PROFESSIONAL HORECA - broj 7. - 2012/studeni

TEMA turizam globalno: španjolska - zemlja uzor?

HoReCa ISSN: 1 847-83 3 6 | G O D I NA 3 | BROJ 7 | STU DENI 2012 .

pre dviđanja

1 mlrd. dolazaka

BES PL ATN I PR I M J ER A K

na jb ol ji me đu na jb ol jima

The Waterside Inn iskustvo s potpisom g o spo darenje otpad om

do kraja 2012.? opr emanje pro f esionalne ku hinje

d rugi o nama : t he forbes

Najbolje u Hrvatskoj i o Hrvatskoj sve najbolje

Ništa bez chefa

Opredjeljenje broj jedan: zaštita okoliša

in t erv ju

Karin van den Berg

doubletree

by Hilton DOLAZAK legendarnOG kolačićA WWW.s tPROFESSIO u d e n i 2 0N1 A 2 L. . H1 R

2 studeni 2012.

studeni 2012. 3

4 studeni 2012.

hor eca

u vodnik

sa dr ž a j TEMA BROJA: TURIZAM GLOBALNO Do kraja godine milijarda međunarodnih dolazaka?!

NINA POČUČA urednica

Što je zajedničko Hrvatskoj i Kubi?

S

vaki put kada me u Gorskom kotaru ‘opere’ kiša ili mi sunce ne da gledati, kad prođem Učku, kad vozeći po Masleničkom mostu vodim bitku s burom da mi ne izbije volan iz ruku, kad mi usred Slavonije na nekoj lokalnoj cesti srne prepriječe put, kad krenem ničim izazvana prema Zagorju, jer... baš mi se tamo ide – dogode se dvije stvari. Prva: po ne znam koji put sama sebi, ili suvozaču, ako ga imam, naglas ponavljam kako je Hrvatska istinski lijepa zemlja, bez obzira na doba godine. Drugo: po ne znam koji put čudim se kako to da imam konstantan dojam da smo mi, koji u Hrvatskoj živimo, najmanje svjesni te ljepote? Hrvatski građani izjasnili su se se negdje sredinom ove godine u anketi agencije GfK, provedenoj u suradnji s portalom vikendplaner.info da im je između ostalih jedna od zemalja – uzora, u turističkom smislu, Španjolska. Svakako – sol y mar, siesta, fiesta... nisam nikad bila u Španjolskoj, ali vjerujem da su konotacije manje više pogođene. No, je li sve baš tako idilično u toj zemlji, pročitajte u sklopu teme broja o međunarodnom turizmu. Doznat ćete kako stvari stoje iz prve ruke. Iznimno se veselim otvorenju drugog Hiltona u Hrvatskoj – u

Zagrebu. Slažem se s njegovom generalnom direktoricom Karin van den Berg – uz ovakvo ime, Zagreb, kao turističko odredište, samo može profitirati, ali i ostatak zemlje s obzirom na sve mogućnosti, koje će hotel nuditi.

Dijelim mišljenje Forbesova reportera, kojeg sam u zadnji tren uspjela uhvatiti u Zagrebu, da je previše toga po pitanju hrvatskog turizma usmjereno na more i obalu (ništa protiv toga, naravno!). Forbesov popis stvari, koje se trebaju vidjeti, probati, doživjeti u Hrvatskoj, po mojem skromnom mišljenju, pandan su, primjerice Eiffelovu tornju u Parizu, Big Benu u Londonu... i svakako su stvari za vidjeti i doživjeti, no, ne vjerujem da hrvatski turizam počinje ili završava s njima. Ipak, drago mi je da su Forbesovci složni u preporuci da Hrvatsku treba posjetiti – baš sada, jer – tko zna kako će stvari izgledati jednom kad zemlja postane dijelom Europske unije. Podsjetilo me to na nagovaranje dragog prijatelja da posjetim Kubu, dok je Castro još uvijek živ. Ususret 2013., kako stvari izgledaju po mnogočemu presudnoj godini za cijelu zemlju, pozdravljam vas do idućeg i zadnjeg broja u ovoj godini te skrećem pozornost na novi koncept Professionala: odsad u ‘novom ruhu’, kao mjesečno izdanje.

HoReCa IMPRESSUM NAKLADNIK: Kreativna tvornica d.o.o., Zagrebačka avenija 104b, 10000 Zagreb / info@kreativna-tvornica.com / www.kreativna-tvornica.com / OIB: 62308807956 • DIREKTOR: Robert Sedlar, robert.sedlar@kreativna-tvornica.com • DIREKTOR MARKETINGA: Zlatko Tomić, zlatko.tomic@kreativna-tvornica.com • GLAVNA UREDNICA: Nina Počuča , nina.pocuca@kreativnatvornica.com • DIZAJN & GRAFIČKA PRIPREMA: Kreativna tvornica d.o.o., info@kreativna-tvornica. com • FOTOGRAFIJA / FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Kreativna tvornica d.o.o. / Shutterstock • MARKETING I PRODAJA: info@kreativna-tvornica.com • DISTRIBUCIJA: A1 Direkt d.o.o., HP d.d. • TISAK: Kerschoffset Zagreb d.o.o., Ježdovečka 112, 10250 Zagreb-Lučko • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL časopis je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio časopisa ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u časopisu.

Unatoč poteškoćama na svjetskoj gospodarskoj sceni, zahtjevi za međunarodnim turizmom ne jenjavaju. Između siječnja i lipnja ove godine, broj međunarodnih...

Piše Nina Počuča > Str. 6

DRUGI O NAMA

Najbolje u Hrvatskoj i o Hrvatskoj sve najbolje

Pročitajte kako je Forbesov vodič za putovanja opisao Hrvatsku na svojem online portalu, a njegov korespondent iz Hrvatske, te Forbesovi ‘inspektori’ odgovorili na pitanja vezano uz Hrvatsku, ujedno savjetujući... > Str. 10

INTERVJU: KARIN VAN DEN BERG DoubleTree by Hilton: dolazak legendarnog kolačića

Uoči skorog otvaranja drugog Hiltonovog hotela – branda u Hrvatskoj razgovarali smo s Karin van den Berg, alfom i omegom zagrebačkog DoubleTree hotela...

Razgovarala Nina Počuča > Str. 12

HoReCa tips&tricks

Vrijeme je za kreativnost

Svi oni uključeni u marketing odredišta i turistički predstavnici na razini države vjerojatno su ograničenoga budžeta...

Piše John Hendrie > Str. 18

NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA

The Waterside Inn – iskustvo s potpisom

Smješten u nadahnjujućem krajoliku, u njemu vlada elegancija, ustvari je nepretenciozan, usluga je bez mane, a o kuhinji da ne pričamo...

Piše Nina Počuča > Str. 20

OPREMANJE PROFESIONALNE KUHINJE Ništa bez chefa

Funkcionalno opremanje kuhinje svakako spada u najzahtjevnije segmente opremanja restorana. Pored svih zakonskih uvjeta...

Piše Tomislav Veseljak > Str. 24

MEĐUGRANIČNE INICIJATIVE REVITAS: MISSION COMPLETED

Prekogranična kulturna razmjena i revitalizacija samo su neka obilježja nedavno realiziranog strateškog partnerstva između Slovenije i Hrvatske, uz pomoć sredstava...

Piše Nina Počuča > Str. 26

GOSPODARENJE OTPADOM

Opredjeljenje broj jedan: zaštita okoliša

Ekološka osviještenost u upravljanju zaštitom okoliša u svim segmentima hotelijerstva i kamping turizma ne bi trebala biti samo...

Piše Ivana Benčić > Str. 28

TRŽIŠNA KRETANJA

Događanja, najave, novosti... > Str. 32 studeni 2012. 5

hor eca te ma broja tur iz a m globa lno

1međunarodnih mlrd. d o k r a ja godine

dolazaka?!

Unatoč poteškoćama na svjetskoj gospodarskoj sceni, zahtjevi za međunarodnim turizmom ne jenjavaju.

Između siječnja i lipnja ove godine, broj međunarodnih turista u cijelome svijetu porastao je za 5% u odnosu na isto razdoblje lani, drugim riječima – putovalo je 22 milijuna ljudi više. Iako se do kraja ove godine očekuje nešto sporiji rast, Svjetska turistička organizacija predviđa da će broj međunarodnih dolazaka do kraja godine premašiti jednu milijardu. › p iše Nina Počuča

6 studeni 2012.

U

natoč ekonomskoj nesigurnosti, turizam je rijetka gospodarska grana, koja na svjetskoj razini bilježi dobre rezultate, tim više što pozitivno utječe na zemlje u nastajanju i zemlje u razvoju i stvara nova radna mjesta, potvrdio je glavni tajnik Svjetske turističke organizacije na otvorenju foruma globalnog turističkog gospodarstva početkom rujna u Makau. Taleb Rifai tom je prilikom još dodao da su nužni napori na nacionalnoj razini da bi se na svjetskoj razini otklonile postojeće barijere za proširenje sektora, uključujući komplicirane procedure oko dobivanje viza, visoke porezne stope ili pak nedovoljnu povezanost. Rekordnih 467 milijuna turista putovalo je u prvoj polovici 2012. godine. Iako je u svim regijama svijeta povećan broj međunarodnih dolazaka u razdoblju do lipnja ove godine, u broju dolazaka prednjači azijsko-pacifička regija. Azija i Pacifik rast od 8% mogu pripisati, između ostaloga, i oporavku japanskog ulaznog i izlaznog turizma kao i kontinuiranoj snažnoj performansi ostalih značajnih izvornih tržišta u cijeloj regiji. Turistički pokazatelji odredišta kao što su jug Azije ili jugoistočna Azija, oba s rastom od 9%, među najboljim su rezultatima na svjetskoj razini.

Najposjećenija je ipak Europa › Europa, kao

najposjećenija regija svijeta s rastom od 4%, potvrdila je svoj rekordni rast iz 2011. godine, unatoč nastavku gospodarske nepostojanosti u eurozoni. Rezultati za središnju i istočnu Europu bili su iznad regionalnog prosjeka (rast od 7%), s tim da je u nekim odredištima zabilježen dvoznamenkasti rast. U zapadnoj Europi zabilježen je rast od 5%. Nasuprot tome, turistička potražnja za južnom Europom i mediteranskim zemljama usporena je te bilježi rast od 1%, što se djelomično može pripisati oporavku odredišta u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku. No, bez obzira na taj novi element, jug Europe i Mediteran nastavljaju se na prošlogodišnji uspjeh. Rast od 5% u Sjevernoj i Južnoj Americi u skladu je sa svjetskim prosjekom.

Najbolje rezultate zabilježila je Srednja Amerika s rastom od 7%, te Južna Amerika sa 6%. Južna Amerika također predstavlja regiju s jednom od najbrže rastućih stopa rasta posljednjih godina.

Odredišta u Sjevernoj Americi zabilježila su 4% više dolazaka, što se ustvari smatra relativno visokom stopom za takvo zrelo tržište. Petpostotni porast dolazaka na Karipsko otočje bio je očekivan, a takav uspjeh nastavak je rezultata iz 2011. Afriku je ukupno posjetilo 7% više ljudi

hor eca te ma broja tur iz a m globa lno nego lani. Povratak turista u Tunis očituje se na turističkim rezultatima Sjeverne Afrike, koja je sama zabilježila dolazak 11% više turista. Slično se posjeti Egiptu odražavaju na sveukupne rezultate za središnji i istočni dio Afrike (0.7% više dolazaka). Odredišta u subsaharskom predjelu Afrike nastavljaju pokazivati čvrste rezultate s dosadašnjim rastom od 6%. Što se tiče emitivnih tržišta i prvih deset zemalja u potrošnji na putovanja izvan zemlje, značajan rast zabilježen je u Kini (30%), Rusiji (15%), Sjedinjenim Američkim Državama (9%), Njemačkoj (6%) i Kanadi (6%). Japan je zabilježio rast od 8%. S druge strane, slaba ili gotovo nikakva potrošnja primijećena je kod Britanaca, Australaca, Talijana i Francuza.

Hrvatska uspješna i u postsezoni › Prilikom predstavljanja rezultata turističkog

prometa u Hrvatskoj za prvih osam mjeseci ove godine vladalo je sveopće uvjerenje, štoviše euforija, da se vrlo vjerojatno radi o najboljoj turističkoj godini u povijesti Hrvatske. Hoćemo li doista tako misliti i na samome kraju 2012., tek treba vidjeti. No, s obzirom da je i u ranim jesenskim mjesecima postsezone zabilježen povećan broj turista, čemu su zasigurno pogodovale dobre vremenske prilike, Hrvatska ima razloga biti zadovoljna. Naime, u rujnu je prema podacima hrvatskog Ministarstva turizma ostvareno 8.15 milijuna noćenja, odnosno 800.000 ili 11% dolazaka više nego u isto vrijeme prošle godine. Također je zabilježen rast u dolascima. U rujnu je ostvareno ukupno 1.43 milijuna dolazaka, odnosno 11% ili pola milijuna više nego lani. U broju noćenja prednjače turisti iz Njemačke, Austrije, Češke, Slovenije i Poljske, a nisu zanemarivi ni gosti iz Velike Britanije, koji su ostvarili 16% noćenja više nego 2011. Od siječnja do kolovoza 2012. godine u Hrvatskoj je ostvareno 58.95 milijuna noćenja i 9.82 milijuna dolazaka što predstavlja rast od 5.6% u noćenjima i 4.2% u dolascima u odnosu na isto razdoblje lani. Prema podacima sustava turističkih zajednica, u tom razdoblju najveći broj turista došao je iz Njemačke, ostvarivši pritom petinu ukupnog turističkog prometa.

Gosti iz Slovenije, Austrije, Italije, Češke, Polj-

ske, Nizozemske, Slovačke, Mađarske i Rusije zabilježili su najveće udjele u ukupnom broju noćenja. Samo u kolovozu ostvareno je 23 milijun noćenja i 3,2 milijuna dolazaka.

Svako treće noćenje je u Istri › Prema prvim

podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u gradu Zagrebu, u Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno 66.65 milijuna noćenja, odnosno 6% ili 4 milijuna više nego u isto vrijeme prošle godine. Istodobno je zabilježeno 10.98 milijuna dolazaka, odnosno pola milijuna ili 5% više nego 2011. godine. Pritom su gotovo petinu ukupnog turističkog prometa ostvarili turisti iz Njemačke, s 14.28 milijuna noćenja, odnosno 1.7 milijuna ili 13.5% više nego lani u istom razdoblju. S obzirom na udjele u ukupnom broju noćenja, njemačke turiste slijede gosti iz Slovenije sa 7.25 milijuna noćenja, Austrije s 5.4 milijuna, Češke 4.8 milijuna, Italije 4.6 milijuna, Poljske 3.6 milijuna, Nizozemske 2.6 milijuna, Slovačke 2.4 milijuna, Mađarske 1.8 milijuna i Rusije s 1.7 milijuna noćenja. Imajući na umu da je jedan od ciljeva hrvatskog turizma produženje turističke sezone, odnosno jačanje i predsezone i postsezone, osim 11%-tnog povećanja noćenja u rujnu, Hrvati mogu biti zadovoljni činjenicom da je zabilježen rast turističkog prometa gotova sa svih, Hrvatskoj važnih, emitivnih tržišta.

Osim Nijemaca, porast u broju noćenja zabilježili su i Nizozemci (14.6%), Poljaci (11%) i Rusi (10%). U spomenutom razdoblju, rast turističkog prometa ostvarile su sve jadranske županije i grad Zagreb, a svako treće noćenje ostvareno je u Istri. S ukupno 21.4 milijuna ostvarenih noćenja, odnosno 7% više nego lani, Istru slijede Kvarner s 11.8 milijuna noćenja (3% više nego u istom razdoblju 2011.), Splitsko-dalmatinska županija s 11.4 milijuna noćenja (povećanje od 6%), Zadarska županija s 9 milijuna noćenja (povećanje od 7%), Dubrovačko-neretvanska županija s 5.4 milijuna noćenja (rast od 10%), Šibensko-kninska županija sa 4.8 milijuna noćenja (povećanje od 5%), Ličko-senjska županija s 1.7 milijuna noćenja (rast od 6%) te Grad Zagreb sa 956.000 noćenja (povećanje od 9%).

podacima Svjetske turističke organizacije, u prošloj godini ostvareno je 990 › Prema milijuna međunarodnih turističkih dolazaka. U 2011. godini, prihodi od međunarodnog turizma, uključujući međunarodni prijevoz putnika, popeli su se na 1.2 bilijuna američkih dolara ili približno 6% svjetskog izvoza roba i usluga.

studeni 2012. 7

hor eca te ma broja tur iz a m globa lno

ŠPANJOLSKA ZEMLJA UZOR Što kažu građani Hrvatske?

