N O V I Z AV J E T
NOVI ZAVJET Novi zavjet s grčkog izvornika preveo Ljudevit Rupčić 11. izdanje
HRVATSKO BIBLIJSKO DRUŠTVO Zagreb
NAŠA OGNJIŠTA Tomislavgrad 2013.
Prijevod: Ljudevi Rupčić Copyright © Hercegovačka franjevačka provincija Mostar Sva prava pridržana. Niti jedan dio ove knjige ne smije se objaviti ili otisnuti bez prethodne pismene suglasnosti Hercegovačke franjevačke provincije Mostar. Izdavači: Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, Ratkajev prolaz 2 Naša Ognjišta, Tomislavgrad, Trg fra Mije Čuića 1 Za izdavače: Damir Lipovšek fra Gabrijel Mioč Tisak: Korea Kina Imprimatur: Biskupska Konferencija BiH br. 250/96 ISBN: 978-953-6709-93-9 978-953-6709-63-2 (tvrdi uvez)
NOVI ZAVJET
M AT E J
Evanelje po Mateju
DJETINJSTVO OBEΔANOG MESIJE ISUSA KRISTA Isusovo ljudsko podrijetlo Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova: 2 Abraham rodi Izaka, Izak rodi Jakova, Jakov rodi Judu i braÊu njegovu. 3 Juda s Tamarom rodi Peresa i Zeru, Peres rodi Hecrona, Hecron rodi Arama. 4 Aram rodi Aminadaba, Aminadab rodi Nahπona, Nahπon rodi Salmona, 5 Salmon s Rahabom rodi Booza, Booz s Rutom rodi Obeda, Obed rodi Jiπaja, 6 Jiπaj rodi kralja Davida. David sa æenom Urijinom rodi Salomona,
1
1,1-7: U Isusovu rodoslovlju nisu spomenuti svi njegovi prei, nego samo oni koji su sa stajaliπta Matejeva evanelja znaËajniji. Iz njega se jasno vidi da je Isus Ëovjek, Æidov, potomak Abrahamov, Davidov i Josipov. Krvna veza s Abrahamom osigurava mu blistava mesijanska obeÊanja πto ih je Bog obeÊao Abrahamu i njegovu potomstvu. Veza s Davidom daje mu pravo na vjeËno kraljevanje koje je Bog zajamËio Davidovu potomstvu. A Josipovo zakonsko oËinstvo - jaËe nego krvno - dovodi ga u vezu i s Abrahamom i s Davidom. 1: flRodoslovlje« doslovno znaËi flknjiga postanka« i odnosi se na cijelo Matejevo Evanelje, a odgovara starozavjetnoj flKnjizi postanka« (Post 2,4; 5,1). I kako Stari zavjet poËinje sa stvaranjem staroga, materijalnog i prolaznog svijeta, tako Novi
7
1,7-16
M AT E J
7
Salomon rodi Roboama, Roboam rodi Abiju, Abija rodi Asu, 8 Asa rodi Joπafata, Joπafat rodi Jorama, Joram rodi Uziju, 9 Uzija rodi Joatama, Joatam rodi Ahaza, Ahaz rodi Ezekiju, 10 Ezekija rodi Manaπe, Manaπe rodi Amona, Amon rodi Joπiju, 11 Joπija rodi Jehoniju i braÊu njegovu u vrijeme prognanstva u Babilon. 12 Poslije prognanstva u Babilon, Jehonija rodi ©eltiela, ©eltiel rodi Zerubabela, 13 Zerubabel rodi Abijuda, Abijud rodi Eliakima, Eliakim rodi Azora, 14 Azor rodi Sadoka, Sadok rodi Ahima, Ahim rodi Elijuda, 15 Elijud rodi Eleazara, Eleazar rodi Matana, Matan rodi Jakova, 16 Jakov rodi Josipa, muæa Marije, od koje bî roen Isus zvani Krist. zavjet poËinje sa stvaranjem novoga, neprolaznog svijeta, koji su veÊ davno prije Proroci navijestili, a Isus Krist svojim roenjem poËeo ostvarivati. On je njegov flPoËetak« (Kol 1,18), flPrvoroenac« (Lk 2,7, Kol 1,15) i flPunina« (Ef 1,23). flRodoslovlje« je dio flpovijesti stvaranja«. - Ime flIsus« potjeËe od aramejske rijeËi Jeπua = Spasitelj. GrËka rijeË flKrist« isto je πto i hebrejska Maπiah - Pomazanik. - flSin Davidov« je proroËki naziv za buduÊeg Mesiju.
