PROFESSIONAL FMCG - broj 13 - 2014/srpanj-kolovoz by Professional.hr

TEMA AGROKOROVA KUPNJA MERCATORA FMCG ISSN : 18 47 - 8 3 3 6 | GO D I NA 4 | BROJ 13 | SRPANJ / KOLOVOZ 20 14.

kolumna

BESPL ATNI P RI M J ERAK

fmcg pro izvo di

Negazirana bezalkoholna pića Sredstva za sunčanje Antiperspiranti

Ima li svjetla na kraju tunela? Vijesti iz zemlje, regije i svijeta

in t erv ju

Andrea Šumanovac

BEZ MARKETINGA PROIZVOD NE MOŽE NI ZAŽIVJETI, A NI PREŽIVJETI FES s r p a nWWW.PRO j / kolov o zSI2O0NAL 1 4 . . HR 1

fmcg uvodnik ANDREA LATINOVIĆ urednica

Ima li svjetla na kraju tunela?

rvatska narodna banka objavila je u svojoj srpanjskoj informaciji o gospodarskim kretanjima kako 2014., koja je već ionako ušla u svoju drugu polovicu, ali, nažalost, ni sljedeća, 2015. godina neće donijeti ozračje optimizma za nezaposlene. A i oni koji još imaju sreću da rade, bit će pravi sretnici uspiju li zadržati svoj posao, crna je prognoza HNB-a. Prema tim prognozama, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s padom gospodarske aktivnosti od 0,2 posto, pa će 2014. “i službeno” biti šesta u nizu krizna godina! Vrlo blagi oporavak očekuje nas u sljedećoj godini, za koju u HNB-u očekuju rast hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,4 posto. Ne treba se zavaravati činjenicom da se broj nezaposlenih na HZZ-u trenutačno smanjio, jer je riječ o već standardnom ljetnom, sezonskom zapošljavanju, a nakon završetka turističke sezone, potom i posezone, najveći će se broj tih ljudi ponovo vratiti na Zavod, ili nastaviti raditi ‘’na crno’’. Dapače, prema izvješću HNB-a, očekuje nas i daljnje smanjenje broja zaposlenih. Slična kretanja predviđaju se i za 2015., iako u nešto blažem intenzitetu’, poručuju u HNB-u. Dakle, Hrvatska po nezaposlenosti ostaje pri samom vrhu EU, odmah iza Grčke i Španjolske. No, još je jedan važan čimbenik, koji ne ulijeva povjerenje da se gospodarstvo kreće u dobrom smjeru- osim što je zavladala opća apatija, besperspektivnost, a građani ne vide nikakvo svjetlo na kraju tunela, dodatni problem je što sve više ljudi, koji ne vjeruju u to da će Hrvatska uskoro izaći iz krize, odlazi u inozemstvo, gdje još

uvijek mogu pronaći relativno pristojno plaćene poslove. Iseljavaju iz Hrvatske, bez namjere povratka, jer ne vide smisla u tome da svaka vlast obećava ‘’bolje sutra’’, koje nikada ne dolazi, a vrijeme neumitno prolazi i gube u vlastitoj državi najbolje godine, vrijeme u kojem su radno najsposobniji. Pogotovo se to odnosi na mlade ljude koji su netom završili fakultete i ‘’čame’’ na Burzi, kao statistička brojka, ali i na one u kasnim 30-im i ranim 40-ima, koji su baš u naponu najveće radne sposobnosti, znanja, iskustva i energije ostali bez posla. Nismo li već svjedoci panike koja je zavladala u liječničkim krugovima, jer državu ubrzano napuštaju izvrsni stručnjaci, koje širokih ruku čekaju europske države, ali i SAD i Kanada? Ekonomisti također upozoravaju da je povećan interes i za odlazak u mirovinu, jer ona ljudima, barem u njihovoj percepciji, jamči kakav-takav mjesečni priljev novca, što je opet bolje negoliništa. Iz HNB-a čak za ovu godinu najavljuju smanjenje broja zaposlenih za 1,3 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 2015. navješćuju daljnji pad broja zaposlenih za 0,4 posto. Teško je poslovati u takvom ozračju negativnosti i crnih prognoza, strahovito teško i u proizvodnji, industriji, a kamoli ponovno uvjeriti ljude da mogu trošiti, jer na svaku se kunu gleda. U ovom smo se broju posvetili i Agrokorovoj kupnji Mercatora, poslu koji možda jamči veći gospodarski rast, a kao glavni intervju objavljujemo zanimljiv razgovor s generalnom direktoricom Unex Grupe, Andreom Šumanovac, o izazovima marketinga i oglašavanja u ovim teškim recesijskim vremenima. Nadamo se da ćete biti zadovoljni brojem koji držite u ruci. Čitamo se na jesen.

sa dr ž a j Tema broja: Agrokor kupio Mercator

Transakcija je vrijedna 544 milijuna eura; za stjecanje 100-postotnog vlasništva Agrokor plaća 324 milijuna eura, 200 milijuna eura za smanjenje financijskih obveza te 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućih obveza Mercatora. ‘’Ovo je zajednička pobjeda poslovnih ljudi, izraz odlučnosti da na temeljima promišljene vizije stalno podižemo razinu...

Intervju Andrea Šumanovac, generalna dir. Unex Grupe

Vijesti iz FMCG sektora iz Hrvatske, regije i svijeta Obrazovanje

Predavačima na javnim fakultetima zadovoljno 68%, a na privatnim čak 95% studenata. Mnogi studenti dijele mišljenje da su privatni fakulteti manje zahtjevni te da njihove diplome manje vrijede. Ima li istine u navedenim predrasudama te kakav je omjer kvalitete javnih fakulteta i privatnih studija, istražio je portal EduCentar na više od 400 studenata. Od ukupnog broja ispitanika, 36% ih pohađa javni fakultet, dok je njih 64% na privatnom učilištu. Za javni fakultet većina ispitanika se odlučila zbog financijskih (ne)mogućnosti i zbog bolje reputacije koju javni fakulteti imaju kod poslodavaca. Većina ispitanika se odlučila za privatni studij prvenstveno zbog stajališta da imaju kvalitetnije profesore i da se lakše istaknuti u manjim...

FMCG proizvodi mjeseca Bezalkoholna negazirana pića Sredstva za sunčanje Antiperspiranti

Novi proizvodi na policama trgovina Karijere

Darija Dretar, HUP Dubravko Folnović, Dukat Michael Georg Müller, Raiffeisenbank Austria Dejan Ljuština, PwC

FMCG IMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Gruška 2, 10000 Zagreb / info@professional.hr / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNA UREDNICA: Andrea Latinović, andrea.latinovic@professional.hr • NOVINARI: Marijana Matković • SURADNIK: prof. dr. Mladen Vedriš • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Ksenija Borščak, ksenija.borscak@professional.hr / M: +385 98 328 427 • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, katarina.jukic@infiniti.hr • IZVRŠNI DIREKTOR: Željko Jukić, zeljko.jukic@professional.hr • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Luka Šužberić, luka.suzberic@infiniti.hr • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

2 sr panj / kolovoz 2014.

Uživajte u kuhanju s BergHOFF proizvodima uz popust čak do 70%. Naljepnice se mogu sakupljati u periodu od 9. 6. do 31. 8. 2014., a iskoristiti od 16.6. do 31.8., odnosno do isteka zaliha. Proizvode uključene u promociju moguće je kupiti isključivo uz naljepnice, po istaknutim cijenama. Više informacija na: www.ina.hr/berghoff

*U usporedbi s redovnim maloprodajnim cijenama u maloprodajnoj mreži.

sr panj / kolovoz 2014. 3

fmcg te ma broja pos ao de setl jeća u r egi ji

A grokor ku pio Mercator

TODORIĆ: ZAJEDNIČKI ĆEMO IZGRADITI GLOBALNO KONKURENTNU I PROSPERITETNU KOMPANIJU Transakcija je vrijedna 544 milijuna eura; za stjecanje 100-postotnog vlasništva Agrokor plaća 324 milijuna eura, 200 milijuna eura za smanjenje financijskih obveza te 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućih obveza Mercatora. › piše Andrea Latinović

akon što je Agrokor kupio većinski udjel Poslovnog sistema Mercator stvoren je najveći poslovni sustav u tranzicijskim zemljama. Ovo je zajednička pobjeda poslovnih ljudi, izraz odlučnosti da na temeljima promišljene vizije stalno podižemo razinu uspješnosti i konkurentnosti. Počinjemo ovim stvarati i novu vrijednost za sve potrošače, veću sigurnost za sve zaposlenike, inicirati daljnji razvoj industrije u regiji te otvarati nova tržišta za proizvođače, izjavio je predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić nakon što

6 t r ava n j / s v i b a n j 2 0 1 4 .

je 27. lipnja i službeno zaključen proces kupnje, a Agrokor postao većinskim vlasnikom Poslovnog sistema Mercator. Uspjeh je toliko veći zna li se u kakvim je gospodarskim uvjetima i okruženju Agrokor poslovao posljednjih nekoliko godina, kazao je Todorić. No i tada su bili i radili na tome da budu stabilizirajući faktor u nestabilnoj gospodarskoj situaciji, a da nisu zapostavili ni principe ekonomske uspješnosti koja je priznata na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Spajanje dva koncerna, po Todorićevim riječima, omogućit će svim proizvođačima u regiji daljnje povećanje volumena prodaje,

otvaranje novih tržišta te perspektivu za nazočnost na trećim tržištima, dok će potrošači dobiti bolju uslugu, kvalitetniju širinu ponude, stabilnije i niže cijene. ‘’Dva uspješna puta neminovno će voditi jednom još snažnijem i još djelotvornijem. Uvjereni smo da ćemo ovim korakom zajednički izgraditi globalno konkurentnu i prosperitetnu kompaniju na najveće zadovoljstvo naših potrošača, poslovnih partnera i svih naših djelatnika’’, zaključio je Todorić nakon završetka ukupne transakcije od 544 milijuna eura za Mercator. Za stjecanje 100-postotnog vlasništva Agrokor plaća 324 milijuna eura, 200

milijuna eura za smanjenje financijskih obveza te 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućih obveza Mercatora.

MINISTAR VRDOLJAK

Perspektiva za hrvatsku industriju › ’’Trebamo čestitati na

toj transakciji i uspjehu, očito da nije bilo lako. Mislim da to daje perspektivu svima onima, ne samo koji su u koncernu, nego i široj hrvatskoj industriji, da se pokaže konkurentnim i da iskoriste distributivni lanac koji je često presudan u udjelima na tržištu koje pojedini proizvod zauzima’’, izjavio je prilikom završetka ove transakcije mini-

fmcg te ma broja pos ao de setl jeća u r egi ji star gospodarstva Ivan Vrdoljak, čestitavši Upravi Agrokora. Za vrijeme procesa Agrokor se nije oglašavao › Dok je tra-

jao proces kupnje Mercatora, iz samog Agrokora nisu gotovo uopće komentirali što se zbiva, sve do dana prije zaključenja ugovora, kada su objavili da je taj koncern, “kao i konzorcij prodavatelja potvrdio da su svi uvjeti za realizaciju Ugovora ispunjeni i, sukladno tome, krenulo se u proceduru zatvaranja transakcije, koja se očekuje tijekom narednih dana”. Potvrdu ove informacije putem Ljubljanske burze objavila je, pak, Pivovarna Laško, koja je u konzorciju prodavatelja Mercatora. Iz Pivovarne Laško podsjetili su kako je konzorcij 14. lipnja 2013. s Agrokorom potpisao ugovor o prodaji ukupno

53-postotnog udjela u društvu Poslovni sistem Mercator, a 28. veljače 2014. aneks tog ugovora. U ugovoru i njegovom aneksu je bio dogovoren, među ostalim, suspenzivni uvjet restrukturiranja dugovanja Mercatora do 31. svibnja ove godine. Taj uvjet do dogovorenog roka nije ispunjen, što nije utjecalo na valjanost ugovora, kazali su tada u Pivovarni Laško. No, Agrokor je 24. lipnja 2014. konzorcij prodavatelja Mercatora obavijestio da se odriče uvjeta restrukturiranja dugovanja, čime su, u skladu s ugovorom i aneksom ugovora, ispunjeni uvjeti za zaključenje transakcije. Konzorcij prodavatelja i kupac su 24. lipnja pisano dogovorili zaključenje transakcije za 27. lipnja ove godine te je tada i potpisan definitivni ugovor o kupnji i okončan proces.

GLAVNE OBVEZE AGROKORA PREMA MERCATORU

1. Mercator najmanje 10 godina ostaje samostalno poduzeće sa sjedištem u Ljubljani i zadržava ime 2. Još najmanje tri godine imat će istu upravu s istim ovlaštenjima kao i do sada 3. Dionice Mercatora bit će još pet godina izlistane na Ljubljanskoj burzi (ako Agrokor stekne više od 90 posto dionica može ih delistirati) 4. Zajamčeno je poštovanje prava djelatnika, radničkog savjeta i sindikata, kao i kolektivnog ugovora najmanje tri godine 5. Slovenskim dobavljačima u iduće je tri godine zajamčeno zadržavanje udjela na Mercatorovim policama ili pošteno dodijeljeno mjesto sukladno njihovoj uspješnosti na tržištu 6. Mercator zadržava funkciju NO-a, u kojemu je zajamčeno članstvo predstavnika djelatnika

Drag o Mu nji z a , kon zulta n t

AGROKOR OVIM SPAJANJEM NE OSTVARUJE MONOPOLISTIČKI POLOŽAJ U REGIJI delez.....). U ovakvoj analizi svejedno je tko koga kupuje, Agrokor Mercator ili Mercator Agrokor, bitno je da sinergijski učinci združenih tvrtki znače veće uštede, a time i veću efikasnost te jasniju strategiju širenja (ne konkuriraju jedan drugom na tržištima) i manju nabavnu vrijednost robe koja predstavlja najveći trošak u maloprodaji, od 74 do 80% ukupnog troška.

Kada komentiramo nužnost spajanja ovih dvaju koncerna, možemo to učiniti na dva načina: PRVI JE NAČIN da na trenutak zanemarimo „politički“ kontekst u kojem djeluju Agrokor i Mercator i na taj način zanemarimo i otpore (većinom sa slovenske strane, ali ne samo sa slovenske) i velika očekivanja (većinom hrvatskih prozvođača, ali ne samo hrvatskih) te produženo na to negativne komentare o nastanku „nove Jugoslavije“ (ekstremnije opcije u svim zemljama), ili potrebe stvaranja većih tj.efikasnijih tržišta, sposobnih za povećanu konkurenciju u EU, ali i sve globalnijem svijetu gdje kupci u regiji dolaze iz Rusije, SAD-a, Kine i Saudijske Arabije (većina kapitalno regionalnih tvrtki, posebice izvozno orijentiranih). Moj stav je ovdje prilični jasan: u bilo kojoj zemlji,

Drago Munjiza, konzultant

pa i ove dvije, dobro je da se tvrtke udružuju i tako ojačaju svoju tržišnu poziciju, koju prvenstveno ugrožava konkurencija iz EU, bilo na strani maloprodaje (Lidl, Kaufland, Intešpar, Hofer, Leclerc, a uskoro i Tesco i Carrefour), bilo na strani proizvodnje (Lactalis, Nestle, Unilever, Mon-