S obzirom na nezahvalne gospodarske uvjete, koji već neko vrijeme ne potresaju samo Hrvatsku već i ostatak Europe i svijeta, teško se zadržava optimizam i nada da uskoro ipak dolazi neko bolje vrijeme. Tradicionalno građani Hrvatske gotovo jedinu pravu uzdanicu za oporavak vide u turizmu – gospodarskoj grani, koju smatraju iznimno važnom za razvoj zemlje. Ususret ljetu, u travnju ove godine, agencija GfK Hrvatska provela je istraživanje u sklopu projekta Najbolje u Hrvatskoj – izabrali građani 2012. u suradnji s portalom www.vikendplaner.info. Istraživanje je provedeno na uzorku građana Hrvatske (n=310), koji koriste Internet i imaju više od 15 godina, a ovo su njihova zapažanja vezana uz turizam: Na pitanje koja od zemalja s vrhunskim turizmom Hrvatskoj može biti uzor, ispitanici, korisnici Interneta, na prva tri mjesta kao uzor turističke zemlje naveli su Austriju (19%), Španjolsku (18%), Francusku (13%), iza kojih još slijede Turska, Italija, Grčka, Švicarska, Tunis i Velika Britanija.

D

a je Španjolska u najužem odabiru nimalo ne čudi, objašnjava Sanja Jelić, direktorica pred-

stavništva Hrvatske turističke zajednice u Madridu,

s obzirom da je stereotip španjolskog turizma ostao u kolektivnom sjećanju još iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Naime, Španjolska je prva zemlja u Europi, koja se u to vrijeme pozicionirala kao atraktivno pdredište masovnog turizma sa svojim proizvodom – sunce i plaža. No, osim sunca i plaže, nastavlja Jelić, postojali su i drugi privlačni elementi poput koride – borbe bikova, španjolskih tapasa, aktivnog noćnog život, odnosno sveopćeg pozitivnog duha zabave. „Kad nekoga pitate o španjolskom turizmu, vrlo vjerojatno će mu prva asocijacija biti viva la vida, tortille, flamenco, Lloret de Mar i uspomene s maturalca... Španjolska ima infrastrukturu za masovni turizam sunca i mora, koja je prevladala“, dodaje Jelić.

Na pitanje što Hrvatsku razlikuje od ostalih turističkih odredišta, 51% ispitanika navelo je da su to prirodne ljepote/razvedena obala, čisto

8 studeni 2012.

prekrasno more (30%), kulturna baština (6%), gastronomska ponuda (6%) i raznolikost (6%).

Glavni nedostatak hrvatskog turizma vide u slaboj ponudi dodatnih sadržaja – njih 27% misli da osim kupanja, turisti nemaju ništa drugo; zatim u visokim cijenama smještaja u odnosu na dobivenu uslugu (24%); visokim cijenama gastronomske ponude (20%) te lošoj strategiji razvoja hrvatskog turizma (14%). U nedostatke još se ubraja i nedostatak standarda u kvaliteti usluge, neljubaznost zaposlenika, loša prometna povezanost... Ispitanici također smatraju turizam jednim od područja u kojem je Hrvatska inovativna, slično kao u informatici ili telekomunikacijama, ali manje nego u, primjerice, prehrambenoj industriji. S druge, pak, strane, ispitanici su naveli turizam kao prvo područje u kojem bi Hrvatska mogla biti još inovativnija.

Da mogu biti ministar/ca turizma, ispitanici bi: unaprijedili dodatnu ponudu (25%), snizili cijene (17%), unaprijedili marketing i strategiju razvoja turizma (12%), unaprijedili uslugu (10%), pojačali inspekcije i kontrole (8%), smanjili PDV na turističke usluge (6%), unaprije-

dili odnos vrijednosti za novac (5%), produljili sezonu (5%), produžili radno vrijeme restorana, kafića... (4%), unaprijedili prometnu povezanost (3%). Prema mišljenju Sanje Jelić, Hrvatska je za svoj turizam dosad napravila jako puno toga i to jako dobro. „Da Hrvatska nije dobro krenula kao nezavisna zemlja sa svojim pozicioniranjem po pitanju turizma na međunarodnom tržištu, onda ne bi imala rezultate, koje ima sada.

Hrvatska nije samo lijepa zemlja, s lijepom obalom i postojećom infrastrukturom, nego je tu uloženo i puno ljudskog truda. Hrvatska ima puno sposobnih ljudi, i pojedinaca i kolektiva, koji su puno uložili da bi Hrvatska imala to što ima danas. Stvari se ne događaju same od sebe,“ zaključila je Jelić.

Kakav je uistinu španjolski turizam › Na tragu spomenutog istraživanja GfK, odnosno činjenice da Hrvati Španjolsku smatraju jednom od zemalja na koju bi se Hrvatska mogla ugledati po pitanju turizma, istražili smo kakav uistinu jest španjolski turizam, odnosno što to Španjolska ima, a što je privlačno Hrvatima te u čemu su Hrvatska i Španjolska slične, a u čemu

hor eca te ma broja tur iz a m globa lno se razlikuju. Španjolsko Ministarstvo industrije, energije i turizma, te predstavnici autonomnih pokrajina, sindikata, tvrtki i ostalih javnih i privatnih organizacija potkraj lipnja ove godine izradili su i predstavili Nacionalni plan razvoja turizma. Plan španjolske vlade jest da se između 2012. i 2016. godine u turizam uloži do 1.8 milijarda eura, a samo u 2012. godini 438 milijuna.

Plan je podijeljen na 28 mjera, odnosno 104 akcije, grupirane u 6 točaka, a cilj mu je poboljšanje konkurentnosti u turističkom sektoru kao pokretaču španjolskog gospodarstva. Radi se o konkretnim mjerama, čiji će se rezultati moći praktično mjeriti. Kao najveću slabost turizma Španjolci vide u gubitku Españe kao branda, u padu rankinga među konkurentnim zemljama, slaboj integraciji javnog i privatnog sektora, prevelikoj heterogenosti, odnosno nejedinstvenosti pokrajina kad su u pitanju konkretne norme, smanjenju ili zamrzavanju cijena te zastarjelim destinacijama. Strahove dodatno naglašava i sveopća ekonomska kriza u cijeloj Europi, porast cijene nafte te otvaranje drugih privlačnih odredišta na Mediteranu, koja bi potencijalno mogla ugroziti Španjolsku. Španjolska: zemlja - brand › Da Španjolska nastoji repozicionirati svoju marku – brand España, potvrdila je i direktorica HTZ-ova predstavništva u Madridu, tvrdeći da je Španjolska kao brand dobro kotirala unatrag nekoliko godina, no događanja na političkom i ekonomskom planu posljednjih godina negativno su se odrazila na zemlju-brand, koja je pretrpjela određene posljedice. „Pad rankinga marke ne odražava se samo na prihodima od turizma već i u drugim segmentima, kao što je prodaja španjolskih usluga i dobara u inozemstvu. Turizam je to što je i nedvojbeno je da ima veliku ulogu u BDP-u svake zemlje, koja je na turističkoj sceni.

No, uspješnost u nekim međunarodnim tenderima, primjerice, može ovisiti o percepciji branda i zemlje kao takve“, napominje Jelić. U planu španjolske vlade je uspostava sinergije između turizma i ostalih gospodarskih sektora u cilju očuvanja i daljnjeg razvoja Španjolske kao branda. Također se radi na pojednostavljivanju i usklađivanju zakonodavstva između španjolskih pokrajina.

Prema podacima španjolskog državnog zavoda za statistiku, na turizam otpada 10.2% BDP-a, a 11.39% španjolskih zaposlenika radi u turističkom sektoru. Jedna od točaka plana španjolske vlade odnosi se na obnovu infrastrukture, odnosno na obnovu lokacija zastarjelih ponuda te uvođenje novih atrakcija, što bi ujedno predstavljalo priliku za nove privatne investitore. Iz razgovora sa Sanjom Jelić doznajemo da je Španjolska već niz godina suočena s problemom velikog broja hotela na obali sagrađenih 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća. Radi se o sad već ostarjelim hotelima od kojih su neki

došli na tri ili čak dvije zvjezdice. „Španjolska vlada treba donijeti odluku o pravilima, koja će se primjenjivati na konverziju tih instalacija – hoće li to postati rezidencije za starije koje će se nuditi u inozemstvu, hoće li to biti rezidencije za Španjolce, hoće li se renovirati i pretvoriti u hotele s četiri ili pet zvjezdica, hoće li se rušiti... Takvi potezi direktno povlače pitanje radnih mjesta ljudi iz regija u kojima se hoteli nalaze“, komentira Jelić te dodaje da se radi o velikim i opširnim projektima te da ne bi bilo dobro da hoteli rade kampanje renoviranja pojedinačno. U sklopu mjera za unapređenje španjolskog turizma vlada je stvorila uvjete za povoljnije kreditiranje mladih poduzetnika u turističkome sektoru, a također i stvara mrežu suradnika na planu promocije. Malom i srednjem poduzetništvu (tzv.

PYMES) vlada će pružiti pomoć pri širenju na strana tržišta tako što će podržati internacionalizaciju tvrtki iz turističkog sektora uključujući turističke i putne agencije, hotele i slično. Vlada je također najavila poduzimanje svih koraka da se što bolje povežu privatni i javni sektor na području turizma te svoju podršku u u razvijanju inovativnih metoda vođenja i promocije turističkih destinacija.

Cilj – veći prihodi u postsezoni › Prema poda-

cima španjolskog Instituta za turistička istraživanja (IET), u kolovozu je Španjolsku posjetilo 7.9 milijuna stranih turista, što predstavlja rast od 5% u odnosu na kolovoz 2011. godine.

Očito se nastavlja pozitivan trend iz mjeseca u mjesec, jer u srpnju je u zemlji registrirano 7.7 milijuna stranih turista. Najveći broj ovogodišnjih turista došlo je iz Velike Britanije, čak 4.7% više nego lani. U odnosu na prošlu godinu, najviše novih turista – njih 17.5% više, došlo je iz Francuske. Najveći priljev turista bio je u Kataloniji. Ta pokrajina također bilježi najveći porast u broju dolazaka – 255.000 više nego lani, a najviše gostiju bilo je iz Velike Britanije

i Francuske. Madrid je ove godine zabilježio pad u broju dolazaka stranih turista i to za 30% u odnosu na prošlu godinu, što ustvari nije zabrinjavajući podatak, ako se uzme u obzir da je na prošlogodišnje podatke naveliko utjecala činjenica da je španjolski glavni grad bio domaćinom Svjetskog susreta mladih. Unatoč odličnim rezultatima, koje su ostvarili strani turisti, u sklopu nove turističke strategije Španjolska planira usredotočiti se na razvoj nacionalnih turističkih kampanja s ciljem uvjeravanja domaćih turista da odmor provedu u matičnoj zemlji.

Uz to, vlada će nastojati smanjiti avionske pristojbe i to posebno u dijelovima godine kada je broj turista manji, čime će se osigurati uvjeti za privlačenje još većeg broja turista i izvan sezone. Španjolske zračne luke u kolovozu su zabilježile porast dolazaka od 2.7% u odnosu na srpanj, dok je dolazaka cestom bilo 9.6% više.

U odnosu na kolovoz 2011., ovog je kolovoza smještaj u hotelima porastao za 8.9%, dok nehotelski smještaj ne bilježi rast. Jedna od točaka plana španjolske vlade odnosi se na ukidanje viza radi lakšeg ulaska potencijalnih poslovnih partnera i ulagača u Španjolsku, posebno kad je riječ o tržištima u razvoju. Hrvatska i Španjolska svakako se mogu usporediti s obzirom na činjenicu da su zemlje čije turističke sezone dobrim dijelom ovise o klimi, za razliku od zemalja s blagom, odnosno stabilnijom klimom. „Napori zemalja, koje imaju 24 stupnja cijele godine, da produže sezonu i održe razinu turizma su jedno.

Zemlje, koje su podložne godišnjim dobima moraju se prilagoditi i tražiti drugačije načine na koje bi povećale broj dolazaka, noćenja, a samim time i prihoda u postsezoni. Španjolska će u idućem razdoblju ulagati velike napore da u tu svrhu iskoristi postojeću infrastrukturu. U Španjolskoj ima dosta dosta dobrih, ali i ne tako dobrih primjera investicija i projekata u turističkom sektoru. Hrvatska može u tome naći inspiraciju, ali i pouku za vlastiti razvoj održivog turizma,” zaključila je Jelić. studeni 2012. 9

hor eca drugi o na ma

Najbolje u Hrvatskoj i o Hrvatskoj sve najbolje “Hrvatska, jugoistočna europska država s više od 1200 otoka, prostrijetih duž jadranske obale, sama sebe naziva poveznicom Zapada i Istoka… Obilazak zemlje oblika bumeranga je pothvat – mjesto za štovatelje sunca i mora i pravih gurmana… nabijena kulturom i poviješću, koja se i može očekivati od zemlje, koja je svojedobno bila linija razdvajanja AustroUgarskog i Otomanskog Carstva… Hrvatska je zemlja, koja uspješno spaja običaje Staroga svijeta s europskom modernom…”

Najboljih pet stvari, koje trebate vidjeti ili napraviti u Hrvatskoj Na prvom mjestu Forbesove preporuke jest boravak na otocima Hvaru, Visu i Braču, uz informaciju da je u cijelome mnoštvu tek dio hrvatskih ostoka nastanjen. Na drugom mjestu je prepuštanje kulinarskim ponudama, s posebnim naglaskom na Istru, koja se uspoređuje s Toskanom. Vino, maslinova ulja, tartufi samo su neke nezaobilazne namirnice tog podneblja.

Na trećem mjestu su nacionalni parkovi, najpopularniji među njima su Plitvička jezera, čije je područje proglašeno svjetskim dobrom i uvršteno je na UNESCO-v Popis svjetske baštine.

Na četvrtom mjestu su dubrovačke zidine, koje

Najboljih pet stvari, koje trebate napraviti u Hrvatskoj, ako uz sebe imate djecu Na prvome mjestu Forbes preporuča tečaj

jedrenja na Hvaru, koji osim izleta brodom

› Tako je Forbesov vodič za putovanja opisao Hrvatsku na svojem online portalu (startle.com), a Alex Crevar, njegov korespondent iz Hrvatske, te Forbesovi 'inspektori' odgovorili na sljedeća pitanja, ujedno savjetujući sve one, koji razmišljaju o posjetu našoj zemlji.

10 s t u d e n i 2 0 1 2 .

okružuju jezgru staroga grada, a Forbes njihov obilazak opisuje kao svojevrsnu inicijaciju svakog posjetitelja Hrvatske. Obilazak Zagreba je na petome mjestu. I Forbes priznaje da su posjetitelji često previše zaokupljeni morem i obalom da i ne stignu odvojiti vrijeme za jedan od najzanimljivijih glavnih gradova središnje Europe. Forbes o Zagrebu piše kao o minijaturnom Beču, koji njegova secesijska arhitektura, mnoštvo parkova, muzeja, restorana te rezonantan noćni život čine poželjnim odredištem. Forbes predlaže posjet muzeju Mimara te Zagrebačkoj katedrali.

oko jadranskih otoka uključuje i praktičnu poduku te malo teorije. Ako se zateknete na području Dubrovnika s djecom, na drugom mjestu Forbes prepruča panoramski pogled iz uspinjače, koja vozi od središta grada na brdo Srđ. Iako muzeji mogu biti manje zanimljivi djeci, Muzej grada Zagreba, ujedno i treća preporuka, obiluje interaktivnim izložbama, koje pokrivaju razna područja – od arheološ-

kih kolekcija do fotonovinarstva. Odlazak u neslužbeno glavni grad Dalmacije – Split – i posjet Dioklecijanovoj palači na četvtom je mjestu Forbesove liste. Peta preporuka glasi – spavajte pod zvijezdama i odnosi se na nacionalni park Paklenicu. Smještena podno Velebita, Paklenica je idealan odabir za obitelji, koje žele odmak od gradske vreve. Obilazak pećina i planinarskih puteva besplatan je za djecu mlađu od 12 godina, a cijene su povoljnije za mlađe od 18 godina.

hor eca drugi o na ma

Najboljih pet gastro iskustava u Hrvatskoj Iako su Francuska i Italija poznatije po tartufima, Forbes je na prvo mjesto najboljih gastro doživaljaja u Hrvatskoj svrstao istarske tartufe, posebice u središnjem dijelu Istre na području između Motovuna i Buzeta. Najbolje vrijeme za uživanje u jelima obogaćenima strugotinama gomoljastog dijamanta – kako nazivaju istarski tartuf, jest ujesen. Kamenice s Pelješca zauzele su drugo mjesto. Na sat vremena udaljenosti sjeverno od Dubrovnika, u Malome Stonu, berači kamenica brinu se da tamošnji restorani svakodnevno serviraju svježe kamenice netom izvađene iz mora. Paški sir zauzeo je

treće mjesto. Kad zapuše vjetar i sitnom solju s mora prekrije začinsko bilje poput ružmarina, koje onda pasu stada ovaca, proizvod njihova mlijeka je veličanstven i bolji od parmezana. Na četvrtom mjestu našlo se maslinovo ulje s južne polovice Istre s osvrtom na epicentar u Vodnjanu. Dalmatinski pršut zauzeo je peto mjesto.

