Izazovi upravljanja opskrbnim lancem

izv. prof. dr. sc. Dora Naletina

Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Uvod

Upravljanje opskrbnim lancem složen je i odgovoran zadatak koji zahtijeva ozbiljan pristup. Postoje mnogi izazovi u upravljanju opskrbnim lancima, poput zastoja i kašnjenja, te loših odnosa s dobavljačima. Sasvim je sigurno kako u današnje vrijeme većina proizvoda ne može stići do potrošača bez uključivanja većeg broja poduzeća koja surađuju i čine opskrbni lanac. Pored toga, suvremeni potrošači sve više vode brigu o utjecaju emisija onečišćujućih tvari na okoliš i slijedom toga biraju proizvode koji su ekološki prihvatljiviji dr. sc. Davorko Obuljen

Edward Bernay University of Applied Sciences Zagreb, Croatia i imaju kraće, učinkovitije opskrbne lance. Ukoliko opskrbni lanac doživi poremećaj, priprema odgovor kako bi se oporavio i vratio u početno, stabilno stanje te ublažio odstupanja od planirane izvedbe, odnosno pokazao sposobnost oporavka (Browning i sur., 2023.). Problem predstavlja što poremećaji mogu značajno narušiti stabilnost opskrbnog lanca, a to se u većini slučajeva negativno odražava na rezultat poslovanja (Hu i sur., 2014.).

Posljednjih godina stabilnost opskrbnih lanaca bila je ugrožena raznim pritiscima (Ruel i sur., 2024.)

Stručni članak UDK: 339.18:658 kao što su pandemija uzrokovana COVID-19 virusom, invazija Rusije na Ukrajinu, havarija broda Ever Given, globalna nestašica čipova, sukobi u Izraelu, a od kojih neki još uvijek traju. Slijedom navedenog, poduzeća su se suočila s potrebom analiziranja otpornosti njihovog opskrbnog lanca kao i razmatranja načina na koji istu mogu povećati, ali i s druge strane uspjeti održati uspješnim svoje poslovanje u tako dinamičnim uvjetima. Uz krizne situacije, potrebno je spomenuti i kako današnja poduzeća djeluju u iznimno dinamičnim okruženjima obzirom na kontinu - irane tehnološke napretke i rast konkurencije na većini svjetskih tržišta (Jafari i sur., 2021.), a što je također nametnulo potrebu da se veća pozornost pridaje otpornosti opskrbnih lanaca odnosno njihovoj usklađenosti s tržištem i potrebama istog.

Opskrbni lanci u kriznim vremenima

Posljednjih godina cjelokupno svjetsko tržište bilo je uzdrmano raznim događajima koji su kao nikada ranije utjecali na opskrbne lance. Tako je kriza uzrokovana COVID-19 virusom uzrokovala nagle i katastrofalne promjene u poslovnom okruženju i šire, a pri tome utječući na operacije i opskrbne lance u smislu razmjera, složenosti, ozbiljnosti i trajanja utjecaja. Pandemija uzrokovana COVID-19 virusom otkrila je novi kontekst koji nadilazi dosadašnje razumijevanje poremećaja s kojima su ranije bili suočeni opskrbni lanci (Santos i sur., 2024). Ujedno je i otvorila pokušaje definiranja novih teorija o otpornostima opskrbnih lanaca (Ruel i sur., 2024.). Ova kriza je specifična po tome što se, u kontekstu opskrbnog lanca, pokazala kao kriza obilježena dugom i ozbiljnom neizvjesnošću trenutnih i budućih uvjeta, uključujući proširenja prema održivosti opskrbnog lanca (Ruel i sur., 2024.).

Funkcionalna održivost opskrbnog lanca može biti izazov u trenucima kada je poduzeće suočeno s takozvanim ‘super poremećajima’ koji mogu radikalno promijeniti operativne uvjete tijekom dugih razdoblja (Jang i sur., 2021.).

Invazija Rusije na Ukrajinu uzrokovala je snažne poremećaje u različitim opskrbnim lancima, a posebno u regiji koja okružuje zonu sukoba. Poremetile su se gospodar- ske aktivnosti, trgovina, transport i infrastruktura, što je između ostalog utjecalo na proizvodnju, gospodarski rast, ali i na blagostanje većine stanovništva u području koje je zahvaćeno invazijom (Rahiman, Sarea i Kodikal, 2024.).

Ova invazija snažno se odrazila na globalne opskrbne lance u prehrambenoj industriji i industriji automobila, a pored toga utječe i na međunarodne opskrbne lance sirovina i kemijskih proizvoda, ali i na cijene energenata. Najveći problem predstavlja činjenica da invazija Rusije na Ukrajinu i dalje traje te da većina poduzeća čiji su opskrbni lanci bili vezani s tim područjima ili još uvijek jesu, ističe kako su i dalje prisutne značajne prepreke u uspostavi stabilnog poslovanja.

