PROFESSIONAL FMCG - broj 5. - 2012/Proljeće

Specijalizirani časopis za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

FMCG

I S S N : 18 47 -8 33 6 / GODINA 3 / BROJ 5 / P RO LJEĆE 20 12.

B ESPL ATNI PRIMJERA K

t em a broja

Rastom produktivnosti i (re)industrijalizacijom do globalnog tržišta fmc g proi zvodi

Suhomesnati proizvodi Deterdžent za ručno pranje suđa intervju

Stipan Bilić direktor Kondina

rije č stručnjaka

Super voće - za zdravlje i duži život regi ja

Marže, monopoli te pad standarda mijenjaju sliku maloprodaje u Srbiji W W W. PRO F E S S I ONA L . HR

istr aživanja

Potrošačke navike u maloprodaji

proljeće 2012 1

rubrika

Oglas...

SadrĹžaj ovog oglasa nije primjeren za javno prikazivanje.

• 2 studeni 2010

Oglas...

Sadržaj ovog oglasa nije primjeren za javno prikazivanje.

• proljeće 2012 3

rubrika

4 studeni 2010

fmc g

Do gospodarskog rasta boljom kulturom poslovanja i radom Kada god pišem uvodnik, posebno od vremena kada smo pokrenuli Professional, u jeku najžešće svjetske krize, kao da se vrtim u krug i bez obzira koliko god htio napisati nešto pozitivno i optimistično, uvijek se vraćam na surovu i neumoljivu stvarnost. Hrvatska je i dalje u krizi ili stagnaciji, ali s jedinom razlikom, što se u međuvremenu promijenilo strpljenje i mišljenje građana, kojima je dosta čekanja boljih vremena.

Možda su očekivanja posebno velika i zato što građani osjećaju da smo ponovno, po tko zna koji put u svojoj povijesti, na prekretnici, ali sada ozbiljnoj gospodarskoj.

U tom traženju boljeg i sigurnijeg, dugoročno održivog gospodarskog rasta, koji se ne bi trebao kao do sada temeljiti samo na potrošnji posuđenog novca i prodaje svega vrijednog, već i na proizvodnji, želja je da se podvuče crta i da se razvoj krene graditi na nekim novim, čvršćim i sigurnijim temeljima. U takvom opredjeljenju, mislim da proizvodnja, posebno prilagođena potrebama modernog svijeta, nema alternativu, ali i promjena sustava obrazovanja te stvaranje jedne nove, drugačije poduzetničke kulture.

Dosadašnja poduzetnička (ne)kultura, posebno neplaćanja, koja je generirala ogromnu nelikvidnost u poduzetništvu i društvu, dopuštena pojedincima putem politike, danas se više ne bi trebala tolerirati i trebala bi postati opće društveno neprihvatljiva. To je samo jedan, ali važan segment u promjeni društvenog i poslovnog ponašanja, koji može i mora doprinijeti i drugim promjenama. Naravno, uz to je važno i shvatiti da se mora prestati sa životom na dug, bez pokrića u realnom sektoru i promišljanja da se posuđeni novac mora upotrijebiti kako bi se

stvorila nova dodana vrijednost, koja bi taj posuđeni novac mogla vratiti zajedno s kamatama. Iako se teško uspoređivati s nekima poput Nijemaca, važno je vidjeti zašto se ta nacija uvijek bez obzira na mnoge probleme u povijesti i iz teških trenutaka diže iz pepela kao Feniks, ali i svaki put bolja, razvijenija, mudrija i jača. No, tajne takvog uspjeha nisu skrivene i neprimjenjive za nas.

Za to je potrebno samo malo više upornosti i ponešto znanja te puno više rada.

Mora se i prestati razmišljati da se od usluga i nekoliko mjeseci turizma može dobro živjeti, te da se s udjelom industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti koji je trenutačno ispod jedne petine i uz relativno nisku produktivnost kakva je danas, teško može postići bolji život i sretnije sutra.

Također, shvatiti se mora da se država ne može voditi samo povećanjem cijena i troškova i piljenju grane na kojoj sjedimo.

Mi i uz trenutačno složene globalne, ali i domaće okolnosti, ako postanemo i sami bolji, agresivniji i konkurentniji, možemo pokrenuti proizvodnju i zaposliti ljude. Pri tome je važno da se reforme ne smiju odnositi samo na javni nego i na privatni sektor te na cijelo društvo. > Tomislav Poljak

FMCG IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o., Zagrebačka avenija 104b, 10000 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@professional.hr • PROKURIST: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@professional.hr • GLAVNI UREDNIK: Tomislav Poljak, fmcg@professional.hr • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@kreativna-tvornica.com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Professional / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@professional.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno tromjesečno izdanje koje se distribuira prema ciljanim skupinama koje određuje izdavač, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

uvodnik

s a drž aj TEMA BROJA

Rastom produktivnosti i (re)industrijalizacijom do globalnog tržišta

Globalna kriza koja potresa svijet već nekoliko godina, puno je toga promijenila u modernim postulatima poduzetništva, osvijestila probleme, koji se... > Str. 6-8

INTERVJU Stipan Bilić

Zbog EU seljenje i pad proizvodnje te pad izvoza konditorske industrije. Budućnost konditorske industrije koju posebno posljednjih nekoliko godine muče problemi skupih sirovima, posebno domaćih, ali i onih koje mora uvoziti... > Str. 10-13

FMCG PROIZVODI Suhomesnati proizvodi

Danas su suhomesnati proizvodi najčešće spoj tradicije i moderne tehnologije proizvodnje. Za proizvodnju vrhunskih delicija poput kulena, pršuta, kobasica, pancete, kraškog vrata... > Str. 14-17

Deterdžent za ručno pranje suđa

Čaj kao izvor zdravlja i užitka najutjecajniji je napitak u ljudskoj povijesti. Agencija Hendal je za Professional istražila koji su Hrvatima najomiljenije marke čaja. > Str. 18

ISTRAŽIVANJE Potrošačke navike u maloprodaji

Jedna od redovitih godišnjih sindiciranih (“multi-client”) studija u GfK Hrvatska predstavlja analizu potrošačkih navika u maloprodaji. U nastavku se izdvaja tek neke osnovne informacije karakteristične za potrošače u Hrvatskoj u ovo krizno vrijeme. > Str. 20

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti...

Vijesti iz zemlje i regije > Str. 22

TEMA IZ REGIJE Marže, monopoli te pad standarda mijenjaju sliku maloprodaje u Srbiji

Krajem prošle godine u Srbiji dugo je trajalo „dogovaranje“ između resornog Ministarstva trgovine i poljoprivrede o ograničavanju marži na osnovne prehrambene proizvode... > Str. 24

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti...

Vijesti iz svijeta > Str. 26

TEMA + Super voće - za zdravlje i duži život

U prijelaznom razdoblju između zime i proljeća, vrijeme je kada se javlja najviše bolesti povezanih s vremenskim... > Str. 28

PROMO

Novosti iz Dr. Oetkera, Kenwooda i Ravlića > Str. 30 proljeće 2012 5

fmc g

tema broja

Rastom produktivnosti i (re)industrijalizacijom do globalnog tržišta

> au tor Tomislav Poljak

> g ra fi ka Kreativna tvornica d.o.o.

Globalna kriza koja potresa svijet već nekoliko godina, puno je toga promijenila u modernim postulatima poduzetništva, osvijestila probleme, koji se tek počinju rješavati, a u Hrvatskoj, na žalost još uvijek nije promijenila gotovo ništa, osim što je pojačala želju da se stanje u gospodarstvo neodgodivo mora promijeniti.

To naravno nije dovoljno, jer već godinama u našoj zemlji nedostaje djelovanja koje bi pomoglo da gospodarstvo krene putem razvoja. Ali problem su i ideje u kojem smjeru krenuti. U skladu s tadašnjim trendovima i preporukama “mudrih” glava iz raznih inozemnih institucija, kojih su se domaći političari iz raznih razloga, a često zbog vlastitog interesa, slijepo držali posljednjih 20 godina, a koje su prije nekoliko godina svjetsko gospodarstvo gurnuli na rub ponora, razvoj gospodarstva se sve više temeljio na uslugama, a sve manje na industriji. Također, u tom vremenu smo se godišnje zaduživali 2-2,5 puta brže nego 6 proljeće 2012.

što nam je prosječno rastao BDP, a nije se postigao eksponencijalan gospodarski rast.

Trend deindustrijalizacije i pada udjela industrije u BDP-u provodio se posljednjih godina i u većini razvijenih zemalja svijeta, pa se dogodilo da se u većem dijelu svijeta gospodarstvo i većina novostvorene vrijednosti temeljila na uslugama. No, dok je u razvijenim zemljama svijeta uglavnom glavni razlog zašto se smanjio udjel industrijske proizvodnje u društvenom proizvodu i dodanoj vrijednosti bio taj što je povećanje produktivnosti u proizvodnji trajnih dobara jako smanjilo cijene tih proizvoda u odnosu na cijene usluga i u

odnosu na ukupni dohodak domaćinstava, u Hrvatskoj je to bilo uglavnom zbog deindustrijalizacije. Sada je takav trend, čak i uz veliku želju, teško promijeniti, jer to bi se sada trebalo postići uz manje dostupnog i znatno skupljeg novca.

Izvoz u CEFTA-u dvostruko veći nego uvoz A vremena za te promijene nema

previše, jer su uz krizu i borbu za tržište na pomolu i novi izazovi vezani za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Za nešto više od godinu dana, hrvatsko gospodarstvo će biti dio jedinstvenog gospodarstva Europske unije, gdje se otvaraju prilike, ali i

fmc g ukidaju zadnje barijere europskim proizvodima. Uz to, prestaju vrijediti i svi dosadašnji trgovinski sporazumi koje je Hrvatska imala s drugim zemljama van Unije, pa tako i Ugovor o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA-e. Više neće biti tako dobrih uvjeta trgovanja s manje zahtjevnim tržištima zemalja CEFTA-e za primjerice prehrambenu i duhansku industriju, kojima će se na izvoz u te zemlje povećati carine, a time i cijene njihovih proizvoda te tako postati cjenovno preskupi i nekonkurentni. Prema zemljama CEFTA-e prošle godine smo primjerice izvezli 12,5 milijardi vrijedne robe, pa je izvoz bio dvostruko veći nego uvoz. U BiH bi prosječno povećanje poreznog i carinskog opterećenja za duhanske prerađevine, mlijeko, pojedine konditorske i mesne proizvode moglo iznositi i do 51 posto. U Tvornici duhana Rovinj su izračunali da će zbog viših carina godišnje imati oko 10 milijuna eura dodatnih troškova, jer carine na cigarete iz Hrvatske u Srbiju povećat će se s 15 na 57%, u BiH s nula na 15%, Makedoniji s 27 na 42%, a na Kosovu s nule na 10%.

Problema će posebno imati oni sektori koji nisu dostigli razinu konkurentnosti nužnu za opstanak na EU tržištu, a taj problem se treba gledati i šire, jer će EU tržište od srpnja 2013. godine biti i domaće tržište. Što se tiče domaće prehrambene industrije, ona bi mogla doživjeti popriličan udar, budući da ta industrija na tržište CEFTA-e izveze proizvoda u vrijednosti većoj nego u svih 27 članica Unije, a ulaskom Hrvatske u Uniju čekaju je carine pri izvozu u zemlje CETA-e i bescarinski uvoz iz EU. Poten-

cijalni udar na prehrambenu industriju osjetit će, vrlo vjerojatno i cijelo gospodarstvo, jer je ta industrija jedna od pet najvećih izvoznih grana unutar prerađivačke industrije, a i ima udio od gotovo 7 posto u ukupnom hrvatskom robnom izvozu.

Trenutačno, prehrambena industrija traži koncesije, prije svega u trgovini sa Srbijom i BiH, ali male su mogućnosti da će ih dobiti, jer bi to i morala biti odluka na razini cijele Europske unije. U svakom slučaju, prehrambenim tvrtkama je ostalo još nešto više od godine dana da se prilagode i tim novim uvjetima poslovanja.

Gotovo sve grane razvijenije od industrije No, tu ponovno dolazimo i na temu

(re)industrijalizacije Hrvatske, koja se 20 godina gotovo potpuno zanemarivala. U međuvremenu, od razvijene industrijske zemlje, doduše u uvjetima planske ekonomije u bivšoj državi, došli smo do stanja da su gotovo sve gospodarske grane pretekle industriju. Udjel industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske pao je ispod jedne petine, no, još je zanimljivije da financijsko posredovanje i posredovanje u prodaji nekretnina donosi puno veću bruto dodanu vrijednost nego industrija. Čak i javna uprava i poslovi obrane čine gotovo isti udjel u strukturi kao industrijska proizvodnja. Također usluge bez financijskih usluga i bez građevine - trgovina, ugostiteljstvo, prijevoz i komunikacije isto osjetno nadmašuju industriju, a jedino poljoprivreda donosi znatno manju bruto dodanu vrijednost. U svakom slučaju važno je naglasiti da nije

tema broja

nužno provoditi samo reindustrijalizaciju zemlje, nego da je potrebno raditi i na većoj učinkovitosti industrije. Uz veću učinkovitost ne bi ni postojali problemi oko toga na koje tržište izvoziti, već bi otvaranje posebno takvih golemih tržišta kakvo je ono od Europske unije, od 500 milijuna ljudi, bila velika prednost. a sada će biti pravi izazov postići to uz znatno manje novca. To se nije činilo dok su uvijeti bili puno povoljniji, pa se to sada jednostavno mora, ali uz trenutačno složene globalne, ali i domaće okolnosti i uvjetima prijeteće europske recesije. Nužno je stoga da i samo naše gospodarstvo postane bolje, agresivniji i konkurentniji, pa će i to privući dodatne investicije, pokrenuti veću proizvodnju i zaposliti ljude. Tek sada su se problemi, ali jednostavno zbog nužde počeli shvaćati ozbiljno, Posla u tom segmentu ima puno, ali i globalno, jer se i nakon izbijanja najveće svjetske ekonomske krize, u dijelu najrazvijenih zemalja svijeta, rješavanju problema pristupilo površno, pa se suštinski problemi nisu riješili, a ponovno su se otvorile samo privremeno zašivene rane.

