TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 3/20
O Ž U J A K 2020.
Kamate prema poreznim propisima u 2020.
JOPPD - kraći rokovi podnošenja za neke neoporezive primitke
Uvjeti za mirovinu u 2020. godini
TEB organizira PRAKTIKUM / Računovodstvo prihoda i rashoda Zagreb, 3.3.2020. (utorak), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) PRAKTIKUM / Obveze poslodavaca i zaštita radnika Zagreb, 5.3.2020. (četvrtak), Hotel Palace, Trg Josipa Jurja Strossmayera 10 PRAKTIKUM / INTRASTAT – izvještavanje u 2020. i pogreške u praksi Zagreb, 6.3.2020. (petak), Hotel International Zagreb, Miramarska cesta 24 PRAKTIKUM / Kamate - pravni, porezni i računovodstveni aspekt Zagreb, 10.3.2020. (utorak), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) PRAKTIKUM / Sastavljanje Prijava poreza na dobit za 2019.: Primjena poreznih propisa i računovodstvenih standarda u sastavljanju Prijava poreza na dobit za 2019. (PD, PD-NN, PD-IPO i PD-KID) Zagreb, 13.3.2020. (petak), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) Zagreb, 1.4.2020. (srijeda), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) SEMINAR / Aktualnosti za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike Split, 17.3.2020. (utorak) Zadar, 18.3.2020. (srijeda) Varaždin, 19.3.2020. (četvrtak) Zagreb, 23.3.2020. (ponedjeljak) Osijek, 24.3.2020. (utorak) Bjelovar, 25.3.2020. (srijeda) Rijeka, 26.3.2020. (četvrtak) PRAKTIKUM / Redovito usavršavanje u području javne nabave: PDV u javnoj nabavi / Osnove za isključenje / Jamstva u javnoj nabavi Zagreb, 17.3.2020. (utorak), Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice) TRENING / Specijalistički program izobrazbe u području javne nabave Zagreb, 23. - 27.3.2020., Palace hotel Zagreb, Trg Josipa Jurja Strossmayera 10 TRENING / Stručno usavršavanje iz proračunskog računovodstva i financija Zagreb, 20. - 24.4.2020., Hotel Central, Branimirova 3 (ulaz iz Petrinjske ulice)
Više o programima, predavačima, bodovima za revizore, kotizaciji i prijavi vidjeti na www.teb.hr Prijava na TEB newsletter: www.teb.hr/newsletter/
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 3/20
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Porezi 2K amate prema poreznim propisima u 2020. godini mr. sc. Ida Dojčić 4N ovčana naknada za nezapošljavanje osoba s invaliditetom – novi iznos za 2020. Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 5K raći rokovi podnošenja JOPPD-a za neke neoporezive primitke mr. sc. Sanja Živko 6D okazivanje otpreme dobara u drugu državu članicu Domagoj Zaloker, dipl. oec. 8N abava rabljenog vozila iz EU Irena Slovinac, dipl. oec. 9D ruga djelatnost - obračun doprinosa za 2020. Dinko Lukač, dipl. oec. Menadžment 10 P lan uspješnosti mr. sc. Mladen Štahan Mirovinsko osiguranje 12 Uvjeti za mirovinu u 2020. godini mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Proračun 13 N eka pitanja nabave i prodaje osobnih automobila kod proračuna i proračunskih korisnika Nikolina Bičanić, mag. oec. Radno pravo 14 R azmjerni dio godišnjeg odmora Ljubica Ðukanović, mag. iur. 16 S porazumni prestanak ugovora o radu Vedran Jelinović, dipl. iur. Gospodarstvo 14 R ast industrijske proizvodnje u RH u 2019. mr. sc. Ivan Kelebuh
POREZI PIŠE: IDA DOJČIĆ
Kamate prema poreznim
P
oreznim su propisima utvrđeni posebni kriteriji kada trgovačka društva, koja nisu banka ili druga financijska institucija, odobravaju pozajmice drugim pravnim ili fizičkim osobama ili primaju pozajmice. Porezni tretman (na)plaćenih kamata prvenstveno ovisi o poreznom statusu osobe zajmoprimca i zajmodavca. Osim njihovog poreznog statusa, važna je i činjenica jesu li zajmodavac i zajmoprimac rezidenti ili nerezidenti, te radi li se o povezanim ili nepovezanim osobama. U slučaju kada trgovačko društvo daje pozajmicu fizičkim osobama, primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka.
Kamate između poduzetnika prema poreznim propisima Zakonom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 - 121/19) propisana je visina kamata kao porezno dopustivog rashoda tuzemnog društva - obveznika poreza na dobit, u slučaju kada dobiva zajam od inozemnog povezanog društva, te visina kamata kao minimalnog prihoda (u svrhe oporezivanja) u slučaju kada tuzemno društvo odobrava pozajmicu inozemnom povezanom društvu. Navedeno se primjenjuje i u odnosima povezanih društava rezidenata, ukoliko jedno od društava ima povlašteni porezni status. Kod utvrđivanja kamatne stope na zajmove između povezanih 2 ožujak 2020.
osoba kao polazna osnovica uzi- jenjuje se sljedeće: ma se prosječna kamatna stopa ▶ t rgovačka društva rezident na stanja kredita odobrenih na i nerezident su nepovezane razdoblje dulje od godine dana osobe primjenjuje se tržišnefinancijskim trgovačkim drušna kamata, tvima, a koje HNB objavljuje u ▶ t rgovačka društva rezident i tekućoj kalendarskoj godini. nerezident su povezane osoVisinu kamatne stope objavljuje be primjenjuje se propisana ministar financija prije početka kamatna stopa za tu godinu, svakog poreznog razdoblja. U odnosno 3,42% za 2019. (čl. Narodnim novinama br. 125/19 14. Zakona o porezu na dobit). Treba napomenuti kako je Zakonom o porezu na dobit dana mogućnost da porezni obveznik može sam utvrđivati kamatu, prema uvjetima i na način propisan čl. 13. Zakona, primjenom odgovarajuće objavljena je Odluka o objavi metode transfernih cijena, kamatne stope na zajmove iz- pod uvjetom da taj način primeđu povezanih osoba za 2020. mjenjuje na sve ugovore (čl. 14. godinu, koja je stupila na snagu st. 4. Zakona). Pozajmice između 31.12.2019. trgovačkih društava ! Kamatna stopa na zajmove rezidenata: između povezanih osoba za U odnosima povezanih dru2020. godinu iznosi 3,42%. štava rezidenata primjenjuje se P ozajmice između načelo nepristrane transakcije, trgovačkih društava po kojem se kod kamata na prirezidenata i nerezidenata: mljene zajmove u slučaju poveKod pozajmica koje se odobra- zanih osoba priznaju obračunane vaju između trgovačkih društa- kamate najviše do visine kamatne va koja se smatraju međusobno stope koja bi se ostvarila između povezanim osobama, a jedan od nepovezanih osoba u trenutku njih ima status rezidenta RH a odobrenja zajma (tržišne kamadrugi status nerezidenta, prim- te). Dakle, kod pozajmica koje
POREZI POREZI
propisima u 2020. godini se odobravaju između domaćih trgovačkih društava (koja su rezidenti RH), porezni propis nalaže slijedeće: ▶ trgovačka društva rezidenti su nepovezane osobe primjenjuje se tržišna kamata, ▶ trgovačka društva rezidenti su povezane osobe primjenjuje se: ▷ tržišna kamata ili ▷ propisana stopa (3,42%), ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope (temeljem korištenja određenih poreznih olakšica) ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja (čl. 13. Zakona o porezu na dobit).