8
M AT E J
1,17-25
17 Svega, dakle: od Abrahama do Davida Ëetrnaest koljena; od Davida do prognanstva u Babilon Ëetrnaest koljena; od prognanstva u Babilon do Krista Ëetrnaest koljena.
Isusovo roenje 18 A roenje Isusa Krista bijaπe ovako: Poπto je njegova majka Marija postala æenom Josipu - prije nego se sastaπe - pokaza se trudnom po Duhu Svetom. 19Nato Josip, muæ njezin, jer je bio pravedan i jer je nije htio javno osramotiti, naumi je potajno otpustiti. 20Poπto to on odluËi, ukaza mu se u snu aneo Gospodnji i reËe: flJosipe, sine Davidov, ne boj se doma uzeti æenu svoju Mariju jer je u njoj zaËeto od Duha Svetoga. 21Rodit Êe sina kojemu Êeπ nadjenuti ime Isus; jer, on Êe spasiti narod svoj od grijeha njegovih.« 22Ali sve se to dogodilo tako da se izvrπi πto je Gospodin rekao po proroku: 23 Evo, Djevica Êe zatrudnjeti i roditi sina, i dat Êe mu ime Emanuel, πto znaËi: Bog je s nama. 24 A kad se Josip probudi, uËini kako mu bijaπe zapovjedio aneo Gospodnji; uze doma æenu svoju. 25I nije ju poznavao dok ona rodi sina. I on mu nadjenu ime Isus. 17: Isusova prapovijest podijeljena je na tri odsjeka, na 3x14. Broj 14 je pun znaËenja jer se sastoji od 2x7, a 7 je svet broj. On takoer oznaËuje puninu i savrπenstvo. Prema tome, Isus je punina, cvijet i kruna SZ. 18: Æidovske su zaruke imale stvarne i pravne uËinke: dvoje zaruËenih postali bi pravi muæ i æena, a njihova djeca bila bi zakonita djeca. Nevjernosti takve zaruËnice kaænjavane su kao i nevjernosti svake druge æene. - Duh je stvaralaËka Boæja sila koja daje ljudski æivot ovom djetetu. 21: flIsus« = Bog spasava. To ime oËituje njegovu osobu i djelo. 23: Iz 7,14. 25: flNije ju poznavao dok rodi« ne znaËi da ju je braËno poznavao poslije Isusova roenja. Tim se kaæe isto kao kad se za nekoga tvrdi da nije pio vina do smrti. Ako ga nije pio do smrti, nipoπto ne znaËi da ga je pio poslije nje. Ovdje se tvrdi da Josip nije Isusov naravni, nego zakonski otac. Marija je zaËela po Duhu Svetom, a ne Josipovim tjelesnim sudjelovanjem. Zato je djevica prije
9
2,1-10
M AT E J
Pohod magâ Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskom, za vrijeme kralja Heroda, eto, dooπe s istoka magi u Jeruzalem 2i upitaπe: flGdje je novoroeni kralj æidovski? Jer, vidjesmo njegovu zvijezdu gdje izlazi i doosmo mu se pokloniti.« 3 Kada to Ëu kralj Herod, uplaπi se, a s njim i sav Jeruzalem. 4 Sabra sve glavare sveÊeniËke i narodne knjiæevnike, te istraæivaπe od njih gdje se ima roditi Krist. 5A oni mu odgovoriπe: flU Betlehemu judejskom, jer je ovako pisao prorok: 6 I ti, Betleheme, zemljo Judina, nipoπto nisi najmanji meu glavnim gradovima Judinim, jer Êe iz tebe iziÊi voa, koji Êe biti pastir naroda moga Izraela.« 7 Potom Herod potajno dozva te mage i pomno od njih istraæi vrijeme kad im se ukazala zvijezda. Zatim ih posla u Betlehem govoreÊi: 8flIdite i pomno se raspitajte za dijete! Kad ga pronaete, javite mi, da bih i ja doπao i poklonio mu se!« 9 Oni, sasluπavπi kralja, pooπe naprijed. I, evo, zvijezda, koju bijahu opazili gdje izlazi, iπla je pred njima dok se ne zaustavi nad mjestom gdje bijaπe dijete. 10Kad ugledaπe zvijezdu, magi se obradovaπe vrlo velikom radoπÊu.