Rast potrošačkih cijena U siječnju i veljači zabilježen je blagi rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj na godišnjoj razini, što je uglavnom rezultat slabe domaće potražnje i izostanka gospodarskog oporavka. Potrošačke cijene su zabilježile rast od 1,3% na godišnjoj razini, dok je rast na mjesečnoj razini iznosio 0,6%. Rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše su pridonijele cijene prehrane i

Proizvodnja pića profitabilnija od proizvodnje hrane Proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u Hrvatskoj bave se 1743 tvrtki, s više od 41 tisuće zaposlenih. Prema podacima za prošlu godinu, proizvodnja pića je bila relativno profitabilnija od proizvodnje prehrambenih proizvoda. Vrijednost proizvodnje prehrambenih proizvoda u 2011. godini rasla je nešto manje od jedan posto u odnosu na 2010. godinu, a proizvodnje pića je istodobno zabilježila rast od 7,2 posto. Ipak, s obzirom da se ove godine ne očekuje znatniji oporavak gospodarstva, već naprotiv stagnacija i mogući pad, a posljedično zbog toga i pad ili stagnacija potrošnje, mali su izgledi da će tvrtke u prehrambenoj i industriji pića ove godine poboljšati prodaju i financijske rezultate. Iako su u prva dva mjeseca ove godine cijene prehrambenih proizvoda u svijetu rasle, očekuje se njihova stabilizacija, ali ipak ne treba očekivati njihov značajniji pad slijedom globalnog gospodarskog usporavanja. proljeće 2012. 7

fmc g

tema broja

energije. Isključimo li iz ukupnog indeksa, cijene energije, rast je bio 0,5%, a isključimo li cijene energije i prehrane, potrošačke cijene bi pale oko 0,2% godišnje.

Cijene prehrane, koja ima udio od gotovo 27 posto u ukupnim potrošačkim cijenama, porasle su 2,2% godišnje, pri čemu značajniji rast bilježe cijene ulja i masti (+5,0%), voća (+4,4%) i mesa (+3,5%). U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva, koja čini 15,7% indeksa, cijene su porasle 3,2% godišnje, pri čemu je najveći rast zabilježen kod cijena goriva i energije. Najviše su rasle cijene tekućih goriva od 24,4%, električne energije 2,4% i plina 3,1%. Istodobno, cijene odjeće i obuće nastavljaju padati, i to 7,3% na godišnjoj razini. Rast stope PDV-a, koji je na snagu stupio u ožujku, mogao bi se odraziti na prehranu, tj. najveći dio potrošačke košarice, se kod odjeće i obuće cijene ne bi trebale mijenjati.

Usmjeravanje proizvodnje i prodaje na stariju populaciju Do kraja

stoljeća stariji od 60 godina postat će najbrže rastuća skupina kupaca s 30 posto kupovne moći, koja je trenutačno nezadovoljna, jer tvrtke svoje proizvode i marketing usmjeravaju na mlađe populacije, a da njima posvećuju premalo pažnje. Također, starije populacije imaju potpuno drukčije potrebe od ostatka, a nezadovoljni su i mogućnostima kretanja kroz velike supermarkete, visokim policama, neodgovarajućim pakiranjima, malim slovima na proizvodima, te nedostatkom prostora za sjedenje u dućanima. U razvijenim zemljama svijeta, dvije trećine starijih koristi mobitele, skoro polovica Internet, a trećina ih ima profil na socijalnim mrežama. Za trgovačke lance to znači da će

morati prilagoditi komunikaciju i Internet prodaju starijim kupcima, fokusirati se na manje dućane u blizini doma u koje kupci mogu doći pješice, uvesti prostore za sjedenje u trgovinama, redizajnirati proizvode i pakiranja, ali i zaposliti prijateljski raspoloženo osoblje koje će pomoći i biti na usluzi takvim potrošačima.

Usporavanje rasta izvoza te brži rast uvoza Pogoršala se vanjskotrgovinska

razmjena i to u zadnjem kvartalu 2011. godine, ali i na početku ove godine, pa je zabilježen snažniji rast robnog uvoza od robnog izvoza. Izvoz je u siječnju bio 662 milijuna eura, što je blagi rast od 1,7% u odnosu na siječanj prošle godine, a istodobno je uvoz bio 1,08 milijardi eura, što je 9,4% više nego u siječnju 2011.

Zbog toga se deficit vanjskotrgovinske razmjene povećao čak 24,5% u odnosu na prošlogodišnji siječanj, pokrivenost uvoza izvozom je pala na 61,2%, što je još uvijek solidno, s obzirom na činjenicu da je pokrivenost uvoza izvozom prije krize bila ispod 50 posto. Izvoza je najviše rastao zbog 63 % većeg izvoza ribe i rasta izvoza prehrambenih proizvoda za 44%, međutim, zanimljivo je da je ukupna prerađivačka industrija zabilježila pad izvoza od 0,8% godišnje. Tome je pridonio pad u izvozno najvažnijim granama. Godišnjem rastu uvoza pridonio je povećani uvoz sirove nafte i prirodnog plina, kemikalija i kemijskih proizvoda te strojeva i uređaja za 17%.

Znatniji oporavak izvoza ne očekuje se ni ove godine, posebice zbog slabe konkurentnosti domaće industrije, plitka struktura i usporavanje gospodarstva eurozone.

Većina kućanstava ima nedostatne prihode U 2011. godini prosječno hrvat-

sko kućanstvo raspolagalo je mjesečno s oko 6.610 kuna ili godišnje s gotovo 80 tisuća kuna. Prihodi su najviši u Zagrebu – oko 7.690 kuna, te Istri, Primorju i G. Kotaru – oko 7.155 kuna, a najmanji u Slavoniji – 5.528 kuna. U Hrvatskoj čak 72 posto kućanstava smatra da ima niže prihode od potrebnih te da im u prosjeku nedostaje oko 64 posto prihoda. Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće – oko 29%.

Doda li se tome i troškovi stanovanja proizlazi da 48% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba. Kada se promatra potrošnja kućanstava po vrstama troškova dobiva se podatak da se, u odnosu na prethodnu godinu, nešto manje novca trošilo na hranu i piće (5%), stanovanje (5%), prometne troškove (7%), obuću i odjeću (13%), trajna dobra (12%), duhan i cigarete (5%), mobilni i fiksni telefon (6%), medicinske usluge (11%) te obrazovanje (2%). Jedino na što su potrošači izdvajali više su otplate stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29% (zbog problema „švicaraca“ koje ima oko 13% kućanstava. Ipak, pod pritiskom financijskih problema, građani su počeli racionalnije i pametnije trošiti. Tako su prošle godine u odnosu na 2010.-tu, smanjili izdatke u gotovo svim potrošačkim kategorijama. Inače, smo 8 posto kućanstava ostvaruje viši prihod nego što im je potreban, a 17 posto ih zarađuje u skladu s potrebama. Ostvareni prihodi u 2011. godini povećali su se za 24 eura u odnosu na prethodnu godinu, a potrebni prihodi su ostali otprilike na istoj razini. Istodobno gotovo polovica kućanstava u idućih godinu dana neće moći ništa uštedjeti.

Ostvareni prihodi kućanstva

8 proljeće 2012.

Potrebni prihodi kućanstva

Ukupni troškovi kućanstva

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2006

2004

2003

2002

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2006

2004

2003

2002

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

Razina prosječno ostvarenih ukupnih prihoda kućanstava, potrebnih prihoda i ukupnih troškova od 2002. do 2011. godine (u eurima):

WWW.LIDERPRESS.HR

fmc g

intervju

LifeStyle magazin K U LT U R I

Ž I V L J E NJA

Novi broj Lider Trenda izlazi

13. TRAVNJA samo uz poslovni tjednik Lider

1$-ņ,7$1,-( 326/291( 129,1( proljeće 2012. 9

LIDERPRES MARKETING (01) 6333 522 6333 537 6333 545 marketing@liderpress.hr

P O SV EĆ E N

fmc g intervju rubrika direktor t vrtke Kondin

St i pa n Bi l i ć

Konditorsku industriju uništava nelojalna konkurencija, ali i izlazak iz CEFTE

Kakva je budućnost konditorske industrije koju posebno posljednjih nekoliko godine muče problemi skupih sirovima, posebno domaćih, ali i onih koje mora uvoziti, te veliki uvoz gotovih proizvoda jake svjetske konditorske industrije? No, ono što ih u posljednje vrijeme posebno zabrinjava je skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, zbog toga što to znači i izlazak iz CEFTE, jer u te zemlje domaća konditorska industrija izvozi znatne količine proizvoda. Najjače tvrtke domaće konditorske industrije, zbog izlaska iz CEFTE (jer će tada izvoz domaćih konditorskih proizvoda u zemlje koje nisu u EU, poput BiH i Srbije, biti opterećeni carinama i znatno skuplji), tvrde da će izvoz u tom sektoru pasti najmanje 20 do 30 posto, te da to dio proizvođača neće preživjeti. Neke velike tvrtke već razmišljaju i o preseljenju dijela proizvodnje u zemlje izvan EU, a dio njih nade polažu u preferencijalne dogovor sa zemljama CEFTE u koje najviše izvozimo. Kako će te izazove preživjeti i što će se točno dogoditi s konditorskom, ali i ukupnom prehrambenom industrijom, te tko će u tome dobiti, a tko izgubiti, nakon ulaska Hrvatske u EU, znat će se za nešto više od godine dana, a stvarnost će vjerojatno biti između optimističkih želja i pesimističkih prognoza. No, trenutačno stanje bilo je povod za razgovor s direktorom udruženja hrvatskih konditora – udruge Kondin Stipanom Bilićem, koji je na početku razgovora objasnio kako on vidi stanje i samu hrvatsku konditorsku industriju danas. > razgova r ao Tomislav Poljak

Konditorska industrija je najbolji dio hrvatske industrije. Ni jedna druga industrijska grana nije do sada imala takve poslovne rezultate, a da je istovremeno imala teške uvjete poslovnja. Prvo i najvažnije, ova industrija nikada nije imala gubitke, što znači da nikada nije socijalizirala svoje loše poslovne rezultate na banke i građane. Drugo, ova industrija je neto izvoznik, i sada izvozi 50% svoje proizvodnje, a vrijednosti izvoza je oko 120 milijuna USD. Za potrebe proizvodnje konditorska industrija uveze sirovina, opreme i sitnog materijala za 60 milijuna dolara, pa tako i ostvaruje neto suficit u prosjeku vrijedan oko 60 milijun dolara. Međutim, usprkos dobrim izvoznim rezultatima naše kon10 p r o l j e ć e 2 0 1 2 .

ditorske industrije, trgovine i trgovinski sustav na godinu uvozu oko 200 milijuna dolara gotovih konditorskih proizvoda i tako na domicilnom tržištu nelojalno konkuriraju domaćoj konditorskoj industriji.

Naša konditorska industrija u proizvodnji koristi oko 70% domaćih sirovina i oko 30% uvoznih, a kod uvoza najzastupljeniji je kakao koji se ni ne proizvodi u Hrvatskoj. U samoj konditorskoj industriji zaposleno je više od 3500 radnika, ali u domaćoj proizvodnji - poljoprivredi i prehrambenoj industriji - za proizvodnju sirovina koje utroši konditorska industrija zaposleno je još oko 6500 radnika. Od ukupnog izvoza, konditorska industrija izveze dvije tećine na tržište regije i ostatak na globalno svjet-

sko tržište. Danas mogu reći i sigurno tvrditi da niti koja druga industrija nema takav položaj svojih robnih marki i brendova na stranom tržištu kao ova industrija.

I na kraju to je industrija s najdužom tradicijom i ove godine jedna od najjačih tvrtki je proslavila 100, a druga 95 godina uspješnog poslovanja.

Kakvo je trenutačno stanje na konditorskom tržištu hrvatske, te što su najveći problemi?

Prvi problem je to što već dvije godine za redmo pada potrošnja konditorskih proizvoda na domaćem tržištu, a pad potrošnje je nešto najopasnije za proizvodnju.

Također, velike probleme domaćoj proizvodnji stvara visoki udio uvoznih kon-

fmc g ditorskih proizvoda na domaćem tržištu.

Naime, pomalo se ustalio odnos da je u domaćoj prodaji udio domaćih proizvoda sveden na jednu trećinu, a uvozni proizvodi imaju udjel od dvije trćine na našem domaćem tržištu. U postojećem sustavu uvozni proizvodi nisu legana i korisna konkurencija. Uvoznici nisu tvrtke koje uvoze za svoj račun i prodaju, pa da tako imaju iste uvjete u prodaji i takva konkurencija nije lojalna. Međutim, uvoznici su većinom maloprodajni lanci ili s njima povezane tvrtke, premda ne formalno.