Kvalitetan maloprodajni lanac › Ukoliko, a Agrokor je do sada u zadnjih 20 godina uvijek bio iznadprosječno uspješan u integracijama, integracija prođe kvalitetno, regija će imati kvalitetan maloprodajni lanac, na koji će biti navezano regionalno gospodarstvo-poljoprivrednici, proizvođači, špediteri,bankari, dobavljači intelektualnih usluga, građevinari itd. Naravno, u najboljem položaju će biti tvrtke strateški

partneri Agrokora, koji ovu tvrtku prate već dugi niz godina (Mepas grupa, Pet prom, Franck, Vindija, Granolio, Mlinar,Zvečevo,...), ili tvrtke koje imaju jake tržišne udjele u regiji pa ih je nemoguće „zaobići“- Cedevita, Fructal, Dukat,Knjaz Miloš, Bambi, Imlek, Laško, Union, Zgarebačka pivovara, Pivovara Apatin, Heineken,Sarajevska pivovara, Vitaminka, Kraš, Emona.... Očekujem da svi budući partneri sudjeluju u financiranju spajanja, kroz povećane rabate (2-3%) ili kroz pozajmice za likvidnost. Najviše problema će imati dobavljači proizvoda/usluga koji su svjesno izabrali samo Mercator za kupca, a istovremeno izbjegavali poslovati sa Agrokorom iz bilo kojeg razloga, a nemaju A brandove, nego lako zamjenjive B brandove, ili supstitute. Pregovori sa dobavljačima će biti teški, ali i oni će morati sudjesiječanj / veljača 2014. 7

fmcg te ma broja pos ao de setl jeća u r egi ji lovati u budućem reduciranju troškova, a zauzvrat dobiti mogućnost za veće uštede kroz smanjenje logističkih i prodajnih troškova (ne isporuka na dva skladišta, nego jedno, ne pregovori sa dvije Uprave, nego jednom...). I državnim organima će biti lakše pregovarati sa poznatim vlasnikom iz regije, nego da „love“ vlasnike po Europi, kako je to slučaj sa bankama, gdje se u slučaju krize ili strateških odluka za mišljenje pitaju tvrtke majke koje se većinom u Italiji, Njemačkoj ili Austriji. Za očekivati je da vlasnik i Uprava iz regije može biti socijalno osjetljiviji te razumniji prema zaposlenicima, naravno unutar pravila struke i tržišnih okolnosti, da aktivno sudjeluje u obikovanju regionalne poljoprivredne strategije kroz edukacije i/ili zahtjeve za većim prinosima te fokusiranim ulaganjima u kooperaciju. Što je alternativa integraciji Agrokor-Mercator? Mercator bi, kao što se dogodilo sa srbijanskim Maxijem u vlasništvu Delta holdinga, zasigurno dobio vlasnika iz EU, koji bi sinergijske efekte prebacio na svoju centralu. Budući da kandidata nije bilo na vidiku zadnjih pet godina, taj scenarij bio bi ostvaren u budućnosti uz minimalnu cijenu dionica (što bi uzrokovalo i propast Laško grupacije kao i probleme u NLB banci, ali i ostalim slovenskim proizvođačima). Dobavljači iz regije, ali samo iznadprosječno kvalitetni, dobili bi mogućnost nastaviti suradnju po novim pravilima igre, dok bi ostali bili

zamijenjeni svojim supstitutima iz postojećeg asortimana/klijenata možebitnog kupca. Zato ne stoje argumenti da Agrokor ovime ostvaruje monopolistički položaj u regiji, budući je ona već integrirana u europske distributivno-logističke tijekove, a velik broj konkurenata je prisutan u regiji. Koliko je teško poslovati bez dodatne pomoći i sigurnost može se vidjeti iz primjera Turske, koja sa tržišta od 84 milijuna ljudi, plasira svoj konditorski program u izvoz u 40% izvoznih subvencija. DRUGI JE NAČIN da integraciju sagledavamo isključivo kroz strateški interes država te da sisteme Agrokor i Mercator poistovjetima sa nacionalnim. Vidimo da je u vrijeme krize i globalizacije sve veći trend tako sagledavati povezivanje pa kupnja francuskog Alstroma od strane američke ili njemačke kompanije prolazi i kroz „političko-geostrateške“ kriterije. Ako Mercator i Agrokor proglasimo, ne privatnim tvrtkama, nego i paradržavnim koncernima te strateški bitnim za opstojnost istih, tada ovakav pogled, koji je prisutan i u Mađarskoj, Ukrajini, ali i svim ostalim zemljama EU i svijeta-ima smisla. Svatko tko zapošljava koliko zapošljavaju Mercator i Agrokor ima i izvangospodarski utjecaj. Najlakše je to sagledati kroz odljev investicija i profita u vrijeme krize-tvrtke majke su i investicije fokusirale tamo gdje im je to najisplativije (recentni primjer MOLa i INAe) ili povlačile profit (talijan-

ske i austrijske banke) kada im je tamo bio korisniji. To je naravno legitimno i legalno kada je jednom tvrtka u nečijem vlasništvu i pitanje je zašto su se ranije dopustile prodaje istih-zbog neznanja ili neorganiziranosti. Jesu li se Slovenci mogli bolje organizirati? › U tom smislu je i legitimna bojazan ili nezadovoljstvo dijela slovenske javnosti, bilo ekonomske, bilo političke, bilo intelektualne, da još jedna tvrtka odlazi iz „slovenskih“ ruku (poslije srbijanskog preuzimanja Fructala ili Tedeschijevog Droga Kolinske). Međutim, pitanje je- je li se slovenska privreda mogla bolje organizirati ili ne? Koji god da odgovor ponudimo na to pitanje, nisu Fructal, Droga Kolinska ili Mercator prodani u situaciji kada su bili iznadprosječno uspješni, nego kada su stagnirali ili propadali. Slično kao i INA, ZABA, Privredna banka ili ZAPI/ KAPI u prošlosti u našoj zemlji. Tko je odgovoran za takav scenarij nije sigurno pitanje za kupce, koji su samo pomogli da tvrtke opstanu i nastave proizvoditi i zapošljavati. Sigurno je da tu ima elemenata za državna odvjetništva, jer prodati kupcu tvrtku po cijeni za dionicu od 86 EUR, a prije godinu dana je isti kupac nudio 226 EUR veliki je propust. Mercator je prije desetak godina (ali i INA) bio kupac, a ne lovina. Predlažem da se udaljimo od fokusiranja na takav način, i sagledamo da u današnjem svijetu dnevno postoji tisuće spajanja, kupnja, prodaja ili bankrota.

Veća sigurnost regionalnim gospodarstvima › Zaključno razma-

tranje treba biti fokusirano na budućnost, jer je 550 milijuna eura te pet godina napornoga rada uloženo u budućnost. Budući potrošači diljem bi regije trebali prepoznati Adria retail kao jednog od najboljih maloprodavača, sa izvrsnom uslugom, asortimanom i cijenama. Znanje koje postoji u Konzumu i Mercatoru omogućuje da prodajna mjesta ponovo procvjetaju i pruže zadovoljstvo kupnje- kroz život sa Vama, u najboljem susjedu. Uspješna integracija poslovnih sustava dat će veću sigurnost regionalnim gospodarstvima, što na srednji rok smanjuje i cijenu financiranja u regiji, za gospodarstvo ali i građane. Nadalje, uspjeh Agrokora daje alternativu lošoj gospodarskoj situaciju u Hrvatskoj i pokazuje da je moguće biti uspješan i u uvjetima kada je u zadnjih šest godina Hrvatska izgubila 14% svojeg BDPa. Snažan integrirani sistem opsluživat će turističku privredu koja će procvjetati u EU i omogućiti da hrvatska/slovenska/srbijanska voda bude u barovima soba, kao i mliječni proizvodi, konditori, sredstva za čišćenje itd. Logika i potencijal postoje, kao i znanje i volja za provedbom iste. Slično je i na nivou EU zemalja, vrlo je logično da ujedinjena Europa konkurira SAD-u, rastućoj Kini, Rusiji ili Indiji. Za izazove u provedbi treba optužiti nestrpljenje, parcijalne interese i ljudsku nesavršenost!

davor m a jet ić, gl av n i dir ektor h u p -a

VEĆA KOMPANIJA ZNAČI VIŠE RADNIH MJESTA I UPLATA U PRORAČUN Ekonomija volumena i okrupnjivanje je jedan od glavnih svjetskih trendova u gospodarstvu. Radi se o nužnom potezu kojim će Agrokor povećati konkurentnost na europskom tržištu. Na lokalnom tržištu to znači jaču i kvalitetniju uslugu potrošačima i partnerima, kvalitetniju poziciju u pregovorima na tržištu kapitala te korist za dobavljače te radnike. Veća kompanija znači više radnih mjesta i više uplata u proračun. Ne vidim razloga za nezadovoljstvo slovenske strane i radnika Mercatora, tvrtke koja je bila u velikim problemima i imala nesigurnu budućnost. Ulaskom Agrokora u vlasništvo osigurava se budućnost tvrtke te veća mogućnost ulaska hrvatskih dobavljača na slovensko, ali i slovenskih na hrvatsko tržište, dok će se u zajedničkoj tvrtki lakše moći zajedno boriti za zajedničke interese na drugim tržištima. 8 sr panj / kolovoz 2014.

fmcg te ma broja pos ao de setl jeća u r egi ji

agrokor u spj e šno z avr šio pro ce s ku pnj e m ercatora

v l ada r ep u bl ik e slov en i j e

TRAŽIMO ISPITIVANJE KUPNJE MERCATORA Vlada Republike Slovenije prihvatila je zaključak kojim je Slovenskom državnom holdingu (SDH), fondu koji upravlja državnom imovinom, dala naputak da ispita financijsku konstrukciju kojom je koncern Agrokor preuzeo Mercator. Kratko su istaknuli da SDH ‘’treba provjeriti oblik investicije Agrokora u Mercator te sukladnost te investicije s obvezama koje je Agrokor prethodno dao tijekom pregovora, odnosno postupka prodaje većinskog udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu’’. Naime, zbog prodaje Mercatora hrvatskom Agrokoru, slovenske političke stranke iznosile su brojne izraze zabrinutosti, strahujući od mogućih otpuštanja zaposlenih nakon spajanja Mercatora i Konzuma, buduće suradnje Mercatora s dobavljačima, ali i zbog financijske konstrukcije kojom je Agrokor osigurao novac za prodajni konzorcij. Navodili su da, ne samo da je Mercator jako zadužen, već je to i Agrokor, tvrdeći da bi to u budućnosti moglo destabilizirati financijsku stabilnost tvrtke.

slov en sk i dr ž av n i hol ding

POSAO JE EKONOMSKI OPRAVDAN

Slovenski državni holding (SDH) ustvrdio je da je transakcija u kojoj su Nova ljubljanska banka i Nova kreditna banka Maribor, a u vezi prodaje Mercatora Agrokora, s ekonomskog stajališta pozitivna. Naime, SDH je, po naputku slovenske vlade, trebao “provjeriti oblik investicije Agrokora u Mercator” te sukladnost te investicije s obvezama koje je Agrokor prethodno dao tijekom pregovora, odnosno, postupka prodaje većinskog udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu. No, SDH je upozorio vladu na svoje zakonske obveze. U skladu s korporacijskim pravilima i smjernicama OECD-a glede korporativnog upravljanja, SDH nema i ne može imati uvid u konkretne dokumente spomenute transakcije, niti u detalje komercijalnih odnosa među bankama u državnom vlasništvu i Mercatora te njegovih dobavljača. Zato ne može sâm pripremiti vjerodostojne analize rizika i koristi posla, niti iz perspektive pojedinačne banke, niti glede utjecaja transakcije na nacionalnu ekonomiju. Stoga su u SDH zaključili kako bi ‘’neuspješno zaključenje transakcije za obje banke, a i druge sudionike u poslu prouzročilo negativne posljedice’’.

UDRUŽIVANJEM NOVA GRUPA POSTAJE VODEĆA KOMPANIJA NA PODRUČJU JUGOISTOČNE EUROPE

oncern Agrokor danas je uspješno zaključio proces kupnje većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator i postao njegovim većinskim vlasnikom. Ukupna vrijednost transakcije je 544 milijuna eura, od čega su 324 milijuna eura za stjecanje stopostotnog vlasništva, 200 milijuna eura za smanjenje financijskih obaveza Mercatora, a 20 milijuna eura za operativno financiranje tekućeg poslovanja Mercatora, službeno je priopćio Agrokor 27. lipnja. Na osnovi ugovora, kojeg je Agrokor 14. lipnja 2013. godine potpisao s vlasničkim konzorcijem od 12 prodavatelja o kupnji 53,12% dionica Poslovnog sistema Mercator, te na osnovi kasnijih aranžmana s bankama - vlasnicama Mercatora, Agrokor je – u cilju preuzimanja većinskog vlasništva – platio većinski paket dionica. Završnom preuzimanju prethodio je i Ugovorom predviđeni sporazum s bankama o reprogramiranju duga Mercatora u visini od jedne milijarde eura, kao i suglasnost regulatornih tijela u državama u kojima

djeluju Mercator i Agrokor. Zajedno, dvije kompanije će ostvarivati gotovo sedam milijardi eura godišnjeg prihoda, zapošljavati više od 64.000 ljudi, te biti vodeća tvrtka u sektoru maloprodaje i proizvodnje hrane u regiji i šire. Todorić: Najveći poslovni sustav u tranzicijskim zemljama › Predsjednik kon-

cerna Agrokor, gospodin Ivica Todorić prigodom završetka transakcije naglasio je: „Kupnjom većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator sa strane Agrokora stvoren je najveći poslovni sustav u tranzicijskim zemljama. Ovo je zajednička pobjeda poslovnih ljudi, izraz odlučnosti da na temeljima promišljene vizije stalno podižemo razinu uspješnosti i konkurentnosti. Počinjemo i ovim stvarati novu vrijednost za sve potrošače, veću sigurnost za sve zaposlenike, inicirati daljnji razvoj industrije u regiji, te otvarati nova tržišta za proizvođače. Naš je uspjeh utoliko značajniji i ohrabrujuć kada se zna u kakvim smo gospodarskim uvjetima i okruženju sr panj / kolovoz 2014. 9

fmcg te ma broja pos ao de setl jeća u r egi ji poslovali posljednjih nekoliko godina. To nam daje nove nade da zajednički ostvarimo još značajniji razvoj i rast te još bolje poslovne rezultate koji se mogu očekivati u povoljnijoj gospodarskoj atmosferi kakvoj se nadamo u narednim godinama. Mi smo kao kompanija, svojim poslovnim pristupom i poduzetničkim reformatorskim elanom, doprinijeli razvoju i prosperitetu samog Agrokora, ali i skladnijem razvoju država i čitave regije u kojoj djelujemo. Članstvom u Europskoj uniji naše mogućnosti djelovanja i razvoja dobivaju novu dimenziju. Bili smo i radili na tome da budemo stabilizirajući faktor u nestabilnoj općoj gospodarskoj situaciji, a da pri tome nikada nismo zapostavili principe ekonomske uspješnosti. Kao takvi smo prepoznati u gospodarskoj i poslovnoj konstelaciji na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj

razini, kod svih s kojima surađujemo, te nailazimo na svesrdnu podršku za naš sustavni rast, jačanje i ostvarivanje zacrtanih poslovnih vizija i financijskogospodarskih ciljeva. Agrokor svoje zaposlenike smatra najvažnijim dijelom svog poslovnog uspjeha te im omogućava osobni razvoj i napredovanje. Samo u prošloj godini Agrokor je za svoje djelatnike organizirao preko 50.000 internih i eksternih edukacijskih programa. Time smo dokazali da vjerujemo u boljitak zasnovan na permanentnom obrazovanju i respektiranju naših djelatnika, stvarajući pozitivno radno ozračje. Na ovim temeljima se zasniva naša djelatnost od samog osnutka, a osobito od 1996. godine, kada je Agrokor kao prva privatna kompanija u Hrvatskoj potpisao kolektivni ugovor sa sindikatima, s kojima ima kontinuirani socijalni dijalog i partnerstvo na

visokoj razini u svim zemljama u kojima posluje. Ovakav pristup nam je konačno osigurao prepoznatljiv rast i razvoj, priznanje u poslovnoj i široj zajednici, pri čemu smo ostvarili najviše etičke i poslovne standarde te stvorili vlastitu korporativnu kulturu. Povezivanjem Agrokora i Mercatora ostvarit će se viša razina zaposlenosti, otvorit će se i velike mogućnosti za još kvalitetniju regionalnu dobavljačku strukturu, te prilike za rast prehrambene i ostalih industrija. Konačno, integracija će omogućiti svim proizvođačima u regiji daljnje povećanje volumena prodaje i otvaranje novih tržišta, kao i ozbiljnih perspektiva za nazočnost na trećim tržištima. Krajnji cilj cijelog procesa usmjeren je na stvaranje novih vrijednosti za potrošače, koji će dobiti bolju uslugu, kvalitetniju širinu ponude, stabilnije i jeftinije cijene. Ovim procesom se

također otvaraju veće mogućnosti za razvoj kompetencija zaposlenih, zapošljavanje i edukaciju mladih, te daje poticaj za slične pomake u regiji. Konačno, kupnjom većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator Agrokor iskazuje poštovanje za postignute uspjehe i tradiciju koju je Mercator gradio u svojem dugogodišnjem poslovnom razvoju. Dva uspješna puta neminovno će voditi jednom još snažnijem i još djelotvornijem. Uvjereni smo da ćemo ovim korakom zajednički izgraditi globalno konkurentnu i prosperitetnu kompaniju na najveće zadovoljstvo naših potrošača, poslovnih partnera i svih naših djelatnika. Ovim putem bih se htio zahvaliti svim našim potrošačima, dobavljačima i kupcima, svim našim partnerima, kao i našim zaposlenicima koji su dali svoj doprinos za ovaj veliki poslovni uspjeh na koji smo neizmjerno ponosni.

