OKTOPIS, godina I, broj 1, februar 2017. by Sava

OKTOPIS LIST UČENIKA I UČENICA OŠ OKTOIH—PODGORICA

Godina I, broj 1, februar 2017.

AKTUELNOSTI SVI KAO JEDAN ZANIMLJIVOSTI LITERARNI I LIKOVNI RADOVI RAZGOVARALI SMO SA... PITALI STE SAVJETI PSIHOLOGA

,,Oktoih škola nas zove, idemo u pobjede nove…”

HIMNA ŠKOLE Slavno ime Oktoih, snažno, dostojanstveno, u srcu ga nosimo, njime se ponosimo. Ref (2x): Oktoih škola nas zove, idemo u pobjede nove, danas su svi dobre volje, sjutra će biti još

Oktoih je škola naša, uvijek puna odlikaša i nagrada i trofeja, tim se svuda dičimo. Ref (2x): Oktoih škola nas zove, idemo u pobjede nove, danas su svi dobre volje, sjutra će biti još bolje.

Autori teksta himne su prof. fizike Gordana Beba Ćetković i prof. muzičke kulture Irena Kaličanin, obje profesorice naše škole. Autorica muzike je Irena Kaličanin, a aranžmana Peđa Nedeljković. Himna je nastala 2014. godine. Snimak himne u izvođenju Hora naše škole možete pronaći na stranici OVDJE.

RIJEČ DIREKTORA Dragi učenici, poštovani čitaoci našeg Oktopisa, Pred vama je prvi broj našeg lista, u elektronskom izdanju. Za sada planiramo da izdajemo po dva broja tokom godine, na kraju prvog i drugog polugodišta, odnosno nastavne godine. U listu planiramo predstavljati rad naše škole, značajne uspjehe njenih učenika i nastavnika: đačko likovno i literarno stvaralaštvo, uspjeh na muzičkom i sportskom planu i svim drugim oblastima gdje dolazi do izražaja kreativnost i znatiželja naših učenika.

A sada, koju riječ da kažemo i o našoj školi. Osnovana je odlukom Skupštine opštine tadašnjeg Titograda 6. decembra 1990. godine. Dan njenog osnivanja slavimo kao Dan škole. Gradnja školske zgrade, u kojoj se sada nalazi naša škola, počela je prvih dana decembra 1990. godine. Trebalо je da bude završena do kraja maja 1991. godine, ali je raspad bivše zajedničke države Jugoslavije uslovio kašnjenje radova pa nastava u novoj zgradi nije mogla početi u planirano vrijeme. Zato je škola počela sa radom 1. septembra 1991. godine u prostorijama OŠ Vuk Karadžić. Osnivanjem naše škole, Područno odjeljenje Dajbabe, koje je do tada pripadalo OŠ Vuk Karadžić, pripalo je nama. Na početku prve školske 1991/92. godine u Matičnoj školi na Zabjelu bilo je ukupno 932 učenika, raspoređenih u 28 odjeljenja, a u PO Dajbabe, od I do IV razreda, bilo je 37 učenika, u dva kombinovana odjeljenja. Tako je pomenute školske godine, na njenom početku, u našoj školi bilo ukupno 969 učenika, raspoređenih u 30 odjeljenja. U sadašnjoj školskoj zgradi nastava je počela 1. septembra 1992. godine. Na početku ove školske godine u Matičnoj školi bilo je 1102 učenika u 31 odjeljenju, a u PO Dajbabe 47 učenika u 2 kombinovana odjeljenja. Do sada je 25 generacija završilo osnovnoškolsko obrazovanje u našoj školi. U proteklih 25 godina osnovnu školu u ovoj prosvjetnoj ustanovi završilo je 3008 učenika, a Diplomu Luča zaslužilo je 248 učenika. Najprestižnije zvanje, đak generacije, stekla su 24 učenika. Ove školske godine obrazuje se 26. generacija. Na kraju I polugodišta u našoj školi nastavu je pohađalo 1263 učenika u 47 odjeljenja, uključujući i PO Dajbabe. Prošle školske godine, 17. januara, našoj školi uručena je Državna nagrada Oktoih, najveće priznanje u oblasti prosvjete u Crnoj Gori. Svake godine, naši učenici, uz pomoć svojih nastavnika mentora, na Državnom prvenstvu u znanju učenika osnovnih škola Crne Gore i na Olimpijadi znanja osvajaju neka od prva tri mjesta na ovim najvećim takmičenjima učenika u našoj državi. Prošle školske (2015/16) godine, na Državnom prvenstvu u znanju, naši učenici, po broju plasmana među prva tri mjesta, bili su prvi u Crnoj Gori. Brojni uspjesi naših učenika i nastavnika, na raznim smotrama đačkog znanja i stvaralaštva, svrstavaju ovu školu u sami vrh osnovnih škola Crne Gore. Pa, dragi naši učenici i čitaoci ovog lista, neka nam je svima srećan ovaj početak. S novim listom - u nove uspjehe! Vukić Konjević

AKTUELNOSTI DAN ŠKOLE

O B

snovna škola Oktoih, iz godine u godinu, radom, zalaganjem i mnogim uspjesima opravdava svoje ime, stvarajući od svojih đaka uspješne, vaspitane i obrazovane ljude. Oktoih je 6. decembra 2016. proslavio 26. rođendan, odnosno Dan škole. Priredbi su prisustvovali nastavnici, učenici, njihovi roditelji i prijatelji. ivša nastavnica škole Oktoih Irena Kaličanin prvi put, nakon 27 godina rada, bila је dio publike. Kako je rekla, za školu je veoma značajno da se takva tradicija održava, a posebno joj se dopalo što su u priredbu bila uključena djeca svih uzrasta. „Na mladima svijet ostaje, a sudeći po svemu što sam vidjela i što znam kroz godine iskustva, svijet će ostati u najboljim rukama. Veoma sam ponosna na đake. Smatram da je najbitnije to što su izuzetno vaspitani i nadam se da će iz generacije u generaciju biti sve više takve djece kojima će naša škola moći da se pohvali“, kazala je nastavnica Irena Kaličanin. oliko su roditelji bili ponosni, kazala je Jelena Đurišić. „Proslava Dana škole je bila divna i naravno da ću doći i sljedeće godine. Dječica su preslatka, a sve je još ljepše kad se vidi koliko su truda i volje uložili“, rekla je Đurišić. adovoljstvo nijesu krili ni nastavnici i učitelji koji su učestvovali u pripremi priredbe. Nastavnica muzičke kulture i mentorka školskog hora, prof. Milica Pejović, rekla je da su, uprkos nedostatku vremena, uspjeli svakodnevnim radom. „Najveća pomoć stigla je od članova hora, koji su bili i više nego spremni na saradnju. Uložili smo mnogo truda i rezultat toga bio je njihov sjajan nastup. Veoma sam srećna i zadovoljna našim malim muzičarima“, kazala je ona, a saglasan je sa njom učitelj Sava Kovačević. „Prezadovoljan sam nastupom učenika, zaista su bili divni. Oni su naša djeca, obožavamo ih”, poručio je on. đaci koji su učestvovali u svečanosti su bili veoma srećni. Učenica Elena Mijatović rekla je da je za nju Dan škole predivan događaj. „Svi se mnogo zabavljaju, radost se osjeća u vazduhu. Sve je proteklo u najboljem redu, i jedva čekam da sljedeće godine, kao i prethodnih sedam, učestvujem u priredbi. Veoma sam ponosna na svoju školu i đake i želim joj da još mnogo godina niže pobjede i nastavi dokazivati da je najbolja“, navela je ona. odsjećamo, 6. decembra 1990. godine Skupština opštine Titograd donijela je odluku o osnivanju Osnovne škole Oktoih, koja je iz svojih učionica ispratila 25 generacija učenika. Ime Oktoih dobila je po prvoj ćiriličnoj štampanoj knjizi kod Južnih Slovena.

