Grafx br 2

ISSN 2233-1913 BROJ 2 juli/srpanj 2013.

GODINA II

SADRŽAJ

dani” 76 “Andrićevi kulturna manifestacija Travnik 9.10-9.11.2012.

44 Studentski radovi: Naša mašta je dobila krila

INTERVJUI

20 26 30 38 64 69

Goran Zavadil, student III godine, Grafički dizajn Sabina Agić, studentica III godine, Grafički dizajn Agencija Bruketa & Žinić Animirani svijet Ivana Ramadana Larisa Cerić, studentica III godine, Opća kineziologija Razgovor sa načelnikom općine Travnik JEZIK I KNJIŽEVNOST

56 70

Bosanski, hrvatski, srpski jezik Pravopis Prva znanstvena konferencija iz oblasti književnosti i jezika

GRAFIČKE TEHNOLOGIJE

10 23 34

Izrada štamparske forme CtP uređaji Da li znamo...

Kako nastaje Logotip Zašto sam izabrao studijski smijer Inžinjerstvo multimedije OSTALI SADRŽAJ

8 14 18 28 36 40 54 55 58 66 73 74

Rječnik pojmova Raster kao osnova grafičke reprodukcije Novi polimerni materijali Boje na ambalaži Animacija Multimedijalni sistemi za komuniciranja Ostanite ovde i(li) idite odavde Poezija Igra i kreativnost kod djece Organizacija 1. sportskih igara studenata Promocija slikovnice “Galeb Gagi“ Rad s djecom sa posebnim potrebama

IMPRESSUM

Uvodna riječ

Časopis studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku BROJ 2 srpanj/juli 2013.

GODINA II Glavna urednica Marija Garić Tehnički urednik Sanel Palislamović Redakcijski kolegij: Marijana Kaljević, Emina Begić, Haris Rahmanović, Sanel Palislamović, Dženan Kos, Amela Šabić, Bojana Zrnić, Lutvija Husić, Branka Šiško, Sabina Mehić Saradnici u ovom izdanju: Diana Župić, Goran Zavadil, Harun Bradarić, Sabina Agić, Nermin Ibrahimović, Arza Bašić, Dino Kanlić, Ismar Kazić, Nasiha Čenanović-Čajić, Vedran Marković, Emina Terzić, Jasmin Hrnjić, Alena Kalaković, Benjamin Karić, Maid Omerović, Aljo Delić DTP: Sanel Palislamović, Miroslav Gracić, Elvisa Katkić, Merima Fuško, Dino Kanlić, Nermin Jamaković, Ramo Mujanović Lektorice: Amela Šabić, Bojana Zrnić, Branka Šiško, Lutvija Husić, Sabina Mehić Naslovna strana: Goran Zavadil Izdaje: Udruženje Grafx Travnik Za izdavača: mr. Amra Tuzović Menadžerski kolegij dr. Nihad Selimović, mr.sci. Amra Tuzović, Maid Omerović, dipl. ing., Aljo Delić Naklada/Tiraž: 500 kom e-mail: casopis.grafx@gmail.com

Pred nama je drugi broj časopisa studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Pokretačka želja pri stvaranju časopisa bila nam je osigurati prostor gdje studenti mogu predstavljati vlastite radove svojim kolegama/icama, te široj akademskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, ali i društvu uopće, posebno privrednim subjektima iz područja grafičke tehnologije, dizajna i multimedije, arhitekture, građevine, inžinjerske informatike i edukacije.

Ovaj broj osvježen je novim članovima redakcije i suradnicima. U skladu s utvrđenim uređivačkim opredjeljenjima časopisa i ovaj broj je posvećen aktualnim temama. Predočeni su najnoviji trendovi iz područja grafičke tehnologije i multimedije, kroz dosadašnje rubrike tehnologija, aplikacije, web dizajn… U rubrici Intervju, predstavljeni su studenti grafičkog dizajna koji su se afirmirali u struci, ali i priznati pojedinci iz oblasti animacije i dizajna u BiH i šire. Kroz rubriku aktivnosti Fakulteta, studenti su predočili svoju izravnu suradnju i stručne posjete štamparijama u BiH. Nove rubrike, novi sadržaji i osvježenje drugog broja čine autorski radovi studenata Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku. Prva znanstvena konferencija iz oblasti književnosti i jezika, sportske igre studenata, promocija slikovnice i Peti međunarodni seminar “Uloga sporta u očuvanju zdravlja”, samo su neki od sadržaja kojima se studenti ovog fakulteta predstavljaju. Svoje aktivnosti predočili su kroz tekstove o posjeti osnovnoj školi, kroz intervju sa afirmiranom studenticom i reprezentativkom BiH, te tekstove o odgoju i obrazovanju, igri i kreativnosti kod djece i drugim temama iz oblasti edukacije.

Nadamo se da će se trend novih tema i sadržaja nastaviti sa svakim sljedećim brojem, te da ćemo uskoro moći vidjeti predstavljanje studenata iz oblasti arhitekture, građevine i inžinjerske informatike.

Od ovog broja nudimo mogućnost predstavljanja i oglašavanja svim privrednim subjektima na stranicama studentskog časopisa Grafx. Na taj način nastavljamo dosadašnju i uspostavljamo novu suradnju s firmama i organizacijama našeg regiona u oblasti grafičke tehnologije, dizajna, multimedije, arhitekture, građevine, inžinjerske informatike i edukacije.

Marija Garić

TEHNOLOGIJE

Izrada štamparske forme

Computer to Plate

CtP uređaji

Primjenom računarske i informatičke tehnologije u pripremnoj proizvodnji te primjena CtP (Computer to Plate) uređaja, štamparske forme izrađuju se na mnogo jednostavniji način nego je to bilo prije kada se ulagalo mnogo truda u procesu izrade štamparskih formi počev od vrlo komplikovane montaže koja se sastojala od crtanja, ljepljenja, preciznog mjerenja, do impozicija stranica.

n Pripremili: Nasiha Čenanović-Čajić i Sanel Palislamović

10

GRAFX juli/srpanj 2013.

TEHNOLOGIJE postupkom još brže doći do štamparske forme. „Computer to Print“ postupak za razliku od spomenutih predstavlja prijenos boje na podlogu za štampanje gdje se koriste elektrostatičke ili elektromagnetne sile, brizganje ili zagrijavanje. Ovaj postupak se još zove i Non Impact printing (NIP, štampa bez kontakta).

U nastavku ćemo se baviti „Computer to Plate“ postupkom odnosno CtP tehnologijama i CtP uređajima. Često ćemo koristiti i skraćenicu „CtP“, ali svaki put kada to spomenemo mislimo na termin „Computer to Plate.“

„Computer to Plate“ postupak

N

a samom početku ovog članka potrebno je pojasniti određene pojmove koji su vezani za skraćenicu „CtP“. Dakle, ova skraćenica označava nekoliko postupaka u izradi štamparskih formi, a to su „Computer to Plate“, „Computer to Press“ i „Computer to Print.“ „Computer to Plate“ postupak u nekom užem smislu, označava proces izrade štamparskih formi koji se zasniva na direktnoj obradi materijala zračenjem (UV, vidljiva svjetlost, IR).

Termin „Computer to Press“ označava primjenu CtP uređaja ugrađenog direktno u štamparsku mašinu koje u svom nazivu često imaju oznaku DI (eng. Direct imaging, direktno osvjetljavanje) gdje je cilj ovim

Pojam CtP postupaka objedinjuje mnogobrojne faze grafičke pripreme što omogućava brzu izradu štamparske forme. Faze grafičke pripreme su: Planiranje procesa i prijenos digitalnih podataka, skeniranje, prethodna provjera i kontrola (preflight), prijelom strana, obrada fotografija, impozicijamontaža, OPI (Open Prepress Interface), nalijeganje boja (Trapping), server, mrežni resursi, mediji za zapis, digitalni probni otisci i otisak montaže, rastriranje reprodukcije.

Uvođenje CtP tehnologije je u velikoj mjeri skratilo i pojednostavilo sam postupak izrade štamparskih formi, uz podizanje i ujednačavanje nivoa kvaliteta reprodukcije u odnosu na prethodno korištene postupke izrade.

Osnova CtP postupka jeste kopiranje.

Kopiranje je operacija koja je počela da se primjenjuje u XIX vijeku, a direktna obrada od sredine XX vijeka, i to najprije kao elektromehaničko graviranje materijala za izradu štamparske forme za tipo štampu.

Sredinom devedesetih godina XX vijeka uvedeni su u upotrebu i prvi sistemi za obradu materijala za izradu štamparske forme električnim pražnjenjem ili zračenjem. Od tog vremena se koristi izraz CtP, koji predstavlja akronim

engleskog naziva “Computer to Plate”, što se može prevesti kao “sa kompjutera na ploču”.

Pošto se danas u većini slučajeva tekst ili ilustracije nalaze u digitalnom obliku, na ekranu računara obavlja se elektronska montaža. Pri tome se na ekranu prvo koncipira montažni tabak, pri čemu se unose podaci odgovarajuće mašine za štampu: maksimalna veličina tabaka, površina predviđena za hvataljke (grajfere), rastojanje od ivice ploče do početka štampe, okretanje tabaka u mašini za štampu sa jednom ili dvije forme, odnosno prevrtanje tabaka, veličina stranice i drugi neophodni podaci. Slijedi unošenje pojedinih stranica i montiranje na odgovarajuće mjesto.

Za opisivanje svih elemenata koji se nalaze na jednoj stranici (tekst, crtež, slika, i sl.) koristi se kao programski jezik PostScript. Ilustracije na ovom jeziku koriste se za oblikovanje stranica i za izdavanje stranica na štampaču, uređaju za izradu filmova (postupak “Computer to Film-CTF”. Ovo je stariji postupak od CtP postupka koji se još uvijek koristi ali rijetko.) ili ploče. „CtP“ uređaj dobija informacije od računara, i to u obliku PostScrip instrukcija. Uređaj ove instrukcije interpretira PostScript interpretatorom koji opis stranice prenosi procesoru za rasterizaciju. Programski jezik za opis stranice definiše sve elemente stranice kao geometrijske oblike koji se moraju prevesti u rasterterski oblik. Ovaj proces se ostvaruje posebnim programom u radnoj stanici ili posebnim uređajem RIP (Raster Image Processor). Po svojoj konfiguraciji RIP je također računar, ali za razliku od radne stanice (radni računar u pripremnoj proizvodnji koji služi za obavljanje različitih vrsta poslova i zadataka), obavlja samo prevođenje elemenata stranice u rasterski oblik. Sliku sastavljenu iz tačkica (rasterizovana slika) generiše RIP. Ovo je neophodno zbog izrade ploče tj. osvjetljavanja pomoću GRAFX juli/srpanj 2013.

