Međunarodni teološki časopis Osnivači Johann-Baptist Metz Anton van den Boogaard Paul Brand Yves Congar, op † Hans Küng Karl Rahner, sj † Edward Schillebeeckx † Vijeće ravnatelja Predsjednik Felix Wilfred, Indija Potpredsjednici Erik Borgman, Nizozemska Diego Irarrázaval, Čile Susan Ross, sad Uredničko vijeće Mile Babić, BiH Maria Clara Bingemer, Brazil Erik Borgman, Nizozemska Lisa Sowle Cahill, sad Enrico Galavotti, Italija Hille Hacker, Njemačka Linda Hogan, Irska Huang, Po-Ho, Tajvan Diego Irarrázaval, Čile Leonard Santedi Kinkupu, Kongo Stefanie Knauss, Austrija/SAD Solange Lefebvre, Kanada Carlos Mendoza-Alvarez, Meksiko Sarojini Nadar, Južna Afrika Daniel Franklin Pilario, Filipini Susan Ross, sad Andrés Torres Queiruga, Španjolska João J. Vila-Chã, Italija Marie-Theres Wacker, Njemačka Felix Wilfred, Indija
Savjetničko vijeće Regina Ammicht-Quinn, Frankfurt Njemačka Gregory Baum, Montreal/qc. Kanada José Oscar Beozzo, São Paulo/sp Brazil Wim Beuken, Louvain Belgija Leonardo Boff, Petrópolis Brazil John Coleman, Los Angeles/ca. sad Virgil Elizondo, San Antonio/tx. sad Dennis Gira, La Riche Francuska Claude Geffré, Paris Francuska Norbert Greinacher, Tübingen Njemačka Gustavo Gutiérrez, Lima Peru Hermann Häring, Tübingen Njemačka Werner G. Jeanrond, Glasgow Velika Britanija Jean-Pierre Jossua, Paris Francuska Maureen Junker-Kenny, Dublin Irska François Kabasele Lumbala, Kinshasa dr Kongo Nicholas Lash, Cambridge Velika Britanija Mary-John Mananzan, Manila Filipini Alberto Melloni, Reggio Emilia Italija Norbert Mette, Münster Njemačka Dietmar Mieth, Tübingen Njemačka Jürgen Moltmann, Tübingen Njemačka Teresa Okure, Port Harcourt Nigerija Aloysius Pieris, Kelaniya/ Colombo Šri Lanka Giuseppe Ruggieri, Catania Italija Silvia Scatena, Reggio Emilia Italija Paul Schotsmans, Louvain Belgija Janet Martin Soskice, Cambridge Velika Britanija Elsa Tamez, San José Kostarika Christoph Theobald, Paris Francuska David Tracy, Chicago/Ill. sad Marciano Vidal, Madrid Španjolska Elaine Wainwright, Auckland Novi Zeland Ellen van Wolde, Tilburg Nizozemska Ioannis Zizioulas, Pergamo Turska
Izdavači scm-Canterbury Press, engleski Matthias-Grünewald-Verlag, njemački Editrice Queriniana, talijanski Editoria Vozes, portugalski Editorial Verbo Divino, španjolski Ex libris & Synopsis, hrvatski
Izdavači hrvatskog izdanja Ex libris, Rijeka Synopsis, Sarajevo Synopsis, Zagreb 2016. © Međunarodno udruženje za koncilsku teologiju, Madras, Indija, www.concilium.in © za hrvatski prijevod, Ex libris 2010. Dizajn Damir Bralić prijelom Lana Grahek Tipografija Nikola Đurek (Marlene Pro, TyponineSans Pro) Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati ili javno reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika Concilium, Asia Center for Cross-Cultural Studies, 40/6A Panayur Kuppam Road, Sholinganallur Post, Panayur, Madras 600119, India issn (Sarajevo) 1986–5732 issn (Rijeka) 1847–5213
dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti
Tajništvo Conciliuma Asian Centre for Cross-Cultural Studies 40/6A Panayur Kuppam Road, Sholinganallur Post, Panayur, Madras 600119, India t +91 44 24530682, f +91 44 24530443 concilium.madras@gmail.com Tajnica ravnatelja: Nirmal Anthony Das
concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2017
Sadržaj
7 Uvodnik
1. Razmišljanje o kulturalnoj i religijskoj racionalnosti
17 Epistemološke i hermeneutičke paradigme međureligijskog, Jean-Jacques Wunenburger
29 Osvrt na način razmišljanja Han naroda i njihovog utjecaja na religiju i teologiju, Huang Po Ho
2. U dodiru sa stvarnostima na terenu
45 Igra identitetā u situacijama kontakta Europe i Nizozemskih otoka (16. i 17. stoljeće), Romain Bertrand
61 Odnos i neprozirnost: razmjenjivanje bez gubitka sebe, Anne Douaire Banny
75 Racionalnost nastala iz otpora sustavnom nasilju, Carlos Mendoza-Álverez
Dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti Thierry-Marie Courau, Carlos Mendoza-Álvarez (ur.)
