Biblija. Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta | Ivan Evanđelist Šarić

BIBLIJA SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA

Prijevod: Ivan Evanđelist Šarić Biblijska revizija: Stari zavjet (osim Psalama i deuterokanonskih knjiga): Karlo Višaticki Psalmi: Božo Odobašić Novi zavjet i deuterokanonske knjige Starog zavjeta: Mato Zovkić Jezična revizija: Marko Alerić Teološka redaktura: Zvonimir Kurečić Stručni savjetnik Središnjeg biblijskog društva: Thomas Kaut Urednik: Zvonimir Kurečić Unos teksta i korektura: Slavko Vlahov Prijelom: Filip Vacek Copyright: © Hrvatsko biblijsko društvo Sva prava pridržana. Niti jedan dio ove knjige ne smije se objaviti ili otisnuti bez prethodne pismene suglasnosti Hrvatskog biblijskog društva.

Izdavač: Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, Ratkajev prolaz 2, www.hbd.hr Za izdavača: Damir Lipovšek Suizdavači: Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo, Kaptol 7 Verbum, Split, Trumbićeva obala 12 Naša Ognjišta, Tomislavgrad, Trg fra Mije Čuića 1 Imprimatur: Biskupska Konferencija BiH br. 23/2006 od 31. siječnja 2006.

Motiv sa naslovnice kožnog PU uveza: Bordura s ornamentalnim motivom lozice uzeta sa Bašćanske ploče ISBN: Tvrdi uvez s bočnim indeksom i pozlatom 978-953-6709-56-4 (HBD) 978-953-235-110-1 (Verbum) Dvobojni tvrdi uvez s bočnim indeksom i pozlatom 978-953-6709-75-5 (HBD) Odrezani tvrdi uvez s pozlatom 978-953-6709-75-5 (HBD) Kožni PU uvez s patentnim zatvaračem 978-953-6709-75-5 (HBD) Tisak: Južna Koreja

BIBLIJA SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA Preveo Ivan Ev. Šarić 10. popravljeno izdanje

HRVATSKO BIBLIJSKO DRUŠTVO Zagreb VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA Sarajevo

VERBUM Split

NAŠA OGNJIŠTA Tomislavgrad 2016.

Proslov nadbiskupa vrhbosanskog Od srca zahvaljujem Hrvatskomu biblijskom društvu na Ûelu s predsjednikom Zvonimirom KureÛiÜem i izvršnim direktorom Damirom Lipovšekom što su pokrenuli i priveli kraju rad na popravljenom izdanju Svetoga pisma koje je po mandatu hrvatskih biskupa preveo i dao tiskati moj prethodnik Ivan Evanßelist ŠariÜ.

Podsjetimo se da je zagrebaÛki nadbiskup Antun Bauer god. 1928. povjerio Antunu SoviÜu, profesoru biblijskih disciplina na KatoliÛkome bogoslovnom fakultetu SveuÛilišta u Zagrebu, da prevede s izvornih jezika Stari zavjet koji hrvatski biskupi žele izdati u povodu proslave 1300 godina veza Hrvata sa Svetom Stolicom i pokrštenja našega naroda (641.-1941.). Profesor SoviÜ smatrao je da prijevod treba biti privlaÛan i pravoslavnim Ûitateljima Kraljevine Jugoslavije te je zato tri godine boravio u Šumadiji uÛeÜi puÛki jezik. Kada je 1939. dovršio i tiskao 16 oglednih stranica iz razliÛitih knjiga, struÛnjaci za hrvatski jezik i sami biskupi žestoko su se usprotivili »istoÛnim« varijantama za osobna i zemljopisna imena. Kako prevoditelj nije odstupao od svojih kriterija, hrvatski su biskupi na zasjedanju Poslovnog odbora Biskupskih konferencija 11. i 12. lipnja 1940. odluÛili tu zadaÜu povjeriti vrhbosanskom nadbiskupu ŠariÜu, i o tome ga je pismeno izvijestio predsjednik Biskupskih konferencija zagrebaÛki nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac. Nadbiskup ŠariÜ je u pismu prihvaÜanja od 24. lipnja iste godine najavio da Üe se pri prevoßenju oslanjati na Vulgatin latinski tekst - kao veÜina tadašnjih katoliÛkih prevoditelja - te ga usklaßivati s izvornikom gdje to bude potrebno. Ujedno je najavio da kani prevesti i Novi zavjet »da imadnemo jednoliko cijelo Sveto pismo«. Prvi svezak (povijesne knjige Starog zavjeta) tiskan je u Sarajevu u ožujku 1942., drugi (pouÛne i proroÛke knjige Starog zavjeta) u veljaÛi 1943., treÜi (Novi zavjet) u listopadu 1943.

Za vrijeme izbjeglištva nadbiskupa ŠariÜa, u Madridu je 1953. iznova tiskan prijevod Novoga zavjeta te ponovno u Austriji 1967. u džepnom formatu za hrvatske vjernike na »privremenom« radu u zemljama zapadne Europe. Luka BrajnoviÜ, hrvatski književnik i kasnije profesor svjetske književnosti i novinarske etike na KatoliÛkome sveuÛilištu u Pamploni, priredio je u Madridu 1960. novo, popravljeno izdanje prijevoda cijeloga Svetog pisma te ga izdao u jednom svesku. Nadbiskupu ŠariÜu, koji je od 1945. do smrti 1960. tugovao za svojom domovinom i nadbiskupijom, bila je to velika utjeha pred prijelaz u vjeÛnost. U travnju 1997., nakon pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu, prenijeli smo smrtne ostatke nadbiskupa ŠariÜa s groblja u Madridu u grobnicu koju je on sam za sebe spremio u crkvi sv. Josipa u Sarajevu i tako ispunili njegovu želju izraženu pred smrt.

Spomenuti djelatnici Hrvatskoga biblijskog društva iz Zagreba procijenili su da bi bilo dobro uz prijevod Svetoga pisma, koji od 1968. tiska KršÜanska sadašnjost u Zagrebu, prirediti i popravljeno izdanje ŠariÜeva prijevoda kao još jednu ponudu ljubiteljima i prouÛavateljima RijeÛi Božje na hrvatskom. S tim su ciljem sklopili s Vrhbosanskom nadbiskupijom ugovor 10. ožujka 2004. i organizirali rad. Naši bibliÛari Božo OdobašiÜ, Karlo Višaticki i Mato ZovkiÜ marljivo su ŠariÜev prijevod uskladili sa znanstvenim izdanjem Biblije na hebrejskom i grÛkom, poštujuÜi jezik i stil prvog prevoditelja. Glavni izdavaÛ uz to je organizirao usklaßivanje s hrvatskim standardnim jezikom i pravopisom, a što je uÛinio Marko AleriÜ. Zahvaljujem svima koji su uložili svoj struÛni trud na ovom prireßivanju još jedne Biblije na hrvatskom, radostan što Üe tek sada ŠariÜev prijevod dobiti priliku za istinski prijem u Crkvi meßu Hrvatima i u široj javnosti, jer je od 1945. do 1990. ŠariÜev teološki i književni rad bio ne samo ignoriran nego su komunistiÛke vlasti zabranjivale unositi u domovinu njegove knjige.

Drugi vatikanski sabor obogatio je Ûitanje RijeÛi Božje u liturgiji Crkve, tj. u euharistijskom slavlju, u slavljenju sakramenata i moljenju Ûasoslova, te zatražio da se prireßuju »prikladni i ispravni prijevodi na razne jezike« kako bi »Kristovim vjernicima bio širom otvoren pristup k Svetom pismu« (DV 22). Osim što se s RijeÛju Božjom susreÜemo u liturgiji Crkve, mi to Ûinimo takoßer u molitvenim i biblijskim skupinama te u osobnom prouÛavanju. Sabor nas sa svetim Jeronimom uÛi da »uÛestalim Ûitanjem božanskih Pisama izuÛavamo najuzvišenije znanje – Isusa Krista (Fil 2,3).

Jer ne poznavati Pisma to je ne poznavati Krista« (DV 22). Sabor nadalje potiÛe: »A neka drže u pameti da Ûitanje Svetoga pisma treba da prati molitva: da ono postane razgovor izmeßu Boga i Ûovjeka. Jer, njemu govorimo kad molimo, njega slušamo kad Ûitamo božanske poruke« (DV 25). KarmeliÜanka sveta Terezija od Djeteta Isusa (1873-1897.), zbog razlike u francuskim prijevodima Svetoga pisma, govorila je: »Kad bih bila sveÜenik, temeljito bih nauÛila hebrejski i grÛki da upoznam božansku misao onako kako se Bog udostojao izraziti je našim ljudskim jezikom«. Zato teolozi s poštovanjem tumaÛe i zajedno sa studentima teologije prouÛavaju RijeÛ Božju na izvornim jezicima. Onima kojima je nedostupno to blago na izvornim jezicima, ostaje ponizno i ustrajno služenje dobrim prijevodima te usporeßivanje prijevoda, kako bi osobno upoznali ne samo što je »Bog nekoÜ govorio ocima po prorocima« (Heb 1,1) nego što i nama danas govori u razliÛitim okolnostima našeg osobnog i zajedniÛkog življenja.

Zajedno s biskupima Bosne i Hercegovine preporuÛujem ovo popravljeno izdanje ŠariÜeva prijevoda uvjeren da Üe prouÛavatelji RijeÛi Božje u njemu nalaziti duhovnu okrepu i lijepu hrvatsku rijeÛ. Neka Bog blagoslovi sve koji su ovo izdanje priredili, koji Üe ga širiti i upotrebljavati u osobnom razmatranju ili u radu u biblijskim skupinama.

Sarajevo, 2. prosinca 2005.

Vinko kardinal PuljiÜ, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

Predgovor uz 2. popravljeno izdanje prijevoda Svetoga pisma Ivana Evanßelista ŠariÜa, nadbiskupa vrhbosanskoga Prvotni cilj Hrvatskog biblijskog društva je pružiti ljubiteljima RijeÛi Božje Bibliju na hrvatskom jeziku po pristupaÛnoj cijeni. Uz postojeÜi prijevod Biblije u izdanju KršÜanske sadašnjosti koji se upotrebljava u liturgiji, odluÛili smo pripremiti novi suvremeni prijevod. S tim ciljem Hrvatsko biblijsko društvo okupilo je skupinu struÛnjaka koji rade na pripremi posve novoga prijevoda Biblije.

