PROFESSIONAL HORECA - broj 3. - 2011/LJETO by Professional.hr

Specijalizirani časopis za tržišta robe široke potrošnje (FMCG) i ugostiteljstva (HoReCa)

HoReCa

I S S N : 18 47 -8 33 6 / GODINA 2 / BROJ 3 / LJ ETO 20 11 .

B ESPL ATNI PRIMJERA K

tema broja

Spremni za sve izazove sezone? akt ua ln o

Turistički djelatnici & strani jezici u gost im a

Prvi arapski restoran u Zagrebu

interv ju

Stjepan Kožić Župan Zagrebačke županije

prep oruka

Hrvoje Tomaić

Hotel Dubrovnik

W W W. P RO F E S S I ONA L . HR

A Daimler Brand

rubrika

Naπih 125 godina od izuma automobila. Slavimo i Ëastimo! Vito - popust do 32.700 kn*

Sprinter - popust do 40.000 kn*

* PDV ukljuËen.

Oprema ukljuËuje: adaptivni elektroniËki program stabilnosti (ESP) uz ABS, ASR, BAS i EBV, klima-ureaj TEMPMATIK, normu EURO 5, zraËni jastuk za vozaËa, dvostruko sjedalo suvozaËa, centralno zakljuËavanje s

daljinskim upravljanjem, elektriËne podizaËe stakala na strani vozaËa i suvozaËa... KoliËina vozila je ograniËena te ponuda vrijedi do isteka zaliha.

EUROline d.o.o., glavni zastupnik Daimlera AG za Hrvatsku ZAGREB, EUROline, Kovinska 5, tel. 01/34 41 196 RIJEKA, EUROline, Fiorella La Guardie 6, tel. 051/213 757 studeni SPLIT, AUTOline Dugopolje, Bani sjever, tel. 021/599 000 ZADAR, AUTOline, Jadranska cesta 84, tel. 023/494 000

2010 3

horeca

Nova sezona, ista očekivanja...

Na samom pragu nove turističke sezone stigao je do vas treći broj Professionala – prelistajte, ocijenite, koristite... Sve ono što se u HoReCa sektoru, od veljače naovamo događalo, trudili smo se pratiti na internetskom portalu www.professional.hr I ovom prilikom pozivamo vas na (online) suradnju – šaljite svoje najave, novosti, pitanja, razmišljanja... Veselim(o) se vašim mailovima! I dok je cijela država koncentrirana na novu sezonu; turiste i sve ono što s njima stiže, tu su i uvijek ista očekivanja kako će; kad se sve zbroji, oduzme te na kraju krajeva i podijeli, svatko od nas biti u plusu. Očekivanja su jedno, (ne)uspjeh nešto drugo, a pitanje: Jesmo li spremni za sve izazove sezone? nešto treće. Upravo je ta problematika ono čime se bavimo u rubrikama Tema broja, Proizvodi, Aktualno i Istraživanja. Dakle, spremnost za sezonu sagledavamo kroz ugostiteljsku opremu, ulaganja, osoblje i edukaciju, a svojim zanimljivim materijalima sudjelovali su u tome priznati stručnjaci: Kristina Horbec i Aleksandra Ivljev iz agencije Heraklea, Livio Tomić iz Blue Medije, Ivan Ćesić iz tvrtke Editor Plus i Stjepko Špoljarić iz tvrtke Ema. O sličnoj vrsti spremnosti za bližu budućnost te aktualnim temama u vezi s turističkom ponudom Zagrebačke županije porazgovarali smo sa županom Stjepanom Kožićem u intervjuu broja. Blic pogled na bližu prošlost i budućnost „bacili“ smo u društvu bariste Matije Hrkaća koji se

nakon pobjede na nedavno održanom Hrvatskom prvenstvu barista sprema na skorašnje Svjetsko prvenstvo u Kolumbiji. Fokus smo ovoga puta stavili na tradiciju, točnije na tradiciju ručne izrade, brušenja i graviranja kristala koja se u Samoboru njeguje dulje od 170 godina, a između ostalih, tim se poslom od 1982. godine bavi i tvrtka Saki kristal u vlasništvu obitelj Štih. Ugostili su nas u Bazaaru – prvom arapskom restoranu u Zagrebu koji je ponudom egzotične marokanske, libanonske, sirijske... kuhinje obogatio gastronomsku scenu grada. A na toj sceni odavno se etablirao Hotel Dubrovnik čiji slastičar Hrvoje Tomaić za ovoljetne deserte preporuča torte! Zagrizite i vi ovo ljeto u slatku tortu, svoju tortu uspjeha! Da, sami je napravite takvom... Jednostavno učinite onako najmudrije kako se može – oslanjajući se prvenstveno na sebe, svoj rad, tim i viziju. Što još? Čitamo se ponovo u rujnu. > Mirjana Kožić

HoReCa IMPRESSUM IZDAVAČ: Kreativna tvornica d.o.o., Dudovec 51, 10090 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@professional.hr • PROKURIST: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@professional.hr • GLAVNA UREDNICA: Mirjana Kožić, mirjana.kozic@ professional.hr • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@ kreativna-tvornica.com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Professional / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: oglasavanje@professional.hr • DISTRIBUCIJA: Silvio Čižmak, silvio.cizmak@professional.hr • TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Radnička cesta 210, HR-10000 Zagreb • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno tromjesečno izdanje koje se distribuira prema ciljanim skupinama koje određuje izdavač, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja izdavača. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

uvodnik

s a drž aj TEMA BROJA

Svi izazovi sezone

Uz istraživanje agencije Hendal o nabavci ugostiteljske opreme, donosimo i stručni članak tvrtke Ema o rashladnoj opremi, viđenje spremnosti profesionalne kuhinje za sezonu iz kuta Petera Ferluge iz De’Longhi grupe te osvrte na temu broja koje potpisuju Kristina Horbec i Livio Tomić. > Str. 4-8

FOKUS NA... TRADICIJU Saki kristal

Uz vjeru u uspjeh, obje generacije obitelji Štih iz Samobora znaju što imaju kao svoj poslovni adut, a to su tradicija, znanje i iskustvo jedinstvene proizvodnje i prepoznatljivih kristalnih proizvoda. > Str. 9

INTERVJU STJEPAN KOŽIĆ

Župan Zagrebačke županije o novim ulaganjima, iskorištenju svih potencijala, očekivanjima od nadolazeće sezone u županiji, uspješnim primjerima turističke ponude... > Str. 10

U GOSTIMA Restoran Bazaar

Gastronomska ponuda Zagreba odnedavno je bogatija za jedan drugačiji restoran, tj. prvi restoran u kojem se nude arapska jela. Naš domaćin je bio vlasnik Dario Tomić. > Str. 12

HoReCa PROIZVOD Riba i morski plodovi

Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga o domaćem tržištu riba i morskih plodova te mogućem unapređenju ponude. > Str. 16

ISTRAŽIVANJA Institut za turizam Hotelski gosti > Str. 18 Mediana TGI Putovanja > Str. 20 PREPORUKA Preporuku za osvježenje ljetnog desertnog menija za Professional ovog puta potpisuje glavni slastičar zagrebačkog hotela Dubrovnik Hrvoje Tomaić. Torte! > Str. 22

AKTUALNO Svjetsko prvenstvo barista

Dvije godine uzastopce najbolji hrvatski barista Matija Hrkać o kavi i pripremama za Kolumbiju te ogled s najboljima. > Str. 23

Strani jezici

GfK, Heraklea i Editor Plus o poznavanju stranih jezika, pravopisa i gramatike – građanstvo i turistički djelatnici. > Str. 24

TRŽIŠNA KRETANJA – Najave, inicijative, događanja

Vijesti iz zemlje, regije i svijeta. > Str. 26 l j eto 2011. 3

horeca

tema broja

oprema, edu kacija , u slu g a

Spremni za sve izazove sezone?

Moderan gost je izazov, a svakako i indikator koji će jasno i jednostavno pokazati koliko ste spremni, odnosno opremljeni dočekali turističku sezonu. Gost 21. stoljeća traži cjelinu, traži zaokruženu sliku kvalitete doživljava tako da primjerice, ukusan ručak ne smije kvariti napukla čaša za vodu, posve pogrešan odabir boje stolnjaka, dotrajala stolica ili promašeni cvjetni aranžman na stolu.

Dalje od tih najvidljivijih detalja ostala je oprema – kuhinjski sistemi, hladnjaci, mali aparati... a sve važno kreće od projektiranja i ukusnog uređenja interijera objekta u koji se onda funkcionalnost, dizajn i kvaliteta na svim razinama opremanja jednostavno mogu uklopiti. Nekoliko je segmenata na koje bi trebalo obratiti više pažnje, a uključuju odabir marke opreme i dobar odabir dobavljača s pouzdanom servisnom mrežom kako bi investicija bila dugoročno isplativa. Kuhinja – sve na svom mjestu Sve počinje i završava u kuhinji koja je „duša“ svakog ugostiteljskog i/ili hotelijerskog objekta i gdje je funkcionalnost, ne toliko nove, koliko kvalitetne i izdržljive opreme uvelike ispred oblika i dizajna. Kada je o toj opremi riječ svoje viđenje kuhinje u kojoj je sve na svom mjestu – u službi kuhara i kuhanja, dao nam je Peter Ferluga, direktor tvrtke De’Longhi Hrvatska, ekskluzivnog zastupnika za De’Longhi i Kenwood kućanske i profesionalne kuhinjske aparate i opremu: „Maksimalna efikasnost i

sloboda u svakoj fazi kuhanja obroka, naučili smo kroz godine stvaranja profesionalnih kuhinjskih aparata i osluškivanje potreba tržišta, ono je što kuhari i kuharsko osoblje žele i cijene, a mogu im osigurati samo, kako mi volimo reći – ‘svestrani aparati’. Investiranje u takav aparat koji primjerice može zamijeniti jedan par ruku u kuhinji i tu svestranost pružiti kroz brojne nastavke za pojedine faze spremanja obroka velika je stvar i pomoć koja stoji na raspolaganju na tik do utičnice za struju“. Svoju izjavu Ferluga je završio rečenicom koja bi trebala postati postulat svih profesionalaca u 4 ljeto 2011.

ugostiteljstvu i hotelijerstvu, a s kojom smo se odmah složili: „Kada ste profesionalac u određenom poslu, a osobito u ovom poslu koji je za Hrvatsku kao turističku destinaciju višeznačno važan jednostavno morate biti informirani i ‘prepoznavati’ svaki napredak u razvoju tehnologije koja daje nove mogućnosti za veću efikasnost i ostvarenje boljih rezultata i u najzahtjevnijim situacijama“. Isplativa investicija u kuhinjsku opremu, osim spomenute efikasnosti i slobode, mora se opravdati i kroz brzinu rada osoblja i njihovu sigurnost, reguliranu potrošnju energije i uštede na tom polju, a i kroz

horeca podršku dobavljača biti partner i saveznik ostvarenju strateških ciljeva menadžmenta objekta.

koristi upravo čaše ove marke koja ima doista širok raspon cijena i modela čaša za ugostiteljstvo.

I sitno je bitno... Vraćamo se na napuklu čašu i dotrajalu stolicu s početka priče, vraćamo se tamo gdje nedostaci kontinuiranog ulaganja u opremu, tj. u sitan inventar najčešće bivaju zamijećeni. Od projektiranja, preko unutarnjeg uređenja i opremanja, stiže se i do sitnica za koje, s obzirom da su na vrhu piramide, često budžet ostane tanak. No, i s takvim budžetom postoji izbor (s malim i) i postoji izbor (s velikim I) suđa, čaša, jedaćeg pribora, tekstilne i keramičke galanterije, dekoracija... koji je „sretna kombinacija“ prihvatljive cijene, lijepog dizajna i ukusne prepoznatljivosti. Dotaknimo se samo priče o čašama i predstavimo najpoznatiju i najcjenjeniju marku – Schott Zwiesel. Riječ je o njemačkoj tvrtci koja je 2002. godine patentirala tritan; čvršće, postojanije i sjajnije kristalno staklo s cirkonima od uobičajenog stakla za tu namjenu. Većina hotela s 4 i 5 zvjezdica i poznatih restorana u Hrvatskoj

Schott Zwiesel čaše u upotrebi su i u luksuznom hotelu Burj Al Arab u Dubaiju. Podešeno na hlađenje Ljetna sezona je više nego ijedna druga izazov za sustave za rashlađivanje – u kuhinjama i ostalim ugostiteljskim prostorima, hotelskim sobama, terasama restorana i kafića. Kvalitetna i efikasna rashladna oprema u kuhinji garantira racionalizaciju pripreme obroka i sigurnost hrane, a istovremeno omogućuje i smanjenje potrošnje energije. Regulacija temperature zraka na terasama i ostalim vanjskim prostorima može se postići sistemom adijabatskog hlađenja koji može sniziti temperaturu i za do 17°C. Riječ je o održavanju ugodne temperature zraka raspršivanjem čestica vode koje ishlapljuju u dodiru s vrućim zrakom i stvaraju tzv. zonu hladnog zraka.

