SMANJIVANJE RASKORAKA PREMA TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA Imamo jasnu viziju i ostvarive ciljeve

U preostale tri godine ovog mandata Vlade predstoji ostvarenje nekoliko ključnih, generacijskih projekata, odnosno ambicija, uključujući dovršetak Pelješkog mosta i pristupnih cesta, članstvo u Schengenskom prostoru 2022. te euro području 2023.

Piše: Andrej Plenković1

Kako bismo analizirali poziciju Hrvatske danas, moramo sagledati sve okolnosti u proteklih 30 godina u kojima je hrvatski narod ostvario sve svoje strateške ciljeve i prošao težak put u borbi za svoju neovisnost, međunarodnu afirmaciju i puno integriranje u NATO i Europsku uniju. Godine pred nama neće biti ništa lakše ako se ne budemo već sada pripremali za izazove pred nama. U prvom desetljeću svoje samostalnosti, Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije, ali je zahvaljujući hrabrosti hrvatskih branitelja, zajedništvu hrvatskog naroda te odlučnom i državničkom vodstvu predsjednika Tuđmana, uspjela obraniti svoju slobodu i demokratski stečenu suverenost. No rat je uzeo mnoge ljudske živote i prouzročio ogromna ratna razaranja, zbog čega je Hrvatska izgubila najmanje 15 godina razvoja – naime, tek smo se 2004. vratili na razinu BDP-a koju smo imali uoči rata. Uništeno je ili oštećeno 15% hrvatskog stambenog fonda – svaka sedma stambena jedinica. Ratne štete dosegle su 160% predratnog BDP-a.

1 Autor je predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik HDZ-a

Drugo desetljeće hrvatske samostalnosti bilo je obilježeno početkom rješavanja pitanja ekonomske tranzicije. To su godine snažnog rasta BDP-a, ali uz veliko zaduživanje. No, krajem tog desetljeća, Hrvatsku je, kao i cijeli svijet, pogodila globalna kriza, koja je ostavila značajne posljedice na gospodarstvo i standard građana i koja se protegla do 2013. kada smo ušli u Europsku uniju. Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se Hrvatska proteklih trideset godina suočila, možemo ustanoviti da je razdoblje od 2016. do početka pandemije i razornih potresa bilo razdoblje gospodarskog rasta i smanjenja raskoraka s ostalim europskim zemljama, uz odlučno vodstvo i jasno definirane makroekonomske i razvojne ciljeve. I dok je od 2012. do 2015. Hrvatska pala sa 61% na 60% prosjeka EU, u zadnjih smo 5 godina BDP po stanovniku podigli na 65% europskog prosjeka do Covida-19. Prema današnjim statistikama smo na 64%. U tom razdoblju ostvarivali smo rast na zdravim temeljima, uz istodobno smanjenje javnog duga, znatno smo povećali prosječne i minimalne plaće, porezno rasteretili građane, vratili Hrvatsku u investicijski kreditni rejting i povećali apsorpciju europskih fondova. Od tada smo udio ugovorenih sredstava s 9% podigli na današnjih 120%, što nam je omogućilo realizaciju niza razvojnih projekata. Usto smo se suočili s problemima hrvatske ekonomske tranzicije – spriječili smo financijski tsunami koji bi uzrokovao bankrot Agrokora i urušavanje gospodarstva, osigurali smo perspektivu brojnim tvrtkama koje su se morale restrukturirati i podići svoju konkurentnost – od Uljanika i 3. maja do Petrokemije, Borova i drugih. U drugom mandatu posvetit ćemo se snažnim promjenama koje će strukturno promijeniti gospodarstvo, reformirati državnu, javnu upravu i pravosuđe te osigurati još poticajnije poslovno ozračje za ulagače radi otvaranja novih radnih mjesta, a podloga za reforme nalazi se u Nacionalnom programu reformi i Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Na europskoj razini izborili smo se za rekordnih 24 milijarde eura koje ćemo uložiti u gospodarski oporavak, obnovu i razvoj Hrvatske u narednom desetljeću. To je povijesna šansa da pokrenemo reforme i investicije koje nacionalnim sredstvima ne bismo bili u prigodi sami financirati, a pridonijet će digitalnoj, zelenoj i energetskoj transformaciji Hrvatske, koja se ubrzano prilagođava trendovima četvrte industrijske revolucije. Koristimo sve raspoložive nacionalne i dostupne europske kapacitete, uz strukturne reforme, kako bismo za deset godina dosegli 75 posto razvoja EU-a. Da bi ostvarila taj cilj, Hrvatska u prosjeku treba rasti oko jedan postotni bod dinamičnije od EU-a, na tragu čega smo i bili prije pandemije. Pet je važnih prioriteta koje bih istaknuo, a u kojima će se mjeriti učinkovitost prilagodbe države na nove trendove, što će ujedno smanjiti raskorak s tranzicijskim državama i bolje pozicionirati Hrvatsku u odnosu na druge zemlje u ovom desetljeću.