Da m ir Novot n y , e kono msk i a na lit iča r

NIJE ‘’POSAO STOLJEĆA’’, VEĆ VELIKI POSLOVNI DOGAĐAJ Preuzimanje Mercatora od strane grupacije Agrokor, odnosno spajanje Mercatora i Konzuma u novu kompaniju (Adria Retail) u kojoj će Agrokor kontrolirati 51% glasačkih prava, zasigurno je jedna od najvećih transakcija spajanja i preuzimanja u regiji jugoistočne Europe u proteklih desetak godina. Utoliko ova transakcija zavređuje posebnu pozornost ne samo poslovnih krugova već i opće javnosti. Ne radi se dakako ni o kakvom ”poslu stoljeća”. Riječ je o velikom poslovnom događaju, koji će zbog visine tržišnih udjela Konzuma i Mercatora na tržištima u Regiji, imati značajne učinke na regionalne ekonomije. Ova je transakcija ipak zakasnila. Da se dogodila prije desetak godina, kada je 10 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

Damir Novotny, ekonomski analitičar

izvorno planirana i prije velike financijske krize koja je duboko pogodila maloprodajno tržište u Regiji jugoistočne Europe, ova bi transakcija imala neusporedivo veće značenje. U međuvremenu

je Hrvatska pristupila u punopravno članstvo EU, a hrvatsko je maloprodajno tržište, jednako kao i slovensko, potpuno otvoreno za proširenje poslovanja međunarodnih diskonterskih

lanaca ( prije svih Schwartz Grupe). Na drugim tržištima, na kojima posluju ova dva trgovačka lanca, došlo je do naglog pada ekonomskih aktivnosti i realne kupovne moći potrošača, pa će tako ta tržišta u narednim godinama za novu kompaniju ipak imati marginalno značenje. Fokus Adria Retail-a će morati biti na konsolidiranju pozicija na slovenskom i hrvatskom tržištu, na kojima se mogu ostvariti najveće uštede i osloboditi sinergijski učinci, što će biti jedan od najvećih izazova za projekt integracije nakon preuzimanja. Cijena dionica Mercatora na Ljubljanskoj burzi samo u proteklih godinu dana snižene su za 20% pa bi se na prvi pogled moglo zaključiti da je cijena od EUR 172,0 milijuna, koju je pla-

fmcg te ma broja pos ao de setl jeća u r egi ji tio Agrokor za 53% dionica s pravom glasa, povoljna cijena. Međutim, u međuvremenu je došlo do urušavanja tržišnog položaja Mercatora na gotovo svim njegovim glavnim tržištima, a svi ključni pokazatelji poslovanja su u padu. Mercator d.d. je u 2013.g. iskazao gubitak od EUR 35,6 milijuna, dok je gubotak Grupe Mercator (konsolidirano s kćerinskim društvima) iznosio EUR 16,9 milijuna. Ključni pokazatelji uspješnosti poslovanja su negativni, što ima utjecaj na samo supstancu vrijednosti kompanije. Agrokor će u konačnici platiti cijenu Mercatora koja odgovara knjigovodstvenoj vrijednosti kapitala, ali i preuzima dug prema financijskim institucijama od oko EUR 1,0 milijarde. Vrijednost kapitala je zbog visokog financijskog duga, daleko niža od knjigovodstvene vrijednosti i tržišne cijene dionica. U tom smislu je Agrokor platio visoku cijenu, budući da na temelju današnjeg

financijskog položaja i poslovnih rezultata Mercatora, ovo ulaganje će imati povrat tek u vrlo dugom roku. Zbog toga je presudno koliko će se sinergijskih učinaka osloboditi spajanjem dviju kompanija. Slovenci se bune › Slovenski

dobavljači Mercatora se protive ovoj transakciji jer su potpuno svjesni činjenice da su do sada imali povlašten pložaj na policama Mercatora, koji je omogućio i povlaštene cijene i nešto više profite. Agrokor je najavio da će zadržati dosadašnje poslovne aranžmane na nabavnom lancu u Sloveniji, ali se ipak može racionalno očekivati da će onaj dio sadašnjih dobavljača koji ne bude bio dovoljno konkurentan biti izbačen iz nabavnog lanca nove kompanije. Dosadašnja strategija Mercatora je bila pretežito u funkciji državne ekonomske politike, a to znači da je slovenska vlada i veliki dio poslovne javnosti bio posebno

zainteresiran za Mercator kao ekskluzivni distributivni lanac za veliki broj slovenskih proizvođača proizvoda dnevne potrošnje. Takav izbor ekonomske politike, dakle politika zatvaranja tržišta od konkurenata, rezultirala je slabljenjem slovenske ekonomije i detroniziranje s pozicije zvijezde tranzicijske Europe. Slovenska ekonomija je upravo zbog ovakvih modela nedovoljno konkurentna i jedna od najslabijih, uz Hrvatsku i Cipra, u EU. Takva je politika dovela u konačnici do prodaje Mercatora, za kojeg zapravo i nije bilo ozbiljnijeg interesa za preuzimanje osim Agrokora, koji ima poseban strateški interes za ovu transakciju. Ogroman izazov › Ukoliko uprava Adria Retail-a ne provede strategiju optimizacije nabavnog lanca, neće biti moguće stvoriti novu vrijednost za dioničare (shareholders value). Bez stvaranja nove vrijednosti za dioničare doći će u pitanje pla-

nirana javna ponuda dionica (IPO) na londonskom, ili američkom tržištu kapitala koju već danas najavljuje Agrokor. Obzirom na tektonske promjene na maloprodajnim tržištima u EU, nastalim nakon Velike krize, kao i promjenama na tržištima u Regiji, vrlo će teško biti novoj kompaniji osigurati dovoljnu razinu profitabilnosti i nove vrijednosti koja bi mogla zadovoljiti buduće dioničare Adria Retail-a. Izazov je ogroman. Ova velika transakcija sadrži velike rizike, ali i velike potencijale šanse ne samo za Agrokor već i za duge kompanije u regiji. S jedne strane će transakcija privući pozornost tržišta kapitala na Regiju, pa se mogu očekivati i druge slične transakcije konsolidiranja slovenskog i hrvatskog tržišta. Može se dakle očekivati otvaranje procesa integracije slovenske i hrvatske ekonomije unutar EU, kao i povezivanje s regijom jugoistočne Europe, što je svakako pozitivan proces.

napokon neograničeni razgovori i internet uz uvijek isti iznos računa uz max2 premium paket osiguravate prvi pravi flat za fiksne usluge u hrvatskoj Razgovaram neograničeno sa svim mrežama u Hrvatskoj

Koristim Internet neograničeno po brzini do 10Mbit/s

+ Poslovni MAX2 Premium vam omogućuje: * Neograničene razgovore prema fiksnim i mobilnim mrežama u Hrvatskoj * Neograničeni Internet uz brzinu 10 Mbit/s * 100 minuta razgovora prema međunarodnim mrežama Više o Poslovnom MAX2 Premium paketu na www.hrvatskitelekom.hr ili na T prodajnom mjestu.

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 11

fmcg intervju a ndr e a šuma novac

A ndr e a Šu m a novac , g e n e r a lna dir e ktor ica Une x Grupe i Une x Medi a

BEZ MARKETINGA PROIZVOD NE MOŽE NI ZAŽIVJETI, A NI PREŽIVJETI › p iše Andrea Latinović

› foto Dražen Lapić, Lider

Prije puno godina, jedan od doajena oglašivačke industrije, rekao mi je da je veliki uspjeh osvojiti novog Klijenta, ali je najveći uspjeh zadržati postojećeg i to je velika istina. U našem portfoliu najveći su regionalni Klijenti, od kojih većina surađuje s našim agencijama i više od 15 godina. Unex Grupa osnovana je 1992. godine kao agencija za marketing, oglašavanje i tržišno komuniciranje te kao takva vrlo brzo postaje i ostaje jedan od tržišnih lidera u tom segmentu. U siječnju 2000. godine razvija svoj kreativni potencijal i pridružuje se svjetskoj mreži HAVAS - diviziji Euro RSCG WW – danas HAVAS WW, 2. europskoj, a 5. svjetskoj agencijskoj mreži za tržišne komunikacije. 2002. postaje dijelom i druge Havasove divizije – MPG-a, međunarodne specijalizirane agencije u području zakupa i planiranja medija, istraživanja tržišta i strateškog planiranja. Do 2002. godine posluje kao jedna tvrtka, a od 2002. osniva se posebna tvrtka 12 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

specijalizirana za zakup i planiranje medija Unex MPG danas Unex Media, koja je u 100% privatnom vlasništvu. Danas Unex Grupu čini gotovo 90 stalno zaposlenih visokostručnih osoba te stalni tim specijaliziranih vanjskih suradnika. Pozicija prve oglašivačke tvrtke u Hrvatskoj definitivno je neupitna, a generalnu direktoricu Unex Grupe i Unex Media, Andreu Šumanovac smatraju najmoćnijom menadžericom u tom biznisu. Jedna ste od vodećih agencija u Hrvatskoj za marketing, oglašavanje i tržišno komuniciranje. Kako ste se uspjeli ‘’izboriti’’ za tu poziciju? ›

Unex Grupa prisutna je na trži-

fmcg intervju a ndr e a šum a novac štu 22 godine. Već ta činjenica potvrđuje jasnu i transparentnu poslovnu strategiju od samih početaka agencije, temeljenu na dugoročnim ciljevima. Prije puno godina, jedan od doajena oglašivačke industrije, rekao mi je da je veliki uspjeh osvojiti novog Klijenta, ali je najveći uspjeh zadržati postojećeg i to je velika istina. Strategija prirodnog rasta od samih početaka Unexa 1992. godine pokazala se uspješnom, a činjenica da smo i u godinama krize uspjeli zadržati i tržišnu poziciju i puni sastav agencije, kao i započeti nove strateške projekte govori u prilog tome da smo se vodili za jasnom i opravdanom poslovnom strategijom, ali i ne manje bitnom vizijom. U našem portfoliu najveći su regionalni Klijenti, od kojih većina surađuje s našim agencijama i više od 15 godina. Kako su se trendovi mijenjali, tako smo ih pratili. Iznimno je važno stalno se prilagođavati promjenama. Zbog toga nismo morali raditi velike rezove, bez obzira koliko su se cijene iz objektivnih okolnosti smanjile, nismo smanjivali broj ljudi i kvalitetu usluge. Naprotiv. Bez obzira na to koliko mi manje zaradimo na svojoj usluzi, naša usluga je i dalje na vrhunskoj razini kvalitete. Do prvih pozicija došli smo korak po korak. Teško je doći do prvog mjesta, još ga je teže zadržati. Potrebno je mnogo truda, strpljenja, diplomacije i znanja, velike ambicije i rada. Kontinuirano investiramo u ljude, tehnologije, analitiku, alate koji su nam potrebni da pratimo poslovanje Klijenata u svim zahtjevnim segmentima njihovih industrija. Kako biste opisali sadašnje stanje u području marketinga? Je li to jedna od branši koja je u višegodišnjoj recesiji pretrpjela velike gubitke, obzirom da i oglašivači imaju puno manje sredstava? › Recentni

trendovi na tržištu su u skladu s vremenima u kojima se nalazimo. Smanjivanja investicija u sva pod-

2008. GODINE, KOJA JE ZA OGLAŠIVAČKO TRŽIŠTE U HRVATSKOJ I REGIJI › OD BILA SENZACIONALNA I ZA KOJU SUMNJAM DA ĆE SE PONOVITI, INVESTICIJE U MARKETING I OGLAŠAVANJE SU SE RAPIDNO SPUŠTALE. I TO POSEBNO U SEGMENTE KOJI SE ODNOSE NA EVENTE, PRODUKCIJE I KREATIVU.

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 13

fmcg intervju a ndr e a šuma novac ručja marketinških i oglašivačkih segmenata značajna su i to je svakako utjecalo na promjene poslovnih strategija. Klijenti su još više počeli posvećivati pažnju tome kako i na koji način investiraju svoj novac. Od 2008. godine, koja je za oglašivačko tržište u Hrvatskoj i regiji bila senzacionalna i za koju sumnjam da će se ponoviti, investicije u marketing i oglašavanje su se rapidno spuštale. I to posebno u segmente koji se odnose na evente, produkcije i kreativu. Investicije u zakup i planiranje medija zadnjih su godina padale po stopi od 20-tak posto. Unatoč evidentnom padu, to je tržište i dalje vrlo aktivno i dinamično. Oni koji i dalje prepoznaju važnost investicija u marketing i medije, u skladu s jasno i precizno odgovorno vođenim poslovanjem, opstaju i bilježe rezultate. Ono što je jako važno i što se pozitivno mijenja za nas koji se bavimo ovim poslom jest činjenica da nas klijenti sve više trebaju i da upravo stoga što je potrebno da svaka njihova kuna bude usmjerena na najbolji mogući način, imaju povjerenja u stručnjake koji se time bave. Dakle, pomno se biraju kanali koji mogu donijeti najviše vrijednosti za uloženi novac. Što je potrebno za dobar marketing tvrtke koja želi uspjeti na tržištu? Koliko joj Vi u tome možete pomoći? › Predispozi-

cija svake marketinške strategije, jasno su zacrtani poslovni i razvojni planovi pojedine tvrtke. Samo oni koji imaju viziju svog razvoja, jasno definirane dugoročne ciljeve, kao i okružje u kojem se bore za tržišni udio, mogu dati i kvalitetno usmjerenje za kreiranje marketinške strategije. Kada govorimo o marketingu, to svakako nije samo područje u kojem djeluju oglašivačke agencije, to je zahtjevno i dinamično područje koje treba predstavljati sinergiju svih aktivnosti i Klijenta i agencije. I ako u tom poslovnom odnosu, kao uostalom i svakom drugom, svaka strana točno zna prioritetno što hoće, koji

14 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

su ciljevi, rezultat će u konačnici biti i postizanje istih. Full service agencije poput naše Klijentima mogu pružiti podršku u svim segmentima oglašivačke industrije od kreiranja i razvoja kompletnih marketinških i komunikacijskih strategija, do segmentacije na pojedine specijalizirane dijelove kao što su odnosu s javnošću, direct marketing, digitalne solucije, zakup i planiranje medija. Danas je više nego ikad od iznimne važnosti precizno targetiranje kupca, za što je potrebno puno stručnosti, poznavanja okružja, brandova… Svjesni smo činjenice da su mnoge tvrtke posljednjih godina na rubu kraha, ili se jedva održavaju- može li njima pomoći dobar marketing i na koji način? › Onima koji su se

drže svoje pozicije, a svi koji su adekvatno procijenili perspektivu i pratili globalno i lokalno ekonomsko okružje, spremno su dočekali ova, po svemu specifična vremena. Puno se puta spominjalo da krizu doživljavamo kao izazov, jer upravo u vremenu krize događaju se uz drastične i one kvalitativne promjene ne samo za industriju oglašavanja, već i za društvo i privredu u cijelosti. Koliko je uopće firmama važan marketing, po Vašoj procjeni? Naravno da velike i uspješne imaju i novca za oglašavanje, ali općenito, jesu li hrvatske tvrtke prepoznale važnost tog segmenta? › Bez oglašavanja nema ni

rezultata. Kada se rade godišnji planovi investicija, marketing svakako spada u jednu od bitnijih stavki. Uspješne hrvatske tvrtke svakako prepoznaju važnost investicije u oglašavanje.

isključivo lošom poslovnom strategijom i neodgovornim društvenim i ekonomskim ponašanjem doveli Imate velike i značajne klido situacije da dođu na rub kraha, jente, jedne od najmoćnijih teško da može pomoći dobar maru Hrvatskoj. Znači li to da su keting. Kao što sam prethodno one prepoznale Unex kao najistaknula, marketing je samo jedna bolju marketinšku agenciju? › od karika u lancu, svakako bitna, Da, to znači upravo to. ali nemoćna ukoliko nema svih ostalih predisS kojim se pozicija vezanih problemima za poslovnu straONIMA KOJI SU SE suočavate u tegiju određene ISKLJUČIVO LOŠOM svom poslu? tvrtke. Godina POSLOVNOM › Osobno ne 2014. najkritičSTRATEGIJOM I priznajem i ne nija je godina NEODGOVORNIM koristim riječ od početka gloDRUŠTVENIM I problem. Dakle, balne ekonomne mogu niti ske krize, za sve EKONOMSKIM reći da se suočaindustrije, a što PONAŠANJEM vam s problejasno u velikoj DOVELI DO SITUmima za nas u mjeri utječe i na ACIJE DA DOĐU NA cjelokupno tržiUnexu. Svaki RUB KRAHA, šte oglašavanja u je dan novi izaTEŠKO DA MOŽE svim segmenzov, a na tržištu POMOĆI DOBAR tima. Osjetan se, a vjerujem MARKETING, KOJI je pad investii u ostalim JE SAMO JEDNA OD cija u markeindustrijama, KARIKA U LANCU tinškim disciplii sami borimo nama, posebno u s nelojalnom segmentu kreative, konkurencijom, produkcije, evenata, nešto manje dampingom, okruženjem u kojem u području zakupa medija, no u radimo i koje je jako uvjetovano odnosu na prethodne godine i u brojnim eksternim utjecajima. S ovom dijelu, agencije i mediji osjeponosom mogu reći da unatoč ćaju posljedice i bilježe pad. Unavišegodišnjoj krizi uspijevamo toč tome veliki oglašivači i dalje održati i tržišnu poziciju i puni

