Vaše zdravlje 02/2004

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

Æ I V O T

BROJ 34 / godina VI

veljaËa/oæujak 2004.

BESPLATAN PRIMJERAK

Kemija ljubavi i seksa Sposobnost doæivljavanja ljubavi kao funkcije æivËanog sustava u najveÊoj mjeri uvjetovana genima

Bratska ljubomora Svae i sukobi izmeu braÊe i sestara uobiËajena su pojava, a ne znak manjka ljubavi i iskrena prihvaÊanja

Hodanjem protiv bolesti Samo 30 minuta na dan umjerene aktivnosti, ukljuËujuÊi bræe hodanje, smanjuje pojavu kardiovaskularnih incidenata u muπkaraca i æena

Sve vrste kaπlja Poznavanje osnovnih postavki o vrstama kaπlja preduvjet pravilna pristupanja lijeËenju

Kada odstraniti madeæ?

Odstranjivanje sumnjivih pigmentiranih lezija koæe najjaËe oruæje u borbi protiv najzloÊudnije promjene koæe

S A M O P O M O ∆

-

P R A V I L N A

Debljina u djeËjoj dobi PREPOZNAJMO VAÆNOST PREVENCIJE

U P O R A B A

L I J E K O V A

impresum IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb

RijeË

urednika

www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.  REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr  GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA

T

eπko je biti dobar roditelj,

i na sve ostale aspekte

odgovoran, u odreenoj mjeri

æivota u kojima moæemo

strog, ali umjeren u zahtje-

i moramo djelovati veÊ u

vima prema djetetu, kritiËan

djeËjoj dobi.

prema sebi... Na æalost, za to zvanje nema fakulteta, a

Sve

reËeno

vama

je

ishod odgovorna posla nije uvijek predvi-

dobro znano, ali nemojte



div, ma kako se mi postavili. Zaπto sve to

se toga sjetiti prekasno. Kaæu da je bolje

STRU»NI KOLEGIJ

spominjem? Iz jednostavna razloga πto smo

sprijeËiti nego lijeËiti pa zaπto ne posluπati

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

u danaπnje vrijeme Ëesto okruæeni izrazom

stari provjereni savjet?

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

prevencija, koji je vezan uz mnoge aspekte

Kad smo veÊ kod savjeta, nauËite osluπkivati

mr. sc. dr. Mladen DobroviÊ,

æivota. Naravno, najËeπÊe uza zdravstveni.

unutarnji sat i prilagodite tempo moguÊno-

estetski kirurg

Iako svjesni moguÊih posljedice nepridræa-

stima organizma. Ne zanemarujte njegove

dr. med. Sanja GreguriÊ Mateπa,

vanja naputaka o prevenciji, dok smo mlai,

potrebe, signale koje vam πalje kad je zado-

doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog,

veÊina nas misli „... pa neÊe baπ mene ili

voljno ili nezadovoljno. Ne æmirite pred onim

dr. med. Kreπo Zurak, otorinolaringolog

moje...”. Pogreπno. Nekih pametnih savjeta

πto je oËigledno. Kad ste umorni, priuπtite

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

trebalo bi se pridræavati od malih nogu.

si odmor. Kad se osjeÊate nevoljko, nemojte

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

Drugim rijeËima, usaivati djeci principe

„forsirati da baπ danas sve zavrπite...”.

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog

zdrava ponaπanja, a istodobno pokuπati

Nemojte iÊi protiv sebe, prepoznajte na vrije-

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

mijenjati i sebe kako bismo im ujedno postali

me, ili joπ bolje, sprijeËite na vrijeme ono πto



uzor. Djeca su spuævice koje se mogu mode-

se sprijeËiti moæe, a moæe zaista puno toga. I

SLUÆBA MARKETINGA

lirati, djeca su super imitatori, pa zaπto to

ne zaboravite, neÊemo ostati mladi zauvijek,

ne iskoristiti i kroz igru i druæenje pokazati

a godine sa sobom donose brojne opasnosti

tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700

im πto je za njih dobro, a πto loπe te na

koje zdravim stavovima ipak moæemo zao-

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

vrijeme djelovati. Naravno, ne mislim samo

biÊi ili barem ublaæiti. Dakle, ne zaboravimo

na prehrambene navike ili naviku redovita

vaænost prevencije, zbog sebe, zbog onih koje

bavljenja nekom tjelesnom aktivnoπÊu nego

volimo i koji vole nas.

Lea Zanki

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

dermatovenerolog

mr. sc. dr. Dubravko Smu, kirurg

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb

www.vasezdravlje.com  DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

HAND Design Studio tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Glavna urednica

 TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ 6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

www.oktal-pharma.hr

#34

Sadræaj

DEBLJINA U DJE»JOJ DOBI . . . . . . .

04

Prof. dr. sc. JOSIP GRGURI∆ i Dr. sc. ZORA ZAKANJE Mr. sc. GORDANA STIPAN»I∆ JASMINKA IVAN»EV, dipl. inæ.

MARIO KASOVI∆, prof. i JOSIPA RUJI∆, prof.

ARTI»OKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

18 20 26

ZDRAVLJE ZUBI VA©A BEBA I VI . . . . . . . . . . . . . . . .

EXCIMER LASER . . . . . . . . . . . . . . .

NIVES TARLE, dr. med.

KOLIKO JE HODANJE KORISNO . . . .

Prof. dr. sc. MARJETA MI©IGOJ-DURAKOVI∆ i Prof. dr. sc. ZIJAD DURAKOVI∆

VI©AK KISELOSTI PODLOGA MNOGIH OBOLJENJA . . . .

32 36 40 42 46 54 56 62

72

Prof. dr. sc. NIKICA GABRI∆, MORENA GAVRI∆, dr. med. i NINOSLAV ©POLJARI∆, dr.med.

MARINA GRADINAC, dr. med.

BOLOVI U TRBUHU III. DIO . . . . . . .

66

MARIJA SOVI∆, dr. stom.

KEMIJA LJUBAVI I SEKSA . . . . . . .

78

OZREN PODNAR, prof.

BRATSKA LJUBOMORA . . . . . . . . . . .

82

IVA PRV»I∆, prof. i MIHAELA RISTER, prof.

DVOJEZI»NOST . . . . . . . . . . . . . . . . .

86

Mr. sc. NATA©A ©UNI∆, prof. i IVANA BANJAN, prof.

Prim. mr. sc. ÆELJKO ©U∆UR

DNEVNA BOLNICA . . . . . . . . . . . . . .

MANJA PRA©EK, dr. med.

DIJABETI»KI JELOVNIK . . . . . . . . . .

AMBULANTNI PRISTUP U LIJE»ENJU UPALE PLU∆A . . . . . .

VLADIMIR KRAJINOVI∆, dr. med.

VRSTE KA©LJA . . . . . . . . . . . . . . . . .

Prim. dr. sc. IVAN »U»EVI∆

KADA ODSTRANITI MADEÆ . . . . . . .

Mr. sc. IVANA NOLA

BIOPIGMENTACIJA . . . . . . . . . . . . . .

KRUNOSLAV MATIJEVI∆-KLOBU»AR

SAMOPREGLED DOJKI . . . . . . . . . . .

SUN»ICA BULAT WÜRSCHING, dr.med.

POSTTRAUMATSKI STRESNI POREME∆AJ . . . . . . . . . . .

90

MLADEN HAUPERT, dr. med.

SAMOLIJE»ENJE . . . . . . . . . . . . . . .

MALI, KORISNI SAVJETI . . . . . . . . .

94 96

MIRNA RADO©EVI∆, mr. pharm.

VODI» KROZ PRETRAGE . . . . . . . . .

98

RENATA LA©KAJ, dipl. ing. med. biokem.

BILJNA LJEKARNA . . . . . . . . . . .

100

MARIJANA LISOV, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . .

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

102 104

#34 VA©E ZDRAVLJE 03

04

debljina u djeËjoj dobi

vaænost prevencije

Problem globalnih razmjera Prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, dr. med., spec. pedijatar, Dr. sc. Zora Zakanj, dr. med., lijeËnik na specijalizaciji, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

P

Pri razradi preventivnih programa

potreban je πirok pristup s dugoroËno usmjerenim nacionalnim programom 4 VA©E ZDRAVLJE #34

Hrvatsko druπtvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz ostale suorganizatore, sredinom proπle godine organiziralo je simpozij Prevencija debljine u djeËjoj dobi, peti simpozij preventivne pedijatrije odræan u Skradu, mjestu s klimatskim karakteristikama povoljnim za zdravlje djece.

S obzirom na to da broj osoba s prekomjernom teæinom i dalje raste, godine 1998. Svjetska zdravstvena organizacija tu pojavu je oznaËila glo-

TEMA BROJA

Indeks tjelesne mase standard procjene

balnom epidemijom. U SAD-u, prema periodiËnim nacionalnim istraæivanjima zdravlja i prehrane (National Health and Nutrition Examination Survey - NHANES), uËestalost debljine stalno se poveÊava, poËevπi od πkolske dobi do odrasle, a posebno meu æenskom populacijom. U ispitivanju provedenom od 1988. do 1991. prekomjerna teæina u grupi 20-godiπnjaka bila je zastupljena oko 20 posto, u muπkoj grupi od 50 do 60 godina iznosila je 42 posto, odnosno u æenskoj 62 posto.

Projekt NHANES prati rast djece u pojedinim intervalima od 1963. i biljeæi stalan porast teæine. U posljednjem ispitanom razdoblju od 1988. do 1991. uËestalost debljine porasla je sa 15 na 21 posto. Usporedba je prekomjerne teæine i debljine u djece puno teæa nego u odraslih, i to zbog nedostatka konzistentnih meunarodnih kriterija za djeËju dob.

U idealnim uvjetima dijagnozu debljine trebalo bi postaviti na temelju odreivanja tjelesnog sastava (body composition), πto u svakodnevnim uvjetima nije praktiËno. Ostali pokazatelji koji bi upuÊivali na pretilost ili rizik za razvoj pretilosti u djece nisu standardizirani. U tu je svrhu koriπteno nekoliko parametara: tjelesna teæina, omjer teæine i visine, debljina koænog nabora, ali nijedan se nije pokazao zadovoljavajuÊim.

BMI (Body Mass Index - indeks tjelesne mase) je prihvaÊen kao standard za procjenu debljine u odraslih, a u kliniËkim smjernicama Clinical Giudelines for Overwieght in Adolescent Preventive Servicesa predloæeno je koriπtenje BMI-a kao skrining metode za procjenu pretilosti i u adolescenata. PreporuËeno je da djecu Ëiji je BMI veÊi od 95 percentile za dob i spol ili je veÊi do 30 kg/m2 treba smatrati pretilom te ih uputiti na dijagnostiËku obradu i pratiti. Ako je BMI izmeu 85 i 95 percentile, smatra se da djeca imaju poveÊan rizik za pretilost. Stoga treba provesti dodatno ispitivanje obiteljske anamneze, izmjeriti krvni tlak, odrediti lipidograme te procijeniti zabrinutosti zbog tjelesne teæine. Novija istraæivanja pokazala su dobru korelaciju BMI-a i ukupnog sadræaja tjelesne masti, odnosno postotka masnog tkiva u organizmu Ëime je potvrena prikladnost koriπtenja BMI-a kao mjere pretilosti u djece i adolescenata.

Podaci praÊenja stanja uhranjenosti djece, izraËunati prema vrijednostima indeksa teæine za visinu, pokazuju da poveÊanu tjelesnu masu ima 10,5 posto πkolske djece, a 3,8 posto je pretile djece (AntoniÊ K. i suradnici).

Postoji korelacija izmeu teæine u djetinjstvu i odrasle dobi. Normalna je vrijednost te povezanosti manja od 0,5. Rizik debele djece da ostanu debela i kad odrastu dva je puta veÊa od rizika djece koja nisu debela. TreÊina

djece debele u predπkolskoj dobi postaju debeli i odrasli, a u πkolskoj dobi polovica debele djece ostaju takvi i kad odrastu. OËito je da se korelacija debljine djece i debljine odraslih poveÊava s odrastanjem.

Neke studije pokazuju da je obiteljska povezanost debljine posljedica odreenih obrazaca ponaπanja u obitelji, jer zajedniËke prehrambene navike ili fiziËke aktivnosti odreuju i stanje uhranjenosti njezinih Ëlanova.

Uglavnom se istiËe multifaktorski koncept debljine, Ëime se nastoji povezati genetske Ëimbenike, prehrambene navike i fiziËku aktivnost s nastankom debljine. Smatra se da je tjelesna teæina determinirana interakcijom genetskih, okolinskih, psihosocijalnih i metaboliËkih faktora koji djeluju putem fizioloπkih medijatora energetskog unosa i potroπnje. Pretilost je stoga heterogena skupina stanja s nekoliko moguÊih uzroka, a ne jedinstven poremeÊaj.

Prevencija na nacionalnoj razini Pred velikom smo epidemijom debljine, a logiËan je slijed javnozdravstvenih razmiπljanja poduzimanje preventivnih programa. Na nesreÊu, debljina je teπko preventibilna jer je rijeË o multifaktorskom problemu koji je uvjetovan nasljednim Ëimbenicima, socijalnim uvjetima, stilom æivota, prehrambenim navikama i stupnjem tjelesnih aktivnosti, ali i odgojnim elementima.

U mnogim su zemljama programi viπe usmjereni prema terapijskom nego preventivnom pristupu. Takav koncept posebno podræava farmaceutska industrija, a preventivni se programi ne prepoznaju jer su potrebna ulaganja na dugi rok, Ëesto s neizvjesnim rezultatima. Uz to, kad je rijeË o debljini djece, razmiπlja se u smjeru da Êe se stanje promijeniti razvojem, a moguÊe komplikacije povezane s debljinom neπto su πto Êe se moæda dogoditi u daljnjoj buduÊnosti. #34 VA©E ZDRAVLJE 5

TEMA BROJA

U svakom sluËaju, u svijetu nedostaje dobro strukturiranih preventivnih programa, posebno za djecu i mladeæ.

Cilj je primarne prevencije u πirem kontekstu uspostava zdravog, aktivnog naËina æivota, s definiranjem kulture zdrave prehrane koja se moæe ostvariti u odreenoj zajednici. Sekundarna prevencija podrazumijeva niæu prevalenciju u zajednici.

Naravno, granice nisu uvijek oπtre jer je pitanje znaËi li primarna prevencija sprjeËavanje prelaska prekomjerne teæine u debljinu ili je to veÊ sekundarna prevencija. I podrazumijeva li tercijarna prevencija sprjeËavanje razvoja teæih oblika debljine ili razvoj drugih kroniËnih bolesti, tzv. bolesti komorbiditeta.

Da bi se izbjegla konfuzija u preventivnoj strategiji debljine, Institut za medicinu SAD-a predloæio je alternativnu klasifikaciju prevencije debljine u tri razine: a) indikativna b) selektivna c) univerzalna.

Indikativna prevencija usmjerena je primarno na pojedinca, obiËno s prekomjernom teæinom, ali joπ nije debeo, pa preventivne aktivnosti mogu sprijeËiti debljinu.

Selektivna prevencija traæi posebno riziËne skupine stanovniπtva, s visokim rizikom da prekomjerno teπka djeca postanu debela kad odrastu. Ti preventivni programi usmjereni su prije svega na grupe, i to preko πkola, zdravstvenih centara, radnih i javnih mjesta.

Univerzalna prevencija ima za cilj stabilizirati situaciju vezanu uz debljinu u jednoj zajednici, po moguÊnosti smanjenje incidencije i prevalencije debljine u zajednici. Ujedno se prihvaÊa koncept da tretman debljine u djetinjstvu prevenira debljinu u odrasloj dobi. ©to se tiËe prevencije u djetinjstvu, svi programi trebaju biti usmjereni prije svega prema obitelji, πkoli i ja6 VA©E ZDRAVLJE #34

Terapijski program koji ukljuËuje promjenu ponaπanja daje znatno bolje rezultate i jedino se promjenom stila æivota moæe postiÊi dugoroËan uspjeh vnim medijima. S obzirom na to da je debljina uËestalija u pojedinim obiteljima, zdravstveno odgojne mjere treba usmjeriti prema takvim obiteljima kako bi se, uz nasljedni Ëimbenik, paænja usmjerila i na prehrambene navike i mjere tjelesne aktivnosti. ©kola bi trebala preko nastavnika pomoÊi u zdravstvenoj edukaciji, ali i razvijanjem πkolskih kuhinja u praktiËnom ostvarivanju zdrave prehrane.

Od okoliπnih Ëimbenika koji pogoduju debljini posebno se istiËu: • reklamiranje visokokaloriËne hrane • skupoÊa voÊa i povrÊa • uporaba modernih transportnih sredstava umjesto pjeπaËenja • TV i sjedenje • neaktivno slobodno vrijeme • loπa informiranost o zdravim stilovima æivota • komercijalna provedba skupih procedura kako ostati vitak ili kako smrπavjeti, koji stvaraju iluziju o uspjehu uz znatno izdvajanje novca.

U svakom sluËaju, pri razradi preventivnih programa potreban je πirok pristup s dugoroËno usmjerenim nacionalnim programom.

Kako djelovati?

Terapijski je pristup usmjeren u nekoliko smjerova. Prije svega se to odnosi na edukaciju jer je vaæno da se pretilo dijete i njegove roditelje pouËi kvantifikaciji energetskog unosa, interpretaciji dostupnih informacija i donoπenju pravilnih dijetetskih odluka.

Temelj je lijeËenja pretilog djeteta redukcijska dijeta. Gubitak na teæini

izravno ovisi o smanjenju unosa kalorija u odnosu na njihovu potroπnju. U ukupnom dnevnom jelovniku oko 55 posto kalorija odnosi se na ugljikohidrate, oko 30 posto na masti, a pribliæno 15 posto na bjelanËevine.

Pritom restrikcija kalorijskog unosa u djece mora biti individualizirana i paæljivo praÊena da se ne bi kompromitirao normalan rast i razvoj, a zbog moguÊih posljedica na zdravlje djeteta u razvoju ne bi se smjele koristiti brze dijete.

Prema novijim statistiËkim pokazateljima, smatra se da je prevalencija debljine u djeËjoj dobi (ukupni broj debele djece) podjednako posljedica poveÊana unosa energije hranom i njezina smanjena gubitka tjelesnom aktivnoπÊu. Ipak, tjelovjeæba kao jedini element terapije, bez smanjenja kalorijskog unosa, nije dovoljna za smanjenje tjelesne teæine. Znatno veÊu ulogu tjelesna aktivnost ima u odræavanju smanjene teæine postignute redukcijom, tj. smanjenim kalorijskim unosom.

Pokazalo se da terapijski program koji ukljuËuje promjenu ponaπanja daje znatno bolje rezultate i jedino se promjenom stila æivota moæe postiÊi dugoroËni uspjeh. Stoga je za uspjeπan i dugotrajan uËinak terapije u djece i adolescenata potreban psiholoπki pristup usmjeren na promjenu stavova, uvjerenja i ponaπanja vezanih uz hranjenje i tjelesnu aktivnost.

U danaπnje vrijeme sve je viπe moguÊnosti farmakoloπkih intervencija u lijeËenju debljine, koji, meutim, nisu odobreni za lijeËenje pretilosti u djece pa Êe taj oblik terapije priËekati rezultate istraæivanja koja Êe uz potencijalni uËinak spomenutih lijekova dokazati i njihovu neπkodljivost za djecu u razvoju.

Kirurπki postupci koji se koriste u lijeËenju pretilosti su gastroplastika i jejunoilealno premoπtenje. Na takve zahvate odluËuje se samo u ekstremno pretilih s veÊ teπkim komplikacijama.

www.oktal-pharma.hr

08

debljina u djeËjoj dobi

vaænost prevencije

Zaπto se djeca debljaju?

Mr. sc. Gordana StipanËiÊ, dr. med., Klinika za pedijatriju KliniËke bolnice Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb, tel. 01/ 378 79 19, gordana.stipancic@zg.tel.hr

Za veÊinu je debelih osoba prekomjerna teæina posljedica kombinirana djelovanja genetskih i okoliπnih Ëimbenika Debljinu obiljeæava nakupljanje masnog tkiva zbog neravnoteæe izmeu unosa i potroπnje energije, s tim da prevladava unos. NajËeπÊe se definira indeksom tjelesne mase (body mass index ∑ BMI) πto je omjer tjelesne mase (TM) izraæene u kilogramima i tjelesne visine (TV) izraæene u metrima na kvadrat. U odraslih 8 VA©E ZDRAVLJE #34

se BMI izmeu 19 i 25 smatra normalnim, BMI izmeu 25 i 30 znak je prekomjerne tjelesne teæine, a osobe Ëiji je BMI iznad 30 znatno su pretile.

U djece se BMI mijenja s dobi.

Rizik za razvoj debljine imaju djeca kojoj je BMI iznad 85 percentile, a debela su ona s veÊim od 95 percentile za dob. LijeËnik koji prati rast i razvoj

djeteta usporeujuÊi BMI s vrijednostima na percentilnoj krivulji moæe vrlo rano zamijetiti prekomjeran prirast TM djeteta i uoËiti prijetnju razvoja deljine.

Debljinom je ugroæeno 30-50 posto ukupne populacije razvijenih zemalja. Razlog je tome πto ona poveÊava pobolijevanje i smrtnost zbog povezanosti sa smanjenom osjetljivoπÊu na inzulin, dislipidemijom, πeÊernom boleπÊu tipa 2, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima te nekim zloÊudnim bolestima. Vrlo Ëesto problemi poËinju veÊ u djetinjstvu. Oko 40 posto debele djece isti problem ima tijekom adolescencije, a oko 80 posto debelih adolescenata debelo je i u odrasloj dobi.

TEMA BROJA

LijeËenje debljine, Ëak i kada je rijeË o opseænu multidisciplinarnom pristupu, teæak je i dugotrajan proces. NajveÊi uspjeh postiæe se Ëetiri do πest mjeseci nakon poËetka lijeËenja, a potom vrlo Ëesto uslijedi ponovni porast tjelesne mase. Zbog toga je najbolje djelovati preventivno, sprjeËavanjem razvoja debljine. Ako je ona ipak nastupila, bolje rezultate moæemo oËekivati poËnemo li s regulacijom prehrane rano, veÊ nakon nekoliko suviπnih kilograma, a u djetinjstvu nam je od velike pomoÊi i rast djeteta u visinu.

Razlog teæeg uspjeha prevencije i lijeËenja debljine u nepotpunu je razumijevanju njezinih vrlo sloæenih uzroka, odnosno tijeka nastanka. Debljinu uzrokuje nekoliko Ëimbenika, pa je teπko reÊi koji od genetskih, prehrambenih ili drugih uzroËnika koji se odnose na ponaπanje, odnosno stil æivota prevladava ili je presudan.

Sindromi koji ukljuËuju debljinu, a posljedica su manjka ili defekta samo jednoga gena, vrlo se rijetko javljaju u ljudi. Podloga su za nove spoznaje o moguÊim regulatornim mehanizmima koji kontroliraju tjelesnu masu.

Vremenom Êe otkriÊe specifiËnih produkata tih gena, njihove uloge u regulaciji tjelesne mase, interakcije s Ëimbenicima okoline u razvoju debljine, dovesti do razvoja specifiËnih terapija koje Êe pomoÊi osobama koje ne mogu regulirati tjelesnu masu promjenom naËina prehrane i stila æivota.

Za veÊinu je debelih osoba prekomjerna teæina posljedica kombinirana djelovanja genetskih i okoliπnih Ëimbenika. Brojni genski markeri, a poznato je njih viπe od 250, daju podlogu za razvoj debljine, ali do nje Êe doÊi samo uz djelovanje odreenih Ëimbenika okoline koji se odnose ponajprije na prehrambene navike i stil æivota.

Genetska odreenost u fokusu

Brojni krivci udruæena djelovanja

Iz studija provedenih na eksperimentalnim æivotinjama i onih na ljudima, ukljuËujuÊi blizance i posvojenu djecu, evidentno je da je regulacija tjelesne mase genetski determinirana.

BMI svake osobe snaæno je ovisan o BMI-u bioloπkih roditelja. Takva je genetska odreenost prisutna i u drugim bioloπkim obiljeæjima, primjerice tjelesnoj visini. Kada je postalo jasno da debljina u ljudi ima genetsku osnovu, najviπe se dovodila u vezu s genetski odreenim stupnjem osnovnog ili bazalnog metabolizma odgovorna za utroπak energije u mirovanju. Znatne su razlike meu ljudima u brzini kojom Êe razviti debljinu uz uËestali, prekomjeran unos hrane. To moæe biti posljedica i razlika u genetski odreenom stupnju bazalnog metabolizma. Posljednjih godina pojavili su se prvi izvjeπtaji o defektima jednoga gena koji dovode do debljine. VeÊina njih, meutim, kao osnovni razlog debljine navodi poremeÊaj u apetitu, a ne u energetskoj potroπnji.

Brojni su Ëimbenici okoliπa ukljuËeni u razvoj debljine. Primjerice, rodna teæina, duljina hranjenja te dob u kojoj je uvedena kruta hrana znatno utjeËu na stupanj debljine tijekom dojenaËkog razdoblja. Teæina majke povezuje se s razvojem debljine u drugoj godini æivota vjerojatno kao odraz majËina utjecaja na unos hrane i stupanj tjelesne aktivnosti.

Dokazano je da uporno hranjenje dojenËeta i malog djeteta moæe znatno pridonijeti kasnijem razvoju debljine.

Uloga smanjene tjelesne aktivnosti u razvoju debljine nije potpuno razjaπnjena. »injenica je da su debele osobe vrlo Ëesto neaktivne, ali nije jasno πto je uzrok tome, a πto posljedica. S obzirom na ukupnu tjelesnu masu, debele osobe troπe viπe energije od mrπavih bilo u mirovanju ili aktivnosti. Posljednjih desetljeÊa tjelesna aktivnost djece bitno je smanjena, a energetske potrebe djece odreene su

u razdoblju kada su ona bila znatno aktivnija. To moæe znaËiti da su sada pretpostavljene energetske potrebe previsoke u odnosu na æivotni stil sa znatno manje aktivnosti. Djeca uz prosjeËno smanjenu tjelesnu aktivnost vrlo Ëesto istodobno imaju neograniËen pristup veÊoj koliËini hrane πto poveÊava rizik za razvoj debljine.

Stupanj debljine vrlo se Ëesto dovodi u vezu sa satima provedenim u gledanju televizije. To je posljedica ne samo smanjene tjelesne aktivnosti nego i cijelog niza drugih Ëimbenika. Uz sate gledanja omiljenog programa djeca obiËno jedu, i to hranu bogatu mastima te dobivaju niz poruka, najËeπÊe preko reklama, koje ih upuÊuju na nezdravu prehranu.

Utroπak energije tada se svodi na bazalni metabolizam te se napretkom smatra ukljuËivanje u videoigre tijekom kojih utroπak energije odgovara umjerenoj tjelesnoj aktivnosti.

Na razvoj debljine utjeËu i prehrambene navike. Vrlo Ëesto debele osobe, odnosno roditelji debele djece, podcjenjuju koliËinu unesene hrane. Uz glavne obroke koji oskudijevaju u povrÊu i voÊu, a obiluju bijelim kruhom, tijestom ili krumpirom, brojni su meuobroci - slatkiπi, masni krekeri i krumpiriÊi, uz kaloriËne voÊne sokove. Upravo dostupnost ukusne, ali istodobno visokokaloriËne hrane bitno povisuje rizik za razvoj debljine.

Vrlo su rijetko razne endokrinoloπke ili metaboliËke bolesti uzrok debljine u djece i adolescenatata, poput tumora guπteraËe koji izluËuje inzulin, pojaËana rada nadbubreæne ælijezde ili smanjena rada πtitne ælijezde. Posebna obiljeæja upuÊuju na takve patoloπke uzroke debljine i upravo po njima takvu debljinu razlikujemo od znatno uËestalije, takozvane konstitucionalne ili egzogene debljine koja je posljedica prekomjerna unosa hrane.