Nama uvoznici u tom slučaju utvrđuju opseg domaće prodaje i predstavljaju nelojalnu konkurenciju. Te iste trgovačke tvrtke koje uvoze, uvoz plaćaju avansom, a domaćim konditorima plaćaju nakon 80,100, pa i za više od 120 dana i na taj načim prisiljavaju domaće konditore da financiraju uvoz. To je nelojalna konkurencija, ma što o tome mislili pravnici i sudovi. Teće, po važnosti je problem visokih cijena domaćih sirovina (šećer, brašno, biljne masnoće, mlijeko i mlječne prerađevine i sl.) i njihove cijene su 30-50% skuplje od cijena na svjetskom tržištu, a uvoznim proizvodima koji

dolaze na naše tržište, ugrađene su tako znatno jeftinije sirovine. Carinska zažtita kod uvoza gotovih konditorskih proizvoda ne može pokriti razliku u ovim troškovima i stoga su uvozni proizvodi jeftiniji, pa je i to oblik nelojalne konkurencije.

Kako promijeniti uvjete koje stvaraju nelojalnu konkurenciju?

Mi moramo izmijeniti uvjete poslovanja za cijelu prehrambenu industriju, a ne samo za konditore. Jedan uži dio proizvodnje nije moguće urediti, a da se ne uredi cjelina. Prvo, treba propisati uvjete za uvoz i onemogućiti da se uvozom bave tvrtke koje imaju vlastitu maloprodaju ili su

intervju rubrika

kapitalo vezani uz maloprodaju. Potrebno je i propisati iste uvjete plaćanja (dinamiku) za uvozne i za domaće proizvode.

Osim toga potebno je subvencionirati korištenje domaćih sirovina za proizvodnju proizvoda namijenjenih izvozu. Također, nužno je propisati uvjete prodaje i obvezati trgovine na veću zastupljenosti domaćih proizvoda na policama. Ako se konvencijama ne urede ti uvjeti prodaje, ulaskom u EU niti jedna prehrambena industrija neće opstati, odnosno opstati će samo one industrije u kojima su troškovi prijevoza gotovih proizvoda znatno veći od prijevoza sirovina.

p r o l j e ć e 2 0 1 2 . 11

fmc g intervju rubrika

PROIZVODNJA

Što bi moglo olakšati proizvodnju u Hrvatskoj i povećati konkurentnost na europskom tržištu?

U Hrvatskoj mjere kojima je moguće jačati proizvodnju vezane su samo za osiguravanje domaćih sirovina po svjetskim cijenama i rasterećenja proizvodnje od svih nameta koje nemaju proizvođači u inozemstvu. Drugih domaćih mjera za jačanje proizvodnje nema, a od ostalih mjera moguće su samo protekcionističke mjere što pravila WTO-a ne dozvoljavaju. Za veću konkurentnost na tržištu EU, potreban je veliki kapital kojega naša industrija nema, niti će ga ikada imati. Veliko europsko tržište za našu proizvodnju je samo iluzija političara, ali to nije nikakva realnost. Marketinško pozicioniranje naše bilo koje prehrambene industrije, pa tako i konditorske, za cjelokupno EU tržište koštalo bi milijarde eura i za to nikada mi nećemo imati dovoljno kapitala. Naša industrija može imati samo neku ulogu na regionalnom tržištu, a ono što prodajemo izvan regionalnog tržišta u odnosu na europsku potrošnju je beznačajno. I tu tzv. beznačajnu prodaju treba podržavati, ali to ne znači održivu konkurentnost na EU tržištu.

Ima li ta industrija uopće šanse za veći prodor na europsko tržište i koje su pretpostavke za to koje bi tebalo zadovoljiti?

Osnovna pretpostavka prodora na EU tržište je kapital i samo kapital. Otežavajuća okolnost za konditorske proizvode je ta što su to proizvodi s izrazito internacionalnim gastronomskim osobinama, pa nikakva nacionalna specifičnost neće bitno doprinijeti većem prodoru na EU tržište. Od ostalog postoji još, a to neki i sada koriste, proizvodnja trgovačkih robnih marki za EU robne lance, a to znači prodaja samoga rada i ništa drugo. U suštini mi moramo jačati položaj konditorske industrije na nacionalnom i regionalnom tržištu i za to imamo ozbiljnih šansi, a svaki izvoz naših robnih marki izvan regionalnog tržišta ravan je uspjehu kojega bi mi ostvarili našim prodorom u u realizaciju svemirskih programa.

Koliko su problemi konditorske industrije slični problemima ukupne prehrambene industrije Hrvatske?

12 p r o l j e ć e 2 0 1 2 .

Ranije sam naveo osnovne zajedničke probleme konditorske i ostale prehrambene industrije, no postoje i neke razlike.

Dio kapaciteta prehrambene industrije i proizvodnje pića je lokacijski vezan i troškovi finalnih proizvoda ne podnose dugi transport, pa je ta proizvodnja lokalno neupitna, a konditorski proizvodi nemaju tih osobina. Drugi dio specifičnosti prehrambne industrije odnosi se na proizvodnju neophodnih proizvoda za preživljavanje, pa je na tržištu ta potrošnja, a time i proizvodnja stabilna. Konditorska industrija spada u domenu proizvodnje proizvoda čija potošnja je specifičnija i luksuznija, stoga je tehnološki i marketinški sofisticiranija i prefinjenija, ali je na tržištu ranjivija. Konditorska industrija ima profinjeniju potrošnju, a time i složeniji položaj na tržištu.

Kakve posljedice će se dogoditi po domaću konditorsku industriju ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz CEFTE?

Naš ulazak u EU imat će veće posljedice nego naše napuštanje socijalističke Jugoslavije, jer iako smo napustili socijalistički sustav mogli smo zadržati mnoge elemente tog sustava. Ulaskom u EU potiru se sve tzv. naše specifičnosti.

Kako je tržišna utakmica oblik borbe za ekonomsko preživljavanje, mi ulazimo u borbu s jačim partnerom koji je bolje uvježban. Međutim, kako to tržište ne ubija potpuno, određeni oblici proizvodnje će opstati, ali kakvi će to biti teško je reći. Osim toga nama se pojavljuje i novi dodatni problem, a to je izlazak iz CEFTE, što će nam otežati uvjete poslovanja na reginalnom tržištu na kojemu imamo veće konkurentske prednosti.

Osobno mislim da naši pregovarači koji su pregovarali s EU u poglavlju poljoprivrede, hrane i carinske zaštite, nisu ni imali na umu probleme koje ćemo imati napuštanjem CEFTE. Bez obzira na ugovor s Europskom unijom, sada bi to trebalo ponovno postaviti kao problem i to kao zajednički problem Srbije, BiH, Crne gore, Kosova i Makedonije te naravno Hrvatske.

cirani. Mislim da bi zajedničkom akcijom svih ministara poljoprivrede ovih zemalja trebalo tražiti od EU da se postojeći ekonomski odnosi u najmanju ruku petrificiraju na nivou 2010. ili 2011. godine i da se međusobna trgovina hranom i poljoprivrednim proizvodima oslobodi međusobnih carina do opsega koji je bio međusobno ostvaren u tim godinama.

Zemlje EU, ali i druge, uložile su veliki novac u ta područja da bi se napetosti i tenzije smanjile, a odnosi uspostavili, pa raskidati postojeće odnose zbog našeg ulaska u EU bilo bi kontraproduktivno i vjerujem da bi se tu moglo postići popuštanje od strane EU. Preduvjet je da bi to zajedno trebali tražiti ministri poljoprivreda svih tih zemalja. Međusobna razmjena tih zemalja s Hrvatskom ne prelazi niti jednu milijardu eura, pa je to za ukupnu međunarodnu trgovinu ovim proizvodima zemalja EU beznačajno, a na taj način se tom beneficijom ne bi utjecalo na lošiji trgovački položaj ostalih članica EU od onoga kojega su imale do sada.

POSLJEDICE

Ako se ne pronađu zajednička rješenja kakve će biti posljedice?

Posljedice koje će nastati ako se ostane kod prihvaćanja carinske politike EU za mnoge proizvođače u prehrambenoj industriji bit će teške. Mislim da će još veća šteta biti u segmentu političkih veza koje se uvijek pokvare zbog prekida uspostavljenih ekonomskih odnosa. Prehrambenoj, a time i konditorskoj industriji ostaju na raspolaganju i neka druga sredsva za zadržavanje robnih marki na tim tržištima, a to je pronalazak partnera koji će na tim područjima proizvoditi naše robne marke i tako zadržavati poziciju na tim tržištima. No, takva rješenja trebat će državnu potporu i pomoć.

Koja su moguća rješenja?

Povezivanje tih država nastalih od bivše Jugoslavije, po mojem osobnom sudu, ima važnije političke posljedice od samo ekonomskih učinaka. Naime, uz sve poštovanje dobrih odnose koje nameću političke elite, mislim da su ekonomski odnosi jedini koji su koliko - toliko normalni, a svi ostali su nategnuti i kompli-

Ipak BiH je pristala na pregovore oko povlaštenog ugovora s našom zemljom i nakon ulaska Hrvatske u EU. Kakvom vrstom dogovora i postignutim rezultatima bi vi bili zadovoljni?

Bili bismo zadovoljni bilo kakvi povoljnijim dogovorima, ali koliko ja znam ulaskom u EU, ako mjerodavna tjela EU ne utvrde međusobno neke beneficije, BiH

fmc g može o povlasticama razgovarati samo s EU, a ne s pojedinom zemljom pa makar to bio i najbliži susjed. Za traženje beneficija za ove zemlje mogao bi kao uzor, ne kopija, poslužiti ugovoreni odnos carinskih beneficija EU i Švicarske na sektoru hrane i poljoprivrednih proizvoda.

nih konditorskih industrija te interese zastupaju i brane u Komisiji i Europarlamentu. Nama ostaje pronaći svoj interes i raditi transmisiju naših interesa u tjela Unije, ali jednako tako i odluke tih tijela prenositi našim članovima - konditorima. To se ostvaruje uvijek u opsegu u kojemu želimo koristiti javne institucije za lobiranje nacionalnih interesa.

Koliko je važno da su konditori osnovali svoju udrugu i koliko im to pomaže u pregovaračkim pozicijama?

Kondin je osnovan 1972. od strane konditorske industrije iz tadašnje Republike Hrvatske, a poslije su se Kondinu pridružile i u njega učlanile i ostale konditorske industrije iz tadašnje, zajedničke države. U osnovi uvjek postoje opći i zajednički interesi koje svaki konditor mora rješavati i udruge postoje zbog toga da te interese ne rješava svatko za sebe i na različite načine. To je osnovni smisao postojanja ovakvih institucija, a osnivači sami daju tim institucijama sadržaj rada.

Osim toga svaka država članica EU, pa imala i zanemarivo malenu konditorsku industriju kao npr. Slovenija, imaju konditore udružene u nacionalnu instituciju koja interese konditora te države institu-

intervju rubrika

Hoće li hrvatska konditorska industrija preživjeti sve te probleme, kako će izgledati u budućnosti, te što mislite kakva je budućnost ukupne prehrambene industrije?

cionalizira. U EU u Bruxellesu, postoji udruga nacionalnih udruga konditorske industrije pod skraćenim nazivom CAOBISCO i ona je najjači legitimni lobist konditorskih interesa u tijelima EU. Veće nacionalne udruge konditora imaju u Bruxellesu svoje urede i predstavnike, naročito matičnih država, koje članove tijela Unije i europskog parlamenta instruiraju o interesima nacional-

Osobno sam optimist i kao takav nikada ne pristajem na stanje bez izlaza. Mi možemo kao država povećati domaću proizvodnju za domaće tržište i to na nivo koji je dvostruko veći nego sada i time možemo rješiti sve probleme konditorske industrije i budućih EU odnosa. Može se dogoditi da netko iz EU uloži kapital u našu konditorsku industriju i da mu ona bude baza za ekspanziju na neka tržišta.

To isto vidim kao budućnost i za ukupnu prehrambenu industriju, a stvarnost će biti vjeraojatno negdje između optimističkih želja i pesimističkih prognoza.

sve o nama pronađite na www.kreativna-tvornica.com

arketinška lopment, izdavaštvo, m ve de eb w a, cij uk od pr ja djelatnosti Kreativna medijska što više opisuje područ ne po i da ož m a , u to e agencija... Sv Kreativne tvornice d.o.o.

Tim a. eb gr Za iz o. o. produkcije, Kreativne tvornice d. on usluga web & print sp ra ok šir i dit nu po je mogućnosti vam , tiska, multimedije... kreativnog marketinga

KREATIVNA PRODUKCIJA.indd 1

19.3.2012. 11:53:52

p r o l j e ć e 2 0 1 2 . 13

fmc g

proizvodi sezone

su h omesnati proizvodi

Meso ključno kroz povijest, a suhomesnati proizvodi delicije današnjeg doba Danas su suhomesnati proizvodi najčešće spoj tradicije i moderne tehnologije proizvodnje.

