Sensa 179

Uvijek u Sensi

Moj put

12 želja: Potiskujete li svoje potrebe i želje u strahu od neprihvaćanja? Možete li zamisliti kamo bi vas dovelo malo više hrabrosti da ono skriveno izvučete na površinu?

Kolumna Elene Srzentić Frlete: NE – mala riječ kojom osvajamo slobodu

Nepresušan izvor: Kreativnost, ta naoko nestalna akcija može biti velik faktor stabilnosti u našem privatnom i poslovnom životu

Mudrost za život: Istina

Kolumna Vesne Hercigonje Novković: Zašto ‘skidam kapu’ generaciji Z

Psihološka astrologija: Kako se nosimo sa stresom

66

72 78 80 82

Joga za utjehu: Nježan, utješan, miran niz jogičkih asana neće od vas tražiti ni puno snage, ni puno vremena

Imunitet je integritet: Kako da imunitet postane naša unutarnja okosnica i manifestacija našeg dobro postavljenog, finog mehanizma funkcioniranja

Lijepe vijesti: Što usrećuje našu ljepotu

Prepustite se: Ono što nas umiruje i revitalizira

Kolumna Danijela Dubičaneca: Jogijska kava

Dobar život

86 92 100

Mikroživljenje: Veliki život u malom formatu pretpostavlja adekvatnije proizvode i rješenja za manje prostore – ne kompromitirajući ni funkcionalnost ni izgled

Ovo je jesen: Bogata jesenska jela pripremljena od batata, gljiva i tikve donosi Jelena Markota

Putovanje sa smislom: U posjetu Deepaku Chopri

66

106 112

Kolumna Dunje Gulin: Guste juhe

sadržaj 92 86

želja

Što zaista želite? Potiskujete li svoje potrebe i želje u strahu od neprihvaćanja? Možete li zamisliti kamo bi vas dovelo malo više hrabrosti da ono skriveno izvučete na površinu? a utorica Charlotte Fox Weber u svojoj knjizi ‘What We Want’ vodi nas kroz 12 univerzalnih želja svake osobe - mnoge od njih potiskujemo i sve dublje tonemo u nezadovoljstvo, a za Sensu objašnjava koji su najčešći razlozi naših blokada te kako jasno i glasno izreći tko smo i što zapravo želimo

„Provela sam godine na terapiji če kajući da me terapeuti pitaju koje su moje velike želje. Nitko nikad nije. Odvraćala sam si pažnju malim že ljama i velikim preprekama tragajući za nečim od onoga što mi je bilo važ no dok sam se istodobno sputavala na bezbroj načina. Sama sam sebi stajala na putu. Više sam se bavila problemima nego mogućnostima.

Pitaj me što stvarno želim! Što me čini živom“, napisala je u uvodu svoje knjige Charlotte Fox Weber. Željela je dobiti priliku istražiti svoje skri vene ambicije, potencijale i žudnje –i sve što joj mogu donijeti. Zato je sama počela tragati za odgovorima, a kao psihoterapeutkinja razgovarala je s tisuće klijenata o njihovim naj dubljim željama. Svoja je opažanja

Napisala:

El E na

Srz E ntić

Frl E ta, magistra društvenih znanosti, transformacijski coach i autorica coaching programa za žene ‘LadyLifeCoach’ www.ladylifecoach.com

ne – mala riječ kojom osvajamo slobodu

pPostoje moralni principi na kojima sam odrasla, kao što su „poštuj tuđe, ali ne daj na svoje“ i „ne radi drugome ono što ne želiš sebi“, no danas, čini se, nema jasnih pravila igre. Svjedoci smo kršenja granica na svim razina ma i definitivno je teško ostati imun na sve što se događa. Brišu se grani ce dopuštenog, nedopustivo postaje popularno, privatno postaje javno, a ono što bi trebalo biti javno osuđeno krije se u četiri zida. U situacijama kada je sve dopušteno svatko za sebe mora postaviti granice, što je pri hvatljivo, a što nije.

bez granica

Tema postavljanja granica danas je aktualnija nego ikada. Živimo u vremenu kada nam se sa svih strana nameće koga trebamo podržavati, u što vjerovati i najveći je izazov ostati svoj. Osim globalnih trendova, tu su poslovno i privatno okruženje, gdje se u pokušaju da odgovorimo na tuđe zahtjeve odlučimo na kompromis sa sobom.

