PROFESSIONAL FMCG - broj 9. - 2013/travanj by Professional.hr

TEMA INTERNACIONALIZACIJA MALOPRODAJE FMCG ISSN : 18 47 - 8 3 3 6 | GO D I NA 3 | BROJ 9 | TRAVANJ 20 13 .

BESPL ATNI P RI M J ERAK

marketinške ak ti vn osti

industr ijski rizici

Marketinške aktivnosti u vremenu kaosa

Je li nedostatak vode najveća prijetnja globalnoj opskrbi hranom?

pravo & porezi

Fiskalna blagajna za svaki džep fmcg proizvodi

Ulja i masti Oralna njega Pranje posuđa

in t erv ju

Martin Evačić

DOMAĆA TRGOVINA SPAŠAVA HRVATSKU PROIZVODNJU WWW.PRO t r a v aFESSI n j 2O0 NAL 1 3 . . HR 1

eugeot Peugeot Speedfight 3

na INA

2 t r ava n j 2 0 1 3 .

kartici

Trek 3700

fmcg uvodnik

sa dr ž a j

TEMA BROJA: INTERNACIONALIZACIJA MALOPRODAJE Uspjesi, padovi i važnost prilagodbe tržištu

NINA POČUČA urednica

Svi smo mi diskonteri

ini se teškim odgovoriti na pitanje što se trenutno događa na području maloprodaje u Hrvatskoj. A upravo to sam pokušala doznati od Martina Evačića, gazde Narodnog trgovačkog lanca, jednog od nekoliko trgovačkih udruženja u zemlji, čije je stvaranje potaknuo ulazak stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište. Prisutno je nekoliko elemenata. Evačić je mišljenja da u ovom momentu nema onoga tko može realno sagledati što nas sve očekuje jednom kad Hrvatska uđe u Europsku uniju. Jedini i pravi spas i jamca opstanka vidi u proizvodnji. Zašto? Između ostaloga, do 80% robe u NTL-ovim dućanima je iz domaćeg izvora. Svakako ću se složiti s njim kad kaže da je hrvatska trgovačka scena prekapacitirana s brojem objekata, a imajući na umu kupovnu moć građana. S druge strane, strani trgovački lanci sa svojim niskim cijenama stavljaju hrvatske lance u nemogući položaj. Uslijed borbe za što veći dio kolača, rat cijenama dovodi do toga da se pitate – koji to dućan nije diskont!? Ako ništa drugo, barem u jednome dijelu svojeg asortimana. Stručnim rječnikom – u maloprodaji nema jasne segmentacije. Posljedica svega toga jest to da se špara gd-

jegod se stigne. Kupuje se ciljano i selektivno, na akcijama i po sniženjima, u više različitih dućana. Ljudi u dućane dolaze s prospektima i kuponima – slika na koju unatrag nekoliko godina nismo naviknuli. Ali, ima li uistinu nešto čudno (ili nedajbože loše) u tome? Londonski Harrods slovi kao najbolja robna kuća u svijetu. Prostire se na sedam katova i nema toga što se u njoj ne može naći. London je skup grad (a pogotovo ako svaku funtu pomnožite gotovo s cijelih devet da biste dobili iznos u kunama). Harrods je brand. No, Harrods nije nedodirljiv i doslovce se cijeli svijet sjati pred njegova vrata za vrijeme velikih sezonskih rasprodaja. ‘Vani’ na rasprodajama, akcijama, sniženjima, s kuponima, prospektima ili koristeći nagradne bodove kupuju svi – već jako dugi niz godina i ne samo u Harrodsu. Kad je naše tržište u pitanju, čini se da je sve bilo lakše – i prodati i kupiti – dok je gospodarstvo bilo u rastu i razvoju. Elvira Mlivić Budeš iz Poslovnog učilišta Filax savjetuje na koji način, u današnje vrijeme, stvoriti proizvod ili usluge, kojima ćete u potpunosti osvojiti potrošače, na način da im se ponudi više od onoga što možda očekuju. Potrošači razmišljaju više nego ikad kome će i za što dati svoj novac. Svi to znamo. Zar ne?

INTERVJU: MARTIN EVAČIĆ Domaća trgovina spašava hrvatsku proizvodnju

U Hrvatskoj su se trgovci počeli udruživati prije desetak i više godina. Jedno od udruženja je Narodni trgovački lanac, s čijim čelnim čovjekom pričamo o trenutnom statusu hrvatske trgovine, što njezini glavni akteri mogu očekivati u skoroj budućnosti te zašto bi potrošači u Hrvatskoj trebali podržati domaću proizvodnju. Razgovarala Nina Počuča > Str. 10

MARKETINŠKE AKTIVNOSTI Marketinške aktivnosti u vremenu kaosa

Danas je teže nego ikada kreirati proizvode i usluge, koji će osvojiti srca potrošača i otvoriti njihove novčanike. Dok je gospodarstvo bilo u rastu i razvoju, lakše smo uvodili nove proizvode na tržište, a potrošači su spremno prihvaćali sve novo i zanimljivo. Danas... Piše mr.sc. Elvira Mlivić Budeš > Str. 16

PROIZVODI: ULJA I MASTI

2013. tržišno najstabilniji: margarin i maslinovo ulje

Iako su svi segmenti u kategoriji ulja i masnoća prošle godine zabilježili količinski pad prodaja, najmanje se to osjetilo kod biljnih ulja i ulja sjemenki. Proizvođači će morati voditi računa da se ne ponovi situacija iz 2011. kad su se cijene ovih proizvoda znatno povećale. > Str. 18

PRAVO & POREZI Fiskalna blagajna za svaki džep

Kvalitetan program fiskalizacije ne mora biti skup, štoviše može biti potpuno besplatan. Provjerite kako se fiskalizirati jednostavno i povoljno. Korištenje takozvanih cloud aplikacija pokazalo se odličnim izborom za one kojima... Piše Krunoslav Horvat > Str. 20

PROIZVODI ZA ORALNU NJEGU

Ljepota i zdravlje u fokusu potrošača

U idućem razdoblju hrvatskim tržištem dominirat će proizvodi s dodanom vrijednošću te oni, koji objedinjuju više segmenata njege... > Str. 22

INDUSTRIJSKI RIZICI

FMCG IMPRESSUM NAKLADNIK: Intermims d.o.o., Trg Senjskih uskoka 7-8, 10000 Zagreb / info@ professional.hr / www.professional.hr / OIB: 29498015440 • PRODUKCIJA IZDANJA: Kreativna tvornica d.o.o., info@kreativna-tvornica.com • MARKETING I PRODAJA: info@professional.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • NAKLADA: 1847-8336 • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

Je li nedostatak vode najveća prijetnja globalnoj opskrbi hranom?

Voda je ključno sredstvo u industrijama hrane i robe široke potrošnje. Kombinacija ograničene dostupnosti i visoke potražnje, uključujući... Piše Toby Pickard > Str. 24

PROIZVODI: SREDSTVA ZA PRANJE POSUĐA

Još uvijek prevladava ručno pranje posuđa

Najveća prijetnja rastu vrijednosti kategorije općenito u razdoblju do 2017. godine odnosi se na trenutnu popularnost ručnog pranja... > Str. 26 t r ava n j 2 0 1 3 . 3

fmcg te ma broja inter naciona liz aci ja ma loproda je

i n ternac i onalizacija maloproda je

USPJESI, PADOVI I VAŽNOST PRILAGODBE TRŽIŠTU

› p iše Lamine Lahouasnia (analitičar maloprodaje, Euromonitor International)

6 t r ava n j 2 0 1 3 .

fmcg te ma broja inter naciona liz aci ja ma loproda je

Kad je riječ o potrošnji, geografski pomak u proteklom desetljeću bio je ogroman i rezultirao je promjenama prioriteta kod mnogih trgovaca. Sve veća primanja, poboljšana infrastruktura i manje takse učinili su veliki broj tržišta u nastajanju još dostupnijima i privlačnijima. Visoke stope rasta dodatno su pridonijele povećanju interesa za ta tržišta te ulaganjima u njih, a što je nadalje rezultiralo u dolascima velikog broja trgovaca iz svih dijelova svijeta.

noga razvijena tržišta bila su suočena s dugim razdobljima stagnacije, a neka i s padovima. To je nagnalo trgovce da razmisle o širenju trgovina na domaćem tržištu te potraže nove izazove na stranim tržištima. Ogorčenost rastom e-trgovine s jedne strane, odnosno porast opsega i broja internet trgovaca s druge, učinio je već ionako zasićena tržišta još konkurentnijima. Upravo su te dvije sile privlačnosti i odbojnosti pokretači internacionalizacije maloprodaje. Održiv i suvisli razvoj na novom tržištu zahtijeva kombinaciju lokalnog znanja, prikladni maloprodajni prostor i dokazani poslovni model. Za mnoge ambiciozne trgovce, koji žele proširiti svoja poslovanja, zadnji parametar često kao i da ne postoji, što često završava skupim i sramotnim napuštanjem tržišta. Za veliku većinu uspješnih međunarodnih trgovaca, prilagodba poslovnog modela je osnovni i prvi korak ulaska na novo tržište. Potrošači diljem svijeta radikalno se razlikuju i bilo bi nelogično pretpostaviti da svi žele isto i na isti način. Stupanj prilagodbe varira od prodajnog do prodajnog kanala i od trgovca do trgovca. Za trgovce robom široke potrošnje, internacionalizacija je kompleksni i rizičan poduhvat. Potrošačke prehrambene navike, čak unutar istog tržišta, su različite te su stoga palete proizvoda i preferirani brandovi ključne komponente međunarodne strategije širenja. S druge strane, vertikalno integrirani trgovac odjećom neće nužno trebati mijenjati format trgovine ili ponudu proizvoda, ako se uzme u obzir da su modni trendovi prisutni na globalnoj razini. No, cijena i konkurentno pozicioniranje područja su koja se trebaju uskladiti da bi prodaje na novim tržištima postigle svoj maksimum. Zbrka kod kuće: zrelost, kanibalizacia i prevelika izloženost › Kako razvijena tržišta

postaju sve zrelija, konkurencija se intenzivira – kako za proizvođače tako i za trgovce. U ovoj fazi trgovci moraju pronaći način na koji će se razlikovati ili će biti suočeni s rizikom smrtonosne kombinacije pada prodaje i marži. Veliku prijetnju klasičnim trgovcima predstavlja i trgovina putem interneta tako da većina trgovačkih lanaca na razvijenim tržištima svoje proizvode

nudi i online putem svojih web stranica. S jedne strane takav potez trgovce čini relevantnima u modernome društvu, no s druge strane to predstavlja novi izazov – kanibalizaciju. Ako potrošači mogu kupovati online, trebaju li trgovci na zrelim tržištima velik broj trgovina? Neki će odgovoriti potvrdno, no činjenica je da će ta vrsta kupovine neupitno zamijeniti jedan dio klasičnih trgovina. Potencijalni problem za trgovce koji mnogo pažnje posvećuju svojoj pojavi jest pretjerana izloženost. Naime, premium brandovi zahtijevaju dašak ekskluzivnosti. Jednom kad brand postaje ‘predostupan’, teško je sanirati nastalu štetu. Previše trgovina u jednoj zemlji može proizvesti kontraefekt i obezvrijediti brand. Trgovci, stoga, da bi mogli rasti, mogu pribjeći internacionalizaciji, a da to ne naškodi percepciji branda na domaćem tržištu. U potrazi za rastom: draži tržišta u nastajanju › I dok zrelost, kanibalizacija i pretjerana

izloženost mogu nagnati trgovce da se prošire na stranim tržištima, mnogo je razloga zbog kojih trgovci naginju k tržištima u nastajanju. Visok, održiv gospodarski rast u proteklih nekoliko desetljeća transformirao je brojna tržišta niskih primanja u nove potrošačke baze gladne novih brandova. To posebice vrijedi za Kinu, koja je od 1990. godine doživjela istinsku maloprodajnu revoluciju. Osim što su s porastom primanja rasli i apetiti, mnoga tržišta u nastajanju postala su transparentnija, a samim time je i ugovaranje poslova postalo neposredno i jasno. Svakako da još uvijek ima mjesta za poboljšanje, međutim, postignuti napredak bio je dovoljan da privuče neke od najvećih svjetskih trgovaca. U 2011. godini Wal-Mart je preuzeo južnoafrički Massmart. Tim se potezom ovaj američki trgovac proširio u 13 subsaharskih zemalja. Izgledno je da bi Walmartov primjer mogli kopirati i drugi trgovci u idućem razdoblju s obzirom da je pomama za afričkim tržištem velika.

Primjer H&M-a: evolucija u rastu broja trgovina › Između 1996. i 2007. godine, portfelj

švedskog H&M-a brojio je oko 14 trgovina na milijun ljudi. Međutim, 2008. godine tvrtka je otvorila 26 trgovina u jednoj godini te njima doslovce zatrpala tržište. Iako je došlo do kratkoročnog povećanja prodaja, novo-

otvorene trgovine mučile su se da bi generirale nove prodaje. Došlo je do kanibalizacije i drastičnog pada prodaja po kvadratnom metru trgovine, čemu je također pogodovao sve veći broj online kupaca nakon lansiranja H&Move web stranice. Štokholm ima najviše H&M trgovina u svijetu – njih 25 na površini od 30 četvornih kilometara. S takvim gustim pozicioniranjem trgovina, otvorenje svake nove trgovine najvjerojatnije će završiti kanibalizacijom. Velika popularnost trgovine putem interneta u Švedskoj se već počela odražavati na to. Etablirana mreža trgovina uvijek će biti prvi odabir trgovaca odjećom, koji svoje proizvode naprosto moraju izložiti, no pretjerano širenje, posebice na skupim tržištima, moglo bi se nepovoljno odraziti na buduće zarade. Suprotno Štokholmu, prisutnost H&M trgovina u Pekingu je relativno mala. Za razliku od Švedske, trgovanje putem interneta u Kini tek je u povojima i većina prodaje odvija se u stvarnim trgovinama. Oslanjanje na klasične trgovine još više pridonosi važnosti širenja na tržišta u nastajanju. Nedostatak odgovarajućih nekretnina u mnogim tržištima u nastajanju bio je razlog zbog čega su brojni trgovci odjećom u prošlosti odlagali svoj ulazak. Za razliku od zapadne Europe, u kojoj dominira šoping po trgovinama u središtu grada, u kineskim gradovima najpopularniji su veliki trgovački centri. Kako FMCG trgovci ulaze na nova tržišta / Što potrošači jedu različitije je od onoga što nose › Logistički izazovi trgovanja robom

široke potrošnje možda su i najproblematičniji segment kod intrenacionalizacije i upravo zbog toga trgovci u toj kategoriji rjeđe biraju širenje na strana tržišta. Internacionalizacija robe široke potrošnje zahtijeva razumijevanje fundamentalnih razlika u prehrambenim navikama potrošača, preferiranim brandovima, a čak i tipovima trgovina. Drugim riječima, fiksni trgovački model jednostavno nema prolaz. Uzmimo za primjer svježu hranu. Povijesno je konzumacija svježe hrane ovisila o dostupnosti usjeva, što je s vremenom dovelo do izraženih preferencija određenih vrsta proizvoda. Više od 40% svježe hrane konzumirane u Kini odnosi se na povrće, dok je u, primjerice, Poljskoj to 28%, a u SAD-u na povrće otpada 25%.

ŠTO SU S PORASTOM PRIMANJA RASLI I APETITI, MNOGA TRŽIŠTA U NASTAJANJU POSTALA SU › „OSIM TRANSPARENTNIJA, A SAMIM TIME JE I UGOVARANJE POSLOVA POSTALO NEPOSREDNO I JASNO.“ t r ava n j 2 0 1 3 . 7

fmcg te ma broja inter naciona liz aci ja ma loproda je Neorganski razvoj – najbolja opcija za maloprodajne trgovce › Za razliku od drugih malo-

prodajnih kanala koji si mogu priuštiti organski rast na novim tržištima, postoji mnogo elemenata koji rast putem akvizicije čine preferiranom opcijom za trgovce robom široke potrošnje, koji dolaze na nova tržišta. Manje marže generirane trgovinom robom široke potrošnje znači da te trgovine zahtijevaju velike količinske prodaje. Iako se to može postići organski, za trgovce robom široke potrošnje manje je rizično da nadograde na postojeću lokaciju i bazu potrošača. Za lanac trgovina mješovitom robom, uspostavljanje novih veza s dobavljačima može se oduljiti i dovesti do pogrešaka na obje strane. Akvizicija postojećeg lanca zajedno s postojećim ugovorima s dobavljačima puno je mudriji potez. No, organski put još uvijek može biti profitabilan za trgovce mješovitom robom, posebice one koje uvode nove formate trgovina na tržišta u kojima ih nema. Za fenomenalan rast hipermarketa u Kini može se nadasve zahvaliti organskom širenju stranih trgovaca poput Auchana i Wal-Marta.