K Z I

Irina Jokić, VIII-5 4

DAN DJEČIJE RADOSTI I NOVOGODIŠNJI BAZAR U čast kraja I polugodišta i ujedno međunarodnog praznika Nove godine naša škola je organizovala priredbu koja je održana 29.12.2016. godine u 12 sati. U njoj su učestvovali učenici od I do V razreda koje su pripremali učitelji/ce, dok je sa horom radila nastavnica muzičke kulture Milica Pejović. Članice hora Jelena Popović i Anđelija Stanić (učenice V-1) su nam kazale da je na probama hora bilo lijepo, a da pred nastup nije bilo treme i nervoze. Naš ,,mali”, ali odabrani hor izveo je tri numere: Zvončići, Najljepša je zemlja moja i Nek svud ljubav sja. Naravno, bez naših trećaka i njihovog igrokaza Dvije i po jedinice, priredba ne bi mogla da prođe, pa smo učiteljicu Minku, koja je učenike pripremala, pitali da li je tekst sama napisala. ,,Tekst sam pronašla na internetu, preradila ga i prilagodila našem izgovoru", kazala je ona. A kada smo je upitali kako joj je palo na pamet da predstavu nazove Dvije i po jedinice, u šali je odgovorila: ,,Predstava govori o školskim problemima te se može desiti da učiteljica nekada dâ pola jedinice”. Zanimalo nas je mišljenje svih onih koji su učestvovali u pripremi priredbe, ali nam je najvažnije bilo mišljenje gledalaca pa smo Katarinu Marković pitali: ,,Imate li neke zamjerke oko priredbe i da li biste nešto izbacili ili dodali?" Ona nam je odgovorila: ,,Nemam zamjerki, priredba je baš lijepa, a djeca su se jako potrudila. Ništa ne bih izbacila ili dodala, jedino bih voljela da gledaoci budu tiši dok su tačke u toku". Novogodišnji bazar škola je organizovala poslije priredbe. Tu se moglo vidjeti mnoštvo zanimljivih stvari koje su napravili učenici od I do V razreda sa svojim učiteljima/cama, a uspjeh ove humanitarne akcije je bio nevjerovatan. To potvrđuje gužva koja je bila primjetna, jer se štandovima nije moglo prići. Uroš Bukorović i Monika Čampar, V-1

DAN DJEČIJE RADOSTI Oblak, pahulje i vjetar (učenici I razreda), mentorka - učiteljica Jelena Vujičić.

Lana Milutinović (V-1) najavljuje kratko obraćanje direktora škole, Vukića Konjevića.

Mali hor u izvođenju pjesme Najljepša je zemlja moja, mentorka - prof. Milica Pejović.

Dvije i po jedinice (učenici III-2), mentorka učiteljica Minka Kumro.

Ritmika Kako rastu deca (učenice I razreda) mentorke - učiteljica Snježana Zuković i vaspitačica Sanja Anđelić.

Ritmika Zdravica (učenice I razreda), mentorke - učiteljica Sanja Janjić i vaspitačica Dragica Živković.

Veliko iščekivanje (učenici I razreda), mentorka - učiteljica Tanja Vuković.

Ljubavni softver (učenici II-2), mentor učitelj Sava Kovačević.

SVI KAO Pod zajedničkim motom Svi kao jedan, tokom 2016. godine, učenici naše škole istakli su se u timskom humanitarnom radu. Naime, u sklopu školskog Volonterskog kluba, kao i na nivou razreda i pojedinačnih odjeljenja realizovano je nekoliko humanitarnih i ekoloških akcija.

Humanitarna akcija učenika OŠ Oktoih

olonterska grupa, predvođena profesoricom Tamarom Damjanović, uspješno je prikupila odjeću, hranu i školski pribor za porodice pogođene poplavama u naselju Riverside, u Beranama. Tom prilikom preduzeće Dadi doniralo je novu odjeću i obezbijedilo prevoz 12 paketa humanitarne pomoći.

Brinemo o životnoj okolini

U D

petak 25.11.2016. godine učenici II-2 su učestvovali u akciji Vidikovac na Dajbapskom brdu u okviru koje su postavljene klupe duž ulice od podnožja prema vrhu i jedan set klupa sa stolom na vidikovcu, koji će služiti za časove u prirodi. rugi, ujedno i završni dio akcije, је sproveden u ponedjeljak, 05.12.2016. godine. Volonterski klub naše škole zasadio je drvo masline i ostatak oleandara. Da podsjetimo: ovu akciju je pokrenula grupa građana Zabjela i Dahne i NVO Urban Kids, a podržali su je predstavnici JP Zelenilo, Glavni grad, TO Podgorica, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, kao i naši učenici uz pomoć prof. Save Kovačevića i prof. Nataše Matović.

JEDAN!

Članovi Volonterskog kluba naše škole obradovali mališane!

U V

slijedila je još jedna uspješna akcija prikupljanja slatkiša, igračaka i izrade čestitki. U susret proteklim novogodišnjim praznicima, naši volonteri predali su 90 novogodišnjih paketića Udruženju roditelja djece sa poteškoćama u razvoju i osoblju koje svakodnevno brine o njihovoj rehabilitaciji. I ovu akciju je pokrenuo i realizovao Volonterski klub uz pomoć učenika koji su se angažovali oko prikupljanja slatkiša i igračaka te izrade čestitki. olonterski klub OŠ Oktoih osnovan je 16. novembra 2016. godine i broji 25 članova, predstavnika odjeljenja od V do IX razreda. Koordinatorke kluba su Tamara Damjanović, profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti i Milica Pušonjić, psihološkinja.