#34 VA©E ZDRAVLJE 9

10

debljina u djeËjoj dobi

vaænost prevencije

Nutricionist savjetuje Jasminka IvanËev, dipl. ing., nutricionistica, Udruga za prevenciju prekomjerne teæine, Trg Francuske Republike 11, Zagreb

Debljina je na visokome mjestu zdravstvenih problema. Istraæivanja pokazuju da viπe od polovice odraslih Europljana pati od viπka kilograma, a petina njih ima problema sa zdra-

vljem. Taj trend ne zaobilazi ni Hrvatsku, gdje je takoer sve viπe osoba s viπkom kilograma. Joπ su veÊi problem djeca koja imaju prekomjernu teæinu.

R

Roditelj je najbliæi i najbolji primjer

djetetu na putu prema zdravoj prehrani i prevenciji prekomjerne tjelesne teæine 10 VA©E ZDRAVLJE #34

Debljina je poveÊano nakupljanje masnih naslaga zbog prekomjerna uzimanja hrane koja nam daje energiju, ali je tijelo ne moæe potroπiti nego se sav viπak taloæi u masne stanice. Pritom ne smijemo zanemariti smanjenu fiziËku aktivnost, psiholoπke Ëimbenike, genetiku, godine.

Debljina utjeËe na nastanak raznih oboljenja, kao posljedica moæe nastati πeÊerna bolest (dijabetes - poremeÊaj u radu guπteraËe, tj. u izluËivanju inzulina), potom bolesti srca i krvnih æila, πto katkad rezultira srËanim i/ili moædanim udarom. Kako bi se sprijeËile te posljedice, a organizam se mogao lakπe oduprijeti, treba djelovati na vrijeme, πto znaËi da s prevencijom treba poËeti veÊ u najranijoj, djeËjoj dobi.

TEMA BROJA

Usaditi pozitivne navike na vrijeme Prehrambene navike stvaraju se dok smo djeca, izmeu druge i treÊe godine, kada se dijete poËinje polako osamostaljivati na razliËitim podruËjima, pa tako i u izboru hrane. Navike koje se tada stvaraju mogu smanjiti, ali i poveÊati moguÊnost da se u kasnijem æivotnom razdoblju razviju problemi s debljinom i bolestima koje ona donosi. Iako se potreba za hranom i osjeÊaj gladi kod svakog djeteta ispoljavaju razliËito, uËenje principa zdrave prehrane moæe bitno utjecati na izgraivanje pravilna stava prema hrani.

Uloga hrane u djeËjoj je dobi osigurati hranjive tvari za rast, razvoj i potrebe za energijom viπe nego u kasnijim razdobljima æivota. DjeËja prehrana treba biti raznovrsna, s namirnicama iz svih skupina koje Êe osigurati potrebnu koliËinu bjelanËe-

vina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Samo Êe tako dijete dobiti sve potrebne nutrijente za normalan rast i razvoj. Djeca izmeu druge i πeste godine trebaju imati Ëetiri do πest obroka na dan, ovisno o potrebama pojedinog djeteta, s tim da razmak ne bi trebao biti dulji od Ëetiri sata. Ne smiju preskakati obroke jer se organizmu ne osigurava potrebna koliËina glukoze nuæne za rad mozga i æivËanog sustava.

Ugljikohidrati su osnovni izvor energije. Optimalan je unos ugljikohidrata 55-70 posto od dnevnog unosa energije, pa zato temelj prehrambene piramide za djecu izmeu druge i πeste godine Ëine æitarice koje bi se trebale servirati pet, πest puta dnevno.

Bogate su sloæenim ugljikohidratima koji predstavljaju osnovni izvor energetskih tvari i ne dovode do nagla podizanja razine glukoze u krvi (poput slatkiπa) nego daju organizmu ener-

giju za dulje razdoblje. Uz to, æitarice, osobito u integralnom obliku, obiluju vitaminima B-skupine koji su potrebni u metabolizmu masti, ugljikohidrata i bjelanËevina, bogate su mineralima poput kalcija, kalija, fosfora... te celuloznim vlaknima koja povoljno utjeËu na probavu, rad crijeva i njihovo praænjenje. Djetetu moæete ponuditi æitarice odnosno njihove proizvode kao πto se zobene pahuljice, müsle, najbolje za doruËak, potom kruh od crnog braπna, riæa, tjestenina...

Na drugome su mjestu namirnice iz skupine voÊe i povrÊe uz preporuku da se povrÊe uzima tri puta, a voÊe dva puta dnevno. VoÊe i povrÊe skupine su namirnica koje obiluju vitaminima i mineralima nuænima za rast i razvoj. Ako dijete nije ljubitelj voÊa i sirovog povrÊa, treba mu praviti svjeæi sok kako bi dobilo potrebne nutrijente. PovrÊe treba kratko termiËki obraivati kako bi zadræalo

TEMA BROJA

maksimalnu koliËinu vitamina i minerala. Tu, naravno, spadaju i mahunarke koje nikako ne smijemo izostaviti jer su bogate bjelanËevinama, posebno soja koja sadræi sve esencijalne aminokiseline. Obiluju i mineralima.

Meso, riba, jaja, mlijeko i mlijeËni proizvodi preporuËuju se u dva obroka na dan. Te namirnice podmiruju organizam bjelanËevinama koje sadræe sve esencijalne aminokiseline potrebne za izgradnju stanica, stvaranje enzima za metaboliËki rad i proizvodnju hormona. Treba ponuditi meso koje nije masno i koje sadræi πto manju koliËinu zasiÊenih masnih kiselina, najbolje meso peradi, kuniÊa i obavezno ribu. Vaæne su i namirnice koje sadræe veÊu koliËinu kolesterola, graevne tvari raznih bioloπkih struktura, a potreban je i za pravilan razvoj djeËjeg organizma i sintezu steroidnih hormona te ga djeca trebaju dobivati preko jaja, maslaca, mlijeka, ali i preko umjerene koliËine crvenog mesa. Crveno meso obiluje hem-æeljezom koje se bolje apsorbira u organizmu nego æeljezo kojeg ima u namirnicama biljnog podrijetla. Mlijeko i dalje ostaje vaæan izvor prehrambenih tvari kao πto su bjelanËevine i kalcij.

Potrebe djeteta za mlijekom u prve dvije godine æivota su Ëetiri dcl, a do pete pet dcl.

Na samom vrhu prehrambene piramide nalaze se masnoÊe i πeÊeri Ëiju uporabu u prehrani treba smanjiti na najmanju moguÊu mjeru. Masti su velik izvor energije. Predstavljaju energetsku rezervu u organizmu i bitan su dio stani-

12 VA©E ZDRAVLJE #34

Ënih struktura. U svakodnevnoj prehrani prednost bi trebale imati nezasiÊene masne kiseline jer se lakπe probavljaju i ne optereÊuju æuË i crijeva.

Svakako treba napomenuti da jednostavne πeÊere kao skupine ugljikohidrata treba izbjegavati jer osim πto utjeËu na stvaranje karijesa direktno potiËu debljanje i stvaranje novih masnih stanica. Masne stanice stvaraju se do pete godine æivota i taj broj nosimo do kraja æivota. To roditelji trebaju imati stalno na umu prilikom kreiranja djetetove prehrane jer je vrlo vjerojatno da Êe pretilo dijete imati problema s prekomjernom teæinom i u kasnijim razdobljima æivota. Kasnije poveÊanje masnog tkiva posljedica je poveÊanja volumena masnih stanica.

©to je fino ne mora biti i zdravo Ono πto bi se svakako trebalo izbaciti iz prehrane su razne grickalice, kroki,

πtapiÊi, Ëipsevi itd., koje imaju veliku energetsku vrijednost, a jako malu nutritivnu. Dijete njima ne unosi dovoljnu koliËinu nutrijenata potrebnih za rast i razvoj, ali zato unosi preveliku koliËinu energije. Ista je stvar i sa slatkiπima kao πto su bomboni, lizalice, Ëokolade i razne Ëokoladice, keksi, kolaËi ako se uzimaju u prekomjernim koliËinama.

Pogreπno je za doruËak umjesto toploga mlijeËnog obroka sa æitaricama davati na brzinu kupljen slanac, pecivo ili fornette, jer dijete tako ne dobiva potrebne tvari za sve jutarnje aktivnosti. Slatke i gazirane napitke treba izbaciti iz prehrane jer utjeËu kako na pojavu karijesa tako i na debljinu. Osim toga, djecu takvi napitci zasite pa ne unesu dovoljno nutritivnih tvari putem obroka. Dijete veÊ od najranije dobi treba navikavati na obiËnu vodu.

U dobi izmeu druge i treÊe godine dijete poËinje odbijati hranu, jer tada veÊ ima volju i stvara svoje miπljenje. Ali ono πto mu nedostaje jest znanje, a znanje trebaju imati roditelji i odgojitelji u vrtiÊima koji bi trebali formirati zdrave prehrambene navike djeteta radi prevencije debljine i popratnih bolesti. Pritom ne treba zaboraviti da dijete gleda oko sebe i oponaπa, pa tako i ono πto jedete.

Nitko ga, primjerice, neÊe i ne moæe nagovoriti na to da jede crni kruh ako roditelji jedu bijeli. Vi ste mu najbliæi i najbolji primjer na putu prema zdravoj prehrani i prevenciji prekomjerne tjelesne teæine.

TEMA BROJA

14

debljina u djeËjoj dobi

vaænost prevencije

Sportske aktivnosti pokretaËi zdravih navika

Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu Josipa RupiÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, VitaSport ∑ druπtvo za sportsku rekreaciju, Zagreb

Organizirani programi djeËjih sportskih igraonica omoguÊuju samostalno razvijanje intelektualnih i fiziËkih sposobnosti putem igre i druæenja Tjelesna aktivnost osnovna je Ëovjekova potreba od njegova roenja do kasne starosti. Suvremeni uvjeti æivota i rada zaokupljaju Ëovjeka, ograniËavajuÊi optimalnu razinu tjelesne aktivnosti, zbog Ëega se mijenjaju i prehrambene navike. Upravo su to dva glavna razloga sve veÊeg broja pretile djece u druπtvu.

Pretilost je jedna od najrasprostranjenijih bolesti suvremenog Ëovjeka, Ëiji su uzroci nedovoljna razina aktivnosti, nepravilna prehrana, genetski Ëimbenici, stil æivota, stres itd.

Na æalost, pretilost je sve prisutnija u djeËjoj dobi, πto potvruje podatak da je ugroæeno gotovo svako πesto dijete. Broj pretile djece od 80-ih godina naovamo u stalnom je porastu i danas je udvostruËen. Istraæivanja su pokazala da je konzumacija slatkih piÊa i voÊnih sokova glavni krivac pretilosti u djece i mladih. Uz to, na negativne 14 VA©E ZDRAVLJE #34

utjecaje televizije i ostalih medija koji reklamiraju takve proizvode posebno su osjetljiva upravo djeca. Djeca sve viπe slobodnog vremena provode mirujuÊi u zatvorenim prostorima, uz raËunala, na kojima se igraju, gledajuÊi televiziju. Istraæivanja govore da djeca viπe vremena potroπe na gledanje televizije nego na bilo koju drugu aktivnost, osim spavanja. Istodobno je utvreno da gledanje televizije proporcionalno utjeËe na koliËinu unesene nezdrave fast-food hrane, a smanjuje se unos zdravog voÊa i povrÊa.

Sustavan pristup od malih nogu Ako se kod djece veÊ od najranijih koraka ne stvori navika sustavna tjelesnog vjeæbanja, postaju neaktivna i podloæna svim negativnim utjecajima

suvremenog æivota i rada u kasnijim fazama æivota. Zato je preporuka da se djeca predπkolskog uzrasta najprije ukljuËuju u organizirane programe u sklopu djeËjih sportskih igraonica, πto im omoguÊuje samostalno razvijanje intelektualnih i fiziËkih sposobnosti putem igre i druæenja.

Pritom moramo voditi raËuna da se rad odvija pod struËnim vodstvom profesora tjelesne i zdravstvene kulture, tj. kineziologa, koji Êe odabrati najprikladnije kinezioloπke sadræaje primjerene: • psihofiziËkom razvoju djece • karakteristikama skupine • spremnosti skupine • stanju djeËjeg zdravlja.

Ako kod djece predπkolske dobi na vrijeme razvijemo navike da budu tjelesno aktivni, moæemo oËekivati da Êe ih nastojati zadræati u nastavku æivota.

Istraæivanje znanstvenika s Northwestern Universityja utvrdilo je da Êe osobe koje su u mladosti bile fit u srednjoj dobi imati znatno manje teπkoÊa sa zdravljem i prekomjernom tjelesnom teæinom. Takoer je utvreno da dobra forma moæe reducirati posljedice prekomjerne teæine, kao πto su pojava visokoga krvnog tlaka i bolesti krvoæilnog sustava, te smanjiti rizik od pojave moædanog udara i πeÊerne bolesti (dijabetesa), i to za treÊinu.

www.oktal-pharma.hr

TEMA BROJA

Pretilost je sve izraæenija i kod djece πkolskog i srednjoπkolskog uzrasta. U tom razdoblju slobodno vrijeme provode sjedeÊi (pred raËunalom, televizorom, u kafiÊima...), usvajaju negativne prehrambene navike (brza hrana, gazirana piÊa) i dolaze pod utjecaj niza poroka (duhan, alkohol, droga). Da bismo utjecali na tu dob, trebamo ih motivirati da se ukljuËe u neku od tjelesnih aktivnosti, πto prije svega mora biti njihov osobni izbor, a ne prisila. Uz tjelesnu i zdravstvenu kulturu kao obvezan predmet u πkolama, toj se populaciji preporuËuje izbor dodatnih sportski aktivnosti u sklopu πkolskih sportskih klubova. Primjerene sportske aktivnosti koje mogu sluæiti prevenciji pretilosti su: koπarka, rukomet, nogomet, plivanje, gimnastika, skijaπko trËanje i rolanje. PreporuËuje se redovito vjeæbanje tri puta tjedno po jedan sat.

Pokrenimo se!

Mediji igraju vaænu ulogu kada je posrijedi tjelesni izgled, postavljaju pred mlade odreene kriterije (primjerice, mrπavost je u modi - prije svega

ekstremna mrπavost), nameÊu im potrebu da πto bolje izgledaju, budu u trendu. Rezultat je toga izgladnjivanje. Mladi se u toj dobi izgladnjuju da bi bolje izgledali jer nisu informirani o naËinu gubljenja tjelesne teæine i o tome koja je tjelesna teæina dovoljna, odnosno za njih prihvatljiva. Valja ponovno istaknuti da se tjelesna teæina smanjuje iskljuËivo redovitim vjeæbanjem i pravilnom prehranom.

Da bi se utjecalo na pretilost, treba vjeæbati svaki dan od 45 do 60 minuta. PoËetnicima se preporuËuje da vjeæbaju postupno, bez obzira na odabranu vrstu tjelesne aktivnosti.

Za poËetak neka biraju lakπe i jednostavnije vjeæbe i provode ih tri puta tjedno.

Za osobe koje nemaju navike redovita vjeæbanja preporuka je da iz sjedeÊeg naËina æivota najprije poËnu hodati i πetati u prirodi na svjeæem zraku. SljedeÊi je korak prelazak u æustro hodanje, a duæina i trajanje svakim se danom poveÊavaju. Zadnja je faza ukljuËivanje u grupne programe vjeæbanja (npr. korektivna gimnastika, plivanje, aerobika u fitness centrima itd.). Pri izboru sadræaja tjelesne aktivnosti treba se voditi princi-

pima dobrovoljnosti, slobodnog odabira sadræaja i vremena, prilagoenog opsega optereÊenja i kontinuiranosti.

Da bismo utjecali na pretilost, preporuËuje se kombiniranje svakodnevne tjelesne aktivnosti i prehrane.

Sami smo gospodari svog æivota, pa baπ zato, umjesto da ostajemo kod kuÊe i sjedimo jeduÊi ispred televizora, zaπto ne bismo promijenili naËin æivota nabolje? Nastojmo biti zdravi, u dobroj tjelesnoj formi, puni energije i dobro raspoloæeni. Nikad nije kasno da se ukljuËite u bilo koji oblik tjelesne aktivnosti jer niπta nije gore od neaktivnosti. Neaktivnost kod mladih dovodi do usvajanja loπih navika koje Êe se kasnije negativno odraziti na zdravlje.

Dok Ëitate ovaj tekst, uzmite stvari i ukljuËite se u neki program tjelesne aktivnosti jer Ëinite dobro za sebe i svoje zdravlje, a istodobno Êete se osjeÊati i izgledati bolje.

Dodatne informacije: Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi druπtva za sportsku rekreaciju VITASPORT, Trg sportova 10, tel: 098/31 56 32

Razlozi redovite tjelesne aktivnosti Funkcionalni Krvoæilni sustav • smanjenje potkoænog masnog tkiva • pozitivan utjecaj na maksimalni primitak kisika (O2) • poveÊanje aerobne izdræljivosti • poveÊanje minutnog volumena • utjecaj na izmjenu plinova

MiπiÊnoskeletni sustav • poveÊanje koπtane mase • poveÊanje ËvrstoÊe • poveÊanje izdræljivosti • poveÊanje miπiÊne mase MotoriËke sposobnosti Pozitivan utjecaj na: • snagu • koordinaciju • ravnoteæu • brzinu i agilnost • brzinu reakcije

MetaboliËki

Psiholoπki

• pozitivan utjecaj na normalizaciju vrijednosti lipida • pozitivan utjecaj na krvni tlak • pozitivan utjecaj na inzulinsku osjetljivost • pozitivan utjecaj na metabolizam miπiÊa • utjecaj na smanjenje pojave karcinoma debelog crijeva

• • • •

smanjenje napetosti smanjenje stresa poveÊanje raspoloæenja utjecaj na poveÊanje samopoπtovanja • utjecaj na smanjenje pojave depresije

#34 VA©E ZDRAVLJE 15

16

debljina u djeËjoj dobi

vaænost prevencije

Proπirite spoznaje Mr. sc. Jozo JelËiÊ, dr. med., internist - endokrinolog, KBC Rebro Mirjana Pibernik OkanoviÊ, dr. med., kliniËka psihologinja, SveuËiliπna klinika Vuk Vrhovec

P

Posebna je æelja udruge

educirati djecu i mlade kroz obitelj, ustanove za odgoj i obrazovanje (vrtiÊe, πkole) i zajednicu u cjelini Temeljna je zadaÊa Udruge za prevenciju prekomjerne teæine (UPPT) πirenje spoznaje o korisnijim i zdravijim navikama u prehrani i fiziËkim aktivnostima radi postizanja i odræavanja zdravlja pojedinca i cjelokupnog druπtva. Osnovana je u listopadu 2002. kao dobrovoljna i neprofitabilna udruga fiziËkih i pravnih osoba. Osmislila je i odræala niz javnih predavanja, kako u svojim prostorijama tako i na tribinama, sajmovima i manifestacijama.

U prostorijama koje je dobila na koriπtenje, na Trgu Francuske Republike 11, svakoga ponedjeljka u 17 sati odræavaju se besplatna edukativna predavanja sa struËnim predavaËima (neke su od dosadaπnjih tema: Zeleno povrÊe i detoksikacija organizma,

Aditivi u prehrani, C vitamin u prevenciji bolesti, MetaboliËki sindrom X i debljina, Sojin lecitin i poviπena masnoÊa u krvi...). Uz to, od osnivanja kontinuirano odræava radionice kuhanja, aromaterapije i tjelovjeæbe.

Odgoj i obrazovanje djece kao ugroæene skupine kad je posrijedi problem prekomjerne teæine jedan je od najvaænijih ciljeva udruge. Posebna joj je æelja djelovati na edukaciju djece i mladih kroz obitelj, ustanove za odgoj i obrazovanje (vrtiÊe, πkole) i zajednicu u cjelini. U suradnji s mjerodavnim ministarstvima namjera je udruge provesti organiziranu edukaciju kroz struËna predavanja i radionice pripreme hrane i tjelovjeæbe. Inicijativno predavanje na temu Prevencija debljine u djeËjoj dobi odræano

je u rujnu 2003. u Europskom domu u Zagrebu. Akciju je nastavila skupina nutricionista koja je organizirala niz edukativnih predavanja po zagrebaËkim vrtiÊima za odgojitelje i roditelje. Krajnji je cilj uvoenje nutricionizma kao izvaninstitucionalnog predmeta u πkolama uz odobrenje Ministarstva.

Udruga je aktivno sudjelovala na sajmovima Medicina i tehnika i Priroda i zdravlje, u projektu Dani udruga, dogaanjima u povodu Svjetskog dana kretanja, a na poziv ©kole zdravlja Andrija ©tampar pridruæila se obiljeæavanju Svjetskog dana hrane: NajveÊi doruËak ∑ Hrvatski doruËak.

Potaknuti sve veÊim zanimanjem svojih Ëlanova (trenutaËno ih je viπe od 130), a radi πto veÊeg pribliæavanja problematike πirokoj javnosti, organiziran je Centar za zdravstvenu kulturu. Zainteresirani se mogu informirati o tome zaπto i kako nastaje prekomjerna teæina, koje su njezine posljedice, te dobiti struËni savjet od endokrinologa, nutricionista i psihoterapeuta o naËinima smanjenja prekomjerne teæine.

OBAVIJEST 24. veljaËe 2004. u 19 sati u Europskom domu u Zagrebu odræat Êe se predavanje/tribina na temu Debljina - zdravstveni i estetski aspekt

Naπa adresa: Udruga za prevenciju prekomjerne teæine, MaruliÊev trg 11, 10000 Zagreb, tel. 01/482 82 37, tel./fax. 01/652 39 68, mob. 098/9135 819, 091/5719 638, e-mail: uppt@zg.hinet.hr, www.uppt.hr 16 VA©E ZDRAVLJE #34

17

Debljina

bolest modernog doba Debljina ili pretilost bolest je modernog doba koju uzrokuju nepravilna prehrana s puno masti, πeÊera, alkohola i nedostatno kretanje. Epidemijske razmjere poprima u razvijenim zemljama. U Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama Ëak je viπe od 30 posto stanovniπtva pretilo, a u zapadnoj Europi viπe od 15 posto. Sve je viπe i pretile djece. Iako u nastanku pretilosti naslijee igra odreenu ulogu, najveÊi su uzroci ipak loπe prehrambene navike i nedovoljno kretanje. Uz to πto debljina predstavlja estetski problem, donosi brojne zdravstvene rizike.

Kao djelotvornu pomoÊ u redukciji tjelesne teæine preporuËujemo vam Dr. Theiss Nova Fit tablete za ævakanje s jedinstvenim principom djelovanja koje na prirodan naËin stimuliraju sitost i odgaaju javljanje osjeÊaja gladi. Kao aktivnu tvar sadræe inulin iz gomolja biljke ËiËoke (Heliantus tuberosus), sorbitol, netopljiva vlakna bez ikakvih kemijskih dodataka i bez bitnije kalorijske vrijednosti. Inulin je sloæeni ugljikohidrat koji ne predstavlja izvor energije za izmjenu tvari u organizmu, ali ipak ublaæava osjeÊaj gladi. Smanjuje aktivnost centra za reguliranje apetita, πto stimulira osjeÊaj sitosti i odgaa glad. Inulin ubrzava pretvorbu ugljikohidrata u glikogen, funkcije jetre u potpunosti su iskoriπtene i smanjuje se glad. Uspjeπno blokira receptore glukoze koji zbog toga ne signaliziraju manjak glukoze u centar za apetit i ne javlja se æelja za jelom. Zbog visokog sadræaja

vlakana koja povoljno djeluju na probavu i crijevnu floru tablete je potrebno ævakati.

UËinkovitost i neπkodljivost potvreni su kliniËkim ispitivanjima. PreporuËuje se uzimanje dviju tableta za ævakanje Ëetiri puta na dan, pola sata prije uobiËajena obroka i uz mnogo tekuÊine. Unos tekuÊine omoguÊuje bolje iskoriπtavanje vlakana u tableti i odræava dobru hidrataciju organizma. Jedna tableta sadræi samo jednu kaloriju! Mogu ih koristiti i dijabetiËari. Tablete su vrlo ugodna okusa grejpa i dobre podnoπljivosti.

Uz debljinu je Ëesto vezan i problem neestetskih potkoænih masnih nakupina, tj. celulita, od kojeg pati oko 80 posto æena.

Nastaje ponajviπe na tzv. problematiËnim mjestima - bedrima, trbuhu i straænjic i.

Za njegovo sprjeËavanje i tretiranje preporuËujemo Dr. Theiss Nova figura gel s ekstraktom brπljana (Hedera helix) i man itolom. Ovaj prirodni proizvod uklanja πtetne tvari iz koæe i pot koænog tkiva. Aktivni su sastojci ugraeni u liposome, πto im omoguÊuje produljeno djelovanje i otpuπtanje aktivnih tvari. Redovitom upotrebom koæa postaje ËvrπÊa i napetija. Jedno stavno se primjenjuje sva kodnevnim blagim utrljavanjem u koæu.

Ugodna je mirisa i ne ostavlja masne tragove na koæi.

Potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA #34 VA©E ZDRAVLJE 17

18

ArtiËoka

dragulj bogate riznice Mediterana Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

G

Gorki, specifiËni sastojci liπÊa i

korijena imaju posebnu aromu i sadræe djelotvorne tvari koje potiËu jetru na bræe protjecanje æuËi

ArtiËoka (lat. Cynara scolymus, obitelj Asteracea/Compositum) je biljka koja raste diljem primorskih krajeva Europe, osobito Italije i Francuske i uz obale Tihog oceana. Nije poznato njezino toËno podrijetlo. Od pamtivijeka je bila iznimno cijenjena hrana. Pronaena je joπ na slikama starih EgipÊana u grobnicama njihovih faraona. Prvi detaljan opis ove biljke potjeËe od Aristotelova uËenika Theophrastusa s Lezbosa 371. godine prije Krista. »ini se da je biljka otud prenesena u Rim, a tijekom vremena iz Rima u zapadnu Europu. StoljeÊima je bila cijenjena kao skupocjena delicija za bogate i privilegirane. Vrlo dugo, Ëak do poËetka 20. stoljeÊa, smatrano je kako je artiËoka jak afrodizijak. Koristila se i za lijeËenje kro18 VA©E ZDRAVLJE #34

niËnih upala jetre, vodenih bolesti, a poslije i kod πeÊerne bolesti (dijabetesa) i ateroskleroze. Tridesetih godina proπloga stoljeÊa veÊ je bilo poznato da ekstrat liπÊa artiËoke utjeËe na razinu kolesterola u krvi. Devedesetih godina proπloga stoljeÊa provedena su brojna znanstvena istraæivanja na sveuËiliπnim klinikama u Tübingenu i Hamburgu koja su potvrdila dotadaπnja miπljena o djelotvornosti te iznimne biljke.

Danaπnja je artiËoka kultivirani oblik Cynara cardunculus i uzgaja se veÊinom u mediteranskoj regiji, na obalama Atlantskog oceana i u Kaliforniji. U Italiji artiËoka Ëesto raste u maslinjacima kao dodatna kultura. To je snaæna biljka, visoka do dva metra.

Listovi su joj dugi do 80 cm, na naliËju dlakavi, bez bodljika. Ima veliku cvjetnu glavicu (8-15 cm) s mesnatim, soËnim cvjetiπtem, crjepasto je ovijena mesnatim ovojnim listovima i soËnom bazom. Ti su soËni dijelovi zapravo omiljeno povrÊe. Sirova se ne jede jer je teπko probavljiva. Cvate od travnja do kolovoza zadivljujuÊim plavim ili ljubiËastim cvjetnim vjenËiÊem do Ëetiri centimetra. Bere se u lipnju i srpnju, kad dozriju cvjetne glavice.

Sadræi gorke tvari (npr. cinaropirkin), aromatiËne karboksilne kiseline (npr. cinarin), flavonoide (naroËito luteolin) i razmjerno mnogo vitamina A.