Amerikanci ne vole Tescov ‘Fresh & Easy’ koncept › Prodaja svježe hrane zdravstveno

savjesnim potrošačima u Kaliforniji zvučala je kao savršen recept za uspjeh. Međutim, nakon pet godina ubrzanog širenja, Tescove Fresh & Easy trgovine tek trebaju opravdati ulaganja, a tek se onda može govoriti o eventualnoj revoluciji na američkom tržištu robom široke potrošnje. Iako se u 2011. godini brzinom svjetlosti proširio na 199 trgovine, Tesco je napravio brojne elementarne pogreške prosuđujući američko tržište. Konkurencija na američkom tržištu robom široke potrošnje je velika, a čini se da je tu činjenicu Tesco podcijenio. Konkurenti kao što su Save-A-Lot, Albertsons i Ralphs odmah su odgovorili na ulazak Tescova Fresh & Easy’s koncepta na način da su prilagodili svoje privatne robne marke svježe hrane, stavljajući naglasak na svježe i proširujući svoj asortiman gotovih jela. Lokacije Fresh & Easy trgovina također nisu popularne. Ukoliko ekonomični koncept želi uspjeti, glavna je odrednica njegova dostupnost. Mnoge Fresh & Easy trgovine ne nalaze se na atraktivnim mjestima i do njih se treba dosta putovati. Drugi problem je taj što Fresh & Easy privatne robne marke nisu toliko poznate da bi mogle samo tako zamijeniti redovne proizvode. Uz to, prodavanje proizvoda, kojima uskoro ističe rok trajanja, po nižim cijenama američkim potrošačima znači samo da se roba mora brzo potrošiti, a ne da je kvalitetna i svježa.

Moda je dokazano univerzalna › I dok je,

s jedne strane, nesrazmjer u prehrambenim navikama globalno trgovcima dao do znanja da se moraju prilagoditi lokalnom tržištu, s druge strane su potrošački ukusi, kad su u pitanju neprehrambeni proizvodi poput elektronskih naprava, luksuznih roba i namještaja puno univerzalniji. Najbolji primjer kako potrošački trendovi putuju svijetom odnosi se na industriju odjeće. Bez obzira radi li se o trgovačkom centru usred Chicaga ili u šoping ulici u središtu Londona, glavni trgovci odjećom kao što su H&M, Zara i Gap moći će prodati gotovo identične proizvode u svim svojim trgovinama. To u jednu ruku dokazuje da trgovci odjećom mogu imati homogeniji pristup internacionalizaciji. Iako se asortiman proizvodima može svidjeti svim kupcima, postoji niz detalja na koje bi

trgovci odjećom trebali obratiti pažnju. Najvažnije područje odnosi se na cjenovno pozicioniranje, jer upravo taj detalj čini razliku između priuštivog i nedostupnog. Prosječna primanja u tržištima u nastajanju, iako u porastu, još uvijek su neznatna spram primanja u razvijenim zemljama. Kako bi primijenili ‘europske’ cijene, trgovci odjećom moraju uvjeriti lokalne kupce da su njihovi brandovi bolji od jeftinih alternativa dostupnih otprije na tržištu. Primjer Zare › Kao jedna od najuspješnijih

globalnih trgovačkih brandova odjeće, Zara u vlasništvu Inditexa, ima trgovine na 78 tržišta diljem svijeta. Iako su proizvodi u Zarinim trgovinama uglavnom istih linija, Zara za pojedinačna tržišta formira drugačije cijene. To ujedno upućuje na jednu od najvećih pogod-

PRIMJER KAKO POTROŠAČKI TRENDOVI PUTUJU SVIJETOM ODNOSI SE NA INDUSTRIJU ODJEĆE. › „NAJBOLJI NO, TRGOVCI MORAJU PAZITI NA CJENOVNO POZICIONIRANJE, JER UPRAVO TAJ DETALJ ČINI RAZLIKU IZMEĐU PRIUŠTIVOG I NEDOSTUPNOG.“

8 t r ava n j 2 0 1 3 .

fmcg te ma broja inter naciona liz aci ja ma loproda je

nosti internacionalizacije za trgovce odjećom: mogućnost cjenovne prilagodbe. Koristeći se cjenovnom diskriminacijom, Zara si može dopustiti ‘optimalne’ cijene svoje robe na različitim tržištima, a na taj način ujedno i povećava vrijednosne prodaje. Unutar Eropske unije, rast trgovine putem interneta rezultirao je rastućim brojem prekograničnih internet prodaja, što je dovelo i do veće cjenovne transparentnosti. To je najzad prisililo Zaru da uskladi cijene u cijeloj Europi (ili barem u eurozoni) da bi spriječila velik broj potrošača sjeverne Europe da kupuje iste proizvode putem Zarine španjolske web stranice. Zarina cjenovna politika u Europi smjestila je tog trgovca u središte tržišta. Cijene su najjeftinije u Španjolskoj, Sloveniji i Portugalu, iako su cijene na drugim europskim tržištima približno jednake. Što se tiče strategije Zarina pozicioniranja, najznačajnija razlika odnosi se na tržišta u nastajanju. Cijene u azijskopacifičkoj regiji su više, unatoč nižim prosječnim primanjima. Ta promjena u strategiji cjenovnog pozicioniranja namjerni je pokušaj da bi se bolje pozicioniralo na maloprodajnom tržištu odjećom. Zarine cijene u Indoneziji, Filipinima, Tajlandu i Kini više su nego bilogdje u Europskoj uniji, s iznimkom Skandinavije. Put trgovaca luksuznom robom › Za razliku od većine drugih trgovaca, trgovci luksuznom robom svoja primanja temelje na malom segmentu sveukupne potrošačke baze. Iz tog razloga, brzorastuća tržišta kao što je, primjerice, Indija neće biti tako atraktivna opcija za trgovce luksuznom robom kao što će biti za trgovce robom široke potrošnje. Razlog tomu je to što trgovci luksuznom robom ciljaju na tržišta s velikim postotkom stanovništva s visokim primanjima za razliku od tržišta koja pokazuju rapidni potrošački rast. Iako se tržišta BRIC zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Kina) općenito smatraju velikim potencijalom za rast, jedino su Kina i Brazil prošle godine bili u prvih 10 trži-

šta po broju kućanstava s visokim primanjima. Glavni razlog tomu je taj što se predviđanja za snažan rast prosječnih primanja u Indiji i Rusiji uglavnom odnose na niže i srednje klase. No, u razdoblju od idućih osam godina i Indija i Rusija bi se trebale naći u istoj grupi s Kinom i Brazilom. Za trgovce luksuznim robama, održavanje povezanosti s glavnim gradovima svijeta kad je u pitanju moda važnije je nego inzistiranje na rastu. To ujedno objašnjava brojnost luksuznih brandova u gradovima poput Milana, Londona i Pariza. Važnost robnih kuća kao prodajnih kanala odredit će hoće li neki luksuzni brand otvoriti trgovinu na novom tržištu. Naime, osim brandiranih butika i dutyfree dućana, robne kuće su jedini pravi teren za prodaju luksuznih stvari. Dominacija tog kanala na tržištima Sjeverne Koreje, Singapura i Kine umanjuje zahtjeve spram proizvođača luksuznih roba da u tim zemljama otvore vlastite trgovine. Tržište nekretnina u maloprodaji › Na pozitiv-

nom tržištu nekretnina, potrošači češće prodaju svoje domove i kupuju nove. To stvara značajnu potražnju za proizvode za unapređenje doma jer potrošači sve više žele od kuće stvoriti dom raznim dekoracijama i obnovama. Potrošači se također osjećaju bogatijima jer se vrijednost njihove imovine, odnosno njihovih domova, povećava. To podupire daljnje ulagačke aktivnosti poput proširenja doma ili kupovina još jedne nekretnine što nadalje stvara dodatnu potražnju za proizvode za unapređenje doma. Prošle su godine cijene nekretnina u mnogim razvijenim zemljama ipak bile niže nego unatrag pet godina. Radi se o situaciji u kojoj su krediti građana viši nego stvarna vrijednost nekretnine. Kao rezultat toga, potrošači nisu toliko kivni ulagati u svoje domove. No, zahtjevi za manjim popravcima su još uvijek prisutni s obzirom da potrošači na taj način nastoje sačuvati novac radije nego u potpunosti zamijeniti određene dijelove u kućanstvima.

’Uradi sam’ ili neka naprave drugi › Potrošači, koji zarađuju više od 10.000 američkih dolara godišnje, vrlo vjerojatno će moći potrošiti na unapređenje svojih kuća. Oni koji zarađuju manje od 1.000 američkih dolara najvjerojatnije će zarađivati radeći na sitnim popravcima. To može poslužiti kao indikator za rast potencijalnih usluga vezanih uz kuću i dom. Cijena tih usluga na tržištima s višim stupnjem jednakosti mjesečnih primanja najvjerojatnije će biti visoka u usporedbi s 10.000 američkih dolara. Mnogi potrošači će jednostavno sami prionuti

poslu. To znači da će najam majstora za rad u kući biti relativno skup što opravdava zahtjeve za trgovinama proizvodima za unapređenje doma i vrta. No, na mnogim je tržištima razina nejednakosti mjesečnih primanja puno veća, što znači da majstori za kućne popravke u pravilu zarađuju mnogo manje od potrošača koji mogu investirati u unapređenje doma. To znači da oni koji mogu uložiti u popravke mogu uložiti i u osoblje, koje će obavljati radove. S druge strane, takva situacija umanjuje potencijale za trgovine robom za unapređenje doma i vrta, jer će građevinski radnici kupovati direktno iz veleprodaje. Unatoč populaciji od 1.3 milijarda ljudi i brzorastućim tržištem nekretnina, Kina je ostala neiskorištena prilika za trgovce proizvodima za unapređenje kuće i doma iz zapadnih zemalja. Nakon velikih gubitaka i zatvaranja trgovina, jasno je da prodaja te vrste proizvoda Kinezima nije naišla na očekivani odjek. Može li internet uistinu zamijeniti trgovine? › S kontinuiranim rastom prodaja internetom,

kao prodajnim kanalom, mnogo je debata o tome trebaju li trgovcima još uvijek tolike trgovine. S jedne strane, biti će sve više potrošača koji će se neminovno okrenuti k internetu u potrazi za širim asortimanom i nižim cijenama, no s druge, trgovine će još uvijek biti nužne brojnim trgovcima koji trebaju izložiti svoju robu ili nude nešto izvanserijsko. No, drugima klasične trgovine, da bi prodrijeli na nova tržišta, neće biti potrebne. Lanci robnih kuća kao štos u Barney’s i Selfridges proširuju svoju potencijalnu bazu kupaca na način da omogućuju međunarodne dostave. Britanski Debenhams nedavno je lansirao web stranicu na njemačkom jeziku za djelić troška koji bi imao da je otvorio stvarnu trgovinu u Njemačkoj. No, unatoč svim svojim prednostima, trgovinom putem interneta još uvijek se ne može postići ista razina impulzivne kupnje, kao što je to moguće u klasičnim trgovinama, i takva vrsta trgovine neće moći zamijeniti šoping kao aktivnost u slobodnom vremenu. To se još više odnosi na tržišta u nastajanju jer je potrošnja na internet po glavi stanovnika mnogo niža nego u razvijenim zemljama. S tim u vezi, trgovci koji žele naširoko izgraditi brand na stranom tržištu, još uvijek će za prodajne kanale trebati klasične trgovine, i to mnogo njih. Sa zasićenjem, pa čak i smanjenjem koji se odražava na mnoga svjetska tržišta robom široke potrošnje, internacionalizacija je od trgovačke ambicije postala trgovačka potreba, a u idućih pet godina mnogo će trgovaca nastojati prodrijeti na tržišta u nastajanju kao što su Kina i Indija.

EROPSKE UNIJE, RAST TRGOVINE PUTEM INTERNETA REZULTIRAO JE RASTUĆIM BROJEM › „UNUTAR PREKOGRANIČNIH INTERNET PRODAJA, ŠTO JE DOVELO I DO VEĆE CJENOVNE TRANSPARENTNOSTI.“ t r ava n j 2 0 1 3 . 9

fmcg intervju ma rtin evačić

DOMAĆA TRGOVINA SPAŠAVA HRVATSKU PROIZVODNJU › r a z g ova r a l a Nina Počuča

arodni trgovački lanac, u obliku u kakvom danas postoji, osnovan je 2009. godine, udruživanjem tadašnjeg CBA Internacionala i NTL grupe, koji su tada postojali već sedam, osam godina. Spajanju trgovaca općenito prethodila je specifična situacija na tadašnjem tržištu. Naime, od 2000. godine nadalje počela je koncentracija trgovine. Srednje veliki trgovci su uvidjeli da će teško opstati ukoliko se ne udruže, da su im gabariti ograničeni te da im je pregovaračka snaga s dobavljačima umanjena.

Koliko maloprodajnih objekata djeluje u sklopu NTL-a? › Danas

u okviru NTL-a posluje devet tvrtki i one praktički sa svojih 1200 trgovina-prodajnih mjesta

pokrivaju cijelu Hrvatsku. Slavoniju tradicionalno pokriva Boso, a od sredine ožujka i NTL, koji je preuzeo upravljanje trgovinama Biljemerkanta, nakon što je taj osječki trgovac proglasio stečaj. Južnu Dalmaciju pokriva Pemo iz Dubrovnika, središnju Dalmaciju i splitsku regiju Studenac iz Omiša i Bakmaz iz Zadra. Sjeverni Jadran pokriva Krk trgovina, a Istru pokriva Diona preko dijela svoje maloprodajne mreže. U Zagrebu imamo Dionu i Gavranovića, koji također pokriva dio Like i Gorskog Kotara. Zagorje pokriva Trgostil, a Mets iz Čakovca pokriva Čakovec i širi se zadnjih godina prema Varaždinu i u Podravinu, prema Koprivnici i Virovitici.

smo pitanju u prvim godinama postigli iznimno velike učinke. Nakon toga se uvidjelo da ima prostora za napredak i bolje poslovanje i u drugim područjima. Krenuli smo u razvoj zajedničke robne marke - NTL u ovome momentu ima više od 500 proizvoda privatne robne marke, koje dogovara i osmišljava za sve svoje članice. To je drugi sinergijski učinak.

Koje su prednosti udruživanja trgovaca? › Prva premisa je zasi-

Što još trgovci dobivaju udruživanjem snaga? › Treći učinak se

gurno moć pregovaranja. Po tom

Jesu li to proizvodi domaćih proizvođača? › Mahom su to

domaći proizvođači. Ima nešto malo proizvođača izvana, ali u takvim slučajevima radi se isključivo o proizvodima koje Hrvatska ne proizvodi. Primjerice, Hrvatska ne proizvodi pseću hranu, papir.

odnosi na zajednički marketing.

Zajednički se oglašavamo na TV-u i izdajemo zajednički katalog. Četvrti učinak odnosi se na zajednički uvoz. Dio roba, koji nabavljamo je ipak iz uvoza. Nabavljamo ga direktno, naročito ako se radi o prekomorskim zemljama. U takvim stvarima članice su jednostavno premale da bi mogle samostalno djelovati. Čak su i naše najveće članice jednostavno premale za samostalne uvoze. Prije dvije godine uvidjeli smo da postoji veliki problem nabave svježeg voća i povrća. Nabavu smo objedinili putem NTL-a i te proizvode za članice nabavlja isključivo NTL. Aktivnost je počela prije dvije godine, a prošle se godine jako intenzivirala. Otkud nabavljate voće i povrće? › Imamo nekoliko otkupnih

mjesta. To su domaći kooperanti za Slavoniju, zagrebačku regiju,

NE MISLIM DA ĆE KOD NAS SVE PROPASTI. NIKADA NE SMIJEMO GLEDATI TOLIKO › „NO, PESIMISTIČNO, ALI SVAKAKO ĆEMO MORATI DODATNO PORADITI NA SVOJIM TROŠKOVIMA I SVOJOJ UČINKOVITOSTI, ODNOSNO PROFITABILNOSTI. “

10 t r a v a n j 2 0 1 3 .

fmcg intervju dr aga n munjiz a

t r a v a n j 2 0 1 3 . 11

fmcg intervju ma rtin evačić

Dalmaciju. Citruse uvozimo iz Grčke i Španjolske. Ono što nije s našeg područja, to moramo uvesti. Nabava voća i povrća je preko NTL-a centralizirana. Možete li komentirati slučaj Biljemerkanta? Jeste li očekivali takav rasplet s obzirom na prošlogodišnje osnaživanje portfelja? › Da budemo iskreni,

mislim da su svi pomalo iznenađeni. Radi se o jednoj od najznačajnijih tvrtki članica NTL-a. Mislim da nitko nije bio svjestan dubioza, koje je Biljemerkant imao u Srbiji, a vjerujem da ga je u situaciju u kojoj se sada nalazi ‘gurnula’ Hypo banka. Svi mogu pričati što žele, no, činjenica je da u Hrvatskoj u ovom momentu nema niti trgovca niti tvrtke, koji bi izdržali situaciju da im dobavljači žele naplatiti kompletan dospjeli dug. Donesen je zakon o financijskom poslovanju, no situacija se nije mogla stabilizirati u nekoliko mjeseci. Donijeli smo zakon u kojem smo se izjasnili da robu možemo i moramo platiti u 60 dana. Svaka tvrtka, kojoj bi se probale ‘pustiti’ garancije, zasigurno bi se našla u problemima.