Kamatna stopa na zajmove fizičkim osobama Kada trgovačko društvo daje pozajmicu fizičkim osobama, bilo svojim radnicima ili vlasnicima, primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka. Sukladno čl. 21. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 - 121/19), primicima u naravi smatraju se povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada.
Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave
! Kamatna stopa na zajmove fizičkim osobama ispod 2% smatra se primitkom u naravi.
Prema čl. 21. st. 1. toč. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17 - 1/20), primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz čl. 21. Zakona o porezu na dohodak u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulazi korištenje kredita uz kamate ispod stope od 2% godišnje. No, ako uslijed primjene zakonom utvrđenih promjenjivih parametara iznos obračunate kamate koja je ugovorena iznad stope od 2% godišnje u određenom trenutku padne ispod stope od 2% godišnje, tako novoutvrđena kamata ne smatra se povoljnijom kamatom iz čl. 21. st. 3. Zakona.
Kamatna stopa na nepravovremeno plaćene poreze Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16 - 121/19) propisuje (čl. 130.) da se na iznos manje ili više plaćenog poreza obračunavaju i plaćaju kama-
te u skladu s posebnim propisom. Sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 - 29/18), stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena. Hrvatska narodna banka je 2. siječnja 2020. (Nar. nov., br. 1/20) objavila „Prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima“ za referentno razdoblje od 1. svibnja 2019. do 31. listopada 2019. i ista iznosi 3,11%. Sukladno tome, nova kamatna stopa na nepravovremeno plaćene poreze i druga javna davanja o kojima Porezna uprava vodi evidenciju iznosi 6,11%, a primjenjuje se od 1. siječnja 2020. Ista se kamatna stopa primjenjuje i na više plaćene javne prihode. ! U slučaju neplaćanja poreza i ostalih javnih prihoda u propisanom roku, od 1.1.2020. na utvrđenu a neplaćenu poreznu obvezu obračunavaju se kamate po stopi od 6,11% godišnje. ožujak 2020. 3
POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Novčana naknada za nezapošljavanj invaliditetom - novi iznos za 2020. P
rema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika obvezni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom.1 Kvota je propisana u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca. Iz ukupnog broja radnika isključuju se radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova i koji su temeljem tog ugovora prijavljeni na obvezno mirovinsko osiguranje. Odnosno, broj osoba s invaliditetom koje poslodavac treba imati zaposlene utvrđuje se mjesečno, množenjem ukupnog broja zaposlenika na zadnji dan pojedinog mjeseca sa 3%.2 Osim zapošljavanja osoba s invaliditetom upisanih u Očevidnik kod HZMO-a, obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti i zamjenskom kvotom na način da: ▶ zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s Od obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom izuzeta su predstavništava stranih osoba, strana diplomatska i konzularna predstavništva, integrativne radionice i zaštitne radionice, a također i novoosnovani poslodavci u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu. 2 Ako izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj. 1
4 ožujak 2020.
invaliditetom koja se samozapošljava, čija je ukupna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost, bez obraču-
natog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti, ▶ zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, čija je ukupna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca,
čija je prosječna mjesečna vrijednost, bez obračunatog PDV-a, jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti, ▶ primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom (jedna primljena osoba priznaje se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom), ▶ primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju (jedna primljena osoba priznaje se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom), ▶ sklopi jedan ili više ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti, ▶ primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom s tim da se jedna osoba primljena na stručno osposobljavanje priznaje kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom, ▶ daje jednu ili više stipendija za redovito obrazovanje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina jednaka najmanje 30% minimalne mjesečne plaće svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote.
POREZI POREZI
je osoba s Novčana naknada za 2020. plaća se u iznosu od 1.218,75 kn mjesečno. Novi iznos primjenjuje se od obveze za siječanj 2020. koja dospijeva do kraja veljače 2020. Za ispunjenje obveze zamjenskom kvotom, odgovarajući ugovor treba dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora, a također i najavu ispunjenja zamjenske kvote te drugu dokumentaciju na zahtjev Zavoda.3 U slučaju da poslodavac nije ispunio propisanu kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, obveznik je plaćanja novčane naknade u mjesečnom iznosu od 30% od minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti. S obzirom da je za 2020. godinu propisan novi (veći) iznos minimalne plaće od 4.062,51 kn, novi iznos novčane naknade, počevši od obveze za siječanj 2020. godine, je 1.218,75 kn (30% od 4.062,51 kn). Rok uplate je do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Novčana naknada uplaćuje se na račun državnog proračuna: HR1210010051863000160, uz poziv na broj: HR 68 5118 – OIB poslodavca.
PIŠE: SANJA ŽIVKO
Kraći rokovi podnošenja JOPPD-a za neke neoporezive primitke P
rema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak1 na snazi od 3.1.2020. izmijenjen je čl. 79. st. 10. kojim je skraćen rok podnošenja JOPPD obrasca za Vrsta primitka
Neoporezivi iznos
Oznaka neoporezivog primitka u JOPPD obrascu (polje 15. 1.)
Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)
do 3.000,00 kn godišnje
22 – za tekuće razdoblje 61 – za prethodna razdoblja
Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)
do 5.000,00 kn godišnje
63
Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam
do 2.500,00 kn godišnje
69
Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika
do 5.000,00 kn godišnje
65
Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi
do visine stvarnih izdataka
70
Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije
do 2.500,00 kn godišnje
71
1
Vidjeti više na www.zosi.hr
3
neke neoporezive primitke. Novi rok podnošenja JOPPD obrasca, na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan nakon isplate, propisan je za sljedeće neoporezive primitke:
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/20)
ožujak 2020. 5
POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Dokazivanje državu članicu K Dostava podataka o navedenim neoporezivim primicima putem JOPPD obrasca na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan osigurava Poreznoj upravi ažurne podatke o neoporezivim primicima radnika. Od 1.1.2020. radnici više nemaju obvezu dostavljanja izjava o primljenim neoporezivim primicima u slučaju kada rade kod dva ili više poslodavaca istovremeno ili je u toku poreznog razdoblja kod bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka, s obzirom da je poslodavcima omogućen uvid u ostvarene neoporezive primitke radnika putem sustava ePorezna. Za ostale neoporezive primitke isplatitelji i nadalje imaju obvezu podnošenja JOPPD obrasca najkasnije do 15. dana u mjesecu za isplate u prošlom mjesecu, osim za troškove prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije i troškove smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije kada se JOPPD predaje do 15. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem su pružene usluge, neovisno o datumu plaćanja. 6 ožujak 2020.
ako bi tuzemni porezni obveznici ostvarili pravo na oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara (robe) poreznim obveznicima u drugim državama članicama EU-a, potrebno je dokazati da su predmetna dobra stvarno i otpremljena u drugu državu članicu. Do 31.12.2019. dokumentacija kojom se dokazivala takva otprema/prijevoz bila je propisana čl. 170. Pravilnika o PDV-u. U slučajevima kada je tuzemni porezni obveznik sam otpremao/prevozio dobra u drugu državu članicu ili je za to angažirao nekog drugog prijevoznika, otprema/prijevoz se dokazivao računom, otpremnicom, prijevoznom ispravom ili drugim dokumentom iz kojeg je bilo razvidno da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih na računu. U situacijama kada je otpremu/prijevoz obavljao kupac - porezni obveznik iz druge države članice ili je za to angažirao nekog drugog prijevoznika, tada je, uz sve prethodno navedene dokaze, tuzemni porezni obveznik morao imati i pisanu izjavu o otpremi koju je potpisao preuzimatelj dobara. Od 1.1.2020. pravila se mijenjaju, što je rezultiralo bri-
sanjem čl. 170. Pravilnika o PDV-u. Naime, od 1.1.2020. na snagu je stupila Provedbena uredba Vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 282/2011 u pogledu određenih izuzeća za transakcije unutar Zajednice (u nastavku: Provedbena uredba) koja je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a, a kojom su, između ostaloga, propisani dokumenti kojima se dokazuje otprema/prijevoz dobara u drugu državu članicu. Bez propisanih dokumenata porezni obveznici nemaju pravo na primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a.
Obvezni dokazi kada otpremu/prijevoz obavlja isporučitelj ili treća osoba u njegovo ime Kada otpremu/prijevoz dobara u drugu državu članicu obavlja isporučitelj ili treća osoba u njegovo ime potrebno je osigurati sljedeće dokaze: 1. barem dva neproturječna dokaza koja su izdale dvije različite strane koje su međusobno neovisne te neovisne o prodavatelju ili kupcu, i
POREZI POREZI
otpreme dobara u drugu to: dokumente koji se odnose na otpremu ili prijevoz robe poput potpisanog međunarodnog teretnog lista ili bilješke (CMR), teretnice, računa za zračni teretni prijevoz ili računa prijevoznika robe ili 2. jedan od dokaza navedenih pod 1. zajedno s jednim neproturječnim dokazom koji
mora biti izdan od strane koja je neovisna od strane koja izdaje dokaz naveden pod 1. te neovisna o prodavatelju i kupcu, a to može biti: a) polica osiguranja povezana s otpremom ili prijevozom robe ili bankovni dokument (izvod) kojim se potvrđuje plaćanje otpreme ili prijevoza robe ili
b) službeni dokument koji je izdan od strane tijela javne vlasti, poput javnog bilježnika, kojima se potvrđuje dolazak dobara (robe) u državu članicu odredišta ili c) p otvrda koju je u državi članici odredišta izdao posjednik skladišta, a kojom se potvrđuje skladištenje robe u toj državi članici.
Obvezni dokazi kada otpremu/prijevoz obavlja kupac ili treća osoba u njegovo ime Kada otpremu/prijevoz dobara u drugu državu članicu obavlja kupac ili treća osoba u njegovo ime tada isporučitelj u svom posjedu mora imati dokumentaciju kako je navedena gore pod 1. ili dokumentaciju kako je navedena
Bez propisanih dokumenata porezni obveznici nemaju pravo na primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke dobara poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a. gore pod 2., te uz to dodatno mora u svom posjedu imati i pisanu izjavu stjecatelja kojom potvrđuje da je stjecatelj otpremio dobra (robu) ili je to za račun stjecatelja obavila treća strana. Pisanu izjavu stjecatelja stjecatelj je dužan dostaviti isporučitelju do 10 dana mjeseca koji slijedi nakon isporuke. U pisanoj izjavi stjecatelja mora biti navedeno sljedeće: ime države članice odredišta robe; datum izdavanja; ime i adresa stjecatelja; količina i priroda robe; datum i mjesto dolaska robe; u slučaju isporuke prijevoznih sredstava, identifikacijski broj prijevoznog sredstva; i identifikacija pojedinca koji preuzima robu za račun stjecatelja. ožujak 2020. 7
FINANCIJE POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Nabava rabljenog vozila N
abavlja li poduzetnik – obveznik PDV-a za potrebe poslovanja rabljeno vozilo iz EU, njegove obveze ovise o tome nabavlja li teretno ili osobno vozilo, te je li porezni obveznik iz druge države članice EU primijenio redovni postupak oporezivanja (prijenos porezne obveze) ili posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, ili se vozilo kupuje od osobe koja nije porezni obveznik. Rabljenim vozilom za potrebe oporezivanja PDVom smatra se kopneno motorno vozilo radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kW, isporučeno nakon 6 mjeseci od datuma prve uporabe i koje je prešlo više od 6.000 km.
▶ preprodavatelj iz druge države članice primijenio posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra (što je naveo kao napomenu na računu) nema obvezu plaćanja poreza u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH).