Djelotvorna borba protiv pandemije uz oporavak i obnovu

Prvi je prioritet djelotvorna borba protiv pandemije uz pomoć cjepiva i provedbu epidemioloških mjera, kao i oporavak gospodarstva te obnova potresom pogođenih područja. Vlada je od početka epidemije poduzela čitav niz mjera radi očuvanja radnih mjesta, likvidnosti poduzeća i makroekonomske stabilnosti. U krizi bez presedana snažno smo stali iza privatnog sektora i osigurali više od 11 milijardi kuna pomoći za 120 tisuća poslodavaca i gotovo 700.000 radnika. Uz plaće radnika, osigurali smo i isplate mirovina i drugih socijalnih naknada koje ni u jednom trenutku krize nisu došle u pitanje. Zahvaljujući tim mjerama održani su prihodi kućanstava, proizvodni kapaciteti i spriječen je veći pad gospodarstva. Time su stvoreni preduvjeti da u 2021. osiguramo više stope rasta i brži oporavak. Poduzimanju navedenih aktivnosti uvelike je pridonijela prethodno ostvarena makroekonomska stabilnost, kao i pozitivni gospodarski pokazatelji što je Hrvatsku učinilo otpornijom za ovu krizu nego 2008. Šteta od dvaju potresa procijenjena je na 129 milijardi kuna, četiri puta više od pandemije, a pogodila je područja na kojima živi četvrtina hrvatskog stanovništva. Jasno je da ćemo na saniranju štete tako golemih razmjera morati raditi godinama i za to osigurati ogromna financijska sredstva. Uz poduzete hitne mjere za sigurnost, zbrinjavanje, smještaj i interventne radove, kao i izrađen kvalitetan zakonski okvir za obnovu te sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a i drugih međunarodnih izvora, zajedno ćemo osigurati na zakonu utemeljenu brzu i učinkovitu obnovu. Premda smo krizu prebrodili, a jedan dio pučanstva očito COVID-19 više ne smatra tolikom opasnošću, pandemija nažalost još nije gotova. Koronavirus koštao nas je 34 milijarde kuna. Virus je i dalje smrtonosan, u svijetu je 4 milijuna života ugašeno, a u Hrvatskoj je bitku s COVID-19 izgubilo preko 8.200 naših sugrađana. Vlada je osigurala dovoljno doza cjepiva kako bi se svi koji to žele mogli već sutra cijepiti. U situaciji kad imamo mogućnost zaštiti sebe, druge, svoja radna mjesta, hrvatsko gospodarstvo i turističku sezonu, svi smo dužni dati svoj doprinos u borbi protiv pandemije. Broj ozbiljnih nuspojava manji je od 1 na 100.000, a i ozbiljne nuspojave su sigurno manji rizik od smrti, a taj je rizik 1 na 44 s Covidom. Stoga je jasno da je cijepljenje odabir razuma. Apeliram na sve naše sugrađane da se cijepe, to je najbrži i najjednostavniji put da okončamo pandemiju. Ne učinimo li to, nepotrebno produbljujemo krizu, koja može brzo dovesti do još višeoboljelih i preminulih, do vala stečajeva, gubitka na tisuće radnih mjesta, osiromašenju brojnih obitelji, zaleđivanja ili smanjenja mirovina.