11

TEHNOLOGIJE

lasera. Po završenoj montaži a prije izdavanja stranice na ploču, može se u svakom trenutku izvršiti provjera rada na laserskom štampaču ili na nekom drugom uređaju za dobijanje probnog otiska (“Proof ”).

„Computer to Plate“ tehnologije Vrlo je važno naglasiti da optimalan odabir CtP uređaja pridonosi kvalitetnijem razvoju štamparije u zaokuživanju tehnološkog procesa.

Danas na tržištu možemo naći više različitih tehnologija od kojih su najzastupljenije termalna, violet, te osvjetljavanje UV svjetlom. Stoga je vrlo važno znati odabrati pravu, odnosno onu tehnologiju koja će najviše ponuditi, uzimajući u obzir zahtjeve proizvodnje (potreban broj otisaka koji želimo postići, korištenje UV ili hibridnih boja, format i broj ploča koje nam trebaju u danom momentu, stupanj automatizacije...), jer se nameće zaključak da svaka štamaprija 12

GRAFX juli/srpanj 2013.

ima specifične potrebe uzrokovane zahtjevima svojih kupaca.

Violet tehnologija zasnovana je na osvjetljavanju ploča koje su bazirane na kopirnim slojevima na bazi srebrohalogenida osjetljivim na plavoljubičastu (violet) zonu spektra, a za osvjetljavanje se koriste laserske diode.

Termalna tehnologija radi tako što je kopirni sloj na ploči sačinjen od specijalnih termoplastičnih polimera, koji pod dejstvom toplote mijenjaju svoja svojstva i formiraju štampajuće i neštampajuće elemente.

Za osvijetljavanje se koriste laseri velike snage sa talasnim dužinama od 850 do 1250 nm, koji se nazivaju termolaserima.

UV tehnologija koristi ploče sa kopirnim slojem osjetljivim na UV svjetlost i za osvjetljavanje lasere koji zrače svjetlost odgovarajućih talasnih dužina.

Pored spomenutih tehnologija bitno je spomenuti da postoji još i ink-jet CtP tehnologija zasnovana na direktnom iscrtavanju štampajućih elemenata na prethodno pripremljenoj aluminijskoj osnovi. Bez obzira što je zastupljenost ovog postupka na tržištu uvijek zanemarljiva, on u budućnosti može da dobije veliki značaj i primjenu, s obzirom na brzi razvoj postrojenja za izvođenje ink-jet postupaka, kao i novi tipovi boja sa velikom otpornošću na abraziju.

„Computer to Plate“ uređaji Od 1993. godine do danas, razvijen je niz uređaja za digitalno osvjetljavanje offsetnih ploča kao dio CtP (Computer To Plate) postupka. Do danas su takvi laserski uređaji znatno usavršeni, sa znatno višom rezolucijom i većom brzinom osvjetljavanja. Oni prije svega dolaze razvojem elektronike, koja je utjecala globalno na porast učinka rada. CtP osvjetljivači su nastali na bazi

TEHNOLOGIJE osvjetljičava filmova.

Ako bismo davali definiciju šta su to CtP uređaji onda bismo mogli kazati da uređaji koji obrađuju materijal za izradu štamparske forme direktnim zračenjem nazivaju se osvetljivači ploča (eng. plate setter; nem. Platenbelichter), ili kraće CtP uređaji. Bez obzira koju vrstu štamparskih formi izrađuju i koji izvor zračenja koriste, svi CtP uređaji koji obrađuju materijal zračenjem mogu se, prema konstrukciji i načinu kretanja materijala koji se obrađuje i izvora zračenja, podijeliti u tri osnovne grupe: - Ravni osvjetljivači (eng. flat bed); - Osvjetljivači sa unutrašnjim cilindrom (eng. internal drum) i - Osvjetljivači sa spoljašnjim cilindrom (eng. external drum).

Radni procesi za CtP uređaje ovise ponajprije o obimu poslova koji se izvršavaju te o vremenu u kojem se izvršavaju. Također je uslovljena i podjela prema formatu štamparskih formi na kojima se vrši osvjetljavanje.

Pod CtP uređajima za male tiraže podrazumijevaju se uređaji na kojima se izrađuje u prosjeku oko 50 štamparskih formi za jedan sat. CtP uređaji za velike tiraže su oni na kojima se izrađuje preko 100 štamparskih formi za jedan sat.

Neke štamparije radi dodatne sigurnosti podrazumijevaju zadržavanje klasičnih

uređaja temeljenih na filmovima - CTF postupak, koji ulaze u upotrebu u slučaju zastoja CtP sistema.

Brzina ispisa laserskom zrakom kod CtP uređaja iznosi u pravilu preko 300 linija u sekundi, no vrijeme osvjetljavanja zavisi od izbora rezolucije i naravno formata ploče, ali i karakteristika ploče.

Temeljna rezolucija uvijek se množi višekratnikom koji je cijeli broj (npr.

300, 600, 1200, 2400, 4800 dpi.), a shodno tome povećava se i vrijeme ekspozicije. Pri osvjetljavanju mogu se primijeniti i različiti oblici i linijature rastera u pravilu od 20 do 170 lin/cm.

Većina uređaja za osvjetljavanje (ispis) štamparskih formi imaju ugrađene uređaje za naknadnu obradu osvjetljenih ploča (koja može biti razvijanje ili toplinska obrada).

Automatizovaniji i moderniji CtP uređaji u pravilu imaju kasete sa 20-100 ploča koje kontinuirano ulaze u proces, mada su česti i uređaji sa ručnim ulaganjem kod sistema za manje naklade. Ovisno o načinu ulaska ploča u proces i načinu dodatne obrade, CtP sistemi se dijele na poluautomatske i automatske.

Moderni računari sa bržim i učinkovitijim procesorima s većim kapacitetima memorije još su proširili njihovo uvođenje u tehniku štamparskih strojeva. Uz ovo dolazi i do brže

kominikacije između računara i stroja upotrebom umrežavanje i optičkih kablova. Time je omogućen brži prijenos podataka od pripremnih postupaka do štamparske mašine.

Sposobnost brzog i učinkovitog kapaciteta današnjih štamparskih mašina je jasna, ako se uporede sistemi za elektronski prijenos podataka.

Optimalan odabir Computer To Plate (CTP) uređaja uveliko pridonosi kvalitativnom razvoju u grafičkom tehnološkom procesu.

U oblasti izrade štamparske forme za offset štampu, danas je apsolutno dominantan postupak direktnog osvjetljavanja ploča (CtP), koji potiskuje klasični fotomehanički postupak izrade štamparskih formi kopiranjem filma (negativa ili pozitiva orginala) na offset ploču.S Izvori: - dr. Predrag Živković; Predavanja iz CtP Tehnologij; Fakultet za tehničke studije u Kiseljaku 2012-2013.

- dr. Marin Milković; Izrada tiskovne forme; Fakultet za tehničke studije u Kiseljaku 2012-2013.

- Nasiha Čenanović-Čajić; Diplomski rad; Komparativna analiza konvencionalnog i CtP postupka izrade štamparskih formi u Offsetu; Fakultet za teničke studije u Kiseljaku.

FRAM-ZIRAL Put za Aluminij bb, Mostar / T: 036 / 351-281 F: 036 / 352-657 / E: fram@fram.ba / W: www.fram.ba ZNANSTVENA KNJIŽARA Matice hrvatske bb Mostar / T: 036 / 325-988 F: 036 / 333-563 / E: knjizara@fram.ba

Otisak s potpisom.

GRAFX juli/srpanj 2013.

13

GRAFIČKI DIZAJN

Osam korisnih savjeta

pri izradi loga

Početna razrada ideje Početne skice su važan prvi korak u projektiranju dobroga loga. Iskusan grafički dizajner će provesti više vremena na ovom preliminarnom radu nego na bilo kojem drugom koraku u procesu dizajna. Postavite dobar uvid u firmu ili organizaciju, pronađite dobre reference. Definirajte primitivne objekte i geometrijske likove koji bi mogli opisati čime se firma bavi, npr. nogomet - kugla (lopta).

1

3

2

Odnos veličina Logo mora izgledati dobro i biti čitak u svim veličinama. Logo nije učinkovit ako izgubi definiciju pri aplikaciji na malim promotivnim materijalima.

Također, treba dobro izgledati kada se koristi za veće formate, kao što su plakati, billboardi i za elektroničke formate, kao što su TV i web. Za realizaciju loga koristimo vektorske programe kao što su Corel Draw i Adobe Ilustrator.

4

24

GRAFXjuli/srpanj 2013.

Nastojte stvoriti ravnotežu Ravnoteža je vrlo važna u dizajnu loga jer naši umovi prirodno doživljavaju takav dizajn ugodnim i privlačnim. Često se u svrhu postizanja ravnoteže koristi ponavljanje elementa.

Pažljivo birajte boje Koristite boje koje su blizu jedna druge na kotaču boja; color wheel (npr. za “tople” palete, koristiti crvene, narančaste i žute zasićenosti) ili ih birajte po principu komplementarnosti. Koristite najviše 3 boje.

Izbjegavajte gradient koji se u štampi teško kvalitetno ostvari. Nemojte koristiti boje koje su presvijetle jer su “teške za oči”. Logo također mora izgledati dobro u crnoj i bijeloj boji, sivim tonovima (pozitiv/ negativ). Razbijanje pravila ponekad je u redu, samo morate biti sigurni da imate dobar razlog za to! Imajte na umu da su neki brandovi poznati po svojoj prepoznatljivoj boji koja definira vizualni identitet.

GRAFIČKI DIZAJN

5

Odabir tipografije Odabir pravoga fonta i veličine je od iznimno velikog značaja, mnogo više nego što dizajneri obraćaju pozornost. Razmislite dobro da li više odgovaraju serifni ili sanserifni fontovi, razmislite o upotrebi kurziva, podebljanja ili izmjeni pojedinog elementa u fontu (na jednom slovu ili više). Izbjegavajte najčešće korištene fontove inače vaš dizajn može djelovati amaterski.

Provjerite čitljivost pri smanjivanju veličine. Ako kombinirate različite fontove neka to budu maksimalno dva. Razmislite o posebno prilagođenom fontu.

Primjeri uspješnih logotipa koji imaju prilagođeni font su Yahoo, Twitter i Coca-Cola.

6

7

Cilj je prepoznatljivost Nekoliko primjera za to su logotipi Coca-Cola, Pepsi, McDonalds i Nike. Samo letimičan pogled na bilo koji od ovih logotipa je dovoljan da prepoznate brand. Ključ za stvaranje popularnog i prepoznatljivog loga je kombinirati sve elemente u jednu skladnu cjelinu: veličinu, stil, boju, tipografiju i originalnost. Brzi test kojim biste utvrdili da li je vaš logo prepoznatljiv je obrnuti ga, koristeći bilo koji grafičko-dizajnerski software i vidjeti da li je još uvijek prepoznatljiv i sa suprotne strane. Trebali biste utvrditi da je vaš logo prepoznatljiv iz bilo kojeg smjera gledanja.