Radi se, dakle, o velikim iznosima. › Tako je. U pitanju su jako

velike cifre. Činjenica je da je Biljemerkant bio zadužen više nego se znalo. Mislim da su za takvo stanje zaslužne operacije u Srbiji, koje je započeo prije nekoliko godina. Do koje mjere trenutni status Biljemerkanta utječe na poslovanje NTL-a? › Biljemerkant

je bio članica srednje veličine i pokrivao je veliki dio Slavonije. Pokrivao je Osijek, Baranju, dio zemlje prema Virovitici i dio prema Požegi. Uglavnom, radilo se o otprilike 300 trgovina. Žao nam je zbog takve situacije i ona istinu predstavlja problem. Žao nam je zbog naših dobavljača. NTL je bio pojedinačno najveći dobavljač Biljemerkanta i kao takvi smo pretrpjeli određene gubitke. Što se tiče drugih dobavljača, to ovisi o njihovom ‘zdravlju’, odnosno koliko će oni moći neutralizirati taj ‘udarac’ ili ga riješiti u okviru svojih mogućnosti - i likvidnih i otpisima na teret. Možda će zvučati grubo, no mislim da su pomalo i dobavljači krivi za ovakve situacije. Osim duga koje je Biljemerkant imao za robu, problem je u tome što je velik dug napravio i po ‘eskontu’ mjenica od dobavljača, odnosno plaćao ih je mjenicama, koje

su oni eskontirali kod poslovnih banaka s regresnim pravima. Što to konkretno znači? › To konkretno znači da banka može od dobavljača naplatiti mjenicu koju je Biljemerkant izdao i kojom su se dobavljači naplatili eskontirajući ih kod faktoring kuća. Biljemerkant je u stečaju. Biljemerkant je imao dvije tvrtke – Biljemerkant i Biljemerkant trgovinu. Imenovana su dva stečajna upravitelja i u tijeku je postupak stečaja. Biljemerkant se mogao izvući da su dobavljači stali iza njega, odnosno otpisali dio obaveza i da su ostatak obaveza prolongirali na nekoliko godina. To su trebale napraviti i banke. Pravu istinu nitko ne zna. Prisustvovao sam sastancima u svojstvu vjerovnika, jer su i naša potraživanja prema Biljemerkantu bila značajna. Prema informacijama koje imam, dobavljači se nisu izjasnili i banke su bile protiv. Banke su uvijek više manje zaštićene hipotekama, fiducijima, kolateralama i svakako su u boljem položaju.

PREKAPACITIRANA TRGOVAČKA SCENA

Kako ocjenjujete trenutnu

hrvatsku trgovačku scenu? Kojim je događajima obilježena? Hrvatska trgovačka scena je sigurno prekapacitirana s brojem objekata, a s obzirom na kupovnu moć. To generira niz problema. Drugo što bih rekao jest da je trgovina u hrvatskom vlasništvu u jednoj nemogućoj situaciji, ako pogledate stranu konkurenciju koja ima nižu cijenu kapitala i koja već godinama iskazuje gubitke u poslovanju. Ne znam u kojim bi to normalno uređenim državama tvrtke, koje godinama iskazuju gubitke u poslovanju kao kompletno strana trgovina mogle normalno poslovati, a da država uopće ne reagira. Nema poreza na dobit, nema zarade, nema ničega. Iskazuju gubitke u poslovanju prvenstveno zbog rata cijenama gdje nas prisiljavaju da idemo u isti takav rat i gdje na kraju više nitko nema nekakvu normalnu zaradu da može slobodno planirati razvoj. Zbog toga i ta spirala nelikvidnosti. Trošak kapitala za domaću trgovinu sasvim je drugačiji. Naši se kreću oko 5% naviše u najboljem slučaju, dok su kod stranaca, primjerice Lidla ili Kauflanda, na

JE GRANA KOJA IZ GODINE U GODINU ISKAZUJE SVE MANJU DOBIT. DOMAĆI TRGOVCI › „TRGOVINA JOŠ UVIJEK ISKAZUJU DOBIT JER RADE PRAVILNO, PAZE NA TROŠAK, NAPRAVILI SU NIZ RACIONALIZACIJA, ALI I TO IMA NEKAKAV SVOJ KRAJ. “

12 t r a v a n j 2 0 1 3 .

fmcg intervju ma rtin evačić

razini 1.5 do 2%. Činjenica je da oni trpe gubitke i bez obzira na to - rade. U sadašnjem trenutku vlada nevjerojatna agresivnost. Svi zapravo zauzimaju prostor, ne gledajući na profitabilnost i održivost tog modela. Pa tko duže izdrži.

Ulazak na svako tržište povlači određeni rizik. › Sigurno je da

strani lanci računaju na prvobitne gubitke i žele pomesti domaće trgovce. No, ne vjerujem da će doći do propasti naše trgovine. Vjerujem da će dobar dio domaće trgovine opstati. Ali, činjenica je da računaju da ukoliko unište domaću trgovinu, povećati će marže i nadoknaditi ono što su izgubili u tri, četiri godine rada.

Zašto država ne reagira? ›

Država ubire PDV. Državi je prije tri četiri godine, kad su se intenzivno otvarali objekti po Hrvatskoj, kad smo tjedno imali neko-

liko otvorenja, takvo stanje pasalo jer je to značilo rast bruto domaćeg proizvoda. Radi se ujedno i o intenzivnoj građevinskoj aktivnosti. Nitko tada nije razmišljao da je to intenzivna građevinska aktivnost u djelatnostima koja ne stvaraju novu vrijednost, jer činjenica je da trgovina ne stvara novu vrijednost nego ju samo redistribuira. Da smo otvarali nove pogone, nove tvornice pa da smo s tog naslova narasli, to bi bila druga priča. Državi je to u određenom trenutku pasalo. Sada nikome ne bi pasalo urušavanje trgovine. Trgovina je grana koja iz godine u godinu iskazuje sve manju dobit. Domaći trgovci još uvijek iskazuju dobit jer rade pravilno, paze na trošak, napravili su niz racionalizacija, ali i to ima nekakav svoj kraj. Što će se dogoditi ulaskom u EU? › Mislim da još uvijek nitko

ne može realno sagledati što će se dogoditi u momentu ulaska

u Europsku uniju. Hoće li strani lanci svoje izvore nabave ‘preslikati’ u Hrvatsku? Mislim da ni domaća proizvodnja nije svjesna što će se dogoditi. Dok je domaće trgovine, uz sve naše mane i nelikvidnost i probleme, mi robu ipak nabavljamo iz domaćih izvora. Oko 70 do 80% naše robe je iz domaćih izvora. Mislim da je domaća trgovina glavni garant opstanka proizvodnje. Kako je u Sloveniji? › Ako sagledate posljednjih nekoliko godina, Slovenija je zemlja koja je izašla iz iste države i u nju su došli stranci. U trgovinama koje ne drže domaći, slovenski trgovci, nema slovenske robe. Možda postoji par dobavljača iz Slovenije. Slovenska prerađivačka industrija je na koljenima. Jaki brandovi koji su dominirali tržištem bivše države praktično su nestali. Da nema Mercatora, koji je domaći trgovac, ne znam gdje bi bili.

Tko će kupiti Mercator? › Očito

je da Agrokor i dalje ima namjeru kupiti Mercator i mislim da je on ujedno i jedini ozbiljni ponuđač. Mercator je u 2012. godini iskazao ogromne gubitke na svim tržištima. Mislim da je samo na tržištu Crne Gore iskazao dobit, ali ona se mjeri u desecima tisuća eura. Na svim drugim tržištima zbog vrijednosnih usklađenja i zbog samog poslovanja iskazao je ogromne gubitke.

Agrokor je nedavno ponudio znatno manju cijenu po dionici za razliku od ranijeg pokušaja kupnje. › Plaćati nešto po istoj

cijeni kao i prije godinu dana, kad se u međuvremenu vidi da je sve otišlo u sasvim krivom smjeru, nije logično. Agrokor tu vjerojatno vidi i šansu za svoju proizvodnju jer na taj bi način postao ozbiljan europski retailer i apsolutni regionalni lider. Agrokorova proizvodnja je jako uspješna, ali i maloprodaja. t r a v a n j 2 0 1 3 . 13

fmcg intervju ma rtin evačić Tko ima monopol u Srbiji? › Preuzimanjem Mercatora u Srbiji bi Agrokor dijelio tržište s Delhaizeom, koji je preuzeo najvećeg srpskog trgovca – Delta grupu. Postoje i lokalni trgovci, nekoliko stranih lanaca sa značajnim udjelima. Konzum je prisutan gotovo u svim republikama bivše države. Preuzimanjem Mercatora bio bi prisutan u Sloveniji i kontrolirao bi dobar dio kolača. U Sloveniji je još uvijek najjači Mercator pa Spar, a tu je i čitav niz diskontera – Hoffer, Spin, Lidl. U Sloveniji gotovo da i nema malih nezavisnih trgovina. Spar u Hrvatskoj ide dosta agresivno, iako iskazuje gubitak. Dosta ulažu u cijenu. Očito je da ih u ovom momentu ne brine rezultat nego želja da osvoje što veći dio tržišta, a kasnije će nadoknaditi izgubljeno. Mi da tako poslujemo, morali bismo ubrzo staviti ključ u bravu. Nedavno je u HGK organiziran susret Tescovih predstavnika s hrvatskim poduzetnicima. Hoćemo li uskoro kupovati u Tescu? › To je bio sastanak s

hrvatskom proizvodnjom. To nije bila namjera Tesca, bar još ne u ovom momentu, da uđe na naše tržište. Njih je zanimalo što se od hrvatske proizvodnje može iskoristiti za Tesco. Prema povratnim informacijama koje imam, tu nije bilo prevelike sreće za proizvodnju zbog niskih cijena koje Tesco traži. No, moguće je da Tesco dođe u Hrvatsku i vrlo vjerojatno je taj posjet i bilo nekakvo ‘ispipavanje’ terena, bar izdaleka. Ako uđe, sigurno neće ući na hrvatsko tržište otvaranjem svojih maloprodaja. On može ući samo akviziranjem nekoga od postojećih. Potencijalno mu dosta trgovaca može biti zanimljivo. Tesco je ogroman i najveći je europski retailer. Najbliži Tesco našem tržištu je u Mađarskoj i tamo je on trgovac broj 1, s najvećim tržišnim udjelom i s jakim logi-

JE DA TESCO DOĐE U HRVATSKU. AKO UĐE, SIGURNO NEĆE UĆI NA HRVATSKO › „MOGUĆE TRŽIŠTE OTVARANJEM SVOJIH MALOPRODAJA. ON MOŽE UĆI SAMO AKVIZIRANJEM NEKOGA OD POSTOJEĆIH. POTENCIJALNO MU DOSTA TRGOVACA MOŽE BITI ZANIMLJIVO. TESCO JE OGROMAN I NAJVEĆI JE EUROPSKI RETAILER.“

14 t r a v a n j 2 0 1 3 .

fmcg intervju ma rtin evačić stičkim kapacitetima, a prisutan je i u svim trgovačkim formatima – od svojih klasičnih hipermarketa do manjih trgovina. U Mađarsku je Tesco ušao samostalno, prije puno godina kad je mađarsko tržište još bilo nerazvijeno i kad je na njemu još bilo prostora. Na hrvatskom tržištu u ovom momentu prostora nema. Ali, svako malo se otvaraju šoping centri s novim trgovinama. › Da, ali generalno se

kolač smanjuje. Maloprodajni kolač nije više isti i smanjuje se kod svih trgovaca. Davno sam to nazvao kupovanjem prostora. Pitanje je tko će duže moći izdržati ne radeći profitabilno, odnosno tko će prije doći u probleme.

Koliko je kupcima u Hrvatskoj važan domaći proizvod? › U

zadnje vrijeme ta svijest jača. Potreba za kupnjom proizvoda domaće proizvodnje povećava novostvorenu vrijednost. Ako nema stvorene vrijednosti, nema ni mogućnosti potrošnje. S druge strane je činjenica da se kriza u Hrvatskoj ne zaustavlja, nego se naprotiv produbljuje. Već neko vrijeme nema posebno dobrih vijesti. Loša situacija traje već strahovito dugo. Sjećam se krize osamdesetih godina prošloga stoljeća, koja je trajala godinu dana. Sada već traje tri godine i nisam siguran da smo dotaknuli dno te da je ova godina početak oporavka kao što dosta njih misli. U tom smislu ni ne vidim svrhu otvaranja novih trgovina iako će se one sporadično otvarati, ali i zatvarati. Era otvaranja počela je negdje 2003. i 2004. godine. Trgovine su se intenzivno otvarale do unatrag četiri godine, do 2008., 2009. Nakon toga od stranih trgovaca počeo se jače širiti Lidl, od domaćih nešto više od ostalih Plodine, ali to

nije toliko intenzivno kao u razdoblju prije toga. Ne vjerujem da će ove godine biti otvoreno ni 5% nove prodajne površine u odnosu na postojeću, a znalo se događati da u godini imamo i do 15% novih površina u odnosu na stare.

BEZ JASNE SEGMENTACIJE

Kako ocjenjujete ponašanje potrošača u Hrvatskoj? Što ga određuje? Mislim da ponašanje sve više određuje cijena. Potrošač je svjestan da ako nema proizvodnje, biti će problema. Ako ljudi ne rade, neće imati od čega kupovati. No sila, odnosno opća besparica prisiljava da se gleda na svaku lipu kod kupnje. Diskontne trgovine poput Lidla u tom će smislu imati prednost i rasti će, ali neće više otvarati puno trgovina. Mislim da je njihov intenzivan proces širenja završio. Moja je procjena da će diskonteri zauzeti oko 30% tržišta. Problem u Hrvatskoj je taj što više ne postoje razlike između diskontera i full retailera jer se svi borimo s cijenama. Danas više ne postoje po pojedinim proizvodima velike razlike u cijeni po različitim dućanima. Svi radimo s minimalnom maržom i bitne artikle držimo po praktički istim cijenama. U kanalima maloprodaje nema jasne segmentacije. U određenom momentu svi se ponašamo kao diskonteri. Danas ljudi u trgovine dolaze s katalozima i kuponima, što prije nije bio slučaj. Kupnja je selektivna i ciljana, točno se u određene trgovine dolazi po određene artikle na akciji ne bi li se na taj način barem malo uštedjelo. No, takva kupnja zahtijeva dobru kalkulaciju jer treba se nekako i doći do kupovnog mjesta. Najbolje za kupce je ako su različite trgovine smještene u međusobnoj blizini.

S obzirom na sveukupnu gospodarsku situaciju, dobivaju li privatne robne marke i ekonomični proizvodi sve više na značaju? › U ukupnoj strukturi

prodaje, unutar NTL-a robna marka sudjeluje s oko 12%. Prošle godine nam je promet robne marke u NTL grupi narastao 32% u odnosu na godinu ranije. To je doista izniman rast. U 90% proizvoda radi se o domaćim proizvođačima. I ove godine robne marke imaju tendenciju rasta. Mislim da je to slučaj i drugdje, ne samo s NTL-om.

Možemo li očekivati ulazak još stranih lanaca u Hrvatsku? › Ukratko - mislim da je to - to.

Mogao bi eventualno doći još netko velik i to isključivo akvizicijom, ali ne želim nikoga navoditi poimence.

