Dominik Mandić | Sabrana djela, svezak IV by Synopsis

DOMINIK MANDIĆ

SABRANA DJELA SVEZAK IV.

Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti III. prošireno izdanje

Nakladnik Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM Franjevačka knjižnica Mostar Sunakladnik FRAM – ZIRAL, Mostar RECIPE Knjiga 14/IV. Za nakladnika Dr. sc. fra Miljenko Šteko, provincijal Odgovorni urednik Fra Ante Marić, knjižničar Lektura i korektura Dr. sc. Slađana Josipović Batorek Prijelom i tisak Franjevačka tiskara FRAM – ZIRAL, Mostar Za tisak Dr. sc. fra Ivan Ševo © Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM

--------------------------------------------------------------------------------

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 94(497.6) 94(497.5) MANDIĆ, Dominik Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti / Dominik Mandić. - 3. prošireno izd. - Mostar : Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM : Franjevačka knjižnica, 2013. - 925 str. : ilustr. ; 24 cm. - (Sabrana djela / Dominik Mandić ; sv. 4) (Recipe ; knj. 14/IV) Bibliografija i bilješke uz tekst. - Registri. ISBN 978-9958-876-10-3 (Sabrana djela) ISBN 978-9958-876-14-1 (Sv. 4) COBISS.BH-ID 206638141) --------------------------------------------------------------------------------

Priredio: Dr. sc. Miroslav Akmad탑a

Mostar, 2013.

SADRŽAJ IV. SVESKA

- Predgovor______________________________________________________7-8 - D. Mandić, Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti_______ 9-826 - Bibliografija_______________________________________________827-858 - Kazalo mjesnih imena i važnijih pojmova______________________ 859-889 - Kazalo osobnih imena________________________________________ 891-925

PREDGOVOR “Hrvatski povijesni institut” u Rimu objavio je 1963. knjigu Dominika Mandića Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti. Knjigu čine 24 Mandićeva znanstvena rada, od kojih su neki već objavljivani u raznim časopisima, a nekima je ovo bilo prvo objavljivanje. U tim radovima Mandić sustavno razrađuje različite segmente hrvatske povijesti, od sveukupne nacionalne i crkvene povijesti, do povijesti pojedinih hrvatskih regija. Također kritički razrađuje dotad poznate izvore iz hrvatske povijesti i polemizira s drugim povjesničarima. Nakon četiri i pol desetljeća, tj. 2009. godine, “Hrvoje Biblioteka” objavila je reprint prvog izdanja ove knjige, uz 800. obljetnicu Reda sv. Franje. Urednik Mile Pešorda ovo je izdanje označio kao “Prvo domovinsko prošireno izdanje”. Ono je prošireno pogovorom Bazilija Pandžića i popisom djela D. Mandića s vremenskim slijedom njegova života, koji mi donosimo u prvom svesku ovih Sabranih djela u sklopu knjige B. Pandžića Životopis dr. fra Dominika Mandića. Mi ćemo u ovom svesku navedeno izdanje nazivati drugim izdanjem. Iako nije prošlo puno vremena od pojave drugog izdanja, mi smo smatrali da u ova Sabrana djela Dominika Mandića, treba uvrstiti i ovu iznimno vrijednu knjigu. No, s obzirom da su u izvornom Mandićevu djelu samo njegovi izabrani radovi nastali do 1963., a mnogi njegovi vrijedni radovi nastali su nakon te godine, a neki raniji nisu uvršteni, odlučili smo značajno proširiti ovo treće izdanje knjige Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti. Tako ovo treće izdanje čine 24 Mandićeva znanstvena rada iz izvornog izdanja, 11 znanstvenih radova koje smo izdvojili iz raznih časopisa, ponajviše iz Hrvatske revije, te 12 izabranih članaka, od mnoštva prigodnih članaka koje je Mandić objavio u raznim časopisima. Zapravo, možemo reći, da se ovdje radi o 10 članaka i dvije poruke hrvatskom narodu koje je Mandić objelodanio uoči svoje smrti. Tako smo na jednom mjestu sakupili najvažnije Mandićeve znanstvene radove i članke, koji zbog razasutosti po raznim časopisima diljem svijeta, nisu bili dostupni široj znanstvenoj i sveopćoj javnosti. S obzirom na brojnost Mandićevih članaka, nismo ih bili u mogućnosti sve ovdje objaviti, nego smo obavili, vjerujemo smislen izbor. Zapravo smo smatrali da je nepotrebno ovdje objavljivati one radove koji su već razrađeni u Mandićevim knjigama, koje su ionako sastavni dio ovih Sabranih djela. Tako je npr. članak Nasilno prevodjenje na pravoslavlje Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini, koji je objavljen u Hrvatski kalendar, god. XXII., Chicago 1965., str. 70-77, razrađen u knjizi Etnička povijest Bosne i Hercegovine u VI. dijelu poglavlje «Postanak i doseljenje Srba u Bosnu i Hercegovinu. Isto vrijedi i za članak Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini prije turskih vremena, objavljen u Hrvatski kalendar, god. XXIV., Chicago 1967., str. 56-66, koji je razrađen u istoj knjizi, dio I., poglavlje 7

A. «Srednjovjekovne katoličke crkve u BiH». Istovjetni članci Katolička crkva u Bosni i Hercegovini za turskih vremena, u Novi život br. 2, Rim 1963., str. 216-233, te Borba Katoličke crkve za opstanak u Bosni i Hercegovini za turskih vremena, u Katolički kalendar, god. XXI., Chicago 1964., str. 56-70, razrađeni su u knjizi Hrvatske zemlje u prošlosti i sadašnjosti, poglavlje «Hrvatsko porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana». Izuzeli smo i nekoliko sličnih članaka koje je Mandić prigodno objavio u raznim časopisima, a koji su zapravo sažeti osvrti na pojedine teme koje on u svojim knjigama detaljno obrađuje. Takvi su npr. članci: Hrvati su naselili Bosnu i Hercegovinu kod svog dolaska na Jadran (Hrv. kalendar, 1962.), Hrvatska svijest u Bosni za turskih i A.-U. vremena (Hrv. kalendar, 1969.), Kako su govorili Hrvati i Srbi kod svog dolaska na jug? (Hrv. misao, br. 25, 1958.), Bosna je Hrvatska (Hrv. misao, br. 41, 1968.) i sl. Izuzeli smo i neke Mandićeve članke koji se ne bave hrvatskom poviješću, već su njegovi manji izleti u zbivanja u SAD-u, ili se bave nekim više teološkim temama. Takvi su članci npr.: Životna snaga i cvat katolicizma u Sjevernoameričkim saveznim državama (Hrv. kalendar, 1954.), Koliko ima katolika u USA? (Hrv. kalendar, 1956.), Crkveni postupak za proglašenje svetaca (Hrv. kalendar, 1952.) i sl. Izostavili smo i članke objavljene na stranim jezicima, koji su najčešće neizmijenjeni ili u manjim dijelovima izmijenjeni prijevodi već objavljenih članaka na hrvatskom jeziku. Vjerojatno postoje i neki Mandićevi članci u nekim časopisima o kojima nemamo informacija, a koje B. Pandžić možda nije naveo u Mandićevom životopisu, koji nam je bio smjernica za prikupljanje Mandićevih djela. Ukupno gledano izostavili smo nekolicinu manjih članaka, koji su ili već obrađeni u knjigama i radovima koje donosimo u ovim Sabranim djelima, ili se bave temama koje Mandić nije sustavno istraživao, nego im se samo prigodno posvećivao. U svakom slučaju smatramo da smo u ovom svesku donijeli najznačajnije Mandićeve radove, koji nadopunjuju one teme koje nisu dovoljno obrađene u njegovim knjigama ili daju nove informacije do kojih je Mandić došao nakon što su njegove knjige već bile objavljene. Kod uređivanja ovoga sveska sačuvali smo izvorni Mandićev tekst, ali smo nastojali objediniti tehničke karakteristike teksta, s obzirom na objave članaka u raznim časopisima u različitim stilovima. Posebno se to odnosi na uređivanje bilježaka, odnosno navođenje izvora i literature. U bibliografiji nisu navedeni svi naslovi koji se spominju u bilješkama, ponajprije zato što u pojedinim časopisima nisu dovoljno detaljno navedeni. Nastojali smo ispraviti i tiskarske greške nastale u ranijim izdanjima u nadi da nismo napravili puno novih. Miroslav Akmadža

Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti

SADRŽAJ Predgovor drugom izdanju__________________________________________ 21 Prethodna riječ prvom izdanju______________________________________ 23 Kratice_____________________________________________________________ 25 I - SV. VENANCIJ ILI SV. DUJAM PRVI BISKUP I OSNOVATELJ SOLINSKO-SPLITSKE BISKUPIJE? _____________________________ 29 - - - -

Sv. Dujam prvi solinski biskup_ ______________________________________ 31 Tijelo sv. Dujma preneseno je iz Solina u Split, a ne u Rim_____________ 40 Sv. Venancij bio je biskup duvanjski__________________________________ 45 Dodatak_____________________________________________________________ 46

II - GDJE JE BILO SIJELO BISKUPIJE SARSITERENSIS?___________ 48 -

Ponovno o sijelu biskupije sarsiterensis_______________________________ 51

III - DALMACIJA U RAVENATSKOM EGZARHATU OD SREDINE 6. DO SREDINE 8. STOLJEĆA____________________________________ 59 - - - - -

Rimska Dalmacija u sklopu Zapada___________________________________ 59 Mišljenja povjesničara o priključenju Dalmacije Istočnom Iliriku_______ 62 Dalmacija je pripadala ravenatskom egzarhatu________________________ 63 Dokaz iz spora pape Grgura I. sa solinskim biskupom Maksimom______ 65 Daljni dokazi za pripadnost Dalmacije ravenatskom egzarhatu_________ 72

IV - DOLAZAK HRVATA NA JADRAN________________________________ 74 1. Hrvati dolaze na Jadran kao izgrađen državni narod_______________ 75 1) 2) 3) 4)

Svjedočanstvo Konstantina Porfirogeneta______________________________ 75 Svjedočanstvo djela Kraljevstvo Hrvata i Ljetopisa Popa Dukljanina_ ___ 78 Svjedočanstvo Tome Arciđakona______________________________________ 79 Zakarpatski Hrvati bili su izgrađen državni narod još od 6. stoljeća po Kristu____________________________________________ 80

2. Kada su Hrvati došli na Jadran?__________________________________ 81 1) 2) 3)

Vremenski podaci Konstantina Porfirogeneta__________________________ 81 Ostali stari vremenski podaci_________________________________________ 83 Najstarija vijest o dolasku Hrvata na Jadran iz god. 627._ _____________ 85

3. Koje su zemlje naselili Hrvati kod svoga dolaska na Jadran?_ ______ 88 1) 2) 3) 4) 5)

Podaci Konstantina Porfirogeneta_____________________________________ 88 Svjedočanstvo Izidora Seviljskoga_____________________________________ 92 Svjedočamtvo djela Methodos iz god. 753._____________________________ 93 Hrvatska kronika iz 8. stoljeća________________________________________ 93 Mjestopisni jezični dokazi ____________________________________________ 94

V - OSNUTAK SPLITSKE METROPOLIJE_ __________________________ 95 - - - - - - - -

Splitska metropolija opstojala je prije splitskoga sabora god. 925.______ 97 Darovnica hrvatskoga vojvode Mutimira god. 892.____________________ 100 Svjedočanstvo pape Stjepana V. god. 887.-88.________________________ 100 Svjedočanstvo pape Ivana VIII., 10. lipnja 879._______________________ 101 Svjedočanstvo vojvode Trpimira god. 852.____________________________ 103 Svjedočanstvo spisa Methodos god. 753._ ____________________________ 104 Svjedočanstvo izvornih listina iz druge polovice 7. stoljeća____________ 105 Rânu uspostavu metropolije tražile su crkvene prilike u Dalmaciji_ ___ 106

11 - - -

Svjedočanstvo Konstantina Porfirogeneta_____________________________ 111 Predaja splitske metropolije__________________________________________ 113 Arheološki nalazi potvrđuju ustanovu splitske metropolije u 7. stoljeću__________________________________________________________ 117

VI - POKRŠTENJE HRVATA________________________________________ 122 - - -

- - - - - - -

Kod dolaska na Jadran Hrvati su bili pogani, a ne kršćani arijanci____ 124 Slabost dokaza franačke teze________________________________________ 128 Svjedočanstvo zapisnika splitskih crkvenih sabora god. 925. i 928. o ranom pokrštenju Hrvata__________________________________________ 131 Svjedočanstvo pape Ivana X._________________________________________ 132 Svjedočanstvo cara Konstantina Porfirogeneta________________________ 133 Svjedočanstvo splitske metropolije___________________________________ 141 Svjedočanstvo pape Agatona 678.-681._______________________________ 142 Svjedočanstvo arheoloških ostataka__________________________________ 145 Čimbenici ranoga pokrštenja Hrvata_________________________________ 146 Opći pogled i zaključak______________________________________________ 147

VII - HRVATSKI SABOR NA DUVANJSKOM POLJU GOD. 753.______ 152 1. Da li je uistinu igda bio održan sabor kralja Budimira?____________ 154 2. Gdje je održan sabor kralja Budimira?____________________________ 155 3. Kada nije mogao biti održan sabor kralja Budimira?_ _____________ 156 1) 2) 3) 4) 5)

Duvanjski sabor nije bio održan god. 1057._ _________________________ 156 Duvanjski sabor nije održan ni god. 925._____________________________ 157 Duvanjski sabor nije održan ni za Branimira god. 882._ ______________ 158 Hrvatska država u početnom stanju za duvanjskog sabora____________ 159 Suradnja Rima i Bizanta na duvanjskom saboru_____________________ 160

4. Granice hrvatske države na duvanjskom saboru__________________ 161 5. Duvanjski sabor održan je god. 753.______________________________ 168 6. Rješavanje poteškoća____________________________________________ 170 1) 2) 3)

4) 5) 6)

Naziv papâ apostolicus postojao je god. 753.__________________________ 170 Naziv vicarius za papinske poslanike bio je u običaju god. 753.________ 172 Kardinal svećenik Honorije, papinski izaslanik na duvanjskom saboru god. 753.___________________________________________________________ 175 «Brveleži stari, po papi i cesaru poslani»______________________________ 177 Položaj Crkve i crkvena pitanja na duvanjskom saboru god. 753._ ____ 180 «I gardinali i biskupi s voljom svega puka posvetiše kralja...»__________ 181

7. Methodos, najstarije djelo hrvatsko, iz god. 753._ _________________ 184 1) 2)

«Vazmi knjige ki pri Hrvatih ostaše i pri njih se nahode, a zovu se Metodios»___________________________________________________________ 184 Methodos i postanak hrvatskoga književnog jezika____________________ 185

- Zaključak_ _________________________________________________________ 188

VIII - KADA JE HRVATSKA POSTALA KRALJEVINOM?_____________ 191 - - -

- -

Kako su se zvali stari hrvatski vladari?_______________________________ 192 Hrvatski kral-dux i kral-rex__________________________________________ 195 Tomislav je dobio od Bizanta kraljevski naslov rex i priznanje neovisnosti Hrvatske_ _____________________________________ 197 Hrvatska je proglašena kraljevinom god. 923.________________________ 199 Hrvati istočni ili zapadni narod?_____________________________________ 204