›

sastav svojih timova. Imate i UNEX Mediu, koja se bavi zakupom prostora. Kako stojite s tim segmentom posla? › Unex Media agencija je koja je

izrasla iz Unex Grupe i u određenoj životnoj fazi agencije se izdvojila kao specijalizirana agencija za zakup i planiranje medija. U tom segmentu smo kao i na razini grupe na prvoj poziciji već više godina, a sama činjenica da kroz dvije agencije koje odlično podržavaju jedna drugu možemo dati uvijek više u usluzi svojim Klijentima, potvrđuje koliko je važno pravilno procijeniti pravi trenutak za određenu promjenu u restrukturiranju poslovanja. Iz Unex Grupe i Unex Medie izrasli su stručnjaci koji danas čine Unex Digitalnu Operativu, specijaliziranu diviziju za razvoj i primjenu cjelovitih digitalnih solucija, od kreiranja do distribucije u medije. Dobitnici ste i mnogih nagradamožete li izdvojiti neku posebno na koju ste ponosni, ili su Vam sve jednako drage? ›

Naša najveća nagrada su rezultati i 22 godine prisustva na tržištu što svakako zahvaljujemo svojim Klijentima i timu agencije. Od strukovnih nagrada zaista ne mogu izdvojiti niti jednu kao najdražu, jer sve koje smo zaslužili imaju jednaku i emotivnu i profesionalnu vrijednost. Kakvi su Vam planovi za budućnost? › Poslovanje je potrebno

konstantno unaprijeđivati i kontrolirati, kao i kontinuirano pratiti trendove kako bi spremno dočekali promjene koje se događaju u okruženju u kojem radimo. Naša poslovna filozofija je od početaka precizno vođena pa je prirodan rast i razvoj agencija u svim pogledima bio logičan slijed. Rezultati i u 2013. godini potvrda su dugogodišnjeg ispravnog načina rada i jasne prilagodbe poslovanja aktualnom trenutku. Oglašivački trendovi u Hrvatskoj idu u korak s internacionalnim trendovima. Već je deplasirano govoriti o krizi, no uz ostale indikatore promjena i ona je svakako utjecala na globalnu sliku tržišta, a samim

fmcg intervju a ndr e a šum a novac time i na promjene trendova. Oglašivačke kampanje moraju biti izuzetno kreativne, ne samo zbog kreative same, već primarno u smislu postizanja poslovnih ciljeva klijenata. U medijskom smislu, više nego ikada potrebno je upotrijebiti puno znanja i kreativnosti kako bi se poruka prenijela na najbolji mogući način. Najviše promjena u proteklih nekoliko godina dogodilo se u području digitalnog oglašavanja i integriranih oglašivačkih kampanja. Nova vremena donose i nove mogućnosti. Prateći globalnu ekonomsku situaciju, možemo reći da predviđanja ekonomskih stručnjaka vide 2014. kao godinu novog zamaha, a što možemo željeti i čemu se nadamo je da će ova kriza svima biti pouka, da će se napokon svi resursi usmjeriti u kontinuiranu edukaciju i transparentno poslovanje i da će baš svi koji sudjeluju u stvaranju i implementaciji poslovnih, ekonomskih, političkih strategija biti maksimalno odgovorni. Mi u svim segmentima u kojima djelujemo, provodimo takav način poslovanja, a za nova smo vremena spremni jer kontinuirano pratimo procese i tržišna kretanja kao i trendove koje primjenjujemo u praksi. Jedan od naših „alata“ je i CBI metoda, internacionalne mreže Havas WW čije smo članice. „Creative Business Idea“ predstavlja razvoj i implementaciju integriranih solucija u području komunikacije, medija i kreativnih strategije, na kojoj radimo zajedno sa Klijentima. Naše strategije tako ulaze i u područje poslovnih strategija naših Klijenata te na taj način postižemo najbolje rezultate i osim stvaranja novih, održavanja, ili oživljavanja brandova, stvaramo cjelovite poslovne solucije. CBI je primjenjiv samo u onim slučajevima kada između Klijenta i Agencije postoji potpuno povjerenje i dugoročni zajednički plan. Unex Grupa i Unex Media grade upravo takve odnose sa svojim Klijentima, a evidentni poslovni uspjesi i tržišni udjeli brojnih Klijenata koji su nam poklonili povjerenje u svim segmentima servisa koje pružamo naša su najveća referenca i u tom smjeru nastavljamo i u sljedećem petogodišnjem razdoblju.

Koliki je udio oglašavanja tvrtki iz FMCG sektora? I s kojim tvrtkama iz tog područja najviše surađujete? › Značajan, obzirom

da su u našem portfogliu Podravka sa svim svojim brandovima poput Vegete, Dolcele…, Agrokor sa svim svojim akvizicijama kao što su Jamnica, Ledo, Zvijezda. Tu su i Dukat, kao i Franck. A znanje i iskustvo u jednom od najzahtjevnijih područja – retailom, stekli smo radeći sa Konzumom.

Je li za tu vrstu proizvoda kreativa drugačija od tvrtki koje ne pokrivaju ta područja? › Kada

govorimo o vrsti proizvoda, ni FMCG sektor ne možemo svoditi na isti nazivnik. Radi se o ogromnoj niši u kojoj su proizvodi zaista raznorodni. Tako i za to područje, kao i za svako drugo treba osmisliti jedinstvenu i specifičnu kreativu, ali koja opet nije samo kreativa, već dio cjelovite komunikacijske strategije za nastup na tržištu sa svim svojim zahtjevnim i specifičnim detaljima…

VAŽNOST DIGITALNIH MEDIJA ZA OGLAŠIVAČKU INDUSTRIJU…

Ono što je do prije nekoliko godina bila tema SF filmova, danas je stvarnost. Digitalni mediji su postali sastavni dio svakog medijskog mixa, a vidljiv je i porast ulaganja u njih. Djelomično je tome razlog kriza i njihova isplativost, a isto tako i prepoznavanja vrijednosti digitalnih medija od strane oglašivača. Velika prednost koju digitalni mediji imaju pred ostalim kanalima komunikacije je egzaktnost podataka i mogućnosti praćenja. Klijenti su oduvijek bili svjesni vrijednosti točnih podataka, a sada ih mogu dobiti iz pažljivo planiranih digitalnih kampanja. Točno praćenje nam omogućava da izračunamo jesu li određeni kanali komunikacije bili učinkoviti i koliko. Na digitalnim platformama možemo pratiti korisnika i dobiti točne podatke odakle je korisnik došao, koliko se gdje zadržao, je li nešto kupio te tako izračunati koliko nam taj korisnik vrijedi. Također, komparativna prednost digitalnih medija je i mogućnost brze reakcije kod izmjene vizuala. Iako su digitalni mediji učinkoviti i mjerljivi, oni u kombinaciji s ostalim medijima daju najbolje rezultate. Nova vremena, nove generacije koje imaju neke sasvim drugačije navike promijenile su

Imaju li proizvođači iz FMCG resora posebne zahtjeve, na čemu inzistiraju? › Nemaju dru-

gačije zahtjeve, osim u segmentu specifičnosti pojedinih proizvoda, kome su namijenjeni, što im je osnovna poruka, kakva je vrsta kampanje. Svi oglašivači imaju cilj - osvojiti što veći tržišni udio, zadržati postojeće i osvojiti nove kupce.

i sliku medijskog tržišta. Svjetski trendovi, ali i istraživanja koja pratimo ukazuju na rast snage digitalnih medija. Pojavom društvenim mreža gotovo da se sasvim promijenila komunikacijska platforma kojom poruke stižu do svojih ciljnih publika. Imati samo web stranicu odavno je postalo nedostatno, čak štoviše, u posljednje vrijeme jačanjem Facebooka otvorila se polemika u stručnim krugovima o tome je li uz stranice na društvenim mrežama uopće potrebno imati web stranicu. Snaga komunikacije koju, primjerice, donose tzv. ‘’pametni telefoni’’ i tableti mijenjaju cijelu filozofiju čak i najjačeg medija - televizije. Upravo filozofija koja stoji iza iClouda, prema kojoj televizija postaje dio komunikacijske “komunalne” usluge, mijenja ulogu i prema njoj dosadašnji televizor će zamijeniti svojevrsni centralni modul. Digitalizacija je omogućila da televizija postane interaktivnija – sami biramo kada ćemo nešto gledati, a TV program dobiva funkciju “moderatora” sadržaja.

O globalnoj oglašivačkoj industriji i o tome koliko se ti trendovi primjenjuju u Hrvatskoj… › Oglašivačka industrija s jedne

strane mora imati globalni prefiks, ali i lokalno je jako bitno. Da bi jedna kampanja postigla uspjeh mora biti maksimalno prilagođena lokalnom tržištu. Hrvatska je niz godina prisutna i na svjetskoj sceni, a o čemu govori i niz nagrada s međunarodnih festivala oglašavanja. Mi kao struka smo mali, ali važan dio gospodarstva. Bez marketinga nije realno za očekivati da će neki proizvod zaživjeti, preživjeti i nastaviti živjeti na tržištu u konkurenciji kakva postoji.

Danas se više ne govori o generaciji X ili Y. Govori se o generaciji C koju ne određuje neki specifičan period rođenja, već njene pripadnike povezuje specifično ponašanje (content, creation, connection, choice) – stvaranje sadržaja, povezivanje i mogućnost izbora. Impresivne brojke koje pokazuju snagu društvenim mreža, stavljaju pred Klijente i agenciju sasvim nove izazove. Korisnici društvenih mreža zahtijevaju stalno nove sadržaje, nove informacije, interakcija je neminovna, poslovni profili zahtijevaju rad 24/7 i neprestanu inovativnost. Samim time nastao je i novi pojam community managementa kao svojevrsnog „glasnogovornika“ brandova i kompanija na pojedinim društvenim mrežama, a za kojeg je iznimno važno da dobro barata „zakonima“ Facebooka, Twittera, Linkedina, Brunch Outa, Google + i drugih… Početkom devedesetih banneri kao model oglašavanja, polako, ali sigurno rastu u prisutnosti, kreativnosti, ali i planiranju pri razvoju integriranih komunikacijskih platformi. No, vrijeme je pokazalo da oni koliko imaju prednosti, toliko imaju i nedostataka, ljudi su razvili „banner blindnes“, odnosno, više uopće ne percipiraju one standardne formate koji su tu oduvijek osim ako na njima nije nešto super zanimljivo što će privući njihovu pozornost čim se banner pojavi. Svjesni svih ovih promjena, a u težnji da i dalje svojim Klijentima pružamo najvišu razinu kvalitete usluga, unutar naše agencije djeluje zaseban odjel, Unex Digitalna Operativa za integrirana kreativna i medijska digitalna rješenja.

s r pa n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 15

fmcg proizvodi - nega čokolzir a da a na be z a lkoholna pića

p roi zvodi

UKUSNI I OSVJEŽAVAJUĆI, BEZ MJEHURIĆA Bezalkoholna pića, u koja su uključena i negazirana, najprodavaniji su napici kod nas i u svijetu. Ona su danas u modi, u trendu i omiljeni su napici mladih generacija. Zacijelo to nije slučajnost, već posljedica intenzivnog marketinga proizvođača bezalkoholnih napitaka i mogućnosti nabave u svakoj prilici i na svakom mjestu. › piše Andrea Latinović

olimo ih piti, osvježavaju nas, ali rijetko kada razmišljamo o njihovom sastavu, osim ukoliko se ne udubimo u deklaraciju na određenom proizvodu. Naime, osnovni sastojak osvježavajućih bezalkoholnih pića je voda (oko 90%) u kojoj su otopljeni šećeri (konzumni šećer- saharoza ili ugljikohidratni sirupi kao što su invertni, glukozni ili fruktozni) u koli16 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

čini od 7-10%. Osvježavajuća bezalkoholna pića se proizvode s dodatkom ugljičnog dioksida (CO2) u količini od 0,4%, no kada se proizvode bez dodatka CO2, tada se deklariraju kao negazirana bezalkoholna pića. Ostali sastojci su brojni aditivi koji se dodaju za poboljšanje okusa, postizanje boje i arome te za postizanje stabilnosti proizvoda. Mogu biti aromatizirana s voćnim sokom, aromatičnim biljnim ekstraktima ili najčešće

sa sintetskim aromatskim tvarima. Dodaju se razne kiseline od kojih se najčešće upotrebljava limunska zatim askorbinska, fumarna, glukonska, propionska, mliječna, jabučna, vinska i druge za bolji okus proizvoda i kao antioksidansi za stabilizaciju boje. Dodaju se također i prirodne ili sintetske boje koje podsjećaju na deklarirano voće. Sva bezalkoholna pića sadrže konzervanse (benzojevu i sorbinsku kiselinu

te sulfite) koji spriječavaju rast mikroorganizama. Često se proizvode i tzv. «niskoenergetski», «dijetetski» ili «sugar free» bezalkoholni napici tj. proizvodi kod kojih je šećer zamijenjen s umjetnim zaslađivačima (saharinom, ciklamatom, acesulfanom i aspartamom), a namijenjeni su potrošačima na redukcijskoj dijeti i bolesnicima koji boluju od dijabetesa. Potrošnja bezalkoholnih pića

fmcg proizvodi - čokol a da UZORAK N=330; 15 + godina Ukoliko ih konzumirate, koji je razlog ?

UZORAK N=402; 15 + godina Da li kupujete bezalkoholna, negazirana pića ?

106

GOTOVO NIKADA

SVIĐA MI SE NJIHOV OKUS

18%

PONEKAD, OVISI O PRILICI

54%

NE VOLIM GAZIRANA PIĆA, ZATO BIRAM NEGAZIRANA

113

DA, REDOVITO

28%

ZDRAVI SU I UKUSNI

NIJE VAŽAN PROIZVOĐAČ, VEĆ DA JE NEGAZIRANI NAPITAK

10%

SIRUPE KOJI SE RAZRJEĐUJU VODOM

LEDENE ČAJEVE

152 46%

UZORAK N=330; 15 + godina Najviše kupujem :

UZORAK N=330; 15 + godina Od proizvođača preferiram :

23 56

17%

TO SOKOVE

15%

JUICY SOKOVE

32%

CEDEVITU

19%

22%

49 106 63

UZORAK N=330; 15 + godina Kada kupujem bezalkoholna negazirana pića, važno mi je :

POZICIJA NA POLICI U TRGOVINI

32%

217

BILO KOJI BRAND BROJNIH TRGOVAČKIH

14%

JAMNICA

24%

STUDENA

VINDIJA

BADEL

MARASKA

LERO

NESTEA

46 79 20 23 10 23 17

34%

112

4% 42

PREPORUKA PRIJATELJA

13%

DOBRA REKLAMA U MEDIJIMA

15%

CIJENA

25%

KVALITETA

43%

ANALIZA ISTRAŽIVANJA

142

› Bezalkoholna pića, u koja su uključena i negazirana, najprodavaniji su napici kod nas i u svijetu. Ona su danas u modi, u trendu i omiljeni su napici mladih generacija. Zacijelo to nije slučajnost, već posljedica intenzivnog marketinga proizvođača bezalkoholnih napitaka i mogućnosti nabave u svakoj prilici i na svakom mjestu.

›

VOLIMO IH PITI, OSVJEŽAVAJU NAS, ALI RIJETKO KADA RAZMIŠLJAMO O NJIHOVOM SASTAVU, OSIM UKOLIKO SE NE UDUBIMO U DEKLARACIJU NA ODREĐENOM PROIZVODU. NAIME, OSNOVNI SASTOJAK OSVJEŽAVAJUĆIH BEZALKOHOLNIH PIĆA JE VODA (OKO 90%) U KOJOJ SU OTOPLJENI ŠEĆERI (KONZU-

Stoga je Infiniti proveo istraživanje tržišta kojim smo željeli doznati kako, koliko i zašto naši kupci konzumiraju bezalkoholna negazirana pića, u odnosu na gazirana.

