PROFESSIONAL FMCG - broj 4. - 2011/JESEN by Professional.hr

Specijalizirani časopis za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

FMCG

I SSN: 18 47-8 33 6 / GODINA 2 / BROJ 4 / JES EN 20 11 .

B ESPL ATNI PRIMJERA K

tem a broja

SLOBODA GLOBALNIH TRŽIŠTA intervju

fmc g proi z vodi

Mješavine za kolače brzo, lako i ukusno! Čaj - svjetski putnik Deterdženti za rublje - čista i svježa svakodnevica

Anton Kovačev

Predsjednik Uprave HBOR-a

regija

Konsolidacija trgovinskog tržišta Srbije

novo na tr žištu

Procesiranje hrane – nove metode W W W. P RO F E S S I ONA L. HR

Naslovnice_FINAL.indd 2

18.10.2011. 2:11:41

horeca

Professional... Nova sezona, ista očekivanja...

Sadržaj ove stranice nije primjeren za javno prikazivanje.

Na samom pragu nove turističke sezone stigao je do vas treći broj Professionala – prelistajte, ocijenite, koristite... Sve ono što se u HoReCa sektoru, od veljače naovamo događalo, trudili smo se pratiti na internetskom portalu www.professional.hr I ovom prilikom pozivamo vas na (online) suradnju – šaljite svoje najave, novosti, pitanja, razmišljanja... Veselim(o) se vašim mailovima!

uvodnik

s a drž aj TEMA BROJA

Svi izazovi sezone

Uz istraživanje agencije Hendal o nabavci ugostiteljske opreme, donosimo i stručni članak tvrtke Ema o rashladnoj opremi, viđenje spremnosti profesionalne kuhinje za sezonu iz kuta Petera Ferluge iz De’Longhi grupe te osvrte na temu broja koje potpisuju Kristina Horbec i Livio Tomić. > Str. 4-8

FOKUS NA... TRADICIJU Saki kristal

I dok je cijela država koncentrirana na novu sezonu; turiste i sve ono što s njima stiže, tu su i uvijek ista očekivanja kako će; kad se sve zbroji, oduzme te na kraju krajeva i podijeli, svatko od nas biti u plusu. Očekivanja su jedno, (ne)uspjeh nešto drugo, a pitanje: Jesmo li spremni za sve izazove sezone? nešto treće. Upravo je ta problematika ono čime se bavimo u rubrikama Tema broja, Proizvodi, Aktualno i Istraživanja. Dakle, spremnost za sezonu sagledavamo kroz ugostiteljsku opremu, ulaganja, osoblje i edukaciju, a svojim zanimljivim materijalima sudjelovali su u tome priznati stručnjaci: Kristina Horbec i Aleksandra Ivljev iz agencije Heraklea, Livio Tomić iz Blue Medije, Ivan Ćesić iz tvrtke Editor Plus i Stjepko Špoljarić iz tvrtke Ema. O sličnoj vrsti spremnosti za bližu budućnost te aktualnim temama u vezi s turističkom ponudom Zagrebačke županije porazgovarali smo sa županom Stjepanom Kožićem u intervjuu broja. Blic pogled na bližu prošlost i budućnost „bacili“ smo u društvu bariste Matije Hrkaća koji se

nakon pobjede na nedavno održanom Hrvatskom prvenstvu barista sprema na skorašnje Svjetsko prvenstvo u Kolumbiji. Fokus smo ovoga puta stavili na tradiciju, točnije na tradiciju ručne izrade, brušenja i graviranja kristala koja se u Samoboru njeguje dulje od 170 godina, a između ostalih, tim se poslom od 1982. godine bavi i tvrtka Saki kristal u vlasništvu obitelj Štih. Ugostili su nas u Bazaaru – prvom arapskom restoranu u Zagrebu koji je ponudom egzotične marokanske, libanonske, sirijske... kuhinje obogatio gastronomsku scenu grada. A na toj sceni odavno se etablirao Hotel Dubrovnik čiji slastičar Hrvoje Tomaić za ovoljetne deserte preporuča torte! Zagrizite i vi ovo ljeto u slatku tortu, svoju tortu uspjeha! Da, sami je napravite takvom... Jednostavno učinite onako najmudrije kako se može – oslanjajući se prvenstveno na sebe, svoj rad, tim i viziju. Što još? Čitamo se ponovo u rujnu. > Mirjana Kožić

HoReCa

IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o., Dudovec 51, 10090 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@professional.hr • PROKURIST: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@professional.hr • GLAVNA UREDNICA: Mirjana Kožić, mirjana.kozic@ professional.hr • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@ kreativna-tvornica.com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Professional / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@professional.hr • DISTRIBUCIJA: Silvio Čižmak, silvio.cizmak@professional.hr • TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Radnička cesta 210, HR-10000 Zagreb • ISSN: 1847-8336

PROFESSIONAL časopis je besplatno tromjesečno izdanje koje se distribuira prema ciljanim skupinama koje određuje izdavač, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

Uz vjeru u uspjeh, obje generacije obitelji Štih iz Samobora znaju što imaju kao svoj poslovni adut, a to su tradicija, znanje i iskustvo jedinstvene proizvodnje i prepoznatljivih kristalnih proizvoda. > Str. 9

INTERVJU STJEPAN KOŽIĆ

Župan Zagrebačke županije o novim ulaganjima, iskorištenju svih potencijala, očekivanjima od nadolazeće sezone u županiji, uspješnim primjerima turističke ponude... > Str. 10

U GOSTIMA Restoran Bazaar

Gastronomska ponuda Zagreba odnedavno je bogatija za jedan drugačiji restoran, tj. prvi restoran u kojem se nude arapska jela. Naš domaćin je bio vlasnik Dario Tomić. > Str. 12

HoReCa PROIZVOD Riba i morski plodovi

Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga o domaćem tržištu riba i morskih plodova te mogućem unapređenju ponude. > Str. 16

ISTRAŽIVANJA Institut za turizam Hotelski gosti > Str. 18 Mediana TGI Putovanja > Str. 20 PREPORUKA

Preporuku za osvježenje ljetnog desertnog menija za Professional ovog puta potpisuje glavni slastičar zagrebačkog hotela Dubrovnik Hrvoje Tomaić. Torte! > Str. 22

AKTUALNO Svjetsko prvenstvo barista

Dvije godine uzastopce najbolji hrvatski barista Matija Hrkać o kavi i pripremama za Kolumbiju te ogled s najboljima. > Str. 23

Strani jezici

GfK, Heraklea i Editor Plus o poznavanju stranih jezika, pravopisa i gramatike – građanstvo i turistički djelatnici. > Str. 24

TRŽIŠNA KRETANJA – Najave, inicijative, događanja

Vijesti iz zemlje, regije i svijeta. > Str. 26 l j eto 2011. 3

FINAL ZABRANA.indd 3

18.10.2011. 14:45:06

horeca

Professional... Nova sezona, ista očekivanja...

Sadržaj ove stranice nije primjeren za javno prikazivanje.

uvodnik

s a drž aj TEMA BROJA

Svi izazovi sezone

FOKUS NA... TRADICIJU Saki kristal

HoReCa

INTERVJU STJEPAN KOŽIĆ

Župan Zagrebačke županije o novim ulaganjima, iskorištenju svih potencijala, očekivanjima od nadolazeće sezone u županiji, uspješnim primjerima turističke ponude... > Str. 10

U GOSTIMA Restoran Bazaar

Gastronomska ponuda Zagreba odnedavno je bogatija za jedan drugačiji restoran, tj. prvi restoran u kojem se nude arapska jela. Naš domaćin je bio vlasnik Dario Tomić. > Str. 12

HoReCa PROIZVOD Riba i morski plodovi

Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga o domaćem tržištu riba i morskih plodova te mogućem unapređenju ponude. > Str. 16

ISTRAŽIVANJA Institut za turizam Hotelski gosti > Str. 18 Mediana TGI Putovanja > Str. 20 PREPORUKA

Preporuku za osvježenje ljetnog desertnog menija za Professional ovog puta potpisuje glavni slastičar zagrebačkog hotela Dubrovnik Hrvoje Tomaić. Torte! > Str. 22

AKTUALNO Svjetsko prvenstvo barista

Dvije godine uzastopce najbolji hrvatski barista Matija Hrkać o kavi i pripremama za Kolumbiju te ogled s najboljima. > Str. 23

Strani jezici

GfK, Heraklea i Editor Plus o poznavanju stranih jezika, pravopisa i gramatike – građanstvo i turistički djelatnici. > Str. 24

TRŽIŠNA KRETANJA – Najave, inicijative, događanja

Vijesti iz zemlje, regije i svijeta. > Str. 26 l j eto 2011. 3

FINAL ZABRANA.indd 3

18.10.2011. 14:45:06

rubrika

Unaprijedimo vaše poslovanje zajedno! Šaljite nam svoje vijesti, najave događanja, akcija, novih proizvoda i usluga... za objavu na portalu www.professional.hr na horeca@professional.hr ili fmcg@professional.hr

4 studeni 2010

PROFESSIONAL_WEB.indd FMCG 03-05 Uvodnik.indd 4 1

13.5.2011. 22:44:43 19:45:20 17.10.2011.

9:45:20

fmc g

Ipak svjetlo na kraju tunela Još od dana kada smo pokrenuli Professional u jeku najžešće svjetske gospodarske krize, naziralo se svjetlo na kraju tunela, a činilo se da to nije svjetlo od vlaka. Ipak, od tada je već prošlo dosta vremena, počeli su se rješavati svjetski gospodarski problemi, dok je kod nas još uvijek mnogo toga išlo nizbrdo. No, u međuvremenu, stvari su krenule u suprotnom smjeru, pa taman kada su se počeli javljati prvi domaći znakovi oporavka, počela je nova faza sve većih svjetskih problema koji ozbiljno prijete da će svijet gurnuti u novu recesiju. Ponekad, što vrijeme sve više odmiče i globalni problemi se sve više pojačavaju, sve češće sam razmišljanja da nam u susret juri neki brzi, novi vlak, koji nosi nove probleme. No, najveći problem je što svjetski moćnici nisu pokazali odlučnost da se sve to spriječi prije nego eskalira, pa ih i dalje malo brinu dužnički problemi u eurozoni i SAD-u, te usporavanje rasta gospodarstava u razvijenom, ali i dijelu svijeta koji takvim tek namjerava postati. Ali, kriza je mnogo toga promijenila, pa i ljude koji su svemu tome odlučili reći dosta! To može, ako u konačnici i neće morati, natjerati i one koji “spavaju” na gomili novca ili odlučuju od sudbinama država, da nešto učine, kako svjetsko gospodarstvo ne bi ponovno potonulo, a milijuni živjeli lošije ili bjednije nego do sada. Iako se još mnogi i kod nas nisu probudili iz dubokog sna, sve više je onih koji su odlučili reći dosta i tražiti promjene koje će donijeti bolje sutra. Ali to nije i neće biti dovoljno. Morat će doći i do promjene u razmišljanjima, pa posljedično tome i u činjenju, da se za bolji život treba puno više potruditi i konačno početi više

raditi. Mora se također, a i može učiniti puno! Aktivirati postojeći industrijski kapaciteti, razviti novi, u svakom slučaju reindustrijalizirati zemlju, a posebno prerađivačku industriju. Gotovo nevjerojatno zvuči da zemlja koja ima sve potencijale da proizvodi dovoljno hrane za nekoliko puta veći broj stanovnika i turizam koji to može i mora više koristiti, godišnje na uvoz hrane troši gotovo dvije milijarde dolara. Samo za to je u posljednjih 20 godina naša zemlja potrošila nekoliko državnih proračuna, koje je mogla upotrijebiti u razvoj nove industrije. Pri razvoju također nije potrebno trčati za industrijama koje su uglavnom došle u zemlje srednje i istočne Europe i koje imaju nisku dodanu vrijednost na proizvod, već pokušati stvoriti, ali i privući ulaganja u novu industriju. To neće doći samo po sebi, a neke posebno savjesne, razvijene zemlje zbog toga su aktivirale cijelu vojsku stručnjaka, kako bi u tome uspjele. Mi to pokušavamo pokazati i svojim primjerom, pa vas već od idućeg broja čekaju brojna iznenađenja. Odlučili smo se za obrnutu logiku od sviju onih koji žele samo preživljavati i hibernirajući dočekati bolja vremena. Ona sama po sebi neće doći, već ih moramo stvoriti, pa smo se i odlučili za logiku, da što razne neizvjesnosti budu veće, to ćemo mi biti jači, kao i naše odluke da budemo i postanemo još bolji. Nadamo se da ćemo uspjeti pokazati i dokazati, da sav trud koji ulažemo, može pozitivno utjecati i na vaše tvrtke i poslovanje. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve da to postignemo, a vrlo skoro ćete vidjeti i rezultate naših novih napora. > Tomislav Poljak

uvodnik

s a drž aj TEMA BROJA

„Sloboda“ globalnih tržišta

Kriza ruši model globalnog slobodnog tržišta? Svoje mišljenje, između ostalih, dao je i profesor Danny Roderick s Instituta Rafik Harriri. > Str. 6-8

INTERVJU Anton Kovačev

Predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, između ostalog, o kreditima u kunama za male i srednje poduzetnike, modelima financiranja, pripremi poslovanja za ulazak na jedinstveno europsko tržište... > Str. 9-11

FMCG PROIZVODI Mješavine za kolače

U susret blagdanskoj sezoni pečenja kolača analiziramo stanje na tržištu gotovih mješavina za kolače. Dodatno, Hendal istraživanje! > Str. 12

Čaj

Čaj kao izvor zdravlja i užitka najutjecajniji je napitak u ljudskoj povijesti. Agencija Hendal je za Professional istražila koji su Hrvatima najomiljenije marke čaja. > Str. 16-19

Deterdženti za pranje rublja

Velika tema i Hendalovo istraživanje o deterdžentima za rublje – tehnologija proizvodnje, mogućnosti primjene, prirodne alternative, savjeti, dodatno o omekšivačima i sl. Plus istraživanje! > Str. 18

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti... Vijesti iz zemlje i regije > Str. 22

TEMA IZ REGIJE Konsolidacija trgovinskog tržišta Srbije Trgovački lanci – aktualna tema preuzimanja i repozicioniranje na tržištu u skladu s time. > Str. 24

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti...

