Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 1
Diplomatičarsko‐povjesničarska analiza povelje bana Tvrtka
Zbornik radova BOSANSKI BAN TVRTKO "POD PROZOROM U RAMI"
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 2
Međunarodni znanstveno-stručni skup BOSANSKI BAN TVRTKO "POD PROZOROM U RAMI" Prozor, 11. kolovoza 2016. Organizator skupa Općina Prozor-Rama Organizacijski odbor Tomislav Brković, Esad Dželilović, Jozo Ivančević, Blaženka Matešić, Miljenko Petričević, Safet ef. Pozder, Ante Tomić Znanstveno-stručni odbor Anto Jeličić, Ivan Markešić, Božo Mišura, Miljenko Petričević, Ivan Šarčević
Nakladnici Općina Prozor-Rama, Kralja Tomislava bb Synopsis d.o.o. Sarajevo, Maršala Tita 32 Synopsis d.o.o. Zagreb, Vlade Gotovca 4 Za nakladnike Jozo Ivančević Fadila Halvadžija Ivan Pandžić Urednik Tomislav Brković Lektor Ivo Pranjković Prijevod engleskih sažeteka i korekcije Ivana Pehar Vrljić Prijevod njemačkih sažeteka i korekcije Josip Jozić Grafičko oblikovanje Tomislav Brković Okvirne stranice Branko R. Ilić Tisak Grafotisak, Grude
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 3
Z B O R N I K
R A D O V A
BOSANSKI BAN TVRTKO "POD PROZOROM U RAMI" Međunarodni znanstveno-stručni skup Prozor, 11. kolovoza 2016.
Tomislav Brković urednik
Prozor – Sarajevo – Zagreb 2016.
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 4
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 5
Jezik Povelje bosanskoga bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću od 11. 8. 1366.
Jozo Ivančević
PREDGOVOR Poštovani, kao domaćin i organizator znanstveno-stručnoga skupa Bosanski ban Tvrtko “pod Prozorom u Rami” (11. 8. 2016.) izražavam svoje zadovoljstvo i radost zbog objavljivanja ove knjige – zbornika radova sa spomenutog skupa. Svaka dobra inicijativa, svaki uspjeh pojedinca ili skupine pridonosi zajedničkom dobru čitave naše općine Prozor-Rama. Na to trebamo biti ponosni. A onomu tko vodi lokalnu zajednicu, tko stoji na čelu općine Prozor-Rama, poput mene, svako dobro što se u općini događa, svaki uspjeh pojedinca ili skupinâ, uvećava radost, potvrđuje smisao lokalne politike i potiče na još aktivnije zauzimanje. Ovaj zbornik je skup članaka koji većinom analiziraju Povelju koju je ban Tvrtko za ostvarene zasluge i vjerno služenje izdao svome vojvodi Vukcu Hrvatiniću “pod Prozorom u Rami” (11. kolovoza 1366.). Tu su i prilozi koji s različitih aspekata osvjetljavaju srednjovjekovnu Bosnu, Ramu i plemićki grad Prozor: vrijeme vladanja bana i kralja Tvrtka, krstjane i Crkvu bosansku, ramske stećke, “grb Rame”, dakle heraldiku, zatim vinogradarstvo, kao i veze Rame s nekim dalmatinskim gradovima. Tu su i članci koji osvjetljavaju Ramu u vremenima turske i austrijske okupacije, vrijeme kandijskoga rata, Ramu u promjenama režimâ, u procesu islamizacije, raznih migracija i administrativnih pribrajanja i prisvajanja do danas. U zborniku je i nekoliko priloga koji svojim sadržajem upotpunjuju glavnu temu našega skupa. Poznavanje prošlosti nama suvremenicima osnažuje identitet. Ovaj zbornik radova to doista i pokazuje. Ne vraćamo se u prošlost da je popravimo, to je nemoguće, niti da prošlošću opravdavamo naše današnje loše postupke, to je opasno. Prošlost može biti izvor nesreće ali i nadahnuće za nove odnose. Nije pretenciozno kazati da Ramljaci, mislim i na Hrvate i Bošnjake, ovim