MNI ŠEĆER- SAHAROZA ILI UGLJIKOHIDRATNI SIRUPI KAO ŠTO SU INVERTNI, GLUKOZNI ILI FRUKTOZNI) U KOLIČINI OD 7-10%.

Najveći postotak ispitanih, 54 posto kupuje tu vrstu napitka ponekad, ovisno o prilici, dok ih redovito kupuje 28 posto, a nikada 18 posto. Razlozi zašto ih kupuju su po prilici onakvi kakve smo i očekivali- njih 46 posto ne voli gazirana pića i zato radije biraju ove ‘’bez mjehurića’’, dok 22 posto anketiranih smatra da su zdrava i ukusna, puno više od gaziranih. Oko 32 posto ispitanih odlučilo se za odgovor da im se sviđa njihov okus, stoga to i jest razlog zašto ih kupuju. U kategoriji proizvoda negaziranih bezalkoholnih napitaka naši su se ispitanici odlučili na prvo mjesto staviti Juicy sokove, njih 32 posto, što je zacijelo posljedica činjenice da su iznimno ukusni, kao i da imaju široku paletu najrazličitijih okusa. Na drugom mjestu je legendarna

Cedevita, koju voli piti 19 posto anketiranih, a sa 17 posto na trećem su mjestu ledeni čajevi, kojih doista ima bezbroj vrsta i gotovo svi brandovi imaju ih u svom asortimanu. Za sokove marke To, odlučilo se 15 posto, a oni su pristupačni i cijenom, ali i zanimljivim okusima. Sirupe koji se razrjeđuju vodom voli piti 7 posto ispitanika, a 10 posto kazalo je da im uopće nije važan proizvođač, već samo to da budu negazirani. Kod odabira negaziranih bezalkoholnih napitaka anketiranima je važno sljedeće: neupitna je kvaliteta, za što se odlučilo 43 posto, zatim cijena, njih 25 posto, potom dobra reklama u medijima, koja je presudna kod 15 posto ispitanika, a njih 13 posto kupuje temeljem preporuke prijatelja. Zbog pozicije tog artikla na polici na kupnju se s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 17

odlučuje samo 4 posto ispitanika. Zanimljivi su i podaci koje proizvođače najviše preferiraju, a u toj se kategoriji na prvom mjestu nalazi Nestea sa 34 posto, zatim Jamnica, za 24 posto ispitanika, 14 posto onih koji kupuju gledaju da su to marke bilo kojeg trgovačkog lanca, za brand Vindija i Maraska odlučilo se po 7 posto anketiranih, potom 6 posto za Studenu, 5 posto za Lero, a Badelove napitke voli 3 posto ispitanih u ovom istraživanju.

Cedevita › Cedevita je svojim

prisustvom u milijunima domova postala sinonim za osvježavajuć, zdrav i svima omiljeni napitak. Tijekom 40 godina, uz Cedevitu su odrasle mnoge generacije a vjernost potrošača potvrđena je i kroz najvažnije sustave kvalitete kao što su ISO 9000 i 14000, HACCP i IFS te kroz titule Superbrands i Trusted Brands koje iz godine u godinu Cedevita osvaja u kategoriji vitaminskih proizvoda. Cedevita je multivitaminski napitak koji spada u kategoriju dodataka prehrani jer dopunjuje ili potpuno nadoknađuje nedostatak vitamina u prehrani. Sadrži 9 vitamina (B kompleks, C i E) neophodnih za uravnoteženo funkcioniranje organizma a količine vitamina u Cedeviti prilagođene su dnevnim potrebama. Pogodna je za sve uzraste i skupine: žene, muškarce, djecu, mlađe i starije osobe, sportaše, rekreativce, fizički manje aktivne osobe, osobe narušenog zdravlja... Cedevita LIGHT je proizvod koji umjesto šećera sadrži sorbitol i zaslađivače te je prikladna i za oboljele od dijabetesa. Zbog snižene energetske vrijednosti za 70%, preporučuje se

18 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

osobama koje provode poseban način prehrane pa u organizam ne unose dovoljnu količinu vitamina. Pomiješana s vodom Cedevita uvijek pruža zdravo osvježenje te se posebno preporučuje kod loših prehrambenih navika (nedostatka voća i povrća odnosno izbjegavanja određenih namirnica) te kod vegetarijanske prehrane (izostanak crvenog mesa u obrocima uzrokuje nedostatak vitamina B-skupine: vitamina B1, B6, B12, niacina i folne kiseline). Cedevita blagotvorno djeluje i na jačanje imuniteta te vraća energiju pa se preporučuje kod pojačane fizičke i/li psihičke aktivnosti. Jeste li znali da Cedevita u usporedbi sa gaziranim pićima, koncentratima ili sirupima za razrjeđivanje sadrži najmanje šećera? Primjerice, čaša Cedevite sadrži čak 40% manje šećera nego čaša gaziranog napitka. Jedino pića koja su «light» sadrže manje šećera od Cedevite, zbog toga što koriste umjetna sladila. Nadalje, za razliku od napitaka u nekim drugim kategorijama, Cedevita ne sadrži konzervanse, a prema količini ugljikohidrata i energetskoj vrijednosti gotovo je identična soku od mrkve!

Juicy sokovi- najbolje iz voća › Voćni sokovi Juicy proizvod

su znanja i iskustva ponajboljih europskih stručnjaka u pripremi voćnih sokova iz dozrelih i zdravih plodova voća. Provjerene su kakvoće i mogu zadovoljiti dnevne potrebe za svim hranjivim tvarima potrebnima za zdravo i pravilno funkcioniranje organizma. U potpunosti su bez konzervansa. Četrnaest različitih okusa zadovoljit će i one najprobirljivije; dvanaest se okusa – 100% naranča, naranča

nektar, multivitaminski cocktail, jabuka, marelica-breskva-jabuka, jagoda, crni ribiz, 100% ananas, višnja cocktail, marelica, nar i brusnica – može pronaći u jednolitarskom brick pakiranju za trgovine, dok se u omiljenom kafiću ili restauraciji, osim spomenutih, može uživati u još dva okusa – borovnici i kruški. Juicy multivitaminski cocktail i marelica-jabuka-breskva dijetetski su proizvodi bez dodatka šećera, s niskom razinom ukupnih kalorija, zbog čega se mogu preporučiti svima onima koji paze na svoju liniju te osobama koje ne smiju konzumirati šećer. Bez šećera su i voćni sokovi 100% naranča i 100% ananas. Zbog iznimnih svojstava preporučuje se svakodnevna konzumacija Juicy sokova svima onima koji drže do svojeg zdravlja i teže za osvježenjem i vitalnošću.

Voćni sirupi › Kategorija voćnih sirupa uključuje proizvode koji su opisani kao sirupi i koncentrati. Te se tekućine moraju pomiješati s vodom kako bi se dobio bezalkoholni napitak. Uključene su sve varijante okusa, proizvodi na kojima je naznačeno juice koncentrat te voćni sirupi koji se koriste za pripremu koktela, ali razrijeđeni mogu poslužiti i kao osvježavajući napitak. U kategoriju nisu uključeni alkoholni sirupi, juicevi, gazirana i energetska pića te sirupi na kojima je jasno naznačeno da su namijenjeni dijabetičarima. Najprodavaniji okus voćnih sirupa je naranča koji čini 29% količinskog udjela u kategoriji. Slijede limun (11%), jabuka (9%), borovnica (9%), marelica (5%), brusnica (5%), višnja (4%). Preostali okusi čine ukupno 29% udjela u kategoriji.

To sokovi › Prirodni voćni sokovi

To visoke su nutritivne vrijednosti s bogatstvom prirodnih voćnih sastojaka, u 5 okusa – multivitamin nektar, jabuka nektar, naranča nektar, gusti nektar i borovnica crveno voće. Multivitaminski cocktail nektar mješavina je 9 različitih vrsta voća s dodatkom 10 vitamina nužnih za pravilno funkcioniranje organizma. Gusti sok je dijetetski proizvod, bez dodanih šećera, proizveden od koncentrirane kaše breskve i koncentriranih sokova jabuke i naranče. Borovnica - crveno voće je napitak izvrsnog okusa koji sadrži “supervoće” poznato po svom snažnom antioksidativnom djelovanju.

Ledeni čajevi › Malo tko zna da

je za izum ledenog čaja zaslužan Britanac Richard Blechynden. On je, naime, imao zadaću približiti ispijanje crnog čaja Amerikancima. Međutim, kako su tada u Americi vladale prilično visoke temperature, Amerikanci nisu pokazali veći interes za čaj pa se Blechynden dosjetio preliti čaj preko leda i kriški naranče. Nije ni slutio da će to jednostavno piće s ledom u konačnici postati jedno od najdražih i najcjenjenijih pića u svijetu. Ledeni čaj je hit-napitak svakog ljeta.

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 19

fmcg proizvodi - sr edst va z a sunča nje

p roi zvodi

NEIZOSTAVAN ARTIKL ZA UŽIVANJE NA MORU Preporučljivo je izabrati zaštitni proizvod koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zračenja jer su oba štetna za ljudsko zdravlje- opekline i rak kože uglavnom su uzrokovani UVB zrakama, dok je UVA zračenje odgovorno za starenje kože te je stoga također značajan čimbenik rizika od raka kože. › piše Andrea Latinović

dlazak na more zahtijeva i kupovinu brojnih artikala, od kojih je najvažnije- dobro sredstvo za sunčanje. To je jednostavno neophodan dio vaše torbe za plažu, no, čak i ukoliko se odlučite za boravak na planinama, svakako ih treba koristiti zbog spriječavanja UVzračenja. Na moru je to, dakako, još izraženije, stoga, osim sunčanih naočala i pokrivala za glavu, vrlo je važno znati kako odabrati kreme, losione ili ulja za sunčanje koje će vas pouzdano štititi od UV-zračenja i opeklina. ‘’Kako su zaštitna sredstva za sunčanje, kao ‘Kozmetika s posebnom namjenom’ razvrstana u predmete široke potrošnje, njihovo označavanje bi trebalo biti sukladno odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje te zdravstvenoj ispravnosti i sigurnosti igračaka te novim preporukama Europske komisije’’, ističe Ilija Rkman, predsjednik ‘’Potrošača’’, Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača.

Sunčanje bez straha od UV- zračenja, opeklina i neželjenih neugodnosti › Pri izboru i kup20 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

nji zaštitnih sredstva za sunčanje moramo voditi računa o sljedećem: • uporaba zaštitnih sredstva za sunčanje samo je jedna od mjera zaštite od sunčevog zračenja • preporučljivo je izabrati zaštitni proizvod koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zračenja jer su oba štetna za ljudsko zdravlje (opekline i rak kože uglavnom su uzrokovani UVB zrakama, dok je UVA zračenje odgovorno za starenje kože te je stoga također značajan čimbenik rizika od raka kože), • do donošenja novih EU i hrvatskih propisa o označavanju zaštitnih sredstva za sunčanje, faktor zaštite SPF (Sun Protection Factor) je označavao i informirao potrošače samo o zaštiti od UVB zračenja, dok je sada uveden i standardizirani logo za zaštitu od UVA zračenja. Viši faktor zaštite znači i višu cijenu › Na internetskim strani-

cama Društva za zaštitu potrošača Hrvatske ‘’Potrošač’’ navodi se kako iz Europske komisije poručuju da je važno znati da faktor zaštite (SPF) iznad 50 praktički ne povećava zaštitu od opeklina i UVB zračenja. Ukoliko se ispravno koristi, SPF u rasponu od 15 do 25 pruža dostatnu razinu zaštite za osobe s normalnom kožom od opeklina.

Praksa kupnje nas poučava – što je viši SPF, viša je i cijena iste količine zaštitnog sredstva za sunčanje u odnosu na sredstvo niže razine SPF-a. Iz Europske komisije naglašavaju kako niti jedno zaštitno sredstvo za sunčanje ne pruža potpunu zaštitu te se zbog toga napomene kao što su ‘blokira sunčevo zračenje’ ili ‘totalna zaštita’ ne smiju nalaziti na ambalaži zaštitnih sredstva za sunčanje, jer nemaju znanstveno utemeljenje i svojim sadržajem obmanjuju potrošače’’, poručuju iz udruge ‘’Potrošač’’. Ogromna ponuda u trgovinama ›

Kako biste se potpuno pripremili za siguran boravak na plaži ili na otvorenom prostoru i pri tome se zaštitili od negativnoga utjecaja UVA i UVB zračenja, potrebno je redovito nanošenje zaštitnog sredstva, posebice nakon kupanja. U hrvatskim se trgovinama, drogerijama i parfumerijama nalazi iznimno veliki broj najrazličitijih vrsta sredstva za sunčanje- u obliku kreme, losiona, ulja, gela... Pravo je umijeće izabrati sredstvo koje će odgovarati baš vašoj koži i za vašu namjenu, stoga je Infiniti proveo istraživanje o tome na koji način birate taj proizvod i čime se rukovodite prilikom njegove kupnje.

ANALIZA ISTRAŽIVANJA

Oko 35 posto naših ispitanika redovito koristi sredstva za sunčanje i bez njih nikada ne provode ljeto, a čak 46 posto kupuje ih ovisno o potrebi, dakle, ponekad, dok ih 19 posto ne kupuje uopće. Kada se odluče na kupnju, 33 posto ispitanih rukovodi se preporukom ljekarnika, 21 posto preporukom dermatologa, za 16 posto odlučujuću ulogu ima cijena artikla, zbog zanimljive i efektne reklame određeno će sredstvo kupiti 15 posto, a također 15 posto anketiranih poslušat će savjet i iskustvo prija-

fmcg proizvodi - sr edst va z a sunča nje UZORAK N=402; 15 + godina Sredstva za sunčanje kupujem:

UZORAK N=326; 15 + godina Najčešće kupujem : 185

SAMO POVREMENO PO POTREBI

46%

NE KUPUJEM UOPĆE, NISU MI POTREBNA

19%

OBAVEZNO, BEZ NJIH NIKAD NE PROVODIM LJETO

PREPORUKA LJEKARNIKA SAVJET I ISKUSTVO PRIJATELJA ZANIMLJIVA INTRIGANTNA REKLAMA PREPORUKA DERMATOLOGA

DOMAĆU MARKU

35%

LJEKARNAMA I BILJNIM LJEKARNAMA

101 31%

52 16% 108

UZORAK N=326; 15 + godina Preferiram sljedeće marke i proizvođače ::

33%

ROBNE MARKE DROGERIJA I

49 15% 49 15% 68 21%

59 18% 23

ROSAL (ATLANTIC GRUPA , HRVATSKA)

VICHY (FRANCUSKA)

11%

GARNIER (L'OREAL, FRANCUSKA)

COPPERTONE (MERCK, SAD)

NIVEA (BEIERSDORF,NJEMAČK

26 23 159 49%

65 20%

UZORAK N=326; 15 + godina Obično koris<m sredstva u obliku: 59

18%

ULJA

10%

GELA

23 PARFUMERJAMA

32%

INOZEMNU MARKU

UZORAK N=326; 15 + godina Sredstva za sunčanje kupujem u :

TRGOVAČKIM LANCIMA, SUPERMARKETIMA

37%

104

141

UZORAK N=326; 15 + godina Kod kupovine najvažnije mi je:

CIJENA

121

SREDSTVO KOJE MI JE NAJPOVOLJNIJE CIJENOM

7% 179

DROGERIJAMA

55%

telja. Sredstvo koje ima najpovoljniju cijenu uvjet je zbog kojega ga kupuje 37 posto, domaću marku izabrat će 32 posto kupaca, a inozemnu 31 posto. Naši ispitanici, njih 49 posto preferira najviše njemačku marku Nivea, njih 18 posto robne marke trgovačkih lanaca (jer imaju najpovoljnije cijene, ali i dobru ponudu), 11 posto odlučilo se za proizvode francuskog branda Vichy, 8 posto Garnier, 7 posto odlučilo se za američki Coppertone, a jednaki postotak, također 7 posto odlučilo se za hrvatsku

marku Rosal. Čak 55 posto ispitanih sredstva za sunčanje kupuje u drogerijama, 20 posto u trgovačkim lancima i supermarketima, 18 posto u ljekarnama i biljnim ljekarnama, a samo 7 posto u parfumerijama, što je na neki način i logično, obzirom da se tamo nalaze isključivo proizvodi višeg cjenovnog razreda i luksuzna, vrhunska kozmetika. Ispitanici najviše vole sredstva u obliku mlijeka, njih 36 posto, kreme kupuje 34 posto, losione 14 posto, ulja 10 posto, a gelove samo 6 posto anketiranih.