FMCG IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o., Zagrebačka avenija 104b, 10000 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@professional.hr • PROKURIST: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@professional.hr • GLAVNI UREDNIK: Tomislav Poljak, fmcg@ professional.hr • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@ kreativna-tvornica.com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Professional / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@professional.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Radnička cesta 210, HR-10000 Zagreb • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno tromjesečno izdanje koje se distribuira prema ciljanim skupinama koje određuje izdavač, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

Vijesti iz svijeta > Str. 26

TEMA + Ekologija

Priča o Saponiji kroz priču o ekološkoj osviještenosti tijekom proizvodnje, ali i primjene njihovih proizvoda u kućanstvu i industriji. > Str. 27

NOVO NA TRŽIŠTU

Riječ stručnjaka o novim metodama procesiranja do prirodnije i sigurnije hrane. Naglasak na minimalnom procesiranju za što prirodniju hranu. Autor teksta je Mario Ščetar, mag. ing. bioproc. > Str. 28-29

PROMO

Novo iz Dr. Oetkera, Henkela i Kenwooda te najava sajma namještaja u SAD-u. > Str. 30 j esen 2011. 5

FMCG 03-05 Uvodnik.indd 5

18.10.2011. 0:31:11

fmc g

tema broja

“sl ob oda ” g l oba l nih tržišta

Kriza ruši model globalnog slobodnog tržišta

Svjetska kriza koja je žestoko protresla cijelu globalnu ekonomiju puno je toga promijenila, a možda je najviše ukazala na slabosti modernih ekonomija i posebno na potrošenost modela liberalnog kapitalizma. Ponajviše, ukazala je na slabosti otvorenosti financijskog i tržišta kapitala, tržišta nekretnina, ali i globalnih robnih tržišta koja očito ne mogu funkcionirati u takvim uvjetima. > au tor Tomislav Poljak

Svjetsko slobodno tržište uglavnom je do krize bilo funkcionalno na način da su svi imali neki interes Velike i moćne zemlje prodati svima što više svoje robe, razvijati potrošačko društvo i pokušavati uspostaviti svoje interese i ovisnost kroz svoje proizvode. Male i zemlje u razvoju nisu u tim odnosima snaga imali previše izbora, već su igrali prema pravilima koje su odredile razvijene zemlje. Velike zemlje koje teže razvoju

gospodarstava, jednostavno se nameću svojom veličinom i snagom pa i energetskim ili nekim drugim resursima, pokušavajući i uspijevajući provoditi svoje interese, a posebno je to sve funkcioniralo, dok je svjetska ekonomija rasla i dok nije došla kriza. Nakon što se dogodila najveća kriza u modernoj ekonomiji, kao što to obično biva i u našim malim životima, svatko je počeo gledati isključivo svoj interes, zaštiti svoje gospodarstvo i pokušavao osigurati

svoje strateške pozicije, najprije u svom dvorištu, a zatim globalno, već ovisno o snazi neke zemlje. Slobodno tržište tada je postala samo fraza potrebna da se zadrže dominantne pozicije snažnih i razvijenih zemalja u ostatku svijeta.

Ideologija slobodnih tržišta

Padom socijalizma, početkom devedesetih, liberalni kapitalizam se nametnuo kao neosporni pobjednik i univerzalni model

6 jesen 2011.

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 6

17.10.2011. 22:57:03

fmc g budućeg uređenja svijeta. To je postao neki oblik revolucije koji je prikazan kao povijesna nužnost koja će snagom slobodnog tržišta globalno osigurati stabilnost, prosperitet i blagostanje. Tako je i razvoj tranzicijskih

društava, nametnut od razvijenih zemalja, prihvaćen kroz opću privatizaciju, liberalizaciju i deregulaciju svih mogućih segmenata tržišta, koji bi tako donio ekonomski rast kao prirodni rezultat tržišnog automatizma. Ideja koja se u prvo vrijeme poticala, a kasnije i tražila od zemalja u tranziciji, uključivala je provođenje brze privatizacije, potpune liberalizacije tržišta roba, kao i liberalizacije financijskog i tržišta kapitala, a trebala je za nekoliko godina donijeti blagostanje u tranzicijske države. To se naravno nije dogodilo, a niti se je moglo dogoditi, jer je takav liberalni koncept zapravo ideologija i mantra razvijenih, a kriza je samo pomogla da se to potvrdi. Hrvatska se, kao i većina tranzicijskih zemalja, liberalizacijom nepripremljena izložila neusporedivo snažnijoj i daleko pripremljenijoj konkurenciji razvijenih zemalja.

Pri tom se namjerno ili zbog neznanja zaboravilo da tržište ne stvara proizvode, već je to samo prostor za utakmicu među proizvodima.

Sve veće svjetske interesne podjele

Razvijene su zemlje kroz liberalizaciju, a preko svojih proizvoda, osigurale i još više učvrstile povlašteni položaj u distribuciji svjetskog rasta i bogatstva. Naravno, njihovo bogatstvo se i povećavalo proporcionalno uspjehu u oblikovanju drugih

prema njihovim pravilima i mjerilima. Ali, bez obzira na ovisnost zemalja u razvoju od razvijenih zemalja, posebno tzv. BRICO zemlje i zemlje bogate rudnim bogatstvima i energentima iskoristile su trenutak slabosti moćnih zemalja i počele tražiti vlastite putove razvoja. A oni nisu uključivale potpuno poštivanje slobodnog tržišta, kao što to nisu radile ni razvijene zemlje koje su to uglavnom zagovarale zbog provođenja vlastitih interesa. Zbog svega toga, ali i narušenog globalnog povjerenja u slobodno svjetsko tržište, došlo je do još veće svjetske interesne podjele, a bez pravog rješenja za još uvijek tinjajuću svjetsku globalnu krizu.

Pokušavajući riješiti krizu, istodobno i dalje ne rješavajući fundamentalne probleme koji su i doveli do krize globalnih razmjera, stvorila se i monetarna neravnoteža. S jedne strane enormno je narastao javni dug razvijenih zemalja, posebno SAD-a i većeg dijela zemalja EU, bez trajnijih rezultata, uz iznimku nekih zemalja poput Njemačke, a s druge strane pojavio se veliki višak novca u zemljama u razvoju poput Kine. Boreći se, uglavnom bez obzira na sredstva, potičući na razne načine svoja gospodarstva i izvoz, pa i fiskalnom politikom, dolazilo je i do međuvalutnih ratova koji i dalje tinjaju. Sve to je pokazalo da svjetsko tržište i

tema broja

Danny Roderick, profesor na Harvardu i na Rafik Hariri institutu Koristi i mane gubitka suvereniteta zbog ulaska u neke velike asocijacije, poput ulaska u EU, izjednačile su se. Tržište ne može funkcionirati i ne postoji bez jake državne regulacije, ali se na njemu moraju poštivati povijesne, kulturne i druge specifičnosti. Nema razloga da pojedine države traže jedinstveno rješenje ili forme institucija koje će ih provesti, a toga trenutka kada prihvate takve nužne razlike koje dugujemo povijesti i kulturnim razlikama, tada već govorimo o svjetskoj ekonomskoj topografiji u kojoj se sanja o globalnom tržištu. Globalizacija je sama po sebi paradoks jer unificira i u isto vrijeme uništava pojedina tržišta. Kada dođe do ekonomske ekspanzije, tada se zapravo na tržištu izbor sužava i od deset mogućih, kao i u američkoj politici, birate između dva proizvoda, sve se svodi na Coca-Colu ili Pepsi, na konzervativce i demokrate.

nije tako slobodno kakvim se predstavlja te da uglavnom ovisi o interesima velikih i moćnih.

Zemlje bogate energentima, rijetkim ili plemenitim metalima uglavnom su putem državnog intervencionizma štitili svoje interese koje i trenutačno dobro naplaćuju, ne obazirući se previše na postulate

VIŠE SLOBODNA TRŽIŠTA

MANJE SLOBODNA TRŽIŠTA

DRŽAVE PREMA INDEKSU EKONOMSKE SLOBODE TRŽIŠTA jesen 2011. 7

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 7

17.10.2011. 22:57:18

fmc g

tema broja

Kina svjesno krši pravila WTO-a i privlači proizvodnju monopolnim pristupom U Kini se iz rudnika izvadi čak 94posto svjetskih potreba za rijetkim metalima, a u njoj se odvija i najviše njihove potrošnje, oko 60 posto. No, razlog za to je vrlo jednostavan, a postotak prerade u Kini će se još i povećavati. Naime, posljednje dvije godine, Kina je nametnula kvote kako bi smanjila izvoz rijetkih metala, pa su cijene tih metala izvan Kine naglo porasle. Razlog je vrlo jednostavan jer primjerice Cerijev oksid, spoj rijetkih metala koji se koristi kao katalizator i u proizvodnji stakla, izvan Kine stoji 110.000 dolara po metričkoj toni, dok je u Kini njegova cijena oko 3100 dolara. Mnoge tvrtke su tako zaključile kako im je isplativije preseliti poslovanje u Kinu kako bi imale jeftiniji pristup

metalima. Istodobno, Kina nije nametnula nikakve kvote ni poreze na izvoz što se tiče industrijskih proizvoda izrađenih u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta uz pomoć rijetkih metala koji se zatim izvoze, a često su isti oslobođeni i poreza na dodanu vrijednost. Velike kemijske tvrtke također u Kinu sele prvi stadij svog ciklusa proizvodnje katalizatora od rijetkih metala, a slično se događa i s proizvodnjom stakla vrhunske kvalitete za računalne zaslone na dodir i objektive fotoaparata. Kina dobro koristi svoju trenutačnu poziciju i tržišnu prednost, jer se u sljedećih nekoliko godina, u SAD-u, Australiji i drugdje kopaju rudnici koji bi trebali proizvoditi značajne količine rijetkih metala.

slobodnog tržišta. S druge strane, u jeku krize u anglosaksonskim državama i onima koje naginju takvim modelima gospodarstva, dogodilo se ono što je bilo nezamislivo prije krize, državna privatizacija radi spašavanja banaka, osiguravajućih kuća ali i privatnih tvrtki, što je nepovratno promijenilo svjetsku ekonomiju. Na žalost, pravih odgovora još uvijek nema, pa tako neće biti skorog ni kakvog-takvog svjetskog slobodnog tržišta. Inflacija, visoke cijene energenata i hrane, dužnička kriza u eurozoni, recesija nekretnina, a i možda ponovno cijelog gospodarstva u SAD-u, pregrijavanje i usporavanje ekonomija u Kini, Indiji i nekim Južnoameričkim zemljama i dalje razvijaju opravdani strah da bi puno toga lako moglo poći po zlu.

Trgovina se ubrzano širi u Južnu Ameriku

Globalizacija je činjenično stanje

Svjetski problemi, poput usporenog izlaska iz gospodarske krize i usporavanja rasta gospodarstava, jake tržišne konkurencije, rata cjenovnim sniženjima te promjenjive navike potrošača i dalje pritišću globalne trgovačke lance na širenja na nova tržišta. Pri tome, zemlje Južne Amerike predstavljaju atraktivna tržišta zbog velikog rasta gospodarstva od prosječnih 6 posto BDP-a i tijekom krize i recesije. Konzultant u A.T. Kearneyu Zlatko Bazianec smatra da Hrvatska ove godine nije među top 30 zemalja na koje se veliki trgovački lanci žele širiti. Najvažniji razlog za

Unatoč svemu, globalizaciju, ali i otvorenost tržišta ne treba shvaćati isključivo negativno. Čak ju je glupo označavati kao nešto negativno ili pozitivno, već ju je jednostavno važno prihvatiti kao stvarnost i način funkcioniranja velike većine svjetske ekonomije, izvan kojeg kruga mi jednostavno ne možemo opstati. Danas je globalizacija, neosporno, čimbenik koji unosi dalekosežne promjene u tvrtke, zemlje i društava, koje su često ključni faktori uspjeha za pojedinca, gospodarstvo i društvo u cjelini. Puno je važnije

pri tome koja će se pozicija, u takvom globalnom poretku, zauzeti i/ili moći zauzeti te s kojim prednostima će se pa i mala država poput Hrvatske naći u toj tržišnoj utakmici. Kriza je pokazala kako slobodna tržišta nisu učinkovita koliko se mislilo, a zbog toga ni stabilna. Najbolji primjer su pri tome financijska tržišta koja su pokazala da im je ipak potrebna regulacija i kontrola te da je

prekogranični protok kapitala izrazito opasan. Bez puno filozofiranja, globalna tržišta su činjenično stanje koje donosi brojne prednosti, mogućnosti, ali i nedostatke. Važno je shvatiti

da ona nisu rješenja već današnja nužnost. I dok neki predviđaju da i dalje aktualne krize u razvijenom svijetu zapravo znače kraj

to su sporiji izlazak iz krize te stagnacija potrošnje. Za razliku od Hrvatske i regije, tržišta Južne Amerike još uvijek nisu zasićena brojnim trgovačkim lancima i centrima. Zbog velike otpornosti na gospodarsku krizu, rastući udio gradskog stanovništva, te održivi rast maloprodaje, primjerice, Brazil je na najvišoj poziciji na ljestvici želja globalnih igrača. Uz njega, među top 10 svjetskih odredišta nalaze se čak tri južnoameričke zemlje: Urugvaj, Čile i Peru. U zadnjih deset godina svjetska populacija se povećala za 11 posto i dosegla brojku od 5,7 milijardi ljudi, prodaja trgovačkih lanaca po stanovniku se skoro udvostručila, a površina trgovina se utrostručila. Shodno tome trgovački lanci su rasli i mijenjali svoje strategije. Prije 10-ak godina, naglasak je bio na Istočnu Europu i nove članice Europske unije. Kina je primanjem u Svjetsku trgovinsku organizaciju preuzela glavni fokus, a nakon toga je uslijedilo širenje tržišta u Jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku. Bazinec smatra da je kriza ubrzala promjenu ravnoteže i pomicanje fokusa sa Zapada na Istok. Posljednje desetljeće čak pet zemalja stalno se i ustrajano plasirano među top 10 najzanimljivijih tržišta za širenje trgovačkih lanaca, a to su primjerice; Kina, Indija, Rusija, Čile i Vijetnam. Bliski Istok ostaje vrlo atraktivna regija, no očekuje se da će uskoro glavno područje fokusa za globalne trgovačke lance postati Afrika.

opće prihvaćenog modela slobodnog tržišta, drugi smatraju kako će ideja slobodnog tržišta preživjeti. Što god od toga bilo točno, važno je izvući pouku koja je postala očita za vrijeme najveće krize moderne ekonomije – da su države, a ne slobodno tržište igrale ključnu ulogu u gospodarskom oporavku.

8 jesen 2011.

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 8

17.10.2011. 22:59:12

fmc g

intervju

predsjednik Uprave Hrvatske banke z a obnovu i razvitak A n ton Kovačev

Najveći interes za HBOR-ovim kreditima iskazuju mali i srednji poduzetnici Hrvatska banka za obnovu i razvitak u devet ovogodišnjih mjeseci odobrila je više od 1.200 kredita u iznosu od 5,2 milijardi kuna. Dobra je vijest za sve poduzetnika da je HBOR i smanjio kamate te produljio poček i rok otplate za kredite. To bi, u trenutačno još uvijek teškim gospodarskim uvjetima u Hrvatskoj trebalo pomoći našim poduzetnicima, da prebrode probleme nelikvidnosti, financiranja te pripreme poslovanje za spreman ulazak na jedinstveno europsko tržište. O svemu tome, kao i aktualnim globalnim gospodarskim problemima te kako potaknuti reindustrijalizaciju zemlje razgovarali smo s predsjednikom Uprave HBOR-a Antonom Kovačevom koji je na čelu te razvojne financijske institucije već 18 godina. > r a z g ova r ao Tomislav Poljak Gospodine Kovačev, u trenutcima kada je potreban dodatni impuls hrvatskom gospodarstvu, HBOR je snizio kamate na kredite za poduzetnike. Koji su novi uvjeti kreditiranja koje nudi vaša institucija?