IX - HRVATSKI KRALJ TOMISLAV KOJE JE GODINE POBIJEDIO BUGARSKOGA CARA SIMEONA VELIKOGA?___________________ 207

Dominik Mandić, Svezak IV

- - - -

Hrvatska i Bugarska na vrhuncu svoje moći__________________________ 207 Prema bizantskim izvorima poraz Bugara bio je 27. svibnja 927.______ 209 Izvodi iz zapadnih izvora_____________________________________________ 212 Mir između Bugara i Hrvata sklopljen je god. 927. u srpnju ili kolovozu__________________________________________________ 215

X - NEISPRAVNE TVRDNJE KONSTANTINA PORFIROGENETA O POVIJESTI JUŽNIH SLAVENA_________________________________ 217 1. Neretljani, Zahumljani i Travunjani podrijetlom Srbi?_____________ 219 2. Neretljani, Zahumljani, Travunjani i Dukljani - različiti narodi od Srba i Hrvata?________________________________________________ 228 3. Dalmatinski Hrvati pokršteni za Porina u 9. stoljeću?_____________ 232 4. Do Vasilija 1. (867.-886.) Hrvati i Srbi nijesu imali narodnih vladara, nego samo župane?_____________________________________ 233 5. Travunja je uvijek bila podložna Srbiji?___________________________ 235 6. Bugari su samo za Borisa ratovali s Hrvatima?___________________ 236 7. Podlošnost Hrvatske Bizantu?____________________________________ 237

XI - GESTA REGUM CHROATORUM - ZAPISNICI POVELJA I ANALI HRVATSKIH KRALJEVA_______________________________________ 241 - Gesta u rimsko doba i u ranom srednjem vijeku______________________ 242 - Gesta Cressimiri Maioris_____________________________________________ 245 - Gesta regum Chroatorum_ ___________________________________________ 246

XII - OSNUTAK DUBROVAČKE NADBISKUPIJE_____________________ 250 -

Borbe oko ustaljenja dubrovačke nadbiskupije_______________________ 258

XIII - PAPINSKA POSLANSTVA I KRONOLOGIJA HRVATSKE POVIJESTI DRUGE POLOVICE 11. STOLJEĆA_ _________________________ 265 1. Poslanstvo opata Majnarda_______________________________________ 267 2. Poslanstvo monaha Teuza________________________________________ 273 3. Poslanstvo kardinala Ivana_______________________________________ 278 4. Poslanstvo nadbiskupa Girarda i normansko zarobljenje hrvatskoga kralja________________________________________________ 280 5. Poslanstvo opata Gebiza i krunidba kralja Zvonimira______________ 285 6. Poslanstvo kardinala svećenika Petra_____________________________ 292 7. Poslanstvo kardinala Ivana_______________________________________ 294 8. Papinski poslanici i hrvatska kronologija druge polovine 11. stoljeća______________________________________________________ 295

XIV - HRVATSKI NARODNI VLADARI RODOSLOVLJE I REDOSLIJED______________________________ 298 1. Hrvatski domaći izvori___________________________________________ 301 - - - - -

Kameni natpisi______________________________________________________ 301 Povelje hrvatskih vladara____________________________________________ 303 Privatne isprave 10.-12. stoljeća_____________________________________ 305 Methodos iz god. 753., Kraljevstvo Hrvata i Ljetopis Popa Dukljanina__ 306 Historia salonitana maior i splitski arhiđakon Toma__________________ 306

13 2. Bizantski pisci___________________________________________________ 307 3. Papinska pisma_________________________________________________ 309 4. Zapadnoevropski ljetopisci_______________________________________ 309 - - - -

Franački ljetopisi____________________________________________________ 309 Ivan Đakon_________________________________________________________ 310 Madžarski ljetopisci_________________________________________________ 312 Andrija Dandulo_ ___________________________________________________ 312

5. Razni izvori______________________________________________________ 313 - - - -

Čedadski evanđelistar_______________________________________________ 313 Zapis benediktinca Gottschalka______________________________________ 314 Arensov troškovnik iz Britanskog muzeja_____________________________ 314 Povelje hrvatskih vladara i upravnika 12. i 13. stoljeća_ ______________ 315

6. Posebna pitanja iz redoslijeda hrvatskih vladara__________________ 316 - - - -

Trpimir I. i Trpimir II._ ______________________________________________ 316 Trpimirovići i Domogojevići__________________________________________ 321 Vojvoda Iljko________________________________________________________ 324 Kralj Slavac_________________________________________________________ 326

7. Rodoslovlje hrvatskih narodnih vladara___________________________ 334

XV - HRVATSTVO SREDOVJEČNE DUKLJE_ ______________________ 335 - - - - - - - - - - -

Konstantin Porfirogenet_ ____________________________________________ 336 Sv. Izidor Seviljski___________________________________________________ 336 Methodos god. 753.__________________________________________________ 337 Hrvatska kronika iz 8. stoljeća_______________________________________ 337 Darovnica Trpimira I. god. 852.______________________________________ 337 Ivan Skilices________________________________________________________ 338 Kronika Kraljevstvo Hrvata god. 1074.-81._ __________________________ 338 Ljetopis Popa Dukljanina____________________________________________ 339 Vjerski dokaz_ ______________________________________________________ 339 Jezični i kulturni dokaz_ ____________________________________________ 339 Uporaba hrvatskoga imena u Crnoj Gori_____________________________ 340

XVI - NERETVLJANI I HRVATSKA ZA HRVATSKIH NARODNIH VLADARA__________________________ 342 - - - - - - - - - -

Svjedočanstvo Konstantina Porfirogeneta_____________________________ 344 Methodos iz god. 753._ ______________________________________________ 345 Stara hrvatska kronika iz 8. stoljeća_________________________________ 345 Pismo cara Ludovika II. iz god. 871.__________________________________ 346 Pismo pape Ivana VIII. iz god. 874.-75._______________________________ 346 Zapisnici crkvenih sabora u Splitu god. 925. i 928.___________________ 347 Srpski župan Petar, vladar Neretve god. 917.?________________________ 348 Neretva u rukama Časlava Klonimirovića god. 948. do oko 960._______ 350 Neretva od god. 960. do 1034._______________________________________ 350 Nekoliko zaključnih napomena_ _____________________________________ 351

XVII - NENAPISANO POGLAVLJE HRVATSKE PISMENOSTI_________ 354 - - - - - -

Pokrštenje Hrvata u VII. stoljeću_____________________________________ 355 Prvi počeci hrvatskog književnog stvaranja___________________________ 357 Sv. braća Ćiril i Metod koristili su se radom hrv. svećenika u svojim slavenskim prijevodima______________________________________________ 359 Tragovi hrvatskoga jezika u najstarijim spomenicima ćirilometodske baštine_ ____________________________________________________________ 360 Methodos - hrvatski upravni priručnik iz god. 753.___________________ 362 Stare hrvatske kronike od VIII. do XII. stoljeća_ ______________________ 364

Dominik Mandić, Svezak IV

- - - - - - - -

Povelje hrvatskih narodnih vladara (626.-1102.)______________________ 367 Stari hrvatski kameni natpisi________________________________________ 369 Zbornici biskupija i samostana______________________________________ 370 Životopisi svetaca___________________________________________________ 371 Kraljevstvo Hrvata, god. 1074.-81.___________________________________ 373 Ljetopis Popa Dukljanina, god. 1149.-1153.__________________________ 374 Miroslavov evanđelistar______________________________________________ 375 Neka druga hrvatska djela do konca XII. stoljeća_____________________ 378