Za proizvodnju vrhunskih delicija poput kulena, pršuta, kobasica, pancete, kraškog vrata, upotrebljava se najkvalitetnije meso te začinski dodatci. Primjerice, omjer mesa i probranih začina u proizvodnji kulena dio su stoljetne recepture koja se prenosi s koljena na koljeno i koja ga čini tako posebnom gurmanskom poslasticom. Također, zrenje se, ovisno o vrsti suhomesnatog proizvoda, provodi i do nekoliko mjeseci u strogo kontroliranim uvjetima. > piše Tomislav Poljak

Suhomesnati proizvodi – spoj tradicije i moderne tehnologije Potreba za hranom pripada u osnovne životne potrebe, ali užitak u hrani i pravi hedonizam za sve vrste osjetila prilikom jela, daju, a to se ne mora puno pogađati, suhomesnati proizvodi. Meso je uvijek bila vrlo cijenjena i jedna od glavnih čovjekovih namirnica, koja ima važno mjesto u prehrani, a kroz povijest su se samo mijenjali i usavršavali načini pripreme i prerade mesa. Danas su suhomesnati proizvodi najčešće spoj tradicije i moderne tehnologije proizvodnje. A upravo u prošlosti, stručnjaci

Prošle godine je u Hrvatskoj prosječno po članu kućanstva potrošeno; najviše svinjetine - 19,8 kilograma, mesa peradi 19,1 kilograma, suhomesnatih proizvoda, salama i pašteta 15,4 kilograma, govedine 8,7 kilograma, teletine 1,8 kilograma, ovčetine, janjetine i jaretine – kilogram, dok je morske i slatkovodne ribe bilo potrošeno 7,5 kilograma te samo 0,7 kilograma plodova mora po članu kućanstva.

14

proljeće 2012.

fmc g smatraju da nam je prepoznavanje hrane koja osigurava energiju (slatkih i masnih namirnica) osiguralo preživljavanje i održanje vrste, u okolišu u kojem hrana nije bila lako dostupna. Također, masti daju posebnu punoću okusa hrani i stoga je bezmasna hrana često manje privlačna.

Za suhomesnate proizvode – najkvalitetniji sastojci Iako ljudi imaju tisuće godina pretežito mesojednog nasljedstva, pravu revoluciju zadnjih 8000 godina donijela je sol koja je primarno korištena za konzerviranje hrane , a tek kasnije ona je postala dodatak jelima. Smanjenje unosa soli poklopilo se izumom hladnjaka, međutim mi i dalje, gotovo cijelo stoljeće nakon toga uživamo u suhomesnatim proizvodima. A kako i ne bi, kada su suhomesnati proizvodi prava delicija za stolom. Nekoliko je važnih pravila koja se moraju poštivati u proizvodnji vrhunskih suhomesnatih proizvoda, koji su i nutritivno vrijedne namirnice, a to su; izbor najkvalitetnijeg mesa, začinskih dodataka te zrenje koje zna trajati i do nekoliko mjeseci. Primjerice, omjer mesa i probranih začina u proizvodnji kulena dio su stoljetne recepture koja se prenosi s koljena na koljeno i koja ga čini tako posebnom gurmanskom poslasticom. Uz to, visoke nutritivne vrijednosti kulena leže u bogatstvu vitamina i minerala, selena, cinka, vitamina C, te vitamina B skupine, dok je meso svinjskog buta od kojeg se proizvodi, bogato visokovrijednim proteinima. Zanimljiv je stoga podatak da samo četiri šnite kulena sadrže 50 posto dnevnih potreba za vitaminom C i čak 100 posto za vitaminom B. Selen je

važan antioksidans koji štiti organizam od djelovanja slobodnih radikala dok cink djeluje kao potpora imunološkom sustavu.

Dobro su poznata svojstva vitamina C u čuvanje imuniteta, a vitamini B skupine, pogotovo kada se međusobno kombiniraju, važni su u brojnim metaboličkim funkcijama organizma.

Masti daju najviše potrebne energije Čovjek hranu smišljeno proizvodi, a ovisno o vrsti, namirnice sprema, čisti i prerađuje na različite načine da bi ih tek nakon toga uzeo kao gotovu hranu. U svijetu postoje mnoga različita mišljenja kada se radi o konzumaciji i količine mesa koje se jede, a možda još i više o suhomesnatim proizvodima, koje većina ipak doživljava delicijama bez kojih se ne može. U svakom slučaju tijelu je potrebna energija, a od svih tvari, masti daju tijelu najviše energije tj. imaju najveću energijsku vrijednost. U uravnoteženoj prehrani masti bi trebale činiti 25-35% od ukupne potrebne energije.

Količina masti od približno 1 g/kg tjelesne mase dnevno dostatna je za obavljanje lakšeg rada. Uravnotežena prehrana je ona kojoj pojedina hrana sadrži upravo onoliko energije koliko se radom potroši i kada postoji optimalan međusobni odnos najvažniji prehrambenih sastojaka. Za optimalnu prehranu ljudi iz srednjeeuropskog podneblj , količinski odnos bjelančevina, masti i ugljikohidrata trebao bi otprilike biti: 1 : 1 : 4, a s obzirom na potrošnju energije to bi značilo omjer 3 : 6 : 11.

Razumna konzumacija za bolje zdravlje Za sušene namirnice životinjskog podrijetla kao i za iste namirnice koje se čuvaju u konzervama vrijedi činjenica da su to često masni i slani proizvodi jer se sol dodaje kao konzervans prilikom sušenja ili konzerviranja. Pri tome treba voditi računa da se

proizvodi sezone

konzumacija takvih namirnica svede na razumnu mjeru , jer svako pretjerivanje u konzumaciji proizvoda bogatih solju, može poremetiti rad sustava za izlučivanje vode iz organizma. Stoljećima se već poseže za raznim tvarima koje će jelu ili namirnicama poboljšati ili pojačati okus, sačuvati ili pak promijeniti boju ili će pomoći da se namirnice i jela duže održe svježima i jestivima.

Te tvari su aditivi, koji sami nemaju nutritivnu vrijednost, ali bez njih hrana i jela ne bi imala okus, boju, a ni trajnost poput one na koju smo navikli. Bez aditiva pojedine se namirnice ne bi dugo mogle održati svježima: masnoće bi užegle, meso bi se pokvarilo i počelo trunuti, a voće i povrće izgubilo bi izvornu boju i konzistenciju. U salamama je taj aditiv natrijev nitrit, koji se desetljećima koristi za konzerviranje raznih proizvoda dobivenih preradom mesa životinja i riba. On je odgovoran da suhomesnati proizvodi zadrže crvenu boju i nakon termičke obrade kuhanjem ili pečenjem, a u suhomesnate proizvode dodaje se u minimalnim količinama koje uz umjerenu upotrebu ne mogu ugroziti zdravlje.

Uz suhomesnato – gazirana pića Prema istraživanju koje je provedeno u Japanu, dokazano je da je prilikom konzumacije proizvoda koji u sebi sadrže natrijev nitrit, poželjno pijenje gaziranih napitaka, jer se pod utjecajem sastojaka iz gaziranih pića nije zbivala štetna pretvorba nitrita u nitrozoamine. Suhomesnati proizvodi poput pršuta, pancete i kraškog vrata, gdje je sastav namirnice „vidljiv” više se preporučuju od suhomesnatih proizvoda koji spadaju u polutrajne salame, budući da je kod njih količina konzervansa veća i sastav manje definiran. No, ako ih se pametno koristi i jede jednom do dvaput tjedno, suhomesnati proizvodi su i dalje vrijedna i ukusna delicija, posebno za specijalne prilike. p r o l j e ć e 2 0 1 2 15

fmc g

proizvodi sezone

Suhomesnati proizvodi uvijek prisutni u hrvatskim kućanstvima Potrošači u Hrvatskoj vrlo često kupuju suhomesnate proizvode, pa ih gotovo 6 posto kupuje takve proizvode svakodnevno. Također, čak 55% potrošača, suhomesnate proizvode kupuje jednom tjedno ili mjesečno, što također pokazuje vrlo veliku naviku kupnje i korištenja takvih proizvoda. Zanimljivo je da su potrošači posebno vjerni provjerenim, tradicionalnim robnim markama i proizvođačima, koji se i prvi izbor pri kupnji takvih proizvoda. Također, u većini slučajeva, hrvatski potrošači odabiru originalna pakiranja suhomesnatih proizvoda, a vrlo rado prihvaćaju akcije koje nude više proizvoda za istu cijenu.

Agencija Hendal je na uzorku N=400; nacionalno reprezentativni uzorak građana RH starijih od 15 godina, u veljači 2012. godine za Professional provela istraživanje metodom CATI (computer asisted telephone interviewing) o kupovini suhomesnatih proizvoda.

UZORAK N=400; 15+ godina

Proizvodnja suhomesnatih proizvoda zbog uživanja, a ne potrebe Meso, kao lako pokvarljiva hrana, stoljećima se prije izuma zamrzivača konzerviralo za kasniju uporabu, i to sušenjem, soljenjem i dimljenjem.

Sušenjem mesa i danas je vrlo popularno, ali više ne zbog načina čuvanja, nego zbog stvaranja suhomesnatih delicija, karakterističnih po specifičnom mirisu, okusu i boji. Zbog okusa i mirisa, ali i kako bi se meso još duže sačuvalo od kvarenja, ovisno o proizvodu, može se i dimiti, što je u tehnologiji prerade i završna faza u obradi takvih proizvoda.

Takvi proizvodi se mogu dugo čuvati, a dobiju se i posebna svojstva te okusi tih proizvoda koji su vrlo cijenjeni. No i tako prerađeno meso, osim što se može konzumirati sirovo, može se i dalje kuhati i/ili peči.

Koliko često kupujete suhomesnate proizvode u trgovini?

Jednom dnevno Jednom tjedno Jednom mjesečno Par puta godišnje Jednom godišnje Rjeđe od jednom godišnje, UOPĆE NE KUPUJEM

5,6 26,8 28,0 12,1 6,5

21,1 %

UZORAK N=316; kupci Od navedenih marki, koju marku suhomesnatih proizvoda najčešće kupujete?

Gavrilović PIK Vrbovec Podravka Belje Kras Dalmesso Pršut Voštane Trgovačke robne marke Ostalo

40,5 28,2 11,8 1,3 0,9 0,8 0,4 3,1 13,0 %

UZORAK N=316; kupci Što od navedenog će vas najviše potaknuti na kupnju određenog suhomesnatog proizvoda?

Snižena cijena originalnog pakiranja

52,3

Više pakiranja za manju cijenu (npr. 3 pakiranja za cijenu 2) Povećano pakiranje (npr. 1 kg plus 20 dkg gratis)

29,3

18,5 %

16

proljeće 2012.

Soljenje mesa Kako bi se meso konzerviralo, ali i zadržala sva njegova svojstva od mirisa i okusa do boje, soli se izvana i iznutra. U tehnološkom postupku prerade komadi mesa se sole tako da se sol utrljava izvana i potom slaže u posude. Ako se koristi samo sol, može se dogoditi da s vremenom površina oksidira i posivi, što se smatra tehnološkom greškom. Upravo zbog toga se soli dodaju nitrati i nitriti u točno određenom odnosu, i tada proizvodi imaju kompletnu zaštitu, tj. zaštitu od uzročnika trovanja Clostridium botulinuma. Soljenje se može postići i iznutra, ubrizgavanjem tekuće salamure velikim iglama. To je i jedan od razloga zašto se preporuča oprez kod i od prevelike konzumacije suhomesnatih proizvoda, je naravno prevelika količina soli nije dobra budući da može dovesti do povećanja krvnog tlaka, ali nitrati se kod nekih osoba mogu reducirati u nitrite, a ovi se potencijalno mogu u tijelu pretvoriti u kancerogene nitrozoamine. Ipak, važno je napomenuti da u normalnim okolnostima, kada se konzumira raznovrsna hrana među kojom ima i suhomesnatih proizvoda, nema nikakvih opasnosti po zdravlje.

fmc g

proizvodi sezone

det e rdže n t z a ruč no pr anje suđa

Jednostavan, neprimjetan, a bez njega se nikako ne može - deterdžent Svi ga doživljavaju kao nešto normalno i svakodnevno, a malo se zna da je deterdžent za suđe nastao tek prije 70-ak godina, iako je prvi razvoj počeo davno prije. Danas se pranje posuđa ne može zamisliti bez korištenja deterdženta, a još do pojave deterdženta to uopće nije bilo tako jednostavno. > piše Tomislav Poljak

Duga povijest razvoja deterdženta Prije nego se upotrebljavao sapun, ljudi su upotrebljavali samo vodu za pranje suđa. Za tvrdokornije mrlje bio je dobar i pijesak s kojim su se strugali ostatci hrane, a umjesto spužvice upotrebljavalo se malo deblje lišće biljaka sa dlačicama na sebi.

Nakon te faze uz potok, rijeku i izvor ljudi su počeli upotrebljavati sapune izrađene od životinjske masti i pepela, a pošto se na sapune u Europi plaćao veliki porez, većina ga je radila sama. Zbog skupoće izrade sapuna i traženja načina kako da se financijski racionalizira proces, ljudi su stalno tražili nove načine i mogućnosti. Veći pomak u tom području dogodio se tek 1775. godine kada je Nicolas Leblanc otkrio kako napraviti sodu - natrij karbonat iz obične soli. Kako je taj sastojak bio ključan za smanjivanje troškova proizvodnje, to je omogućilo komercijalizaciju proizvodnje sapuna.

Nestašice i ratovi potaknuli razvoj deterdženta Nedostatak životinjskih masti koje su također bile potrebne za proizvodnju sapuna, posebno za vrijeme svjetskih ratova, potaknuo je razvoj sintetičkih verzija sredstava za čišćenje, poznatije kao deterdžente.