2
poroda, u porodu i poslije poroda. To je sve zajamËeno Sv. pismom i Predajom. U Æidovâ je zakonsko oËinstvo bilo jaËe nego tjelesno.Tako je Josip u uzviπenijem smislu Isusu otac nego tjelesni oËevi svojoj naravnoj djeci. 2,1: Betlehem je oko 7 km juæno od Jeruzalema. - Herod Veliki, sin Heroda Antipe, vladao je od god. 40. - 4. pr. Krista. Prema tome, Isus se rodio god. 8. 7. prije krπÊanske ere. - flMagi« su na Istoku, posebno u Babiloniji, bili uËeni ljudi. Stanovali su na vladalaËkim dvorovima i bili savjetnici. KrπÊanska ih starina naziva kraljevima zbog kraljevskih darova koje su sa sobom donijeli Isusu. A sve to je opet u vezi sa starozavjetnim proroËanstvima o kraljevima - poklonicima i njihovim darovima (Iz 60,3. 6; Ps 72,10. 15). Cijeli dogaaj ima trajno znaËenje. Isus, Mesija, flzvijezda iz Jakova« (Br 24,17), neprestano privlaËi i za sobom vodi uËenjake i vladare (usp. 2 Pt 1,19; Otk 22,16). Taj je dogaaj joπ u toku, a svrπit Êe se svrπetkom svijeta. 6: Mih 5,1; 2 Sam 5,2.
10
M AT E J
2,11-18
11 Uoπe u kuÊu i ugledaπe dijete s Marijom, majkom njegovom; padoπe niËice i pokloniπe mu se. Zatim otvoriπe riznice svoje te ga obdariπe zlatom, tamjanom i smirnom. 12 Poslije toga, u snu primiπe uputu od Boga da se ne vraÊaju Herodu, i vratiπe se drugim putem u svoju zemlju.
Bijeg u Egipat 13 Kad su oni otiπli, aneo se Gospodnji ukaza Josipu u snu i reËe: flUstani, uzmi dijete i njegovu majku pa bjeæi u Egipat i ostani ondje dok te ne obavijestim, jer Herod namjerava potraæiti dijete da ga ubije.« 14 On tada ustane, uze noÊu dijete i majku njegovu te ode u Egipat. 15Tu ostade do Herodove smrti, tako da se ispuni πto je Gospodin rekao po proroku: Iz Egipta pozvah sina svojega. Pokolj nevine djeËice 16 Potom se Herod, videÊi da su ga magi izigrali, vrlo rasrdi, te naredi da se smaknu u Betlehemu i njegovoj okolici sva muπka djeca od dvije godine pa naniæe prema vremenu koje bijaπe pomno istraæio od magâ. 17Potom se ispuni rijeË proroka Jeremije: 18 U Rami se Ëu glas, plaË i jauk velik: 11: Usp. Iz 60,6; Ps 72,10. 15. IzruËeni su darovi puni znaËenja. Zlato i tamjan posvetni su darovi poganskih kraljeva, a smirna, prema Izl 30,23, sluæi za sveÊeniËko pomazanje. Time su poganski narodi, preko svojih zastupnika, u Isusu priznali mesijanskog kralja - sveÊenika. 15: Hoπ 11,1. 16: Betlehem je s okolicom mogao imati kojih 1000 stanovnika. Prema tome se broj pobijene djeËice kreÊe izmeu 10 i 20. PoznavajuÊi krvoloËnu Herodovu narav i postupak s najuæom rodbinom, car August je rekao: flBolje je biti Herodova svinja ( hys ) nego Herodov sin ( hyios )«. 17-18: Jr 31,15. - Ovaj je tekst u vezi s asirskim uniπtenjem i odvoenjem u ropstvo Efraimovih, Manaπeovih i Benjaminovih potomaka koje oplakuje baka Rahela. Njezin je grob - prema predaji - bio na podruËju Betlehema (Post 3, 1920).
11
2,19-3,2
M AT E J
Rahela tuæi za djecom svojom, neÊe da se utjeπi, jer ih viπe nema. Povratak iz Egipta 19 Kad umrije Herod, aneo se Gospodnji ukaza u snu Josipu, u Egiptu,20i reËe mu: flUstani, uzmi dijete i majku njegovu te idi u zemlju izraelsku, jer su umrli oni koji su traæili æivot djetetov«. 21Tada on ustade, uze dijete i njegovu majku te doe u zemlju izraelsku. 22Ali kad Ëu da u Judeji kraljuje Arhelaj umjesto svoga oca Heroda, poboja se otiÊi onamo. Poπto primi u snu opomenu od Boga, ode u galilejski kraj. 23Tamo doe i nastani se u gradu zvanom Nazaret, da bi se ispunilo πto je reËeno po prorocima: Bit Êe zvan NazareÊaninom.