Znanost potvruje stoljetnu ljekovitost Ljekovitost artiËoke poznata je veÊ stoljeÊima, a potjeËe od gorkih specifiËnih tvari u liπÊu i korijenu, koje imaju posebnu aromu i sadræe djelotvorne tvari πto potiËu jetru na bræe protjecanje æuËi.

U spisima tradicionalne medicine govori se da Ëaj liπÊa artiËoke vraÊa tek, pomaæe pri probavi masti, stimulira mokrenje, lijeËi jetru i æuËni mjehur, odstranjuje iz krvi mokraÊnu kiselinu (ureu), otrovni produkt poremeÊene izmjene tvari u tijelu, lijeËi æuticu, kongestiju i cirozu jetre. Pomaæe i u sluËaju oboljele slezene, pijeska u bubrezima, gihta, reume, podagre i oteklina od vodene bolesti. Starijim ljudima pomaæe osobito u sluËaju azotemije, tj. trovanja otrovima vlastitog tijela koje uzrokuju oboljeli bubrezi, zastoj mokrenja i sliËno.

Intenzivna znanstvena kliniËka ispitivanja potvrdila su ljekovito djelovanje ekstrakta artiËoke i produbila spoznaje o toj dragocjenoj biljci.

Neke znanstveno potvrene koristi artiËoke: • sniæava razinu LDL-a ili loπeg kolesterola na raËun razine HDLa ili dobrog kolestrola • ima diuretiËke sposobnosti korisna je kod oboljenja bubrega • poboljπava protok æuËi i funkcije jetre - korisna kod ciroze jetre • pomaæe kod ægaravice, osjeÊaja „kruljenja” u crijevima, osjeÊaja nadutosti, bolova u trbuhu • pomaæe kod muËnine, povraÊanja, proljeva • ima snaæan antioksidativni uËinak • mobilizira energetske rezerve • πtiti jetru od toksina i infekcija

• djeluje protektivno (zaπtitno) na jetrene stanice • stimulira regeneraciju (obnavljanje) jetrenih stanica.

ZnaËenje artiËoke joπ je vaænije danas kada mnogi ljudi pate od loπe probave, osobito nakon teπkih jela. NajËeπÊi su uzroci smetnji loπe prehrambene navike, nedostatak svakodnevne rutine u prehrani, æivot optereÊen brigama i stresom, nedostatak tjelesne aktivnosti. Posljedice su sve ËeπÊi pritisak u gornjem dijelu trbuha, osjeÊaj nadutosti, buËan rad crijeva, a u nekim sluËajevima i grËevi.

Blagotvoran uËinak artiËoke pomoÊi Êe vaπem tijelu da probavi teπke obroke lagodno i potpuno prirodno.

#34 VA©E ZDRAVLJE 19

20 Bol u donjem dijelu trbuha svi moguÊi muπki razlozi

Nives Tarle, dr. med., privatna lijeËniËka ordinacija, Petrinjska 52, Zagreb, tel: 01/484 08 13

Simptomi najËeπÊe ne prolaze sami, a njihovim svjesnim prikrivanjem smanjujete moguÊnost da vam se pomogne pravodobno Uz moguÊe uzroke bolova u donjem dijelu trbuha koji su zajedniËki muπkarcima i æenama (kraljeπnica, upala slijepog crijeva, zapletaj crijeva, divertikul ili tumor tankog i debelog crijeva, akutne i kroniËne upalne bolesti crijeva, aneurizma aorte - patoloπko proπirenje lumena æile ili stanjenje stjenke, tumor bubrega, cista na bubrezima, kamenci u bubrezima ili mokraÊovodima), u ovom Êemo broju 20 VA©E ZDRAVLJE #34

neπto viπe reÊi o bolovima u donjem dijelu trbuha koji su relativno Ëesti samo kod muπkaraca. U dijagnostiËkom smislu, postoji razlika kod mlaih muπkaraca i onih starijih od 50 godina.

MokraÊni sustav / Debelo crijevo - Bolovi koje muπkarci opisuju na desnoj strani donjeg dijela trbuha kod lijeËnika stvaraju nedoumicu iza-

zivaju li ih neke od gore navedenih bolesti - bolesti mokraÊovoda (upala, pijesak, kamenac), reflektirajuÊa bol iz desnog bubrega, upala slijepog crijeva, tj. crvuljka. Uz to, u desnoj strani donjeg dijela trbuha, ali i u cijelom donjem dijelu trbuha, katkad su ultrazvuËno vidljive tumorske promjene u debelom crijevu. One se mogu vidjeti uz pomoÊ kolor doplera ako su veÊe i kada veÊ znatnije zatvaraju unutraπnjost crijevne vijuge.

Prostata - Muπkarci dolaze lijeËniku i zbog bolova iznad stidne kosti, u srednjem donjem dijelu trbuha.

Katkad se πire u podruËje zavrπnoga debelog crijeva, a javlja se i osjeÊaj hladnoÊe u nogama, osobito stopalima. Nakon ultrazvuËnog pregleda donjeg dijela trbuha i palpacije prostate prstom preko zavrπnoga debelog crijeva moæe se zakljuËiti je li posrijedi upala prostate. Kod upale prostate

OP∆A MEDICINA

ultrazvuËno se najËeπÊe prikazuje uredna veliËina ili neznatno uveÊana prostata. U sluËaju kroniËne upale najËeπÊe se u oba postraniËna reænja prostate uoËavaju bjelkaste zone ili ovapnjenja (prostatoliti). Nakon ultrazvuËnog pregleda potrebno je napraviti mikrobioloπke pretrage mokraÊe, ejakulata (sperme) i obrisak mokraÊne cijevi na odreene bakterije (enterokok, mikoplazmu, ureaplazmu i klamidiju - najËeπÊe uzroËnike upale prostate). KroniËne upale prostate dugotrajno se i teπko lijeËe, uz obvezno istodobno lijeËenje spolnog partnera.

Upalne promjene prostate najËeπÊe su u mlaih muπkaraca.

Osim upale prostate, bol iznad stidne kosti uz uËestalo mokrenje stanjenog mlaza, osobito noÊno koje je katkad praÊeno i bolovima, izaziva poveÊanje prostate, obiËno kod muπkaraca starijih od 50 godina.

U toj dobi muπkarci Ëesto spominju uËestali nagon na mokrenje, ali kad poËnu mokriti, moraju priËekati dok mokraÊa krene iz mjehura. Navode i isprekidano mokrenje, buenje noÊu pa se zbog toga najËeπÊe ujutro bude neispavani, umorni i iscrpljeni. Neki od njih, na æalost, trpe tegobe nekoliko godina dok se stanje dodatno ne pogorπa drugim simptomima kao πto je pojava krvi u mokraÊi. PoveÊanje prostate moæe biti dobroÊudno i zloÊudno. Nakon pregleda utvruje se moguÊi uzrok i ako je poveÊana, iz krvi se odreuje PSA (prostatiËni specifiËni antigen), bjelanËevina Ëija vrijednost veÊa od Ëetiri moæe upuÊivati na upalne promjene ili poËetne zloÊudne promjene u prostati.

U svakom sluËaju, muπkarci oko 50. godine, ako to nisu uËinili prije, trebaju otiÊi na pregled barem urogenitalnog sustava, rezultati kojeg Êe uputiti i lijeËnika i bolesnika na moguÊu potrebu daljnje dijagnostike i lijeËenja prostate.

Nakon πto lijeËnik utvrdi poveÊanu prostatu, najËeπÊe se uËini i tzv.

test rezidualnog ili ostatnog urina u mjehuru. Poslije ultrazvuËnog pregleda bolesnik se upuÊuje na mokrenje, a savjetuje mu se da se pokuπa potpuno izmokriti, nakon Ëega se odreuje koliko je mokraÊe ostalo u mjehuru i tako procjenjuje koliko uveÊana prostata ometa mokrenje.

Zbog zaostajanja mokraÊe u mokraÊom mjehuru dolazi do taloæenja sitnih organskih ili anorganskih Ëestica, pa ultrazvuËni nalaz Ëesto pokazuje jedan ili brojne kamence u mokraÊnom mjehuru koji izazivaju bolove iznad stidne kosti, dakle u srednjem donjem dijelu trbuha.

Katkad i muπkarci mlai od 50 godina imaju uËestalo mokrenje, tanji mlaz pri mokrenju i bude se noÊu zbog toga. Kod njih se takoer ultrazvuËnim pregledom moæe utvrditi uveÊanje prostate, najËeπÊe uzrokovano upalom. Iz anamneze doznajemo da ti muπkarci obiËno rade na hladnim mjestima, u otvorenim ili negrijanim prostorijama (gradiliπta u zimskim uvjetima, industrijski pogoni hlaeni zbog æiveænih namirnica i sl.). Kod njih svakako treba obaviti detaljnu mikrobioloπku obradu i ako se prvim testovima ne dokaæu odreeni mikroorganizmi, moraju se napraviti visoko specifiËni testovi na npr. HPV (humani papiloma virus) ili klamidije.

Testisi - Kod mlaih muπkaraca mogu se javiti jednostrani ili obostrani bolovi u testisima. Prema tipu bolova mogu biti kratkotrajni, uËestali, pikajuÊi i sijevajuÊi, Ëesto refleksni kao posljedica pijeska ili kamenca (najËeπÊe u mokraÊovodu), potom kao posljedica upale crvuljka ili preponske kile (hernije). Znatno je opasnija bol u jednom testisu koja je tupa, gotovo svakodnevna i stalna, a najËeπÊe je povezana s poveÊanjem testisa. U tom se sluËaju ultrazvuËnim pregledom jednostavno moæe utvrditi je li rijeË o hidrokeli, varikokeli testisa ili tumoru testisa, koji je u

www.oktal-pharma.hr

dobi od 15. do 35. godine najËeπÊe zloÊudan i treba ga πto ranije dijagnosticirati. Hidrokela i varikokela nisu æivotno opasne bolesti testisa, ali ih u mlaim dobnim skupinama valja πto ranije dijagnosticirati i katkad operativno sanirati jer mogu ometati plodnost muπkaraca. Posebno treba napomenuti jaku bol u podruËju testisa koja je iznenadna, javlja se nakon nekoga fiziËkog napora ili sporta, najËeπÊe jednostrano. U tom sluËaju moæe biti rijeË o torziji testisa (zavrnuÊe testisa oko vlastite osi). Problem se moæe rijeπiti kod urologa manuelnim (ruËnim) odvrnuÊem testisa ako bolesnik odmah doe. Javi li se nakon nekoliko sati, treba obaviti operativni zahvat.

Preponska kila (hernija) - Predstavlja joπ jedan problem, Ëest u muπkaraca bez obzira na dob. Moæe postojati obostrano, jednostrano ili se razviti nakon operativnog zahvata u donjem dijelu trbuha. Jednostavno se dijagnosticira palpacijom kod napinjanja u stojeÊem stavu bolesnika.

LijeËi se operativnim putem.

Krv u mokraÊi - Osim bolova, krv u mokraÊi simptom je koji se javlja i kod muπkaraca i u svakom sluËaju zahtijeva obradu. Uzroci mogu biti razliËiti - upalne bolesti mokraÊnog sustava, kamenci u mokraÊnom sustavu, komplikacije karcinoma prostate, polipi mokraÊnog mjehura (tumori koju mogu biti dobroÊudni i zloÊudni).

Joπ jednom æelim skrenuti pozornost muπkarcima da se, primijete li bilo koju od navedenih tegoba, πto prije jave lijeËniku kako bi se proveo dijagnostiËki postupak i poËelo lijeËenje. Simptomi najËeπÊe ne prolaze sami, a njihovim svjesnim prikrivanjem smanjujete moguÊnost da vam se pravodobno pomogne.

#34 VA©E ZDRAVLJE 21

22

Svi razlozi lijenih crijeva

Z

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Zbog neredovita

praænjenja crijeva u tijelu se nagomilavaju πtetne tvari, uz razvijanje raznih simptoma - nadutosti, slabog apetita, glavobolje... »ini nam se da sve znamo o zatvoru - πto je, kako nastaje i πto treba raditi da bismo pomogli lijenim crijevima.

Pa ipak... I struËnjaci katkad poistovjeÊuju pojmove opstipacija i konstipacija. Opstipacija je izostanak spontana praænjenja crijeva, a konstipacija oznaËava stanje kada osoba ima rijetke, tvrde, oskudne i suhe stolice, ali i promjenu u rutini praænjenja crijeva, vrlo Ëesto praÊenu osjeÊajem nepotpuna praænjenja. Dok se u nas mnogo ËeπÊe koristi pojam opstipacija, u anglosaksonskim zemljama daleko je ËeπÊi termin konstipacija. To je doista rasprostranjen problem: prema nekim stastistikama, svaka druga æena starija od 40 godina stalno ili povremeno pati od toga problema. Precizne statistike iz SAD-a govore da je to problem koji svakodnevno tiπti viπe od Ëetiri milijuna ljudi u toj zemlji.

Uz dobro poznate uzroke lijenih crijeva (loπe prehrambene navike, malo kretanja, nedovoljan unos tekuÊine - ne podrazumijeva alkohol jer on pospjeπuje pojavu problema 22 VA©E ZDRAVLJE #34

lijenih crijeva), u posljednje vrijeme meu Ëimbenicima koji utjeËu na stvaranje i pogorπavanje toga problema sve se viπe istiËu: uzimanje pojedinih lijekova: antacida (lijekovi za smanjenje kiselosti æeluËanog soka), diuretika, tableta æeljeza, miπiÊnih relaksansa, nekih lijekova protiv bolova (aspirin), antidepresiva, antihistaminika, beta-blokatora (preparata koji stabiliziraju nepravilan rad srca) bolesti - poremeÊaj rada πtitne ælijezde, bolesti bubrega, πeÊerna bolest, oπteÊenja kraljeπnice navike - dugo leæanje u krevetu (bilo zbog bolesti ili stila æivota).

Uspostavljanje normalne dinamike praænjenja crijeva vaæan je Ëimbenik vaπeg zdravlja. Nakon πto se iskoriste hranljivi sastojci hrane, sve otpadne, neiskoriπtene tvari dospijevaju u debelo crijevo, odakle se za 18 do 24 sata izluËuju iz organizma. Ako u tom vremenu ne doe do praænjenja, πtetne tvari poËinju se nagomilavati uz razvijanje raznih simptoma (od nelagode, osjeÊaja nadutosti, slabog apetita, glavobolje...). Zato je redovito praænjenje crijeva vaæan doprinos cjelokupnom zdravlju.

Kad napori ne urode plodom...

Ako svi vaπi napori ne poluËe oËekivani rezultat, prirodni laksativi mogu biti Boæji dar. Provjereno je uËinkovit i izvanredno podnoπljiv Bekunis, prirodni laksativ na bazi sene, biljke s tisuÊljetnom tradicijom. Dostupan je u tri oblika: • Za πtovatelje tradicije preporuËujemo klasiËni Bekunis biljni Ëaj pouzdane djelotvornosti. Svjeæe pripravljen Ëaj donosi olakπanje. Jednostavna priprava i ritual pijenja u malim gutljajima ublaæava napetost i stres koji pogoduju nastanku opstipacije.

• Za aktivne i dinamiËne osobe dobro Êe doÊi Bekunis draæeje koje se lako gutaju. PresvuËene su ovojnicom

otpornom na djelovanje æeluËanog soka pa poËinju djelovati tek u crijevima. Tako se izbjegava optereÊenje æeluca, jetre i krvnoæilnog sustava, pa nema ni neæeljnih uËinaka. UËinkovitost i dobra podnoπljivost potvreni su brojnim znanstvenim ispitivanjima.

• Bekunis instant Ëaj jedinstven je oblik u svijetu koji omoguÊuje prilagoavanje individualnim potrebama organizma.

Kako bi osigurali da koliËina jedne Ëajne ælice Bekunis instant Ëaja uvijek sadræi istu koliËinu aktivne tvari, pripravak se dvostruko standardizira: po teæini i specifiËnoj gustoÊi volumena. Tako jedna Ëajna ælica Bekunis instant Ëaja uvijek sadræi 20 mg djelatnog sastojka. Instant se priprema jednostavno, otapanjem u toploj ili hladnoj vodi, Ëime se dobiva napitak ugodna okusa i provjerene kvalitete.

Uz ËiπÊenje tijela, Bekunis potiËe izluËivaje toksina koji u tijelu izazivaju zamor i opÊenito loπe utjeËu na cjelokupno stanje organizma.

Uporaba svih triju oblika Bekunisa preporuËuje se na veËer, nakon zadnjeg objeda, Ëime se postiæu najbolji uËinci. Njeæno potaknuti prirodni procesi u tijelu s jutrom donose olakπavajuÊe praænjenje.

Ne zaboravite! poËnite jutro s doruËkom: tako se stimulira pokretljivost crijeva i potiËu prirodni impulsi praænjenja crijeva oko sat vremena nakon jela u prehranu ukljuËite dovoljno vlaknaste hrane (voÊa, povrÊa i integralnih æitarica) osobito su korisne namirnice koje bubre (npr. pπeniËne mekinje ili laneno sjeme) posebnu pozornost obratite izboru hrane: trebala bi biti raznovrsna, s uravnoteæenim unosom bjelanËevina, ugljikohidrata i masti dnevno konzumirajte 1,5 do dvije litre tekuÊine (izbjegavajte gazirana piÊa i alkohol) bavite se tjelesnom aktivnoπÊu (gimnasticiranje, brzo hodanje, voænja biciklom...)

24

Inumal Complex®

za proljetno osvjeæenje organizma Jasmina Erdeljac, dipl.ing.

Proizvodi palete Inumal complex® pospjeπuju probavu, regulaciju masnoÊa u krvi i mrπavljenje te pridonose jaËanju imuniteta Svakog proljeÊa nakon hladne zime osjetimo potrebu obnoviti organizam i pripremiti ga za ljeto. Pravo je vrijeme da se poËne s odlascima na fitness, trËanje, voænju biciklom, ali i da se promijene neke prehrambene navike. Primjerice, da se jede viπe svjeæeg voÊa i povrÊa bogatog vitaminima, mineralima i prehrambenim vlaknima.

Dok su minerali i vitamini vaæni za funkcioniranje organizma, prehrambena su vlakna vaæna za probavu i regulaciju masnoÊa u krvi. Prehrambena vlakna pod nazivom prebiotici istiËu se po tome πto stimuliraju razvoj korisnih bifidobakterija i laktobacila Ëime obnavljaju zdravu crijevnu mikrofloru. Predstavnici prebiotika su inulin i fruktooligosaharidi (FOS) koje nalazimo u cikoriji i ËiËoki, koje se, iako uspijevaju u naπem podneblju, u nas i ne koriste u prehrani. Ipak, inulin i FOS dostupni su nam u obliku dijetetskih proizvoda palete Inumal Complex®, koje moæe-

mo naÊi u obliku kapsula, praha i tableta za ævakanje obogaÊenih vitaminom C. BuduÊi da su prebiotici, proizvodi palete Inumal Complex® pospjeπuju probavu, suzbijaju crijevne infekcije, pomaæu kod alergija na hranu, a istraæivanja pokazuju da i smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Vitamin C u proizvodu Inumal Complex C+® antioksidans je koji πtiti organizam od slobodnih radikala koji mogu izazvati rak.

On πtiti i pluÊa od oπteÊenja, pa se ovaj preparat preporuËuje puπaËima. Vitamin C je najpoznatiji po tome πto jaËa obrambeni sustav organizma, pa je neizostavan dio svakodnevne prehrane, osobito zimi i u proljeÊe.

Inumal Complex® proizvodi poboljπavaju apsorpciju minerala kalcija, magnezija i æeljeza oko 20%. Vitamin C poboljπava apsorpciju æeljeza iz hrane, pa je Inumal Complex C+® idealan za osobe koje imaju problema s nedostatkom æeljeza u krvi.

Inumal Complex® pomaæe u odræavanju normalnih vrijednosti triglicerida u krvi, kao i ravnoteæe izmeu „dobrog” HDL i „loπeg” LDL kolesterola. Kako se odlikuje niskom energetskom vrijednoπÊu (1,6 kcal/g), a u kombinaciji s puno tekuÊine daje osjeÊaj sitosti, pogodan je za koriπtenje u dijetama.

BuduÊi da su inulin i FOS prihvatljivi za dijabetiËare i da su se pokazali kao dobra preventiva protiv πeÊerne bolesti tipa II, oboljeli od πeÊerne bolesti mogu bez problema koristiti Inumal Complex® proizvode.

Inumal complex kapsule - za regulaciju masnoÊa u krvi, mrπavljenje

Inumal complex C+ tablete za ævakanje - sadræe 60 mg vitamina C/tableti (preporuËena dnevna doza)

Inumal complex prah - za regulaciju probave, kod problema sa stolicom Hrvatski prebiotiËki proizvodi Inumal Complex® prihvatljivi su πirokom krugu kupaca zajamËenom kvalitetom i vrlo pristupaËnom cijenom. Inumal Complex® potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama u Hrvatskoj i BiH 24 VA©E ZDRAVLJE #34

Proizvodi: Magdis d.o.o. Zagreb info tel: 01/ 337 04 37 web:www.magdis.hr

26 Hodanjem protiv kroniËnih bolesti

S

Samo 30 minuta umjerene aktivnosti na

dan, ukljuËujuÊi i bræe hodanje, smanjuje moguÊnost pojave kardiovaskularnih incidenata u muπkaraca i æena

26 VA©E ZDRAVLJE #34

Prof. dr. sc. Marjeta Miπigoj-DurakoviÊ, spec. internist, antropolog, Zavod za kinezioloπku antropologiju Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, spec. internist, kardiolog i nefrolog, Klinika za unutarnje bolesti KliniËkog bolniËkog centra Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, KiπpatiÊeva 12

OtvrdnuÊe krvnih æila (ateroskleroza) i njegove posljedice pri vrhu su pobolijevanja i smrtnosti. Ateroskleroza je bolest, a ne neizbjeæna posljedica starenja organizma. U visokorazvijenim zemljama u novije se vrijeme smanjuje uËestalost te bolesti i komplikacija vezanih uz nju (primjerice, bolesti vjenaËnih krvnih æila srca uzrokovanih tim procesom) zbog uklanjanja Ëimbenika opasnosti za

njezin razvoj (poviπen krvni tlak, πeÊerna bolest, sjedeÊi naËin æivota - neaktivnost, pretilost, navika puπenja cigareta, poviπena koncentracija masnoÊa u krvi i drugo). Tjelesna neaktivnost bitan je Ëimbenik opasnosti za razvoj te i nekih drugih bolesti danaπnjice, a odgovorna je i za mnoga smanjenja funkcijskih sposobnosti organizma, πto se dogaa sa starenjem. Valja istaknuti da fizoloπka starost nije bolest i ne moæe se lijeËiti lijekovima.

Sve je viπe osoba Ëiji je naËin æivota sjedeÊi. Danaπnja civilizacija opskrbljuje se vrhunskim tehnoloπkim pomagalima koja omoguÊuju πto manje kretanja i tjelesnog rada pri obavljanju svakodnevnih poslova, od industrijske mehanizacije i kuÊanskih pomagala do mobitela, odlaska u kupnju i u restorane automobilom. S druge se, pak, strane traæi πto aktivnije i napornije provoenje slobodnog vremena, primjerice jogging i tenis te ukljuËivanje u programe sve brojnijih, opremljenijih i raznovrsnijih fitness centara.

Ljetni i zimski odmori provode se u turistiËko-rekreativnim centrima. Sve to kako bi se uklonili neæeljeni uËinci svakodnevne neaktivnosti, od boravka u zatvorenim prostorima do svakodnevnog stresa (za one koji æele znati neπto viπe: Miπigoj-DurakoviÊ M. i sur. Tjelesno vjeæbanje i zdravlje, Grafos-FFK, Zagreb 1999.; Miπigoj-DurakoviÊ M. i sur. Telesna vadba in zdravje, Fakulteta za ©port, Ljubljana 2003.).

Tjelovjeæbom protiv Ëimbenika ateroskleroze Upravo je zbog vaænosti tjelesne aktivnosti i fitnessa za zdravlje uveden pojam zdravstvenog fitnessa. Zdravstveni fitness definira se kao sposobnost provoenja napornijih svakodnevnih aktivnosti uz smanjenu opasnost od prerana razvoja hipokinetskih bolesti i stanja. Redovita tjelesna aktivnost vaæna je u prevenciji i korekciji gojaznosti, blagog poviπenja krvnog tlaka, πeÊerne bolesti neovisne o inzulinu, Ëimbenika opasnosti za razvoj bolesti srca i krvnih æila u podlozi kojih postoji aterosklerotski proces, kljuËan za razvoj koronarne bolesti srca. Te su bolesti meu vodeÊima u suvremenoj civilizaciji.

Tjelovjeæba uz redukciju drugih Ëimbenika opasnosti vaæna je u primarnoj prevenciji (sprjeËavanje nastanka bolesti), kao i u sekundarnoj prevenciji ateroskleroze (prevencija pogorπanja bolesti, nastanka komplikacija i ponavljanih incidenata u osoba koje boluju od posljedica ateroskleroze). Dobro su argumentirane i bitne odgovarajuÊe tjelesne aktivnosti u sekundarnoj prevenciji bolesti vjenaËnih krvnih æila srca (koronarne bolesti).

Aktivan naËin æivljenja povezan je s manjom uËestalosti razvoja nekih zloÊudnih bolesti, prije svega karcinoma debelog crijeva i karcinoma dojke u æena. Potvrena je uloga tjelesne aktivnosti i u oËuvanju gustoÊe kosti tijekom

INTERNA MEDICINA

starenja, posebno u æena, a time i u prevenciji razvoja osteoporoze i njezinih tipiËnih kliniËkih ispoljavanja (prijeloma vrata bedrene kosti, podlaktice, kompresivnih prijeloma kraljeπaka). Aktivnost je vaæna i u borbi protiv mentalne depresije, sve veÊega zdravstvenog problema danaπnjice, te u rehabilitaciji mnogih bolesti.

Uloga hodanja u prevenciji Sve je izraæenija svijest o πtetnosti neaktivna naËina æivota, a ogleda se osobito u popularnosti centara za razliËite oblike tjelovjeæbe, æelji za aktivnim provoenjem slobodnog vremena, odmorima ispunjenima sportsko-rekreativnim aktivnostima.

S javnozdravstvenoga, socijalnoga i ekonomskog glediπta, sve su vaænije aktivnosti: • kojima se moæe obuhvatiti πto viπe populacije, bez posebnih modifikacija i gotovo bez zdravstvenih opasnosti, • koje se mogu ukljuËiti u svakodnevne obveze, a da pritom dopuπtaju oËekivanje vaænih preventivnih uËinaka za razvoj danas najuËestalijih bolesti srca i krvnih æila.

Takva je aktivnost, vrlo popularna s preventivnoga i terapijskoga glediπta, hodanje, osobito bræe, æustro hodanje. Brzo se hodanje osobito zagovara zbog spoznaje da u oËuvanju i poveÊanju stupnja zdravlja te prevenciji kroniËnih bolesti bitnu ulogu ima i mnogo umjerenija aktivnost od one koja je potrebna za poveÊanje funkcijske sposobnosti kardiorespiratornog sustava, odnosno aerobne izdræljivosti.

U prevenciji kroniËnih nezaraznih bolesti mnogo su vaæniji redovitost i volumen vjeæbanja nego intenzitet.

