PROFESSIONAL FMCG - broj 6. - 2012/LJETO by Professional.hr

Specijalizirani časopis za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

FMCG

I S SN: 18 47-8 3 3 6 / GODINA 3 / BROJ 6 / LJETO 20 12.

BESPL ATNI PRIMJERA K

tem a broja

PROMJENE I IZAZOVI ZA TRGOVINU f mc g proiz vodi

Flaširana voda Pivo s voćnim okusima inte rv ju

Stanka Čurović članica Uprave Grupe Mercator

rije č stru čn ja ka

Dostupniji mliječni proizvodi za milijarde siromašnih i z svijeta

Rast globalnih gospodarstava i potrošnja u ozbiljnoj opasnosti

WWW.P RO F E S S I ONAL. HR

FMCG 01-05 Oglasi + uvodnik.indd 1

ljeto 2012 1

25.5.2012. 15:51:15

rubrika

4 studeni 2010

FMCG 01-05 Oglasi + uvodnik.indd 4

25.5.2012. 13:53:40

fmc g

Kriza potkopava liberalizaciju svjetske trgovine Premda se još nedavno mislilo kako je svjetsko gospodarstvo krenulo u pravom smjeru, sve je brzo demantirano eskalacijom krize u eurozoni, posebno u nekim rubnim članicama, a nastavilo se globalnim problemima. Ponajviše zbog toga, ali i ostalih problema, poput rasta cijene energenata i geopolitičkih problema, rast krhkog svjetskog gospodarstva je ponovno došao u pitanje, te doveo do usporavanje rasta i padanja u recesiju mnogih zemalja. Posljedice toga na svjetske ekonomije su brojne, od konkretnih, da je pala industrijska proizvodnja i zaposlenost u mnogim zemljama, do indirektnih, da je takva situacija utjecala na razmišljanja potrošača, koji su, poučeni nedavnom velikom gospodarskom krizom i njezinim posljedicama, sada još i oprezniji. To se i vidi na stagnaciji potrošnje u SAD-u, padu potrošnje u Europskoj uniji, te ukupnom usporavanju rasta potrošnje. No, jedna gotovo nevidljiva, a izuzetno važna pojava je upravo posljedica svega što se događa, a može u potpunosti promijeniti postulate svjetske ekonomije i trgovine. Premda je za sada spriječen gospodarski nacionalizam, bar onaj širih razmjera, spori oporavak potiče zabrinutosti da bi polagano uvođenje restriktivnih mjera u trgovini postupno moglo potkopati prednosti liberalizacije globalne trgovine. A to je realna i ozbiljna opasnost. A u Hrvatskoj, uz domaće duboke strukturne probleme koji zahvaćaju veći dio domaćeg gospodarstva, na stanje ekonomije i potrošnje, preslikavaju se i globalni problemi. Nakon relativno stabilnog prošlogodišnjeg rasta, povratak negativnim stopama i padu potrošnje u Hrvatskoj, odraz su i dalje slabe sklonosti

potrošnji građana zbog duge i iscrpljujuće krize u gospodarstvu, visoke nezaposlenosti, smanjenja plaća, ali i neizvjesnosti, kako za radna mjesta, tako i one općenite. Kako onda u tim uvjetima živjeti, poslovati i raditi…? Pozitivna perspektiva i bolje sutra zasigurno postoji, a to je i jedini način i put do boljeg života temeljenog na radu. Možda je upravo to i ključno, da bolje sutra moramo temeljiti na više rada, ali ciljanog, smislenijeg i onoga koji će nam donijeti sigurniju i sretniju budućnost. To istodobno ne znači da trenutačno ništa ne valja, nego da se može znatno bolje. A činjenica je da se može i mora bolje htjeti i željeti, ali i činiti te ulagati, ako se želi postići uspjeh i preokrenuti negativni trendovi u osvajanju tržišta, boljoj prodaji i konačnici, boljoj zaradi. Možda je najbolji primjer u FMCG segmentu upravo industrija piva u Hrvatskoj, kojoj smo zbog mnogih pozitivnih stvari posvetili znatan prostor u ovom broju. Ta industrija je, osim što je pronašla vlastiti recept borbe protiv krize, pada i recesije, možda utrla put i postavila putokaze ostalim industrijskim granama u Hrvatskoj, a posebno u prerađivačkoj industriji i pokazala im kako raditi i naći izlaz iz pada i krize. Naravno da recept ne može za sve industrije biti isti, ali smjer, trud, želja i rad svakako može, a uz malo znanja i svježe ideje, uspjeh je zagarantiran. A time je i lakše ostvarivo bolje sutra za sve nas, koje priželjkujemo, kao i bezbrižnija potrošnja građana, koja može upotpuniti zadovoljstvo i kvalitetu modernog načina života. > Tomislav Poljak

FMCG IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o., Zagrebačka avenija 104b, 10000 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@professional.hr • PROKURIST: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@professional.hr • GLAVNI UREDNIK: Tomislav Poljak, fmcg@professional.hr • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@kreativna-tvornica.com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Professional / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@professional.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno tromjesečno izdanje koje se distribuira prema ciljanim skupinama koje određuje izdavač, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

uvodnik

s a drž aj

TEMA BROJA

Budućnost i sadašnjost maloprodaje

Velike promjene u trgovini izazvane su krizom ali i prirodnim razvojem, pa će sve više rasti on line trgovina, a klasična trgovina će postati i puno više… > Str. 6-9

INTERVJU mr. Stanka Čurović

Veliki svjetski igrači vide veliki potencijal ove regije i daljnja konsolidacija u maloprodaji je neminovna. Novi formati u trgovini su odgovor na promijenjene potrošačke navike i takav je trend prisutan na cijelom europskom tržištu… > Str. 10-11

FMCG PROIZVODI Voda

Unosan posao s flaširanom vodom vrlo skoro će biti i posao budućnosti, a što je danas u biznisu unosan posao s naftom, sutra će biti s vodom. Globalno, ali i u Hrvatskoj, zbog mnogih razloga raste konzumacije flaširane vode... > Str. 12-15

Hit proizvod – pivo s okusima

Pivo s voćnim okusima pravi je hit u Hrvatskoj, a novi proizvodi i inovacije donijeli su uspjeh pivarima i preokrenuli donedavno negativne trendove u potrošnji piva i toj industriji… > Str. 16-19

Novosti na tržištu Bricostore otvorio prodajni centar u Zagrebu

Novootvoreni centri, oni u planovima, ali koji se već grade, potvrđuju Zagreba kao atraktivnu šoping destinaciju… Str. 20

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti... Vijesti iz zemlje > Str. 22-23

Tema iz svijeta Rast globalnih gospodarstava i potrošnja u ozbiljnoj opasnosti

Potrošnja je gotovo u cijelom svijetu ugrožena zbog krize, a ponajviše straha od produbljavanja krize, globalne recesije, rasta nezaposlenosti i pada kupovne moći... > Str. 24-25

TRŽIŠNA KRETANJA – Događanja, najave, novosti... Vijesti iz regije i svijeta > Str. 26-27

Riječ stručnjaka Dostupniji mliječni proizvodi za milijarde siromašnih

Putem tehnologije se žele osigurati, dosad nedostupni mliječni proizvodi za milijarde siromašnih, ali i proširiti tržište… > Str. 28-29

PROMO

Novosti iz Cedevite i Kenwooda > Str. 30 ljeto 2012 5

FMCG 01-05 Oglasi + uvodnik.indd 5

25.5.2012. 15:55:02

fmc g

tema broja

buduÄ&#x2021;nost i s a daĹĄn j e sta n j e u t rg ov i n i

Velike promjene u trgovini izazvane krizom ali i razvojem > au tor Tomislav Poljak

6 ljeto 2012.

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 6

25.5.2012. 14:09:07

fmc g

tema broja

U budućnosti će se smanjiti potreba za klasičnom trgovinom, a znatno će rasti on line kupnja. Takvu razvoj trgovine osim što je na neki način prirodan razvoj te grane, posebno je potaknula kriza, u kojoj se traži štednja na svim mogućim mjestima, pa uključivo i radnicima. Istodobno, trenutačno se bilježi ponovni pad potrošnje, koja će se oporaviti tek kad i gospodarstvo i vrati optimizam u bolje sutra, a situaciju može popraviti jedino dobra turistička sezona.

Veliki trgovci istiskuju male Hrvatsko tržište maloprodaje sve više se mijenja i to u korist velikih formata trgovina, hipermarketa i supermarketa, koji zauzimaju nešto više od 50 posto ukupnog prometa na tržištu selektiranih kategorija robe široke potrošnje. Hipermarketi bilježe rast iz godine u godinu te je prošle godine njihov udio bio 26 posto, supermarketi s istim udjelom bilježe blagi pad, nakon stabilne 2010. godine, dok male trgovine bilježe konstantan pad udjela na tržištu pa prošle godine bio nešto manji od 30 posto. Veletrgovci u potrazi za profitom Promjene su se dogodile i u odnosu veletrgovaca, koji su do sada uglavnom utjecali na gašenje malih trgovina, a sada ih, kada su i sami u problemima, vezuju uz sebe, kako bi ojačali vlastite pozicije. Najpoznatiji su primjeri Konzuma i njegovog Plus marketa te Metro i projekta Moj dućan. Oni na taj način malim trgovcima omogućavaju posebne uvjete nabave i pružaju promotivnu podršku, ali ustvari napadaju glavne konkurente na maloprodajnom tržištu. Stručnjaci međutim smatraju da to neće dugoročno biti dobro za male trgovce. Kriza i konkurencija utječu na rast trgovačkih marki Povećanjem konkurencije među vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom maloprodajnom tržištu, nastavlja se i trend rasta pojedinih trgovačkih robnih marki. Tako su trgovačke robne marke zastupljene s 18 posto, dok su 2010. godine bile za dva postotna boda manje zastupljene u ukupnim proizvodima. Premda se to nije očekivalo, domaće tržište i u tom segmentu prati trendove u maloprodaji razvijenijih zemalja regije, pa je sklonost hrvatskih kupaca prema kupovini trgovačkih robnih marki slična kao u zemljama srednje Europe. Stručnjaci situaciju u strukturi maloprodaje, poredak vodećih lanaca kao i rast udjela trgovačkih robnih marki tumače kao logičan rezultat promjene ponašanja potrošača kao odgovor na gospodarsku krizu. Današnji potrošač se tako okreće velikim trgovačkim lancima koji imaju dovoljno snage i mogućnosti sniziti cijene ili ponuditi vlastite marke po

prihvatljivim cijenama, čime istovremeno raste pritisak na proizvođače, kao što i uništava male trgovce. No, opstanak male trgovine nije samo u udruživanju i postizanju boljih uvjeta nabave, a iako je udruživanje poželjno, nije ključno. Mali, posebno kvartovski trgovci imaju svojih prednosti, doduše ne u cijenama, jer jednostavno ne mogu biti konkurentni velikim trgovačkim lancima, ali kupce mogu zadržati kroz uske tržišne niše u kojima mogu biti konkurentniji nego veliki i ponuditi nešto drugačiji, prilagođen asortiman robe u odnosu na onaj koji nude veliki trgovci i koji će biti bliži potrebama potrošača. Također, mogu i ostvariti prisniji kontakt s kupcima, razviti odnos uzajamnog povjerenja i tako stvoriti lojalnu potrošačku bazu. Ponovni pad u maloprodaji I sve bi se to trebalo postići u uvjetima sve veće i žešće konkurencije te otežanih gospodarskih okolnosti. Upravo te okolnosti, utjecale su da se trgovina na malo, nakon prošlogodišnjeg relativno stabilnog rasta ponovno vratila godišnjim stopama pada. Tako je u ožujku, u odnosu na ožujak prošle

godine, promet od trgovine na malo je ostvario realni pad od 1,1 posto. Na godišnjoj je razini ostvaren pad unatoč visokoj stopi rasta na mjesečnoj razini od 13,2 posto realno i 14,9 posto nominalno. Značajan realan pad prometa na godišnjoj razini od gotovo 8 posto, zabilježen je u kategorijama audio i video opreme, dok je zanimljivo, najveći rast zabilježen u prometu tekstilom, odjećom i obućom i to veći od 20 posto. No, to se objašnjava i kao djelomična posljedica produljenih sezonskih sniženja. A povratak padu potrošnje je gotovo očekivan zbog negativnih i gospodarskih pokazatelja ove godine, pa je pad potrošnje i dalje odraz duge krize u gospodarstvu, visoke nezaposlenosti, smanjenja prava i osobnih dohodaka, ali možda i najviše zbog neizvjesnosti oko sigurnosti zaposlenja i gospodarskog rasta u budućnosti. Inače, bolji mjesečni rezultati su prvenstveno rezultat dobrih turističkih pokazatelja, rasta prodaje automobila, ali samo u prva dva ovogodišnja mjeseca, prije povećanja PDV-a i promjene korištenja automobila u poslovne svrhe te rezultat povećane predblagdanljeto 2012. 7

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 7

25.5.2012. 14:09:19

fmc g

tema broja

Top 10 trgovačkih lanaca - Udjeli u regiji Hrvatska 26%

srbija

ukrajina 10%

41%

59%

74%

TOP 10

90%

Top 10

Ostali OSTALI

poljska

slovačka 17%

45%

55%

71%

češka 18%

83%

bugarska

rusija 18%

22% 68%

82%

65%

Globalna trgovina usporava Već drugu godinu za redom, aktivnosti u svjetskoj trgovini usporavaju, a ove godine očekuje

stručnjaci očekuju rast od 3,7 posto. Kriza, a možda u posljednje vrijeme ponajviše strah od krize svjetskih ekonomija i njezinih posljedica su učinili svoje i prenijeli negativne posljedice na potrošnju. Nakon što se svjetsko gospodarstvo, a zbog toga i trgovina počela lijepo oporavljati i u 2010. godini zabilježila rast od 13,8 posto, prošle godine se rast više nego prepolovio, pa je globalna trgovina porasla 5 posto. Kada pogledamo kako je to izgledalo u prošlosti, vidimo uglavnom stabilan rast u proteklih 20 godina, u kojih je svjetska trgovina prosječno rasla

Vrijednost udjela tipova prodavaonica na tržištu RH 13

Diskonti

Male trgovine

2008

2009

2010

2007

Za 15 godina polovica trgovine će se odvijati putem interneta Brojne promjene u trgovini događaju se, što dijelom zbog prirodnog razvoja i usklađenja s modernim načinom života, ali i dijelom potaknute od same krize. Sve će to možda i ubrzati prirodan razvoj trgovine, pa se tako do 2030. godine, očekuje da će u zemljama razvijene trgovine i interneta, čak polovica maloprodaje obavljati on line. To će smanjiti potrebe za klasičnim dućanima, posebno supermarketima te trgovcima, dok će se povećati potreba za logističkim centrima. Takvi logističku centri će uz tako predviđeni razvoj trgovine promijeniti korisnike, pa neće više u tolikoj mjeri biti namijenjeni veletrgovcima, već distribuciji. Promjene će doživjeti i klasične trgovine, pa će još više proširiti i uvesti nove mogućnosti samonaplate, a trgovine će, kao što je već počeo taj trend, postati multifukcionalni objekti, gdje će se moći obaviti sve i što nema izravne veze s maloprodajom, poput plaćanja računa, uplaćivanja odmora te primjerice uplate neke vrste osiguranja. Kako će izgledati trgovina budućnosti, možda pokazuje i primjer iz

Seula realiziran u praksi. Naime, na zidove postaja metroa u tom gradu, maloprodajni lanac Tesco, postavio je panoe s fotografijama proizvoda na kojima se nalaze QR kodovi, koji se mogu skenirati pametnim telefonima. Nakon skeniranja odabranih proizvoda, stavljaju se u virtualnu košaricu i potvrdom kupnje je završena takva on line kupnja. Dovoljno je još samo odabrati vrijeme i mjesto dostave namirnica.