Deterdžent (lat. detergere - brisati, skidati) je sintetsko površinski aktivno kemijsko sredstvo za uklanjanje nečistoće. Iako su mnoga kućanstva još uvijek koristila klasične sapune, većina ih je nakon 50-ih godina prošlog stoljeća prešla na deterdžent. Oni su smjesa površinski aktivne supstance (surfaktanta) i pomoćnih komponenata npr: natrijum sulfata, natrijum perborata, natrijum silikata, fosfata, karboksimetilceluloze i dr. Oni moraju sadržavati sredstva koja smanjuju tvrdoću vode, jer se kalcijeve i magnezijeve 18

proljeće 2012.

soli površinski aktivnih supstanci teško rastvaraju u vodi. Tipičan dodatak je EDTA - etilen diamin tetraacetatna kiselina. I sapuni i deterdženti imaju izdužene molekule kojima je jedan kraj hidrofilan (topljiv u vodi), a drugi hidrofoban (nije topljiv u vodi, odnosno topljiv je u mastima) i djeluju na isti način. Sapuni su soli karboksilnih kiselina dugog ugljikovodičnog lanca. Takve su više masne kiseline koje su u mastima povezane s glicerolom. Djelovanjem jakih (alkalijskih) lužina, masti se razlažu (hidroliziraju) na glicerol i soli masnih kiselina. Pitka voda je obično tvrda (ima veću koncentraciju kalcija) što otežava pranje i povećava utrošak sapuna. S deterdžentima takvih problema uglavnom nema.

Puno prednosti i mogućnosti deterdženata Deterdženti nemaju karboksilne hidrofilne skupine.

Glavna sirovina su ugljikovodici iz nafte, a dobivanje je puno kompliciranije. Osim što ne reagiraju s kalcijem, deterdženti imaju još nekih prednosti.

Mogu se raditi prema namjenama, a tu su mogućnosti gotovo neograničene. Npr. po potrebi ne stvaraju pjenu, peru u kiselim otopinama, mogu nositi pozitivni ili negativni naboj ili biti neutralni.

Sapuni su izvedeni iz masti pa te spojeve mikroorganizmi vrlo lako razgrađuju kad dospiju u okoliš, dok je to nedostatak deterdženata koji se razgrađuju puno teže. Najpoznatije deterdžente, sapune, u novije doba zamjenjuju mnogi sintetički spojevi koji se dobivaju od produkata destilacije nafte i kamenog ugljena. Danas je upotreba raznih vrsta deterdženata svakodnevna i uobičajena u cijelom svijetu, a moderno društvo bez njega je nezamislivo. Iz današnje perspektive, teško bi uopće bilo zamisliti život bez deterdženata, koje doživljavamo kao nešto potpuno normalno.

fmc g

proizvodi sezone

det e rdže n t z a ruč no pr anje suđa

Deterdženti olakšavaju kućanske poslove i život

O nekim poslovima u kući jednostavno ne volimo govoriti. Oni su svakodnevni, dosadni, oduzimaju nam i ono malo slobodnog vremena, ali se ipak moraju napraviti. Jedan od takvih poslova je i pranje posuđa. > piše Tihana Kostenko

u kozmetičkim proizvodima, dovoljno govori o brizi Saponije za njegu kožu ruku prilikom pranja posuđa.

pomoćnica direktora marketinga Saponije

Koliko god tehnologija išla naprijed, i strojevi zamjenjivali rad domaćica još uvijek ostaje i previše toga što moramo oprati ručno.

Obzirom da pišem ovaj tekst gledajući iz ugla proizvođača, ipak suosjećam s domaćicama koje stoje uz sudoper. Upravo je to i razlog što proizvode koji se razvijaju u Institutu Saponije prilagođavamo potrebama potrošača, nastojeći im u svakom trenutku olakšati posao. Kad smo razvijali liniju deterdženata za ručno pranje posuđa Likvi razmišljali smo o svim karakterisitikama koji deterdžent treba imati i fokusirali smo se na kvalitetu proizvoda. Stoga slogan za liniiju Likvi „Najjači do sada“ potpuno odgovara nivou kvalitete koju su potvrdili rezultati analize provedene u laboratoriju Saponije, a što je najvažnije, potvrdili su je potrošači.

Efikasni i u skladu sa svjetskim trendovima Naši proizvodi posebno najnoviji, ultra, fresh , original i antibacterial pro-

izvode se u potpunosti u skladu sa svjetskim trendom u tom segmentu, a odlikuju se izuzetnom snagom odmašćivanja, bogatom i stabilnom pjenom i izuzetno ugodnim mirisom. Kombinacija aktivnih komponenti te specijalno otapalo koje olakšava uklanjanje masnih zaprljanja osiguravaju maksimalnu djelotvornost, a upravo su to osnovni zahtjevi potrošača.

Osim što je posao ručnog pranja posuđa naporan, za domaćice s osjetljivom kožom ruku on može biti i neugodan. Agresivni deterdženti mogu dovesti do reakcija na koži ruku te se javlja crvenilo i peckanje.

U Saponiji smo razvili dva deterdženta za osjetljivu kožu ruku te će i domaćice s tim problemom naći rješenje koja joj najbolje odgovara. Likvi balsam 2u1 u dvije mirisne varijante, osim što odlično uklanja zaprljanja, sadrži izuzetno kvalitetne sirovine koje njeguju kožu ruku. Već i sama činjenica da se ta komponenta koristi i

Prirodniji deterdženti su IN Najnoviji proizvod je Likvi natural-sensitive. U taj deterdžent je ugrađeno čak 7 biljaka, nema bojila, a miris ne sadrži alergene. Da bismo bili sigurni u njegovu neškodljivost testirali smo ga na više nivoa. Najprije je prošao testove u Saponiji, zatim je dermatološki testiran u nezavisnom institutu u Italiji, da bi na kraju test položio i kod domaćica koje su ugodno iznenađene njegovom djelotvornošću, a istovremeno i nježnošću za kožu. Likvi natural-sensitive dio je linije proizvoda Saponije koji su, također, dermatološki testirani. Uz Likvi, tu su i Faks helizim i Ornel , proizvodi koje svakodnevno koristimo i želimo biti sigurni da nam neće naškoditi.Tu priča o Likviju ne prestaje jer se on razvija i dalje. Osluškujemo tržište i potrebe potrošača, pa će sigurno i neka nova varijanta biti korak prema lakšem i ugodnijem pranju posuđa. Zapravo, uvijek treba gledati s pozitivne strane. Uz sve silne mjehuriće pjene, svjež miris koji pokriva neugodan miris s posuđa te blistav sjaj koji se s lakoćom postiže na suđu, pomaže i u obavljanju tih teških kućanskih poslova.

p r o l j e ć e 2 0 1 2 19

fmc g

proizvodi sezone

g f k shoppin g monitor 2 0 1 1 /2 0 1 2

Potrošačke navike u maloprodaji Jedna od redovitih godišnjih sindiciranih (“multi-client”) studija u GfK Hrvatska predstavlja analizu potrošačkih navika u maloprodaji. U nastavku se izdvajaju neke osnovne informacije karakteristične za potrošače u Hrvatskoj u ovo krizno vrijeme.

Kada se promatra prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje Konzum je, i dalje, apsolutni lider u spontanoj (oko 4/5 ispitanih) i ukupnoj poznatosti (97%) trgovačkih lanaca u Hrvatskoj.

Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90%, imaju još Kaufland, Lidl, Plodine i Getro, a pri vrhu slijede još Mercator, Interspar i DM. Promatrano po (subjektivnoj procjeni ispitanika) učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnja 3 mjeseca prošle godine, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (66%) a prvih pet lanaca čine još Lidl, Kaufland, Plodine i DM (između 31% i 47%).

Osobna ocjena količine novca potrošenog u trgovačkim lancima na vodeće pozicije stavlja: Konzum, Kaufland, Lidl i Plodine. U Kon-

zumu je oko 30% kupaca ostavilo najviše novca kao prvom izboru trgovine i još oko 20% kao trgovini drugog izbora.

Promatra li se količina potrošenog novca po formatima trgovina proizlazi da su hipermarketi – najpopularniji oblik trgovine, i odmah zatim su supermarketi. U odnosu na prethodnu godinu zapažen je rast potrošnje kod hipermarketa (oko 8%) a manji pad imaju supermarketi, dok male trgovine stagniraju (na oko 15% udjela).

Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se na: blizina stanovanju ili poslu (preko 55%), te širinu ponuđenog asortimana i prihvatljive cijene (svaki po 35%). Važnost i zadovoljstvo pojedinih elemenata značajno varira kada se podaci analiziraju po pojedinim konkretnim lancima.

U prosjeku jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko 1.900 kuna

(što je daljnji manji pad u odnosu na prethodnu 2010. godinu). Ti su iznosi najviši u Dalmaciji i Zagrebu a najmanji u sjevernoj Hrvatskoj (oko 1.500 kuna) i Slavoniji (oko 1.300 kuna). Tek oko 20% kućanstava troši više od gornjeg prosjeka - uglavnom između 2 i 3 tisuće kuna mjesečno.

Lojalnost prema određenom mjestu kupnje / lancu, kod odlazaka u velike nabavke, opada i tek je svaki četvrti potrošač lojalan, a svaki drugi odlazi u nabavke na više raznih mjesta / u više lanaca.

Kada se kupuje hrana općenito se može istaknuti da su kupcima osobito ali i podjednako važne slijedeće dvije karakteristike prodajnog mjesta: svježina / kvaliteta proizvoda, te razina cijene (ocjena oko 4,7 na skali od 1 do 5).

Ostale bitne karakteristike su širina asortimana, jasno istaknuta cijena, čistoća prodavaonice i okoline, orijentacija u trgovini, ljubazno osoblje, brzina rada blagajni, sniženja i promotivne akcije – to su ocjene između 4,3 i 4,5 (na skali od 1 do 5).

Potaknuti problemima koje je donijela recesija u kupovinu se i dalje odlazi s unaprijed pripremljenom listom potrebnih proizvoda (64% potrošača) ali samo polovina ih uspije kupiti zaista isključivo samo ono što su zapisali.

Karakteristično je da se često u nabavku ide automobilom (50% često i još 20% povremeno)

posebno ako se ide u veliku kupovinu.

Kupljena roba, posebno kod velikih kupovina, plaća se gotovinom (73%) ali u oko 27% slučajeva i s karticama. Kod plaćanja karticama preko 2/3 ih plaća debitnim karticama, oko 15% kreditnim karticama, a ostatak kombinira obje vrste kartica. „Loyalty“ kartice su postale uobičajena praksa kod potrošača i danas ih već ima preko 70% potrošača (2009. g. bilo ih je 55%). Vodi Konzum (MultiPlusCard) a slijedi ga DM (dm active beauty card). Nešto preko 40% potrošača ima samo po jednu „loyalty“ karticu, a 34% ima po dvije kartice.

Osnovno informiranje o ponudi trgovačkih lanaca je putem letaka u poštanskim sandu-

čićima - za oko 76% kupaca. Na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (oko 55%). Približno po 32% potrošača koristi letke iz trgovina, a prati i promotivne akcije na mjestu prodaje. Petina potrošača još prati i letke u dnevnim novinama, a isto toliko ih slijedi preporuke prijatelja i znanaca. Dakle, potrošači se informiraju istovremeno na više načina, a svega nešto manje od 10% potrošača ne koristi nikakvo posebno informiranje za kupnju.

Dok čak preko 90% potrošača prima informacije putem nekog od oblika letaka (i taj oblik informiranja stalno raste), za konačnu kupnju letke koristi nešto više od 25% ispitanih.

Privatne marke pojedinih trgovačkih lanaca definitivno imaju svoje kupce. Oko 80% ispitanih potrošača sada kupuje privatne marke (60% bar neke, a oko 20% se izjašnjava kao redoviti kupac upravo takvih proizvoda niže cijene). Mjere štednje u vrijeme krize potakle su brzi rast ovih proizvoda.

„GfK ShoppingMonitor 2011/2012.“ – prikazani podaci izvod su iz rezultata istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske (n=917 ispitanika/kućanstava); osobna anketa u kućanstvu; prosinac 2011

20

proljeće 2012.

fmc g

proizvodi sezone

Unaprijedimo vaše poslovanje zajedno! Šaljite nam svoje vijesti, najave događanja, akcija, novih proizvoda i usluga... za objavu na portalu www.professional.hr na horeca@professional.hr ili fmcg@professional.hr

p r o l j e ć e 2 0 1 2 21

fmc g

vijesti iz zemlje

TRŽIŠNA KRETANJA d o g a đ a n j a , n a j av e , n o v o s t i . . .

Rast maloprodaje u siječnju Trgovina na malo u siječnju je realno porasla za 1,9% u odnosu na isti mjesec 2011. godine, dok je nominalno rasla 3,6%. Na mjesečnoj razini zabilježen je razmjerno snažan pad, nešto veći od 22%, no to se objašnjava normalnim sezonskim kretanjima, koja su uobičajena za siječanj u kojem je potrošnja znatno manja nego u blagdanskom prosincu.

Nakon prosinca, u kojem je zabilježen blagi godišnji pad maloprodaje, siječanj je donio rast, koji ne odstupa od stopa koje smo vidjeli tijekom prošle godine. Nakon snažnog pada u 2009., ali i dobrim dijelom 2010. godine, trgovina na malo uglavnom bilježi blage godišnje stope rasta. Iz toga se vidi da su potrošači uglavnom prilagodili svoje navike krizi, padu gospodarstva, rastu nezaposlenosti, stagnaciji realnih dohodaka

i neizvjesnosti. Zbog tek blagog oporavka i snažnog prethodnog pada, teško je govoriti o značajnijem oporavku maloprodaje, za koji je nužan gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta. Bez obzira hoće li ove godine doći do gospodarskog rasta, ni ove godine se ne očekuje značajniji oporavak maloprodaje, a s gospodarskim rastom i optimizmom potrošača, do njega bi moglo doći tek iduće godine.