Priredila Nina Giljanović, VIII-5

Zanimljivosti iz svijeta nauke Eksperiment Sendvič ili kako na interesantan način saznati i odrediti gustinu različitih tečnosti u 5 koraka.

Slika 1: Sipati deterdžent u čašu.

Slika 2: Dodati med, sačekati da dođe do dna (teži je, ima veću gustinu).

Slika 3: U čašu dodati ulje, koje je najlakše i ostaće na površini, zbog najmanje gustine.

Slika 4:

Slika 5:

Sipati vodu. Uočiti kako voda prolazi kroz sloj ulja, ali ne kroz sloj deterdženta.

Na kraju, dodati sirće, koje će se zbog slične gustine pomiješati sa vodom.

Eksperiment Sendvič je gotov! Uočavamo jasno izražene slojeve tečnosti različitih gustina. Eksperiment izveo Luka Šćepanović, VIII-4

Zanimljiva geografija Evo nekoliko zanimljivosti koje će promijeniti pogled na geografiju! 

Najdublje jezero na svijetu je Mrtvo more.



U Americi postoji čak 12 gradova pod imenom Moskva.



U Njujorku živi više Italijana nego u Rimu, više Iraca nego u Dablinu i više Jevreja nego u Tel Avivu.



Na Novom Zelandu postoji 17 puta više ovaca nego ljudi.



Kanarska ostrva su dobila ime po psima.



Nojevo oko je veće od njegovog mozga.



Španija u bukvalnom prevodu znači zemlja zečeva.



Najniža temperatura na svijetu je -88 ̊C i to u Vostoku, Antarktik.



Najveća kriptodepresija u Evropi je Skadarsko jezero.

Pripremila Jelena Dobričanin, VIII-4

ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA MUZIKE Svi mi volimo da slušamo muziku. Oduvijek je ona sastavni dio kulturnog života cijelog društva. Ona djeluje na čovjeka tako da mu se lijepo čini još ljepšim, tjera ga da gleda svijet iz drugačije perspektive, a često i olakša tugu. Tokom istorije, muzička umjetnost pomagala je ljudima da izražavaju svoje emocije i opisuju svoju okolinu i živote. Muzika je godinama stvarala sopstvenu istoriju koju danas učimo u školi. Međutim, nakon mnogo podataka koje tokom godina školovanja naučimo o istoriji muzike, često izgubimo iz vida da ona nije ispunjena samo suvim činjenicama, već da nju čini i niz interesantnih događaja. Da li ste znali da postoji kompozicija koja je nastala zahvaljujući jednoj mački? Prema priči mačka se zvala Pulčinela i njen vlasnik bio je poznati kompozitor Domeniko Skarlati. Legenda kaže da je Skarlati imao čembalo koje je zvučalo veoma zanimljivo Pulčineli, te je često šetala po klavijaturi instrumenta. Jednom prilikom, kompozitor je zapisao tonove koje je mačka napravila u toku jedne od svojih šetnji i od nje napravio temu kompozicije, od koje je kasnije nastala fuga. Djelo je prije više od 200 godina objavljeno u Londonu pod nazivom Fuga u g-molu, ali priznaćete da je nadimak Mačija fuga, koji je nastao početkom 19. vijeka, mnogo zanimljiviji. Bilo bi veoma interesantno čuti kompoziciju koja je nastala zahvaljujući jednoj mački, ali sigurno je još interesantnije slušati opersku ariju koja se sastoji samo od jednog tona, a ovo je priča o tome kako je ona nastala. Na probi Rosinijeve opere Kir u Vavilonu, jedna, ne tako talentovana, solo pjevačica insistirala je da dobije vlastitu ariju. Imala je podršku direktora pozorišta, pa je Rosini pristao da je sasluša. Međutim, poslije kraćeg ispitivanja, utvrdio je da mlada dama, osim tona „be“ u prvoj oktavi, ne može kvalitetno da otpjeva ni jedan jedini ton! Na sreću po pjevačicu, Rosini je takođe primijetio da je ona veoma lijepa, tako da je odlučio da joj pomogne. Napisao je ariju koja se sastojala iz jednog jedinog tona – tona „be“, za vrijeme čijeg zvučanja orkestar je imao niz varijacija, čime je arija uljepšana. Na premijeri se pokazalo da je Rosinijeva ideja uspjela – publika je burnim aplauzom pozdravila ovu originalnu ariju, kao i lijepu damu.

Pripremila Irina Jokić, VIII-5

Do sada ste vjerovatno otkrili više zanimljivosti iz oblasti muzike nego što ste prije znali, ali na kraju imamo još jednu koja će vas zaista iznenaditi. Zvončići (Jingle Bells) je sigurno najpopularnija božićna pjesma, međutim, vjerovali ili ne, to uopšte nije pjesma napisana povodom Božića! Krajem devetnaestog vijeka pjesmu je napisao Džejms Lord Pierpont povodom Dana državnosti. Izveo je u crkvi u Džordžiji gdje je radio kao svirač orgulja. Sigurno se pitate kako je onda ova pjesma postala božićna tradicija toliko popularna da je u decembru 1965. godine postala prva pjesma emitovana iz kosmosa? Vjernicima i poštovaocima crkve pjesma se mnogo dopala pa su zamolili Džejmsa da je na orguljama u crkvi izvede još jednom za Božić, što je i učinio, te je zahvaljujući tradiciji koja se stvorila tokom godina ova pjesma postala božićna, iako se u njoj Božić uopšte ne spominje.

  š   Crna Gora – neugasiva baklja slobode Podgorica, 14.03. 2016.godine Draga, jedina moja! Ovo ti pišem u strahu da neću naći riječi kojima želim iskazati ljubav prema tvom kršu, moru, čovjeku-gorostasu, prema tebi čiju kapu nosim i ispod čije zastave ponosno pjevam himnu. O tebi znam mnogo. Znam da su stari Crnogorci vjekovima, uz ognjište, pričali o slobodi i uz gusle pjevali o časti i poštenju. A ono što se izgovori uz ognjište, ispod ikone i đedove puške, svetinja je. Znam da su mnogi željeli da te pregaze i da ti je istorija krvlju pisana. Zato se pitam ko danas smije da mijenja testamente životima ovjerene na Krusima, Martinićima, Mojkovcu? Ko smije da zaboravi Đurđa Crnojevića, Petra I, Njegoša, Nikolu I? Ko smije da zaboravi da si slobodu branila puškom, mačem, mudrom politikom i čistim obrazom? Znam da je na tvom tlu bilo mnogo porobljivača, mnogo bura i oluja. Da su ti gromovi potresali zemlju, munje parale nebo, vjetrovi rušili i nosili sve na šta su nailazili, rijeke divljale i pjenile, a more udaralo u stijene i lomilo ih. Takva je bila sva tvoja istorija, a onda je svanula majska zora, suncem okupana i vratila nam ono što je naše. Danas njen sjaj izbija iz vodenih ogledala, očiju đevojačkih i zlatnog grba sa zastave i kape crnogorske. Zato, budi vječna jer si to zalužila. Sretan ti rođendan, voljena moja.

