HRVATSKA ZEMALJSKA BANKA, Trg bana Jelačića 13 / Praška 1

Središnji zagrebački Trg bana Jelačića okružen je prekrasnim palačama i zgradama, a jedna od njih je i zgrada Croatia osiguranja, na mjestu nekadašnje kuće Emanuela Pristera, imućnog filantropa i zagrebačkog gradskog zastupnika, izgrađena 1881. godine. Zgrada Croatia osiguranja se nalazi na samom spoju Praške ulice i Trga bana Josipa Jelačića. Zgrada na spoju Praške i glavnog trga je prenamijenjena, te je ona postala dom i podružnici Hrvatske zemaljske banke. Kasnije vlasnik postaje zubar Žiga Altstatter, koji je za potrebe banke kuću proširio i na susjednu zgradu u Praškoj. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, Hrvatska zemaljska banka mijenja ime u Jugoslavensku, a hrvatski arhitekt Ignjat Fischer 1920. godine dobiva zadatak spojiti “glavnu” zgradu sa susjednom. Spajanje dviju zgrada je završeno 1926. godine, a na njoj su prepoznatljivi neoklasicistički arhitektonski i simbolički elementi, poput jonskih stupova i velikih skulptura na vijencu zgrade. Pročelje uglovnice između Trga i Praške arhitekt Ignjat Fischer preoblikovao je u stilu klasicizma; na vijencima su postavljene skulpture Rudolfa Valdeca (Merkur s kaducejem kao alegorija trgovine i drugi bogovi, simboli industrije, stočarstva, ribarstva, rudarstva, umjetnog obrta, šumarstva i poljodjelstva). Danas je to zgrada Croatia osiguranja.

MAKSIMIR, ULAZNI PORTAL, Maksimirska cesta 125

Glavni ulaz u najveći i najljepši zagrebački perivoj Maksimir, pravi je povijesni i kulturni biser, a izgrađen je 1841. godine. Novi portal postavljen je 1867. godine. Projekt za objekt nije sačuvan, no arhitektonsko rješenje podsjeća na djelo Franje Kleina pa mu se portal stoga i pripisuje. U gornjem, završnom dijelu, dva glavna pilona (potpornja) spaja masivan nadvratnik. Bočno ispod nadvratnika, na svakom od velikih pilona nalaze se edikule s kipovima ženskih personifikacija cvjetanja i plodnosti, tj. skulpture dviju rimskih božica, Flore i Pomone. Kipovi, vaze i ostali ornamenti izrađeni su u terakoti i poznato je da su izašli iz tvornice Viktor Brausewetter u mjestu Wagram (današnja Austrija).

Flora je poznata kao božica cvijeća i proljetnog doba, koja je imala vlastitog flamena (svećenika), koji sezvaoFloralis,ibiojedanodflaminesminores,nižihsvećenika.BožicaFlorajeprikazanakakojednom rukom drži cvijeće na glavi a cvijeće joj je i u drugoj ruci. Pomona, s druge strane ulaza, drži košaru punu voća na glavi. Ona je božica voćnih plodova, a atributi su joj plodovi i vrtni nož.