Hoće li tome pogodovati ulazak Hrvatske u Europsku uniju? › Svakako da hoće. Zemlja će

postati izloženija.

Koja su vaša predviđanja za ovu godinu? Što trgovci mogu očekivati? › Mislim da

će se ove godine nastaviti pad potrošnje, odnosno kupovne moći. Također, mislim da će konkurencija i među dobavljačima i među trgovcima biti još žešća. Zašto? Već sad se pojavljuje čitav niz dobavljača

iz Europske unije, koji nisu bili prisutni dosad u Hrvatskoj, a koji zovu, kontaktiraju, žele uspostaviti suradnju. Mislim da će domaća proizvodnja biti izložena sve žešćoj konkurenciji zbog ulaska takvih vanjskih dobavljača. S druge strane, domaća će trgovina biti izložena sve većoj konkurenciji strane trgovine zbog ulaska stranih roba u strane lance. Strani lanci i sada imaju velik udjel robe, koja nije hrvatska. Mislim da će se udjel roba koji strani lanci prodaju u Hrvatskoj, a kupuju u domicilnim zemljama samo povećavati. To znači da će sve manje domaćih proizvoda biti u opticaju. Primjerice, u mliječni biznis pokušava ući Zott, koji nema problema s otkupom mlijeka na domaćem tržištu, a također se nije spominjao u nedavnoj aferi s aflatoksinima pronađenim u određenima markama mlijeka. Sigurno je da će kompletna konditorska industrija Hrvatske – Kraš, Koestlin, Kandit, Zvečevo – biti izložena pritisku. U opasnosti su i proizvođači mesa poput Vindije. No, ne mislim da će kod nas sve propasti. Nikada ne smijemo gledati toliko pesimistično, ali svakako ćemo morati dodatno poraditi na svojim troškovima i svojoj učinkovitosti, odnosno profitabilnosti.

PUT HRVATSKE TRGOVINE „Generalno se jedino možemo izvući proizvodnjom, a ne ulascima novih trgovaca, daljnjim investicijama u trgovinu. Izvući ćemo se ako kupujemo domaće proizvode, makar ih u ovome momentu plaćali 3% skuplje. Nećemo se oporaviti ukoliko sve što se proizvede izvan Hrvatske, a što je ‘mrvicu’ jeftinije, uvozimo u zemlju i prodajemo. To općenito nije put hrvatske trgovine. Naravno da se uvoz ne može

zabraniti. To je nešto što diktiraju međunarodni sporazumi. Promjene se postižu kroz osviještenost. Vjerujem da i njemački i austrijski potrošač jako dobro gleda što kupuje, a da trgovci dobro paze što izlažu. Kod njih je dominantna roba iz domicilne zemlje. Hrvatska proizvodnja ne smije se svesti na proizvodnju za privatne robne marke stranih trgovaca. To bi bila prevelika šteta - prekvalitetna roba po preniskim cijenama.“

KANALIMA MALOPRODAJE NEMA JASNE SEGMENTACIJE. U ODREĐENOM MOMENTU SVI SE › „U PONAŠAMO KAO DISKONTERI. DANAS LJUDI U TRGOVINE DOLAZE S KATALOZIMA I KUPONIMA, ŠTO

PRIJE NIJE BIO SLUČAJ. KUPNJA JE SELEKTIVNA I CILJANA, TOČNO SE U ODREĐENE TRGOVINE DOLAZI PO ODREĐENE ARTIKLE NA AKCIJI NE BI LI SE NA TAJ NAČIN BAREM MALO UŠTEDJELO.“ t r ava n j 2 0 1 3 . 15

fmcg ma r ketinške a ktivnosti

m r . sc. Elv ira Ml i v ić B u de š elvir a@fil a ks.hr www.fil a ks.hr

Marketinške aktivnosti u vremenu kaosa Danas je teže nego ikada kreirati proizvode i usluge, koji će osvojiti srca potrošača i otvoriti njihove novčanike. Dok je gospodarstvo bilo u rastu i razvoju, lakše smo uvodili nove proizvode na tržište, a potrošači su spremno prihvaćali sve novo i zanimljivo. Danas, na zasićenom tržištu gdje potrošači više razmišljaju o tome koliko su spremni platiti određenu ponudu tvrtke, tržišna utakmica postaje sve zahtjevnija i kaotičnija.

otrošači su informiraniji i vrlo snažni, jer kroz kontakte na društvenim mrežama u nekoliko minuta mogu saznati sve informacije o tvrtki i njezinoj ponudi. Istodobno, tvrtke prezentiraju sve informacije o poslovanju na internetu, što omogućava konkurenciji da u svakom trenutku može kopirati ponudu pa konkurentske prednosti koje osmišljavamo imaju sve kraći vijek trajanja. Gradnja dugoročne vrijednosti za kupca još više otežava poslovanje, jer se strategija gradi mjesecima i godinama da bismo zadržali postojeće i osvojili potencijalne kupce, čime se umanjuje fokus na ostvarivanje financijske zarade. Kako bi tvrtke

uspjele kreirati uspješnu strategiju na tržištu, potrebno je u timu imati kreativne pojedince, koji vide što svi vide i što je svima poznato, ali o tome razmišljaju drugačije. Razmišljanje ‘izvan okvira’

uvjet je tržišnog opstanka u tvrtkama, koje se bore za naklonost kupaca i potrošača. Kupci su zadovoljni kada im ponudimo više od onoga što su očekivali da mogu dobiti. Dakle, ponuda mora biti legendarna, vrhunska, u skladu s izborom kupca. Tvrtke bi se trebale više koncentrirati na tržišne niše, čije potrebe još nisu u potpunosti zadovoljene, a sve uz partnerstvo s dobavljačima i trgovcima nudeći novu vrijednost na tržištu. Važno je sačuvati svoje snažne marke, a obavezno se riješiti onoga što na tržištu više nema utjecaja. Važno je na vrijeme napustiti programe koji više nisu isplativi kako bi se tvrtka mogla fokusirati na vrijedan dio svoje

ponude i fokusirati na personaliziranu komunikaciju s ključnim kupcima.

SITUACIJA U PRAKSI:

1. POTROŠAČI SU ZASIĆENI I INFORMIRANI. 2. ŽIVOTNI CIKLUS PROIZVODA I USLUGA JE U FAZI KASNE ZRELOSTI ILI OPADANJU. 3. TEŠKO JE PRONAĆI VRIJEDNOSTI ZA KONKURENTSKU PREDNOST. 4. TEŠKO JE RADITI U KAOSU I NA TRŽIŠTU KOJE TRPI VELIKE PROMJENE. 5. POTROŠAČI SU OKO NAS I SVJESNI NAŠEG PROIZVODA, ALI SE IZ NEKOG RAZLOGA ODLUČUJU ZA DRUGU PONUDU ZBOG MOGUĆNOSTI IZBORA. Tržišni kaos i posljedice › Tehnologija je omogućila čitavom svijetu da bude povezan, a posljedica toga je povećan rizik za sve tvrtke i nacionalna gospodarstva. Tehnološki napredak, inovacije, hiperkonkurencija, utjecaj tvrtki na okoliš i jačanje pregovaračke moći potrošača dovode do povećanja poslovnog rizika. Multinacionalne kompanije ulažu u strateško planiranje i istražuju nova znanja koja će im pomoći u predviđanju želja kupaca u budućnosti. Brzina reakcija postaje ključna, a tvrke koje znaju iznenaditi konkurenciju zauzi-

maju bolju poziciju na tržištu. Dok se konkurent snađe i kreira strategiju protunapada, brza tvrtka je već ostvarila zaradu i odmaknula predaleko u odnosu s kupcima i klijentima. Međutim, u vremenu kaosa, veliki ne napadaju samo velike s kojima su ravnopravni. Krađa ideja od malih tvrtki ili pojedinaca, uništavanje malih biznisa, otimanje kupaca od slabijih konkurenata postaje svakodnevna poslovna praksa. Strategije i taktike koje su bile kreirane za rastuća tržišta ne mogu dobro funkcionirati i u razdoblju recesije. O krizi s početka devedesetih godina prošloga stoljeća, Peter Drucker je govorio: „U turbulentnim vremenima kompanijom treba upravljati tako da se istodobno opire iznenadnim udarima kao i da se iskorištavaju iznenadne i neočekivane prilike. To znači da u turbulentnim vremenima treba dobro upravljati osnovama“. Što duže traje, kriza ima za posljedicu oprezno ponašanje kupaca, koji pokušavaju pametno trošiti svoj budžet. Istodobno, tvrtke u krizi često odustaju od svojih osnovnih načela, jer ne mogu predvidjeti kretanje tržišta niti naslutiti ponašanje potrošača. Upravo tada nastaje ubojita kombinacija tržišnih udara i nepostojanja odgovarajuće strategije. Kriza u poslovnom svijetu uglavnom pokazuje koliko su reakcije menadžera uspješne ili neuspješne. U praksi, ozbiljne greške menadžera nastaju pod utjecajem straha. Riječ je najčešće o smanjivanju troškova u segmentima koji su važni, otpuštanju najkvalitetnijih zaposlenika, smanjivanju

‘IZVAN OKVIRA’ UVJET JE TRŽIŠNOG OPSTANKA U TVRTKAMA, KOJE SE BORE › “RAZMIŠLJANJE ZA NAKLONOST KUPACA I POTROŠAČA.” 16 t r a v a n j 2 0 1 3 .

fmcg ma r ketinške a ktivnosti PRIDONIJETI RAZVOJU I POVEĆANJU PRODAJE.

svih rizika, štednji na inovacijama, kao i na razvoju proizvoda i usluga.

KAKO PREPOZNATI I IZBJEĆI NAJČEŠĆE GREŠKE U VREMENU KAOSA?

1. VOĐENJE U VREMENU KRIZE NE BI SMJELO DO KRAJA POTKOPATI DUGOGODIŠNJU STRATEGIJU RAZVOJA TVRTKE. 2. ODMJERENI I PROMIŠLJENI POSTUPCI MORAJU ZAMIJENITI BRZO DONOŠENJE ODLUKA VOĐENO STRAHOM I PANIKOM. 3. ULAGANJE U RAZVOJ MARKETINŠKE STRATEGIJE NIKAD NIJE TROŠAK, A NAJMANJE U VREMENU KRIZE. RIJEČ JE O KREIRANJU STRATEGIJA KOJIMA SE UPRAVLJA POTRAŽNJOM, DAKLE I PONAŠANJEM KUPACA. KRIZA NIKAKO NE BI SMJELA UTJECATI NA GODINAMA GRAĐENI ODNOS S POTROŠAČIMA I ATMOSFERU U PRODAJNOM MJESTU ILI TIJEKOM PRODAJNOG RAZGOVORA. 4. SMANJIVANJE BROJA ČLANOVA PRODAJNOG TIMA I SMANJENJE CIJENA DOVODI DO SMANJENJA PRIHODA, ALI I ZARADE ŠTO ONEMOGUĆUJE DALJNJI RAZVOJ I

OPORAVAK TVRTKE KADA ZA TO DOĐE VRIJEME. MENADŽERI TAKO ČESTO I SVJESNO ULAZE U ZAČARANI KRUG. NA PRIMJER, TVRTKA STARBUCKS JE RAZMATRALA MOGUĆNOST SMANJENJA CIJENA. KUPCIMA BI OSIGURALI POPUST OD 10%, NO TO BI ZNAČILO DA MORAJU PRODATI OKO 50% VIŠE ARTIKALA KAKO BI OSTVARILI ISTU ZARADU. UPRAVO IZ TOG RAZLOGA TVRTKE MORAJU DOBRO PROMISLITI ŠTO DONOSI SMANJENJE CIJENA I KOJI SU IM DUGOROČNI CILJEVI TAKVE POLITIKE. 5. SMANJIVANJE TROŠKOVA POVEZANIH S PRODAJOM OSJETIT ĆE SE U KVALITETI USLUGE, A POTROŠAČI ĆE NASLUTITI REZANJE TROŠKOVA I NEDOVOLJNU BRIGU O NJIMA. UZ AGRESIVNO PONAŠANJE KONKURENCIJE, STVARA SE PRILIKA DA SE OBRATE DRUGOME KAKO BI ZADOVOLJILI SVOJE ŽELJE I POTREBE. 6. SMANJIVANJE ULAGANJA U EDUKACIJU I MOTIVACIJU ZAPOSLENIKA JEDNA JE OD NAJČEŠĆIH POGREŠAKA U VOĐENJU. U VREMENU KRIZE ZAPOSLENICI TREBAJU PODRŠKU I OSJEĆAJ DA JAČANJEM VJEŠTINA MOGU

Kako bi brzo došli do financijskih sredstava smanjivanjem troškova, menadžeri se najčešće odlučuju za smanjivanje ulaganja u marketing i razvoj novih proizvoda i usluga. Kada se smanje ulaganja u komunikaciju s potrošačima, otvaramo vrata konkurenciji da plasira svoje poruke i poveća tržišni udio. Svi već na tržištu znaju da ciljna skupina ne može biti preširoka i da to nikada nisu svi dostupni potrošači. Međutim, u vremenu krize, tvrtke kao da zaborave na ovo pravilo pa proizvode pokušavaju približiti što većem broju ljudi. Nažalost, kada se to počne događati, veća je šansa da će se obeshrabriti oni lojalni potrošači zbog nezadovoljstva, nego što se se tim pojedinačnim aktivnostima uspjeti privući nove kupce. U slučaju prestanka ulaganja u razvoj, svi konkurenti, ali i zainteresirani poslovni partneri će uočiti da se događa nešto negativno. Ukoliko tvrtka zanemaruje komunikaciju s ključnim igračima u okružju, uzrokovat će dodatne probleme i nesporazume. Današnja tehnologija omogućuje komunikaciju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu stoga tvrtke više nemaju ispriku za lošu ili nedovoljnu komunikaciju s tržištem. Kada uzmemo u obzir sve navedeno, važno je još naglasiti da je prirodno da se tvrtke u krizi ponašaju nešto konzervativnije nego u vremenu rasta i razvoja. Međutim, ukoliko se ustraje na takvom ponašanju tvrtka mora znati da se neće moći oporaviti jednakom brzinom kao što će to učiniti nešto kreativniji i fleksibilniji konkurenti. Naravno, odabir strategije također ovisi i o dugoročnosti poslovanja, odnosno planovima za budućnost. Na kaos ne možemo utjecati. Riječ je o silama makro okružja, kojima se možemo samo prilagoditi. Međutim, loše poslovne odluke uzrokovane panikom samo pojačavaju utjecaj krize. Promjene na tržištu su stalne i sve češće se događaju. Tvrtke u krizi moraju razmišljati i o razdoblju oporavka, a ne samo sanirati štetu, jednako kao što se u vremenu rasta i razvoja moralo razmišljati o mogućoj recesiji. U devedestim godinama prošlog stoljeća u Hrvatskoj poslove se moglo voditi intuicijom i kombinacijom poslovnih vještina. Danas razvoj traži nova znanja, novi način razmišljanja, kreativnu inteligenciju, pametno poslovno planiranje i uspješnu implementaciju zacrtanih aktivnosti.

U KRIZI ČESTO ODUSTAJU OD SVOJIH OSNOVNIH NAČELA, JER NE MOGU PREDVIDJETI › “TVRTKE KRETANJE TRŽIŠTA NITI NASLUTITI PONAŠANJE POTROŠAČA.” t r a v a n j 2 0 1 3 . 17

fmcg proizvodi ul ja i ma sti

2013. tržišno najstabilniji: margarin i maslinovo ulje Iako su svi segmenti u kategoriji ulja i masnoća prošle godine zabilježili količinski pad prodaja, najmanje se to osjetilo kod biljnih ulja i ulja sjemenki. Proizvođači će morati voditi računa da se ne ponovi situacija iz 2011. kad su se cijene ovih proizvoda znatno povećale.

akon porasta prosječne jedinične cijena ulja i masnoća u 2011. godini, prošle su godine proizvođači u Hrvatskoj morali biti jako pažljivi da se ne dovedu u situaciju u kojoj bi opet morali dizati cijene za više od 10%. U kategoriji ulja i masti, u koju prema podacima agencije Euromonitor International između ostaloga spada i maslac, jedino je u 2012. godini u kategoriji ulja i masnoća porasla jedinična cijena maslaca. Za 18 t r a v a n j 2 0 1 3 .

većinu hrvatskih potrošača, porast cijene od 1% bio je prihvatljiv. No, značajan porast cijena proizvoda u kategoriji godinu dana prije, odnosno u 2011. odrazio se na količinske prodaje tijekom cijele prošle godine. To je rezultiralo padom količinskih prodaja od 2% tijekom godine. Učinak toga na vrijednosne prodaje ulja i masnoća djelomično je nadoknađen povećanjem jediničnih cijena, no kad se u obzir uzmu konstantne vrijednosti svi segmenti kategorije bili su prošle godine u padu. Iako su svi segmenti kategorije prošle godine

zabilježili količinski pad, najstabilniji rast, odnosno najmanji pad bio je prisutan kod biljnih ulja i ulja sjemenki. Biljna ulja i ulja sjemenki ujedno su prošle godine bili najdominantniji segmenti u cijeloj kategoriji, drugim riječima, u ukupnoj maloprodajnoj vrijednosti kategorije sudjelovali su sa 55%. No, s obzirom na to da su prošlogodišnje jedinične cijene nastavile određivati razinu rasta kategorije, povećanje jedinične cijene maslaca doveo je do toga da je maslac zabilježio i najveći porast vrijednosti unutar kategorije.