5
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 6
Jozo Ivančević
zbornikom imaju priliku još bolje upoznati prošlost svoga zavičaja kako bi danas odgovornije izgrađivali svoju općinu. Dužan sam na ovom mjestu spomenuti neke ljude i njima uputiti posebnu zahvalu, jer su nezaobilazni u ostvarenju čitavoga projekta. Znanstveno-stručni skup plod je inicijative koja je već dulje vrijeme prisutna u Rami. Radi se, naime, o inicijativi promjene Dana općine, da umjesto na blagdan Male Gospe, 8. rujna, Dan općine Prozora-Rame bude 11. kolovoza, na dan kada se u Povelji bana Tvrtka prvi put spominje “Prozor u Rami”. Inicijativa je krenula od našeg neumornog i agilnog Bože Mišure koji je, skupljajući sve što nađe o staroj Rami, naišao i na Tvrtkovu povelju i predložio da se kroz znanstveni skup obradi Tvrtkova povelja, Prozor i Rama, kao i da se i drugim aktivnostima istakne povijesno značenje Prozora i Rame. U suradnji s gvardijanom fra Tomislavom Brkovićem i drugim suradnicima i prijateljima krenuli smo u realizaciju projekta kojega svim građanima naše općine nudimo kao razložan demokratski prijedlog za promjenu dana općine i kao poticaj da još više istražujemo povijest svoga zavičaja. Ne želim posebno objašnjavati zašto je nužno promijeniti dan općine. U zborniku imaju članci koji o tome argumentirano govore. Za ovu priliku naveo bih mišljenje uvaženoga biskupa dr. Pere Sudara. U svom prilogu u ovom zborniku biskup Sudar teološki obrazlaže razlikovanje vjerskih blagdana od svjetovnih praznika i zaključuje: “Čovjek, kao pojedinac i kao član društvene zajednice, ima potrebu slaviti blagdane i obilježavati ili provoditi praznike. Da bi očuvao svoje zdravlje i u poslu bio produktivniji, čovjeku su višestruko i višeznačno potrebni dani odmora. Još potrebnija su mu slavlja blagdana za razvoj i očuvanje duhovnoga i mentalnoga zdravlja. Utemeljeno se može ustvrditi da su blagdani i praznici bili i ostali obilježja, ali i žarišta kulturnoga i civilizacijskoga rasta čovječanstva. Međutim, bilo bi potrebno uložiti napor kako blagdani ne bi bili pretvoreni u praznike, a praznici, iako sve dugotrajniji, sve isprazniji i štetniji.” Mi smo uložili dio napora da pokažemo kako se blagdan Male Gospe ne treba izjednačavati s općinskim praznikom, danom općine i kako oba dana, razdvojena, imaju svoj puni smisao kako za političku kulturu Rame tako i za “očuvanje duhovnog i mentalnog zdravlja” njezinih građana. Time ne želimo grubo odvajati vjersko od političkoga nego u višeetničkoj Rami pokazati da nismo samo mi Hrvati i katolici vlasnici ovoga predivnoga zavičaja nego da on pripada i Bošnjacima, muslimanima i drugima. Na nama, hrvatskim predstavnicima i Hrvatima, kao većini u ovoj općini, leži i veća odgovornost da poštujemo druge, manjine, da se vodimo tzv. pozitivnom diskriminacijom i u ovom naoko samo simboličnom, ali ipak važnom danu za sve žitelje Rame kao što je dan općine.