Usudite se biti drugačiji Kako biste se istakli od konkurencije morate se razlikovati kao dizajner sa prepoznatljivim stilom. Umjesto da kopirate još jedan stil, budite inovativni. Koristite tuđi dizajn samo kao inspiraciju! Kako možete biti drugačiji? Pokušajte kršiti pravila dizajna, no budite svjesni toga rizika jer neka primarna estetska pravila moraju ostati.

8

Jednostavnost Što je logo jednostavniji biti će prepoznatljiviji. Na primjer, Nike logo ima izuzetno jednostavan dizajn, a jedan je od najprepoznatljivijih u svijetu. Zašto je ovo pravilo na posljednjem mjestu? Često ćete početi s relativno kompliciranim dizajnerskim rješenjem, a na kraju završiti s njegovom jednostavnijom verzijom (oduzimajući elemente koji su višak).

GRAFX juli/srpanj 2013.

25

INTERVJU

Agencija

Bruketa & Žinić n Razgovarale: Diana Župić i Marijana Kaljević

Bruketa&Žinić OM je grupa agencija specijalizirana za brand strategiju, dizajn, strateško planiranje i sve vrste online i offline komunikacije.

Grupu čine reklamne agencije: Bruketa&Žinić OM -Zagreb, Popular Bruketa&Žinić OM Beograd, Bruketa&Žinić OM - Baku, brand konzultanti Brandoctor, digitalna agencija Brlog i Brigada, studio za projektiranje i optimizaciju prodajnogmjesta, produkt dizajn i arhitekturu.

30

GRAFX juli/srpanj 2013.

INTERVJU Kako je nastala agencija Bruketa&Žinić OM? Što sve obuhvaća vaš rad?

Nikola Žinić: Bruketa i ja smo najprije smo 1995. godine pokrenuli vlastiti dizajn studio. Tada se u Zagrebu stvarala neka dobra urbana scena u čijim smo se krugovima kretali i svima je trebalo raditi plakate, omote za albume i slično. Mi smo nekako uletili u korak s tom novom scenom jer na tadašnjem “tržištu” nije bilo mladih dizajnera, uglavnom je na sceni djelovala starija generacija. A mi smo samo željeli raditi i stvarati pa makar za jednu pivu, samo da nam se pruži prilika. I tako smo popunili portfolio s kojim smo išli okolo i tražili angažmane. Tako su nam se otvorila i vrata svijeta oglašavanja. U tom periodu velike reklamne agencije nisu imale vlastite kreativne odjele pa je praksa bila da su outsourcali kreativce. Tako smo i mi radili za BBDO. Dvijetisućitih smo i mi odlučili svoj do tada dizajnerski studio proširiti u full service reklamnu agenciju te smo svake godine sve više rasli i širili područje djelovanja.

Brzo smo zapravo obojica shvatili da nas ne zanima samo dizajn već komunikacija u širem smislu.

Davor Bruketa: Trenutno smo druga najučinkovitija neovisna reklamna agencija na svijetu, prema Effie Indexu. Bruketa&Žinić OM danas čine agencije specijalizirane za branding strategiju, dizajn, strateško planiranje, sve oblike online i offline marketinške komunikacije te shop koncepte. To su reklamne agencije Bruketa&ŽinićOM Zagreb, Popular Bruketa&Žinić OM Beograd, Bruketa&Žinić OM Baku, branding agencija Brandoctor, digitalna agencija Brlog te Brigada, studio za dizajn i optimizaciju prodajnih mjesta, produkt dizajn i arhitekturu. Trenutno u smo i procesu osnivanja ureda u Beču, a prije nekoliko mjeseci lansirali smo i vlastiti brand odjeće od organski uzgojenog pamuka Brokula&Ž. Sve naše agencije zapošljavaju oko 80 ljudi s različitim iskustvima, specijaliziranih za marketinšku komunikaciju kroz 360 stupnjeva, koji rade uredima u Hrvatskoj, Srbiji i Azerbajdžanu za klijente u Austriji, Ukrajini, Rusiji, Sloveniji, Azerbajdžanu, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj itd.

Što najviše utječe na vaš razvoj, što vas motivira i inspirira?

Davor Bruketa: Najviše nas guraju novi izazovi, osjećaj početka nečeg novog, pitanja da li to možemo, a inspiracija dolazi iz najmanjih svakodnevnih stvari, kao i od priča i zadataka koje dobijemo od naših naručitelja.

Ključna točka u razvoju karijere?

Koliko ste do sada dobili nagrada i priznanja? Koja vam je najdraža?

Nikola Žinić: Jedna je svakako kad smo odlučili osnovati full service reklamnu agenciju, ali bilo je više važnih trenutaka: kada smo uzeli prvog zaposlenika 1996., kad smo osvojili prvu međunarodnu nagradu na Golden Drumu 1997., kada smo dobili prvog velikog klijenta, kada smo potpisali prvi ugovor za dugoročniju suradnju, kada smo prvi put proglašeni agencijom godine u Hrvatskoj 2003., prošle godine kada smo proglašeni drugom najučinkovitijom nezavisnom agencijom na svijetu prema Effie Indexu, i to ispred imena koji su naš uzor poput agencije Wieden+Kennedy…

Nikola Žinić: Agencija je osvojila preko 350 međunarodnih stručnih nagrada. Svaka je nagrada velika potvrda da smo dobro obavili posao i naravno da laska i gura vas da budete još bolji. Nama su nekako ipak najdraže nagrade kada nam se javljaju mladi i talentirani ljudi iz cijeloga svijeta koji baš kod nas žele odraditi svoju stručnu praksu i kada nas nazove zadovoljan klijent i kaže kako posao kojeg smo zajedno napravili postiže željene rezultate na tržištu.

GrafX: Nedavno ste na tržište izbacili svoju kolekciju odjeće Brokula&Ž od organski uzgojenih sirovina. Osim GRAFX juli/srpanj 2013.

31

INTERVJU ekološke osviještenosti koja karakterizira ovu kolekciju veoma je zanimljiv i dizajn lika Brokule i ptičice s interesantnim porukama s unutrašnje strane odjeće uz slogan “Bitno uvijek dolazi iznutra”. Da li biste se uposredili s likom Brokule i ptičice, da li je ideja nastala kao concept oživljavanja vašeg karaktera kroz ta dva lika? Brokula je brokula, a Ž je ptičica?

Davor Bruketa: Ideja za brand Brokula&Ž došla je iz želje da napravimo nešto svoje. Ime branda je naravno inspirirano imenom agencije, ali likovi su potpuno fiktivni, a nastali su u skladu s pričom o brendu koji je ekološki na svim razinama koliko je to maksimalno moguće, dobar prema prirodi i čovjeku, a ujedno vrhunske kvalitete koja nam je bila na prvome mjestu. Za sada se radi o kolekciji donjeg rublja i majica, ali planiramo širenje i na druge segmente poput dječje odjeće, posteljine itd.

Nikola Žinić: Krojevi su bazični, a naglasak je na kvaliteti materijala na čijem smo razvoju radili dvije godine s tekstilnim stručnjacima iz tvrke Lacuna koja nam je ravnopravan partner u projektu. Od početka brand postiže dobre rezultate i dio proizvodnje koji se odnosi na krojenje i šivanje uspjeli smo prebaciti u Hrvatsku, a radimo na tome da razvijemo materijal koji će se moći proizvoditi kod nas jer je u Hrvatskoj naravno nemoguće uzgajati pamuk, kako na konvencionalan, tako i na organski način. Uskoro pokrećemo web shop preko kojeg će odjeću biti moguće naručiti online i distribuirati izvan Hrvatske.

Radite li trenutno na nekom zanimljivom projektu?

Nikola Žinić: Brokula&Ž je manji dio trenutnog posla, a naš temeljni posao na kojeg smo koncentrirani je rad za naše

32

GRAFX juli/srpanj 2013.

klijente, stalne i povremene. Projekte koji su u tijeku nažalost ne možemo komentirati zbog poslovnih tajni naših klijenata, ali možemo reci da nam je zanimljiva sama činjenica da istovremeno radimo za klijente iz Hrvatske, Srbije, Azerbajdžana, Austrije…

Kakva su vaša iskustva i utisci sa studentima na SOS Design Festivalu Sarajevo 2012. ?

Davor Bruketa: Proveli smo nekoliko nezaboravnih dana u Sarajevu, imali smo radionicu s temom vizualnog identiteta Sarajevo Film Festivala. Bilo je super jer smo s jedne strane sreli kolege s kojima se rijetko ukaže prilika za razgovor i razmjenu iskustava, a s druge strane upoznali smo i mnogo studenata koji rade lude stvari. Bilo je zanimljivo jer se na našoj radionici nismo bavili niti dizajnom niti oglašavanjem vec analizom. Htjeli smo studente upoznati s onim što je užasno važno napraviti prije nego uopće krenu dizajnirati.

Nikola Žinić: Odlično mi je to da studenti nisu čekali da netko

INTERVJU

drugi napravi nešto za njih, nego su sami pokrenuli tu inicijativu, sami su odabrali ljude koje žele za govornike i voditelje radionica i s time smo doista počašćeni.

Kako je došlo do ideje za Stinu? Postoji li neki recept analize i osmišljavanja dizajna za proizvod ili većinom ideja dođe sama, najednom?

Davor Bruketa: Stina je projekt kojeg smo realizirali u suradnji s našom branding agencijom Brandoctor. Ideja je došla iz istraživanja otoka Brača, odakle je vino. To je i bio jedan od glavnih zadataka s kojim nam je došao klijent, a to je da brandiramo vino s posebnim naglaskom na njegovo porijeklo, jer Brač nije bio baš poznat u svijesti potrošača po proizvodnji vina. Osim toga, trebalo je osmisliti brand koji će bez budžeta za oglašavanje privući pozornost ciljne skupine. Nema naravno jedinstvenog recepta, ali ono čime smo se vodili u ovom projektu, a bitno je kod svakog brandiranja, jest stvoriti jedinstvenu priču o brandu utemeljenu na realnim i istinitim temeljima, koja ce diferencirati brand od konkurencije. Bitno je biti jedistven, ali i učinkovit, jer svatko može kupiti puno s puno novaca, a kreativnost i učinkovitost znači napraviti isto to s manje sredstava.