Biljno umjesto suncokretova ulja › Ulja i masnoće su katego-

rija pakirane hrane što znači da na njihove stope rasta utječe i Vlada. Naime, Vlada određuje cijene sirovina za proizvodnju ulja i masnoća, što znači da cijene konačnih proizvoda variraju što je uzrok konstantnih kontroverza u ovoj kategoriji. No, čini se da se nakon povećanja cijena u 2011. godini, ovaj problem ‘premjestio’ na kategoriju mlijeka i mliječnih proizvoda. Iako većina hrvatskih potrošača preferira suncokretovo ulje, zbog njegove visoke

fmcg proizvodi ul ja i ma sti jedinične cijene, to se ulje često zamjenjuje drugim vrstama ulja – najčešće biljnima. Mnogi potrošači rade na tome da općenito smanje svoje izdatke što neminovno vodi do oslanjanja na proizvode private robne marke. Među sve većim brojem vegana i vegetarijanaca popularno je ulje soje, ali isto tako i kod sve većeg broja ljudi koji nastoje uvesti zdrave prehrambene navike. Bučino ulje smatra se premium proizvodom i uglavnom se koristi za salate. Maslac sve češći izbor kuharica › Ukoliko dođe do stabilizacije

jediničnih cijena u kategoriji ulja i masnoća u razdoblju do 2017. godine, stručnjaci Euromonitora predviđaju da bi se hrvatski potrošači mogli okrenuti k proizvodima bolje kvalitete i to iz zdravstvenih razloga. Očekuje se da će nove proizvodne linije ulja, masalaca i drugih masnih namaza slijediti trendove na području zdravlja i wellnessa, iako se radi o kategoriji pakirane hrane, osjetljive na povećanje cijena. U Hrvatskoj se očekuje još jedan trend, odnosno povećana uporaba maslaca te mješavine proizvoda maslaca i biljnih masnoća i to uglavnom za kuhanje i pečenje. S iznimkom margarina i maslinova ulja, u Hrvatskoj se u razdoblju do 2017. godine u svim segmentima kategorije ulja i masnoća očekuje minimalan ili čak negativan količinski rast te konstantan vrijednosni rast. To će dogoditi iz dva razloga: povećanje jediničnih cijena dovelo je mnoge hrvatske potrošače do zaključka da su ulja i masnoće poprilično skupa kategorija pakirane hrane, što je pak dovelo do usmjeravanja zahtjeva za ovim proizvodima na crna i siva tržišta, ponajprije zahvaljujući lokalnoj proizvodnji maslinova ulja. Kulinarske emisije okidači kupnje › Za očekivati je da će se

prosječna jedinična cijena ulja

i masnoća povećati po kumulativnoj godišnjoj stopi rasta od 1% u razdoblju do 2017. godine. Zbog povećanja cijena iz 2011. glavni tržišni igrači neće biti u mogućnosti značajno podići cijene proizvoda u razdoblju do 2017. godine, a da to neće morati opravdati iznimno čvrstim razlozima. Taj scenarij nije nemoguć, posebice ako to bude uslijed promjenjivih cijena proizvodnih sirovina na globalnoj razini. Vodeće tvrtke u Hrvatskoj u idućem će razdoblju nastaviti lansirati nove proizvode s dodatnim pogodnostima i navodima o njihovoj funkcionalnosti. Novi proizvodi u segmentu masnoća za kuhanje biti će tržišno uspješni upravo zbog svoje sve veće popularnosti, čemu definitivno u prilog idu kulinarske emisije i natjecanja, koja se mogu pratiti putem malih ekrana. Na globalnom tržištu ulja i masnoća prošle se godine prodalo 36.2 milijuna tona proizvoda iz te kategorije. U istočnoj Europi, prošle godine prodalo se 58300 tona namjenskih proizvoda - masnoća za kuhanje. U Hrvatskoj je prošle godine prodano 3000 tona maslaca i 47200 tona biljnog ulja i ulja sjemenki. U istočnoj Europi prodano je 2.4 milijuna tona biljnog/ulja sjemenki. Očekuje se da će se ove godine vrijednost istočnoeuropskog tržišta maslaca smanjiti za 0.1%. Prodaje margarina u Hrvatskoj trebale bi porasti ove godine za 2.3% u odnosu na prošlu godinu. Količinski će se ove godine globalno prodati 4.3% biljnog ulja više nego prošle godine. Istočnoeuropsko tržište masti za kuhanje u odnosu na prošlu, ove će se godine smanjiti za 0.7%. Stručnjaci procjenjuju da će u usporedbi s prošlom godinom ove godine u Hrvatskoj svi segmenti unutar kategorije zabilježiti pad, s iznimkom margarina (rast od 1.1%) i maslinova ulja (rast od 0.6%).

PRVIH PET TVRTKI PREMA TRŽIŠNOM UDJELU BRANDOVA 2012. globalno Jinlongyu

Wilmar International

Fortune

China National Cereals, Oils & Foodstuffs

Luhua

Shandong Luhua Group

Soya

Bunge

Becel

Unilever

istočna europa Zolotaya Semechka

Yug Rusi

Rama

Unilever

Oleina

Bunge

Zlato

Yug Rusi

Milora

Yug Rusi

hrvatska Zvijezda

Agrokor

Floriol

Bunge

Dukat

Lactalis

Meggle

Agrolaguna

Agrokor

PRVIH PET TVRTKI PREMA TRŽIŠNOM UDJELU 2012. globalno Unilever Wilmar International Bunge China National Cereals/ Oils & Foodstuffs Savola

istočna europa Bunge Yug Rusi Unilever PepsiCo Efko

hrvatska Agrokor Bunge Lactalis Meggle Unilever Izvor Euromonitor International

POTROŠAČI RADE NA TOME DA OPĆENITO SMANJE SVOJE IZDATKE ŠTO VODI DO OSLANJANJE NA › „MNOGI PROIZVODE PRIVATE ROBNE MARKE. MEĐU VEGANIMA I VEGETARIJANCIMA POPULARNO JE ULJE SOJE, ALI ISTO TAKO I KOD SVE VEĆEG BROJA LJUDI KOJI NASTOJE UVESTI ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE.“

t r a v a n j 2 0 1 3 . 19

fmcg pr avo & por e zi

Kru no sl av H orvat

dir ektor , Poslovna inici jativa d.o.o. www.fiska lnipos.hr

Fiskalna blagajna za svaki džep Kvalitetan program fiskalizacije ne mora biti skup, štoviše može biti potpuno besplatan. Provjerite kako se fiskalizirati jednostavno i povoljno. Korištenje takozvanih ‘cloud’ aplikacija pokazalo se odličnim izborom za one kojima treba jednostavno, povoljno i sigurno rješenje.

loud aplikacija je računalni program koji se ne nalazi na vašem računalu, već na serverima velikih informatičkih kuća, koji su uvijek dostupni i spremni za vaš rad i pokretanje programa koji vam je potreban. Sve što vam je potrebno da radite u ‘cloudu’ je internet i licenca za program koji želite koristiti. Samim time, program koji trebate je praktički uvijek uz vas gdje god da se vi nalazili i na kojem god računalu ga trebali. Trenutni trend fiskalizacije poslovanja otvorio je novi prostor za ‘cloud’ aplikacije koje na jednostavan, pametan i povoljan način omogućuju svim poslovnim subjektima da ispune svoju zakonsku obvezu. S obzirom da je ‘cloud’ aplikacija uvijek dostupna i da nema skoro nikakve zahtjeve glede jakih hardverskih konfiguracija, omogućuje izrazito zanimljiv oblik fiskaliziranja, a svojim mogućnostima daje i mnogo više od izdavanja fiskalnih računa. O kojoj god djelatnosti da se radi, fiskalna ‘cloud’ blagajna je izvrstan izbor. Ovisno o vrsti ‘cloud’ aplikacije za fiskalizaciju vlasnik ili voditelj poslovnog subjekta ima uvid u kompletno stanje poslovanja na jednoj ili više lokacija. Iznimno je zanimljiva činje-

robu i vrijeme njezina dolaska na vaše skladište. Na taj način smanjujete propušteni prihod, koji se događa ukoliko nemate određeni artikl u jednoj trgovini, ali u drugoj on postoji. Ujedno s informacijama o dostavi samih artikala na vaš lager vaši djelatnici mogu dati pouzdanu informaciju kada će neki artikl biti dostupan i na kojem prodajnom mjestu. Takva operativnost nije moguća uz ručno vođenje skladišta. Uvođenjem ‘cloud’ aplikacije poslovanje može dobiti novi zamah kako bi ostvarilo novi prihod na lakši, jednostavniji i pametniji način.

nica da fiskalna ‘cloud’ aplikacija omogućava praćenje prometa po zaposleniku, proizvodu, vremenu i slično, a to pomaže pri izvještavanju i donošenju boljih odluka u poslovanju. S obzirom da je ključ svakog poslovanja dobivanje pravih informacija i donošenje kvalitetnih odluka, fiskalne ‘cloud’ aplikacije su temeljene upravo na tom principu. Voditelji poslovanja u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta mogu do takvih informacija i izvještaja doći u nekoliko sekundi, što uvelike olakšava posao praćenja vlastitog poslovanja i praćenja kako je neka poslovna odluka utjecala na promjenu u količini prodaje. Pored izvještavanja, fiskalne ‘cloud’ aplikacije vam omogućavaju da vodite vlastiti sustav praćenja kupaca (CRM) tako da u svakom trenutku možete znati tko je zapravo vaš najveći klijent i tko vam donosi najviše koristi.

› BILO KADA, BILO GDJE Fiskalne ‘cloud’ aplikacije su dostupne uvijek i sa svakog mjesta. Ukoliko koristite Facebook, Gmail ili neki drugi društveni servis primijetili ste da mu možete pristupiti sa svakog računala i sa svakog mjesta na kojemu imate internet. Pa zašto vaša fiskalna blagajna ne bi funkcionirala po istom principu?! Sve što vam treba je internet i podaci za spajanje u vašu ‘cloud’ fiskalnu blagajnu. Daleka putovanja i godišnji odmori više nisu problem za nadzor vašeg poslovanja, jer vaša fiskalna blagajna je uvijek s vama kada vam treba.

Znate li koje je stanje vaših zaliha? › S fiskalnom ‘cloud’ aplikacijom u dva klika vidite stanje vašeg skladišta, svu dolaznu

› JEDNOSTAVNA ZA KORIŠTENJE Otvaranje blagajne i obuka za postojeće ili nove radnike gotova je unutar deset minuta. Nema potrebe

PREDNOSTI FISKALNE ‘CLOUD’ APLIKACIJE

O VRSTI ‘CLOUD’ APLIKACIJE ZA FISKALIZACIJU VLASNIK ILI VODITELJ POSLOVNOG › “OVISNO SUBJEKTA IMA UVID U KOMPLETNO STANJE POSLOVANJA NA JEDNOJ ILI VIŠE LOKACIJA.” 20 t r a v a n j 2 0 1 3 .

fmcg pr avo & por e zi da trošite vrijeme na obuku, krenite prodavati odmah! Jednostavno sučelje prodajnog ekrana osigurava da postojeći i novi zaposlenici već na prvi pogled razumiju kako se aplikacija koristi i koji su njezini glavni elementi. › ZA SVAKI DŽEP Od besplatnog do profesionalnog paketa programa, fiskalne ‘cloud’ aplikacije omogućavaju svakom obvezniku fiskalizacije da odabere rješenje u skladu sa svojim mogućnostima. Kvalitetan program fiskalizacije ne mora biti skup, štoviše može biti potpuno besplatan. Razlike između paketa fiskalnih aplikacija očituju se u dostupnoj funkcionalnosti same aplikacije te samim time i u cijeni njezina održavanja. Koji paket fiskalnih ‘cloud’ aplikacija vama najviše odgovara ovisi o prirodi vašeg poslovanja ili opsegu posla. › BEZ DODATNIH ILI SKRIVENIH TROŠKOVA Kroz rad u internet pregledniku bilo koje vrste osigurava se i potpuna neovisnost o operativnom sustavu koji posjedujete. Na ovaj način moguće je ‘cloud’ fiskalnu blagajnu koristiti na

svim Linux distribucijama i sličnim besplatnim operativnim sustavima uz znatne uštede na licenci operativnog sustava. Uz internet preglednik novije generacije (koji su svi besplatni), nisu vam potrebni nikakvi dodatni programi ili aplikacije. › ZA SVAKO RAČUNALO ‘Cloud’ fiskalne blagajne rade unutar internet preglednika te samim time i na većini računala i operativnih sustava. Ako uređaj može ‘surfati’ internetom, može koristiti i fiskalnu ‘cloud’ aplikaciju. Da biste mogli koristiti fiskalnu blagajnu, ne morate nabavljati novo računalo ili skupu ugostiteljsku informatičku opremu. Dovoljno je da računalo može ‘surfati’ internetom i da ste zadovoljni njegovom brzinom rada. › BEZ PREKIDA U RADU Koristeći HTML5 tehnologiju ‘cloud’ fiskalizacija nastavlja raditi i prilikom prekida internet veze. Ne dopustite da loša internet veza utječe na vaše poslovanje! Nevezano od programa koji ga koristi, rad ‘u oblacima’ je oduvijek imao svoje izričite prednosti, ali i svoju najveću manu, a to je nestanak

internet veze. Korištenjem HTML 5 tehnologije vaša blagajna nastavlja raditi i kada niste spojeni na internet. › OSJETLJIV NA DODIR Fiskalne ‘cloud’ aplikacije podržavaju rad sa ekranima osjetljivima na dodir, ali su također u potpunosti prilagođene klasičnome radu s mišem i tipkovnicom. Prilikom razvoja veliki je naglasak stavljen upravo na korisnike ekrana osjetljivih na dodir. Samim time fiskalne ‘cloud’ aplikacije u potpunosti podržavaju ovaj način rada i sve pogodnosti koje dolaze s njim. Uz aplikaciju fiskalizirane blagajne vaše poslovanje može vrlo jednostavno i lagano dobiti i dodatne funkcionalnosti poput vođenja projekata, ljudskih resursa, CRM-a i još mnogo drugih, koje se nadograđuju na vašu već postojeću ‘cloud’ fiskalnu blagajnu. Svaka od navedenih aplikacija je prilagođena i u potpunosti lokalizirana u HTML5 web ‘cloud’ aplikacije bazirane na vodećem OpenSource ERP sustavu – OpenERP.

