ZGRADA HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA, Trg Republike Hrvatske 15

Godine 1880. započinje gradnja nove kazališne zgrade na poticaj Izidora Kršnjavoga, a koja je povjerena bečkim arhitektima, specijaliziranima za gradnju kazališta, Hermannu Helmeru i Ferdinandu Fellneru, prema odluci tadašnjeg bana Khuena- Hédérvaryja na današnjem Trgu Republike Hrvatske. Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je car Franjo Josip I. pred brojnim Zagrepčanima i gostima iz svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Klesarske radove na zgradi izveo je Ignjat Franz, a skulpture na pročelju Weyr i Völkl. Nije poznat autor četiriju poprsja – na pročelju (Ivan Gundulić i Junije Palmotić), istočnoj (Dimitrije Demeter) i zapadnoj (Vatroslav Lisinski) strani zgrade. Neoklasicističko pročelje Hrvatskog narodnog kazališta sastoji se od raznih arhitektonskih elemenata. Prvo što uočimo su korintski stupovi pri ulazu na glavna vrata i na pročelju zgrade. Od skulptura na krovu (uglavnom veseli Puti, Eroti), oko kartuše s hrvatskim grbom postavljena su i dva mitološka lika, Muze dramske i glazbene umjetnosti - Talija i Polihimnija. Jedna puše u trubu a druga drži antičku kazališnu masku. Ispod grba je dekoracija u obliku lavlje glave s girlandama.