Upravo tako, HBOR je u ovoj godini nastavio s prilagodbama kreditnih programa kako bi gospodarstvenicima izašao u susret olakšavanjem uvjeta po pojedinim kreditnim programima i to u vidu produljenja počeka i roka otplate te smanjenja kamatnih stopa. Za program Zaštite okoliša poček je produljen s 2 na 3 godina, a rok otplate s 12 na 14 godina odnosno 15 ako se radi o infrastrukturnim projektima. Za program Gospodarstvo poček je produljen s 2 na 3 godine dok je rok otplate produljen s 10 na 12 godina, po programu Turizam poček je povećan s 2 na 4 godine, a rok otplate s 15 na 17 godina, po programima Poljoprivreda i ujednačen razvoj i Otoci poček je produljen s 2 na 3 godine dok je rok otplate produljen s 12 na 14 godina; po programu Malo i srednje poduzetniš-

DOVOLJNO ZA SVE

Ima li HBOR dovoljno sredstava za sve zainteresirane? HBOR ima dovoljno sredstava za sve zainteresirane, a važno je naglasiti, kao što sam već i prije rekao, da su kamatne stope HBOR-a i u ovoj godini ostale nepromijenjene, a po nekim su programima i dodatno snižene. Zahvaljujući ugledu koju HBOR ima i našoj odličnoj suradnji s posebnim međunarodnim financijskim ustanovama kao što su EIB, CEB, IBRD i KfW, usprkos financijskoj krizi koja potresa EU zonu i smanjenju kreditnog ratinga države zadržali smo niske kamatne stope. Osim toga, HBOR je lani i ove godine, svjesno išao na smanjenje dobiti, kako bismo omogućili hrvatskim gospodarstvenicima zaduživanje po posebno povoljnim uvjetima.

tvo poček je produljen s 2 na 3 godine, a rok otplate s 10 na 12 godina; po pro-

gramu Početnici poček je produlje s 2 na 3 godine, dok je rok otplate produljen s 12 na 14 godina; po programu Pronalasci produljen je rok otplate s 12 na 14 godina. Što se tiče godišnjih kamatnih stopa one su smanjene po programu Zaštita okoliša na 4% ili 3M EURIBOR + 2%; po programu Infrastruktura na 4 % te po programu Pronalasci na 2% i 4%. Koliki je interes poduzetnika i u kojim sektorima je posebno velik?

Najveći interes za HBOR-ovim kreditima iskazuju mali i srednji poduzetnici. Kada govorimo o sektorima iz kojih naši korisnici dolaze, u 2010. godini 86 posto ukupno odobrenih kredita bilo je namijenjeno proizvodnim djelatnostima, a takav je trend zadržan i u ovoj godini. Najzastupljenije djelatnosti su metaloprerađivačka industrija, proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića, usluge u turizmu, drvoprerađivačka i papirna industrija, poljoprivreda i ribarstvo, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. jesen 2011. 9

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 9

17.10.2011. 23:03:57

fmc g intervju rubrika Inicijativa HBOR-a na žalost nije dovoljna. Kako to promijeniti i potaknuti poslovne banke na veće uključivanju u financiranje hrvatskog gospodarstva?

HBOR za razliku od poslovnih banaka nije profitno orijentiran. Naša osnovna zadaća, kao državne razvojne i izvozne banke je poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Cilj poslovnih banaka je ostvarivanje što boljeg poslovnog rezultata i dobiti i ako se na to gleda u kratkoročnom smislu može se razumjeti njihov veliki oprez u preuzimanju rizika. Međutim, gledajući u dugoročnom smislu, poslovne banke ako ne ulažu u gospodarstvo ne mogu očekivati ostvarenje svojih poslovnih ciljeva. Većina poslovnih banaka surađuje s HBOR-om u provođenju naših kreditnih programa i mi ih svojim djelovanjem nastojimo što više uključiti u financiranje hrvatskog gospodarstva. Što je u tom smislu potrebno promijeniti u društvu, državi? Od cijele prerađivačke industrije, nekako najsnažnija i najviše prilagođena tržišnoj utakmici je prehrambena industrija. Ipak, kako prevladati mnoge probleme i pripremiti nju, ali i druge dijelove industrije za EU? S druge strane, poljoprivreda ima najviše probleme. Može li i kako postići razvoj i opstati u EU?

U različitim dijelovima Hrvatske postoje djelatnosti koje su tradicionalno razvijene i mislim da tu ne bi trebalo raditi nikakve velike promijene. Tako je na sjeverozapadu naše zemlje tradicionalno jaka tekstilna i kožarska, na istoku poljoprivredna i drvna industrija, a na jugu brodogradnja i turizam koji čini trećinu hrvatskog BDP-a. Vremena za prilagodnu nema još puno, no i ovo vrijeme koje nam je preostalo treba iskoristiti da se povuče što više sredstava koja su nam na raspolaganju u predpristupnim fondovima, a nakon ulaska u Europsku uniju i u strukturnim kohezijskim fondovima. Još od 2008. godine mi smo pomagali projekte koji su se natjecali za korištenja sredstava pretpristupnih fondova Europske unije. Tako je u okviru naših programa bilo moguće financirati cjelokupnu investiciju. U provedbi programa SAPARD HBOR je, s iznosom od 224 milijuna kuna, financirao 25 od ukupno odobrenih 37 projekta koji su ostvarili pravo na bespovratnu potporu. Nakon završetka SAPARD programa, HBOR je uveo nove kreditne programe i to IPARD Mjera 101., IPARD Mjera 103. i IPARD Mjera 302 po kojima je do sada odobreno 56 kredita u iznosu od oko 306 milijuna kuna.

KREDITI U KUNAMA

Nakon dijela poslovnih banaka i HBOR je počeo nuditi kredite u kunama. Koliko je to važno za poduzetnike, ali i za promjenu smjera u financijskoj industriji? Kao prvo moram reći da je HBOR i do sada odobravao kredite u kunama. Naš najaktivniji kreditni program Priprema izvoza, po kojemu je samo u ovoj godini odobreno preko 2 milijarde kuna odobrava se u kunama. Osim toga u kunama se odobravaju krediti i po programima Trajna obrtna sredstva, Žene poduzetnice, IPARD Mjere, Likvidnost, Priprema poljoprivredne proizvodnje, a novim izmjenama samo smo proširili mogućnost dobivanja kunskih kredita. Tako da su i u ovome slučaju poslovne banke slijedile naš primjer. Za poduzetnike, posebno one koji posluju na domaćem tržištu, povjerenje u domaću valutu od izuzetne je važnosti, a posebno kada se priče o devalvaciji kune sve više šire.

Kako riješiti probleme perspektivnih tvrtki koje su se našle u problemima? Treba li i država i na koje načine više učiniti na smanjenju problema nelikvidnosti, ali i učinkovitijem dogovaranju rješavanja poreznih dugova?

Ovo je izuzetno složeno pitanje, a nelikvidnost je već godinama najveća boljka hrvatskog gospodarstva. U Hrvatskoj je praktično stvoren kult neplaćanja i u rješavanju ovoga problema velika je uloga države. Mi smo u HBOR-u još 2009. godine uveli programe za kreditiranje obrtnih sredstava, a koji su bili namijenjeni upravo perspektivnim tvrtkama koje su se suočile s problemima nelikvidnosti uzrokovanih svjetskom financijskom i gospodarskom krizom, zatim smo svoju potporu nastavili i kroz sudjelovanje u provedbi modela A i A+. Programi su polučili dobre rezultate koji se prvenstveno očituju u značajnom sniženju kamatnih stopa za kredite namijenjene financiranju obrtnih sredstava, no to je samo jedan dio problema neplaćanja. Zašto nisu zaživjeli vladini programi C, a bez obzira na veliki interes nisu se proslavili ni ostali programi…

HBOR nije sudjelovao u modelu C.

Model A je odigrao svoju važnu i pozitivnu ulogu u trenutcima najdublje krize. Model B je nažalost došao preuranjeno. Naime, bilo je teško za očekivati od gospodarstvenika da ulažu u nove investicije u trenucima kada nisu bili sigurni niti u očuvanje svojeg trenutnog poslovanja. Struktura HBOR-ovih kredita odobrenih u 2011. godini pokazuje kako se ovaj trend na sreću ipak promijenio, jer smo odobrili gotovo dvostruko više kredita za investicije nego u istom razdoblju prošle godine. Je li HBOR trebao i mogao, preuzeti još veću ulogu u poticanju, posebno malog i srednjeg poduzetništva?

Proteklih 19 godina od osnutka HBOR-a, a posebno nakon ispunjenja naše ratne uloge banke za obnovu, uvijek smo bili otvoreni prema malim i srednjim poduzetnicima i činili sve u našim mogućnostima, a često i više od njih, kako bi im pružili što bolju podršku i olakšali im poslovanje i razvoj. Zahvaljujući našem ugledu u inozemnim financijskim institucijama uvijek smo, pa i u doba najdublje krize, nabavljali sredstva po izuzetno povoljnim uvjetima i time bili u mogućnosti našim poduzetnicima stalno poboljšavati uvjete kreditiranja i smanjivati kamatne stope, kao što smo učinili i prije nekoliko dana.

Možda je i najteža situacija s poduzetnicimapočetnicima i inovatorima koji ne mogu kod poslovnih banaka dobiti kredit, čak ponekad i kada ga odobri HBOR. Kako to promijeniti?

Poduzetnicima početnicima i pronalazačima sigurno je najteže doći do financijskih sredstava za realizaciju svojih ideja. Upravo stoga je HBOR uvijek nastojao biti otvoren prema ovim najrizičnijim skupinama i financiranje takvih projekata provodimo izravno, a ne kao druge programe, putem poslovnih banaka. Mislim da se tu promjene ne mogu lako očekivati i da će HBOR u ovakvim slučajevima, kao državna, razvojna banka koja mora štititi kapital, koji nam je povjeren, ali i preuzimati rizike kako bi pomogli gospodarstvu u razvoju i otvorili što više nova radna mjesta, uvijek imati ulogu predvodnika. Zbog toga smo mi svih ovih godina svjesno smanjivali našu dobit, čije ostvarenje i nije naša primarna uloga, upravo kako bi poduzetnicima omogućili što povoljnije uvjete kreditiranja i što veću konkurentnost na tržištima.

10 j e s e n 2 0 1 1 .

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 10

17.10.2011. 23:12:46

fmc g

Predsjednik ste i Europske Udruge javnih banaka već gotovo godinu dana. Koliko je to značajno udruženje i kako se kroz njega mogu te na koji način zastupati Hrvatski interesi?

O značenju Europske udruge javnih banaka dovoljno govori podatak kako ima oko 100 financijskih institucija članica, koje kontroliraju oko 3.500 milijardi eura sredstava i imaju oko 190 tisuća zaposlenika. Uloga predsjednika ovakve institucije sigurno pomaže u predstavljanju hrvatskih interesa, pogotovo u ovome trenutku kada je sve bliže i naše punopravno članstvo EU. Konkretno, kakve Hrvatska ima koristi od toga udruženja?

Činjenica je da je to velika čast i za mene osobno i za Hrvatsku, te da je s te pozicije puno lakše otvoriti mnoga vrata, razgovarati i utjecati na financijske politike unutar cijele EU. Isto tako, ova je pozicija važna i zbog održavanja dobrih odnosa sa drugim javnim bankama, što nam onda omogućava pristup kapitalu pod povoljnim uvjetima o čemu sam već govorio.

Hoće li nedavno održan veliki Investicijski forum u Zagrebu donijeti potrebne i željene nove investicije?

Dobrodošla je svaka prilika u kojoj se može pokazati koliko je Hrvatska napredovala u svim područjima koja su investitorima važna. Tako treba shvatiti i ovaj Forum. On nam neće odmah donijeti nove investicije, ali će mnoge investitore upoznati sa mogućnostima koje im se u Hrvatskoj pružaju. Naša najveća prilika leži u činjenici da nismo do kraja razvijeni i da u mnogim područjima ne proizvodimo dovoljno roba niti za vlastite potrebe, tako da potencijalni investitori dolaze na nezasićeno tržište. Može li se i što učiniti da se doista nakon izbora pokrene hrvatsko gospodarstvo, ali i ne samo u uslugama, nego i proizvodnji?

Hrvatska je zemlja nedovoljno iskorištenih mogućnosti. Imamo milijun hektara neobrađenog zemljišta, imamo cijeli niz neiskorištenih zemljišta i objekata uz obalu kojima još uvijek upravlja država. Upravo je turizam naša prodajna niša. Zamislite si

intervju rubrika

da svi naši gosti konzumiraju hrvatske prehrambene proizvode, spavaju na hrvatskim krevetima, plahtama i jastucima i pokrivaju se hrvatskim dekama. Ogromne mogućnosti su tu, samo je potrebna dobra organizacija i razumijevanje kako bismo ih iskoristili. Kriza je promijenila temelje globalne ekonomske politika, pa u kojem bi smjeru trebala krenuti i Hrvatska?

Kao što sam rekao imamo ogromne neiskorištene unutarnje rezerve, ali o smjeru u kojem bi trebalo krenuti teško je govoriti ovako paušalno. Očekujem da će naše političke elite smoći snage, okupiti skupinu stručnih ljudi koji nisu isključivo stranački opredijeljeni, već misle, znaju i razumiju gospodarske procese, a siguran sam kako ih u Hrvatskoj ima puno i da će se postići neka vrsta dogovora. Kriza zahtjeva taj stupanj odgovornosti i svi trebamo nadići osobne, stranačke i sve druge interese i staviti svoja znanja na raspolaganje domovini, kako bi svi zajedno, ali i naša djeca i njihovi potomci živjeli bolje i kvalitetnije. j e s e n 2 0 1 1 . 11

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 11

17.10.2011. 23:08:45

fmc g

proizvodi sezone

m j e š av in e z a kol ač e

Mješavine za kolače za sve prilike i uvijek pri ruci > pi še Tomislav Poljak

U ovo vrijeme sa sve manje slobodnog vremena i sve više obveza, mješavine za kolače znatno štede vrijeme. Kolači koje će svi voljeti vrlo lako i brzo ćete spremiti i nećete moći pogriješiti. U tom segmentu tržišta postoje izrazito velike mogućnosti rasta, kao i navike na takve proizvode.

jek domaćice u Hrvatskoj često ne koriste, nemaju previše dvojbi koje proizvode izabrati. Vladajući položaj imaju dva renomirana proizvođača, premda u usporedbi s drugoplasiranim domaćim proizvođačem, strani proizvođač mješavina za kolače ima znatnu prednost. Pritom gotovo zanemariv tržišni udio imaju proizvodi trgovačkih robnih maraka. Istraživanje je i pokazalo da potrošači dobro reagiraju i vole ponude u kojima im se više proizvoda nudi za nižu cijenu, ali i sniženje cijena. Zanimljivo je

da su pri tome gotovo ravnodušni ako se uz proizvod dobije i neki dodatak, poput knjižice s receptima.