XVIII - SUPETARSKI KARTULAR - GLAVNI POVJESNI I VREMENSKI PODACI______________________________________ 381 - - -

- - -

Kratki opis rukopisa_________________________________________________ 382 Osnivačka povelja od 11. listopada 1080._ ___________________________ 383 Kada je Petar Crni kupovao čestice, koje je god. 1080. darovao samostanu?_________________________________________________________ 385 Kada je Petar Crni sagradio samostan Sv. Petra i u nj se povukao?____ 387 Neretvanski vojvode u Supetarskom kartularu________________________ 389 Sedam banova, izbornika kralja Hrvata______________________________ 393

XIX - KRALJEVSTVO HRVATA I LJETOPIS POPA DUKLJANINA_____ 397 1. Dva stara hrvatska vremenoslovlja_______________________________ 398 - -

Ljetopis Popa Dukljanina____________________________________________ 398 «Kronika hrvatska» (= «Kraljevstvo Hrvata»)____________________________ 400

2. Međusobni odnošaj Ljetopisa Popa Dukljanina i Kronike hrvatske_ 401 - -

Pop Dukljanin bio je dalmatinsko-dukljanski Roman iz Bara__________ 402 Kroniku hrvatsku napisao je Hrvat glagoljaš__________________________ 404

3. Kada je napisan Ljetopis Popa Dukljanina?_______________________ 404 4. Kronika hrvatska napisana je prije Ljetopisa Popa Dukljanina_____ 406 5. Izvorno ime Kronike hrvatske bilo je Kraljevstvo Hrvata____________ 412 6. Gdje i kada je napisano Kraljevstvo Hrvata?_ _____________________ 413 7. Izvori i povjesna vrijednost Kraljevstva Hrvata____________________ 416

XX - ŽUPA HLIVNO U BOSNI - VLADARSKO DOBRO HRVATSKIH KRALJEVA______________________________________ 419 - - - -

Dolazak Hrvata u današnju domovinu_______________________________ 420 Hrvatska vladarska dobra___________________________________________ 421 Hlivno se nalazilo od starine u Bijeloj Hrvatskoj______________________ 424 Župa Hlivno - državno dobro hrvatskih vladara_______________________ 426

XXI - SREBRENIČKO-VISOČKA BISKUPIJA U BOSNI: DOKUMENTI_ _429 XXII - HRVATSTVO BOSNE I HERCEGOVINE______________________ 436 1. Bosna i Hercegovina geopolitički se nalaze u sklopu hrvatskih zemalja________________________________________________ 437 2. Hrvatstvo sredovječne Bosne i Hercegovine_______________________ 439 - - -

Porfirogenet o zemljama Bosne i Hercegovine_________________________ 439 Porfirogenet o doseljenim Hrvatima i Srbima_________________________ 441 Drugi izvori o hrvatstvu starih zemalja Bosne i Hercegovine___________ 443

3. Hrvatski karakter današnje Bosne i Hercegovine__________________ 450

15 XXIII - POSTANAK VLAHA - NOVA POVJESNA ISTRAŽIVANJA______ 456 -

Uvod____________________________________________________________ 457

1. Rimske vijesti o naseljivanju afričkih Maura u jugoistočnoj Evropi_459 2. Kada su stvorene rimske kolonije Maura na Balkanu?____________ 464 3. Sudbina maurskih kolonija na Balkanu za seobe naroda__________ 467 4. Bizantski izvori o Vlasima srednjega vijeka_ ______________________ 471 5. Rimski Mauri praroditelji su sredovječnih Vlaha__________________ 474 6. Dački i balkanski Maurovlasi____________________________________ 480 7. Vlasi u hrvatskim zemljama______________________________________ 485 8. Turci pospješuju stapanje Maurovlaha s balkanskim narodima____ 491 9. Rimske naseobine Maura u zapadnoj Evropi______________________ 497

XXIV – «BOSANSKI KRSTJANI» U TURSKIM IZVORIMA_____________ 500

DODATAK XXV - SREBRENIČKO-VISOČKA BISKUPIJA - ZABORAVLJENA CRKVENA USTANOVA SREDOVJEČNE BOSNE______________ 509 1. Bosanska biskupija i vjerske potrebe vjernika_____________________ 510 2. Bosanski biskupi napuštaju Bosnu______________________________ 511 3. Franjevački misionari u Bosni____________________________________ 513 4. Osnutak srebreničko-visočke biskupije___________________________ 517 5. Srebreničko-visočki biskupi______________________________________ 520

XXVI - HERCEG-BOSNA I HRVATSKA - PRIGODOM 500-GODIŠNJICE PADA BOSNE (1463.-1963.)______________ 522 1. Bosna i Hercegovina geopolitički su bitno povezane s Hrvatskom__ 522 -

Geopolitička odijeljenost Bosne i Hercegovine od srpskih zemalja_ ____ 524

2. Bosna i Hercegovina u povijesti Hrvata___________________________ 526 -

- - - - -

Dolazak Hrvata na Jadran i njihovo naseljenje današnje Bosne i Hercegovine_ ______________________________________ 526 Pokrštenje Hrvata u Bosni i Hercegovini______________________________ 530 Bogomilstvo u Bosni_________________________________________________ 532 Rad franjevaca na obraćenju bogomila na katoličku vjeru_____________ 533 Narodno i vjersko stanje u brojkama uoči pada Bosne________________ 535 Pad Bosne god. 1463. i njegove kobne posljedice za Hrvatsku_________ 536

3. Hrvatsko porijetlo b. h. muslimana_______________________________ 537 - - - - -

Udio bogomila u islamizaciji Bosne i Hercegovine_____________________ 537 U doba vjerske slobode katolici nijesu prelazili na islam______________ 538 Prvi veliki progon b. h. Hrvata katolika i njihov prelaz na islam_______ 540 Daljni progoni i prelaz Hrvata katolika na islam do konca 16. stoljeća_543 Veliki progoni katolika od god. 1606.-1640. i god. 1648.-1669. i konačni prelaz Hrvata katolika na islam_ ____________________________ 544 Udio Hrvata katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji Bosne i Hercegovine_________________________________________________ 548

Dominik Mandić, Svezak IV

- -

Udio stranih naroda u islamizaciji Bosne i Hercegovine_______________ 552 Srbi nijesu imali udjela u islamizaciji Bosne i Hercegovine____________ 553

4. Bosna i Hercegovina u sastavu buduće države Hrvatske___________ 555 - -

„Neopredijeljenost“ današnjih b. h. Muslimana_______________________ 556 B. h. muslimani ne mogu biti Srbi___________________________________ 557

XXVII - VLAŠKA TEZA O B.-H. STEĆCIMA_________________________ 562 - -

Vlasi nijesu imali udjela u postanku b. h. stećaka____________________ 563 Vlasi nijesu imali prednosti pred domaćim Hrvatima u postanku likovnih uresa na stećcima__________________________________________ 565 Likovni uresi na stećcima nose osebine narodnoga i viteškoga života domaćih Hrvata, a ne Vlaha_________________________________________ 566

- Zaključak_ _________________________________________________________ 570

XXVIII - OSNUTAK FRANJEVAČKE PROVINCIJE HRVATSKE (PROVINCIA “SCLAVONIAE”)______________________________ 572 1. Osnutak prvih franjevačkih provincija____________________________ 573 2. Mišljenja povjesničara o osnutku Provincije hrvatske (Sclavoniae)_ 576 3. Osnutak Provincije hrvatske prema suvremenim izvorima_________ 577 - -

- -

Stari popisi provincija (Series provinciarum)__________________________ 577 Izvorni zapisnik Dubrovačkoga vijeća spominje provincijala Hrvatske prije 13. IV., 1235.__________________________________________________ 579 Papa Grgur IX. spominje provincijala Hrvatske 22. XI. 1235. i djelovanje tih provincijala više godina prije toga______________________ 580 Spomen franjevačkoga reda u Zadru u sporu nadbiskupa Venerija i benediktinskoga samostana sv. Krševana god,. 1227. do 1232._______ 582