6
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 7
Predgovor
Iz tog smo razloga pozvali znanstvenike, povjesničare, teologe i druge stručne ljude, organizirali smo znanstveno-stručni skup o Tvrtkovoj povelji, o Rami kroz povijest i objavili ovaj zbornik. Zahvaljujem svim sudionicima skupa i svima koji su poslali svoje priloge. Zbornik nesumnjivo pridonosi opravdanju našega prijedloga i kako sam već spomenuo osvjetljava našu ramsku prošlost nadahnjujući nas za savjesniji društveni angažman u našoj općini. Žitelji naše općine i građani Prozora mogli su zadnjih godina primijetiti da smo učinili mnogo na uređenju našega grada i drugih naselja u Rami. Posebno smo se posvetili obnovi i izgradnji infrastrukture. Svjesni smo da poboljšanje materijalnih uvjeta i standarda življenja idu sporo uslijed privredne krize, krize zapošljavanja i stalnoga seljenja. Svjesni smo, također, da su vremena krize i vremena velike nade. Zato u ovakvim situacijama nismo odustali. Nastojimo da se naš društveni život ne svede samo na elementarnu bazu pukog samoodržanja, nego da ga prate bolje zdravstvo, školstvo, sport, kultura i duhovnost. Zato smo osim skupa i zbornika s istom nakanom kulturnoga vrednovanja Prozora i Rame naručili spomenik kralja Tvrtka. Ovim spomenikom Prozor može nositi makar mali epitet Tvrtkova grada. Spomenik je izradio jedan od najvažnijih hrvatskih kipara, Kuzma Kovačić, umjetnik koji već više od dva desetljeća, kao zaljubljenik i prijatelj Rame, pridonosi višoj umjetničkoj razini ramskih sakralnih a evo i političkih mjesta. Tvrtkov kip će stajati na ulazu u novu zgradu općine kao simbol zajedničke prošlosti i imperativ pojedinačne i zajedničke odgovornosti političkih predstavnika naše općine. Politički odgovorni ljudi svjesni su kako lokalne zajednice u ovakvim vremenima mogu potonuti u letargiju, pesimizam i izolaciju. Lokalna politika može se lako otuđiti od naroda i tako odnarođena baviti se samo privatnim probitkom, zajednički interes podrediti osobnim ili stranačkim interesima ili se izručiti izvanzavičajnim centrima moći te krivnju za loše stanje prebacivati na druge ili se ispričavati lošim okolnostima. Sav naš trud, i ovaj zbornik, svjedoče da vrijedi izgrađivati se u odgovornog subjekta svoje lokalne zajednice. Mojim bližim suradnicima, svima u Općinskom vijeću, prijateljima i poznanicima, svim građanima općine, Bošnjacima, Hrvatima, svima koji prekoračuju nepravedno nametnute granice i brinu se za zajedničko dobro naše općine, županije i države iskreno zahvaljujem.
7
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 8
Povelja bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću
Povelja bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću od 11. 8. 1366.
Tekst povelje u latiničkoj transliteraciji (M. Žagar) 1. Vь ime: ôt(ь)ca: i sina: i sv(e)toga d(u)ha aminь azь rabь b(o)ži i sv(e)toga grьgura az ovomь 2. g(ospo)d(i)nь banь tvrьtko sinь g(ospo)d(i)na kneza vladislava a sinov(a)cь velikoga i slavnoga 3. g(ospo)d(i)na bana stêpana milostiju b(o)žiômь g(ospo)d(i)nь mnogimь zemlamь bosnê i soli i usorê 4. i dolьnimь kraemь i podriniju i hlьmьski g(ospo)d(i)nь stvorihь milostь svoju gospodьsku svo5. emu vêrьnu sluzê u ime voevodê vlьkcu hrьvatiniću za negovu vêrьnu službu 6. u ôno vrême kьda se podviže na me ugrьski kralь u ime ludovikь i pri7. hodi u plêvu podь sokolь i ônьdazi mi voevoda vlьkcь vêrьno pos8. luži i za negovu vêrьnu službu dah mu gradь u plêvê u ime sokolь
8
Predgovor_Layout 1 26.7.2016. 2:11 Page 9
Tekst povelje u latiničkoj transliteraciji