Brzo, jednostavno, fino… Dolaze li vam gosti nenajavljeno u posljednji trenutak, preumorni ste za spravljanje kolača ili jednostavno niste sigurni kako će neki kolač uspjeti? Problem je vrlo jednostavno riješiti kupnjom mješavine za kolače i sve je vrlo brzo gotovo. Kolači koje će svi voljeti vrlo lako i brzo ćete spremiti i nećete moći pogriješiti. Još uvijek neprepoznate prednosti Ipak, unatoč brojnim prednostima, u Hrvatskoj mnoge domaćice još ne prepoznaju sve prednosti i mogućnosti upotrebe mješavina za kolače. To pokazuje i istraživanje, pa od 19 posto osoba koje kupuju gotove pripravke za kolače, često to čini vrlo mali broj korisnika. Od osoba koje kupuju mješavine za kolače, njih velika većina to čini jednom mjesečno ili nekoliko puta godišnje. I dok te vrste proizvoda još uvi-

Idealno za (pre)zaposlene Premda mješavine za kolače, u ovo vrijeme sa sve manje slobodnog vremena i sve više obveza, znatno štedi vrijeme, zanimljivo je da velika većina potrošača ne kupuje takve proizvode. To pokazuje da u tom segmentu tržišta postoje izrazito velike mogućnosti rasta, kao i navike na takve proizvode. To je nešto što sigurno može olakšati i svakodnevni život samca, mladih obitelji, neiskusnih kuhara i kuharica koji žele impresionirati svoga partnera ili jednostavno osoba koje ne žele eksperimentirati i žele”igrati” na sigurno. Sama tradicija

spravljanja domaćih kolača u našoj zemlji znatnije utječe pri odlučivanju kod kupnje takvih proizvoda, ali sigurno, posebno kod mladih, postoji tendencija rasta gotovih pripravaka za kolače. Naravno, preduvjet svega toga je jednostavnost pripreme te kvaliteta. Kako se ti proizvodi odlikuju upravo tim svojstvima, ne postoji sumnja u sve veću primjenu u brojnim hrvatskim domaćinstvima.

Agencija Hendal je na uzorku N=402, 15+ godina, rujan 2011. za Professional provela Catibus istraživanje o Mješavinama za kolače. Koliko često kupujete gotove mješavine za kolače? UZORAK N=402; 15+ godina N

Par puta tjedno

0,7

Jednom tjedno

0,7

Jednom mjesečno

4,2

Par puta godišnje

9,0

Jednom godišnje

4,2

326

81,1

UOPĆE NE KUPUJEM

Od navedenih, koje marke gotovih mješavina za kolače najčešće kupujete? UZORAK N=72; ispitanici koji kupuju mješavine za kolače N

Dr. Oetker

63,2

Dolcela

25,0

Trgovačke robne marke

3,9

Niti jedno od navedenog

7,9

Što od navedenog će vas najviše potaknuti na kupnju određene mješavine? UZORAK N=72; ispitanici koji kupuju mješavine za kolače N

Više pakiranja za manju cijenu

52,6

Snižena cijena proizvoda

39,5

Pakiranje s dodanom vrijednosti

7,9

jesen 2011.

FMCG 12-13 Mješavine.indd 12

17.10.2011. 23:11:33

fmc g

proizvodi sezone

j e s e n 2 0 1 1 13

FMCG 12-13 MjeĹĄavine.indd 13

17.10.2011. 23:11:45

fmc g

proizvodi sezone

čaj – izvor z dr avlja i už itka

Najutjecajniji napitak u ljudskoj povijesti > pi še Tomislav Poljak

Povijest čaja stara je više od 4 tisuće godina, a domovina mu je Kina. Kada spominjemo čaj, ustvari mislimo na ugodan i osvježavajući napitak. Čaj je svaka sirovina ili gotov proizvod od kojeg se vrlo jednostavnim prelijevanjem vrelom vodom dobije napitak. Prodaje se u raznim pakiranjima i različitim oblicima te stupnjevima tehnološke dorade. Ipak, pod nazivom čaj podrazumijevamo dva osnovna tipa, s obzirom na vrste sirovina i to ‡ pravi čaj ili ostali čajevi napravljeni od biljaka, voća ili mješavine bilja i voća, koji se prema našim propisima nazivaju domaći čajevi. Inače, pravi čaj čine listići ili lisni pupoljci biljke Camellia sinesis, a prema tehnološkoj obradi sirovine razlikujemo najčešće crni i zeleni čaj. Camellia sinensis je grmolika zimzelena tropska biljka bez mirisa s krutim zašiljenim, kožastim, sjajnim, eliptičnim listovima, nazublljenim po rubovima, koja ima bijeli mirišljavi cvijet. Grmovi se sade u velikim čajnim

Čajevima se od davnina pripisivalo ljekovito svojstvo. Premda se još pouzdano ne zna kako sve čaj pozitivno djeluje na organizam čovjeka, četiri tisuće godina njegove upotrebe dokazale su brojna i uspješna djelovanja u liječenju ljudi, ali i u očuvanja zdravlja te poboljšanja imuniteta. Zeleni čaj blokira sustav za prehranu stanica raka, usporava i zaustavlja nastajanje nekih kancerogenih tvari te sudjeluje u prevenciji nekih vrsta karcinoma.

vrtovima na visinama od 100 – 2000 m nadmorske visine, grm se reže na visinu do jednog metra radi većeg broja izdanaka i lakšeg branja lišća. Dominiraju dvije sorte ‡ Camellia sinensis, kineska sorta i Camemellia assamica koja se uzgaja u Indija i Šri Lanki, a najbolje uspijevaju u tropskim i suptropskim područjima. Od početka 18. stoljeća prave se napitci i od biljaka ‡ biljni i voćni čaj. Kasnije su Amerikanci donijeli zanimljive izume u području čaja: ledeni čaj i vrećice za čaj. Ledeni čaj je izmislio Richard Blechynden, vlasnik plantaže čaja, na svjetskom sajmu u Saint Louisu. Prvo je planirao dijeliti besplatne uzorke vrućeg čaja posjetiteljima sajma, ali zbog vala vrućine nitko nije bio zainteresiran. Da spasi uloženo vrijeme ubacio je led u čaj i poslužio prvi ledeni čaj. To je bio hit sajma. Nekoliko godina kasnije vrećice za čaj izmislio je Thomas Sullivan, trgovac čajem iz New Yorka. On je čaj pakirao u svilene vrećice i tako nudio restoranima.

Vrste čaja

Crni i zeleni čaj su glavni predstavnici

čajne biljke. Zeleni čaj se konzumira najviše u Japanu, Kini, Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku dok se crni čaj u ostatku svijeta. Zeleni i crni čaj ponekad se blago aromatiziraju drugim biljnim vrstama. Čaj se tradicionalno priprema na četiri različita načina, a najvažniji je stupanj fermentacije. Bijeli čaj se dobiva bez fermantacije, a poznat je i kao car među čajevima, jer su samo najbolji čajevi izabrani za proizvodnju bijelog čaja. Naziv je dobio jer dlačice na donjoj strani

jesen 2011.

FMCG 14-17 Čaj.indd 14

17.10.2011. 23:16:04

fmc g

proizvodi sezone

j e s e n 2 0 1 1 15

FMCG 14-17 Ä&#x152;aj.indd 15

17.10.2011. 23:16:26

fmc g

proizvodi sezone Agencija Hendal je na uzorku N=31, Tvrtke koje se bave ugostiteljskom djelatnošću (kafići, restorani, hoteli); Ispitanik - osoba odgovorna za donošenje odluka u poduzeću, 22. - 30. kolovoz 2011. za Professional provela Catibus istraživanje o čaju.

sušenog lista postanu bjelkasto srebrne. Zeleni čaj se dobiva minimalnom fermentacijom. Kod tradicionalne proizvodnje te vrste čaja, nakon berbe se u željeznim tavama prži i onda tek suši. Kod industrijske proizvodnje se postupa isto, samo u puno većim spremnicima gdje se i miješaju listovi. U Aziji postoji još daljnja podjela nekoliko vrsta zelenog čaja. Oolong čaj se dobiva djelomičnom fermentacijom. Nakon berbe čaj se trese u pletenim korpama, a sok koji se iscijedi tijekom toga postupka fermentira u doticaju s kisikom iz zraka, a taj se proces potom zaustavi prženjem u željeznim tavama. Crni čaj se dobiva nakon postupka cjelokupne fermentacije. Manje poznati čajevi su Pu-erh koji je u Aziji poznat kao ‘crni čaj’ i tamniji od crnog čaja, pa izgledom podsjeća na kavu. To je crni čaj koji više godina sazrijeva. Žuti čaj se proizvodi samo u Kini. To je bijeli čaj koji se ne obrađuje odmah nakon berbe, pa dolazi do minimalne fermentacije. Jedan je od najskupljih čajnih specijaliteta, te ga se ponekad uvrštava u zelene čajeve. Ostali čajevi – biljni, voćni ili mješavine bilja i voća, dobivaju se od biljaka ili voćnih sirovina i

najčešće se nazivaju “domaći čaj”. U njemu je obvezno specificirana vrsta sirovine od koje je čaj izrađen (menta, kamilica, šipak, voćni). Sastav čaja Premda na sastav čaja znatnu ulogu ima klima, nadmorska visina, tlo, te postupak obrade, svi se pravi čajevi rade od biljke Camellia sinensis, pa i imaju sličan sastav. Svaki čaj sadrži: tanin, polifenole, katehin, flavonoid, teanin, eterično ulje i kofein. Tanin čaju daje gorak okus, a zanimljivo je da što duže biljka sazrijeva količina tanina se smanjuje, a time i ljekovitost biljke čaja. Većina polifenola zelenog čaja su flavonoli, poznati pod nazivom katehini koji imaju antioksidativna svojstva. Najviše katehina imaju bijeli i zeleni čajevi, a u crnom ih ima manje zbog obrade. Prvi, najmlađi listići sadrže najviše epigalokatehin galata, a sušeni listovi ga sadrže 8-12%. Zeleni čaj sadrži i B-vitamine i askorbinsku kiselinu, čega u crnom čaju uglavnom nema zbog fermentativnih procesa koji uzrokuju njihovu razgradnju. Eterično ulje je također dio bogatog sastava zelenog čaja koje i samo sadrži velik broj sastavnica primjerice aldehide, feniletil alkohole, fenole, heksenal, heksenol, linalol, i dr. Čaj sadrži proteine te aminokiseline među kojima je posebno zanimljiva teanin. i kofein. Jedna šalica zelenog čaja obično sadrži oko 50-100 mg kofeina i 300400 mg polifenola. Također, ima vrlo bogat i složen kemijski sastav, od oko 300 njegovih sastavnica, od čega je hlapljivih spojeva oko 230.

Od svih gostiju koji naručuju TOPLE napitke, u prosjeku koliki postotak naručuje čaj? UZORAK N=31; restorani, kafići i hoteli N

0-10%

74,2

10-20%

22,6

20-30%

3,2

Koje sve marke čaja su zastupljene u Vašoj ponudi? UZORAK N=31; restorani, kafići i hoteli N

Franck

77,4

Cedevita

45,2

Podravka

25,8

Milford

16,1

neke druge

9,7

Što sve koristite u Vašem lokalu od reklamnih proizvoda koje dobijete od dobavljača čaja? UZORAK N=31; restorani, kafići i hoteli N

Šalice

74,2

Čaše

48,4

Podlošci

22,6

Pregače

12,9

Tacne

12,9

nešto drugo

16,1

NIŠTA

12,9

16 j e s e n 2 0 1 1 .

FMCG 14-17 Čaj.indd 16

17.10.2011. 23:18:22

fmc g

Fizičke i kemijske osobine te djelovanje na organizam Čajevima se od davnina pripisivalo ljekovito svojstvo. Premda se još pouzdano ne zna kako sve čaj pozitivno djeluje na organizam čovjeka, četiri tisuće godina njegove upotrebe dokazale su brojna i uspješna djelovanja u liječenju ljudi, ali i u očuvanja zdravlja te poboljšanja imuniteta. Tako, polifenoli zelenog čaja imaju izražen antioksidativni učinak, o čemu danas svjedoče rezultati brojnih istraživanja. Zeleni čaj može također utjecati na povećanje aktivnosti enzima koji sprečavaju oksidacij-

ske procese u organizmu. Prema objavljenim rezultatima znanstvenih istraživanja jedna od sastavnica zelenog čaja - epigalokatehin galat blokira djelovanje enzima urokinaze, koji svojim djelovanjem pomaže i razvija sustav za prehranu stanica raka. Zeleni čaj također usporava i zaustavlja nastajanje nekih kancerogenih tvari, te služi prevenciji nekih vrsta karcinoma, najčešće onih povezanih s gastrointestinalnim traktom, plućima, te estrogen ovisnim karcinomima. Većina pozitivnih učinaka odnosi se na zeleni čaj, dok se konzumiranjem crnog čaja rizik za oboljele od

proizvodi sezone

nekih vrsta karcinoma može povećati. Kako objavljuju časopisi i portali koji su posvećeni istraživanju zdravlja ljudi i djelovanje čaja na ljudsko zdravlje, novija istraživanja djelovanja zelenog čaja donose i nove zanimljivosti vezane uz aminokiselinu L-teanin. Za tu aminokiselinu se pretpostavlja da povećava sposobnost učenja, poboljšava koncentraciju, djeluje antagonistički na visoke koncentracije kofeina, čime ublažava njegov negativan učinak, smiruje nervnu napetost, pogoduje sniženju krvnog tlaka, ublažava simptome PMS. Prema laboratorijskim istraživanjima teanin ima ovakve učinke zbog njegovog djelovanja na povećanje razine gama-aminomaslačne kiseline, važnog inhibitornog transmitera u mozgu. Čini se da teanin utječe i na povećanje razine dopamina (hormona sreće), još jedne važne tvari u mozgu, koja utječe na emocije, a porast njegove razine doživljava se kao ugoda. Uz još mnoga druga djelovanja, stručnjaci ističu i utjecaj na oralnu i crijevnu mikrofloru u smislu redukcije nepoželjnih bakterija, antioksidativni učinak, koji pomaže u smanjenju upalnih procesa i štiti DNA od oštećenja, inhibicija Streptococcus mutans, bakterije koja se smatra glavnim uzročnikom kvarenja zubi te antivirusno i osvježavajuće djelovanje.

j e s e n 2 0 1 1 17

FMCG 14-17 Čaj.indd 17

17.10.2011. 23:18:36

fmc g

proizvodi sezone

bez deterdženata moderan život j e n e z a m i sl i v

Deterdženti uvelike olakšavaju život Još od davnina ljudi su upotrebljavali razna sredstva za pranje robe, bazirana na prirodnim, biljnim i životinjskim sredstvima. Kroz povijest ti proizvodi su se i možda najviše, a posebno u moderno doba razvili i postali jednostavno neizostavan dio kućanstava u cijelom svijetu. Premda ih uzimamo zdravo za gotovo, bez sredstava za pranje rublja, život kakav danas poznajemo teško bi mogao postojati. Iako su sapuni u povijesti ljudskog društva odigrali značajnu ulogu, a imaju je i danas, pravu revoluciju donijela je proizvodnja sintetskog praška za pranje rublja. Već neko vrijeme je tehnologija otišla i nekoliko koraka dalje, pa praškasti deterdženti polako primat prepuštaju tekućima. > pi še Tomislav Poljak