4. Osnutak prvih franjevačkih samostana u Hrvatskoj_________________ 585 5. Prvi poznati provincijali Provincije hrvatske (Sclavoniae)_ ___________ 589 6. Prvotno sijelo Provincije hrvatske (Sclavoniae)_ _____________________ 594 - Zaključak__________________________________________________________ 596

XXIX - HRVATSKI KOCKASTI GRB - NJEGOV POSTANAK I UPOTREBA TIJEKOM STOLJEĆA_ _________________________ 598 1. Stari iranski kockasti uresi i grbovi_______________________________ 598 2. Hrvatski narodni grb na starim hrvatskim spomenicima_ _________ 600 3. Hrvatski kockasti grb na službenim pečatima_____________________ 601 4. Daljni dokazi za izvornost prve crvene kocke______________________ 602 5. Postanak inačice bijelo-crvenih kocaka___________________________ 604 6. Službeno traženje pravoga povijesnog oblika Hrvatskoga grba_____ 607 -

Zaključak_ ______________________________________________________ 617

XXX - GRGUR VII. I MLETAČKO ZAPOSJEDNUĆE DALMACIJE GOD. 1076.________________________________________________ 619 1. Naseljenje Hrvata u Dalmaciji____________________________________ 619 2. Postanak Venecije i bizantske Dalmacije__________________________ 620 3. Bizantska Dalmacija dolazi u hrvatske ruke______________________ 622 4. Borba Venecije za slobodnu plovidbu Jadranom__________________ 623

17 5. Venecija zauzimlje Dalmaciju god. 1076._ ________________________ 624 6. Zahvat i presuda pape Grgura VII.________________________________ 626 7. Daljni razvoj i odnos Venecije s crkvenim vlastima dalmatinskohrvatskim_______________________________________________________ 630

XXXI - SVJEDOČANSTVO SV. IZIDORA SEVILJSKOGA O DOLASKU HRVATA NA MEDITERAN________________________ 631 - - -

Dolazak Hrvata na Jadran___________________________________________ 632 Kada su Hrvati došli na Jadran?_____________________________________ 633 Svjedočanstvo sv. Izidora Seviljskoga o dolasku Hrvata na Mediteran__ 634

XXXII - AUTENTIČNOST AHD-NAME MEHMEDA II. B.H. FRANJEVCIMA_ 637 1. Da li se fra Andjeo Vrhbosanski susreo s Mehmedom II. i od njega dobio Ahd-namu?________________________________________________ 638 - - - - - - - -

- a) b) c) d) e) f) g) h)

Svjedočanstvo fra Marijana Florentinskoga___________________________ 638 Svjedočanstvo fra Marka Lisabonskoga_______________________________ 639 Svjedočanstvo fra Franje Gonzage____________________________________ 641 Svjedočanstvo Abrahama Bzowskoga_________________________________ 641 Svjedočanstvo fra Luke Waddinga____________________________________ 642 Svjedočanstvo bosanskoga sandžaka Skender-paše god. 1486.________ 643 Svjedočanstvo Benedikta Kuripečića god. 1530.______________________ 644 Svjedočanstvo hrvatskog književnika Ivana Tomka Mrnavića god. 1627.__________________________________________________________ 644 Svjedočanstvo turskih dokumenata__________________________________ 645 Ferman Bajezida II. 1483.___________________________________________ 645 Bujruldija Skender-paše, gospodara bosanskoga, 20. VIII. 1486.______ 645 Ferman Bajezida II. 1489.___________________________________________ 645 Ferman Selima I. god. 1515._________________________________________ 646 Ferman Sulejmana II. god. 1520.____________________________________ 646 Rješenje šerijatskoga suda u Sarajevu 1569._________________________ 646 Bujruldija zvorničkoga sandžaka Iskender-bega god. 1576.___________ 646 Razni fermani 1600.-1620.__________________________________________ 647

2. Kako je glasio tekst Ahd-name?__________________________________ 648 - - -

Original Ahd-name nije se sačuvao__________________________________ 651 Kada je napisana Ahd-nama Mehmeda II.?___________________________ 651 Kada je nastao današnji «dvojnik» Ahd-name u Fojnici?_______________ 653

3. Prigovori J. Matasovića protiv autentičnosti Ahd-name____________ 654 - Zaključak_ _________________________________________________________ 658

XXXIII - MOSTAR U HERCEGOVINI - NJEGOV POSTANAK I ZNAČENJE IMENA_ ______________________________________ 660 - - -

Početno ime mostarskoga naselja zvalo se Most_ _____________________ 660 Kada je nastalo naselje Most?________________________________________ 662 Kako je nastao današnji naziv Mostar?_______________________________ 666

XXXIV - POVIJEST HRVATA U SREDNJEM VIJEKU U SVEUČ. PREDAVANJIMA PROF. N. KLAIĆ U ZAGREBU___ 668 1. Nada Klaić smanjuje hrvatski narodni i državni prostor___________ 668 - -

Crvena Hrvatska____________________________________________________ 669 Neretva i Zahumlje pripadali su hrvatskoj državi i tu su živjeli Hrvati__ 671

Dominik Mandić, Svezak IV

2. N. Klaić izlučuje Bosnu i Dubrovačku republiku iz narodnoga i povijesnoga života Hrvata________________________________________ 673 - -

Bosna je hrvatska zemlja____________________________________________ 674 Dubrovnik i Dubrovačka republika_ _________________________________ 676

3. N. Klaić zastupa zastarjela, neispravna mišljenja__________________ 677 - - - - -

Hrvatska država postala početkom 9. stoljeća________________________ 677 Splitska metropolija osnovana na crkvenom saboru god. 925. i 928.__ 678 Dalmacija do 10. stoljeća podložna carigradskoj patrijaršiji___________ 680 Pokrštenje Hrvata___________________________________________________ 680 Provala Normana u Hrvatsku i krunidba kralja Zvonimira____________ 681

4. N. Klaić osiromašuje povijest Hrvata______________________________ 682 - - -

“Kraljevstvo Hrvata” i Ljetopis Popa Dukljanina_______________________ 683 Methodos hrvatsko upravno djelo iz 8. stoljeća_ ______________________ 685 N. Klaić niječe autentičnost svih hrvatskih vladarskih isprava_ _______ 686

- Zaključak_ _________________________________________________________ 688

XXXV - NEHRVATSKA «POVIJEST HRVATA U RANOM SREDNJEM VIJEKU» PROF. NADE KLAIĆ______________________________ 689 1. N. Klaića neznanstvena i nehrvatska ocjena izvora hrvatske povijesti________________________________________________ 689 a) b) c)

Neznanstvena i nehrvatska ocjena diplomatičkih izvora hrvatskih_____ 689 Izvori za povijest Hrvata, domaći i strani_____________________________ 689 Neznanstvena i nehrvatska ocjena pripovjednih izvora________________ 690

2. Nehrvatske teze Nade Klaić o hrvatskom etnikumu i državi hrvatskih narodnih vladara________________________________ 695 a) b) c) d) e)

Hrvati su došli na jug god. 626. kao izgrađen državni narod_ _________ 696 Hrvati su naselili Bosnu i njom su vladali hrvatski narodni vladari____ 699 - Stvarni dokazi_____________________________________________________ 699 - Pisani izvori_______________________________________________________ 701 Hrvati su god. 626. naselili «Slovinje» od Drave do Gvozda i njim su vladali hrvatski narodni vladari______________________________ 702 Postojala je Crvena (= Južna) Hrvatska od Cetine i Duvna do Valone u Albaniji_________________________________________________ 704 Neretvu su naselili Hrvati i ona je bila sastavni dio hrvatske države za narodnih vladara_________________________________________________ 708