Ponosni Crnogorac

Igor Lakićević, IX-3, nagrađen na literarnom konkursu Ministarstva prosvjete (maj 2016) Mentorka: prof. Kristina Popović

Ruka prijatelja u nevolji O prijateljstvu obično ne razmišljamo, to je nešto što se podrazumijeva. Prijatelji su ljudi koje voliš i koji tebe vole, oni uz koje ti je sreća veća, a tuga manja. Iako smo još djeca, mnogo puta smo upali u nevolju iz koje nas je izvukla ruka prijatelja. Ne mogu da kažem da su to bile teške životne situacije, ali za nas su, u tim momentima, bile jako važne. I baš onda kada smo pomislili da smo sami i nemoćni, pojavio bi se prijatelj, pružio toplu ruku i pomogao da ustanemo. Prijatelj saosjeća sa nama, boli ga ono što nas boli, rastuži ga ono što nama donosi tugu, a nekad se više zalaže da riješi naš problem čak i od nas samih. Kad pogriješimo, on nas opomene i posavjetuje, ponekad i grubo iskritikuje, a kad uspijemo u nečemu, on se iskreno raduje. Smatram da je podrška prijatelja jako bitna, ali nas život nekada odvede na stazu gdje je dobrodošla i pomoć onoga koga ne poznajemo. Bili smo svjedoci jednog takvog slučaja. Ujedinjena Podgorica pružila je ruku prijateljstva porodici jedanaestogodišnjeg dječaka koji je nestao iz toplog porodičnog doma. Podgorica je tada bila Ogijev najveći prijatelj. Svi smo sa strepnjom razmišljali gdje je mali anđeo? Gdje se sakrio i kada će se završiti neizvjesna i mučna igra žmurke? Ogijevi roditelji su znali da u sugrađanima imaju jak oslonac i to im je davalo nadu da će ga živog pronaći. Nažalost, zlatokosi dječak nije osjetio tu ljubav i toplinu. Tužna vijest ranila je tragače pravo u srce i poput bujice razlila se podgoričkim ulicama. Bosonogog, plavokosog dječaka nijesmo uspjeli spriječiti da nađe vječnu slobodu, ali će ostati zabilježeno da je jedno veliko prijateljsko srce kucalo samo za njega. Ja sam ponosan na svaki djelić tog srca i na svakog tragača. Tih dana sam shvatio zašto se čovjekovo bogatstvo ne mjeri novcem, već brojem prijatelja. Onih koje prvo pozovemo da ispijemo čašu sreće, ali i onih koje, u nevolji, ne moramo pozivati, već se niotkud stvore i pruže ruku. Luka Šćepanović, učenik VIII-4, dobitnik II nagrade na literarnom konkursu tradicionalne manifestacije Petrovdanski vijenac (nagrađen 12. jula 2016) Mentorka: prof. Kristina Popović 12

Svojoj učiteljici zahvaljujem za... Deveta godina školovanja je na izmaku. Sada sam polumaturant. Ubrzo krećem na ekskurziju. U dvorištu „padaju“ dogovori o rasporedu puta, spavanju u sobama, planovima vezanim za provod i žurke... Živimo za dan kada ćemo krenuti na put, ljutimo se na vrijeme koje sporo prolazi. „Evo je učiteljica“, viknu neko i svi zaboravismo na ekskurziju. Jurnusmo prema nasmijanom licu drage i jedine, zauvijek naše učiteljice. Susret sa njom oživio je sjećanja iz ranih školskih dana. Koliko je samo vremena provela sa nama ne odustajući nikako? Koliko strpljenja i razumijevanja je pokazala za sva naša pitanja, nestašluke? Koliko je samo oprostila? Sa kolikom predanošću i nježnošću je od nas stvarala prave đake? Njena upornost i strpljenje da nas nauči i da ispravi naše greške sa osmijehom je za svaki primjer. Govorila je da nije strašno griješiti, već je loše greške ponavljati. Nije mislila samo na gradivo. Nije nas učila smo da čitamo i računamo, već i da posmatramo i poštujemo svijet koji nas okružuje, stvarala je temelje da postanemo dobri i pošteni ljudi. Uz nju sam zavolio školu, shvatio koliko je važno učiti i kako uspjeh u školi može donijeti dobar život. Uz nju sam naučio kakao da budem dobar drug i kako da njegujem drugarstvo. Učila nas je da volimo druge i da gradimo dobre odnose sa njima. Tako smo od najranijih dana shvatili da sami odgovaramo za svoje postupke i da je važno da slušamo druge i da pomažemo onome ko je u nevolji. Zvuči pomalo nevjerovatno, ali sve je istina. I kako onda ne voljeti osobu koja nam je bila vodič i podrška na putu učenja i odrastanja. Zato joj dugujemo duboko i iskreno poštovanje. Zato je mnogo volimo. Zato sve prestaje kad ona naiđe. Mugoša Špiro, IX-5, dobitnik I nagrade na literarnom konkursu Ministarstva prosvjete, organizovanom povodom 5. oktobra, svjetskog Dana učitelja Mentorka: prof. Natalija Abramović

Draga učiteljice, I dalje se ponekad sretnemo u školskim hodnicima. I uvijek me, kao prvih dana, obuzme neka toplina od Vašeg pogleda. Još nije stiglo ono doba da se dugo ne vidimo, a ja već znam da ćete mi nedostajati kad me putevi jednog dana nekud odvedu... Nikada nećemo zaboraviti prvi dan škole kada smo, svi zbunjeni i mali, prvi put sjeli u školske klupe, dan kad smo se upoznali. Tada smo, zahvaljujući Vama, postali jedan glas, i do danas ostali. Vi ste nas naučili prvim slovima, brojevima i prvim notama. Čitali ste nam pjesme, nezaboravne bajke i basne. Mogu u glavi da čujem Vaš glas, miran i topao, koji nas vodi u neke daleke svjetove. Vi ste nam dali prve ocjene, pregledali prve kontrolne zadatke koji su bili ispisani jedva čitljivim rukopisom, malo pomiješanim slovima. Naučili ste nas kako da maštamo i kako da od mašte stvaramo. Vi ste nam pokazali kako da se volimo i kako da uvijek budemo složni, hrabrili ste nas kada smo bili tužni, djetinjstvo nam učinili lijepim i nezaboravnim. Naučili ste nas osnovnim pravilima ponašanja, lijepim riječima i dobrim manirima. Čak i kad smo bili nestašni, a nije to baš bilo tako rijetko, bio je dovoljan prijekoran pogled, od koga, me i sada obuzme stid. Strpljivo ste odmjeravali kako da uputite neku kritiku i zbog toga smo se uvijek trudili još više, a Vaše riječi podrške i pohvale su nas vodile kroz godine koje su dolazile. Davali ste nam prave savjete koji su nam u svakoj situaciji pomogli. Uvijek ste nam predstavljali oslonac. U teškim trenucima ste znali da kažete prave riječi koje su brisale suze sa naših lica. Pokazali ste nam kako da budemo porodica. Zahvaljujući Vama, draga naša učiteljice, sada postavljamo sebi ciljeve, trudimo se da ih ispunimo, a usput jedni drugima pomažemo. I dalje Vas ponekad sanjam, draga moja učiteljice. Pomiješa mi se u snovima Vaš lik sa likom moje majke, ponekad. Hvala Vam što ste dio naših života. Vaša učenica, Olgica Rašović, IX-2 Rad je nagrađen na konkursu u okviru manifestasije Dani Vita Nikolića i na literarnom konkursu Ministarstva prosvjete Mentorka: prof. Kristina Popović 13

