UMJETNIČKI PAVILJON, Tomislavov trg 22

Umjetnički je paviljon jedna od najljepših i najpoznatijih građevina grada Zagreba. Mogućnost ostvarenja izgradnje Umjetničkog paviljona ukazala se pripremama za Milenijsku izložbu u Budimpešti, čije se svečano otvaranje planiralo za 2. svibnja 1896. godine. Na nagovor slikara Vlahe Bukovca, hrvatski umjetnici traže da se u Pešti sagradi vlastiti, poseban montažni umjetnički paviljon čiji će se željezni kostur poslije izložbe prenijeti u Zagreb. Paviljon umjetnosti u Budimpešti podigla je tvrtka Danubiuspremanacrtima mađarskiharhitekataKorbaiGiergla.Nakonzavršetkaizložbe,željezniskelet hrvatskoga paviljona prenosi se u Zagreb. Krovna čelična konstrukcija iz Budimpešte postavljena je na trg ispred glavnog željezničkog kolodvora, na Trg Franje Josipa. Tako se zvao današnji Trg kralja Tomislava. To je bio i početak Umjetničkog paviljona, prve i jedine zgrade u Zagrebu namijenjene isključivo izlaganju i likovnim umjetnostima. Radovi su povjereni bečkim arhitektima Hermannu Hellmeru i Ferdinandu Fellneru. Gradnju su izveli zagrebački graditelji Hönigsberg i Deutch, pod nadzorom gradskog inženjera Milana Lenucija. Zgrada Umjetničkoga paviljona je dovršena i svečano otvorena 15. prosinca 1898. velikom izložbom Hrvatski salon

Pročelje zgrade ukrašeno je bogatom figuralnom plastikom; na vrhu je postavljeno poprsje zaštitnice lijepih umjetnosti grčke božice Atene Parthenos, koje je izradio kipar Ignjat Franz. Na sva četiri pročelja mogu se vidjeti motivi grba grada Zagreba. Od slavnih stranih umjetnika postavljena su poprsja Michelangela, Raffaela i Tiziana, dok hrvatske predstavljaju Celestin Medović, Julije Klović i Karpat Istranin. Na ulazu stoje alegorijske skulpture Slikarstva i Kiparstva, djela Rudolfa Valdeca. Ostatak kiparskih i ukrasnih radova obavila je radionica Reinholda Völkela iz Beča.

KUĆA EUGENA RADA, Strossmayerov trg 7

Kuća Rado sagrađena je 1897.-1898. godine za dr. Eugena Rada na Trgu J. J. Strossmayera. Ugaona najamna stambena trokatnica, sagrađena je po projektu Ignjata Fischera. Ovo je najranija građevina u povijesti zagrebačke arhitekture na čijem se pročelju uočavaju elementi secesije. Zgrada se odlikuje vrlo jednostavnim rješenjem pročelja na donje dvije etaže, a dva kata izrazito su bogato raščlanjena kombinacijom baroknih i secesijskih motiva (pod utjecajem bečkog arhitekta Otta Wagnera). Zgrada je bogato ukrašena štukaturama na čitavompročelju,osobito na višimkatovima i potkrovlju,a na uglovima zgrade ističu se karijatide i drugi mitološki likovi. Pročelje je bogato ukrašeno biljnim ornamentima akanta, girlandama, groteskama, okruglim medaljonima s inicijalima vlasnika kuće itd. Na Trgu bana Jelačića nalazi se još jedna zgrada Eugena Rada s četiri alegorijska lika na balustradi krova.