Nabava osobnih automobila Osobnim automobilima, za potrebe oporezivanja, smatraju se motorna vozila namijenjena
Nabava teretnog vozila Poduzetnik – obveznik PDV-a koji nabavlja rabljeno teretno vozilo za potrebe poslovanja za koje je: ▶ prodavatelj – porezni obveznik iz druge države članice EU primijenio redovan postupak oporezivanja, tj. prijenos porezne obveze na kupca obvezan je obračunati PDV po stopi 25% te prijaviti stjecanje u: ▶ obrascu PDV-S i ▶ obrascu PDV pod toč. II.7. i. III.7. Porezna osnovica je vrijednost po računu dobavljača bez PDV-a; 8 ožujak 2020.
za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala. Poduzetnik – obveznik PDV-a koji nabavlja rabljeni osobni automobil za potrebe poslovanja za koji je: ▶ prodavatelj – porezni obveznik iz druge države članice EU primijenio redovni postupak oporezivanja ▶ obvezan je prijaviti stjecanje, tj. platiti (obračunati) hrvatski PDV po stopi 25%. Porezna osnovica je vrijednost po računu dobav-
ljača bez PDV-a, a Poreznoj upravi podnosi se: ▷ obrazac PDV u kojem je iskazana: ▶ obveza PDV pod toč. II.7. i ▶ pretporez od stjecanja dobara unutar EU pod toč. III.7. (u iznosu 50% obveze PDV-a iskazane pod toč. II.7.). Naime, porezni obveznik ne može odbiti 50% pretporeza obračunatog za nabavu osobnih automobila (osim ako se osobni automobil nabavlja za obuku vozača, testiranje, servisnu službu, djelatnost prijevoza, iznajmljivanja ili za daljnju prodaju, ili se nabavlja motorno vozilo kategorije N1 koje je razvrstano u oznaku 8703 Carinske tarife i nije predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila, u kojem slučaju poduzetnik ima pravo odbiti pretporez u cijelosti) i ▷ obrazac PDV-S; ▶p reprodavatelj iz druge države članice primijenio posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra (što je naveo kao napomenu na računu) nema obvezu plaćanja poreza u RH. Ako poduzetnik osobni automobil nabavlja od građanina, malog poreznog obveznika ili druge osobe koja nije porezni obveznik obvezan je platiti upravnu pristojbu. Upravna pristojba
POREZI POREZI
iz EU
plaća se prema propisanom iznosu po kilovatu (KW) odnosno kubičnom centimetru (cm³), ovisno o godini starosti rabljenog motornog vozila, a obračun i naplatu obavljaju stanice za tehnički pregled.
PPMV Nadalje, porezni obveznik koji unosi/stječe/uvozi rabljeni ili novi osobni automobil radi uporabe na cestama u RH obvezan je, carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu podnijeti poreznu prijavu radi obračuna i plaćanja posebnog poreza na motorna vozila u roku od 15 dana od dana unosa, uvoza ili nabave motornog vozila. PPMV obračunava i naplaćuje Carinska uprava temeljem izdanog rješenja.
Ostale obveze Osim PDV-a i PPMV-a, osoba koja unosi/ stječe/uvozi vozilo, obvezna je platiti naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima i naknadu za gospodarenje otpadnim gumama. U tu svrhu putem nadležnoga carinskog ureda dostavljaju se podaci o vozilu na obrascu OV1, a podaci o gumama na obrascu IPG. Naknada gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama plaća se temeljem Rješenja. DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 5/19 i 5/18, D. Zaloker FIP br. 4/17, A. Zakarija FIP br. 3/17 i 1/16, L. Tošić
PIŠE: DINKO LUKAČ
Druga djelatnost - obračun doprinosa za 2020. S
amostalna djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva ili ostala djelatnost koju nositelj te djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja smatra se drugom djelatnosti. Iznos doprinosa osnovom druge djelatnosti za 2020. utvrđuju se od godišnje osnovice koja može biti ili dohodak ili dobit ili paušalni dohodak. Dakle, sam obračun doprinosa od obavljanja druge djelatnosti ovisi od činjenice utvrđuje li osoba dohodak ili dobit temeljem poslovnih knjiga ili se taj dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu.
Dohodak ili dobit temeljem poslovnih knjiga Godišnja osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak ili dobit u 2020. (prije umanjenja dohotka ili dobiti za preneseni gubitak i ostala umanjenja i uvećanja), a može iznositi najviše do 65.894,40
kn (8.742,00 x 0,65 x 12) za 2020. Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u 2020., iznos godišnje osnovice bit će razmjeran (proporcionalan) broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u 2020. godini. Prema godišnjoj osnovici obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶ MO I. stup po stopi od 10% odnosno 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stupa ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 7,5%. Osoba koja obavlja drugu djelatnost, a dohodak ili dobit utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, sama je obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa. Iznos godišnje osnovice i obveze doprinosa prema istoj utvrđuju se nakon isteka godine za koju se obveza odnosi, tj. nakon isteka 2020. Godišnja obveza doprinosa dospijeva ožujak 2020. 9
FINANCIJE POREZI PIŠE: MLADEN ŠTA HAN
na naplatu s danom podnošenja Obrasca DOH (godišnja prijava poreza na dohodak) ili s danom podnošenja Obrasca PD (godišnja prijava poreza na dobit).
Paušalni dohodak Godišnji paušalni dohodak je osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku. Za djelatnost obrta i/ili poljoprivrede kao druge djelatnosti paušalni dohodak može biti: ▶ 12.750,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kn ▶ 17.250,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kn do 115.000,00 kn ▶ 22.425,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kn do 149.500,00 kn ▶ 34.500,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kn do 230.000,00 kn ▶ 45.000,00 kn ako je obveznik u 2020. ostvario 10 ožujak 2020.
ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kn do 300.000,00 kn. Ako je razdoblje obavljanja druge djelatnosti kraće od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u 2020. godini, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na broj mjeseci obavljanja djelatnosti u 2020. godini. U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti ne uzima se razdoblje u kojem je obveznik privremeno obustavio obavljanje druge djelatnosti sukladno propisu o obrtu. Prema paušalnom dohotku (godišnjoj osnovici) obračunavaju se doprinosi na osnovicu, i to: ▶ MO I. stup po stopi od 10% odnosno 7,5% ako je osiguranik MO I. i II. stupa ▶ MO II. stup po stopi od 2,5% te ▶ doprinos za ZO po stopi od 7,5%. Godišnja obveza doprinosa dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku, a tu obvezu utvrđenu rješenjem Porezna uprava evidentira na poreznom broju obveznika (dužnika) s danom dospijeća za uplatu. Bitno je znati da se navedeno rješenje Porezne uprave donosi za kalendarsku godinu (obračunsko razdoblje) za koju postoji obveza doprinosa tj. za 2020., a tako utvrđena obveza doprinosa je konačna obveza.