U sjevernoj Damaciji, u blizini Zadra, pršut predstavlja način življena. Među najpoznatijima u proizvodnji pršuta su Drniš i Posedarje, iako su Forbesovi reporteri uočili da mnoge obitelji u regiji na svojim otvorenim tavanima suše pršute na jakom, slanom, sjevernom vjetru.

Najbolji shopping u Hrvatskoj Inspektori – urednici Forbesovog vodiča za putovanja slažu se da je to zagrebačka Ilica. Lacoste, Juicy Couture, Max Mara, Hugo Boss, Givenchy učinit će da se svaki pravi shopper osjeća kao kod kuće, a uz brojne trgovine i butike tu je bezbroj malih cafea, za predah od kupovine.

Najbolji način za doživjeti Hrvatsku u jednome danu Forbesovi urednici složili su se da je to posjet Istri. Istru opisuju kao savršen hibrid Hrvatske i Italije – mjesto snova za sve, koji vole plaže i dobar zalogaj. Jednom kad ste u Istri, svakako trebate posjetiti Rovinj, koji nazivaju odličnim predstavnikom Hrvatske te mjesto gdje će se zadovoljiti svi ukusi. Istra je također na raskrižju utjecaja Venecije i Habsburgovaca, a stari slavenski običaji susreću se s europskom modernom. Svakako se moraju probati tartufi, maslinovo ulje i morski plodovi.

Najboljih pet mjesta Najboljih pet za odsjesti restorana u Hrvatskoj u Hrvatskoj Na prvom mjestu je hotel Esplanade u Zagrebu, sagrađen 1925. za putnike Orient Expressa. Forbes ga smatra damom među svim hotelima. Na drugom je mjestu design hotel Astoria u Opatiji, a na trećem stancija Meneghetti u Istri, nekoć vila austrijskog admirala sagrađena u 19. stoljeću među maslenicima i vinogradima. Stancija može ugostiti 10 ljudi, a krase je rustikalni šarm i elegantan unutarnji dekor. Od mora je udaljena 2 kilometra, od pulskog aerodroma 20, a od Rovinja 25 kilometara. Hotel Pucić Palace u samom srcu Dubrovnika nalazi se na četvrtom mjestu Forbesove liste prijedloga. Na posljednjem, petom mjestu je Kempinski Hotel Adriatic, otvoren 2009. godine, sa svojim golf igralištem i vrhunskim spa doživljajem.

Među najboljim restoranima u Hrvatskoj, Forbes je prvo mjesto dodijelio restoranu u sklopu boutique hotela Boškinac u Novalji na otoku Pagu. Na jelovniku se izmjenjuju kontinen-

talna i otočna tradiconalna jela, uključujući janjetinu, salatu od hobotnice i tunu. Drugo mjesto zauzela je konoba Bako u Komiži na otoku Visu, koja je godinama na popisu najpoželjnijih restorana s morskim specijalitetima. Konoba Morgan u istarskim Bujama na trećem je mjestu Forbesova popisa. Restoran Nautika u Dubrovniku je na četvrtom mjestu prijedloga, a specijalnost su joj mediteranska jela. Posljednji Forbesov prijedlog odnosi se na restoran Marcellino u Zagrebu.

Najbolje za ponijeti doma iz Hrvatske Najbolje što iz Hrvatske možete ponijeti sa sobom jest vino, ocijenili su Forbesovi inspektori. S obzirom na metode dobivanja vina, spoj tradicije, fantastičnih terena i tehnologije urodili su proizvodima, čiji bi uzorak trebao imati svatko tko posjeti Hrvatsku. Forbesov izvjestitelj također navodi da je količina vina iz Hrvatske, koja se izvozi, poprilično ograničena.

Zašto je najbolje Hrvatsku posjetiti upravo sada?

Forbesovi urednici vjeruju da je to stoga jer se Hrvatska, nakon godina provedenih u tranziciji, konačno posvetila onome što najbolje može i zna – ugostiti posjetitelje ‘gladne’ provoda i odmora na obali. Iduće godine Hrvatska bi se trebala pridružiti Europskoj uniji. Iako to nužno ne znači trajnu promjenu, činjenica je da će se Hrvatska naći u još jednoj tranziciji.

Poanta svega? Doživjeti Hrvatsku kakva jest, znači posjetiti ju upravo sada. s t u d e n i 2 0 1 2 . 11

hor eca intervju ka r in va n den berg

DoubleTree

by Hilton: dolazak legendarnog kolačića > r a z gova r a l a Nina Počuča

Uoči skorog otvaranja drugog Hiltonovog hotela – branda u Hrvatskoj razgovarali smo s Karin van den Berg, alfom i omegom zagrebačkog DoubleTree hotela, poznatog po legendarnoj ugostiteljskoj ikoni – toplom kolačiću s komadićima čokolade, kao dobrodošlici prilikom prijave.

“Doubletree je novi brand u Hrvatskoj i bitno je da ljudi znaju što i tko iza njega stoji i što mogu očekivati od nas. Htjeli bismo što više ljudi uvesti u hotel – da ga vide kao proizvod, da iskuse našu uslugu, jer to je najmoćnija komunikacija. Naša zadaća je omogućiti gostima pravi doživljaj potpune usluge i najvišeg mogućeg standarda.“ 12 s t u d e n i 2 0 1 2 .

fmcg intervju

s t u d e n i 2 0 1 2 . 13

hor eca intervju ka r in va n den berg

Z

a DoubleTree je prošla godina bila prekretnica – otvoren je 250. hotel pod tim brandom, a slavilo se i 25 godina postojanja finog čokoladnog kolačića. Nema datumski preciziranog odgovora na pitanje od milijun dolara – kada se točno otvara DoubleTree u Zagrebu – no, to ni nije toliko bitno, ako se samo uzme u obzir činjenica da će i Zagreb i Hrvatska uskoro postati bogatiji za hotelski brand, koji trenutno postoji na 300 lokacija u 24 zemlje na pet kontinenata s više od 65000 soba. Karin van den Berg radi u sklopu Hilton Worldwide grupe punih 10 godina, a prije Zagreba radila je u Hiltonu u Hagu, u Nizozemskoj.

Možete li nam reći nešto više o Hiltonovim brandovima? ›

Hilton Worldwide ima ukupno deset brandova, koji su podijeljeni u tri kategorije. Imamo luksuzne brandove Waldorf Astoria i Conrad. U segment brandova, koji nude potpunu uslugu, spadaju Hilton, DoubleTree i Embassy Suites. Imamo i brandove, koji spadaju u segment ciljane usluge i to su Hilton Garden Inn i Hampton by Hilton. Svi oni su osnovni brandovi, koji su se razvili u Europi. Općenito u svim našim hotelima razlikujemo potpunu uslugu, takozvani full service i ciljanu uslugu, odnosno focus service. Hoteli s ciljanom uslugom su hoteli, u kojima, primjerice, serviramo doručak, ali u kojima recimo nema konferencijske opreme. Takva vrsta hotela općenito je više usredotočena na sam proizvod. DoubleTree je zajedno s Hiltonom i Embassy brandom u kategoriji potpune usluge, što znači da gostima omogućujemo poslugu u sobu, spa, fitness dvorane, sobe za sastanke, a restoran je otvoren tijekom dana za sva tri obroka – doručak, ručak i večeru.

Koja je razlika između Hiltona

i DoubleTree hotela? › Vrlo

su bliski. Oboje uključuju potpunu uslugu. Ikona DoubleTree hotela je čokoladni keksić, koji na neki način i simbolizira razliku. DoubleTree je manje formalan od Hiltona. S DoubleTree brandom cilj nam je da se gosti osjećaju kao kod kuće, da ih se tretira pojedinačno i da su im dostupne apsolutno sve usluge, koje bi im inače bile dostupne u Hiltonu. S tog stajališta, kad malo bolje razmislite, ni nema neke velike razlike. Ono što odlikuje DoubleTree brand je Sweet Dreams® koncept, odnosno doživljaj spavanja, kao dio obećanja branda – obećajemo da će ostanak biti udoban.

Madraci su visoke kvalitete isto kao i posteljina i bitno nam je da gost i na taj način osjeti razliku.

Također smo ponosni na standard usluga, koje pružamo jer je to na kraju krajeva i ono što čini pravu razliku. Lijepo je kad postoji dobar proizvod – hotel, ali usluga mora biti savršena.

Koje su prednosti DoubleTree hotela spram drugih hotela u Zagrebu? › Na prvom mjestu je

to usluga, zatim cijeli proizvod – hotel. Hotel je u potpunosti nov. Naše sobe su odlično opremljene. Svaka soba ima satelitski LCD TV od 37 inča, besplatni wireless pristup internetu, glačalo, dasku za glačanje, sef za laptop, automatsko gašenje klime u slučaju otvaranja prozora. Svaka kupaonica ima odvojenu tuš kabinu od kade i sustav, koji omogućuje da se ogledalo ne zamagljuje. Kupaonice su poprilično luksuzne čak i u najosnovnijoj kategoriji sobe. DoubleTree je smješten u Green Gold centru, koji je u poslovnoj zoni i vrlo blizu velikog broja ureda i to nam je velika prednost. Naše osoblje konstantno prolazi obuke da bismo svi zajedno mogli doista opravdati sve standarde, koje kao brand i jamčimo. To sve zajedno čini veliku razliku.

Koliko domaćih ljudi radi u DoubleTree hotelu? › Naš

direktor financija je Austrijanac i trenutno brine o dva hotela, o Hiltonu Imperial u Dubrovniku i o DoubleTree hotelu u Zagrebu.

Osim njega, svi drugi zaposlenici su lokalno stanovništvo. U DoubleTree hotelu ukupno je zaposleno 75 ljudi. Većina ljudi u našem timu ima iskustva s radom u inozemstvu bez obzira radi li se o Hiltonu, o nekom drugom hotelskom lancu ili kruzerskoj tvrtki. Iskustva lokalne ekipe su ustvari poprilično raznolika i to je dobro. Naravno da nam je iznimno bitno vladanje stranim jezicima i to nam je bio važan čimbenika odabira – da ljudi dobro pričaju engleski, a još su u dodatnoj prednosti ukoliko vladaju i nekim drugim stranim jezikom.

Hrvatska je u tom pogledu dobro predstavljena – jako puno ljudi govori engleski i/ili njemački i talijanski ili čak ruski. Po pitanju jezika ljudi u Hrvatskoj su talentirani i to je svakako prednost za hotelsko poslovanje.

SVAKO JE TRŽIŠTE SPECIFIČNO

Koliko su DoubleTree, ali i drugi brandovi, zanimljivi investitorima u Europi?

DoubleTree je kao brand nastao u Sjedinjenim Američkim Državama. U Europi se počeo razvijati prije otprilike pet godina. Trenutno u Europi imamo oko 30 hotela, a njih oko 250 u Sjedinjenim Američkim Državama. DoubleTree je definitivno brand, koji se u Europi tek treba razviti. To je dobro za sve investitore, koji žele uložiti u hotele, jer kad je u pitanju Hilton - definitivno imaju velik izbor s obzirom na sve što se pod Hiltonom nudi. Svaki grad traži određeni tip hotela, a isto tako i svaka zgrada. Sa svojim partnerima uvijek razmatramo, koji brandovi su najpogodiniji za koje gradove i za kakve građevine.

Kakvim rezultatima se nadate u prvih godinu dana poslovanja? › Mislim da je jako bitno da

ljude upoznamo s DoubleTree brandom i priviknemo ih na njega. To je novi brand u Hrvatskoj i bitno je da ljudi znaju što i tko iza njega stoji i što mogu očekivati od nas. Htjeli bismo što više ljudi uvesti u hotel – da ga vide kao proizvod, da iskuse našu uslugu, jer to je najmoćnija komunikacija. Naša zadaća je omogućiti gostima pravi doživljaj potpune usluge i najvišeg mogućeg standarda. Naravno da nam je i cilj da popunimo sve hotelske kapacitete i privučemo što više gostiju. Imamo na raspolaganju 152 sobe. Za Zagreb smo nekretnina srednje veličine. U Zagrebu ima hotela sa značajno većim brojem soba, no to nas ne brine. Ono što želimo jest popuniti hotel po ‘pravim’ cijenama. Sigurno da će biti razdoblja u godini kad će potražnja za sobama u gradu biti niža, ali opet – bit će i razdoblja kada će biti upravo suprotno. Cilj nam je izbalansirati ta odstupanja i postići maksimalan profit.

S obzirom da je hotel smješten u poslovnoj zoni, jeste li više usmjereni na goste tog profila? › Apsolutno ne, pogotovo

ako uzmemo u obzir kompletnu paket uslugu, koju DoubleTree nudi. Primjerice, World Class spa i fitness centar u hotelu su na devetom i desetom katu i sve te pogodnosti nisu rezervirane isključivo za poslovne goste.

Također nudimo i kombinirane pakete – za posjete Zagrebu i Dubrovniku. Ako netko odsjeda u hotelu u Zagrebu, imat će priliku posjetiti Dubrovnik i obratno i sve to u sklopu Hilton branda. Na taj način obogaćujemo turističku ponudu i ciljamo na sve segmente gostiju.

Upravljanje hotelom je proces. Na koji način mislite mjeriti njegove performanse? › Uvijek se uspoređujemo s

› “Hrvatska ima potencijal da postane cjelogodišnje turističko odredište.”

14 s t u d e n i 2 0 1 2 .

hor eca intervju ka r in va n den berg prvobitnim idejama, projekcijama. Još je važnija naša usporedba s drugim hotelima u gradu. Postoje generički dostupni podaci na temelju kojih se možemo uspoređivati i to nam je bitno. No, ono što nam je uistinu važno su ocjene zadovoljstva naših gostiju. Svaki gost, koji se odjavi, automatski e-mailom dobije upitnik gdje može ocijeniti svoj ostanak u hotelu. Postoji opcija da to učini na licu mjesta, putem upitnika, no naša je praksa da sve šaljemo e-mailom. Zajedničko svim Hiltonovim hotelima je to da goste po odlasku zamolimo da iskreno ocijene svoj ostanak. Postotak povratnih informacija je dosta visok – ljudi doista odvoje vrijeme za popunjavanje upitnika. Metodologija mjerenja uspjeha konzistentna je za sve brandove. Svi aspekti ostanka mogu se ocijeniti na ljestvici od 1 do 10. Na taj se način možemo usporediti i sa sestrinskim hotelima unutar istog lanca, što nam daje dobar uvid u neka područja, koja bismo možda trebali promijeniti ili poboljšati. Naravno, profitabilnost hotela je očito mjerilo koliko smo uspjeli. Ako su ostali uvjeti ispunjeni, profit je onda logična posljedica.

Koliko razvoj tehnologije utječe na poslovanje hotela u smislu isplativosti konferencijskih kapaciteta? › Razvoj

tehnologije traje već neko vrijeme, već zadnjih desetak do 15 godina. Ta činjenica je svakako promijenila landscape sastanaka.

U našim konferencijskim dvoranama već imamo ugrađen sustav, koji omogućuje video konferencije, što znači da ljudi već imaju mogućnost broadcastinga.