Na toj su Ëinjenici temeljeni danaπnji modificirani i znatno fleksibilniji stavovi o potrebnom obliku, volumenu i intenzitetu vjeæbanja. Poæeljno je ukljuËivanje u bilo koju tjelesnu 28 VA©E ZDRAVLJE #34

aktivnost, ne nuæno sportsku, koja se moæe provoditi svakodnevno, intenzitetom koji odgovara brzom hodanju. U takve aktivnosti spadaju i kuÊni poslovi - umjereni, s noπenjem ili podizanjem kuÊnih potrepπtina, liËenje zidova i sliËno; vjeæbe na sobnom cikloergometru (300-600 kpm) ili rekreativna voænja biciklom; umjereni vrtlarski poslovi; igranje s djetetom u hodu ili trËkaranju, zbrinjavanje djeteta (odijevanje, hranjenje s ËeπÊim ustajanjima); plivanje (umjereno) i lagano trËanje (oko sedam km/sat). Æustro hodanje umjerena je tjelesna aktivnost Ëiji intenzitet odgovara oko tri do πest MET-a, odnosno energetskom utroπku od Ëetiri do sedam Kcal/min., ovisno o brzini, nagibu i konfiguraciji terena (1 MET = metaboliËka jedinica koja odgovara primitku kisika u Ëovjeka 3,5 ml na kilogram tjelesne mase u jednoj minuti; utroπak energije od 1 MET-a iznosi pribliæno 1 Kcal na kilogram na sat).

Najnovije kontrolirane studije provedene na razliËitim uzorcima, najËeπÊe na sredovjeËnoj populaciji æena i muπkaraca, govore u prilog Ëinjenici da redovito (svakodnevno) bræe hodanje znatno utjeËe na Ëitav niz potentnih Ëimbenika opasnosti za

razvoj kardiovaskularnih bolesti, posebno koronarne bolesti srca. Umjerena aktivnost poveÊava energetski uËinak i smanjuje prekomjernu tjelesnu masu. U gojaznih postmenopauzalnih æena utvreno je da redovita aktivnost, u smislu prevencije bolesti vjenaËnih krvnih æila srca (gdje je elektrokardiogram nezamjenjiva metoda u dijagnostici), uvjetuje smanjenje trbuπne masti, razine masnoÊa u krvi i nekih njihovih dijelova (ukupna serumskog kolesterola i LDL-kolesterola), potom poveÊanje razine HDL-kolesterola i HDL2-kolesterola, smanjenje koncentracije glukoze u krvi na prazan æeludac i u uvjetima pokusa optereÊenja glukozom te sniæenje vrijednosti krvnog tlaka.

Epidemioloπki podaci upuÊuju na to da samo 30 minuta umjerene aktivnosti na dan, ukljuËujuÊi i bræe hodanje, smanjuje moguÊnost pojave kardiovaskularnih incidenata u muπkaraca i æena. Mehanizmi takve aktivnosti koji πtite srce i krvne æile su: smanjenje prekomjerne tjelesne mase na raËun potkoæne masti, regulacija krvnog tlaka, manja moguÊnost pojave πeÊerne bolesti, promjene odnosa pojedinih komponenti masnoÊa u krvi, poveÊanje osjetljivosti na inzulin, kontrola koncentracije glukoze

INTERNA MEDICINA

u krvi, nekih Ëimbenika zgruπavanja - fibrinolize.

U opseænoj japanskoj Ohsaki studiji utjecaja hodanja na potrebu i troπkove zdravstvene skrbi, u kojoj je ispitano viπe od 27.000 osoba obaju spolova od 40 do 79 godina, utvrena je pozitivna povezanost vremena provedena u hodanju s niskim troπkovima medicinskog zbrinjavanja. Redovito hodanje pridonosi funkcijskoj samostalnosti u starijoj dobi.

Javnozdravstveni aspekti S javnozdravstvenoga stajaliπta, u sedentarnim populacijama suvremenog svijeta, πto se odnosi i na nas, inicijativa umjerena poveÊanja svakodnevne aktivnosti u koju se moæe ukljuËiti velik dio puËanstva Ëini optimum uËinkovitosti i provedivosti prema postizanju æeljenih poboljπanja kardiovaskularnog zdravlja.

Kako se u hodanje navedenog intenziteta, trajanja i uËestalosti moæe gotovo bez opasnosti ukljuËiti velik dio populacije, ta se aktivnost moæe provoditi svakodnevno individualno, a intenzitet i trajanje jednostavno je individualno prilagoditi aktualnom zdravstvenom i funkcijskom statusu pojedinca. Organizacija grupa i smjerova pjeπaËenja poæeljan je i nedovoljno iskoriπten dio turistiËke ponude, πto ponajprije vrijedi za zemlje u umjerenom klimatskom pojasu kao πto je Hrvatska. Moæe se provoditi i u gorskoj i u ravniËarskoj ili primorskoj Hrvatskoj. UkljuËuje oporavak upravo od onih zdravstveno nepovoljnih uËinaka koji prate profesijski rad u razvijenim zemljama - manjak kretanja, boravak u zatvorenim prostorima, stres, nedostatak druæenja za slobodnog vremenu. Korisno je ponijeti spravu za procjenu prijeenih kilometara (pedometar), πto je jednostavan i neinvazivan doprinos moti-

vaciji odræavanja aktivnosti koja se prikazuje i provodi u sklopu organiziranih programa.

Kako bi se ukljuËilo πto viπe opÊe, ali i turistiËke populacije, valja istaknuti sljedeÊe: iako je hodanje πiroko primjenjivo i dokazan je njegov pozitivan uËinak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, svakodnevno pjeπaËenje i programi hodanja u turistiËkoj ponudi zahtijevaju primjereno druπtveno okruæenje, okolinu prilagoenu pjeπacima, osobito kada su posrijedi njihova sigurnost i ekoloπki standardi. Dokazano je da druπtveno i fiziËko okruæenje utjeËu na ukljuËivanje u pjeπaËenje, da promoviranje pjeπaËenja meu opÊom populacijom i programa pjeπaËenja u turistiËkoj ponudi zahtijevaju sloæenu i koordiniranu strategiju zdravstva, sportske rekreacije i svih ostalih sluæbi, od turizma i prometa do zaπtite okoliπa.

EPSA SAILING CUP 2004 1st o f f i c i a l a n n o u n c e m e n t Hrvatski farmaceutski jedriliËarski klub organizira EPSA SAILING CUP 2004.!

EPSA Sailing Cup 2004. odræavat Êe se u zadarsko-πibenskom akvatoriju od 8. do 15. svibnja 2004. u klasi monotip na jedrilicama Elan 31. Kao i svaki dogaaj u organizaciji HFJK-a, regata je osmiπljena radi uËenja, razmjenjivanja iskustava, druæenja, jaËanja veza i, naravno, sportskog nadmetanja meu studentima biomedicinskih fakulteta.

I ovaj jubilarni, peti EPSA Sailing Cup meunarodna je manifestacija na kojoj Êe sudjelovati studenti iz Italije, Slovenije i drugih europskih zemalja, a jednotjedni sportski program bit Êe obogaÊen zabavnim i edukativnim sadræajima.

Uz brodove sudionika regate, u jednom Êe biti ekipa medija jer Êe cijeli dogaaj pratiti televizija, radijske postaje, dnevni tisak te struËna farmaceutska glasila.

Pozivamo sve zainteresirane za sudjelovanje u regati i one koji æele sponzorirati manifestaciju da nam se jave.

Uz to, zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji naËin sudjelovali u prijaπnjim EPSA Sailing Cup regatama.

KONTAKT

Hrvatski farmaceutski jedriliËarski klub Ante KovaËiÊa 1 10000 Zagreb e-mail: hfjk@hfjk.hr fax: +385 1 4856201 Jelena BoπkoviÊ, odnosi s javnoπÊu e-mail: jelena.boskovic@hfjk.hr tel: +385 91 5144052 #34 VA©E ZDRAVLJE 29

32

Borba protiv viπka kiselosti borba protiv bolesti

V

Prim. mr. sc. Æeljko ©uÊur, dr. med., spec. opÊe medicine, privatna ordinacija opÊe medicine, GrπkoviÊeva bb, Zagreb tel. 01/ 468 48 01

Viπak kiselosti igra ulogu

u gotovo svim kroniËnim bolestima, bilo kao povod nastanka simptoma ili rezultat oπteÊenja stanica Zdravlje i bolest Ëovjeka ovise dijelom o kemijsko-bioloπko-fizioloπkim kontrolnim mehanizmima, pri Ëemu vaænu ulogu igra ravnoteæa izmeu kiselo-luænatog (acido-baznog) statusa. Tijekom razliËitih bolesti, akutnih i kroniËnih, moæe se uoËiti „skretanje u poveÊanu kiselost”.

Nema organa, funkcionalne jedinice ili pojedinaËne stanice u tijelu koji ne moæe oπtetiti ili Ëak uniπtiti previπe kiseline. Iako kontrolni mehanizmi nastoje odræavati konstantnu koncentraciju kiselina (pH 7,4), u odreenim stanjima nakuplja se previπe kiseline na pojedinim lokacijama u tijelu, πto se osobito manifestira kroz bolne depozite u vezivnom tkivu. To su zapravo otpadne supstance koje uglavnom sadræe soli vezane uz kiselinu. Nakupine su znaci kroniËnog oπteÊenja te uzrok mnogih problema i bolesti.

32 VA©E ZDRAVLJE #34

Viπak kiselosti u podlozi mnogih poremeÊaja U osnovi viπak kiselosti igra ulogu u gotovo svim kroniËnim bolestima, bilo kao povod nastanka simptoma ili rezultat oπteÊenja stanica. Bolesti kojima je poveÊana kiselost uzrok ili je veÊim dijelom odgovorna za njihov nastanak su: • probavni sustav: kroniËni i akutni gastritis, poremeÊaj crijevne flore, opstipacija, poremeÊaji probave, osjeÊaj prejedenosti, osjeÊaj nadutosti, problemi sa æuËi • miπiÊno-zglobni sustav: giht (mokraÊna kiselina!), bolni miπiÊi (mlijeËna kiselina!), oπteÊenja diskusa meu kraljeπcima, kroniËni i akutni bolovi u leima, osteoporoza, cervikalni sindrom, artritis, reumatizam zglobova i mekog tkiva • koæa-nokti-kosti: gubitak kose, bolesti noktiju, karijes, paradontoza,

suha koæa, neurodermitis, gljiviËne bolesti, akne u mladih i odraslih, „prljava” koæa, celulit • metabolizam: prekomjerna teæina, proædrljivost, nagon za slatkim, πeÊerna boelst, bubreæni kamenci, poviπena mokraÊna kiselina • krvoæilni sistem: hipertenzija, moædani udar, prijevremena ateroskleroza, bolesti koronarnih æila, poremeÊaj u cirkulaciji ruku i nogu, vrtoglavica, migrena, srËani udar • opÊi status organizma: slabost imunog sustava, kroniËna bol, depresija, loπe osjeÊanje, nervoza i stres, pretreniranost meu sportaπima, prijevremeni umor.

Jasno je kako je uspjeh bilo koje terapije veÊi ako omoguÊimo tijelu da se rijeπi suviπne kiselosti. To ukljuËuje promjene u naËinu æivota i obvezan sustavan unos baznih supstancija. Samo tako pravilno rjeπavamo problem jer otklanjamo osnovni uzrok i nepovoljne okolnosti, a ne lijeËimo samo posljedice.

Moæemo, dakle, govoriti o zdravom lijeËenju. »esto je i unos baznih supstancija dovoljan za rjeπenje tegoba koje su trajale godinama i bile uzrok bolova ili loπeg zdravlja.

©to/gdje/kako/zaπto/kada?

Kemijske i bioloπke reakcije u tijelu uglavnom se odvijaju u vodenim otopinama, pa je kvaliteta vode vrlo vaæna za kontrolne mehanizme. Tjelesne tekuÊine imaju toËno odreenu

OP∆A MEDICINA

dinamiËku ravnoteæu izmeu kiselina i luæina (baza), kao preduvjet za pravilan rad svih organa i organskih sustava.

Kiseline su otopine koje daju H+ ione (πto viπe H+ iona - jaËa kiselina), πto se odreuje pH vrijednoπÊu (niæi pH - jaËa kiselina). Baze su otopine sposobne primiti H+ ione preko OH grupe u molekuli i tako neutralizirati kiseline (puferiranje). O skretanju ravnoteæe ovisi hoÊe li otopina biti kisela ili alkaliËna. »esto skretanje u korist kiselina rezultira brojnim poremeÊajima bioloπkih reakcija tijela.

Zdrav metabolizam neutralizira viπak kiselosti pomoÊu puferskog sustava krvi, odstranjivanjem ugljiËne kiseline kroz pluÊa i kiseline kroz bubrege.

Naravno, postoje ograniËenja te ovisnost o utjecaju okoline i æivotnom stilu 21. stoljeÊa.

Rezultat mjerenja u tjelesnim tekuÊinama predstavlja samo trenutaËnu vrijednost u vrlo sloæenom sustavu i zato dobivene brojke u krvi, urinu i slini ne predstavljaju stvarno stanje acido-bazne ravnoteæe. Iako su test-trake za pH vrijednost mokraÊe korisne u mjerenju kiselosti, one imaju ograniËenu vrijednost za odreivanje stanja osobe u cjelini, ali daju dobar uvid u izluËivanje kiselina bubregom.

Stanje vezivnog tkiva, koæe i jezika moæe biti vaæno iskusnom dijagnostiËaru jer moæe upuÊivati na poveÊanu kiselost (npr. palpacija vezivnog tkiva iznad kosti sakruma

- otvrdnuÊe), kao i poznavanje povijesti bolesti. TipiËni su vanjski znaci bolni miπiÊi, veliki trbuh, poveÊanje masnog tkiva, baËvast trup, tanke noge, ukoËena kraljeπnica, kruti pokreti, naborana koæa, oteËene oËi, kroniËna bol.

PojaËana kiselost pojavljuje se kao rezultat: • prekomjerne teæine i manjka vjeæbe • uzimanja alkohola, nikotina i kofeina • pretjerivanja u πeÊerima • kroniËne nepravilne prehrane (izbor jela, vrijeme obroka, koliËina hrane) • nedovoljnog unosa tekuÊine • psihiËkog i fiziËkog stresa • pretjeranog unosa æivotinjskih bjelanËevina • premalo alkalija u hrani • nuspojava lijekova • pretjeranog i nekorektnog treninga • oπteÊenja stanica zbog manjka kisika • otrova (teπki metali) • zarazne bolesti s temperaturom • insuficijencije bubrega • metaboliËke bolesti poput dijabetesa i dr.

Promjenom æivotnih navika protiv kiselosti Ako struËnjak dijagnosticira pojaËanu kiselost ili se utvrdi samodijagnostikom, mora se poπtovati nekoliko vaænih pravila da bi se po-

pravilo trenutaËno oπteÊenje i preveniralo daljnje. Iskustvo pokazuje da je odstranjivanje uzroka bolesti najvaæniji korak u njezinu suzbijanju i lijeËenju. NajveÊi broj novih terapijskih metoda gubi na uËinkovitosti zato πto ne uzimaju u obzir neutralizaciju suviπne kiseline, tj. sustavan unos odreenih baznih supstancija.

Promjene u ponaπanju nuæne su za lijeËenje gotovo svih pacijenata.

Nekoliko osnovnih pravila mora se poπtovati: • Dovoljan unos tekuÊine: vaæno je piti prosjeËno 2,5-4 litre kvalitetne vode, ovisno o visini i teæini osobe. MokraÊa bi trebala biti gotovo bistra, najmanje jednom dnevno.

Natrij (kuhinjska sol) se mora izbjegavati.

• Promjena prehrane: πto manje svinjetine, vrlo malo masti, vrlo malo πeÊera, pravo vrijeme za jelo, dobro ævakati hranu.

• Bez ekscesa u alkoholu, nikotinu i kofeinu.

• Mnogo vjeæbe i lake fiziËke aktivnosti - ne pretjerivati!

• Redukcija stresa - psihiËkog i fiziËkog.

• Ako se pretjera u bilo Ëemu, odmah kompenzirati konzumiranjem bazne supstancije.

• Poduzeti sve mjere za kvalitetniji æivot.

• Znanje o acido-baznoj ravnoteæi primjenjivati svakodnevno.

36

Dnevna bolnica

motiv za poboljπanje kvalitete æivota

B

Manja Praπek, dr. med., voditeljica dnevne bolnice SveuËiliπna Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Medicinski fakultet sveuËiliπta u Zagrebu, Dugi dol 4a, Zagreb

Bolesnicima Ëesto nedostaje motivacije da steËeno znanje i vjeπtine

ugrade u svakodnevno ponaπanje i promijene loπe navike ©eÊerna bolest kroniËni je poremeÊaj metabolizma ugljikohidrata koji se razvija zbog potpuna nedostatka vlastite (endogene) produkcije inzulina u mladih osoba (πeÊerna bolesti tip 1) ili postupna razvijanja inzulinske rezistencije do slabljenja i iscrpljivanja stanica guπteraËe koje proizvode inzulin (πeÊerna bolest tip 2). Taj se oblik bolesti javlja u starijih osoba u sklopu ostalih poremeÊaja (npr. suviπna debljina, poviπene masnoÊe i mokraÊna kiselina u krvi, poviπen krvni tlak), a jednim se imenom naziva metaboliËki sindrom.

Temelj je lijeËenja edukacija o bolesti i spoznaja kako æivjeti s njom. S obzirom na to da se osnova lijeËenja sastoji u pravilnoj prehrani, postizanju optimalne tjelesne teæine, pojaËanoj tjelesnoj aktivnosti i svakodnevnoj samokontroli, mnogi bolesnici takvo lijeËenje ne smatraju ozbiljnim pa i bolest ne doæivljavaju kao 36 VA©E ZDRAVLJE #34

bolest te zanemaruju lijeËenje. Vjeruju samo u lijekove i Ëajeve za koje misle da su posve dovoljni.

Poviπena razina glukoze u krvi zbog nepridræavanja uputa o osnovnom naËinu lijeËenja ne boli, ali ostavlja, na æalost, trajne posljedice na krvnim æilama i æivËanim vlaknima. Time uzrokuje kroniËne komplikacije bolesti, ubrzano starenje i preranu smrt. Stoga, kako bi se postigla i odræala dobra metaboliËka regulacija i odgodio razvoj kroniËnih komplikacija, bolesnik mora znati sve o svojoj bolesti, svladati odreene vjeπtine, a prije svega imati volju da promijeni æivotne navike (prehrana, tjelesna inaktivnost) koje su Ëesto glavni uzrok bolesti. Bolesnicima nerijetko nedostaje prijeko potrebna motivacija da steËeno znanje i vjeπtine ugrade u svakodnevno ponaπanje i promijene loπe navike.

Druæenje - pouka - lijeËenje Boravak u bolnici, susret s medicinskim osobljem, pretrage i mirovanje u krevetu kod svakoga izazivaju frustraciju, strah i nisu primjer svakodnevna æivota. Postavlja se pitanje kako osobi sa πeÊernom boleπÊu pomoÊi da postigne i odræi motivaciju za brigu o vlastitom zdravlju? Zbog toga se pokuπalo bolnicu pribliæiti svakodnevnom naËinu æivota bolesnika, prilagoditi lijeËenje njegovim potrebama i time utjecati na kvalitetu æivota i motivaciju za postizanjem dobre metaboliËke regulacije. Jedan je od takvih pokuπaja dnevna bolnica.

U SveuËiliπnoj klinici Vuk Vrhovac u Zagrebu veÊ πest godina provodi se edukacija, lijeËenje i regulacija πeÊerne bolesti za pokretne bolesnike kroz program dnevne bolnice. U dnevnu bolnicu bolesnike upuÊuju lijeËnici obiteljske medicine i nadleæni dijabetolozi, a grupe se slaæu prema godinama starosti i naËinu lijeËenja. ©to je dnevna bolnica? - Program cjelovite pouke o æivotu sa πeÊernom bolesti koja se provodi dnevnim boravkom u bolnici. Grupa od osam do 11 bolesnika, sliËne æivotne dobi, na inzulinskoj terapiji koji su loπe metaboliËki regulirani prolaze petodnevni program edukacije, samokontrole i regulacije glikemije, laboratorijskih i kliniËkih pretraga te uvida u prisutnost

DIJABETOLOGIJA

dijabetiËkih komplikacija u dnevnom boravku u bolnici.

Tko su polaznici? - Osobe sa πeÊernom boleπÊu ovisne o inzulinu s nezadovoljavajuÊom regulacijom koje ne moraju leæati u bolnici. Za razliku od leæanja u klasiËnoj bolnici, polaznici dnevne bolnice ne leæe u krevetu nego aktivno sudjeluju u lijeËenju: uËe, sami odreuju razinu glukoze u krvi i mokraÊi, mijenjaju inzulinsku dozu i tako stjeËu znanje kako samostalno u kuÊnim uvjetima provoditi samokontrolu. Dijele hranu za doruËak, uæinu i ruËak, prema potrebnim kalorijama, svakodnevno uz fizioterapeuta provode tjelesnu aktivnost, aktivno sudjeluju u radu psiholoπke radionice pod vodstvom kliniËkog psihologa.

Program rada dnevne bolnice: • samokontrola glukoze u krvi i mokraÊi, davanje inzulina • dva glavna obroka i meuobrok • program svakodnevne edukacije o πeÊernoj bolesti i njezinim komplikacijama, lijeËenju, pravilnoj

prehrani, tjelesnoj aktivnosti, samokontroli i prilagodbi inzulinske doze • svakodnevna psiholoπka radionica • svakodnevna tjelovjeæba • praktiËne vjeæbe • potrebne laboratorijske i kliniËke pretrage.

Sve te aktivnosti obavljaju se od 8 do 15 sati, od ponedjeljka do petka (pet dana), nakon Ëega bolesnici odlaze kuÊama kao da su zavrπili uobiËajen radni dan.

Uz uËenje, tijekom boravka u dnevnoj bolnici obave se laboratorijske i specijalistiËke pretrage, pa na zavrπetku programa bolesnik dobiva otpusno pismo s laboratorijskim nalazima i miπljenjem te preporukom za daljnje lijeËenje.

Cilj rada dnevne bolnice - upoznati svoju bolest, nauËiti æivjeti s njom, postiÊi dobru metaboliËku regulaciju, odgoditi razvoj kroniËnih komplikacija bolesti, odræati dobru kvalitetu æivota. Radom u maloj grupi bolesnici se meusobno bolje upoznaju, ali i sebe upoznaju bolje,

Zapaæanje jednoga polaznika na kraju programa dnevne bolnice Nakon spoznaje da Êu morati „pohaati” dnevnu bolnicu, u meni se javio skeptik koji nije vjerovao u moguÊnost takve edukacije i lijeËenja. Uz struËnu pomoÊ voditelja moje se stajaliπte, meutim, drastiËno promijenilo. Sve pohvale ukljuËenima u ovaj projekt. Zanimljivo je πto se uËe praktiËne stvari koje pomaæu u svakodnevnom æivotu, dobra je „zezancija” i sve u svemu daje vrlo pozitivne vibracije za daljnju borbu. Hvala!

raspravljaju o svojim i tuim problemima i uËe na pogreπkama. Teorija i razliËite vjeπtine lakπe se svladavaju, a iskustvo drugoga moæe biti dobar poticaj za promjenu ponaπanja. Nema straha od bolniËkog lijeËenja, a naËin lijeËenja sliËniji je svakodnevnom æivotu.

Za razliku od bolniËkog lijeËenja, boravak je u dnevnoj bolnici osiguranju jeftiniji (nema smjenskog rada osoblja, spavanja u bolnici, dodatnih troπkova), za ustanovu je zarada od takvog naËina lijeËenja veÊa (manje angaæiranog osoblja, manji troπkovi), a za bolesnike uËinak edukacije znatno bolji jer u svemu aktivno sudjeluju i raspravljaju. Grupa potiËe na motivaciju i brigu za vlastito zdravlje pa se kroz aktivno sudjelovanje u dnevom boravku u bolnici kvaliteta æivota ne mijenja ili se Ëak poboljπava. Uz to, steËeno iskustvo utjeËe na promjenu ponaπanja pa su rezultati viπegodiπnjeg praÊenja regulacije glikemije bolesnika koji su zavrπili dnevnu bolnicu iznimno dobri, a oboljeli su osposobljeni za samostalnu brigu o sebi.

Sudionici programa dnevne bolnice, odgovorni i zasluæni za njegov uspjeh, su bolesnici, lijeËnik internist dijabetolog, viπa medicinska sestra, kliniËki psiholog, viπi fizioterapeut i specijalisti SveuËiliπne klinike Vuk Vrhovac.

U ime polaznika i voditelja dnevne bolnice svima se zahvaljujem na uloæenom trudu i predlaæem razvijanje i poticanje dnevnog boravka u bolnici za kroniËne bolesnike.

Na zavrπetku petodnevnog progama 132. grupa je zapisala (23. 1. 2004.): „Napuπtamo kliniku, tako nam je æao, al’ smo svi tak’ sretni, πto πeÊer nam je pao”.

Dnevna bolnica, 30. 3. - 3. 4. 1998.

G. G., 21 g., student / DM TIP I od sedme godine æivota #34 VA©E ZDRAVLJE 37

38

Pitanja i odgovori PITANJE: U ljekarni sam vidjela nove MediSense lancete. HoÊe li i dalje biti lanceta koje sam dosad koristila? Odgovaraju li nove lancete lancetaru kojim se sada koristim?

ODGOVOR: U Hrvatskoj su dostupne nove MediSense Thin Lancets, vrlo tanke sterilne lancete (28G). S obzirom na to da je rijeË o novim, naprednijim lancetama u odnosu na one kojima ste se dosad koristili, u Hrvatskoj Êemo ubuduÊe distribuirati samo nove lancete.

Vaæno je napomenuti da su nove MediSense Thin lancete kompatibilne s lancetarom kojim ste se dosad koristili. Drugim rijeËima, sve lancete kojima je proizvoaË MediSense mogu se koristiti s MediSense autolancetarom.

Svoja pitanja i dalje nam upuÊujte na broj besplatna info telefona MediSense Kluba 0800 33 33 44 ili e-mail MediSense klub@oktal-pharma.hr

Lancetar

Stare MediSense lancete

38 VA©E ZDRAVLJE #34

Nove MediSense Thin lancete

40

Dnevni jelovnik 2100 kcal (8820 kJ)

U skladu s preporukama koje se provode u SveuËiliπnoj klinici Vuk Vrhovac, dajemo prikaz dnevnog jelovnika od 2100 kcal (8820 kJ)

Zajutrak 1 jedinica iz skupine „mlijeko i zamjene” • = 1 Ëaπa mlijeka, 2,4 dl (12 g UH) 2 jedinice iz skupine „kruh i zamjene” = 1 kriπka crnog kruha, 60 g (30 g UH) 2 jedinice iz skupine „meso i zamjene” •• = nemasna πunka, 60 g (0 g UH) 1 jedinica iz skupine „masnoÊe i zamjene” = margarin, 1 Ëajna ælica, 5 g (0 g UH)

DoruËak 1 jedinica iz skupine „kruh i zamjene” = 1/2 peciva polubijelog, 30 g (15 g UH) 1 jedinica iz skupine „meso i zamjene” •• = 1 trokut sira VIKEND, 30 g (0 g UH) 1 jedinica iz skupine „voÊe i zamjene” = kupine, 200 g (30 g UH)

RuËak 2 jedinice iz skupine „kruh i zamjene” = kuhana tjestenina, 120 g (30 g UH) 2 jedinice iz skupine „meso i zamjene” •• = pirjana junetina, 60 g (0 g UH) 2 jedinice iz skupine „povrÊe i zamjene” = salata 200 g, πampinjoni 100 g (10 g UH) 2 jedinice iz skupine „masnoÊe i zamjene” = ulje, 2 Ëajne ælice, 10 g (0 g UH) 1 jedinica iz skupine „voÊe i zamjene” = 1 manja naranËa, 100 g (15 g UH)

RuËak 3 dl Ëiste juhe 60 g juneÊeg mesa u umaku 40 g sirove tjestenine (120 g kuhane) 100 g πampinjona 100 g matovilca 10 g ulja (dvije Ëajne ælice) 100 g jabuke

Kost oprati, skinuti vidljivu masnoÊu, zelenje oprati, oËistiti i staviti u posudu s vodom. Dodati sol, papar u zrnu i kuhati na umjerenoj vatri jedan sat.