Dok se ne završi novi prijevod Biblije Hrvatsko biblijsko društvo odluÛilo je ponovno popraviti i izdati Sveto pismo u prijevodu vrhbosanskog nadbiskupa Ivana Evanßelista ŠariÜa, jer je taj prijevod veÜini bio nepoznat i nedostupan. NaÛela za popravljanje ŠariÜeva prijevoda: 1. uskladiti prijevod sa znanstvenim izdanjem Staroga zavjeta na hebrejskom, deuterokanonskih knjiga na grÛkom i Novoga zavjeta na grÛkom 2. preraditi i skratiti uvode u pojedine knjige 3. zadržati samo bitne bilješke 4. poštivati, u najveÜoj moguÜoj mjeri, ŠariÜev jezik i stil, ali ga ipak usklaßujuÜi s hrvatskim standardnim jezikom 5. ime Gospodin koristiti u svim knjigama, a ime Gospod zadržati samo u Psalmima 6. naziv Pasha ostaviti u Starom zavjetu a Vazam u Novom zavjetu.

U popravljanje ŠariÜeva prijevoda uložili su veliki trud ovi bibliÛari. Karlo Višaticki, docent Staroga zavjeta na KatoliÛkom bogoslovnom fakultetu u akovu SveuÛilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, pregledao je sve knjige Staroga zavjeta koje su predane na hebrejskom jeziku. Božo OdobašiÜ, predavaÛ starozavjetnih disciplina na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu, pregledao je Psalme. Mato ZovkiÜ, profesor novozavjetnih disciplina na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu, pregledao je devet deuterokanonskih knjiga Staroga zavjeta koje su predane samo na grÛkom i sve knjige Novoga zavjeta.

BuduÜi da je Mato ZovkiÜ veÜ 1989. pregledao ŠariÜev prijevod Novoga zavjeta s nakanom da bude objavljen, prilikom sadašnjega pregledanja unio je svoje znanstvene spoznaje i na nekim mjestima uÛinio dublje zahvate u skladu s današnjim stanjem novozavjetnih disciplina. Uvode i bilješke su skratili i preradili, a osobna i zemljopisna imena preuzeta su iz izdanja Biblije KršÜanske sadašnjosti. Marko AleriÜ, asistent na Filozofskom fakultetu i KatoliÛkom bogoslovnom fakultetu SveuÛilišta u Zagrebu, uskladio je prethodno pregledan i doraßen tekst s današnjim hrvatskim standardnim jezikom. Zvonimir KureÛiÜ, predsjednik Hrvatskog biblijskog društva, obavio je teološku redakturu. Thomas Kaut, savjetnik za prijevode Biblije Središnjeg biblijskog društva (UBS), pomagao je struÛnim savjetima. TehniÛku pripremu su izvršili Damir Lipovšek, izvršni direktor Hrvatskoga biblijskog društva, i suradnici Valerija PandžiÜ, Filip Vacek i Slavko Vlahov.

Prilikom pregledavanja i popravljanja ŠariÜeva prijevoda ustanovljeno je prevoditeljevo poznavanje hebrejskog i grÛkog jezika kao i ljepota hrvatskog izriÛaja. Na taj su naÛin potvrßene ŠariÜeve rijeÛi iz predgovora Novoga zavjeta od 8. prosinca 1942.: »Držao sam se propisa sv. Crkve, prevodio sam vjerno po izvornom tekstu oponašajuÜi njegovu osebujnu melodiku i ritmiku, i obaziruÜi se na latinski prijevod Vulgate, kako se to vidi iz bilježaka, a i pomnjivo ÛuvajuÜi jaki duh Ûistoga i jasnoga hrvatskog jezika.« BuduÜi da je prvo domovinsko popravljeno izdanje ŠariÜeva prijevoda Svetoga pisma s radošÜu prihvaÜeno i raspaÛano u šest mjeseci, u ovom drugom popravljenom izdanju ispravljene su sve uoÛene pogreške. Želja nam je da i ovaj prijevod približi Ûitatelju poruku pisane Božje rijeÛi.

Zagreb, 5. srpnja 2007.

Hrvatsko biblijsko društvo

Sadržaj STARI ZAVJET (SZ) Knjiga Postanka (Post) Knjiga Izlaska (Izl) Levitski zakonik (Lev) Knjiga Brojeva (Br) Ponovljeni zakon (Pnz) Jošua (Jš) Knjiga o Sucima (Suci) Ruta (Rut) Prva knjiga o Samuelu (1 Sam) Druga knjiga o Samuelu (2 Sam) Prva knjiga o Kraljevima (1 Kr) Druga knjiga o Kraljevima (2 Kr) Prva knjiga Ljetopisa (1 Ljet) Druga knjiga Ljetopisa (2 Ljet) Ezra (Ezr) Nehemija (Neh) Tobija (Tob) Judita (Jdt) Estera (Est) Prva knjiga o Makabejcima (1 Mak) Druga knjiga o Makabejcima (2 Mak) Job (Job) Psalmi (Ps)

5 52 93 125 168 207 230 254 258 289 316 346 375 401 433 442 456 469 482 493 521 543 580

Mudre izreke (Izr) Propovjednik (Prop) Pjesma nad pjesmama (Pj) Knjiga Mudrosti (Mudr) Knjiga Sirahova (Sir) Izaija (Iz) Jeremija (Jr) Tužaljke (Tuž) Baruh (Bar) Ezekiel (Ez) Daniel (Dn) Hošea (Hoš) Joel (Jl) Amos (Am) Obadija (Ob) Jona (Jon) Mihej (Mih) Nahum (Nah) Habakuk (Hab) Sefanija (Sef) Hagaj (Hag) Zaharija (Zah) Malahija (Mal)

716 744 751 757 777 833 900 963 969 975 1023 1044 1054 1058 1066 1068 1070 1076 1079 1082 1086 1088 1096

NOVI ZAVJET (NZ) Evanßelje po Mateju (Mt) Evanßelje po Marku (Mk) Evanßelje po Luki (Lk) Evanßelje po Ivanu (Iv) Djela apostolska (Dj) Poslanica Rimljanima (Rim) Prva poslanica KorinÜanima (1 Kor) Druga poslanica KorinÜanima (2 Kor) Poslanica GalaÜanima (Gal) Poslanica Efežanima (Ef) Poslanica Filipljanima (Fil) Poslanica Kološanima (Kol) Prva poslanica Solunjanima (1 Sol) Druga poslanica Solunjanima (2 Sol)

1103 1136 1156 1190 1214 1248 1262 1275 1284 1290 1295 1299 1303 1307

Prva poslanica Timoteju (1 Tim) Druga poslanica Timoteju (2 Tim) Poslanica Titu (Tit) Poslanica Filemonu (Flm) Poslanica Hebrejima (Heb) Jakovljeva poslanica (Jak) Prva Petrova poslanica (1 Pt) Druga Petrova poslanica (2 Pt) Prva Ivanova poslanica (1 Iv) Druga Ivanova poslanica (2 Iv) TreÜa Ivanova poslanica (3 Iv) Judina poslanica (Jd) Otkrivenje (Otk)

1310 1315 1319 1322 1324 1336 1341 1346 1349 1353 1355 1357 1360

OpÜi uvod u Bibliju Biblija je sveta knjiga Židova i kršÜana. Sama rijeÛ Biblija preuzeta je od imena feniÛke luke Biblos, na podruÛju današnjeg Libanona, a gramatiÛki je oblik množine grÛke rijeÛi he biblos sa znaÛenjem knjiga. NaÜi Üemo u njoj zapravo cijelu biblioteku, niz pojedinih knjiga koje su složene odreßenim redom tako da opisuju dogaßaje od stvaranja svijeta, preko povijesti Izabranog naroda; donosi proroÛke i mudrosne knjige u prvom dijelu, te u drugom dijelu roßenje, djelovanje, muku i smrt, te uskrsnuÜe Isusa Krista, djelovanje mlade Crkve, pisma ili poslanice, te na koncu knjigu Otkrivenja.

Ovdje je ukljuÛena klasiÛna podjela na Stari i Novi zavjet. U novije vrijeme sve se više govori o Prvom i Drugom zavjetu, ali što se tiÛe kršÜana isto tako o jedinstvu Biblije, o jednoj Bibliji kao RijeÛi Božjoj, RijeÛi koja stvara na poÛetku, a onda na kraju u knjizi Otkrivenja ponovno opisuje stvaranje novog neba i nove zemlje.

KršÜanska je Crkva, kao mlaßa sestra svoje starije sestre sinagoge, preuzela taj prvi dio klasiÛno nazvan »Stari zavjet«, kao svoju Bibliju, i dodala joj drugi dio u kojem opisuje život i djelo Isusa Krista, za nas Spasitelja i Otkupitelja, za Židove samo (neuspjelog) proroka.

Ova je knjižnica nastajala u razdoblju dužem od tisuÜu godina, poÛevši s usmenim tradicijama koje su tek kasnije zapisane i tako postale dio Pisma.

To Pismo je za vjernika RijeÛ Božja, koja se ljudima objavila i na taj naÛin ostala trajno s nama. U nizu knjiga naÜi Üemo 46 pojedinaÛnih knjiga u Prvom ili Starom zavjetu, te 27 u Drugom ili Novom zavjetu. Popis (od hebrejske odnosno grÛke rijeÛi kanon, sa znaÛenjem popis od Boga nadahnutih knjiga) knjiga Starog (Prvog) zavjeta varira kod Židova i kršÜana, jer Židovi u svoj popis ne ubrajaju knjige Ûije originale nisu imali na hebrejskom odnosno aramejskom jeziku (aramejski je bio govorni jezik Židova u Isusovo vrijeme). Knjige: Tobija, Judita, dodaci Estere, Prva i Druga knjiga Makabejaca, Mudrost, Sirah, Baruh, kao i dijelove Estere i Daniela ne nalazimo u Židovskom kanonu. KatoliÛka Crkva ih smatra nadahnutima i naziva deuterokanonskima, dok reformirane Crkve slijede, što se tiÛe popisa, Židovski kanon.

Bog se služi ljudima koji sredstvima koja su im na raspolaganju bilježe Božju rijeÛ i tako je ostavljaju sljedeÜim naraštajima. Knjige Starog (Prvog) zavjeta napisane su hebrejskim jezikom, nešto malo teksta aramejskim (dijelovi knjige Ezrine i dijelovi knjige Danijelove), a dio knjiga, kako je veÜ spomenuto, napisan je grÛkim jezikom.