3. O istini i univerzalnosti
Teološki forum
89 Metaforička istina univerzalnog.
155 Kako su nepoznati siromasi stvorili
Opaske o univerzalnosti u Paula Ricœura, Olivier Abel
sveticu. Majka Terezija u kontekstu, Felix Wilfred
105 Istina, poštivanje posebnosti i univerzalnosti u dijalogu, François Bousquet
4. Neke teološke perspektive
119 Kršćanstvo i društveno-kulturne racionalnosti. Razmišljanja iz Azije, Felix Wilfred
133 Dijalog kao nada istine, Bruno Cadoré
145 Prema jedinstvu: od-govoriti na poziv Istine, Thierry-Marie Courau
163 Interpelacija pape Franje današnjoj teologiji, Hermann Rodrígez Osorio
concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2017
6
S francuskoga prevela Jadranka Brnčić
Thierry-Marie Courau Institut Catholique de Paris 21 rue d’Assas F – 75006 Paris France tm.courau@icp.fr
Thierry-Marie Courau je predavač i istraživač u području fundamentalne teologije. Dominikanac, inženjer s diplomom iz Menadžmenta i doktoratom iz teologije; dekan Theologicuma – Fakulteta teologije i religijskih znanosti (Faculté de Théologie et de Sciences Religieuses) Katoličkog instituta (Institut Catholique) u Parizu (Francuska). Područja njegova interesa su budizam, teologija dijaloga, menedžment.
Carlos Mendoza-Álverez, OP Universidad Iberoamericana Ciudad de México Prol. Paseo de la Reforma 880, Lomas de Santa Fe. 01219. Ciudad de México México carlos.mendoza@ibero.mx
Carlos Mendoza-Álverez je meksički dominikanac, član Nacionalnog sustava istraživača Meksika, profesor na iberoameričkom Sveučilištu Grada Meksika te član uredničkog vijeća časopisa Concilium i Theological Studies. Područje njegova istraživanja: moderna i postmoderna subjektivnost kao teološko mjesto. On stoga predlaže fundamentalnu teologiju polazeći od žrtava i pravednika povijesti. Autor je više od dvadeset knjiga, od kojih su šest njegova osobna istraživanja. Među njima treba istaknuti trilogiju o ideji objave u modernom kontekstu: Deus Liberans (1996.), Deus absconditus (2011.) i Deus ineffabilis (2015.).
7
Naš planet tvore vrlo različiti kulturološki i religijski univerzumi. Što se događa kada se međusobno suoče? Kako se susreću i ulaze u dijalog obzirom na to da su njihovi racionalni pristupi i njihovo shvaćanje svijeta singularni? Što se događa kada jedan Kinez sluša jedan europski diskurs čije su jezične strukture i rezoniranja bivali stoljećima građeni i razrađivani ili obrnuto? Općenitije, kako mislimo i komuniciramo u partikularnoj kulturi, u specifičnoj religijskoj tradiciji, u determiniranom svijetu? Kako će nas drugi razumjeti? Možemo li mi njih razumjeti? Ta pitanja, sveprisutna u suvremenom globaliziranom svijetu, multiplikacijama i sve bržim susretima izložena testiranju te u opasnosti da se pretvore u prave kulturalne srazove kultura, od prvotne su važnosti za teološka istraživanja, kao i za brojna druga područja, počev od političke misli. Ako komunikacije i približavaju ljude te oni prividno postaju sve bližima, istodobno se ne prestaju razvijati sukobi utemeljeni na različitim vizijama svijeta. Kao reakcija, vode u zatvaranje, odbacivanje, isključivanje, izgradnju zidova, izolaciju.
dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti / uvodnik
Uvodnik
concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2017
8
Autori nastoje u ovom broju Conciliuma promotriti pitanja vezana uz jedinstvenost kulturalnih i religijskih racionalnosti i njihov moguć dijalog te njegovu važnost za teologiju našega vremena. Odabrali smo ‘racionalnošću’ nazvati viziju, pristup, singularno i racionalno razumijevanje stvarnosti. Racionalnost se ovdje podrazumijeva kao ukupnost gramatika utkanih u stvarnosti, u stečene mentalne strukture, kako bismo shvatili i artikulirali ono što doživljavamo i poznajemo. Tema nije nova. Vrlo različite discipline su se hvatale u koštac s ovom temom: od filozofije i sociologije, preko antropologije, lingvistike i povijesti, tražeći kako odrediti ono što potiče susret različitih racionalnosti te, u pojedinim studijama, koje su istraživale koji bi to bili modaliteti konstruktivnog dijaloga. Međutim, još je malo kolektivnih radova koji odgovaraju na dvostruku potrebu: s jedne strane, uključiti različite pristupe i discipline, a s druge, uzeti u obzir različita kulturalna i religijska područja. Uz to, o pitanju se rijetko razmatra s točke religijskog susreta – ili se religija shvaća kao kategorija kulture. Što se teologije tiče, mogla mu je pristupati izravno, dok se Crkva s njim suočava(la) po sili stvari. Poslanje, povijest tekstova i doktrina, hermeneutika, inkulturacija – da spomenemo tek neke, sve su to polja u kojima dinamika pitanja može biti razmatrana temeljito.
Predložiti promjenu paradigme Pariški kongres održan u lipnju 2016., u organizaciji Conciliuma, Instituta za znanosti i teologiju religija (Institut de Sciences et de Théologie des Religions /ISTR/), Theologicuma – Fakultet teologije i religijskih znanosti (Faculté de Théologie et de Sciences Religieuses) s Katoličkog instituta (Institut catholique) u Parizu te Reda propovjednika (OP) u okviru njegove osamstote obljetnice, predložio je uzeti kao hipotezu kako priznavanje kulturalne i religijske singularnosti svijeta s njegovim aspektima nesvodivima na druge svjetove nije problem ili prepreka za istinski dijalog. Naprotiv, biti svjestan jedinstvenosti drugog jedna je od ključnih prednosti za
Razmišljanje o kulturalnoj i religijskoj racionalnosti Koncept racionalnosti ne može se razumjeti trenutačno i jednostavno. Teško je prevodljiv iz jednog jezika u drugi. Potječe iz sustavnih univerzuma smisla, vlastitih svakom jeziku i načinu shvaćanja realnosti, upisan je u geografske, povijesne, psihološke i ostale vrlo složene prostore. Prvoj cjelini je cilj promotriti kompleksnost realnosti koju pojam zahvaća u različitim kontekstima, posebice religijskim, pozivajući se na zapadnu filozofiju i izvore kineske kulture. 1
Više od stotinu referata izneseno je na panelu za održavanja Kongresa. Bit će dostupni tijekom 2017. u Radovima koje će objaviti Cerf u Parizu (ed. Patrimoines).
9
dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti / uvodnik
napredovanje u korektnijem poznavanju sebe i u izgradnji zajedničkog projekta društva. To se predstavlja kao prava promjena paradigme jer najčešća praksa, najuvrježenije mišljenje o tome kako ući u uspješan dijalog tvrdi kako bi ponajprije trebalo polaziti od onoga što je partnerima zajedničko, u čemu su slični, od traženja što bi bila njihova zajednička platforma, njihovo zajedništvo činjenica prije svake podjele ili različitosti. Da bi provjerili relevantnost te promjene paradigme, organizatori su htjeli pristupiti pitanjima istodobno interdisciplinarno – suočavajući humanističke znanosti, religijske znanosti, teologiju i umjetnost – te plurikulturalno, uzimajući u obzir svjetove i religije s njihovim vlastitim racionalnostima. Prikupljeni rezultati su u ovom broju, naravno, parcijalni,1 ali nam mogu pomoći da se ozbiljnije pozabavimo ovim pitanjem. Prilozi u ovom broju podijeljeni su u četiri cjeline: Razmišljanje o kulturalnoj i religijskoj racionalnosti; U dodiru sa stvarnostima na terenu; O istini i univerzalnosti; te Neke teološke perspektive. U prvoj cjelini nastoje se precizirati koncepti; u drugoj ih realnost dovodi u pitanje; treća se bavi konceptualnim mogućnostima što ih nudi takva paradigma; posljednja cjelina daje moguće smjernice za plodnu teološku budućnost.
concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2017
10
Francuski filozof sa Sveučilišta u Lyonu (Francuska), Jean-Jacques Wunenburger traži epistemološke i hermeneutičke paradigme susreta među religijskim kulturama. Predlaže vidjeti religiju kao Leibnizovu monadu, istodobno zatvorenu u sebe samu, bez vrata i prozora te nalik zrcalu ljudskoga duha. Odbacujući ideju neograničenog diferencijalizma, jednako kao i ideju jedinstva-univerzalnosti kakva briše razlike, nastoji identificirati elemente koji bi mogli potaknuti generiranje pojmova i međusporazuma između religija. Posebice priziva posrednika kakav bi bio kadar graditi priču nove inteligibilnosti partnera u potrazi za dijalogom. Huang Po Ho, prezbiterijanski teolog i potpredsjednik Kršćanskog sveučilišta Chang Jung na Tajavanu, analizira način na koji promišlja većinski kineski etnitet Han, polazeći od originalnih piktografskih oblika pisma. Koncepti i apstrakcije izraženi su konkretnim slikama i metaforama. Te karakteristike razvile su jedinstven, intuitivan način pristupanja stvarnosti, privilegirajući ideju kruga i inzistirajući na partikularnosti na štetu univerzalnosti. Kako ti modeli mišljenja, oblikovani djelomice i religijskim iskustvima vlastitima tom univerzumu, pridonose azijskim teologijama?
U dodiru sa stvarnostima na terenu Kada racionalnosti tragaju za razumijevanjem, slušanje i dijalog su nužni. U tom nastojanju otkriva se da razumijevanje Drugog kakav jest i kako sam sebe razumije – nije jednostavno. Misliti istovremeno ostajući pri vlastitim konceptima vodi u slijepu ulicu. Posao se sastoji dakle, u tome da se dopusti biti uveden u sasvim druge kategorije mišljenja i pustiti ih da odjekuju u vlastitom govoru. Pojam prevođenja ovdje je središnja kategorija. Međutim, susret racionalnosti nije tek privilegija stručnjaka i znalaca. Prisutan je kroz povijest ljudskih društava, u brojnim kontaktima potaknutima koliko trgovinom toliko i migracijama, političkim savezima, vojnim osvajanjima, razmjenama znanstvene naravi, religijskim razvojem i sl. Što proizvode racionalnosti
11
dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti / uvodnik
u kontaktu: sukobe, miješanja, kreativnost... ili pak nove racionalnosti? Ovdje su prikazane tri vrlo različite situacije susreta: u Aziji, na francuskim Karibima i u Latinskoj Americi. U tim situacijama moguće je vidjeti proces na djelu. Francuski stručnjak za povijest moderne i kolonijalne jugoistočne Azije, Romain Bertrand, pokazuje kako su se u 16. stoljeću u Malacci umnažale situacije kontakata – trgovačkih, diplomatskih, vojnih – između Europljana (Portugalaca, Nizozemaca, Britanaca) i političkih društava malezijskoga svijeta (Aceh, Banten, Pattani). Ti kontakti često su prikazivani kao frontalni sraz među religijskim svjetovima, po naravi međusobno neprijateljskima. No, proučavajući ih, na temelju dokumenata tih dvaju svjetova, dolazi se do zaključka da su ti susreti prije svega bili rivalstva trgovačkog i političkog karaktera vodećih moćnika jugoistočne Azije i pojedinih Europljana. To ponovno iščitavanje ‘povijesti s jednakim sudjelovanjem’ neophodno je da bismo razumjeli kako su ti svjetovi ulazili u međusobne odnose i uspostavljali, svaki prema vlastitoj viziji, oblike koegzistencije. Poezija je sama po sebi ambiciozan model