9. sь vьsom plêvomь ôt(ь) mee do mee ôt(ь) uskopla p[o] krьtovu elu a ôt(ь) dlamo10. ča po vitoraju a ôt(ь) lužcь dorьčeve a ôt(ь) luke po zlamenie tozi dasmo gradь soko11. lь s vьsom plêvomь voevodê vlьkcu za plemenito nemu i negovu poslêdnemu 12. u vêke aminь bezь vsakoga gospodьskoga dohotka a tomu svêdoci dobri bošnane 13. knezь vlai dobrovoevićь i sь bratiômь kazncь sьnьko i sь bratiômь župan crь14. nugь i sь bratiômь županь branko pribinićь i sь bratiômь tepьčija vlьčihna 15. i s bratiômь knezь vlatko ôbrinovićь i sь bratiômь tepьčiê milatь i s bra16. tiômь a ôt(ь) usore svêdoci voevoda tvrьtko i sь bratiômь kaznьcь stêpoe čelь17. ničićь i sь bratiômь tepčiê sladoe divoševićь i sь bratiômь a ôt(ь) lužьcь svêdoci 18. županь stêpko vlьkovićь i sь bratiômь županь milьtênь hrьvatinićь i sь bratiô19. mь a tomu pristavь knezь bogdanь bêlьhanićь ôt(ь) dvora a ôt(ь) vladaniê pristavь: 20. dragošь šanьtićь a tko [ć]e sie poreći ili prêtvoriti ot(ь) nasь ili ôt(ь) našihь po21. slêdnihь surodnikovь [...] inoplemenьnikь da e prokletь ôt(ь)cemь i sinomь i sve22. têmь d(u)homь i materiju b(o)žiômь i d [=4]mi ev(a)nđel(i)sti i .vï: [=12]ma: ap(os)t(o)loma i :o: [=70]mi i :z: [=7]mi 23. i zь banimi b(o)žimi i vьsêmi : b(o)gu: ugodivьši mi u si vêkь i u priduĉi aminь i da e priče24. stnikь ijudê skariôtskomu koji prêda sina b(o)žiê na raspetie za .l [=30] srebrьnêhь 25. pênezi i koi izliha u[prêš]e propni propni krьvь na nemь i na čedêhь ego a se 26. pisa dražeslav diêkь [...] poroeniê b(o)žiê lêtь č.t.ks з [=1366] lêto i našemu 27. gospodьstvu :gï: [=13] lêto mêseca avьgusta po knizê .aï. (=11) d(a)nь podь prozoromь u ramê
Slovo đerv u ovom se tekstu najčešće koristi za glas /ć/ pa smo ga tako i pisali; tek na jednome mjestu stoji za glas /đ/, pa smo ga i ondje tako zabilježili („evanđelisti“). Za pravilno čitanje važno je znati i da se slovo jat (ê) iza vokala čita kao /ja/ (npr. „diêkь“ kao /dijak/) i iza suglasnika pretpostavljamo izgovor /je/ ili /i/ (npr. „stêpana“ kao /stjepana/ ili /stipana/; „u plêvê“ kao „u plivi“). Jerove (ь), koji su u starijem jeziku označavali poluglase, uglavnom ne čitamo, tek na rijetkim primjerima potrebno je pretpostaviti njihov vokalizirani izgovor kao /a/ (npr. „lužьcь“ kao /lužac/, „sьnьko“ kao /sanko/). Oblim zagradama razriješili smo uobičajena i naznačena kraćenja (ponajviše iz korpusa nomina sacra), a uglastima rekonstruirali smo nečitka odnosno oštećena mjesta.
9
Zavrseta_Layout 1 26.7.2016. 2:31 Page 876
Amira Turbić‐Hadžagić
876
Zavrseta_Layout 1 26.7.2016. 2:31 Page 877
Jezik Povelje bosanskoga bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću od 11. 8. 1366.
AUTORI U ZBORNIKU Dr. Jure BELJO, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Mostar Dr. Milko BRKOVIĆ, Filozofski fakultet, Zadar Dženan DAUTOVIĆ, Filozofski fakultet, Sarajevo Mr. Lidija FEKEŽA-MARTINOVIĆ, Zemaljski muzej BiH, Sarajevo Dr. Emir O. FILIPOVIĆ, Filozofski fakultet, Sarajevo Dr. Branka GRBAVAC, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Dr. Jozo IVANČEVIĆ, načelnik općine Prozor-Rama Mr. Anto IVIĆ, Hrvatske telekomunikacije, Mostar Dr. Zvonimir JAKOBOVIĆ, Matica hrvatska, Zagreb Anto JELIČIĆ, teolog, Rama Dr. Josip JOZIĆ, Franjevačka teologija, Sarajevo Milo JUKIĆ, novinar i publicist, Kreševo Dr. Pavao KNEZOVIĆ, Hrvatski studiji, Zagreb Dr. Juraj KOLARIĆ, teolog i povjesničar, Zagreb Dr. Ana MANDIĆ, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Mostar Dr. Ivan MARKEŠIĆ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Dr. Jelena MRGIĆ, Filozofski fakultet, Beograd Dr. Lejla NAKAŠ, Filozofski fakultet, Sarajevo Dr. Zrinka NIKOLIĆ-JAKUS, Filozofski fakultet, Zagreb Dr. Željko PAVIĆ, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Dr. Krešimir REGAN, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Dr. Pero SUDAR, pomoćni vrhbosanski biskup, Sarajevo Amer SULEJMANAGIĆ, Zavod za zaštitu spomenika Kantona Sarajevo Dr. Franjo ŠANJEK, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Dr. Ivan ŠARČEVIĆ, Franjevačka teologija, Sarajevo Dr. Ante ŠKEGRO, Hrvatski institut za povijest, Zagreb Dr. Ante ŠOLJIĆ, teolog, Dubrovnik Dr. Amira TURBIĆ-HADŽAGIĆ, Filozofski fakultet, Tuzla Dr. Mateo ŽAGAR, Filozofski fakultet, Zagreb
877
Zavrseta_Layout 1 26.7.2016. 2:31 Page 878
Amira Turbić‐Hadžagić
878
Zavrseta_Layout 1 26.7.2016. 2:31 Page 879
Jezik Povelje bosanskoga bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću od 11. 8. 1366.