Većina kućanstava ima nedostatne prihode

čak 72 posto kućanstava u Hrvatskoj smatra da ima niže prihode od potrebnih te da im u prosjeku nedostaje oko 60 posto prihoda, prema istraživanju GFK. Samo 8 posto kućanstava ostvaruje viši prihod od potrebnog, a 17 posto kaže su im prihodi u skladu s potrebama. Istraživanje je također pokazalo da su se u 2011. u odnosu na godinu prije, smanjili izdaci za gotovo sve kategorije potrošnje - hranu, piće, stanovanje, odjeću, obuću i prijevoz. Što se tiče mogućnosti štednje vlada pesimizam, pa čak 46 posto ispitanika neće moći štedjeti novac u slijedećih 12 mjeseci. Njih 20 posto reklo je da će biti u mogućnosti štedjeti, a 34 posto da ih nije sigurno. Pod pritiskom financijskih problema tijekom krize hrvatski su građani napustili i stare navike trošenja bez razmišljanja te osvijestili potrebu za racionalnijim i pametnijim trošenjem novca.

22 proljeće 2012.

Pad udjela malih trgovina ispod 30 posto, dok velike bilježe rast

Zbog gospodarske krize, potrošači su se okrenuli velikim trgovačkim lancima koji mogu sniziti cijene ili ponuditi vlastite robne marke po prihvatljivim cijenama. Tako je na tržištu maloprodaje prisutno stalno povećavanje tržišnog udjela hipermarketa i supermarketa, koji sada imaju nešto više od 50 posto ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. Male trgovine bilježe konstantan pad udjela na tržištu pa u 2011. godini on iznosi manje od 30 posto. Vodećih 10 maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj zauzima 74 posto tržišta, a njihov udio iz godine u godinu raste. Tržišni lider, je Konzum koji je tijekom godine otvorio svoju tisućitu prodavaonicu u regiji, a odmah iza njega su njemački trgovački lanci Kaufland i Lidl. Lidl je profitirao u bitci za potrošača te je povećao svoj udio na tržištu sa 7 posto u 2010. na 8 posto u prvih devet mjeseci 2011. Među prvih pet mjesta na maloprodajnom tržištu je još jedan domaći trgovački lanac – Plodine, te jedan slovenski – Mercator, koji je ojačao poziciju preuzimanjem Getroa.

Pada broj zaposlenih u industriji broj zaposlenih u hrvatskoj industriji, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju je prema mjesecu ranije smanjen 0,7%, a na godišnjoj razini, za 2,1 posto. Smanjena je i proizvodnost rada u industriji 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. U najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, broj zaposlenih je smanjen 0,6%, a rast je zabilježen samo u četiri djelatnosti, u preradi drva i proizvoda od drva i pluta, u proizvodnji papira i proizvoda od papira za 1,8%, u ostaloj prerađivačkoj industriji 3,2%, a najviše, za 7,8% u proizvodnji strojeva i uređaja. Istodobno je najveći pad broja zaposlenih zabilježen u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 15,1%, u proizvodnji metala 10,3% te proizvodnji tekstila za 9,6 posto. U prerađivačkoj industriji smanjena je i proizvodnost rada za pola posto.

Pad industrijske proizvodnje ponovno U siječnju 2012. zabilježen je razmjerno snažan pad industrijske proizvodnje od 4,9% godišnje. To su zabrinjavajući podaci budući je pad u istom mjesecu prošle godine bio 6,7% godišnje. Zabrinjavajući je i pad industrijske proizvodnje i na mjesečnoj razini zabilježen i to 5,6%. Stalna negativna kretanja u industrijskoj proizvodnji posljedica su slabe domaće i inozemne potražnje, ali i niske konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Pad je i posljedica pogoršanja vanjskotrgovinske razmjene koje se nastavilo i u siječnju.

Tako je robni izvoz u siječnju rastao 1,7% godišnje i bio 662 milijuna eura, dok je robni uvoz bio 1,08 milijardi eura što je 9,4% godišnje više. Posljedično je deficit vanjskotrgovinske robne rastao čak 24,5%, a pokrivenost uvoza izvozom pala na 61,2%, što je još uvijek bolje nego u prekriznim vremenima. I ove godine, s obzirom na slabosti domaće potražnje, ne očekuje se oporavak uvoza, a zbog plitke strukture i usporavanje gospodarstva EU neće doći ni do zamjetnijeg rast izvoza.

Prošle godine ostvaren blagi, realni godišnji rast BDP-a Bruto domaći proizvod je u zadnjem tromjesečju 2011. ostvario realan pad od 0,2% godišnje, ali je ipak cijeloj prošloj godini realno porastao 0,2%. Pozitivan doprinos rastu BDP-a dao je rast neto izvoza, koji je ipak posljednjih mjeseci smanjen, a blagi pozitivan doprinos dala je i osobna potrošnja. BDP je najviše pao zbog pada investicija te kontinuirani pad obujma građevinskih radova.

fmc g

Raste proizvodnja prehrambene i industrije pića vrijednost proizvodnje prehrambenih proizvoda u jedanaest mjeseci 2011. porasla je 0,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je kod proizvodnje pića zabilježen rast od 7,2 posto. Za proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića u Hrvatskoj registrirana su ukupno 1743 poduzeća s više od 41 tisuće zaposlenih.

Sektor proizvodnje pića trenutačno je profitabilniji od proizvodnje prehrambenih proizvoda. Ipak, mali su izgledi da će tvrtke u prehrambenoj i industriji pića ove godine poboljšati financijske rezultate.

Expert otvorio prva dva prodajna centra u Zagrebu

vijesti iz zemlje

Inflacija i dalje niska

cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine u prosjeku su bile niže 0,4 posto, dok su na godišnjoj razini, bile 1,2 posto više. Istodobno, godišnja stopa inflacije bila je 2,2 posto. Uobičajeno su u siječnju u odnosu na prosinac, zbog sezonskih sniženja, najviše pale cijene odjeće i obuće i u prosjeku su bile niže 10,7%. Blago je pala i cijena obrazovanja, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje te cijene

zdravstva i ostalih dobara i usluga. Cijene pak prehrane i bezalkoholnih pića, koje najznačajnije utječu na kretanje ukupnih potrošačkih cijena, u siječnju su na mjesečnoj razini porasle nešto manje od 1 %.

Pritom su gotovo sve kategorije prehrane zabilježile rast cijena, od čega najviše cijene povrća, za 4,4 posto, voća 4,2 posto, ulja i masti 0,9 posto te šećera, džemova, meda, čokolade i konditorskih proizvoda za 0,6 posto. Cijene kruha i žitarica, mesa te mlijeka, sira i jaja tek su neznatno porasle.

Na godišnjoj razini najviše su rasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 3 posto, a na to je najviše utjecao rast cijena tekućih goriva, za gotovo 23 posto.

Cijene pokućstva, opreme za kuću bile su 2,9 posto više, alkoholnih pića i duhana za 2,8 posto, prehrane i bezalkoholnih pića 2,2 posto, te cijene prometa za 2 posto. Blago su niže bile cijene rekreacije i kulture, obrazovanja, odjeće i obuće, a najveći se pad cijena bilježi kod komunikacija, za 9,6 posto.

Raste broj loših kredita

Expert, najveći svjetski lanac trgovaca potrošačke elektronike, kućanskih uređaja, računala i informatičke opreme danas je otvorio svoja prva dva prodajna centra u Hrvatskoj, u Škorpikovoj 22 na zagrebačkom Jankomiru i u Resniku. Hrvatska je tako postala 18. europska zemlja, odnosno 21. na svijetu u maloprodajnom lancu prodavaonica Expert koje godišnje ostvaruju promet veći od 20 milijardi eura, od čega 50 posto u Europi. Expert International time ostvaruje svoje ciljeve razvoja u novim zemljama Europske unije. Dio je to njihove strategije jačanja ovoga istinski velikog paneuropskog maloprodajnog brenda – prodajnih centara u kojima stanovnici Europe godišnje ostvaruju više od 350 milijuna kupnji. Do kraja godine Expert u Hrvatskoj namjerava otvoriti još 8 prodajnih centara.

krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo ukupno odobreno 292 milijarde kuna kredita, a 12,42 posto, ili 36 milijardi kuna se odnosi na tzv. loše kredite. U odnosu na kraj 2010. udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima porastao je 1,2 postotna boda, a udjela ‘loših’ kredita znatno raste još od 2008. godine. Krajem 2008. udio ‘loših’ kredita bio je manji od 5%.

Najviše problema s vraćanjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je upitna naplata svake pete kune kredita, pa je tako od ukupno 123 milijarde kuna kredita, loših kredita 20% ili gotovo 25 milijardi kuna.

Od 128 milijardi kuna kredita odobrenih građanima, loših je nešto više od 11 milijardi kuna ili 8,61%, od čega polovica otpada na stambene kredite. Zanimljivo je da podaci o kvaliteti kredita po valutama pokazuju da je najveći udio loših kod kredita u kunama - 16,8%, a u eurima i francima je to oko 11%.

p r o l j e ć e 2 0 1 2 . 23

fmc g

tema iz regije

mal oprodaja p od drž avnom kontrol om

Marže, monopoli te pad standarda mijenjaju sliku maloprodaje u Srbiji Kriza je snažno utjecala na promjenu strukture maloprodaje u Srbiji, pa su mnoge male trgovine zatvorene pritisnute snažnom konkurencijom od strane velikih trgovačkih lanaca i njihovih prodajnih objekata. Problem je i što su potrošači zbog krize promijenili navike kupovanja i znatno više idu u kupnju u velike trgovačke lance koji im mogu dati povoljnije uvijete, bolje cijene i jeftinije proizvode putem vlastitih robnih marki. Dugoročno, prihvatljivo rješenje i za trgovce i potrošače je da se, prema mišljenju stručnjaka, pitanje formiranja cijena u maloprodaji rješava zaoštravanjem konkurencije, a ne administrativnim mjerama. kretnog dogovora s trgovcima nije bilo, Ministarstvo trgovine i poljoprivrede donijelo je takvu Uredbu s rokom od 6 mjeseci.

Maloprodajni lanci su tu Uredbu nevoljko prihvatili i dalje tvrdeći da njihove marže nisu visoke. Trgovci su, također, tvrdili da su im za normalno poslovanje potrebne marže od 15 do 16 posto.

> piše P. Zorić

Ograničenje marži dalo dobre rezultate

Srbija ograničila trgovačke marže Krajem prošle godine u Srbiji dugo je trajalo „dogovaranje“ između resornog Ministarstva trgovine i poljoprivrede o ograničavanju marži na osnovne prehrambene proizvode, kao što su pšenično brašno, jestivo suncokretovo ulje, pasterizirano mlijeko, jogurt, šećer, svinjsko, goveđe i pileće meso, kao i slatkovodnu ribu. Trgovci su tvrdili 24 p r o l j e ć e 2 0 1 2 .

da su njihove marže na osnovnim životnim namirnicama bile jednoznamenkaste, ali nisu prihvatili ideju Ministarstva da ograniči te marže na 10 posto. Ministarstvo je kao argument za svoju odluku uzimalo podatak da veliki europski trgovački lanci posluju sa veoma niskim maržama (u prosjeku oko 4 posto) i da bi u Srbiji te marže trebalo ograničiti na 10 posto. Kako kon-

Goran Papović, predsjednik srpske Nacionalne organizacije potrošača, smatra da je Uredba Vlade Srbije o ograničavanju marži za osnovne prehrambene dala dobre rezultate. Papović smatra da bi tu Uredbu trebalo produžiti, a ne da je ograničena samo na pola godine, posebno ako se uzme u obzir činjenica da se ona odnosi samo na 10-20 osnovnih prehrambenih proizvoda. Na taj način Vlada bi pokazala da vodi računa o životnom standardu najširih slojeva stanovništva, jer se Uredba odnosi na ograničavanje marži za osnovne prehrambene proizvode. Također, smatra da su zlonamjerne tvrdnje koje se mogu čuti u trgovačkim krugovima da je zbog Uredbe u posljednje vrijeme zatvoreno više od 800 malih trgovina, a da je bez posla ostalo oko 3.000 ljudi.

Promjena potrošačkih navika i cijene uništavaju malu trgovinu No, istina

je izglednije na pola puta, pa je vjerojatnija činjenica da te trgovine nisu zatvorene zbog Uredbe o ograničenju marže, već zbog toga što su i prije nje, bile pritisnute snažnom konkurencijom od strane veli-

fmc g

tema iz regije

kih trgovačkih lanaca i njihovih prodajnih objekata. Male trgovine uz uvjete koje nude veliki trgovački lanci ne mogu više biti konkurentne, a posebno u vrijeme krize kada potrošači uglavnom paze gdje je i što jeftinije i tamo kupuju. Trgovački lanci istovremeno ističu da primjena te Uredbe nije dovela do značajnijeg smanjenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, a zbog promjene strukture kupovine (potrošači se više odlučuju na velike kupovine u velikim tržnim centrima i megamarketima), smanjenje cijena nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, kupci nisu puno osjetili.

Udruživanje male trgovine – uvjet opstanka S druge strane, predsjednik

Pokreta za zaštitu potrošača Beograda Petar Bogosavljević, dugoročno rješenje za pitanje formiranja cijena u maloprodaji vidi u zaoštravanju konkurencije, iako smatra da određivanje maksimalnih marži treba pozdraviti ako se zaista dogodi snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. Bogosavljević smatra da je neophodno otići i korak dalje te stvoriti uvjete za poštenu konkurenciju i novu strukturu trgovine, odnosno da se potakne povezivanje malih i srednjih trgovački tvrtki koji će na taj način smanjivati cijene.