Nikola Žinić: Brandoctor je istraživanjem otoka došao do zaključka kako je Brač jedinstven i poznat po svojem bijelom kamenu, kao i po brojnim umjetnicima. Očito je da je brački

kamen izvor inspiracije zbog svoje ljepote, ali ujedno i simbol tegoba kada je riječ o vinarstvu. Zbog toga je odabrano ime Stina, prema simbolu otoka Brača. Etiketa za vino Stina je gotovo potpuno bijela, predstavlja komad kamena koji poziva kipara da ga oblikuje, to je bijelo platno koje poziva slikara da ga oslika, komad bijeloga papira koji poziva pjesnika, pisca ili glazbenika da napiše pjesmu, priču ili sklada glazbu.

Stina je vino za inspiraciju. Etiketa je doista drugačija i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a postiže odlične rezultate. U samo nekoliko mjeseci nakon lansiranja dobila je preko 1.3 milijuna kuna vrijednosti besplatnih objava u medijima, bez kune medijskog budžeta. A sa svjetskih sajmova se vraća s novim dogovorima za distribuciju diljem Europe. Što biste savjetovali mladim dizajnerima?

Davor Bruketa: Najbitnije je što više raditi i ne odustajati nakon prvog izazova. Talent je važan, ali nije nikakva garancija za uspjeh, najveći dio otpada na rad i trud. U početku treba prihvaćati, dok je to moguće, što više zadataka koji možda i neće donijeti uspjeh, ali na svakom projektu ćete dobiti neko novo znanje i iskustvo koje vrijedi puno više.

Nikola Žinić: I treba biti hrabar za nova i drugačija rješenja. S GRAFX juli/srpanj 2013.

33

MULTIMEDIJA

Kako napraviti....

Animacija

Animaciju poznajemo svi još od djetinstva kada smo gledali crtane filmove koji su bili prvi oblik animacije emitovani na medijima. Nekad, nekoliko papira na kojima smo crtali svaki pokret i listajući te papire pravili smo animaciju koja je u suštini skup slika emitiranih jedna za drugom velikom brzinom. Danas, efektna digitalna animacija prikazuje od 24 – 30 frejmova u sekundi (eng. frame, bos. okvir, slika), skraćenica FPS (frame per second). n Pripremili: Dino Kanlić i Haris Rahmanović

Je li crtani film i animirani film isto?

Pa, zapravo i jest. Jedina razlika je u tome što je animirani film širi pojam i obuhvaća i druge tehnike osim crtanja. U animirani film se obično uključuju i programi za izradu 2D i 3D animacije likova, što je Pixar studio i dokazao svojim fantastičnim animiranim filmovima koji su bili gledani širom svijeta. Filmovi studia Pixar su postavili standarde u svijetu animacije i 3D modeliranja sa djelima kao što su: „Brave“, “Toy Story“, „Monsters“, „Up“ i mnoge druge radove koje je cijeli svijet pratio nezavisno o starosti.

Cinema 4D - Cloner

Šta je to keyframe animacija ?

Key frame u svijetu animacije igra veliku ulogu i prvo je sa čime se svaki animator upozna kada krene da radi sa nekim animacionim programom, oni su naše puzanje prije hodanja. Keyframe je tehnika gdje se podesi prva i posljednja tačka tranzicije, i animacija ide svojim tokom. Sa sekvencom keyframova mi kao animatori određujemo šta će gledaoci vidjeti i kada će to vidjeti. Jer mi, prilikom podešavanja početnog i završnog keyframa, kažemo programu kao što je flash ili after effects, da on na osnovu pozicije prvog i zadnjeg frama odredi scenu i popuni prazninu u animaciji.

Prostorija napravljena u 3D programu

Kako napraviti animaciju ?

Workflow je tok rada koji se mijenja prilikom svakog novog projekta, u odnosu na zahtjeve i svrhu animacije. Svaki animator nastoji da se njegov workflow sastoji od što manje koraka, ali to nije uvijek lahko postići. Evolucija je pokazala da samo oni koji se razvijaju i prilagode mogu da prežive, pa je slična situacija i kod nas animatora.

Tehnologija se razvija, softveri dobijaju nove dopune i to utiče na naš rad i radne navike. U svakom slučaju klijent je taj koji ima hiljadu želja i zahtjeva a mi smo oni koji se moraju prilagoditi, i naravno 36

GRAFX juli/srpanj juli 2013. 2013.

Scena sa automobilom

MULTIMEDIJA

pratiti tri glavna pravila koja svaki klijent traži da se poštuju, a to su da proizvod nastane u što kraćem vremenskom roku, da je perfektan i da to sve košta što manje. Već ovdje vidite da posao animatora nije nimalo lagan.

Takozvani „deadline“ je ono sa čime se svaki animator susreće a ima veze sa prethodno navedene tri stavke.

Deadline je rok predavanja koji ima bukvalno značenje i govori ili rad ili vaša glava, što je poznato svakom grafičkom dizajneru i animatoru. Da bi ove vanzemaljske prohtjeve ispunili potrebno je imati dobar workflow, što znači da radimo pravilima koje sami sebi postavimo, odradimo što više posla uz što kraće vrijeme. Workflow se često sastoji iz puno koraka a vremenom i iskustvom ti koraci se smanjuju na minimum. Dosta stvari prilikom izrade animacije treba da bude intuitivno. A intuicija je pojam sa kojim ćete se susresti svakodnevno

ako imate ikakvog posla sa animacijom. Dosta stvari ne možete objasniti riječima nego morate steći vježbom ili imati urođeni osjećaj koji Vam pomaže da razumijete cijelu tu priču oko animacije. To kreće sa izradom prvog walkcycl-a a završava na izradi mišića kod rigovanog lika. Često je potrebno sjediti za Cinemom, Mayom ili nekim drugim 3D programom satima i namještanjem pojedinih sitnica dovesti model do perfekcije. Nemojte se čuditi ako prilikom rada mozak odluta u neki svoj svijet, a Vi ukočite jedan dio noge ili određeni mišić i pokušate hodati kako bi saznali je li se ono što ste animirali ponaša prirodno.

Preporučuje se da uvijek imate zavoj i sredstvo za dezinfekciju jer povrede u ovom poslu su učestala pojava. Ali šalu na stranu, workflow se sastoji iz skiciranja, kreiranja scene za rad, postavljanje likova u različite pozicije, animiranje pojedinih

pokreta, rigovanja likova koje ste kreirali i mnogi drugih koraka koje u odnosu na posao koji radite ima na hiljade. Svako treba napraviti svoj workflow i mijenjat ga u odnosu na projekat koji radimo.

Postoji jedna stvar koja je prilikom izrade svakog projekta ista i smatra se kao kardinalna greška ako se ne ispoštuje i zna doći glave, što Vam mogu potvrdit iz ličnog iskustva, a to je plan rada ili neka manja skica. Ovaj plan rada definiše vaš workflow, a skica pomaže tome da sami sebi vizuelno prikažete finalni rezultat animacije. Za kraj želim samo još navesti neke smjernice za ljude koji žele da se bave animacijom. Prvo naučite osnove 3D animacije a za to Vam toplo preporučujemo Maxon Cinema 4D, program koji možete razumjeti u veoma kratko vrijeme do te mjere da možete napraviti svoju prvu animaciju. S

Finali izgled rendovanja 3D scene, koja je nastala u programu Cinema 4D GRAFXGRAFX juli/srpanj juli 2013.

37

INTERVJU

Priče o bosanskim aždajama, piramidama, šarenim kravama i lebdećim katedralama

Animirani svijet

Ivana Ramadana n Razgovarao: Haris Rahmanović

Svaki film počinje prvim kadrom... „Prvo, osnovno i najvažnije što vam treba da počnete raditi animaciju je velika ljubav, predanost i mnogo strpljenja!“ - kaže Ivan Ramadan koji je započeo animiranim filmom „Tolerantia“, prvim bosansko-hercegovačkim animiranim filmom.

Možete li nam nešto reći o sebi...

Ramadan: Usljed razloga poznatih samo višim bogovima, Ivan Ramadan je došao na ovaj svijet kao “geeky” dijete koje je manično uživalo u animiranim ostvarenjima sve od vremena dokle seže njegovo sjećanje. Dijete je raslo u ratom razorenoj Bosni i proždiralo magična svojstva animacije sve dok nije bio spreman i sam se baciti u vode animiranog filma i napraviti “Tolerantia”-u, prvi bosanskohercegovački film urađen tehnikom 3D animacije. Ljudska civilizacija je ovaj film i dva filma koja su uslijedila (“Čudotvorno mlijeko” i “Kiyamet”) toplo prihvatila, nagrađujući ih sa ukupno 14 nagrada i s preko 70 prikazivanja na festivalima. Ivan trenutno razmišlja o načinu okončavanja svog ovozemaljskog postojanja pošto je već zakoračio u 27. godinu.

Vaš zadnji projekat je film „Aždaja“.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu se radi i do kada bi trebao biti završen?

Ramadan: Trenutno radim na novom projektu pod radnim nazivom “Aždaja”. Ovaj desetominutni film, zasnovan na narodnim pričama i legendama iz bosanskih sela će biti posebna kombinacija animacije i živog 38

GRAFX juli/srpanj 2013.

snimka. Snimanje je završeno prije par mjeseci u selu Umoljani i na Kozijoj ćupriji. Nakon toga počeo sam praviti animirani dio, a završetak očekujem sredinom ove godine. Razvoj filma možete pratiti i na blogu: http:// eliasveskot.blogspot.com/

Planirate li neki novi projekt?

Ramadan: Animacija je komplikovana i zahtijeva veliku predanost, pogotovo uzimajući u obzir to da sam radim posao za cijeli tim ljudi, tako da bi jako teško bilo usput razmišljati i o sasvim novom filmu!

INTERVJU

Vaš film Tolerantija je prvi 3D animirani film u BiH koji ste napravili u vrijeme kada ste tek počeli učiti 3D modeliranje i animaciju?

Ramadan: Kada sam počeo raditi 3D animaciju, bila je 1997., a ja sam imao 12 godina. Nisam imao internet (koji tada skoro da nije ni postojao u današnjem smislu) tako da sam malo po malo sam sebe naučio raditi to što danas radim. Inspiracija su mi uvijek bili efekti u novim holivudskim filmovima, a svoj prvi film „Tolerantia“ sam napravio tek deset godina kasnije samo sa željom da bude prikazan na Sarajevskom filmskom festivalu u ljetnom kinu „Metalac“ pred 3000 ljudi.

Tako je i bilo, a film je nakon toga (na moje iznenađenje) postigao mnogo veći uspjeh.

Vaš drugi 3D animirani film „Kiyamet“ je u prethodne dvije godine osvojio nagrade na pet filmskih festivala.

Planirate li s njime učestvovati na još nekim natjecanjima?