LIKOVNI RADOVI

Selma Cerović, V-3

Vuk Dajković, IV-5

Tema: Niski reljef

Tema: Jesenji kišobarn

Natalija Brnović, II-3

Kristina Đukanović, IV-6

Tema: Zima

Tema: Jesenji kišobran

Luka Žugić, II-5

Lazar Vukićević, V-1

Tema: Škola

Tema: Ritam

Aleksa Krivokapić, VIII-1

Anja Rajković, IX-2

Stefan Bogojević,

Ksenija Petričić, IX-5

IX-2

Tara Ivanović,

Dimitrije Šipčić, VIII-5

Jovana Vojvodić, IX-1

VI- 1

Teodora Stefanović, IX-3

LIKOVNI RADOVI 15

QUOT LINGUAS CALLES, TOT HOMINES VALES

Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš Engleski jezik je zapadnogermanski jezik, koji se koristi kao maternji u brojnim zemljama. To je trenutno četvrti najrasprostranjeniji maternji jezik na svijetu – poslije kineskog, španskog i hindua, a govori ga oko 380 miliona ljudi. Engleski jezik sve više postaje lingua franca – a to znači da je najrasprostranjeniji jezik koji se uči kao drugi jezik u svijetu.

Francuski jezik je jedan od romanskih jezika koji se primarno koristi u Francuskoj, Belgiji, Švajcarskoj, prekomorskim teritorijama Francuske, kao i u bivšim kolonijama Francuske i Belgije, uključujući Kvebek u Kanadi. Francuski je drugi najrasprostranjeniji jezik nakon engleskog. On je službeni jezik u 29 zemalja, od kojih je većina dio La francophonie - zajednice zemalja francuskog govornog područja. Ovaj jezik govori 110 miliona stanovnika na Zemlji.

Njemački jezik je takođe zapadnogermanski jezik. U svijetu ga govori više od 100 miliona ljudi. To je najprevođeniji jezik, što je i zapisano u Ginisovoj knjizi rekorda. Poslije engleskog, njemački se najviše koristi na internetu, a slijede ga francuski, japanski, španski i kineski.

Italijanski jezik je romanski jezik kojim govori od 60 miliona ljudi. On je službeni jezik u Italiji, San Marinu, a uz latinski je drugi službeni jezik u Vatikanu. Italijanski je peti po redu jezik na svijetu koji se uči u školama, poslije engleskog, francuskog, ruskog i njemačkog.

Ruski jezik je jezik jedne velike svjetske kulture i tradicije, jezik Puškina, Dostojevskog, Tolstoja. To je slovenski jezik koji govori oko 180 miliona ljudi. Veliku upotrebu ima i u kulturi, nauci i tehnici.

Za mlade prevodioce «C'est le temps que tu as perdu pour ta rose qui fait ta rose si importante» - Antoine de Saint-Exupéry, Le Petit Prince «On ne voit bien qu’avec le coeur, l’essentiel est invisible pour les yeux» - Antoine de Saint-Exupéry, Le Petit Prince «Lorsque je suis allé à l’école, ils m’ont demandé ce que je voulais être lorsque je serai grand. J’ai répondu « heureux ». Ils m’ont dit que je n’avais pas compris la question, j’ai répondu qu’ils n’avaient pas compris la vie» – John Lennon Любовь — это бесценный дар. Это единственная вещь, которую мы можем подарить и все же она у тебя остается. - Лев Николаевич Толстой Доброму человеку бывает стыдно даже перед собакой. - Антон Павлович Чехов Когда Бог хочет открыть перед тобой новую дверь, он закрывает предыдущую. Виктория Токарева

Failure is a success if we learn from it. – Malcolm Forbes Striving for success without hard work is like trying to harvest where you haven't planted. – David Bly If you can't explain it simply, you don't understand it well enough. – Albert Einstein Jeder ist seines Glückes Schmied. Was du heute besorgen hast, das verschiebe nicht auf morgen. Wer einmal lügt, dem glaubt man nicht, und wenn er auch die Wahrheit spricht.

Priredila Olgica Rašović, IX-2 17

Rad sa djecom je težak ako se ne radi kako treba

Jedan

od prosvjetnih radnika sa najviše

iskustva u našoj školi, nastavnik matematike Milenko Popadić, kaže da je rad sa djecom težak samo ako se ne radi kako treba.

Priznaje da nije uvijek bio odličan đak, ali pet njegovih učenika bili su prvaci države, a među njima i jedan za kojeg nastavnik Popadić smatra da je najbolji matematičar Crne Gore svih vremena.

Da li je matematika Vaša ljubav još iz djetinjstva? - Još od malih nogu želio sam da budem prosvjetni radnik. Tokom školovanja se pokazalo da sam iz matematike posebno dobar i da mi više „leži“ od drugih predmeta, pa sam zato upisao taj fakultet. Da li ste nekad predavali u drugim školama? - Da, radio sam u Beogradu osam godina. Radio sam u OŠ Maksim Gorki 1983. i 1984. Od 1985. sam prešao u OŠ Vuk Karadžić, a od 1991. sam u Oktoihu. Da li je rad sa djecom u školi težak? - Rad sa djecom je težak ako se ne radi kako treba. Ako su djeca nezaposlena, čas je dug i dosadan, a ako su zaposlena i ako se stalno radi, posao nije težak. Jesu li Vaši učenici uspješni na takmičenjima i koga biste izdvojili? - Jesu. Imao sam pet prvaka države, ali bih posebno izdvojio Ognjena Đukovića. On je osvojio veliki broj nagrada i mislim da je najbolji matematičar Crne Gore svih vremena.