tema broja

Agencija Hendal je na uzorku N=42; restorani, kafići i hoteli, u vremenu od 18. do 22. travnja 2011. godine za Professional provela istraživanje metodom CATI (computer asisted telephone interviewing) o poslovanju tijekom ljetnih mjeseci. UZORAK N=42, tvrtke koje se bave ugostiteljskom djelatnošću (kafići, restorani, hoteli) / Ispitanik – osoba odgovorna za donošenje odluka u tvrtci U susret ljetnoj turističkoj sezoni u što ste od ugostiteljske opreme odlučili investirati? N

Nabavku čaša, tanjura i jedaćeg pribora

64,3

Nabavku stolova i stolica

50,0

Novu radnu odjeću, obuću i opremu

31,0

Aparate i uređaje za kuhinju

28,6

Klimatizacijski i ventilacijski sustav

21,4

Ništa od navedenog

28,6

UZORAK N=42; restorani, kafići i hoteli Od nabrojenih marki profesionalnih aparata, koja bi vam bila prvi izbor prilikom nabave novih aparata za svoj ugostiteljski objekt? N

Gorenje

40,5

Končar

19,0

Bosch

9,5

Electrolux

7,1

Whirlpool

2,4

Zanussi

2,4

Niti jedna

19,0

UZORAK N=42; restorani, kafići i hoteli

Efikasno zbrinjavanje otpada Uzimajući u obzir kapacitete objekta i otpada koji se dnevno proizvede važno je dotaknuti se i efikasnog zbrinjavanja otpadnih tvari. U ovom slučaju biološkog otpada, a za koji tvrtka Tehno-Zagreb d.o.o. ima rješenje u obliku uređaja za dehidriranje biološkog otpada. Ovaj stroj, odnosno samostojeća jedinica svojim dimenzijama zauzima malu površinu u kuhinji, a funkcionira na način da usitnjava i dehidrira, tj. izvlači vodu iz biološkog otpada kako bi ostala samo kruta masa koja se može lakše i higijenskije zbrinuti. Usitniti i dehidrirati mogu se, osim otpadaka namirnica kao što su meso, ribe, povrće i voće, i iskorištene papirnate salvete, ljuskice i manje kosti, a razvrstavanje nije potrebno. Uređaj, između ostalog, ima kompjuterski vođeno upravljanje i automatski sustav samočišćenja.

Prema Hendalovom istraživanju o planovima investiranja u ugostiteljsku opremu vidljivo je kako je upravo ulaganje u ono što je gostu prvo vidljivo – čaše, tanjuri, jedaći pribor te inventar u obliku stolova i stolica, najčešća odluka. Znakovito je kako se gotovo 30 posto ispitanika nije odlučilo ni za jednu od navedenih investicija. Kod odabira marke profesionalnih aparata ispitanici su najviše povjerenja iskazali Gorenju, dok su Končar, odnosno Bosch na drugom i trećem mjestu. 19 posto ispitanika nije istaknulo preferiranu marku koju bi odabrali pri kupnji nove opreme za objekt. ljeto 2011. 5

horeca

tema broja

ka ko se j oš b olje pripremiti?

Ulaganja u hardver i softver! > piše Kristina Horbec Heraklea d.o.o., agencija za mystery shopping, www.heraklea.hr

skrs je prošao. Još jedna turistička sezona je počela. Čuli smo ministra da su rezultati 15 do 20 posto bolji nego lani u isto vrijeme. Odlično! Zbog čega uopće u jednoj turističkoj zemlji sezona počinje tek za Uskrs, zbog čega cijele godine nismo puni? Bilo kako bilo...

Jesmo li spremni? Na koji način se mi uopće spremamo? Ne mislim na ono da ceste počnemo popravljati kad je već sunce debelo zagrijalo i nikome nije jasno zašto to već nije sređeno. Na čemu je baziran uspjeh našeg turizma? Na trenutnoj nesreći naših susjeda ili krećemo od sebe? Što uopće možemo poduzeti? Hardver vs. softver Pa, kao i do sada, možemo još više uložiti u tzv. hardver, u zgrade, u još bolje zavjese, stolnjake, ormare, žlice i vilice, oštrije noževe, čišće čaše...u podizanje broja zvjezdica na ulazu u naše objekte. Da sve izvana izgleda bolje. Zaboravljamo pritom da s većim brojem zvjezdica rastu i očekivanja naših gostiju, koji sad još više obraćaju pažnju na detalje. Milijuni eura su već uloženi u to. Gosti podrazumijevaju mnogo toga. Neće nam se vratiti zato što je soba bila čista, doručak odličan itd. Što je s onim što nisu očekivali? Jesmo li ih oduševili?

U što još možemo uložiti? Kako se možemo bolje pripremiti za sezonu? Jednom je jedan od marketinških slogana u našem turizmu bio – čovjek je ključ uspjeha u turizmu. Ljudi... to bi bilo ulaganje u tzv. softver, u njihove meke vještine. Pa kako se spremamo po tom pitanju? Koliko je naše osoblje educirano za pružanje kvalitetne usluge? Znaju li uopće što je odlična usluga i kako oduševiti gosta, nude li mu dodatne/alternativne usluge i kako rješavaju razne upite i pritužbe. Od ideje do izvedbe Milijune proračun6 ljeto 2011.

skih kuna ulažemo godišnje u promociju hrvatskog turizma. No, znamo li da istraživanja pokazuju da svakog trećeg gosta kojeg zainteresiramo da dođe k nama, izgubimo kad stupi u kontakt s nama, na bilo koji način. Koliko ulažemo u taj kontakt, te trenutke istine za naše goste, tu izvedbu? Biti turistička zemlja – nije samo parola, papir sve podnese, uspješni su samo oni koji imaju najbolju izvedbu, a ne parolu ili ideju. Spominjući izvedbu... kakvo je naše radno vrijeme? Jedno vrijeme turiste s cruisera dočekivale su zatvorene trgovine, a ja sam, sjećam se, u tri poslije ponoći kupila vestu u starom centru Atene.

Isto tako, u turističkim zemljama svi su ljudi turistički djelatnici. Sjećam se svog prvog dolaska u Tursku. Slijećemo. Prvi kontakt – policija. Pregledavanje putovnice. Iskren i topao pogled u oči. Riječi welcome i moje ime. U tom tonu nastavili smo cijeli tjedan. Posvuda. Za svaki upit, bilo kome. Koliko su naši službenici i stanovnici svjesni toga da živimo ili želimo živjeti od turizma?

Heraklea i Mali Lošinj: Ugovor s istinom No, ne smatraju svi u Hrvatskoj da je šutnja zlato. U Heraklei godinama mjerimo i unapređujemo kvalitetu usluge u raznim hotelskim objektima, no odnedavno surađujemo i s Turističkom zajednicom grada Malog Lošinja s kojom smo, kako oni kažu, sklopili ugovor s istinom. Taj prekrasan otok vitalnosti već dugo uspješno upravlja destinacijom gradeći brend. Tako su ove godine na Lošinju, osim pravih, i tajni gosti koji promatraju uslugu u svakom segmentu i paze na svaki pa i najmanji detalj koji gostima osigurava ne samo ugodan, nego nezaboravan boravak, boravak zbog kojega se vraćaju. Tajni gosti na Lošinju nisu samo u turističko-ugostiteljskim objektima nego posvuda na svim točkama gdje turisti dolaze, na ovaj ili onaj način, u kontakt s nama, domaćinima, a sve u cilju još većeg unapređenja usluge i zadovoljstva gostiju. Svaki gost je naš najbolji ili najgori prodavač. Kakvi će ove sezone biti naši – ovisi samo o nama. I onda, koliko ste Vi spremni?

horeca

tema broja

vi še od kon ce p ta sunc e & more

Osiguranje kvalitete doživljaja. Činjenica za uspjeh! Promocija je nužna, ali mnogo važnije je imati što promovirati. Izbor dobavljača nije samo potreba već izravan utjecaj na razinu kvalitete pruženih usluga u turizmu – činjenica za (ne)uspjeh. > piše Livio Tomić Hrvatski direktorij dobavljača u turizmu www.zaturizam.com

Opremanje – poticaj razvoju novih turističkih proizvoda Planiranje i investiranje u turistički sadržaj više nije pitanje kvantitete i postojanja već nužna vrijednost koju moramo temeljiti na kvalitetnoj ponudi, inovativnom sadržaju i poticaju događanja s ciljem produljenja turističke sezone. U praksi se susrećemo s opremom i ponudom koja je već desetak godina ista, nekvalitetna i ne ispunjava današnja očekivanja poželjnog gosta. Statistički podaci

u prilog spomenutom nisu sudbina već rezultat nedovoljno iskorištenih potencijala atraktivne destinacije koja zahtjeva mnogo više od koncepta „sunca i mora“. Opremanje turističkog sadržaja mora pružiti poticaj razvoju novih turističkih proizvoda te stvaranju ugodnijeg uvjeta boravka gosta. Online izvor i izbor hrvatskih dobavljača Hrvatski direktorij dobavljača u turizmu centralno je mjesto izvora i izbora koje na jednom mjestu osigurava brojne vrijednosti u susret potrebi razvoja i unapređenja kvalitete hrvatske turističke industrije. Na portalu www.zaturizam.com ćete pronaći

široku ponudu kvalitetnih hrvatskih dobavljača, novitete i trendove, savjete i iskustva uspješnih lidera na turističkom tržištu – odgovor na pitanje jeste li spremni na sve izazove.

Turizam je jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u Hrvatskoj. Pretvorimo zajednički interes u obostrani uspjeh. Osigurajmo kvalitetu doživljaja!

ljeto 2011. 7

horeca

tema broja

rashl adni sistemi

Hlađenjem terasa hotela, restorana, kafića i bazena do povećanja prihoda Sistem adijabatskog hlađenja i ovlaživanja zraka Normist, osim za atraktivno hlađenje terasa i plaža, koristi se i za učinkovito predhlađenje klima uređaja, hlađenje staklenika i nastambi sa životinjama, ovlaživanje hala i vinskih podruma, suzbijanje mirisa... > piše Stjepko Špoljarić Više informacija i popis distributera u Hrvatskoj i regiji, potražite na stranicama zastupnika, tvrtke EMA d.o.o. www.ema.hr

Adijabatsko hlađenje Princip adijabatskog hlađenja poznat je u našim krajevima još iz vremena kada su težaci nosili vodu u ćupovima sa propusnim stijenkama, kroz koje bi voda lagano hlapila i tako hladila površinu ćupa. Upravo na tom principu temelje se moderni sistemi adijabatskog hlađenja zraka – baziraju se na činjenici da je za tako raspršenu vodu potrebna energija za njeno ishlapljivanje. Za rad se koristi toplinska energija iz zraka, čime se zrak pothlađuje, oduzimajući mu oko 700W topline po 1 l ishlapljene vode. Time su ovi sistemi vrlo učinkoviti u snižavanju temperature, odnosno povećavanju vlage u zatvorenim prostorima. Sastoje se od visokotlačne pumpe za vodu, sapnica pomoću kojih se voda raspršuje i posebnih visokotlačnih cijevi kroz koje se voda pod tlakom dovodi do sapnica. Visokotlačne pumpe opremljene su vremenskim programatorom za isprekidani ili kontinuirani rad sistema, zaštitom od nestanka vode i automatskom drenažom sistema. Izaberite turski Normist! Radni tlak u takvim sistemima je 60 do 70 bara, a veličina raspršenih čestica vode ovisi o promjeru same sapnice. Kao primjer navodimo takav sistem renomiranog turskog proizvođača, tvrtke Normist. S obzirom da Normist već dugi niz godina proizvodi avionske dijelove za američku i tursku vojsku, tako se i sistemi hlađenja rade iznimno precizno i kvalitetno. To je posebno važno kod sapnica, 8 ljeto 2011.

koje moraju biti veličinom što manje, s vrlo malom tolerancijom otvora sapnice. Za hlađenje terasa i otvorenih prostora koriste se sapnice promjera otvora 0.2 ili 0.15 mm, čime se dobivaju raspršene čestice vode veličine manje od 6, odnosno 5 mikrona. Time se postiže puni efekt hlađenja, jer je površina čestica veća od volumena vode pa se njeno ishlapljivanje, a samim time i hlađenje zraka, znatno ubrzavaju. Uz savitljive 10 mm cijevi, Normist jedini proizvodi i 5 mm cijevi sistema, koje također izdržavaju maksimalni tlak vode od 140 bara. Novi modeli visokotlačnih pumpi, osiguravaju povoljniju investiciju i još veću prilagodljivost sistema.