Takve postavke zahtijevaju visoke standarde infrastrukture informacijske tehnologije. Hoće li to ikad u potpunosti zamijeniti ljudsku interakciju licem u lice – mislim da ne. Za ljudske je odnose bitno da se događaju uživo, da se ljudi sreću osobno, razgovaraju. U biznisu je jako važan humani aspekt. Smanjuju li takve tehnološke mogućnosti dužinu sastanaka – potencijalno da. Mijenjaju li takve tehnološke mogućnosti možda malo i sam sadržaj sastanka – vjerojatno da.

No, mislim da video prijenos nikad u potpunosti neće moći zamijeniti ljudsku interakciju.

I U KRIZI BRANDOVI PREŽIVLJAVAJU

Mislite li da će ulazak Hrvat-

ske u Europsku uniju pridonijeti većoj posjećenosti zemlje, a samim time i šansama za bolje hotelsko poslovanje? S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju vjerojatno će više gostiju, koji su se već upoznali negdje drugdje s Hiltonovim uslugama, u Zagreb, odnosno u Hrvatsku dolaziti upravo u Hilton, jer su naviknuli na Hiltonov tretman.

Hilton ima svoj loyalty program, odnosno program vjernosti.

Svi naši članovi već znaju za DoubleTree hotel u Zagrebu.

Postoje programi sakupljanja bodova odsjedanjem u hotelu, a ujedno se skupljaju i nagradne avionske milje. To je naš double dipping program, a Hilton je jedini hotelski lanac u svijetu, koji takvo nešto nudi. Činjenica da će i Zagreb i Hrvatska postati dijelom Europske unije samo znači da će i grad i hotel biti još eksponiraniji nego što već jesu sada.

Koja je budućnost hotela s četiri ili pet zvjezdica s obzirom na to da su budžeti za putovanja smanjeni – kako za tvrtke tako i za privatne goste? › Smanjeni budžeti svih

profila gostiju već utječu na

hotelsko poslovanje i tako je već nekoliko godina. Ono što svima mora biti jasno jest da Hiltonovi hoteli nude dobar omjer cijene i kvalitete. Neki će uvijek raditi kompromise i po pitanju usluge i po pitanju proizvoda, ali mislim da to dugoročno nije dobro rješenje. Tržište je jako konkurentno, ali s druge strane, moraš stajati iza toga što nudiš na tržištu.

Zato jer ljudi općenito u današnje vrijeme u hotelima odsjedaju kraće, bitno je da je ostanak učinkovit i da je sve vrijedno potrošenog novca. Takva situacija stavlja još više zahtjeva pred hotel, a mi se moramo pobrinuti da udovoljimo tim očekivanjima.

Takva konzistencija treba biti i s uslugom, što bi potencijalno trebalo rezultirati da gosti odabiru upravo ‘vaš’ hotel jer znaju što mogu očekivati. Doista, teška su vremena i trebamo bisti svjesni svih očekivanja i poslovnih ljudi i onih koji su na odmoru.

Moramo se maksimalno prilagoditi gostima i u dobrim, ali i u lošim vremenima i osigurati da brand opravda svoje ime. Upravo stoga brandovi preživljavaju, čak i kada je ekonomska situacija teška. Ljudi točno znaju što mogu očekivati od hotela. Što se tiče usluge – kompromisa nema.

Zagreb. Mislim da je divan grad. Čist je, siguran, ima puno zelenila, ima puno › “Volim stvari za vidjeti i posjetiti, muzeja, kulturnih priredbi, trgovina, kafića...

Pun je nekih malih sitnih uzbuđenja i to ga čini posebnim.”

s t u d e n i 2 0 1 2 . 15

hor eca intervju ka r in va n den berg Koliko je bitna lokacija? DoubleTree je u širem središtu grada. › Sve se stvari trebaju

uzeti u obzir. I cijena benzina, i dnevna putovanja javnim prijevozom, taksijem... Jedna od naših prednosti svakako je činjenica da smo jako blizu samog centra grada i da ljudi ne moraju dodatno investirati u prijevoz na kratke rute. Nije potreban čak ni taksi. Jedna od prednosti za hotelijere općenito je činjenica da su cijene letova drastično smanjene. Konkurencija aviooperatera jako je velika.

Ljudi razmišljaju logično. Primjerice, ako rezerviraju jeftiniji let, možda će trebati platiti kavu u avionu, ako ju požele, no, s druge strane, putuju li skupljom aviokompanijom, u cijenu karte bit će uključeni i kava i ručak i snack. Moći će, uz to, birati vrijeme letova ili imati neke druge, slične pogodnosti, koje ne bi imali s jeftinijim avioprijevoznikom. Slično je i s hotelskim biznisom. Drugačiji proizvodi imaju drugačije cijene, što ne znači nužno najbolji deal. Bitno je da se ljudima iskomunicira što točno dobivaju kad kod nas unajme sobu.

Do koje mjere može DoubleTree pridonijeti popularnosti Zagreba kao turističkom odredištu? › Mislim da

možemo pridonijeti jako puno.

Ako veliko svjetsko hotelsko ime otvori svoj brand na nekoj destinaciji, to uvijek povećava njezinu izloženost. Zbog Hiltonova programa vjernosti Hilton HHonors, imamo milijune članova diljem svijeta. Njima je već servirana informacija o Zagrebu kao novom odredištu. Također imamo klijente, koji nikad nisu bili u Zagrebu, a imamo i prodajni tim na svim kontinentima, koji prodaje sve naše brandove. Kad dobivamo upite za sastanke, svakako nam

je cilj da potencijalne klijente upoznamo sa Zagrebom i tu ih dovedemo, no ne samo zato da bismo ukrali posao drugim hotelima. Kada bi nam jedino to bio cilj, samo bismo si stvorili tešku situaciju. Svakako nam je namjera dovesti što veći broj ljudi u Zagreb, pogotovo s tim kombiniranim paketima, koji uključuju odlazak u Dubrovnik, bilo da se radi o poslovnim ili privatnim gostima. Jednom kad dođete u jedan od gradova imate dobar razlog da odete i u drugi, pogotovo ako vas to dodatno ne košta. Već dobro surađujemo s turističkom zajednicom Zagreba i Hrvatske i pronalazimo načine na koji zajedno možemo promovirati odredišta.

Ljudi neće dolaziti u Zagreb isključivo zato jer je tu Hilton.

No, ako dolaze u Zagreb, a mi kao brand možemo to podržati, moramo pronaći načine kako povećati izloženost grada.

Mislite li da Hrvatska može biti cjelogodišnje turističko odredište? › Mislim da ima

potencijal da to postane. Ako Budimpešta može biti cjelogodišnja destinacija, zašto to ne bi mogao biti i Zagreb? Mislim da Zagreb se može ponuditi još i više. U cijeloj Hrvatskoj postoje jedinstvene lokacije, ali je svijest o njima ograničena. Osobno, posjetila sam Plitvička jezera, koja su prekrasna. Postoje i druga predivna mjesta, koja se mogu posjetiti u svim godišnjim dobima, ili koja možete posjetiti barem devet mjeseci u godini. Kad uzmete u obzir sve njezine dijelove, Hrvatska stvarno ima sve elemente da bude cjelogodišnje turističko odredište i stvar je apsolutno svih u turističkoj industriji da nešto po tom pitanju naprave.

Mi kao hotel, koji je otvoren sedam dana u tjednu, 365 dana

u godini, trebamo gledati na koji način možemo biti još fleksibilniji u pružanju smještaja turistima. To doslovce znači da smo otvoreni ‘i petkom i svetkom’.

Zagreb je odličan grad za trodnevne ili četverodnevne izlete u sva godišnja doba i po tom pitanju može biti rame uz rame popularnim odredištima u drugim dijelovima istočne Europe.

Spoj kulinarstva, kulture, obale, unutrašnjosti odlična je podloga za razvoj cjelogodišnje ponude.

Koja je razlika između azijskog i europskog hotelijerstva i načina poslovanja? ›

Azija je kompletno drugačija od Europe, a velike su razlike među azijskim zemljama unutar kontinenta - Kina je, primjerice, potpuno drugačija od Tajlanda.

Na Tajlandu sam radila u sklopu resorta. To je već u početku velika razlika, jer ljudi u resorte dolaze na najmanje desetak dana. Radilo se o resortu od četiri zvjezdice za ‘višu’ klasu, a jedna od mojih menadžerskih dužnosti bila je obilaziti i pozdravljati goste na plaži i uvjeriti se da su zadovoljni uslugom. Na takvim pozicijama izgrađuje se druga vrsta odnosa s gostima, iz prostoga razloga što oni odsjedaju dulje. Odnosi su osobniji. U Kini sam radila u sklopu korporativnog, poslovnog hotela u Beijingu, gdje se ljudi u hotelu zadržavaju jako kratko. Na Tajlandu su ljudi jako orijentirani k pružanju usluga.

U Kini je to manje naglašeno.

Ako te dvije zemlje generički usporedite s Europom, očito je da je cijena rada znatno niža u Aziji što znači da možete imati puno više zaposlenika. Ugrubo bih rekla da u Aziji možete imati dvoje zaposlenika po sobi, dok je u Europi obratno, jedan zaposlenik na dvije sobe. U Hrvatskoj postoji dobra naobrazba za turistički menadžment, zemlja

mene kao Nizozemku Hrvatska je ustvari velika zemlja, iako › “Za se vama možda čini malom. Ako u Nizozemskoj putujete sat i pol, doći ćete na drugi kraj druge države. Ovdje ste za šest sati još uvijek negdje na obali, koja je opet, sat i pol vožnje od Zagreba.”

16 s t u d e n i 2 0 1 2 .

ima dugačku turističku povijest. Ljudi znaju kako je raditi u uslužnom sektoru i to je svakako prednost.

S obzirom na to da ste često mijenjali zemlje boravka i živjeli i radili na suprotnim krajevima svijeta, jesu li to bili svojevrsni ‘kulturalni šokovi’? › U neku ruku i jesu. Mislim da

trebate biti jako svjesni da je potrebno neko vrijeme da se prilagodite i dati sebi to vrijeme.

Boravak u nekim mjestima u koje sam bila relocirana i na koja sam se morala prilagoditi bio mi je otežan samim time jer nisam govorila jezik zemlje u koju sam išla. U Beču sam živjela godinu i pol, ali, s obzirom da govorim njemački, to je bila olakotna okolnost. No, s druge strane, u Hrvatskoj, ako pričate engleski ili njemački, u 99% slučajeva ćete ‘preživjeti’. Ako naučite hrvatskog barem toliko da se možete snalaziti u trgovini i restoranu, to već puno pomaže.

Istodobno, takav ‘nomadski’ život donosi uzbuđenja.

Kako se snalazite u Zagrebu i Hrvatskoj? › Ovdje sam s obi-

telji već deset mjeseci. Obitelj mi je jako fleksibilna. Imam malu kćerkicu od 16 mjeseci, koja još nema mišljenje, što je olakšavajuće. Svakako pomaže i činjenica da još ne ide u školu.

Suprug je fleksibilan po pitanju svojih poslovnih obaveza što je odlično, tako da ni jedan ni drugi nismo vezani uz jedno mjesto. Zasad on odrađuje većinu obiteljskih aktivnosti.

Očito da se ne bih mogla baviti ovim poslom da je drugačije.

Nastojimo se vidjeti što više.

Ponekad je teško zbog prirode posla, ali trudimo se. Iako ima svojih negativnih strana, ovakvim načinom života upoznajete doista puno krasnih ljudi. Činjenica da smo ovdje dala nam je iznimnu priliku da putujemo po regiji, što inače pod normalnim okolnostima vrlo vjerojatno ne bi bio slučaj. Nije uvijek lako i jednostavno, ali daje sasvim novu dimenziju.

CBTour 2012 *(1(5$/1, 25*$1,=$725, ENERGO MEDIA SERVIS ENERGIJA I OKOLIÅ NA JEDNOM MJESTU

Dobitnici nagrada cbtour 2012 najbolji ukupni program Stella Mediterannea d.o.o.

*(1(5$/1, 32.529,7(/-

najbolji program odgovornog turizma Valamar hoteli i ljetovališta d.o.o. najbolji team building program $XWRSURPHWQR SRGX]H¬H G G 3RúHJD

*(1(5$/1, 6832.529,7(/-

=/$71, 0(',-6., 32.529,7(/-

najbolji kreativni program ,VWDUVND úXSDQLMD 8SUDYQL RGMHO ]D WXUL]DP najbolji marketinški program .DWDSXOW 3URPRFLMD G R R najbolja usluga Klaracomm d.o.o. najbolji proizvod Liburnia Riviera Hoteli d.d. najbolja tehnologija 7XULVWL²ND ]DMHGQLFD *UDGD =DJUHED QDMEROML PHQDGúHU Muzeji Hrvatskog zagorja *RUDQND +RUMDQ XNXSQL SREMHGQLN QDWMH²DMD X Solaris d.d.

17 www.CBtour.eu studeni 2012.

hor eca na jbol ji među na jbol jima The Water side Inn

The Waterside Inn

iskustvo s potpisom

Smješten u nadahnjujućem krajoliku, u njemu vlada elegancija, ustvari je nepretenciozan, usluga je bez mane, a o kuhinji da ne pričamo... Sve u svemu je jako jednostavan, odiše lakoćom i već punih 27 godina zaredom opravdava svoje tri Michelinove zvjezdice. › piše Nina Počuča

N

a obali Temze, u životopisnom selu Bray, još od 1972. godine The Waterside Inn – ‘restoran sa sobama’ – nudi inspirativne francuske delicije. Generacijama u vlasništvu obitelji Roux, neprikosnoven ugled Waterside Inna, uz svu njegovu jednostavnost, svrstao ga je na sami vrh svjetskog gastronomskog doživljaja. Danas ga vodi chef Alain Roux, ponosno nastavljajući tradiciju svojeg oca Michela. Niti jedan britanski restoran ne može se pohvaliti da je uspio zadržati tri Michelinove zvjezdice tako dugo. Kao dio organizacije Relais&Chateaux, globalne mreže luksuznih hotela i restorana u individualnom vlasništvu, ne samo da se Waterside Inn može pohvaliti s dvojicom Relais Gourmand chefova nego je i jedini britanski član međunarodne udruge Relais Dessert, čiji su članovi najveća imena na području slastičarstva. Gurmani, koji očekuju tiho, pomalo pretenciozno salonsko ozračje, iznenadit će se ulaskom u Waterside Inn, ali ne i razočarati. Iako se u Waterside Innu nudi vrhunska hrana, atmosfera je ‘domaća’, uz starinske stolove s lanenim stolnjacima, srebrnim beštekom i kristalnim čašama.

Obiteljski biznis › Prezime Roux s poštovanjem

odzvanja u kulinarskim krugovima. U protekla četiri desetljeća braća Michel i Albert naveliko su utjecali na navike Britanaca kad je u pitanju hrana. Još iz vremena kada su preuzeli prvobitni restoran Le Gavroche, koji je otvoren 1967. u londonskoj Lower Sloane ulici, imali su jedan cilj – steći svjetski ugled na temelju kvalitete svoje kuhinje i usluge. Nakon što su se okušali u vođenju uspješnih gradskih restorana, 1972. godine braća Roux su preuzela tradicionalni engleski pub u mirnome selu Royal Berkshire. Želja im je bila transformirati ga u elegantan restoran i cocktail bar. Tako je nastao The Waterside Inn. Zajedno sa svojim sinovima, Alainom i Miche-

18 s t u d e n i 2 0 1 2 .

TERASA RESTORANA The Waterside Inn

lom mlađim, koji su nastavili putem svojih očeva, braća Roux su 1986. u poslovnom smislu krenuli svaki svojim putem. Albert je odabrao Le Gavroche, a Michel - Waterside Inn. Michel Roux je 16 godina kasnije, a dotad je postao ponosnim nositeljem najvišeg francuskog odlikovanja kao vitez legije časti (Chevalier de la Légion d’Honneur), svoje dužnosti i odgovornosti u Waterside Innu prebacio na svojeg sina, Alaina. Te iste 2002. godine, dodijeljeno mu je najveće kraljevsko priznanje - počasni orden britanskog carstva (OBE).

San svakog restorana › The Waterside Inn svoju je prvu Michelinovu zvjezdicu dobio 1974. godine, kada je i nastao ovaj popularni sustav ocjenjivanja, odnosno kad je objavljen prvi Michelinov vodič. Drugu zvjezdicu restoran je dobio 1977. godine, osam godina prije svojeg najvećeg priznanja. Restoranu su 1985.

godine dodijeljene tri Michelinove zvjezdice.