2006

ske potrošnje. Predviđanja za kretanja u maloprodaji za cijelu godinu nisu previše optimistična i stručnjaci samo oprezno najavljuju da će trgovina pratiti sudbinu cijelog gospodarstva.

2005

78%

rumunjska 25%

2004

22%

2003

Mađarska

82%

Hipermarketi Cash&Carry

Supermarketi

Ostali kanali

1.-09/2011

29%

bih

8 ljeto 2012.

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 8

25.5.2012. 14:09:30

fmc g 5,4 posto. Tako je među najvećim rizicima za rast potrošnje u trgovine u ovoj godini, duboka dužnička kriza u eurozoni, povezana i s recesijom u dobrom dijelu zemalja, visoke cijene sirovina, te geopolitički rizici. Gospodarski nacionalizam – prijetnja globalnoj ekonomiji No, osim usporavanja rasta, još više mogu i trebaju brinuti anomalije u svjetskim gospodarskim tokovima, koje su se počele pojavljivati tijekom najveće svjetske krize prije 4 godine, ali se nastavile pojavljivati i danas, kada su se mnogi postulati modernih ekonomija promijenili, ili se to moda dogodilo upravo zbog njih. Naime, pojava gospodarskog nacionalizma, koja se svidjela širokim masama, ali i državnicima dijela zemalja, posebno Latino-američkih zemalja, nezadovoljnih padom standarda i krizom koje je izazvao liberalni kapitalizam, utjecala je, a može i promijeniti dosadašnji način funkcioniranja svjetske trgovine, a što je možda i gore, pogubnije utjecati na ukupno svjetsko gospodarstvo i tokove. Tu će naravno još i više profitirati zemlje sa snažnim gospodarstvima i posebno

one bogate rudnim i drugim prirodnim i/ili akumuliranim bogatstvima, koju su takvim potezima i najviše sklone. Premda je Svjetska trgovinska organizacija za sad spriječila gospodarski nacionalizam širih razmjera, spori oporavak gospodarstava i kriza, potiču zabrinutosti da bi polagano uvođenje restriktivnih mjera u trgovini postupno moglo potkopati prednosti liberalizacije globalne trgovine. Sve te posljedice, koje se odražavaju na ukupnu svjetsku ekonomiju, suradnju te robnu razmjenu, znatno su utjecale na razmišljanja potrošača, koji su, poučeni nedavnom velikom gospodarskom krizom i njezinim posljedicama, sada još i oprezniji. Hrvatska stagnira na svjetskoj rang listi omogućavanja trgovine Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o Globalnom omogućavanju trgovanja u 2012. godini, Hrvatska je na 46. mjestu od ukupno 132 zemlje obuhvaćene istraživanjem, čime je zadržala svoju poziciju u odnosu na prošle godine. Prema istraživanju, iza Hrvatske su na rang ljestvici zemlje EU poput Mađarske, Poljske, Italije, Slovačke, Grčke, Rumunjske i Bugarske, a vodeće

tema broja

zemlje su i ove godine Singapur i Hong Kong . Indeks omogućavanja trgovanja svaku zemlju ocjenjuje kroz četiri faktora – otvorenost tržišta, granično uređenje, razvijenost transportne i komunikacijske infrastrukture te poslovno okruženje. Hrvatska je najbolje ocijenjena po kriteriju transportne i komunikacijske infrastrukture, koji uključuje dostupnost te kvalitetu infrastrukture i usluga , gdje je zauzela 33. mjesto, što je poboljšanje za pet pozicija. Prema otvorenosti tržišta Hrvatska je na 42. mjestu, što je u odnosu na 2010. pogoršanje za 14 mjesta. Još je lošije pozicionirana prema graničnom uređenju, pa je prema tom kriteriju na 61. mjestu, a prema poslovnom okruženju na 60. mjestu, što je poboljšanje od tri mjesta u odnosu na 2011. godinu. Među najproblematičnijim faktorima za trgovanje u Hrvatskoj prepoznati su pristup financiranju izvoznika, neadekvatna proizvodna tehnologija i vještine, identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca, tehnički uvjeti i standardi u inozemstvu, opterećujuće uvozne procedure, tarifne i druge barijere, domaći tehnički uvjeti i standardi, korupcija na granici, kriminal i krađa i drugo.

smeh promo

Primjereno iskoristite prostor SAVRŠENA, IMPRESIVNA I ATRAKTIVNA PREZENTACIJA PROIZVODA IZAZVAT ĆE KOD KUPCA OSJEĆAJ O KVALITETI SAMOG PROIZVODA. AKO KUPAC DOBIJE DOJAM NEUREDNOSTI, UMANJIT ĆE SE NJEGOV UŽITAK U KUPOVINI I PRODAJU NEĆETE MOĆI POTAKNUTI. Prilikom izbora opreme važno je da u vaše objekte ugrađujete opremu koja ima dobar odnos cijene i kvalitete. Kvalitetna oprema dobrog dizajna omogućit će da vaš objekt izgleda atraktivno dugi niz godina nakon otvaranja ili renoviranja, a potrošači će upamtiti vaš dobar vizualni nastup i steći povjerenje u sve ono što u tom prostoru nudite. Dobro odabrana oprema pruža vam mogućnost da najoptimalnije iskoristite prodajni prostor, prilagodite je bilo kojem segmentu prodaje, predstavite svoj objekt potrošaču na najbolji mogući način, a svaku eventualnu nepravilnost prodajnog prostora pretvorite u prednost. Smeh d.o.o. se opremanjem samoposlužnih trgovina bavi od 1997. godine i tu djelatnost cijelo vrijeme nadograđujemo i usavršavamo. U svim segmentima pružamo cjelovitu podršku, servis i održavanje na najvišoj razini

- od idejnog koncepta, preko projektiranja, ambijentalnih rješenja interijera, prijedloga racionalizacije do provedbe i održavanja uz neprestan projektno-konceptni razvoj. Pružamo usluge: • trgovinskog i skladišnog projektiranja, • prodaje neutralne i rashladne trgovinske opreme , • prodaje skladišne opreme, • servisiranja opreme.

Tako našim kupcima izrađujemo ekonomsko i prostorno optimizirane projekte opreme i rješenja za tlocrtne situacije. U našem prodajnom programu nalazi se širok asortiman najkvalitetnijih i najstručnijih svjetskih proizvođača s područja opremanja prodajnih i skladišnih prostora, kao što su Wanzl, Arneg, Pan-Oston, Oeschle, Trade Fixtures, Dalebrook i drugi. ljeto 2012. 9

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 9

25.5.2012. 15:07:10

fmc g intervju rubrika mr. Stanka Č u rovi ć , čl anica Uprave Grupe Mercator z a Mercator trgovinu jugoisto čne Europe

Ulaganjima i stabilizacijom poslovanja do boljih rezultata u Hrvatskoj Nakon izbora čelnog čovjeka te skorog izbora ostatka Uprave, pravi izazov u Mercatoru je povećanje profitabilnosti. U toj tvrtki objašnjavaju da je na poslovanje negativno utjecalo povećanje PDV-a u Hrvatskoj, ali i negativni makroekonomski učinci, prije svega kretanje tečaja srpskog dinara i veća platežna nedisciplina koja utječe na veleprodajne aktivnosti. Sve se to događa u vrijeme promjena u Upravi Mercatora, nužnosti prodaje i traženja novog vlasnika, te moguće nove ponude Agrokora za kupnju većinskog paketa dionica, u čemu veliku ulogu igra i politika. Prema posljednjim podacima, do kraja lipnja bi trebala biti poznata cijela Uprava. U Upravi bi trebala ostati Stanka Čurović, trenutačno odgovorna za tržišta jugoistočne Europe, a koja bi i dalje trebala biti na tom radnom mjestu. To je bio samo jedan od povoda za razgovor s uspješnom poslovnom ženom i jednom od najjačih osoba Mercatora Stankom Čurović. > r a z g ova r ao Tomislav Poljak Kako je prošle godine poslovala Grupa Mercator, ali i Mercator Hrvatska? Grupa Mercator je

ostvarila 2,93 milijarde eura prihoda što je rast od 5,3 posto u odnosu na 2010. godinu te je usprkos teškim gospodarskim okolnostima ostvarila 23,5 milijuna eura čiste dobiti – što je 22,3 posto manje u odnosu na 2010. godinu. Na smanjenje dobiti utjecalo je daljnje zaoštravanje gospodarskih okolnosti i značajnije ulaganja Grupacije u povoljnije cijene za kupce kako bi se smanjilo širenje negativnog opsega strukture potrošnje. Prihodi od prodaje Grupe Mercator porasli su 5,3 posto, dok su, promatrajući pojedinačno, izvan matičnog društva, na tržištima Jugoistočne Europe porasli za 13,9 posto u odnosu na godinu ranije. U 2011. godini, na razini Grupe Mercator, u razvojne aktivnosti investirali smo 120 milijuna eura te otvorili 96 novih prodajnih jedinica na 6 tržišta.

Kako je Mercator poslovao u Hrvatskoj? U

Hrvatskoj su u uvjetima oštre konkurencije provedene mjere za stabilizaciju poslovanja te intenzivnijim ulaganjem u povoljnije cijene za kupce u oba brenda: Mercator i

Getro. Realizirali smo kapitalne investicije kroz otvaranje trgovačkog centra u Rovinju, trgovina u Biogradu i Zagrebu, te logističkodistributivnog centara u Svetoj Nedjelji – koji je po svojoj veličini sa 33.000 m2 drugi najveći LDC Grupacije. Koja je budućnost maloprodaje u regiji, te treba li se i kojem smjeru transformirati? Iskustva

Grupe Mercator, koja predstavlja najveći trgovački lanac u jugoistočnoj Europi i pokriva tržišta Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske i Albanije, istovjetna su podacima koje je dalo nedavno istraživanje GFK – riječ o različitim zastupljenostima trgovačkih formata od tržišta do tržišta. Mercator se prilagođava svakom pojedinačnom tržištu, pa tako u zemljama Jugoistočne Europe (naša tržišta izvan matične zemlje) razvijamo multibrand i multiformatni pristup trgovina kako bismo u potpunosti zadovolji potrebe najšire skupine kupaca, posebno kada govorimo u kontekstu kupovne moći. Na svim smo tržištima prisutni kroz brend Mercator kojeg odlikuje najraznovrsniji asortiman, visoka razina kvalitete i usluge po konkurentnim

cijenama, dok u Hrvatskoj i Srbiji razvijamo i brendove Getro i Roda za ekonomičniju kupovinu, s kojima smo cjenovno među najjeftinijima na tržištu. Treba imati u vidu da je tržište na prostorima Jugoistočne Europe u makro smislu demografskih pokazatelja slično, dok je pak razvoj u regiji neravnomjeran. Primjerice, u većim gradovima kupovna moć je i do dva puta veća u odnosu na čak cijele regije jedne države. Zato je multibrend pristup odgovor na različite i disperzirane razine kupovne moći u pojedinim državama. Konačno, regiju možemo gledati kao jedinstveno geografsko područje, no maloprodaja na svakom pojedinom tržištu funkcionira prema lokalnim navikama kupaca. Naš cilj koji vrijedi za sva tržišta, jest da nas kupci prepoznaju kao lanac s najboljom ponudom koji sustavno ulaže u cijene i kvalitetu usluge bez obzira u kojem formatu posluje. Hoće li, prema vašem mišljenju, uskoro doći do dodatnog konsolidiranja na tržištu maloprodaje u regiji, ali i u svijetu? Ulazak u Europsku

Uniju i otvaranje granica, odnosno padanje barijera diktira tempo konsolidiranja i on će

10 l j e t o 2 0 1 2 .

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 10

25.5.2012. 14:09:51

fmc g vjerojatno biti sve intenzivniji. Veliki svjetski igrači vide veliki potencijal ove regije i daljnja konsolidacija posebno u segmentu manjih trgovaca je neminovna. Zbog ekonomskih izazova i smanjene kupovne moći, formati poput Getroa ili Rode odgovor su na promijenjene potrošačke navike i takav je trend prisutan na cijelom europskom tržištu. Spomenuto GfK istraživanje otkriva da je po pitanju konsolidacije tržišta slična situacija i u drugim razvijenijim zemljama srednje i istočne Europe, u kojima jača koncentracija udjela top deset trgovačkih lanaca (npr. u Češkoj i Slovačkoj). Tržišna utakmica jača iz dana u dan pa se mali trgovci zbog velikih tržišnih zahtjeva i jake konkurencije sve češće pripajaju velikim lancima. No, bez obzira na daljnju konsolidaciju tržišta činjenica jest da će opstati samo oni maloprodajni lanci koji će svojom ponudom, cijenama ali i financijskim pokazateljima moći pratiti nove uvjete poslovanja. Gdje vi vidite Mercator u idućih 5 godina na domicilnom i na tržištu regije? Prihodi zemalja

u kojima posluje Mercator izvan matičnog slovenskog tržišta čine oko 43 posto ukupnih prihoda Grupe, a prema planu razvoja, do 2015. godine, na području zemalja jugoistočne Europe trebali bi ostvarivati više od 50 posto prihoda. Naša je srednjoročna strategija kontinuirani rast i razvoj regionalnim širenjem. A kada je riječ o Hrvatskoj, plan nam je ojačati trenutnu poziciju te se pozicionirati kao jedan od prva tri trgovca za kuću i dom, te razviti i dodatne usluge vezane za programe lojalnosti kupaca. Jesu li točne informacije da ove godine znatno smanjujete investicije u maloprodajnu mrežu na hrvatskom tržištu? U 2011. godini realizi-

rali smo planirane investicije na većini tržišta na kojima poslujemo. Globalna gospodarska kriza utječe na poslovanja u trgovačkom sektoru, te se sve uspješne kompanije tome prilagođavaju. Očekujemo da će se ekonomski trendovi iz prethodne godine nastaviti uz otežavajuću okolnost što će sredstva za normalnu investicijsku aktivnost, koja omogućuju održivi razvoj, biti teže dostupna i uvjetovana globalnim makroekonomskim kretanjima. Uzimajući u obzir sve navedeno, informacija da će plan investicija za 2012. biti na razini 2011. je i više nego primjeren tržišnim okolnostima zemalja regije. Kakvo je stanje i što planirate s ostalim vašim tržištima? Na svim tržištima Jugoistočne

Europe investiramo u širenje maloprodajne mreže. Naš je cilj da na tržištu Hrvatske i Srbije imamo stabilnu aktualnu poziciju. U

intervju rubrika

malih trgovaca? Hrvatska ima odličan položaj

te važne potencijale u obliku luka i željezničke infrastrukture. Gradnja ovog logističko distributivnog centra bila je logičan nastavak našeg poslovanja u ovoj regiji, i sa 33.000 m2 ukupne površine i investicijom oko 3 milijuna eura, to je dosad najveći projekt izgradnje klasično konvencionalnog logističkog centra, koji je planski izgrađen za potrebe Grupe Mercator. Riječ je o platformi europskog standarda koja omogućuje internacionalizaciju nabavnih izvora i sinergijskih učinaka s maloprodajom. Što činite da privučete nove kupce? U svoje

mr. Stanka Čurović, članica Uprave Grupe Mercator za Mercator trgovinu jugoistočne Europe

Crnoj Gori smo nakon akvizicije Mercator Mexa i Pantomarketa postali prvi trgovac, dok u Bosni uz akviziciju DP-a, udjel raste na 8 do 9 posto. U Albaniji i Bugarskoj tek započinjemo poslovanje. Najveći potencijal za daljnji razvoj vidimo u Hrvatskoj i Srbiji, no kriza je znatno utjecala na sveukupnu gospodarsku situaciju te se odrazila i na planiranje maloprodaje. Uspjeli smo učvrstiti poziciju vodećeg maloprodajnog lanca robe široke potrošnje u regiji Jugoistočne Europe, što je veliki uspeh. U 2012. nastavljamo s rastom i razvojem objekata, daljnjim ulaganjima u još povoljnije cijene i širinu ponude te na podizanje kompetencija naših djelatnika. Planirate li neku novu investiciju? U poslov-

nim planovima Grupe Mercator strateški smo se predodredili za daljnje širenje u regiji i stalno analiziramo mogućnosti i potencijalne akvizicije na svim tržištima. Jedino rastom možemo ostvarivati planove i postavljene ciljeve.