Marže i do 80 posto Problem trgovač-

kih marži u Srbiji u središtu je pozornosti javnosti, s obzirom na činjenicu da nema sigurnih podataka koliko iznosi prosječna marža u Srbiji. Dok trgovci tvrde da je njihova prosječna marža između 17 i 19 posto, ekonomski stručnjaci procjenjuju da se ona kreće između 20 i 25 posto. U organizacijama za zaštitu potrošača čak tvrde da marže na pojedine proizvode dostižu i 40 posto, a da su za pojedine proizvode i u tvrtkama koji imaju monopolsku poziciju ili u slučaju odjeće, parfema i luksuzne robe marže i do 70-80 posto. Prema nekim istraživanjima, prosječna maloprodajna marža je 20,2 posto, a prosječna veleprodajna je 16 posto. Iz toga proizlazi da je ukupna marža izuzetno visokih 39 posto. To je izuzetno visoka marža, jer su u pitanju proizvodi koji se svakodnevni kupuju u supermarketima. U organizacijama za zaštitu potrošača zbog toga upozoravaju da je to cijena koju kupci u Srbiji plaćaju zbog monopolske strukture maloprodajnih lanaca koja im dozvoljava ubiranje visokih profita, ne plašeći se postupaka konkurencije. To potvrđuju i činjenice da upravo najjači maloprodajni lanci imaju najviše marže.

Konkurencijom do nižih marži S druge strane, ekonomisti u Srbiji smatraju da

ova mjera srpske Vlade nije tržišna i da je mnogo bolje rešenje omogućavanje ulaska na srpsko tržište svih zainteresiranih trgovačkih lanaca iz inozemstva. Kako ističu, time bi se ojačala konkurencija te razbili monopoli i karteli, a cijene i marže svele na razuman nivo, pa čak i na prosječne marže u Europskoj uniji od oko 6 posto. Administrativne mjere, mogu u krajnjoj mjeri dovesti do nestašica. No, u udruženjima za zaštitu potrošača kritiziraju takva mišljenja i ističu da je lijepo govoriti o tržištu, dok kupci skupo plaćaju osnovne životne namirnice.

Ograničenje marži i zbog izbora Opet,

sa druge strane, važno je pogledati i poziciju proizvođača prehrambenih proizvoda, čija se roba skupo prodaje u maloprodajnim objektima, a oni od toga nemaju gotovo ništa. Proizvođači jedva održavaju proizvodnju, a velike probleme im stvaraju i dugi rokovi plaćanja, pa na plaćanje za svoju robu

čekaju 90, pa čak i do 180 dana. Sigurno da Uredba resornog ministarstva predstavlja samo kratkoročan pokušaj, koji je dobro došao u izbornoj godini u Srbiji. Dugoročno rješenje ipak je razumnije tražiti u jačanju konkurencije u sektoru maloprodaje u Srbiji, koja bi uz snižavanje marži, trebala osigurati i bolju ponudu proizvoda, ali i znatno konkurentnije i niže cijene.

Umjetnost preživljavanja A niže cijene su prijeko potrebne prosječnom građaninu Srbije, posebno kada se zna kolika je prosječnoj plaća. Naime, u siječnju je prosječna plaća u Srbiji bila je oko 36.600 dinara ili oko 360 eura, što je bilo nominalno i realno 16,5 posto, manje nego u prosincu 2011. godine.

Očigledno je da standard u Srbiji znatno pada, što se i pored parcijalnih pokušaja Vlade, ne može reći za cijene. Zbog toga se i dobar dio građana u Srbiji poistovjetio i živi u skladu s poslovicom - tko izdrži, pričat će..... p r o l j e ć e 2 0 1 2 . 25

fmc g

vijesti iz regije

sl ov en ija

sl ov enija

Većinski dioničari planiraju smjenu Mercatorove uprave

Poskupljuju cigarete u Sloveniji

nadzorni odbor slovenskog Mercatora odlučivat će krajem ožujka o raspodjeli lanjske dobiti, a slovenski mediji tvrde da dioničari koji su bili skloni prodaji većinskog paketa Mercatorovih dionica koncernu Agrokor, da će na toj sjednici pokrenuti i akciju kojom žele smijeniti sadašnju Upravu.

Kao pripremu za to, Pivovarna Laško, Nova Ljubljanska banka i Unicredit banka

Slovenija dopunama dnevnog reda sjednice N.O. predložile su izmjenu Mercatorova statuta kojom bi se broj članova N.O. smanjio sa sadašnjih 12 na 9 članova. Cilj toga je navodno uklanjanje iz nadzornog odbora članova lojalnih sadašnjoj Upravi, koja se protivila prodaji Agrokoru. Slovenski mediji navode da iza inicijative stoji Unicredit kao jedan od glavnih financijera Agrokora, kako bi se stvorio mehanizam za zamjenu uprave Mercatora i nov Agrokorov pokušaj preuzimanja slovenskog konkurenta. Ipak i o tome će kao što je to postalo uobičajeno u slučaju Mercatora, posljednju riječ imati slovenska politika.

sl ov en ija

b ih

Gorenje – povećani prihodi i pad dobiti Proizvođač kućanskih aparata Gorenje ostvario je u 2011. godini 1,4 milijarde eura prihoda od prodaje koji su tako za 2,9% veći nego 2010., a dobit iz poslovanja je bila 36,5 milijuna eura, što je čak 35% manje. Ostvareno je 9,1 milijun eura čiste dobiti, što je prema objašnjenju Uprave u skladu sa zadnjim revidiranim očekivanjima u tvrtki.

Direktor Gorenja Franjo Bobinac smatra da su se europskim proizvođačima kućanskih aparata prošle godine pogoršali uvjeti poslovanja, potaknuti dužničkom krizom u eurozoni, ali i očekuje se da će se ove godine to promijeniti. Gorenje kao teškoće u lanjskom poslovanju navodi i rekordan porast cijena sirovina i materijala, što nije moglo biti preneseno u cijenu konačnih proizvoda.

Slovenski proizvođač je slabiju prodaju zabilježilo posebno u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

srb i ja

Magna seli proizvodnju u Srbiju Jedan od najvećih globalnih proizvođača dijelova za automobile kanadska tvrtka Magna, najavila je da će u proljeće u Vojvodini, u općini Odžaci, početi graditi tvornicu za proizvodnju presvlaka za sjedala u automobilima. Magna će tu tvornicu u Srbiju preseliti iz Češke, vjerojatno zbog jeftinije radne snage i mogućnosti ostvarenja većeg profita.

Investicija je nešto veća od 5 i pol milijuna eura, a do 2015. bi u tvornici trebalo raditi 450 radnika.

Inače, Magna ima 150 tvornica u 80 država u svijetu, a zapošljava sto tisuća radnika te proizvodi dijelove za BMW, Mercedes, Volkswagen i Ford.

26 p r o l j e ć e 2 0 1 2 .

FIS kupuje Pevec

banjalučki “Pevec” vjerojatno će biti ponuđen trećeplasiranoj tvrtki na licitaciji, odnosno FIS-u iz Viteza, jer je istekao rok drugoplasiranoj tvrtki “Venera”, koja je bila ponuđač za kupovinu tog centra. Na licitaciji održanoj još prošle godine, FIS je bio trećeplasirani ponuđač iza firme “Vadaco”, koja je ponudila 13 milijuna KM i banjalučke tvrtke “Venera”, koja je bila spremna platiti deset milijuna KM. Iz FIS-a su još ranije potvrdili da ako će oni biti u prilici kupiti Pevec, da za njegovi imovinu u Banjaluci namjeravaju platiti 9,1 milijuna KM. Kupovinom ‘Peveca’ namjeravamo dodatno proširiti našu trgovačku djelatnost u Banjaluci i zaposliti nove radnike, rekla je voditeljica Odjela marketinga FIS-a Dijana Brkan i da za sada ne može iznositi detalje o tome, dok ne dobije službenu potvrdu da njihova ponuda vrijedi. FIS bi tada imao bi dva velika trgovačka centra u neposrednoj blizini. Inače, trgovački lanac FIS zapošljava 2.500 radnika i ima mrežu od 13 prodajnih centara u BiH i u Hrvatskoj. FIS je u vlasništvu poduzetnika Pere Gudelja, koji je taj trgovački posao pokrenuo početkom devedesetih.

Zbog povećanja trošarina za duhanske proizvode, u travnju će kutija cigareta u Sloveniji biti skuplja 43 euro centa. Prema odluci Vlade, trošarina na cigarete će se povećati s 83 na 86 eura. Uzimajući u obzir više trošarine i izračunane prosječne maloprodajne cijene cigareta, Vlada je u uredbu dodala iznos specifične trošarine i stupanj proporcionalne trošarine. Specifična trošarina iznosi tako 0,43 eura za kutiju cigareta, a proporcionalna trošarina 45,63 posto maloprodajne cijene.

ma k ed onija

Turska tvrtka Sutaš vjerojatno kupuje makedonski Swedmilk Prema za sada neslužbenim podacima, predstavnici turske tvrtke obećali da će dostaviti ponudu na natječaj koji se uskoro treba objaviti, a već su i bili na razgovorima u Skopju kako bi pregovarali o kupovini propale makedonske mljekare Swedmilka.

Osim ponovnog pokretanja propale mljekare, Sutaš je zainteresiran i za ulaganje u farmu stočne hrane.

Poljoprivrednici, vjerovnici Swedmilka, potvrdili su da su se susreli s Turcima, ali su bili rezervirani oko ishoda te inicijative. Najveći vjerovnik, Tutunska banka, u lipnju prošle godine pokušala je prodati mljekaru, zemljište i dio opreme za 7,5 milijuna eura, ali na javnom natječaju nije bilo zainteresiranih kupaca. Ovaj put, što će biti naknadno objavljeno, izmijenit će se uvjeti natječaja.

srb ija

Srpski malinari potpisali ugovor s CWS Best Food Unija malinara Srbije i austrijska kompanija CWS Best Food potpisali su ugovor o otkupu ovogodišnjeg roda maline. Također, austrijanci će kupiti i 50.000 tona smrznute maline “vilamet”.

Predsednik Unije malinara koja okuplja 18 udruženja Dragiša Terzić rekao je, nakon potpisivanja ugovora u Beogradu, da će malina proizvođačima biti plaćana 1,21 eura po kilogramu, što je odlična cijena i da prvi put proizvođači znaju otkupnu cijenu prije ulaska u malinjak. Podsjetio je da je prijašnja otkupna cijena bila vrlo niska od 55 do 60 euro centi po kilogramu, te je istaknuo da se više od 350.000 ljudi u Srbiji bavi proizvodnjom tog jagodičastog voća. Cijena i količina otkupa dogovoreni su za ovu godinu i usklađivače se svake iduće godine, a ove godine će maline iz Srbije biti plasirane na tržište EU i Ukrajine.

fmc g

vijesti iz svijeta

Stariji potrošači su IN

globalno istraživanje konzultantske kuće A.T. Kearney, pod nazivom “Tko su zreli potrošači i što oni žele”, provedeno u 23 zemlje svijeta, pokazuje veliko nezadovoljstvo zrele skupine potrošača koji ističu kako tvrtke svoje proizvode i marketinške strategije usmjeravaju na mlađu populaciju, a premalo pažnje posvećuju starijima. Ako žele zadržati naklonost prema svojim

Ipak stabilizacija europskih gospodarstava

Nakon oporavka u siječnju 2012. godine, ukupni indeks menadžera nabave eurozone (PMI) za veljaču je blago pao, pokazujući slabljenje poslovnih aktivnosti. Ipak, gospodarstvo eurozone se stabilizira u prva dva mjeseca ove godine nakon pada aktivnosti u posljednjem prošlogodišnjem 2011.

Proizvodnja je porasla u Njemačkoj te u manjoj mjeri u Francuskoj, iako po nešto nižim stopama nego u siječnju. U ostatku regije pad proizvodnje ubrzao je u odnosu na siječanj ali je ipak bio nešto sporiji nego na kraju prošle godine. No, povećavaju nove industrijske narudžbe eurozone, pa su u prosincu bile 1,9% veće nego mjesec ranije, dok je njihov rast u Europskoj uniji bio 1,3 posto. Na godišnjoj su razini u prosincu nove industrijske narudžbe smanjene za 1,7 posto u obje zone. Na mjesečnoj razini nove narudžbe kapitalnih dobara uvećane su 4,2% u eurozoni i za 1,7% u EU. Među zemljama članicama, industrijske narudžbe na mjesečnoj su razini uvećane u devet, a smanjene u 13 zemalja.

proizvodima, oglašivači, trgovački lanci i proizvođači u svijetu moraju napraviti oštar zaokret s postojeće strategije obraćanja mladim potrošačima prema onima starijim od 60 godina. To je i važno jer konstantno, globalno pada stopa nataliteta, produžava se životni vijek, a osobe starije od 60 godina predstavljaju najbrže rastuću skupinu u svijetu te imaju jaku kupovnu moć. Starijih od 60 godina kojih je sada 506 milijuna, do 2040. godine moglo bi biti 1,3 milijarde, a njihov broj se iz godine u godinu povećava dvostruko brže od rasta svjetske populacije.

Osim što će do kraja stoljeća stariji potrošači biti najbrže rastuća skupina kupaca, držat će i trideset posto kupovne moći, a zbog potpuno drukčijih potrebe od ostatka populacije, trgovci i proizvođači koji će htjeti privući taj veliki dio populacije, morat će se prilagoditi.