Danas je Waterside Inn jedini ‘establišment’ u Velikoj Britaniji, koji već više od 25 godina odlikuje najpoželjniji gastronomski status – tri Michelinove zvjezdice.

Besramno francuska kuhinja › Besramno

francuska, u savršenoj izvedbi: svaka dekadentno slasna kombinacija sastojaka upućuje na superiorne kulinarske vještine. Na čelu s Alainom Rouxom, o restoranu se brine tim od više od 60 iskusnih međunarodnih profesionalaca i svaki od njih na svoj način pridonosi uspješnosti restorana. A strast Alain Rouxa za hranom može se mjeriti samo s onom njegova oca. Iako je Master Pâtissier, njegov entuzijazam za pravljenjem deserta u Velikoj je Britaniji nesuporediv – Roux će iznenaditi i ukuse najpronicljivijih. Meniji u Waterside Innu su sezonski, jer, kako kažu, samo

hor eca na jbol ji među na jbol jima The Water side Inn

chef Alain Roux

THE WATERSIDE INN SAVJETI VLASNIKA CHEF ALAIN ROUX File iverka poširan u morskoj vodi i obložen oscieta KRALJEVSKIm belgijskIm kavijarom I umakOM OD MORSKOG JEŽA

i jedino tako se može raditi s najsvježijim i najboljim dostupnim namirnicama. Postoji potpuni à la carte meni te meni Exceptionnel, dostupan i za ručak i za večeru. Za ručak se serviraju ‘laganije’ opcije – meni Gastronomique od tri slijeda jela savršeni je odabir bilo za poslovni ručak ili neobavezno druženje. Iza fantastičnog kulinarskog doživaljaja stoji brigada chefova, koji zajedničkim radom spajaju svoju strast za kvalitetnim proizvodom i neumorne pripreme s gotovo vojničkom preciznošću. Kuhinja Waterside Inna nije samo meka kreativnosti već i nevjerojatno ugodno mjesto za rad zahvaljujući preuređenju od prije četiri godine u vrijednosti od 1.5 milijun britanskih funti. Kuhinja je ergonomski dizajnirana zbog lakoće kretanja, opremljena je najmodernijim parnim pećnicama i indukcijskim pločama za kuhanje, plancha roštiljom i šipkom za pečenje.

S takvom opremom, kažu u Waterside Innu, na struji uštede 20 do 30% po računu. „U dobru i zlu“ › Raskošna, elegantna i ekskluzivna – privatna objedovanja u Waterside Innu podignuta su na neku novu razinu. Kad prilike nalažu intimniju atmosferu, idealan je odabir ‘koliba kraj rijeke’ odnosno River Cottage, smještena tik uz restoran. ‘Koliba’ ima vlastiti ulaz, a imajući na umu vlastito, ‘zatvoreno’ dvorište, može se prilagoditi raznim potrebama – bilo da

se radi o povjerljivom službenom sastanku, proslavi rođendana, vjenčanju ili krštenju. Idealna je za najmanje šest do najviše 12 osoba. Privatne zabave moguće je organizirati svaki dan, čak i ponedjeljkom i utorkom kada je Waterside Inn zatvoren. River Cottage također posjeduje dozvolu za sklapanje vjenčanja i civilnih partnerstva. Nakon pića dobrodošlice, gosti se sele u elegantan salon gdje ih čeka lokalni matičar.

Slavlje se može nastaviti u Kolibi ili premjestiti u restoran. Svi oni, koji imaju posebne prehrambene zahtjeve, ne trebaju strahovati jer se meni u potpunosti može prilagoditi njihovim potrebama. U cijenu od 2000 britanskih funti uključen je najam Kolibe, piće dobrodošlice, svježe cvijeće i personalizirani meni za goste.

Kao kod prijatelja › Koncept restorana sa

sobama, koji je iznimno popularan u Francuskoj, pruža svim gostima Waterside Inna mogućnost odmora. Nakon uživanja u vrhunskoj kuhinji i finim vinima, alternativa povratku kući jest noćenje u nekoj od 11 smještajnih jedinica – soba i apartmana – u sklopu Waterside Inna.

Neke sobe nalaze se u glavnoj zgradi restorana, dok su neke raspoređene po takozvanim ‘kolibama’ u blizini restorana. Tako su u Ryepeck kolibi smještena dva apartmana s prekrasnim

vrsta vina Iako francuski restoran, The Waterside › 1000 Inn nudi vina iz svih krajeva svijeta. Na vinskoj listi nalazi se 1000 vrsta, koja će zadovoljiti svačiji ukus i svačiji džep.

Opišite nam kreativni proces u Waterside Innu? O čemu se radi?

U većini slučajeva služimo se metodama klasične ili francuske kuhinje, koje onda sami interpretiramo i na koje se nadograđujemo.

Jelima dodajemo lakoću i svježinu u skladu s ukusima današnjice. Nastojimo koristiti hranu lokalnih proizvođača i to sezonske namirnice kolikogod je to moguće. Na dnevnom meniju i jelovniku A la Carte usko surađujem sa svojim glavnim kuharom Fabriceom Uhrynom i sa svoja dva sous chefa te glavnim chefom za slastice. Iznimno smo predani poslu kao tim i uvijek razmjenjujemo svoja mišljenja i ideje. Što je ključ uspjeha The Waterside Inna?

Konzistencija je ključ našeg uspjeha. Taj je uspjeh postignut zahvaljujući timu od 70 iznimno pov-

ezanih ljudi, koji nastoje raditi s lakoćom da bi dostavili stvarno dobru hranu, uslugu bez premca i dobro održavali restoran.

Razgovarate li sa svojim gostima na licu mjesta? Koliko je važno čuti i osjetiti njihove dojmove?

Jako je važno.

Nastojim pozdraviti baš sve goste na njihovu odlasku i cijenim svaku njihovu povratnu informaciju, bilo da je ona dobra ili loša.

Koji je najbolji savjet, koji Vam je udijelio otac?

Otac mi je rekao: “Uvijek imaj na umu da kuhaš za svoje goste, ne isključivo za sebe.”

Da možete dati nekoliko brzinskih savjeta mladim chefovima, kojima ste možda baš Vi uzor, što bi to bilo?

Oštrite noževe!

Budite strastveni!

Budite strpljivi!

Imajte poštovanja! s t u d e n i 2 0 1 2 . 19

hor eca na jbol ji među na jbol jima The Water side Inn pogledom na Temzu, uključujući najprostraniji apartman Mallards s Julijinim balkonom, podsjećajući na životopisnu povijest cijelog mjestašca.

Svaka soba ima vlastitu kupaonicu ili tuš kabinu, l’Occitane kozmetiku, flat-screen TV i wireless pristup Internetu. Odsjedanje u Waterside Innu je kao da ste došli kod prijatelja. Ne postoji usluga u sobu, ali je zato tu zajednička kuhinja gdje vas čeka svježa Nespresso kava i velik izbor čajeva. Ali, u duhu francuske tradicije, kontinentalni doručak poslužuje se direktno u sobu.

Uspomena za sva vremena › Jedna od pred-

nosti Waterside Inna jest ta što je restoran udaljen svega 15-ak kilometara od mjesta najpoznatijih društevnih okupljanja uključujući Royal Ascot, Henley Royal regatu i Guards Polo Club. Alternativno se dan može provesti razgledavajući dvorac Windsor ili Savillov vrt.

Ukoliko se u Brayu nađete bilo kada između Uskrsa i rujna, u kavi i aperitivu možete uživati i na Waterside Innu – II., elegantnom brodiću, koji odjednom može prihvatiti do osmero ljudi. Cijena takve vožnje za pola sata iznosi 65 britanskih funti. Da šećer dolazi na kraju znat će oni koji se odluče na večeru za dvoje s Exceptionnel menija, posebnog baš kao što mu i samo ime govori, i upotpunjenog šampanjcem. I dok će drugo jutro uživati u kontinentalnom francuskom doručku u vlastitoj sobi, uvidjet će da je iskustvo u Waterside Innu doista impresivno jer će na poklon dobiti nekoliko ‘sitnica’ te osobno potpisan primjerak knjige Alaina Rouxa kao suvenir.

Povijesno selo Bray

Roux stipendije

MICHEL ROUX

Zahvaljujući stipendijama Roux, svake godine 50 mladih chefova ima priliku natjecati se za nagradu života: tromjesečnu praksu u bilo kojem restoranu po izboru s tri Michelinove zvjezdice. Još prije 30 godina su braća Michel i Albert Roux imali jasnu viziju budućnosti: omogućiti mladim britanskim chefovima da razvijaju svoje vještine radeći u kuhinjama najboljih europskih restorana.

BRAY VILLAGE

I prije nego je postao popularno gastronomsko odredište, povijesno selo Bray poznato je po svojim još popularnijim stanovnicima između ostalih uključujući kralja Charlesa II. Prije nego što je restoran otvoren 1972. godine, njegova zgrada u ulici Ferry dugo je vremena bila lokalni hostel,odnosno prenočište u sklopu country puba, a prije toga i mjesto ritualnog ispijanja čaja.

20 s t u d e n i 2 0 1 2 .

Soufflé aux Mirabelle

pogled iz restorana na rijeku temzu

s t u d e n i 2 0 1 2 . 21

hor eca međugr a nične inici jative

REVITAS: MISSION

COMPLETED

Prekogranična kulturna razmjena i revitalizacija samo su neka obilježja nedavno realiziranog strateškog partnerstva između Slovenije i Hrvatske, uz pomoć sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije. U okviru projekta simbolična naziva REVITAS poduzete su sve mjere da se očuva istarska unutrašnjost te oblikuje atraktivno turističko odredište.

› piše Nina Počuča

Š

to se dogodi kad se udruže Grad Kopar, Istarska županija, Općina Izola, Općina Piran, Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije – ispostava Piran, Grad Buzet, Grad Poreč, Turistička zajednica Istarske županije, Općina Svetvinčenat i Grad Vodnjan i kad im je na raspolaganju nešto malo više od milijun i pol eura iz pretpristupnog fonda Europske unije? Odgovor je REVITAS, odnosno prekogranični projekt revitalizacije istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, u koji se uključilo deset spomenutih partnera, od kojih je vodeći Grad Kopar. Projekt je sufinanciran uz sredstva IPA-e (instrument predpristupne pomoći) kroz Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007.-2013.

„Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može...“ › Kako nam priča Meri Vivoda, stručna

suradnica za razvojne projekte Grada Buzeta i ujedno koordinatorica za Buzet u projektu REVITAS, prvobitna inicijativa za projekt proizašla je od vodećeg partnera Grada Kopra i Istarske županije na temelju prethodno uspješno realiziranog projekta Heart of Istria, u kojem je Grad Buzet bio jedan od partnera. S obzirom na visoke ciljeve i jake odrednice za promociju istarskog zaleđa još u početnoj fazi planiranja, u projekt su se ubrzo uključili i drugi partneri iz hrvatskog i slovenskog dijela Istre.Nakon 30 mjeseci provedbe projekta na spomenutom području, Revitas je uspješno završen potkraj ožujka ove godine. Njegova ukupna financijska vrijednost bila je približno1.850.000 eura, od čega je 85% sredstava udjel IPA fondova, a preostalih 15% su sredstva partnera u projektu. Projekt je realiziram kroz pet ‘radnih paketa’ uključujući upravljanje i

Meri Vivoda

koordinaciju projektom, razvoj modela revitalizacije zaleđa Istre, lokalne akcije revitalizacije istarskog zaleđa i uključivanja u turističku ponudu, integrirani razvoj turističke infrastrukture i ljudskih resursa te komunikaciju i informiranje javnosti.Što to konkretno znači? Pažljivo izrađenom metodologijom zaustavilo se propadanje istarske unutrašnjosti uz pomno očuvanje kulturne baštine i promicanje razvojnih turističkih integralnih proizvoda. „Oblikovana je prekogranična turistička destinacija i promicanje održivog razvoja turizma u istarskom ruralnom području na temelju kulturnog i prirodnog bogatstva našeg područja“, navodi Vivoda, dodajući da se to ponajprije

postiglo poboljšanjem i obnovom infrastrukture za turizam, odnosno obnovom kulturne baštine u svrhu povećanja turističke ponude.

Grad Buzet je tako, kao jedan od partnera, unutar starogradske jezgre dobio atraktivan turistički Infocentar na frekventnoj lokaciji u građevini visoke ambijentalne vrijednosti, a dio je ‘mreže’ šest info centara unutar projekta na prekograničnom području. Kroz cjelokupnu implementaciju projekta, grad je aktivno pridonio poticanju prekogranične kulturne razmjene i svih edukacija i radionica organiziranih s ciljem povećanja razine svijesti lokalnog stanovništva o očuvanju i promociji kulturne baštine, objašnjava Vivoda. Na taj

direktive od nas zahtijevaju dugoročno planiranje i strategije razvoja, kako bi › “Europske uopće postigli preduvjete za kandidiranje velikih projekata za strukturne i kohezijske

fondove. Vjerujem da nam time čine veliku uslugu i uče nas dugoročnom i održivom razvoju.”

22 s t u d e n i 2 0 1 2 .

je način, kaže, mnogo lokalnih dionika s područja Buzeta bilo uključeno u samu provedbu projekta, a događaji su bili dobro posjećeni. „Mi smo, kao Grad Buzet koordinirali aktivnosti na području sjeveroistočne Istre, pružali potporu i informacije projektnim partnerima o potencijalima i resursima s našeg područja. Sudjelovali smo u osmišljavanju prekograničnih turističkih itinerara i proizvoda, kao i promotivnih materijala. Najveći dio odradili smo u organizaciji i nadzoru građevinskih radova i opremanja info centra u Buzetu, a sve u suradnji s ostalim projektnim partnerima. Organizirali smo radionice i događanja u info centru, te općenito učinkovitu implementaciju i financijsku provedbu,“ ističe koordinatorica projekta za Grad Buzet.

Vječiti problem (svakog) zaleđa › S obzirom na

tom da su dijelovi Hrvatske, koji su barem s jedne strane omeđeni morem, uvijek u boljoj poziciji, po pitanju promocije i iskorištenosti, od dijelova zemlje u zaleđu ili u unutrašnjosti, na kontinentu, tako je i s istarskim primjerom. „Zaleđe Istre predstavlja posebnu turističku atrakciju, koju ni Hrvatska ni Slovenija dosad nisu dovoljno iskoristile, a možemo je razmatrati kao jedinstveno pogranično područje kao što je i bilo u povijesti, a razdvojeno je Schengenskom granicom. Vjerujem da će se integracijom Hrvatske u Europsku iuniju pridonijeti ponovnom uspostavljanju zajedničkih veza s najvećim naglaskom na kulturu, turizam, gastronomiju i drugo“, nada se Vivoda, upućujući na neiskorištenu kulturnu i prirodnu baštinu, kao i potencijale za razvoj ruralnog i zdravstvenog turizma. U realizaciji REVITAS-a najveći izazov bila je upravo realizacija investicije kroz europsku zakonsku regulativu i PRAG proceduru, koju moraju poštivati svi korisnici pretpristupnih fondova iz kojih se sufinanciraju projekti - od izrade investicijske dokumentacije, javne nabave do izvođenja radova. „S obzirom da smo kao partneri u projektu bili jedinica lokalne samouprave, koja djeluje po propisima nacionalnog zakonodavstva, uskladiti oboje bilo je dosta zahtjevno. No, moram naglasiti da smo uspješnu realizaciju postigli i uz iznimno dobro partnerstvo i podršku vodećeg partnera Grada Kopra i Istarske županije“, objašnjava Vivoda, smatrajući da je upravo iz tog razloga u provedbi pretpristupnih projekata iznimno važno projektno partnerstvo, što nalaže i sam Operativni program IPA Slovenija – Hrvatska 2007.-2013., a što se može vidjeti i na primjeru ovog projekta i Grada Buzeta.