›

116

MLIJEKA

36%

LOSIONA

14%

KREME

34%

111

NA INTERNETSKIM STRANICAMA DRUŠTVA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA HRVATSKE ‘’POTROŠAČ’’ NAVODI SE KAKO IZ EUROPSKE KOMISIJE PORUČUJU DA JE VAŽNO ZNATI DA FAKTOR ZAŠTITE (SPF) IZNAD 50 PRAKTIČKI NE POVEĆAVA ZAŠTITU OD OPEKLINA I UVB ZRAČENJA. UKOLIKO SE ISPRAVNO KORISTI, SPF U RASPONU OD 15 DO 25 PRUŽA DOSTATNU RAZINU ZAŠTITE ZA OSOBE S NORMALNOM KOŽOM OD OPEKLINA.

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 21

fmcg proizvodi - a ntiper spir a nti

p roi zvodi

BEZ ZNOJENJA I NEUGODNIH MIRISA KOJI POSRAMLJUJU Još su u starom Egiptu koristili parfemska ulja, kako bi prikrili neugodne mirise tijela, a sami antiperspiranti aktualni su posljednjih stotinjak godina. Prvi komercijalni dezodorans pod nazivom Mum patentiran je 1888. godine sa aluminij kloridom i bio je to zapravo prvi antiperspirant. › p iše Andrea Latinović

ezodoransi se koriste više od 5000 godina. Još su u starom Egiptu koristili parfemska ulja, kako bi prikrili neugodne mirise tijela, a sami antiperspiranti aktualni su posljednjih stotinjak godina. Prvi komercijalni dezodorans pod nazivom Mum patentiran je 1888. godine sa aluminij kloridom i bio je to zapravo prvi antiperspirant. Mum je i dan danas aktualan i može se kupiti. No, antiperspirante često ljudi poistovjećuju s dezodoransima, ali oni funkcioniraju potpuno drugačije. Dok dezodoransi spriječavaju neugodne mirise znoja, ali ne i samo znojenje, antiperspiranti spriječavaju isključivo znojenje, praktički, blokiraju rad žlijezda znojnica na određeni vremenski period, najčešće 24 sata. Glavni sastojak antiperspiranata su aluminijske soli koje pomažu u privremenom eliminiranju znojenja na određenom dijelu kože, najčešće ispod pazuha. Antiperspiranti su, kada

22 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

ih kategoriziramo, podvrsta dezodoransa koji sprječavaju znojenje i neugodne mirise. U pravilu, trebali bi se nanositi ispod pazuha s udaljenosti od 15 cm, ukoliko je riječ o spreju, kako bi imali najviše efekta i da ne bi ostavljali bijele tragove (budući ih mogu ostaviti ukoliko se nanose preko odjeće, jer u sebi sadrže puder). Najčešće se mogu naći antiperspiranti koji djeluju do 24 sata, ali postoje i vrste koje pružaju i dužu zaštitu, čak i do 48 sati. Važno je spriječiti znojenje › Formulu koja se danas nalazi u mnogim antiperspirantima patentirao je Jules Montenier, 28. siječnja 1941. godine. Njegova formula riješila je problem aluminij klorida, koji se mogao naći u dotadašnjim proizvodima, a koji je iritirao kožu. Ta formula se prvi put našla u Stopette deo spreju, koji je magazin Time proglasio “najprodavanijim dezodoransom ranih 50-tih godina “. Prvi aerosol dezodorans bio je Gilletteov Right Guard (čiju je licencu Gillette kasnije prodao Henkelu), a koji se pojavio 60-tih godina. Aerosoli su bili popularni

fmcg proizvodi - a ntiper spir a nti zbog toga što su se mogli nanositi bez izravnog kontakta s predjelom ispod pazuha. Do kraja 60-tih godina, više od polovice svih antiperspiranata bili su u ovoj formi. Međutim, danas su antiperspiranti u formi sticka puno popularniji. Kao i dezodoranse, antiperspirante nalazimo u raznim oblicima. Za razliku od dezodoransa, antiperspirante treba koristiti samo na pazuhu. Naime, antiperspiranti su dobili puno negativnih kritika u novinama, kao i na internetu, jer se tvrdilo da zbog svog sastava može prouzročiti čak i rak dojke te ih se ‘’optuživalo’’ da su nezdravi, a uzrok je sastojak aluminijske soli. No, do sada svjetske zdravstvene institucije nisu pronašle nikakve konkretne dokaze za tu tvrdnju, niti su provedena istraživanja potvrdila tu nimalo bezazlenu optužbu. Danas na tržištu postoji velik broj dezodoransa čiji učinak ovisi o njihovu sastavu i kombinacijama tvari različitog djelovanja koje sadrže, od onih koje smiruju kožu, hlade je, ili blokiraju znojenje, do onih koje upijaju znoj ili samo prekrivaju njegov neugodan miris. Antiperspiranti smanjuju lučenje znoja pa bakterije ostavljaju bez hrane, time spriječavaju njihovo razmnožavanje i stvaranje neugodnih mirisa. Uglavnom sadrže aluminijeve ili cinkove soli, no ne preporučuju se za dugotrajno korištenje jer mogu izazvati alergijske reakcije. Dezodoransi s antibakterijskim i antimikrobnim djelovanjem sadrže tvari poput triklosana, triklokarbana, kloreksidina, cetrimonij klorida i slično, koje sprečavaju razmnožavanje bakterija odgovornih za razgradnju znoja zbog koje dolazi do stvaranja neugodnih mirisa. Sprej, krema, stick ili roll-on? ›

Postoje i apsorbirajući dezodoransi koji imaju sposobnost „upijanja“ hlapljivih tvari koje nastaju kao produkt znojenja te na taj način spriječavaju stvaranje neugodnih mirisa. Parfemski dezodoransi nazivaju se „pokrivajućim“, jer svojim intenzivnim mirisom prekrivaju miris znoja, ali ga, s druge strane- ne uklanjaju. No, „pokrivajuće“ mirisne tvari imaju prilično kratko djelovanje,

samo do pet sati. Neki dezodoransi sadrže alkohol koji ima antiseptičko djelovanje, no osobe osjetljive kože trebale bi ih izbjegavati jer djeluju agresivno.Teško je odgovoriti je li bolje koristiti antiperspirante u spreju, sticku, kremi ili roll-on-u, jer sve je stvar individualne preferencije. Možda je najvažnije pronaći što prirodnije formule, bez štetnih kemikalija, jer svaki od gorespomenutih oblika antiperspiranta ima svoje prednosti, ali i nedostatke. SPREJEVI su vrlo praktični za nanošenje tijekom dana u svim prilikama, a uz to često imaju i ugodan rashlađujući učinak. Jednim pritiskom ravnomjerno se raspršuju na zone koje je potrebno „osvježiti“, no često su nadražujući, jer ga nanoseći udišemo. Brzo i praktično nanošenje prednost je i dezodoransa u stiku, ali teško ih je ravnomjerno nanijeti na cijelo područje pa mogu biti manje učinkoviti. ROLL-ON PROIZVODI su u prednosti što se tiče ravnomjernog nanošenja i nisu agresivni, ali, kao i oni u sticku, izloženiji su doticaju s nečistoćom i bakterijama te stoga manje higijenski u odnosu na druge tipove dezodoransa.

Ako govorimo o dezodoransima u obliku KREMA i EMULZIJA, oni su najmanje agresivni za kožu i mogu se najtemeljitije nanijeti na cijelo područje kože koje treba osvježiti, a dodatna prednost im je što, osim dezodorirajućeg djelovanja, često imaju i druga blagotvorna svojstva, poput hidratacijskog, umirujućeg, omekšavajućeg i slično. Većina građana koristi antiperspirante › Neka su istraživanja

pokazala da čak 90% populacije Hrvatske u dobi do 15 do 64 godine koristi dezodoranse i time se jasno vidi koliko su dezodaransi važni kao potrošačka kategorija. Također, većina korisnika dezodoransa ne vjeruje da su antiperspiranti štetni za zdravlje. Stoga je i Infiniti proveo istraživanje o antiperspirantima i njihovom korištenju, a sada ćemo analizirati podatke koje smo dobili od ispitanika.

UZORAK N=287; 15 + godina Upotrebljavate li an?perspirante?

NIKADA

27%

U IZNIMNIM SITUACIJAMA

20 106

PONEKAD

37% 84

DA, SVAKI DAN

29%

UZORAK N=210; 15 + godina Koje proizvođače preferirate ? 12

PROIZVODI TRGOVAČKIH

OLD SPICE

REXONA FA DOVE AXE NIVEA

10 36 17% 13 6% 42 20% 10 5% 87 41%

UZORAK N=210; 15 + godina Smatrate li da Vam korištenje ovih sredstava pomaže ?

NE, NEMAJU NIKAKVIH EFEKATA

KAKO KADA, PONEKAD MI UOPĆE NE POMAŽU

OSJEĆAM SE SVAKAKO UGODNIJE

DA, SPRIJEČAVA ZNOJENJE

13 6% 23 11% 100 48% 74 35%

UZORAK N=210; 15 + godina Kada kupujem ove proizvode rukovodim se sljedećim : SAVJETOM LJEKARNIKA ILI DERMATOLOGA

11%

CIJENOM

32%

PREPORUKOM PRIJATELJA

29%

POZICIJOM NA POLICI U TRGOVINI ZANIMLJIVOM, EFEKTNOM REKLAMOM

13 6% 45 22%

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 23

fmcg proizvodi - a ntiper spir a nti

ANALIZA ISTRAŽIVANJA Na pitanje upotrebljavate li antiperspirante svakoga dana, potvrdno je odgovorilo 29 posto, dok je 37 posto onih koji ih upotrebljavaju ponekad, dakle, ne svakodnevno. Pomalo je zabrinjavajući podatak da čak 27 posto anketiranih nikada ne koristi ovu zaštitu protiv znojenja, što se može pripisati ili nedostatku kulture osobne higijene, nemara, ili možda zbog uštede. Svakako, ovaj posljednji mogući razlog kojega navodimo ne bi smio uopće biti ikakva prepreka za korištenje antiperspiranta, budući da se na našem tržištu nalazi iznimno velika ponuda tih preparata, a sasvim pristojni i funkcionalni mogu se pronaći i po cijeni do

24 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

desetak kuna. U iznimnim situacijama antiperspirant koristi samo 7 posto, a kada se zbroje svi ovi rezultati, nema baš mjesta optimizmu. Osobna bi higijena svakako trebala biti na puno višem nivou, upravo iz već spomenute činjenice da se solidni artikli mogu pronaći po vrlo povoljnim cijenama, a svejedno imaju učinkovitost. Brand Nivea definitivno je najpopularniji među našim ispitanicima, obzirom da se za njega odlučilo 41 posto ispitanih; nakon toga slijede Dove, sa 20 posto, Rexona, 17 posto, Fa sa 6 posto, kao i proizvodi trgovačkih lanaca, također 6 posto, dok su na začelju Axe i Old Spice sa 5 posto. Vjerojatno Nivea, Dove i

Rexona svoju popularnost među kupcima ‘’duguju’’ zanimljivim i atraktivnim reklamama, koje često emitiraju na televiziji i u medijima, ali i činjenici da u relativno kratkom vremenu izbacuju na tržište preparate sa stalno novim mirisima i poboljšanom formulom. Na pitanje smatrate li da vam korištenje ovih sredstava pomaže, potvrdno je odgovorilo 35 posto, koji su sigurni da se njima spriječava znojenje, a 48 posto osjeća se uporabom antiperspiranata ugodnije. No, za 11 posto anketiranih odgovor je da im, zapravo, ne pomažu uopće (ili možda nisu pronašli adekvatan proizvod za uklanjanje neugodnih mirisa, ili bi trebali upotre-

bljavati jača, medicinska sredstva kojim bi ih zaustavili). Oko 6 posto ispitanika smatra da antiperspiranti nemaju nikakvog učinka. Kada se odluče za kupnju ovih proizvoda, naši ispitanici dali su sljedeće odgovore: za 32 posto njih najvažniji je kriterij cijena; na drugom je mjestu sa 29 posto preporuka prijatelja, potom slijedi zanimljiva, efektna reklama, na temelju koje se odlučilo 22 posto anketiranih, za 11 posto njih presudna je preporuka ljekarnika i dermatologa, a na kraju, samo 6 posto kupaca odluči se za kupnju određenog antiperspiranta zbog njegove pozicije na polici u trgovini ili drogeriji.

fmcg vi je sti iz ze ml je

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . obra zovanj e

Predavačima na javnim fakultetima zadovoljno 68%, a na privatnim čak 95% studenata Mnogi studenti dijele mišljenje da su privatni fakulteti manje zahtjevni te da njihove diplome manje vrijede. Ima li istine u navedenim predrasudama te kakav je omjer kvalitete javnih fakulteta i privatnih studija, istražio je portal EduCentar na više od 400 studenata. Od ukupnog broja ispitanika, 36% ih pohađa javni fakultet, dok je njih 64% na privatnom učilištu.

Od ispitanika koji studiraju na javnom fakultetu, njih 36% studira na Ekonomskom, dok su ostali fakulteti među ispitanicima manje zastupljeni – 12% ih je na Filozofskom, 7% na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te jednak udio (7%) na Pravnom fakultetu. Za javni fakultet većina ispitanika se odlučila zbog financijskih (ne)mogućnosti i zbog bolje reputacije koju javni fakulteti imaju kod poslodavaca. Tako jedan od ispitanika kaže da su za njegov upis javnog fakulteta bili presudni ‘financijski aspekt, dobra iskustva bivših studenata i stav da je privatne fakultete lakše završiti’. Ispitanici javnih fakulteta najviše su zadovoljni profesorima (68%), dvosmjernom komunikacijom s profesorima (67%) i kvalitetom teorijske nastave (61%). Kao prednost studiranja na javnom fakultetu ističu priznanje diplome kod poslodavaca i prihvatljivu cijenu školovanja, ali i snalažljivost koja se stječe studiranjem na javnom fakultetu. Što se nedostataka tiče, navode preveliki broj studenata u grupama, a premali broj profesora. Na privatnim učilištima › Od ispitanika koji studiraju na privatnim učilištima, većina ih (74%) studira na Veleučilištu VERN’. Ostala

učilišta i visoke škole zastupljene su u manjoj mjeri – 6% ispitanika je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, dok ih je 4% na Visokoj školi za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti ‘Baltazar Adam Krčelić’. Većina ispitanika se odlučila za privatni studij prvenstveno zbog stajališta da imaju kvalitetnije profesore i da se lakše istaknuti u manjim grupama te da je moguće raditi uz studij. Ispitanici privatnih učilišta najviše su zadovoljni dvosmjernom komunikacijom s profesorima (97%), zatim profesorima u održavanju nastave (95%) i pripremom koje im studij pruža za ulazak na tržište rada (92%). Kao prednost privatnih učilišta ispitanici navode dobru komunikaciju s profesorima, primjerene veličine grupa i odlične uvjete za rad (tehnička oprema i prostor). Kao manu navode previsoku cijenu studiranja, manjak kredibiliteta diplome u očima poslodavaca i preniske kriterije za upis. Svega 4% ispitanika s privatnih učilišta je ponavljalo godinu, dok je isto učinilo čak 46% polaznika javnog fakulteta. Što se tiče polaganja ispita, 54% ispitanika javnih fakulteta i 96% ispitanika privatnih učilišta polagali su ispite u roku. Ispitanici privatnih učilišta većinom (60%) smatraju da im je za prolazak na ispitu dovoljno malo učenja, dok isto smatra 44% ispitanika s javnih fakulteta. Ispitanici na javnim fakultetima imaju tek malo niži prosjek ocjena od ispitanika s privatnih učilišta – prosječna ocjena ispitanika na javnima iznosi 3,69, dok ispitanika na privatnim učilištima iznosi 4,10. Tek 7% studenata privatnih učilišta nije bilo izloženo predrasudama › Polaznici privatnih

učilišta, njih čak 62% često su ‘žrtve’ predra-

suda jer plaćaju svoje školovanje, dok ih je malo više od trećine (31%) također doživjelo predrasude, ali rjeđe. Tek 7% ispitanika navodi da nije imalo neugodna iskustva zbog pohađanja privatnog učilišta. Od ispitanika koji su bili ‘žrtve’ predrasuda, najviše ih je predrasude doživjelo od poznanika (35%), zatim od prijatelja (25%). Što se poslovne zajednice tiče, 9% ispitanika doživjelo je predrasude od poslodavca te isto toliko (9%) od kolega na poslu. Kada je u pitanju stajalište studenata javnih fakulteta o kolegama s privatnih, njih čak 56% priznaje da ima predrasudu prema kvaliteti studiranja na privatnim učilištima. Za studij u inozemstvu više su zainteresirani studenti javnih fakulteta › Kada su u