Što bi za Mercator značila kupnja od strane Agrokora? Mercator je najveći trgovački lanac na

području regije Jugoistočne Europe te ima jasan i ambiciozan plan razvoja i daljnjeg širenja u regiji. Prodaja je stvar vlasnika dionica, a mi smo fokusirani na ostvarivanje poslovnih planova kompanije.

Planirate velike promjene u distribuciji. Je li otvaranje novog, distributivnog centra u Svetoj Nedjelji korak ka ulasku na tržište opskrbe

trgovine unosimo europske trendove i potrošači oduvijek prepoznaju Mercator kao standard za to što bi trebala biti jedna dobra trgovina. Već 60 godina ulažemo u stručna znanja, u razvoj vlastite trgovačke marke koja je po kvaliteti pandan A brendovima, a cjenovno znatno prihvatljivija. Razlog tomu jest što se trgovačka marka promovira kroz brend Mercatora, pa nema marketinških ulaganja koja su i najveća stavka budžeta. Proizvodi trgovačke marke plasiraju se kroz maloprodajnu mrežu kako u Hrvatskoj, tako i na drugim tržištima jugoistočne Europe gdje smo prisutni, a budući da ponudu trgovačke marke sačinjavaju i proizvodi iz lokalne zajednice pridonosimo razvoju malih proizvođača i izvoznim rezultatima. Profilirali smo se i u segmentu programa lojalnosti kao trgovina koja daje vrijednost za novac. U Mercatoru podupiremo inovacije i originalnost pa svojim posjetiteljima nastojimo omogućiti ugođaj u kupnji, ne samo kroz bogat asortiman, razinu usluge ili estetiku trgovine, nego i kroz inovativna rješenja u promidžbi raznih proizvoda na samoj prodajnoj lokaciji. Zajedno s našim partnerima, u trgovinama implementiramo nove tehnologiju koja kupcima boravak u trgovini čini zabavnim i zanimljivijim.

Gdje u vašoj strategiji vidite mjesto i budućnost Getro-a? Getro je format trgovine koji

svojom ponudom i najnižim cijenama daje odgovor na smanjenu kupovnu moć potrošača. Svjesni da će se nepovoljni ekonomski uvjeti nastaviti, Getro će od sada nuditi proširenu ponudu za kućanstvo po najpovoljnijim cijenama na tržištu. Ovoga proljeća krećemo s projektom osvježenja ponude, prema kojem ćemo uz trgovinu robom široke potrošnje, u Getro centrima uvesti ponudu zakupaca namještaja, tekstila ili tehnike kako bismo na jednom mjestu kupcu omogućili najširu ponudu po najprihvatljivijim cijenama. Uvjetno rečeno, Getro trgovine postaju trgovački centri. l j e t o 2 0 1 2 . 11

FMCG 06-11 Tema broja i Intervju.indd 11

25.5.2012. 14:10:04

fmc g

proizvodi sezone

voda – u n osan p osao

Oporavak na poslu budućnosti uz ulaganja, inovacije i nove proizvode Posao s flaširanom vodom vrlo skoro će biti unosan kao posao s naftom. Globalno, ali i u Hrvatskoj, zbog mnogih razloga sve je izraženiji trend konzumacije flaširane vode, ali to postaje i stil života. Važno je pri tome izabrati vodu određene kvalitete, jer i među proizvođačima, a tako i njihovim proizvodima postoje razlike. Tako, u povećanju kvalitete, koja se očigledno svake godine poboljšava, veliku ulogu moraju i mogu odigrati proizvođači, koji u skladu s potrebama i stilom života, moraju i ponuditi inovativna rješenja i odgovarajuću vodu. > pi še Tomislav Poljak Znatan rast izvoza vode i u vrijeme krize U

svijetu, ali i u Hrvatskoj je posao s vodom sve unosniji i sigurniji te posao budućnosti, iako je i na taj sektor utjecala globalna kriza. Mnogi stručnjaci predviđaju da će to vrlo skoro biti tako unosan posao kao što to trenutačno posao s naftom. Ne čude takva predviđanja, jer potrebe za pitkom, posebno onom flaširanom vodom, kontroliranog podrijetla su sve veće, a sve je manje pitke vode na planetu. Zanimljiv je i podatak Gos-

podarsko-interesnog udruženje proizvođača pića Hrvatske da je prošle godine proizvod-

nja flaširane vode stagnirala, u odnosu na 2010. godinu, ali da se istodobno uvoz takve vode smanjio za 30 posto. Takav podatak u tom udruženju objašnjavaju činjenicom da se znatno povećala konkurentnost i kvaliteta domaćih proizvođača. Inače, prema podacima GIUPP-a, u Hrvatskoj je lani popijeno 305,7 milijuna litara flaširane vode, a izvoz se udvostručio u odnosu na 2005. godinu. Podaci o znatnom povećanju izvoza i u krizi, te činjenica da se samo u Europskoj uniji popije 52 milijarde litara flaširane vode, pokazuje da su realni potencijali i mogućnosti, posebno na stranim tržištima znatno veći, nego što ih trenutačno koristimo.

Blagi rast potrošnje flaširane vode u Hrvatskoj Suprotno nekim ranijim istraživa-

njima i mišljenjima, posljednje istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj godišnje popije više od 100 litara flaširane vode po glavi stanovnika, što je gotovo potrošnja kao na “zrelim” tržištima Europske unije. Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće A.T. Kearney, koja i predviđa da će hrvatsko tržište flaširane vode do 2015. godine rasti tek oko 2 posto. No, nastavit će se rast segmenta funkcionalne vode, kao i flaširane vode obogaćene aditivima koji osiguravaju dodatnu nutritivnu ili zdravstvenu vrijednost. Istodobno, u regiji jugoistočne Europe u iduće tri godine, predviđa se rast tržišta funkcionalne vode po godišnjoj stopi od 10 posto.

Usporen rast zbog ekološke svijesti, trgovačkih marki i cijene ambalaže Stručnjaci kao

razloge usporenog rasta tržišta vode i gaziranih pića navode globalnu nestašicu vode, ekspanziju trovačkih robnih marki, porast ekološke svijesti građana, rastuće cijene PET ambalaže, sve veće svijesti građana o negativnim efektima gaziranih pića na zdravlje i utjecaju flaširane vode na zdravlje zubi

djece. Na takvu situaciju, proizvođači vode i gaziranih pića u Hrvatskoj i regiji, smatraju stručnjaci, moraju reagirati inovativnošću, kako u proizvodnji, tako i u načinu promocije svojih proizvoda. Uskoro manjak pitke vode Partner u A.T. Kearneyu Tomislav Čorak smatra da će do 2030. godine nesrazmjer između ponude i potražnje vode biti 1,5 bilijuna kubičnih metara, odnosno 20 posto. Shodno tome, proizvođači flaširane vode i gaziranih pića se natječu s lokalnom zajednicom i poljoprivrednicima oko sve manjeg broja čistih izvora vode. Istovremeno se proizvođači flaširane vode, na tržištu bore sa sve većim izborom trgovačkih marki, rastom cijena PET ambalaže i rastućoj svijesti građana po pitanju ekologije i zdravlja. Tako se danas uvelike raspravlja o temama poput utjecaja šećera i umjetnih aditiva u gaziranim pićima na pretilost te nedostatku fluorida

u flaširanoj vodi, koji je važan za prevenciju karijesa, a nalazi se u vodi iz pipe. Zbog toga je važna inovativnost proizvođača, smatra Čorak te ističe da se proizvođači, osim potrošača okrenutih zdravom životu i sportu koji su prvenstveni

Stručnjaci konzultantske kuće A.T. Kearney, prema provedenom Istraživanju o tržištu vode i gaziranih pića, smatraju da s jednom čašom flaširane vode dnevno po stanovniku, hrvatski proizvođači imaju minimalne mogućnosti za rast. Razloge za usporeni rasta tržišta vode i gaziranih pića vide u globalnoj nestašici vode, ekspanziji trovačkih robnih marki, porastu ekološke svijesti građana te rastućim cijena PET ambalaže. Ipak, upravo zbog sve manje pitke vode u svijetu, to bi mogao postati jedan od najunosnijih poslova sutrašnjice.

ljeto 2012.

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 12

25.5.2012. 14:11:36

fmc g

proizvodi sezone

ciljani segment tržišta funkcionalne vode, moraju okrenuti i prema premium klijenteli pozicionirajući određene brendove kao modne dodatke. Dobar je primjer mineralna voda San Pellegrino, koja je lansirala ograničeno izdanje boca u suradnji s Bvlgariem. Proizvođači diljem svijeta pronalaze nove inovativne pristupe promociji pića, od tvrdnji da posjeduju određene pozitivne učinke na produhovljenost potrošača do korištenja društvenih medija kao važne komunikacijske platforme. Vjerujem da će i proizvođači u Hrvatskoj i regiji prepoznati važnost ulaganja u istraživanje i razvoj, kaže Tomislav Čorak te zaključuje da je potrebno napraviti pomak od inovacija u području unaprjeđenja okusa proizvoda, prema osobnom povezivanju potrošača s brendovima. Proizvođači pića i unatoč krizi investiraju

Prema posljednjim dostupnim podacima, a to su za devet mjeseci prošle godine, proizvođači pića u Hrvatskoj, ostvarili su 608 milijuna kuna bruto dobiti što je povećanje za dva posto u odnosu na 2010. godinu. Istodobno, za investicije u tom razdoblju izdvojili su respektabilnih 232 milijuna kuna. Premda su blago smanjili broj zaposlenih, 246 proizvođača pića u Hrvatskoj zapošljavalo je 9.350 radnika. Povećali su ukupne prihode za 4,6 posto, na 4,6 milijardi kuna, ukupne rashode za 5 posto, na 4 milijarde kuna, te u investicije u dugotrajnu imovinu uložili 16,4 posto više. Zbog bržeg rasta rashoda od povećanja prihoda blago je smanjena je efikasnost poslovanja, pa je na 100 uloženih kuna ostvareno 115,18 kuna prihoda, u odnosu na 115,63 kune iz devet mjeseci 2010. godine. Izuzetno je značajno što su u tom razdoblju prošle godine domaći proizvođači pića, njih 54 koji prodaju svoje proizvode na stranim tržištima, povećali izvoz 13,7 posto, i ostvarili 522 milijuna kuna prihoda na stranim tržištima. Premda nemaju veliki udio u ukupnoj proizvodnji i poduzetništvu Hrvatske, proizvođači pića su važan segment za lokalne sredine i

rasprostranjeni su širom kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske. Plaće kod proizvođača pića veće od prosjeka

Iako, kako smo već rekli, proizvođači pića imaju mali udio u gospodarstvu zemlje, jer sudjeluju s 0,27 posto u ukupnom broju poduzetnika, s 0,70 posto u broju zaposlenih, s 0,99 posto u ukupnim prihodima, s 0,91 posto u ukupnim rashodima, s 0,69 posto u ukupnom izvozu, s 2,39 posto u bruto dobiti i s 0,85 posto u investicijama u dugotrajnu imovinu, dobro plaćaju svoje radnike. Naime, zaposleni u takvim tvrtkama su bolje plaćeni prosjeka Hrvatske. U prošloj godini prosječna mjesečna neto plaća bila je 6.361 kunu, te je za 1.688 kuna, ili 36 posto bila veća od prosječne plaće svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske koja je bila 4.673 kune.

Rast prodaje i noviteti iz Jamnice Prodaja cijele kategorije flaširane vode, prema informacijama iz Odjela odnosa s javnošću Jamnice d.d., u porastu je u ovoj godini, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz Jamnice ističu da s godinama

raste svijest o važnosti pravilne prehrane. Tako raste i svijet o ulozi minerala u našem organizmu, koji su ključni za njegovo pravilno funkcioniranje, te da su prirodne mineralne vode odličan izvor minerala. Najveći proizvođač bezalkoholnih pića i voda u našoj zemlji, ističe da rast ostvaruju i zahvaljujući kontinuiranom lansiranju novih proizvoda na tržište. Prirodne izvorske vode s okusima već su dulje vrijeme prisutne na tržištu, a prije nekoliko godina Jamnica je prva na hrvatsko tržište lansirala i gaziranu prirodnu mineralnu vodu s okusom pod brandom Jamnica Sensation. Zanimljivo je da Jamnica, osim što je u kategoriji vode lider na hrvatskom tržištu, ostvaruje i više 90% ukupnog hrvatskog izvoza flaširanih voda. Sa svojim proizvodima trenutačno su prisutni u 20 zemalja, a jedno od najzanimljivijih je tržište SAD-a na kojem je Jana prisutna od 2005. godine.

Tržište vodom pod utjecajem krize Drugi veliki proizvođač flaširane vode – Podravka u svojoj tvornici u Lipiku proizvodi godišnje oko 50 milijuna litara, a najveći dio u

Hrvatska, prema Izvješću o vodnim zalihama UNESCO-a, ima iznadprosječne zalihe pitke vode i raspolaže s čak 32.818 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku godišnje. To našu zemlju svrstava među trideset vodom najbogatijih zemalja u svijetu, iza Islanda i Norveške, na visoko treće mjesto u Europi. Kada bi se hrvatsko vodeno bogatstvo računalo zbrojem količine vode koja padne na tlo i količine vode koja dolazi iz drugih zemalja, Hrvatska je u odnosu na svoju površinu prva zemlja u Europi po zalihama vode i treća u svijetu. l j e t o 2 0 1 2 13

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 13

25.5.2012. 14:11:49

fmc g

proizvodi sezone

toj količini čini izvorska i mineralna voda Studena u raznim oblicima pakiranja. Što

se tiče flaširanih voda, Podravka u asortimanu ima prirodnu mineralnu vodu pod brendom Studenac i prirodnu izvorsku vodu pod brendom Studena u velikom izboru pakiranja. Direktorica sektora PP Pića Podravke, Sanja Garaj Miloš, ističe da je tržište voda u Hrvatskoj i potrošnja flaširane vode u zadnjih nekoliko godina pod utjecajem gospodarske krize, te da se u skladu s tržištem kretala i njihova prodaja u 2011. godini. Što se tiče ove godine, Sanja Garaj Miloš, smatra da će prodaja i njezin rast uvelike ovisiti o gospodarskoj situaciji, odnosno mogućem nastavku krize, no da ipak očekuje kako će se tržište stabilizirati te kako neće biti daljnjih većih padova. Upravo zbog toga optimisti smo i kad je u pitanju prodaja naših proizvoda, ističe direktorica sektora Pića Podravke.