Tema postavljanja granica danas je aktualnija nego ikada. U radu sa že nama svakodnevno svjedočim tome da velik broj žena, nažalost, ne zna

postaviti granice. Pretpostavljamo da će nas postavljanje granica dove sti do konflikta, a naučene smo na to da ga na sve načine izbjegavamo. Nismo svjesne toga da kad izbje gavamo sukob, mi zapravo biramo dugoročno nezadovoljstvo, umjesto kratkotrajne neugodnosti. Drugi će uvijek testirati vaše granice. Pokušaji će biti uporni i kontinuirani te kada se jednom povučete, oni se neće za ustaviti, prijeći će na sljedeću razinu i vi tako ulazite u „igru bez granica“. Usprkos tome što dopuštaju drugima da prijeđu njihove granice, mnoge se žene pouzdaju u to da će se druga strana kad-tad zaustaviti. Međutim, to se rijetko događa jer agresori po vlačenje shvaćaju kao dopuštenje da idu dalje.

Ako negdje postoji kontinuirano prelaženje granica, to je u privatnom životu i ako ne naučite kako svoje granice držati pod kontrolom, bit ćete na mnogo načina povrijeđeni. To nije tako jednostavno jer se naša sposobnost da čuvamo svoje i po štujemo tuđe granice izgrađuje još u najranijem uzrastu. Često su prve granice prešli već naši roditelji, čime su formirali i naš odnos prema vla

Postavljanje granica tema je kojom se najčešće počnemo baviti kada nam život počinje izmicati iz ruku. o sjećaj da drugi ne poštuju naše vrijeme i vrijednosti, osjećaj da smo se dali previše, a zauzvrat ne dobivamo mnogo –iscrpljujuć je za naše samopoštovanje i samopouzdanje. s vjesnost da je promjena u našim rukama te da bez obzira na ‘povijest’ ponavljajućih obrazaca labavih osobnih granica možemo već danas mijenjati sebe i druge istina je koju valja prihvatiti i početi stvarati osobu iza čijeg se ‘ da ’ nikada ne krije ‘ ne ’

osnažuje kako nas kreativnost

kreativnost, ta naoko nestalna akcija može biti veliki faktor stabilnosti u našem privatnom i poslovnom životu. r azumijevanje kontradikcija, traženje alternativnih rješenja i svjesnost da su stvari promjenjive - sve je to kreativnost i zato je danas u samom vrhu vrijednosti

INapisala:

Milena

Bratičević, dr. integralnog zdravlja, konzultantica i predavačica za mentalno zdravlje i psihološku sigurnost; više o njezinu radu na www.nondualperspectives.com

Istraživanja upućuju na to da će buduće generacije nekoliko puta mijenjati profesiju tijekom karijere i da će mnogo poslova zahtijevati kompletnu promjenu radnih vješti na. Prema izvještaju Soft Skills in a Hard World tvrtke za savjetovanje McKinsey & Company, profesio nalci koji se bave ljudskim resursi ma identificirali su vještine kao što su kritičko razmišljanje, kreativnost i sposobnost upravljanja komplek snim situacijama kao najvažnije u vremenu velikih promjena i nesi gurnosti. Također, istraživanja poka zuju da je psihološki sigurna radna atmosfera ključna za stvaranje uvjeta koji će pridonijeti visokoj razini au tentičnosti, kreativnosti i suradnje na radnome mjestu. Dok sposobnost kritičkog razmišljanja pridonosi tome da se problemi sagledaju iz ra znih kutova i perspektive integriraju na praktičan i konstruktivan način, kreativnost je vještina koja može pridonijeti stvaranju potpuno novih pristupa i otvaranju višestrukih mo gućnosti.

Što je kreativnost?

Kreativnost najčešće vežemo uz umjetničke profesije, pri mjerice uz skladanje glazbe, slikarstvo ili pisanje poezije. Me đutim, poriv za stvaranjem osnovna je težnja svakog ljudskog bića. Potreba za iskazivanjem onoga što je osnovno i autentič no duboko u nama postoji još otkad smo bili djeca i može se izraziti na bezbroj načina. Istraživanja o osobinama kreativnih ljudi pokazuju da oni ne posjeduju nikakve posebne vještine koje ih čine kreativnim. Upravo je sposobnost adaptacije i aplikacije njihovih vještina i resursa u raznim situacijama i na razne načine ono što ukazuje na razinu kreativnosti.