HLAĐENJE TERASA S proljećem počinju pripreme za otvaranje brojnih terasa hotela i ugostiteljskih objekata, kao i domova. To je ujedno najbolje vrijeme za postavljanje sistema hlađenja Normist, kako bi se povećale atraktivnost i iskoristivost terasa u vrijeme najvećih vrućina. Najveći efekt hlađenja terasa postiže se postavljanjem cijevi sa sapnicama po vanjskom rubu otvorenih dijelova tende, kako bi se postigao višestruki efekt: sprječavanje ulaska vrućeg zraka na terasu, uz pothlađivanje istog, bez podizanje vlage u zraku. Sapnice se podešavaju prema svakom objektu zasebno, s time da je uobičajni razmak između sapnica 0,75 m. Kod pokretnih, jednostranih i dvostranih tendi, sistem se postavlja ispod tende. Premda se takav način montaže izbjegava, zbog povećanja vlage ispod tende, u ovom slučaju je to moguće jer su bočne strane terasa otvorene, pa postoji cirkulacija zraka. Naravno, tada se sapnice postavljaju na kraćem razmaku od cca 50 cm, te se naizmjenično zakreću na lijevu i desnu stranu. Sistem pritom radi isprekidano, koristeći vremenski programator pumpe.

Brojne reference u Hrvatskoj najbolji su pokazatelj kvalitete i w w w . e m a . h r učinkovitosti navedenog NORMIST sistema.

horeca

fokus na tradiciju

saki kristal samob or proizvodnja ručno brušeno g i gravirano g kristal a

Kristalna umjetnička djela unikatnog dizajna i oblika Samobor se ponosi svojom bogatom i prepoznatljivom gastronomskom tradicijom, ali i tradicijom brojnih obrtničkih zanimanja gdje se osobito izdvaja proizvodnja ručno brušenog i graviranog kristala. > pri pre m il a Mirjana Kožić Od barunice Kulmer do druge generacije obitelji Štih Proizvodnja kristala u Samoboru ima tradiciju dulju od 170 godina, točnije od 1839. godine kada je barunica Vihelmina Kulmer sagradila i pokrenula prvu staklanu. Od tada, brojne su radionice u samoborskom kraju i generacije iskusnih majstora puhača i brusača dio te tradicije ručnog umjetničkog posla, a kojoj se 1982. godine pridružila i obiteljska tvrtka SAKI kristal koju su osnovali Marija i Franjo Štih. Posao danas nastavlja druga generacija Štihovih, kći Petra i sin Edvin, a kako Petra kaže, uz zaposlene vrhunske majstore koji serijski i unikatno rade klasične i moderne kristalne proizvode, sve je od početka organizirano obiteljski: „Umjetnička djela unikatnog dizajna i oblika dizajnerski je osmislio otac Franjo koji je sve svoje znanje prenio na mog brata Edvina koji je danas majstor brušenja i graviranja kristala te vodi proizvodnju, dok je mama na mene prenijela znanje i iskustvo vođenja tvrtke tako da se ja bavim financijama, prodajom i marketingom“. Iskusne ruke majstora daju kristalnim čašama, vrčevima, bocama... status unikata te „dušu“ ručnog rada kakvu nije moguće postići strojnom proizvodnjom. www.crystal-saki.com

U obiteljskoj tvrtci SAKI kristal proizve-

deni su mnogi unikatni kristalni proizvodi koji krase urede i domove diljem svijeta. Narudžbe su različite, od graviranja grbova, religijskih motiva te znamenitosti gradova i regija, preko logotipova tvrtki i brendova, do portreta na kristalnim predmetima – 100% ručni rad koji sadrži 24% olovo. Posebno izrađeni unikatni primjerci darovani su Papi Ivanu Pavlu II, marokanskom kralju, brojnim diplomatima i poslovnim ljudima iz SAD-a, UAE, Velike Britanije... Samoborski kristal od Manhattana do Monaca „Naše proizvode tradicionalno izlažemo na raznim događanjima i sajmovima u Zagrebu, Grazu, Münchenu... Također su nekoliko godina izloženi u Veleposlanstvu RH u Pekingu, a već drugu godinu imamo izložbu na Manhattanu u New Yorku“, priča Petra ponosno i nastavlja u sličnom, no ipak nešto drugačijem tonu: „Početkom godine dobili smo poziv za izlaganje na VIP izložbi koja je u Monacu organizirana pod visokim pokroviteljstvom Princa Alberta, a na kojoj se predstavljaju najcjenjeniji brendirani proizvođači iz cijelog svijeta, no zbog visoke cijene sudjelovanja bili smo prisiljeni odbiti poziv“. Zastoj na tržištu preokrenut ćemo u svoju korist U vezi s tim osvrnule su se Petra i mama

Nagrade i priznanja Tvrtka SAKI nosi oznaku Obrt s tradicijom odnosno Umjetnički obrt, a istoimeni certifikat dobila je od HOK-a, 2009. godine. Od TZ Samobora dobila je priznanje i naziv Samoborski suvenir, 2010. godine. Također, tvrtka je osvojila 3. mjesto u kategoriji Design suvenir za odabir originalnog kulturnog suvenira za 2011. godinu za američko tržište.

Brat i sestra Štih, Edvin i Petra

Marija na aktualne gospodarske prilike u Hrvatskoj: „Trenutno je tako zbog općenito nepovoljne situacije u državi i teške naplate dugovanja od kupaca. Iako se naši proizvodi odlično prodaju diljem zemlje izazov je realizirati naplatu. Eto, već 22 godine imamo izložbeno-prodajni prostor u centru Samobora, pokrivamo tržište regije, a i godinama smo izvozili vani, no zbog trenutne situacije nastao je zastoj na tržištu. Ipak, vođeni upornošću vjerujemo da ćemo opet uspjeti“.

ljeto 2011. 9

horeca

intervju

Župan Z agrebačke županije

m r. s c . St jepa n Ko žić

Naša je prednost što svoj turizam možemo „prodavati“ svih 12 mjeseci Područje koje okružuje Grad Zagreb popularno se naziva „zagrebački prsten“, dok je službeni naziv te teritorijalne jedinice Zagrebačka županija, a na čelu nje je od lipnja 2001. godine mr. sc. Stjepan Kožić. U intervjuu za Professional sa županom Kožićem porazgovarali smo o aktualnim temama s naglaskom na turizam i turističku ponudu Zagrebačke županije, a između ostalih, teme su bile nova ulaganja, iskorištenje potencijala, očekivanja od nadolazeće sezone u županiji i ukazivanje na uspješne primjere turističke ponude. > razgova r a l a Mirjana Kožić Kako ocjenjujete trenutno stanje na području turizma u Zagrebačkoj županiji?

Zagrebačka županija ima izvrstan turistički i gospodarski potencijal. Turizam po svojim obilježjima komplementarno povezuje niz gospodarskih djelatnosti, osobito ugostiteljstvo, trgovinu, poljoprivredu, malo gospodarstvo i gospodarsku infrastrukturu, stoga je nesporno značajni dio stvaranja dodane vrijednosti u Županiji. U posljednjih nekoliko godina evidentan je značajniji napredak u razvoju turizma u Zagrebačkoj županiji sagledavajući to kroz povećanje broja dolaska i boravka turista, izgrađenim turističkim objektima i njihovom opremanju, povećanju ukupne turističke ponude i povećanju kvalitete usluga. Pojedinačno gledajući svaki od subjekata učinio je vrlo mnogo – Županija, gradovi i općine, turističke zajednice, Regionalna razvojna agencija, poduzetnici, seoska gospodarstva, obrtnici i drugi, no, trebamo poraditi da sve te pojedinačne aktivnosti, mjere i programi poluče sinergiju i multiplicirajući učinak turizma na cjelokupno gospodarstvo u Zagrebačkoj županiji. Koliko se pri tome koriste sredstva iz predpristupnih fondova EU i na koji način? 10 ljeto 2011.

Osigurana sredstva za turizam u 2011. Kao i prethodnih godina, za razvoj turističke ponude, i ove godine osigurali smo znatna financijska sredstva, pa je tako milijun kuna osigurano za razvojne projekte u turizmu, isti iznos dodijeljen je za provođenje turističkih manifestacija od županijskog značaja, a 300.000 kuna namijenjeno je turističkim agencijama za dovođenje gostiju na naše područje. Svakako treba navesti i 700.000 kuna koje smo osigurali Turističkoj zajednici Zagrebačke županije za provođenje raznih projekata, te 60.000 kuna za edukaciju djelatnika u turizmu.

Kad su u pitanju predpristupni fondovi moram napomenuti kako je do sada, unazad pet-šest godina, Zagrebačka županija ili ustanove i institucije s našeg područja u suradnji s drugim partnerima završile 11 projekata u ukupnoj vrijednosti većoj od 6 milijuna eura. U provođenju je još 6 projekata u ukupnoj vrijednosti skoro 1 milijun eura. Na raspisane natječaje prijavljeno je 25 projekata s područja naše Županije u ukupnoj vrijednosti većoj od 20 milijuna eura koji su u fazi evaluacije. Moram naglasiti

da svi ti projekti nisu usko vezani isključivo uz turizam. Također, nemojmo zaboraviti ni prekograničnu suradnju za koju sa zadovoljstvom moram istaknuti da je vrlo dobra i uspješna i to posebno suradnja s nama prijateljskim općinama - Brežice, Krško i Sevnica u Sloveniji. Na nove natječaje Županija je, ali i druge institucije s našeg područja, prijavila desetak zajedničkih projekata usmjerenih na razvoj turizma, poduzetničke infrastrukture, obnovljive izvore energije, te očuvanje biološke raznovrsnosti. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata je oko 3,8 milijuna eura, a s obzirom na njihovu kvalitetu očekujem kako će većina njih biti prihvaćena na natječaju i time se sufinancirati sredstvima IPA programa-Prekogranična suradnja. Koji su najveći problemi s kojima se suočavate u razvoju svih turističkih potencijala?

Istina je da problema uvijek ima i da ne treba bježati od njih. Neke od prepreka sa kojima se susrećemo su: nezadovoljavajuća turistička opremljenost objekata, nedostatak smještajnih kapaciteta, održavanje raspoloživih resursa, nesređeni imovinsko-pravni odnosi, nedovoljno održavana prometna infrastruktura kao i to što određeni broj turističkih resursa nije formiran kao prepo-

horeca

intervju

nata posebnom vrstom ljekovite nafte. Koje su strategije i planovi za pozicioniranje županije kao nezaobilazne turističke, a ne samo tranzitne destinacije, tijekom ljetnih mjeseci?

Kao što sam već naveo, u posljednjih nekoliko godina evidentan je napredak u razvoju turizma u našoj županiji, sagledavajući to kroz povećanje broja dolazaka i boravka turista, izgrađene turističke objekte i povećanje ukupne turističke ponude. Izgradnjom suvremenih i brzih prometnica koje prolaze kroz našu Županiju, značajno je porastao tranzitni promet što mi svakako moramo znati u potpunosti iskoristiti. Posebnu pažnju usmjerit ćemo ka dodatnom informiranju turista o svim blagodatima koje nudi naš kraj i to putem postavljanja velikih displeja – ekrana, informacijskih materijala kao i auto karata na postojećim benzinskim postajama i odmorištima. Želja nam je što više tranzitnih turista usmjeriti prema kontinentu i osigurati im ugodan boravak zanimljivog sadržaja. Također, u pogledu pozicioniranja i pružanja raznolikosti naše turističke ponude bitan je i razvoj specifičnih turističkih usluga naših mikroregija kao što su Žumberak, Turopolje, Posavina, Prigorje. Kakva su vaša očekivanja i procjene broja noćenja te očekivanih prihoda od nadolazeće turističke sezone na području Zagrebačke županije?

Uloga Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije U svim ovim navedenim projektima važan značaj ima Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije čiji djelatnici većinu projekata, posebno onih turističkih, provode na terenu. Konkretno, trenutno je u tijeku provedba projekta izrade alata za valorizaciju kulturne baštine u turističke svrhe koji se provodi s Flamanskom vladom iz Programa pomoći Centralnoj i Jugoistočnoj Europi. Ukupan iznos projekta iznosi 116.538,20 eura. Provodi se i projekt „Bogatstvo zajedničkog prostora u turističkoj ponudi“ iz već spomenutog IPA programa. Ovaj projekt vrijedan je 440.230,55 eura.

znatljiva sastavnica turističke ponude. One za nas nisu nesavladive, već svim našim turističkim djelatnicima predstavljaju svojevrsni izazov. Gdje vidite najveće potencijale proširenja i unapređenja ponude – seoski turizam, zdravstveni turizam, kongresni turizam...?

Zagrebačka županija ima veliki turistički potencijal, a naša je komparativna prednost što svoj turizam možemo „prodavati“ svih 12 mjeseci u godini. Svoje potencijale razvoja svakako vidimo u više vrsta selektivnih oblika turizma; od onog seoskog, preko lovnog, ribolovnog, sportsko-rekreacijskog, geotermalnog pa sve do izletničkog. Također, velike potencijale imamo i u razvoju kulturnog, vjerskog, ali i zdravstvenog turizma i to posebice u našoj specijalnoj bolnici Naftalan koja je nadaleko poznata po specifičnom liječenju pacije-

U odnosu na prošlu godinu u nadolazećem periodu očekujemo povećan broj noćenja i boravka turista na našem području. Procjena turističkog prometa u Zagrebačkoj županiji za 2011. godinu iznosi 37.000 dolazaka i 62.000 noćenja. U prva tri mjeseca ove godine ostvareno je 6.824 dolaska i 12.852 noćenja. Osvrnut ću se i na prošlu godinu u kojoj smo ostvarili 56.227 noćenja. Od te brojke 28.819 noćenja ostvarili su domaći, te 27.408 strani gosti i to u smještajnim jedinicama koje se nalaze u svih devet gradova Zagrebačke županije. Koje bi uspješne primjere turističke ponude u županiji izdvojili?