kulturalnog dijaloga, kao što to čitamo kod dvojice pjesnika dvadesetog stoljeća s Martinika – Aiméa Césairea i Édouarda Glissanta. Kod te dvojice autora, Anne Douaire-Banny, profesorica frankofone književnosti, pokazuje kako je crnaštvo proklamacija ljudskosti koja se ne zatvara u boju kože. Ovdje Odnos nadilazi miješanje kultura i otkriva rizmički svijet u kojem upravo ukorijenjenost u svom zavičaju otvara drugosti. Tražena i predosjećana neprozirnost čuva od trajno prijeteće globalne uniformizacije. Teolog i dominikanac Carlos Mendoza-Álvarez, profesor na iberoameričkom sveučilištu u Meksiku, predlaže analizu društvenih, epistemičkih i duhovnih otpora žrtava sustavnoga nasilja. Nakon urušavanja instrumentalne racionalnosti čini mu se neophodnim uvesti racionalnost u množini, racionalnost proisteklu iz otpora pogodnu za izražavanje iskustava, priča i simbolike vlastitima osobama i živim zajednicama koje žive ‘u otporu’. Ovdje se racionalnost naziva ‘mesijanskom’, kako bi se naglasio teološki smisao kenoze Božje riječ koja je postala čovjekom da bi ga spasila.
Polazeći od proživljenih praksi i priča žrtava koje su nadišle stadij mržnje, autor pokazuje kako eshatološka anticipacija postaje istinskom inteligencijom vjere koja spašava svijet.
concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2017
12
O istini i univerzalnosti Ako pogledamo primjere s terena, postaje jasno da su kulture i religije živi sustavi koji u kontaktu sa ‘stranošću’ ne prestaju generirati svoju racionalnost; racionalnost koja je uvijek singularna. Stoga, pred hipotezom koja se, čini se, prilagođava racionalnostima nesvodivim jedne na druge, dva ključna koncepta za Zapad (istina i univerzalnost) valja nanovo ispitati. Vodi li valjanost hipoteze nužno u teološki, filozofijski i antropološki relativizam? Je li još moguć pristup istini? Moramo li se odreći univerzalnosti ljudskoga razuma? Da bi se dijalog ostvario, je li nužno da se racionalnosti susretnu u univerzalnom? Da bi odgovorio na ta pitanja, Olivier Abel, profesor etičke filozofije na Protestantskom institutu teologije (Institut Protestant de Théologie, Pariz-Montpellier) i utemeljitelj Fonds Ricœur, polazi od metaforičkog karaktera istine i ‘živih’ univerzalnosti. Otvara nekoliko tema iz staroga teksta Paula Ricœura koji vidi kumulativan napredak svjetske civilizacije narušen skepticizmom turističkog odnosa prema kulturama, gdje ‘postoje samo drugi’. Suočen s opasnostima na koje je upozorio Ricœur, a koje prijete urušavanjem svih kultura u destruktivnom sinkretizmu, Abel izlaže uvjete za kreativan susret polazeći od središta samih kultura te predlaže ‘suglasje bez sklada’. Filozof i teolog François Bousquet, savjetnik u Papinskom vijeću za kulturu predlaže promišljanje univerzalnosti koje poštuju drugost Drugog, u onom što je u njoj nesvodivo kroz dijalog u istini. To ga je dovelo da, polazeći od tri reda istine– noetičke, etičke i religijske, traži veću istinu. Potom ističe univerzalnost kakva se ne nalazi u općem, nego u istini singularnog u odnosu. Promatra tri iskustva u pluralu koji nije bez jedinstva i koji omogućuje nadati se konvergenciji kakva poštuje plodne razlike: transcendentalije, prijevod
suočen s krajnostima smisla te iskustvo osobe u čovječanstvu u kojemu je svatko jedinstven i svi solidarni.