O deterdžentima No, deterdžentom se smatra svaka tvar ili smjesa koja sadrži sapune i/ili druge površinski aktivne tvari namijenjene za procese pranja i čišćenja. Mogu biti u obliku tekućine, praška, pasta, šipki, blokova ili već nekako drugačije oblikovani, ali svi je zajedničko to da se koriste za potrebe kućanstva te profesionalne ili industrijske svrhe. Također, deterdžentom se smatra i pomoćna smjesa za pranje namijenjena za namakanje, ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i rublja u kućanstvu, omekšivač za rublje koji dopunjuje proces pranja tkanine i mijenjanja osjet tkanine na dodir, smjesa za čišćenje namijenjena kao univerzalno sredstvo za čišćenje za uporabu u kućanstvu ili primjerice čišćenje materijala, proizvoda, uređaja, instrumenata i strojeva i ostale smjese za čišćenje i pranje namijenjene za sve druge procese pranja i čišćenja. Koliko god

nam na živce išli svakodnevni kućanski poslovi, deterdženti, uz pomoć strojeva za rublje i suđe ih znatno olakšavaju. Odabrati deterdžent koji čisti i čuva odjeću Vrlo često nismo ni svjesni koliko nam svakodnevno i na mnogim područjima života i rada, razne vrste deterdženata, a posebno oni za rublje pomažu u životu. Osim što nam pomažu u održavanju higijene i što nas znaju zamamnim mirisima buditi svježinom robe koja je njima oprana, važno je da deterdžent pomaže, ne samo očistiti odjeću, već je i sačuvati za što dulje korištenje. Nekada nije bio problem odabrati deterdžent jer nije ni približno bilo toliko izbora koliko ga ima danas. S toliko vrsta deterdženata na tržištu, odabrati onaj pravi zbilja nije lak zadatak. Prilikom odabira željenog deterdženta za pranje rublja važan detalj na koji morate obratiti pozornost je raznovrsnost deterdženta. To sasvim

konkretno znači da je poželjno odabrati deterdžent koji zadovoljava što je moguće više vaših potreba - učinkovito pranje u toploj i hladnoj vodi, osvježavanje i održavanje boje odjeće, te čuvanje njezinih vlakana. Kod industrijskih deterdženata puno je važnija njihova funkcionalnost i učinkovitost, a u drugom planu je sve ostalo. U današnje vrijeme kad nije samo važno da se postigne cilj bez obzira na sredstvo (kada govorimo o učinkovitosti sredstava za pranje), bolje se odlučiti za koncentrirani proizvod, posebno kada je potrebna znatno manja količina uobičajene potrošnje. Manja ambalaža čuva okoliš, a kad već govorimo o ekologiji, važno je obratiti pozornost na to je li deterdžent biorazgradiv ili barem većim dijelom biorazgradiv. Kod industrijskih proizvoda važna je učinkovitost, ali i posebno važna zaštita okoliša, jer tvrtkama to može znatno poskupjeti poslovanje. Kada znamo da se deterdženti

jesen 2011.

FMCG 18-21 Detergent.indd 18

17.10.2011. 23:40:49

fmc g

proizvodi sezone

Agencija Hendal je na uzorku N=401, Nacionalno reprezentativni uzorak građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina; Stratifikacija po 6 regija i 4 veličine naselja, Slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva; 25. srpnja - 07. kolovoza 2011. za Professional provela Catibus istraživanje o deterdžentima. Koliko često kupujete deterdžente za pranje rublja? UZORAK N=401; 15+ godina

posebno upotrebljavaju u mljekarskoj, prehrambenoj, mesnoj, metalskoj i industriji pića, jasno je i koliko je važna sigurnost, učinkovitost i pouzdanost deterdženata, ali i zaštita okoliša. Tehnologija omogućava zaštitu i jednostavnu upotrebu deterdženata Nekad nije bilo previše izbora pa su se još ne tako davno naše bake i mame mučile se raznim sredstvima i teško topljivim deterdžentima u prahu. Tehnologija je omogućila rješavanje problema teške topivosti u vodi praškastih deterdženata, posebno u hladnoj i mlakoj vodi koja je potrebna za pranje osjetljivog rublja i to na način da je stvorila daleko bolje praškaste, ali i tekuće deterdžente koji se jednostavno, lako i potpuno tope u vodi. Takvi deterdženti, bez obzira na napredak praškastih nježnije tretiraju odjeću, što je osobito važno kod osjetljivijih odjevnih predmeta, a i bolje se ispiru. To je, u današnjem svijetu velikog broja alergija i osjetljivije kože, važno za osjetljivije osobe te posebno za djecu. Naravno, nove tehnologije su omogućile čak i neke vrste zaštite odjeće od zaprljanja, da se roba manje gužva, pa čak i zaštitu od habanja. Kako je gotovo postalo pravilo da se moda nakon nekog vremena iznova vraća, važna je njega omiljene modne odjeće odgovarajućim deterdžentima, koji osim što čiste, i štite tkaninu, štite i postojanost i originalnost boja. Upotrebu i vrstu deterdženata prilagoditi tkanini Svaka vrsta tkanine ima neke svoje zakonitosti koje određuju svojstva tkanine, pa

tako je važno i pravilno izabrati deterdžent za pranje te prilagoditi upotrebu upravo tkanini. To vrijedi i za vrijeme pranja, ali i nakon pranja, kod sušenja. Tkanine, a time i rublje se prema načinu pranja može svrstati u nekoliko kategorija. Odjeća od pamuka, lana, ramije i mješavine vlakana može se prati praškastim ili tekućim deterdžentom te se može, ovisno od vrste materijala iskuhavati, prati na nižim temperaturama kao na primjer obojeno i šareno rublje, rublje od mješavine osjetljivih vlakana, vune, svile, te rublje od poliamida i poliestera. To će sprijačiti ne samo uništavanje osjetljive odjeće zbog neprilagođene temperature materijalu i izradi, već će i pomoći da se originalan izgled i boja odjevnih predmeta sačuva što duže. Alternativa deterdžentima Indijski orah je prirodna zamjena za deterdžente za pranje odjeće. Riječ je o plodovima stabla Sapindus Mucorossi koje raste u Aziji, točnije Indiji i Nepalu, a plod sadrži velike količine saponina, organske tvari topljive u vodi od koje se stvaraju kvalitetni deterdženti, sredstva za dezinfekciju te antibakterijski proizvodi. Uglavnom se koriste za pranje rublja, a odlični su i kao sapun za ruke te dezinfekcijsko sredstvo. Indijski se oraščić koristi i za pranje kose, jer s korijena kose uklanjaju višak masnoće i kosi daju sjaj. Ovo se stablo nalazi na popisu ljekovitih biljaka i minerala, a u drevna je vremena imao široku primjenu u liječenju mnogih zdravstvenih tegoba. Koriste se tako da se u malu, pamučnu vrećicu koja se kasnije stavi u bubanj

Jednom tjedno

11,7

Jednom mjesečno

238

59,4

Par puta godišnje

16,0

Jednom godišnje

0,2

Rjeđe od jednom godišnje Uopće ne kupujem

0,2

12,5

Koju marku deterdženta za rublje najčešće kupujete? UZORAK N=351; ispitanici koji kupuju N

141

40,2

Faks helizim

27,9

Persil

13,7

Tide

2,8

Dash

2,3

Rubel

2,3

Perwoll

1,1

Rex

1,1

Nila

0,3

Trgovačke robne marke

4,3

Neka druga

2,6

Ne znam

1,4

Ariel

Što od navedenog će vas najviše potaknuti na kupnju deterdženta za pranje rublja? UZORAK N=351; ispitanici koji kupuju N

Snižena cijena originalnog proizvoda

164

46,7

Više pakiranja za manju cijenu (npr. 3 pakiranja za cijenu 2)

25,1

Povećano pakiranje (npr. 100 g plus 20 g gratis)

17,9

“2u1 pakiranje” koje uključuje deterdžent za pranje i omekšivač

10,3

j e s e n 2 0 1 1 19

FMCG 18-21 Detergent.indd 19

17.10.2011. 23:41:31

fmc g

proizvodi sezone Ako stavite previše deterdženta, to ne znači da će on biti učinkovitiji. Ako stavite premalo, izostat će očekivani efekt temeljitog pranja i uklanjanja mrlja. Naravno, tu je važna i ekološka dimenzija, pa pretjerana upotreba deterdženata svakako više i šteti okolišu, a ne postižu se zbog toga bolji rezultati. Iznimno je važno pri doziranju uzeti u obzir i činjenicu da količina deterdženta mora biti u točno određenom omjeru proporcionalna količini rublja, njenom zaprljanju i tvrdoći vode. Kalkulator za doziranje

perilice, stavi optimalan broj oraha (ovisno o stupnju prljavosti rublja: jako prljavo rublje – 7 kuglica; normalno – 5 kuglica; malo prljavo – 3 kuglice), vrećica se zatvori te se zajedno s prljavim rubljem stavi u bubanj perilice rublja. S obzirom da oraščići nemaju mirisa, svi oni koje žele mirisno rublje, u vrećicu s oraščićima mogu dodati nekoliko kapi svog omiljenog esencijalnog ulja. Postoje brojni recepti za spravljanje deterdženta iz kućne radinosti. Većina njih čak ne zahtijeva veće umijeće od miješanja nekoliko sastojaka u određenom omjeru. Glavni sastojci koji će vam biti potrebni da sami izradite deterdžent su ribani sapun, boraks i soda za pranje, a ovisno o receptu mogu vam zatrebati i soda bikarbona, eterična ulja i sl. Oko eko kugli za pranje postoje brojne dvojbe, neki korisnici su zadovoljni, neki nisu. Čini se ipak da su rezultati najbolji kada se uz njih kod pranja doda i običan deterdžent. Neki stručnjaci kažu da je njihova učinkovitost, ako se koristi sama kugla, jednaka tome kao da ste u perilicu stavili običan kamen.

Dobar posao, ali glavni igrači na tržištu nedodirljivi

Prašak ili gel Važno je naglasiti da deterdžent i kao prašak i kao gel nude temeljito čišćenje, no svaki od njih ima određene prednosti, a neke od njih smo već i spominjali. Prašak je idealan za klasično i učinkovito pranje, posebno pri visokim temperaturama. Gel je pak pogodniji ako se radi o ručnom pranju, brzim programima na niskim temperaturama, jer se lako otapa u vodi, bez obzira na temperaturu, kao i za tretman tvrdokornih mrlja prije pranja. Omekšivač Već na prvi pogled, a posebno na dodir može se primijetiti razlika u odjeći opranoj samo s deterdžentom ili uz dodatak omekšivača. Naravno, uz omekšivač, vlakna su glađa, a odjeća mekša u dodiru s kožom. Također, kako su vlakna glađa i odjeća se lakše glača, pa to može olakšati posao, što je u današnje vrijeme posebno važno, jer tako ostaje na raspolaganju više vremena koje se može drugačije iskoristiti. Važno svojstvo omekšivača je i činjenica da dodatno štiti odjeću, pa I ona duže vrijeme izgleda kao nova. Doziranje Možda je najčešća pogreška u današnje vrijeme doziranje deterdženta. Prava količina sredstva za pranje čini čuda za vašu odjeću.

Razvrstavanje rublja prije pranja Za čuvanje originalne boje, odjeću je prije pranja valja pažljivo razvrstati. Tamne i slične boje trebaju se prati zajedno, a nove tkanine ponekad puštaju boju, pa ako niste sigurni koliko su postojane boje neke tkanine, najbolje je da ju operete odvojeno na maksimalnoj temperaturi od 40°C. Kod nove odjeće za koju niste sigurni kako će se ponašati pri pranju, za svaku sigurnost, odaberite najnižu moguću temperaturu i najnježniji program pranja. Važno je ne pomiješati odjeću koja je malo i iznimno jako zaprljana, jer jako zaprljana odjeća zahtijeva veće količine praška i više temperature, dok se malo zaprljana može oprati na nižim temperaturama. Vrlo zaprljanu tkaninu odmah operite i nemojte ju dugo držati prljavom, jer se tako mrlje teže uklanjaju. Pridržavajte se savjeta o razvrstavanju rublja prema boji, vrsti vlakana i temperaturi pranja. Također je važno u perilicu ne staviti premalo ali ni previše rublja! Količinu rublja, kao i deterdženta, prilagodite odabranom programu i količini rublja. Neke tkanine su osjetljive na sredstva za čišćenje mrlja na bazi kisika koji ne izbjeljuju, a koja se nalaze u proizvodima za bolje uklanjanje mrlja s bijelog i šarenog rublja. Zbog toga je potrebno i utvrditi je li neko rublje osjetljivo na sredstvo za čišćenje mrlja koje ne izbjeljuje boje, a najbolje malim eksperimentom o postojanosti boja.

20 j e s e n 2 0 1 1 .

FMCG 18-21 Detergent.indd 20

17.10.2011. 23:28:37

fmc g

proizvodi sezone

j e s e n 2 0 1 1 21

FMCG 18-21 Detergent.indd 21

17.10.2011. 23:28:55

fmc g

vijesti iz zemlje

TRŽIŠNA KRETANJA d o g a đ a n j a , n a j av e , n o v o s t i . . .

Maloprodaja u kolovozu u padu, a na godišnjoj razini raste

Promet u maloprodaji u kolovozu je, u odnosu na srpanj, bio nominalno i realno manji 0,8%, dok je na godišnjoj razini, nominalno porastao 5, a realno 2%. Na mjesečni pad utjecalo je smanjenje prodaje motornih vozila u kolovozu u odnosu na srpanj za 19,6%, tekstila, odjevnih premeta i obuće 17,8 %, električnih aparata za kućanstvo 11,8 % te namještaja za 10,7%. Istodobno je u kolovozu u odnosu na mjesec prije, ostvaren rast prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama za 2,2%, motornih goriva i maziva 5%, a najveći rast zabilježen je kod prometa knjiga,

Poduzetnici znatno povećali dobit

hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit, bez financijskih institucija, u prvih pola godine su ostvarili 18,5 milijardi kuna bruto dobiti, što je 9,5 milijardi kuna ili čak 105,5% više nego lani. Ostvarili su 298,4 milijardi kuna ukupnog prihoda i 279,9 milijardi kuna rashoda, a pritom su prihodi poduzetnika povećani 8,1%, dok su rashodi porasli osjetno manje - 4,8%. Dok je lani na 100 kuna rashoda ostvareno 103,38 kuna prihoda, u 6 ovogodišnjih mjeseci je na uloženih 100 kuna, ostvaren prihod od 106,62 kune.

novina i papirnate robe, za 23,1%. Na godišnjoj razini, postotno najviše, za 13,4%, porastao je promet u maloprodaji motornih goriva i maziva, slijedi rast prodaje motornih vozila za 11,3%, duhanskih proizvoda 10,5%, dok je nominalni rast u ostaloj trgovini na malo u specijaliziranim prodavaonicama bio 6,9%. Maloprodaja je na godišnjoj razini pala u šest trgovačkih struka, a postotno najviše u ostaloj trgovini na malo izvan prodavaonica, za 16,3 posto.

najav e

Bricostore počeo graditi trgovački centar u Zagrebu Francuski trgovački lanac specijaliziran za kuću i vrt Bricostore u industrijskoj zoni u Sesvetama počeo je graditi trgovački centar u koji će uložiti više od 187 milijuna kuna. Otvorenje centra planirano je za proljeće 2012. godine, centar u Sesvetama rasprostirat će se na 24.000 četvornih metara od čega je 11.000 četvornih metara otvorenog prodajnog prostora. Kupcima će ponuditi širok asortiman proizvoda i usluga za renoviranje, izgradnju i uređenje vrta i kuće. Dosada je tvrtka Bricostore u Hrvatsku uložila više od 276 milijuna kuna, a prisutni su u Hrvatskoj još od 2004. godine kada je otvoren prvi centar u Kaštel Sućurcu pokraj Splita.