3. Vjerski život i crkvena organizacija srednjovjekovne Hrvatske_____ 710 a) b) c) d)

Pokrštenje Hrvata___________________________________________________ 710 Osnutak Splitske metropolije________________________________________ 713 Osnutak Dubrovačke metropolije____________________________________ 715 Hrvati i Bizantska patrijaršija________________________________________ 716

4. Neka posebna pitanja iz srednjovjekovne hrvatske povijesti________ 717 a) b) c) d) e) f)

Hrvatski sabor na Duvanjskom polju god 753._ ______________________ 717 Osnutak i povijesno značenje Biskupije Hrvata u Ninu_______________ 719 Hrvatski narodni vladari i Bizantska Dalmacija_______________________ 721 Kralj Slavac i normanska provala u Hrvatsku god. 1075._ ____________ 724 Krunidba kralja Zvonimira 9. X. 1076._______________________________ 726 Dogovorna nagodba (Pacta Conventa) god. 1102._____________________ 727

- Nekoliko zaključnih riječi_ __________________________________________ 728

IZABRANI ČLANCI 1. OSNUTAK FRANJEVAČKOGA SAMOSTANA I BOGOSLOVIJE U MOSTARU [1890. - 1895.]_____________________________________ 733 - - - - - -

Stari franjevački samostan u Mostaru________________________________ 733 Priprave za gradnju novog samostana u Mostaru_____________________ 736 Gradnja samostana_________________________________________________ 742 Otvorenje franj. bogoslovije u Mostaru_______________________________ 746 Opis mostarskoga samostana________________________________________ 748 Troškovi za izgradnju samostana_ ___________________________________ 751

2. POPIS HRVATSKIH KATOLIČKIH SVEĆENIKA UBIJENIH U RAZDOBLJU 1941 - 1954._____________________________________ 752 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Zagrebačka nadbiskupija____________________________________________ 752 Biskupija bosansko-srijemska (Đakovo)______________________________ 754 Biskupija križevačka (istočnog obreda)_______________________________ 754 Biskupija senjsko-modruška________________________________________ 754 Biskupija šibenska i zadarska_______________________________________ 755 Biskupija splitska___________________________________________________ 756 Biskupija dubrovačka_______________________________________________ 756 Biskupija hvarska___________________________________________________ 757 Biskupija kotorska__________________________________________________ 757 Biskupija krčka_____________________________________________________ 757 Vrhbosanska nadbiskupija (Sarajevo)________________________________ 757 Biskupija banjalučka________________________________________________ 758 Biskupija mostarsko-trebinjska______________________________________ 758 Biskupija riječka____________________________________________________ 759 Biskupija porečko-puljska___________________________________________ 759 Franjevci Provincije Gospina uznesenja u Hercegovini________________ 759 Franjevci Provincije bosanske sv. Križa_______________________________ 761 Franjevci Dalmatinske provincije Presv. Otkupitelja__________________ 762 Franjevci Dalmatinske provincije sv. Jeronima_______________________ 763 Franjevci Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu___________ 764 Franjevci konventualci_ _____________________________________________ 764 Franjevci kapucini_ _________________________________________________ 764 Franjevci trećoredci_________________________________________________ 764 Dominikanci________________________________________________________ 764 Isusovci_____________________________________________________________ 765

3. SPLITSKA PRVOSTOLNA BISKUPIJA - SLAVNA PROŠLOST I PRAVEDNA OBNOVA__________________________________________ 766 - - - - -

Postanak prvostolne biskupije u Saloni_ _____________________________ 766 Prenos Salonitanske metropolije u Split______________________________ 767 Cijepanje Splitske metropolije_______________________________________ 768 Dokinuće i predstojeća obnova Splitske metropolije___________________ 769 Jedna misao na zaključku___________________________________________ 770

4. O. FRA JERONIM GOLUBOVIĆ (1865.-1941.), VELIKI FRANJEVAČKI POVJESNIČAR UZ 30-GODIŠNJICU SMRTI († 9. I. 1941.)______________________ 771 - - - -

Misionarsko zvanje i apostolski rad__________________________________ 771 Prva znanstvena djela i osnutak Archivum-a_________________________ 772 ‘’Biblioteka Sv. Zemlje”, glavno, životno djelo O. Golubovića___________ 774 Treće izdanje Waddingovih Anala____________________________________ 775

Dominik Mandić, Svezak IV

- -

Hrvatski osjećaji O. Golubovića i moje uspomene o njemu____________ 777 Konac života O. Golubovića__________________________________________ 779

5. HERCEGOVAČKI FRANJEVCI I NARODNO PROSVJEĆIVANJE_ 781 - - - - -

Franjevačke škole u Mostaru________________________________________ 781 Pučke škole u drugim mjestima Hercegovine 1865-78.________________ 782 Rad oko podizanja pučkih škola od g. 1878. do danas________________ 783 Hrv. seljačke škole fra Didaka Buntića 1911-17._____________________ 784 Rad franjevaca na pobijanju nepismenosti u najnovije vrijeme________ 786

6. GRADNJA NOVE CRKVE FRANJEVAČKE GENERALNE KURIJE U RIMU I HRVATSKI MOTIVI U NJOJ__________________________ 788 7. BL. NIKOLA TAVILIĆ I NJEGOVO PROGLAŠENJE SVECEM____ 794 1) Život i smrt bl. Nikole Tavilića____________________________________ 794 -

Izvori za poznavanje života Bl. N. Tavilića________________________________ 794 Glavne crte iz života Blaženikova________________________________________ 794 Priprave za odlučni korak_______________________________________________ 796 Javni istup pred Kadijom_ ______________________________________________ 796 Mučenička smrt________________________________________________________ 797

2) Da li se smrt bl. N. Tavilića i drugova ima smatrati pravim mučeništvom?___________________________________________________ 798 - - -

Stanovište crkveno__________________________________________________ 798 Namjera i dobra vjera braće_________________________________________ 799 Sud očevidaca i savremenika o mučeništvu Bl. N. Tavilića i drugova__ 800

3) Šta se mora učiniti, da bl. N. Tavilić bude proglašen svecem?______ 800 - - -

Proglašenje blaženim________________________________________________ 800 Širenje štovanja u hrvatskim zemljama_ _____________________________ 801 Konačni postupak za proglašenje svecem_____________________________ 802

8. HRVATSKI SVETAC NIKOLA TAVELIĆ - POVODOM NJEGOVE KANONIZACIJE: RIM, 21. LIPNJA 1970._ ______________________ 803 - - - - -

Povijesni spomenici o bl. Nikoli Taveliću______________________________ 803 Šibenik, rodno mjesto bl. Nikole Tavelića_____________________________ 806 Blaženikovo obiteljsko prezime i narodnost___________________________ 809 Vremenski podaci o životu bl. Nikole Tavelića________________________ 811 Značenje kanonizacije bl. Nikole Tavelića u današnjem životu hrvatskoga naroda__________________________________________________ 815

9. HRVATSKI FRANJEVCI SJEVERNE AMERIKE: POČECI - RAZVOJ - USPJESI_ ________________________________ 817 10. OSNOVNA ŠKOLA I DIOBA OBITELJSKE ZAJEDNICE MANDIĆ____________________________ 820 11. POZDRAV DOMOVINI_________________________________________ 823 12. PORUKA HRVATIMA U INOZEMSTVU I DOMOVINI HRVATSKOJ - PRIGODOM MOGA DIJAMANTNOGA SVEĆENIČKOGA JUBILEJA__________________ 825