Plan uspje U
prethodnim brojevima Infa pisali smo o važnosti i vrstama planova i kako planiranje može utjecati na ostvarivanje poslovnih ciljeva. U ovom Infu pozabavit ćemo se pristupom izradi godišnjeg plana uspješnosti, jer je uspješnost jedan od najvažnijih menadžerskih ciljeva. Plan uspješnosti, koji se često naziva i financijski plan ili budžet, u biti je račun dobiti i gubitka za buduće razdoblje. Međutim, za razliku od financijskog izvještaja o uspješnosti koji se odnosi na prošlost i čiji sadržaj i strukturu strogo određuju računovodstveni propisi, planski uspješni račun odnosi se na budućnost, nije formaliziran, i može se prilagoditi potrebama menadžera svakog pojedinog poduzetnika. To znači da svaki menadžer može odrediti njegovu strukturu i vremensku dinamiku prema svojim potrebama odnosno potrebama poslovanja. Prilagodba strukture odnosi se na razvrstavanje planskih prihoda prema glavnim proizvodima i uslugama za koje se planiraju odnosni troškovi (i porezi), a vremenska dinamika na razdoblja za koja se plan sastavlja. Svaki plan je odluka o namjeravanom postupanju u budućnosti, pa tako i plan uspješnosti. Njime se određuje koje se sve aktivnosti namjeravaju provesti u poslovnoj godini, što je sve za njih potrebno i koji se
MENADŽMENT POREZI
ešnosti
uspješnosti (i sve navedene plano- planira kraće, plan je pouzdanive) svakako trebaju biti uključeni ji. Stoga će u okviru godišnjeg menadžeri. Menadžeri izvrsno plana veći poduzetnici obično poznaju poslovanje poduzetnika planirati uspješnost na mjesečnoj kojim upravljaju, pa će na temelju razini, dok će manjima možda financijski učinak očekuje. postojećih ugovora s kupcima i/ili biti dovoljno planirati po trotrgovcima i dobavljačima, te pro- mjesečjima. Što obuhvaća plan cjeni prodaje na temelju dobrog U Tablici 1. prikazana je mouspješnosti? poznavanja tržišta, najbolje moći guća struktura godišnjeg plana Plan uspješnosti je ujedno i plan procijeniti očekivanja i prodaju uspješnosti po kvartalima. poslovanja. Njegova izrada je zahtjevna, jer obuhvaća sve važne Opis/kvartal 1. 2. 3. 4. Ukupno poslovne segmete. Obično se za- I. Prihodi 700 1.300 1.500 2.000 5.500 sniva na pojedinačnim planovima 1. Proizvod A 400 700 1.000 1.200 3.300 po svakom glavnom proizvodu i/ 2. Proizvod B … 200 400 400 500 1.500 100 200 100 300 700 ili usluzi i uključuje mnoge pojedi- 3. Ostali prihodi II. Rashodi 1000 1000 1100 1300 4.400 načne planove: plan prodaje (anali500 600 800 1.000 2.900 zu i procjenu tržišta, konkurencije, 1. Proizvod A 2. Proizvod B … 300 300 200 200 1.000 supstituta, itd.), plan nabave i pro3. Ostali rashodi 200 100 100 100 500 izvodnje (plan potrebnih količina i III. Bruto dobit (I-II) (300) 300 400 700 1100 cijena inputa, plan ostalih troškova IV. Porez na dobit 50 50 50 50 200 i kalkulacije cijena koštanja itd.), V. Neto dobit (350) 250 350 650 900 plan kadrova i plaća, plan investicija, plan likvidnosti itd. U ovisnosti u narednom razdoblju, trošak i Na isti način ovaj plan može o planiranim poslovnim i drugim dinamiku plaćanja dobavljačima, se razdijeliti po mjesecima, ili po (investicijskim) aktivnostima i dinamiku investicija itd. drugim razdobljima. Kod donoU nekim okolnostima planom šenja odluke o broju planskih raznjihovim izvorima, uz redovite uspješnosti trebati će predvidjeti doblja na koji će se podijeliti plan gubitak, bilo u pojedinom razdo- uspješnosti, treba povesti računa blju unutar godine, bilo u cjelini. o tome da se poslovanje odvija Planirani gubitak može biti poslje- u sve dinamičnijem okružju. U dica restrukturiranja, odluke da se ovisnosti o brzini tih promjena, eliminiraju nagomilani latentni godišnji plan treba razdijeliti na (neiskazani) gubitci, velikih in- veći ili manji broj razdoblja. A vesticija koje se sporo vraćaju itd. kada prihodi i rashodi nisu ravTada planom trebaju biti obuhva- nomjerno raspoređeni tijekom ćene mjere i aktivnosti kojima se godine, planirati treba za svako prihode i rashode valja planirati planirani gubitak namjerava na- razdoblje posebno, a ne naprosto prihode i rashode od novih inve- doknaditi, u kojem slučaju možda podijeliti godišnji plan sa brojem sticija, prihode i rashode od kamata neće biti dovoljno planirati samo razdoblja, jer će se tako planom itd. Mnogi od spomenutih planova za jednogodišnje razdoblje. O uvažiti sezonske oscilacije. početno se izražavaju u naturalnim višegodišnjem planiranju pisat Uz samo planiranje, jednako jedinicama, da bi se u financijskom ćemo u nekom od budućih brojeva je važno pratiti ostvarenje plaplanu iskazali u novcu. TEB-ovog Poslovnog infa. na i učestalo utvrđivati razlike (odstupanja od plana). O tome Uloga menadžera Primjer plana uspješnosti ćemo pisati u narednom broju Uz stručne službe u planiranje Što je razdoblje za koje se TEB-ovog Poslovnog infa. ožujak 2020. 11
FINANCIJE MIROVINSKO OSIGURANJE PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Uvjeti za mirovinu Neka pitan u 2020. godini automobil I korisnika PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
zmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/19) povoljnije su propisani uvjeti za ostvarivanje mirovine u 2020. u odnosu na prethodnu godinu. Povoljniji uvjeti propisani su za žene, budući se produžuje prijelazno razdoblje, ali i za sve osiguranike budući je kao uvjet za starosnu mirovinu ponovno propisana životna dob od 65 godina.
Starosna mirovina Sukladno čl. 33. i čl. 180. Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), pravo na starosnu mirovinu ostvaruju osiguranici koji zadovolje sljedeće uvjete: Osiguranici Žene Muškarci
Godine života
Mirovinski staž
62 godine i 8 mj.
15 godina
65 godina
15 godina
Kako bi se stimulirao što duži ostanak na tržištu rada, za svaki mjesec rada nakon ostvarenih propisanih godina života povećava se polazni faktor za starosnu mirovinu (1,0) za 0,34%, uz uvjet da osoba prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu i ima 35 godina mirovinskog staža, a najviše za 5 godina. Ukupno povećanje mirovine za 5 godina dužega rada iznosi 20,4% 12 ožujak 2020.
(čl. 85. st. 3. ZOMO-a).