BISTE MOGLI KORISTITI FISKALNU BLAGAJNU, NE MORATE NABAVLJATI NOVO RAČUNALO › “DA ILI SKUPU UGOSTITELJSKU INFORMATIČKU OPREMU.” t r a v a n j 2 0 1 3 . 21

fmcg proizvodi z a or a lnu njegu

Ljepota i zdravlje u fokusu potrošača U idućem razdoblju hrvatskim tržištem dominirat će proizvodi s dodanom vrijednošću te oni, koji objedinjuju više segmenata njege usne šupljine. Na potrošački odabir utjecat će uvjerljive reklamne kampanje, u čijem su fokusu ljepota i zdravlje.

roizvođači u kategoriji oralne higijene kod novih lansiranja nastoje svojim proizvodima dodati što više vrijednosti ne bi li na taj način opravdali postojeću cijenu. To ujedno objašnjava i poplavu proizvoda tipa 2-u-1, 3-u-1 te ostalih višestrukih varijanti, posebice u segmentu pasta za pranje zuba. Stopa vrijednosnog rasta od 2% u 2011. godini, koja predstavlja bolji rezultat od kumulativne godišnje stope rasta ispod 1% u razdoblju od 2006. do 2012. godine, upućuje na oporavak tržišta proizvoda za oralnu higijenu. Pokretač tog oporavka su novi proizvodi s dodanom vrijednošću, koji si mogu dopustiti cjenovno pozicioniranje višeg ranga. U kategoriji proizvoda za oralnu njegu, segment četkica za zube pokazao je najveći rast, iako taj rast nije toliko velik u odnosu na rast drugih segmenata. Potrošačima

22 t r a v a n j 2 0 1 3 .

su dostupne četkice za zube u raznim privlačnim bojama i oblicima i činjenica je da ti proizvodi upravo zbog toga dominiraju na policama koje pripadaju proizvodima iz kategorije oralne njege. Sve to utječe na učestaliju kupnju četkica za zube. Tradicionalne paste najprodavanije › Unatoč lansiranjima

novih skupljih proizvoda, prosječna jedinična cijena u kategoriji oralne njege zadržava se na razini cijena iz 2010. godine. Zabilježeni rast stručnjaci Euromonitor Internationala pripisuju većoj količinskoj prodaji. Najvažniji segment u kategoriji proizvoda za oralnu higijenu na hrvatskom tržištu su paste za zube, na koje je u 2011. godini otpalo 74% ukupne prodajne vrijednosti cijele kategorije. Udjel vodica za ispiranje usta u razdoblju od 2006. do 2012. zadržao se na 6%, unatoč jakoj marketinškoj kampanji za Listerine ( Johnson

& Johnson). Zahvaljujući takvom progresivnom oglašavanju, među hrvatskim potrošačima na važnosti je dobila cijela kategorija. U ovom momentu u Hrvatskoj ne postoje neke značajne ili tradicionalne alternative postojećim proizvodima za oralnu njegu. Standardne, tradicionalne paste za zube i dalje su najpopularnije među hrvatskim potrošačima. U 2011. u ukupnoj vrijednosti prodanih pasti za zube, standardne paste su sudjelovale sa 60%, iako se taj postotak pomalo smanjuje. U međuvremenu je udjel drugih varijanti pasta za zube (poput proizvoda koji nude ‘kompletnu njegu’) porasao na 18% u ukupnim prodajnim vrijednostima. Udjel pasta za njegu osjetljivih zubi narasao je na 11%, a vrijednosni udjel pasta koje izbjeljuju zube smanjio se na 9% u 2011. godini. Budućnost u ‘kombiniranim’ proizvodima › Za očekivati je

da će u idućem razdoblju glavni pokretači trendova biti proizvodi s dodanom vrijednošću te proizvodi, koji objedinjuju nekoliko karakteristika sredstava za njegu usne šupljine. Stručnjaci predviđaju da hrvatsko tržište, odnosno njegovi potrošači, predstavljaju ‘plodno tlo’ uvjerljivim reklamnim kampanjama, čiji je naglasak na ljepoti i zdravlju. Drugi potencijalni trend među potrošačima mogao bi biti povratak prirodnijim sastojcima i biljakama korištenima u proizvodnji sredstava za oralnu njegu. Stručnjaci Euromonitora predviđaju da će kategorija proizvoda za oralnu njegu do kraja ove godine u Hrvatskoj zabilježiti prosječni godišnji kumulativni rast vrijednosti ispod 1%. S obzirom na predviđanja da će 75% ukupne prodajne vrijednosti otpasti na paste za zube, umjeren rast koji tradicionalno bilježi zreli segment pasta za zube, naveliko će odrediti sveukupan rast cijele katego-

fmcg proizvodi z a or a lnu njegu rije. Očekuje se da će upravo taj segment dovesti u ravnotežu dinamičnost prisutnu u ostalim segmentima oralne njege u razdoblju do 2017. godine. Bez prijetnji na vidiku › Na vidiku trenutno nema nikakvih većih potencijalnih prijetnji rastu kategorije, uz iznimku konkurencije u kategoriji funkcionalnih žvakaćih guma bez šećera, čiji proizvođači tvrde da takve žvakaće gume pozitivno utječu na floru usne šupljine. Stručnjaci Euromonitor Internationala također predviđaju da će prodaje segmenta zubnog konca rasti malo brže od ostalih proi-

zvodnih segmenata, uglavnom zbog poprilično niske ‘startne pozicije’. Naime, na segment zubnog konca u ukupnim prodajama u kategoriji proizvoda za oralnu njegu otpada tek nešto manje od 1%. Očekuje se da će lansiranja novih proizvoda kroz cijelu ovu godinu, ali i u idućem razdoblju biti uspješna. U Hrvatskoj će pasta za zube ostati glavni i osnovni proizvod u kategoriji proizvoda za njegu usne šupljine. Hrvatski potrošači i dalje će ostati otvoreni spram isprobavanja novih inovativnih proizvoda te skloni eksperimentiranju s različitim brandovima. Očekuje se da će kućanstvo na

PRVIH PET TVRTKI PREMA TRŽIŠNOM UDJELU BRANDOVA 2012. globalno

globalnoj razini na proizvode za oralnu njegu ove godine u prosjeku potrošiti 15.2 eura. Najmanje popularan proizvod u toj kategoriji globalno ostaje vodica za usta. Prošle se godine na globalnoj razini na taj proizvod po kućanstvu izdvojilo 10 centi, odnosno manje od jedne kune. Prošle se godine u svijetu prodalo nešto malo više od 6080 milijuna četkica za zube. Samo na području istočne Europe prodalo se njih približno 220 milijuna te 200.000 litara sredstava za izbjeljivanje zubi. Globalno će najveći rast količinskih prodaja doživjeti segment zubnog konca – do kraja ove godine očekuje

PRVIH PET TVRTKI PREMA TRŽIŠNOM UDJELU 2012. globalno

Colgate

Colgate-Palmolive

Oral-B

Procter & Gamble

Crest

Procter & Gamble

GlaxoSmithKline

Signal

Unilever

Listerine

Johnson & Johnson

istočna europa

Colgate

Colgate-Palmolive

Blend-a-Med

Procter & Gamble

Oral-B

Procter & Gamble

GlaxoSmithKline

Aquafresh

GlaxoSmithKline

Unilever

Lacalut

Dr Theiss Naturwaren

Amway

hrvatska

Aquafresh

GlaxoSmithKline

Plidenta

Atlantic Grupa

Colgate

Colgate-Palmolive

Zirodent

Saponia

Signal

Unilever

Izvor Euromonitor International

se povećanje od 2.3%., dok će se sredstva za izbjeljivanje najmanje prodavati. Stručnjaci ove godine očekuju smanjenje količinskih prodaja od 0.7% u odnosu na 2012. godinu. Stručnjaci predviđaju da će vrijednost hrvatskog tržišta proizvoda za oralnu njegu ove godine porasti za 0.6% u odnosu na prošlu godinu. Prema istraživanju agencije Euromonitor International, najprodavaniji brand u Hrvatskoj na području proizvoda za oralnu njegu je Aquafresh (GlaxoSmithKline). GlaxoSmithKline ujedno ima i najveći vrijednosni udjel na hrvatskom tržištu proizvoda za oralnu higijenu.

Izvor Euromonitor International

t r a v a n j 2 0 1 3 . 23

fmcg industr i jski r izici

Toby P icka r d viši a na litiča r igd

Je li nedostatak vode najveća prijetnja? Voda je ključno sredstvo u industrijama hrane i robe široke potrošnje. Kombinacija ograničene dostupnosti i visoke potražnje, uključujući očekivane učinke klimatskih promjena, tvrtke u prehrambenoj industriji izlaže sve većim rizicima.

natrag nekoliko godina, dostupnost vode uzdrmala je opskrbu artiklima širokog spektra na globalnoj sceni. Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača pšenice, ječma i raži prije nekoliko godina pretrpjela je najveće ikad zabilježene suše, koje su u nekim dijelovima u potpunosti uništile usjeve te shodno tome dovele do zabrane izvoza žitarica, što je nadalje rezultiralo naglim skokom njihovih cijena na međunarodnom tržištu. Velika Britanija često je percipirana kao ‘mokro’ tlo, s visokim stupnjem dostupnosti vode, iako u stvarnosti nije tako. Prošle godine suše su bile temom mnogih razgovora – jugoistočni predjeli, Anglia te ostali dijelovi Velike Britanije službeno su proglašeni sušnim područjima, a sve je više područja, koja bi mogla dijeliti istu sudbinu. Razumijemo li učinke? › Voda utječe na svaku fazu lanca opskrbe, od sirovina do potrošača. Dosezi učinaka i rizika, koji proizlaze iz činjenice nedostatka vode, određuju brojni čimbenici. › UPORABA – je li voda namijenjena za konzumaciju ljudima ili životinjama; koristi li se voda za daljnju preradu ili čišćenje. › SEZONA – ljeti je potreba za navodnjavanjem naglašena, dok zimi može doći do poplava i zamrzavanja. › LOKACIJA – koji su lokalni uvjeti 24 t r a v a n j 2 0 1 3 .

opskrbe i potražnje. › PROIZVOD – učinci mogu nevjerojatno varirati ovisno o vrsti proizvoda. › IZVOR I KVALITETA – to se odnosi i na opskrbu pitkom vodom i na otpadne vode. Stupanj rizika vezanih uz vodu, za tvrtke, ovisi o kombinaciji svih ovih čimbenika. Rizici vezani uz vodu i implikacije › Nedostatak vode predstavlja rizik

tvrtkama jer to znači da možda neće imati dostupne potrebne količine vode ili pak vodu zahtijevane kvalitete da bi mogli nastaviti s radom. Rizici vezani uz vodu, s kojima su se suočile tvrtke, prema britanskom forumu Svjetskog vijeća za vodu (WWF) su sljedeći: › FIZIČKI RIZICI – pogoršanje kvalitete i sigurnosti proizvoda te nedostaci sirovina ili proizvoda. IMPLIKACIJA – Bez učinkovite opskrbe vodom, tvrtke će vjerojatno preseliti svoja postrojenja jer će se to odraziti na proizvodnju i kvalitetu proizvoda. Na IGD-ovoj konferenciji o vodi, jedan od vodeća četiri trgovca u Velikoj Britaniji izjavio je da očekuje da se njegovi lanci opskrbe u budućnosti promijene upravo zbog dostupnosti vode i njezine kvalitete. Trgovci i proizvođači morat će razumjeti gdje će u budućnosti biti najviše vode te će morati početi ulagati u mjere učinkovitosti. › FINANCIJSKI RIZICI – rastući troškovi direktnog korištenja vode, fluktuirajući i/ili rastući troškovi

sirovih materijala/proizvoda/ usluga, koji traže značajne količine vode. IMPLIKACIJA – S obzirom da potražnja vode raste, a dostupnost se smanjuje, vrijednost vode će se povećati što će rezultirati dodatnim troškom za tvrtke. Tvrtke će morati razumjeti troškove vezane uz proizvodnju otpadnih voda. › ZAKONODAVSTVENI RIZICI – specifični zakoni, koji dovode do povećanja troškova; izravne zabrane specifičnih praksi te reputacijski rizici vezani uz sudske postupke. IMPLIKACIJA – Zbog rastućih zahtjeva za vodom, zakonodavna tijela morat će imati veću ulogu u upravljanju ograničenim izvorima. › REPUTACIJSKI RIZICI – od stvarne ili tako shvaćene neodgovorne uporabe vode, bilo direktno od tvrtki ili u lancu opskrbe. IMPLIKACIJA – Određene industrije već su iskusile negativne medijske i lokalne kampanje zbog korištenja vode, koje je shvaćeno kao neodgovorno. Sa sve transparentnijim lancima nabave zbog tehnoloških pomaka, pod povećalom će biti tvrtke koje ne postupaju odgovorno, uz opasnost da negativna kampanja našteti reputaciji branda. U zajedničkom izvješću Ceresa, UBS-a i Bloomberg-a navodi se da većina tvrtki, s područja koja su iznimno povezana ili ovise o vodi, ulagačima ne dostavlja odgovarajuće informacije o rizicima vezanima uz vodu s kojima će se suočiti,

a u mnogo slučajeva ne znaju kako bi na njihove lance opskrbe utjecao nedostatak vode. Earth Policy Institute (EPI) vjeruje da je nedostatak vode trenutno najveća prijetnja globalnoj sigurnosti hrane. Svjetska banka predviđa da do 2025. godine dvije trećine svjetskog stanovništva neće imati dovoljne količine vode za piće. Rezultati nedavne studije 2030 Water Resources Group ukazuju na to da je moguće da do 2030. godine na svjetskoj razini vodnih izvora bude i do 40% manje nego što ih ima sada. Ocjenjivanje učinka › Poslovanja

moraju biti svjesna njihova direktnog korištenja vode te vode ‘ugrađene’ u prehrambene proizvode i robu široke potrošnje. Postoje brojne aktivnosti, koje tvrtka može poduzeti da bi procijenila učinak – neke su jednostavnije, neke kompliciranije. Predlažemo tri faze: › ZAPOČNITE SA SVOJIM TERENOM – najprije izmjerite vodu te izračunajte vodnu ravnotežu – radi se o matematičkoj kalkulaciji, koja pokazuje gdje voda ulazi, a gdje izlazi u postrojenje, odnosno poslovanje. › OCIJENITE SVOJE LANCE OPSKRBE. • Analizirajte održivost vodne opskrbe. Primjerice, identificirajte sirovine, koje dolaze s lokalnih područja koja oskudijevaju vodom. • Odredite je li kvaliteta vode upitna, bilo da se radi o opskrbi ili otpadnim vodama. • Razumijte učinak vode lokalno .

fmcg proizvodi cer a li je

t r a v a n j 2 0 1 3 . 25

fmcg proizvodi sr edst va z a pr a nje posuđa

Još uvijek prevladava ručno pranje posuđa Najveća prijetnja rastu vrijednosti kategorije općenito u razdoblju do 2017. godine odnosi se na trenutnu popularnost ručnog pranja posuđa. Jedinične cijene proizvoda za ručno pranje znatno su niže od onih za strojno.

U problematičnim gospodarskim uvjetima, kategorija sredstava za pranje posuđa, za razliku od drugih kategorija proizvoda za domaćinstvo, iako u padu, ne reagira tako burno. Razlog tomu leži u percepciji pranja posuđa kao osnovnoj aktivnosti domaćinstva po pitanju pranja i održavanja. Također, relativno jeftini proizvodi za ručno pranje posuđa u Hrvatskoj ne ostavljaju mnogo prostora za uštedu, ako se kupuju rijeđe ili na akcijama. Pretprošla 2011. godina bila je najgora u posljednjem desetljeću po pitanju rasta prodaje proizvoda iz ove kategorije. Naime, udjel potrošnje zajedno s vrijednosnim udjelom zabilježio je pad od 2%. Prije tri godine, sredstva za strojno pranje posuđa održala su postojeći rast od 2% za razliku od proizvoda za ručno pranje posuđa. U 2011. godini, sredstva za strojno pranje posuđa bila su zaslužna za 20% ukupne vrijednosti proizvoda za pranje posuđa u 2011. U Hrvatskoj su dostupni tekući deterdženti za ručno pranje suđa te tablete i tekući deterdženti za strojno pranje. No, činjenica je da većina potrošača u Hrvatskoj ne eksperimentira s alternatvnim proizvodima i većina pranje posuđa obavlja ručno. Iako je u 2011. godini zabilježena tržišna penetracija perilica za posuđe od 38%,

zanimljiva je činjenica da je na proizvode za ručno pranje posuđa otpalo 80% vrijednosnih prodaja. Drugim riječima, to bi značilo da svako kućanstvo, koje ima perilicu posuđa, još uvijek djelomično pere posuđe ručno – primjerice, nekoliko tanjura ili čaša ili posuđe koje ne stane u perilicu. Bez velikih promjena › Unatoč

globalnoj ekološkoj svijesti i sve

većem posezanju za proizvodima, čija proizvodnja nema većin negativnih utjecaja na okoliš, u Hrvatskoj će u idućem razdoblju prevladavati trend proizvoda koji nude vrijednost za novac, a proizvođači će nastojati privući kupce diskontnim cijenama te proizvodnim formatima 2-u-1. U očekivanju skromne količinske kumulativne godišnje stope rasta od 2% u razdoblju od 2013. do 2017. godine,

ne očekuje da će konstantne vrijednosne prodaje proizvoda za pranje posuđa nešto posebno rasti. Razlog tomu je smanjenje jediničnih cijena zbog prelaska na private robne marke i ekonomične brandove. Kad je u pitanju pranje posuđa, potrošači su skloniji privatnim robnim markama za razliku od proizvoda za pranje rublja, gdje lojalnost brandu igra veliku ulogu u potrošačkom odabiru. Najveća prijetnja rastu vrijednosti kategorije općenito u razdoblju do 2017. godine odnosi se na trenutnu popularnost ručnog pranja suđa. Jedinične cijene proizvoda za ručno pranje posuđa znatno su niže od onih za strojno pranje. Iako tvrtke nastoje promovirati strojno pranje suđa kroz uštedu vremena i energije, potrošači i dalje smatraju proizvode za strojno pranje mnogo skupljima od onih za ručno. Procjenjuje se da će važnost kategorije proizvoda za strojno pranje posuđa konstantno rasti nauštrb proizvoda za ručno pranje posuđa u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Do 2016. segment proizvoda za strojno pranje posuđa sudjelovat će s oko 23% u ukupnoj vrijednosti kategorije proizvoda za pranje posuđa, a sve zahvaljujući rastućoj prisutnosti perilica za posuđe te svjesnosti o ekološkim prednostima takve vrste pranja posuđa za razliku od ručnog. Očekuje se da će lansiranja novih proizvoda polučiti

JE U PITANJU PRANJE POSUĐA, POTROŠAČI SU SKLONIJI PRIVATNIM ROBNIM MARKAMA ZA › „KAD RAZLIKU OD PROIZVODA ZA PRANJE RUBLJA, GDJE LOJALNOST BRANDU IGRA VELIKU ULOGU.“ 26 t r a v a n j 2 0 1 3 .