IKEA još bez Umjeren rast inflacije građevinske dozvole Potrošačke cijene u Hrvatskoj rasle su na godišnjoj razini u rujnu nešto intenzivnije nego lani, a inflacija je bila 2,2%. Na rast inflacije i dalje najviše utječe rast cijena energije i prehrambenih proizvoda, dok pritisak domaće potražnje na rast cijena i dalje izostaje. Ukupne cijene bez energije, prehrane, pića i duhana bilježe čak pad od 0,8% godišnje. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića u rujnu su, u odnosu na lani, bile 3% veće, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva rasle su 25% godišnje, a cijena duhana 10,7%. Istodobno, pale su cijene obuće i odjeće za 6,5%. Gledajući sve ukupno, ovu godinu će tako obilježiti umjerena inflacija od oko 2 posto.

Još se na zna točan datum otvaranja trgovačkog centra IKEA u Hrvatskoj u mjestu Rugvica kod Zagreba jer investitori još nisu dobili građevinsku dozvolu. Problem je što još nije jasno ni kada će ju dobiti, ali investitor ističe da nakon što ju dobiju, spremni su otvoriti centar u roku godinu dana. U trgovinu će IKEA uložiti između 350 i 450 milijuna kuna, uz to se planira otvaranje i trgovačkog centra čija je vrijednost oko 1,5 milijardi kuna. To znači i posao za više od dvije tisuće radnika, od čega bi oko 300 radnika radilo u IKEA trgovini.

Povećana skromna inozemna ulaganja U Hrvatsku je u prvih pola godine uloženo 485 milijuna eura, što je dvostruko više nego cijele prošle godine, ali daleko manje nego predkriznih godina. Ipak, stranci su čak 286 milijuna eura uložili u banke, odnosno u njihovu dokapitalizaciju. Potom je najviše uloženo u djelatnost proizvodnje metala, u poslovanje s nekretninama te vlasnička ulaganja u nekretnine. Najviše je novca u prvih pola godine došlo iz SAD-a te Austrije i Njemačke.

22 jesen 2011.

FMCG 22-27 Vijesti.indd 22

17.10.2011. 23:51:59

fmc g

srbija

sl ov enija

Srbija ostvaruje suficit sa zemljama CEFTA-e

Nectar preuzeo Fructal

Srbija je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u osam ovogodišnjih mjeseci ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-a, nešto veći od milijarde US dolara. To je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, kao i željeza te čelika. Srbija je u te zemlje najviše izvozila žitarice, proizvode od njih, razne vrste pića, a najviše je uvozila struju, također željezo i čelik, kameni ugljen, obojene metale, te povrće i voće. I u 2010. godini, Srbija je s CEATA-om ostvarila suficit u trgovačkoj razmjeni od 1,36 milijardi dolara, što je, također, uglavnom bio rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Adria Design ponovno se koristiti imenom Turbo Limač trgovački sud u Zagrebu ukinuo je privremenu mjeru zabrane korištenja žiga “Turbo Limač”, čime je stvorena mogućnost da tvrtka srpskog poduzetnika Slobodana Vučićevića - Adria Design može normalno poslovati u Hrvatskoj. “Raduje nas odluka Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, kako zbog vraćenog povjerenja u hrvatsko pravosuđe, tako i zbog činjenice da je ovim rešenjem postalo jasno da smo od početka konflikta bili u pravu. Rješenje suda je obavezujuće, tako da su brandovi koje smo stekli na zakonit način i uz znatna novčana sredstva, ponovo u punom vlasništvu Adria Designa”, rekao je Vučićević. Podsjećamo da je privremenom mjerom još od polovine lipnja tvrtki “Adria Dizajn” bilo zabranjeno korištenje žiga “Turbo Limač” i još osam brandova, na zahtjev manjinskog dioničara Magme, zbog čega je i bilo privremeno zatvoreno 29 prodajnih objekata.

srpska tvrtka nectar prešla je i zadnju prepreku u kupnji slovenskog proizvođača voćnih napitaka Fructal. Nakon što je Nectar od Grupe Pivovarna Laško kupio 93,73-postotni udio u Fructalu za 35 milijuna eura, dobio je potrebnu suglasnost za preuzimanje od slovenskog Ureda za zaštitu

vijesti iz regije

tržišnog natjecanja. Preuzimanje je već prije, početkom rujna, odobrila i srbijanska Komisija za zaštitu konkurencije, a prodaju su potvrdili i dioničari Pivovarne Laško na sjednici krajem srpnja. Nectar se obvezao da će učiniti sve kako bi zadržao postojeću razinu proizvodnje i prihoda te povećao broj zaposlenika.

Najbrži rast maloprodaje u eurozoni u Sloveniji Slovenija je od svih država članica eurozone u kolovozu zabilježila najveći rast opsega trgovine na malo. U kolovozu u odnosu na srpanj maloprodaja je bila 3,1% veća, dok je prosjek eurozone na mjesečnoj razini bio 0,3%. Povećanje prometa u maloprodaji zabilježen je u devet država, a uz Sloveniji, u Luksemburgu je porasla 2,8%. Opseg trgovine na malo u tom razdoblju smanjio se u dvanaest država, a najviše u Rumunjskoj 3,1% i Njemačkoj 2,9%.

Agrokor ponovno u utrci za Mercator Rok za predaju neobvezujućih ponuda za kupnju 50-postotnog udjela u slovenskom Mercatoru ističe 17. listopada. Analitičari procjenjuju da za kupnju Mercatora neće biti velikog interesa, pogotovo ne među trgovcima - potencijalnim strateškim partnerima. Kao potencijalni ponuđač spominje se i Mid Europa koji će navodno ponuditi najviše 150 eura za dionicu Mercatora, dok će Agrokor najvjerojatnije ostati na svojoj posljednjoj ponudi od 221 eura. Inače, polugodišnji rezultati slovenskog trgovačkog lanca niži su od očekivanih, pa će ponude u obvezujućem dijelu postupka možda biti niže.

Mađarska uvodi porez na čips, kavu i ostale nezdrave namirnice

mađarska vlada planira popis namirnica koje oporezuje kao nezdrave proširiti na kavu, aromatizirana piva, gazirana alkoholna pića i energetske napitke. Kontroverzni zakon kojim se uvodi

poseban porez na pretjerano slanu ili slatku hranu, popularno nazvan porezom na čips, primjenjuje se u Mađarskoj od rujna 2011. Porez na odabrane nezdrave proizvode bio bi povećan za 25 posto, a to bi iduće godine, mađarskoj vladi donijelo oko 100 milijuna eura godišnje. Predstavnici prehrambenih industrija objasnili su da ih se nije pitalo za savjet oko izrade i uvođenja kontraverznog zakona, ali da nisu iznenađeni odlukom vlade da proširi spektar proizvoda koji podliježu porezu. j e s e n 2 0 1 1 23

FMCG 22-27 Vijesti.indd 23

17.10.2011. 23:52:13

fmc g

tema iz regije

d ominaciju na srpskom mal oprodajnom tržištu preuzeli inozemni investitori

MERCATOR I IDEA nasuprot DELHAIZE-a Sve više se potvrđuju tvrdnje da je Srbija izgubila svoje tržište maloprodaje. Nakon prodaje „Delta Maxija“ i očekivanog preuzimanja manjih domaćih maloprodajnih lanaca od strane Mercatora i Agrokora, na tržištu maloprodaje u Srbiji neće biti nijednog ozbiljnijeg „igrača“ koji će biti u većinskom domaćem vlasništvu. > pi še P. Zorić

u gradovima širom Srbije, za što se još uvijek čeka odobrenje Komisije za zaštitu konkurencije, Mercator bi dodatno učvrstio svoju poziciju drugog po veličini maloprodajnog lanca u Srbiji, iza „Maxija“. Mercator u Srbiji nastavlja politiku Posle “tektonskog” potresa na srpskom tržištu maloprodaje, kada je Delhaize grupa početkom ožujka ove godine kupila lidera na tržištu maloprodaje u Srbiji tvrtku “Delta Maxi” za 932 milijuna eura (uključujući i oko 300 milijuna eura dugova), dolazi vrijeme za repozicioniranje igrača na ovom tržištu. Dok se još uvijek očekuju koraci poslovne politike “Delhaize”-a na tržištu Srbije, jasno je da ovaj međunarodni gigant neće imati istu poziciju kao što je imala “Delta” Miroslava Miškovića, a prije svega sigurno neće imati istu podršku države. Istodobno, ni kon-

kurencija očigledno ne sjedi skrštenih ruku. Naime, drugi po veličini maloprodajni lanac u Srbiji, Mercator S potpisao je ugovor o zakupu prodajnih objekata trgovinskog lanca „Familija market“ koji posluje u sastavu i prodajnom prostoru „Robnih kuća Beograd“ (nekada popularnog lanca robnih kuća u Srbiji), a koje je prije dvije godine kupio biznismen Radomir Živanić uz financijsku podršku iz Grčke. Iako je bilo najavljivano, zbog financijske krize izostale su značajnije investicije u renoviranje postojećih objekata „Robnih kuća Beograd“, tako da su sada u „novom ruhu“ praktično samo objekti u centru Beograda. Realizacijom toga zakupa, koji se odnosi na 27 prodajnih objekata na atraktivnim lokacijama

širenja poslovne mreže kroz dugoročni zakup prodajnih objekata drugih kompanija. Tako-

đer, proteklih mjeseci u javnosti se često govorilo i o pregovorima o preuzimanju još jednog manjeg trgovinskog lanca. Čini se da se radi o trgovinskom lancu „Jabuka“ tj. objektima „SOS marketa“, koji su namijenjeni za socijalno ugrožene kategorije kupaca. Vlasnik trgovinskog lanca „Jabuka“ je tvrtka srpskog biznismena Đorđija Nicovića, koji posle privatizacije nije uspeo povratiti stari sjaj tom maloprodajnom lancu.

IDEA i Delhaize. Ostali „igrači“ koji posluju

na tržištu za sada su preslabi za ozbiljnije konkuriranje liderima – domaći lanci DIS i Univerexport nemaju snagu i dovoljno jaku mrežu, dok su „Metro“, grčki „Vero“ i francuski „Interex“ uglavnom ostali na početnim pozicijama, bez ozbiljnijeg širenja svog poslovnog utjecaja. Čak su se u medijima pojavile i informacije da bi se grčki „Vero“ mogao povući s tržišta Srbije, prije svega zbog posljedica grčke financijske krize. Naravno, realiza-

cija ideje o objedinjavanju maloprodajne mreže Mercatora i Konzuma (odnosno lanca IDEA) u Srbiji ovisit će i od rezultata najavljene prodaje većinskog vlasničkog paketa dionica u Mercator Grupi koja bi, prema procjenama analitičara, mogla završiti krajem ove godine. S obzirom da se ne očekuje veliki interes međunarodnih igrača iz sektora trgovine za Mercator, a kako je Agrokor prema mnogim parametrima dobar potencijalni kupac, ideja o objedinjavanju maloprodajnih mreža Mercatora i Agrokora izgleda realno. Naravno, to će

Konsolidacija ovisi i o potezima Mercatora i Agrokora

Novi detalj u „slici konkurencije“ u Srbiji moglo bi biti eventualno objedinjavanje maloprodajne mreže Mercatora i Agrokora (Konzuma), koji u Srbiji ima jak maloprodajni lanac IDEA. Ako bi pregovori Mercator i Agrokora išli u tom smjeru, to bi u Srbiji stvorilo respektabilnog konkurenta Delhaize-u, s oko 20% tržišnog udjela. U tom slučaju u Srbiji bi postojala dva dominantna igrača – Mercator/

ovisiti i o mnogim faktorima, pa vjerojatno ponovno i o slovenskim političkim utjecajima, za koje se ipak procjenjuje da će sada biti manji.

Delhaize povećava učinkovitost trgovine i izvoz

U Vladi Srbije očekuju da će dolazak bel-

24 j e s e n 2 0 1 1

FMCG 22-27 Vijesti.indd 24

17.10.2011. 23:36:01

fmc g gijske grupacije u Srbiju povećati učinkovitost trgovine, poljoprivrede i prehrambene industrije. “Dolazak “Delhaize“-a predstavlja i veliku izvoznu šansu za srpske proizvođače, jer će oni svoju robu tako moći plasirati na europsko, pa čak i američko tržište gdje ta tvrtka ima svoje maloprodajne lance”, izjavio je Ministar poljoprivrede

i trgovine Srbije Dušan Petrović. Izvršni potpredsjednik Delhaize grupe za istočnu i jugoistočnu Europu Kostas Macheras izjavio je da će preuzimanjem Delta Maxija domaći proizvođači dobiti priliku da izvoze u Europu, a u planu je i da se roba za lanac Delhaize proizvodi u Srbiji. Macheras je također naglasio da će novi vlasnik u dogovorenim rokovima isplaćivati i imati dobru suradnju s domaćim dobavljačima te da će kao i u svojim objektima u svijetu nuditi 55% robe lokalnih proizvođača.