Dugogodišnji osiguranici
Osobe koje navrše 60 godina života i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, ostvaruju pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Za osobe koje ostvaruju pravo na ovu vrstu mirovine nije propisano pravo na uvećanje mirovine nakon navršenih uvjeta godina života i staža. Ističemo da osobe koje navrše uvjete za starosnu mirovinu (čl. 33. i čl. 180. ZOMO-a) kao i osobe koje su navršile životnu dob iz navedenih članaka uz sniženje starosne granice, ne mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Prijevremena starosna mirovina Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruju, prema čl. 34. i čl. 182. ZOMO-a, osiguranici koji zadovolje sljedeće uvjete: Osiguranici Žene Muškarci
Godine života
Mirovinski staž
57 godina i 6 mj. 32 god. i 6 mj. 60 godina
35 godina
Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na uvjete propisane za starosnu mirovinu, polazni faktor (1,0) se umanjuje za 0,2%, što za 5 godina ranijeg umirovljenja znači umanjenje za 12%.
P
roračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici radi obavljanja svoje djelatnosti mogu nabavljati i koristiti osobne automobile. Kupiti ih mogu sredstvima ostvarenima od prihoda poslovanja (to mogu biti sredstva doznačena iz nadležnog proračuna, prihodi ostvareni po posebnim propisima, primljene novčane donacije, pomoći, prihodi od obavljanja poslova na tržištu – tzv. vlastiti prihodi i dr.) ili sredstvima kredita, zajma ili putem financijskog leasinga. Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici automobile mogu koristiti i uzimanjem u zakup (najam), na operativni (poslovni) leasing, a mogu ih steći i kao primljenu donaciju.
Zaduživanje radi nabave automobila Treba napomenuti da je zaduživanje proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika uređeno Zakonom o proračunu1 i 1
Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08 – 15/15)
PRORAČUN POREZI
nja nabave i prodaje osobnih la kod proračuna i proračunskih podzakonskim propisima2. Prema navedenim propisima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: JLP(R)S, ponegdje: jedinica) ne mogu nabavljati osobne automobile iz dugoročnih kredita i zajmova3 (što uključuje
i financijski leasing), ali pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu te ustanove čiji je osnivač jedinica mogu, uz suglasnost većinskog vlasnika odnosno osnivača. Prema Zakonu o proračunu pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske mogu sklapati ugovore o kreditu i ugovore o zajmu na osnovi odluke o suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 55/09 i 139/10; u nastavku: Pravilnik o zaduživanju) 3 V. čl. 4. Pravilnika o zaduživanju 2
utvrđen zakonom o izvršavanju obnih automobila jesu namjenski prihodi i za sve proračunske državnog proračuna. korisnike obvezna je njihova upOperativni leasing lata u nadležni proračun (čl. 48. Što se tiče korištenja automobila Zakona o proračunu). Zakonom o putem operativnog leasinga, izvršavanju državnog proračuna ono je dozvoljeno proračunima, odnosno odlukom o izvršavanju proračunskim i izvanproračunskim proračuna JLP(R)S-a može se odrediti izuzeće od obveze uplate ovih prihoda u proračun. Prema Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu 4, obveza uplate ovih prihoda u držkorisnicima. Međutim, tu se avni proračun ne odnosi se na radi o preuzimanju obveza proračunske korisnike u visopo ugovorima koji zahtijevaju kom obrazovanju, javne institute, plaćanje u sljedećim godinama, što Sveučilišni računski centar (Srce), je uređeno čl. 44. st. 2. – 6. Zakona Leksikografski zavod Miroslav o proračunu i prema kojem su Krleža, Nacionalnu i sveučilišnu korisnici državnog proračuna knjižnicu, Hrvatsku maticu isobvezni ishoditi suglasnost Vlade eljenika, proračunske korisnike odnosno ministra financija prije u pravosuđu – sustavu izvršenja zaključenja takvih ugovora, a sankcija, ustanove u socijalnoj navedeno se na odgovarajući način skrbi, kulturi i zdravstvu, nacioprimjenjuje i na JLP(R)S-e (dakle nalne parkove, parkove prirode, i proračunske korisnike jedinica). Agenciju za elektroničke medije, Hrvatsku agenciju za civilno Prihodi od prodaje zrakoplovstvo, Hrvatsku en-
automobila
Prema Zakonu o proračunu, prihodi ostvareni od prodaje os-
4
Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu (Nar. nov., br. 117/19)
ožujak 2020. 13
FINANCIJE PRORAČUN ergetsku regulatornu agenciju i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Prihodi od prodaje osobnih automobila, prema čl. 70. Zakona o proračunu mogu se koristiti isključivo za kapitalne rashode, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja. Kapitalni rashodi jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno JLP(R)S ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu. Važno je napomenuti da je za sve korisnike državnog proračuna obvezno postupanje utvrđeno Smjernicama Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2017. godine, a preporuka je da ih primjenjuju svi korisnici iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika5. Prema navedenim Smjernicama rashodovanje i prodaju vozila u vlasništvu korisnika državnog proračuna treba izvršiti putem posrednika – aukcijske tvrtke. Proračunski korisnici državnog proračuna koji posluju preko državne riznice Zadnja objava Podataka iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika bila je u Nar. nov., br. 55/19
5
14 ožujak 2020.