KAZALO Jozo Ivančević:
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5
I. Tvrtkova povelja pod Prozorom u Rami Milko Brković:
Mateo Žagar: Amira Turbić-Hadžagić:
Diplomatičarsko-povjesničarska analiza povelje bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću u Podprozoru 1366. (11. VIII.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Paleografska analiza Prozorske povelje iz 1366. godine . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Jezik Povelje bosanskoga bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću od 11. 8. 1366. godine pisane “pod Prozorom u Rami” . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Ante Šoljić:
Zakletve i kletve u poveljama srednjega vijeka . . . . 73
Pavao Knezović:
Tvrtko I. u latinskoj historiografiji . . . . . . . . . . . . . . . 83
Amer Sulejmanagić: Metrologija Tvrtkova banskoga novca . . . . . . . . . . . 119 Branka Grbavac:
Oporučni legati Zadrana i Trogirana bosanskim franjevcima u doba Tvrtka . . . . . . . . . . . 137
II. O srednjovjekovnoj Bosni i Humu Franjo Šanjek:
Bosansko-humski krstjani i Crkva bosanska . . . . . . 165
Juraj Kolarić:
Katolička crkva u Bosni od preseljenja biskupa u Đakovo do pada Bosne pod Osmanlije (1252-1463) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Dženan Dautović:
Prilog tumačenju značaja pisma Inocenta III. od 9. novembra 1202. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
879
Zavrseta_Layout 1 26.7.2016. 2:31 Page 880
Kazalo
Zvonimir Jakobović: Mjeriteljstvo drevne Bosne i Hercegovine – tragovi kulturnih, trgovačkih i inih dodira s okolnim zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213 III. O srednjovjekovnoj Rami Emir O. Filipović:
Kako je “grb Rame” postao “grb Bosne” . . . . . . . . . . . 233
Krešimir Regan:
Plemićki grad Prozor u Rami . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
Lidija Fekeža-Martinović: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici u Rami . . . . 311 Zrinka Nikolić Jakus: Jure Beljo / Ana Mandić:
Ramljaci i Bosanci u dalmatinskim gradovima u četrnaestom i petnaestom stoljeću . . . . . . . . . . . . . 347 Vinogradarstvo Rame u vrijeme srednjovjekovne bosanske države . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
IV. O stanovnicima Rame i migracijama iz Rame Anto Ivić:
Prilozi poznavanju pučanstva Rame od srednjeg vijeka do konca osmanske vladavine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
Milo Jukić:
Migracije iz Rame u Lepeničku dolinu i na sarajevsko područje od sredine 18. stoljeća . . . . . . . 491
Ante Škegro:
Nekoliko ramskih rodova u gornjovrbaškom kraju prema matičnim knjigama skopjanskih župâ do 1883. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 589
V. Rama u Bosni i Hercegovini Anto Jeličić:
Administrativna, crkvena i kulturološka pripadnost Rame – nekad i sad . . . . . . . . . . . . . . . . . 625
Ivan Markešić:
Promjene religijskoga zemljovida prozorsko-ramske općine tijekom povijesti . . . . . . . 683
Pero Sudar:
Teološko-pravno značenje i razlikovanje blagdana i praznika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 773
Ivan Šarčević:
Značenje Tvrtkove povelje za općinu Prozor-Rama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 785
880
Zavrseta_Layout 1 26.7.2016. 2:31 Page 881
Kazalo
VI. Zapisi i spisi Jelena Mrgić:
Osećanja i osećajnost prema prirodi u franjevačkim hronikama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 799
Lejla Nakaš:
Apotropejski zapis iz Slatnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . 813
Josip Jozić:
Povijest kroz fratarsku ispovijest . . . . . . . . . . . . . . . . 831
Željko Pavić:
Uspon neoskolastike do filozofije u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . 841
881