Dio o isplatama dobavljača je u Srbiji posebno važan, jer je posljednjih godina na tom tržištu bilo problema sa isplatama dobavljača Delta Maxija, pa je zbog toga najveći srpski maloprodajni lanac gotov propao. Sada dobavljači očekuju znatno bolju dinamiku plaćanja, a samim tim i bolju likvidnost. Također, Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji dala je odobrenje za transakciju preuzimanja, čime se u potpunosti stvoreni uvjeti da belgijska kompanija uskoro završi proces preuzimanja „Maxija“. Zanimljivo je da je Komisija dozvolila tu transakciju, iako je proteklih godina često bilo govora da je „Maxi“ monopolist na tržištu maloprodaje u Srbiji, a posebno na tržištu Beograda, sa udjelom

sve se glasnije najavljuje dolazak novog ozbiljnog trgovca. Naime, u javnosti se pojavila informacija da je njemački diskontni lanac „Lidl“, koji ima tek registriranu djelatnost u toj zemlji, ozbiljno krenuo u traženje lokacije za svoje prodajne objekte u Srbiji. Ipak, nakon provedene analize o potencijalima tržišta i nakon razgovora gradskih vlasti Novog Sada s predstavnicima „Lidla“, ipak nije postignut dogovor o lokaciji za prodajni objekt. Prema neslužbenim informacijama „Lidl“ je ipak zainteresiran najmanje za jednu, a možda i više lokacija za prodajne objekte u Novom Sadu. „Lidl“, od susjednih zemalja, posluje u Mađarskoj, Sloveniji, Bugarskoj i Hrvatskoj, „Kaufland“ u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj „Aldi“, u Mađarskoj, Sloveniji i Grčkoj, a prvi diskonter u Srbiji najvjerojatnije će biti upravo Lidel. Očekuje se da će dolazak diskontnog maloprodajnog lanca donijeti značajne novine u ponudu na tržištu maloprodaje te države, posebno u području cijena i zaoštravanja konkurencije. Novi „tektonski“ potres na srpskom tržištu maloprodaje može biti eventualni dolazak nekog od najvećih europskih igrača, poput francuskog „Carrefour“-a, čiji je dolazak neizvjestan. Međutim, vrijeme dolaska „novih igrača“ u Srbiju je i dalje upitno, prije svega zbog mogućeg novog vala globalne financijske krize.

većim od 60%. Istodobno, istraživanja Ministarstva trgovine Srbije, ali i drugih institucija govorila su da je tržišni udio bio ipak ispod zakonskih 40%. Bez obzira na sve, „Delhaize“ preuzima najjači trgovački lanac u Srbiji, što je za tu tvrtku odlična startna pozicija.

Srpske tvrtke izgubile vlastito tržište maloprodaje

„LIDL“ pojačava konkurenciju na srpskom tržištu?

I dok se tržište lagano prestrojava, a najveći „igrači“ zauzimaju nove pozicije,

Posle prodaje „Delta Maxija“ i očekivanog preuzimanja manjih domaćih maloprodajnih lanaca od strane Mercatora i Agrokora, na tržištu maloprodaje u Srbiji neće biti nijednog ozbiljnijeg „igrača“ koji će biti u većinskom domaćem vlasništvu. Preostali srpski maloprodajni lanci su uglavnom lokalni s manjim brojem prodavaonica, uglavnom grupirani u pojedinim regijama. Uz sve manji značaj, ali i tržišni udio malih, privatnih prodavaonica i marketa, sve više se potvrđuju tvrdnje dijela analitičara da je Srbija

tema iz regije

izgubila svoje tržište maloprodaje, odnosno da je strani kapital uspostavio dominaciju. Ostaje pitanje u kojoj meri i sa kojim uspjehom će država i resorna ministarstva u idućem razdoblju moći reagirati na potrese na tržištu i eventualno sprečavati nepravilnosti, ali i utjecati na eventualne nestašice ili nerealno visoke cijene. U tom smislu će i državni nadzor u segmentu kartela i monopola morati biti daleko učinkovitiji nego do sada. Očekivanja nisu ohrabrujuća, s obzirom da su se institucije za borbu protiv monopola i za zaštitu konkurencije, ali i prava potrošača veoma sporo prilagođavala promjenama na tržištu, koje su, kako vidimo, sve brže i dinamičnije.

Cijene prehrambenih proizvoda za sada ipak stabilne

Nivo cijena prehrambenih proizvoda je važan element koji određuje nivo životnog standarda građana u Srbiji, budući da prosječna obitelji na hranu troši više od 40% od ukupnih troškova. U Vladi i resornom ministarstvu Srbije kažu da nema razloga za povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, a sa tim stavom se slaže i većina analitičara. Profesor Fakulteta za ekonomiju, financije i administraciju u Beogradu dr. Vladimir Krulj naglašava da su se cijene hrane i na svjetskom tržištu stabilizirale, što bi trebalo pozitivno utjecati i na cijena u Srbiji. „Ovogodišnji urod osnovnih prehrambenih proizvoda je uglavnom bio vrlo dobar, tako da i zbog toga ne treba očekivati neke značajnije promjene. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da Srbija ulazi u predizborno vrijeme, u kojem će ekonomske vlasti sigurno učiniti dodatni napor da cijene osnovnih životnih namirnica drže pod kontrolom, kako sebi ne bi napravili problem i dobili negativne političke bodove. Također, s obzirom na dobar urod pojedinih poljoprivrednih kultura, treba očekivati da će Srbija i u ovoj godini ostvariti dobar rezultat u vanjskotrgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda“. I

većina „velikih igrača“ na tržištu prehrambenih proizvoda također smatra da nekih značajnijih promjena cijena, bar do kraja ove godine ne bi trebalo biti. Tako vlasnik tvrtke „MK Komerc“ iz Novog Sada, Miodrag Kostić kaže da ne očekuje rast cijene šećera na tržištu Srbije. I najave guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića govore da se ove godine očekuje inflacija ispod 10%,

nakon što je lani bila znatno iznad 10%. Sve u svemu, ako je vjerovati prognozama, Srbija će u izbornu godinu najvjerojatnije ući sa jednoznamenkastom inflacijom i relativno stabilnim cijenama prehrambenih proizvoda, ali to ionako nisu ključni problemi srpske ekonomije. j e s e n 2 0 1 1 25

FMCG 22-27 Vijesti.indd 25

17.10.2011. 23:36:13

fmc g

vijesti iz svijeta

TRŽIŠNA KRETANJA d o g a đ a n j a , n a j av e , n o v o s t i . . .

Lakša prodaja u EU

Europska unija reformirat će zakon koji će potrošačima omogućiti kupnju bez teškoća u svim državama članicama, posebno putem interneta. Tako će se primjerice njemačkom proizvođaču perilica rublja omogućiti da ih

prodaje u Francuskoj, Austriji ili Poljskoj, uključujući servis, a da se ne brine zbog lokalnih pravnih posebnosti. Zahvaljujući tom zakonu, koji će se odnositi i na glazbu, filmove i mobilne aplikacije, europski potrošači više ne bi trebali nailaziti na poruku “ovaj proizvod trenutačno nije dostupan u vašoj zemlji”. Europske tvrtke svoje će proizvode prodavati po novom europskom zakonu, a ne nacionalnom ili zakonima države u kojoj živi potrošač. Time bi uštedjele pravne troškove i troškove prijevoda koji ih stoje 26 milijardi eura godišnje, a potrošači će o proizvodu biti informirani na svojem materinjem jeziku i neće imati problema u razumijevanju svojih prava.

Manje zagađenje Zbog šverca od novih vozila u cigareta milijarde eura gubitka Europi Nova vozila u Europi prošle su godine bila četiri posto energetski učinkovitija te su i emitirala 4 posto manje CO2 u atmosferu. Zanimljivo je da su novi automobili uz veću učinkovitost, unatoč drugačijim predviđanjima industrije, bili u prosjeku 2,5% jeftiniji nego 2010. godine. Ukupno, prosječna emisija iz novih vozila prodanih u Europi, prošle godine je pala ispod referentne vrijednosti od 140 grama CO2 po kilometru, a zbog pravno obvezujućih ciljeva o energetskoj učinkovitosti, nije došlo do rasta cijena. Volvo je primjerice smanjio potrošnju goriva za 9 posto u odnosu na lani, a FIAT, Toyota i PeugeotCitroen također su na tržište stavili čišća vozila. Prosječna emisija Honde i Mazde povećala se pak za 0,6 i 0,3 posto.

Pad maloprodaje u eurozoni promet u maloprodaji u 17-članoj eurozoni u kolovozu je pao 0,3% na mjesečnoj razini, dok je u cijeloj Europskoj uniji bio 0,2% manji i to nakon što je u srpnju blago porastao. Na godišnjoj razini promet je smanjen 1% u eurozoni, te 0,8 posto u cijeloj Uniji. Među zemljama članicama na mjesečnoj razini promet je u maloprodaji porastao u devet zemalja, a smanjen u njih dvanaest, a tako je bilo i u odnosu na lani.

Sve popularnija kupovina zlata na automatima Nakon SAD, i nekoliko europskih i zemalja Bliskog istoka i u Kini se zlato od nedavno može kupovati na automatima. U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, potražnja za zlatom neprestano raste i to prvenstveno kao investicija koja nije podložna devalvaciji. Nakon Indije, prema potražnji za tim plemenitim metalom, Kina je na drugome mjestu. Kinezi tako mogu pomoću bankarske kartice ili za gotovinu, na automatu napunjenom zlatnim polugama i zlatnicima, kupiti čak 2,5 kilograma zlata, vrijednog oko 115 tisuća eura. Osim u poslovnoj četvrti Pekinga, automate planiraju postaviti i u otmjenim klubovima.

Visoke i dalje nestabilne cijene hrane Tržišta europskih zemalja preplavile su švercane cigarete, a to ugrožava poslovanje legalnih proizvođača cigareta. Ilegalno uvezenih cigareta u Litvi ima gotovo kao legalnih – čak 49%, u susjednoj Letoniji je 41% ilegalnih cigareta, a ozbiljan udio od 33% imaju i na tržištu Norveške. U Bugarskoj ih je 32 posto, Francuskoj i Velikoj Britaniji po 23 posto, Njemačkoj 21 i Finskoj 20 posto. Usprkos sredstvima za borbu protiv crnog tržišta cigareta, samo u porezima europske zemlje godišnje izgube oko deset milijardi eura. Velika količina ilegalnih cigareta rezultat je sve veće cijene cigareta zbog rastućih trošarina na duhanske proizvode, ali i zbog činjenice da su šverceri pre blago kažnjeni. To dokazuje i iskustvo Irske u kojoj je udio cigareta uvezenih bez carine 27 posto.

Premda su cijene hrane u rujnu blago pale na svjetskim tržištima i dalje su na vrlo visokim razinama. Agencija Ujedinjenih naroda FAO procjenjuje da će cijene vjerojatno još neko vrijeme ostati u silaznom trendu, ukazujući na povećanu proizvodnju žitarica, ali je i upozorila na moguća nova kolebanja. Cijene hrane su pale dva posto u odnosu na kolovoz, uglavnom zbog globalno nižih cijena žitarica, šećera i ulja. Žitarice su na mjesečnoj razini pojeftinile, zahvaljujući oporavku svjetske proizvodnje, cijena šećera manja je 3,8%, ulja 2,3%, a cijena mesa tek neznatno niža. Znatnije, 10 posto na godišnjoj razini, pale su cijene mliječnih proizvoda. Ukupna svjetska proizvodnja žitarica u tekućoj sezoni, povećat će se za tri milijuna tona, na ukupno 2,31 milijardu tona, što je 3% ili 68 milijuna tona više nego lani. Ipak, svjetske ekonomske nestabilnosti i dalje nedostatne zalihe žitarica utjecat će na promjenjivost cijena hrane.

26 j e s e n 2 0 1 1

FMCG 22-27 Vijesti.indd 26

18.10.2011. 0:15:24

fmc g

tema +

ekol o gija

Prihvatljiva rješenja za vodu, zrak i tlo!

Kako kod proizvodnje, tako i kod upotrebe proizvoda za održavanje osobne higijene, pranje rublja i posuđa te čišćenje stavlja se sve veći naglasak na ekologiju i njene postulate koji nalažu očuvanje vode, tla i zraka od štetnih tvari i zagađenja koja mogu prouzrokovati. Društveno odgovorno poslovanje Saponia d.d. uspješno egzistira na tržištu već dugi niz godina i u cijeloj svojoj povijesti uvijek je bila društveno odgovorna tvrtka. Ekologija, odnosno ulaganje napora u zaštitu okoliša i briga o sigurnosti potrošača ugrađena je u misiju Saponije te se u njoj sustavno radi na razvoju novih formulacija proizvoda na bazi biorazgradivih i dermatološki testiranih sirovina. Briga za potrošače i okoliš Osjetljiva koža zahtijeva posebnu njegu i osobito je važno da dodir odjeće na tijelo ne izaziva neugodan osjećaj i iritaciju. Nadahnuti brigom da pružimo samo najbolje našim potrošačima i njihovim najmilijima te vođeni težnjom da što više zaštitimo svoje prirodno okruženje razvijena je Saponijina linija proizvoda natural&sensitive. Linija natural&sensitive uključuje vodeće Saponijine brendove iz različitih kategorija proizvoda – deterdžent za pranje rublja Faks helizim, omekšivač za rublje Ornel i tekući deterdžent za pranje posuđa Likvi. Poveznica tih proizvoda je da ne sadrže kompo-

nente sastava koje izazivaju iritaciju kože kao alergene i bojila, ali da pri tom potrošač, kao i do sada, bude zadovoljan rezultatima pranja.

Dermatološki ispitano Kako bismo bili sigurni da ove proizvode mogu koristiti i oni s najnježnijom kožom, ispitani su na priznatom Institutu za dermatološka ispitivanja. Nakon provedenih ispitivanja prema protokolu za određivanje iritacijskog potencijala, potvrđeno je kako proizvodi iz linije natural&sensitive Faks helizim, Ornel i Likvi, zaista ne izazivaju iritacije i alergijske reakcije. Sigurnost, djelotvornost i kvaliteta Institut za istraživanje i razvoj osnovan je u Saponiji 1962. godine radi stalnog razvoja novih i unapređivanja kvalitete postojećih proizvoda. Sigurnost, djelotvornost i kvaliteta Saponijinih proizvoda testira se u vlastitim laboratorijima ili u ovlaštenim i specijalističkim laboratorijima u Hrvatskoj i svijetu, a neškodljivost za čovjeka ispituje se u suradnji s dermatološkim i stomatološkim klinikama. Važno je istaknuti kako se Saponijini proizvodi ne testiraju na životinjama.