PREDGOVOR [DRUGOM IZDANJU]

me dr. fra Dominika (rođ. Andrija) Mandića, hercegovačkoga franjevca (Široki Brijeg, 1889. - Chicago, 1973.), vidno je zabilježeno u povijesti hrvatskoga naroda, a posebno u povijesti Hercegovine i povijesti Hercegovačke franjevačke provincije. Njegovo se životno djelovanje odvilo na Širokom Brijegu, u Mostaru, u Rimu i Chicagu. Umro je u Chicagu 23. kolovoza 1973. Bio je čovjek velikih sposobnosti, koje je tokom života neprestano razvijao i po njima uspješno djelovao. Na sveučilištu je završio povijesne znanosti. O prvotnom pravilu (protoregula) sv. Franje pisao je doktorsku radnju, koju je objelodanio u Mostaru 1922. God 1933. objavio je u Sarajevu na latinskom jeziku šematizam hercegovačke franjevačke provincije. U Mostaru je god. 1934. izdao zbirku povijesnih izvora za prošlost Hercegovine od 1463.do 1699., a god. 1936. izašla je u Zagrebu njegova povijest duvanjske biskupije od XIV. do XVII. stoljeća. Za vrijeme boravka u Rimu nije imao mogućnosti baviti se sustavno znanstvenim radom premda nije napuštao povremena povijesna istraživanja. A kada je došao u Sjedinjene Američke Države, spočetka se brinuo izdavanjem knjiga potrebnih za hrvatsko iseljeništvo, a od god. 1955. bavi se isključivo znanstvenim proučavanjem hrvatske povijesti. Glavni predmet povijesnoga zanimanja Fra Dominika Mandića bile su pokrajine Bosna i Hercegovina. Tim predmetom bavio se od mladih dana. Baveći se prošlošću Bosne i Hercegovine, Fra Dominik se morao zanimati i drugim hrvatskim krajevima. Tako je obradio više zanimljivih pitanja stare hrvatske povijesti i objelodanio u raznim časopisima i povremenim izdanjima u inozemstvu. Te njegove radnje zapazili hrvatski povjesničar u inozemstvu, bilo zbog stručnog načina obrade, bilo zbog novih pogleda i zaključaka. Da bi ti radovi bili pristupačniji hrvatskim povjesničarima, Hrvatski povijesni institut u Rimu sakupio ih je i god. 1963. objelodanio u jednoj knjizi pod naslovom: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti. Prema Fra Dominiku, Hrvate, koji su bili iza Karpata, pozvao je u pomoć bizantski car Heraklije (610.-641.) kad su Avari god. 626. opkolili Bizant. Oni su se odazvali carevu pozivu i došli na jug kao vojničko društvo Predvodilo ih je petero braće i dvije sestre. U desetgodišnjoj borbi protjerali su Avare i osvojili sve krajeve od Istre do himarskih planina u Albaniji. Prema odredbi cara Heraklija, Hrvati su se naselili u osvojenim krajevima. Svako od sedam plemena imalo je svoj kraj. Hrvati su došli na jug kao pogani. Car Heraklije nastojao je da prijeđu na kršćanstvo. Preko svoga predstavnika u Raveni doveo je svećenike i zamolio papu Ivana IV. (640.-641.) da obnovi biskupiju bivše Salone i uspostavi joj sjedište u Splitu. Prvi splitski nadbiskup bio jer Ivan Ravenjanin, kojega je posvetio papa Ivan IV. početkom godine 641. 21

Nakon završenih ratnih pothvata Hrvati su se privikavali na nove prilike i poprimali nove navike. To je trajalo preko 100 godina. Sredinom VIII. stoljeća osjetila se potreba točnije urediti crkvene i svjetovne poslove u zemlji Hrvata. U tu svrhu hrvatski vladar Budimir (740.-780.) sazvao je god. 753. na Duvanjsko polje veliki sabor, na koji je došao izaslanik pape Stjepana II. (752.-757.) kardinal Honorije i izaslanici bizantskog cara Leo i Ivan. Na sabor je bio pozvan i sav narod Budimirove države. Na tom saboru donijete su važne odluke o crkvenim i svjetovnim poslovima hrvatske države. Od dolaska na Jadran do svršetka VIII. stoljeća, Hrvati su nesmetano držali zaposjednute zemlje. Godine 799. pojavili su se Franci, koji su htjeli osvojiti sjeverozapadne dijelove hrvatske države. Stvarno, ti hrvatski krajevi god. 803 priznali su vrhovništvo Karla Velikoga. Nakon smrti Karla Velikoga (god. 814.), franačka je država brzo oslabila pa su hrvatski vladari nastojali osloboditi se njezine vlasti. God. 879. Hrvatska je postala neovisna, a god. 923. bizantski car Roman Lakapenus poslao je hrvatskom kralju Tomislavu (910.-929.) kraljevske oznake i povjerio mu upravu dalmatinskoga vojnog okruga. Posljednji hrvatski kralj bio je Stjepan II. (1089.-1090.). Ubrzo nakon njegove smrti došao je na hrvatsko prijestolje Koloman I. Arpadović (1102.-1116.). Kad je fra Dominik Mandić objavljivao te svoje rasprave, hrvatski povjesničari u Domovini nisu ga mogli pratiti. Jedino su se katkada na nj osvrnuli, uglavnom pobijajući ga, neki hrvatski povjesničari komunističkoga povjerenja. Stoga treba pohvaliti što je HRVOJE BIBLIOTEKA odlučila predstaviti hrvatskoj javnosti pisanje o staroj hrvatskoj povijesti ovoga hrvatskog povjesničara, koji je u tuđini proučavao prošlost svoje Domovine. Zagreb, svibnja 2009.

Dr. fra Bazilije PANDŽIĆ

PRETHODNA RIJEČ [PRVOM IZDANJU]

nanstveno obrađivanje pojedinih pitanja stare hrvatske povijesti našlo je ovih zadnjih godina zanimljiv i pažnje vrijedan izražaj u istraživanjima oca Dominika Mandića. Marljivošću neumornog radnika on skuplja stare hrvatske isprave i svjedoke, preispituje već poznata povijesna vrela, kako bi u njima otkrio još nezapažene pojedinosti; traga za dosad nepoznatim podacima, da bi pomoću njih osvijetlio tamne stranice drevne prošlosti Hrvatske i Hrvata. S ovoga područja već je objelodanio lijep broj temeljnih rasprava, u kojima daje svoje, čestoput nove, poglede na neka važna pitanja hrvatske povijesti. U svakom raspravljanom pitanju on pokazuje spremu povijesnog stručnjaka, u pojedinosti prodoran i ujedno sveobuhvatan duh, vidovitost i rijetku sposobnost u prikazivanju zamršenih i teških povijesnih pitanja lakim i pristupačnim načinom. Budući da su ove njegove pojedinačne rasprave rasijane po raznim hrvatskim časopisima, smatrali smo vrijednim skupiti ih u jedan svezak i tako ujedinjene staviti na dohvat širem krugu hrvatskih čitatelja i ljubitelja hrvatske prošlosti. Uz iskreno poštovanje prema njegovu radu i njegovoj osobi, na ovaj pothvat potakla nas je posebno prigoda njegove Zlatne Mise, koju je slavio dne 4. kolovoza 1962. Zbog toga smo zamolili našega mnogopoštovanog Svečara, da pregleda neke od važnijih svojih već objelodanjenih rasprava i da nam dadne na raspolaganje one, koje je bio već pripravio za tisak, ali ih nije bio još objavio. On je to rado učinio. Prema tomu ovdje imamo drugo izdanje njegovih već objavljenih znanstvenih radova (rasprave: I., II., VII., IX., XI., XII., XVII., XX., XXI., XXII., XXIII.), jer su oni u mnogočem popravljeni i prošireni, što vrijedi osobito za XXIII. raspravu: Postanak Vlaha. Usto objavljujemo po prvi put niz rasprava (rasprave: III., IV., V., VI., VIII., X., XIII., XIV., XV., XVI., XVIII., XIX., XXIV.), koje daju čitavoj knjizi obilježje novosti i prvog susreta s piščevim razlaganjima. Sve ove rasprave očito su predradnje za jedno sistematski pisano djelo o staroj hrvatskoj povijesti, koje otac Mandić kani naskoro izdati. Kako su one pisane u obliku članaka, namijenjenih za pojedinačno izlaženje u časopisima, pisac je svaki predmet morao svestrano obraditi i smjestiti ga u širu bilo vremensku bilo mjesnu okolinu. To pak nužno vodi do ponavljanja izvjesnih činjenica i potkrjepljujućih navoda, što se posebno zapaža onda, kada su svi ovi pojedini članci skupljeni u jedan zajednički niz. Običnom čitatelju ovo ponavljanje koristi, jer ima pred sobom svaki članak kao zaokruženu cjelinu, a ni stručnjaku ne smeta, jer tako bolje upoznaje mišljenje pisca o pojedinim pitanjima. Ova knjiga, iako je skup zasebno napisanih rasprava, ipak ima obilje žje cjelovitosti: u njoj su, naime, obrađena temeljna pitanja stare hrvatske prošlosti, koja su povezana donekle svojom nutarnjom uzročnošću i 23