Kreativne osobe su vrlo prilagodljive, imaju fluidnu pozor nost i veliku otvorenost za nove spoznaje i iskustva. Takve osobe mogu tolerirati kontradikcije i razumiju paradoks – da stvari istodobno mogu biti i crne i bijele. Kada je riječ o njiho vu emotivnom stanju, kreativne osobe imaju pristup velikom dijapazonu emocija pa u isto vrijeme mogu biti sretne zbog onoga što im ide dobro u životu i tužne zbog nekih manje lijepih okolnosti. One ne osjećaju potrebu da ostanu predugo u negativnim emocijama. Kreativne osobe znaju iskoristiti sve svoje atribute na pravi način i upotrijebiti ih u kontinuiranom procesu stvaranja.

‘Kreativne osobe iznimno su sposobne adaptirati se na gotovo svaku situaciju i mogu iskoristiti sve postojeće resurse da bi dostigle svoje ciljeve. Jedino se po tome razlikuju od ostalih. Osim ovoga, ne postoje nikakve specifične vještine koje svatko mora imati da bi bio kreativan’

Creativity: Flow and the Psychology of Discovery and Invention, Mihaly Csikszentmihalyi

Astro Ka K o podnosite stres

Stres je postao uobičajeno obilježje suvremenog života. Nitko na njega nije potpuno otporan, svatko se s njim nosi na svoj način. Akutni stres povremeno nas dobro uzdrma, ali brzo prođe, no mnogi od nas žive u stanju kroničnog stresa koji ponekad traje i godinama te ostavlja posljedice na fizičko zdravlje, kao i na sve dijelove našeg života. Astrologija sugerira što nam može pomoći da se lakše nosimo sa stresom i napravimo pozitivne promjene

Kad je po T reb u T jeha

p onekad nas život potpuno preuzme, teško se othrvati umoru, apatiji, razočaranju, tuzi i svoj sili negativnih osjećaja. Kad vam se čini da je vaša životna snaga potpuno presušila - joga može pomoći. Nježan, utješan, miran niz jogičkih asana neće od vas tražiti ni puno snage, ni puno vremena. dati unutarnju podršku i utjehu koja će vas polako vratiti u vedrinu života

Joga je moja svakodnevna praksa, moj posao, moja ljubav. Ipak, mnogo sam se puta morala prisiliti razmota ti prostirku za jogu, iscrpljena i be zvoljna nakon teškog dana. Beskraj no sporo bih navlačila tajice i majicu pregovarajući sama sa sobom u gla vi - vježbati ili preskočiti današnje vježbanje... Jogička samodisciplina, koju zovemo tapas , gotovo uvijek bi prevagnula pa bih sjela na prostirku i započela svoju praksu disanjem, a potom i asanama. Sat vremena ka snije bila bih presretna što sam od vježbala jer sam s prostirke nastavila dan osvježena, rasterećena i radosna. Mnogo sam puta i od polaznika mo jih satova joge čula istu priču: Nije mi se danas baš dalo vježbati, ali sad sam presretna što sam došla na sat joge. Osjećam se odlično!

JSvatko od nas ima teških trenuta ka. Ponekad je to fizički umor i stres povezan s poslom i velikom količi nom obiteljskih obaveza koje nije lako držati u ravnoteži. Ponekad je riječ o samoći ili tuzi koju povreme no možemo isplakati. Još češće su to strahovi izazvani nemirnim vremeni ma, nesigurnošću i stalnim vanjskim prijetnjama na koje ne možemo ni kako utjecati. Snalazimo se na razne načine kako bismo izišli na kraj sa svime što nas uznemirava i zbog čega ne možemo mirno spavati i živjeti u opuštenom, sigurnom i pouzdanom ritmu.