Sirovine prirodnog porijekla i reciklirajuća ambalaža Za blistavu čistoću cijele kuće zaslužna je linija Arf Active nature koja sadrži Arf cream, sredstvo za čišćenje staklenih površina, kupaonice i univerzalno sredstvo za čišćenje. Provjerena kvaliteta Arfa na nježan, ali učinkovit način brine o čistoći cijelog doma. Ambalažom koja se može 100% reciklirati i sirovinama prirodnog podrijetla potrošač će biti siguran da doprinosi čistijem prostoru u kojem rado boravi, ali i očuvanju našeg planeta. Na ovaj način Saponia se dodatno potvrdila kao proizvođač koji aktivno provodi politiku zaštite okoliša, na što se opredijelila prihvaćanjem normi ISO 14001 i usklađujući svoje poslovanje s njom. U Saponiji ekologija i briga za potrošače nisu samo prolazni trend koji blijedi s godinama. Vrhunska čistoća i briga za naše potrošače za nas je jedino pravilo, u koje ulažemo svo znanje i trud. Takav odgovaran princip rada prema potrošačima i okolišu ćemo vjerno slijediti i u godinama koje su pred nama. j e s e n 2 0 1 1 27

FMCG 22-27 Vijesti.indd 27

18.10.2011. 0:15:42

fmc g

riječ stručnjaka

prerada hrane

Novim metodama procesiranja do prirodnije i sigurnije hrane Procesiranje hrane je postupak kojim se hrana priprema za potrošnju ili konzumaciju. Ovaj izraz se često koristi, a da se pri tome misli na sam proces pakiranja hrane, ali tehnički sve što pretvara sirove sastojke u proizvod je način procesiranja hrane. Govorimo o rasponu od pripreme hrane u dvorištu na vašem roštilju, za večeru uz televiziju, pa sve do prerade i proizvodnje hrane u industrijskom pogonu. > pi še Mario Ščetar, mag. ing. bioproc. Laboratorij za pakiranje hrane Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

Cilj – ukusna dugotrajna, prirodna i sigurna hrana Osnovni cilj svakog procesa je pripremiti ukusnu hranu. To može uključivati obradu sastojaka koji nisu sigurni za konzumaciju kao sirovina, pri tome aroma hrane postaje izraženija ili npr. specifičnom načinu pripreme hrane koji su u skladu s kulturnim i religijskim normama. Hrana koja je namijenjena za preradu obično sadrži određene nutritivne tvari koje odgovaraju određenim fiziološkim i metaboličkim funkcijama. Vitamini i minerali se tako mogu dodavati hrani tijekom procesiranja kako bi povećali njenu nutritivnu vrijednost. Osim produženja roka trajnosti i zdravstvene ispravnosti, sigurnost je također jedan od glavnih ciljeva kod hrane koja se procesira, posebno industrijske hrane.

Naravno, takve industrijske namirnice koje se stavljaju na tržište je nužno i zapakirati. Na taj način nužno je ukloniti sve potencijalne rizike, kao što su nepoželjni mikroorganizmi i sl. Održavanje strogih sigurnosnih postupaka na najmanju moguću mjeru smanjuje mogućnost ulazak štetnih organizama kontaminacije hrane tijekom samog procesiranja, što je važno kako bi namirnice bile što duže zdravstveno ispravne, ukusne i upotrebljive.

Prerada bez prevelikog utjecaja na hrane U industrijskim razmjerima hrana za preradu, te potrebe za tom hranom na tržištu, mora biti uravnotežena s potrebom njenog očuvanja. Hrana proizvedena na taj način mora imati određen rok trajnosti, ali tako da

sam proces njene stabilizacije ne smije uvelike utjecati na teksturu i okus. Mnoge inovativne tehnike koje su razvijene za procesiranje hrane širom svijeta imaju za cilj da hrana na tržištu ima što veću kvalitetu. Neki procesi su zaštićeni patentom i koriste ih samo oni koji imaju pravo na korištenje tog patenta. O nekim načinima očuvanja hrane govorili smo već u prethodna dva broja u okviru metoda pakiranja hrane, a od poznatijih - mogu biti; sušenje, zamrzavanje i konzerviranje. Druge metode koje ne samo da pomažu u očuvanju hrane, mogu i promijeniti okus; kiseljenje, soljenje, dimljenje, očuvanje u šećernom sirupu ili alkoholu. Neki od najranijih oblika očuvanja hrane kao što su kiseljenje koristi se već tisućama godina. Potrošači danas sve više zahtijevaju hranu, koja zadržava prirodni okus, boju i teksturu te sadrži što manje dodataka

kao što su konzervansi. Kao odgovor na takve potrebe, jedan od najvažnijih zbivanja u prehrambenoj industriji je razvoj tehnologije za

minimalno procesiranje hrane. Na spomenuti način se ograničava utjecaj procesiranja na prehrambene proizvode, očuva se senzorska kakvoća i moguće je očuvanje hrane bez uporabe aditiva. Minimalnim procesiranjem do prirodnije hrane Tradicionalne tehnike procesiranja toplinom mogu biti i korisne za hranu u pogledu očuvanje i stvaranje okusa, ali i djelovati štetno na neka senzorska i nutritivna svojstva. Minimalne nepoželjne promjene mogu se postići na više načina, bilo kroz učinkovitije kontrole procesa, korištenje tehnike visokih temperatura kroz kratko vrijeme, aseptičnim punjenjem ili korištenjem novih termičkih tehnologija, kao što

su metode s ultraljubičastim svijetlom, infracrvenim zagrijavanjem, korištenje mikrovalne energije, ohmskim zagrijavanjem i sl. Drugi metode koje su alternativa termičkim, a koriste se, mogu biti: zračenje, procesira-

28 jesen 2011.

FMCG 28-29 Ambalaza.indd 28

17.10.2011. 23:32:31

fmc g nje visokim tlakom te pulsirajuće električno polje. Sigurnost i učinkovitost metoda minimalnog procesiranja ovisi o načinu korištenja novih tehnologija, a one se osobito koriste kod pakiranja hrane. Brojni izvori elektromagnetske energije, u početku razvijeni za druge svrhe, danas se koriste za procesiranje hranu i drugih materijala. Oni su izvedeni iz generacije istraživanja usmjerenih na mnogo veće ciljeve od samih mikroorganizama koji predstavljaju prijetnju stabilnosti i sigurnost, kako hrane tako i materijala. Trenutačno, znatan raspon toplinskih i netoplinskih procesa služe za poboljšanje kvalitete hrane i njene raznolikosti u industriji. Vrste procesiranja hrane

Minimalno procesiranje hrane Termičke metode Toplinska kondukcija, konvekcija i zračenje Procesiranje pakiranja toplinom Aseprično i semi-aseptično procesiranje Infracrveno zagrijavanje Ultraljubičasto svjetlo Procesiranje zagrijavanjem u volumenu Električni otpor / zagrijavanje ohmski Visoka frekvencija (HF) ili radiofrekvencijskisko (RF) zagrijavanje Mikrovalno zagrijavanje

Netermičke metode Ionizirajuće zračenje Visoki tlak (HP) Pulsirajuća bijela svjetlost Laserske svjetlost Pulsirajuće električno polje (PEF) Oscilirajuće magnetsko polje (OMF) Ultrazvuk Bombardiranje ionima zraka Plazma sterilizacija pri atmosferskom tlaku

Moderne metode procesiranja hrane Mikrovalna i radijska frekvencija za zagrijavanje se odnose na korištenje elektromagnetskih valova određene frekvencije za generiranje topline u materijalu odnosno hrani. Mikrovalna i radijska frekvencija koriste se za pasterizaciju i sterilizaciju efektivnije od konvencionalnih metoda zagrijavanja, jer oni zahtijevaju kraće vrijeme kako bi se postigla željena temperatura procesa, osobito kod čvrste i polu čvrste hrane. Ohmsko zagrijavanje se definira kao proces

provođenja električne struje kroz hranu ili druge materijale. Velik broj potencijalnih budućih aplikacija postoji kod ohmskog zagrijavanja, uključujući i njegovu uporabu kod blanširanja, isparavanja, dehidracije i fermentacije. Glavna prednost ohmskog zagrijavanja je sposobnost zagrijavanja materijala brzo i ravnomjerno.

Procesiranje visokim tlakom, visokim hidrostatskim tlakom ili ultra visokim tlakom, može se tretirati tekuća i kruta hrana, sa ili bez pakiranja , pri tlaku između 100 i 800 MPa kod temperature od 0°C do 100°C u vremenu od nekoliko milisekundi do više od 20 minuta. Procesiranje hrane visokim tlakom djeluje trenutačno i ravnomjerno u cijeloj masi hrane neovisno o veličini, obliku i sastavu.

Visoki intenzitet pulsirajućeg električnog polja uključuje primjenu impulsa visokog

napona (obično 20-80 kV/cm) za hranu smještenu između dvije elektrode. Gubitak energije zbog načina zagrijavanja hrane je minimiziran, a smanjenje su štetne promjene na senzorska i fizikalna svojstva hrane. Čimbenici koji utječu na mikrobiološku inaktivaciju su: intenzitet električnog polja, širina pulsa, vrijeme i temperatura tretmana, te oblika pulsa vala i svakako priroda mikroorganizma (vrsta, koncentracija i faza rasta) i o mediju (pH, antimikrobni i ionski spojevi, vodljivost).

riječ stručnjaka

bičastog (UV) svjetla za tretiranje voćnih sokova, osobito soka od jabuke. Ostale aplikacije uključuju dezinfekciju opskrbe vodom i površina koje dolaze u kontakt s hranom. Procesiranje ultraljubičastim svjetlom uključuje korištenje zračenja u UV području elektromagnetskog spektra koji uništava mikroorganizme (UVC 200-280 nm). Da bi se postigla inaktivacija izloženost, UV zračenja mora biti najmanje 400 J/m2 u svim dijelovima hrane. Ultrazvuk je energija koju generiraju zvučni valovi s 20.000 ili više vibracija u sekundi. Iako ultrazvuk ima širok spektar pa takve mogu biti i buduće aplikacije u prehrambenoj industriji, uključujući i inaktivacije mikroorganizama i enzima, baktericidno djelovanje ultrazvuka pripisuje se kavitaciji, koja je zapravo, mikromehanički šok koji ometa stanične strukturne i funkcionalne komponente stanica. Premda ultrazvučni način procesiranja hrane ima ograničenja, u kombinaciji s ostalim postupci konzerviranja (npr., topline i blagog tlaka), ultrazvučna metoda ima vjerojatno najveći potencijal za industrijsku primjenu. Pulsirajuće X-zrake su jedan oblik zračenja koji se u Sjedinjenim Američkim Državama primjenjuje na očuvanje nekoliko kategorija hrane. Elektroni imaju ograničen prodor u dubinu od oko 5 cm u hranu, dok X-zrake imaju znatno veći prodor u dubinu (60 do 400 cm), ovisno o korištenoj energiji . Pulsirajuća X-zraka je nova alternativna tehnologije koja koristi snop X-zraka visokog impulsnog intenziteta (vrijeme od 30 ns do nekoliko samo nanosekundi, ponavljanje stope do 1000 impulsa) za tretiranje hrane. Specifičan učinak impulsa za razliku od neimpulsnih X-zraka tek treba istražiti. Neke od ovih metoda se već koriste u prehrambenoj industriji za procesiranje hrane, a neke su još uvijek u razvojnoj fazi, no svakako pripadaju skoroj budućnosti.

Pulsirajuće svjetlo kao metoda očuvanja

hrane uključuje korištenje intenzivnog, kratko trajnog impulsa širokog spektra “bijele svjetlosti” (od ultraljubičastog do infracrvenog područja). Nekoliko pulsirajućih (treptajućih) svjetala koje se primjenjuju u djeliću sekunde, daju visoku razinu mikrobne inaktivacije. Ova tehnologija se primjenjuje uglavnom za sterilizaciju ili smanjenje mikrobne populacije na pakiranju ili na površini hrane. Poseban interes je za široku primjenu ultraljujesen 2011. 29

FMCG 28-29 Ambalaza.indd 29

17.10.2011. 23:32:45

fmc g novo na tržištu rubrika

Dr. Oetker d.o.o.

Novo: Ciobar čokoladno srce!

Logističke informacije: Ciobar čokoladno srce, 215 g, 84 kom/kart, EAN 5997381349734 Marketinška podrška: dodatne pozicije Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska

Za savršen i neodoljiv čokoladni užitak, novost na tržištu: Dr. Oetker Ciobar čokoladno srce. Tradicionalna talijanska receptura i pomno odabrani sastojci, skrivaju tajnu punog i najfinijeg okusa čokolade. Pakiranje sadrži mješavinu te 4 kalupa za pripremu Ciobar čokoladnih srca. Potrebno je dodati samo 2 jaja, izmiješati sastojke, uliti u kalupe te peći 8 minuta u pećnici. Dr. Oetker Ciobar čokoladna srca su najfinijeg, kremastog okusa kada se poslužuju topla. Atraktivna ambalaža daje Dr. Oetker Ciobar čokoladnom srcu izuzetnu vidljivost na polici. Za sve ljubitelje Ciobara i čokolade.

COOKING CHEF REVOLUCIJA

Da li znate što je kompaktizacija? Kompaktizacija deterdženata ključni je korak u smjeru održivosti koja je jedna od Henkelovih osnovnih vrijednosti. Kompaktizacija deterdženata smanjenjem uporabe kemikalija, ambalaže, prijevoza i uporabe smanjuje utjecaj na okoliš. Kampanja „Snažnije pranje za čišću budućnost“ koju je pokrenula tvrtka Henkel ima za cilj ponuditi potrošačima koncentriraniji deterdžent superiornih performansi dok se u isto vrijeme smanjuje utjecaj deterdženta na okoliš – Persil Expert. Koncentrirani Persil Expert donosi mnoštvo prednosti za potrošače, okoliš, ali i prodajne partnere jer od sada 80g Persil Experta ima istu vrhunsku učinkovitost kao i dosadašnjih 100g! To znači 20% manje negativnog utjecaja na okoliš, veću ekonomičnost, uštedu prostora na policama, smanjenje ambalaže i u konačnici uštedu energije i novca za kućanstva.

miksanje i kuhanje istovremeno! Svi smo mi kuhari, a samo je jedan Chef, Cooking Chef!

Sajam industrijskog tekstila IFAI EXPO Americas 2011

Marin Rendić

De’Longhi Grupa - svjetski leader zahvaljujući inovacijama, patentima i dizajnu! Modele

Henkel Croatia d.o.o

Kenwood Kitchen Chefa i automatskih aparata za kavu, kao i ostale profesionalne aparate brandova Kenwood i De’Longhi potražite u Elipso, Merkur, Technomarket i Brodomerkur trgovinama. Kontakt: DE’LONGHI Hrvatska d.o.o., Zagrebačka avenija 104 D, 10000 Zagreb, Hrvatska. Tel. i fax.: 01/6406252, 01/6406254, www.delonghi.hr / www.kenwoodworld.com.hr

Posjetite Međunarodni sajam IFAI (Industrial Fabric Association International) Expo Americas 2011., jedan od najvećih sajmova za tržište specijaliziranih tekstila u svijetu, a koji će se od 25. do 27. listopada održava u Baltimoreu (Maryland). Oko 450 izlagača će predstaviti svoje proizvode i usluge. Devet obrazovnih simpozija i radionica, kao i dva predavanja arhitekata fokusirati će se na specifične niše industrije specijaliziranih tekstila. Na sajmu se očekuje više od 7.000 posjetitelja koji će se upoznati s novim proizvodima, inovativnim materijalima, dizajnom, tehnološki unaprijeđenim proizvodnim procesima i marketinškim strategijama. Više pogledajte na www.ifaiexpo.com Posjet sajmu iznimna je prilika za posjetiti Baltimore, a više turističkih informacija potražite na http:// baltimore.org Osnovan još davne 1729. godine, Baltimore je jedna od najvećih luka na atlantskoj obali SAD-a. Tvrtke zainteresirane za odlazak na IFAI EXPO Americas 2011 mogu se javiti Komercijalnom uredu Američkog veleposlanstva na Office.Zagreb@trade.gov

... kraj FMCG dijela časopisa! 30 j e s e n 2 0 1 1

FMCG 28-29 Ambalaza.indd 30

18.10.2011. 0:48:08