!?!? - oglas

Dobrodošli u Vedru kuću znanja! U tijeku su upisi u 8. generaciju polaznika verificiranih programa usavršavanja Poslovnog učilišta Filaks.

Više informacija o programima dostupno je na www.filaks.hr ili www.facebook.com/filaks

Kada je na tržištu prisutna vrlo neugodna situacija, koja budi nemir i osjećaj nepravde, doista možete razmišljati da nema smisla učiti ili očekivati više. Međutim, istodobno je pravi pothvat pronaći radno mjesto gdje usavršavanje nije potrebno i gdje se od vas ni ne očekuje više. Dinamično tržište zahtijeva kontinuirane promjene i predstavlja veliki izazov svima, koji se usuđuju biti uspješni! Uspjeh nije moguće ostvariti starim načinom razmišljanja i rada. Aktivna konkurencija, brzi razvoj i nove tehnologije naglašavaju potrebu za usavršavanjem i specijalizacijom na svim radnim mjestima. Poslovno učilište Filaks razvilo je programe stručnog usavršavanja na području marketinga, prodaje i menadžmenta, koji polaznicima

pružaju relevantna znanja, vještine i alate nužne za kontinuirano uspješno obavljanje izazovnih radnih zadaća i koji ih vode prema ostvarivanju osobnih ciljeva u karijeri. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske verificiralo je sve programe Poslovnog učilišta Filaks, koje izdaje uvjerenje o usavršavanju s kojim polaznici upisuju novo zvanje u radnu knjižicu. Programi se odvijaju kroz interaktivnu nastavu u trajanju od 150 i 200 školskih sati, koju predvodi stručni tim poslovnih savjetnika i predavača. Poslovno učilište Filaks vodeće je učilište specijalizirano za marketing, prodaju, menadžment u Hrvatskoj što dokazuje i uspjeh polaznika, koji dolaze iz različitih industrija i gospodarskih sektora.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA VODITELJ MARKETINGA (MARKETING MANAGER) / VODITELJ MARKE (BRAND MANAGER) / SPECIJALIST ZA OGLAŠAVANJE I ODNOSE S JAVNOŠĆU / SPECIJALIST ZA INTERNET MARKETING / VODITELJ PROJEKTA (ZA TRŽIŠNE KOMUNIKACIJE - ACCOUNT MANAGER) / VODITELJ PRODAJE (SALES MANAGER) / SPECIJALIST ZA PRODAJU I PREZENTACIJU PROIZVODA I USLUGA / SPECIJALIST ZA RAZVOJ I UNAPREĐENJE PRODAJE / MENADŽER U MALOM PODUZETNIŠTVU t r a v a n j 2 0 1 3 . 27

fmcg proizvodi sr edst va z a pr a nje posuđa dobre rezultate, odnosno da će biti uspješna barem na kratke staze s obzirom da lansirane nove varijante istog proizvoda ‘preuzimaju’ prodaju starih. Činjenica da su potrošači zainteresirani za nove inačice samo će dodatno motivirati proizvođače da unprijede postojeće brandove, odnosno linije proizvoda. Multinacionalne tvrtke nastavit će s korištenjem svojih marketinških budžeta da bi povećale potrošačku svijest o prednostima strojnog pranja posuđa – što bi moglo rezultirati u povećanoj tržišnoj penetraciji proizvoda za strojno pranje suđa u Hrvatskoj u idućem razdoblju.

Sredstva za ručno pranje najprodavanija globalno › Prema

podacima agencije Euromonitor International, na globalnoj razini kućanstva u prosjeku troše 7 eura godišnje na proizvode za pranje posuđa, od čega 4.8 eura na proizvode za ručno pranje i 2.2 eura na proizvode za strojno pranje suđa. Najmanje traženi su tekući deterdženti za strojno pranje posuđa – na tu vrstu proizvoda, kućanstva na globalnoj razini u prosjeku troše 20 centi godišnje, odnosno oko 1.5 kuna. U svijetu je prošle godine prodano oko 300 milijuna kilograma praška za strojno pranje posuđa, te približno 5.3

PRVIH PET TVRTKI PREMA TRŽIŠNOM UDJELU BRANDOVA 2012. globalno

milijarda litara sredstava za ručno pranje suđa. Vrijednost globalnog tržišta proizvoda za pranje posuđa porasla je za 1.3% u 2012. godini u odnosu na 2011. Hvatsko tržište proizvoda za pranje posuđa općenito je pokazalo negativan trend – njegova maloprodajna vrijednost smanjila se za 2% u 2012. godini u odnosu na godinu dana ranije. Predviđa se da će količina prodanih sredstava za strojno pranje posuđa u obliku praška u Hrvatskoj, s obzirom na prošlu godinu, u ovoj godini biti manja za 1.3%. Prema podacima Euromonitor Internationala, najveći vrijednosni udjel na global-

PRVIH PET TVRTKI PREMA TRŽIŠNOM UDJELU 2012. globalno

Finish

Reckitt Benckiser

Procter & Gamble

Fairy

Procter & Gamble

Reckitt Benckiser

Cascade

Procter & Gamble

Unilever

Dawn

Procter & Gamble

Henkel

Sun

Unilever

Colgate-Palmolive

istočna europa

Fairy

Procter & Gamble

Finish

Reckitt Benckiser

Henkel

Pur

Henkel

Reckitt Benckiser

Pril

Henkel

Nefis Cosmetics

AOS

Nefis Cosmetics

Inco-Veritas

hrvatska

Čarli

Labud

Henkel

Likvi

Saponia

Labud

Jar

Procter & Gamble

Saponia

Pur

Henkel

Procter & Gamble

Somat

Henkel

Reckitt Benckiser

hrvatska – sredstva za ručno pranje

Likvi

Saponia

Čarli

Labud

Jar

Procter & Gamble

Pur

Henkel

Palmolive

Colgate-Palmolive

hrvatska – sredstva za strojno pranje

Somat

Henkel

Finish

Reckitt Benckiser

Carli

Labud

Likvi

Saponia

Dish Drops

Amway

Izvor Euromonitor International

nom tržištu proizvoda za pranje posuđa prošle je godine pripao tvrtki Procter&Gamble. Količinski je prošle godine najprodavanija robna marka na globalnoj razini bila ‘Finish’ tvrtke Reckit Benckiser. Procjenjuje se da će vrijednost hrvatskog tržišta proizvodima za pranje posuđa do kraja ove godine iznositi nešto više od 101 milijun kuna. Kolikogod to dobro zvučalo, ako se u obzir uzme prošlogodišnja tržišna vrijednost, to će ukazati na smanjenje od 0.5%. Stručnjaci predviđaju da će se do kraja ove godine u svijetu prodati gotovo 5.5 milijarda litara sredstava za ručno pranje posuđa.

Amway Izvor Euromonitor International

PREDVIĐAJU DA ĆE SE DO KRAJA OVE GODINE U SVIJETU PRODATI GOTOVO › „STRUČNJACI 5.5 MILIJARDA LITARA SREDSTAVA ZA RUČNO PRANJE POSUĐA.“ 28 t r a v a n j 2 0 1 3 .

Vina B el j e

Predstavljena graševina 2012. Vina Belje

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . Tis ak

Revolucija u dostavi paketa Tisak, kao vodeći nacionalni distributer, tržištu je ponudio novu uslugu – Tisak paket – brzu, jednostavnu i sigurnu dostavu paketa s kioska na kiosk uz najpovoljniju cijenu.

U organizaciji udruga Vinistra i Graševina Croatica, u zagrebačkom hotelu Esplanade sredinom veljače održano je zajedničko en primeur kušanje mladih malvazija i graševina, a koje je okupilo brojne zaljubljenike dobrih vina i okusa, ali i ugostitelje, sommeliere i vlasnike restorana. Više od 50 vinara Istre i Slavonije ovom je prilikom hrvatskoj javnosti predstavilo svoje posljednje vinske uratke. Vina Belje, čiji je izlagački prostor bio na svoj način dodatno interesantan jer su se uz vina mogli kušati i Beljski kulen, slanina i baranjska kobasica, s posebnim su ponosom vinskim ljubiteljima predstavila svoju Graševinu 2012. koja je nakon premijernog kušanja naišla na brojne pohvale prisutnih. Beljska graševina berbe 2012. u hrvatskim će se prodavaonicama naći do kraja svibnja ove godine te dodatno upotpuniti bogatu ponudu Vina Belje.

L idl

Lidl povećao plaće zaposlenicima Početkom ožujka,

Uprava Lidla Hrvatska donijela je odluku o povećanju bruto plaće za 4 posto svim svojim zaposlenicima, koji rade u trgovinama i skladištima. Ovom odlukom povećanje plaće osjetit će više od 1.200 radnika u ukupno 83 trgovine Lidla u cijeloj Hrvatskoj te više od 250 zaposlenih u logističkim centrima Lidla koji se nalaze u Jastrebarskom i Perušiću. Od mjeseca ožujka povećava se plaća za više od 1.450 zaposlenika, čime je Lidl Hrvatska još jednom pokazao svoju socijalnu osjetljivost i brigu za svoje zaposlenike. U vremenu nepovoljnih gospodarskih uvjeta i rasta nezaposlenosti, ovaj Lidlov potez predstavlja doprinos održavanju standarda svojih zaposlenika. Lidl Hrvatska kontinuiramo povećava broj zaposlenika i širi svoju prodajnu mrežu. Od početnih 13 trgovina otvorenih 2006., Lidl danas ima 83 trgovine, od čega 11 u Zagrebu. Lidl u Hrvatskoj zapošljava preko 1.600 radnika, a ovo povećanje plaća zaposlenika tek je jedno u nizu od početka poslovanja u Hrvatskoj.

Iznimno jednostavna usluga zasniva se na tome da pošiljatelj preda paket na sebi najbližem kiosku Tiska te da ju primatelj preuzme na sebi najbližem kiosku Tiska. Primatelj paket može preuzeti u roku sedam radnih dana, uključujući i vikende, za cijelo radno vrijeme kioska u razdoblju kada to primatelju najviše odgovara. Dostava u roku 24 sata moguća je za sve koji predaju svoje pakete na kioscima Tiska do 12 sati u Zagrebu, dok u ostalim slučajevima Tisak paket dostavlja preuzete pakete u roku do 48 sati. Tisak paket usluga nudit će dostavu paketa po najpovoljnijoj cijeni na tržištu, a u tijeku je i promotivna akcija za vrijeme koje cijena dostave paketa iznosi samo 10 kuna po paketu te je u tu cijenu također uključena i ambalažna kutija. Promotivna akcija traje do 31. svibnja. Postoje dva načina za odabir željenog kioska Tiska za dostavu paketa: putem internetske stranice www.tisakpaket.hr gdje se na Kiosk lokatoru može odabrati željeni kiosk na način da se unese adresa pošiljatelja i primatelja te se

prikažu svi najbliži kiosci. Drugi način odabira je na prodajnom mjestu prilikom predaje paketa gdje zaposlenici Tiska imaju popis svih kioska te mogu pomoći pri odabiru mjesta dostave. Obrazac za slanje pošiljki može se popuniti online ili na samom odredištu, odnosno na samom kiosku Tiska. Korisnici usluge imaju mogućnost izabrati između tri veličine kutije: male zapremine 6,61 litara, srednje zapremnine 14,12 litara i velike koja je ukupne zapremnine 15,55 litara.

Konzu m i Tisa k

Podizanje gotovine na blagajnama Konzuma i Tiska Konzum i Tisak u suradnji sa Zagrebačkom bankom uvode novu uslugu podizanja gotovine na svojim blagajnama pod nazivom „Podigni novac“. Navedena usluga omogućit će brzu, jednostavnu i sigurnu isplatu novca korisnicima debitnih i kreditnih kartica Maestro, Cirrus, MasterCard, Visa, Visa Electron i Diners izdanja svih domaćih i inozemnih banaka i kartičnih kuća. Usluga „Podigni novac“ bit će dostupna svim korisnicima u više od 700 prodavaonica Konzuma i 900 kioska Tiska i Tisak Media centara. Minimalan iznos novca koji se može podići u sklopu ove nove usluge iznosi 50 kuna. Maksimalan iznos koji se može podići na blagajnama malih Konzumovih prodajnih mjesta i kioscima Tiska je 1.000 kuna, a u Tisak media centrima, Konzum maxi i Super Konzum prodavaonicama moguće je podignuti i do 3.000 kuna. Izdavatelji kartica, banke i kartične kuće naknadu za korištenje ove usluge naplaćuju sukladno svojim internim aktima. Radi se o usluzi koja je jednaka onoj koju pružaju klasični bankomati i nije uvjetovana kupnjom u Konzumu i Tisku. Način korištenja je jednostavan, korisnik na blagajni samo treba zatražiti željeni iznos novca te predočiti svoju debitnu ili kreditnu karticu. Unošenjem PIN-a transakcija se autorizira te se s računa skida traženi iznos koji se korisniku predaje u gotovini. Prilikom korištenja usluge „Podigni novac“ zaposlenici Konzuma i Tiska uz novac korisnicima predaju i potvrdu transakcije s POS uređaja te dodatan račun iz blagajne. Provođenje usluge “Podigni novac” prolazi isti način odobravanja kao i podizanje novca na bankomatu koje se odobrava isključivo korištenjem PIN-a, što omogućava dodatnu razinu sigurnosti transakcija i zaštite korisnika. t r a v a n j 2 0 1 3 . 29

fmcg d proizvodi o ga đa ji ukr atko

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . P I K Vr b ovec

PIK Vrbovec postao nositelj Halal certifikata

S irana Gl ig ora

Predstavljanje španjolskog modela proizvodnje sira

Nakon završene provjere i certificiranja, koje je obavio Centar za certificiranje Halal kvalitete Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, potkraj veljače je PIK Vrbovcu d.d dodijeljen Halal certifikat za PIK svježe juneće meso. Potrebne pripreme za certifikaciju Halal standarda u PIK Vrbovcu zahtijevale su od kompanije osiguravanje svih tehničkih preduvjeta te edukaciju i angažman osoba koje će obavljati sve poslove prema pravilima Halal standarda. Također, proces je zahtijevao i osposobljavanje odgovornih osoba u proizvodnji mesa koje će organizirati i pratiti proces proizvodnje Halal proizvoda. Halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunjavaju atribute kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane islamske vjeroispovijesti, ali su jednako tako dobrodošli i u konzumaciji svih ostalih vjerskih pripadnika.