Tijelo sve pam T i

U trenucima kad nam je potrebna utjeha možda ćemo posegnuti za čo koladom, možda ćemo otići u šoping

i kupiti previše nepotrebnih stvari. Možda ćemo u partneru, prijateljici ili bilo kome tražiti rame za plaka nje. Ispravno ćemo postupiti ako si dopustimo biti ranjivi, no dok tra žimo utjehu u vanjskim stvarima ili ljudima, zaboravljamo da ćemo pra vu ravnotežu pronaći tek u sebi. Joga će u takvim trenucima biti jedan od najboljih i najučinkovitijih načina jer usmjerava pozornost u vlastitu nutri nu. Tijelo sve pamti, posebno svaku emotivnu povredu koju nismo mogli ili znali odraditi i pustiti. Tijelo u sebi pohranjuje sve brige, napetosti, stres, sve što smo tog dana doživjeli i akumulira, posprema i strpljivo čeka da se potrudimo i pročistimo ga od nakupljenih fizičkih i emotivnih tok sina. Vježbajući jogu, tijelo može ot pustiti pohranjene emocije od kojih

Tijelo sve pamti, posebno svaku emotivnu povredu koju nismo mogli ili znali odraditi i pustiti

je integritet Imunitet

nekako baš kad nam jesen zakuca na vrata, a vjetrovi ohlade i zamagle sve oko nas, sjetimo se imuniteta. zapitajmo se kakav doista treba biti naš imunitet i što to zapravo znači za nas

Napisala:

Miria M Gordana Petrović Akupunkturolog, specijalist holističke medicine www.akupunktura011.rs Instagram: @akupunktura011

uU kontekstu sagledavanja zdravlja i razumijevanja što je zapravo imu nitet, moje kliničko iskustvo pokazuje da je najvažnije obratiti pozor nost na ono što imunitet – nije. Ta često korištena riječ većini ljudi znači da se dobro nosimo sa sezonskim tegobama kao što su kašalj, prehlade, gripa, upale sinusa i drugo. Dijelom je to točno, ali to nije ukupna slika dobrog imuniteta i često se pogrešno tumači.

Što imunitet nije?

Imunitet nije: • naša sposobnost (relativno) dobrog podnošenja fizičkih, mentalnih, emotivnih i duhovnih izazova te nastavljanje obavljanja dnevnih obaveza kao da se ništa nije dogodilo • to što se neki od nas dobro nose s upalom grla uz povremeno ispi janje toplog čaja ili hunjavicu podnose tako što eventualno koriste kapi za nos ili se inhaliraju • negiranje izravnih nagovještaja organizma da se stane i osluhne zato što „nema stajanja“, „ne mogu sebi dopustiti da sjednem, tko će sve obaviti umjesto mene“, „ma nije tako strašno, brzo će to proći“.

To je samo znak da ne obraćamo pozornost na ono što nam tijelo pokušava reći i idemo dalje nadajući se i očekujući da će simptomi sami po sebi proći. Ako stalno tako funkcioniramo, pitanje je koli ko to može potrajati. Ponekad tjednima, ponekad mjesecima ili čak godinama, a potom se dogodi da „odjednom, preko noći“ ta krhka konstrukcija popusti.

Imunitet je naš oslonac

Imunitet podrazumijeva sposobnost organizma da se prilagodi po stojećim uvjetima te da nam osigura zdrav, funkcionalan, uravnotežen boravak u okolini u kojoj se nalazimo, bez simptoma bolesnih stanja. Nesanica, glavobolje, učestale prehlade, anksioznost i mnogi drugi simptomi često se previde i smatraju se normalnima za doba u kojem i munitet postaje unutarnja okosnica i manifestacija našeg dobro postavljenog, finog mehanizma funkcioniranja na koji se uvijek možemo osloniti

veliki život u malom formatu

pMikroživljenje poStaje Sve učeStaliji način života, zbog prenapučenoSti u nekiM je urbaniM područjiMa poStalo i puka potreba, a proizvođači idu ukorak S trendoviMa te Stvaraju adekvatnije proizvode i rješenja za Manje proStore – ne koMproMitirajući ni funkcionalnoSt ni izgled