pitanju studentske razmjene i stipendije, rezultati istraživanja pokazuju da je 53% studenata privatnih učilišta jako dobro upoznato s programom studentske razmjene, iako nisu bili na razmjeni, dok je s istim upoznato 38% studenata javnih fakulteta. Na studentskoj razmjeni bilo je više studenata privatnih (4%) nego javnih fakulteta (1%). Kada je u pitanju angažiranost oko dobivanja stipendija, aktivniji su studenti javnih fakulteta - 25% studenata javnih fakulteta je primalo stipendiju, dok ih je 14% aktivno tražilo ali ju nisu dobili. Od studenata privatnih fakulteta, njih 14% je primalo stipendiju, dok ih je 7% aktivno tražilo, no nisu ju dobili. Studiranju u inozemstvu skloniji su studenti javnih fakulteta, nego privatnih. Malo više od polovice studenata javnih fakulteta (51%) željelo bi studirati u inozemstvu, ali si to ne mogu priuštiti, dok bi ih malo više od trećine (31%) studiralo u inozemstvu, ali samo uz stipendiju. Tek 15% studenata javnih studenata nije zainteresirano za studij u inozemstvu, dok je istog stava 25% studenata privatnih učilišta. Da ponovo imaju priliku upisati fakultet, 90% studenata privatnih učilišta bi ponovilo svoj izbor, dok bi isto učinilo 85% studenata javnih fakulteta. s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 25

fmcg vi je sti iz ze ml je

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . du h a nska indust r i ja

TDR lider na hrvatskom i BiH tržištu, raste i u Srbiji i Makedoniji Unatoč krizi i sve nepovoljnijim tržišnim uvjetima, TDR, vodeći regionalni proizvođač cigareta, u prošloj je godini ostvario rast na svim tržištima jugoistočne Europe. Ukupna prodaja TDR-a u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta, pri čemu je 65 posto ostvareno u izvozu. Kontinuiranim širenjem poslovanja u jednoj od najkoncentriranijih svjetskih industrija TDR je stekao poziciju jedine neovisne kompanije u Europi koja je lider na domaćem i tržištu susjednih zemalja. S tržišnim udjelom većim od 60 posto i 3,4 milijardi prodanih cigareta, TDR je lider na hrvatskom tržištu. S dvije milijarde prodanih cigareta u 2013. godini i stabilnim tržišnim udjelom većim od 30 posto, TDR je lider i na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine. Također, TDR je i jedan od vodećih hrvatskih izvoznika na BiH tržište, a rast tržišnog udjela nastavljen je i ove godine. U prošloj je godini u Srbiji TDR prodao 1,3 milijarde komada cigareta i ostvario rast tržišnog udjela koji je u 2013. godini iznosio 8,7 posto. Rast tržišnog udjela nastavljen je i tijekom ove godine te iznosi 10,1 posto, što je najveći tržišni udio TDR-a od dolaska na srpsko tržište. TDR kontinuirano širi poslovanje i na makedonskom tržištu. U 2013. godini TDR je u Makedoniji prodao 510 milijuna komada cigareta što je rast od 6,25 posto u odnosu na godinu ranije. TDR i u 2014. godini bilježi daljnje povećanje tržišnog udjela koji danas

iznosi 7,3 posto. TDR bilježi rast i na tržištima Kosova, Crne Gore i Slovenije. TDR razvija novi prostor za rast i izvan regije, stoga je svoje napore usmjerio na odabrana europska i bliskoistočna tržišta. Jedno od najperspektivnijih je svakako iransko, s godišnjom ukupnom prodajom većom od 70 milijardi cigareta. Važan iskorak napravljen je u rujnu 2013. otvaranjem tvornice u Sariju, glavnom gradu pokrajine Mazandaran. Tvornica je otvorena u suradnji s Iranian Tobacco Company. Investicija je vrijedna 30 milijuna eura, a kapacitet nove tvornice je šest milijardi cigareta godišnje.

f e sti va l p i va

Dani piva Karlovac 2014. – od 22. do 31. kolovoza Dani piva Karlovac bit će održani od 22. do 31. kolovoza na prostoru Športsko rekreacijskog centra Korana u Karlovcu. Najznačajniji pivski festival u Hrvatskoj održava se 28. put. Tijekom deset festivalskih dana posjetitelji će moći uživati u zabavnom programu i odličnom pivu. Organizator Dana piva je tvrtka Fest koja je dobila koncesiju za Dane piva Karlovac, a generalni sponzor i ove je godine Karlovačka pivovara. Održavat će se na četiri pozrnice, a nastupit će neke od najvećih domaćih i regionalnih glazbenih zvijezda- Dubioza kolektiv, Massimo, Hladno pivo, Klapa Intrade, Jole, Maja Šuput, Ivan Zak, Jelena Rozga, Thompson i Jasmin Stavros. Karlovačka pivovara, kao generalni sponzor, radit će na tome da pivo doista bude u središtu manifestacije. Predsjednica Uprave Karlovačke pivovare Branka Slaveska istaknula je da pivovara iznimno mnogo ulaže u svoju lokalnu zajednicu i želi da Dani piva prerastu u veći regionalni događaj na kojem bi potrošači mogli probati nešto novo i drugačije: ‘’Naša vizija je da Dani piva do 2020. godine budu najinternacionalniji pivski festival u Hrvatskoj te da na njemu ima znatno više posjetitelja. Tako smo za ovu godinu pripremili nekoliko noviteta. Osigurat ćemo ponudu 15-ak različitih pivskih brendova iz kompanije Heineken koji inače nisu dostupni u Hrvatskoj i to će biti sjajna prilika da hrvatski ljubitelji piva kušaju nešto novo. Također, naši stručnjaci održat će edukativne degustacije piva u sklopu kojih će posjetitelji moći naučiti nešto više o kulturi piva. Nadalje, kao odgovorna kompanija, nastavit ćemo promicati odgovorno konzumiranje kroz aktivnost Ja sam 18+, a organizirat ćemo i besplatan prijevoz za posjetitelja Dana piva.’’

v in di ja

Vindija osvojila zlato za panirane sireve Vindija je za svoje panirane sireve primila dvije

p odravka

Pivo Pan Lager osvojilo Superior Taste Award Pivo Pan Lager, proizvođača tvrtke Carlsberg Croatia, u okviru prestižnog testiranja “Superior Taste Award 2014. osvojilo je najvišu moguću ocjenu – tri zlatne zvjezdice za vrhunsku kvalitetu i okus. Naime, Superior Taste Award je priznanje koje dodjeljuje International Taste and Quality Institute iz Bruxellesa kao vodeća neovisna svjetska organizacija koja ocjenjuje kvalitetuokusa svih kategorija proizvoda iz segmenta hrane i pića. Riječ je o 26 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

značajnom i važnom priznanju, budući da stručni sud nagrade čine 150 uglednih šefova kuhinja, stručnjaka za pića i sommeliera iz najpoznatijih europskih kulinarskih organizacija.Samo se testiranje odvija “naslijepo” – dakle, kušači ne znaju koje brendove testiraju, a u proces ocjenjivanja mogu ući isključivo proizvodi koji se nalaze na policama trgovina te samo onih proizvođača koji posjeduju certifikate kontrole kvalitete.

zlatne medalje. Naime, panirani Edamac ponovio je svoj prošlogodišnji uspjeh na ovom međunarodnom ocjenjivanju. Polutvrdi sir od kravljeg mlijeka u Vindijinoj se kolekciji nalazi već više od trideset godina, a njegove su glavne karakteristike elastično tijesto, crvenkasta boja i blaga aroma. Sve te kvalitete Vindijine varijante čuvenoga nizozemskog sira pretočene su u panirano izdanje, koje dolazi pakirano na podlošku od 300 grama (svježi proizvod) te u samostojećoj vrećici od 600 grama (zamrznuti proizvod). Zlatnu medalju radgonskog sajma opet je osvojio i panirani Camembert, izvrstan plemeniti sir s bijelom plijesni. Meko tijesto po kojem je ovaj proizvod poznat u paniranoj varijanti postaje još sočnije te se doslovno topi u ustima, a njegov specifičan okus i vrhunsku kvalitetu čuva atraktivno dizajnirana samostojeća vrećica sa ZIP zatvaračem (350 grama).

fmcg vi je sti iz r egi je

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . cr na gora

Tikveš brandira mađun Vinarija Tikveš brandirat će svoj novi 100%

U procvatu šverc cigareta Kako izvještavaju crnogorski mediji, udio ilegalne prodaje cigareta u ukupnom tržištu Crne Gore u prošloj godini iznosio je oko 20 posto. Početak ove godine, prema podacima tamošnje Agencije za duhan, također ukazuje na nastavak trenda rasta crnog tržišta cigareta. Zbog toga je Agencija za duhan formirala posebno tijelo, u okviru postojeće Vladine komisije za suzbijanje sive ekonomije, koje će se baviti iskorjenjivanjem ove pojave. Dosadašnji napori su

m ak edon i ja

dali početne rezultate, ali je neophodno poduzimanje sve institucionalnih mjera, usklađeno i koordinirano, da bi se ova pojava mogla iskorijeniti, ili barem svesti na najmanju moguću mjeru, kažu u Agenciji. Time bi se, prema tvrdnjama Agencije, istovremeno ostvarili veći budžetski prihodi po osnovu trošarina, carina i PDV-a.

prirodni proizvod – med od grožđa, u Makedoniji poznat kao mađun. Ovaj proizvod dobiva se iz soka od najkvalitetnije vrste grožđa. Naime, u suradnji sa Skoplje Design Week-om, Tikveš je objavio natječaj za integralno rješenje za brandiranje ovog novog autentičnog proizvoda. Izbor najboljeg rješenja izradit će međunarodni žiri, a nagrada je u visini od 2000 eura. Brandiranje treba obuhvatiti novu etiketu i ambalažu u kojoj će se mađun prodavati od 2015. godine i to prvo na makedonskom tržištu, a zatim i na tržištima u regiji.

S r bi ja

Veliki uspjeh Carnexa-izvoz u Švicarsku i Austriju Kompanija Carnex započela je s prodajom

pašteta i mesnih narezaka na tržištima Švicarske i Austrije, nakon prodora i uspješnog poslovanja na slovenskom tržištu. Stoga su iz Službe za odnose s javnošću poručili kako je plasman njihovih proizvoda na tržište Europske unije, zemalja CEFTE, ali i na tržišta Carinske unije (Rusija, Bjelorusija i Kazahstan) velik uspjeh i priliku za daljnji razvoj i unaprjeđenje poslovanja, ali i poboljšanje srbijanske privrede. Carnex je jedna od rijetkih kompanija u Srbiji koja je zadovoljila sve uvjete za dobivanje izvoznog kontrolnog broja koji predstavlja garanciju kvalitete i omogućuje nesmetan izvoz i trgovinu proizvoda u Europsku uniju.

bih

S lov eni ja

Maloprodaja u Sloveniji 2,4 posto manja nego lani Slovenska trgovačka komora izrazila je

zabrinutost podatkom koji govori da su potrošnja i kupovna moć i dalje u padu te da se povećava raskorak u odnosu na iste indikatore u Europskoj uniji, ocijenivši da bi daljnji pad potrošnje mogao predstavljati kočnicu gospodarskog oporavka koji se najavljivao u ovoj godini te da se kriza u djelatnosti trgovine nastavlja. Prosječni slovenski potrošač

zbog krize promijenio je navike prilikom kupovanja jer kupuje mnogo opreznije nego ranije i to kod većeg broja trgovaca, vodeći računa o nižim cijenama, a zanemarujući lojalnost prema određenim trgovačkim markama. Već od početka krize zabilježen je pad kupovne moći u Sloveniji, pa je ona 2008. godine iznosila 91 posto europskog prosjeka, a lani još samo 83 posto.

Karlovačko Radler najkvalitenije voćno pivo u Bosni i Hercegovini Istraživanje QUDAL - QUality meDAL Bosnia and Herzegovina 2014/2015, kojega je provela švicarska kuća ICERTIAS, na uzorku od 1.200 internet ispitanika, isključivo građana BiH, potvrdilo je da je stanovništvo u toj državi prepoznalo kako Karlovačko Radler nudi najkvalitetniju pivu s voćnim okusom. Mješavina svijetlog lager piva (40%) i osvježavajućeg bezalkoholnog pića od limunovog soka (60%) sa samo 2% alkohola, prepoznato je od strane tamošnjeg stanovništva kao najkvalitetnija kombinacija kada je u pitanju piva s voćnim okusom te je uspjela zadovoljiti sve potrebe potrošača za kvalitetnim pivom, osvježavajućeg karaktera. t r a v a n j / s v i b a n j 2 0 1 4 . 27

fmcg vi je sti iz svi jeta

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . Nje m ačka

Njemačka odobrila uvođenje minimalne plaće Njemački parlament odobrio je uvođenje instituta minimalne plaće na razini države, koja će iznositi 8,50 eura po satu, što je više nego u SAD-u i Velikoj Britaniji, a stupa na snagu 1. siječnja iduće godine. Naime, Donji dom njemačkog parlamenta, Bundestag, prihvatio je tu mjeru s 535 od 601 zastupnika koji su glasovali. Bundestag ima ukupno 631 zastupnika, a njjemačka kancelarka Angela Merkel prihvatila je ključni uvjet socijaldemokrata za formiranje velike koalicije, a on je bio

uvođenje univerzalne minimalne plaće. Nekim će sektorima biti dopuštena odgoda uvođenja minimalne plaće na dvije godine kako bi se imali vremena prilagoditi, a određene skupine ljudi kao što su stažisti, dugotrajno nezaposleni i mlađi od 18 godina mogu biti manje plaćeni.

M a đar ska

Šv icar ska

Banke moraju vratiti 2 do 3 milijarde eura dužnicima s valutnom klauzulom

Nestlé prodao brend Juicy Juice u SAD-u

Mađarska vlada donijela je prvi od dva

zakona kojim se nalaže bankama da dužnicima vrate preplaćene iznose otplatnih rata za kredite s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom u švicarskim francima, a doneseni zakon temelji se na odluci mađarskog Vrhovnog suda, koja se temelji na odluci Europskoga suda pravde. Banke će morati vratiti dužnicima razliku koja proizlazi iz primjene prodajnog tečaja banke i srednjeg tečaja centralne banke te će morati vratiti sve preplaćene iznose zbog jednostranih povećanja kamata. Nadalje, banke su odgovorne i jer nisu informirale potrošače o rizicima koje za njih donosi ugovaranje valutne klauzule u švicarskim francima. Konverzija kredita švicarskim francima u skladu s početnim tečajem CHF-a riješit će se drugim zakonom koji se planira za donošenje u rujnu. Viceguverner Mađarske središnje banke procjenjuje da će banke morati vratiti ukupno između 2 i 3 milijarde eura dužnicima.

28 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

Kako izvješćuje Wall Street Journal, Nestlé je prodao svoj Juicy Juice brend investicijskom fondu Brynwood Partners, što predstavlja novi potez švicarskog prehrambenog diva u nastojanju da pojednostavi svoje američko poslovanje prodajom brendova koji ne ostvaruju zadovoljavajući rast. Prvi u segmentu potpuno prirodnih sokova, Juicy Juice je u posljednjim godinama bilježio pad prodaje s obzirom na sve veću usmjerenost potrošača na zdravstvena pitanja što je imalo negativnog odraza na prodaju zaslađenih pića za djecu, ali i zbog fokusiranosti Nestléa na neke druge brzo rastuće brendove. Tako se Juicy Juice pridružuje nekolicini robnih marki koje je Nestlé prodao u prošloj godini, uključujući brend sportske prehrane PowerBar kao i većinu poslovanja svoje kompanije. Brynwood i Nestlé nisu iznijeli financijske pojedinosti transakcije, ali iz Brynwooda su ipak izjavili kako je kupnja brenda Juicy Juice najveća u zadnjih 30 godina njihovog poslovanja, no, navodno cijena preuzimanja ne bi trebala premašiti 200 milijuna dolara. Godišnja prodaja Juicy Juice brenda kreće se oko 275 milijuna dolara, dok je prije sedam godina iznosila 500 milijuna dolara, izjavio je Henk Hartong, stariji partner u Brynwoodu. U kompaniji vjeruju kako ovaj brend ponovno može biti uspješan, što planiraju postići fleksibilnijim pristupom i usmjerenošću na potrošača i nove okuse koje oni žele. Stoga se Nestlé odlučio na američkom tržištu posvetiti brže rastućim brendovima kao što su Nesquik i Coffee-mate.