A grokor

Agrokor preuzima Konzum za 148 kuna po dionici Kako se navodi u objavi na Zagrebačkoj burzi od 26. veljače, Konzum d.d. je zaprimio Ponudu za preuzimanje društva Konzum d.d. od Agrokora d.d. temeljem Rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kojim se Agrokoru odobrava objava ponude za preuzimanje Konzuma. Predmet ponude je preuzimanje 2.715.160 redovnih dionica Konzuma, svaka nominalne vrijednosti od 10 kuna. Agrokor se obvezuje platiti cijenu od 148 kuna po dionici, što je 3 kune više od najviše cijene po kojoj je stekao dionice koje stjecanje je prethodilo nastanku obveze za preuzimanje, odnosno 4.18 kuna više od prosječne cijene dionica Konzuma ostvarene na burzi u zadnja tri mjeseca prije nastanka obveze za objavljivanje ponude za preuzimanje, što predstavlja premiju od 2,9%. Kao osiguranje plaćanja, Agrokor je pribavio jamstvo Societe Generale – Splitske banke d.d. Rok trajanja ponude za preuzimanje je 28 dana od dana objave ponude u Narodnim novinama i dva dnevna lista, s tim da rok počinje teći od dana najkasnije objave. Agrokor, kao ponuditelj, zajednički djeluje s Jamnicom, koja je u njegovom koncernu, te s kojom u zajedničkom vlasništvu ima 19.717.700 redovnih dionica. U Agrokorovoj ponudi objavljenoj na Zagrebačkoj burzi dan prije navodi se da se Agrokorovi strateški planovi spram Konzuma neće mijenjati nakon podnošenja ponude za preuzimanje, već će predstavljati nastavak strategije koja se u najvećoj mjeri bazira na daljnjem širenju maloprodajnog poslovanja u Hrvatskoj i regiji, s posebnim naglaskom na tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine. Agrokor smatra da će ponuda za preuzimanje pozitivno utjecati na daljnju konsolidaciju Konzuma na maloprodajnom tržištu regije. Očekivani pozitivni utjecaj procesa konsolidacije i objedinjavanja upravljačkih prava na buduće poslovanje ogleda se u većoj mogućnosti Konzuma da koristi sinergijske efekte s povezanim društvima/društvima kćeri u regiji što će povećati njegovu konkurentnost na tim tržištima. Takoðer se navodi da Agrokorova ponuda neće imati utjecaja na položaj i prava radnika Agrokora, niti na prava i položaj radnika Konzuma. Temeljni Konzumov kapital iznosi nešto više od 227 milijuna kuna te je podijeljen na 22.702.860 redovnih dionica, koje glase na ime, nominalne vrijednosti 10 kuna. 30 t r ava n j 2 0 1 3 .

S ciljem poticanja hrvatske proizvodnje

ovčjeg i kozjeg mlijeka, čija nedovoljna ponuda uzrokuje probleme hrvatskim proizvođačima nagrađivanih ovčjih i kozjih sireva, tvrtka Bio Pharm Vet d.o.o. u suradnji s tvrtkom Sirana Gligora d.o.o. organizirala je potkraj siječnja stručno predavanje u prostorijama Sirana Gligora na otoku Pagu. Zanimljivu usporedbu trenutnog stanja hrvatske proizvodnje s iskustvima u Španjolskoj te mogućih tehnoloških rješenja za značajno povećanje proizvodnje obradio je španjolski stručnjak za ovčarstvo José González Ramos. Predavanjem „Suvremena tehnologija napajanja mliječnom zamjenicom i način smještaja janjadi i jaradi“ José González Ramos (Sloten, Nizozemska) predstavio je hrvatskim ovčarima i kozarima najnovije metode i najučinkovitije prakse koje se primjenjuju u proizvodnji u Španjolskoj te u ostatku Europe, kao i kratki pregled razvoja ovčarstva i kozarstva u Španjolskoj. Nedostatak ovčjeg i kozjeg mlijeka za potrebe prerađivačke industrije neposredno je povezan s izvoznim potencijalom hrvatskih kozjih i ovčjih sireva, čija je kvaliteta prepoznata na europskoj i svjetskoj razini. Osnovni uzrok slabe proizvodnje u ovom segmentu odnosi se na dobnu strukturu proizvođača. Prema rječima Ivana Gligore, osnivača Sirane Gligora, proizvodnjom se bave uglavnom stariji ljudi, dok mladi nisu zainteresirani, te predviđa da će se, ukoliko se takav trend nastavi, proizvodnja uskoro značajno smanjiti. Drugi uzrok slabih proizvodnih kapaciteta odnosi se na ekstenzivan način proizvodnje, koji prevladava u Hrvatskoj.

fmcg d o ga đa ji ukr atko sad

Coca-Coli prijeti tužba zbog oznake na sokovima

hrvat ska

Konzum pobjednik ‘Best Buy’ istraživanja Nedavno istraživanje Best Buy Award za godinu 2012/2013 pokazuje kako je hrvatskim građanima Konzum primjer i pojam za najbolji omjer cijene i kvalitete u Hrvatskoj.

Coca-Cola će se možda suočiti s građanskom tužbom zbog načina na koji brandira svoje sokove od naranče prema procjeni okružnog suda u Kansas Cityju, u američkoj državi Missouri. Radi se o ‘Simply Orange’ brandu soka od naranče, koji je od 2006. Coca-Cola reklamirala kao ‘100%-tni iscijeđeni sok’, a ne ‘sok iz koncentrata’. U stvarnosti se radi o soku koji je kemijski obrađen s umjetnim dodacima te stoga nije dobiven od 100%-tne naranče, niti je prirodan kako ga se reklamira. U tužbi se navodi da takvo označavanje nije u skladu sa zakonima o zaštiti potrošača. Tužba objedinjuje 13 pojedinačnih tužbi iz raznih

Kanada

U ovom istraživanju, hrvatskim građanima, korisnicima interneta, postavljeno je putem web ankete pitanje otvorenog tipa, odnosno ispitanicima nisu bili sugerirani odgovori, te su oni sami mogli slobodno navoditi ono što smatraju najprimjerenijim. Predmetno istraživanje provela je švicarska kuća ICERTIAS - International Certification Association, na uzorku od 1.200 ispitanika - građana Hrvatske, korisnika interneta - isključivo starijih od 15 godina metodom CAWI - DEEPMA (Computer Assisted Web Interviewing - DEEP Mind Awareness). Uz ovaj izvanredan rezultat, Konzum je u nekoliko Best Buy Award

Američki Target ga st prvi puta u Kanadi GAST Drugi najveći američki lanac

diskontnih trgovina – Target – otvorit će svoju prvu trgovinu u susjednoj Kanadi ovoga travnja. Prva trgovina otvorit će se u široj okolici Toronta. Target u Kanadi namjerava sveukupno otvoriti 124 trgovine.

Svi jet

7-Eleven slavi 50.000 trgovina diljem svijeta Ovaj lanac trgovina

mješovitom robom otvorit će do kraja prvog tromjesečja ove godine svoju 50.000 trgovinu. Krajem prošle godine, 7-Eleven imao je 49.500 trgovina u 16 zemalja diljem svijeta.

Dionizijana: nagrade beljskim i iločkim vinima U sklopu eno-gastronomskog

sajma GAST u Splitu održano je 18. Meðunarodno ocjenjivanje vina Dionizijana na kojem je Cabernet sauvignon Vina Belje berbe 2009. ocijenjen kao najbolje hrvatsko crno vino u jakoj meðunarodnoj konkurenciji. Zlatne medalje na Dionizijani osvojila su i dva iznimna bijela vina hrvatskog Podunavlja iz asortimana Vina Belje - Goldberg graševina i Goldberg chardonnay, oba iz berbe 2011, te vrhunski chardonnay. Graševina vrhunska Iločkih podruma ponijela titulu šampionskog vina u jakoj meðunarodnoj konkurenciji. Ova je nagrada posebno značajna, jer je po prvi puta u kategoriji suhih vina pobijedila graševina, a ne vino sorte pošip. Iločki su podrumi dobili još 3 zlatne diplome; za chardonnay vrhunski 2011., traminac vrhunski 2011., traminac izborne berbe 2010. godine, te srebrnu diplomu za traminac ledene berbe 2008.

istraživanja provedenih tijekom proteklih mjeseci na različitim uzorcima ispitanika, od različitih istraživačkih kuća osvojio najveći broj glasova ispitanika u cijelom nizu ključnih kategorija, primjerice najveći broj glasova potrošača za kategoriju ‘Maloprodajni trgovački lanac općenito’ u Best Buy Award istraživanju iz srpnja 2012. godine koji je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK na reprezentativnom uzorku ispitanika za opću populaciju stariju od 15 godina u Hrvatskoj. U istom istraživanju, Konzum je osvojio i najveći broj glasova potrošača u kategoriji ‘Maloprodajni trgovački lanac povoljne kupnje u Republici Hrvatskoj’.

k era m ika m odu s

Keramika Modus dobila ‘Green Mark’

Početkom ožujka, Keramika Modus iz Orahovice postala je ponosnim nositeljem oznake ‘GREEN MARK – SIGN OF EXCELLENCE,’ koju tvrtka Energo Media Servis i Savez za energetiku Zagreba dodjeljuju na korištenje na pet godina. Oznaka je obilježje održive ili ‘zelene’ usluge, proizvoda ili tehnologije radi stvaranja njihove dodane vrijednosti, promicanja, povećanja konkurentnosti i tržišnog plasmana.

t r a v a n j 2 0 1 3 . 31

fmcg d proizvodi o ga đa ji ukr atko

s v i jet

Ju ž na A f r ika

POGLED U BUDUĆNOST:

Još jedan potencijalni skandal s mesom

Do 2020. Kina i Rusija zamijenit će SAD i Njemačku Do 2020. godine, tri od pet vodećih svjetskih tržišta bit će gospodarstva u nastajanju, koja će biti zaslužna za 30.4% globalnog bruto domaćeg proizvoda mjereno paritetom kupovne moći. Dobrostojeća gospodarstva zamjenjuju sve moćnija tržišta u nastajanju, posebice BRIC zemlje (Brazil, Rusija, Indija, Kina) čemu su pogodovali učinci globalne ekonomske krize 2008. i 2009. godine. Prema predviđanjima Euromonitor Internationala, Kina će postati najveće svjetsko gospodarstvo s obzirom na paritet kupovne moći do 2017. godine. Rusija će do 2016. istisnuti Njemačku i tako postati peto najveće svjetsko gospodarstvo. Ove će promjene utjecati na globalnu politiku, poslovna okružja te tijekove investicija, dok će potrošačka tržišta razvijenih zemalja dobiti na značenju zbog širenja srednje klase. 1. Kina: gospodarski lider do 2017. Velika proizvodna baza, jeftina radna snaga, najmnogoljudnija zemlja svijeta i ekonomije razmjera rezultirali su neprikosnovenim gospodarskim rastom u Kini. Iako rast usporava, zakašnjeli oporavak naprednih gospodarstava znači da će Kina preuzeti SAD i postati najveća svjetska gospodarska sila do 2017. godine, zaslužna za 19% globalnog BDP-a mjereno paritetom kupovne moći do 2020. godine. Izazovi za Kinu bit će povećanje troška rada, zagađenje, mirovanje tržišta nekretnina te rapidni proces starenja zahvaljujući vladinoj ‘politici jednog djeteta’. Euromonitor predviđa da će se dob kineske radne snage (od 15 do 64 godine) smanjiti od 2014. godine. 2. SAD: kraj američkog sna? SAD će izgubiti svoju poziciju svjetskog gospodarskog lidera u 2017. Na SAD je 1990. godine otpadala četvrtina svjetskog BDP-a u smislu pariteta kupovne moći, no predviđa se pad na 16% do 2020. Od samih početaka svjetske krize 2008. godine, SAD se nije uspio u potpunosti oporaviti. Jedan od najvećih izazva za SAD jest strategija smanjenja deficita u budžetu, a da ne dođe do političkih previranja. Kako bilo, SAD će zadržati neke prednosti kao najveće svjetsko potrošačko tržište i lider na području tehnoloških inovacija. 3. Indija: demografska dividenda u prilog zemlji nakon 2020. Indija je pretekla Japan i zauzela mjesto trećeg po veličini gospodarstva u svijetu u smislu pariteta potrošačke moći 2011. godine, a zbog demografske prednosti moguće je da u idućih nekoliko desetljeća zauzme prvo mjesto. Indijska 32 t r ava n j 2 0 1 3 .

populacija je relativno mlada i uživa prednosti demografske dividende – više je radno sposobnih ljudi, a udjel dječjeg stanovništva se smanjuje. Euromonitor predviđa da će Indija postati najmnogoljudnija zemlja svijeta do 2025. te da će se udjel radnog stanovništva povećati za 11.6% u razdoblju od 2013. do 2020. godine. 4. Japan: plaćanje cijene za desetljeća ekonomske stagnacije Strukturalni problemi nadvili su se nad Japan, s desetljećima slabog gospodarskog rasta i deflacijom, a prošlogodišnji javni dug bio je najveći u svijetu i iznosio je 235% BDP-a. Japan se još uvijek nije suočio s krizom uslijed državnog duga kakva je prisutna u eurozoni, a većina japanskog duga je u domaćem vlasništvu. Japansko stanovništvo najstarije je u svijetu (prosječna starosna dob bila je 44.7 godina 2012.); radna snaga istodobno je sve manja, a zbog jake valute izvozi nisu konkurentni. No, s obzirom na svoju poziciju u Aziji, Japan može iskoristiti prednosti niskih proizvodnih troškova u regiji te rastuće potrebe azijske srednje klase za najnovijim tehnološkim proizvodima. 5. Rusija: istisnut će Njemačku i do 2016. postati peta svjetska gospodarska sila Mjereno paritetom kupovne moći, kroz četiri godine Rusija će istisnuti Njemačku i postati peta svjetska gospodarska sila, jedna od vodećih u proizvodnji nafte i prirodnog plina. Rusija ima potencijala na brzoširećem potrošačkom tržištu, za koje Euromonitor predviđa da će do 2020. biti deveto u svijetu u realnim okvirima. Prošlogodišnji ulazak Rusije u Svjetsku trgovačku organizaciju još više je zacementirao njezinu integraciju u svjetsko gospodarstvo. Nedostatak gospodarske različitosti i modernizacije dugoročni su izazovi za Rusiju. Ruska vlada pridonijet će promjeni tog stanja s, primjerice, ulaganjem u projekt inovacijskog centra Skolkovo, koji je ruski ekvivalent silikonskoj dolini. Korupcija, državna kontrola i birokracija štete poslovnom okružju u Rusiji. Kao i u drugim dijelovima istočne Europe, rusko radno-sposobno stanovništvo je u padu, unatoč kratkotrajnom baby boomu.

Trenutni skandal s konjskim mesom u

Europi odražava se i na druga svjetska tržišta. Prema zadnjim izvješćima, većina uzoraka mesa iz južnoafričkih supermarketa nije ispravno označena. Istraživači Sveučilišta Stellenbosch ispitali su 139 uzoraka mesa iz trgovina te otkrili da ih je 68% bilo pozitivno na sastojke, koji nisu navedeni na deklaraciji. Prema izvješću, mnogi testirani primjerci sadržavaju u tragovima meso magarca, koze ili azijskog vodenog bivola. Na oko 28% proizvoda nisu bili navedeni alergeni kao što su soja ili gluten. U 37% ispitanih uzoraka pronađena je svinjetina, a u 25% piletina, iako to nije navedeno na deklaracijama. Ispitani proizvodi uključuju mljeveno meso, pripremljene hamburgere, suhomesnate proizvode i kobasice. U izvješću se ne navodi iz kojih su supermarketa uzimani uzorci hrane, već samo da su sakupljani prošle godine u razdoblju od tri mjeseca u provincijama Gauteng, KwaZulu-Natal, Eastern Cape i Western Cape.

Eu ropa

IKEA s tržišta povukla mesne okruglice IKEA je zaustavila sve svoje prodaje popularnih

mesnih okruglica u 14 zemalja diljem Europe, nakon što su testiranja u Češkoj pokazala da okruglice sadrže tragove konjetine. Ovaj švedski lanac trgovina objavio je da su tragovi pronađeni u smrznutim okruglicama Köttbullar, koje su označene kao proizvod od goveđeg i svinjskog mesa. Okruglice su između ostalog bile dostupne u trgovinama u Velikoj Britaniji, Irskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Belgiji, Slovačkoj, Mađarskoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Okruglice su proizvedene u Švedskoj od proizvođača Gunnar Dafgard.

FMCG

Professional omogućuje bolje razumijevanje i identifikaciju dodirnih točaka svih skupina uključenih u proces trgovine – prizvođača, distributera, logističara, trgovaca, PR stručnjaka, marketingaša, akademije, drugih ciljnih stručnjaka... svaki mjesec i direktno, na ruke. U vrijeme kad svi žele biti najbolji, Professional daje uvid u najmodernije modele trgovanja i mjerenja performansi, ali ne pravi odmak od osnovnih vrijednosti – temelja svakog uspješnog poslovanja – dobre strategije, rezonantnog i kreativnog razmišljanja i integriranog pristupa.

www.professional.hr Vaš Professional tim... t r a v a n j 2 0 1 3 . 33