13
U svjetlu tih smjernica valja ponovno razmotriti višestruka kulturna i religijska isprepletanja. Identitarna zatvorenost ili apsorpcija razlika nisu jedini problemi mundijalizacije svijeta. Prepoznati racionalnosti u njihovim nesvodivim singularnostima otvara put za izgradnju pedagogije zajedničkog življenja. Prozvana teologija se susreće s tom problematikom te preispituje vlastitu upotrebu razuma kada govori o svojim Pismima, doktrinarnim tradicijama i praksama na korist općeg dobra i samih vjernika. Polazeći od azijskog iskustva, posebice indijskog, Felix Wilfred nudi izoštren pogled na naš osoban način razumijevanja svijeta i Drugog. Ukoliko je naše vlastito razumijevanje prvo sredstvo za ulazak u odnos, ono mora biti smješteno u jednoj kulturi koja ima brojna ograničenja. Teologija gubi svoje usidrenje u realnome i svoj univerzalan karakter kada kaže da se ne može izraziti drukčije, nego preko određene racionalnosti i određenog jezika. Odnos vjere i razuma ne može se sagledavati jednoznačno. Svaki jezik generira skup modela mišljenja koji nisu samo konceptualni, nego i praktički. Azijske tradicije se razumiju kao putovi i istraživanja iskustva najviše istine i ne uključuju drukčije aktivnosti razuma. Kršćansku teologiju u Aziji valja razumjeti u odnosu prema tom tipu dinamičnog razuma, a ta se konstatacija može razviti i u drugim društveno-kulturnim kontekstima. Autor članka stoga zaključuje s nekoliko konkretnih prijedloga za budućnost katoličke teologije u Aziji, te općenito u svijetu. Učitelj u Redu braće propovjednika, brat Bruno Cadoré, koji je imao uvodno predavanje na Kongresu, pita se o dijalogu kao nadi istine. Osamstota obljetnica njegova Reda daje mu prigodu podsjetiti na temeljne smjernice utemeljitelja Reda, Dominika de Guzmana, koji je svoju braću slao daleko, i to je činio uz pomoć četiri glagola: otići, susresti, učiti, boraviti. Preko tih glagola nešto biva rečeno o razumu i njegovom
dijalog kulturalnih i religijskih racionalnosti / uvodnik
Neke teološke perspektive
concilium međunarodni teološki časopis / broj 1 / veljača 2017
14
odnosu prema istini. Izaći iz familijarnosti svojega svijeta ili se odreći svakog dijaloga bio bi odveć lagan, ali iluzoran konsenzus. Valja stoga na predan način misliti zajedno s drugima. I, kao što to predlaže filozof Emmanuel Lévinas, prihvatiti ‘ponad dijaloga novu zrelost i novu ozbiljnost, novu težinu i novu strpljivost te, ako se tako možemo izraziti, zrelost i ozbiljnost pred nerješivim problemima’. Boraviti u toj ‘prisutnosti osoba pred problemom’ omogućuje ostati na zahtjevnom putu razuma čija je struktura eshatološka. Put je to, za one koji zajedno traže u dijalogu, ‘istinu’ koja se otkriva izmičući shvaćanju. Dekan Theologicuma – Fakulteta teologije i religijskih znanosti (Faculté de Théologie et de Sciences Religieuses) pri Katoličkom institutu (Institut catholique) u Parizu, dominikanac Thierry-Marie Courau, koji je pokrenuo i posljednjih pet godina vodio taj projekt, daje kratak, provizoran zaključak pozivajući da se jedinstvo promatra kao projekt od-govaranja na poziv Istine. Jedinstvo nije nešto zajedničko što je prethodno postojalo, nego eshatološki projekt, Božji projekt za čovječanstvo. Puštajući da bude biće-dijalog, čovjek postaje istinskim čovjekom sposobnim za jedinstvo posredstvom trećega, posredstvom ozračja koje istodobno odvaja i ujedinjuje: Logosa koji je došao u tijelu. Broj se završava Teološkim forumom koji je odjek dvaju nedavnih značajnih događaja: kanonizacije Majke Tereze 4. rujna 2016. u Rimu te Međunarodnog teološkog kongresa održanog u Bogoti (Kolumbija) tijekom rujna 2016. Prvi prilog Felixa Wilfreda iz Madrasa daje svoje viđenje, istodobno teološko i indijsko, o načinu na koji treba razumjeti tu iznenađujuću figuru svetosti 20. stoljeća te kako izbjeći da je dohvati konzumeristički zapadni svijet kojemu ne odgovara da se sustavi korupcije na našem planetu dovode u pitanje. Drugi prilog kolumbijskog isusovca Hermanna Rodrigueza Osorija iznosi sadržaj Kongresa – ‘Poziv pape Franje teolozima danas’ te svjedoči o utjecaju rimsko-argentinskog pape na dinamiku aktualnih propitivanja Crkve u Latinskoj Americi.