Plan oporavka, priprema projekata i apsorpcija europskih sredstava

Kako bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice pandemije, na razini Europske unije uspostavljen je poseban instrument s pratećim financijskim sredstvima, koji državama članicama treba osigurati ubrzan gospodarski oporavak te digitalnu i zelenu transformaciju radi održivijeg razvoja te veće otpornosti društva i gospodarstva na buduće krize. U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672 milijarde eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva. Početkom srpnja predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen posjetila je Hrvatsku kako bi nam predala hrvatski Plan oporavka i pozitivnu ocjenu Komisije, čime je taj proces okončan i prije roka, što je važan poticaj, a nakon toga slijedi odluka Europskog vijeća i najesen isplata predujma. Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna što ju stavlja na vrh država članica EU po omjeru raspoloživih sredstava i BDP-a.

Hrvatski Plan oporavka i otpornosti temelji se na strateškim dokumentima, programima, preporukama i obvezama te kao takav čini jasan i koherentan okvir za ostvarenje reformi, kao i razvojnih, socijalnih, okolišnih i svih drugih ciljeva Vlade u tekućem desetljeću. I ova je kriza još jednom ukazala na ključne strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, kao i na potrebu za unaprjeđenjem kvalitete institucija i javnih politika. Stoga je sveobuhvatan i uravnotežen reformski i investicijski paket koji je predstavljen u Planu oporavka i otpornosti ključan da bi se potaknuo brži oporavak, ali i dugoročno podigla potencijalna stopa rasta te osigurala njegova uključivost i održivost. Jedino na taj način Hrvatska može ubrzati konvergenciju prema višim razinama dohotka i osigurati bolji životni standard svom stanovništvu. Vlada je prepoznala ključna područja intervencija koja su nužna da bi se podigla stopa ukupne faktorske produktivnosti, raspoloživa količina i kvaliteta ljudskog kapitala te postigla primjerena razina i struktura akumulacije kapitala.

Strukturne reforme za otporniju i bolju Hrvatsku

Kao najveći prioritet Vlade i temelj budućeg razvoja, možemo reći i osovina pravednije i gospodarski propulzivnije Hrvatske, radit ćemo na provedbi strukturnih reformi za podizanje učinkovitosti i otpornosti institucija i države – osobito u pravosuđu, javnoj upravi, obrazovanju, socijalnoj skrbi i zdravstvu. Poštujući trodiobu vlasti, nastavljamo reformu pravosuđa, radi ubrzanja kaznenih postupaka, smanjenja broja neriješenih predmeta, digitalizacije procesa te daljnje borbe protiv korupcije. Postupci koji se pokreću za mandata aktualne Vlade, znače samo jedno – ovo je vrijeme obračuna s korupcijom. Nema privilegiranih – stranačka pripadnost, položaj u društvu ili prijateljske veze nisu i neće štititi one koji se ogriješe o zakon. Novi zakonodavni okvir i pojačano korištenje digitalnih tehnologija pomoći će u podizanju učinkovitosti javne administracije. Teritorijalna fragmentiranost u pružanju javnih usluga na lokalnoj razini nastojat će se smanjiti kroz funkcionalno spajanje općina. Aktivnosti ćemo usmjeriti prema centraliziranom sustavu zapošljavanja, novom sustavu vrednovanja rada te optimizaciji sustava lokalne i područne samouprave. U Covid-19 krizi sačuvali smo stabilnost zdravstvenog sustava tako da je pružanje usluga pacijentima funkcioniralo, osigurana je sva zaštitna oprema i medicinskom osoblju i građanima, lijekovi nisu bili upitni, a osigurane su i dovoljne količine cjepiva. Predstoje tri temeljne točke u okviru kojih treba pronaći rješenje problema u zdravstvu, a prije svega za generiranje troškova koji su veliko opterećenje za državni proračun – organizacija cijelog zdravstvenog sustava, financijska shema i bolje upravljanje resursima.