PROGLAS KRALJEVSTVA NEBESKOG Propovijedanje Ivana Krstitelja U ono vrijeme pojavi se Ivan Krstitelj, propovijedajuÊi u pustinji judejskoj: 2flObratite se - govorio je - jer je blizu kraljevstvo nebesko!«
3
22: Arhelaj je bio sin Heroda Velikoga. Po oËevoj smrti bio je priznat za kralja samo nad Judejom. Krvoloπtvom i divljaπtvom bio je ravan svom ocu. Vladao je do god. 6. poslije Krista, kada su ga Rimljani skinuli s prijestolja. U Galileji je vladao njegov brat Herod Antipa. 23: Nazaret je mjestance u Galileji, udaljeno od Jeruzalema 120 km. Danas je to velik i moderan grad. Teπko je pogoditi u kakvu vezu dovodi Matej starozavjetna proroËanstva i Isusov boravak u Nazaretu. Izaija (11,1 i 53,2) govori o buduÊem Mesiji kao Davidovu flizdanku« (neser). Ta rijeË ima vanjske sliËnosti s Nazaretom. Vjerojatno Matej saæima sva proroËka svjedoËanstva o skromnom Mesijinu podrijetlu u jedno i tako ih dovodi u vezu s neznatnoπÊu gradiÊa Nazareta, iz kojeg Êe Isus iziÊi i zapoËeti svoju mesijansku djelatnost. Nasuprot Jeruzalemu i njegovim velikanima stoji Nazaret i njegov Stanovnik. 3,1: Judejska je pustinja kraj na sjevernom dijelu Mrtvoga mora (usp. Mk 1,4; Lk 3,2).
12
M AT E J
3,3-7
3
To je, uistinu, onaj o kojem je prorok Izaija govorio: Glas vjesnikov u pustinji: Pripravite put Gospodnji, ravnajte mu staze! 4 A on, naime Ivan, imao je odijelo od devine dlake i o bokovima koæni pâs. Hranom mu bijahu skakavci i divlji med. 5Potom su k njemu dolazili Jeruzalem i sva Judeja skupa s jordanskom okolicom. 6Oni su ispovijedali svoje grijehe, a on ih je krπtavao u rijeci Jordanu. 7 Kad vidje mnogo farizeja i saduceja gdje mu dolaze na krπtenje, reËe im: flZmijski skoti! Tko vas naputi da 2: flObratite se« - u grËkom tekstu: metanoeite - traæi potpun preobraæaj u mislima, osjeÊajima i djelima. - Matej - za razliku od ostalih evanelista - radije kaæe: flkraljevstvo nebesko« nego flBoæje«. Oba izraza oznaËuju posve istu stvarnost. Ali, kako je Mojsijev Zakon zabranjivao izgovarati Boæje ime uzalud, Æidovi su nastojali izbjeÊi i svaku prigodu za to pa su umjesto flBoæji« upotrebljavali flnebeski«. U Isusovo vrijeme kraljevstvo nebesko ili Boæje oznaËuje Boæju kraljevsku vlast nad svim vidljivim i nevidljivim, danaπnjim i buduÊim. Mojsije, suci i kraljevi bili su samo Boæji predstavnici u narodu, a sam je Bog bio pravi vladar i kralj. To je priznavao svaki Æidov. Nisu se samo slagali u naËinu kako Êe se to kraljevstvo u vidljivu obliku ostvariti i u uvjetima njegova vladanja. ObiËan je svijet oËekivao slavnog kralja (Mesiju) koji Êe osloboditi Æidove od tlaËitelja i sav svijet podvrÊi njihovoj vlasti. Uz to su sanjarili o velikom zemaljskom blagostanju. Cijeli Isusov nauk pokazat Êe postupno, ali jasno, koliko se u tom razilaze Boæje i ljudske misli. 3: Iz 40,3. 4: Govor je o jednoj vrsti skakavaca koje je siromaπni svijet na Istoku pekao i jeo. Usp. 2 Kr 1,8. 6: Ivanovo krπtenje nije opraπtalo grijeha, nego je samo oznaËavalo unutarnje obraÊenje. 7: Farizeji (= flodvojeni«) potjeËu iz makabejskih vremena. SaËinjavali su jaku i utjecajnu druπtvenu i vjersku stranku u æidovskom javnom æivotu. Bili su poznati po odbijanju svakog dodira s grËko-rimskom kulturom i strogoj privræenosti slovu Mojsijeva Zakona. Saduceji su, naprotiv, imali posebne poglede na sve to i bili skloni ne samo grËkoj kulturi nego su i æivjeli u dobrim odnosima s tuinskom vlasti. - Zmije = zmije otrovnice. Tako viπe dolazi do izraæaja jaËina slijedeÊih redaka.