Danska najskuplja, Bugarska najjeftinija zemlja EU-a Najskuplja je zemlja Europske unije u 2013.

mjereno ukupnom razinom potrošačkih cijena bila Danska, a najjeftinija Bugarska dok je Hrvatska bila ispod europskog prosjeka, izvijestio je Eurostat. U Danskoj su 2013. godine potrošačke cijene u cjelini bile 40 posto iznad prosjeka EU, što znači da je bila najskuplja zemlja u EU, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Na drugom je mjestu Švedska s ukupnom razinom cijena 30 posto iznad europskog prosjeka dok treće dijele Luksemburg i Finska s 23 posto višim cijenama od prosjeka EU. Irska, Velika Britanija i Nizozemska čine skupinu zemalja gdje se razina cijena u 2013. kretala u rasponu od 10 do 20 posto iznad europskog prosjeka. Do 10 posto više cijene od europskog prosjeka bilježile su Belgija, Francuska, Austrija, Italija i Njemačka dok je Španjolska bila pet posto ispod prosjeka EU-a. Raspon cijena od 10 do 20 posto ispod prosjeka EU-a zabilježen je u Grčkoj, Cipru, Portugalu, Sloveniji, Estoniji i Malti. Daleko niže cijene od europskog prosjeka, u rasponu od 30 do 35 posto, bilježile su prošle godine Češka, Latvija, Slovačka i Litva. U istoj je skupini i Hrvatska gdje je ukupna razina cijena u 2013. bila točno 32 posto ispod prosjeka EU-a. Skupinu zemalja s najnižom razinom cijena, 40 i više posto ispod europskog prosjeka, čine Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska gdje su cijene prošle godine bile točno 52 posto ispod prosjeka EU-a..

F ranc u ska

Gospodarstvo poraslo samo 0,2 posto Francusko gospodarstvo, drugo po veličini u

eurozoni, u drugom je tromjesečju poraslo tek 0,2 posto, nakon stagnacije u prva tri mjeseca ove godine, objavila je središnja banka. Ažurirala je procjene gospodarskog rasta u mjesečnom izvješću o poslovnoj klimi koje je pokazalo da je indeks poslovnog povjerenja u industrijskom sektoru u svibnju ostao nepromijenjen, na 97 bodova. Povjerenje u sektoru usluga također je ostalo nepromijenjeno, pri čemu je odgovarajući indeks iznosio 93 boda.

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 29

fmcg noviteti

A grokor

Encian

Jana menta-limeta Fiber Up! pšenične mekinje Iz radionice popularne vode Jana, stigao je i novi proizvod. U dosadašnji asortiman koji obuhvaća vode s okusima jagoda-guava, limun-limeta, borovnica-brusnica, i grožđe-mirabel, na police je došla i Jana s okusom mente i limete. Osvježavajuća je voda zaslađena prirodnim sladilom iz biljke stevie te je savršen dodatak u ovim vrućim, ljetnim danima. Karakterizira je slatko- kiselkasti okus, kao i minimalno kalorija te nema sumnje da će naći svoje mjesto i među najizbirljivijim ljubiteljima voda, posebice onih s voćnim okusima. Dolazi u PET pakiranjima od 1.5 l i 0.5 l sa sportskim čepom.

D ida B ož a

Ekološki sok od šumskih kupina Novi sok Dida Boža pripravljen je od plodova šumske kupine, samonikle biljke koja ima manje i slađe plodove od vrtne kupine. Osim po izvrsnom, pomalo oporom okusu, kupine su poznate po tome što sadrže bioflavonoide koji djeluju kao jaki antioksidansi, a bogate su i željezom, kalijem, magnezijem i različitim vitaminima. Ekološki sok od šumskih kupina novi je sok u ponudi brenda Dida Boža, pripravljen od ručno branih šumskih kupina i bez dodanih šećera. Pakiran je u staklenim bocama od 0,75 litara, a moguće ga je pronaći u

Ve getar i ana

Veganski narezak sa zel. maslinama Vegetariana se vraća i predstavlja hrvatskom tržištu nešto sasvim novo : prvi veganski narezak obogaćen zelenim maslinama ! Jedinstven bezmesni narezak obogaćen je visokim udjelom maslina, a aromatičan i profinjen okus osvojiti će svačije napce te učiniti ovaj narezak neizostavnim dijelom svakog ljetnog sendviča.

30 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

Sa željom da osigura kvalitetan i visoko vrijedan obrok u Encianu su osmislili novi proizvod Fiber Up! pšenične mekinje. Fiber Up! je izvanrednog okusa i hrskave teksture pa je odličan izbor za doručak i dobar početak dana. Pšenične mekinje dobivaju se iz vanjske ljuske zrna pšenice te su bogate celulozom, vlaknima, mineralima (željezo, magnezij i fosfor) i vitaminima. Dijetalna vlakna danas su neizostavni dio zdrave prehrane i pružaju brojne zdravstvene prednosti: normaliziraju rad, održavaju integritet i zdravlje crijeva, imaju blagotvorno djelovanje na razinu šećera i kolesterola u krvi te pružaju dulji osjećaj sitosti i potpomažu održavanje vitke linije. Zbog visokog sadržaja vlakana Fiber Up! mekinje reguliraju probavu te blagotvorno djeluju na metabolizam i održavanje zdravlja organizma. Vlakna pšeničnih mekinja doprinose ubrzanju prolaska sadržaja kroz crijeva. Blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom najmanje 10g vlakana pšeničnih mekinja. Fiber Up! pšenične mekinje miješaju se s mlijekom ili jogurtom, voćnim sokom te se mogu umiješati u varivo ili juhu. Ne sadrže sastojke životinjskog porijekla pa su pogodne i za vegetarijance. Sastojci: pšenične mekinje 42%, integralno pšenično brašno, integralno raženo brašno, integralna ječmena zrna, kukuruzno brašno, šećer, ječmeni slad, sol, sojin lecitin. U trgovine dolaze u pakiranju u stand up vrećici od 250g.

At l an t ic Gru pa

Cedevita KIDS Puc Puc jagoda i šumsko voće Lavić Vito predstavlja novo iznenađenje za najmlađe – CEDEVITA KIDS PUC PUC pucketavi prah! Ovaj bombon u obliku praha koji pucketa u ustima razveselit će sve male ljubitelje Cedevita bombona i dobre zabave. Kao i svi Cedevita bomboni, Cedevita Kids Puc Puc sadrži 9 vitamina, što ga čini zdravijim od svih sličnih proizvoda. CEDEVITA KIDS PUC PUC s okusom jagode te onaj s okusom šumskog voća sadržavaju 15% preporučene dnevne količine vitamina pa mališani mogu uživati u puno pucketavog veselja.

Ne stl é P u r ina

FELIX- hrana za mačke Na tržištu Zapadne Europe Nestlé Purina prepoznat kao prvi izbor vlasnika mačaka kao i samih maca i kada je riječ o mokroj hrani za mačke. Iz Nestlé Purine ovim su proširenjem postojećeg asortimana htjeli vlasnicima osigurati širi izbor kvalitetne hrane za mačke. FELIX je u potpunosti posvećen okusu, a sočni, mesni komadići zasigurno će osvojiti nepce svake mace. Mokra hrana za mačke, zbog udjela vlage u sastavu, puno je bliža hrani kojom bi se mačka prirodno hranila u divljini, zbog čega predstavlja važan izvor hidratacije u potpunoj prehrani mačaka kao kućnih ljubimaca. Zahvaljujući naprednim tehnologijama proizvodnje, FELIX predstavlja slastan obrok, baš kao što i izgleda, a dostupan je u četirima okusima – piletina, govedina, zečetina i losos – u pakiranju od 100 g.

fmcg noviteti

E nci an

Šećer kokosove palme – zdrava alternativa šećeru iz šećerne trske i repe Od nedavno na policama trgovačkih lanaca i specijaliziranih prodavaonica zdrave hrane može se pronaći novi proizvod Enciana na našem tržištu – Šećer kokosove palme. Okus kokosovog šećera sličan je okusu smeđeg šećera i može se koristiti bilo kada i bilo gdje. Kokosov šećer brzo postaje izvrsna zamjena za komercijalne šećere bilo da se dodaje pri pečenju delikatesnih kolačića ili se koristi u energetskim napitcima. Šećer kokosove palme oplemeniti će svako jelo, kavu ili desert. Može se dodavati u pahuljice ili kaše. S druge strane, pogodnosti za organizam kokosova šećera doista su zapanjujuće. Dobiva se iz biljnog soka kokosovog cvijeta. Kokosov cvjetni pupoljak se ručno zareže a njegov sok se skuplja u posudu. Nakon toga sok se obrađuje zagrijavanjem sve dok sva tekućina ne ispari. Konačan proizvod nakon procesa granulacije je kokosov šećer koji je svjetlo smeđe boje s laganim okusom karamele. Najveća prednost ovog šećera je nizak glikemijski indeks budući da sadrži inulin kojem se pripisuje nizak GI. On iznosi između 35 i 54. Za usporedbu GI za med je >70, rafinirani bijeli šećer ima GI 65-100. Šećer kokosove palme iz Enciana dolazi iz kontroliranog ekološkog uzgoja. U trgovine dolaze u pakiranju u stand up vrećici od 200g.

Ledo

Dr . O etk er

Savršen obrok za ljetne dane!

Vitalis Crunchy Granola Müsli

Konzumacija ribe vrlo je važna za pravilno funkcioniranje organizma pa tako stučnjaci preporučuju konzumaciju riba minimalno dva puta tjedno. Riblje bjelančevine lako su probavljive, a omega 3 masne kiseline imaju blagotvoran učinak na zdravlje. Ledo je ove godine za sve ljubitelje mediteranske kuhinje pripremio mnoštvo novosti. U Ledo škrinjama od sada možete pronaći i vrhunsku bijelu ribu poput proizvoda – Ledo Orada očišćena 500g i Ledo Brancin očišćeni 450g. Ove delikatese iz Jadranskog mora jednostavno je pripremiti, a oduševit će gurmane svih generacija. Riba se u našim krajevima već tradicionalno priprema na roštilju, stoga ne čudi što je baš takva omiljena kod gurmana. Upravo zato Ledo je u svoju ponudu uveo novi proizvod Ledo Riblji grill mix 650g - u jednom pakiranju možete pronaći odrezak tune, losos filete i očišćenu lignju. Priprema je vrlo jednostavna, a brz i ukusan obrok s mirisom mora bit će spreman u trenu. Od ovog ljeta u obitelji Ledo ribljih fileta možete pronaći i najfiniju skušu – Ledo Skuša fileti 400g. Ova plava riba zahvaljujući svom bogatom okusu ima brojne poklonike, a za njenu pripremu nije potrebno mnogo kulinarskog umijeća jer je prethodno očišćena i filetirana. Još jedna od novosti u Ledo škrinji je i simpatična poslastica namijenjena najmlađima, Ledo Fish popsi 250g. Radi se o paniranim kuglicama od najfinijeg mesa bakalara koje će mališani jednostavno obožavati. Zanimljiv oblik malih kuglica privući će pažnju najmlađe populacije, a hrskava panada i fina riba učiniti će obrok još ukusnijim i zabavnijim, baš poput igre.

Nova tri okusa popularnih pahuljica Dr. Oetker Vitalis Crunchy Granola Müsli, koje su specifične po posebnoj kombinaciji ukusnih i hrskavih granola, od integralnih zobenih pahuljica i finog meda, za savršen početak dana, ukusan međuobrok u tijeku dana ili kao hrskavi snack na kraju dana, a pojavila su se ovih dana su Crunchy start, Fruity morning i Choco-Banana pleasure.

Zvi jez da

Grill ketchup za istinske ljubitelje roštilja Ovih je dana na tržište izašao Zvijezda Grill ketchup koji će sigurno razveseliti sve ljubitelje roštilja i okusa sa žara. Radi se o vrhunskom proizvodu na bazi rajčice iz Zvijezdine linije umaka. Nije važno radi li se o pizzi, steaku, mesu s roštilja ili slasnom sendviču, Zvijezdin Grill ketchup je savršen dodatak svakom jelu. Tradicionalna receptura Zvijezdinog klasičnog ketchupa spojena s okusom tradicionalnog roštilja s dodatkom okusa žara, zasigurno će uzbuditi sva osjetila. Više informacija o Grill ketchupu i svim ostalim proizvodima Zvijezde, potražite na službenoj Internet stranici www. zvijezda.hr ili na službenoj Facebook stranici Zvijezde https://www.facebook.com/Zvijezda.

s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 31

fmcg ka r i jer e

hup

dukat

p wc

Darija Dretar, nova predsjednica HUP-ove Koordinacije za duhanske proizvode

Dubravko Folnović direktor prodaje Dukat d.d.

Dejan Ljuština, voditelj konzaltinga za Hrvatsku i Sloveniju

Darija Dretar, voditeljica korporativnih poslova i komunikacija u Japan Tobacco Internationalu Zagreb, nova je predsjednica Koordinacije za duhanske proizvode koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Novi potpredsjednici su Marijana Bubalo (Philip Morris Zagreb) te Zoran Višnjić (TDR). Koordinacija će i u mandatu novog vodstva biti usredotočena na rješavanje problema duhanske industrije (nelegalno tržište duhanskih proizvoda) te sudjelovati u pripremi i procesu donošenja propisa relevantnih za industriju. Koordinacija za duhanske proizvode osnovana je 2013. godine u okviru HUP-a i okuplja tvrtke koje se bave djelatnošću proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje duhanskih proizvoda na hrvatskom tržištu.

Dubravko Folnović preuzeo je funkciju direktora prodaje Dukat mliječne industrije d.d. S novom funkcijom Dubravko Folnović u cijelosti preuzima odgovornost za sve segmente prodaje Dukat mliječne industrije d.d. na tržištu Hrvatske, odnosno operativnu prodaju, prodaju velikim kupcima, HoReCa prodajni kanal, naplatu, trgovački marketing te prodaju privatnih robnih marki. Dubravko Folnović pridružio se Dukat mliječnoj industriji 2008. godine na poziciji direktora operativne prodaje, nakon čega preuzima odgovornost za prodaju velikim kupcima. Funkciju direktora prodaje Dukata obnaša od 2011. do 2013. godine kada postaje generalni direktor za tržište Slovenije, s odgovornošću za cjelokupno poslovanje povezanog poduzeća Dukata u Sloveniji. U 2014. godini, u skladu s organizacijskim promjenama Lactalis grupe na tržištima JI Europe, Dubravko Folnović se ponovno pridružuje hrvatskom timu na čelnome mjestu tima prodaje.

Od 1. srpnja 2014., Dejan Ljuština primljen je u partnerstvo PwC-a. Kao partner, Dejan Ljuština će voditi konzalting u PwC-u u Hrvatskoj i Sloveniji, priopćeno je iz PwC-a. On će također voditi tim stručnjaka za telekomunikacije i energetiku u regiji jugoistočne Europe. Od dolaska u PwC na poziciju direktora 2012. godine, pomogao je izgraditi i razviti konzultantski tim u Hrvatskoj i regiji. Vodio je projekte vezane uz organizacijsko restrukturiranje, izradu strategija, optimizacije troškova, modele regulacije tržišta te komercijalna i operativna dubinska snimanja za brojne klijente. Nakon što je diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Dejan je stekao titulu magistra ekonomije i poslovne administracije na IEDC School of Management (EMBA) na Bledu u Sloveniji. Često sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama, predavanjima, okruglim stolovima i drugim poslovnim događanjima.

ra if f eisen bank

Müller novi šef Raiffeisen banke 32 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 .

Michael Georg Müller novi je predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA), koju je od 1997. godine obnašao Zdenko Adrović. Odluku o imenovanju Müllera na mjesto predsjednika Uprave RBA donijela je Uprave Raiffeisen Bank International (RBI), nakon čega je uslijedio postupak dobivanja suglasnosti Hrvatske narodne banke koji je u cijelosti uspješno završen, izvijestili su u utorak iz RBA. Müller je do sada u sklopu Raiffeisena bio zaposlen u Raiffeisen Zentralbank Östereich (RZB) u Beču, potom u predstavništvu RZB-a u Milanu i Parizu te u RBA kao član Uprave.

FMCG

Professional omogućuje bolje razumijevanje i identifikaciju dodirnih točaka svih skupina uključenih u proces trgovine – prizvođača, distributera, logističara, trgovaca, PR stručnjaka, marketingaša, akademije, drugih ciljnih stručnjaka... svaki mjesec i direktno, na ruke. U vrijeme kad svi žele biti najbolji, Professional daje uvid u najmodernije modele trgovanja i mjerenja performansi, ali ne pravi odmak od osnovnih vrijednosti – temelja svakog uspješnog poslovanja – dobre strategije, rezonantnog i kreativnog razmišljanja i integriranog pristupa.

www.professional.hr Vaš Professional tim... s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 4 . 33