Kad je riječ o turističkoj ponudi u Županiji primjera dobre prakse ima zaista mnogo, no iskoristit ću priliku pa ću izdvojiti projekte koji povezuju više različitih pružatelja usluga, a to su Plešivička i Zelinska vinska cesta koje će slijedeći mjesec „proslaviti“ uspješnu desetogodišnjicu svog rada te Turistički klaster po Sutli i Žumberku. Navedeni projekti „školski“ su primjeri kvalitetnog i dobrog rada na koje smo iznimno ponosni. ljeto 2011. 11

horeca

u gostima

re storan baz aar

Arapska kuhinja u Zagrebu U poslovnom centru Zagreb Tower na Radničkoj cesti otvoren je krajem prošle godine prvi arapski restoran u gradu. Restoran Bazaar, u vlasništvu Darija Tomića u metropolu je donio idealan spoj marokanske, libanonske i sirijske kuhinje koja je pod utjecajem mediteranske i bliskoistočne stvorila jedinstvenu i egzotičnu mješavinu ugodnu oku i nepcu – arapsku kuhinju. > piše Mirjana Kožić > fotografija Goran Kovačević kovazg.com Marokanski kuharski potpis U Bazaaru, atmosfera je prava arapska – topla, mirisna i opuštena za ugodno druženje u kojem će se gostima rado pridružiti i domaćini, a isto takva je i hrana koja, stvorena za uživanje u drugačijim okusima i mirisima, izlazi iz kuhinje marokanskog kuhara i entuzijasta Mohameda Oualiboua. Bazaarov šef kuhinje najprije je radio u svojoj domovini, zatim ga je profesionalni put nanio u Hrvatsku gdje je u početku radio u Svpertvs hotelima na Braču, a onda i u poznatom zagrebačkom restoranu Boban. Oualibou je prema Tomićevim riječima komunikativan i kreativan kuhar koji ponajprije poznaje „zakonitosti“ arapske kuhinje, voli osmišljavati nova jela i majstor je u spravljanju tradicionalnih slastica, primjerice baklavica koje poslužuje za predjelo. Nargile i vino će zaokružiti arapsku priču Arapska kuhinja poziva na druženje i okupljanje oko stola u privatnoj atmosferi, a uključeno je tu sve ono što je neraskidivi dio arapske kulture i tradicije, a što Tomić još planira ostvariti s novootvorenim restoranom Bazaar: „Za sada smo prezadovoljni, a i moramo biti jer uzimamo u obzirom da nismo negdje u centru već u poslovnom dijelu grada gdje ljudi dođu u 9 i u 5 bježe doma, a i Hrvati su po defaultu narod koji baš ne voli puno isprobavati. Što se tiče planova, prvi nam je dočekati rujan ‘na nogama’ (smijeh), a prema dosadašnjim pokazateljima tako će i biti... Imamo nekih 130 kvadrata terase za

MIJEŠANI ROŠTILJ

baldahinima i nargilama, jer u ovoj državi nema pušenja u zatvorenom prostoru tako da ništa od toga unutra, a Arapi koji dolaze k nama prakticiraju šiše kao dio tradicije prije ili poslije jela...“

koju planiramo malo arapskog lounge ugođaja s TAJINE OD JUNETINE

12 l j e t o 2 0 1 1 .

Osim toga, Tomić kaže kako bi „siromašnu“ vinsku listu Bazaara mogao proširivati dalje od chardonnaya, pinota i merlota koje sada na njoj ima kao osnovu, no ne želi jer planira uvesti i ponuditi gostima, Hrvatima možda manje poznata, no odlična marokanska i libanonska vina. Očekuju ga i opet komplikacije s kvotama, ali optimističan je u tom pogledu. Jedan od planova za budućnastavak na str. 14 >

horeca

u gostima

Odabrali vegetarijanci i vegani Ideja vodilja vlasnika Bazaara krenula je od toga da nema arapskog restorana u Hrvatskoj, a niti u regiji te da ima potencijala za uspjeh jer se radi o egzotičnoj i zdravoj kuhinji te stvarima koje će Hrvati tek otkriti. Naime, arapsku kuhinju prepoznali su i vegetarijanci i vegani diljem svijeta, a koji u Hrvatskoj i općenito na području Balkana imaju jako puno problema s tradicionalno mesnim menijem pa će Bazaar zasigurno postati i njihova omiljena gastronomska oaza.

MAROKANSKA SALATA

POGAČA

KUHINJA

Hrvatska kaže STOP stranim radnicima Uz Oualiboua, u Bazaaru radi i kuhar iz Jordana, a upravo u vezi sa stranim radnicima i aktualnim zatvaranja tržišta rada za strane radnike, s obzirom da je Hrvatska prvi put ove godine odredila kako nema izdavanja novih radnih dozvola za strance, Dario Tomić vidi nelogičnost i problem za sve poduzetnike koji poput njega ovise o nečijoj specifičnoj vještini i znanju koji idu uz porijeklo: „Dosta sam živio u ‘bijelom svijetu’ proteklih godina, a arapska kuhinja me osvojila prije više od 20 godina u Londonu. Tamo naime nisam imao želje jesti njihovu dosta ‘junk hranu’ pa sam na nagovor prijatelja Arapa probao hummous i baba gannouj te počeo otkrivati i ostale arapske specijalitete koji su i ukusni i zdravi jer se baziraju uglavnom na maslinovom ulju, češnjaku, limunu... Kada sam svoje prijatelje u Zagrebu znao pitati gdje idu na arapsku hranu njihovi odgovorili su bili ili doma ili Beč, Budimpešta, odnosno Istanbul. Potaklo me to na otvaranje upravo arapskog restorana u Zagrebu i imao sam pravu sreću što sam pronašao kuhare koji su oženjeni, ili kako im ja kažem ‘udani’ za Hrvatice

(smijeh) pa na radnu dozvolu imaju pravo zbog spajanja obitelji, inače bi imao problema. Naime, bila mi je namjera dovesti kuhara iz Libanona ili Sirije, no to nije moguće s obzirom da nema odobrene kvote za strance“. Bez obzira na kvalifikacije, netko od više od 300.000 nezaposlenih Hrvata na burzi rada Tomiću nije opcija za poziciju kuhara u arapskom restoranu, no za zapošljavanje svakako je, a objašnjava to vrlo jasno i logično: „Naša država smatra kako će strani radnik oduzeti ‘kruh’ domaćim radnicima, no ja to vidim upravo suprotno – i on i ja ćemo mu ga osigurati, i to ne jednom, već 10 do 15 njih. Kako? Gosti će ovamo doći ako znaju da imamo izvorno arapskog kuhara. Ako ga nemam, neće im biti zanimljivo doći, a nedostatak gostiju značit će i kraj posla. No, ako imam kuhara koji je važan za moju arapsku priču i ako je on baš iz, primjerice Maroka, gosti će nam dati priliku i dolaziti, a onda kad restoran dobro posluje na jednog marokanskog kuhara ‘moram’ zaposliti hrvatske pomoćne kuhare, konobare, čistačicu...“.

• WWW.PROFESSIONAL.HR l j e t o 2 0 1 1 . 13

horeca

u gostima jesti, a druga grupa ljudi su oni koji su čuli za nas i željeli bi probati nešto arapsko, a u tom slučaju volimo prezentirati ponudu kako bi probali od svega pomalo. Kuhar rado

nost odnosi se i na širenje poslovanja otvaranjem fast foodova s arapskom hranom po gradu. Libanonski roštilj i marokanski kolači Arapi kažu kako ono najbolje od arapske kuhinje dolazi iz Libanona i Maroka, a u Bazaaru je to spojeno na način da su predjela, salate i roštilj libanonska i sirijska kuhinja, odnosno Bliski Istok, a glavna jela i kolači zemlje Magreba, tj. uglavnom Maroko. Što se tiče profila gostiju koji dolaze u Bazaar Tomić kaže: „Dvije su grupe gostiju koji ovamo navraćaju. Jedna je ona koja dobro poznaje arapsku kuhinju i dođe sa svojom idejom što želi

izađe i prezentira gostima na koji je način i od čega spravljeno jelo, a kada dođu Arapi vole se i izravno dogovoriti što će im spremiti. Dodatno,

sada su već i konobari dosta educirani pa i oni znaju predstaviti jelo, a i ja uvijek volim popričati s gostima“. Osvježenje koje je Bazaar donio na gastronomsku scenu Zagreba osjetno je, no kao što i vlasnik kaže ima još puno mjesta za unapređenje ponude i zaokruživanja cjelovite arapske priče – misija i vizija koje smo uvijek spremni podržati.

arapska kuhinja

Osnovni sastojci – začini i gostoprimstvo Možda više nego ijedna druga, arapska kuhinja okuplja obitelj i drage ljude oko stola te poziva na uživanje u mirisima i okusima. Ona miriše na kumin, kiml, kurkumu, kardamom, korijander, zeleni papar, curry, šafran, peršin i mnoge druge začine, a uz njih osnovni joj je sastojak i gostoprimstvo, jer posebna je čast pozvati gosta da sjedne za stol i blaguje s domaćinima.

Menta Ovaj svestrani začin se u arapskoj kuhinji najviše koristi. Od čaja od mente (metvice), preko svježe mente u umacima, jelima od janjetine, salatama od krumpira i mrkve, juhama... pa do slatkiša, deserata, likera gdje se koristi kao neizostavan sastojak. Menta je začin koji se izvrsno slaže i s voćem i s povrćem, a svakako i čokoladom.

Korijander Korijander koji potječe iz Maroka izgledom

Kurkuma Kurkuma je prepoznatljiv začin arapske kuhinje koji se dobiva kuhanjem, sušenjem, a zatim i mljevenjem korijena koji je izvana smeđi, dok mu je unutrašnjost narančasta. Zahvaljujući toj narančastoj boji kurkuma daje lijepu izražajnu boju umacima, marinadama, jelima od graha, slanutka i leće, jelima od riže i piletine... Često se koristi i kao nadomjestak za skupi šafran.

podsjeća na peršin, dok njegov poseban slatkasti okus asocira na spoj kadulje i limuna. U kuhinji, od korijandera se koriste i list i plod koji su poprilično različitih aroma pa ih se ne preporučuje spajati. Korijander je neizostavni sastojak začinskih mješavina, a najčešće se kombinira s kimom. Obogaćuje slana jela s mesom i povrćem te umake i marinade, a može ga se naći i u kompotima.

Kiml Kiml se podjednako koristi i kao cijelo i kao mljeveno sjeme. Ovaj začin,

> 14 l j e t o 2 0 1 1 .

ponajviše poznat kao izrazito ljekovit, daje osebujan okus pečenjima, grahu, varivima, sarmi, kiselom kupusu i sličnim „teškim“ jelima... a stavlja se i u razne namaze po kojima je arapska kuhinja poznata te se često može naći na površini slanih peciva.

horeca

u gostima

horeca

proizvodi

riba i morski pl od ovi

Zašto ne Lokarda ili Šarun? Riba i morski plodovi oduvijek su bili tražene namirnice među gurmanima i ljubiteljima zdrave prehrane. U uvjerenju da se hrane zdravo i da kupuju hrvatsko, na godišnjem će odmoru na Jadranu turisti rado izdvajati velike količine novca za ukusnu ribu i morske plodove. > piše Patricia Duvnjak Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga www.uzaphr.org info@uzaphr.org

Prije svega, oborita riba... Na jelovnicima većine ribljih restorana, ugostitelji pretežno nude oboritu ribu poput škarpine, kovača, brancina, orade ili zubaca, za čiji će kilogram gost morati izdvojiti u prosjeku 400 kuna. Osim ribe, traženi su i škampi te hobotnice, i ini morski plodovi poput dagnji, kamenica, jakobovih kapica ali i prstaci koje, unatoč zabrani posluživanja, većina ribljih restorana na Jadranu nudi za svoje stalne goste, čija se cijena za kilogram kreće i do 450 kuna. A plava riba? Međutim, mnogi bi možda prije takvog troška razmislili dvaput da znaju kako u ljetnoj sezoni u Hrvatskoj ima dovoljno jedino ribe iz uzgoja – orade i brancina, te plave ribe kao što je srdela, koja nije komercijalizirana ili kvalitetno zastupljena na jelovnicima. Oborita riba od lokalnih ribara i ribarskih zadruga s kojima restorani surađuju dolazi tek u malim količinama, pa ugostitelji između ostalog, ribu dobavljaju i iz trgovačkih centara koja uvezena u svježem i smrznutom stanju dolazi iz Afrike, Maroka, Tunisa ili Sjedinjenih Američkih Država.