Otvaranje velikih mogućnosti › Između ostalog

je u okviru projekta REVITAS organizirano 16 dana zajedničkih prekograničnih radionica za voditelje info-centara. Također su organizirana dva trodnevna seminara za turističke vodiče, djelatnike u turističkim agencijama, poduzetnike, lokalnu administraciju i širu javnost te 23 događaja u cilju promocije Istre kao jedinstvenog

piran

kopAr izola

buzet

poreč Svetvinčenat turističkog odredišta kroz degustacije tipičnih proizvoda za turiste, promocijske i edukativne radionice i ostale manifestacije u infocentrima i starogradskim jezgrama. Obnovio se trg u Topolovcu i kvadratna kule kaštela Morosini-Grimani u Svetvinčentu, revitalizirali tematski putovi, vidikovci i odmorišta.

U slovenskom dijelu Istre uređene su tri vrste putova i 10 odmorišta, a u hrvatskom dijelu raskrčilo se 20 kilometara biciklističkih i pješačkih staza na području etno-arheološkog parka Vodnjanštine te se provela signalizacija i uređenje pet odmorišta. Svima onima, koji bi eventualno u budućnosti htjeli i mogli obratiti se Europskoj uniji, odnosno pretpristupnim fondovima za sufinanciranje raznih programa, Vivoda poručuje da, iako su dosad javna tijela, jedinice lokalne i regionalne samouprave bile u mnogo većoj prednosti nad privatnim sektorom po tom pitanju, dolaskom struktunih i kohezijskih fondova to se mijenja i ubrzo će se otvoriti velike mogućnosti. „Iako zasad još nisu poznati detalji programa koji će nam biti dostupni od 1. srpnja iduće godine, vjerujem da će profitirati oni koji su već sada počeli pripremati kvalitetne projekte“, dodaje Vivoda. Slabu točku hrvatskog turizma Vivoda vidi u nedovoljnom strateškom planiranju, ali i nedostatku zajedničke strategije, kojom bi se jasno definiralo po čemu će se „naša mala zemlja“ brendirati, i akcijskog plana, kojim bi se jasnije definirali i planirali koraci za postizanje ciljeva u budućnosti. „Često ni sami ne znamo u kojem smjeru idemo.

Europske direktive od nas zahtijevaju dugoročno planiranje i strategije razvoja, kako bi uopće postigli preduvjete za kandidiranje velikih projekata za strukturne i kohezijske fondove. Vjerujem da nam time čine veliku uslugu i uče nas dugoročnom i održivom razvoju“, zaključuje Vivoda.

vodnjan

pula

Nastavak slijedi...

Uspješnost ‘prvog’ REVITAS-a bio je logičan motiv za daljnje planiranje novog projekta REVITAS 2, koji je Grad Buzet kandidirao na 3. poziv operativnog programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007.-2013., ponovo u suradnji s projektnim partnerima. Iako detalje još ne smije otkriti, jer je projekt u postupku evaluacije kod Europske komisije, Vivoda kaže da se radi o potpuno novim i suvremenim pristupima u valorizaciji kulturne baštine u funkciji turizma.

Postavljeni su vrlo visoki ciljevi za koje je sigurna da će se, ukoliko projekt bude odobren, uspješno i postići. Ove je godine Grad Buzet kandidirao projekt IsTart – Istarski tartuf – studiju indikatora održljivog upravljanja i osnivanja prekograničnih turističkih proizvoda u ruralnim područjima Istre, projekt PUT-UP-ISTRE - Prostorno uređenje teritorija - unutrašnjost i priobalje Istre, te projekt PLANET – mrežna i kulturna međunarodna razmjena unutar šest europskih zemalja. s t u d e n i 2 0 1 2 . 23

chefa

hor eca opr e ma nje profe siona lne kuhinje

To m isl av Ve sel ja k , chef & cho col atier R e staur a nt Filippi K orčul a cheftomica@r e staur a ntfilippi.com www.r e staur a ntfilippi.com

Ništa bez

Funkcionalno opremanje kuhinje svakako spada u najzahtjevnije segmente opremanja restorana.

Pored svih zakonskih uvjeta, uključujući one minimalne tehničke, zatim HACCP i slično, najvažnije je da upravo chef kuhinje sudjeluje u procesu odabira opreme i rasporeda unutar kuhinje.

S

vi znamo da se na kuhinjama uvijek štedi, a pri tome ponajprije mislim na prostor. Uvijek je nekako zgodnije ugurati još koji stol nauštrb kuhinje. A naravno, nama kuharima uvijek fali prostora. Prva stvar o kojoj treba razmišljati kod odabira opreme i rasporeda u profesionalnoj kuhinji odnosi se na vrstu hrane, koja će se u kuhinji pripremati. Naravno da nije svejedno opremamo li fast food ili fine dining restoran. Sljedeća, isto tako važna stvar odnosi se na broj sjedećih mjesta u restoranu.

Ograničavajući faktor uvijek je prostor na koji, u većini slučajeva, ne možemo utjecati, bilo zbog konzervatorskih zahtjeva kod starijih građevina, bilo zbog statike cijele građevine. Kod opremanja uvijek treba krenuti od termičkog bloka i mogućnosti rasporeda unutar buduće kuhinje. Pod pojmom ‘termički blok’ ponajprije razmišljam o štednjaku, po mogućnosti s plinskom instalacijom. Ozbiljnija profesionalna kuhinja morala bi imati najmanje šest plamenika i ugrađenu pećnicu. Uz štednjak najčešće trebamo grill. Bio on električni ili plinski, veličina će uvijek ovisiti o tipu kuhinje i broju sjedećih mjesta. Konvekcijska peć već je postala standardni dio opreme većine profesionalnih kuhinja. Odabir tu nije lak. Postoji veliki broj proizvođača i tipova konvekcijskih peći. Funkcije, koje pojedine peći pružaju su bezbrojne, ali naravno i cijene prate povećan broj funkcija. Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da su one najsofisticiranije stvarno dobre, ali pitanje je koliko stvarno koristimo sve te funkcije. Zlatna sredina pruža najbolji omjer cijene i kvalitete. Opcije

su, nadalje, električna ili plinska varijanta. Ako imamo mogućnost plinske instalacije, u konačnici je ona puno isplativija, unatoč u startu većoj cijeni. Od ostale termičke opreme tu je kuhalo za paštu, salamander...sve naravno ovisi o specifičnosti ponude svakog restorana.

Toplo, hladno › Posebnu pozornost također treba posvetiti odabiru nape, kako zbog kapaciteta motora, koji mora zadovoljiti snagom i minimalnom bukom, tako i zbog pristupa i čišćenja. Na napi također treba biti ugrađena rasvjeta, koja je otporna na ekstremno visoke temperature. Nakon što smo riješili termičke elemente, prelazimo na hladnjake i zamrzivače.

HACCP sustav je tu vrlo zahtjevan i moramo mu se prilagoditi. Hladnjaci za ribu, meso i povrće moraju biti odvojeni, kao i hladnjak za deserte. Tu je naravno i hladnjak za jaja. Nakon toga dolazimo do zamrzivača za svaku vrstu namirnica odvojeno. Ovi zahtjevi, premda su razumljivi, zahtijevaju velike izdatke i puno prostora. Sva oprema, naravno, mora biti napravljena od nehrđajućeg rostfraja s ugrađenim digitalnim mjeračima temperature. Vrlo praktična stvar u restoranu svakako je i ‘šoker’. Šoker je zapravo zamrzivač, koji u minimalnom vremenu zamrzava namirnicu na -18C. On je posebno koristan kod ribljih restorana, koji ribu nabavljaju u zimskim mjesecima kada je ona jeftinija i dostupnija. Takvi zamrzivači su također od velike koristi, ako sami radimo svoja peciva, koja polupečena zamrznemo i onda ih po potrebi posla polako odmrzavamao i pečemo kako bi ih servirali tople.

kuhinja, koja › “Svaka zadovoljava načela

HACCP-a trebala bi imati dva ulaza. Jedan za dostavu robe, a drugi povezan s prostorom za usluživanje gostiju. Na ulazu se obavezno mora nalaziti sudoper za pranje ruku s toplom i hladnom vodom, kojim se koristi osoblje restorana.”

o veličini i tipu restorana, minimalni tehnički uvjeti zahtijevaju točno › “Ovisno određen broj korita za pranje crnog i bijelog posuđa. Broj korita razlikuje se ovisno o tome koristimo li perilicu za bijelo posuđe ili ne.”

24 s t u d e n i 2 0 1 2 .

hor eca opr e ma nje profe siona lne kuhinje

Svaka profesionalna kuhinja trebala bi imati: › štednjak s plinovima › pećnicu › grill › hladnjake › zamrzivače

Od dodatne opreme tu su: › konvekcijska pećnica profesionalna pećnica radi na principu strujanja toplog zraka › kuhalo za paštu › salamander pećnica s grijačem s gornje strane, služi da bi se hrana zapekla › friteza › šoker zamrzivač, koji u vrlo kratkom vremenu zamrzava na -18˚C

Crno, bijelo › Sada prelazimo na uređenje dijela za pranje posuđa. Ovisno o veličini i tipu restorana, minimalni tehnički uvjeti zahtijevaju točno određen broj korita za pranje crnog i bijelog posuđa. Broj korita razlikuje se ovisno o tome koristimo li perilicu za bijelo posuđe ili ne. Posebnu pažnju treba posvetiti veličini i dubini korita, kao i kapacitetu bojlera za toplu vodu, ako nismo spojeni na gradsku toplinsku mrežu. Nakon dijela za pranje posuđa dolazimo do radnih površina. Radnih ploha u restoranu nikada nemamo dovoljno. Radeći u raznim restoranima doživio sam situacije da jednostavno nisam imao gdje staviti dasku za rezanje, pa sam bio primoran daskom prekriti korito za pranje posuđa. Najfunkcionalnije radne plohe su hladnjaci, koji služe i kao radne plohe, ali kod njih treba voditi računa o tome gdje se nalazi motor, koji može proizvoditi značajnu količinu toplinske energije. Kada smo se odlučili za tip restorana i potrebnu opremu, posebnu pažnju treba posvetiti funkcionalnosti rasporeda elemenata. Svaka kuhinja, koja zadovoljava načela HACCP-a trebala bi imati dva ulaza. Jedan za dostavu robe, a drugi povezan s prostorom za usluživanje gostiju. Na ulazu se obavezno mora nalaziti sudoper za pranje ruku s toplom i hladnom vodom, kojim se koristi osoblje restorana.

S funkcionalne strane, najbolje je odmah na ulazu odvojiti prostor za pranje suđa, koji je, pak, odvojen od ostatka ‘tople’ kuhinje. Na taj način olakšavamo rad konobarima, koji jednostavno prljavo posuđe odlažu odmah na ulazu

u kuhinju i najmanje ometaju rad kuhinskog osoblja. Raspored oko termičkog bloka mora biti takav da se prati slijed pripreme jela. Uz štednjak, grill, kuhalo za paštu tu bi svakako trebala biti i konvekcijska peć. Iznad štednjaka treba postojati dovod vode iz kojeg direktno punimo teče. Uz termički blok također trebamo jedno korito s toplom i hladnom vodom. Grijač tanjura mora biti u neposrednoj blizini plohe za serviranje gotovih jela, koja, pak, nije previše udaljena od termičkog bloka. Teče, tave, sitni inventar mora uvijek biti u blizini kako ne bi bilo previše ‘trčanja’ po kuhinji.

Pravilno skladištenje = smanjeni troškovi ›

Skladišni prostor još je jedan dio restorana na kojem se štedi i često mu se ne pridaje dovoljno pažnje. Namirnice je potrebno pravilno skladištiti kako bi im maksimalno iskoristili trajnost. Pravilno skladištenim namirnicama produžujemo vijek trajanja, a time smanjujemo troškove poslovanja. Pritom je jako bitno da je skladište smješteno što dalje od termičkog bloka kako bi bilo što hladnije i suho, te da je zatamnjeno. Najbolje bi bilo da je ulaz za dostavu direktno povezan sa skladištem iz kojeg se onda ulazi u kuhinju. Naravno da sve ove zahtjeve nije moguće ispuniti kada se radi o manjim restoranima u kojima moramo raditi kompromise kod uređenja. Veći i ‘ozbiljniji’ restorani bi ipak morali voditi računa o svim ovim aspektima, posebno ako se radi o restoranima s velikim brojem sjedećih mjesta.

s t u d e n i 2 0 1 2 . 25

hor eca gospoda r enje otpa d om

Ivana Benčić , voditel jica zdr avst vene kontrole i z a štite okoliš a , Ilir i ja d.d. Bio gr a d n/m iva na p@ilir i ja bio gr a d.com

Opredjeljenje broj jedan: zaštita okoliša

Ekološka osviještenost u upravljanju zaštitom okoliša u svim segmentima hotelijerstva i kamping turizma ne bi trebala biti samo dio razvojnih planova, već i opredjeljenje. Ilirija d.d., turistička tvrtka prisutna u hotelijerstvu, kampingu te nautici, svake godine kontinuirano investira značajna dodatna sredstva da bi unaprijedila ponudu i standarde, posebno posvećujući pozornost zaštiti okoliša.

D

anas se Ilirija nalazi među 15-ak vodećih turističkih tvrtki, koje predstavljaju okosnicu razvoja hrvatskog turizma. Također je jedna od tri vodeće turističke tvrtke u Zadarskoj županiji i nositelj ukupnog gospodarskog i turističkog razvoja biogradskog područja. U sektoru hotelijerstva, svoja je tri hotela Iliriju, Kornat i Villu Donat podignula na razinu četiri zvjezdice, a hotel Adriatic na razinu 3+ zvjezdice. U sektoru kampinga, kamp Park Soline doveden je na razinu 4 zvjezdice, a u sektoru nautike marina Kornati pruža usluge marine II. kategorije. Svake godine investiraju se dodatna sredstva u hotelijerstvo, nautiku i kamping za unapređenje kvalitete i standarda te proširenje vlastite ponude s posebnim naglaskom na stvaranje novih tržišnih segmenata i zaštiti okoliša.

Ista kvaliteta uz manje smeća › Kvaliteta,

sigurnost, zdravlje i zaštita okoliša morali bi biti prioriteti svakog poslovanja. Odlučna u provođenju politike održivog razvoja, i svjesna važnosti zaštite okoliša i prirode kao daleko najveće komparativne prednosti hrvatske turističke ponude, Ilirija d.d.

formirala je poseban Odjel zdravstvene zaštite i zaštite okoliša, čiji je svakodnevni posao briga o procesima upravljanja zaštitom okoliša na operativnoj osnovi na svim razinama s ciljem i obvezom usklađivanja sa zakonskim propisima i drugim propisima, sprečavanja onečišćenja okoliša, ugrožavanja zdravlja i sigurnosti gostiju i uposlenika, smanjenja količine i štetnosti proizvedenog otpada, smanjenja emisija onečiščujućih tvari u vodu, tlo i zrak te obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za zaštitu okoliša u cilju podizanja svijesti svakog zaposlenika.

Ove odrednice politike upravljanja zaštitom okoliša pretočene su u opće ciljeve upravljanja zaštitom okoliša, iz kojih se svake godine utvrđuju konkretni pojedinačni ciljevi i razvijaju planovi vezani uz zaštitu okoliša. Uprava odobrava postavljene ciljeve i programe i osigurava resurse za njihovu realizaciju, te na taj način osigurava sustavno poboljšanje upravljanja zaštitom okoliša u poduzeću. Ilirija je proizvođač otpada kroz sve tvari ili predmete koje odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Ovisno o svojstvima otpada, proizvodi opasni, neopasni i inertni otpad. Po mjestu nastanka, razlikuje se više

vrsta otpada: komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, otpadna ulja te mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Opasni otpad sadržava tvari s jednim od svojstava: eksplozivnost, radioaktivnost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, reaktivnost, nagrizanje, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom, a u najvećoj mjeri se proizvode u servisnoj zoni marine Kornati. Inertni otpad je otpad, koji ne ugrožava okoliš jer uopće ne sadržava ili sadržava malo tvari štetnih po okoliš, a proizvodi se svakodnevno kao nusproizvod usluga u hotelijerstvu i kampingu. Osnovni razlozi primjene gospodarenjem otpadom u turizmu, pa tako i u hotelijerstvu, kamping i nautici, jesu reduciranje generiranja najrazličitijih vrsta otpada, a da se pritom održi kvaliteta usluge. Na taj se način ne djeluje samo pozitivno prema okolišu, već se rezultati očituju i u značajnijoj financijskoj dobiti.