ex libris & synopsis Naručite knjige koje su obilježile suvremenu teologiju
EX LIBRIS
ex libris D.O.O. Antikvarijat i izdavaštvo Riva Boduli 3B, 51 000 Rijeka, Hrvatska t +385 (0) 51 312 221 www.ri-exlibris.hr, info@ri-exlibris.hr
SYNOPSIS D.O.O. Maršala Tita 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina t +387 (0) 33 557 661 www.synopsisbook.com, synopsis@bih.net.ba
Hans Küng Postoji li Bog? Odgovor na pitanje o Bogu u novome vijeku 2006.
1093 str. 14×20 cm tvrdi uvez s ovitkom 160,00 kn
Alister E. McGrath Uvod u kršćansku teologiju 2007.
566 str. 15×25 cm tvrdi uvez s ovitkom 180,00 kn
Rudolf Bultmann Isus 2007.
159 str. 14×20 cm tvrdi uvez s ovitkom 120,00 kn
Zoran Grozdanov (ur.) Bog pred križem: Zbornik u čast Jürgena Moltmanna 2007.
262 str. 14×20 cm tvrdi uvez s ovitkom 140,00 kn
Karl Barth Teološki eseji 2008.
126 str. 14×20 cm meki uvez 120,00 kn
Karl Rahner Temelji kršćanske vjere: Uvod u pojam kršćanstva 2007.
581 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00 / 240,00 kn
SYNOPSIS D.O.O. Vlade Gotovca 4, 10000 Zagreb, Hrvatska m +385(0)98 393 756 +385(0)91 4435 444 www.synopsisbook.com, synopsiszg@gmail.com Ecumenica
Jürgen Moltmann Teologija nade 2008.
362 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 200,00 / 160,00 kn
Paul Tillich Teologija kulture 2009.
205 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00/140,00 kn
Hans Küng Izborena sloboda: Sjećanja 2009.
605 str. 15×23 cm meki i tvrdi s ovitkom 180,00/240,00 kn
Henri de Lubac Drama ateističkog humanizma 2009.
390 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn
Dietrich Bonhoeffer Etika 2009.
412 str. 14×20 cm meki / tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn
Joseph ratzinger / Benedikt XVI. Teološki nauk o principima: elementi fundamentalne teologije 2011.
462 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 240,00/280,00 kn
Jon Sobrino Izvan sirotinje nema spasenja: mali utopijsko-proročki ogledi 2011.
261 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 140,00/180,00 kn
Johann Baptist Metz (ur.) Krajolik od krikova: o dramatici teodicejskog pitanja 2011.
153 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 119,00/159,00 kn
Srđan Sremac, Zoran Grozdanov i Nikola Knežević (ur.) Opasna sjećanja i pomirenje: kontekstualna promišljanja o religiji u postkonfliktnom društvu 2012.
374 str. 14×20 cm meki uvez 119,00 kn
Hans Küng Sporna istina: sjećanja, sv. 2 2012.
727 str. 15×23 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn
Jaroslav Pelikan Kršćanska predaja: povijest razvitka nauka. Sv. 1: Stvaranje katoličke predaje (100–600) 2012.
480 str. 15×24 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn
Miroslav Volf Zrcalo sjećanja: ispravno pamćenje u nasilnu svijetu 2012.
330 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 160,00/200,00 kn
Henri de Lubac Katoličanstvo: društveni aspekti dogme 2012.
508 str. 14×20 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn
Christoph Markschies Gnoza i kršćanstvo 2012.
168 str. 14×21 cm meki uvez 119,00 kn
Miroslav Volf Javna vjera: kršćani i opće dobro 2012.