Što nedostaje na ribljem jelovniku? Turisti tako uglavnom jedu ribu nepoznatog porijekla koja im se servira pod „domaće“, a ugostitelji još uvijek dobrim djelom zanemaruju činjenicu da su pojedine vrste domaće svježe ribe puno pristupačnije te da bi ih trebalo uvrstiti u gastronomsku ponudu. Stoga se nadamo da će i ukusne ribe poput šaruna, lokardi (plavica), cipla ili ušata naći svoj put do jelovnika jadranskih restorana.

O udruzi UZAP Udruga UZAP je neprofitna Udruga za promoviranje turističkih destinacija, proizvoda i usluga, osnovana sa ciljem promocije postojećih te potencijalnih turističkih destinacija, promoviranje autohtonih proizvoda te pružanje usluge informiranja turista. Uz vlastite projekte, od kojih možemo izdvojiti Projekt internetskog promoviranja Hrvatske kao turističke destinacije „Hrvatska na dlanu“ (oneCroatia.info), Udruga se bavi još mnogim drugim aktivnostima kao što su izrada projekata i strategija za podizanje kvalitete turističke destinacije, razvoj i branding inovativnih turističkih investicijskih projekata, itd.

16 l j e t o 2 0 1 1 .

Finoteka – domaća hrana online Finoteka je ustvari internetska tražilica koja predstavlja središnje mjesto online tržišta domaće hrane i proizvoda te mjesto na kojem svoje proizvode nudi više od 500 hrvatskih proizvođača.

Do proizvođača bez posrednika Riječ je o idealnom rješenju za pronalazak najbližeg i najpovoljnijeg proizvođača tražene vrste hrane kojeg trgovinama, restoranima, hotelima... ili fizičkim osobama detaljnom pretragom sugerira Finoteka.com Na ovaj način omogućena je kupnja izravno od proizvođača i nema posrednika u procesu, a ovaj online sistem mogu koristiti, kako mali, tako i veliki proizvođači i kupci. I jedni i drugi – besplatno. Finoteka je specijalizirana isključivo za domaće prehrambene proizvode i kao takav, ovaj online sistem, je važan za hrvatske proizvođače, a ima i puno mogućnosti za unapređenje i razvoj.

Nezaboravna aroma

horeca

fokus na tradiciju

Talijanska De’Longhi Grupa prema sloganu Living Innovation živi inovacije na području kućanskih aparata i opreme već više od pola stoljeća.

ECAM 23.450

ECAM 23.210

ECAM 23.420SR

De’Longhi originalna tehnološka rješenja - Talijanska grupacija De’Longhi predstavlja se hrvatskom tržištu širokom paletom kućanskih i profesionalnih aparata s jedinstvenim inovativnim funkcijama koje su rezultat originalnih tehnoloških i dizajnerskih rješenja.

ESAM 6620

ESAM 5500

ESAM 3200

SUPERAUTOMATSKI APARATI ZA ESPRESSO KAVU TEHNOLOŠKI INOVATIVNI APARATI

Patentirani autocapuccino sustav: Dobivate izvrstan capuccino, talijansku kavu s mlijekom ili običnu kavu s mlijekom Ugrađeni mlinac za kavu s 13 postavki za mljevenje Funkcije ispiranja i uklanjanja naslaga kamenca Programiranje tvrdoće vode Aktivni grijač šalica Novopatentirani termo blok za pripremu espresso kave na idealnoj temperaturi Prilagodljiv nastavak za kavu, za šalice različitih veličina, sve do 150 mm Kućanske i profesionalne aparate besprijekorne De’Longhi kvalitete i funkcionalnosti potražite u trgovinama Elipso, Merkur, Technomarket i Brodomerkur. De’Longhi Hrvatska d.o.o. Zagrebačka avenija 104d (T) 01 640 6250 (E) info@delonghi.hr (W) www.delonghi.hr l j e t o 2 0 1 1 . 17

horeca

istraživanje

tomas ljeto 2010. – hotelski gosti

U 2010. gosti hotela trošili u prosjeku 100 eura na dan Primarni motiv dolaska gostiju u hotele na području primorskih županija tijekom ljetnih mjeseci 2010. godine je pasivni odmor i opuštanje kojim je privučeno skoro tri četvrtine hotelskih gostiju. Slijede zabava (39%) i nova iskustva (27%). Svaki četvrti privučen je upoznavanjem prirodnih ljepota, a svaki peti gastronomijom. > au toric e Zrinka Marušić i Sandra Čorak INSTITUT ZA TURIZAM iztzg.hr

Svaki drugi hotelski gost s obitelji Hotelski gost imao je u ljeto 2010. u prosjeku 43 godine. U odnosu na druge vrste komercijalnog smještaja, u hotelima je zabilježen iznadprosječan udio fakultetski obrazovanih gostiju (40%). Gotovo svaki drugi gost bio je s članovima obitelji, a nešto manji udio je onih koji su bili samo s partnerom (39%). Među inozemnim gostima hotela njih 22% bilo je u prvom posjetu Hrvatskoj, dok je jedna trećina u Hrvatskoj bila već šest i više puta. Izrazitu lojalnost određenom hotelu iskazuje 16% gostiju – u hotelu borave već tri i više puta. U prikupljanju informacija

hotelski se gosti u najvećoj mjeri oslanjaju na razne medije (35%) od kojih najveću važnost imaju brošure, oglasi i plakati (23%). Više od četvrtine gostiju informira se i putem interneta (31%) ili se oslanja na preporuke rodbine i prijatelja (29%). Na preporuke turističke agencije oslanja se 16% gostiju, iznadprosječno u odnosu na ostale vrste smještaja, a sukladno većem udjelu organiziranih putovanja, posebice paket – aranžmana u hotelima. Hotelski gosti sve zadovoljniji turističkom ponudom Gosti hotela su u ljeto 2010. bili znatno zadovoljniji turističkom ponudom mjesta nego 2007. godine (zadnje istraživanje). Većinom elemenata ponude su više nego

UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU TOMAS Ljeto 2010.: HOTELSKI GOSTI

PRATNJA NA PUTOVANJU TOMAS Ljeto 2010.: HOTELSKI GOSTI S članovima obitelji

46,7%

Samo s partnerom S prijateljima (poznanicima) Sam(a)

zadovoljni, uključujući i elemente ponude vezane uz uslugu smještaja. Srednji stupanj zadovoljstva iskazali su za kvalitetu označavanja znamenitosti i lokalnog prijevoza, ponudu zabavnih i kulturnih sadržaja, opremljenost i uređenost plaža te mogućnosti za kupnju. U 2010. godini gosti hotela trošili su u prosjeku 100 eura na dan (12% više nego 2007.). Četiri petine tih izdataka odnosi se na usluge ugostiteljstva među kojima se najveći dio izdvaja na uslugu smještaja (48% ukupnih izdataka ili 48 eura). U odnosu na 2007. godinu, povećani su izdaci za usluge ugostiteljstva (sa 66 na 81 euro), dok su smanjeni izdaci za usluge trgovine (s 12 na 9 eura) i ostale usluge poput sporta i rekreacije, zabave, kulture i izleta (s 12 na 11 eura).

38,7% 9,6% 5,0%

TOMAS 2007-2010 • Povećanje obiteljskog dolaska u hotele s 41% u 2007. na 47% u 2010. godini

Prvi posjet Drugi posjet 3 do 5 posjeta 6 i više posjeta

22,0% 15,6% 29,1% 33,2%

TOMAS 2007-2010 • Raste udio inozemnih hotelskih gostiju ‘vjernih’ Hrvatskoj sa 45% u 2007. na 62% u 2010. godini

TOMAS Ljeto 2010. • Jedino kontinuirano istraživanje različitih obilježja putovanja i boravka turista u hrvatskim primorskim destinacijama čiji su rezultati reprezentativni s obzirom na županiju, vrstu smještaja i zemlju porijekla gostiju. • Istraživanje koje Institut za turizam provodi već više od dvadeset godina. • Istraživanje u kojem je svoje odgovore dalo 4.973 domaćih i inozemnih turista iz 14 zemalja. • Istraživanje koje je provedeno u razdoblju od lipnja do rujna 2010. godine u hotelima, turističkim naseljima, kampovima i privatnom smještaju u 85 mjesta na području sedam primorskih županija. Cjeloviti rezultati istraživanja TOMAS Ljeto 2010. prikazani su u istoimenoj knjizi u izdanju Instituta za turizam. U knjizi su, osim komentara i prikaza glavnih nalaza, u tablicama prikazani rezultati svih obilježja potražnje i potrošnje gostiju prema zemlji porijekla, vrsti smještaja i posjećenoj županiji.

18 l j e t o 2 0 1 1 .

horeca

industrijska

fokus na tradiciju

pića

postrojenja

prerada

procesna oprema

voća i povrća

čips i snack

mljekare

i proizvodi

CIP

konditori stanice

stanice za

pasterizaciju

stanice

beverages uparivačke fruit

clean

and

processing

vegetable

room

tehnologija

chips

and

snack

spremnici i confectionary silosi dairy HVAC

specijalni sinitech d.o.o. www.sinitech.hr

proizvodi

Samoborska cesta 145 10000 Zagreb tel: 385 1 3746 650 fax: 385 1 3794 343 l j e t o 2 0 1 1 . 19

horeca

istraživanje

hrvati i pu tovanja

Hrvatima je destinacija polovice svih putovanja – Hrvatska U prošloj, 2010. godini Hrvati su najviše putovali po Hrvatskoj, a zatim u susjedne države, uglavnom u one koje su na dohvat automobilskim prijevozom. Na domaćem teritoriju U najvećem licencijskom međunarodnom istraživanju, a koje se u Hrvatskoj provodi još od 2000. godine, Mediana TGI – agencija za istraživanje tržišta i medija Mediana ustanovila je kako je 42 posto Hrvata u posljednih 12 mjeseci putovalo. Zaključak je kako Hrvati vole putovati, no većinom su ograničeni na odredišta na domaćem teritoriju. Tome u prilog ide činjenica kako je destinacija više od polovice svih ostvarenih putovanja bila Hrvatska (52%), a slijede ju susjedne Bosna i Hercegovina (22%) i Slovenija (15%). UZORAK Mediana, TGI 2010, N=5050 Hrvatska BiH Slovenija Drugo Italija Austrija Njemačka Srbija Francuska Španjolska Sj. Amerika Crna Gora Velika Britanija Grčka Azija Makedonija Afrika Nizozemska

52,0 22,0 15,0 15,0 13,0 12,0 9,0 8,0 4,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0 1,0 1,0 1,0 %

Istra i Kvarner omiljeno mjesto za odmor Tijekom sezone godišnjih odmora Hrvati najviše uživaju u odlasku na obalu – odmaranju na plaži i kupanju u moru, a užitak im 20 l j e t o 2 0 1 1 .

je slobodno vrijeme provoditi s članovima obitelji. Od onih koji su u posljednjih 12 mjeseci putovali Hrvatskom, najviše ih se odmaralo u Istri i na Kvarneru (34 %), zatim u Srednjoj Dalmaciji (30%), a podjednake vrijednosti između 25% i 20% bilježe Zagorje, Južna Dalmacija, Lika i Gorski Kotar te Slavonija, dok najmanji postotak posjeta otpada na Sjevernu Dalmaciju (17%). UZORAK Mediana, TGI 2010, N=5050 Istra i Kvarner Srednja Dalmacija Zagorje Južna Dalmacija Lika i Gorski kotar Slavonija Sjeverna Dalmacija Drugo

34,0 30,0 25,0 23,0 21,0 20,0 17,0 12,0 %

Automobilski prijevoz još uvijek dominantan Tek 8 posto Hrvata u posljednjih godinu

dana putovalo je Hrvatskom zrakoplovom. Kada putuju Hrvatskom najčešće koriste vlastiti automobil (67%), a iza toga slijede autobus (24%) i vlak (12%). UZORAK Mediana, TGI 2010, N=5050 Automobil Autobus Vlak Zrakoplov

67,0 24,0 12,0 8,0 %

Turistički, odnosno turistički van zemlje, Hrvati su najviše putovali u Veliku Britaniju. Oni koji putuju zrakoplovom, kada biraju zrakoplovne kompanije, najčešće odabiru domaćeg nacionalnog prijevoznika Croatia Airlines. U posljednjih godinu dana 26 posto Hrvata putovalo je s njima. Pri samom odabiru zrakoplovne kampanije s kojom će putovati najvažnija im je cijena karte i dodatnih usluga, nakon toga sigurnost, a na trećem mjestu osobno iskustvo putovanja zrakoplovom.

l j e t o 2 0 1 1 . 21

horeca

prep oruka

l j et n i de se rt i

Nastavite niz: Torta, šarlota, torta... Nova slatka ponuda Kavane hotela Dubrovnik

Preporuku za osvježenje ljetnog desertnog menija za Professional ovog puta potpisuje glavni slastičar zagrebačkog hotela Dubrovnik Hrvoje Tomaić. I dok je apsolutno prva asocijacija na ljetne deserte sladoled, iz Kavane hotela Dubrovnik za ovu sezonu preporučuju nešto luksuzniju verziju slatkog zalogaja za kraj obroka ili uz kavu – krišku torte ili komad šarlote.