Sukobi u Izraelu započeti u listopadu 2023. godine u najvećoj mjeri utječu na pomorsku industriju te su stoga poduzeća primorana prilagođavati poslovanje u tim regijama, odnosno tražiti alternativne prijevoze ili promjenu ruta. To se odražava i na globalne opskrbne lance, a što se već reflektira kroz porast vozarina i nepredvidive rasporede isporuke roba (Harake, 2024.). Dok neka poduzeća prihvaćaju alternativne rute, određena poduzeća se ipak okreću novim dobavljačima koji se nalazi u trenutno sigurnijim područjima.

Otpornost opskrbnog lanca

Poremećaji opskrbnog lanca neizbježno će se dogoditi iz različitih razloga koji mogu biti pod kontrolom ili izvan kontrole menadžmenta. U posljednje vrijeme sve su češće situacije kada su poremećaji proizašli iz razloga na koje menadžment ne može utjecati. Pronalaženje potencijalnih opasnosti ključno je za smanjenje utjecaja poremećaja, jer isključivo otporan opskrbni lanac može ublažiti većinu rizika zahvaljujući svojoj sposobnosti da se odupre, prilagodi no- vim uvjetima i u konačnici oporavi. Otpornost opskrbnog lanca (engl. supply chain resilience) ključna je za omogućavanje globalnim gospodarstvima da održavaju stabilne i sigurne uvjete. Otpornost opskrbnog lanca obuhvaća sposobnost predviđanja, pripreme i brzog odgovora na poremećaje unutar opskrbnog lanca (Bag i sur., 2022.). Kriza uzrokovana COVID-19 virusom bila je značajan poziv na buđenje, otkrivajući nedostatke postojećih okvira opskrbnih lanaca. Kao odgovor na to, mnoga su poduzeća razvila strategije otpornosti koje mogu odgovoriti na širok spektar poremećaja kako bi osigurala kontinuitet njihovih operacija (Singh, Modhil i Shore, 2023.).

Odgovori na poremećaje donose se na temelju prethodnog znanja donositelja odluka koji biraju između skupa strategija oporavka pripremljenih za ‘poznato-poznate’ i djelomično ‘poznato-nepoznate’ scenarije. Ukoliko se razmatraju ‘nepoznato-nepoznate’ situacije, ovaj pristup može biti manje učinkovit, jer je ograničen percipiranom sigurnošću našeg znanja o neizvjesnosti. Važno je ne samo razmatrati otpornost kao kvantitativnu mjeru koja pokazuje koliko je naš opskrbni lanac ranjiv, već i predlagati strategije kojima se ranjivost može minimizirati ili potpuno ukloniti.

Zapravo je ključ u razumijevanju kako otpornost nastaje kako bi se osigurala kvaliteta opskrbnog lanca, ali i održivost istoga (Ivanov, 2023.).

Posljednjih godina pod utjecajem napretka tehnologije, ali i kriznih događaja, kontrola opskrbnih lanaca postala je složenija i zahtjevnija. Razlog tome je što glavnina poduzeća danas posluje na međunarodnoj razini, a što opskrbne lance dodatno izlaže riziku od poremećaja.

U kriznim vremenima poduzeća se mogu okrenuti sklapanju strateških partnerstava i digitalnoj transformaciji kako bi lakše preživjela poremećaje iz okruženja koji narušavaju stabilnost njihovih opskrbnih lanaca. Učinkovito upravljanje sklopljenim partnerstvima može imati ključnu ulogu u povećanju prilagodljivosti odnosno otpornosti opskrbnog lanca u kriznim vremenima (Lee, 2021.). Usvajanjem najnovijih tehnoloških rješenja poduzeća mogu pojednostaviti svoje poslovanje i povećati svoju agilnost, a što im osigurava brže reakcije na promjena na tržištu.

Ukoliko prilikom donošenja odluka poduzeća uzimaju u obzir neizvjesnosti, to će im omogućiti bolje upravljanje opskrbnim lancima (Santos i sur., 2024.). Tako mogu očuvati ili povećati vrijednost poduzeća, jer smanjuju utjecaj neočekivanih događaja i poboljšavaju percepcije dionika o razini rizika kojima je poduzeće izloženo.

Razvijanje robusnog opskrbnog lanca nadilazi samo ublažavanje rizika. Rezultati prijašnjih empirijskih istraživanja pokazali su kako poduzeća s robusnim opskrbnim lancima nadmašuju svoje konkurente, a što posebice dolazi do izražaja u kriznim vremenima (Yuan, Tan i Liu 2023.).