Ramadan: Festivalski život „Kiyamet“-a još uvijek traje, tako da je bilo još puno dobrih projekcija i pozitivnih reakcija. Uskoro bi trebala biti još jedna nezavisna projekcija u Sarajevu, tako da – stay tuned.

Vaš 2D animirani film „Čudotvorno mlijeko“, naišao je na odličnu reakciju kako domaće tako i strane publike na internetu. Da li ste imali ponuda za nastavak rada 2D animaciji?

Ramadan: Ovaj film je inače baziran na jednoj od 27 kratkih priča za djecu mog oca Hajrudina Ramadana, i on je pilot epizoda za animiranu seriju. Ako bi se pronašla adekvatna finansijska sredstva za realizaciju čitavog serijala, ja bih se rado pojavio u ulozi reditelja, ali za ovakvo nešto bi bio potreban i tim ljudi. Inače, 2D animacija je posebna i povremeno volim uraditi neki manji projekat ovom tehnikom (kao recimo 2D igrica bazirana na filmu „Aždaja“ na mom blogu) tako da je vrlo vjerovatno da ću u budućnosti napraviti i još neki 2D film.

Koja dobivena nagrada Vam je najznačajnija?

Ramadan: Najdraža nagrada mi je svakako Srce Sarajeva za najbolji kratki film 2008. Ta nagrada me ustvari i ohrabrila da nakon prvog filma nastavim raditi animaciju. Vidjećemo šta će budućnost donijeti, ali siguran sam da će mi ovo „srce“ uvijek biti u srcu.

Koju poruku bi uputili studentima našeg Fakulteta?

Ramadan: Prvo, osnovno i najvažnije što vam treba da počnete raditi animaciju je velika ljubav, predanost i mnogo strpljenja! Bez toga nema ništa. Nakon toga, bez obzira kojom tehnikom hoćete da se bavite, uzmite knjigu „Animator’s survival kit“, pa probajte malo crtati. Pogledajte što više različitih animiranih filmova i nađite tehniku koja vas najviše privlači, tradicionalna animacija (pijesak, crtež na papiru, kolaž) ili moderna kompjuterska. Sada potrošite 7 dana vremena da napravite dvije sekunde animacije. Sve ostalo su detalji – google it! S GRAFX juli/srpanj 2013.

39

STUDENTSKI RADOVI

NAŠA MAŠTA JE Naša izložba muzeju u „Nova stvarnost naše mašte“ u Zavičajnom Nakon prošlogodišnje izložbe pod naz ivom u Grafxa, nastavljaju svoje predstavljanje broj ovom u ije, stud ičke tehn za ta ulte Fak Travniku, studenti m da pokažu svoju kreativnost i vještine. cilje sa e edij tim mul i jna diza g čko grafi sti kroz radove iz obla

n Pripremila: Marijana Kaljević

G

rafički dizajn je vrsta primjenjene umjetnosti koja najčešće uključuje kombiniranje tipografije, ilustracije, fotografije i štampe, kako bi se vizualnom komunikacijom prenijela neka ideja ili poruka u svrhu informiranja, uvjeravanja ili educiranja. Grafički dizajn služi kao sredstvo za poboljšanje društva putem efikasne komunikacije, koja olakšava razumijevanje i korištenje složenih stvari. Dizajn formira javno mišljenje i utiče na njega, kao što je slučaj sa propagandom ili političkim dizajnom; dizajn obučava ljude, na primjer kako da upravljaju nečim ili da sastave nešto; dizajn definira i obavještava javnost o širokom spektru tema, počevši od kompanija i njihovih

44

GRAFX juli/srpanj 2013.

proizvoda, do informacija koja država ima najbrojniju populaciju. Pomoću inteligentnog i provokativnog dizajna, dizajner je u mogućnosti da prenese složene ideje na jednostavan i efikasan način. Grafički dizajn je umijeće vizualizacije procesa komunikacije.

Grafički dizajn koristi vizualni jezik za oblikovanje informacija i značenja.

Grafički dizajneri maštom i umijećem svakoj javnoj prezentaciji osiguravaju prepoznatljivost i novu dimenziju komunikacije. Grafički dizajner kroz kreativnost i grafičke tehnike čini poduzeće, proizvode, usluge, web stranice posebnim i jedinstvenim u odnosu na konkurenciju.

Kreativni proces započinje od općih informacija prema detaljima kojima se vrši oblikovanje kompozicije.

Grafički dizajn nije isto što i likovna umjetnost. Dizajneri ponekad koriste ista sredstva kao i slikar, kipar, fotograf pri kreiranju svojih radova, i čak mogu da uključuju umjetnička djela u svoju kompoziciju. Likovna umjetnost i dizajn predstavljaju kreativne napore; međutim, svrha svakog od njih je različita. Likovna umjetnost je obično svrsishodna, lično motivirana i izražena. S druge strane, grafički dizajn je zanimanje koje uključuje stvaranje vizualne komunikacije za klijenta koji ima specifične potrebe. Uzimajući ovo u obzir, dizajner mora da vodi računa o potrebama i željama klijenta. Dok je likovna umjetnost čisto subjektivna i otvorena za lično tumačenje, dizajn mora da bude objektivan, sa jasno

STUDENTSKI RADOVI

DOBIL A KRIL A Stude

ntski

definiranom svrhom, ciljem i rezultatima koji se mogu procijeniti. U novije vrijeme grafički dizajn se podjednako bavi i novijim tehnologijama, npr. videozapisima, filmom ili multimedijom.

Premda uglavnom vezan uz dvodimenzionalno, ne isključuje i bavljenje trodimenzionalnim objektima (ambalažom, industrijskim dizajnom, dizajnom izložbenih prostora pa čak i arhitekturom). Ovi radovi predstavljaju likovno umijeće studenata s ciljem da u tehničkom i likovnom kreiranju grafičkih proizvoda svoje vještine primjene i u praksi. Također, studenti našeg Fakulteta izlagali su prošle godine, od 14.5.-31.5.2012., svoje radove na izložbi studenata Fakulteta za tehničke studije i Edukacijskog fakulteta pod nazivom „Nova stvarnost naše mašte“. Ista je bila organizirana u sklopu projekta „Travnik u bojama mladosti“ povodom obilježavanja Dana fakulteta i 18. maja Međunarodnog dana muzeja, u Zavičajnom muzeju Travnik.

radov

i

U ovom broju objavljujemo radove studenata: Azra Bašić, Miroslav Gracić, Haris Rahmanović, Nermin Ibrahimović, Ramo Mujanović, Goran Zavadil, Diana Župić, Marijana Kaljević, Ena Rerig, Almir Ćano, David Kraljević.

GRAFX juli/srpanj 2013.

45

STUDENTSKI RADOVI

Kanlić Dino

Azra Bašić 3D scena

Ramo Mujanović Kanlić Dino 3D Stargate

Miroslav Gracić Kanlić Dino 3D scena na plaži

46

GRAFX juli/srpanj 2013.

STUDENTSKI RADOVI

Ramo Mujanović Kanlić Dino 3D Točak

Nermin Ibrahimović Kanlić Dino 3D Bilijar

Nermin Ibrahimović Kanlić Dino 3D Robot

GRAFX juli/srpanj 2013.

47

STUDENTSKI RADOVI

Miroslav Gracić Kanlić Dino 3D Robot

Goran Zavadil Kanlić Dino 3D prikaz ambalaže

Marijana Kaljević Kanlić Dino Omoti za knjige

48

GRAFX juli/srpanj 2013.

STUDENTSKI RADOVI

DianaDino Župić - Portret Kanlić

Haris Dino Rahmanović -Plakat Kanlić

Ena Rerig Kanlić Dino - Plakat Ena Rerig Kanlić Dino - Plakat GRAFX juli/srpanj 2013.

49

STUDENTSKI RADOVI

Marijana Kaljević Kanlić Dino Bakropis i akvatinta

David Kraljević Kanlić Dino Fotografija

Kanlić Dino 50

GRAFX juli/srpanj 2013.

Diana Župić Portret

STUDENTSKI RADOVI

David Kraljević Kanlić Dino Fotografija

Almir Ćano - FTS Kanlić Dino

GRAFX juli/srpanj 2013.

51

JEZIK I KNJIŽEVNOST

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

„Ostajte ovdje“ i(li) „Idite odavde“

Oduvijek je književnost kao i cjelokupna umjetnost bila usko vezana za društvene prilike. Često kao prikaz stvarnosti iz perspektive individue – umjetnika, koji je (ne)prilike oko sebe doživljavao na sebi svojstven način.

Djela koja su tako nastajala svojevrstan su prikaz stvarnosti, pa bilo kao usputan pogled na određena društvena zbivanja ili, pak, kao njihova oštra osuda. n Piše: Bojana Zrnić

54

GRAFX juli/srpanj 2013.

U

mjetnici nam pokušavaju prikazati kako (ne)prilike utječu na običnog čovjeka, na njegov život i njegovu sudbinu. Jedna od takvih pjesama je i „Ostajte ovdje“ Alekse Šantića. Šantić u ovoj pjesmi ne kritikuje i ne osuđuje društveni i politički sistem, ne prikazuje društvenu situaciju negativnom ili šta slično, već na fonu patriotski dozivanih osjećanja pokušava pridobiti običnog čovjeka da ne odlazi sa svoje rodne grude, odnosno, da ne ide tamo gdje sigurno nije ništa bolje nego ovdje, ovdje gdje uza sebe ima svoj narod, svoju braću, rijeke i planine kojima pripada, jednom riječju – domovinu.

Ova pjesma navodi na duboko preispitivanje samog sebe i onoga što nosimo u duši i srcu. Rasplamsava one osjećaje za koje nismo ni znali da ih imamo, ne govoreći pri tome o nedostižnoj i izgubljenoj ljubavi i očekivanim životnim radostima,

nego jedino o domovini. Naprosto je nemoguće ostati ravnodušan na Šantićeve emotivno satkane patriotsko-lirske osjećaje i barem na trenutak ne zaboraviti na domoljublje koje se iz perspektive savremenog čovjeka čini tako daleko i neshvatljivo: Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba, Neće vas grijat kô što ovo grije; Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije.

Pitanje je da li mi danas cijenimo ovo „naše sunce“ i da li smo u stanju doživjeti njegovu toplotu na način na koji je doživljava Šantić ili smo, pak, usljed svega negativnog što donosi savremeno (post)moderno stanje otupili na takve vanjske podražaje? Da li smo zaista, usko shvaćeno, međusobno „svoji“ ili smo se udaljili približavajući se svjetskim horizontima?

JEZIK I KNJIŽEVNOST Od svoje majke ko će naći bolju?!