Dominik Mandić, Svezak IV

poredana vremenskim slijedom. Pisac pomnom raščlambom sačuvanih isprava ili potkrjepljuje novim svijetlom zaključke starijih istraživatelja, ili dolazi do novih zaključaka, koji katkad izgledaju od velike dalekosežnosti za hrvatsku povijesnu znanost. Vanjsko ruho zajedničkog izdanja ovih rasprava nastojali smo ujednoličiti, ali ipak tako da u bitnosti ostaje netaknut piščev način navođenja. Pred svakom raspravom naveli smo kratak sadržaj na latinskom jeziku, koji je do sredine prošlog stoljeća bio službeni jezik hrvatskih državnika, da i stranim stručnjacima povijesti budu pristupačna ova istraživanja. Svaki od ovih sadržaja pregledao je sam pisac te tako potvrdio, da je u njima vjerno izraženo njegova misao. Članci izlaze pod zajedničkim naslovom: Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti, koji je sam pisac odredio. Na početku knjige, stavili smo neke kratice, zajedničke svim raspravama, i popis stručne literature, a na svršetku kazalo imena i važnijih stvari, da se čitatelj mogne lakše snalaziti i izdašnije koristiti znanstvenim zaključcima. Knjiga izlazi u okviru Hrvatskog povijesnog instituta, kojeg je redoviti odbor konačno oblikovan u Rimu, i to ozbiljnim zalaganjem i samog pisca. Ali sav naš naum, da počastima mnogopoštovanog oca Dominika Mandića prigodom njegove Zlatne Mise, ne bi mogao doći do izraza bez prijateljske i rodoljubne darežljivosti hrvatskih supruga gospodina i gospođe Dr.a Ivana i Dr.ice Marije Tuškan (Cincinnati, Ohio, U.S.A.), koji su na sebe uzeli troškove tiskanja ovih Rasprava i priloga. Njihov poklon jest dar ne samo časnome Svečaru, nego i hrvatskome narodu. Iskrena hvala! Rim, 14. studenog 1963., na blagdan bl. Nikole Tavelića

fr. D. Lasić fr. B. Pandžić

KRATICE an. = anno, annis (godinê, godinâ) Archiv slavo Phil. = Arehiv für slavische Philologie 1ss., Berlin 1878ss. Arkiv pov. jug. = Arkiv za poviestnicu jugoslavensku 1-12, Zagreb 1851-75 b. = biskup bilj. = bilješka, bilješke bl. = blaženi, blažena Bog. Sm. = Bogoslovska smotra 1ss., Zagreb 1912ss. br. = broj, brojevi Bullettino = Bullettino di archeologia e storia dalmata 1-42, Spalato 1878-1922 Byz. Z. = Byzantinische Zeitschrift 1ss., Leipzig 1892ss. c. = caput, capita (poglavlje, poglavlja) can. = canon (pravilo, kanon) CIL = Corpus inscriptionum latinarum 1-16, Berolini 1863ss. Croatia S. = Croatia sacra 1-9, Zagreb 1931-9 Dict. arch. chr. = Dictionnaire dʼ archéologie chrétienne et de liturgie 1-15, Paris 1907-1953 Dict. théol. cath. = Dictionnaire de théologie catholique 1-15, Paris 1903-1950 Djela JA = Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1ss., Zagreb 1882ss. ep. = epistola, epistolae (pismo, pisma, poslanica, -ce) f., ff., fol. folium, folia (list, listovi) Glas. z. muz. = Glasnik zemaljskog muzeja 1-55, Sarajevo 18891943; N.S. 1ss., Sarajevo 1946ss. gl. = gledaj, vidi, sravni, usporedi god. = godina, godine Hist. zb. = Historijski zbornik 1ss., Zagreb 1947ss. Hoffillerov zb. = Hojfillerov zbornik (Serta Hojfilleriana), Zagreb 1940 Hrv. enc. = Hrvatska enciklopedija 1-5, Zagreb 1941-5 izd. = izdao, izdali, izdanje JA = Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Jug. ist. čps. = Jugoslavenski istoriski časopis 1ss., Ljubljana-Zagreb-Beograd 1934ss. knj. = knjiga lib. = liber, libri (knjiga, knjige) nadb. = nadbiskup n. = numerus (broj) MGH SS = Monumenta Germaniae historica - Scriptores 1ss., Hannoverae 1826ss. 25

Dominik Mandić, Svezak IV − Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti

MPG MPL Mont. Slav. Mer. Nast. vjes. n. dj. n. izd. n. mj. N. S. o. p., pp., pag. patr. pogl. Poviest BiH r r. Rad JA Radovi JA Zadr. Radovi St. inst. Reg. Real-Enc.

Rev. bén. s., ss. Sitzungsb. AWW Slovo Srp. akad. SS. rerum hung. st. Starine JA str.

= J.-P. Migne: Patrologiae cursus..., series graeca 1-161, Parisiis 1864ss. = J.-P. Migne: Patrologiae cursus..., series latina 1-221, Parisiis 1844ss. = Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, izd. JA, 1ss., Zagreb 1868ss. = Nastavni vjesnik 1ss., Zagreb 1892ss. = navedeno djelo = navedeno izdanje = navedeno mjesto (loco citato, ibidem) = Nova serija, novi niz = oko, okolo, otprilike = pagina, paginae (stranica, stranice) = patijarh = poglavlje, poglavlja = Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463. I, Sarajevo 1942 = recto (prva stranica lista) = redak = Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1ss., Zagreb 1867. = Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 1ss., Zagreb 1954. = Radovi Staroslavenskog instituta 1ss., Zagreb 1953ss. = Regestum, Regesta = Pauly - G. Wissowa, Real-Encyclopädie der klassischen Altertumswissenschaft 1-25, Stuttgart 1893-1959; 2. Reihe (R-Z), Stuttgart 1914-1958; Supplement 1-9, Stuttgart 1903-1962. = Revue bénédictine, Abbaye de Maredsous (Belgija) = slijedeći (redak, reci), slijedeća (stranica, stranice); latinski: sequens, sequentes. Također: sanctus, -ta, sancti, -tae (sveti, sveta). = Sitzungsberichte der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften. Philosophisch-historische Classe 1ss., Wien. 1848ss. = Slovo 1ss., Zagreb 1951ss. = Srpska kraljevska akademija nauka, Beograd = Scriptores rerum hungaricarum 1ss., Budapest 1937ss. = stoljeće = Starine. Na sviet izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1ss., Zagreb 1869ss. = stranica, stranice