sredstva ostvarena prodajom prijevoznih sredstava moraju uplatiti u korist državnog proračuna RH (broj računa: HR1210010051863000160, s modelom 65, pozivom na broj: 7510 – podvrsta prihoda – RKP broj proračunskog korisnika). JLP(R)S-i bi u svojim odlukama o izvršavanju proračuna trebali urediti postupanja u vezi s ostvarenim prihodima od prodaje osobnih vozila proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti. Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna6 propisan je način uplate ovih prihoda u proračune JLP(R)S-a. Sukladno Naputku, prihodi od prodaje osobnih automobila uplaćuju se na račun županijskog proračuna s oznakom vrste prihoda: 7340 – Prihod od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u vlasništvu županije, s modelom HR68, a na račun gradskog/općinskog proračuna sa šifrom prihoda: 7757 - Prihod od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u vlasništvu grada/općine, s modelom HR24, HR26, HR28, HR68.7 Proračunski korisnici koji posluju preko vlastitih žiro računa, kao i oni koji su izuzeti od obveze uplate namjenskih prihoda u nadležni proračun, kupcima (uplatiteljima) proizvoljno zadaju uputu o podacima za uplatu prihoda od prodaje osobnih automobila. Naputak o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2020. godini (Nar. nov., br. 6/20; u nastavku: Naputak) 7 Sadržaj modela nalazi se u Prilogu 2 Naputka. 6
PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
Razmjerni Z
akonom o radu1 je propisano da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu od najmanje četiri tjedna. Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavaca. Pravo na puni godišnji odmor nema radnik kojem radni odnos u tekućoj godini nije trajao neprekidno ili s prekidom kraćim od osam dana šest mjeseci. Radnik koji nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na puni godišnji odmor ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje radnik koji nema šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa u kalendarskoj godini u kojoj se prvi put zaposlio odnosno u kojoj se zaposlio nakon prekida radnog odnosa dužeg od osam dana. Ako radnik ostvari pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora, taj razmjerni dio utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Razmjerni dio godišnjeg odmora Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruju radnici: ▶ k oji se prvi put zaposle 1.7. i nakon toga, 1
Zakon o radu (Nar. nov. br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR)
RADNO PRAVO
dio godišnjeg odmora ▶ koji imaju prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, a kod drugog poslodavca se zaposle 1.7. i nakon toga, ▶ kojima prestaje radni odnos neovisno od toga kada taj radni odnos prestaje tijekom godine. Ako radni odnos radnika prestaje kod jednog poslodavca, a kod drugog počinje u roku koji je kraći od 8 dana radnik kod novog poslodavca ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
godišnjeg odmora rjeđe će se isplaćivati naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Promjena kod instituta razmjernog dijela godišnjeg odmora dovela je do lakše primjene u praksi, ali i dalje ostaje pitanje kako pravo na godišnji odmor ostvaruju radnici kod novog poslodavca ako nemaju prekid rada između dva radna odnosa dulji od 8 dana? Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora radnik ostvaruje u sljedećim slučajevima:
kod svakog od poslodavaca. Ako je ugovor o radu radniku prestao bilo kada tijekom kalendarske godine, radnik pravo na godišnji odmor ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno vremenu provedenom u radnom odnosu kod svakoga od poslodavaca.
Način određivanja razmjernog dijela godišnjeg odmora Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. U slučaju određivanja razmjernoga dijela godišnjeg odmora, dužina trajanja utvrđuje se u odnosu na pojedinačno pravo svakoga radnika, a ne u odnosu na zakonski propisani minimum.
Prema čl. 78. st. 2. ZR-a radnik kojemu prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Ako poslodavac tom radniku nije omogućio korištenje tog razmjernog dijela godišnjeg odmora u cijelosti, obvezan mu je za neiskorišteni dio isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. S obzirom da otkazni rok teče za vrijeme
▶ ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka, nije stekao pravo na puni godišnji odmor, ▶ kojem tijekom godine prestaje radni odnos. Radnik koji u tijeku kalendarske godine radi kod više poslodavaca, pravo na godišnji odmor ostvaruje kod svakog od poslodavca zasebno i to ovisno o dužini radnog odnosa
Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora. Najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Ako mjesec ima parni broj dana i radni odnos prestaje točno u polovici pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec radnik ostvaruje kod poslodavca kod kojega mu prestaje radni odnos. ožujak 2020. 15
FIGOSPO RADNO PRAVO PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Sporazumni prestanak ugovora o radu J
edan od načina prestanka radnog odnosa je i sporazum poslodavca i radnika. Za razliku od otkaza koji predstavlja jednostrano očitovanje volje jedne od ugovornih strana (u pravilu uz pridržavanje otkaznog roka), sporazum nastaje kao rezultat suglasne i slobodne volje za okončanje ugovornog odnosa. Sukladno tome, ugovorne strane sporazumno određuju dan prestanka radnog odnosa, što može biti i dan sklapanja sporazuma ili neki kasniji datum, te neovisno od postojanja raznih okolnosti (npr. nalazi li se radnik na bolovanju, na korištenju rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili je već ranije možda donesena odluka o otkazu). Budući da sporazum o prestanku ugovora o radu predstavlja dvostrani pravni akt koji se temelji na volji ugovornih strana, niti jedna od ugovornih strana nije ovlaštena jednostrano ga mijenjati niti ga stavljati izvan snage (VSRH, Rev 1839/99 od 6.2.2001.).
16 ožujak 2020.
Primjer Sporazuma o prestanku ugovora o radu Na temelju čl. 112. toč. 5. i čl. 113. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19) ______________________ (u nastavku: Poslodavac) i ___________________ iz ____________________ (u nastavku: Radnik), zaključuju sljedeći SPORAZUM O PRESTANKU UGOVORA O RADU Članak 1. (1) Strane Sporazuma su suglasne da ugovor o radu, sklopljen dana ____________ na neodređeno / Alt.: određeno vrijeme u trajanju od ______ mjeseca, za obavljanje poslova ____________________, prestaje dana _______________ godine. (2) U vremenu do prestanka ugovora o radu Radnik će iskoristiti razmjerni dio godišnjeg odmora za _________ godinu/Alt.: Umjesto korištenja godišnjeg odmora u trajanju od ____.dana, Radniku će se po prestanku ugovora obračunati i isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Članak 2. Radnik se obvezuje vratiti sredstva rada kojima je raspolagao u vrijeme rada kod Poslodavca, te izvršiti primopredaju poslova ________________. Članak 3. (1) Ugovorne strane su ovaj Sporazum pročitale i potvrđuju da su razumjele njegove odredbe i da su sa istima suglasne. (2) Ovaj je Sporazum sačinjen u tri istovjetna primjerka od kojih Poslodavac zadržava dva, a Radnik jedan primjerak. U ___________, _________ god. Radnik Poslodavac _________________ _______________
GOSPODARSTVO POREZI Oblik sporazuma
Zakon o radu propisuje da sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku. Navedena odredba je prisilne naravi pa nikakav usmeni dogovor o sporazumnom prestanku ugovora o radu ne može obvezivati sudionike (ŽS u Zagrebu, Gž-2539/97 od 11.11.1997.). Sam sporazum ne mora nužno biti u obliku dokumenta potpisanog od obje ugovorne strane. Naime, kada radnik dostavi pisanu ponudu poslodavcu u kojem predlaže sporazumni prestanak radnog odnosa, a poslodavac istu prihvati donošenjem odluke koju odmah dostavi radniku, tada je u smislu čl. 252. st. 1. Zakona o obveznim odnosima zaključen ugovor o sporazumnom prestanku radnog odnosa. Na takvo pravno shvaćanje nailazimo u niz sudskih odluka u kojima se ističe da kad jedna strana uputi drugoj potpisani prijedlog sporazuma u pisanom obliku, a druga strana u pisanom obliku prihvati prijedlog, time su radnik i poslodavac kao stranke ugovornog odnosa izrazile suglasnu volju za prestanak radnog odnosa i to baš u obliku propisanom Zakonom o radu (VSRH, Revr-300/09 od 3.9.2009 ili Revr 277/13 od 16.9.2014.).