Knjige Novog (Drugog) zavjeta napisane su grÛkim, službenim jezikom koji je Rimsko Carstvo tada upotrebljavalo.

VeÜ u 3./2. stoljeÜu pr. Kr. nastaju prvi prijevodi biblijskih tekstova na grÛki jezik, koji je bio govorni jezik u helenistiÛkom periodu, a mnogi su Židovi živjeli u dijaspori (izvan vlastite matiÛne zemlje), te nisu dovoljno poznavali hebrejski jezik. Taj je prijevod poznat pod nazivom Septuaginta, kratica je LXX, a znaÛenje same rijeÛi je prijevod Sedamdesetorice. Prema legendi izradila su ga sedamdeset dvojica Židova koji su poznavali grÛki jezik i tako svete tekstove uÛinili pristupaÛnima širem krugu Židova koji su živjeli u egipatskoj Aleksandriji, odnosno opÜenito u dijaspori.

Drugi važan prijevod je Vulgata, kratica je Vg, a znaÛenje rijeÛi je puÛki prijevod.

To je prijevod na latinski jezik, koji kasnije postaje službeni jezik Rimskog Carstva.

Autor je Vulgate sv. Jeronim (4./5. st. po. Kr.), koji taj prijevod radi po nalogu pape Damaza, a zapravo je to revizija tada poznatog latinskog prijevoda Vetus latina (stari latinski prijevod).

Sve do Gutenberga (prvi tiskani prijevod imamo 1452-1455.) Biblije su bile ruÛno prepisivane uglavnom od monaha po samostanima. PrepisivaÛi kao materijal upo-

2

trebljavaju pergamenu (obraßenu životinjsku kožu) ili papirus, materijal proizveden posebnim postupkom od istoimene trske. Pergamena je bila skupa, a papirus je izložen relativno brzom propadanju. Takvi se prijepisi Biblije zovu Kodeksi. Tek od 15. stoljeÜa imamo tiskana izdanja Biblija.

Od saÛuvanih rukopisa važno je spomenuti one najstarije: od hebrejskih rukopisa imamo papirus Nash, pronaßen u Egiptu god. 1902. (sadrži Dekalog = Deset Božjih zapovijedi), Lenjingradski kodeks je iz 11. stoljeÜa, a prepisan je u Kairu, a od 1947. god. su u peÜinama kod Mrtvog mora (Kumran) otkriveni rukopisi na hebrejskom jeziku iz svih biblijskih knjiga osim Esterine, koji su nastali izmeßu god. 200. pr. Kr. i 200. god. po. Kr., te Ûine najstarije saÛuvane rukopise na hebrejskom jeziku.

Od grÛkih rukopisa važno je spomenuti Papirus Rylands koji sadrži najstariji poznati odlomak Novog zavjeta (iz Ivanova evanßelja), pronaßen je poÛetkom dvadesetog stoljeÜa u Egiptu, a pretpostavlja se da je napisan u 2. stoljeÜu. Papirus Bodmer potjeÛe iz vremena oko 200. god. po. Kr., a sadrži dijelove Ivanova evanßelja. Isto su tako važni Vatikanski kodeks (Ûuva se u Vatikanskoj knjižnici), koji sadrži cijeli Stari zavjet (prijevod LXX) i Novi zavjet, te Sinajski kodeks, koji takoßer sadrži Stari i Novi zavjet.

Od hrvatskih prijevoda treba spomenuti: Bartola KašiÜa (1575-1650.) koji prevodi Bibliju, Vulgatu s latinskog, ali je ona objavljena tek 1999. u NjemaÛkoj.

U Budimu god. 1831. izlazi prijevod Matije Petra KatanÛiÜa i to Stari zavjet u 4 sveska, a Novi u dva sveska. Kako autor sam kaže, to je prijevod Vulgate, dakle s latinskog jezika.

Ivan Matija ŠkariÜ objavio je u BeÛu (1858-1861.) prijevod Vulgate, dakle s latinskog jezika, u dvanaest svezaka.

Ivan Evanßelist ŠariÜ, sarajevski nadbiskup, prevodi cijelu Bibliju, koja ja izišla u Sarajevu 1941-1943 u tri sveska.

Od 1968. imamo Bibliju Stvarnosti, koju preuzima izdavaÛka kuÜa KršÜanska sadašnjost. U vezi s prijevodom pojedinih knjiga tu je prijevod Petoknjižja Silvija GrubišiÜa, Psalama Filiberta Gassa, sve ostalo iz Starog zavjeta je iz rukopisa Antuna SoviÜa, a tekst Novog zavjeta je prijevod Ljudevita RupÛiÜa.

Hrvatsko izdanje Jeruzalemske Biblije preuzima biblijski tekst Biblije Stvarnosti odnosno KršÜanske sadašnjosti. Razlika je u tome što je tekst Novog zavjeta prijevod Bonaventure Dude i Jerke FuÜaka. U bilješkama imamo prijevod komentara izdanja La Bible de Jérusalem. To se izdanje pojavilo 1994. god., a izdavaÛ je KršÜanska sadašnjost.

Osim kompletne Biblije imamo i prijevode samo Novog zavjeta. Tako imamo koncem devetnaestog i poÛetkom prošlog stoljeÜa (1895-1907.) prijevod Josipa Stadlera (Evanßelja i Djela apostolska) u Sarajevu, zatim prijevod Franje Zagode (Zagreb 1925.), Ljudevita RupÛiÜa (Sarajevo 1961.), Bonaventure Dude i Jerka FuÜaka (Zagreb 1973.), prijevod Tomislava Ladana (Evanßelje po Ivanu, Marku, Luki, te Apokalipsa, Mostar 1980-1992.), prijevod Gracijana RaspudiÜa (Mostar 1987.), te Novi zavjet s uvodima i bilješkama Ekumenskog prijevoda Biblije, Zagreb 1992. (tekst Novog zavjeta je prijevod Duda-FuÜak).

Stari zavjet

Knjiga Postanka Stvorenje svijeta U poÛetku stvori Bog nebo i zemlju.

2 Zemlja je bila još pusta i prazna.

Tama je ležala nad bezdanom. Duh je Božji lebdio nad vodama. 3 Tada reÛe Bog: »Neka bude svjetlost!« i bi svjetlost. 4 I vidje Bog da je svjetlost bila dobra. Tako rastavi Bog svjetlost od tame. 5 Svjetlost nazva Bog dan, a tamu nazva noÜ. I nasta veÛer i nasta jutro: prvi dan.

6 Tada reÛe Bog: »Neka bude svod posred voda i neka rastavi vodu od vode!« 7 Tako uÛini Bog svod i rastavi vode pod svodom od onih nad svodom. I tako se dogodi. 8 Svod nazva Bog nebo. I nasta veÛer i nasta jutro: drugi dan.

9 Tada reÛe Bog: »Neka se voda pod nebom skupi na jednom mjestu, i neka se pokaže kopno!« I tako se dogodi.

10 Kopno nazva Bog zemlja, skupljenu vodu nazva more. I vidje Bog da je bilo dobro. 11 Tada reÛe Bog: »Neka pusti zemlja iz sebe travu, bilje što nosi sjeme i plodonosno drveÜe što raßa plodove prema svojoj vrsti, plodove što u sebi samima nose svoje sjeme na zemlji!« I tako se dogodi. 12 Zemlja pusti iz sebe svakovrsno zeleno bilje što nosi sjeme i drveÜe, što raßa svakovrsne plodove, u kojima je sjeme. I vidje Bog da je bilo dobro. 13 I nasta veÛer, nasta jutro: treÜi dan.

14 Tada reÛe Bog: »Neka budu nebeska svjetlila na svodu, da rastavljaju dan od noÜi kao znakovi, neka ona služe i pokazuju vremena, dane i godine! 15 Neka svijetle na nebeskome svodu, da rasvjetljuju zemlju!« I tako se dogodi. 16 Bog stvori dva velika nebeska svjetlila, veÜe da vlada danom i manje da vlada noÜu; uz to još (stvori) zvijezde. 17 Bog ih postavi na svod da rasvjetljuju zemlju, 18 da vladaju danom i noÜu, te rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je bilo dobro.

19 I nasta veÛer, i nasta jutro: Ûetvrti dan.

1

20 Tada reÛe Bog: »Neka vrvi voda posvuda od živih biÜa, i ptice neka lete iznad zemlje po nebeskome svodu!« 21 Tako stvori Bog velike morske nemani i sva živa biÜa što se miÛu, od kojih vrvi voda, po njihovim vrstama, i sve krilate ptice u njihovim vrstama. I vidje Bog da je bilo dobro. 22 Bog ih blagoslovi rijeÛima: »Raßajte se i množite se! Napunite vodu u moru! I ptice neka se množe na zemlji!« 23 I nasta veÛer, i nasta jutro: peti dan.

24 Tada reÛe Bog: »Neka zemlja proizvede živa biÜa svake vrste: stoku, životinje što gmižu, i zemaljske zvijeri, sve po njihovoj vrsti!« I tako se dogodi.

25 Tako naÛini Bog zemaljske zvijeri po njihovoj vrsti, stoku po njezinoj vrsti i sve gmizavce po njihovoj vrsti. I vidje Bog da je bilo dobro.

26 Tada reÛe Bog: »NaÛinimo Ûovjeka na svoju sliku i priliku! Neka on vlada nad ribama morskim, nad pticama nebeskim, nad stokom, nad svim zvijerima zemaljskim * i nad svim što gmiže po zemlji!« 27 Tako Bog stvori Ûovjeka na sliku svoju.

Stvori ga na sliku Božju.

Stvori ih kao muža i ženu.

28 I Bog ih blagoslovi. Tada im Bog zapovjedi: »Raßajte se i množite se! NapuÛite zemlju i sebi je podvrgnite! Vladajte nad ribama morskim, nad pticama nebeskim i nad svakim živim biÜem što se miÛe na zemlji!« 29 Bog nastavi: »Eto, predajem vam sve na svoj zemlji bilje što nosi sjeme, i sve drveÜe s plodovima u kojima je sjeme; neka vam bude za hranu! 30 Sve zeleno bilje dajem za hranu svim zvijerima zemaljskim, svim pticama nebeskim i svemu što se miÛe na zemlji i ima u sebi život.« I tako se dogodi. 31 Kad vidje Bog sve što je bio uÛinio, naße to za veoma dobro. I nasta veÛer, i nasta jutro: šesti dan.