Da li su neki Vaši učenici krenuli Vašim stopama i postali nastavnici? - Svakako. Ima dosta mojih učenika u drugim školama, a ima ih i u našoj.

Da možete da birate, da li biste opet bili nastavnik matematike? - Bio bih sigurno prosvjetni radnik. Najvjerovatnije nastavnik matematike, mada bih volio i da predajem geografiju ili fizičko vaspitanje. Jeste li uvijek bili odličan đak ili ste imali i poneku dvojku? - Nijesam uvijek bio odličan. Imate li neku poruku za učenike naše škole? - Djeca naše škole su dosta dobra. Posavjetovao bih ih da uče i da shvate da uče za sebe, a ne za druge. Posavjetovao bih ih da koriste više naučnu literaturu, a ne mobilne telefone. Da budu pristojni, da se više međusobno druže i pomažu i da ne ometaju časove.

Aleksa Šljivančanin, VII-4 18

Pjevanje je moj san Od svog prvog izlaska na scenu sa nepunih sedam godina, pa sve do danas, Lorena Janković (IX-3) je iza sebe ostavila puno dječijih pjesama i nagrada. Osim muzičke karijere koju već ima, i to u četrnaestoj godini, veliku popularnost je stekla u šouu Pinkove zvezdice gdje je pokazala svoj fantastični talenat. Lorena, šta za tebe predstavlja muzika? Za mene muzika predstavlja izduvni ventil i nešto u čemu uživam. Možeš li nam reći nešto više o svojim muzičkim počecima? Počela sam da se bavim muzikom sa nepunih sedam godina. Moj prvi festival bila je Zlatna pahulja u Rožajama. Od trenutka kad sam izašla na scenu znala sam da je pjevanje moj san i da će moj život definitivno biti vezan za muziku. Da li možeš izdvojiti neke od najznačajnijih nagrada koje si osvojila do sada? Pa, teško je izabrati najznačajniju jer ih je bilo mnogo, ali definitivno mogu izvojiti prvu nagradu za kompoziciju koju sam osvojila na festivalu Naša radost 2013. godine. Na istoimenom festivalu 2012. godine sam osvojila drugu nagradu za interpretaciju. Drugu nagradu za interpretaciju sam osvojila i na festivalu Zlatna pahulja u Rožajama. U okviru Umjetničke škole za muziku i balet Vasa Pavić, na takmičenju Mladih muzičara u Herceg Novom, 2014. godine, osvojila sam Zlatnu liru u solo pjevanju. Da li si zadovoljna dosadašnjim učešćem u šouu Pinkove zvezdice? Bez obzira na to kakav će ishod takmičenja biti, sve je to za mene jedno veliko iskustvo. Stekla sam puno prijatelja sa kojima sam stalno u kontaktu. Kakav je osjećaj izaći na veliku scenu? Da li si imala tremu? Pa, nisam imala neku veliku tremu, osjećaj je stvarno prelijep. Da li ti je bilo teško uskladiti školu sa putovanjima i čestim snimanjima? Bilo je naporno. Teško je uskladiti školu sa svim obavezama koje donosi tako veliki šou kao što su Pinkove zvezdice, ali sve se može kad se hoće. Nastavnici su jako tolerantni i pružaju mi veliku podršku kao i, naravno, moji drugari. Koji su tvoji dalji planovi? Imam veliku želju da poslije osnovne škole upišem srednju muzičku školu, odsjek solo pjevanje. Jelena Dobričanin, VIII-4

MOZGOVANJE ZA VELIKE I MALE 1. U dvorištu su guske i zečevi. To su 32 glave i 100 nogu. Koliko je gusaka, a koliko zečeva? 2. Ako je: 4+4=20 5+5=30 6+6=42 7+7=56 Koliko je 9+9=?

3. Markova majka ima četvoro djece. Prvo dijete se zove Ponedjeljak, drugo dijete Utorak, a treće Srijeda. Kako se zove njeno četvrto dijete?

4. Koji broj nedostaje?

5. Riješi rebuse:

6. Riješi zagonetke: U dom unosim sunce, ali ne popravljam vid, a ipak kad me staviš, možeš gledati kroz zid.

Škrinja bez vrata, a u njoj grumen zlata. Nikad ga nije bilo, nikad ga neće biti, a još uvijek ga ima. 20

RJEŠENJA: 1. 18 zečeva i 14 gusaka, 2. 90, 3. Marko, 4. Broj 10, 5. Deset, uglavnom, 6. Prozor, jaje, danas

Vi ste pitali , mi odgovaramo

Šta se dešava sa stvarima iz kutije povjerenja? U kutiju povjerenja učenici ubacuju na papiriću napisane prijedloge, primjedbe, sugestije, pohvale, molbe, žalbe i probleme vezane za rad i funkcionisanje škole i nastave, a za koje smatraju da mogu biti uvaženi i na neki način riješeni. Većina poruka koje su ubačene u kutiju su anonimne, mada to nije uvijek pravilo. Kutija se otvara na sastancima Đačkog parlamenta, gdje koordinatorka zajedno sa parlamentarcima čita zapise i sortira ih po kategorijama. O zahtjevima, sugestijama i primjedbama koji se tiču života škole i nastavnog procesa, blagovremeno se obavještava Uprava škole. Ostali zapisi bivaju evidentirani, a ukoliko je neko pismo potpisano, sa tim učenikom ili učenicom psiholog škole obavlja razgovor ako procijeni da je potrebno.

U kojem muzeju se nalazi knjiga Oktoih? Draga radoznala pčelice, Oktoih prvoglasnik je prva knjiga štampana u prvoj južnoslovenskoj ćiriličnoj štampariji na Balkanu, poznatoj kao Crnojevića štamparija. Jedan od primjeraka čuva se u biblioteci Narodnog muzeja na Cetinju, zaveden je pod brojem 16828 i time stavljen pod zaštitu zakona kao izuzetno značajan spomenik kulture. Štampanje Oktoiha prvoglasnika izvelo je sedam monaha pod budnim okom jeromonaha Makarija 1494. godine. Knjiga je štampana u renesansnom duhu, u dvije boje (crvena i crna), sa ukrasnim inicijalima. Oktoih je štampan na 269 listova, dimenzija 254x186 mm i za ono vrijeme grafički je bio veoma lijepo opremljen. Veliki drugarski pozdrav! Tvoj Oktopis

