ZGRADA DRŽAVNOG ARHIVA – Sveučilišne knjižnice, Marulićev trg 21

Ovo je jedno od najboljih ostvarenja kasne bečke secesije u Hrvatskoj i moderne europske arhitekture. Monumentalna zgrada, prvotno namijenjena za Sveučilišnu knjižnicu, a kasnije za Državni arhiv, podignuta je od 1911. do 1913. godine prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog. Građena je kao Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv. Zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju, a lokacijom pripada Lenucijevoj potkovi. Zgrada je pokrivena kupolom koju izvana naglašavajučetirialegorijske skulpturesova koje nose zemaljskukuglu, simboli Atene iMinerve,božica mudrosti. Sova je središnji ikonografski lik figuralne opreme zgrade knjižnice. Na glavnom pročelju postavljeni su reljefi s alegorijskim kompozicijama koje upućuju na četiri fakulteta koji su početkom 20. st. postojali na Zagrebačkom sveučilištu: teologija, filozofija, pravo i medicina. Djelo su Roberta Frangeša Mihanovića. Reljef na zabatu s južne strane zgrade Sveučilišne knjižnice je alegorija Prosvjete, djelo je kipara Rudolfa Valdeca.

ZGRADA bivšeg hotela Imperial, Frankopanska 8

Zgrada bivšeg uglednog hotela Imperial, kasnije Hotelijersko – turistička škola, izgrađena je 1893. godine. U hotelu Imperial u Frankopanskoj ulici izgrađeno je 1911. godine svratište.Od proljeća do ljeta god. 1907. godine u hotelu Imperial glumac Josip Freundenreich uredio je i prvi zagrebački Cabaret, u kome su nastupali poznati glumci, pjevači i zabavljači toga vremena (nekada je upravo Frankopanska ulica imala najviše hotela i svratišta). Trokatna zgrada je bogato ukrašena s prednje strane raznim arhitektonskim ornamentima, kao i druge zgrade toga vremena. Ono što se do danas posebno ističe je portal, tj. ulaz u zgradu koji krase dvije raskošne karijatide, koje podignutom rukom drže stup iznad sebe. Od 1963. godine hotel je pretvoren u Hotelijersko-turističku školu.

Zgrada bivše Vojne akademije, Berislavićeva 12

Zgrada u Berislavićevoj 12 (nosi ime po banu i biskupu Petru Berislaviću), primjer je prekrasne secesijske arhitekture, izgrađena 1901. godine. Nakon nedavne obnove vidi se koliko je različitih dekorativnih elemenata bilo na fasadi, koji su vrlo uspješno obnovljeni i restaurirani. Zgrada je nekad bila vojna akademija, a projektirao ju je Vjekoslav Heinzel. Ostali smo oduševljeni koliko lijepih dekorativnih elemenata kriju zagrebačka pročelja, koja su nažalost najčešće toliko zapuštena i oštećena da se njihova ljepota niti ne vidi na prvi pogled, jer je sve skriveno ispod sivila, napuknute ili oštećene žbuke. Ova zgrada pokazuje pravu ljepotu i bogatstvo ornamenata, koju kriju zagrebačka pročelja kada se obnove i održavaju kao zaštićeno kulturno dobro grada Zagreba.

KUĆA KALLINA, na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice 20

Na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice u Zagrebu ponosno stoji zapanjujuće secesijsko zdanje – Kuća Kallina. Sagrađena početkom 20. stoljeća, ova zgrada i dalje ne dozvoljava prolazak bez divljenja i pogleda na njezino pročelje. Građevina je dobila naziv po svojemu prvome vlasniku, bogatom industrijalcu Josipu Kallinu. Inače, Kallina je bio direktor tvornice keramike, pa nije ni čudno što je mogao uživati u takvoj arhitektonskoj ljepotici u središtu grada; želio je stvoriti unikatnu seriju keramičkih pločica koje neće biti za prodaju, već služiti kao trajni ukras pročelja njegove zgrade. Kuća Kallina sagrađena je pod vodstvom znamenitog arhitekta Vjekoslava Bastla, značajnog za promociju secesije u Zagrebu. Trokatnica s balkonima na uglovima opločena je plavim i žutim keramičkim pločicama te ispunjena floralnim motivima koji joj daju prepoznatljiv secesijski štih.

LITERATURA i IZVORI:

1. Cvitanović, Đurđica. Arhitektura monumentalnog historicizma u urbanizmu Zagreba, na poveznici: https://hrcak.srce.hr/file/425406

2. Damjanović, Dragan. 2014. Zagreb: Arhitektonski atlas. AGM. Zagreb.

3. Dobronić, Lelja. Zagreb. 1997. Buvina. Zagreb.

4. Hrvatska umjetnost: Povijest i spomenici. 2010. Ur. Pelc, Milan. Institut za povijest umjetnosti; Školska knjiga. Zagreb.

5. Kampuš, Ivan; Karaman, Igor. 1994. Tisućljetni Zagreb. Školska knjiga. Zagreb.

6. Knežević. Snješka. 2003. Zagreb u središtu. Barbat. Zagreb.

7. Sušanj, Bruno. 2006. Zagreb (vodič). Masmedia. Zagreb.

8. Škunca, Antonija. Antički motivi na zagrebačkim pročeljima. 2015. Diplomski rad na poveznici: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8787/1/%C5%A0kunca,%20Antonija%20dipl.%20rad.pdf

9. Trinajstić, Petar. 1996. Zagreb hrvatska metropola. Naklada C. Zagreb.

Učenici 2. razreda koji su istraživali povijesne zgrade u Zagrebu i njihovu arhitektonsku ornamentiku

Učenica 2. a - Franka Herceg

Učenici 2. b - Petar Filipović, Marko Matušek, Gabrijel Brlečić, Karla Renić, Luka Pietri, Laura Lovrić, Rebecca Antonia Krešo, Filip Fistanić

Učenici 2. d - Lana Tokić, Gabriel Ćiković, Andrea Žgela, Tiara Salahor

Učenice 2.e - Ivana Pavić, Ema Dolački, Ana Burić