* 1,26 Biblia Hebraica Stuttgartensia (BHS) ima »nad zemljom«, a sugerira i »nad svim živim na zemlji«.

6

KNJIGA POSTANKA 2,1 – 3,7

Gospodin Bog sve životinje zemaljske Zemaljski raj Tako se dovrši nebo i zemlja i sva i sve ptice nebeske što ih je bio uÛinio njihova vojska. 2 Sedmi dan Bog je od zemlje pred Adama, da vidi kako Üe završio svoje djelo što ga stvori. On po- ih nazvati. Kako Adam nazove živa biÜa, Ûinu sedmi dan od svega djela svojega, što onako Üe se zvati. 20 Adam nadjenu dakle ga je bio stvorio. 3 I blagoslovi Bog sedmi imena svoj stoci i pticama * nebeskim i dan i proglasi ga svetim, jer taj dan po- svima životinjama zemaljskim. Ali se Ûinu od svega djela svojega, što ga je bio Adamu ne naße meßu njima pomoÜnica stvorio i uÛinio. koja bi mu pristajala. 21 Zato Gospodin 4 To je povijest postanka neba i zemlje, Bog pusti dubok san na Adama. Kad je kad su bili stvoreni. U vrijeme kad Gos- bio zaspao, uze mu jedno rebro i ispuni podin Bog stvori zemlju i nebo. 5 Nije još mjesto opet mesom. 22 Gospodin Bog bilo na zemlji nikakva poljskog grmlja, i naÛini ženu od rebra što ga je bio uzeo na poljima nije još raslo nikakvo bilje. Jer Adamu i dovede je Adamu.

23 Adam povika: Gospodin Bog nije još pustio dažda na zemlju. I nije još bilo ljudi da obraßuju »Ta je napokon kost zemlju. 6 No, dizala se para iz zemlje i od mojih kostiju i meso od mojega mesa. natapala je svu površinu tla.

7 Tada naÛini Gospodin Bog Ûovjeka od Ona Üe se zvati mužica, jer je uzeta od muža.« zemaljskog praha i udahnu mu u lice duh 24 Zato ostavlja muž oca i majku i priživota. Tako postade Ûovjek živo biÜe.

8 Tada zasadi Gospodin Bog daleko na anja za ženu svoju, i budu jedno tijelo. istoku vrt u Edenu i stavi tamo Ûovjeka 25 Oboje, Adam i njegova žena, bili su kojega je bio naÛinio. 9 I dade Gospodin goli, pa ipak se nisu stidjeli jedno pred Bog te nikne iz zemlje svakojako drveÜe, drugim. ugodno za pogled i dobro za jelo, drvo života usred vrta i drvo spoznaje dobra IstoÛni grijeh i zla. 10 Od Edena dolazila je rijeka da Zmija je bila lukavija od svih živonatapa vrt, i ona se kod izlaza iz njetinja zemaljskih što ih je bio uÛinio ga dijelila u Ûetiri rukavca. 11 Prva se Gospodin Bog. Ona reÛe ženi: »Je li dozove Pišon. Ona teÛe pokraj cijele ze- ista kazao Bog da ne smijete jesti ni s mlje Havile, gdje ima zlata. 12 Zlato je kojeg drveta u vrtu?« 2 Žena odgovori zmiji: »Od plodova te zemlje izvrsno. Tamo ima i bdelija i oniksa kamena. 13 Druga se rijeka zove drveÜa u vrtu smijemo jesti. 3 Samo od Gihon. Ona teÛe pokraj cijele zemlje plodova drveta što stoji usred vrta zapoKuš. 14 TreÜa se rijeka zove Tigris. Ona vjedio je Bog: Od toga ne smijete jesti, pa teÛe istoÛno od Ašura. Ýetvrta je rije- ni dotaknuti ga, inaÛe morate umrijeti.« 4 Zmija odvrati ženi: »Nikako ne Üete ka Eufrat. 15 Uze, dakle, Gospodin Bog Ûovjeka i stavi ga u vrt edenski, da ga umrijeti. 5 Štoviše, zna Bog da Üe vam se obraßuje i uzgaja. 16 A dade Gospodin otvoriti oÛi Ûim s njega budete jeli, i da Bog Ûovjeku ovu zapovijed: »Sa svakoga Üete postati kao Bog, kad spoznate što je drveta u vrtu smiješ jesti; 17 samo s drve- dobro i zlo.« 6 Sada istom vidje žena kako je plod ta spoznaje dobra i zla ne jedi! Jer Ûim bi s njega jeo, morao bi umrijeti.« drveta dobar za jelo i ugodan za pogled, i kako je plod drveta poželjan, jer daje spoznaju. I ona uze od njegova ploda i Eva. Ustanova ženidbe 18 Tada reÛe Gospodin Bog: »Nije dobro pojede. I mužu svojemu, koji je bio uz Ûovjeku da je sam. NaÛinit Üu mu po- nju, dade od njega; i on takoßer pojede. moÜnicu koja mu pristaje.« 19 I dovede 7Tada se oboma otvoriše oÛi i oni opaziše

2

3

* 2,20 prema BHS »svim pticama«

KNJIGA POSTANKA 3,8 – 4,8

7

S mukom Üeš se od nje hraniti da su bili goli. Zato spletoše smokvino sve dane života svojega. lišÜe i naÛiniše sebi od njega pregaÛe. 8 A 18 Trnje i korov raßat Üe ti, kad zaÛuše sušanj korakâ Gospodina Boga, koji je hodio po vrtu za dnevnog i ti Üeš jesti poljsko zelje.

19 U znoju Üeš lica svojega jesti kruh vjetriÜa, sakriše se oni, Adam i njegova žena, pred Gospodinom Bogom meßu dok se ne vratiš u zemlju od koje grmljem u vrtu. si uzet.

9 A Gospodin Bog zovnu Adama i upiJer si prah i u prah se vraÜaš.« 20 Adam nadjenu ženi svojoj ime Eva; ta ga: »Gdje si?« 10 On odgovori: »Kad zaÛuh sušanj kojer postade mati svima živima. 21 A naÛiraka tvojih u vrtu, uplaših se, jer sam gol. ni Gospodin Bog Adamu i ženi njegovoj Zato se sakrih.« haljine od kože i obuÛe ih u njih.

11 Tad on upita: »Tko ti kaza da si gol?

22 Tada reÛe Gospodin Bog: »Eto, ÛoDa nisi možda jeo s drveta s kojega ti vjek sad postade kao jedan od nas, tako zabranih jesti?« da spoznaje što je dobro i zlo. Da sada 12 Adam odgovori: »Žena, koju si mi samo on ne pruži ruku svoju i takoßer dao za družicu, dade mi s drveta, i ne uzme s drveta života i jede i vjeÛno živi!« jedoh.« 13 I Gospodin Bog upita ženu: »Zašto 23 Zato ga izagna Gospodin Bog iz vrta si to uÛinila?« Žena odvrati: »Zmija me edenskog, da obraßuje zemlju od koje je zavede; zato sam jela.« bio uzet. 24 I kad je bio izagnao Adama, 14 Tada reÛe Gospodin Bog zmiji: postavi istoÛno od vrta edenskog kerubine s maÛem, iz kojega se vijao plamen, da »Zato što si to uÛinila, Ûuvaju put drvetu života. da si prokleta meßu svom stokom Kajin i Abel i svim životinjama zemaljskim!

Na trbuhu Üeš svome puzati Adam spozna Evu, ženu svoju. Ona i prah Üeš jesti sve dane svojega zatrudni i rodi Kajina. Tada reÛe: života. »Dobih Ûovjeka s pomoÜu Gospodina.« 15 Neprijateljstvo Üu staviti 2 Nato dobi još jednog sina, brata njegova izmeßu tebe i žene, Abela. Abel postade pastir, Kajin ratar. 3 I izmeßu roda tvojega i roda poslije nekog vremena dogodi se da Kajnjezina. in prinese Gospodinu žrtvu od plodova poljskih. 4 I Abel žrtvova od prvina stada On Üe ti satrti glavu, a ti Üeš mu raniti petu.« svojega, i to komade sala. Gospodin po16 Ženi reÛe: gleda milostivo na Abela i njegovu žrtvu, 5 a na Kajina i njegovu žrtvu ne pogleda. »Mnoge Üu ti muke zadati kad zatrudniš.

Tada se Kajin veoma razljuti i gledao je U bolovima Üeš raßati djecu, preda se mrko. 6 A Gospodin upita Kaja ipak Üeš žudjeti muža svojega, ina: »Zašto si ljutit i gledaš preda se tako koji Üe ti biti gospodar.« mrko. 7 Nije li ovako: Ako pravo radiš, 17 Adamu reÛe: smiješ slobodno diÜi pogled? Ako li krivo radiš, ne vreba li tad pred vratima grijeh »Zato što si popustio molbi svoje koji je upravljen tebi, ali mu ti moraš biti žene i jeo s drveta za koje sam ti gospodar?« 8 I jednoga dana, kad se Kajin sa svozapovjedio da s njega ne smiješ jesti, jim bratom Abelom, dok su bili u polju, * zato neka je prokleta zemlja zbog nešto porjeÛkao, skoÛi Kajin na brata svotebe. jega Abela i ubije ga.