Oporavak potrošnje negazirane vode Inače, potrošnja vode varira ovisno o vrsti proizvoda koji je u pitanju, objašnjava Garaj Miloš, te podsjeća da je potrošnja prirodne izvorske vode Studene je u svojim početcima – dakle od 1999./2000. godine imala kontinuirano dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini. Takav se trend zadržao sve do 2009. godine, kada je zbog utjecaja gospodarske krize koja je rezultirala slabijom kupovnom moći potrošača, pala potrošnje pa i lagani pad tržišta, odnosno konzumacije voda iz boce. Ohrabrujuća je činjenica, kako ističe, da je u 2011. godini tržište zabilježilo oporavak, te da još uvijek na našem tržištu postoje veliki neiskorišteni potencijali.

Nakon pada, ponovno rast potrošnje mineralnih voda Prirodna mineralna voda ima

nešto drugačije trendove, objašnjava Miloš iz Podravke, pa tako od 2003. godine bilježila kontinuirani, iako ne dramatični pad. Najvećim dijelom je potrošnja prirodne mineralne vode zamijenjena prirodnom izvorskom vodom. No, primijetili smo u posljednje vrijeme i tu nove trendove. Naime, u posljednje dvije godine gazirana pića pa tako i prirodna mineralna voda koja se na tržištu Hrvatske nalazi uglavnom u gaziranom obliku, postaje ponovno atraktivna potrošačima. Tržište prirodne mineralne vode gradi

veće tržišne udjele i osvaja nove potrošače. U tom kontekstu novost su i prirodne mineralne vode s udjelom voćnog soka – segment u kojem je Studenac pripremio novosti za ovu sezonu. Direktorica Pića očekuje da će se konzumacija vode iz boce u Hrvatskoj povećati, a posebno funkcionalnih voda iz boce te prirodnih izvorskih 14

i mineralnih vode, jer je sve popularniji zdraviji način života. Podravka ima i kapaciteta i potencijala za zadovoljiti očekivanja tržišta, a posebno i zbog činjenice da se Hrvatska nalazi u društvu 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Potencijal svakako postoji – kako na domaćem tržištu, tako i u izvozu, a Podravka će pokazati da može i treba biti inovativna, drugačija i bolja, ističe njihova direktorica.

Voda iz boce je sve više IN Flaširanu vodu često kupuje oko 27 posto, dok je konzumira gotovo 45 posto hrvatskih građana, koji pri tome vole kupovati više pakiranja za manju cijenu. Trenutačno su velike razlike među proizvođačima, pa dva vodeća proizvođača drže više od 83 posto tržišta.

Agencija Hendal je na uzorku N=400, 15+ godina, ožujak i travanj 2012. za Professional provela CATI istraživanje o konzumaciji flaširane vode. Stratifikacija po 6 regija i 4 veličine naselja.

Atlantic grupa s vodom i novim brendom Kala kreće u osvajanje tržišta Nakon što je

još prije godinu i pol od Badela, Altantic grupa za 82 milijuna kuna kupila Kalničke vode, odlučila se za gašenje brenda Unique i stvaranje potpuno novog brenda Kala. Tako je u ožujku na trgovačkim policama osvanula nova izvorska voda – Kala, a premda je riječ o novom brendu, sada već bivša voda Unique, zadržala je istu kvalitetu i recepturu te promijenila izgled i naziv. Visoka tehnologija za novu vodu Nova

izvorska voda iz Apatovca sada posluje u sklopu Atlanticove tvrtke Cedevita. Kako su objasnili u Atlanticu, postojeće proizvodne kapacitete i visoko razvijenu tehnologiju u toj proizvodnji žele iskoristiti kao potencijal za nadogradnju njihove pozicije na tržištu vode. Također, procijenili su da je potrebno unaprijediti brend koji iz niza razloga nije realizirao očekivanja ni ranijeg vlasnika, iako je riječ o vrhunskom proizvodu, pa su zbog toga lansirali potpuno novi brend vode visoke čistoće i kvalitete Kala, za prirodnu izvorsku negaziranu vodu, te Kalnička, za prirodnu mineralnu gaziranu vodu. Za ime Kala, prema obješnjenju iz Atlantica, odlučili su se jer je to izvedenica riječi Kalnik kao geografskog podrijetla izvora, jednako kao i za Kalničku, koja je ujedno stari naziv mineralne vode koja se crpila na tom lokalitetu.

U Apatovcu proizvodnja voda, Cedevite Go i Cockte No, čini se da je još važniji razlog za

preuzimanje Kalničkih voda ležao u činjenici da Atlantic sada tamo osim proizvodnje vode, puni i svoje proizvode Cedevitu GO! i Cocktu. Zbog toga, prema informacijama iz Atlantica, u adaptaciju proizvodnih linija te procese pročišćavanja i zbrinjavanja uložili su dodatnih 2,7 milijuna eura kako bi ukupni procesi u tvornici bili u skladu s najvišim tehnološkim standardima proizvodnje, struke te potrebama brendova za koje se punionica koristi. Godišnje, u Apatovcu, Atlantic sada proizvodi oko 13 milijuna litara godišnje vode, a punionica izbacuje na tržište i pet milijuna litara Cedevite GO!

Koliko često Vi osobno kupujete flaširanu negaziranu vodu u trgovini? UZORAK N=400; 15+ godina N

Jednom dnevno

2,6

Jednom tjedno

11,5

Jednom mjesečno

12,8

Par puta godišnje

15,3

Jednom godišnje

1,9

223

55,8

Uopće ne kupujem (ili rjeđe od jedno godišnje)

Od navedenih marki, koju marku flaširane negazirane vode najčešće kupujete? UZORAK N=177; ispitanici koji kupuju vodu N

Jana

128

72,3

Studena

11,1

Unique

3,3

Sveti Rok

2,9

Bistra

2,4

Aqua Viva

1,1

Trgovačke robne marke

0,3

Ostalo

6,5

Što od navedenog će vas najviše potaknuti na kupnju određene flaširane negazirane vode? UZORAK N=177; ispitanici koji kupuju vodu N

Više pakiranja za manju cijenu (npr. paket od 3 pakiranja za cijenu 2)

55,4

Snižena cijena originalnog proizvoda

34,4

Povećano pakiranje (npr. 2 l plus 0,5 l gratis)

10,2

ljeto 2012.

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 14

25.5.2012. 14:12:03

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 15

25.5.2012. 14:12:12

fmc g

proizvodi sezone

vo ćna piva hit z a sva godišnja d oba

Industrija piva – recept za uspjeh hrvatskog gospodarstva Industrija piva u Hrvatskoj, osim što je pronašla vlastiti recept borbe protiv krize, pada i recesije, možda je utrla put i postavila putokaze ostalim industrijskim granama u Hrvatskoj i pokazala im kako raditi i naći izlaz iz pada i krize. Sve to pokazuje da jedino ulaganja, inovacije i njegovanje odnosa s potrošačima daju prave rezultate. To je pokazalo da vrlo lako i brzo može okrenuti negativne trendove u iznenađujući uspjeh, te da se trud, ulaganje i građenje dugoročne strategije, u konačnici itekako isplati. > pi še Tomislav Poljak Novi proizvodi i inovacije donijele uspjeh pivarima Nakon dvije loše godine za pivare,

prošla godina je donije pravi preokret na tržištu piva u Hrvatskoj. Naime, pojavili su se radleri, piva voćnih okusa, koji su u samo mjesec dana postali pravi ljetni hit.

Osvježavajuće mješavine piva s niskim udjelom alkohola te sa šećerom i s voćnim sokom, najčešće limunom, ali sad i grejpom, narančom i jabukom, već u prvoj godini postojanja zauzeli su gotovo 10 posto udjela na ukupnom pivarskom tržištu, a uzimaju i zaradu pro-

izvođačima bezalkoholnih pića i sokova. Prošle godine je primjerice, u prosjeku, u kafićima i restoranima porasla prodaja tog proizvoda za 20 posto, a istodobno je pala prodaja sokova oko 10 posto. Slično se dogodilo i u trgovini. Zbog takvog ogromnog, preko noćnog uspjeha, pivari zadovoljno trljaju ruke, pa ne postoji gotovo ni jedna veća pivovara u Hrvatskoj, koja nije lansirala piva s voćnim okusom na tržište. Kako su takva piva zabilježili prodaju veću od bilo kakvog predviđanja i očekivanja, neke i najveće pivovare nisu stigle, ni proizvodeći punim kapacitetom, zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Uspjehu je pomogla i činjenica da je proizvodnja takvih piva

jeftinija, jer su prije pivari trošarine plaćali po proizvedenom hektolitru, a danas po udjelu alkohola. Tako na ta nova, inovativna piva,

razrijeđena s vodom i aromatizirana s voćnim okusima sa samo 2% alkohola umjesto standardnih 5% pivovare plaćaju višestruko manje trošarine. No, u svakom slučaju, najviše je takvom strelovitom uspjehu piva s voćnim okusima, pridonijela inovativnost i široko prihvaćanje građana, pa su takva piva počeli piti i oni koji nikada prije do tada nisu pili pivo,

ali u većoj mjeri i žene. Koliku su pomutnju, posebno na tržištu gaziranih sokova, prošle godine napravili radleri izlaskom na tržište, dovoljno govori i podatak da je to izazvao reakciju čak i Coca Cole, koja je, kako bi povećala prodaju, dogovorila s ugostiteljima niže prodajne cijene.

Pivske mješavine - manje alkohola Iako se naziv „voćno pivo“ u Hrvatskoj kao pojam već gotovo uvriježio, marketing menađerica Zagrebačke pivovare Fanika Mihaljević ističe da to nije točan naziv. Smatra da je potrebno napraviti distinkciju između piva s okusima („flavoured beer“) i pivskih mješavina („beer-mixes“). Piva s okusima su regularna piva s dodatkom nekog okusa,

najčešće voćnog, ali mogu se dodavati i neke druge vrste okusa (primjerice, kava). S druge pak strane, objašnjava Mihaljević, pivske mješavine nastaju miješanjem piva i drugih tekućina (najčešće voćnih sokova) u otprilike istom omjeru. Stoga je osnovna razlika u tome što piva s okusom imaju jednak postotak alkohola kao regularna piva, dok pivske mješavine imaju upola manji udio alkohola u odnosu na regularno pivo. Pivske mješavine - hit Premda su mješa-

vine piva i voćnih sokova tek prošle godine postale hit na hrvatskom tržištu, poznate su nam od prije iz Zapadne Europe, posebno Njemačke i Austrije. Zanimljivo je, kako ističe Fanika Mihaljević, da iako nam se sada čini da su gotovo oduvijek tu, na hrvatsko tržite tek su sad plasirana jer se smatralo da takva pića baš i ne bi u našem podneblju dobro prošla. Tako je, kao i mnoge druge pivovare, Zagrebačka pivovara još 2007.

godine testirala citrusne varijante pivskih mješavina, ali je procijenjeno da bi njihovo lansiranje u tom trenutku bilo preuranjeno.

U samo godinu dana dostigle udjele Austrije i Njemačke PU drugom velikom

Unatoč velikom rastu popularniosti piva s voćnim okusima, najprodavanija vrsta piva je i dalje klasično, svijetlo pivo koje ima 86 posto udjela u ukupnoj prodaji. Prema prodaji, slijede piva s voćnim okusima s udjelom od gotovo 10 posto, dok kategorija bezalkoholnih i specijalnih piva u koja spadaju pšenična, tamna i sezonska piva čine samo 2 posto od ukupnih prodanih količina.

ljeto 2012.

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 16

25.5.2012. 14:12:23

fmc g

proizvodi sezone

od pola godine pivske mješavine dosegle udio od 8,9 posto u ukupnoj pivskoj kategoriji, što je bio izvanredan uspjeh. Većina europskih zemalja sklonija klasičnom pivu Što je to značilo za naše tržište bolje se

proizvođaču i inovatoru u segmentu piva s voćnim okusima – Karlovačkoj pivovari ističu da su se tada, ali i danas na inovacije u tom području odlučili jer hrvati vole pivo. Predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher rekao je da u Karlovačkoj pivovari ulažu puno napora kako bi zadovoljili potrebe svojih odraslih potrošača. U tom smislu, početkom prošle godine predstavili smo Karlovačko Radler limun što je dovelo do zaokreta na pivskom tržištu u Hrvatskoj i to je bio velik uspjeh, ističe Gerschbacher. Objašnjava da je prošle godine pivo s voćnim okusom imalo 9% udjela u ukupnom tržištu piva što je bolji rezultat nego u nekim

zemljama s dugom tradicijom voćnih piva kao što su Austrija i Njemačka.

Nitko nije predviđao takav uspjeh Još su u

2010. godini pivske mješavine bile prisutne u našoj zemlji, ali tek u tragovima. Pravi

„bum“ kategorija pivskih mješavina ostvarila je tek ulaskom najvećih hrvatskih pivskih brendova u taj segment. Tako su prve varijante pivskih mješavina bile kombinacije piva i soka od limuna koje su lansirala dva najveća hrvatska pivska proizvođača i brenda i to u proljeće

2011. godine. Tako je zapravo pokrenut trend koji je poprimio puno šire razmjere od očekivanih u tom trenutku, pa su i prema istraživanju AC Nielsena, u samo nešto više

može vidjeti ako se rast, prodaja i inovacije usporede s drugim tržištima. Tako je Fanika Mihaljević iz Zagrebačke pivovare usporedila neke zemlje u kojima taj pivski podsegment igra važniju ulogu i zaključila: europske zemlje su nešto sklonije pivskim mješavinama nego pivu s okusom. U 2010. godini (izvor: Canadean) u Njemačkoj je prodano više od 4,7 milijuna hl pivskih mješavina (udio od 5,5% pivske kategorije), u Austriji je prodalo oko 400 tisuća hl (udio u pivu 4,6%), dok je udio u Španjolskoj bio tek 0,8% u pivskoj kategoriji (s prodajom od oko 270 tisuća hl). Francuska je primjer tržišta gdje su gotovo podjednako zastupljene i pivske mješavine i piva s okusima, a zajedno imaju udio od 6,8% u ukupnoj prodaji piva. S druge pak strane, u nekim zemljama se uglavnom konzumiraju piva s okusima dok pivske mješavine gotovo uopće nisu prisutne, kao primjerice u Belgiji, Poljskoj i Rusiji, te su pritom i udjeli u ukupnom tržištu piva skromniji i ne prelaze 3%. Ista situacija je i u SAD-u, gdje su uglavnom prisutna piva s okusima kojih je u 2010. godini prodano nešto više od 2,8 milijuna hl, a njihov udio u kategoriji piva bio je skromnih 1,2% (izvor: Canadean). Uspjeh prepoznat i na globalnom nivou U

Hrvatskoj, kao što smo već rekli potpuno drugačiji trendovi. Primjerice, u Karlovač-

koj pivovari je ta inovacija bila je prepoznata i na razini kompanije HEINEKEN te su za nju primili nagradu za inovaciju HEINEKEN Brand Building Award 2011. No, kako objašnjava

U Hrvatskoj se piva pija najčešće kod kuće i na taj način je konzumira oko 60 posto građana. Što se tiče ugostiteljskih objekata, kafića i restorana, to je drugo najomiljenije mjesto za konzumaciju piva, pa ga tamo konzumira nešto manje od trećine građana. Uskoro bi se mogla i povećati konzumacija pivau u kafićima i restoranima, budući je postalo društveno prihvatljivo popiti pivo s voćnim okusima već za vrijeme pauze za ručak, umjesto soka ili vode, l j e t o 2 0 1 2 17