Eko-orijentacija – važan čimbenik u odabiru odredišta › Briga o okolišu s jedne strane

donosi smanjivanje troškova za komunalne naknade, a s druge strane važno je naglasiti da eko-orijentacija postaje sve važniji čimbenik pri odabiru destinacije za odmor. Usprkos sve težoj dostupnosti odlagalištima otpada i sve većem pritisku društva prema takvim odlagalištima, općenito mogućnosti reduciranja otpada mogućnosti su koje ostaju Iliriji kao i svim ostalim proizvođačima otpada i to pri samom mjestu nastanka. Praksa plaćanja odvoza otpada prema količini stvorenog otpada, koja se primjenjuje u razvijenim zemljama, u skoroj budućnosti će zasigurno dovesti do velikih pritisaka i promjeni stava prema otpadu, odnosno generiranju otpada u čitavom sektoru hotelijerstva u Hrvatskoj.

Informacije i obuka za osoblje dostupne su svim djelatnicima da bi se osigurala provedba mjera o zaštiti okoliša i podigla svijest o ekološki prihvatljivom ponašanju. Odgovarajuća obuka mora se osigurati za svakog zaposlenika najmanje jednom godišnje. Imenovanjem Voditeljice zdravstvene zaštite i zaštite okoliša, odgovornom osobom za gospodarenje otpadom te izradom Plana za gospodarenja otpadom, vođenjem propisanih očevid-

› “Odgovarajuća obuka mora se osigurati za svakog zaposlenika najmanje jednom godišnje.”

26 s t u d e n i 2 0 1 2 .

hor eca gospoda r enje otpa d om

plaćanja odvoza otpada prema količini stvorenog otpada, koja se › Praksa primjenjuje u razvijenim zemljama, u skoroj budućnosti će zasigurno dovesti do velikih pritisaka i promjeni stava prema otpadu, odnosno generiranju otpada u čitavom sektoru hotelijerstva u Hrvatskoj.

nika i kontrolom na terenu, Ilirija se brine o nastanku i tijeku otpada. Osiguranjem dovoljnog broja spremnika za odvajanje otpada na svakom mjestu nastanka, privremeno skladište za odvojeno skupljanje različitih vrsta otpada i to najmanje za sljedeće: ambalažni otpad (papir, staklo, PET…), baterije, ulja (jestiva i maziva), EE otpad, Ilirija je u hotelima, kampu i restoranima odlučno krenula u razdvajanje otpada. Odvojenim skupljanjem otpada, želja je da se količina komunalnog svede na najmanju moguću mjeru. Ovom praksom stječu se ispravna iskustva među uposlenicima, koji su jedina garancija za siguran uspjeh i cilj - sve veći postotak odvojenog otpada, koji se dalje može obrađivati. Teži se izbaciti iz usluge sve proizvode za jednokratnu uporabu i mala pakiranja u sobama i restoranima: šalice, tanjuri i pribor za jelo, primjerice od plastike ili kartona. Uređaji za mehaničko odvajanje masnoća postavljeni su u odvodnji kuhinja, a masti/ulja od pečenja i prženja se skupljaju odvojeno i zbrinjavaju preko za to registriranih sakupljača. Od rabljenih tkanina izrađuju se predmeti za čišćenje i vreće za prljavo rublje.

Teži se što većoj potrošnji boca za višekratnu uporabu tj. povratnoj ambalaži za, primjerice, bezalkoholna pića, vodu, vino i pivo. Najveći dio papirnate konfekcije tj. toaletnog papira i papirnatih ručnika te uredskog papira, koje koristimo ima znak zaštite okoliša Europske unije ili neku drugu nacionalnu ili regionalnu ekološku oznaku tipa 1 prema normi HRN EN ISO 14024. Na oglasnim pločama u hotelima i kampu gostima trebaju biti dostupne infor-

macije o zaštićenim područja, NATURA 2000 iz naše regije s naznakom važnosti zaštite njihove bioraznolikosti. Voditeljica zdravstvene kontrole i zaštite okoliša obvezna je nadležnim tijelima prijaviti podatke o otpadu, ako godišnje količine prijeđu granične vrijednosti i to 50 kg za opasni otpad i 2 tone za neopasni otpad.

Otpad se prijavljuje na razini organizacijske jedinice za svakog pojedinog proizvođača - hotele, kamp i marinu. Ilirija je obavezna podatke proslijediti preko registra Agencije za zaštitu okoliša na propisanim obrascima u elektroničkom obliku nadležnom upravnom tijelu u županiji, do 1. ožujka tekuće godine za proteklu godinu. Obrasci su dostupni u elektroničkom obliku na internet stranicama Agencije za zaštitu okoliša (www.azo.hr). Sva dokumentacija o nastanku i tijeku otpada čuva se kako je propisano Zakonom o otpadu.

Nautički turizam – još osjetljivije područje ›

Današnja marina Kornati ukupne morske površine (akvatorija) 91.912 m2 i kopnene površine od 39.688 m2 zasigurno je jedna od najvećih nautičkih luka Zadarske županije i jedini istinski pokretač razvoja nautičkog turizma Biogradske rivijere, koja je zahvaljujući nautičkim potencijalima samog grada te viziji i hrabrosti Ilirije omogućila Biogradu da postane nautički grad, ali i centar razvoja nautičkog turizma. U marini Kornati nalazi se servisna zona za popravke, održavanje plovila i suhi vez. U servisnoj zoni nalazi se istezalište na kojem se pružaju usluge dizanja/spuštanja plovila, s dizalicom od 10 tona i 50 tona nosivosti, a širina navoza je 7 m.

Tako to rade najbolji U proteklih 20 godina, ukupna proizvodnja otpada globalno je porasla 50%, dok je samo 10% tog otpada reciklirano.

Accor, vodeći svjetski hotelski operater i tržišni lider u Europi, prisutan u 92 zemlje s više od 4.400 hotela i 530.000 soba, svake godine generira 2,3 milijuna tona otpada od čega je 70% od izgradnje i obnove rada.

U 2011. godini, grupa je ojačala i dodatno proširila modul otpada u upravljanje održivim razvojem. Cilj je bio dobiti podršku svih hotela i pružiti im sredstva za mjerenje volumena otpada, te njihovih troškova pri prikupljanju i sortiranju.

Na kraju 2011. godine, situacija je bila sljedeća:

64% hotela recikliralo je svoj otpad, od kojih je

91%

razvrstavalo i recikliralo baterije, a čak

91%

hotela razvrstavalo je i recikliralo fluorescentne svjetiljke i cijevi, a

73% hotela razvrstavalo je i recikliralo papir i karton.

gospodarenja otpadom pomoći će nam da smanjimo količinu proizvedenog › “Plan otpada, uštedimo sirovine, prirodne izvore, energiju, a samim time i novac.” s t u d e n i 2 0 1 2 . 27

hor eca gospoda r enje otpa d om

Jakov Đinđić/ Ilirija d.d.

Indeks DOP za 2011. Društveno odgovorno poslovanje iznimno je važan aspekt poslovanja tvrtke što je prepoznato i na nacionalnoj razini. Ilirija d.d. je prva turistička tvrtka dobitnica nagrade Indeksa Društveno odgovornog poslovanja (Indeks DOP) za 2011. godinu i to u kategoriji srednje tvrtke, koji dodjeljuju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj.

Travel lift od 50 tona služi za prijevoz plovila unutar marine. Na platou servisne zone nalazi se i odlagalište opasnog otpada. Područje servisne zone izvorište je opasnog otpada (filtri, otpadno ulje, ambalaže boja i ulja) te je potrebna posebna briga kako marine Kornati tako i svih gostiju i servisera, koji u marini borave. U marini Kornati znatna sredstva uložila su se u izgradnju i opremanje zone prališta, fizikalnokemijskog pročišćivača, izgradnju i uređenje u servisnoj zoni. Kako bi se osiguralo ispravno sakupljanje, sortiranje, pohranjivanje i odlaganje opasnog otpada, marina mora udovoljiti nacionalnim/međunarodnim planovima/standardima (u Europi - Direktiva EU 2000/59/EC od 27. studenog 2000.). I na kraju, naša je marina dugogodišnji dobitnik Plave zastave te je naša dužnost osigurati da se otpad u njoj pravilno odlaže. Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 24. stavka 2. Zakona o otpadu (NN 34/95) je na sjednici održanoj 5. ožujka 1998. godine donijela uredbu o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom. Ovom se Uredbom određuju uvjeti o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna stručna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom.

Čišćenje baš svaki dan › Privremeno saku-

pljanje i skladištenje opasnog otpada u marini Kornati odvija se na dvije lokacije. Lokacije su izabrane ciljano, kako bi bile na dohvat proizvođačima otpada, a i u neposrednoj blizini ulaza u marinu za neometan pristup cisternama i kamionima registriranih sakupljača. Na skladišnom kontejneru istaknut je natpis “Skladište opasnog otpada” te su navedeni podaci o grupama opasnog otpada i naziv tvrtke proizvođača otpada. Skladište opasnog otpada udovoljava i posebnim propisima, koji se odnose na skladištenje opasnih tvari. Za pohranu opasnog otpada koriste se samo primjereni i pravilno označeni i odvojeni spremnici. Oba skladišta opasnog otpada su natkrivena sustavom odvodnje oborinskih voda izgrađenim tako da je onemogućen dotok vode u prostor za skladištenje, a u slučaju zagađenja prilikom manipulacije ukrcaja otpada sav razliveni otpad bi završio u podzemnim separatorima. Pod u skladištu opasnog otpada izgrađen je s razdjelnim pregradama i nagibima, da se osigura zadržavanje neprimjereno uskladištenog opasnog otpada u dijelu skladišta namijenjenom samo toj grupi ili podgrupi opasnog otpada te da se omogući ponovno skupljanje. Skladište opasnog otpada osigurano je aparatima za gašenje požara te se

nadzire kao i sve radnje vezane za manipulaciju opasnim otpadom. Djelatnici, koji su zaduženi za brigu o otpadu u marini Kornati, o grupama i količini skladištenog opasnog otpada vode očevidnike o količini i mjestu nastanka otpada, za svaki otpad bilo opasan ili neopasan, osim za komunalni otpad za koji očevidnik vodi sakupljač otpada. Prilikom odvoženja otpada registriranom sakupljaču ustupaju se prateći list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja opasnog otpada i deklaracija o fizikalno-kemijskiim svojstavima otpada za otpad kojeg se proizvodi manje od 1000 kg u godini dana i/ili kopiju izvješća o fizikalnokemijskim svojstvima za otpad čije količine prelaze više od 1000 kg godišnje. Voditeljica zdravstvene kontrole i zaštite okoliša kao odgovorna osoba za gospodarenje otpadom svake četiri godine popunjava Plan gospodarenja otpadom za otpad, koji proizvodimo više od 150 tona neopasnog ili 200 kg opasnog otpada.

Svu dokumentaciju vezanu za gospodarenje otpadom obavezni smo čuvati 5 godina. Plan postupanja za slučaj izvanrednog događaja, koji je napisala registrirana tvrtka za takvu djelatnost, dostupan je djelatnicima u svakom trenutku. Samo registrirani sakupljači transportiraju opasni otpad iz marine Kornati na

otpadom i njegova minimalizacija postaje smjernica svakom › “Upravljanje uspješnom poslovnom subjektu u turizmu.”

28 s t u d e n i 2 0 1 2 .

hor eca gospoda r enje otpa d om za to predviđeno mjesto s dozvolom. Za odvoz opasnog otpada osigurali smo ugovore sa za to ovlaštenim tvrtkama, koje imaju dozvolu za pohranjivanje opasnog otpada. Kapacitet svake kante za smeće, broj korisnika marine i učestalost pražnjenja kanta čimbenici su koji određuju ritam rada ovisno o sezoni nautičara ili serviserskih radova. Marina Kornati osigurava čišćenje odlagališta opasnog otpada i okolne površine te sortiranje pogrešno odloženog otpada svaki dan. U slučaju teškog onečišćenja kopna ili onečišćenje mora postupa se prema procedurama u planu za slučaj nužde. U našim objektima za prihvat opasnog otpada imamo mogućnost primiti sve relevantne vrste opasnog otpada (boje, otapala, strugotine s brodova, sredstva za skidanje naslaga s brodskog dna, baterije, rabljeno motorno ulje I. i II. kategorije, otpadno jestivo ulje, svjetlosne rakete, zauljenu zemlju, zauljene krpe, mulj iz pročišćivača s prališta, zauljenu vodu, zauljene filtere) u odvojenim spremnicima, koji su pravilno označeni. Pri izgradnji i odabiru privremenog odlagališta opasnog otpada u marini Kornati u obzir su uzeta i estetska načela.

Razdvajanje otpada – i pravo i obveza › Isto-

vremeno, Voditeljica zaštite okoliša je prema Pravilniku o ponašanju u marini i prema okolišu

marine dužna educirati korisnike marine da ne bacaju smeće u more. Marina Kornati ima na tri lokacije komunalnu opremu za zaprimanje uporabljivih otpadnih materijala kao što su staklene boce, limenke, papir, plastika, organski materijali, komunalni otpad. Marina Kornati u sklopu plana gospodarenja otpadom Ilirije mora težiti reduciranju otpada na minimum, a posebice komunalnog otpada. Radi lakše uporabe kontejneri su dobro označeni i to slikovito. Informacije o tome kako odvajati uporabljivi otpad dostupne su kraj samih objekata za reciklažu ili na oglasnoj ploči.

Transport takvog otpada do pogona za reciklažu mora obavljati za to ovlašteni sakupljač. Marina Kornati raspolaže područjima za popravak ili pranje brodova te je svjesna da zagađenje ne smije ući u kanalizacijski sustav, tlo ili vodu marine ili njezino prirodno okruženje prije obrade. Marina s područjima za popravak i pranje brodova mora općenito zadovoljavati sve standarde, te državne i međunarodne propise.

Popravak i pranje brodova mora se odvijati u za to posebno namijenjenim područjima marine.

Te se otpadne vode preko sustava taložnica i drenaže odvode u obrađivač otpadnih voda. Iz vode se prema zadanim parametrima odstranjuju teški metali te se u more ispušta samo obrađena voda koja prolazi kemijsko–fizikalnu analizu registriranog laboratorija. Filteri iz ure-

đaja za pročišćavanje i mulj iz obrađene vode te mulj iz taložnica moraju se redovito prazniti te se tretiraju kao opasni otpad. Popravak većih brodova (na primjer brušenje, poliranje, pjeskarenje, koje uzrokuje zagađenje prašinom) odvija se u zatvorenim ili natkrivenim prostorima. Sakupljeni otpad mora se tretirati kao opasni otpad. Naši gosti su najbolji indikatori promjena u svijesti razmišljanja globalno, te su njihove potrebe za razdvajanjem otpada ujedno i njihovo pravo, a naša obaveza. Za nautičare se i do sada znalo da vole vjetar, more i okoliš, a sad njihovim stopama idu i kamperi te hotelski gosti. Unatoč pozitivnom odnosu prema recikliranju u proteklih nekoliko godina, današnje društvo nastavlja stvarati veliku količinu otpada. Otpad i odlagališta imaju vrlo važan utjecaj na naše živote, prijete našem zdravlju, teret su kvalitete okoliša te postaju rastući problem današnje ekonomije. Upravljanje otpadom i njegova minimalizacija postaje smjernica svakom uspješnom poslovnom subjektu u turizmu. Sve više odlagališta otpada postaje iskorišteno te će u narednim godinama postati sve skuplja za upravljanje i održanje u skladu sa zaštitom okoliša. Plan gospodarenja otpadom pomoći će nam da smanjimo količinu proizvedenog otpada, uštedimo sirovine, prirodne izvore, energiju, a samim time i novac.

s t u d e n i 2 0 1 2 . 29

hor eca tips&tr icks

J ohn Hen dr ie , au tor vjeruje da je izvr snost

usluge kl jučna z a ne z a bor avni d oživl ja j kli jenta / www.hospita lit y per forma nce .com

Vrijeme je za hotelsku kreativnost

Svi oni uključeni u marketing odredišta i turistički predstavnici na razini države vjerojatno su ograničenoga budžeta za sve svoje aktivnosti i programe. No, umjesto stavljanja glave u pijesak, idealna je prilika pokazati inovativnu crtu.

