održivijoj

Budu Nosti

Teo Čolan član Upravnog odbora Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA)

Sukladno definiciji, otpadom od hrane smatra se hrana koja je odbačena i s njom povezani nejestivi dijelovi (kao što su kosti ili koštice). Zbog svog negativnog utjecaja na okoliš, ekonomske resurse i moralne vrijednosti otpad od hrane predstavlja ozbiljan problem. Otpad od hrane nastaje u svim dijelovima lanca opskrbe hranom, od polja do stola. Međutim, najviše se stvara u fazi potrošnje, zbog čega su programi za sprječavanje rasipanja hrane uglavnom usmjereni na tu fazu.

Prema podacima UN-a, oko jedne trećine hrane proizvedene u svijetu završava kao otpad. Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokazalo je da godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. U kućanstvima nastaje oko 76% otpada od hrane, u primarnoj proizvodnji, uključujući OPGove 14%, u ugostiteljskoj djelatno - sti 5%, u preradi i proizvodnji 3% a u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane 2%. Od hrane koja se baci u kućanstvu jestivi dio čini 40%. Kao glavni razlog bacanja hrane, više od 50% ispitanika, navodi preveliku količina kupljene i/ili pripremljene hrane.

Važnost rješavanja ovog problema globalno je prepoznata kroz ciljeve održivog razvoja UN-ove Agende 2030. U skladu s ciljevima i smjernicama Agende koje je prihvatila i EU, Vlada Republika Hrvatska je 2019. godine usvojila „Plan sprje - čavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine“. Cilj Plana je da se do 2030. godine prepolovi količina nastalog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini i smanji gubitak hrane u lancima proizvodnje i opskrbe hranom.

U današnjem svijetu gdje je održivost ključna riječ, trgovine prepoznaju važnost smanjenja ukupne količine otpada i poduzimaju mjere kako bi smanjile i količinu hrane koja završava kao otpad. Postoji nekoliko ključnih strategija koje trgovina može implementirati kako bi postigla održivost u ovom važnom području.

Edukacija i svijest potrošača

Prvi korak prema smanjenju otpada od hrane je edukacija osoblja i kupaca o važnosti ove problematike. Trgovine mogu organizirati različite seminare za svoje djelatnike i kupce, provoditi informativne kampanje postavljanjem panoa i/ ili podjelom jednostavnih edukativnih materijala putem kojih bi potrošači mogli dobiti informacije o pravilnom skladištenju hrane, rokovima trajanja i kreativnim načinima kako iskoristiti hranu koja bi inače završila kao otpad.

Poboljšane prakse upravljanja zalihama

Jedan od ključnih faktora koji dovodi do bacanja hrane u trgovinama su neefikasne prakse upravljanja zalihama. Precizno praćenje trajanja roka, kvalitete i količine proizvoda ključni su elementi u smanjenju otpada od hrane. Implementacija sofisticiranih sustava poput pametnih aplikacija koje prate rok trajanja ili senzora koji prate kvalitetu hrane, mogu značajno poboljšati učinkovitost u upravljanju zalihama i smanjiti gubitke.

Inovacije u pakiranju

Razvoj inovativnih metoda pakiranja može značajno doprinijeti produženju vijeka trajanja proizvoda. Trgovine bi trebale surađivati s dobavljačima kako bi se istražile opcije poput biorazgradivih ambalaža ili inovativnih metoda konzerviranja hrane bez gubitka kvalitete.

Poticanje Inicijativa Zero Waste

Trgovine mogu provoditi inicijativu Zero Waste, omogućavajući prodaju proizvoda s kraćim rokom trajanja po nižim cijenama, organiziranje događanja poput popusta na kraju dana ili podržavanje ponovne uporabe ambalaže. Ovo ne samo da smanjuje otpad, već i potiče odgovorno ponašanje potrošača.

Doniranje hrane

Trgovine mogu uspostaviti partnerstva s lokalnim dobrotvornim organizacijama kako bi donirale viškove hrane umjesto da ih bace. Ovo ne samo da pomaže zajednici, već i smanjuje količinu hrane koja završava na odlagalištima. U skladu s preporukama EU, Vlade i druge institucije u zemljama članicama mogu putem relevantnih zakona i poticaja podržati napore trgovine u smanjenju otpada od hrane. U Republici Hrvatskoj postupak doniranja hrane uređen je Pravilnikom o doniranju hrane i hrane za životinje iz 2019. Poreznim obveznicima koji doniraju hranu u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša ili pomoći krajnjim primateljima, takve donacije su, sukladno odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost Ministarstva financija Republike Hrvatske, priznate kao manjak na koji se ne obračunava PDV, pod uvjetom da vrijednost tih donacija ne prelazi dva posto prihoda odnosno primitaka prethodne godine.

Zaključak

Smanjenje otpada od hrane u trgovinama zahtijeva koordinirane napore svih dionika, od proizvođača, dobavljača i trgovaca do potrošača i državnih institucija. Kroz edukaciju, tehnološka rješenja, suradnju i promjene u praksama upravljanja zalihama, trgovina može postati ključni igrač u stvaranju održivijeg lanca opskrbe hranom. Kroz suradnju i implementaciju ovih strategija, možemo izgraditi održivije društvo u kojem se hrana cijeni, maksimalno iskorištava i smanjuje negativan utjecaj otpada od hrane na okoliš istovremeno pridonoseći ekonomskom uspjehu trgovine. ST