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 17

25.5.2012. 14:12:40

predsjednik Uprave Karlovačke pivovare, nisu se i neće na tome zaustaviti, pa su ove godine, kao i ostale veće pivovare, predstavili i pojačanje u kategoriji piva s voćnim okusima: Karlovačko Radler grejp. Gerschbacher smatra da će i taj proizvod odraslim potrošačima pružiti još više osvježenja tijekom vrućih sunčanih dana, nakon bavljenja sportom ili u trenucima opuštanja u društvu prijatelja i obitelji, te i ove godine očekuje i dalje pozitivne reakcije i povećanje prodaju u toj kategoriji. Brzi rast broja okusa i pivovara koje proizvode takvo pivo U prošloj godini, nakon lansi-

ranja prvih pivskih mješavina sa sokom od limuna, na tržištu se pojavilo mnoštvo brendova sa svojim citrusnim varijantama, pa su se glavnom segmentu pridružili „igrači“ iz value segmenta te privatne pivske marke. Nakon okusa limuna, slijedili su okusi jabuke, grejpa, limete, naranče, a kako ističe Mihaljević, sve je to urodilo rastom cijele kategorije proizvoda za oko 6 posto. Pivske mješavine su lansirane u svim vrstama pakiranja, pa su neka pakiranja i posebno „inovirana“ za njih. Tako je ove godine primjerice Ožujsko lansiralo svoj limun u PET boci od pola litre. Za uspjeh zaslužna…. kriza i recesija Teško

je objasniti kako je došlo do takvog iznimnog uspjeha pivskih mješavina na hrvatskom tržištu, rasta prodaje, okretanju trendova u kojem je bio zabilježen sveprisutan pad u pivskoj industriji i što je još važnije, u recesijskim uvjetima u kojima živimo i radimo, ostvariti i znatan rast. Prema mišljenju Mihaljević iz Zagrebačke pivovare, jedan dio odgovora na to pitanje leži upravo u recesiji – potrošači su postali općenito racionalniji, više razmišljaju o isplativosti svake kupnje, otvoreniji su prema value segmentu, razbijaju se predrasude prema robnim markama, prate se trgovački letci i promotivne akcije, kupuju se veća pakiranja (pa i PET), promatra se odnos količine i cijene i tomu slično. Drugi dio odgovora, kako

ističe, dobili su iz promatranja socio-demografskih (i drugih) obilježja potrošača: tako da su u Zagrebačkoj pivovari uvidjeli da su među potrošačima pivskih mješavina značajno češće prisutne mlađe osobe i žene, te općenito potrošači kojima se sviđaju novi uzbudljivi i osvježavajući okusi, s manjim udjelom alkohola i smanjenom pivskom. Pored toga, pivskim mješavinama su se „otvorile“ i neke nove prilike konzumacije, koje nisu toliko zastupljene kod regularnog piva, pa je postalo društveno prihvatljivo popiti pivo s limunom već za vrijeme pauze za

ručak, umjesto soka ili vode, dok je regu-

larno pivo pretežno rezervirano za večer ili kasno popodne. Mali udio alkohola nije tako

u koliziji s aktivnostima koje pojedinca još očekuju, posebno na poslu. Dakle, promijenila se i proširila definicija potrošača, kao i definicija mjesta i vremena potrošnje. Fanika Mihalje-

vić ističe da je upravo iz tih razloga lansiranje pivskih mješavina dovelo do znatno manje kanibalizacije unutar pivske kategorije no što se to očekivalo. Isto tako, prema istraživanju AC Nielsena, mit da su pivske mješavine samo „ljetna priča“ pokazao se netočnim, jer je i u zimskim mjesecima udio ove vrste proizvoda u pivskoj kategoriji je iznosio više od 5 posto. Neki proizvođači, kao primjerice Karlovačka pivovara,

unatoč teškom stanju u gospodarstvu, prema informacijama predsjednika Uprave te tvrtke, prošle godine je uspjela povećati i tržišni udio na 27,5 posto, što je bilo 1 posto više nego godinu ranije. Vjeruje da će se pozitivni

trendovi zadržati i ove godine, uz malu podršku dobrog vremena i zahvaljujući aktivnostima koje su pripremili.

Rast tržišta pivskih mješavina i ove godine

Temeljem svega rečenog, u Zagrebačkoj, ali i Karlovačkoj pivovari očekuje daljnji rast udjela pivskih mješavina u ovoj godini, a posebno uz pomoć marketinških aktivnosti i pomoć lijepog vremena. No, Mihaljević predviđa i povećavanje kompleksnosti ponude kroz povećanje broja brendova i raznolikosti okusa (gdje će i dalje citrusi imati najveći udio). Kao i sve veće pivovare i Zagrebačka je pripremila inovacije za potrošače. Prema najavama iz najveće pivovare u Hrvatskoj ove godine su noviteti Ožujsko Limun u PET boci od 0,5 l Ožujsko Amber, ograničena edicija visoko-kvalitetnog piva pripremljena povodom 120.-og rođendana Ožujskog piva, Ožujsko Grejp, Beck’s Green Lemon, što je Beck’s-ova varijanta s limunom drugačijeg profila od svih na tržištu, Staropramen Selection, pivo za pivske znalce te Staropramen Eden - „rajsko“ pivo pomiješano s jabučnim vinom za žene.

Više od četvrtine građana redovito kupuje “radlere” Agencija Hendal je na uzorku N=400, 15+ godina, ožujak i travanj 2012. za Professional provela CATI istraživanje o konzumaciji pive s voćnim okusom. Stratifikacija po 6 regija i 4 veličine naselja. Koliko često vi osobno kupujete pivo s voćnim okusom (radler) u trgovini? UZORAK N=400; 15+ godina N

Jednom dnevno

1,4

Jednom tjedno

7,4

Jednom mjesečno

11,6

Par puta godišnje

18,5

Jednom godišnje Uopće ne kupujem

1,4 59,8

Koju marku piva i koji voćni okus najčešće kupujete? UZORAK N=161; ispitanici koji kupuju pivo s voćnim okusom N

Karlovačko Radler

32,1

Ožujsko Limun

30,6

Pan Radler Limun

21,1

Union radler grapefruit

8,3

Union radler naranča

2,4

Union radler limun

1,7

Ožujsko Jabuka

1,6

Trgovačke robne marke

0,5

Ostalo

1,8

Što od navedenog će vas najviše potaknuti na kupnju određene marke piva s voćnim okusom? UZORAK N=161; ispitanici koji kupuju pivo s voćnim okusom N

Snižena cijena originalnog proizvoda

44,3

Više pakiranja za manju cijenu (npr. paket od 3 pakiranja za

35,1

Povećano pakiranje (npr. 33 cl plus 10 cl gratis)

11,2

Mogućnost povrata amblaže

5,4

Mogućnost zamjene ambalaže za novac

3,9

Inovacijama i novim proizvodima protiv pada

Svi proizvođači se ipak slažu u jednom jedino se inovacijama mogu boriti protiv sveopćeg pada potrošnje i erozije kategorije, a takvu brzu i efikasnu prilagodljivost pivarska industrija je pokazala više nego bilo koja druga. Štoviše i ostale industrije u Hrvatskoj bi puno mogle naučiti upravo od te industrije, a posebno koliko je važno raditi na kontinuiranom razvoju sljedećih generacija inovacija, s ciljem povećavanja zainteresiranosti potrošača za proizvode.

6 239

ljeto 2012.

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 18

25.5.2012. 14:44:15

PRO

Unaprijedimo vaše poslovanje zajedno! Šaljite nam svoje vijesti, najave događanja, akcija, novih proizvoda i usluga... za objavu na portalu www.professional.hr na horeca@professional.hr ili fmcg@professional.hr

l j e t o 2 0 1 2 19

PROFESSIONAL_WEB.indd FMCG 12-21 Proizvodi.indd 19 1

13.5.2011. 19:45:20 25.5.2012. 14:44:26

fmc g

novosti u trgovini

ul aganje 187 milijuna kuna i 100 radnih mjesta

Bricostore otvorio prodajni centar u Zagrebu U naselju Jelkovec u Sesvetama tik do Zagreba, francuski centar za vrt i dom Bricostore otvorio je prvi prodajni centar u Zagrebu i treći centar u Hrvatskoj. Kao i prva dva otvorena centra u Kaštel Sućurcu i u Puli i u zagrebačkom se nudi više od 40 tisuća različitih artikala, od kojih za 800, po riječima direktora centra u Jelkovcu Stephanea Demoulinea, garantiraju najpovoljnije cijene u Hrvatskoj. Taj francuski lanac trgovina specijaliziranih za uređenje vrta i doma jedan je od vodećih te vrste u istočnoj Europi. Novi Centar u Zagrebu vrijedan 187 milijuna kuna, nastavak je kontinuiranih ulaganja u Hrvatsku, te je pri tome otvoreno i 100 novih radnih mjesta. Inače, prvi centar tog francuskog vlasnika, u Hrvatskoj je otvoren 2004. godine u Kaštel Sućurcu pokraj Splita, nakon toga 2007. godine je uslijedilo otvorenje trgovine u Puli, a s Centrom u Zagrebu, ta je francuska tvrtka u našu zemlju do sada uložila više od 463 milijuna kuna, te zaposlila 300 radnika. Ukupni prihodi Bricostorea u 2011. godini bili su 100 milijuna kuna, a nakon otvorenja zagrebačkog centra očekuje se značajan rast ukupnih prihoda na hrvatskom tržištu. Upravo će o tim rezultatima ovisiti i daljnja ulaganja što planiraju u idućim godinama, posebno u gradovima na Jadranu, Zadru i Rijeci.

Philippe Bresson, Predsjednik uprave Bricostore

Bricostore

Obiteljska tvrtka Inače, Bricostore je fran-

cuski trgovački lanac koji je dio obiteljske grupe Bresson, a koja je uspješno prisutna na tržištu već više od 150 godina. Grupa Bresson u svom vlasništvu ima i prehrambene trgovine Monoprix te prodajne centre u trgovačkom lancu prehrambenih proizvoda Super U, a zapošljava više od 3.000 ljudi diljem Europe. Osim u Hrvatskoj, Bricostore je u regiji prisutan i s petnaest centara u Rumunjskoj te devet

centara u Mađarskoj u kojima zapošljava više od 2.500 djelatnika. Zagrebački prodajni centar veličine je 10.000 četvornih metara, a kupcima je na raspolaganju oko 40.000 artikala te 600 parkirnih mjesta, od čega 400 podzemnih. Uz izbor temeljnih građevinskih materijala, alata i strojeva, taj centar im nudi i velik izbor različitih dekorativnih predmeta za ukrašavanje doma, kao i biljaka za unutrašnje i vanjske prostore, ukrasnih posuda i proizvoda

za njihovu njegu. Zanimljiva je koncepcija cijena, pa se u asortimanu Bricostorea nalaze proizvodi triju različitih cjenovnih razreda , a u svim segmentima zastupljeni su mnogi domaći i strani prepoznatljivi brendovi. Također, kao što su to već hrvatski kupci navikli u drugim centrima za vrt i dom drugih vlasnika i u tom centru će kupci moći i unajmiti potrebne strojeve i alat, zatražiti rezanje materijala po mjeri, sašiti zavjese, izraditi ključeve ili okvire za slike te naručiti dostavu kupljenih artikala na željenu adresu.

ljeto 2012.

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 20

25.5.2012. 14:44:45

fmc g Borba protiv birokracije i osvajanje hrvatskog tržišta Predsjednik uprave trgovačkog

lanca Bricostore Philippe Bresson prilikom otvaranja centra u Zagrebu zahvalio je svima koji su vjerovali u taj projekt, jer im je zbog administrativnih i birokratskih teškoća trebalo pet godina da ga otvore, ali i domaćem izvođaču radova Tehnici. Bricostore Zagreb napokon je tu, a ova će investicija zasigurno ojačati naš položaj na hrvatskom tržištu, kao i prisutnost francuskih tvrtki u Hrvatskoj. Najveći je izazov tek pred nama, jer namjeravamo zauzeti vodeću poziciju u segmentu “uradi sam” i biti prvi izbor kupaca u potrazi za proizvodima za izgradnju, obnovu ili uređenje doma i vrta, istaknuo je Bresson. Francuski veleposlanik u Hrvatskoj Jerome Pasquier ocijenio je da su investicije Bricostorea novi korak u jačanju odnosa Francuske i Hrvatske, a pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić da taj centar odgovara i izazovima koje si je postavila Vlada, a to su stvaranje pozitivne investicijske klime i otvaranje novih radnih mjesta. Novi šoping centar i autobusni terminal u Paromlinskoj Nakon što je Zagrebačka

banka odlučila prodati zgradu u Paromlinskoj ulici, u kojoj je bilo njezino dosadašnje središte, naručila je studiju razvoja ‘Projekt Paromlinska’, koja predviđa gradnju šoping centra, ali novog autobusnog terminala. Čini se da će tako izuzetno atraktivna lokacija kod Glavnog zagrebačkog kolodvora dobiti novu namjenu, a arhitektonskog biroa 3LHD u projektu predviđa spajanje postojeće parcele površine 9.000 četvornih metara, na kojoj je zgrada, s javnim parkiralištem površine 1.750 četvornih metara, u jednu cjelinu. Postojeća zgrada bi se prema toj ideji srušila i na njezinu bi mjestu niknuo centar s tri podzemne i šest nadzemnih etaža, ukupne bruto površine 59.000 četvornih metara. Također, prema tom prijedlogu, predviđa se premještanje postojećeg autobusnog terminala, koji se danas nalazi na otvorenom, pored banke, u prizemlje novog objekta. Time bi se novom šoping centru tako spojio s najstarijim zagrebačkim šoping centrom Importanne i Glavnim kolodvorom. U tri podzemne etaže predviđa se garaža, u većem dijelu prizemlja autobusni terminal, a od prvog do petog kata planiraju se trgovački lokali i uredski prostori. Na dijelu zadnjeg kata

novosti u trgovini

planirani su i ugostiteljski sadržaji. Gradnja kvartovskog šoping centra Point u Vrbanima U zagrebačkom naselju Vrbani, na

uglu Horvaćanske i Rudeške ceste, gradi se kvartovski šoping centar Point, u koji će grčki nekretninski fond BlueHouse Capital uložiti oko 370 milijuna kuna. Završetak radova planiran je za proljeće 2013., a taj Centar će prema riječima investitora biti relativno malen i fokusiran na susjedstvo, Vrbane i zapadni dio grada. Tako za razliku od drugih centara, u Pointu će stanovnike okolnih naselja i tog dijela Zagreba, osim trgovinama, privlačiti sportskim sadržajima, kvalitetnijom gastronomskom ponudom umjesto fast food lokala i velikom terasom na drugom katu, na kojoj planiraju različita događanja. Prvotna ideja o šoping-centru s podrumom, prizemljem i četiri kata smanjena je na dva kata, s obzirom na promjene na tržištu. Izvođač radova na trgovačkom centru, koji će se prostirati na gotovo 40.000 četvornih metara površine je zagrebačka Tehnika, arhitektonski je centar osmislio Studio XXL, a iznajmljivanjem se bavi tvrtka Colliers. Kao važnog partnera ističu Konzum, koji će u podrumu otvoriti veliku trgovinu.

sve o nama pronađite na www.kreativna-tvornica.com

ketinška ment, izdavaštvo, mar lop ve de eb w a, cij uk nosti Kreativna medijska prod e opisuje područja djelat viš što ne po i da ož m a nice d.o.o. u agencija... Sve to, eba. Tim Kreativne tvor gr Za iz o. o. d. ce ni ukcije, or Kreativne tv luga web & print prod us on sp ra ok šir i dit nu mogućnosti vam je po , tiska, multimedije... ga tin ke ar m g no tiv ea kr

KREATIVNA PRODUKCIJA.indd 1

FMCG 12-21 Proizvodi.indd 21

19.3.2012. 11:53:52

l j e t o 2 0 1 2 21

25.5.2012. 14:44:59

fmc g

vijesti iz zemlje

TRŽIŠNA KRETANJA d o g a đ a n j a , n a j av e , n o v o s t i . . .