Zaključak

U dinamičnim poslovnim uvjetima zbog niza izazova poput nedavne pandemije, sukoba u Izraelu, tehnološkog napretka, ali i rastućih očekivanja potrošača prema ekološkoj održivosti, upravljanje opskrbnim lancem postaje sve složenije, zahtijevajući šire znanje i stručnost.

Posljednjih godina, stabilnost opskrbnih lanaca bila je ozbiljno ugrožena zbog geopolitičkih i gospodarskih čimbenika. U tim okolnostima pokazalo se kako većina poduzeća mora postići veću otpornost opskrbnih lanaca. Veća otpornost omogućit će im da se brže prilagode promijenjenim uvjetima na tržištu, ali i oporave od nepredvidivih poremećaja.

Otpornost opskrbnog lanca postiže se širenjem strateških partnerstava, digitalnom transformacijom i pouzdanijom procjenom rizika kako bi se postigao sigurniji kontinuitet poslovanja i smanjila ranjivost na krize. Time se stvara robustan opskrbni lanac koji nije samo važan za ublažavanje rizika, već i za ostvarivanje konkurentske prednosti jer poduzeća koja imaju fleksibilnije i otpornije lance opskrbe mogu bolje odgovoriti na promjene i krize, te tako osigurati bolju poziciju od konkurenata.

Izvori

Bag, S., Rahman, M. S., Srivastava, G., Chan, H. L., Bryde, D. J. (2022). The role of big data and predictive analytics in developing a resilient supply chain network in the South African mining industry against extreme weather events. International Journal of Production Economics, 251, str. 108541. https://doi. org/10.1002/bse.3554

Harake, M. (2024). Supply Chain Resiliency: How to cope with Disruptions. PM World Journal, 13(2). Preuzeto 22.08.2024. s https:// pmworldlibrary.net/wp-content/uploads/2024/02/pmwj138Feb2024-Harake-Supply-chainresilience.pdf

Hu, H., Shi, L., Ma, H., Ran, B. (2017). Stabilnost opskrbnog lanca na temelju klasifikacije poremećaja. Tehnički vjesnik , 24 (4), str. 11871195. https://doi.org/10.17559/ TV-20170723084826

Ivanov, D. (2024). Two views of supply chain resilience. International Journal of Production Research, 62 (11), str. 4031-4045. https://doi.org/1 0.1080/00207543.2023.2253328

Jafari, T., Zarei, A., Azar, A., Moghaddam, A. (2022). Designing a model for the impact of business intelligence on supply chain performance with an emphasis on integration and agility. The Journal of Industrial Management Perspective,

12 (3), str. 279-315. https://dx.doi. org/10.52547/JIMP.12.3.279

Lee, H. L. (2021). The new AAA supply chain. Management and Business Review, 1(1), str. 173-176. https:// doi.org/10.1177/2694105820210 101026

Rahiman, H. U., Sarea, A., Kodikal, R. (2024). Russia-Ukraine conflict: will attainment of Sustainable Development Goals be a dream?Owing to increasing risk in global supply chain. International Journal of Business and Emerging Markets, 16 (3), str. 389-410. https://doi. org/10.1504/IJBEM.2024.139430

Ruel, S., El Baz, J., Ivanov, D., Das, A. (2024). Supply chain viability: conceptualization, measurement, and nomological validation. Annals of Operations Research, 335, str. 1-30. https://doi.org/10.1007/s10479021-03974-9

Santos, D. M. D., Lopes, F. L. L., Melo, A. C. S., Nunes, D. R. D. L., Rampasso, I. S., & Martins, V. W. B. (2024). How to promote resilience in the supply chain in the context of COVID-19? An exploratory study using the Delphi method. Modern Supply Chain Research and Applications. https://doi.org/10.1108/ MSCRA-11-2022-0032

Scott, C., Lundgren, H., Thompson, P. (2011). Guide to Supply Chain Management , Berlin: SpringerVerlag.

Singh, R. K., Modgil, S., Shore, A. (2024). Building artificial intelligence enabled resilient supply chain: a multi-method approach. Journal of Enterprise Information Management , 37(2), str. 414-436. https://doi.org/10.1108/JEIM-092022-0326

Yang, J., Xie, H., Yu, G., Liu, M. (2021). Antecedents and consequences of supply chain risk management capabilities: An investigation in the post-coronavirus crisis. International Journal of Production Research, 59 (5), str. 1573-1585. https://doi.org/10.1080/00207543 .2020.1856958

Yuan, Y., Tan, H., Liu, L. (2024). The effects of digital transformation on supply chain resilience: a moderated and mediated model. Journal of Enterprise Information Management , 37(2), str. 488-510. https://doi.org/10.1108/IJLM-082023-0337 ST