Tvoj Oktopis

Zašto se nastavnici i učenici ne zamijene? Da li se stvarno učenici i nastavnici mogu zamijeniti? Ne u potpunosti, ali djelovi nastave su i organizovani tako da učenici preuzimaju ulogu nastavnika. Učenici tokom nastave svakako imaju priliku da učestvuju u kreiranju bilo kog časa tako što iznose svoje ideje i mišljenja o samoj organizaciji časa. Svakako, tokom nastave učenici i nastavnici se mogu zamijeniti u slučajevima kada nastavnici učenicima dodijele zadatak. Tada učenici prezentuju drugim učenicima temu koju su pripremili. Jedan od veoma važnih poslova nastavnika je da vrednuju i ocjenjuju učenikov rad i postignuće. To je još jedna prilika kada učenici mogu da vrednuju svoj rad i predlažu ocjenu, ali i da ocjenjuju rad drugih učenika. Tokom ovog procesa učenici uče da budu samokritični i kritični. Kada izlažu svoje mišljenje, daju argumente koji potkrepljuju ono što kažu. Naravno, ovdje moramo voditi računa o kriterijumima koje zadovoljava svaka ocjena pojedinačno. Ovakvim pristupom se učenici uče poslu nastavnika i stavovima i vrijednostima u životu. Drugarski pozdrav! Tvoj Oktopis

VRŠNJAČKO NASILJE Vršnjačko nasilje danas je vrlo raširena pojava širom svijeta. Sve češće se govori o nasilju među vršnjacima koje završava u nekim slučajevima i vrlo ekstremnim posljedicama pa se sve više stručnjaka bavi prevencijom tog fenomena. Prema mišljenju mnogih autora pod vršnjačkim nasiljem se podrazumijeva zbir namjernih negativnih postupaka koji su dugotrajni, usmjereni na istog učenika od strane jednog učenika ili više njih. Negativni postupci uključuju tjelesno i/ili psihičko nasilje kao i socijalno isključivanje, a odnos djeteta koje čini nasilje i djeteta koje trpi je u većini slučajeva praćeno i nesrazmjerom snaga. Vršnjačko zlostavljanje uključuje želju da se neko povrijedi, akciju povređivanja, nesrazmjernost snaga, ponavljanje ponašanja, nepravedno korištenje snage i vidljivo uživanje Postoji više različih klasifikacija nasilja • Fizičko nasilje je kada neko povređuje tijelo druge osobe. To može biti: udaranje, šutiranje, guranje, davljenje, čupanje, zatvaranje i zaključavanje, otimanje i uništavanje stvari, napad oružjem, trovanje, paljenje, posipanje vrućom vodom, uskraćivanje hrane, sna i sl. Verbalno nasilje je kada neko koristi riječi da bi povrijedio nečija osjećanja. To može biti: vrijeđanje (kada neko nekome kaže da je glup, ružan, naziva ga ružnim imenima), ismijavanje (kada se neko nekome ruga zbog visine, težine, porijekla, ocjena...), omalovažavanje (kada neko nekome kaže da ne vrijedi, da ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje za nešto što nije uradio/la, ili mu se prijeti. 

Emocionalno/psihološko nasilje odnosi se na ono ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva djeteta/učenika. Odnosi se i na situacije u kojima izostaje obezbjeđivanje prikladne i podržavajuće sredine za zdrav emocionalni i socijalni razvoj u skladu sa potencijalima djeteta/učenika. Emocionalno nasilje i zlostavljanje obuhvata postupke kojima se vrši omalovažavanje, etiketiranje, ignorisanje, vrijeđanje, ucjenjivanje, nazivanje pogrdnim imenima, ogovaranje, ismijavanje, neprihvatanje, iznuđivanje, manipulisanje, prijetnja, zastrašivanje, ograničavanje kretanja djece/učenika, kao i drugi oblici neprijateljskog ponašanja. 

Socijalno nasilje (isključivanje iz grupe i diskriminacija) se dešava kada se neko isključuje iz grupnih aktivnosti, ogovara, kada se pričaju laži o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da se s tom osobom ne druže. Odnosi se na sljedeće oblike ponašanja: odvajanje djeteta/učenika od drugih na osnovu različitosti; dovođenje u poziciju neravnopravnosti i nejednakosti; izolaciju, nedruženje, ignorisanje i neprihvatanje po bilo kom osnovu. 

Seksualno nasilje i zloupotreba djece/učenika podrazumijeva njihovo uključivanje u seksualnu aktivnost koju ona ne shvataju u potpunosti, za koju nisu razvojno dorasla (ne prihvataju je, nisu u stanju da se sa njom saglase) i koja ima za cilj da pruži uživanje ili zadovolji potrebe druge osobe. Seksualnim nasiljem smatra se: seksualno uznemiravanje, lascivno komentarisanje, etiketiranje, širenje priča, dodirivanje, upućivanje poruka, fotografisanje, telefonski pozivi i slično; 

- navođenje ili primoravanje djeteta/učenika na učešće u seksualnim aktivnostima, bilo da se radi o kontaktnim (seksualni odnos, seksualno dodirivanje) ili nekontaktnim aktivnostima (izlaganje pogledu, egzibicionizam); - korišćenje djece/učenika za prostituciju, pornografiju i druge oblike seksualne eksploatacije. • Nasilje putem novih tehnologija podrazumijeva svaku komunikaciju cyber tehnologijom (sms, mms, foto ili video-zapis, e-mail, chat, skype, facebook, blog) koja se može smatrati štetnom za pojedinca, a počinitelj(i) i žrtva(e) su maloljetnici. Cyberbullying ima mnogo oblika, kao npr. slanje ili objavljivanje štetnih materijala o nekoj osobi preko interneta ili mobilnog telefona, slanje prijetećih ili nasilnih poruka, slanje uvreda putem sms-a ili e-maila. Nasilje preko interneta odnosi se i na „otimanje” npr. blogova ili facebook naloga žrtvama te dopunjavanje i postovanje uvredama i/ili seksualnim sadržajima. Kod djece i mladih, koji dosta slobodnog vremena provode na internetu i kojima mišljenje vršnjaka mnogo znači, ovakav način nasilja može izazvati veliki stres.

Ko su djeca koja trpe nasilje?

Dan Olweus (1998) je opisao sklop osobina djeteta koje trpi nasilje, kao i djeteta koje se ponaša nasilno. Sva istraživanja nakon toga potvrđuju njegove nalaze – karakteristike obje grupe djece. Prepoznatljive osobine djece koja trpe nasilje: • imaju slabo samopoštovanje (sebe opažaju kao neprivlačne, slabije); • povučena su, pasivna, oprezna, tiha i osjetljiva; • anksiozna su, imaju malo prijatelja, obično su fizički slabija i nesigurnija; • obično su više uplašena i za njih se zna da neće uzvratiti ako ih neko napadne (uglavnom nijesu agresivna); • najčešće su prezaštićena od svojih roditelja; • lako zaplaču i povlače se. Djeca koja trpe nasilje najčešće fizički odudaraju od ostale djece (previše slaba, mala ili previše krupna) ili su na drugi način različita: nadarena djeca, djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju, djeca druge etničke pripadnosti, socijalnog porijekla, djeca novi učenici/učenice u razredu, odnosno školi. Mnoge razvojne okolnosti utiču da se razviju osobine koje se mogu prepoznati u ponašanju djece koja trpe nasilje. Odnos roditelj – dijete ima ogroman značaj za sticanje bazičnog povjerenja, samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike djeteta o sebi. U toku ranog razvoja djeteta emocionalni odnos sa roditeljima u velikoj mjeri „oblikuje“ kasniji djetetov odnos prema sebi i drugima, osjećanje sigurnosti, samopoštovanja, odnos prema svojim potrebama, vještine komuniciranja i još mnogo toga. 23

Ko su djeca koja se ponašaju nasilno?