Pojednostavljenje života tako da koristimo manje stvari, zauzimamo manje stambenog prostora i tro šimo manje energije – takozvano mikroživljenje –među vodećim je trendovima današnjice, a vjerojatno i sutrašnjice. Proizlazi iz niza društvenih previranja, počevši od brzošireće urbanizacije (prema procjena ma Ujedinjenih naroda do 2050. godine čak dvije tre ćine svjetskog stanovništva živjet će u velikim gradovima) i prezasićenosti konzumerizmom zbog čega je postala izraženija potreba za raste rećenjem, kako materijalnim tako i mentalnim. Popularnosti mikroživljenja uvelike pridonose i sve brojniji digitalni nomadi – oni koji svoj po sao obavljaju online pa ne moraju biti vezani uz određeno mjesto. Općenito se sve više živi no madski jer mlađe generacije ne zanima da neg dje zauvijek puste korijenje i postanu kućevla snici. Draže im je putovati i biti u stalnoj potrazi za novim doživljajima. Nije im problem često mijenjati poslove, seliti se i privremeno skrasiti gdje god se zateknu. Naravno da im pritom više odgo varaju manji stanovi pristupačnijih cijena, a spremno prihvaćaju i takozvane co-working i co-living modele rada i suživota u zajedničkom prostoru, čime se dodat no može uštedjeti na resursima. Manje kvadrature po željne su i onima koji tijekom tjedna rade ili studiraju na jednoj adresi, a vikendom putuju kući.

Samodostatne kućice Osim potražnje za malim stanovima, ponajviše iz prak tičnih razloga, sve je izraženiji – eskapizam. Otkako je bi jeg u prirodu postao hit, smatra se prestižem posjedovati minijaturnu vikendicu daleko od civilizacije ili si takvo iskustvo priuštiti na putovanju. Iznajmljivanje mikroku ćica u divljini preraslo je u unosan biznis, a najpoželjnija su takozvana off-grid utočišta opremljena za življenje izvan urbane infra strukture.

Mikrokućice su postale globalni izvor inspiracije: brojni televizijski i internetski serijali posvećeni su uređenju takvih obje kata, to više što je arhitektima i dizajneri ma poseban izazov maksimalno iskoristiti minimalan prostor na što održiviji način. Stoga su mnoge mikrokućice samodostatne, sa solarnim panelima za proizvodnju energi je, spremnicima za kišnicu i filtriranje pitke vode, kompostirajućim nužnikom, prirodnom ventilacijom i drugim tehnologijama na prirodni pogon. Zahvaljujući prilagodljivoj konstrukciji i višenamjenskom namještaju, mikrokućice imaju dnevni boravak, kuhinju, spavaonicu, kupaonicu, a nerijetko i terasu. Primjerice, australski stu dio Casey Brown Architecture projektirao je kolibicu Per manent Camping II čija se oplata može otvoriti postrance te poslužiti kao dodatna nadstrešnica. Superpraktičnim dizajnom može se pohvaliti i ostakljena kućica The Luna američkog proizvođača New Frontier Tiny Homes, u kojoj je maksimalno iskorištena prirodna svjetlost. Sve je više i mikrokućica na kotačima koje funkcionalnošću i estetikom uvelike nadmašuju uobičajene kamp-prikolice. Među teh nološki najnaprednijima je Living Vehicle, mobilna kućica istoimene kalifornijske tvrtke koja je za sljedeću godinu najavila novi model koji će proizvoditi pitku vodu priku pljanjem vlage iz zraka.

Living v ehic L e

Mnoge mikrokućice su samodostatne, sa solarnim panelima za proizvodnju energije, spremnicima za kišnicu i filtriranje pitke vode, kompostirajućim nužnikom, prirodnom ventilacijom i drugim tehnologijama na prirodni pogon

Permanen T c am P ing ii

Ovo je jesen!

Kada kuham za druge, udovoljavam svim željama - govori kuharica Jelena Markota koju foodie zajednica prepoznaje pod imenom Eardur, a tako je bilo i ovaj put jer je za nas predstavila bogata jesenska jela pripremljena od njezinih omiljenih ovosezonskih namirnica batata, gljiva i tikve

Najinspirativnija jesenska namirnica je... tikva.

Kao djevojčica listala je kuharice umjesto slikovnica, studiranje ju je odvelo putem povijesti umjet nosti, ali je ipak - i bez formal nog obrazovanja - završila s kuharskom kapom na glavi. Jelena Markota, virtualnoj zajednici poznata pod imenom Eardur, inspirativna je food blogerica koja za sebe kaže da voli crno posuđe i zelenu hranu. „Preferiram plant ba sed prehranu fokusiranu na sezonske i lokalne biljne namirnice. Uz obilje povrća, jedem puno tofua, tempeha i sejtana, kao i biljne jogurte te orašide kako bih si osigurala dovoljan unos pro teina. Ipak, kada kuham za druge, bilo prijate lje ili klijente, udovoljavam svim željama“, kaže 33-godišnja gastro blogerica i kuharica doda jući da joj je u kuhanju najvažnije da iz svake namirnice izvuče njezin najfiniji okus.