4

* 4,8 BHS predlaže korekturu pa bi tekst glasio: »I reÛe Kajin Abelu: Idimo u polje. I dok su bili u polju skoÛi Kajin na brata svoga i ubije ga.«

8

KNJIGA POSTANKA 4,9 – 5,22

9 Tada upita Gospodin Kajina: »Gdje 25 Kad je Adam opet bio spoznao svoju ti je brat Abel?« ženu, rodi ona sina kojega nazva Šet; »jer«, On odgovori: »Ne znam. Zar sam ja reÛe, »Bog mi dade drugoga sina umjesto Ûuvar brata svojega?« Abela, kojega ubi Kajin.« 26 I Šetu se rodi 10 Tad reÛe Gospodin: »Što si uÛinio? sin. On ga nazva Enoš. Tada se poÛe priGlasno vapi sa zemlje k meni krv tvoje- zivati ime Gospodnje. ga brata. 11 I zato da si proklet, prognan od domaÜeg tla, što je otvorilo usta svoja Ljudski rod od Adama do Noe da popije iz ruke tvoje krv brata tvojeOvo je popis potomaka Adamovih. ga! 12 Kad zemlju obradiš, neka ti više Kad Bog stvori Ûovjeka, stvori ga na ne daje uroda. Lutat Üeš i bježat Üeš po priliku Božju. 2 Kao muško i žensko stvozemlji.« 13 A Kajin se potuži Gospodinu: ri ih, blagoslovi ih i dade im ime Ûovjek, »Prevelika je kazna moja, a da bih je mo- kad su bili stvoreni. 3 I poživje Adam sto gao podnositi. 14 Izgoniš me, eto, danas i trideset godina i rodi sina, * koji mu je iz dobre zemlje! Moram se kriti pred bio po obliÛju sliÛan. Nazva ga Šet. 4 A tobom, moram lutati i bježati po zemlji. rodivši Šeta, poživje Adam osam stotina Tkogod me susretne, ubit Üe me.« godina te rodi druge sinove i kÜeri. 5 Tako 15 Gospodin mu odgovori: »Naprotiv, poživje Adam svega devet stotina i tridetko god ubije Kajina, bit Üe sedam puta set godina; i umre.

6 A Šet poživje sto i pet godina i rodi osveÜen.« I Gospodin uÛini na Kajinu znamen, da ga ne ubije nitko tko ga Enoša. 7 A rodivši Enoša, poživje Šet još susretne. osam stotina i sedam godina, te rodi sino16 Kajin ode nato ispred lica Gospodve i kÜeri. 8 Tako poživje Šet svega devet njega i nastani se u zemlji Nod, istoÛno stotina i dvanaest godina; i umre.

9 A Enoš poživje devedeset godina i od Edena.

17 Kajin spozna ženu svoju. Ona zatrudrodi Kenana. 10 A rodivši Kenana, poživje nje i rodi Henoka. Kad Kajin sazida grad, Enoš još osam stotina i petnaest godina prozva ga po imenu svojega sina Henok. te rodi sinove i kÜeri. 11 Tako poživje Enoš 18 Henoku se rodi Irad. Irad rodi Mehujasvega devet stotina i pet godina; i umre. ela, Mehujael rodi Metušaela i Metušael 12 A Kenan poživje sedamdeset godina i rodi Lameka. 19 Lamek uze sebi dvije žene. rodi Mahalaela. 13 A rodivši Mahalaela, Jedna se zvala Ada druga Sila. 20 Ada rodi poživje Kenan još osam stotina i ÛetrdeJabala. Ovaj je bio pradjed onima što sta- set godina te rodi sinove i kÜeri. 14 Tako nuju pod šatorima i goje stoku. 21 Brat se poživje Kenan svega devet stotina i deset njegov zvao Jubal. On je bio pradjed svim godina; i umre.

15 A Mahalael poživje šezdeset i pet gudaÛima i sviraÛima. 22 A Sila rodi TubalKajina, kovaÛa, koji je pravio svakovrsno godina i rodi Jareda. 16 A rodivši Jareda, posuße od mjedi i željeza. Sestra Tubal- poživje Mahalael još osam stotina i trideKajinova bila je Noema. set godina, te rodi sinove i kÜeri. 17 Tako 23 Lamek reÛe svojim ženama: poživje Mahalael svega osam stotina i devedeset i pet godina; i umre. »Ada i Sila, Ûujte moj govor!

18 A Jared poživje sto i šezdeset i dvije Žene Lamekove, poslušajte moju rijeÛ: godine i rodi Henoka. 19 A rodivši Henoubit Üu Ûovjeka koji me rani ka, poživje Jared još osam stotina godina, i momka koji me udari. te rodi sinove i kÜeri. 20 Tako poživje Ja24 Ako Üe Kajin biti sedam puta red svega devet stotina i šezdeset i dvije godine; i umre. osveÜen, 21 A Henok poživje šezdeset i pet Lamek Üe biti sedamdeset i sedam puta.« godina i rodi Metušalaha. 22 A rodivši

5

* 5,3 prema BHS: »rodi sina«

KNJIGA POSTANKA 5,23 – 7,3

Metušalaha, poživje Henok hodeÜi s Bogom još trista godina, te rodi sinove i kÜeri. 23 Tako poživje Henok svega trista i šezdeset i pet godina. 24 I hodeÜi Henok jednako s Bogom, nestade ga jednoga dana, jer ga uze Bog. 25 A Metušalah poživje sto i osamdeset i sedam godina i rodi Lameka. 26 A rodivši Lameka, poživje Metušalah još sedam stotina i osamdeset i dvije godine, te rodi sinove i kÜeri. 27 Tako poživje Metušalah svega devet stotina i šezdeset i devet godina; i umre.

28 A Lamek poživje sto i osamdeset i dvije godine i rodi sina 29 kojemu nadjenu ime Noa. On reÛe: »Ovaj Üe nas tješiti u teškom poslu naših ruku na polju što ga je prokleo Gospodin.« 30 A rodivši Nou, poživje Lamek još pet stotina i devedeset i pet godina te rodi sinove i kÜeri. 31 Tako poživje Lamek svega sedam stotina i sedamdeset i sedam godina; i umre. 32 A Noa, kad mu bi pet stotina godina, rodi Šema, Hama i Jafeta.

Bog odluÛi uništiti pokvareni svijet A kad se ljudi poÛeše množiti na zemlji i kÜeri im se rodiše, 2 vidješe sinovi Božji da su lijepe kÜeri ÛovjeÛje, i uzimali ih sebi za žene koliko htjedoše. 3 Tada reÛe Gospodin: »Duh moj ne Üe više dugo ostati u ljudima. Oni nisu više ništa drugo nego meso. Trajanje njihova života neka bude još samo sto i dvadeset godina.« 4 Onda kada su se sinovi Božji ženili s kÜerima ÛovjeÛjim, pa još i kasnije, i ove im raßale djecu, živjeli su divovi na zemlji, gorostasi davnine, preslavni junaci.

5 Kad Gospodin vidje da je pokvarenost ljudi na zemlji velika i da je sve mišljenje i htijenje njihova srca svejednako išlo samo na zlo, 6 pokaja se Gospodin što je bio naÛinio ljude na zemlji, i bio je duboko ožalošÜen. 7 I odluÛi Gospodin: »Istrijebit Üu sa zemlje ljude što sam ih stvorio, s ljudima i stoku, sitne životinje i ptice nebeske. Jer se kajem što sam ih naÛinio.« 8 Samo Noa naße u oÛima Gospodnjim milost.

6

9

9 Ovo je povijest Noina: Noa je bio Ûovjek pobožan i bez prijekora meßu svojim suvremenicima; Noa je živio po zapovijedi Božjoj. 10 Tri sina imao je Noa: Šema, Hama i Jafeta. 11 Tada je zemlja bila pokvarena pred Bogom i puna zloÛina. 12 I kad Bog vidje kako je zemlja veoma pokvarena, jer je sve ÛovjeÛanstvo u svom djelovanju bilo pošlo po zlu, 13 reÛe Bog Noi: »OdluÛio sam da doße kraj svim živim stvorenjima, jer je zemlja puna zloÛina što ih Ûine. Zato ih, eto, hoÜu da zatrem zajedno sa zemljom.

14 NaÛini sebi korablju od drveta Ûempresa !* Sagradi pregratke u korablji i obloži je iznutra i izvana smolom! 15 Ovako je podigni: Trista lakata neka bude dužina korablje, pedeset lakata njezina širina i trideset lakata njezina visina! 16 Napravi na korablji otvor za svjetlost i izmjeri za nj lakat visine odozgor naokolo! Stavi onda vrata korablji sa strane i naÛini u njoj donji, srednji i gornji kat. 17 Jer znaj dobro: Pustit Üu povodanj na zemlju, da istrijebim sva biÜa pod nebom; što živi na zemlji, neka izgine! 18 S tobom ipak hoÜu sklopiti savez. U korablju Üeš uÜi ti i s tobom sinovi tvoji, žena tvoja i žene sinova tvojih. 19 Od svih živih biÜa uzet Üeš u korablju po dvoje, da ih sa sobom uzdržiš na životu; po jedno muško i jedno žensko neka bude! 20 Od svake vrste ptica, stoke i od živina što gmižu po zemlji, neka ußu s tobom po dvoje, da ostanu na životu.

21 Priskrbi sebi i sve što treba za hranu, i spremi to kod sebe, da bude hrane tebi i njima.« 22 I Noa izvede sve onako kako mu je Bog bio zapovjedio.

Potop Jednoga dana reÛe Gospodin Noi: »Ußi u korablju s cijelom svojom obitelji jer tebe samo naßoh pravedna pred sobom u svemu ovom naraštaju!

2 Od svih Ûistih životinja uzmi k sebi po sedmero muško i žensko, a od neÛistih životinja po dvoje muško i žensko. 3 I od ptica nebeskih po sedmero, muško i žensko, da se poslije mogu rasploditi

7

* 6,14 Neovulgata ima »lignis cupressinis«. Drvo »grofer« je neka vrsta Ûempresa ili omorike.

10

KNJIGA POSTANKA 7,4 – 8,20

na zemlji! 4 Jer veÜ za sedam dana pustit Kraj potopa Üu dažd na zemlju Ûetrdeset dana i ÛeTada se Bog spomenu Noe i svih trdeset noÜi i istrijebit Üu sa zemlje sva zvijeri i sve stoke, što su bili s njim biÜa što sam ih stvorio.« 5 Noa uÛini sve u korablji. Zato pusti Bog da puhne onako kako mu je Gospodin bio zapo- vjetar na zemlju, tako da je voda opavjedio. 6 Noa je imao šest stotina godina dala. 2 Zatvoriše se izvori bezdana i kad doße povodanj na zemlju. 7Sa svojim ustave nebeske, i dažd s neba prestade. sinovima, svojom ženom i ženama svojih 3 Voda je pomalo otjecala sa zemlje, i sinova uße Noa u korablju pred vodama nakon sto i pedeset dana opade voda. potopa. 8 Od Ûistih i neÛistih životinja, 4 Sedamnaestoga dana sedmoga mjeseca od ptica i od svega što gmiže po zemlji, zaustavi se korablja na gori araratskoj.