U nasilnom ponašanju djece može se zapaziti nekoliko karakterističnih osobina. Ova djeca obično: • agresivno se ponašaju prema roditeljima, nastavnicima/nastavnicama i drugoj djeci; • dominiraju (imaju želju da vladaju drugima i pokažu svoju moć) i na taj način traže pažnju, priznanje; • misle da su bolja ili vrednija od drugih; • daju sebi za pravo da kontrolišu druge tako što će fizički napadati ili omalovažavati drugu djecu; • ne prihvataju različitosti i nijesu tolerantna; • drugima djeluju superiorno, impulsivna su, manipulativna; • mogu imati izrazitu potrebu za sticanjem koristi (materijalne).

a j l i as

anja avlj

lost z i s t bog i z ž , o dru oglo e sečn l e e j m ž m o e t s n m i o oni bi se jedn e r s a ti a b , a r e d e , j j i e ka aha kuć pres r a e t j s d d … n o a d vrš zbog ja i je k d n a t nali a o s z , v i o t ste ošto ce nos tavljan e e p j a j i o v d N o s sam 7% izol i zlo g k o e a trp iljeni •Č ! nisk obu. ja o l i m i d l s m d di ško ve na su neo o o l s v a t koli u odr • Žr a koji jima. š u i n lju viti i onim diti i s a t a s n o na dog ženost mogu i lo • Iz roblem se p

e j l s Po

n e dic

zeti u d e r p Šta

asilj n u j a č slu

se rugih, jer d d o ju i r sak o uacija sam vaju da to a it š s u e k s o e p ć a to Iz straha d nasilje čes ažno da . v e a p m r t je a c i ja a v o a m o uk Djeca k aži straha, ve bićima i k a l d s e r ti o a volji, potr r p e t n a i i u m l s e A t ih . je i d ilje boje da će te je neko a trpe nas da je neko d o š k je ju a u a i č iv k r ti a k č o sa k iju kao tajnu, eno. Ukoli pogoršati, ti v i a r v k u s č e s e n e sm e o jn t n ta j a t o s e o v m e O e n , , a. nasilje n r. roditelje ti se dešav en/a nasilju p ž a n t lo š , z i i ja i ć n s e r e r o k m imaš povje ga. Obrati im se! pomoć. A nećeš niko ju a o d k š a u ć e u b b ao nu oso li psiholo i d je a g r da si ti o natjerao d a i g b a it l d š s e a i p m m i g o o p lsk oj urno vnika, ško ikada nem a čuvati. Sig t N s . a eko misliti a n n v , a e š ja ć e l e a d t d e ja i i n r p /la še staratelje, a se to vi time ćeš ko zaslužio d , a š i k r in e č o n a v a n o g g e i t o pr ađi da s ju, e dešava, Zajedno n ko o tome s A i t . o eno nasil je ž il o d k lo o z i g je l o i d e s t a e s dije kriv/a za n u u tome. azna šta ti je neko s m i e a z s d o o m š k o a a p n z bi ći Ukoliko ožete u ružno o te raži pomo . t m u o g p ja a a il n s d s a n iš od ijed svoju se j da ga ub ao zaštitu a pokazati K š u . e k tražiti da đ o o p e t , d e e ž m n o ji n m e t s , š j p ati razgovara nasilja uo časovima svi poštov o a d e n ć a d ju ja il o o s k il a ila ib on asilnoj raviti prav zgovarati Najbolje b n a p e r a n n e t a e ti i ž m č o u ji ,m e jeljen i možete s ima djeteta , v svojim od a tu r n p elji jedn e t o m ja a i la r ij r p c a n p e v ti n m školi i bi na Đačko poštuje Ko u , e u c i r e n f d s o je a atm e z je ijateljsku r odjeljensk p ti gledaš svo i d a to r s g e č , a ji i d c ici komunika znao/la šta li si u pril i a s , je je i il n s r a n je a la reagovao/l ijesi trpio/ drugima! nasilnika, i n s e a je d i ič t ž n s o a d d m o a p os e Ti sam/a nasilju. D nje većin tarješini, a s i v n o m e g o ž a n lo e d r e iz e r n az oji su . Upravo – prijavi r j iš u č vršnjake k g je a i r e r p s , je asil da ga rimijetiš n p o da učiniš k li o k asilje. U podstiče n ogu škole. l o ih s p , u pedagog

: Literatura

djecom u silje među a N ). 8 9 učiniti. 9 . (1 to možemo š Olweus, D i o m a n z školi. Što a. olska knjig k Š : b Zagre Faktori . (2011). M , o ir B ja u , T. čkog nasil na ja n š r Nedimović v u v poja Primenje rizika za olama. k š . osnovnim 011/3, STR. 229-244 2 a ij psiholog čkog ci vršnja a. li b O ). 3 osnovac G. (201 Petrović, m vremenu o n d o b lo s nasilja u i rad Magistarsk za prava li. Centar o k š u je il Nas Priručnik e, 2009. , ta dete Užic istarstvo silja. Min a n z e b Škola ICEF Priručnik Gore i UN e rn C te je prosv

Priredila Milica Pušonjić, psihološkinja 25

Redakcija i saradnici OKTOPISA Saradnici 

Uroš Bukurović, V-1



Monika Čampar, V-1



Aleksa Šljivančanin, VII-4



Nina Giljanović, VIII-5



Luka Šćepanović, VIII-4



Irina Jokić, VIII-5



Jelena Dobričanin, VIII-4



Olgica Rašović, IX-2

KONTAKTI: OŠ OKTOIH Podgorica Ul. Buda Tomovića bb E-mail: oktoih90@t-com.me tel: 020 640 255

Kliknite sliku

Glavna urednica 

Mr Ivana Račić, profesorica crnogorskog jezika i književnosti

Redakcija 

Vesna Vuković, profesorica engleskog jezika i književnosti



Mr Sava Kovačević, profesor razredne nastave



Nevena Tomović, profesorica ruskog jezika



Tamara Damjanović, profesorica crnogorskog jezika i književnosti



Milica Pušonjić, psihološkinja

Grafičko oblikovanje i dizajn 

Mr Sava Kovačević, profesor razredne nastave