A majka vaša zemlja vam je ova; Bacite pogled po kršu i polju, Svuda su groblja vaših pradjedova. Šantić domovinu vidi kao majku, ali je veliko pitanje što domovina današnjem čovjeku doista jest – majka ili maćeha? Ili je samo naša grešna perspektiva za boljim, daljim, drugačijim utoliko više sužena da ne vidimo ono što je Šantić očito vidio?

Ovdje vas svako poznaje i voli, A tamo niko poznati vas neće; Bolji su svoji i krševi goli No cvijetna polja kud se tuđin kreće.

U vremenu kada su se mnogi naši sunarodnjaci otisnuli na Šantićevoj grešnoj arci i ploveći bespućima svijeta našli sreću na nekom drugom kutku planete, usprkos golemom osjećaju nostalgije, ostaju „tamo“ i ne vraćaju se domovini svojoj, jer surova domovinska realnost takva kakva jest ne ostavlja mnogo prostora i vremena za prepuštanje tuzi i nostalgiji.

Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba Neće vas grijat kô što ovo grije Grki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema i gdje brata nije...

Ovaj tekst valja shvatiti kao samo jedan od mogućih osvrta na pjesmu „Ostajte ovdje“ Alekse Šantića i promišljanje o refleksiji te pjesme u savremenom, postmodernom kontekstu.

Umjetnost u okovima različitih funkcionalizacija, ljudi u svakodnevnoj borbi za život i opću egzistenciju, mladi bez perspektive, puk s ograničenim pogledima na svijet zaveden svjetonazorima iz prošlih stoljeća i još mnogo čega sličnog tomu, naša je surova svakodnevnica.

Upravo stoga, sintagma „ostajte ovdje“ danas zvuči čudovišno i zamijenjena je suprotnim svojim značenjem – „idite odavde“. Široko shvaćena, domovina je ondje gdje mi odlučimo graditi svoj život. S

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

POEZIJA Ulica

Samoća

Prašina se diže u okviru ničega, u svemu gdje je ništa suština.

Na kraju dana u postelji tražimo mir. Čudni poljupci bivaju dok tražimo poznate ruke, utočište i sigurnost.

Užasavajuće bolno stropošta u mislima kad ruka ostane sama, nad bijelim plahtama.

Na kraju dana u postelji tražimo mir. Čudni su poljupci bivali tamo gdje su ruke tople.

Užasavajuće bolno stropošta u mislima kad čujem tišinu.

I tek tad pomislim na samoću, tad, i jučer i danas i evo sad.

Savršeno isprepleten krug gdje svi žure u bijeg.

(Alena Kalaković)

Paraliza sna Zastajem, I krvi mi se u žilama ledi.

Misli.

Besmislene.

Rasijane.

Gube se i nestaju pod pepelom eha što odzvanja u beskraj.

Budim se zarobljen između Sna i Jave, dok ledenu kožu probija mrtvački znoj.

(Dženan Kos)

(Alena Kalaković)

Laž Nikada nitko rodio se nije Što sve je tajne života znao.

Pa zašto onda, unatoč tome Čovjek je najveći lažov postao?

Lažemo sebe, Lažemo druge.

Lažima opterećen život prođe!

Nije li lakše, lažove mali, ponekad stati?

Ponekad stati!

Ponekad stati i priznati: Niti znam!

Niti umijem!

Da li ću ikad to da razumijem?

(Branka Šiško)

GRAFX juli/srpanj 2013.

55

JEZIK I KNJIŽEVNOST

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

Pravopis Posljednjih godina svjedoci smo sve veće nebrige o jeziku i sveprisutnom narušavanju pravila jezičke pismenosti. Prostor interneta, printani mediji (časopisi, plakati, novine, dnevna štampa), pa i sama govorna praksa u javnom prostoru obiluju normativnim greškama. O čemu se, zapravo, radi? n Piše: Lutvija Husić

S

avremena populacija zaokupljena je mnogim „prioritetima“, pa se zapostavljanje gotovo svih važnijih segmenata javnog djelovanja koji čovjeka čine civiliziranom ličnošću nameće kao potupno prirodna i sasvim normalna stvar.

Upravo stoga, na ovim stranicama Grafx-a bavit ćemo se pitanjima opće pismenosti i jezičkim normama u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, a ovaj put za naše čitaoce pripremili smo kratak uvod u pravopisna pravila pisanja velikog i malog početnog slova.

pojava svoje vrste.  Velikim početnim slovom piše se ime Bog, Isus, Samilosni, Njega, Stvoritelj, Blažena Djevica, Sveto Trojstvo, Gospa, Allah, Jahve.  Imena božanstava i mitoloških bića pišu se velikim početnim slovom: Bal, Afrodita, Mars, Zeus, Sotona.  Imena i prezimena: Ćamil, Alija Đerzelez, Ante, Vesna, Mehmed Meša Selimović, Musa Ćazim Ćatić, Tin Ujević, Ferdinand de Saussure, Ludwig van Beethoven, Leonardo da Vinci, Karlo Veliki.

b) prema Pravopisu hrvatskog jezika piše se drugačije: Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.  Jednočlana i dvočlana zemljopisna imena: Cres, Dinara, Sava, Posavina, Vojna krajina, Jadransko more, Gorski kotar, Kornatsko otočje, Libijska pustinja, Neretvanski kanal, Slovenske Alpe, Tihi okean/ocean.

 Imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Amerikanci, Indijanci, Slovenci, Bošnjak, Hrvat, Grk, Židov, Srbin.

 Imena gradova, sela, većih dijelova grada: Banja Luka, Mostar, Zagreb, Beograd, Bosanski Brod, Biograd na Moru, Bijelo Polje, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ivanić-Grad, Ljubljana, KramerSelo, Sokolović-Kolonija, Baščaršija.

Veliko i malo slovo Velikim početnim slovom piše se vlastito ime, prva riječ u naslovu i prva riječ u rečenici te riječ iz poštovanja.

Vlastito ime može imati svako biće, svaki predmet ili svaka pojava, ako se izdvaja od ostalih bića, predmeta i

 Imena kontinenata, država, gradova, sela: Afrika, Australija, Azija, Evropa/Europa, Južna Amerika, Republika Bosna i Hercegovina, Ruska Federacija, Sjedinjene Američke Države, Veliko Vojvodstvo Luksemburg.

GRAFX juli/srpanj 2013.

a) prema Pravopisu bosanskog jezika: Bosanski ejalet, Osmansko carstvo, Banovina Hrvatska, Dubrovačka republika, Savez sovjetskih socijalističkih republika (Sovjetski savez), Socijalistička federativna republika Jugoslavija;

 Ustaljeni nadimci, imena od milja: Braco, Beba, Minka, Pepo, Cico, Meho.  Članovi vlastitih imena životinja pišu se velikim početnim slovom: Bijeli Očnjak, Šarko (pas), Sivko (konj), Bijelka (krava), Brundo (medvjed), Miki Maus (miš).

 Imena stanovnika kontinenata, država, pokrajina, gradova, sela, zaselaka: Afrikanac, Azijatkinja, Evropljanka/Europljanka, Nijemac, Hercegovac, Sandžaklija, Dalmatinac, Ljubušak, Brčak, Krajišnik.

56

 Upotreba velikog slova također se ograničava samo na prvi član u nazivu svih nepostojećih (bivših) upravnih tvorevina:

 Vjerski i državni praznici: Bajram, Prvi maj, Nova godina, Dan državnosti, Đurđevdan, Osmi mart.  Prva riječ u imenima škola, visokih učilišta, ustanova, društava, instituta, tvornica, udruga, preduzeća, političkih stranaka: Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine , Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine, nastavnonaučno vijeće Ekonomskog fakulteta u

JEZIK I KNJIŽEVNOST

Brčkom, Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije filozofskog fakulteta u Zagrebu, Fotografska sekcija Gimnazije ¨Meša Selimović¨, Tvornica keksa i vafla „Lasta“.  Imena trgova, aleja, bulevara: Trg Josipa bana Jelačića, Bulevar Meše Selimovića, Aleja Bosne srebrene, Trg heroja  Kada je riječ ulica neobavezni dio imena može se izostavljati i piše se malim slovom prema pravopisu bosanskog jezika: ulica Isa-beg Ishakovića, ulica Hasana Kikića, ulica Ive Andrića  Prema hrvatskom pravopisu: Ulica Nikole Tesle, Ulica grada Vukovara Prva riječ u rečenici Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici kao završenoj obavijesnoj cjelini.

Jesi li vidio ovo? Poklon od djevojke.

Kako je lijepo. a) Ako se iza naslova stavi uzvičnik/ uskličnik nastavak se piše velikim početnim slovom: Dragi prijatelju Ante!

Jučer sam primio Tvoje pismo. b) Ako se iza naslova stavi zarez, nastavak se piše malim početnim slovom: Dragi prijatelju Ante, jučer sam primio Tvoje pismo.

Malo početno slovo Malim početnim slovom se pišu sve opće imenice: čovjek, ljudi, žena, muškarac, more, otok, unuk, jezero, labud, sjever, knjiga, voda, hljeb, hrast, cvijet, ptica  Imena vjerskih zajednica i sljedbi: islam, kršćanstvo, budizam, jevrejstvo,

pravoslavlje  Imena društvenih ideologija, pripadnika društvenih pokreta, imena društvenih i kulturnih pokreta, povijesnih razdoblja: kapitalizam, komunizam, isusovac, marksist, nobelovac, renesansa, barok, srednji vijek, ilirizam, seljačka buna  Imenice koje same ili uz vlastito ime znače položaj, titulu, zanimanje: ministar, načelnik, general, admiral, biskup, profesor  Pridjevi na –ski, -čki, -ćki: američki, slavonski, matoševski, evropski/europski Preporuka: Nikada nemojte u tekstu napisati vlastita imena bilo da je riječ o navedenim ili nekima drugim kategorijama, a da prije toga niste konsulturali pravopis, jer ćete u suprotnom svjedočiti o vlastitoj nepismenosti. S GRAFX juli/srpanj 2013.

57

AKTIVNOSTI EDUKACIJSKOG FAKULTETA

Studentske aktivnosti

Organizacija 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku Udruženje studenata Edukacijskog fakulteta organiziralo je 1. sportske igre studenata Univerziteta u Travniku. Igre su trajale dva dana, a 19. i 20. mart 2013. godine ostat će u povijesti Univerziteta u Travniku i grada Travnika upisani kao datumi prvog sportskog okupljanja studenata. n

Piše: Dženan Kos

S

večana ceremonija u dvorani Osnovne škole „Travnik“ u Travniku i defile učesnika 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku bili su uvod u otvaranje igara, na kojima je učestvovalo šesnaest muških i ženskih ekipa i više od 150 sportistkinja i sportista sa svih organizacionih jedinica Univerziteta u Travniku, koji su se takmičili u malom nogometu, košarci i odbojci.