S

ložit ćete se da gotovo sve sesije marketinških strategija gotovo uvijek počinju interpretacijom samog tržišta, posebice stavljajući naglasak na broj turista. Naš feedback, odnosno rezultati povratnih informacija, temelje se na nemalom broju podataka, neki od kojih nisu pretjerano pouzdani, a još manje sofisticirani. No ipak – svojevrsni su pokazatelji! Nemojte stoga griješiti, osim ako ste sto posto sigurni kakva su iskustva posjetitelja i gostiju vašeg odredišta – hotela, restorana, trgovine, taksi usluge, muzeja... ni jedna marketinška inicijativa nije bez mane. Ključne su povratne informacije! Tipično da ćemo najviše pozornosti posvetiti onome što spada u kategoriju broja ‘novih’ gostiju. Zatim ćemo imati kojekakve brainstorming sesije, na kojima ćemo iznositi marketinške ideje, koristiti ploču, power point slajdove, OH projektore, a potom napraviti odabir najboljih novih taktika. Potom ćemo odlučiti, koje to točno marketinške taktike imaju seksi prizvuk i od kojih to vrsnih i svakako skupih marketinških gurua možemo naučiti nešto što će nam dugoročno koristiti u poslovanju. Zaboravite, jer tako se to više ne radi, pogotovo ne u današnje vrijeme.

Neke se stvari ne mogu predvidjeti › Danas je javnost i te kako

lukava, a turistički hirovi ne mogu se sa sigurnošću procijeniti ni predvidjeti. Možda ćete se sada sjetiti dvaju načela: 1. lakše je zadržati starog potrošača / klijenta /gosta nego stvoriti novoga 2. najučinkovitija preporuka jest ona usmena – od usta do usta

No, jeste li odlučili što ćete točno napraviti drugačije i hoćete li uistinu to napraviti? Godišnje se troši na milijune svih mogućih valuta da bi se došlo do tog famoznog ‘novog gosta’. Ispada sasvim opravdano pitati čemu sve to kad uzmete u obzir da već postoje vaši fanovi, koji su vam vjerni, svakodnevno, i uzdižu vas na neke pijedestale. Samo oni su već odlični ambasadori, koji vas već sada, dok ovo čitate, promoviraju u svojim krugovima, među prijateljima, susjedima, poslovnim partnerima, unutar obitelji. Nije li to divno?

Dim, ogledala, snovi › Jest, uistinu lijepo od njih, no... neka naša stajališta obojena su ‘krivim’ bojama, odnosno, uz sve što se događa oko nas nekako smo se prepustili ustaljenim poslovnim taktikama, uz nezaobilazne, popratne birokratske sheme, koje

je naprosto teško izbjeći... rezultat toga jest nedostatak odlučnosti.

Ili pak idemo u totalno kontra smjeru – opčinjeni smo marketinškim stručnjacima, profesionalcima, koji kao mađioničari vladaju pozornicom i našim porukama daju neku novu, pomalo mističnu dimenziju koristeći svoje magične rekvizite – malo dima, pokoje ogledalo i pusti snovi. Slobodno se usudite biti drski, a samim time i financijski šparni. Kad malo bolje razmislite, ne svodi li se ono što doista želite na to da budete samo malo drugačiji od konkurencije, da imate nešto što konkurencija nema i što će vas na daleko izdvajati iz nje? Želite poslati drugačiju poruku, želite da vas se pamti. Niste jedini.

Ali, zašto onda godinu za godinom koristimo iste izvore, radimo iste stvari, smišljamo slične slogane i uz sve to se i dalje nadamo samo najboljim rezultatima?

Promjena turističkog pejzaža › Istinabog, neka su odredišta

tako dobra i prirodno upečatljiva i sama sebi su najbolja reklama.

Uspjehu odredišta poput, primjerice, Las Vegasa, kockarske meke, morate se diviti pak iz drugih razloga – sugestivne poruke čine svoje. Dodatna reklama je bespotrebna. Ali neke

druge destinacije... neki slučajevi prelaze granicu dobrog ukusa.

Uzimam za primjer američku državu Maine, koja je prije nekoliko godina ciljala na posjetitelje susjedne države New Hampshire.

Lokalni mediji nisu čak ni rabili riječ ‘ciljati’, već ‘ukrasti’ i ‘navabiti’ posjetitelje k sebi. I to im je bila strategija. Pomalo neukusno. Turistički pejzaž poprimio je drugi oblik, promijenio se. Ukoliko mu se ne prilagodite i ukoliko vam nedostaje kreativnosti i inovativnih inicijativa – budućnost vam je označena i to poprilično upečatljivim minusom. Što možete napraviti, pogotovo ako su vam sredstva unaprijed određena i ograničena? Vaša misija se i u tom slučaju ne smije promijeniti, ali – vi naprosto morate. Najbolje što ćete napraviti jest da sagledate stvari iznutra, umjesto da gledate što se to događa izvana. Odgovor je u vašim, već spomenutim, fanovima. Pokažite im ljubav, zahvalite im, učinite nešto da se doista osjećaju posebno. Ako se osjećaju počašćeno, ti vaši ambasadori napravit će čuda! Novi posjetitelji dolazit će pred vaša vrata, na vaše odredište, novi gosti i grupe gostiju ubrzo će preplaviti vaše poslovanje. Ovo nisam izmislio ja, vjerujte mi, to jamče i mnogi drugi, koji su napravili isto.

› “Odgovarajuća obuka mora se osigurati za svakog zaposlenika najmanje jednom godišnje.”

30 s t u d e n i 2 0 1 2 .

hor eca tips&tr icks Informacija je moć › Inicijalni

korak svodi se na sagledavanje načina na koji prikupljate informacije o svojim potencijalnim posjetiteljima: taj segment morate učvrstiti što je više moguće. Gdje bolje nego na glavnim, dostupnim javnim mjestima – putem plakata uz autoceste, u zračnim lukama, po željezničkim i autobusnim stanicama. Nemoguće je sprovesti i jedan inovativni marketinški plan bez podataka i uvida o posjetiteljima – tko su oni, otkud su, zašto su tu gdje jesu, kuda točno idu i najvažnije – koja im je e-mail adresa. Informacija znači moć, a može se prikupiti i u dolasku i u odlasku. Nikako ne zaboravite zahvaliti posjetiteljima. Sad, kad imate određenu količinu podataka o svojim fanovima i potencijalnim ambasadorima, prijeđite na idući korak – osmislite program, koji će učiniti da se oni osjećaju posebno i uz koji će postati dio ‘odredišnog iskustva’.

Mnoga konačišta već imaju osmišljen i razvijen program vjernosti (loyalty program), ali više je onih, koji nemaju. Osmislite i razvijte svoje programe vjernosti – sami.

Razmislite prvo o imenu – neka bude privlačno, neobično, ali pamtljivo. Drugo – osmislite neke programske protokole, nešto što će biti rezervirano samo za najvjernije i čime bi se naglasila ekskluzivnost. To mogu biti naljepnice, podsjetnice, dokumenti koji se mogu uokviriti i slično.

Ali, to mogu biti i majice, olovke, remeni, šalice za kavu, koji se mogu kupiti. Treći dio vašeg plana neka se odnosi na minimalan godišnji iznos produžetka članarine, s tim da se dio prihoda odvaja u humanitarne svrhe ili za posebne, plemenite namjene.

Gotovo svatko će uživati u afiliranom programu, a pogotovo ako će istodobno podržati događaj humanitarnog karaktera. Uzmite za primjer državu Kentucky i Kentucky Colonel (engl. pukovnik) program, sa središnjim događajem - Ken-

tucky derbijem. Usmjerite se na posebne događaje, festivale ili aktivnosti, koje će postati ekskluzivnom pogodnošću samo za članove. I konačno, komunicirajte sa svojim članovima, fanovima, kroz godinu – neka budu informirani i uzbuđeni oko svega što za njih pripremate.

Ići će okolo i šepuriti se članstvom.

Tako bi to trebalo funkcionirati, jer takve aktivnosti ne bi smjele premašiti predviđene budžete.

Držite se plana i ulazite u povijest › Što smo točno dosad postigli

sa svim navedenim? Došli smo do ona dva spomenuta načela.

Prepoznali smo tko su naši najveći fanovi (postojeći posjetitelji/ gosti), uveli smo ih u svoju ‘obitelj’, svoje smo odredište poistovjetili s humanitarnim/plemenitim ciljem i svrhom, osmislili smo godišnji događaj rezerviran samo za svoje vjerne članove, da tako nagradimo njihovu predanost, podršku i ljubav. Oni će, zauzvrat, biti sretni da mogu promovirati našu destinaciju (usmenom predajom, uz štih ekskluzivnosti). Takvi ljudi postat će najučinkovitiji ambasadori vaše destinacije ili poslovanja. Ukoliko se stvarno pridržavate svega navedenog, takav će program ubrzo isplatiti sam sebe, a budžet predviđen za marketinške aktivnosti možete upotrijebiti za dodavanje dodatne vrijednosti programu za svoje goste (sjetite se samo Frequent Flyer programa!). Doslovce ćete ući u povijest! Inovacija pokreće svijet. A koliko samo često previdimo ono što je očito?

Razmislite o tome. Što bi vas same pokrenulo kao potrošače ili posjetitelje? Blještavilo marketinga ima svojih draži, ali ruku na srce, većina nas radije će povjerovati nekome koga već poznaje, koji će uzvišeno pričati o svim vrijednostima određenog proizvoda ili odredišta. Neka vaši budžeti, dakle, budu potrošeni na kreativan način, čuvajte svoje ambasadore, koji vas već ionako smatraju odličnima i uživajte u uspjehu!

...oni su već odlični ambasadori, koji vas već sada, dok ovo čitate, promoviraju u svojim krugovima, među prijateljima, susjedima, poslovnim partnerima, unutar obitelji...

marketinga ima svojih draži, ali ruku na srce, većina nas radije će › “Blještavilo povjerovati nekome koga već poznaje, koji će uzvišeno pričati o svim vrijednostima određenog proizvoda ili odredišta.”

s t u d e n i 2 0 1 2 . 31

hor eca vi je sti

TRŽIŠNA KRETANJA o t v o r e n j a , i n v e s t i c i j e , i s t r a ž i va n j a . . . svjet sko nat jecanje bar m ena

Hrvatski pohod na Kinu: Furčiću zlato za Magic Emerald

U konkurenciji profesionalnih barmena iz 56 zemalja, Danijel Furčić osvojio je sredinom listopada zlatnu medalju na Svjetskom natjecanju barmena u Pekingu, na koje se izravno plasirao nakon osvojenog Vigor barmen cupa, državnog natjecanja barmena Hrvatske.

U kategoriji koktela od pjenušca, Furčić je međunarodni ocjenjivački sud oduševio koktelom Magic Emerald, jedinstvenim spojem votke, likera od mentola, pjenušca, sirupa kisele jabuke i sirupa zelenog čaja. Koktel je 22. listopada predstavljen u Velikoj dvorani Badela 1862 u Zagrebu, kojom prilikom je Furčić izjavio: „Velika mi je čast bila sudjelovati na svjetskom natjecanju ovako visoke razine i oštre konkurencije, a u takvim uvjetima trema je uvijek prisutna. Zahvalan sam

e spl a na de

DoNA – nova pakiranja Domaća tvrtka DoNA,

32 s t u d e n i 2 0 1 2 .

Da bi olakšala planiranje putovanja svojim zrakoplo-

vima, Croatia Airlines od rujna omogućava korištenje mobilne verzije svoje web stranice. Na posebno prilagođenoj stranici na adresi m.croatiaairlines.com nalaze se korisne informacije vezane uz putovanje zrakoplovom – ponude, status leta, red letenja, prijava za let, poslovnice, prijevoz, prtljaga i telefonski brojevi Kontakt centra. U rubrici ‘zabava’ mogu se preuzeti aplikacije za iPhone, iPad i Android, preuzeti fotografije zrakoplova za zaslon mobitela, pogledati videospotovi i poslušati glazbeni zapisi. Croatia Airlines kontinuirano prati razvoj najsuvremenijih tehnologija i nastoji ih primjenjivati, jer današnje mobilne tehnologije putnicima, koji su najčešće u pokretu, omogućuju brz i lokacijski neovisan pristup informacijama u vezi s putovanjem zrakoplovom.

Hrvatskoj udruzi barmena i Badelu 1862 koji su mi omogućili sudjelovanje i moje potvrđivanje na Svjetskom prvenstvu.“ Badel 1862 više od 15 godina i kao partner podržava regionalna i državna natjecanja barmena te kontinuirano surađuje s Hrvatskom udrugom barmena na edukaciji mladih barmena u cijeloj Hrvatskoj.

Podrška Danijelu Furčiću na Svjetskom natjecanju u Kini za Badel 1862 velika je čast te ujedno i potvrda kako je važno ulagati u obrazovanje i etabliranje barmenske struke.

nov i proi zvodi

koje se uz preradu i proizvodnju voća bavi proizvodnjom pića, predstavila je potkraj rujna nova pakiranja DoNA PREMIUM 100% koncentriranih voćnih sokova, koje je od sada moguće pronaći i u HoReCa kanalu. Koncentrirani sokovi doprinos su poduzeća DoNA sve izraženijem trendu zdravog življenja.

Njima poduzeće promovira svoja glavna obilježja – posebnost, zabavu,

Croatia Airlines preko mobitela

pozitivnu energiju, sigurnost, kao i domaće podrijetlo svih sastojaka proizvoda. Osim u kafićima, nova linija DoNA sokova može se pronaći u većini maloprodajnih lanaca i to na policama zdrave hrane, gdje je smještena zbog svojih 100% zdravih i prirodnih karakteristika.

Povratak Zagrebu i Zagrepčanima Nakon što je osam godina

poslovala pod zastavom Regenta, legendarna zagrebačka Esplanada od 1. listopada ponovno posluje kao neovisan hotel. Najprestižniji zagrebački hotel Esplanade svoja je vrata otvorio 2004. godine, nakon potpune rekonstrukcije pod nazivom The Regent Esplanade Zagreb. Duboka promišljanja vlasnika hotela, WSF Group, rezultirala su željom da hotel vrati njegovim građanima kao krunu hrvatskog hotelijerstva, a da bi to postigao odlučio je da hotel bude neovisan. Brand Regent je od 2004. godine bilježio različite stope rasta, da bi naposlijetku bio prodan tvrtki Formosa International Hotels s Tajvana. Međutim, ostvareni rast nije bio sukladan smjernicama Esplanade i vlasnika hotela, te je stoga donesena odluka o njegovu osamostaljenju. Esplanade od 1. listopada 2012. Posluje pod nazivom Esplanade Zagreb Hotel.

Na Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu 30% više specijalista odjela hrane i pića Ohrabren prošlogodišnjim iskustvom i rezultatima polaznika, kao i potrebama tržišta, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji krenuo je sredinom listopada s nastavom druge generacije stručnog usavršavanja kroz program S HIP specijalist odjela hrane i pića i to s više od 30% većim brojem polaznika. Važnost obrazovanja i stalnog unapređenja kadra i ove godine prepoznale su hotelske kuće poput Imeriala Rab i Riviere Adria, kao i novi partneri poput Plave Lagune Poreč. Upisani polaznici dolaze iz svih regija Hrvatske, a raspon godina kreće se od 19 pa do 42. Stručno usavršavanje traje jednu akademsku godinu, a provodi se u dva modula, od kojih modul gastronomije podrazumijeva svladavanje znanja iz područja suvremenih gastronomskih trendova, pravilne prehrane, umijeća slastičarstva i pekarstva te marketinga u odjelu hrane i pića. Drugi je modul posvećen restoraterstvu, a naglasak je stavljen na uslužne procese u restoraterstvu, somelijerstvu, baru i barskom poslovanju, kao i sigurnosti hrane.

Dodatnu vrijednost programu i ove godine dati će gostujuća predavanja istaknutih predstavnika struke.

Programom se stječe i pravo na 30 ECTS bodova te upis programa u radnu knjižicu.

HoReCa

Professional – novi izgled, novi koncept – svaki mjesec – direktno na ruke – prilika da visokociljana poruka stigne na pravo mjesto, u pravo vrijeme. Dinamičan i brzorastući segment ugostiteljstva i turizma traži isti takav medij.

Savršena platforma za izmjenu informacija između klijenata i onih, koji odlučuju. Posljednji trendovi, inovacije, proizvodi i razvoj tehnologije na domaćem i stranom tržištu. U srcu svakog poslovanja su ljudi. U fokusu HoReCa Professionala su ljudi – sa svim svojim tajnama uspješnosti na konkurentnom tržištu ugostiteljstva.

www.professional.hr Vaš Professional tim... s t u d e n i 2 0 1 2 . 33