Vlada priprema donošenje novog Zakona o sustavu socijalne skrbi, kako bismo ispravili sve manjkavosti i osigurali bolju zaštitu korisnika kroz fokus na međuresornu suradnju i kontrolu sustava. Ujedno želimo povećati izdvajanja u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, te nastaviti poboljšavati uvjete za život osoba s invaliditetom. Moj je dojam da bi bilo bolje da smo neke stvari rješavali brže, međutim ono što mi je drago je da smo za ovo četvrto desetljeće s novcem koji smo osigurali za sljedećih deset godina zaista stvorili pretpostavke razvoja kakve Hrvatska nikada ranije nije imala. Osim toga, nastavak privatizacije portfelja poduzeća u vlasništvu države uz unaprjeđenje korporativnog upravljanja u javnim poduzećima od posebnog državnog interesa sukladno najboljim praksama trebali bi podržati više stope ukupnog rasta. Ovim će reformama država stvoriti okruženje koje je pogodno za jačanje privatnog sektora, a najproduktivnija i visokorastuća poduzeća dodatno će se podržati bespovratnim sredstvima te kroz jamstvene sheme. Nakon očuvanja radnih mjesta u Covid-19 krizi, ulazimo u fazu stvaranja novih radnih mjesta. Broj osiguranika je veći za više od 56 tisuća u odnosu na kraj lipnja 2020. i za više od četiri tisuće u odnosu na 2019., a broj nezaposlenih je manji za osam i pol tisuća u odnosu na ožujak 2020. Nastavljamo s ulaganjima u mjere aktivne politike zapošljavanja te reformu obrazovnog sustava, uz podizanje kvalitete i relevantnosti strukovnih i studijskih programa za veću usklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada.Provedba Nacionalnog plana oporavka pridonijet će razvoju kvalitetnoga sustava obrazovanja i znanosti te poticanju izvrsnosti, inovativnosti kod djece i mladih. Slijede i velika ulaganja u istraživačku infrastrukturu i digitalizaciju visokog školstva, kao i uvođenje cjelodnevne nastave u svim osnovnim školama. Svi ovi iskoraci važni su za školovanje djece i mladih te stjecanje znanja ivještine za poslove budućnosti, ali i za veći stupanj inovativnosti gospodarstva čemu težimo.

Ciljane javne investicije za održiviji razvoj

Četvrti prioritet je poduzimanje ciljanih javnih investicija s razvojnim efektom koje će pridonijeti održivijem razvoju, kao i ubrzanom gospodarskom rastu. Kad je riječ o akumulaciji kapitala, očekuje se da će javne investicije u narednom razdoblju generirati više stope rasta te istodobno ojačati potencijal rasta čitavog gospodarstva. Hrvatska je u protekla dva desetljeća velikim ulaganjima znatno podigla kvalitetu svoje cestovne infrastrukture.

U narednom će razdoblju investicije biti usmjerene u ekološki prihvatljivije oblike prijevoza, željeznice, vodno gospodarstvo, zbrinjavanje otpada te razvoj energetske infrastrukture i energetsku obnovu zgrada, uključujući onih stradalih u potresu. Ono što je po meni najvažnije za Hrvatsku su dva velika pitanja. Jedno je pitanje demografije, gdje moramo napraviti velike iskorake, i to iskorake koji ćepotaknuti natalitet, omogućiti nam preokret i demografski rast. Trenutno, u Hrvatskoj dnevno umre oko 140 ljudi, a rodi se oko 100. Dugoročno to nije održivo, i Hrvatska izumire. To je velika prijetnja i našem mirovinskom sustavu, ali i cijelom sustavu doprinosa. Dobro je što se životni vijek produžio pa živimo duže, ali je zato nužno da stvaramo što bolje preduvjete da se brojnost mlađih generacija povećava, inače će teret na njima, koji će financirati sve veći broj umirovljenika, biti sve veći, a mirovine neće moći rasti koliko bismo htjeli. Dakle, demografska revitalizacija u interesu je i mlađih i starijih generacija, kao i budućih umirovljenika. To mora biti nacionalni prioritet cijelog društva jer prosperitet i blagostanje se oslikava ponajprije i u demografskoj vitalnosti zemlje. Zato je to zadaća o kojoj moramo voditi najviše računa i kojoj se svi moramo posvetiti. Moramo voditi računa i o sve izraženijim klimatskim promjenama koje će utjecati na brojne globalne procese i koje će biti najveći izazov 21. stoljeća i desetljeća pred nama. Osim što će uvjeti biti sve teži za poljoprivrednike, to će izazvati sve brojnije migracije, a pitanje energetske samodostatnosti postat će ključno pitanje jer u našoj industrijskoj civilizaciji gospodarski rast ovisi ponajprije o energetskim resursima, koji su uglavnom fosilni, ograničeni ili neobnovljivi, zbog čega možemo očekivati velike poremećaje. Odgovor na to je održiv rast s postojećim resursima i na temelju obnovljivih izvora energije. Zato smo predvidjeli projekte iz Plana oporavka kako bismo zadovoljili kriterij ulaganja u zelenu tranziciju s 40% i digitalnu transformaciju s 20%. Istodobno, razvojem digitalne infrastrukture te provedbom digitalne tranzicije javnog i privatnog sektora povoljno će se djelovati na ukupnu produktivnost gospodarstva. Makroekonomski utjecaj ulaganja iz Plana oporavka na ubrzanje rasta BDP-a procijenjen je u 2021. na dodatnih 0,3 postotnih bodova, te na dodatnih gotovo 1,4 postotnih bodova u 2022. i 2023. kada se očekuje najsnažniji učinak.