Iz pećnice najfinije mirišu... rolice s kardamomom.

Zbog hrane bih se mogla preseliti u... Japan.

Ne mogu zamisliti dan bez... matche.

Omiljeni food bloger ili kuhar... moji kolege.

Za razvijanje i njegovanje Jelenine ljubavi prema hrani za služne su njezine mama i baka. „Mama mi je pokazala prve jednostavne recepte, ohrabrivala me i davala mi slobodu da eksperimentiram i učim. Uvijek smo zajedno pekle kolače, a baka me naučila pripremiti tradicionalni poljički soparnik“, prisjeća se kuharica kaštelanskih korijena. Kako je odrastala, nastavila je sama brusiti svoj talent i ljubav prema hrani ek sperimentirajući s receptima iz raznih kuharica, gledajući ku

linarske videouratke na YouTubeu, a poslije učeći od kolega.

Na Instagramu, društvenoj mreži koja je tada bila u začecima, kao i njezina kuli narska avantura, počela je voditi svojevrsni food dnevnik objavljujući fotografije svojih obroka. „Kada sam bila pri kraju fakulteta, moj me hobi – kuhanje i snimanje hrane – sve više vukao i htjela sam ga pretvoriti u pravi posao. Vidjela sam oglas za posao kuharice i prijavila se“, kaže Jelena ističući da od tada zarađuje radeći s hranom. Os tvarenje svog sna popratila je i radom na jednom domaćem food portalu, a zatim je pokrenula vlastiti blog pod nazivom Co oking with the cat jer je njezino kuhanje uvijek budno motrila sijamska maca Hana. „Iako najradije pripremam slana jela, nerijetko deserti prođu najbolje kod moje publike i za njih dobijem najviše kompli menata“, naglašava Jelena koja uz kuhanje za klijente preo stalo vrijeme posvećuje stvaranju digitalnog sadržaja – sni manju i kreiranju kulinarskih videa i recepata.

S obzirom na to da obožava jesen i jesenske plodove - glji ve, tikve i batat - koji je u kulinarskom smislu najviše inspi riraju, zamolili smo je da podijeli s nama recepte za jela s omiljenim namirnicama.

5 brzih pitanja

razgovarala: magda dežđek recepti i Fotogra F ije: jelena markota

+

Eau Thermale Uriage micelarna voda

Hidratantna linija uriage eau thermal savršeno prati potrebe kože za hidrataci jom i osvježenjem unatoč vanjskim i unutarnjim utjecajima na kožu. uz bogati paket kozmetičkih proizvoda za lice i tijelo, na dar uz pretplatu na sensu dobi vate i torbu te uriage micelarnu vodu. Uriage EAU THERMALE osvježavaju ća hidratantna krema za područje oko očiju dubinski vlaži, smanjuje sitne bore nastale zbog suhoće kože i dehidriranosti te uklanja tamne podočnjake. bogata vodom, krema za područje oko očiju pruža trenutačno olakšanje i osje ćaj ugode tijekom cijelog dana, a zahvaljujući hidratacijskom učinku smanjuje pojavu sitnih bora nastalih zbog dehidracije kože. Uriage EAU THERMALE mlijeko za tijelo od 500 i 200 ml ultra lagane teksture za suhu i dehidriranu kožu tijela pruža učinkovitu 24-satnu hidrataciju i zaglađuje kožu. svilenkaste teksture, lako se i brzo upija. uriage EAU THERMALE krema za lice dubinski vlaži i najžedniju kožu. bogata vodom, pruža trenutačno olakšanje i osjećaj ugode tijekom cijelog dana. Termalna voda Uriage u svim proizvodima ob navlja površinski sloj kože i održava optimalnu hidratizaciju epidermisa. Godišnja pretplata Godišnja pretplata za člano V e Sen S a kluba Ponuda pretplate traje do 2. 12. 2022. Količina darova uz pretplatu je ograničena. Darovi se šalju preporučenom poštom odvojeno od časopisa. godišnja pretplata uz jedan broj gratis 12 brojeva + dar godišnja pretplata uz dva broja gratis 12 brojeva + dar

Vrijednost dara