Cjelogodišnji turizam naš je strateški cilj I.K

Cjelogodišnji turizam naš je strateški cilj

priredila: Ivana Kolar

Nacrtom Strategije definirana su četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam.

Kako ste zadovoljni rezultatima ovogodišnje sezone i što smatrate ključnim za ostvareni uspjeh? Obzirom na rezultate koje smo ostvarili u dosadašnjem dijelu godine, iznimno sam zadovoljna. Turistički promet i za srpanj i za kolovoz na razini su srpnja i kolovoza rekordne 2019. godine. Trenutno ostvarujemo 96% prometa u odnosu na isto razdoblje te pretpandemijske godine, no prihodi su veći nego 2019. – tako je već u prvih osam mjeseci ove godine vrijednost fiskaliziranih računa veća nego za cijelu 2019. godinu.

I prema procjenama HNB-a, ova godina bi trebala po prihodima od stranih turista premašiti 10,5 milijardi eura prihoda iz 2019. godine. Kao i svaki put do sada, sustavno smo radili na pripremi turističke godine. Uspostavili smo sustav koji se pokazao uspješnim, a ima temelj u zajedničkom radu, otvorenom dijalogu Vlade s turističkim sektorom, inovativnosti i prilagodbi sektora na promjene te spremnosti Vlade na pronalaženje rješenja za sve izazove. I ovim putem zahvaljujem svim turističkim dionicima na predanom radu i suradnji, te im čestitam na izvrsnim rezultatima. Okolnosti u kojima se turizam odvija od početka mojeg mandata vrlo su izazovne, no, zajedničkim snagama ostvarili smo rezultate na koje svi možemo biti ponosni. Posebno me veseli što smo paralelno uz rješavanje kratkoročnih izazova postavili temelje za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma kakvog u Hrvatskoj želimo imati.

Je li moguće u Hrvatskoj ostvariti takve rezultate i izvan ljetne sezone, odnosno, je li moguće ostvariti cjelogodišnji turizam i kako? Vjerujem da je moguće, a to potvrđuje i ova godina u kojoj smo imali odlične rezultate i u predsezoni, a i najave za posezonu su izvrsne. Iako smo svi svjesni kako se cjelogodišnji turizam ne može dogoditi od danas do sutra, pomaci na bolje su vidljivi i ovogodišnji rezultati su nam pokazatelji da je Hrvatska turistima privlačna tijekom cijele godine. Jedno od prioritetnih područja u našoj Strategiji je razvoj posebnih oblika turizma poput zdravstvenog, poslovnog, ruralnog ili aktivnog turizma. Ciljanim ulaganjima u te proizvode, kakva smo predvidjeli kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir stvorit ćemo preduvjete za cjelogodišnje poslovanje na kontinentu i na obali.

Predstavljena je Strategija razvoja turizma, što su strateški ciljevi daljnjeg razvoja turizma i u kojem roku mogu biti ostvareni? Što je potrebno da bi se isti ostvarili? Nacrtom Strategije definirana su četiri strateška cilja koja su horizontalne prirode i podjednako se odnose na sve dionike u turizmu: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam; turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu; konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Za svaki cilj imamo pokazatelje učinka, gdje se polazna vrijednost u 2019. godini stavlja u međuodnos s ciljanom vrijednošću u 2030. godini. Dakle, ciljevi su postavljeni dugoročno, a za njihovu provedbu važna je aktivna uključenost svih dionika sektora, svih razina upravljanja, ali i lokalnog stanovništva u turističkim destinacijama. Strategija je usklađena s prioritetima osta-

lih resora u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030., a svaki cilj povezan je s izvorima financiranja, za što smo osigurali sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Višegodišnji financijski okvir kao i kroz Državni proračun. Smatram da smo pripremili dokument koji postavlja temelje ekonomskom uspjehu hrvatskog turizma, ali i demografskoj revitalizaciji lokalnih zajednica i zadovoljstvu građana koji žive u turističkim destinacijama.