Sustavan rad uz ostvarivanje ciljeva

Uz sve projekcije učinaka Plana oporavka, s novim Višegodišnjim financijskim okvirom do 2027. i drugim izvorima financiranja, Hrvatska će osiguravati sredstva za sve strateške ciljeve i biti odlučna u njihovom ostvarivanju.Bez ambicioznih planova, nema ni značajnijih postignuća. Hrvatska je u dobrom položaju da ostvari znatan

napredak na više područja tijekom narednog desetljeća. Tu mislimo i na gospodarski oporavak, ali i na obnovu nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. U post-kriznoj fazi, pored već spomenute demografske revitalizacije radi opstanka hrvatskoga naroda i dugoročnog gospodarskog razvoja, radit ćemo na stvaranju preduvjeta koji će smanjiti iseljavanje. Gospodarskom i poreznom politikom olakšavat ćemo dalje otvaranje radnih mjesta i rast plaća. U preostale tri godine ovoga mandata Vlade pred nama je ostvarenje nekoliko ključnih, generacijskih projekata, odnosno ambicija. Prva je dovršetak izgradnje i otvaranje Pelješkoga mosta i pristupnih cesta, čime će Hrvatska zauvijek riješiti pitanje kopnenog kontinuiteta državnog teritorija. Druga i treća ambicija dio su Vladina strateškog prioriteta u smislu uže integracije unutar Europske unije, a to su članstvo u Schengenskom prostoru 2022. i članstvo u europodručju 2023., što će donijeti brojne prednosti građanima i gospodarstvu. Također, donijeli smo povijesnu i stratešku odluku Vlade o nabavi višenamjenskih borbenih aviona Rafalea, koji će značajno povećati naše obrambene sposobnosti, podići razinu sigurnosti naše zemlje na razinu koju nikad nismo imali, osnažiti naš međunarodni položaj i omogućiti nam kvalitetnu zaštitu našeg zračnog prostora, mora i kopna. Ostvarenje ovih ciljeva primjer su koncepta modernog suverenizma kojim kapitaliziramo položaj u Europskoj uniji i na međunarodnoj sceni na korist hrvatskih građana. Svi će ovi iskoraci pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske, ali i društvenom optimizmu koji je nužan za ostvarivanje ambicioznih ciljeva. Želim da oko nas u budućnosti bude još više istaknutih pozitivnih primjera poduzetničkih i društvenih inovacija, sjajnih inovatora poput Mate Rimca, Infobipa i Nanobita, kojima se stvaraju nova radna mjesta, otvaraju nova inovativna i izvozno-orijentirana poduzeća te da kroz kvalitetno obrazovanje gradimo naraštaje mladih koji će Hrvatsku učiniti konkurentnom u europskom i globalnom okruženju. U četvrtom desetljeću naše samostalnosti imamoviziju, ciljeve, nikad snažniji položaj i osigurana sredstva, a potreban nam je i optimizam koji svi zajedno trebamo graditi, uz uvažavanje svakog individualnog doprinosa ukupnom razvoju zemlje. Jedino tako ćemo jamčiti ostvarivanje rezultata i ići putem ubrzanog gospodarskog razvoja.