Juhu procijediti, a povrÊe odijeliti.

3 dl Ëiste juhe nemaju energetsku vrijednost. PovrÊe iz juhe moæe se upotrijebiti pasirano za meso u umaku.

JUHA OD JUNE∆E KOSTI

MESO U UMAKU

Pripremiti (za Ëetiri obroka): 1 juneÊu kost, vezica zelenja za juhu, 1/4 kocke za pileÊu juhu, prstohvat soli, nekoliko zrna papra, 1/2 l vode.

Pripremiti (za jednu osobu): 100 g juneÊeg mesa od buta, pasirano povrÊe iz juhe, 1/4 kocke za pileÊu juhu, velika ælica soka od rajËice, cr-

40 VA©E ZDRAVLJE #34

vene slatke paprike.

PovrÊe iz juhe propasirati kroz metalnu cjediljku. Meso oprati, izrezati na manje komade i odstraniti svu vidljivu masnoÊu. U posudi na malo vode rastopiti 1/4 kocke za juhu, dodati pasirano povrÊe i meso izrezano na manje komade. U posudu dodati jednu veliku ælicu soka od rajËice, crvene paprike, soli i papra. Kuhati na laganoj vatri pola sata. Ako je potrebno, podliti s malo tople vode. Gotovo meso ima 60 g.

DIJABETOLOGIJA

PIRJANI ©AMPINJONI

KUHANA TJESTENINA

SALATA OD MATOVILCA

Pripremiti (za jednu osobu): 100 g πampinjona, prstohvat timijana, 5 g ulja (jedna Ëajna ælica), prstohvat soli. ©ampinjone oprati, oËistiti i prerezati po pola. Na tavu dodati ulje, prerezane πampinjone, timijan i sol. Pirjati na laganoj vatri pola sata.

Pripremiti (za jednu osobu): 40 g sirove tjestenine bilo koje vrste po æelji, prstohvat soli.

U posudi sa slanom vodom dodati odmjerenu koliËinu tjestenine. Kada zakipi, kuhati prema uputama na ambalaæi ili dok tjestenina ne postane mekana. Ocijediti i isprati pod hladnom vodom. Posluæiti odmah.

Pripremiti (za jednu osobu): 100 g matovilca, 5 g ulja (jedna Ëajna ælica), dvije velike ælice jabuËnog octa, prstohvat soli.

Matovilac oËistiti, oprati i ocijediti. U posudu s matovilcem dodati mjeπavinu ulja i razrijeenoga jabuËnog octa. Posoliti i sve dobro promijeπati.

Uæina 1 jedinica iz skupine „kruh i zamjene” = 1/2 kriπke crnog kruha, 30 g (15 g UH) 1 jedinica iz skupine „meso i zamjene” •• = svjeæi sir, 60 g (0 g UH) 1 jedinica iz skupine „masnoÊe i zamjene” = kiselo vrhnje 12% m.m., 2 velike ælice (0 g UH) 2 jedinice iz skupine „voÊe i zamjene” = 1 srednja banana, 120 g (30 g UH)

VeËera 2 jedinice iz skupine „kruh i zamjene” = krumpir kuhani, 200 g (30 g UH) 2 jedinice iz skupine „meso i zamjene” •• = pirjani filet osliÊa, 60 g (0 g UH) 1 jedinica iz skupine „povrÊe i zamjene” = kuhani karfiol, 200 g (5 g UH) 2 jedinice iz skupine „masnoÊe i zamjene” = 2 Ëajne ælice ulja (maslinovog), 10 g (0 g UH)

VeËera 200 g krumpira 200 g karfiola (jedan manji) 100 g fileta od osliÊa 10 g ulja (dvije Ëajne ælice)

KUHANI KRUMPIR Pripremiti (za jednu osobu): 200 g krumpira, prstohvat soli.

Izaberite zdravi krumpir bez klica.

Dobro ga operite i stavite kuhati u po-

soljenu vodu. Kuhajte ga dok ne bude mekan. Posluæite uz ribu.

minuta, kada juha prokuha, osliÊ je gotov i ima 60 g.

PIRJANI FILETI OD OSLI∆A

KUHANI KARFIOL

Pripremiti (za jednu osobu): 100 g fileta od osliÊa (ili skuπe bez kostiju), 10 g maslinova ulja (dvije Ëajne ælice), prstohvat soli i ruæmarina.

Na nauljenoj tavi pirjati filete osliÊa podlivene s malo juhe. Na osliÊ dodati ruæmarin i sol. Nakon petnaestak

Pripremiti (za jednu osobu): 200 g karfiola, prstohvat soli.

Jedan manji karfiol oËistiti i oprati. U posudu s posoljenom vodom dodati karfiol. Kuhati oko 45 minuta dok karfiol ne omekπa. Ocijediti ga i posluæiti.

NoÊni obrok 1 jedinica iz skupine „mlijeko i zamjene” • = 1 πalica AB kulture, 2,4 dl (12 g UH) 2 jedinice iz skupine „kruh i zamjene” = 2 male kriπke dvopeka, 40 g (30 g UH)

#34 VA©E ZDRAVLJE 41

42

Vladimir KrajinoviÊ, dr. med.

Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran MihaljeviÊ Mirogojska 8, Zagreb

Upala pluÊa

u ambulantu ili bolnicu?

VeÊina pneumonija u inaËe zdravih, odraslih osoba ne zahtijeva bolniËko nego ambulantno lijeËenje peroralnom primjenom antibiotika Pneumonija je akutna upala pluÊnog tkiva koju mogu uzrokovati brojni i razliËiti mikroorganizmi. KliniËki je karakterizirana znakovima akutne upale donjeg dijela diπnog sustava kao πto su poviπena temperatura, kaπalj, oteæano disanje i probadanje u prsnom koπu. Dijagnoza se postavlja kliniËkim pregledom, potvruje rendgenskom slikom pluÊa, a dopunjava hematoloπkim, mikrobioloπkim i imunoloπkim pretragama. Upala nastaje 42 VA©E ZDRAVLJE #34

u pluÊnim mjehuriÊima - alveloama (alveolarna, bakterijska pneumonija) ili u intersticijskim prostorima (intersticijska, atipiËna, najËeπÊe nebakterijska pneumonija). Upale koje nastaju u opÊoj populaciji nazivaju se domicilne pneumonije, a one u bolnici ∑ bolniËke ili hospitalne pneumonije.

Pneumonija je najvaænija upalna bolest diπnog sustava, iako Ëini jedan posto svih akutnih infekcija diπnog sustava. Uz visoku stopu smrtnosti,

pneumonija ima veliko znaËenje u pobolu stanovniπtva u svim dræavama, pa je vrlo vaæan i Ëest razlog za smjeπtaj oboljelog u bolnicu.

U Hrvatskoj se godiπnje registrira 50.000 do 60.000 sluËajeva, πto upuÊuje na to da je pneumonija vrlo Ëesta bolest od koje u prosjeku svaki Ëovjek tijekom æivota oboli najmanje jednom. Zbog pneumonija su Ëesti izostanci s posla i iz πkole i u razvijenom i siromaπnom svijetu. Dijagnostika i lijeËenje pneumonija joπ predstavljaju velik problem lijeËniËke prakse. To se odnosi na kliniËara u bolnici, a joπ viπe na lijeËnika opÊe medicine koji radi u ambulantnim uvjetima.

Pneumonija je potencijalno teπka bolest s brzim razvojem simptoma.

KliniËke odluke moraju se donositi brzo i odluËno, a lijeËenje poËeti odmah nakon postavljanja dijagnoze. Potrebno je mnogo znanja i umijeÊa da bi se pneumonija kliniËki prepoznala i razvrstala prema uzroËniku jer se jedino tako moæe primijeniti prikladan antibiotik.

ZnaËenje mjesta gdje se bolesnik razbolio temelji se na iskustvu

INFEKTOLOGIJA

lijeka. Ako dotad ne nastupi kliniËko poboljπanje, prvotni lijek treba mijenjati i po potrebi proπiriti obradu bolesnika.

U prethodno zdravih i mlaih osoba poboljπanje Êe nastupiti ranije nego u starijih bolesnika i onih s poticajnim kroniËnim bolestima. NaËelno, bakterijske pneumonije bez komplikacija treba lijeËiti sedam do deset dana, a atipiËne deset dana.

Osim antimikrobnog lijeËenja, u zbrinjavanju pneumonija vrlo su vaæni njega bolesnika i simptomatsko lijeËenje. U simptomatskom lijeËenju vrlo su vaæne dobra hidracija bolesnika i sniæavanje poviπene temperature (antipireza). Suhi se kaπalj suzbija antitusicima (sredstvima koja sprjeËavaju podraæaj na kaπalj), a kada je produktivan, iskaπljavanje se pospjeπuje mukoliticima (razrjeuju gusti sekret olakπavajuÊi iskaπljavanje) i bronhodilatatorima (sredstva koja πire bronhe).

Karakteristike

Bodovi

Dob

Demografski Muπkarci faktor Æene PostojeÊe bolesti

Izbor mjesta poËetka lijeËenja pneumonije (ambulantno ili bolniËko) i dalje je jedna od najvaænijih odluka u lijeËenju ovog entiteta, a odreuje izbor i naËin primjene antibiotika i intenzitet medicinskog nadzora. VeÊina sluËajeva domicilnih pneumonija u inaËe zdravih, odraslih osoba ne zahtijeva bolniËko nego ambulantno lijeËenje peroralnom (na usta) primjenom antibiotika. Iako bi bilo poæeljno, Ëesto se ne moæe uvijek napraviti rendgenska snimka pluÊa te dobiti i obraditi uzorak iskaπljaja kako bi se potvrdila kliniËka dijagnoza, otkrio uzroËnik i poËelo ciljano antibiotsko lijeËenje. PosljediËno, peroralno lijeËenje antibioticima ambulantnih pneumonija Ëesto je empirijsko, tj. na temelju iskustva, a ne temeljem poznavanja uzroËnika.

Podaci iz najnovije literature govore da se odluka o lijeËenju izvanbolniËke upale pluÊa treba donijeti u tri koraka. Prvi korak ukljuËuje obradu postojeÊega zdravstvenog stanja i kondicije bolesnika koji bi mogli kompromitirati sigurnost kuÊne njege (teæe opÊe stanje, aktualna istodobna stanja koja zahtijevaju bolniËko lijeËenje, akutna hipoksemija ili kroniËna ovisnost o kisiku i nemoguÊnost uzimanja lijekova na usta). Drugi korak ukljuËuje izraËunavanje PSI bodovnog sustava (PORT ∑ Pneumonia Outcomes Research Team Severity Index) po kojem postoji preporuka za kuÊno

Nalaz fizikalnog pregleda

Smjernice kuÊnog lijeËenja

lijeËenje za bolesnike klase rizika I, II i djelomiËno III (vidi tablicu).

TreÊi korak ukljuËuje kliniËku procjenu lijeËnika o opÊem zdravstvenom stanju bolesnika i moguÊnostima kuÊne njege. Na kuÊno/ambulantno lijeËenje ne mogu iÊi: bolesnici sa slabom fiziËkom kondicijom, teπkim socijalnim ili psihijatrijskim problemima (ukljuËujuÊi i problem zlouporabe lijekova), nestabilnim uvjetima æivota ili beskuÊnici. KliniËka procjena treba biti iznad odluke koja je donesena na osnovi PSI bodovnog sustava.

Uspjeh lijeËenja procjenjuje se na temelju normalizacije tjelesne temperature uz povlaËenje ostalih simptoma te potpunog ili djelomiËnog povlaËenja promjena (infiltrata) na rendgenskoj snimci pluÊa. Antibiotsko je lijeËenje vrlo uËinkovito ako bolesniku padne temperatura unutar 48 ili najdulje 72 sata, a uËinak je dobar ako se temperatura normalizira unutar 96 sati od poËetka primjene

Dob

(broj godina)

Dob u godinama

- 10

Tumorske bolesti

+30

Jetrena bolest

+20

Zatajenje srca

+10

Moædano-æilna bolest

+10

Bolest bubrega

+10

PoremeÊaj svijesti

+20

Frekvencija disanja ≥30 u min.

+20

SistoliËki tlak <90 mmHg

+20

Temperatura <35°C ili ≥40°C

+15

Bilo ≥125/min.

Laboratorijski i radioloπki nalazi

o najËeπÊe pronaenim uzroËnicima pneumonija u tim sredinama i njihovoj osjetljivosti prema antibioticima.

UzroËnici domicilnih pneumonija veÊinom su osjetljivi na mnoge antibiotike, prognoza bolesti je bolja, a smrtnosti tih bolesnika izmeu dva i pet posto (prije antibiotskog razdoblja bila je oko 25 posto). UzroËnici bolniËkih pneumonija Ëesto su otporni na mnoge antibiotike i prognoza je loπija (smrtnost se kreÊe izmeu 25 i 50 posto).

?

Arterijski pH <7,35

+30

Urea u krvi >11 mmol/L

+20

Natrij <130 mmol/L

+20

Glukoza >14 mmol/L

+10

Hematokrit <30%

+10

Parcijalni tlak kisika u arterijskoj krvi <60 mmHg ili zasiÊenost krvi kisikom <90%

+10

Pleuralni izljev (u popluÊnicu)

+10

Klasa rizika

Broj bodova

Preporuka za mjesto lijeËenja

I

Bez predispozicije

KuÊno

II

≤70

KuÊno

III

71 - 90

BolniËko (kratko)

IV

91 - 130

BolniËko

V

>130

BolniËko

Preuzeto iz Fine et al. and Barlett et al.

Tablica - PORT (Pneumonia Outcomes Research Team) bodovni sustav ∑ ambulantno lijeËenje za bolesnike klase rizika I, II i djelomiËno III #34 VA©E ZDRAVLJE 43

44

44 VA©E ZDRAVLJE #34

46

©to trebate znati o kaπlju Prim. dr. sc. Ivan »uËeviÊ, spec. pulmolog, pulmoloπka ordinacija, BogiπiÊeva 1, Zagreb, tel. 01/464 76 81

K

Kako bismo se snaπli u mnoπtvu

lijekova, trebamo znati osnovne postavke o vrstama kaπlja, πto je preduvjet pravilnu pristupu lijeËenju

46 VA©E ZDRAVLJE #34

S obzirom na to da je vrijeme uËestalih upala diπnih putova koje u najviπe sluËajeva prati kaπalj, valja znati kako on nastaje i kako ga lijeËiti. Definiramo ga kao iznenadan, eksplozivan izdisajni manevar koji teæi odstraniti tvari iz diπnih putova. Bolesnici i nedovoljno iskusni lijeËnici kaπalj poistovjeÊuju s bronhitisom (najËeπÊe bakterijskim) i odreuju terapiju antibioticima te razliËitim sredstvima koji potiËu iskaπljavanje. Paleta je tih lijekova uistinu impresivna i oni zauzimaju najviπe mjesta na policama ljekarni. To su najrazliËitiji siru-

PULMOLOGIJA

Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti koliko kaπalj traje, mijenja li se njegov karakter, πto ga potiËe, je li iskljuËivo suh ili je udruæen sa stvaranjem iskaπljaja, bolovima u grlu, iza prsne kosti ili u pluÊima, prate li ga promuklost, zaduha, vrtoglavica ili neki drugi simptomi pi, tablete, kapi, masti za utrljavanje u koæu, sredstva za inhaliranje, itd.

Da bismo se snaπli u πumi tih lijekova, trebamo znati osnove o vrstama kaπlja, πto je preduvjet pravilnu pristupu lijeËenju.

Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti koliko kaπalj traje, mijenja li se njegov karakter, πto ga potiËe (hladan zrak, govor, poloæaj tijela, napor, hrana i piÊe, doba dana), je li iskljuËivo suh ili je udruæen sa stvaranjem iskaπljaja, bolovima u grlu, iza prsne kosti ili u pluÊima, prate li ga promuklost, zaduha, vrtoglavica ili neki drugi simptomi. Treba utvrditi i boluje li bolesnik od neke druge bolesti koju trenutaËno ne povezujemo s kaπljem, ali se naknadno moæe zakljuËiti da mu je ona jedini uzrok (tumori, bolesti srca, bubrega, neke autoimune bolesti i drugo).

Kada dobijemo odgovore na sva ta pitanja, dobivamo ispravnu predodæbu o Ëemu je zapravo rijeË, πto je od neprocjenjive koristi u odluci o poduzimanju daljnjih dijagnostiËkih zahvata i odreivanju ispravne terapije. U nastavku Êemo spomenuti najËeπÊe vrste kaπlja.

Laringelani kaπalj (kaπalj iz grla) - Javlja se iznenadnim napadima, po karakteru je zagluπujuÊi, bez iskaπljaja, pri kojem bolesnik obiËno nema vremena udahnuti (πto moæe uzrokovati vrtoglavicu), Ëesto prati upalu i nadraæaj u grlu. ObiËno bolesnik sam kaæe da se kaπalj javi nakon osjeÊaja πkakljanja u grlu. Prate ga najËeπÊe simptomi upale ædrijela.

Trahealni kaπalj (kaπalj iz duπnika) - Po karakteru sliËan prethodnome, uz prizvuke „laveæa„. Prate ga priliËno jaki bolovi iza prsne kosti.

Javlja se kod upale duπnika (traheje).

U poËetku je, dok traju bolovi, suh, a slijedi iskaπljavanje, obiËno gustoga, krpiËastog sekreta.

Kaπalj kod bronhitisa - Kaπalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obiËno nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakteristiËnih napada. U poËetku je suh i neproduktivan, a potom iskaπljaj moæe biti proziran, πto obiËno karakterizira virusne infekcije ili je, pak, æuÊkast do zelenkast, πto je znak da je nastupila bakterijska infekcija. KroniËni bronhi-

tis (najËeπÊe u puπaËa) obiËno prate karakteristiËni napadi kaπlja izjutra: traju dok se ne iskaπlje oskudni, gusti sekret koji se tijekom noÊi nakupi u diπnim putovima.

Astmatski kaπalj ∑ Javlja se kod opstruktivnih bolesti pluÊa (npr. astme). ObiËno je nadraæajan, a kod blaæih oblika bolesti potiËe ga dubok udah, udisanje hladnog zraka, smijanje. Nakon napada kaπlja obiËno se u pluÊima osjeti oteæan izdah i sviranje u prsima.

Kaπalj pri hranjenju - Napadi kaπlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obiËno tekuÊe) mogu znaËiti uspostavu veze izmeu jednjaka i diπnog sustava (tzv. fistula), πto Ëesto vidimo kod tumora pluÊa ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremeÊen refleks gutanja (npr. zbog Parkinsonove bolesti) takoer se moæe javljati nakon uzimanja hrane ili piÊa jer dio sadræaja moæe doÊi u diπni sustav.

Kaπalj s primjesama krvi - Pojavu krvi u iskaπljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je Ëesta kod tumora pluÊa. U tim su sluËajevima napadi kaπlja jaki, bez prekida, bolesnik Ëesto izgubi svijest ili poplavi. Paæljivim ispitivanjem bolesnika obiËno otkrijemo i druge simptome maligne bolesti.

Vaæno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskaπljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kaπlja

PULMOLOGIJA

zbog ozljeivanja sluznice diπnog sustava, ali se brzo izgube.

Shodno postavljenoj dijagnozi, odreuje se i odgovarajuÊa terapija.

Kaπalj kod apscesa i bronhiektazija - Iskaπljavanje veÊih koliËina gnojnog iskaπljaja koji zaudaraju znak je raspadanja tkiva pluÊa kod pluÊnog apscesa. To moæe biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhijektazije, kod kojih se u vreÊastim proπirenjima bronha nakuplja sekret.

Kaπalj i koliËina iskaπljaja znaju se poveÊavati promjenom poloæaja tijela.

• Kaπalj kao posljedica primarne bolesti - Ako je kaπalj posljedica primarne bolesti (tumora, astme, srËanih oboljenja, stranih tijela u bronhima, neuroloπkih poremeÊaja i dr.), lijeËenje se usmjerava na primarnu bolest, Ëime se rjeπava i problem kaπlja.

Kaπalj kod srËanih bolesti - Kaπalj koji prati zaduha i koji se pojaËava pri naporu ili vodoravnom poloæaju tijela obiËno je znak popuπtanja srca i zastoja u pluÊima. Iskaπljaj je pjenuπav, vodenast. Na pluÊima se Ëuje karakteristiËno pucketanje.

Kaπalj kod fibroze pluÊa - Kod pluÊnih fibroza dolazi do pretvaranja pluÊa u Ëvrsto fibrozno tkivo. Prati ih jak, nadraæajan kaπalj, osobito izraæen pri naporu.

Uzrok kaπlja odreuje i terapijski pristup Kao πto smo spomenuli, kod kaπlja je vrlo vaæno razgovarati s bolesnikom kako bi se dobile sve vaæne informacije koje Êe nam pomoÊi da odmah postavimo dijagnozu ili, pak, ukljuËimo dodatne pretrage koje Êe nam razjasniti njegov uzrok.

• Kaπalj kao posljedica upale ili iritacije sluznice diπnog sustava - Ako je kaπalj posljedica upale ili iritacije sluznice diπnog sustava, vaæno je zakljuËiti je li posrijedi bakterijska infekcija ili su upala i iritacija samo posljedice prehlade ili virusne infekcije. Kao πto je reËeno, izgled iskaπljaja (po moguÊnosti i mikroskopski pregled) moæe pomoÊi u zakljuËku. Pojava æuÊkaste ili zelekaste boje obiËno je znak bakterijske infekcije, osobito ako je bolest praÊena poviπenom temperaturom. Tada je preporuËljivo ukljuËiti antibiotike. Oni nisu potrebni ako je kaπalj suh i nadraæajan ili je sekret proziran. Tada se ukljuËuje tzv. simptomatska terapija.

Lijekovi protiv kaπlja (antitusici) smanjuju refleks kaπlja lokalno ili centralno djelovanjem na mozak. ObiËno se daju u sluËajevima nepodnoπljivih napada koji remete svakodnevni æivot i san bolesnika.

Ako je iskaπljavanje oteæano, odgovarajuÊom hidracijom organizma

Ako je iskaπljavanje oteæano, odgovarajuÊom hidracijom organizma i primjenom mukolitika nastoji se smanjiti konzistencija iskaπljaja i olakπati iskaπljavanje

i primjenom mukolitika nastoji se smanjiti konzistencija iskaπljaja i olakπati iskaπljavanje. Danas na træiπtu postoje razliËiti sintetiËni mukolitici, ali i mukolitici na prirodnoj bazi.

Antihistaminici i inhalacijski kortikosteroidi indicirani su u sluËajevima alergijske upale sluznice diπnog sustava. U sluËaju astme uz njih se dodaje i bronhodilatator (πiri bronhe). Kod grlenog kaπlja korisna je primjena tzv. demulcijensa u obliku pastila koji stvaraju zaπtitni sloj u ædrijelu i onemoguÊuju uspostavu refleksa kaπlja.

Posebno mjesto zauzima medicinska inhalacijska terapija. Primjenom tlaËnih ili ultrazvuËnih rasprπivaËa otopine razliËitih sredstava (od antibiotika i kortikosteroida do mukolitika ili lokalnih anestetika) mogu se rasprπiti u mikronske kapi koje se inhaliraju putem odgovarajuÊih maski ili usnika. Takav naËin lijeËenja sve se viπe primjenjuje i daje najbolje rezultate u lijeËenju kaπlja razliËitih uzroka.

50

Noni plod - znanost ide dalje Izvor: http:/www.ocii.com/~ fisher/noni/studies.htm - „Scientific redearch on Noni fruit”

Neki od zdravstvenih problema koji se mogu ukloniti konzumiranjem soka Nonija su visok tlak, menstruacijske tegobe, artritis, Ëir na æelucu S obzirom na stoljetnu uporabu prirodnih proizvoda u ljekovite svrhe u svijetu, ne iznenauje sve veÊe zanimanje znanstvenih udruga za njih i popularizacija njihove uporabe. Kada je posrijedi tradicija uporabe Nonija (Morinda citrifolia), znanost ide dalje, ponovno potvrujuÊi kvalitetu toga ploda.

• Xeronin i obnavljanje tjelesnih stanica - Za jednog istraæivanja na Havajima dr. Ralph Heinicke opazio je Ëudesno djelovanje Noni ploda te odluËio posvetiti viπe pozornosti pronalaæenju njegovih farmakoloπki aktivnih tvari. Dr. Heinicke 45 godina bavio se prouËavanjem uËinaka jednog alkaloida koji je napokon otkrio i nazvao Xeronin. To je razmjerno mali alkaloid, fizioloπki vrlo aktivan i vaæan za pravilno funkcioniranje svih tjelesnih stanica.

Tijekom ispitivanja otkrio je da sok Noni ploda sadræi znatne koliËine preteËe Xeronina ∑ Pro-Xeronina. Kada u crijevima doe u kontakt s jednim posebnim enzimom, koji je takoer pronaen u Noni plodu, ProXeronin oslobaa Xeronin. Teorija je dr. Heinickea da Xeronin uistinu djeluje na molekularne pravce i oporavlja oπteÊene stanice. On tvrdi da Êe osobite funkcije Xeronina uËvrstiti i oblikovati specifiËne proteine. Da ti proteini imaju razliËite vaæne funkcije u stanicama, objaπnjava Ëinjenica kako Noni sok daje fizioloπkim odgovorima nevjerojatno πirok domet.

Dr. Heinicke komentira: „Neki od zdravstvenih problema koji se konzumiranjem soka Nonija mogu ukloniti su visok tlak, menstruacijske tegobe, artritis, Ëir na æelucu, 50 VA©E ZDRAVLJE #34

uganuÊa i sliËne ozljede, duπevna depresija, senilnost, probavne smetnje, arteroskleroza, problemi krvnih æila, ovisnost o opojnim drogama. Premda popis izgleda kao da je prepisan iz nekoga medicinskog priruËnika, vjerujte, vrlo je skroman.

• Uvoenje normalnih fenotipova u RAS-om promijenjenim stanicama putem Damnacanthala Morinde citrifolije - Jedno je udruæenje japanskih znanstvenika prouËavalo uËinke viπe od 500 vrsta tropskih biljaka na K-ras-NRK stanice (prvi stupanj odreenih vrsta raka).

Damnacanthal, zaπtitna tvar Ras-funkcija, pronaen je u Morindi citrifoliji (Noni).

Ras-stanice podijeljene su na 96 dijelova i 24 sata ostavljene na temperaturi 33°C. Dodan je izdanak Noni biljke i morfologija stanica svakoga se dana, tijekom pet dana, sve viπe poboljπavala. Izdanak biljke zaustavio je Ras-funkciju. Isti je sastojak, pokazalo se, uz pomoÊ antigena, u ranoj fazi zaustavio djelovanje Epstein-Barr virusa. ZakljuËeno je da izdanak Morinde citrifolije djelotvornije sprjeËava Ras-funkciju nego 500 ostalih izdanaka tropskih biljaka.

Ovi rezultati predstavljaju samo dio istraæivanja provedenih na Morindi citrifoliji i u svakom se sluËaju veæu na tradicionalnu uporabu Nonija. »udesna kvaliteta ove jedinstvene biljke svakom Êe zainteresiranom Ëovjeku dokazati svoju kvalitetu, kao πto je dokazala i znanstvenicima.

54

Istine i zablude o madeæima Mr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog Klinika za koæne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

S

Stav ,,bolje madeæ ne dirati jer ako ,, se dira, dat Êe se na zlo potpuno je netoËan. Provjerite zaπto!

Epidermis, povrπinski sloj koæe, uz epitelne, sadræi pigmentne stanice ili melanocite, smjeπtene u njegovu temeljnom sloju. Melanociti sintetiziraju melanin, pigment koji ima vaænu ulogu u zaπtiti organizma od πtetnog djelovanja ultraljubiËastih zraka.

Osim melanocita, melanin sintetiziraju nevus stanice, koje se u manjem ili veÊem broju nalaze u obliku „gnijezda” u koæi veÊine ljudi.