Sadržaj sporazuma
Zakon o radu ne propisuje sadržaj sporazuma o prestanku ugovora o radu. Mišljenja smo da je svakako nužno navesti barem datum prestanka radnog odnosa, dok je poželjno da se sporazumom urede i ostala pitanja koja proizlaze iz dotadašnjeg radnog odnosa (npr. pitanja godišnjeg odmora, novčanih dospjelih potraživanja ako postoje ili druga prava odnosno obveze ili utvrđenje da ne postoje druga ili daljnja prava odnosno obveze u vezi s radnim odnosom). DETALJNIJE O TEMI: FIP br. 6/17, D. Milković, str. 162 FIP br. 3/17, S. Dugonjić, str. 184
PIŠE: IVAN KELEBUH
Rast industrijske proizvodnje u RH u 2019. I
ndustrijska proizvodnja u 2019. godini u Hrvatskoj ima rast 0,6%, a u zemljama EU-28, nakon pet godina rasta, prvi pad industrijske proizvodnje za 1,1% u odnosu na 2018. godinu. U 2014., industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježi rast od 1,2% u odnosu na 2013. godinu. Tako je nakon četiri godine (2014., 2015., 2016. i 2017.) uzastopnog rasta, u 2018. ostvaren godišnji pad industrijske proizvodnje od 1,0%. Prosječni godišnji rast industrijske proizvodnje od 2014. do 2017. iznosi 2,7%. Spomenuti rast uvelike je ovisan o rastu gospodarstava zemalja EU (Njemačke, Italije i Austrije) te domaće i inozemne potražnje. Na razini zemalja EU-28 industrijska proizvodnja od 2014. do 2018. godine ima prosječni godišnji rast od 2,0%. Nakon petogodišnjeg rasta industrijske proizvodnje u 2019. godini ima pad proizvodnje za 1,1% u odnosu na 2018. Na takav pad industrjske proizvodnje u zemljama EU-28 utjecalo je smanjenje obujma robnoga izvoza u zemlje SAD-a i Kine zbog, narušenih gospodarskih odnosa između tih zemlja, a koji su najznačajniji vanjskotrgovinski part neri zemalja EU. Iz podataka prezentiranih u Tablici 1. vidljivo je da trend industrijske proizvod-
nje u 2016. i 2017. godini ima rast industrijske proizvodnje. U 2018. ostvaren je godišnji pad industrijske proizvodnje od 1,0%. Najveći pad zabilježen je kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, što uključuje i brodogradnju koja ima utjecaja i na druge grane prerađivačke industrije. Osim toga, pad je ostvaren u proizvodnji strojeva i uređaja, potom gotovih metalnih proizvoda, prehrambenih proizvoda te kemikalija i kemijskih proizvoda. Istodobno, pad industrijske proizvodnje u 2018. ublažile su: proizvodnja farmaceutskih proizvoda s rastom, proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja gume i plastike. U 2019. industrijska proizvodnja ostvarila je minimalni rast od 0,6% u odnosu na 2018. Najveći doprinos tom rastu imale su: proizvodnja prehrambenih proizvoda (+3,7%), potom proizvodnja gume i plastike (+3,6%), farmaceutskih proizvoda (+4,7%), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (+4,9%), električne opreme (+4,6%), kemijskih proizvoda (+2,3%) i proizvodnja namještaja (+8,8%). Istodobno, pad proizvodnje ostvaren je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) (-32,8%), potom naftnih derivata (-23,8%), gotovih metalnih proizvoda (-6,2%), strojeva i uređaja (-10,8%) i tekstila za 3,1%.
Tablica 1. Verižni indeksi industrijske proizvodnje prema GIG-u 2009. i NKD-u od 2016. do 2019.
Ukupno industrija Prema GIG-u 2009.
Struktura u%
2016. 2015.
100,00
105,3
2017 2016
2018. 2017.
2019. 2018.
101,4
99,0
100,6
29,80
105,8
105,4
102,2
102,0
AE Energija
20,53
106,2
99,8
99,4
101,3
BB
Kapitalni proizvodi
17,10
104,1
97,8
89,8
92,7
CD
Trajni proizvodi za široku potrošnju
3,35
103,9
98,3
97,9
107,3
CN
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
29,22
100,9
101,8
101,9
Prema područjima i odjeljcima NKD-a 2007.
AI
Intermedijarni proizvodi
98,2
B Rudarstvo i vađenje
5,88
100,0
97,5
90,0
94,2
2017 06 Vađenje sirove nafte i prirodnogplina
4,43
97,5
95,7
89,9
89,8
08
Ostalo rudarstvo i vađenje
1,02
91,3
108,7
87,9
112,1
09
Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu
0,43
105,6
89,5
99,0
94,1
C
Prerađivačka industrija
80,28
103,6
102,0
10
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
14,39
100,0
11
Proizvodnja pića
4,30
101,4
12
Proizvodnja duhanskih proizvoda
0,67
13
Proizvodnja tekstila
14
Proizvodnja odjeće
15
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
99,1
99,7
105,0
98,4
103,7
101,7
102,6
98,7
109,0
110,2
123,8
100,4
1,06
89,0
104,3
99,8
96,9
1,87
102,8
97,0
97,7
95,2
1,19
103,5
99,2
102,5
97,6
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osimnamještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
3,98
106,7
111,4
101,1
98,2
17
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
2,21
102,3
106,4
101,4
99,9
18
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
1,56
109,6
95,2
108,2
105,3
19
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
2,26
112,9
108,2
101,1
76,2
20
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
2,89
111,2
85,8
90,1
102,3
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proiz. i farmaceutskih pripravaka
4,85
110,1
99,5
109,6
104,7
22
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
2,93
101,7
105,7
116,2
103,6
23
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
5,81
86,3
106,5
101,5
102,5
24
Proizvodnja metala
0,99
114,6
107,1
116,0
94,6
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
8,64
108,0
87,9
88,6
93,8
26 Proizvodnja računala te električnih i optičkihproizvoda
1,37
122,2
102,5
98,7
96,5
27
Proizvodnja električne opreme
4,63
108,6
100,0
89,5
104,6
28
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.
4,50
109,2
104,5
87,0
89,2
29
Proizvodnja motornih vozila, prikolica ipoluprikolica
0,69
87,7
100,0
112,6
104,9
30
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
1,37
105,5
124,4
62,6
67,2
31
Proizvodnja namještaja
3,14
88,2
97,1
97,2
108,8
32
Ostala prerađivačka industrija
0,74
99,5
103,7
112,1
93,7
33
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
4,24
107,0
109,7
103,5
103,3
13,84
106,9
101,5
107,5
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Izvor:DZS
99,8