9 uße k Noi u korablju po dvoje, muško 5 Voda je onda dalje opadala do desetoga i žensko, kao što je bio Bog zapovjedio mjeseca. Prvoga dana desetoga mjeseca Noi. 10 Nakon sedam dana prodriješe pokazaše se vrhovi brda. 6 Kad proße vode potopa na zemlju. 11 U godini še- Ûetrdeset dana, otvori Noa prozor na stotoj života Noina, sedamnaestoga dana korablji, što ga je bio naÛinio. 7 I pusti drugoga mjeseca, gavrana. Ovaj je lijetao tamo i amo, dok ne presahnu voda na zemlji. 8 Tada pusti toga dana prodriješe svi izvori velikog bezdana goluba da vidi je li voda otekla sa zemlje.

9 Ali golub ne naße mjesta gdje bi stao, pa i otvoriše se nebeske ustave.

12 Dažd je padao na zemlju Ûetrdeset se vrati k njemu u korablju; jer je voda dana i Ûetrdeset noÜi. 13 Upravo toga još pokrivala svu površinu zemlje. On dana ußoše u korablju Noa i njegovi sino- pruži ruku svoju, uhvati ga i uze k sebi vi Šem, Ham i Jafet, i s njima žena Noina u korablju. 10 Onda priÛeka još sedam i tri žene njegovih sinova; 14 oni i sve vr- daljnjih dana, pa opet pusti goluba iz ste zvijeri, stoke i životinja što gmižu po korablje. 11 Golub se vrati k njemu istom zemlji, i sve vrste ptica, sve što je imalo pred veÛer; i gle, imao je u kljunu zeleni krila i perje. 15 Ußoše k Noi u korablju po list masline. Tada je znao Noa da su vode dvoje od svih živih biÜa. 16 Uvijek muško otekle sa zemlje. 12 Ipak priÛeka još sei žensko od svih biÜa uße, kao što mu je dam daljnjih dana, pa opet pusti goluba. zapovjedio Bog. Tada Gospodin zatvori Ali se on više ne vrati k njemu. 13 Šest za njim (vrata). 17 Nato se izli potop na stotina i prve godine, prvog dana prvoga zemlju Ûetrdeset dana. Voda naraste i mjeseca usahnuše vode na zemlji. Kad diže korablju tako da je plovila nad ze- sada Noa otkri krov na korablji i pogleda, mljom. 18 Sve više nabuja voda i diže se vidje da se je površina zemlje poÛela suvisoko nad zemlju. A korablja je plovila šiti. 14 I dvadeset i sedmog dana drugoga na vodi. 19 Do tako silne visine nabuja mjeseca bila je zemlja suha. 15 Tada reÛe voda na zemlji, da su bila pokrivena sva Bog Noi: 16 »Izaßi iz korablje ti i s tobom visoka brda pod cijelim nebom. 20 Voda žena tvoja, sinovi tvoji i žene sinova tvose pope petnaest lakata visoko iznad brdâ, jih! 17 Sa sobom uzmi sve razne vrste tako da su ona bila poplavljena. 21 Tada životinja što su s tobom: ptice, stoku i izgiboše sva biÜa što su se micala na ze- sve što gmiže po zemlji, da se slobodno mlji, ptice, stoka, zvijeri i sve što gmiže kreÜu po zemlji, da se rasplode i razmnopo zemlji, a i svi ljudi. 22 Sve, što je imalo že na zemlji!« 18 I tako izaße Noa i s njim u sebi dah života, sve što je živjelo na sinovi njegovi, njegova žena i žene sinova suhu, pomre. 23 Tako istrijebi on sva biÜa njegovih. 19 Sve zvijeri, sve sitne životinje što su živjela na zemlji, Ûovjeka, stoku, i sve ptice, sve što se samo miÛe na zešto god gmiže i ptice nebeske; sve bi istri- mlji, po vrstama izaße iz korablje. 20 Tada jebljeno sa zemlje. Ostade samo Noa i Noa podiže Gospodinu žrtvenik, uze po što je bilo s njim u korablji. 24 Voda se na komad od svih Ûistih životinja i od svih Ûistih ptica i prinese na žrtveniku žrtvu zemlji penjala još sto i pedeset dana.

8

Evanßelje po Mateju UVOD 1. Matej je bio jedan od dvanaestorice apostola (Mk 3,18; Lk 6,15). Dok Marko i Luka posebno govore o pozivu cariniku Leviju koji nije pripadao zboru dvanaestorice (Mk 2,14; Lk 5,27), prema prvom evanßelju tomu cariniku ime je Matej i bio je prije poziva po zanimanju carinik (Mt 9,9; 10,3), što bi znaÛilo da je imao dva židovska imena: Matej Levi. Njegovo je apostolsko djelovanje bilo najprije u Palestini. Gdje je djelovao nakon što je otišao iz Palestine, ne zna se sigurno. Legenda kazuje da je propovijedao evanßelje u Etiopiji. Svoju ljubav prema božanskom Spasitelju posvjedoÛio je muÛeniÛkom smrÜu. Njegov blagdan Crkva svetkuje 21. rujna.

2. Papija (75-150.), biskup u Hierapolisu u Frigiji, kaže da je Matej prvi »napisao Gospodinove izreke na hebrejskom« što je kasnija tradicija protumaÛila kao cijelo evanßelje. SliÛno smatraju sv. Irenej († 202.), Origen, Euzebije, Jeronim i drugi. Kako se u ovom evanßelju nalazi dio graße zajedniÛki s Markovim i Lukinim evanßeljem, zatim poseban dio zajedniÛki samo s Lukinim te treÜi dio koji postoji samo u tom evanßelju, današnji prouÛavatelji nasluÜuju njegov nešto zapleteniji nastanak, jer je ono, u konaÛnom obliku, pisano grÛki. Matejevo je evanßelje saÛuvano samo na grÛkom, a konaÛni se redaktor tako vješto služi grÛkim da se ponegdje igra rijeÛima.

Matej, apostol i evanßelist, mogao je biti zaÛetnik prvog sloja govorne graße koja je ušla u ovo evanßelje, a konaÛni redaktor netko od njegovih suradnika koji je dopunio aramejsku graßu te izvorno pisao na grÛkom.

3. Evanßelje po Mateju pisano je za židovske kršÜane, jer pretpostavlja da je Ûitateljima Stari zavjet dobro poznat i ne tumaÛi pobliže židovska mjesta i obiÛaje (usp. npr. Mt 4,13 s Lk 1,26; 2,4; Mt 27,57 s Lk 23,51; Mt 15,2 s Mk 7,2-4).

4. Glavna svrha Evanßelja po Mateju jest pokazati da se na Isusu iz Nazareta ispunjavaju obeÜanja o Mesiji. Zato Ûesto citira Stari zavjet te rasporedom graße u pet odsjeka dogaßaja i pet odsjeka govora daje naslutiti da je Isus novi Mojsije koji objavljuje novo Petoknjižje.

5. Kod svih svjedoka kršÜanske davnine stoji Evanßelje po Mateju na prvome mjestu. Ali se ne može sigurno odrediti vrijeme njegova postanka. Prvi nacrt graße mogao je nastati u Palestini prije židovskog ustanka protiv Rimljana (66-73. god.), ali je konaÛan oblik ono, vjerojatno, zadobilo nakon razorenja Hrama negdje u Palestini ili Siriji.

6. Evanßelist Matej, rodom iz Galileje, opisuje naširoko Isusovo djelovanje u Galileji, zatim izvještava o Isusovu mesijanskom djelovanju u Judeji i Jeruzalemu i završava Isusovom mukom, smrÜu i uskrsnuÜem. Jezik i stil Evanßelja po Mateju pun je ljepote i umjetnosti. Najljepši njegovi biseri jesu propovijed na gori i prispodobe.

Evanßelje po Mateju Isusovo rodoslovlje Rodoslovlje Isusa Krista, Davidova sina, sina Abrahamova. * 2 Abraham je imao Izaka, Izak Jakova, Jakov Judu i njegovu braÜu, 3 Juda je imao Peresa i Zeraha s Tamarom, Peres je imao Hesrona, Hesron je imao Rama, 4 Ram je imao Aminadaba, Aminadab Nahšona, Nahšon Salma, 5 Salmo Boaza s Rahabom.

Boaz je imao Obeda s Rutom, Obed Jišaja, 6 Jišaj kralja Davida. David je imao Salomona s Urijinom ženom, 7 Salomon je imao Roboama, Roboam Abiju, Abija Asu, 8 Asa Jozafata, Jozafat Jorama, Joram Ahazju, 9 Ahazja je imao Jotama, Jotam Ahaza, Ahaz Ezekiju, 10 Ezekija Manašea, Manaše Amona, Amon Jošiju.

11 Jošija je imao Jehoniju i njegovu braÜu u vrijeme odvoßenja u Babilon. 12 Poslije odvoßenja u Babilon: Jehonija je imao Šealtijela, Šealtijel Zerubabela, 13 Zerubabel Abiuda, Abiud Elijakima, Elijakim Azora, 14 Azor Sadoka, Sadok Akima, Akim Elijuda, 15 Elijud je imao Eleazara, Eleazar Matana, Matan Jakova, 16 Jakov Josipa, muža Marije. Od nje se rodi Isus koji se zove Krist. 17 Tako je od Abrahama do Davida svega Ûetrnaest pokoljenja, od Davida do odvoßenja u Babilon Ûetrnaest pokoljenja, i od odvoßenja u Babilon do Krista Ûetrnaest pokoljenja.

1

Navještenje Josipu Roßenje Isusa Krista bilo je ovako: Kad je njegova mati Marija bila zaruÛena s Josipom, naße se da je bila zaÛela po Duhu Svetom, još prije nego se sastadoše. 19 A Josip, njezin muž, bio je pravedan i nije je htio javno izvrgavati sramoti i smišljao je kako da je tajno otpusti.

20 Dok se je on bavio tom mišlju, javi mu se u snu Gospodnji anßeo i reÛe: »Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k

18

sebi Mariju, svoju ženu; jer što je u njoj zaÛeto, od Duha je Svetoga. 21 Ona Üe roditi sina kojemu Üeš nadjenuti ime Isus; jer on Üe izbaviti svoj narod od njegovih grijeha.« 22 To se sve dogodi da se ispuni što je Gospodin kazao preko proroka: 23 »Eto, djevica Üe zaÛeti i roditi sina, i dat Üe mu se ime Emanuel«, što znaÛi »Bog s nama«.