Broj je pigmentnih stanica konstantan. Nema bitne razlike u njihovu broju izmeu koæe bijelaca i crnaca, no u koæi crnaca poveÊana je njihova sintetska aktivnost.

Kada posumnjati da neπto nije u redu?

Pod izrazom nevus ili madeæ podrazumijeva se okruglasta tvorba, obiËno nenasljedna, nastala kao posljedica poremeÊaja u embrionalnom razvitku. Moæe postojati veÊ od 54 VA©E ZDRAVLJE #34

u izgledu madeæa koje dermatologa upuÊuju na moguÊu ranu malignu promjenu (alteraciju) su pojava asimetrije u pigmentiranim lezijama, nepravilnost granica, promjena boje, osobito nejednolikost pigmentacije, naglo poveÊanje promjera te promjena ravne u lagano odignutu pigmentnu leziju. Navedene su promjene ujedno indikacija za odstranjivanje madeæa. Uz opisane promjene madeæa, pojava svrbeæa, „ËvoriÊa” unutar njih, promjena konzistencije (drobljivost ili smekπanje), krvarenje, ulceracije, satelitske lezije te poveÊanje regionalnih limfnih Ëvorova karakteristike su uznapredovala stadija malignog melanoma.

Vaæno je istaknuti da do poveÊanja madeæa ponekad moæe doÊi i zbog banalnih razloga, primjerice, u sluËajevima infekcije i pojave apscesa (gnojne upale), osobito oko folikula dlake ili ako se ispod madeæa upali ælijezda lojnica.

Kada djelovati preventivno?

ObiËni madeæ

roenja ili se pojavljuje kasnije u æivotu.

U kliniËkoj je praksi od izuzetne vaænosti pravodobno prepoznati atipiËne madeæe ili displastiËne nevuse, s obzirom na to da se u diferencijalnoj dijagnozi tih pigmentiranih promjena mora pomiπljati na maligni melanom. KarakteristiËne promjene

Iako je danas u cijelom svijetu razvijen stav o preventivnom uklanjanju madeæa, meu naπim ljudima joπ vrijedi stav „bolje madeæ ne dirati jer ako se dira, dat Êe se na zlo”. To je potpuno netoËno, a rezultiralo je neopravdanim strahom od operativnog odstranjivanja madeæa. „Zlo” iz navoda nije se dogodilo zbog operativnog zahvata nego zato πto je bolesnik doπao prekasno, odnosno u trenutku pristupanja operativnom zahvatu bilo je rijeË o maligno promijenjenom ma-

DERMATOLOGIJA

koæe koje se postiæe samo redovitim dermatoloπkim pregledima. Preventivno odstranjivanje sumnjivih pigmentiranih lezija koæe joπ je najjaËe oruæje u borbi protiv najzloÊudnije promjene koæe - malignog melanoma.

KliniËki oblici malignog melanoma

Preventivno operativno odstranjenje sumnjivih pigmentiranih lezija predstavlja najjaËe oruæje u borbi protiv malignog melanoma.

Kao i svi ostali karcinomi koæe, tako je i maligni melanom izljeËiv ako se otkrije pravodobno i odmah operativno odstrani.

Kod osoba s veÊim brojem madeæa vrlo veliku vaænost ima i samopregled tijekom cijele godine, a jednom do dva puta godiπnje obvezan je pregled kod dermatologa.

deæu, tj. melanomu s udaljenim metastazama.

Stoga madeæe koji zadovoljavaju kliniËke kriterije za preventivno operativno odstranjivanje, koji su izloæeni iritaciji ili traumama (npr. u vlasiπtu prilikom Ëeπljanja, iritaciji donjim rubljem), potom one na peti, tabanu, dlanu, spolovilu ili tvrdom nepcu, ili koji zbog bilo kojeg razloga „smetaju” bolesniku, valja na vrijeme odstraniti u cijelosti. Jer, i maligni je melanom, a to je ono Ëega se svi najviπe bojimo kada govorimo o pigmentiranim lezijama koæe, izljeËiv ako se odstrani na vrijeme. Pozitivan terapijski ishod postiÊi Êe se ako bolesnici shvate da se zbog pigmentiranih lezija trebaju

javiti dermatologu koji Êe prema nalazu ocijeniti koliko se Ëesto bolesnik mora javljati na kontrolne preglede, treba li preventivno i kada odstraniti pigmentiranu leziju koæe te kako se πtititi od provocirajuÊih Ëimbenika, prije svega dugotrajna izlaganja πtetnim sunËevim zrakama. Nakon operativnog zahvata svaki preparat koæe patohistoloπki se analizira i donosi se konaËna dijagnoza odstranjene pigmentirane lezije. ©to se tiËe preventive malignog melanoma u uæem smislu, ni na jedan od Ëimbenika, kao πto su genetski i hormonalni, zasad ne moæemo bitno utjecati. Zato je i dalje vaæno rano otkrivanje pigmentiranih lezija

Znakovi koji upuÊuju na vaænost operativnog odstranjenja madeæa: promjena u veliËini madeæa: naglo poveÊanje ili postupan stalni rast promjena u boji: osobito pojava raznih nijansi tamne boje, smee, tamnosmee, crne, crvene, bijele, sive ili plave, kao i prijelaz pigmenta na okolnu koæu promjena u obliku: osobito razvoj nepravilnih rubova pojava uzdignuÊa unutar madeæa promjena povrπine madeæa: ljuskanje, erozije, vlaæenje, pojava kraste, ulceracije ili krvarenja promjena u okolnoj koæi: pojava crvenila, oteËenosti ili promjena pigmentacije promjene u osjetu: svrbeæ, osjetljivost i bolnost promjene u konzistenciji: smekπanje ili otvrdnuÊe Koje osobe imaju veÊi rizik pojave malignog melanoma? osobe s postojanjem melanoma u obitelji osobe koje su veÊ operirale melanom osobe s atipiËnim ili displastiËnim madeæima (madeæi veÊi od 0,5 cm u promjeru, nepravilnog oblika, s viπe nijansi tamne boje) osobe svijetle pute, svijetle kose, svijetlih oËiju, koje su sklone pojavi opeklina i koje teπko tamne osobe s velikim uroenim madeæima osobe koje su nekoliko puta zadobile jake sunËeve opekline osobe koje se izlaæu tzv. rekreacijskom sunËanju tj. one koje æele tamni ten dobiti u kratko vrijeme osobe koje æive u podruËjima s puno sunca

56 Ispravite i uljepπajte Krunoslav MatijeviÊ-KlobuËar, linearæist - pigmentator koæe, Bioline studio ÐoriÊeva 15, Zagreb, tel. 01/481 67 82, 098/476-977, www.bioline.hr

O

Odabirom pravih, prirodnih pigmenata podruËje depigmentacije ili oæiljka kamuflira se i ,,utapa’’ u boju okolne, zdrave koæe

tacija Ëesto je zavrπna faza nakon kozmetiËkoga ili rekonstruktivnoga kirurπkog zahvata koja obnavlja prirodnu boju/ton koæe. Ta metoda koristi prirodnu boju koja se unosi iskljuËivo u epidermu s ciljem da koæa nakon nekoliko ponavljanja postupka pigment prihvati kao svoj, razgradi ga nakon odreenog vremena i on nestaje. U podruËju mikropigmentacije razlikujemo: • permanent make-up • medicinsku pigmentaciju koæe • privremenu mikropigmentaciju (biotetovaæu).

Permanent make-up Mikropigmentacija koæe je metoda, odnosno tehnika rada nastala na temeljima klasiËne tetovaæe kojom se tzv. mikrosterilnom, jednokratnom 56 VA©E ZDRAVLJE #34

iglom unosi prirodni pigment iskljuËivo u podruËje epiderme radi prikrivanja oæiljaka ili drugih malformacija na koæi. Medicinska mikropigmen-

Trajna πminka (PMC, conture make-up) bavi se korektivnim pigmentiranjem koæe lica kod æena i

KOREKTIVNA KOZMETIKA

razloga izgubili obrve, osobama koje su proπle kemoterapiju, imaju male, spuπtene ili slabo izraæene usne ili usne koje su izgubile pigment, potom onima koji na licu i koæi imaju oæiljke od ozljeda ili kirurπkih zahvata, koji æele promjene, uπtedjeti novac, onima koji æele biti u trendu... Dakle, popis æelja i realnih potreba doista je dug.

Medicinska pigmentacija koæe

muπkaraca, tj. podruËja obrva, vjea, usnica i iscrtavanjem madeæa. Metoda pruæa besprijekoran i konstantan make-up, istiËe sve detalje i osobnost lica, omoguÊuje ispravljanje i ispunjavanje svih individualnih estetskih zahtjeva te pruæa osjeÊaj konstantne ljepote. Potreba je æena i muπkaraca da izgledaju uvijek savrπeno i njegovano.

Postavlja se pitanje tko treba PMC? S obzirom na vrijeme u kojem æivimo, PMC trebaju osobe koje nose kontaktne leÊe, koje se aktivno bave sportom, imaju brz æivotni stil, æele uπtedjeti vrijeme, uvijek izgledati savrπeno, fotomodeli i manekeni, oni koji nemaju dovoljno vremena za stalno uljepπavanje, koji su alergiËni na klasiËni make up, koji æele savrπen i prirodan izgled, prikriti anomalije na licu i koæi, osobe koje imaju male i razmaknute oËi, slabo istaknute oËi, rijetke trepavice i spuπtene vjee. Potreban je i onima koji su pogreπnim Ëupanjem obrva uniπtili njihov prirodan oblik, gustoÊu i veliËinu, koji su zbog bolesti ili nekoga drugog

To je korektivna i selektivna medicinska pigmentacija koja se bavi saniranjem gubitka pigmenta na koæi koji je uzrokovan boleπÊu ili je posljedica starosti, pigmentiranjem postoperativnih oæiljaka, aureole dojke nakon operativnog zahvata, saniranjem zeËje usne, pigmentiranjem manjih povrπina zahvaÊenih alopecijom i vitiligom, tj. gdje tradicionalna medicina viπe ne moæe pomoÊi. Iz istog razloga tu pigmentaciju nazivaju i paramedicinskim postupkom.

Oæiljci mogu biti rezultat nesreÊe ili nezgode, dermatoloπkih procesa ili zahvata, operativnog zahvata, mogu biti udubljeni ili izdignuti od ostale povrπine koæe, sjajniji, njeæniji ili grublji u odnosu na okolne dijelove koæe.

Mogu biti bez boje (trajno izgubljen pigment, hipopigmentacija) ili tamniji od prirodne boje koæe. Tijekom procesa cijeljenja oæiljci mijenjaju boju nekoliko puta (crvenkasti, plavkasti do potpuna izbljeivanja jednom kad viπe nisu prokrvljeni).

Ponekad nakon ozljede koæe proces zacjeljivanja i zatvaranja rane teËe sam po sebi, bez lijeËniËke intervencije. No, neki su oæiljci rezultat saniranja ozljede, odnosno intervencije na koæi.

Rane koje same zacjeljuju su pliÊe povrπinske ozljede koæe, kada je na mjestu oæiljka koæa tanja, svjetlija, smeæurana, viπe prokrvljena i bljea.

U tom sluËaju mikropigmentor tijekom postupka ulazi iglom vrlo plitko, moæe se reÊi da grebe koæu kako bi unio pigment.

U sluËaju kirurπki obraene rane, a ovisno o vrsti kirurπkog instrumenta i konca koji je upotrebljavan, tekstura tkiva oæiljka tvra je i deblja od okolne koæe. Tvrda tekstura veÊine oæiljaka zahtijeva da mikropigmentator iglom ulazi dublje u oæiljak zbog nove debljine strukture koæe. Oæiljci se ne mikropigmentiraju sve do trenutka dok se postojeÊa boja oæiljka ne stabilizira (nakon πivanja i zavrπetka procesa zacjeljivanja), πto moæe trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Nakon nekih plastiËnih operacija, primjerice face-liftinga, ostaju oæiljci iza uha duæinom cijelog reza oko glave (podruËje tzv. skalpa).

Oni su obiËno bijeli (hipopigmentacija). UpotrebljavajuÊi razliËite tehnike kamufliranja oæiljci mogu biti mikropigmentirani tako da odgovaraju pacijentovoj prirodnoj boji koæe, Ëime postaju manje vidljivi. ZnaËi, specijalist ima zadaÊu odabirom pravih prirodnih pigmenata tijekom postupka oæiljak πto bolje kamuflirati i bojom „utopiti” u okolnu koæu. S obzirom na to da su oæiljci zadebljano tkivo, za prvu aplikaciju pigmenta u koæu koristi se samo jedna igla. Boja koja se prva primjenjuje mora biti vrlo svijetla, a potom se postupno potamnjuje do æeljene nijanse. Procedura kamuflaæe oæiljaka moæe zavrπiti nakon tri do Ëetiri postupka.

VraÊanje pigmenta na mjestima gdje je izgubljen zbog raznih razloga • gubitak pigmenta zbog bolesti (npr. vitiligo): rezultat je postupka vidljiv i klijentici prihvatljiv. Ujedno je i izuzetno osjetljiv jer se od mikropigmentatora traæi velika struËnost s obzirom na to da je debljina koæe na tjemenu glave tanka.

Pri postupku nema bola i krvarenja. Treba istaknuti da se postupak pigmentiranja povrπine koæe zahvaÊene vitiligom ne preporuËuje ako je bolest u napredovanju i πirenju. Za #34 VA©E ZDRAVLJE 57

KOREKTIVNA KOZMETIKA

Prije tretmana 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

58 VA©E ZDRAVLJE #34

Poslije tretmana

uspjeπno mikropigmentiranje koæe zahvaÊene vitiligom trebaju tri do Ëetiri tretmana u razmaku mjesec dana (slika 1 i 2) • gubitak pigmenta zbog procesa starenja: gubitak pigmenta normalan je za æene starije æivotne dobi (npr. usnice). Za uspjeπan postupak potrebna su tri tretmana u razmaku 20 dana (vidi sliku 3).

• drugi razlozi: gubitak pigmenta aureole dojke priliËno je Ëesta pojava. Za taj postupak, koji se provodi iz vizualno-estetskih razloga, potrebna su tri tretmana u razmaku 20-ak dana.

Prikrivanje oæiljka • nakon kirurπkog zahvata: potrebna su tri do Ëetiri tretmana u razmaku 25 dana (slika 4 i 5) • nakon prometne nezgode: Primjer - gornja usnica (slika 6) ∑ Trebalo je ponovno definirati usnicu te pigmentirati podruËje izvan granica gornje usnice. Ako nema znatnije promjene u simetriji nosa i usnica kao cjeline, postupak je u potpunosti uspjeπan.

Za kompletan postupak redefiniranja potrebna su tri do Ëetiri tretmana u razmaku 25 dana kako bi se koæa u meuvremenu oporavila i potpuno razgradila pigment na æeljenu nijansu.

• nesretni sluËaj: Primjer - bradavica i aureola u muπkarca srednje æivotne dobi (slika 7) - oæiljak je posljedica nesretna sluËaja nastala pri radu s brusnim aparatom.

Prilikom postupka nema znatnije boli i iscjedaka limfe. IskljuËivo se pigmentira podruËje epiderme.

Mikropigmentacija na grudima na kojima je obavljen postupak poveÊanja implantiranjem silikona PriliËno Ëesta pojava jer je sve veÊi postotak mladih æena koje se podvrgavaju tom postupku.

Prikrivanje nedostataka.

Primjerice, tjemena bez kose, πto je posljedica ozljede (slika 8).

Privremena biotetovaæa Predstavlja odgovor na trendovsko ukraπavanje tijela, no za razliku od prave tetovaæe, traje odreeni broj godina i nakon toga jednostavno izblijedi i nestaje. Posebna je pogodnost to πto se tetovaæa moæe skinuti i prije bez ikakvih posebnih zahvata i posljedica. Biotetovaæa postaje prava ako se pigment unosi dublje od 0,10 mm. Vremenom ravnomjerno blijedi kao slika.

Bioline Bioline je prvi specijalizirani studio u Hrvatskoj i πire koji se iskljuËivo bavi mikropigmentacijom koæe (pigmentiranjem), i to permanent make-upom, medicinskom pigmentacijom koæe i privremenom pigmentacijom (biotetovaæom). Potpisnik je kodeksa ponaπanja i pravila struke, stalni dopisni Ëlan AmeriËke akademije za mikropigmentaciju i Udruæenja profesionalaca koji se bave PMC-om. Redovito nastupa na svim sajmovima i struËnim skupovima, ne samo na onima koji prate iskljuËivo njihovo podruËje nego i onima koji imaju potencijalna dodira s PMC-om ili su vaæni za nj. Studio je ovlaπten za organiziranje teËajeva, seminara i usavrπavanje, uruËuje uvjerenje o struËnosti za tu djelatnost, dakle definira ponaπanje i razvoj djelatnosti. Uvjeti u kojima se obavlja postupak mikropigmentacije koæe podlijeæu svim svjetskim zdravstvenim i sanitarnim standardima.

Taj iznimno odgovoran i zahtjevan posao iziskuje visoku struËnost, trajno obrazovanje po svjetskim standardima te praÊenje svih novina.

I R I TA C I J S K I

59

D E R M AT I T I S

Dermalibour krema - pomoÊna terapija izbora Melita ©kvorc, dr. med., Oktal Pharma

Za njegu oπteÊene koæe podloæne sekundarnim infekcijama - pomaæe obnovu koæe i zacjeljivanje, umiruje i πtiti

SeborojiËki dermatitis u djeËjoj dobi

Perioralni dermatitis

Kontaktni ekcem

Glavni je sastojak Dermalibour kreme puni ekstrakt Rhealba® zobi. To je dobro poznata æitarica koja se zbog svojih hranjivih sastojaka koristi odavno. Braπno iz zobi upotrebljava se u kupkama i oblozima jer umiruje svrbeæ, ublaæuje iritaciju i suhoÊu koæe. Rhealba® zob uzgaja se prema pravilima organskog uzgoja, iskljuËivo preko ugovora s uzgajivaËima koji su pod nadzorom proizvoaËa ∑ laboratorija Pierre Fabre. Takav uzgoj osigurava kontrolu od odabira sjemena do konaËne berbe i garanciju GMO ∑ free (bez genetske modifikacije). Zob se uzgaja po strogim pravilima bez kemijskih gnojiva, a sve radi dobivanja besprijekorne kvalitete zrna. Zrnje se ne skladiπti dulje od godine kako bi se osigurala kvaliteta ekstrakta. Ekstrakt ima stalan i standardiziran sastav djelatnih tvari.

Sastojci ekstrakta Rhealba® zobi: πkrob, proteini, lipidi, minerali (elementi u tragovima), fenolna kiselina i polifenoli.

Farmakoloπka svojstva ekstrakta Rhealba® zobi: hidrira (ovlaæuje), sprjeËava prianjanje stafilokoka na oπteÊenu koæu, djeluje protuupalno i antioksidativno.

Ostali sastojci Dermalibour kreme su cink oksid, cink sulfat i bakar sulfat ∑ sastojci ne dopuπtaju razvoj mikroorganizama i tako πtite od infekcije.

Dermalibour krema sigurna je za primjenu kod djece i odraslih.

Namijenjena je upotrebi kao samostalno sredstvo ili kao dodatak terapiji kod odreenih iritacijskih dermatoloπkih stanja poput: • pelenski osip • upalne promjene na pregibima koæe • kontaktni ekcem • perioralni dermatitis • perianalni dermatitis • seborojiËki dermatitis djece i odraslih • ispucala koæa (razni uzroci hladnoÊa, kemijski agensi, dermatoze praÊene suhoÊom...)

• svaka iritacija koæe podloæna infekciji.

NaËin primjene: dva do tri nanoπenja dnevno na oπteÊeno podruËje koæe (blago umasirati).

Samo u ljekarnama.

Jednostavno se nanosi Dobro prijanja OdliËno se podnosi #34 VA©E ZDRAVLJE 59

62

Redovit samopregled dojki moguÊi spasitelj æivota

Porast broja sluËajeva raka dojke u svijetu, ali ne i smrtnosti, smatra se posljedicom otkrivanja bolesti u ranijim stadijima, πto poboljπava prognozu Ljudsko tijelo graeno je od stanica razliËitih tipova koje se dijele kada je to organizmu potrebno, πto omoguÊuje normalno funkcioniranje organizma kao cjeline i odræavanje zdravlja. Kad se stanice iz nekog razloga poËnu nekontrolirano dijeliti i gomilati formirajuÊi nakupine istovrsnih stanica, nastaju tumori. Tumori mogu biti dobroÊudni (benigni) i zloÊudni (maligni, rak). Glavna je karakteristika zloÊudnog tumora πirenje u okolna tkiva i metastaziranje, tj. πirenje tumorskih stanica iz jednog dijela tijela u drugi putem krvi ili limfe.

Rak dojke - uËestalost i smrtnost u porastu Rak dojke najËeπÊi je maligni tumor æena i u mnogim zemljama vodeÊi uzrok smrti æena od malignih bolesti. Rizik je od razvoja raka dojke jedan prema osam, πto znaËi da Êe svaka osma æena tijekom æivota bolovati od te bolesti. Sto je puta ËeπÊi kod æena nego muπkaraca.

Prvo mjesto na ljestvici smrtnosti od raka uopÊe u Hrvatskoj zauzima upravo rak dojke. Prema podacima 62 VA©E ZDRAVLJE #34

Dræavnog registra za rak, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stope uËestalosti (incidencije) i smrtnosti (mortaliteta) za rak dojke u Hrvatskoj posljednja dva desetljeÊa u stalnom su porastu i rastu s dobi bolesnica.

Kod æena izmeðu 40 i 50 godina starosti uzrokuje veÊu smrtnost nego sve druge bolesti zajedno. Godiπnje se u Hrvatskoj otkrije oko 1800 novih sluËajeva, s tendencijom stalna porasta, kao i u svijetu. Dakle, moæe se reÊi da Hrvatska pripada zemljama visokog rizika za obolijevanje od raka dojke. U naπoj dræavi godiπnje obole 32 na 100.000 æena, a u dobi od 65 do 69 godina Ëak njih 128 na 100.000. Iako se rak dojke moæe javiti u bilo kojoj æivotnoj dobi, ta se bolest rijetko javlja u æena do 35 godina starosti. U pribliæno 75 posto sluËajeva novootkrivenih karcinoma dojke æene su starije od 50 godina.

Posljednjih tridesetak godina i u svijetu je zabiljeæen porast broja sluËajeva raka dojke, ali se smrtnost nije poveÊala. Smatra se to posljedicom otkrivanja bolesti u ranijim stadijima, πto poboljπava prognozu.

SunËica Bulat Würsching, dr. med., KuÊa zdravlja, Erdoddyjeva 1, Zagreb

Nekoliko uzroËnih Ëimbenika u igri Iako joπ nije identificiran specifiËan uzrok nastanka raka dojke, uz godine starosti, postoji joπ nekoliko riziËnih Ëimbenika koji poveÊavaju moguÊnost razvoja raka dojke, a oni ukljuËuju: • pozitivnu osobnu anamnezu (npr. rak druge dojke) • pozitivnu obiteljsku anamnezu prvog naraπtaja æenskih srodnika (majka, kÊeri i sestre) • dugo generativno razdoblje (rana menarha i kasnija menopauza) • raanje prvog djeteta u kasnoj dobi • prekomjernu konzumaciju alkohola • prekomjernu tjelesnu teæinu • puπenje • genske mutacije • izloæenost ionizirajuÊem zraËenju • slabu fiziËku aktivnost • stres.

NajveÊi rizik nose æene Ëije su majke imale obostrani rak dojke prije menopauze, Ëak devet puta veÊi od ostalih, tj. 50 posto njih moæe oboljeti. Postoje i sluËajevi raka dojke kod kojih se nije mogao dokazati utjecaj nijedna od navedenih Ëimbenika.

Nesporna vaænost samopregleda Jedna od najboljih metoda otkrivanja raka dojke su redoviti samopregledi. Kod æena u reproduktivnoj dobi najbolje ih je izvoditi nakon

OP∆A MEDICINA

menstruacije, petog do sedmog dana ciklusa. Temeljitim i redovitim samopregledom æena Êe se naviknuti na normalan izgled svojih grudi te bræe i bolje zapaziti bilo kakve promjene.

Vaæno je, meutim, spomenuti da rak dojke moæe biti prisutan pet do deset godina prije negoli dosegne jedan centimetar, πto se moæe napipati samopregledom. Stoga neke nove metode olakπavaju tehniku samopregleda i njegovu osjetljivost, npr. medicinska rukavica - detektor kvræica u dojci, kojom se mogu otkriti manji tumori.

Najosjetljivija i najspecifiËnija metoda otkrivanja raka dojke je mamografija, pretraga kojom se mogu otkriti i oni tumori koji se ne mogu napipati tijekom samopregleda.

Stadij bolesti smjernica terapijskog pristupa Terapija raka dojke moæe se provoditi na najrazliËitije naËine, ovisno o tome koliko je bolest uznapredovala i o njezinoj vrsti. NajËeπÊe je rijeË o kirurπkom zahvatu koji se moæe kombinirati s terapijom zraËenjem ili kemoterapijom (citostatici) te hormonskim lijeËenjem. Otkrivanje raka u πto ranijem stadiju pomaæe i u terapiji, pa se tako, primjerice, moæe primijeniti poπtedniji kirurπki zahvat te izbjeÊi ili smanjiti potreba za naknadnim terapijskim djelovanjem.

Teπko je dati toËnu prognozu Postoje opÊe smjernice o potencijalnom ponaπanju bolesti, pa na prognozu utjeËu: • veliËina tumora pri otkrivanju • stanje limfnih Ëvorova u pazuπnoj jami • osjetljivost na hormone - bolesnicama koje imaju tumor osjetljiv na hormone (koji ima tzv. hormonske receptore za æenske spolne hormone estrogen i progesteron) bolji su prognoza i preæivljenje • vrsta tumorskog tkiva - stupanj zloÊudnosti stanica.

Srednje preæivljenje u pacijentica koje odbiju bilo kakav naËin lijeËenja iznosi izmeu 2,5 i tri godine, ali nekad moæe biti i dulje od 20 godina.

Procjenjuje se da se prosjeËan tumor udvostruËuje oko tri puta godiπnje, pa je potrebno pet do osam godina da se tumor poveÊa na promjer jednog centimetra i tek tada se moæe otkriti pipanjem i samopregledom prstima.

U svakom sluËaju, uzmemo li u obzir prve opise raka dojke koji datiraju oko 1600. g. prije Krista te napredak suvremene znanosti i medicine, izmijenjeni naËin æivota modernog Ëovjeka, sve viπe uoËavamo vaænost i nuænost potrebe za aktivnom brigom æene o vlastitom zdravlju.

Kako svaka æena moæe smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke • Zdravim stilom æivota i zdravom prehranom • Redovitom fiziËkom aktivnoπÊu • Odræavanjem umjerene tjelesne teæine • Nekonzumiranjem alkohola • Dojenjem • Samopregledom dojki jednom mjeseËno nakon 20. godine • UltrazvuËnim pregledom dojki jednom godiπnje nakon 35. godine • Mamografijom nakon 40. godine jednom u dvije godine te jednom godiπnje nakon 50. godine starosti.

A osobe iz riziËne skupine jednom godiπnje veÊ nakon 35. godine.

Simptomi raka dojke koje svaka æena moæe otkriti samopregledom: • Bezbolni Ëvor u dojci kao glavni znak - veÊina æena sama napipa Ëvor. Katkad je on bolan na dodir ili praÊen spontanim bolovima.

• Iscjedak iz bradavice koji je najËeπÊe sukrvav ili krvav, a rjee proziran ili zamuÊen.

• Nedavno uvuËena bradavica koja se ne moæe izvuÊi - u nekih je æena bradavica prirodno uvuËena, ali nije priËvrπÊena u tom poloæaju kao kod raka dojke i moæe se djelomiËno izvuÊi.