Tradicionalno slastičarstvo se u Hotelu Dubrovnik njeguje kroz birane sastojke i klasične okuse, a uz svaki kolač stoji stara ispričana priča. Nova ponuda Kavane predstavlja raskošne torte od čokolade, naranče i sira, nekoliko vrsta savijača od domaćeg tijesta te ručno rađene praline po izvornom receptu glavnog slastičara Hrvoja Tomaića.

Torta od naranče

Sastojci: 0,25 dcl soka od naranče, 0,25 dcl slatkog vrhnja, 20 dkg crne čokolade, 0,02 dkg želatine, 0,10 dkg brašno, 0,15 dkg šećera, 0,10 dkg želea Priprema: Najprije napravimo crni biskvit, a zatim skuhamo kremu od naranče i čokolade. Kada se krema dovoljno ohladi umiješamo šlag te na kraju želiramo.

Šarlota od krušaka Williams

Sastojci: 0,200 g šećera, 8 jaja, 0,500 ml mlijeka, 2 dkg želatine, 8 dcl slatkog vrhnja, 0,1 dcl Williams, 0,10 dkg brašna Priprema: Napravimo biskvit od jaja kojeg zatim oblikujemo kao piškote. U međuvremenu skuhamo kremu koju pustimo da se hladi na sobnoj temperaturi. U dovoljno ohlađenu kremu lagano umiješamo tučeni šlag. Na kraju dekoriramo kruškama te ih želiramo.

Torta od sira

Sastojci: 0,200 g Philadelphia sira, 0,250 g McVitie’s keksa, 0,125 g maslaca, 0,100 g šećera, 0,300 g kiselog vrhnja Priprema: Kekse smrvimo te pomiješamo s maslacem. Sir pomiješamo sa šećerom i umiješamo kiselo vrhnje. Kremu od sira namažemo na kekse i pustimo da odstoji 1 dan na hladnom mjestu kako bi se stegnula. 22 l j e t o 2 0 1 1 .

horeca

aktualno

m at i ja hrkaÄ&#x2021; p onovno najb olji barista

Ĺ ibenik, London, Bogota... U organizaciji SCAE Hrvatska odrĹžano je 15. i 16. travnja u ĹĄibenskom hotelskom naselju Solaris 5. hrvatsko prvenstvo barista na kojem je svoja znanja i vjeĹĄtine u spravljanju cappuccina, espressa i napitaka od kave predstavilo 16 barista iz cijele Hrvatske. Kao i proĹĄle godine, titulu najboljeg ponio je Matija HrkaÄ&#x2021; iz Zagreba s kojim smo kratko porazgovarali uoÄ?i odlaska na Svjetsko prvenstvo barista koje se od 2. do 5. lipnja odrĹžava u Kolumbiji. Kakvom bi ocijenio konkurenciju?

Konkurencija je bila dobra, naravno da uvijek moĹže biti i jaÄ?a, ali i slabija. Nisam previĹĄe razmiĹĄljao o drugima, veÄ&#x2021; o svom nastupu i kako se ĹĄto bolje pripremiti. OdlaziĹĄ u London po kavu i pripremat Ä&#x2021;eĹĄ se za Kolumbiju. Od Ä?ega se sastoje pripreme?

Po Ä?emu je tvoja kava zasluĹžila titulu najbolje na 5. hrvatskom natjecanju barista?

ZasluĹžio sam titulu najboljeg bariste zahvaljujuÄ&#x2021;i kavi koju sam koristio i naÄ?inu na koji sam je prezentirao.

Sastoje se od rada s najboljim baristima, jer samo tako postajem bolji barista. TehniÄ?ki dio je onaj koji se odnosi na automatizam u nastupu, odnosno istreniranost kako bi cijeli nastup proĹĄao kako treba. Posebnu pozornost posvetit Ä&#x2021;u signature drinku i kako ga ĹĄto bolje uklopiti u svih 15 minuta nastupa.

Prvo stoljeÄ&#x2021;e voÄ&#x2021;nog kupa sa sladoledom MeÄ&#x2018;u brojnim priÄ?ama o povijesti sladolednog kupa s voÄ&#x2021;em iskristalizirala se ona kako je do tog izuma 1890. godine doĹĄlo zahvaljujuÄ&#x2021;i zabrani upotrebe sladoledne sode pa je trebalo naÄ&#x2021;i zamjenu za popularnu slasticu. BaĹĄ zbog brojnih,

Koju Ä&#x2021;eĹĄ kavu koristiti u Kolumbiji?

Koristit Ä&#x2021;u kavu vrhunske male prĹžionice Square mile coffee iz Londona. Ĺ to oÄ?ekujeĹĄ od natjecanja na svjetskoj razini?

U Bogoti se nadam ĹĄto boljem nastupu, a samim time bi i plasman trebao biti dobar. Osim samog prvenstva radujem se posjetu plantaĹžama kave i druĹženju s najboljima iz svijeta kave. UĹživaĹĄ u spremanju kave, a voliĹĄ li ju i piti?

Volim, ali nisam ovisnik u smislu da mi je kava neophodna za poÄ?etak dana. Volim popiti kavu kada znam, ili se bar nadam, da Ä&#x2021;e biti dobra, odliÄ?na, posebna...

razliÄ?itih priÄ?a, titulu â&#x20AC;&#x17E;rodnog gradaâ&#x20AC;&#x153; voÄ&#x2021;nog kupa sa sladoledom ima pravo koristiti nekoliko ameriÄ?kih gradova - Ithaca, Two Rivers, Plainfield, Evanston, New York, New Orleans, Cleveland i Buffalo. U Ä?ast ovogodiĹĄnjeg 119. roÄ&#x2018;endana slastice izvornog naziva Sundae, Ä?ak je i najpoznatija internetska traĹžilica Google nedavno promijenila, odnosno prilagodila izgled svog logotipa u porciju sladoleda s voÄ&#x2021;em i preljevom.

&RWDQ NRODÄ&#x20AC;L G R R 'U )UDQMH 7XÄ PDQD 6YHWD 1HGHOMD WHO ID[ ZZZ FRWDQ NRODFL KU

%(63/$71$ '267$9$ l j e t o 2 0 1 1 . 23

horeca

aktualno

strani jezici

Građani Hrvatske i poznavanje stranih jezika Rubrika se zove Aktualno, a tematika kojom ćemo se u njoj pozabaviti ne može biti aktualnija nego što jest – strani jezici. Koliko ih poznaje građanstvo, a koliko turistički djelatnici? Znamo li osnove kvalitetne poslovne komunikacije – gramatički i pravopisno ispravno korištenje stranih izraza i riječi? Za državu kojoj je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana sva tri aspekta itekako su važna... svih 365 dana, a ne samo u susret nadolazećoj ljetnoj sezoni.

GfK ISTRAŽIVANJE

Hrvatska je zemlja koja se pozicionira kao snažno turističko odredište, a ubrzo bi trebala ući i u novu zajednicu zemalja (EU planovi obrazovanja definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika). Pa, kakvo je danas poznavanje stranih jezika u Hrvatskoj?! Poznavanje stranih jezika (vlastita ocjena građana) najbolje ilustriraju rezultati GfK vala istraživanja (%): 2009 poznaje barem jedan strani jezik

2011

73%

78%

engleski

58%

62%

njemački

37%

38%

talijanski

23%

španjolski

ruski

svi ostali

ne poznaje niti jedan strani jezik svi

27%

22%

100%

Napomena: zbroj postotaka poznavatelja stranih jezika veći je od 73%, odnosno 78%, jer neki poznaju više od jednog stranog jezika

Poznavanje barem jednog stranog jezika najprisutnije je među građanima Istre s Primorjem (preko 90%), zatim kod građana Zagreba (89%), te u Dalmaciji (84%) a najmanje je u sjevernoj Hrvatskoj (77%) te Slavoniji i Lici, Kordunu, Banovini (po 56%). Kod dobne skupine od 15 do 34 godina starosti poznavanje stranog jezika penje se na preko 90%, a kod najstarijih (65+ godina) pada na ispod 50%. 24 l j e t o 2 0 1 1 .

O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15+ godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; ožujak 2011. godina

smatraju da dobro poznaju engleski jezik iznosi 56%.

Vlastita ocjena kvalitete poznavanja engleskog jezika izgleda ovako: % samo malo razumijem

26%

mogu sudjelovati u razgovoru

35%

dobro govorim i pišem

24%

odlično govorim i pišem

15% 100%

Dakle, tek oko 40% ispitanih iskazuje kako zaista poznaju engleski jezik (dobro+odlično). Najviše je takvih u Dalmaciji (45%), Zagrebu (44%) te u Istri s Primorjem (42%), a najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (24%). Muškaraca koji poznaju engleski ima više (41%) nego žena (36%). Kod mladih (od 15 do 17 godina) se dobro poznavanje engleskog penje na preko 60%, a dobna skupina od 18 do 34 godine navodi dobro poznavanje engleskog u rasponu između 49 i 55%. Kod visokoobrazovanih, udio onih koji

Njemački jezik je na drugom mjestu jer oko 38% građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje.

Općenito, poznavatelja njemačkog jezika ima najviše u Zagrebu (32%), zatim u sjevernoj Hrvatskoj (24%), pa Dalmaciji (oko 14%)i Istri s Primorjem (10%). Na trećem mjestu građani iskazuju da poznaju talijanski jezik – 23%. Slijedi poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9% onih koji znaju neki strani jezik), a od njih svega oko 6% misli da ga dobro poznaje. Ovaj jezik najviše znaju ispitanici u Zagrebu, žene i mladi između 18 i 34 godina starosti. Poznavanje ruskog jezika (9% onih koji poznaju neki strani jezik) najviše je u Zagrebu i među osobama starijim od 35 godina.

horeca

aktualno

turistički djel atnici & p oznavanje stranih jezika

„Do you speak English? How yes no!“ > piše Aleksandra Ivljev Heraklea d.o.o., agencija za mystery shopping, www.heraklea.hr

Iako već desecima godina svi pričamo o tome kako se znanje engleskog jezika više ne smatra nikakvom prednošću nego osnovom, još uvijek petina naših djelatnika koji se za vrijeme sezone svakodnevno susreću s turistima uopće ne zna engleski. U srpnju i kolovozu 2010. godine, Heraklea, prva hrvatska agencija specijalizirana za mystery shopping, provela je istraživanje u kojem su tajni kupci posjetili 185 objekata različitih djelatnosti u tri glavne turističke regije: Istra i Kvarner, Dalmacija i Zagreb.

Istra i Kvarner najbolji

Rezultati su pokazali kako je tek kod trećine djelatnika uočeno odlično znanje engleskog jezika, dok je kod istog broja uočeno osrednje znanje. Zabrinjavajuće je što je čak 15% djelatnika odbilo bilo kakvu komunikaciju s kupcem na stranom jeziku. Zagreb, kao centralna regija i metropola na posljednjem je mjestu s nešto lošijim rezultatom, dok se naša najsjevernija regija, Istra i Kvarner istaknula kao najbolja u poznavanju engleskog jezika. Srećom, verbalna komunikacija čini tek 7% ukupne komunikacije, stoga smo sretni što možemo koristiti ruke i noge te obližnje predmete kako bismo se sporazumjeli sa strancima, ako to želimo, naravno. Na taj su se način naši turistički djelatnici najbolje snalazili ukoliko nisu znali kupcu odgovoriti na engleskom, a često su pokušavali sporazumjeti se s kupcem na drugom stranom jeziku. Nekolicina ih je potražila pomoć kod kolege, no nažalost, bilo je 9 djelatnika koje su jednostavno odbili svaku komunikaciju na stranom jeziku ili je kupac dobio kratak odgovor „no“.

p osl ovna komunikacija

Manager ili menadžer? > pi še Ivan Ćesić, prof. direktor EDITOR PLUS d.o.o. Ribnjak 6, 10000 Zagreb www.editorplus.hr

Prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Stav je ovo jezikoslovaca i jezičara koji se zalažu za samosvojnost, bogatstvo i čistoću hrvatskoga jezika, što nikako ne bi trebalo shvatiti kao poticanje jezičnog purizma. Paradoksalne situacije

Danas je briga za materinski jezik usmjerena ponajviše na problem anglizacije (prekomjeran utjecaj anglizama). Ovdje je prisutno nekoliko paradoksalnih situacija: s jedne strane ima cijeli niz pravila o pravilnom pisanju stranih riječi u hrvatskome jeziku, a s druge pak strane jedno od načela kaže kako je za bilo kakvo prihvaćanje riječi i pravila potrebno osluškivati bilo naroda. Tek ukoliko se u narodu uvriježe određene riječi (kao i pravopisna i gramatička pravila), one postaju dijelom hrvatskoga jezika. Paradoks je to što se narod uglavnom vrlo često povodi inercijom, bez ikakvog razmišljanja i kritičkog osvrta na izgovoreno i/ili napisano. No nekoliko bismo pravila ipak mogli izdvojiti, a da ipak ne narušimo gore navedena načela. Dakle, ukoliko imamo kvalitetnu hrvatsku zamjenu, dat ćemo joj prednost u odnosu na istoznačnu stranu riječ (npr. play-off – doigravanje), pogotovo ako i kada je ona prihvaćena u narodu. Nadalje, vrlo je čest slučaj da za određene riječi u hrvatskome jeziku nemamo kvalitetnu zamjenu pa je strana riječ dobrodošla.