13
3,8-17
M AT E J
umaknete buduÊoj srdæbi? 8Rodite, dakle, plodom, koji odgovara obraÊenju! 9Ne dosjetite se u sebi reÊi: ’Imamo za oca Abrahama’, jer, kaæem vam, Bog moæe od ovih stijena podiÊi Abrahamu djecu! 10VeÊ je poloæena sjekira na korijen stablima: svako Êe stablo koje ne daje dobra roda biti posjeËeno i baËeno u oganj. 11Ja vas doduπe krstim vodom za obraÊenje, ali onaj koji dolazi iza mene jaËi je od mene. Ja nisam dostojan skinuti mu obuÊu. On Êe vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. 12VijaËa mu u ruci. I, oËistit Êe svoje ovrπeno æito; skupit Êe svoju pπenicu u æitnicu, a pljevu Êe saæeÊi ognjem neugasivim.«
Isusovo krπtenje 13 Potom doe Isus iz Galileje do Jordana k Ivanu da ga on krsti. 14A Ivan ga htjede odvratiti govoreÊi: flTreba da ti krstiπ mene, pa ti ipak dolaziπ k meni!« 15Ali mu Isus odvrati: flPusti sada, jer nam tako dolikuje da ispunimo sve πto je pravedno.« Potom ga pripusti. 16 Kad je Isus bio krπten, odmah izie iz vode. I, evo, otvoriπe se nebesa te on ugleda Duha Boæjega gdje silazi kao golub i spuπta se na njega. 17I, evo, glas s neba reËe: flOvo je Sin moj, Ljubimac, koji mi je mio!« 9: Farizeji su dræali da im sama tjelesna pripadnost Abrahamu osigurava blagoslov koji je Bog obeÊao njemu i njegovu potomstvu. Meutim, to je obeÊanje dano onima koji su s Abrahamom srodni po vjeri, a ne po krvi (usp. Rim 4,16-17). 15: ObraÊenjem i krπtenjem, kao vanjskim znakom unutarnjeg obraÊenja, ljudi priznaju da je potreban potpuno nov odnos s Bogom. Tako i Isus podlaæuÊi se Ivanovu krπtenju takoer priznaje potrebu novog ugovornog odnosa koji Bog æeli sklopiti uspostavljanjem Boæjeg kraljevstva. 16: Golub je kao i poslije Potopa glasnik spasa. 17: Usp. Iz 42,1; Ps 2,1.
14
M AT E J
4,1-11
Sotona napastuje Isusa Potom Duh odvede Isusa u pustinju da ga napastuje avao. 2Postio je Ëetrdeset dana i Ëetrdeset noÊi, potom, ogladnje. 3Tada mu pristupi napasnik i reËe: flAko si zaista Sin Boæji, naredi da ovi kamenovi postanu kruhovi«. 4A on odvrati: flPisano je: Nijedan Ëovjek ne moæe æivjeti samo o kruhu, nego o svakoj rijeËi koja izlazi iz usta Boæjih.« 5 Potom ga avao povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama 6i reËe mu: flAko si zaista Sin Boæji, baci se dolje, jer je pisano: Anelima svojim naredit Êu o tebi da te nose na rukama, da ne bi gdje nogom udario o kamen.« 7 Isus mu reËe: flTakoer je pisano: Ne kuπaj Gospodina, Boga svojega!« 8 Joπ ga povede avao na goru vrlo visoku te mu pokaza sva kraljevstva ovoga svijeta i njihovu raskoπ, 9pa mu reËe: flSve Êu ti ovo dati ako padneπ niËice te mi se pokloniπ«. 10ReËe mu potom Isus: flOdstupi, sotono, jer je pisano: Gospodinu, Bogu svojemu klanjaj se, njemu jedinomu sluæi!« 11 Potom ga ostavi avao, a pristupiπe aneli te su ga dvorili.
4
4,1-11: Usp. Lk 4,1-13 s opaskama! 4,1: flDuh«: Duh Sveti. 2: Takoer je i Mojsije postio 40 dana i noÊi prije nego je predao Zakon æidovskomu narodu (usp. Izl 34,28). Isus je novi Mojsije. Njegov Zakon je novi zakon Boæjemu narodu. 4: Pnz 8,3. 5: flVrh« Hrama je kula na jugoistoËnom uglu hramske ograde, okrenuta Maslinskoj gori, 70 m nad potokom Kedronom. 6: Ps 91,11-12. 7: Pnz 6,16. 10: Pnz 6,13.
15