• Osip, rane na koæi dojki i kraste na bradavici.

• Koæa dojke koja sliËi kori naranËe.

• Crvenilo, oteklina, toplina i bolna osjetljivost kao tipiËni znakovi upalnog oblika karcinoma dojke.

• PoveÊani limfni Ëvorovi u predjelu pazuha, bolovi u leima ili „patoloπki„ prijelomi kostiju (prijelomi koji nastaju kao posljedica minimalna optereÊenja kosti) zbog presadnica (metastaza) - ti simptomi u nekih æena mogu biti prvi znak raka dojke.

#34 VA©E ZDRAVLJE 63

64

Za zdravlje i vitalnost u klimakteriju...

Pausa kapsule

Pausa Osteo Integra

Klimakterij je prirodno razdoblje u æivotu svake æene.

ProsjeËna æivotna dob æene kod koje se javljaju prvi simptomi klimakterija u Europi je oko pedesete godine. No, vrlo Ëesto veÊ oko Ëetrdesete æena osjeÊa prve znakove „promjena”. Na æalost, samo mali broj æena kroz to vrlo delikatno æivotno razdoblje prolazi bez znatnijih tegoba.

Sloæenost simptoma u klimakteriju oËituje se nizom simptoma, kao πto su valovi vruÊine (valunzi), tjeskoba, nemir, umor, neredovit menstrualni ciklus, sklonost naglom debljanju, pojava osteoporoze...

U laboratorijima tvrtke Specchiasol, sluæeÊi se najsuvremenijim metodama i kliniËkim ispitivanjima, osmiπljen je proizvod Pausa kapsule. Pausa kapsule dijetetski su proizvod saËinjen od standardiziranih ekstrakata odabrana ljekovitog bilja (izoflavoni i diosgenin) u kombinaciji s vitaminom B6, kalcijem i cinkom sinergistiËkog djelovanja. Namijenjen je æenama za lakπe podnoπenje klimakterija i prevenciju bolesti kao posljedice klimakterija (osteoporoza, srËano-æilne bolesti).

Pausa kapsule sadræe standardizirane izoflavone dobivene iz dvaju izvora (soja koja nije genetski modificirana i crvena djetelina), πto jamËi optimalno fitoestrogeno djelovanje. Standardizirana koliËina diosgenina iz divljeg jama ima optimalno fitoprogesteronsko djelovanje. Svaka kapsula sadræi 13,5 mg izoflavona i 20 mg diosgenina.

Pausa kapsule mogu se primjenjivati bez vremenskog ograniËenja.

Koπtana masa kod æena u menopauzi doæivljava znakovite promjene - postaje poroznija (osteoporoza) - a posljedica toga su bolovi i poveÊan rizik prijeloma. Za prevenciju osteoporoze nije dovoljno samo poveÊati dnevni unos kalcija nego je vaæno dopuniti prehranu i drugim odabranim mineralima te prirodnim tvarima (ekstrakti ljekovitog bilja) koji Êe pospjeπiti mineralizaciju kostiju i pomoÊi jaËanju pripadajuÊih miπiÊa.

Pausa Osteo Integra kliniËki je ispitan proizvod dokazana djelovanja u prevenciji i lijeËenju osteoporoze. Sadræi minerale (kalcij, magnezij, bor, bakar i cink) u obliku citrata, vitamine (B6 i D3) i suhe ekstrakte ljekovitog bilja (bambus sa 70 posto silicija i Tribulus terrestris - biljka za jaËanje miπiÊa oko kosti).

Pausa Osteo Integra namijenjena je æenama u svim razdobljima klimakterija za prevenciju osteoporoze, æenama kod kojih su veÊ nastale promjene na koπtanoj strukturi (prevencija prijeloma kostiju) te za razdoblje oporavka nakon prijeloma.

Tretman se provodi 14 dana u mjesecu, u ciklusima od tri do Ëetiri mjeseca godiπnje.

za suzbijanje simptoma klimakterija

za zdrave i Ëvrste kosti

SPECCHIASOL - MUDROST PRIRODE SAMO ZA VAS Informacije i savjete potraæite na adresi: Ro.Ra. Natura d.o.o.

Av.Vukovar 16, Zagreb, tel:01/3094-044, e-mail:ro.ra.natura@zg.htnet.hr

www.specchiasol.it

Samo u ljekarnama i biljnim drogerijama 64 VA©E ZDRAVLJE #34

66

Briga za zdravlje zuba poËinje zaËeÊem!

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

Jedna je od temeljnih zadaÊa suvremene zdravstvene zaπtite da preventivnim mjerama, dijagnostiËkim i terapijskim postupcima osigura poroaj zdrava djeteta i oËuva majËino zdravlje. Meu prioritetne zdravstvene probleme ubraja se i karijes djece, koji danas poprima endemski karakter i meu najuËestalijim je bolestima na svijetu, od koje prije ili kasnije obole gotovo svi ljudi.

Suvremen pristup toj danas najraπirenijoj bolest nije primarno lijeËenje, iako je to vaæno, nego prevencija. Briga za zdravlje zuba poËinje, naime, veÊ u trudnoÊi, a nastavlja se, joπ intenzivnije, nakon roenja. UkljuËuje prehranu i prehrambene navike, redo-

vitu higijenu te redovite stomatoloπke preglede.

Na prvi stomatoloπki pregled majka bi trebala otiÊi Ëim dozna da je trudna. TrudnoÊa u tijelu æene uzrokuje brojne promjene, anatomske, histoloπke, biokemijske i hormonske.

Sve su one prirodne, a zadaÊa im je pripremiti organizam æene, buduÊe majke za trudnoÊu i poroaj. Mnoge æene, poznato je, povraÊaju u trudnoÊi zbog poveÊane podraæljivosti centra za povraÊanje u mozgu i poremeÊaja hormonske ravnoteæe. PovraÊanje uzrokuje promjene u kiselosti usne πupljine, zbog Ëega slina postaje kiselija i πtetno djeluje na zubnu caklinu.

Zbog poveÊana djelovanja hormona

D

Dok oËekujete prinovu,

pronaite toliko vremena da posjetite stomatologa jer vaπi zubi i zubi vaπeg djeteta to zasluæuju 66 VA©E ZDRAVLJE #34

STOMATOLOGIJA

zubno meso (gingiva) u trudnoÊi je osjetljivije i Ëesto burno reagira, dolazi do upale zubnog mesa uz stvaranje dæepova i bujanja papila (dio zubnog mesa izmeu zuba). Smanjena je æeluËana kiselost, zubno je meso osjetljivo i krvari, zbog Ëega je odræavanje pravilne oralne higijene oteæano, a ponekad i onemoguÊeno.

Kod nekih se æena javlja sve nabrojeno, πto dovodi do akutnih, burnih promjena, kod drugih samo neki Ëimbenici, pa su i promjene puno blaæe.

Dakle, poveÊanje karijesa u trudnoÊi moæe se objasniti promjenama kiselosti sline, bujanjem zubnog mesa i stvaranjem dæepova, a tako i poveÊanjem i nakupljanjem plaka.

Svemu tome moæemo pridodati promijenjeni naËin prehrane, ponajprije uËestalije konzumiranje slatkiπa, te rijetke posjete stomatoloπkoj ordinaciji. Na æalost, rijetki su odlasci trudnice stomatologu dijelom posljedica pogreπna vjerovanja da su za trudnoÊe stomatoloπki zahvati πtetni. Uz to, buduÊa majka u tom razdoblju svu paænju najËeπÊe usmjerava na plod koji nosi pa sebe i svoje zube Ëesto zaboravlja.

higijenu usne πupljine, odstraniti loπe ispune (plombe), kamenac i zubni plak kako ne bi doπlo do podraæivanja ionako osjetljiva zubnog mesa te Êe odmah poËeti s terapijom poveÊane i upaljene sluznice usta.

Savjetovat Êe vas i o prehrani te o dodatnoj medikaciji uzimanjem tableta fluora, πto Êe svakako pomoÊi da zubi vaπeg djeteta budu πto zdraviji. Zubi vaπeg djeteta poËinju se, naime, razvijati sredinom πestog tjedna trudnoÊe, a za njihovu je izgradnju potrebna odgovarajuÊa prehrana koja, uz uobiËajene sastojke, ugljikohidrate, masti i bjelanËevine, sadræi dovoljnu koliËinu vitamina i minerala. Tako Êe trudnica zadovoljiti ne samo svoje nego i potrebe svoga ploda te mu omoguÊiti pravilan rast i razvoj.

Ispravite pogreπna vjerovanja Dakle, ako je vaπim zubima potreban neki zahvat, uputite se odmah bez straha stomatologu jer se zubi mogu, smiju i trebaju sanirati i za trudnoÊe. Stomatolog Êe u dogovoru s ginekologom izabrati najbolji naËin terapije koji neÊe πtetiti ni vama ni vaπem plodu. Rendgensko snimanje nije preporuËljivo prvih 12 tjedana trudnoÊe, tj. u vrijeme najintenzivnijeg razvoja ploda. Poslije se snimanje treba svesti samo na najnuænije sluËajeve u ordinacijama s ispravnim rendgenskim aparatima.

Ako dosad niste posjetili stomatologa, uËinite to odmah. Prvi stomatoloπki pregled treba obaviti Ëim doznate da ste trudni. Stomatolog Êe vam pokazati kako provesti pravilnu

Meu sastojcima bitnima za pravilan razvitak zuba vaæno mjesto zauzima fluor. Djeluje tako da u zubnoj caklini (vanjski prvi sloj zuba) stvori spoj znatno otporniji na kiseline i njezine produkte, ËineÊi zub otpornim na karijes. Stvaranje zubi najpogodnije je razdoblje za ugradnju fluora i o njegovoj ugradnji u tom intenzivnom razdoblju ovisi i kasnija otpornost zubi na karijes. Stoga je preporuËljivo da sve trudnice, poËevπi od treÊega mjeseca pa do kraja trudnoÊe,

uzimaju tablete fluora od 1 mg. Tableta se uzima na prazan æeludac, ne guta se nego se otopi u ustima i jedan sat nakon uzimanja valja izbjegavati obroke koji sadræe veÊe koliËine kalcija kako bi se tablete fluora mogle potpuno razgraditi u probavnom sustavu.

Dokazano je da su zubi djece Ëije su majke uzimale tablete fluora kvalitetniji i otporniji na karijes. MlijeËni su zubi izrazito bijeli, a trajni imaju boju slonove kosti. Fisure (udubine) kutnjaka su niæe, pa je smanjena moguÊnost odlaganja hrane i stvaranja plaka.

PreporuËljivo je posjetiti stomatologa barem svaka dva mjeseca. Zato, æelite li da vaπe dijete ima zdrave zube i da mu ne budu izvor boli i problema, poËnite se odmah brinuti za njih. Ne zaboravite da dijete pri roenju nije staro jedan dan nego devet mjeseci.

Dakle, u Ëistim i zdravim ustima u razdoblju od devet mjeseci vrlo teπko moæe nastati novi karijes. Prema tome, nijedna trudnica koja se brine o zdravlju svojih zubi, provodi pravilnu i redovitu higijenu usne πupljine, na vrijeme kontrolira i sanira zube, lijeËi eventualne upalne promjene u ustima te se i na najmanje krvarenje javlja svom stomatologu zajamËeno neÊe imati posebnih problema sa zubima, niti viπe karioznih zuba zbog toga πto je trudna. Ako se pridræavate prethodno navedenih savjeta, uvrijeæeno miπljenje da «svako dijete koπta majku jedan zub« u tom sluËaju pada u vodu.

Dok obilazite duÊane i traæite kolica, odjeÊu i druge stvari za svoju bebicu, pronaite toliko vremena da posjetite stomatologa jer vaπi zubi i zubi vaπeg djeteta to zasluæuju. I ne zaboravite: zdravlje zubi vaπeg djeteta u vaπim je rukama!

#34 VA©E ZDRAVLJE 67

Ljepota dolazi iznutra, a zraËi izvana Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

U prirodi je æena da æele izgledati lijepo i mnogo paænje stoga poklanjaju vlastitom izgledu. Sretne su, ali, na æalost, rijetke one s prirodno savrπenom koæom, kosom i noktima.

Frizeri, kozmetiËari, vizaæisti i pedikeri ukljuËeni su u njegu izvana, ali to Ëesto nije dovoljno. Kosa i nokti moraju se veÊ u korijenu opskrbiti vitalnim tvarima potrebnima za rast i dobru kvalitetu. Za regeneraciju povrπinskog sloja koæe nuæne su odreene specifiËne tvari.

Neke organizam moæe sam sintetizirati u dovoljnim koliËinama, neke u nedovoljnim, a neke unosimo samo hranom.

Jeste li moæda primijetili: • kosa opada viπe negoli je uobiËajeno (oko 100 vlasi na dan), rascvjetane vrhove, kosa se teπko raπËeπljava, oblikuje i nema sjaja...

• nokte reæete gotovo do jagodica jer zbog pucanja ne mogu ni narasti, pa uz Ëetiri duga nokta na ruci imate jedan kratki uljez • zanoktice koje bi u trenucima nervoze najradije odgrizli jer, uz to πto smetaju, kada se upale, bole • koæa je suha, perutava i gruba...

Ako ste se prepoznali...

Ako vam je neπto od nabrojenoga dobro poznato, i to iz vlastitog iskustva, preporuËujemo Merz Spezial Dragees.

Proizvedene prema posebnim potrebama æene, Merz Spezial Dragees uravnoteæena su kombinacija vitalnih tvari i tvari za izgradnju potrebnih za odvijanje prirodnog tijeka bioloπkih procesa ukljuËenih u rast kose i noktiju te regeneraciju koæe.

Besprijekorno blistava koæa, zdrava kosa i lijepi, Ëvrsti nokti postiæu se stalnom i dugotrajnom izgradnjom iznutra.

U mnogim sluËajevima uËinak je vidljiv veÊ nakon tri tjedna, a preporuËeno je vrijeme uzimanja draæeja dva do tri mjeseca, πto se moæe ponavljati u nekoliko godiπnjih kura, osobito potkraj zime i ljeta.

Merz Spezial draæeje moæete naÊi u Vaπoj ljekarni.

#34 VA©E ZDRAVLJE 69

70

Intimno, s oprezom!

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Neka stanja æene, poput trudnoÊe i dojenja, suæavaju uporabu oralnih lijekova pa se u sluËaju upale rodnice preferira lokalna terapija Rodnica (vagina) spolno zrele æene otporna je na infekcije jer je zaπtiÊena kiseloπÊu svoga sadræaja, otpornim ploËastim viπeslojnim epitelom i izostankom ælijezda u sluznici. Ipak, upala rodnice (vaginitis, colpitis) nije rijetko oboljenje, osobito u manje prosvijeÊenim druπtvenim slojevima gdje se ne posveÊuje dovoljna pozornost pravilnoj higijeni genitalnih organa. Uz to, nastanak upale favoriziraju svi Ëimbenici koji na neki naËin oπteÊuju njezinu sluznicu (npr. kao posljedica mehaniËkih, toplinskih ili kemijskih podraæaja vaginalne sluznice).

UzroËnici upale (virusi, protozoe, bakterije i drugi mikroorganizmi) mogu na razliËite naËine dospjeti u rodnicu. BuduÊi da je izlazni otvor rodnice u neposrednoj blizini crijevnog otvora, razliËiti mikroorganizmi lako mogu dospjeti u rodnicu, osobito tijekom spolnog odnosa. Za pojavu infekcije vaæna je i opÊa otpornost organizma. Katkad kod opÊeg slabljenja otpornosti tijekom ili nakon neke bolesti ili strogih dijeta neki mikroorganizmi, inaËe stalno prisutni u rodnici, mogu postati patogeni i izazvati upalu.

U spolno zrele æene epitel rodnice zbog utjecaja estrogena bogat je glikogenom koji se djelovanjem Döderleinovih πtapiÊa (velikih bacila) fermentira u mlijeËnu kiselinu, a kisela sredina oteæava πirenje bakterija. Ako taj obrambeni mehanizam iz bilo kojeg razloga zataji ili je prodor patogenih mikroorganizama obilniji, nastaje upala.

70 VA©E ZDRAVLJE #34

Upala se oËituje svrbeæom, peckanjem, bolom i pojaËanim iscjetkom iz spolovila razliËita izgleda (primjerice, kod gljiviËne infekcije je bjelkast, sirast, a kod infekcije trihomonasom zelenkasto-æut).

LijeËenje se provodi lokalnom ili peroralnom (na usta) primjenom antimikrobnih sredstava, uz napomenu da se istodobno treba lijeËiti i muπki partner.

Neka stanja æene, poput trudnoÊe i dojenja, suæavaju uporabu oralnih lijekova, pa se preferira lokalna terapija.

Najnovija kliniËka istraæivanja potvruju djelotvornost lokalne uporabe antiseptika za sluznice kao uËinkovitu alternativu specifiËnim kemoterapeuticima. Prednosti su lokalne primjene antiseptika mali rizik od nastanka nuspojava, ne razvija se otpornost mikroorganizama na njihov uËinak, a uËinkovita koncentracija postiæe se na æeljenome mjestu (u rodnici). Time u prvi plan dolazi Octenisept, antiseptik za rane i sluznice, sa svim osobinama idealnog antiseptika: • πirok spektar djelovanja (gram-pozitivne i gram-negativne bakterije, klamidije i mikoplazme, trihomonas, gljive, virusi) • djeluje na mikroorganizme, ali ne i na stanice ljudskog tkiva (nema resorpcije u krvotok) • nema toksiËnoga, mutagenoga niti teratogenog djelovanja pa ga mogu upotrebljavati i trudnice • brz poËetak djelovanja (unutar 30 sekundi) uz produljeno djelovanje viπe od jednog sata • ne izaziva alergijske reakcije • ne sadræi jod niti etilni alkohol • antimikrobna aktivnost prisutna u πirokom rasponu pH od 1,6 do 12,2 • nema razvijanja mikrobne rezistencije • bezbojan, ne ostavlja mrlje • ne peËe.

Dugogodiπnja uporaba Octenisepta u kliniËkim centrima u NjemaËkoj potvruje njegovo mjesto broj jedan meu antisepticima za rane i sluznice. Naravno, za pravilan tretman najvaænija je pravilna dijagnoza. Samo lijeËnik moæe odrediti o kojoj vrsti upale (infekcije) je rijeË. Zato, nemojte preskakati tu vaænu stepenicu na putu do vlastitoga zdravlja.

72

Excimer laser u funkciji boljeg vida

Prof. dr. sc. Nikica GabriÊ, dr. med., spec. oftalmolog Morena GavriÊ, dr. med., spec. oftalmolog Ninoslav ©poljariÊ, dr. med., spec. oftalmolog Poliklinika Svjetlost, BukovaËka 27, Zagreb, tel. 01/ 230 43 77

Excimer laser otkriÊe je Ëija primjena omoguÊuje ljudima diljem svijeta potpuno oslobaanje ili smanjenje ovisnosti o naoËalama i kontaktnim leÊama. Nakon duge eksperimentalne faze prva operacija obavljena je 1988. Otad je excimer laser doæivio mnoge izmjene, a danas se svakodnevno rutinski koristi za tretiranje pogreπaka loma svjetlosti (refrakcije) u svim naprednim zemljama.

Korekcija vida excimer laserom ambulantni je operativni zahvat. Koristi hladnu zraku svjetla za precizno remodeliranje povrπine oka, tj. roænice, Ëime se postiæe poboljπanje vida. Svjetlost, toËno pulsirajuÊi, skida mikroskopsku koliËinu tkiva, Ëime se ispravlja zakrivljenost roænice i omoguÊuje jasnije fokusiranje svjetla na mreænici. Za razliku od drugih lasera koji naginju oπteÊenju tkiva, svjetlosna zraka excimer lasera ne uzrokuje toplinska oπteÊenja. Svaki laserski puls, koji traje samo bilijunti dio sekunde, djeluje na molekularne veze izmeu roæniËnih stanica s preciznoπÊu veÊom od 0,25 mikrona.

Razlikujemo nekoliko vrsta excimer laser tehnika.

Fototerapeutska keratektomija (engl. Phototherapeutic Keratectomy, PTK) je tehnika kojom se excimer laserom odstranjuju zamuÊenja u stro72 VA©E ZDRAVLJE #34

Excimer laser

mi roænice. Zahvatom se postiæe i korekcija kratkovidnosti, pa su za intervenciju najpogodniji kandidati koji uz zamuÊenje roænice imaju i kratkovidnost (miopiju). Uvoenjem metode pomoglo se mnogim bolesnicima kod kojih se radi povrata vidne funkcije morala uËiniti transplantacija roænice.

Fotorefraktivna keratektomija (engl. Photorefractive Keratectomy, PRK) koristi zraku excimer lasera za korekciju kratkovidnosti, astigmatizma i dalekovidnosti (hipermetropije).

Tom se metodom odstranjuje tkivo s povrπine roænice i remodelira njezin srediπnji dio pa se svjetlosne zrake toËnije fokusiraju na mreænici. Kod veÊine bolesnika za postizanje æeljenog rezultata treba odstraniti samo pet do deset posto debljine roænice.

Uz primjenu anestezije povrπine oka kapima zahvat je bezbolan. Po-

sebnim se instrumentarijem odstranjuje epitel, tanki povrπni sloj koji pokriva roænicu. Nakon toga se izvodi zahvat laserom koji traje manje od jedne minute. Kompjutorski voena zraka lasera odstranjuje zadanu koliËinu tkiva, a nakon zahvata na oko se stavlja meka kontaktna zaπtitna leÊa koja se nosi dva do tri dana.

Zbog odstranjenja epitela pacijenti mogu mutnije vidjeti tri do pet dana, a neki imaju osjeÊaj nelagode u oËima.

Krajnji rezultat vida postiæe se nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci, πto je individualno. U 95 posto sluËajeva operacijom se moæe uspjeπno rijeπiti kratkovidnost do ∑8,0 dioptrija, s ostatnom dioptrijom samo ±0,50 dioptrija. U pet posto sluËajeva ostatna dioptrija moæe biti veÊa od ±0,50. Razdoblje stabilizacije dioptrije, ovisno o preoperativnoj refrakcijskoj pogreπki, traje od jedan do tri mjeseca.

Nakon zahvata treba ukapavati kortikosteroidne i antibiotske kapi, a blagotvorno djeluju i kapi „umjetnih suza”. Zahvat u manjem postotku sluËajeva moæe imati i komplikacije, primjerice zamuÊenje roænice koje se uspjeπno lijeËi kortikosteroidnim kapima. Samo 0,5 do jedan posto zamuÊenja roænice dovodi do znatnih vidnih teπkoÊa. Metodom PRK moæe

OFTALMOLOGIJA

se korigirati i dalekovidnost. Kod kratkovidnosti se excimer laserom djeluje po centru, a kod dalekovidnosti laserska zraka djeluje po periferiji, Ëime se uspjeπno rjeπavaju pogreπke do + 5,0 dioptrija.

Fotorefraktivna keratektomija (PRK)

Fotoastigmatska refraktivna keratektomija (engl. Photoastigmatic Refractive Keratectomy, PARK) koristi se za korekciju astigmatizma. Excimer laserska zraka odstranjuje tkivo tako da eliminira astigmatizam do ∑4,0 dioptrija, roænica postaje pravilno zakrivljena i omoguÊuje jasan vid.

Laser in situ keratomileusisLASIK koristi se za korekciju kratkovidnosti do ∑12.0 dioptrija i astigmatizma te dalekovidnosti do +5,0 dioptrija. Dok metoda PRK djeluje na povrπinu roænice, LASIK djeluje na dublje tkivo roænice, πto se postiæe

Refresh® Contacts™ umjetne suze

formiranjem poklopca roænice (vidjeti sliku). Oporavak je vida brz, a postoperativna bol mala ili je nema.

Meutim, LASIK ima i neke dodatne rizike kao πto su pomicanje roæniËnog poklopca, nepravilno rezanje poklopca, urastanje epitelnog tkiva i zamuÊenje ispod poklopca.

Zbog poveÊanja broja komplikacija metode LASIK uvedena je metoda Laser Epithelial Keratomileusis-LASEK kojom se izbjegava dio komplikacija πto su se javljale kod LASIK-a, a poboljπava se metoda PRK. Centralni epitel ne odstranjuje se u potpunosti nego se upotrebom otopine alkohola razlabavi i zarola poput tepiha. Nastavak operacije isti je kao kod metode PRK, a nakon djelovanja lasera epitel se vrati na svoje originalno mjesto.

Ta metoda ima isto dioptrijsko indikacijsko podruËje kao i PRK. Prednost je u minimaliziranju postoperativne neugode, bræem potpunom oporavku vida i smanjenju rizika postoperativnog zamuÊenja roænice.

topografija te pregled oËne pozadine) i precizno odrediti vidnu oπtrinu.

Svi pregledi mogu se napraviti na jednome mjestu, u specijaliziranoj ambulanti za refraktivnu kirurgiju, i to vrlo brzo (za dva sata). Na temelju rezultata utvruje se je li osoba pogodan kandidat za skidanje dioptrije laserom. Mora imati 18 godina ako je rijeË o kratkovidnosti ili 21 godinu ako je posrijedi astigmatizam, a dioptrija mora biti stabilna, odnosno ne smije biti bitnijih promjena 12 mjeseci prije zahvata. Osoba koja boluje od degenerativnih ili autoimunih bolesti, trudnica, dojilja ili osoba Ëije zdravstveno stanje oteæava cijeljenje nisu kandidati pogodni za operativni zahvat.

Epithelial LASIK (EPILASIK) joπ je jedna novost koja znatno unaprjeuje metodu PRK. Podizanjem epitela roænice i djelovanjem lasera na stromu te kasnijim vraÊanjem epitela u poËetnu poziciju postiæe se gotovo potpuno eliminiranje postoperativne neugode i bræa stabilizacija vida, s minimalnim komplikacijama.

Prije izvoenja laserskoga operativnog zahvata treba obaviti detaljan oftalmoloπki pregled (refraktometrija, keratometrija, biometrija, kornealna

Laser in situ keratomileusis (LASIK) i Epithelial LASIK (EPILASIK)

• za ublaæavanje simptoma suhog oka - kod osjeÊaja „pijeska” u oku, æarenja, peckanja, kod umornih oËiju...

• za ublaæavanje i smirivanje postoperativne nelagode nakon korekcije vida excimer laserom • za vlaæenje i ugodnije noπenje svih vrsta kontaktnih leÊa Jedine umjetne suze Ëiji se konzervans Purite pod utjecajem svjetla raspada na natrij-klorid i vodu, pa vaπe oko nije izloæeno njegovu djelovanju.

74

Ljepota u detaljima

I

Iako makula ili æuta pjega povrπinski zauzima malen dio mreænice, stotinjak je

puta osjetljivija na detalje od ostatka, tj. periferne mreænice

Oko je vrlo sloæen organ i sastoji se od mnogo dijelova.

Njihova meusobna suradnja i zdravlje nuæni su za normalan vid i stvaranje jasne slike svijeta oko nas. (slika 1).

Kako nastaje slika u oku?

Kad gledamo neki predmet, od njega se odbijaju svjetlosne zrake i kroz roænicu, prozirni prednji dio oka, ulaze u oko. KoliËinu svjetlosnih zraka koje Êe uÊi u oko odreuje πarenica, i to stezanjem ili πirenjem otvora na povrπini koji nazivamo zjenica. Nakon toga zrake prolaze kroz leÊu, koja ih, ovisno o udaljenosti predmeta koji gledamo, prilagodbom oblika precizno usmjerava na mreænicu. Iza leÊe se nalazi prozirno staklasto tijelo kroz koje svjetlosne zrake prolaze na putu do mreænice.