Najbolji primjer je ovdje riječ menadžer (eng. manager), budući da u hrvatskome jeziku nemamo jednu riječ koja bi pokrila sveukupno značenje engleske inačice. Slično je i s riječju menadžment (eng. management). U ovakvim slučajevima stranu riječ valja pisati onako kako se piše u jeziku iz kojeg dolazi (u ovom slučaju manager, management), ali samo dok se ne uvriježi u hrvatskom jeziku, odnosno dok se ne kroatizira. Tada je pišemo kao i svaku drugu hrvatsku riječ (menadžer, menadžment).

Iako je u praksi vrlo čest slučaj da se upravo ove dvije riječi pišu onako kako se pišu u engleskom jeziku iz kojeg dolaze, one su danas u hrvatskome jeziku toliko uvriježene da je to gotovo kao da riječ televizija pišemo television ili pak da telefon pišemo telephone. Također, ponekad se u praksi doslovno prevode cijele konstrukcije s engleskog jezika; izrazito čest je primjer sintagma kontaktirajte nas, što je doslovan prijevod engleske inačice contact us, a u hrvatskom je jeziku potpuno pogrešna. Ispravno je kontaktirajte s nama ili obratite nam se. l j e t o 2 0 1 1 . 25

horeca

vijesti iz zemlje

TRŽIŠNA KRETANJA d o g a đ a n j a , n a j av e , n o v o s t i . . .

Umag – sezona međunarodnih događanja

Suradnjom i partnerskim odnosima s Turističkom zajednicom grada i Istraturistom, Umag si i ove godine osigurava status nezaobilaznog odredišta brojnih domaćih i stranih turista.

Gotovo dva mjeseca velikih međunarodnih sportskih, glazbenih i zabavnih događanja garantiraju uspješnost nadolazeće turističke sezone. Od 2. do 5. lipnja održat će se prva regionalna glazbena konferencija Adria Music Conference i u sklopu nje tradicionalni

Lonely Planet Croatia

izdanje za ožujak 2011. svjetski poznatog turističkog vodiča Lonely Planet kompletno je bilo posvećeno Hrvatskoj. Urednici izdanja Anja Mutić i Ian Stewart najprije su proputovali sve dijelove Hrvatske, a onda svoja iskustva objedinili, kategorizirali i objavili u ovom cijenjenom turističkom izdanju. Osim korisnih servisnih informacija o vremenu, prometu, radnom vremenu institucija, malom rječniku hrvatskih izraza i slično, značajan dio posvećen je onom dijelu koji je turistima koji se odluče doći u Hrvatsku najvažniji – turistička, gastronomska, kulturna i tradicijska odredišta s opsežnim informacijama o njima i naravno, sve popraćeno fotografijama. Vodič Lonely Planet Croatia je, osim u tiskanom izdanju, dostupan i online. 26 ljeto 2011.

koncertni spektakl Umagination kojeg su ove godine zvijezde DJ Tiesto i Rev Run (Run-DMC). Od 21. do 26. lipnja okupljaju se u Umagu na SWATCH FIVB svjetskom prvenstvu za mlade najbolji igrači odbojke na pijesku do 19 godina iz više od 32 zemlje svijeta, a od 4. do 9. srpnja održava se 7. Prvenstvo Europe u rukometu na pijesku. Sezonu će i opet obilježiti 22. ATP Studena Croatia Open Umag, a vrhunske tenisače i brojne goste grad će ove godine ugostiti od 21. do 31. srpnja.

Veleposlanik SAD-a James Foley o Professionalu

na zagrebačkom velesajmu krajem ožujka su održani specijalizirani sajmovi: CroTOUR – 4. međunarodni sajam turizma, InGa – 3. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija, VINOVITA – 16. međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo te HOTEL&GASTROTEH – međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa. Prvi put su se na CroTOURU promotivnim štandom predstavile Sjedinjene Američke Države, a veliki promotor hrvatskog turizma, američki veleposlanik James Foley tom je prilikom prelistao Professional, pohvalio izgled i sadržajni koncept časopisa te uredničkom timu poželio puno uspjeha s novim brojevima.

viz ni sistem

Privremeno ukidanje viza za turiste iz Priznanje Rusije, Ukrajine, Valamarovim Kazahstana...

hotelima i kampu

Odlukom Vlade RH turisti iz Rusije, Ukrajine i Kazahstana za ulazak u Hrvatsku u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada ove godine neće trebati vize (za boravke do 90 dana). Uz privremenu suspenziju viznog režima za te tri države, Vlada je donijela i odluku o privremenom olakšanom ulasku stranaca u Hrvatsku na osnovu valjanih šengenskih dozvola boravka i viza. Tako u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada stranci koji su nositelji valjane dozvole boravka koju je izdala jedna od država šengenskog prostora privremeno neće trebati vizu za ulazak u Hrvatsku. Državljani Indije i Kine koji skupno i organizirano turistički posjećuju Hrvatsku neće trebati vizu ako imaju valjanu šengensku vizu, a za turistički posjet Hrvatskoj vizu neće, imaju li šengensku vizu, trebati ni državljani Jordana, Katara, Kuvajta, Omana i UAE.

Hoteli Valamar Riviera iz Poreča i Valamar Lacroma iz Dubrovnika, oba u vlasništvu tvrtke Valamar hoteli i ljetovališta d.o.o. nalaze se među deset hotela na našoj obali kojima je dodijeljeno priznanje Prijatelj okoliša. Ovim priznanjem se dokazuje primjena visokih standarda zaštite okoliša u hotelskim kompleksima, a taj znak je dobio i Valamarov porečki kamp Solaris. Hotel Valamar Lacroma svoja je vrata otvorio 2009. godine, a obnovljeni Valamar Riviera početkom travnja prošle godine.

Valamar Lacroma Dubrovnik

horeca

vijesti iz zemlje

Odabrano 40 najboljih restorana Dalmacije Zaton Holiday Resort: Lideri modernog kampiranja! Zaton Holiday Resort kamp član je ekskluzivnog udruženja Leading Campings of Europe i jedini hrvatski kamp koji ima privilegiju pripadati klubu od 32 europska vrhunska kampa. Zaton Holiday Resort kamp zaslužio je za 2011. godinu titulu ADAC Superplatz, a prestižno priznanje najvećeg europskog autokluba dodjeljeno je uspješnom turističkom kompleksu već peti put.

iPhone aplikacija broji kalorije Ako vidite da gosti fotografiraju obrok koji ste im servirali, to više možda ne znači da šalju MMS prijateljima kako lijepo izgleda tanjur za ručak, već žele provjeriti koliko će kalorija u tijelo unijeti tim ručkom. Naime, nakon što je jelo fotografirano iPhoneom, zahvaljujući najnovijoj aplikaciji nazvanoj MealSnap, na zaslon pametnog telefona stiže informacija o broju kalorija te količini proteina, masnoća, ugljikohidrata i vitamina koje obrok sadrži.

U organizaciji festivala Dalmacija Wine Expo, poznavatelji gastronomije odabrali su 40 najboljih restorana Dalmacije. Najviše glasova dobio je restoran Pojoda s Visa, dok top 10 popisa čine: Nautika, Dubrovnik; Gil’s, Dubrovnik; Kapetanova kuća, Ston; Foša, Zadar; Pelegrini, Šibenik; Nikola, Stobreč; Boškinac, Pag; Cantinetta, Skradin i Kod Marka, Šipanska luka.

Kriteriji za nominaciju bio je ukupni dojam prilikom posjeta. Svi glasači, koji su protekla tri mjeseca bili uključeni u odabir, gastronomski su znalci, najčešće regrutirani među chefovima, vlasnicima restorana, enogastro novinarima te poznatim gurmanima. Dodjela priznanja nagrađenim restoranima upriličena je na festivalu Dalmacija Wine Expo, u Makarskoj, 29. travnja.

Gastro dani u Rijeci: Srdela je IN U organizaciji TZ grada Rijeke od 4. do 7. svibnja 2011. godine u Rijeci su održani Gastro dani Srdela je IN, s ciljem učenja i očuvanja tradicije mediteranske prehrane u nas, a čije blagotvorno djelovanje dokazuju brojne studije. Način prehrane naših starih preporučuje se diljem svijeta i uvrštava u jelovnike renomiranih restorana, a jedno od temeljnih obilježja Mediterana je redovito konzumiranje ribe posebice plave. Pri tome se u svijetu sve

Za uspješnu sezonu potreban je dobar spoj!

više govori o tzv. kraljici mora – srdeli, ribi koja je othranila niz generacija, no kod nas je nepravedno podcijenjena zbog česte zablude kako je cijena namirnice jamstvo njezine kvalitete. Kako bi potaknuli vraćanje ove nutritivno bogate i jeftine namirnice u jelovnike domaćinstava i restorana, tijekom manifestacije niz je ugostitelja – po popularnim cijenama – pripremalo i prodavalo na riječkom Korzu razna jela sa srdelama.

Akcija zapošljavanja u turizmu 2011.

Iskoristite povoljnije uvjete oglašavanja i dodatne gratis usluge, i pronađite idealne sezonske radnike! Više informacija o akciji potražite na stranicama za poslodavce portala MojPosao ili telefonu 01 6065 275.

Partneri:

Medijski pokrovitelj:

l j e t o 2 0 1 1 27

horeca

vijesti iz zemlje

7. Proljetni sajam i 24. Salamijada u Samoboru

U šatoru na glavnom samoborskom glavnu održan je 16. i 17. travnja 7. Proljetni sajam. Sajam je to koji ima tradiciju od 2005. godine.

Župan Stjepan Kožić i samoborski gradonačelnik Krešo Beljak u pratnji Vinske kraljice na Proljetnom sajmu

Od 20 izlagača 2005., stiglo se do današnjih više od 70 – obrtnika, trgovačkih društava, poljoprivrednih gospodarstava, udruga... s autohtonim i originalnim proizvodima,

uglavnom izrađenim ručno i na tradicionalan način. Najviše su bili zastupljeni gastro i eno eko proizvodi, te stari zanati i suveniri. Sajam je otvorio zagrebački župan Stjepan Kožić uz prisustvo gradonačelnika Samobora sa suradnicima i gostima. Noviteti i atrakcije su predstavljanje, ovoga puta 26 m dugačke, Samoborske salame, posjet Vinske kraljice, pozornica ukrašena sa 1000 cvjetova, prezentacija starih zanata Udruge plemenitaša... Najveća do sada, 24. Salamijada održana je 16. travnja u prostoru bivše vojarne Taborec. Okupili su se brojni izlagači – majstori za salame, kuhali su kuhari iz brojnih restorana iz cijele županije, a kuhar velemajstor iz Austrije pripremio je i nešto novo – cappuccino od salame!

Održan Biser mora 2011.

z r ač ne lu k e

Nova linija između Lisabona i Dubrovnika Portugalski nacionalni zrakoplovni prijevoznik TAP Portugal uvodi novu liniju između Lisabona i Dubrovnika i to od 23. lipnja do 25. kolovoza 2011. godine, četvrtkom, što je prvi put u povijesti da je Dubrovnik povezan s Lisabonom izravnom linijom.

Nove linije Zračne luke Rijeka Njoki za Guinessa

ovogodišnji, 6. međunarodni kulinarski festival Biser mora održan je od 13. do 17. travnja u Supetru na Braču u organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija, suorganizaciji grada Supetra, TZ grada Supetra, Svpetrvs hotela, te pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva turizma i Splitsko – dalmatinske županije. Na festivalu je sudjelovalo više od 250 natjecatelja iz 17 zemalja i to iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Slovenije, Češke, Austrije, Rumunjske, Turske, Ukrajine, Latvije, Moldavije, Albanije, Saudijske Arabije i Rusije. Više o sudionicima, nagrađenima i popratnim događanjima pogledajte na www.dalmatinskikuhar.hr 28 l j e t o 2 0 1 1

Ovogodišnja sezona letenja u Zračnoj luci Rijeka otvorena je 15. travnja prvim letom Ryanaira koji od ove sezone prvi put povezuje Zračnu luku Rijeka i Kvarner s Londonom i Stockholmom. Osim Ryanaira iz Rijeke idu redovne linije Croatia Airlinesa, Air Berlina i VIP Wingsa s odredištima Köln, Stuttgart, Düsseldorf, Münster/Osnabrück, London i Košice.