24 Josip ustade od sna i uÛini kao što mu je bio zapovjedio Gospodnji anßeo.

Uze k sebi svoju ženu 25 koja, a da je nije spoznao, rodi svojega sina. I dade mu ime Isus.

Poklon mudraca Kad se Isus, u dane kralja Heroda, bio rodio u Betlehemu u Judeji, doßoše mudraci od istoka u Jeruzalem i upitaše: * 2 »Gdje je novoroßeni židovski kralj? Vidjesmo njegovu zvijezdu na istoku i doßosmo pokloniti mu se.« 3 Kad je to Ûuo kralj Herod, uplaši se on i s njim sav Jeruzalem. 4 Sabra sve sveÜeniÛke glavare i narodne književnike i upita ih gdje bi se trebao roditi Mesija.

5 Oni mu odgovoriše: »U Betlehemu u Judeji, jer ovako stoji pisano kod proroka: 6 Ti, Betleheme u zemlji Judinoj, nipošto nisi najmanji meßu kneževskim Judinim gradovima, jer Üe iz tebe izaÜi knez koji Üe biti pastir nad mojim narodom Izraelom.« * 7 Tada Herod tajno dozva k sebi mudrace i toÛno ih ispita za vrijeme kad im se je pojavila zvijezda. 8 Onda ih uputi u Betlehem i reÛe: »Idite tamo i raspitajte se brižno za dijete. Ýim ga naßete, javite mi; tada Üu i ja doÜi i pokloniti mu se.«

2

* 1,1 Isus (hebr. Ješua) znaÛi »Bog pomaže«. Hristos (grÛki), Mešiha (aramejski), Mašiah (hebrejski) znaÛi Pomazanik. * 2,1 Herod I. bio je 37. god. prije Krista postavljen od Rimljana za kralja-vazala. – Mudraci ili magi zvali su se na Istoku uÛeni ljudi koji su se bavili prirodnim znanostima, osobito zvjezdoznanstvom. * 2,6 Usp. Mih 5,2; Iv 7,42.

1104

EVAN ELJE PO MATEJU 2,9 – 3,16

9 Oni poslušaše kralja i onda se zaputiše.

I gle, zvijezda koju su bili vidjeli na istoku, išla je pred njima, dok nije napokon stala nad mjestom gdje je bilo djetešce. 10 Kad vidješe zvijezdu, veoma se obradovaše.

11 Stupiše u kuÜu i vidješe dijete s Marijom, njegovom majkom. Padoše niÛice i pokloniše mu se. Tada otvoriše svoje blago i prinesoše mu darove: zlato, tamjan i smirnu. 12 U snu primiše naputak da se ne vraÜaju Herodu. Zato se vratiše drugim putem u svoju zemlju.

ga primi u snu ode u pokrajinu Galileju 23 i nastani se u gradu koji se zove Nazaret. Tako se trebala ispuniti rijeÛ proroka: »Zvat Üe se NazareÜanin.«

Propovijedanje Ivana Krstitelja U one dane pojavi se Ivan Krstitelj i propovijedao je u judejskoj pustinji: 2 »Obratite se jer je blizu kraljevstvo nebesko.« 3 Na njega, naime, misli prorok Izaija, kad veli: »Glas onoga što viÛe u pustinji: Popravite put Gospodnji!

Poravnajte njegove staze!« Bijeg u Egipat 13 Kad su oni otišli, javi se Josipu u snu 4 Ivan je nosio haljinu od devine dlake Gospodnji anßeo i reÛe: »Ustani, uzmi i pojas od kože oko struka. Hrana su mu dijete i njegovu majku i bježi u Egipat! bili skakavci i divlji med. 5 Tada je izlaOstani ondje dok ti ne kažem, jer Üe He- zio k njemu Jeruzalem, sva Judeja i sva rod tražiti dijete da ga pogubi.« 14 Tada jordanska okolica. 6 Oni su dolazili da ih on ustade, uze još u noÜi dijete i njegovu on krsti u Jordanu i priznavali su pritom majku i ode u Egipat. 15 Ondje ostade do svoje grijehe.

7 Kad je on vidio i mnoge farizeje i saduHerodove smrti. Tako se trebalo ispuniti što je Gospodin bio rekao preko proroka: ceje gdje dolaze na njegovo krštenje, reÛe »Iz Egipta dozvah svoga sina.« * im: »Vi zmijino leglo! Tko vas je uputio da pokušate umaknuti gnjevu što dolazi?

8 Donesite dakle rod dostojan obraÜenja!

Pokolj djeÛaka u Betlehemu 16 Kad je Herod vidio da je prevaren 9 Ne umišljajte si da smijete kazati: Naš od mudraca, vrlo se razgnjevi. Dade u je otac Abraham. Jer vam kažem: Bog Betlehemu i u svoj njegovoj okolici pou- može od ovoga kamenja podignuti djecu bijati sve djeÛake od dvije godine naniže Abrahamovu. 10 VeÜ je sjekira stavljena – prema vremenu što ga je bio doznao od na korijen drveÜu. Svako drvo koje ne mudracâ. 17 Tada se ispuni rijeÛ proroka raßa dobra roda sijeÛe se i u oganj baca.

11 Ja vas krstim samo vodom na obraÜenje.

Jeremije koji govori: 18 »U Rami se Ûuje tužbalica, A onaj koji dolazi za mnom moÜniji je od mene. On Üe vas krstiti Duhom Svetim i plaÛ i silan jauk: ognjem. 12 VijaÛom u ruci oÛistit Üe svoje Rahela plaÛe za svojom djecom i ne Üe utjehe, gumno; skupit Üe pšenicu u svoju žitnicu, jer ih više nema.« * a pljevu Üe sažeÜi neugasivim ognjem.« Povratak iz Egipta Kad je Herod umro, javi se Gospodnji anßeo u snu Josipu u Egiptu 20 i reÛe: »Ustani, uzmi dijete i njegovu majku i idi u Izraelovu zemlju, jer su pomrli oni koji su tražili život djeteta.« 21 Tada on ustade, uze dijete i njegovu majku i ode u Izraelovu zemlju. 22 Ali kad je Ûuo da Arhelaj vlada u Judeji umjesto svojega oca Heroda, poboja se iÜi onamo. Po naputku što

19

3

Isusovo krštenje Tada doße Isus iz Galileje na Jordan k Ivanu da ga ovaj krsti. 14 Ali ga Ivan htjede od toga odvratiti pa reÛe: »Ja bih trebao da me ti krstiš, a ti dolaziš k meni?« 15 Isus mu odgovori: »Samo to ti pusti! Dolikuje nam da ispunimo svu pravednost.« Tada mu popusti. 16 Kad se Isus krstio, on izaße odmah iz vode.

Tada se otvoriše nebesa i on vidje Duha

13

* 2,15 Usp. Hoš 11,1. Kao i izraelski narod, tako je i Mesija živio u Egiptu i zatim se vratio u Svetu Zemlju. * 2,18 Usp Jr 31,15

EVAN ELJE PO MATEJU 3,17 – 5,3

Božjega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. 17 I glas s neba povika: »Ovo je moj ljubljeni Sin koji mi se dopada.« * Isusova kušnja Tada Isusa odvede Duh u pustinju da ga kuša ßavao. 2 Postio je Ûetrdeset dana i Ûetrdeset noÜi. Tada ogladnje.

3 Onda pristupi k njemu napasnik i reÛe: »Ako si Sin Božji, zapovjedi da se ovo kamenje pretvori u kruhove!« 4 On mu odgovori: »Stoji pisano: Ýovjek ne živi samo o kruhu nego o svakoj rijeÛi što dolazi iz Božjih usta.« * 5 Tada ga uze ßavao sa sobom u Sveti Grad, postavi ga navrh Hrama 6 i reÛe mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Jer stoji pisano: Anßelima je naložio za tebe.

Oni Üe te nositi na svojim rukama da ne zapneš nogom za kamen.« 7 Isus mu odvrati: »Stoji takoßer pisano: Ne kušaj Gospodina, svojega Boga!« * 8 Tada ga uze ßavao sa sobom na vrlo visoku goru. Tamo mu pokaza sva kraljevstva svijeta s njihovom krasotom 9 i reÛe mu: »Sve Üu ti ovo dati ako padneš niÛice i ako mi se pokloniš.« 10 Tada mu zapovjedi Isus: »Odstupi, sotono! Stoji pisano: Gospodinu, svojemu Bogu, klanjaj se i njemu jedinomu služi!« * 11 Tada ga ßavao ostavi i gle, pristupiše anßeli i služili su mu.

4

Isus u Galileji Kad je Ûuo Isus da je Ivan zatvoren, skloni se u Galileju. 13 Ostavi Nazaret i nastani se u primorskom Kafarnaumu, u Zabulonovu i Neftalijevu podruÛju. * 14 Tako se trebala ispuniti rijeÛ proroka Izaije: * 15 »Zemlja Zabulonova i zemlja Neftalijeva, kraj prema moru, s one strane Jordana, 12

1105

Galileja neznabožaÛka: narod koji sjedi u tami vidi veliko svjetlo; nad onima koji prebivaju u zemlji smrtne sjene sja svjetlo.« 17 Otada poÛe Isus propovijedati govoreÜi: »Obratite se, jer je blizu nebesko kraljevstvo.« 16

Poziv prvih uÛenika Kad je išao pokraj Galilejskoga mora, vidje kako dva brata, Šimun koji se zove Petar i njegov brat Andrija, bacaju mrežu u more. Oni su bili ribari. 19 On im reÛe: »Poßite za mnom! UÛinit Üu vas ribarima ljudi.« * 20 Smjesta ostaviše mreže i poßoše za njim. 21 Kad je odatle otišao dalje, vidje druga dva brata: Jakova, Zebedejeva sina, i njegova brata Ivana, kako sa svojim ocem Zebedejem popravljaju u laßici mreže. I pozva ih. 22 Oni smjesta ostaviše laßicu i oca i poßoše za njim.

18

Isus propovijeda i ozdravlja u Galileji 23 Isus je prolazio po svoj Galileji. UÛio je u sinagogama, navješÜivao evanßelje o kraljevstvu i lijeÛio svaku bolest i svaku nemoÜ u narodu. 24 Glas o njemu raširio se po svoj Siriji. Donosili su mu sve koji su trpjeli od razliÛitih bolesti i muka i opsjednute, mjeseÛare i uzete, i on ih je izlijeÛio. 25 Za njim je išlo veliko mnoštvo naroda iz Galileje i Dekapolisa i iz Jeruzalema, Judeje i iz podruÛja s one stranu Jordana.