Pad industrijske proizvodnje U Hrvatskoj je u ožujku industrijska proizvodnja pala gotovo 8 posto, u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno veći pad nego što se očekivalo i veći nego u prva dva mjeseca ove godine. Prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u ožujku je pala 2,5 posto u odnosu na veljaču, dok je u odnosu na ožujak prošle godine potonula 7,9 posto. To je najveći pad od studenoga 2009. godine, kada je domaće gospodarstvo bilo u dubokoj recesiji, a industrijska proizvodnja pala 8,6 posto. Ukupno je u tri prva ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja pala za 6,2 posto Uz slabu domaću potražnju, na takav pad industrijske proizvodnje dodatno se negativno odrazila slabija inozemna Europske unije i to posebno eurozone.

Skuplje meso, jeftiniji žitarice i povrće

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u prvom su kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine bile veće 2,7 posto. Cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda bile su 6,5 posto više, dok su cijene biljnih proizvoda smanjene 4,2 posto. Cijene povrća su tako bile 19,4 posto, a voća za 9,4 posto niže nego u isto vrijeme lani, dok su cijene žitarica bile 10,3 posto manje. Istodobno, proizvođačke cijene mlijeka bile 5,7 posto, a konzumnih jaja 2,8 posto više. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji bile su veće za 6,6 posto. Pritom su cijene stočne hrane porasle 3,6 posto, a sjemena i sadnog materijala, za 16,8 posto. Ove godine je bilo skuplje i gorivo 22,4 posto te gnojivo 13,7 posto.

Vindija kupila mljekaru u Vojvodini Varaždinska Vindija kupila je mljekaru Senta iz istoimenog vojvođanskog mjesta koja ne radi već šest godina. U mljekaru Vindija namjerava uložiti 15 milijuna eura i pokrenuti proizvodnju do kraja ove godine. Kapacitet prerade će biti 120 000 litara mlijeka dnevno, a planira se i proširenje proizvodnje na uzgoj pilića te distribucija i prodaja pilećeg mesa. Prema Ugovoru, subvencionirat će se zapošljavanje 100 radnika u mljekari u Senti.

Jamnica počela proizvodnju novog pića – “Gineta”

Raste deficit robne razmjene Robni izvoz iz Hrvatske u prvom je kvartalu bio blago, 1,1 posto veći kada je izražen u kunama, dok je gledano u eurima zabilježio pad 0,9 posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istovremeno, uvoz u kunama je rastao 4,1 posto, a u eurima 2 posto. Zbog toga je deficit robne razmjene bio 8,3 posto veći i iznosio je 13 milijardi kuna. Iz naše zemlje je izvezeno, u tri ovogodišnja mjeseca, robe u vrijednosti od 16,4 milijardi kuna, dok je uvezeno 29,4 milijarde kuna. Tako je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio gotovo 13 milijardi kuna i bio veći 8,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Jamnica u suradnji s tvrtkom “Juniperus” počinje proizvodnju i prodaju bezalkoholnog pića od plodova smrikve ili smrički “Ginete”. Prilikom predstavljanja novoga pića, objašnjeno je da je riječ o autohtonom hrvatskom proizvodu iz Istre koji je rezultat kvalitetne suradnje i želje za unapređenja hrvatske turističke i gastronomske ponude. Gineta će se najprije prodavati u Istri i Primorju, a zatim i cijeloj Hrvatskoj. Do kraja godine planira se proizvesti 1,5 milijuna boca toga pića, što bi trebalo rezultirati prihodom od pet do šest milijuna kuna.

Tvrtka TriGranit developer godine Suvlasnika Arena centra u Zagrebu, tvrtku TriGranit Development Corporation, Financial Times je proglasio developerom godine u industriji nekretnina u Srednjoj i Istočnoj Europi. Nagrađeni se biraju među tvrtkama u 18 zemalja Srednje i Istočne Europe, na temelju kriterija poslovne izvrsnosti i uspješno realiziranih projekata, a TriGranit je nagrađena nagradom za kvalitetu u upravljanju nekretninama. TriGranit Development Corporation je potpuno integrirana korporacija za ulaganja u nekretnine, razvoj i menadžment, a posluje u 7 zemalja Srednje i Istočne Europe. Tvrtka je do sada realizirala veliki broj ekskluzivnih projekata, vrijednih 4 milijarde eura, a poznata je i kao jedan od pionira u razvoju projekata javno-privatnog partnerstva. Prvi projekt kojeg je tvrtka realizirala u Hrvatskoj je ekskluzivni trgovačko-zabavni centar četvrte generacije Arena Centar u Zagrebu.

22 ljeto 2012.

FMCG 22-27 Vijesti i regija.indd 22

25.5.2012. 14:47:28

fmc g

Brzi internet ima 54 posto kućanstava u Hrvatskoj Prošle se godine smanjio udio kućanstava koja pristupaju internetu putem DSL-a, dok se povećao pristup internetu putem mobilnih telefona te kabelskog interneta. Lani je u našoj zemlji pristup internetu imalo 61 posto kućanstava, dok je u EU taj udio bio 73 posto. Najveći broj kućanstava pristupa internetu putem širokopojasnog pristupa, njih oko 64 posto, dok kabelski internet ima 24 posto kućanstava. Ostatak podjednako otpada na dial-up pristup te pristup putem mobilnog telefona, 6 posto. Zamjetan je rast pristupa internetu putem mobitela, a raste i onaj putem kabelskih pružatelja usluga.

Bricostore otvorio prodajni centar u Zagrebu Francuski lanac trgovina za uređenje vrta i doma Bricostore otvorio je u sesvetskom naselju Jelkovec kod Zagreba, treći prodajni centar u Hrvatskoj. U Centar je veličine 10 tisuća četvornih metara uloženo je 187 milijuna kuna te zaposleno 100 djelatnika, a nudi više od 40 tisuća različitih artikala. U sva tri Centra, Bricostor u Hrvatskoj zapošljava više od 300 djelatnika, a ukupno je u njih uloženo više od 460 milijuna kuna. O radu i uspješnosti novog centra ovisit će i njihovo dalje širenje u Hrvatskoj, što planiraju u idućim godinama, posebno u gradovima na Jadranu, Zadru i Rijeci. Cilj im je postati vodeći u Hrvatskoj u segmentu ponude ‘uradi sam’, a tvrtki vjeruje i da će hrvatske tvrtke i proizvodi osim u njihovim centrima u Hrvatskoj preko njih stići i u Francusku te na druga europska tržišta.

vijesti iz zemlje

Rast prihoda i pad dobiti Podravke u ovoj godini

Grupa Podravka je u prvom kvartalu ostvarila 18,7 milijuna kuna neto dobiti, što je 27 posto manje dobiti nego u istom

razdoblju lani. Istodobno, 2 posto su veći prihodi od prodaje Grupe i nešto su veći od 815 milijuna kuna. Pri tome je prodaja strateškog poslovnog područja prehrana i pića stagnirala i ostvarila 635 milijuna kuna, dok je prodaja područja farmaceutika porasla 12 posto, na 180 milijuna kuna. Grupa Podravka je od prodaje na domaćem tržištu ostvarila prihod u iznosu od 345,6 milijuna kuna, što je na razini istog lanjskog razdoblja, a na inozemnim je tržištima ostvarena prodaja u iznosu od 469,6 milijuna kuna, što je porast za 4 posto. Rashodi su bili 793,9 milijuna kuna i povećani su 3,3 posto.

Nastavak pada hrvatskog tržišta oglašavanja Prošle godine je hrvatsko tržište oglašavanja bilo vrijedno 1,65 milijardi kuna i zabilježilo pad od 5 posto. Time se nastavio kontinuirani pad tog tržišta od 2009., a ni ove se godine ne očekuje preokret tog negativnog trenda, nego dalji pad od minimalno 3 posto. Zanimljivo je da se, prema informacijama HURA-e, s prošlogodišnjim padom toga tržišta, Hrvatska svrstala među rijetke zemlje u Europi i svijetu koje zadnje tri godine bilježe pad ulaganja u oglašavanje po medijima. U 2009. taj je pad u odnosu na prethodnu godinu iznosio, prema procjeni HURA-e, 18 posto, u 2010. se nastavio sa 6 posto, a u prošloj godini, spomenutih daljih 5 posto. Prema vrstama medija najveći su gubitak prošle godine, od 16 posto, zabilježile tiskovine, dok su istodobno oglašivački budžeta za internet rasli čak 131 posto. Najstabilnija ulaganja u oglašavanje i dalje su u Hrvatskoj na televizijama, gdje se s lanjskih 765 milijuna kuna zabilježio pad od tek 1 posto, ali i zadržala gotovo polovica ukupnog volumena oglašavanja po medijima u Hrvatskoj.

Nastavlja se pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj I nakon tri godine pada, nastavlja se pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj. Tako je u u ožujku je izdano 735 građevinskih dozvola, što je za 18,2 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupno je od siječnja do ožujka ove godine izdano 1.957 odobrenja za građenje, što je smanjenje za čak 15,9 posto u usporedbi s lani. Prema dozvolama predviđena je izgradnja 2.806 stanova, što je 10,3 posto manje, a tolika je manja i vrijednost izgradnje. Od 4,79 milijardi kuna vrijednosti prema građevinskim dozvolama, 2,46 milijardi odnosi na zgrade, a 2,33 milijardi kuna na ostale građevine. l j e t o 2 0 1 2 . 23

FMCG 22-27 Vijesti i regija.indd 23

25.5.2012. 14:47:42

fmc g

tema iz svijeta

ugrožena p otrošnja zb o g krize

Rast globalnih gospodarstava i potrošnja u ozbiljnoj opasnosti Aktivnosti u globalnoj trgovini usporavaju drugu godinu zaredom. Prema prognozama Svjetske trgovinska organizacije, očekuje se da će ove godine trgovina porasti po stopi od 3,7 posto. U prošloj godini svjetska trgovina porasla je 5 posto, što je znatno niža stopa u odnosu na 13,8 posto koliko je njezin rast iznosio u 2010. godini. Iduće godine, prema procjenama, rast bi trebao ubrzati na 5,6 posto, ali tu postoje određeni rizici za daljnje snižavanje stope rasta svjetske trgovine u odnosu na prosječan rast od 5,4 posto tijekom proteklih 20 godina. Kako je poručio čelnik WTO-a Pascal Lamy, opasnost još nije prošla! S krizom se pojavio gospodarski nacionalizam, koji je za sada spriječen, ali spori oporavak potiče zabrinutosti da bi polagano uvođenje restriktivnih mjera u trgovini, postupno moglo potkopati prednosti liberalizacije trgovine. Naravno, među najvećim rizicima za rast prometa trgovine u ovoj godini je recesija i kriza u eurozoni, pogoršanje dužničke krize, visoke cijene sirovina, te su geopolitički rizici. > pi še Tomislav Poljak Loše europske vijesti i domino efekt No istodobno, nad Europom se već neko vrijeme skupljaju tamni oblaci, a bez obzira na mnoge napore većine zemalja kao da nema kraja loših vijesti iz Bruxellesa. Proračunski deficit u dvije velike članice eurozone, u Francuskoj i Španjolskoj je previsok! Pariz i Madrid moraju štedjeti i sanirati državnu blagajnu, poručuje Europska komisija. Deficit će u Španjolskoj u 2013. biti još uvijek viši od 6 posto, a u Francuskoj će premašiti granicu od 4 posto. Kao da se više nitko i ne sjeća što su bili uvjeti za ulazak u strogi odabrani klub – eurozonu, kao na primjer da maksimalna stopa proračunskog deficita, prema sporazumu iz Maastrichta, ne smije biti viša od 3 posto. Blagi optimizam budu

stanje u Italiji, jer vlada Marija Montija, čini se, stvara pretpostavke za smanjenje minusa. Njemačka, čiji je državni deficit trenutačno oko 0,9 posto, pozvala je indirektno francuske i španjolske partnere da poduzmu mjere kako bi se smanjila proračunska rupa – a to znači dodatne mjere štednje. Ipak, cijelu situaciju jako komplicira Grčka, jer nakon što su propali pregovori o formiranju grčke vlade, analitičari su dodatno izgubili povjerenje u brzo rješavanje krize u eurozoni. Zbog toga je euro pao na najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca, a to je stvorilo probleme na bankarskom tržištu Grčke i Španjolske, ali i tržištima kapitala u svijetu. Naravno sve to

narušava ionako skroman i krhak oporavak svjetske ekonomije i povećava zabrinutost potrošača koji će zasigurno još jedno određeno vrijeme biti jako oprezni i izbjegavati kupovati stvari koje im nužno ne trebaju. To može dodatno destabi-

lizirati svjetska gospodarstva jer ona danas počivaju na postulatima potrošačkog društva, pa bez potrošnje nema ni razvoja ni rasta. Premda u Španjolskoj problemi ni izdaleka nisu veliki kao u Grčkoj, upravo bi ta zemlja, zbog globalnih problema i nepovjerenja investitora, mogla biti novo žarište nastavka krize u eurozoni, a tada bi i problemi bili puno, puno veći. Već sama nagađanja o tome imaju značajne posljedice, pa je to poskupilo i zaduživanje Španjolske ali i Italije. Ipak, vrlo vjero-

jatno, a to predviđaju i mnogi analitičari, to neće znatno, posebno ne dugoročno utjecati na euro, jer je euro uz dolar jedina globalno prihvaćena valuta, koja je i duboko inkorporirana u devizne rezerve mnogih zemalja, te s kojom se globalno trguje. U svakom slučaju europske banke i institucije već pripremaju scenarije za ponovno poslovanje s grčkom drahmom, a sve je više onih koji zagovaraju izlazak Grčke iz eurozone i očuvanje stabilnosti eura. A to će bez obzira na veliki utjecaj eura biti i najveći, a možda i najdugotrajniji izazov za Europu, ali i ostatak svijeta.

Štednja – lijek za krizu u Europi? Ali to ne rje-

šava probleme gospodarstava većine zemalja, a što je najgore još nije ni pronađen pravi put za izlazak iz krize. Dio zemalja zagovara štednju, no, je li rigorozona štednja u ovom trenutku najbolji lijek za dužničku krizu u Europi? Ili se ipak ciljanim mjerama mora potaknuti gospodarski krvotok? Njemačka kancelarka Angela Merkel pobornica je štednje, a stručnjaci koji kritiziraju njezin program stezanja remena prstom upiru na Grčku u kojoj ni radikalne mjere štednje nisu urodile plodom. Grčko gospodarstvo već pet-šest godina zaredom bilježi pad. I kancelarka Merkel vrlo dobro zna da bez poticaja nema ni novih radnih mjesta, a bez radnih mjesta nema ni potrošnje. No ona ne želi ponoviti grešku od prije nekoliko godina, kada se milijardama državnih subvencija u Europi spasilo gospodarstvo od kolapsa, ali i što je istovremeno povećalo proračunske deficite na rekordnu razinu, pa na

koncu i prouzročilo eskalaciju dužničke krize. Njemačka kancelarka je nakon izbora u Francuskoj, govoreći o svojoj viziji izlaska Europe iz krize rekla da je u toj diskusiji ključno pitanje jesu li nam opet potrebni konjunkturni programi koje ćemo financirati kreditima, tj. novim zaduženjem, ili su potrebni održivi elementi gospodarskog rasta čiji je cilj poboljšanje gospodarske snage pojedinih zemalja. Time je ona reagirala na najave novog francuskog predsjednika Francoisea Hollandea

24 l j e t o 2 0 1 2 .