Croatia Airlines uvodi redovne linije Zagreb Istanbul Croatia Airlines od 17. svibnja ove godine ponovno uvodi izravne letove između Zagreba i Istanbula koji će biti povezani redovitim povratnim letovima tri puta tjedno – utorkom, četvrtkom i nedjeljom. Putnicima Croatia Airlinesa će na raspolaganju biti povoljne mogućnosti priključnih letova za ostala odredišta u Turskoj – Ankara, Antalyja i Izmir.

hrvatsk i k u ha rsk i k up

Natjecanje Zlatna jabuka

ovogodišnje kuharsko natjecanje Zlatna jabuka u sklopu Hrvatskog kuharskog kupa, u hotelu Admiral u Vinkovcima je, u okviru Sajma zdravlja, organizirala Udruga kuhara Vukovarsko-srijemske županije. Najbolje jelo u A kategoriji – svečana hladna plata od pilećeg filea s tikvicama i mrkvom pripremio je Franjo Copak iz Varaždina koji je pobjedu odnio i u C kategoriji – hladni desert gdje je spremio desert od jabuke i oraha s vučenim ili prhkim tijestom. U B kategoriji – toplo glavno jelo s prilogom pobijedio je Pavao Pudić iz Opatije koji je pripremio svinjski kare sa slaninom i gljivama.

Predana Velika kristalna kuhača Slađana Herman iz restorana Herman na graničnom prijelazu Goričan sakupila je najviše bodova nakon pet održanih natjecanja HKK-a te postala vlasnica velike kristalne kuhače za najbolju u ukupnom poretku šeste sezone ovog kulinarskog natjecanja. Iako je sve do posljednjeg natjecanja održanog 4. i 5. travnja u zagrebačkom hotelu The Westin bilo po nekoliko kandidata za najboljeg u pripremi svečane hladne plate, glavnog jela i deserta, naposljetku je Slađana Herman odličnim radovima pobjegla konkurenciji te zabilježila prva mjesta u sve tri natjecateljske kategorije.

Zlatni kuhar Balkana je Tomislav Karamarko u beogradu je od 11. do 13 travnja, po drugi puta održan Balkanski kulinarski kup, a pobjednik natjecanja ponovno dolazi iz Hrvatske. Kao predstavnici Hrvatskog kuharskog saveza sudjelovali su Tomislav Karamarko u pojedinačnoj te Anđelko Levanić, Željko Bešenić i Kristijan Kodrić u ekipnoj kategoriji. Tomislav Karamarko iz zadarskog hotela Funimation je prema ocjeni međunarodnog ocjenjivačkog suda pripremio najbolji meni od 3 slijeda koji mu je osigurao titulu Zlatni kuhar Balkana, a istu je na prvom natjecanju u Beogradu, 2009. godine dobio Tomislav Hruban iz zagrebačkog hotela The Westin.

horeca

crna gora

vijesti iz regije

sl ovenija

Podgorički hotel Optimističan početak sezone postaje Hilton Hotel Crna Gora, najstariji hotel u Podgorici bit će preuređen po standardima luksuznog svjetskog hotelskog lanca Hilton. Podgorički Hilton trebao bi imati 210 soba i konferencijsku dvoranu kapaciteta za 300 ljudi, kao i brojne dodatne sadržaje na osnovu kojih će nositi oznaku hotela s pet zvjezdica. Bit će to prvi Hiltonov hotel u Crnoj Gori, a s obzirom da već postoji u Dubrovniku, drugi u regiji. Projekt preuređenja hotela Crna Gora potrajat će, prema najavama, dvije godine, a nakon otvorenja obnovljenog zdanja Hilton će dobiti pravo upravljanja objektom sljedećih 15 godina.

bi h

Okrugli stol o brendiranju Hercegovine

na okruglom stolu Hercegovina kao brand, održanom sredinom travnja na mostarskom Sajmu gopodarstva, a u organizaciji Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu, istaknuto je kako je posljednjih godina zabilježen značajan napredak u iskorištavanju turističkog potencijala BiH, no kako je za snažniji iskorak naprijed potrebno uključivanje države u turizam. Na okruglom stolu sudjelovali su turistički djelatnici, predstavnici vladinih institucija i čelnici marketinških agecija. Sudionici okruglog stola složili su se kako je nezaobilazan segment turizma brand, odnosno brendiranje turističke ponude države. Zaključeno je kako Hercegovina ima što za ponuditi stranim gostima, ali nužno je poraditi na nekim osnovnim preduvjetima za razvoj turizma, kao što je npr. prometna infrastruktura.

Dani trešnje značajni za cijelu regiju U sklopu Međunarodnog sajma gospodarstva, poljoprivrede, prehrane i turizma koji će trajati 27. i 28. svibnja, ove će se godine u Mostaru održati tradicionalni Dani trešnje 2011. Na ovom zanimljivom sajmenom i turističkom događanja očekuje se više od 200 izlagača iz BiH i regije - Hrvatske, Srbije, Albanije, Crne Gore i Slovenije te nekoliko europskih zemalja. Sajam će posebno biti fokusiran na potencijale razvoja malog biznisa, uzgoj organske hrane i eko turizam, a posjetitelje očekuje bogata gastro ponuda, degustacije trešanja i natjecanja poznatih hercegovačkih restorana.

Lani je Sloveniju posjetilo više od tri milijuna turista, a optimizam za nadolazeću sezonu osigurava činjenica da je u prva četiri mjeseca ove godine državu posjetilo za četiri posto više turista nego u istom razdoblju prošle godine. Prema riječima direktorice Statističkog ureda, Irene Križman u turističkim objektima je lani bilo više od tri milijuna turista što je u odnosu na godinu prije povećanje od jedan posto te je zabilježeno 8,906 noćenja gostiju što je za jedan posto manje u odnosu na 2009. godinu. V.d. generalnog direktora Direktorata za turizem pri Ministarstvu za gospodarstvo Marjan Hribar izjavio je kako je ovogodišnji siječanj bio izuzetno

dobar, dok su podaci za veljaču nešto slabiji, no kako na nadolazeću sezonu nema razloga ne gledati s optimizmom.

srb ija

Zlatibor – omiljen domaćim izletnicima, otkriće stranim gostima Procjenjuje se da je Zlatibor - omiljeno srpsko izletište, tijekom uskrsnih i prvosvibanjskih dana posjetilo više od 20.000 gostiju. Na Zlatiboru su tijekom protekle sezone boravili gosti iz Velike Britanije, Njemačke, Italije, Novog Zelanda, Rusije, Bugarske i Rumunjske, a povećana je i potražnja za licenciranim turističkim vodičima za organizirani dolazak stranih turista. Optimizam za ovu sezonu osiguran je kroz napore koje je TZ Zlatibora, u suradnji s općinom Čajetina, uložila u brojne sportske, zabavne i kulturne programe kao što su Šljivovički sajam domaće rakije, Sajam cvijeća, vožnja žičarom i panoramsko razgledavanje, izleti...

Za srpske turiste i dalje najatraktivnija Grčka Najatraktivnija turistička destinacija za srpske turiste i ove godine je Grčka; kako kontinentalni dio tako i otoci, izjavila je direktorica sektora za turizam u kompaniji Mladost turist, Ljiljana Simendić Đukić, a prenosi b92.net Ona je izjavila kako se turisti iz Srbije interesiraju i za ljetovanje u Turskoj, ali je cijena tih aranžmana ove godine skuplja pa je i interes nešto slabiji u odnosu na lanjsku sezonu. “Najjeftiniji je Egipat, ali tu destinaciju gotovo nitko ne traži”, rekla je Simendić Đukić i dodala kako je ove godine slabo zanimanje i za Hrvatsku te da vlada velika potražnja za vansezonskim aranžmanima. l j e t o 2 0 1 1 29

horeca

vijesti iz svijeta

Noma ponovno najbolji restoran na svijetu!

s aj mov i u s a d - u

Drugu godinu zaredom proslavljeni danski restoran Noma zasjeo je na vrh prestižne S. Pellegrino liste 50 najboljih restorana svijeta, a dobio i titulu The Acqua Panna za najbolji restoran Europe. Iza Nome su dva španjolska restorana; na drugom mjestu El Celler de Can Roca, a na trećem mjestu Mugaritz. Talijanski restoran Osteria Francescana zauzeo je 4. mjesto i ujedno osvojio nagradu The Chef ’s Choice koju sponzorira Electrolux. Legendarni britanski restoran The Fat Duck je na 5. mjestu, a zanimljivo je da je

međunarodni sajam audio-vizualne opreme i komunikacijske tehnologije, InfoComm 2011. održava se 15. i 16. lipnja u Orlandu na Floridi. InfoComm je međunarodno priznati sajam audiovizualne, informacijske i komunikacijske industrije. Više od 32.000 profesionalaca i 950 izlagača iz cijeloga svijeta okuplja se na jednom mjestu kako bi posjetiteljima predstavili i približili nove tehnologije, trendove i dostignuća ove dinamične industrijske grane. Pravo mjesto za otkrivanje novih aplikacija na području informatike, obrazovanja, zdravstva, ugostiteljstva, turizma, administracije... Usporedno sa sajmom, odvija se i konferencija InfoComm koja pomoću više od 350 edukativnih sadržaja vodi kroz složen i zanimljiv audio-vizualni svijet. Više o sajmu možete pronaći na www.infocommshow.org

InfoComm 2011 na Floridi

Nomu, koja se nalazi u Kopenhagenu, vodi slavni chef Rene Redžepi, a restoran je fokusiran isključivo na nordijsku kuhinju.

fast f o od l an ci

Više Subway nego McDonald’s restorana u svijetu subway, poznati lanac restorana sa sendvičima po izboru, prešao je u vodstvo po broju otvorenih restorana u svijetu nad McDonald’som, a u brojkama to izgleda ovako: kraj 2010. godine – Subway ima 33,749, a McDonald’s 32,737 restorana diljem svijeta. Podaci su obznanjeni nakon što su oba lanca napravila podnesak američkoj Komisiji za burze i vrijednosnice. S obzirom na još uvijek prisutnu ekonomsku nesigurnost i prvenstveno zasićenosti restoranskog tržišta ovog tipa u SAD-u rast se traži vani, a posebice u Aziji, pa tako i Starbucks, američki lanac restorana s kavom i kolačima planira utrostručenje svojih restorana u Kini. Subway je prvi restoran u inozemstvu otvorio 1984. godine u Bahreinu, s nedavno je svoja vrata otvorio i njihov prvi restoran u Vijetnamu.

restoran The Amber iz Kine prvi put sudjelovao u ovom izboru i osvojio 37. mjesto. Među top 50 najveći je broj restorana iz Velike Britanije, Francuske, Španjolske i SAD-a. Pobjednički restoran Noma gastronomsku je revoluciju i proboj u sam vrh svjetske gastronomske scene postigao zahvaljujući pripremi jela od namirnica lokalnog porijekla i reinterpretaciji tradicionalnih jela nordijske kuhinje u režiji nenadmašnog kulinarskog maga Redžepija.

trend ov i

Kung fu tečajevi za osoblje Hong Kong Airlinesa Zračni prijevoznik Hong Kong Airlines odnedavno šalje svoje osoblje na kung fu tečaj kako bi bolje kontrolirali svoju energiju i bili spremni za obranu u slučaju napada. Eva Chan iz HGA pojasnila je kako je uvođenje ove mjere za letačko osoblje bilo nužno jer se samo tijekom jednog tjedna dogode najmanje tri slučaja problematičnog ponašanja putnika. Odluku tvrtke zaposlenici su prihvatili bez pogovora, a jedna stjuardesa je izjavila kako su najprije bili iznenađeni slanjem na tečaj, no nakon nekoliko puta su zavoljeli svladavanje kung fua i jasno im je kako će im koristiti u kriznim situacijama s agresivnim putnicima.

Sajam vina u Londonu Od 17. do 19. svibnja održava se The London International Wine Fair koji predstavlja jedan od najznačajnijih međunarodnih sajmova vina. Globalni vinski business koji uključuje vinare, vinogradare, uvoznike, restoratere, sommeliere... na tri dana se seli u London gdje posjetitelji imaju priliku kušati vina, upoznati proizvođače i dogovoriti nove poslove. Bez obzira da li proizvodite, prodajete ili poslužujete vino LIWF je pravo mjesto za nova otkrića, prilike i unapređenje posla.

Posjet sajmu iznimna je prilika za posjet Orlandu, a više turističkih informacija potražite na www.visitorlando.com Tvrtke zainteresirane za odlazak na InfoComm 2011 mogu se javiti Komercijalnom uredu Američkog veleposlanstva – Office.Zagreb@trade.gov / 01 661 21 49

NRA SHOW 2011 u Chicagu

McCormick Place u Chicagu i ove će godine, od 21. do 24 svibnja, biti domaćin sajma NRA - The National Restaurant Association Show koji je jedan od najvećih međunarodnih sajmova hotelske i ugostiteljske opreme, gastronomije, namještaja i ostale opreme te radne odjeće za ugostiteljstvo i hotelijerstvo. Na NRA sajmu organiziraju se brojna predavanja, edukacije i seminari o novim tehnologijama i opremi te o unapređenju poslovanja kroz prihvaćanje novih trendova i implementiranje najnovijih tehnoloških postignuća s područja gastronomije. U sklopu sajma održava se i Internacionalni sajam vina, žestokih pića i piva, kulinarske radionice pod paskom najpoznatijih svjetskih kuhara, dodjeljuju se nagrade...

... kraj HoReCa dijela časopisa! 30 l j e t o 2 0 1 1