GOVOR NA GORI (5,1 – 7,29)

5

Kad vidje Isus mnoštvo naroda, popne se na goru i sjede. Pristupiše mu njegovi uÛenici. 2 Tada otvori svoja usta i poÛe ih uÛiti:

Blaženstva 3 »Blaženi siromašni u duhu!

Njihovo je nebesko kraljevstvo.

* 3,17 Usp. Iz 42,1. * 4,4 Usp. Pnz 8,3. * 4,7 Usp. Pnz 6,16. * 4,10 Usp. Pnz 6,13. * 4,13 Kafarnaum se nalazio na sjeverozapadnoj obali Genezaretskog jezera i bio je vrlo prometan grad na trgovaÛkoj cesti Damask – Egipat. * 4,14 Usp. Iz 9,1. * 4,19 Usp. Lk 5,10; Mk 1,17 i dalje.

1106

EVAN ELJE PO MATEJU 5,4–35

Blaženi žalosni!

Oni Üe se utješiti.

5 Blaženi krotki!

Oni Üe posjedovati zemlju.

6 Blaženi koji gladuju i žeßaju pravde!

Oni Üe se nasititi.

7 Blaženi milosrdni!

Oni Üe postiÜi milosrße.

8 Blaženi koji su Ûista srca!

Oni Üe Boga gledati.

9 Blaženi mirotvorci!

Oni Üe se zvati sinovi Božji.

10 Blaženi koji trpe progonstvo zbog pravde!

Njihovo je kraljevstvo nebesko.

11 Blaženi ste kad vas ljudi zbog mene grde i progone i o vama lažno govore sve zlo! 12 Radujte se i veselite se, jer je velika vaša plaÜa na nebesima. Jer su isto tako progonili i proroke prije vas.« 4

Sol zemlji i svjetlo svijetu 13 Vi ste sol zemlji. Ako li sol obljutavi, Ûime Üe se onda soliti? Ne valja više ni za što; baci se napolje i ljudi je pogaze.

14 Vi ste svjetlost svijetu. Grad koji stoji na gori ne može se sakriti. 15 Niti se užiže svijeÜa i stavlja pod posudu, nego na svijeÜnjak. Tada svijetli svima u kuÜi.

16 Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave vašega Oca na nebesima.

1. Ubojstvo i pomirenje 21 Ýuli ste da je bilo kazano starima: Ne ubijaj! Tko ubije, bit Üe kriv sudu. 22 A ja vam kažem: Svatko tko se gnjevi na svojega brata bit Üe kriv sudu. Tko rekne svome bratu: Budalo!, bit Üe kriv visokomu vijeÜu. A tko mu rekne: LußaÛe!, zaslužio je pakleni oganj. 23 Ako dakle prineseš svoj dar na žrtvenik i ondje se sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, 24 ostavi ondje svoj dar pred žrtvenikom, otißi prije i pomiri se sa svojim bratom; onda doßi i žrtvuj svoj dar! 25 Sporazumi se bez otezanja sa svojim protivnikom, dok si još na putu s njim. InaÛe bi te protivnik mogao predati sucu, a sudac sudskome službeniku, i onda bi te bacili u tamnicu. 26 Zaista kažem ti, ne Üeš izaÜi odanle dok ne platiš posljednjeg novÛiÜa.

2. Preljub i sablazan 27 Ýuli ste da je bilo kazano: Ne Ûini preljub! * 28 A ja vam kažem: Svatko tko pogleda požudno na ženu, veÜ je u svojem srcu uÛinio s njom preljub. 29 Ako te dakle sablažnjava tvoje desno oko, iskopaj ga i baci ga od sebe! Jer je bolje za te da propadne jedan od tvojih udova, negoli da se sve tvoje tijelo baci u pakao. 30 I ako te sablažnjava tvoja desna ruka, odsijeci je i baci je od sebe! Jer je bolje za te da propadne jedan od tvojih udova, negoli da se sve tvoje tijelo baci u pakao.

Isus usavršava Zakon Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon 3. Rastava ili Proroke. Nisam došao da ih ukinem, 31 Nadalje je bilo kazano: Tko hoÜe otnego da ih ispunim. 18 Zaista kažem vam, pustiti svoju ženu neka joj dade otpusno dok stoji nebo i zemlja, ne Üe nestati ni- pismo! 32 A ja vam kažem: Svatko tko jedne jote ili toÛke iz Zakona, dok se otpusti svoju ženu – osim zbog preljuba sve ne ispuni. 19 Tko dakle ukine jednu – navodi je da Ûini preljub; i tko otpušteod ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, nu uzme za ženu, Ûini preljub. * i tako uÛi ljude, zvat Üe se najmanji u nebeskom kraljevstvu. A tko ih drži i 4. Zakletva uÛi držati, zvat Üe se velik u nebeskom 33 Još ste Ûuli da je bilo kazano starima: kraljevstvu. 20 Jer vam kažem: Ako vaša Ne kuni se krivo, i: Drži što si se zakleo pravednost ne bude savršenija negoli pra- Gospodinu! * 34 A ja vam kažem: Ne vednost pismoznanaca i farizejâ, ne Üete kunite se nikako: ni nebom jer je prijeuÜi u nebesko kraljevstvo. stolje Božje, 35 ni zemljom jer je podnožje

17

* 5,27 Usp. Izl 20,14.

* 5,32 Usp. Pnz 24,1.

* 5,33 Usp. Izl 20,7; Lev 19,12; Br 30,3.

EVAN ELJE PO MATEJU 5,36 – 6,23

njegovim nogama, ni Jeruzalemom jer je grad velikoga kralja. 36 Ni svojom glavom se ne kuni, jer ne možeš ni jedne dlake uÛiniti bijelom ili crnom. 37 Nego vaša rijeÛ neka bude: Da, da – ne, ne. Što je više od toga, od zla je.

5. Osveta 38 Ýuli ste da je bilo kazano: Oko za oko, zub za zub! 39 A ja vam kažem: Ne opirite se zlu; nego ako te tko udari po desnom obrazu, okreni mu i drugi! * 40 HoÜe li se tko s tobom pravdati kako bi ti uzeo košulju, pusti mu i kabanicu! 41 Prisili li te tko da ideš s njim jednu milju, idi s njim dvije! 42 Tko te moli, podaj mu; tko hoÜe posuditi od tebe, ne odbijaj ga!

6. Ljubav prema neprijateljima 43 Ýuli ste da je bilo kazano: Ljubi svojega bližnjega i mrzi neprijatelja! * 44 A ja vam kažem: Ljubite svoje neprijatelje i molite se za one koji vas progone! 45 Tada Üete biti djeca svog Oca nebeskoga koji pušta da njegovo sunce izlazi nad dobre i zle i koji daje da kiša pada na pravednike i grješnike. 46 Jer ako ljubite samo one koji vas ljube, kakvu Üete imati plaÜu? Ne Ûine li to i carinici? 47 I ako pozdravljate samo svoju braÜu, što osobito Ûinite? Ne Ûine li to i neznabošci? * 48 Budite dakle savršeni kao što je savršen vaš nebeski Otac!

Prava milostinja Pazite da svoju pravednost ne Ûinite pred ljudima da vas oni vide; inaÛe nemate plaÜe kod svog Oca na nebesima. 2 Kad dakle daješ milostinju, ne trubi pred sobom kao što Ûine licemjeri u sinagogama i na ulicama, da ih ljudi slave.

Zaista kažem vam, oni veÜ imaju svoju plaÜu. 3 Kad daješ milostinju, neka ne zna tvoja ljevica što Ûini tvoja desnica, 4 da ostane tvoja milostinja u tajnosti. Tvoj Otac, koji vidi u tajnosti, platit Üe ti.

6

Molitva, posebno OÛenaš 5 Kad se molite, ne budite kao licemjeri!

Oni se najradije mole u sinagogama i na

1107

uliÛnim uglovima, da upadnu ljudima u oÛi. Zaista kažem vam, oni su veÜ primili svoju plaÜu. 6 Kad se ti hoÜeš moliti, ußi u svoju sobu, zatvori vrata i moli svog Oca u tajnosti! Tvoj Otac, koji vidi u tajnosti, platit Üe ti. 7 Kad se molite, ne brbljajte kao neznabošci! Oni misle da Üe biti uslišani zbog svojih mnogih rijeÛi.

8 Ne povodite se za njima! Jer zna vaš Otac što vam treba prije nego ga zamolite. 9 Ovako se molite: OÛe naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje! * 10 Doßi kraljevstvo tvoje!

Budi volja tvoja; kako na nebu, tako i na zemlji!

11 Kruh naš svagdanji daj nam danas!

12 I otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima svojim!

13 I ne uvedi nas u napast, nego nas izbavi od zla!

14 Ako otpuštate ljudima njihove pogrješke, otpustit Üe ih i vama vaš Otac nebesk i. 15 A ko ne otpu š tate ljud ima, ni vaš Otac ne Üe otpustiti vaših pogrješaka.

Post i blago na nebu Kad postite, ne budite mrka lica kao licemjeri, koji promijene izgled da ih ljudi vide kako poste. Zaista kažem vam: oni su veÜ primili svoju plaÜu. 17Kad ti postiš, namaži glavu i operi lice 18 da te ne vide ljudi kako postiš, nego samo tvoj Otac koji je u tajnosti. Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, platit Üe ti.

19 Ne sabirite sebi blaga na zemlji, gdje ga uništava moljac i rßa, gdje kradljivci obijaju i kradu! 20 Sabirite sebi blago u nebu gdje ga ne uništava ni moljac ni rßa, gdje kradljivci ne obijaju i ne kradu! 21 Jer gdje je tvoje blago, ondje je i tvoje srce.

22 Oko je svjetiljka tvome tijelu. Ako je tvoje oko zdravo, onda sve tvoje tijelo ima svjetlo. 23 Ako je tvoje oko bolesno, onda je sve tvoje tijelo u tami. Ako je dakle svjetlo u tebi tama, kako li Üe biti onda velika tama!

16

* 5,39 Usp. Izl 21,24; Lev 24,20; Pnz 19,21. * 5,43 Prvi dio ovog retka je iz Lev 19,18. Usp. Ps 139,21-22. * 5,47 Usp. Lk 3,13. * 6,9 Usp. Lk 11,1-4.