FMCG 22-27 Vijesti i regija.indd 24

25.5.2012. 14:47:53

fmc g

tema iz svijeta

čije se viđenje rješenja dužničke krize dosta razlikuje od Merkeličinog. I Francuska više ne želi štedjeti Hollande u

Elizejsku palaču ulazi s jednim velikim obećanjem - on želi „korigirati“ nedavno usvojeni fiskalni pakt eurozone, odnosno želi ga nadopuniti „paktom za gospodarski rast“. Holland ne želi samo štedjeti, a fiskalni pakt eurozone, koji je ideja upravo njemačke kancelarke, u više je navrata otvoreno i kritizirao. No, odmah nakon izbora u Francuskoj, kancelarka je poručila da se oko fiskalnog pakta ne može pregovarati, ali i ubrzo nakon toga barem malo ublažila do tada tvrdo stajalište o fiskalnom paktu. No bez obzira na to i na Hollandeova predizborna obećanja, njemački komentatori ne očekuju da će ishod francuskih izbora znatnije promijeniti politiku eurozone. Uz konsolidiranje proračuna, što je opcija bez ozbiljnije alternative, vjerojatno će zemlje članice, donijeti i dodatne mjere za gospodarski oporavak. Novac bi iz

primjerice strukturnih fondova EU-a, spominje se nekih 80 milijardi eura, mogao biti iskorišten za konkretne projekte. Ublaženi stavovi mogu pomoći gospodarstvu i potrošnji Važne su se poruke čule odmah

nakon ceremonije u kojoj je novi francuski predsjednik preuzeo dužnost i kada je nekoliko sati nakon imenovanja, gotovo spriječen da se zbog udara groma u njegov avion, sastane s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. Poručio je da Europa mora razmotriti sve moguće mjere koje mogu potaknuti ekonomsku aktivnost i rast, te da Francuska i Njemačka žele da Grčka ostane u eurozoni. Dvije najjače europske ekonomije poručile su da su voljne razmotriti “mjere za rast u Grčkoj, ako ta zemlja to zatraži”, ali i dogovorili se da će biti otvoreni za sve ideje i prijedloge koji se nađu na pregovaračkom stolu. Merkel je kazala da su Francuska i Njemačka “svjesne odgovornosti koju imaju za razvoj Europe” i da im je dužnost raditi zajedno, za europsku dobrobit. No, iza tih poli-

tičkih fraza puno je važnije činjenica hoće li se doista naći rješenja za zaustavljanje europske krize, za rast gospodarstva te naravno oporavak toliko željene i potrebne potrošnje.

Problemi i rezultati izbora korigiraju ekonomske politike Ishod izbora u Francuskoj, kaos

nakon izbora i raspisani novi izbori u Grčkoj, loši rezultati CDU-a na pokrajinskim izborima u Njemačkoj, strah od recesije i inflacije, pojačavaju pritisak na promjenu ili modificiranje politike koju zagovara najjača europska ekonomija – Njemačka. I u Berlinu oporba opominje šeficu vlade da je potrebna korek-

cija smjera, pa šef oporbe u Bundestagu, socijaldemokrat Sigmar Gabriel ističe da je potrebno tražiti i drugačija rješenja, budući je u međuvremenu kriza zahvatila i prva njemačka poduzeća, zato što ona ne mogu prodati svoju robu u Europi.

Gospodarstva i potrošnja eurozone u padu U eurozoni se tijekom ove godine očekuje gospodarski pad od 0,3 posto, a u 2013. godini, konjunkturna stopa bi mogla doseći mršavih 1 posto. Europska komisija potvrdila je krajem prošlog tjedna da je gospodarska situacija u Europi nestabilna, ali i da ima velikih razlika između pojedinih članica. Negativni trend s kraja prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu 2012. Nakon industrije, kriza je zahvatila i uslužni sektor. Čak se i u Njemačkoj trgovci žale da kupci nerado posežu u svoje novčanike. Prema podacima Europskog ureda za statistiku, u eurozoni je zbog loše gospodarske situacije u siječnju ove godine trgovina zabilježila 0,1 posto manji promet nego u istom mjesecu 2011, u veljači je minus bio čak 2,1 posto! U eurozoni se manje novca troši za kupovinu hrane, pića i cigareta. Potrošnja je najdrastičnije pala u Portugalu, za 9,6 posto, u Bugarskoj je

pad 6,4 posto, a u Španjolskoj nešto manji - 6,2 posto. U Njemačkoj trgovci u 2012. očekuju 2 posto manji promet nego u 2011. Njemački liberalni zastupnik u Europskom parlamentu Jorgo Chatzimarkakis koji je podrijetlom Grk i zalaže se za strukturne reforme u zemlji u kojoj je rođen njegov otac, kaže da su ti statistički podaci dokaz da štednja nije dovoljna. Chatzimarkakis kritizira vladu u Berlinu i ističe da su Nijemci najviše profitirali u krizi. Nijemci moraju konačno shvatiti da se ne može na dugi rok samo izvoziti i preplaviti tržišta susjednih zemalja vlastitim proizvodima, već da se kad-tad treba i očekivati da i susjedi žele dio tog kolača, opominje njemački Grk. Ali kako bi Njemačka trebala pomoći susjedima? I kako u djelo provesti pakt za gospodarski rast o kojem sad svi pričaju? Uoči izvanrednog susreta Europske unije u Bruxellesu puno je otvorenih pitanja, a malo konkretnih odgovora. Jedno je sigurno: bit će to još jedan summit u sjeni tamnih oblaka dužničke krize.

Zemlje Istočne Europe u padu Dužnička kriza

i mjere štednje smanjile su domaću potražnju ali i izvozne aktivnosti većine članica Europske unije na istoku kontinenta, pa je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvaren pad gospodarskih aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje. Tako je češko gospodarstvo zabilježilo pad već treće tromjesečje zaredom, oslabivši u prvom tromjesečju za 1 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca 2011. godine. Tamošnja središnja banka procjenjuje da bi recesija u Češkoj mogla potrajati još barem pola godine. Rumunj-

ska, najsiromašnija zemlja EU-a, u prvom tromjesečju ponovno je utonula u recesiju. Gospodarske aktivnosti blago su smanjene, uslijed razornih hladnoća i snježnih oluja koje su u siječnju prekinule proizvodnju, a oslabila je i potražnja u eurozoni za rumunjskim izvoznim proizvodima. Mađarsko gospodarstvo palo je u prva tri ovogodišnja mjeseca 1,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i to po prvi puta od 2009. godine.

Zabrinjavajuće je da je veći dio te regije zabilježio gospodarski pad čak i prije eskalacija krize u eurozoni. I dok bugarsko gospodarstvo sta-

gnira, jedina zemlja koja bilježi rast gospodarstva je Slovačka. U toj članici eurozone BDP je porastao 0,8 posto i to ponajviše zahvaljujući otvaranju nove proizvodne linije u Volkswagenovom pogonu, što je rezultiralo postupnim povećanjem proizvodnje.

Usporava i rast potrošnje u SAD-u Rast američke osobne potrošnje usporio je u ožujku, signalizirajući da američke potrošače možda zabrinjava trenutačno stanje u gospodarstvu. Osobna je potrošnja u ožujku porasla samo 0,3 posto, dok

je u veljači porasla je za revidiranih 0,9 posto. Dohodak je u prošlom mjesecu porastao 0,4 posto, nakon 0,3-postotnog rasta u veljači. Podaci o osobnoj potrošnji pomno se prate jer

na nju otpada čak 70 posto gospodarskog rasta u SAD-u. U prvom tromjesečju porasla je 2,9

posto, po najvišoj stopi u više od godinu dana. U međuvremenu su potrošači možda odlučili biti suzdržaniji zbog slabog rasta plaća i sporijeg zapošljavanja. Za oprez se nisu potrošači odlučili samo u SAD-u, nego u većem dijelu svijeta, a u rješavanje izazova krenuli su mnogi, s tim da postoji i mogućnost da sva rješenja propadnu a svijet uroni u još veću rekordnu krizu. l j e t o 2 0 1 2 . 25

FMCG 22-27 Vijesti i regija.indd 25

25.5.2012. 14:48:05

fmc g

vijesti iz regije

sl ov e n ija

ma k ed onija

Anton Balažič novi predsjednik Uprave Mercatora

Pohod makedonskih vina na Kinu i SAD

Mercator od 1. lipnja ima novog predsjednika Uprave Antona Balažiča. U Mercator dolazi nakon važnih funkcija u nekoliko velikih slovenskih tvrtki i sa zadnje, kao predsjednik Uprave najveće slovenske pekarne – Žita. Prilikom imenovanja Blažić je rekao da pred sobom ima dva izazova: Dosegnuti razinu najboljeg trgovca u Sloveniji i poboljšati položaj na Balkanu. Iako nije želio komentirati eventualnu prodaju Agrokoru, rekao je da želi stabilnog vlasnika te dodao je da će se idućih mjeseci posvetiti monetizaciji nekretnina. Blaževič je istaknuo da su odnosi na tržištu nekretnina složeni, a da je slično i s financiranjem. Prema njegovom mišljenju bit će teško unovčiti nekretnine, ali sve su mogućnosti otvorene. Sad već bivši predsjednik Uprave Žiga Debeljak odlazi 30 svibnja, a do kraja rujna će biti savjetnik Uprave. Ostali članovi uprave bit će imenovani do kraja lipnja.

Veliki kineski distributer vina zadovoljan je kvalitetom makedonskog vina i najavio je suradnju sa svih devet makedonskih vinarija, pa će se putem njihovih 600 distributivnih centara, makedonsko vino izvoziti u Kinu. Najavio je to zamjenik makedonskog premijera Vladimir Peševski, te rekao da će kineski distributer sigurno potpisati ugovor s devet makedonskih vinarija. Istodobno, tvrtka poznatog uvoznika vrhunskih vina u SAD-u, Eric Solomon (European Cellars), otkupio je cijelu raspoloživu količinu vina od Tikveša, Vranec Special selection iz berbe 2010. godine, predviđene za prodaju ove godine. Također, ta tvrtka je utrostručila prvotno dogovorene narudžbe visokokvalitetnih vina Tikveša, za sljedeću godinu.

crna g ora sl ov e n ija

Mura preuzima Prvi maj Slovenska tvrtka Mura potpisala je sa srbijanskom Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza, ugovor o subvenciji od 6,65 milijuna eura za kupnju Prvog maja iz Pirota. Mura se obavezala da će u industriju odjeće Prvi maj iz Pirota uložiti 11 milijuna eura i da će preuzeti 1.328 radnika, a za to će slovenska tvrtka i dobiti poticaje od 5.000 eura po radniku. Inače, pirotska tvornica zapošljava 1.500 radnika i skoro dvije godine je u restrukturiranju, posle raskida ugovora o privatizaciji.

srbija

sl ov enija

Na Voždovcu se gradi Ponude za trgovački centar sa Staklarnu Rogaška stadionom na krovu Austrijska tvrtka Krammer&Wagner&Illmaier, u Beogradu grade trgovački centar koji će na krovu imati nogometni stadion. Preliminarni radovi na projektu početi su početkom 2011. godine, a danas su glavni radovi u punom jeku te se otvaranje očekuje krajem 2012. godine. Centar će se prostirati na četiri nivoa - tri nivoa poslovnog prostora sa stadionom na četvrtom nivou, uključujući i dva podzemna nivoa i imati ukupnu površinu oko 74.600 m2. Investitori očekuju da će “Stadion šoping centar” doprinijeti oživljavanju novog duha u tom dijelu Beograda te da će pokrenuti nove trendove, i dovesti nove brendove u Srbiju.

Za kupnju Staklarne Rogaška, koju prodaje tvrtka Metropolitana u vlasništvu ljubljanske nadbiskupije, pristigle su četiri ponude. Nije poznato tko je predao ponude, no pretpostavlja se da su to učinili Lenox, jedan od vodećih svjetskih proizvođača kristala i porculana, te Waterford, najveća staklarna na svijetu sa sjedištem u Irskoj. Navodno je ponudila otkupnu cijenu od čak 24 milijuna eura. Iako ju Metropolitana prodaje putem javnog natječaja, ona nije neposredni vlasnik Staklarne. Njen skoro sto postotni vlasnik je propali Zvon Ena Holding, čije dionice ima Metropolitana. Od prodajnog postupka može se bilo kada odustati.

Pivovara Trebjesa i dalje lider na crnogorskom tržištu Prošle godine, pivovara Trebjesa Nikšić ostvarila je dobit od 5,5 milijuna eura i zadržala lidersku poziciju na crnogorskom tržištu piva. Premda je, prilikom objave poslovnih rezultata, objašnjeno da su crnogorsko i regionalna tržišta bila pod utjecajem globalne ekonomske i financijske krize koja je imala utjecaja i na smanjenje tržišta piva, pivovara iz Nikšića i dalje je tržišni lider u toj zemlji. Međutim, prodaja u toj tvrtki pala je četiri posto u odnosu na 2010. godinu, a skupština dioničara je odlučila ostvarenu prošlogodišnju dobit zadrži na računu tvrtke kao neraspoređenu.

26 l j e t o 2 0 1 2 .

FMCG 22-27 Vijesti i regija.indd 26

25.5.2012. 14:48:19

fmc g

m ak e d on ija

Wal-Mart zbog korupcije izgubio milijarde Krajem travnja 2012. godine, najveći svjetski trgovački lanac Wal-Mart izgubio je u samo jednom danu 10 milijardi dolara svoje tržišne vrijednosti. Cijena njegove dionice pala je gotovo 5 posto zbog zabrinutosti ulagača da bi istraga o davanju mita u Meksiku mogla biti vrlo skupa i spriječiti planove širenja te kompanije. Ako se dokaže da su optužbe istinite, Wal-Mart je prekršio američki zakon koji zabranjuje davanje mita stranim državnim službenicima, kao i Sarbanes-Oxley pravila koja zahtijevaju da se prijave slučajevi kršenja zakona o vrijednosnim papirima. Sve je počelo kada su novine The New York Times objavile da je viši pravni zastupnik Wal-Marta u rujnu 2005. godine dobio poruku od bivšeg direktora Walmexa, Wal-Martove kompanije u Meksiku, u kojoj se opisuje kako je meksička kompanija dala barem 24 milijuna dolara mita za dobivanje građevinskih dozvola za gradnju prodavaonica. Wal-Mart je poslao istražitelje u Meksiko, koji su pronašli tragove sumnjivih isplata no, vodeći ljudi kompanije prekinuli su istragu i o tome nisu obavijestili nadležne vlasti ni u SAD-u, ni u Meksiku.

Milijunima njemačkih metalskih radnika znatno raste plaća Najveći njemački industrijski sindikat IG Metall osigurao je najveću povišicu plaća u posljednjih 20 godina za 3,6 milijuna metalskih radnika. Nakon maratonskih pregovora, sindikat je postigao dogovor s poslodavcima o 4,3 posto povišice plaća metalskih radnika. Time se postigao rast plaća koji je više nego dvostruk u odnosu na njemačku stopu inflacije od 2 posto. To pokazuje i da je Njemačka spremna prihvatiti više plaće, iako to pojača inflaciju, kako bi pomogla članice eurozone u krizi.

vijesti iz svijeta

Nestle kupuje Pfizerovu prehrambenu proizvodnju Švicarska prehrambena tvrtka Nestle uspjela je pobijediti francuskog konkurenta Danonea u borbi za prevlast na unosnom tržištu dječje hrane, jer će za 11,85 milijardi dolara kupiti prehrambenu proizvodnju američkog farmaceutskog diva Pfizera. Tvrtka Pfizer Nutrition dio je Pfizera, najveće svjetske farmaceutske kompanije, a prošle je godine ostvarila prihode od 2,1 milijarde dolara, što je 15 posto više nego 2010. godine. Očekuje se da će prihodi Pfizer Nutritiona ove godine dosegnuti 2,4 milijarde dolara, te da će tvrtka povećati marže, zahvaljujući velikoj izloženosti tržištima u razvoju. Pfizer je u ljeto prošle godine odlučio prodati svoju proizvodnju dječje hrane jer se želi više usmjeriti na svoju osnovnu farmaceutsku proizvodnju.