Nakon svečane ceremonije i defilea učesnika ceremoniju otvaranja obilježio je muzičko-scenski perfonmans plesnog studija „Prijatelji djece Maya“ iz Travnika.

66

GRAFX juli/srpanj 2013.

1. sportske igre studenata Univerziteta u Travniku prigodnim riječima otvorio je dr. Nihad Selimović, direktor Edukacijskog fakulteta i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta u Travniku: „Poštovane kolegice i kolege, drage studentice i studenti, lijepo je i časno u ovom svečanom trenutku za Univerzitet u Travniku biti uz ovu mladost koja se po prvi put od osnivanja Univerziteta ovako masovno okupila u želji za upoznavanjem, povezivanjem i druženjem u sportskom duhu

i ozračju. Dodatnu težinu svemu ovomu daje spoznaja da je ideja sportskih igara potekla od studenata i da su upravo oni iznijeli najveći teret organizacije. Pa, usprkos tome što sve ekipe neće i ne mogu ponijeti pobjedničke pehare, što je, zapravo, u duhu sporta i sportskog takmičenja sasvim očekivano, nesumnjivo je da ste upravo vi, ovdje prisutni studenti Univerziteta u Travniku, što već u ovom trenutku možemo ustvrditi, neprikosnoveni pobjednici igara. S tim u vezi, poglašavam 1. sportske igre studenata Univerziteta u Travniku otvorenim!“

AKTIVNOSTI EDUKACIJSKOG FAKULTETA Edukacijski fakultet ostvario najbolji rezultat

ekipe 2. studijske godine Edukacijskog fakulteta:

Ukupno gledano, najbolji rezultat na turniru ostvarile su ekipe Edukacijskog fakulteta sa osvojena tri zlatna i dva srebrena pehara.

„Ništa ne sjaji tako lijepo kao zlato, osvojili smo bez ijednog poraza i svi smo više nego zadovoljni tako da sad samo razmišljamo o tome kako ćemo potrošiti ove zaslužene novčane nagrade. Organizacija igara bila je na zavidnom nivou, naročito ako se uzme u obzir da su ovo prve igre. Naravno, veći broj ekipa učnio bi takmičenje još zanimljivijim, ali o tome neki drugi put.“

Mali nogomet (studenti): 1. mjesto ekipa Edukacijskog fakulteta, studenti II godine 2. mjesto ekipa Edukacijskog fakulteta, studenti III godine 3. mjesto ekipa Fakulteta za menadžment i poslovnu ekonomiju

Arnel Palalić, kapiten malonogometne ekipa 2. studijske godine Edukacijskog fakulteta: „Kao osvajači malonogometnog turnira svakako da smo zadovoljni, a i kako bi drugačije bilo. Kad govorimo o organizaciji igara nadam se da će slijedeće godine biti mnogo više ekipa i da će druženje studenata trajati barem za jedan dan duže.“ Košarka (studenti): 1. mjesto ekipa Edukacijskog fakulteta, studenti II godine 2. mjesto ekipa Edukacijskog fakulteta, studenti III godine 3. mjesto ekipa Pravnog fakulteta Senad Durmić, kapiten košarkaške

Odbojka (studentice): 1. mjesto ekipa Edukacijskog fakulteta 2. mjesto ekipa Fakulteta za menadžment i poslovnu ekonomiju, studentice I godine 3. mjesto ekipa Fakulteta za menadžment i poslovnu ekonomiju, studentice II godine Lejla Halilović, kapitenka ženske odbojkaške ekipe Edukacijskog fakulteta: „Turnir je prošao upravo onako kako smo očekivale. Ekipa je funkcionirala u skladu s prethodnim našim dogovorom, jer bile smo slože i odlučne da osvojimo jednu od medalja. S tim smo i više nego zadovoljne. S druge strane, upoznavanje i druženje s kolegicama i kolegama s drugih fakulteta imalo je svoju posebnu draž.“

Zatvaranje igara Ceremoniji zatvaranja 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku u dvorani Osnovne škole „Travnik“ u Travniku prisustvovao je veliki broj studenata, profesora i asistenata, građana i roditelja.

Ceremoniju zatvaranja obilježila je demonstracija borilačkih vještina koju su izveli članovi karate kluba „Salko Čurić“ iz Travnika.

U protokolarnom dijelu, načelnik Općine Travnik, gosp. Admir Hadžiemrić, uručio je pehare i nagrade pobjedničkim ekipama, čestitao studentima na uspješnoj organizaciji i poželio da sljedeće 2. sportske igre studenata Univerziteta u Travniku budu na višem sportskom i organizacijskom nivou.

Prisutnima se u ime osnivača Univerziteta u Travniku obratila mr.

Amra Tuzović, koja je iskazala riječi zahvalnosti načelniku Općine Travnik za svesrdnu podršku koju je pružio u realizaciji 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku, te posebno na tome što se zauzeo da igre budu uvrštene u zvanični program obilježavanja dana Općine Travnik 2013. godine. Profesorica Tuzović je uputila čestitke studentima na uspješnoj organizaciji igara i izrazila zahvalnost svim kolegicama i kolegama profesorima i asistentima koji su sve vrijeme podržavali i pomagali studente.

GRAFX juli/srpanj 2013.

67

AKTIVNOSTI EDUKACIJSKOG FAKULTETA

Predstavnici udruženja studenata, Alena Kalaković i Benjamin Karić, uručili su zahvalnice studentima, profesorima i asistentima koji su pružili pomoć u realizaciji igara.

Nagrade i priznanja Općine Travnik Na svečanoj ceremoniji obilježavanja 21. Marta – Dana Općine Travnik, načelnik Općine, gosp. Admir Hadžiemrić, uručio je priznanja i diplome Općine Travnik pobjedničkim ekipama 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku. Nagrade su preuzeli kapiteni ekipa – Arnel Palalić, Senad Durmić i Lejla Halilović.

Tom prilikom, gospodin Hadžiemrić se prigodnim riječima obratio prisutnim građanima i studentima: „Zahvaljujem vam se što ste uzeli učešće u obilježavanju Dana Općine, 68

GRAFX juli/srpanj 2013.

jer ovo je zaista jedinstven i lijep primjer kako smo zajedno općini Travnik dali svoj doprinos. Upravo stoga, pozivam vas da napravimo jedan zajednički snimak koji će ovjekovječiti ovo prvo sportsko takmičenje studenata u Travniku.“ Tako je Trofejni salon Edukacijskog fakulteta uz tri zlatna i dva srebrena pehara osvojena na 1. sportskim igrama studenata Univerziteta u Travniku postao bogatiji za ova vrijedna prizanja Općine Travnik.

Grafx se pridružuje čestitkama Redakcija Grafx-a za Edukacijski fakultet ovom prilikom upućuje čestitke svojim kolegicama igračicama ženske odbojkaške ekipe Edukacijskog fakulteta – Lejli Halilović, Ana Mariji Jozić, Emini Agačević, Medini Jahić, Nataši Radeljaš i Sabini

Šemanović, kolegama Arnelu Palaliću, Admiru Malkoču, Arminu Agiću, Emiru Čakiću, Ivanu Slipcu i Senadu Derviću – igračima malonogometne ekipe 2. studijske godine Edukacijskog fakulteta, te Senadu Durmiću, Branku Šimiću, Arminu Hadžialiću, Arnelu Palaliću, Emiru Čakiću i Nevenu Smajloviću – igračima košarkaške ekipe 2. studijske godine Edukacijskog fakulteta na zasluženim pobjedama i priznanjima.

Također, upućujemo sve čestitke članovima Udruženja studenata Edukacijskog fakulteta na uspješnoj organizaciji 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku, kolegicama i kolegama studentima, profesorima i asistentima, koji su dali svoj doprinos organizaciji igara, posebno kolegici Aleni Kalaković i kolegi Benjaminu Kariću, koji su nesumnjivo pružili svoj veliki doprinos ovoj smotri sporta i mladosti Univerziteta u Travniku. S

INTERVJU

Razgovor sa

NAČELNIKOM OPĆINE TRAVNIK n

Razgovarao: Dženan Kos

Načelniče, dobro došli u Grafx i hvala što ste pristali govoriti za naš časopis.

Hvala, bolje vas našao. Prije svega, moram priznati da sam ostao pozitivno iznenađen vašim prvim brojem, koji je oblikovan i urađen iznad svih dosadašnjih standarda u izdavačkoj djelatnosti ne samo na prostoru općine Travnik i Bosne i Hercegovine nego i mnogo šire, i nešto što se zasigurno ne viđa svaki dan.

Prisustvovali ste ceremoniji zatvaranja 1. sportskih igara studenata Univerziteta u Travniku i uručili pobjedničke pehare, već sutra ćete ispred općine Travnik ugostiti i nagraditi pobjedičke ekipe. Znači li to da Vi osobno i vaša administracija posebnu pažnju posvećujete studentskoj populaciji u gradu Travniku?

Svakodnevna fluktuacija ljudi koji su uz studente upoznali se sa Travnikom i nastanili ga otvorila je jednu novu perspektivu i doprinijela edukacijskom, sportskom, turističkom i svakom drugom razvoju Travnika. Moram izraziti svoje zadovoljstvo što u Travniku imamo studente iz cijele Bosne i Hercegovine i regiona i što su svi ti mladi ljudi uzeli učešće na 1. sportskim igarama studenata Univerziteta u Travniku. Nema sumnje da je Travnik postao univerzitetski grad, ali bez obzira na to što univerziteti ovdje egzistiraju već duži niz godina ovo je prva manifestacija sportskog tipa koja nosi studentski predznak i svakako da predstavlja historijski događaj. Nadam se da će već na 2. sportskim igarama studenata učestvovati i studenti drugih univerziteta što će onda biti pravi

smisao druženja studenata u Travniku.

To bi, u konačnici, trebalo doprinijeti masovnijem razvoju sporta u Travniku uslijed čega bi se u nekom narednom periodu mogli iskristalisati novi mladi talenti, novi klubovi i sve ono što studentska populacija u svom životnom dobu može da izvede.

Možemo li u kontekstu toga očekivati pomoć Općine Travnik?

U svakom slučaju podršku Općine Travnik imate. Studenti su građani Travnika i admistracija to ne može dovoditi u pitanje. Tu jednostavno nema dileme.

S obzirom na to da ste čest gost različitih dešavanja na Univerzitetu u Travniku, možemo li govoriti o tome da Vi, ipak, preferirate univerzitet koji u svom nazivu nosi ime grada Travnika?

Ne preferiram Univerzitet u Travniku, jer to jednostavno ne može biti tako.