Problem nedostatka radne snage prisutan je u svim destinacijama, imamo li dugoročan plan za rješavanje tog problema? Problem nedostatka radne snage je univerzalan diljem Europske unije. Primjerice, prema procjenama, Austriji u turizmu nedostaje 35.000 radnika, dok Njemačko udruženje hotela i restorana procjenjuje da više od 60 posto tvrtki iz tog sektora traži zaposlenike. Vlada RH sustavno radi na rješavanju tog izazova i pomaci nabolje su vidljivi. Mjerama za očuvanje radnih mjesta je od ožujka 2020. godine isplaćeno više od 12 milijardi kuna, za 800 tisuća radnika. Najpogođenijim dionicima u sektoru, kao što su turističke agencije, bilo je omogućeno korištenje ove mjere do kraja lipnja ove godine. Ukinute su godišnje kvote za strance, dio procesa je digitaliziran, a i dalje se sustavno radi na ubrzavanju procesa. Prije početka glavnog dijela turističke godine donijeta je odluka o povećanju poreznog limita na dohodak za uzdržavane članove s 15 na 24 tisuća kuna, čime se omogućuje i zapošljavanje većeg broja studenata na sezonskim poslovima u turizmu. U prijedlogu novog Zakona o radu pripremljena su rješenja koje će također odgovoriti na specifične izazove turističkog sektora. No, treba biti svjestan i da je ovakva situacija na tržištu rada ujedno i rezultat izrazite sezonalnosti našeg turizma. Cjelogodišnji turizam, koji je naš strateški cilj, svakako će doprinijeti kvalitetnijoj ponudi stalnih radnih mjesta. Dakle, najvažnije je u Hrvatskoj zadržati zaposlenike, osobito mlade ljude, i to primjerenim plaćama i primjerenim uvjetima rada. Kroz programe stipendiranja i promocije zanimanja u turizmu Ministarstvo potiče mlade generacije na rad u sektoru turizma i ugostiteljstva. Povećali smo i iznose stipendija, proširili mrežu partnera, a kroz ulaganja u okviru NPOO-a predvidjeli smo sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna za obrazovanje i usavršavanje kadrova.

Kako se do sad razvija NPOO i kakve konačne rezultate očekujete? Kao što sam već naglasila, najvažniji rezultat ulaganja iz NPOO bit će doprinos financiranih projekata ostvarenju naših strateških ciljeva. Kroz NPOO smo osigurali 1,25 milijardi kuna za privatnu turističku infrastrukturu i 930 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu. Javni pozivi za NPOO bit će raspisani tijekom rujna, a prema svim pokazateljima turistički sektor je spreman i ima dovoljno projekata koji mogu kandidirati za oba javna poziva. Omogućili smo bespovratna sredstva za sve dijelove Hrvatske, od najrazvijenijih do onih koji žele stvarati nove turističke vrijednosti, za zelenu i digitalnu tranziciju koja je danas imperativ, posebno imajući u vidu izazove s povećanjem cijena energenata i utjecaja klimatskih promjena. Ovo je do sada najveći iznos osiguranih bespovratnih EU sredstava za sektor turizma, a sve investicije pridonijet će razvoju cjelogodišnjeg odnosno održivog turizma. U sklopu NPOO-a također će po prvi puta biti izrađen i Satelitski račun održivog turizma. Radi se o upravljačkom alatu razvoja održivog turizma kojim bi se trebali stvoriti preduvjeti za praćenje razvoja turizma pomoću znanstveno definiranih pokazatelja održivosti turizma.

Pokazatelji gospodarskog učinka turizma, opterećenja turizma na okoliš i klimu te utjecaja na prostor i lokalnu zajednicu, omogućit će kvalitetnije upravljanje javnim politikama.

Održivost i otpornost ključne su teme na svim razinama, kako ostvariti održivo i otporno poslovanje u Hrvatskoj? Mislim da naša Strategija daje odgovor upravo na to pitanje – trebamo očuvati resurse, bolje valorizirati potencijale, ali i izgraditi sustav koji će fleksibilno i brzo reagirati na nove izazove. ST