Cijene hrane ponovno rastu cijene hrane na svjetskim tržištima, prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, porasle su u veljači drugi mjesec zaredom. Više su jedan posto i to najviše zbog poskupljenja žitarica, ulja, masnoća i šećera. U veljači je tako FAO-v indeks cijena hrane, koji mjeri promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda, uključujući žitarice, ulja, masnoće, mlijeko i mliječne proizvode, meso i šećer, iznosio je u prosjeku 215,3 boda, u odnosu na siječanjskih 202,8 bodova. Najviše su porasle cijene šećera, 2,4, a izrazitiji rast od 2% zabilježile su i cijene žitarica, ulja i masnoća.

Ipak, za ovu godinu se ne predviđa daljnji rast cijena, već stabilizacija, pogotovo s približavanjem sezone žetve. Također, ove godine se predviđa povećanje svjetske proizvodnje žitarica na 2,344 milijarde tona.

p r o l j e ć e 2 0 1 2 . 27

fmc g

riječ stručnjaka

ljekovitost super vo ća

Super voće

- za zdravlje i duži život U prijelaznom razdoblju između zime i proljeća, vrijeme je kada se javlja najviše bolesti povezanih s vremenskim promjenama, velikim temperaturnim oscilacijama i padom imuniteta kod ljudi, poput prehlade i gripe. Pa tako svi koji žele dobiti malo više zdravlja ovih dana, “super hrana” je pravo rješenje.

Super voće, čini se ima puno i ljekovitih svojstava; pomaže kod bolesti srca i krvožilnog sustava, liječenju erektivne disfunkcije, liječi kronični sindrom umora te općenito pojačava imunološki sustav. Naravno, pri tome je izuzetno važno da sve ono što vidite istaknuto na pakiranju nekog prehrambenog proizvoda ili reklami za prehrambeni proizvod treba biti potkrijepljeno znanstvenim studijama. > piše Mario Ščetar, mag. ing. bioproc.

Laboratorij za pakiranje hrane Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb

Što je to zapravo super voće... Super plodovi su voće koje ima visoku hranjivu vrijednost (vitamine i minerale), visoki antioksidativni kapacitet te svojim izgledom i okusom privlače potrošača na konzumaciju.

Sam termin super voće počeo se prvenstveno koristiti za voćne sokove koji su dobiveni iz super voća, dok se primjena unazad nekoliko godina proširila na dodatke prehrani, ali prehrambenu, farmaceutsku i kozmetičku industriju. Ipak, taj pojam se uglavnom koristi u marketinške svrhe.

Spomenimo na početku ono što nam je do sada više poznato… Da li ste znali? Visoki udio antioksidansa također sadrži borovnica, malina, kupina i brusnica. Borovnica, izvor snažnog antioksidansa, ubrzava rad mozga i potiče mladost i vitalnost. Malina, kupina i brusnica također sadrže antioksidanse i fito-hranjive tvari koje imaju antiupalne učinke. Uz zdravstveni benefit, konzumacija proizvoda i samih plodova super voća ima i ekonomsko-socijalni aspekt u pogledu razvoja područja gdje se uzgaja ili raste. Iz naše perspektive, uglavnom govorimo o egzotičnim i dalekim krajevima svijeta i egzotičnom voću, a spomenut ćemo neke zaslužne predstavnike.

Acai bobica koja dolazi iz Južne Amerike poznata je po sadržaju esencijalnih masnih kiselina koje su apsolutno neophodne za pravilno funkcioniranje našeg tijela. Osim 28 proljeće 2012.

toga, ovo voće također sadrži visoki udio prehrambenih vlakana, vitamina E, kalcija, bakra, kalija, magnezija, i niacina, a sve te hranjive tvari zajedno imaju sposobnost dati potporu organizmu u borbi protiv bolesti i povećanju razine energije.

Na popisu kao super voće je i Mangostin koji se uzgaja u Indoneziji, Šri Lanki, Malaziji i na Filipinima. Mangostin je voće koje je odlična pomoć u smanjenju raznih upala u tijelu. Također, pruža bogat izvor antioksidansa , što je kao i kod sve hrane bogate antioksidansima važno za borbu protiv slobodnih radikala u stanicama tijela. Oni se prirodno u organizam unose nepravilnom prehranom ili iz okoliša, a potencijalno mogu uzrokovati neko oboljenje te ubrzavaju starenje stanica.

Bobicu koju bi svakako bilo korisno dodati u način prehrane, a dolazi iz najmnogoljudnije zemlje svijeta - Kine je Goji bobica.

Ovo voće je bogato proteinima te njihova konzumacija može nadopuniti deficitaran unos proteina tijekom dana. Goji bobice također su dobri izvori vitamina C, riboflavina, kalija, željeza, bakra, cinka i magnezija.

Svakodnevna konzumacija održava stabilnu razinu šećera u krvi, što može odgoditi glad i omogućava lakše držanje pravilne prehrane. Ukupno gledajući, ta bobica može pomoći u poboljšanju funkcije imunološkog sustava, poboljšati metabolizam i pomoći u smanjenju neuroloških poremećaja.

Maqui bobica, porijeklom iz Čilea je voće koje pruža mnoge zdravstvene beneficije.

Možda je najvažnije, a svakako najsveobuhvatniji benefit da stimulira imunološki sustav. Kako je imunološki sustav u modernom društvu svakodnevno na udaru raznih oblika stresa, konzumacijom Maqui bobica, pruža mu se potpora te omogućava bolji imunološki odgovor. I to naravno nije sve, jer jedući redovito to super voće, može se smanjiti ukupna razina kolesterola u krvožilnom sustavu, poboljšati cirkulacija i ukupna snaga srca. Konačno, ta bobica također ima utjecaj

fmc g na usporavanje starenja stanica tijela, pa i poboljšava cjelokupan izgled kože i noktiju, posebno ako ih se konzumira duže vrijeme.

Voće Noni ne sadrži mnogo antioksidansa kao prethodno nabrojeno te ima niski sadržaj većine vitamina i minerala, osim umjerenih količina vitamina C i kalija, ali zato ima zapanjujuća anti-bakterijska svojstva, čak i protiv izuzetno otporne i rasprostranjene E-coli. Noni voće još uvijek nema kliničkih ispitivanja koja dokazuju ljekovitost, ali istraživanja kod teških pušača koji su pili Noni sok pokazali su smanjenje slobodnih radikala u krvi, niže razine ukupnog kolesterola, te smanjenje triglicerida.

Ostale studije su pokazale da je to voće dobro kao pomoć kod rješavanja problema kroničnog umora te da štitu jetru, ali svakako je njegovo nabolje svojstvo snažno antibakterijsko djelovanje.

Zanimljivo je da nije samo super voće zaslužno za poboljšanje zdravlja i života ljudi, pa najnovija istraživanja dokazuju da kakao sjemenke (prah i tamna čokolada) imaju jednak sadržaj polifenola te većinu antioksidansa i flavanola kao i super voće.

Nar ili „šipak“ je daleko najviše proučavan kao super voće. Ima relativno niski sadržaj hranjivih tvari, ali zato pruža znatnu količinu antioksidansa. Klinička ispitivanja i znanstveni članci potvrdili su utjecaj nara na nekoliko vrsta karcinoma, razinu kolesterola u krvi, infekcije, smanjenje pretilosti i raznih upala. Nekoliko recentnih istraživanja je pokazalo da antioksidansi iz soka nara smanjuju lipoprotein niske gustoće (LDL) i krvni tlak. No, važno je napomenuti, da sok od nara može ometati metabolizam mnogih lijekova, pa ako drastično mijenjate svoj način prehrane i konzumirate sokove super voća ili samo takvo voće, važno je o tome razgovarati s liječnikom, posebno ako svakodnevno uzimate lijekove.

Kao kralj super voća često se navodi Baobab. Ima šest puta više vitamina C od naranče, dvostruko više kalcija nego mlijeko i mnogo vitamina B, magnezija, željeza, fosfora i antioksidansa. Može služiti kao dodatak raznim napitcima ili konkretno jelima.

Dobro je napomenuti i da uz super voće i mnogo domaćeg voća ima slična svojstva, pa iako će kušanje i konzumacija primjerice goji bobica ili mangostin biti zanimljivo i zdravo iskustvo, treba reći i da se slične zdravstvene beneficije mogu dobiti i iz, na primjer, lokalno uzgojenih trešanja.

riječ stručnjaka

I većinu drugog voća dobro je konzumirati svakodnevno Samo zato što super voće nudi potencijalne prednosti, ne znači da ostalo voće treba izbaciti iz prehrane. Štoviše, preporučuje se svakodnevna konzumacija voća sa niskim glikemijskim indeksom, a kod odabira uvijek je bolje jesti sezonsko, svježe ili smrznuto voće , nego konzervirano ili termički obrađeno.

Kako smo već objasnili u prošlom broju, određeno izlaganje hrane povišenoj temperaturi, pa samim time i voća, rezultira gubitkom određenih hranjivih tvari. Prilikom takvog načina konzerviranja dodaju se i neželjeni konzervansi kao što su sol i šećer. No, u svakom slučaju, u svakodnevnoj ishrani, preporuča se konzumiranje voća s niskim glikemijskim indeksom kao što su primjerice jabuke, breskve, kruške i kupine. Međutim, plodovi koji imaju visoki glikemijski indeks, kao i voćni sokovi, suho voće i banane preporučuju se tek u manjim količinama. Naime, dio znanstvenika povezuju visoki glikemijski indeks sa upalnim procesima i starenjem stanica tijela.

Budući da tijelo treba ugljikohidrate kako bi normalno funkcioniralo, nikako nema potrebe da ih se izbaci iz prehrane (prehrambena piramida) ali ako je moguće treba što više konzumirati jednostavnih ugljikohidrata (voćni šećer). Također, što više ugljikohidrata trebalo bi osiguravati iz voća, povrća, graha i mahunarki, te iz cjelovitih žitarica kao što su zobene pahuljice, jer su te namirnice uz ugljikohidrate i pune vitamina, minerala i antioksidansa. Važno je i napomenuti da je uz hranu, bez obzira bilo to voće, povrće ili neka druga hrana, svakako u organizam potrebno unositi dovoljno vode kako bi metabolizam normalno funkcionirao, ali i kako bi koža bila i ostala lijepa. proljeće 2012. 29

fmc g novo na tržištu rubrika

Ravlić d.o.o.

Dr. Oetker Cookies

Kvaliteta nas vodi – Ravlić proizvodi!

Tvrtka RAVLIĆ, koje u svom sastavu ima klaonicu, mesopreradu i 19 mesnica, proslavilo je 2010. godine 50 godina postojanja. Za dugu tradiciju uspješnog poslovanja zaslužna je strategija razvoja poduzeća koja je usmjerena na modernu tehnologiju. Ulaganja u nove tehnologije vidljiva su prvenstveno u kvaliteti proizvoda, po kojoj je RAVLIĆ prepoznatljiv u svom segmentu. U 2012. godini RAVLIĆ planira novo ulaganje u rekonstrukciju dijela pogona vrijednog oko 75 milijuna kuna. Novi objekt omogućit će tvrtki povećanje kapaciteta rashlade, pakiranje proizvoda u kontroliranoj atmosferi, te proizvodnju novih trajnih mesnih proizvoda, kao što su zimska i čajna kobasica. U novi objekt bit će ugrađena i potpuno automatizirana otprema putem konvejera i prvi protočni šok tunel u Hrvatskoj, koji će omogućiti brže hlađenje svježeg mesa i povećati kvalitetu i rok trajanja mesa.

COOKING CHEF REVOLUCIJA

miksanje i kuhanje istovremeno!

Svi smo mi kuhari, a samo je jedan Chef, Cooking Chef!

Mješavina za ekstra hrskave kolačiće s komadićima čokolade za sve ljubitelje slatkih hrskavih kolačića Dr. Oetker predstavlja novu, super brzu mješavinu za kolače – Cookies.

Tradicionalna belgijska receptura te pomno odabrani sastojci s komadićima najfinije čokolade osvojit će srca svih ljubitelja hrskavih slatkih zalogaja. Iznenadite svoje prijatelje i obitelj jednostavnim i neodoljivim kolačićima. Cookies mješavina prati liniju mješavina za Muffine, Čokoladne muffine i Brownie kolačiće. Dr. Oetker mješavina za Cookiese omogućuje jednostavnu i brzu izradu 6 velikih ili 12 malih kolačića. Za pripremu je potrebno dodati samo 80g rastopljenog maslaca; komadići čokolade dolaze u pakiranju. Iz pripremljene smjese potom treba oblikovati male ili veće cookiese koji se peku 10 - 12 minuta (ovisno o željenoj hrskavosti kolačića), a nakon vađenja iz pećnice potrebno ih je ostaviti na zraku kako bi se ohladili te postali još hrskaviji.

Marin Rendić

De’Longhi Grupa - svjetski leader zahvaljujući inovacijama, patentima i dizajnu! Modele

Kenwood Kitchen Chefa i automatskih aparata za kavu, kao i ostale profesionalne aparate brandova Kenwood i De’Longhi potražite u Elipso, Merkur, Technomarket i Brodomerkur trgovinama.

Kontakt: DE’LONGHI Hrvatska d.o.o., Zagrebačka avenija 104 D, 10000 Zagreb, Hrvatska.

Tel. i fax.: 01/6406252, 01/6406254, www.delonghi.hr / www.kenwoodworld.com.hr

Dr. Oetker Cookies mješavine mogu se pronaći u svim trgovinama po preporučenoj MPC cijeni od 12,99 kn.

... kraj FMCG dijela časopisa!

30 p r o l j e ć e 2 0 1 2 .