Usporavanje američke potrošnje

I u krizi raste tržište luksuzne robe

Raste zabrinutost američkih potrošača zbog stanja u gospodarstvu, pa je zbog toga usporio i rast američke osobne potrošnje na samo 0,3 posto. U veljači je osobna potrošnja porasla za revidiranih 0,9 posto, a dohodak je u ožujku bio 0,4 posto veći, nakon 0,3-postotnog rasta u veljači. U SAD-u su podaci o osobnoj potrošnji iznimno važni i pomno se prate jer na nju otpada 70 posto gospodarskog rasta. Inače, potrošnja je u prvom tromjesečju porasla 2,9 posto, po najvišoj stopi u više od godinu dana. Ipak, globalno širenje krize i slabiji rast plaća i sporije zapošljavanja u SAD-u su vjerojatno utjecali na suzdržanost potrošača.

Svjetsko tržište luksuznih proizvoda ove godine će biti vrjednije od 200 milijardi eura i to unatoč ekonomskoj krizi. Potrošnja luksuznih proizvoda u Kini će porasti za čak 18 posto. To tržište će globalno godišnje rasti od sedam do devet posto, čime će vrijednost tržišta do 2014. biti između 235 i 240 milijardi eura. Rast tržišta luksuzne robe ove godine se predviđa u većem dijelu svijeta, osim u Italiji i Japanu.

Ogromne razlike u troškovima rada u Europskoj uniji U Europskoj uniji troškovi rada po satu prošle godine su se kretali u širokom rasponu i to od svega 3,5 eura u Bugarskoj do čak 39,3 eura u Belgiji. Prosječni troškovi rada bili su 23,1 eura u cijeloj Uniji i 27,6 eura u eurozoni. Među zemljama s najvišim troškovima rada, uz Belgiju su Švedska, s 39,1 eurom, Danska s 38,6 eura, te Francuska s 34,2 eura. U društvu zemalja s najjeftinijim radom uz Bugarsku nalaze se Rumunjska, sa 4,2 eura, te Litva i Latvija, gdje su radnici dobivali 5,5 odnosno 5,9 eura po satu. Troškove rada čine troškovi za plaće i druge naknade, kao i socijalni doprinosi koje su dužni uplaćivati poslodavci. l j e t o 2 0 1 2 . 27

FMCG 22-27 Vijesti i regija.indd 27

25.5.2012. 14:48:32

fmc g

riječ stručnjaka

tehnol o gijom d o kvalitetnijeg života

Dostupniji mliječni proizvodi za milijarde siromašnih U svijetu postoji čak 2,7 milijardi potrošača s niskim prihodima u zemljama u razvoju koji su prepoznati kao sljedeća velika prilika za rast prometa u mljekarskoj industriji. Pokazalo je to novo istraživanje Tetra Paka, vodeće svjetske kompanije za preradu i pakiranje hrane, a takva predviđanja temelje na očekivanom globalnom rastu prosperiteta, kupovne moći i želje za konzumiranjem zapakiranih tekućih mliječnih proizvoda. Prema predviđanjima, temeljenih na indeksu mliječne industrije, koji prati svjetske činjenice, brojčane podatke i trendove u globalnoj mliječnoj industriji, potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda trebala bi se s od oko 70 milijardi litara u 2011. godini, povećati do 2014. godine na gotovo 80 milijardi litara . Stručnjaci očekuje da će se mnogi, od tih spomenutih potrošača, u idućim godinama odlučiti za zapakirano umjesto nepakiranog mlijeka. Prvenstveno, to je ogromno tržište i potencijal za mliječnu industriju, a posebno za proizvođače ambalaže za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda. > pi še Tomislav Poljak Pravilno pakiranje mliječnih proizvoda ključno za rast Mlijeko je, kao jako hran-

ljiv supstrat bogat ugljikohidratima, proteinima, masnoćom, vitaminima i mineralima, koji zasigurno nedostaju u prehrani građana siromašnih zemalja, izuzetno pogodan za razvoj mikroorganizama koji svojim metaboličkim procesima izazivaju promene mlijeka. Zbog toga stručnjaci i vide ogromne potencijale pakiranog mlijeka, koje može znatno duže trajati od nepakiranog, a i može se transportirati i u jako udaljene krajeve, čak i pri ekstremnim temperaturama. Iako ponekad

mogu biti i poželjne, kad je u pitanju proizvodnja nekih vrsta mliječnih proizvoda, mikrobiološke promjene su uglavnom nepoželjne i manifestuju se kao kvar, od čega mlijeko treba što efikasnije zaštititi. Osim toga, budući da sadrži dosta masnoće, mlijeko je podložno i oksidanatskim promenama, pa ga treba zaštititi i od svjetlosti i kisika, pod čijim se utjecajem odvijaju te vrste promena, a svjetlost i kisik djeluju i na razgradnju i nekih vitamina, čime se smanjuje hranljiva vrijednost proizvoda. Odabir ambalažnog materijala i načina pakiranja izuzetno je važno za očuvanje zdravstvene ispravnosti i hranljive vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda, a tijekom povijesti, pakiranje tih proizvoda doživjelo je goleme promjene.

Ogromni potencijali rasta kod siromašnih

stanovnika Novi potencijalni potrošači na

koje kupuju. Uz povećanje raspoloži-

koje cilja mljekarska industrija, trenutačno žive s dva do osam američkih dolara na dan i predstavljaju gotovo potpuno neiskorišten segment tržišta od strane današnjih prerađivača mliječnih proizvoda. Prema istraživanju Tetra Paka, siromašniji potrošači čine oko 50 posto stanovništva zemalja u razvoju i troše 38 posto zapakiranih tekućih mliječnih proizvoda u zemljama u razvoju. Polovina tih potrošača

Broj globalnih potrošača koji su, kako je to strukturirano u istraživanju, pozicionirani niže u potrošačkoj piramidi, će se smanjiti i to od 2009. do 2020. godine, za čak 3 posto.

živi u Indiji i Kini. Stoga su se Tetra Pakova istraživanja usredotočila na šest zemalja koje čine preko 76% potrošnje tekućih mliječnih proizvoda od strane siromašnijih potrošača u zemljama u razvoju: Indija, Kina, Indonezija, Brazil, Pakistan i Kenija.

Ključ uspjela dolazak do novih potrošača

vog prihoda i jačanje svijesti o značaju sigurnosti hrane, kao i potrebe za praktičnim rješenjima za trenutačnu konzumaciju napitaka, očekuje se i povećanje potražnje za pakiranim proizvodima.

Tako se predviđa 4 posto rasta stanovništva koje živi s više od osam dolara na dan. Proizvođačima nije trebalo puno da izračunaju vrlo jednostavnu, a izuzetno važnu kalkulaciju za buduću proizvodnju mljekarske industrije, a to je da su današnji potrošači s niskim prihodima sutrašnja srednja klasa. Izvršni direktor Tetra Paka rekao je da je to zlatna prilika

Predsjednik i izvršni direktor Tetra Paka Dennis Jönsson smatra da potrošači s niskim prihodima predstavljaju jednu od najvećih mogućnosti za rast industrije mlijeka. Prema njegovim riječima, ključ

za prerađivače mlijeka i mliječnih proizvoda za razvoj potrošačke odanosti među novom generacijom potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda u zemljama u razvoju.

sutrašnjeg uspjeha je u dopiranju do ovih potrošača danas, jer čine gotovo 40 posto svjetskog stanovništva i žive u ekono-

Za rast nužni pristupačniji i dostupniji proizvodi No, naravno, prodor na to

mijama koje pokreću rast naše industrije i postaju sve imućniji. Zbog svih tih razloga potencijali u toj industriju su nevjerojatni. Prelaskom s niskog do srednjeg prihoda do kraja ovog desteljeća, očekuje se da će se poboljšati status mnogih siromašnijih potrošača, što će povećati njihovu kupovnu moć i asortiman proizvoda

tržište prate brojni izaovi, od kojih bi za tu industriju tri izazaova trebala biti ključna. Tako, prerađivači mlijeka i mliječnih proizvoda koji žele doći do potrošača na tom rastućem tržištu, moraju raditi proizvode koji su pristupačni, dostupni i privlačni za potrošače s ograničenim prihodima.

To znači da moraju proizvoditi zdrave,

28 ljeto 2012.

FMCG 28-30 Rijec strucnjaka + Promo.indd 28

25.5.2012. 14:49:01

fmc g

sigurne i hranjive, pakirane mliječne proizvode, bez generiranja neodrživih troškova. Zbog toga je ključno mliječne proizvode nuditi u malim tradicionalnim trgovinama u udaljenim seoskim područjima ili zakrčenim gradovima, gdje inače kupuju. Prema preporukama iz izvještaja, za razvoj proizvoda, rješenja za pakiranje i preradu za potrebe potrošača s niskim prihodima, inovacije i efikasnost bit će od ključnog značaja. Direktor Jönsson ističe da prerađivači mlijeka, ali i proizvođači ambalaže moraju razvijati proizvode na drugačiji način, distribuirati ih drugačije i prodavati ih drugačije, kako bi se povećali dostupnost optimalnog načina prehrane u zemljama u razvoju. Svjetska kompanija u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje prehrambenih proizvoda, koja prodaje svoje proizvode u 170 zemalja svijeta - Tetra Pak, odredila je niz načina da učini proizvode pristupačnijim. Među njima je i promjena načina na koji su razvijeni i mliječni proizvodi i načini pakiranja – pri čemu razvoj potiče

svjetska kompanija u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje prehrambenih proizvoda cijenu proizvoda. Korištenjem alterna-

tiva za punomasno mlijeko, kao što su primjerice sirutka ili mliječna kiselina, također je moguće proizvesti hranjive i zdrave mliječne proizvode po znatno nižoj cijeni. Drugi način je smanjenje veličine paketa ili opredjeljenje za jednostavnije pakiranje. Ubrzan rast zapakiranih mliječnih proizvoda Potražnja za zapakiranim mliječ-

nim proizvodima prije svega će se povećati u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Prema istraživanju Tetra Paka, ukupna godišnja stopa rasta potrošnje zapakiranih mliječnih proizvoda u razdoblju od 2011. do 2014 dodine će biti gotovo 3 posto, nakon što je od 2008. do 2011. godine povećana 2,5 posto i to ponajviše zahvaljujući povoljnoj potražnji na tržištima u razvoju. Prema toj analizi, fermentirani mliječni napitci, mlijeko za bebe i mlijeko za malu djecu, kao i aromatizirano mlijeko, zabilježiti će

riječ stručnjaka

najbrže stope rasta u periodu u iduće dvije godine. Očekuje se da fermentirani mliječni napitci, koji se obično smatraju pristupačnim i omiljenim među azijskim siromašnijim potrošačima, dostići najbržu godišnju stopu rasta od 11,9 posto, a znatno brže od ostalih proizvoda će rast zabilježiti mlijeko za bebe i mlijeko za malu djecu i to po godišnjoj stopi od 9 posto. I potrošnja aromatiziranog mlijeka, kao još jednog pristupačnog omiljenog proizvoda među siromašnim potrošačima, rast će brže od ukupnog sektora i to za 4,8 posto. Predsjednik i izvršni direktor Tetra Paka, veću dostupnost zapakiranih tekućih mliječnih proizvoda siromašnijim potrošačima, koji su pristupačni, zdravi i hranjivi, ne predstavlja samo poslovnu priliku. Smatra da je to važno i stoga što će takav pristup i orijentacija proizvođača, omogućiti i pružiti priliku i tom velikom, siromašnom dijelu svjetskog stanovništva da se sigurna i hranjiva namirnica poput mlijeka i mliječnih proizvoda, učini dostupna novoj generaciji potrošača. ljeto 2012. 29

FMCG 28-30 Rijec strucnjaka + Promo.indd 29

25.5.2012. 14:49:17

fmc g novo na tržištu rubrika

cedevita d.o.o.

Nova CedevitaGO! s okusom grejpa

Kala - voda koja drži priču

Od travnja 2012. godine u maloprodaji i veleprodaji dostupna je nova CedevitaGO! s okusom grejpa. Potrošači su se izjasnili kako najviše priželjkuju novi okus grejpa, pa vjerujemo kako će ih rashlađena CedevitaGO! s okusom grejpa oduševiti. Svi CedevitaGO! proizvodi ne sadrže konzervanse i sadrže isključivo prirodne boje i arome te čistu prirodnu izvorsku vodu Kala. Logističke informacije: rok valjanosti je 12 mjeseci i dolazi u zbirnom pakiraju od 12 komada. Preporučena MPC: proizvod se može kupiti rashlađen u trgovinama već od 6,49 kn. Proizvođač: Cedevita d.o.o. (ISO, HACCP, IFS certifikati). Distributer: Atlantic Trade

Svakodnevno je vodu potrebno nadoknađivati, a to je sigurno dobro činiti našom prirodnom izvorskom vodom „Kala“ i gaziranom prirodnom mineralnom vodom „Kalnička“. Prirodnost i kvaliteta glavne su odlike naših novih robnih marki. Izvor Apatovec skriven je u gustim šumama, okružen pitomim, zelenim brežuljcima Kalnika, zaštićen od svih vanjskih utjecaja i onečišćenja. Od tuda i naziv naših novih voda koje će zasigurno pronaći put do brojnih zaljubljenika u čistu izvorsku vodu. A stablo javora nije bez razloga naš zaštitni znak – ono je simbol života, dugovječnosti i netaknute prirode šumovitog Kalnika.

COOKING CHEF REVOLUCIJA

miksanje i kuhanje istovremeno! Svi smo mi kuhari, a samo je jedan Chef, Cooking Chef!

KALA I KALNIČKA POD POVEĆALOM!

Kala i Kalnička bogate su kalcijem i magnezijem što im daje okus svježine i zdravlja. 1l gazirane vode bogate natrijem i hidrogenkarbonatima kao što je Kalnička mineralna voda pozitivno utječe na snižavanje razine kolesterola u krvi. Posegnite svakodnevno za bočicom prirodne izvorske vode Kala ili prirodne mineralne vode Kalnička i osigurajte organizmu zdravlje. Vodu pijte tijekom cijelog dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Prirodna izvorska voda Kala i prirodna mineralna voda Kalnička idealno su rješenje za osvježenje organizma tijekom cijelog dana. Zbog toga su Kala i Kalnička – vode koje drže priču!

Marin Rendić

De’Longhi Grupa - svjetski leader zahvaljujući inovacijama, patentima i dizajnu! Modele

Kenwood Kitchen Chefa i automatskih aparata za kavu, kao i ostale profesionalne aparate brandova Kenwood i De’Longhi potražite u Elipso, Merkur, Technomarket i Brodomerkur trgovinama. Kontakt: DE’LONGHI Hrvatska d.o.o., Zagrebačka avenija 104 D, 10000 Zagreb, Hrvatska. Tel. i fax.: 01/6406252, 01/6406254, www.delonghi.hr / www.kenwoodworld.com.hr

Proizvođač: Cedevita d.o.o Distributer: Atlantic Trade, Bionatura bidon vode Izvor i mjesto korištenja: Kala, Apatovec | prirodna izvorska voda Kalnička, Apatovec | gazirana prirodna min. voda Distributer: Atlantic Trade

... kraj FMCG dijela časopisa! 30 l j e t o 2 0 1 2 .

FMCG 28-30 Rijec strucnjaka + Promo.indd 30

25.5.2012. 14:49:30