Međutim, Univerzitet u Travniku ima strategiju koja dosta dobro djeluje na planu sjedinjavanja sa prostorom grada Travnika i ima jako mnogo aktivnosti

koje su usmjerene i prema građanima i prema resursima Općine Travnik.

Zajedničkim nastupom i djelovanjem kadrova Univerziteta i ljudi s područja općine u organizaciji različitih događaja, počevši od manifestacije „Andrićevi dani“ do seminara „Uloga sporta u očuvanju zdravlja“, Univerzitet u Travniku se u tome segmentu nametnuo kao lider i stekao svoje mjesto i svoj temelj. S druge strane, očekujem da to isto urade i drugi univerziteti.

Među studentskom populacijom u gradu sve su češća pitanja o rješavanju problema smještaja? Možemo li u skorijoj budućnosti očekivati izgradnju prvog studentskog doma u Travniku?

Prije svega moramo razumjeti jednu stvar – inicijative za izgradnju takvih objekata u vremenu i uređenju u kakvom je Bosna i Hercegovina uglavnom dolaze od privatnih investitora. U tom smislu, mi već imamo zahtjev za izgradnju jednog doma, odnosno malo većeg pansiona za studente, koji bi se gradio u naselju Luke i neposrednoj blizini Univerziteta u Travniku. S GRAFX juli/srpanj 2013.

69

AKTIVNOSTI EDUKACIJSKOG FAKULTETA

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

Prva znanstvena konferencija

iz oblasti književnosti i jezika n Piše: Dženan Kos

Predavanje na temu 50 godina od dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću, koje je 5. novembra 2011. godine organizirao Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku, bilo je prvi korak ove institucije na putu ka uključivanju u projekat obilježavanja Andrićevih dana u Travniku. Koncept otvorenog predavanja amfiteatarskog tipa s posebnim akcentom na diskusiji između predavača i prisutnih imao je za cilj isticanje vrijednosti i populariziranje stvaralaštva Ive Andrića te unapređenje kulturnoumjetničkog i književnoumjetničkog života u gradu Travniku.

70

GRAFX juli/srpanj 2013.

G

odinu dana kasnije, Edukacijski fakultet postaje jedan od suorganizatora manifestacije čiji su nosioci dotad bile institucije kulture – Zavičajni muzej Travnik, Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića, Gradska biblioteka, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatsko amatersko kazalište Travnik i Pozorište Travnik. Zajedničkim naporima članova Organizacionog odbora, nastavnika i saradnika na studijskom smjeru B/H/S jezik i književnost, te svih uposlenika fakulteta, 8. i 9. novembra organizirana je Prva znanstvena konferencija iz oblasti književnosti i jezika Protokolarnom dijelu konferencije, koju je

prigodnim govorom u amfiteatru fakulteta otvorio načelnik Općine Travnik gosp. Admir Hadžiemrić, prisustvovao je veliki broj kulturnih i javnih ličnosti, uposlenika Univerziteta u Travniku, studenata, građana i predstavnika medija.

U radnom dijelu konferencije sudjelovalo je 35 učesnika iz 7 zemalja Evrope – Austrije, Bugarske, Bosne i Hercegovnine, Hrvatske, Italije, Makedonije i Srbije. Plenarna izlaganja na konferenciji imali su prof. dr. Marko Vešović (Filozofski fakultet Sarajevo), prof. dr. Zvonko Kovač (Filozofski fakultet Zagreb), prof. dr. Nedžad Ibrahimović (Filozofski fakultet Tuzla), prof. dr. Enver Kazaz

AKTIVNOSTI EDUKACIJSKOG FAKULTETA (Filozofski fakultet Sarajevo) i Ivan Lovrenović (Sarajevo).

U okviru dviju ponuđenih tema – Ivo Andrić: interkulturalne tendencije u djelima i Mogućnosti interkulturalnog/interliterarnog izučavanja južnoslavenskih/ jugoslavenskih književnosti analizirana su pitanja vezana za Andrićevo književno stvaralaštvo i aktuelne književne prakse na nekad zajedničkom kulturnom prostoru.

S obzirom na to da su u bosanskohercegovačkom, ali i južnoslavenskom kontekstu Andrićeva djela interpretirana i na one načine koji više odgovaraju pozitivističkoj misli s početka 20. stoljeća, namjera ove konferencije bila je sagledavanje novih ideja o dijalogu kultura/tradicija u njegovima djelima, ali i propitivanje uzroka koji su doveli do toga da su se s ovim tako važnim piscem poigrale gotovo sve nacionalističke ideologije u posljednjih dvadeset godina. Jednako tomu, namjera je bila da se propitaju mogućnosti za napuštanje ovakvih retrogradnih praksi i uvođenje novih čitanja/interpretiranja Andrićevih tekstova u akademske institucije.

Uza sve to, propitane su i neke od mogućnosti današnjeg zbližavanja književnih tradicija koje su nekoć pripadale književnosti koja nikada nije nosila naziv nacionalne književnosti.

Jesu li takvi preduvjeti doveli do bržeg udaljavanja tradicija na prostoru bivše Jugoslavije? Koliko su na otuđenju književnosti i jezika doprinijele ideološke pretenzije u književnom i jezičkom smislu i jesu li za današnju udaljenost ovih tradicija odgovorne samo ideologije? Postoji li ijedna katedra na prostoru bivše Jugoslavije koja radi na zbližavanju južne slavistike u svakom smislu, te kakva su iskustva kolega koji predaju na slavističkim katedrama izvan južnoslavenskih okvira, samo su neka od pitanja koja su analizirana na konferenciji. S GRAFX juli/srpanj 2013.

71

KLUB USPJEŠNIH

Predstavljamo

OKK SPARS Među najuspješnijim kolektivima i pojedincima koji su se istakli svojim rezultatima i dali doprinos u radu i promociji Edukacijskog fakulteta i Fakulteta za tehničke studije, je i OKK SPARS, projekat Edukacijskog fakulteta, najuspješniji sportski kolektiv u Bosni i Hercegovini. Apsolutni šampioni u takmičarskoj sezoni 2012/2013.

Naziv: Omladinski košarkaški klub SPARS Godina osnivanja: 2005.

Adresa kluba: Terazije bb - KSC Skenderija, 71000 Sarajevo e-mail: info@kkspars.com web: www.kkspars.com Predsjednik: dr.Nihad Selimović Broj registriranih igrača i članova: SPARS AKADEMIJA, Igrači u takmičarskim selekcijama: 100; SPARS REVOLUCIJA, Škola košarke: 500.

Kapaciteti kluba: 1. Trenažni proces odvija se u vrhunskim uslovima, najmanje dva puta dnevno, i prati se savremenom tehnologijom uz korištenje savremenih metoda rada.

2. Vlastiti Fitness i kabinet za teoriju i video analizu.

3. SPARS INTERNAT u kojem su smješteni najtalentovaniji igrači sa prostora BiH i Europe.

4. Zdravstvena zaštita sportisat provodi se u SPARS zdravstvenoj ordinaciji.

5. Prostorije kluba sa pratećim uredima i sadržajima.

6. Ljudski resursi: Stručni štab sastavljen od Tima 15 trenera; Administrativni tim čini 10 operativaca; Upravni odbor broji 12 članova.

Rezultati takmičenja u košarkaškom prvenstvu BiH: SENIORI - PRVACI A1 lige - plasman u Ligu 12, JUNIORI - PRVACI BiH 2012/2013, KADETI - PRVACI BiH 2012/2013, PIONIRI - PRVACI BiH 2012/2013, MINIBASKET – PRVACI Kantona Sarajevo Rezultati takmičenja u juniorskoj EUROLIGI: Rim – kvalifikacioni turnir –

80

GRAFX juli/srpanj 2013

n Priredili: mr.sci. Amra Tuzović, Maid Omerović i Aljo Delić

POBJEDNIK! StellanAzzura vs OKK SPARS 68:74 OKK SPARS vs Unicaja Malaga 77:70 Mas Mandoulides vs. OKK SPARS 55:68 OKK SPARS vs. Fenerbahce Ulker 73:55 Đoko Šalić – MVP turnira U najboljoj petorci turnira: Đoko Šalić, Nedim Buza, Aleksej Nikolić London – finalni turnir – FINALISTA – 8 NAJBOLJIH EKIPA EUROPE! OKK SPARS Sarajevo vs.INSEP Paris 76 : 57 OKK SPARS Sarajevo vs. FC BARCELONA REGAL 49:53 Team ENGLAND vs. OKK SPARS Sarajevo 78:61 U najboljoj petorci turnira: Đoko Šalić i Nedim Buza Moto takmičarske sezone: „ Biti pobjednik! “ Igrači i treneri SPARS-a u reprezentativnim selekcijama: Seniorska reprezentacija: Adin Vrabac i Nedim Buza Juniorska reprezenatcija: Nedim Buza, Adi Zahiragić, Faris Smajlović Kadetska reprezentacija: Alija Pirić, Fahrudin Manjgafić , Atif Durak, Edin Atić, Enis Memić i Amar Gegić Trener: Senad Redžić i fizioterapeut: Nedžad Vrabac Nagrada/ Priznanje: Sportski savez BiH: Priznanje za najuspješniji sportski kolektiv u 2012. godini Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku: Priznanje za ostvarene rezultate, doprinos u radu i promociji

fakulteta Specijalno priznanje Mirza Delibašić Nedim Buza Priznanje: Najperspektivniji sportista Sportskog saveza Kantona Sarajevo – Alija Pirić Turniri/ Kampovi Adidas eurocamp 2013. u Trevisu – Adin Vrabac učesnik NBA košarkaški kamp u Moskvi BASKETBALL WITHOUT BORDERS – Nedim Buza, Đoko šalić i Aleksej Nikolić – učesnici, Nedim Buza proglašen MVP –em kampa.

Turnir u Italiji – Matera Turnir u Francuskoj - Marsej VIII Međunarodni košarkaški kamp SPARS ZAOSTROG BASKETBALL CAMP 2013 SPARS INTERNA LIGA SIL - Interno takmičenje unutar kluba u kojem su učestvovale 22 ekipe. Odigrano 105 utakmica. Na kraju Interne lige održano ALL STAR takmičenje za sve selekcije, svečana dodjela medalja i diploma.

Partneri medija: WASERMAN MEDIA GROUP – vodeća svjetska kompanija iz oblasti sportskih Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku Projekti: SPARS REVOLUCIJA – projekat za najmlađe i školu košarke SPARS GENERACIJA – projekat za talentirane igrače juniorske selekcije SPARS NAVIJAČKI TIM – projekat za roditelje i prijatelje kluba SPARS LJETO – projekat edukativnog i obrazovnog sadržaja uz programe sportskog treninga košarke

GRAFX juni 2012..

3

RADOVI STUDENATA Grafičkog dizajna