192 str. 14×21 cm meki/tvrdi uvez 119,00/159,00 kn
Jaroslav Pelikan Kršćanska predaja: povijest razvitka nauka. Sv. 2: Duh istočnoga kršćanskog svijeta (600–1700) 2014.
425 str. 15×24 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 180,00/240,00 kn
Boris Gunjević i Slavoj Žižek Bog na mukama: Obrati apokalipse 2008.
278 str. 12×20 cm meki uvez 120,00 kn
P. Neuner i P. Zulehner Dođi kraljevstvo tvoje: praktična ekleziologija 2015.
272 str. 14×21 cm meki uvez 129,00 kn
Miroslav Volf Allah: kršćanski odgovor 2015.
343 str. 14×21 cm meki uvez 159,00 kn
Z. Grozdanov i N. Reck (ur.) U potrazi za Crkvom Koncila: antologija tekstova Conciliuma 1965–2015 2015.
464 str. 14×23 cm meki uvez 149,00 kn
Ars haeretica
Judaica
Posebna izdanja
Concilium
Željko Pavić Arhonti bitka: Pokus filozofije vjere 2009.
341 str. 12×20 cm meki uvez 139,00 kn
Ivan Bubalo Minima varia: mali razgovori s vremenom 2012.
341 str. 12×20 cm meki uvez 119,00 kn
Zoran Grozdanov (ur.) Teologija: silazak u vražje krugove smrti – povodom četrdesete godišnjice ‘raspetoga Boga’, 2014.
169 str. 12×20 cm meki uvez 69,00 kn
JADRANKA BRNČIĆ Zrno gorušičino: hermeneutičko čitanje odabranih biblijskih perikopa 2014.
348 str. 12×20 cm meki uvez 119,00 kn
Jacob Taubes Pavlova politička teologija 2009.
191 str. 11×18 cm meki uvez 99,00 kn
Abraham Joshua Heschel Čovjek nije sam: filozofija religije 2011.
221 str. 11×18 cm meki/tvrdi uvez s ovitkom 119,00/159,00 kn
Josip Bratulić (ur.) Slova na dar Branku Fučiću prilog radio-drama na CD-u (72 min) autor Mladen Kušec, Gospodin Branko Fučić 2009.
186 str. 16×19 cm meki uvez, ilustrirano + CD 160,00 kn
Concilium (pet brojeva godišnje veljača/travanj/lipanj/ listopad/prosinac) 2010 – 2014.
200 str. 15×24 cm meki uvez godišnja pretplata: 300,00 kn pojedini broj: 90,00 kn
Teme brojeva objavljenih u 2012. godini 1 / Veljača Sakramentaliziranje ljudske povijesti: u čast Edwardu Schillebeeckxu 2 / Svibanj Teolozi i biskupi: stare i nove napetosti 3 / Lipanj Početak Drugoga vatikanskog sabora: o pedesetoj obljetnici 4 / Listopad Rod i teologija 5 / Prosinac Voda Teme brojeva objavljenih u 2013. godini 1 / Veljača Pomirenje 2 / Travanj Postkolonijalna teologija 3 / Lipanj Sveci i svetost danas 4 / Listopad Smisao žrtvovanja 5 / Prosinac Reforma Rimske kurije Teme brojeva objavljenih u 2014. godini 1 / Veljača Život u različitosti 2 / Travanj Pravovjerje 3 / Lipanj Povratak apokaliptičkog govora 4 / Listopad Kršćanstvo i potrošačko društvo 5 / Prosinac Korupcija
Teme brojeva objavljenih u 2015. godini 1 / Veljača Religija i identitet u postkonfliktnim društvima 2 / Travanj Mladi katolici 3 / Lipanj Globalizacija i Crkva siromašnih 4 / Listopad Biti čovjekom u znanstvenome dobu 5 / Prosinac Šutnja Teme brojeva objavljenih u 2016. godini 1 / Veljača Putovi oslobođenja 2 / Travanj Obitelji 3 / Lipanj Patnja i Bog 4 / Listopad Sloboda vjerovanja 5 / Prosinac Kanonsko pravo na raskrižju
•••••••••••••••••••••••••••••••• Concilium cca. 200 str. 15×24 cm meki uvez godišnja pretplata: 300,00 kn pojedini broj: 90,00 kn