Mreænica se nalazi u straænje dvije treÊine oka i bogata je brojnim πtapiÊima i ËunjiÊima koji imaju ulogu primatelja svjetla. U πtapiÊima i ËunjiÊima svjetlosni se signali pretvaraju u elektriËne i putem vidnog æivca πalju u mozak. Slika koja nastaje na mreænici je obrnuta, a u mozgu se ispravlja

roænica πarenica

leÊa

bjelooËnica

æilnica staklasto tijelo

æuta pjega vidni æivac

Slika 1 - Dijelovi oka

74 VA©E ZDRAVLJE #34

Oko moæemo zamisliti kao kameru koja treba leÊu i film kako bi stvorila sliku. Isto tako, oko treba leÊu (njezinu ulogu u oku obavljaju roænica, leÊa i staklasto tijelo) i film, tj. mreænicu, koja prihvaÊa sliku i πalje je u mozak na „razvijanje”.

Najvaæniji je dio mreænice smjeπten blizu vidnog æivca i naziva se makula ili æuta pjega. Iako povrπinski zauzima malen dio mreænice, stotinjak je puta osjetljivija na detalje od ostatka, tj. periferne mreænice. PomoÊu makule vidimo detalje, primjerice moæemo Ëitati, uvesti konac u iglu, prepoznati prometne znakove ili neËije lice. Periferna mreænica omoguÊuje nam pe-

mreænica

Kad gledate direktno u rijeËi „æuta pjega” (masno otisnuto) vidite i okolni tekst, ali ne raspoznajete detalje (periferni vid).

Slika 2 - Primjer kako funkcioniraju æuta pjega i periferna mreænica

u uspravan poloæaj.

Oko moæemo zamisliti kao kameru koja treba leÊu i film kako bi stvorila sliku. Isto tako, oko treba leÊu (njezinu ulogu u oku obavljaju roænica, leÊa i staklasto tijelo) i film, tj. mreænicu, koja prihvaÊa sliku i πalje je u mozak na „razvijanje”.

Najvaæniji je dio mreænice smjeπten blizu vidnog æivca i naziva se makula ili æuta pjega. Iako povrπinski zauzima malen dio mreænice, stotinjak je puta osjetljivija na detalje od ostatka, tj. periferne mreænice. PomoÊu makule vidimo detalje, primjerice moæemo Ëitati, uvesti konac u iglu, prepoznati prometne znakove ili neËije lice. Periferna mreænica omoguÊuje nam periferni vid. Zato Ëesto kaæemo da smo vidjeli neπto krajiËkom oka. KrajiËkom oka moæemo vidjeti osobu, ali neÊemo prepoznati njezino lice. Ako pogledate sliku 2, vidjet Êete rijeËi „æuta pjega” otisnute crvenom bojom u srediπtu teksta. Zadræite li oËi fiksirane na njima, bit Êete svjesni svih ostalih rijeËi zbog perifernog vida, ali ih neÊete moÊi jasno proËitati.

Makularna degeneracija Vidjeli smo zaπto je zdravlje makule nuæno za oËuvanje dobrog vida. Jedna je od najvaænijih oËnih bolesti vezanih uz gubitak vida makularna degeneracija, nepovratno oπteÊenje makule. »imbenici za poveÊanu moguÊnost nastanka te bolesti su genetsko naslijee, starija æivotna dob, svijetla πarenica, dalekovidnost, poviπen krvni tlak, poviπene masnoÊe u krvi, preveliko izlaganje UV zrakama, puπenje, nepravilna prehrana i loπe æivotne navike koje vode k pretilosti.

Studija (AREDS, Age-related eye diseases study) zavrπena 2001. u Americi, provedena na pet tisuÊa pacijenata koji su praÊeni pet do deset godina, pokazala je da antioksidansi s mineralima cinkom i bakrom mogu usporiti razvoj oËnih bolesti vezanih uz gubitak vida. AREDS preporuËuje kombinaciju vitamina A, C i E te minerala cinka i bakra.

Proizvod koji slijedi ove preporuke je Eye to Eye od Polja prirode. Dovoljno je uzeti jednu tabletu dnevno. Jedno pakiranje dovoljno je za dva mjeseca.

Potraæite Eye to Eye u ljekarnama i biljnim ljekarnama.

Eye to Eye za zdravlje Vaπih oËiju!

76

Bore, podoËnjaci, otekline?

Koæa oko oËiju zahtijeva posebnu njegu....

Koæa oko oËiju iznimno je tanka i osjetljiva. »ak je do tri puta tanja od ostale koæe lica pa je time i sloj kolagena i elastina znatno tanji. Zbog treptanja i mimike koæa je u stalnom pokretu i prve bore, ne vodimo li raËuna o njima, vide se vrlo brzo. U tom je dijelu puno manje ælijezda lojnica, zbog Ëega se koæa viπe isuπuje, πto dodatno ubrzava proces starenja. Do tridesete godine bore su uglavnom uzrokovane smijehom, treptanjem ili suncem. Sunce je velik neprijatelj koæe oko oËiju, ne samo zbog dehidracije nego i zbog „πkiljenja” kada ne nosimo naoËale. Od toga se poËinju stvarati sitne, neprimjetne bore u obliku mreæe.

Nakon tridesete godine usporavaju se prirodne funkcije koæe. Koæa gubi napetost i elastiËnost, pa se uz svakodnevni stres, umor i neprospavane noÊi oko oËiju bræe stvaraju bore. ElastiËnost koæe moæemo saËuvati izvana ako je njegujemo pravilnim proizvodima.

Specijalna, prirodna kozmetika iz laboratorija Dr.Theiss pomoÊi Êe vam da vaπa koæa ostane elastiËna i svjeæa. Dr.Theiss Nevenov kompleks za njegu oko oËiju sadræi visokovrijedan ekstrakt cvijeta nevena (lat. Calendula officinalis) u posebno oblikovanim liposomima koji prodiru duboko u tkivo. Ta ljekovita biljka ima dugu tradiciju u lijeËenju problema koæe.

U svijetlonaranËastim laticama nalaze se tvari koje djeluju tako da zaustavljaju upalu, smanjuju otekline Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

76 VA©E ZDRAVLJE #34

i pomaæu pri obnavljanju tkiva. Za Dr. Theiss kozmetiku na bazi nevena koristi se specijalan, patentiran uzgoj nevena. Tako je zajamËena uvijek jednako dobra kvaliteta.

Pravilnom i redovitom uporabom gela rezultati postaju brzo vidljivi - smanjuju se podoËnjaci, uklanjaju tragovi umora, a bore postaju pliÊe ili potpuno nestaju.

Uz ekstakt nevena gel sadræi bisabolol, lecitin i hijaluronsku kiselinu. Bisabolol djeluje kao antiflogistik, brzo uklanja crvenilo i nateËenost kapaka. Lecitin i hijarulonska kiselina hrane i uËvrπÊuju stanice koæe i potkoænog tkiva.

Gel nanosimo na oËiπÊenu i suhu koæu blagim tapkanjem vrhovima prstiju. Ostatak umasiramo kruænim pokretima. PoËinjemo od korijena nosa prema obrvama i spuπtamo se na sljepooËnice te zavrπavamo ponovno pokretom prema nosu. Ne smijemo zaboraviti ni to da pravilna prehrana i dovoljan unos tekuÊine pomaæu u sprjeËavanju nastanka bora.

Ovaj prirodni preparat, kao nuæan dio kozmetike za njegu koæe lica, trebao bi naÊi mjesto u kozmetiËkoj torbici svake æene, ali i muπkaraca koji se brinu o svom zdravlju i ljepoti. Nedavno nam je i sam dr.

Petar Theiss, koji je bio naπ gost i predavaË na 1. hrvatskom kongresu preventivne medicine i unapreenja zdravlja odræanom u studenome u Zagrebu, otkrio svoju tajnu besprijekorna izgleda. Na putovanja, uz Echinacea biljne kapi i ©vedsku gorËicu, nosi obvezno Nevenov kompleks za njegu koæe oko oËiju koji njegovu pogledu trenutaËno vraÊa svjeæinu!

Potraæite ga, uz ostale proizvode iz Dr. Theiss linije Neven, u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA

78 Ljubav, ta divna i okrutna kemija Biti sretno zaljubljen divan je osjeÊaj, jedan od najljepπih koje je Ëovjeku omoguÊila evolucija. Ljubav je evolucijski mehanizam koji su geni tijekom milenija razvili radi produæenja vrste i stvaranja malih kompaktnih ljudskih zajednica Ëija je svrha olakπavanje ljudskog opstanka.

Te zajednice poznajemo pod nazivom obitelj.

Mnogo je vrsta ljubavi, a svima je zajedniËka æelja za trajnim kontaktom s predmetom ljubavi. U ljubavi ima i egoizma i altruizma i teπko je reÊi πto od toga preteæe. Moæda ipak egoizam: Ëak se i Ëinovi najveÊe poærtvovnosti u korist drugoga mogu protumaËiti egoistiËkim porivom „ako te ne mogu imati uza sebe, ni moj æivot nema smisla, pa Êu radije umrijeti spaπavajuÊi te”.

Sposobnost doæivljavanja ljubavi ovisi o funkcioniranju æivËanog sustava, a ono je u najveÊoj mjeri uvjetovano genima 78 VA©E ZDRAVLJE #34

Ozren Podnar, prof.

Koliko je puta nesretni zaljubljenik Ëuo savjet „πto je se ne okaneπ, zar ne vidiπ da te ne voli” ili koliko su puta nekome rekli „zaπto se u nekoga ne zaljubiπ umjesto da samo kukaπ πto si sama”. Ne bi li bilo divno moÊi se zaljubiti po volji, kad god se osjetimo osamljenima? I to ne u bilo koga nego u osobu koja nas najviπe voli i koja bi nam objektivno mogla pruæiti najviπe?

I odljubiti se, po volji, Ëim nam druga strana poËne praviti probleme? Odgovor je jednostavan: evolucija se odvija kroz selekciju, a selekcija kroz borbu.

Za ostvarivanje glavnog cilja evolucije - produæenja vrste - nije bitno da baπ svaki pojedinac sebi nae par, a kamoli da u ljubavi bude sretan. Dovoljno je da se to dogodi veÊini pojedinaca, a oni koji ostanu ljubavno

PSIHOLOGIJA

prikraÊeni moraju se sami snaÊi - evolucija se ne bavi manjinama i iznimkama.

Da bi prenio svoj genetski kod na iduÊe pokoljenje, svaki gen mora „dokazati” da je dovoljno dobar, a to se dogaa kroz borbu za seksualnog partnera. Ljubavna privlaËnost najvaπniji je adut u toj borbi, a taj je adut biokemijskog karaktera. Naime, sposobnost jedinke da privuËe i „osvoji” drugu jedinku sastoji se ponajviπe od moÊi da u drugoj jedinki izazove izvjesne bioloπke procese, koji Êe izazvati æelju za bliskoπÊu.

Emocija ljubavi skup je elektriËnih i kemijskih procesa koji se odvijaju u organizmu pojedinca, a voljena osoba je ona koja je tom pojedincu izazvala dotiËne procese, zvane osjeÊajima.

Sva ona stanja svojstvena pojedinoj fazi ljubavi, nemir, strah, æelja, borbenost itd., imaju svoju bioloπku podlogu.

Zaljubljivanje - vodopad hormona Proces zaljubljivanja spolno zrele osobe teËe, u veÊini sluËajeva, predvidljivim tijekom i s minimalnim utjecajem voljne komponente. Jedna osoba osjeti privlaËnost prema drugoj onda kad joj ona izazove osjeÊaj ugode, bilo vizualnim podraæajem (prije svega fizionomijom), bilo nazalnim, πto znaËi djelovanjem feromona. Te molekule, koje luËe ljudska i æivotinjska tijela, proizlaze iz spolnih hormona i sluæe za razmjenu informacija o meusobnoj seksualnoj kompatibilnosti jedinki. Kad neËiji feromoni, nakon πto su kroz olfaktorni sustav prodrli do mozga, izazovu osjeÊaj privlaËnosti, doæivljavamo spoznaju da nam se druga osoba svia u spolnom smislu.

Kad nam se netko svidi, mreæa neurona izmeu Ëeonog reænja i moædanog debla poËinje proizvoditi hormone ugode, Ëija je aktivnost to jaËa πto nam je predmet svianja bliæe. Jedan od bitnih hormona koji

Ljubavna ovisnost Ako se osoba koju volimo udalji od nas, ili nas odbija, uskraÊuje nam izvor ugodnih podraæaja, πto se manifestira nemirom, tjeskobom, potiπtenoπÊu i drugim neugodnim doæivljajima svojstvenim apstinencijskoj krizi kakvu osjeÊa puπaË kad ostane bez nikotina ili narkoman bez opijata.

Ëine da nam se netko svia zove se feniletilamin (kratica PEA), koji, meu ostalim, smanjuje apetit i potrebu za snom. Ubrzo nakon nastanka privlaËnosti otkrivamo da nam prisustvo dotiËne osobe ili neki znak da se i mi njoj sviamo pojaËava osjeÊaj ugode, a da nam njezina odsutnost uzrokuje osjeÊaj duπevne boli.

U muπkaraca se potom uzburka testosteron, koji jaËe podraæuje mozak i druge organe, stvarajuÊi æelju za tjelesnim dodirom. Uz testosteron se budi i hormon stresa adrenalin, koji nas Ëine spremnima na borbu da bismo ustrajali u udvaranju i odagnali eventualne suparnike koji takoer pretendiraju na istu osobu. S feniletilaminom, taj nam hormonalni koktel smanjuje potrebu za hranom i spavanjem jer za ljubavnog osvajanja nije svrhovito gubiti vrijeme na manje bitno. U organizmu zaljubljene æene dogaa se srodna biokemijska reakcija, s tim da kod nje jaËe radi æenski spolni hormon estrogen, iako i u æena testosteron igra izvjesnu ulogu u spolnom æivotu.

U tipiËnoj ljubavnoj vezi, ako je svianje obostrano, nakon nekoliko susreta doÊi Êe do spolnog Ëina, pri kojemu tijela luËe viπestruko poveÊane koliËine oksitocina. Taj viπenamjenski hormon, meu ostalim, sudjeluje u spolnom zadovoljstvu i dodatno povezuje partnere tako πto im programira mozgove da se i prilikom kasnijih susreta sjeÊaju uæitka koji su doæivjeli jedno s drugim. Dok je koktel feniletilamina i spolnih hor-

mona svojstven prvoj ljubavnoj fazi, oksitocin, zvan i ljubavnim „hormonalnim ljepilom”, prevladava u organizmima sretno zaljubljenih parova u fazi konsolidacije. U poodmakloj fazi veze kod muπkaraca opada razina testosterona jer u pravilu viπe nije nuæna borba za osvajanje partnera i za ostvarivanje ekskluziviteta ljubavnog odnosa.

Doæivljaj ljubavi uvjetovan genima Nisu sve ljubavi sretne jer meusobno izazivanje hormonskih reakcija nije uvijek simetriËno. »esto jedna osoba ne uzvraÊa naklonost drugoj, ili jednom od partnera ljubav „ispari” prije negoli onom drugom.

Postoje i ljudi koji se rijetko ili Ëak nikad ne zaljube. Takvi, na æalost, dobivaju tue zajedljive komentare kao da su za neπto krivi, kao da su se sami odluËili za stil æivota bez ljubavi.

Sposobnost doæivljavanja ljubavi ovisi o funkcioniranju æivËanog sustava, a ono je u najveÊoj mjeri uvjetovano genima. NeËiji je organizam od zaËeÊa programiran tako da luËi manje „ljubavnih hormona”, netko pak ima manjak testosterona, pa je manje dopadljiv suprotnom spolu, a ujedno i manje borben i prodoran.

Netko je moæda i roen s normalnim genetskim mehaniznom za ljubav, ali moæe postati nesposoban za ljubav ako mu jak stres poremeti tjelesnu fiziologiju i pritom „usmrti” æivËane stanice u moædanim centrima za ljubav.

Najbolje πto moæemo uËiniti ako nam netko „beznadno” odbija uzvratiti ljubav jest da prilagodimo tome svoje ponaπanje i da se udaljimo od te osobe kako bismo se sklonili od izvora boli. A moæemo se posluæiti i veÊim koliËinama Ëokolade - i ona potiËe luËenje feniletilamina, pa diæe raspoloæenje i pruæa osjeÊaj sretne zaljubljenosti Ëak i kada nikoga nema u blizini.

#34 VA©E ZDRAVLJE 79

82 BraÊa i sestre rivalstvo bez granica

Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

V

VeÊina je odnosa meu djecom u obitelji obiljeæena povremenim rivalitetom i sukobima, ali i mnogim trenucima bliskosti i meusobne ljubavi

82 VA©E ZDRAVLJE #34

Odnos s braÊom ili sestrama snaæno utjeËe na naπ æivot. S njima dijelimo korijene - oni nas znaju oduvijek, s njima smo prihvaÊali ili odbijali neke roditeljske vrijednosti, dijelili tajne, odreena iskustva odrastanja i vjerojatno Êe imati s nama najiskreniji odnos koji Êemo ikad ostvariti.

Takav odnos moæe biti prijateljski i suradniËki ili, pak, obiljeæen snaænim rivalitetom i svaama. VeÊina je odnosa meu nekoliko djece u obitelji obiljeæena povremenim rivalitetom i sukobima, ali i mnogim trenucima bliskosti i meusobne ljubavi.

Starije dijete i prinova - regresija ili agresija Dok je dijete jedino u obitelji, sva briga i paænja usmjerene su iskljuËivo na njega, roditelji joπ nemaju mnogo iskustva u odgoju i razvojnim promjenama, pa im je sve novo, izazovno i zanimljivo. Dolaskom svakoga sljedeÊeg djeteta u obitelj dogaaju se brojne promjene koje postavljaju velike prilagodbene zahtjeve i roditeljima i djeci. Prva i najoËitija posljedica prinove u obitelji jest da se roditeljska paænja dijeli, roditelji imaju manje vremena i manje paænje posveÊuju starijem djetetu.

Djeca na razliËite naËine reagiraju na dolazak novog djeteta u obitelj. Kod neke se djece javljaju regresivni oblici ponaπanja (npr. tepanje, mokrenje u krevet, traæenje dude ili boËice, sisanje palca). Neka se, pak, poËinju povlaËiti u sebe, manje komuniciraju s roditeljima, gube zanimanje za igru i razvojno primjerene aktivnosti. Odreena djeca razvijaju agresivne i negativistiËne obrasce ponaπanja, πto moæe ukljuËivati izravnu agresiju prema novoroenËetu, ispade bijesa, zahtjeve da se beba baci, vrati u rodiliπte ili da je se rijeπe iz kuÊe. Dio djece prilagodi se promjeni u obiteljskoj dinamici, ponose se time πto su starija, samostalnija i ukljuËuju se u aktivnu brigu o novoroenËetu.

Vaæno je istaknuti da su promjene u ponaπanju djeteta normalna reakcija na novu situaciju i uglavnom su prolazna karaktera. VeÊina promjena u ponaπanju povlaËi se do osmog mjeseca starosti dojenËeta.

Kako roditelj moæe pomoÊi?

Roditelji mogu mnogo pomoÊi djetetu da se lakπe nosi s dolaskom joπ jednog djeteta u obitelji te prilagodi novoj situaciji i poveÊanim zahtjevima. Vrlo je vaæno unaprijed pripremiti dijete na dolazak brata ili sestre. Treba mu objasniti da se malo dijete ne moæe brinuti samo za sebe te Êe mu biti potrebna pomoÊ roditelja i starijeg djeteta, da Êe roditelji morati puno vremena provoditi s njim. PreporuËuje se da se sve planirane promjene u æivotu starijeg djeteta, poput premjeπtanja u drugu sobu, novog kreveta ili polaska u vrtiÊ, provedu mnogo prije roenja sestre ili brata kako bi se sprijeËilo da se starije dijete osjeÊa odbaËeno.

Starije je dijete vaæno ukljuËiti i u donoπenje nekih odluka, primjerice izbora boje kolica, odjeÊe ili kupnje igraËaka za bebu. Nakon roenja starije se dijete moæe ukljuËiti u neke primjerene aspekte brige za novoroenËe, kako bi se osjeÊalo prihvaÊeno i prisutno u novonastalim aktivnostima. Tako Êe se osjeÊati korisno, kao mamin i tatin pomagaË i vrijedan Ëlan obitelji.

Valja imati na umu da Êe roenjem novog djeteta roditelji manje komunicirati i igrati se sa starijim djetetom,

PSIHOLOGIJA

promijenit Êe se naËin ophoenja prema njemu, roditelji Êe biti manje osjetljivi za njegove interese, viπe Êe mu nareivati i poveÊat Êe se koliËina sukoba. Istraæivanja pokazuju da djeca koja su spremna i sposobna preuzeti inicijativu pri zapoËinjanju komunikacije s roditeljima, osobito majkom, imaju manje teπkoÊa s rivalitetom nego ona koja se povlaËe u sebe.

Roditelji trebaju prihvatiti djeËju tjeskobu i ljubomoru na sestru ili brata kao normalnu pojavu i istodobno zaπtititi bebu od moguÊih πtetnih naËina izraæavanja tih osjeÊaja. PomoÊi Êe postavljanje jasnih i Ëvrstih granica prihvatljiva i neprihvatljiva ponaπanja starijem djetetu.

(Ne)ravnoteæa roditeljskih zahtjeva i æelja Rivalitet se moæe javiti ili nastaviti i nakon dojenaËke dobi mlaeg djeteta. Svae i sukobi normalna su pojava u svakom odnosu braÊe i sestara te oni ne znaËe da u tom odnosu nema ljubavi i iskrena prihvaÊanja. »injenica je da djeca Ëesto ne razumiju razlike u godinama i sposobnostima izmeu sebe i mlaeg brata ili sestre, pa Ëesto, kada se od njih zahtijeva da uËine neπto zato πto su starija (da daju svoju igraËku, da popuste, da pospreme igraËke i za mlaim djetetom), to doæivljavaju kao nepravdu ili dokaz da roditelji viπe vole mlae dijete. Vaæno je da roditelji naprave dobru ravnoteæu izmeu zahtjeva koje postavljaju starijem djetetu i pro84 VA©E ZDRAVLJE #34

stora da ono pokaæe kompetenciju i vlastite interese i potrebe.

Ako roditelji stalno sprjeËavaju i kaænjavaju izraæavanje osjeÊaja ljutnje ili ljubomore prema mlaem djetetu, moæe se dogoditi da se starije poËne osjeÊati bespomoÊnim, krivim i slabim te bude u stalnom strahu da Êe ga roditelji odbaciti. Takvi osjeÊaji postaju zatvoren krug za dijete koje trpi jer osjeÊa ljubomoru zbog manjka roditeljske ljubavi i paænje, a istodo-

Kako biste djeci olakπali proces prilagodbe na prinovu, moæete pokuπati: • planirati vrijeme koje Êete provesti nasamo sa starijim djetetom u aktivnosti po njezinu/njegovu izboru • iskoristiti vrijeme kada novoroenËe spava kako biste posebnu paænju posvetili starijem djetetu • priËati bebi o njegovu/ njezinu posebnom starijem bratu/sestri kada starije dijete sluπa • poticati starije dijete da vam pomaæe u brizi za bebu i da se igra s njom • isticati koliko cijenite svako dijete po njezinim/njegovim jedinstvenim karakteristikama • viπe paænje i vremena otac moæe posvetiti starijem djetetu kako bi se na neki naËin nadoknadio manjak vremena koje majka ima za nj

bno je prisiljeno potiskivati osjeÊaje kojima signalizira taj nedostatak.

Kao rezultat toga dijete moæe postati pretjerano posluπno i briæno, a u sebi duboko nesretno te moæe razviti i psihosomatske tegobe. OsjeÊaje zapostavljenosti i ljutnje djeca katkad mogu pomaknuti i iskaliti na mlaem djetetu te se ponaπati agresivno prema njemu. I takav oblik ponaπanja treba shvatiti kao signal trpljenja i potrebe za pomoÊi i odgovarajuÊom paænjom.

Kako prevladati osjeÊaj ljubomore?

U svakom sluËaju, da bi se prevladali osjeÊaji ljubomore, valja se suoËiti s njima, prihvatiti ih i otvoreno razgovarati o njima. Ljubomora je normalan osjeÊaj kojeg se ne treba sramiti i na koji se ne treba ljutiti, niti ga olako odbacivati. Djecu treba nauËiti kako svoje osjeÊaje i potrebe izraziti na prihvatljiv naËin. Treba isticati i njihove vrijednosti, kvalitete i sve po Ëemu su posebni, voljeni i prihvaÊeni.

Djeci treba naglaπavati kako je svaka osoba posebna i jedinstvena te kako se voli na isto toliko poseban i jedinstven naËin. To ne znaËi popuπtanje, ugaanje i ispunjavanje svih æelja nego postavljanje jasnih odgojnih granica uz uoËavanje kvaliteta i posebnosti svakoga pojedinog djeteta, prilagoavanje roditeljskog ponaπanja svakom djetetu te poticanje i ohrabrivanje da svako dijete razvije svoje pozitivne strane, ojaËa kompetenciju i izgradi pozitivnu sliku o sebi.

86 Jedno dijete - dva jezika Mr. sc. Nataπa ©uniÊ, prof. logoped, Ivana Banjan, prof. logoped Logopedska ordinacija za terapiju glasa i govora Logoped, BelostenËeva 3, Zagreb, tel: 01/466 62 22, tel/faks: 01/466 60 51, e-mail: logoped@zg.hinet.hr

P

Postoje razliËite

teorije kako dijete najbolje uËiti da se istodobno sluæi dvama jezicima 86 VA©E ZDRAVLJE #34

©to je uopÊe bilingvizam? Termin bilingvizam mnogi definiraju razliËito.

Dok za neke predstavlja podjednaku sposobnost komuniciranja dvama jezicima, za druge znaËi sposobnost (pojedinca ili skupine) komuniciranja na dva jezika, ali s moguÊnoπÊu izuzetnih vjeπtina samo u jednome od njih.

Bilingvizam (lat. bilinguis) ili dvojeziËnost definira se kao sposobnost pojedinca, grupe ili naroda da se sluæi dvama jezicima bez vidljive veÊe sklonosti za jedan od njih. Valja razlikovati nekoliko termina. Ranim bilingvizmom smatra se usvajanje obaju jezika do Ëetvrte godine, a kasnim bilingvizmom usvajanje drugog

jezika poslije Ëetvrte godine æivota.

SimetriËni bilingvizam oznaËava podjednako poznavanje obaju jezika, a asimetriËni slabije poznavanje drugoga jezika (pasivni i nereciptivni bilingvizam).

Bilingvizam se dijeli i na socijalni ili druπtveni, koji obuhvaÊa neku druπtvenu skupinu na odreenom prostoru, i individualni, koji predstavlja pojedinaËne izolirane pojave.

Rana æivotna dob - pravo vrijeme Postoje razliËite teorije kako dijete najbolje uËiti da se istodobno sluæi dvama jezicima. Mnogi se znan-

stvenici slaæu da Êe dijete koje je istodobno izloæeno dvama jezicima u ranoj æivotnoj dobi prirodno nauËiti sluæiti se njima. Takoer, oËekivati je da Êe djeca prolaziti kroz razdoblja mijeπanja jezika te posuivanja rjeËnika (rijeËi) iz drugog jezika kako bi izrazili neke ideje, katkad i u istoj reËenici. To se dogaa jer rjeËnik (odnosno rijeË) moæe postojati u jednom jeziku, ali ne i u drugome. Ili da pojednostavimo, rijeËi jednog jezika mogu pratiti poruku koja se ne moæe lako prevesti na drugi. A podjela meu tim jezicima odvijat Êe se postupno.

Djeca mogu eksperimentirati jezicima kako bi stvorili specijalni uËinak ili isticali sebe u odreenim dogaajima.

Primjerice, dok jedan jezik djetetu moæe biti manje vaæan pa Êe ga stoga koristiti za prijenos informacija o raznim dogaajima vezanim uz njegovu kuÊu i obitelj, drugi moæe biti viπe formalan i dijete Êe ga koristiti u komunikaciji izvan kuÊe. Uza sve to, ipak Êe se javljati razdoblja kada Êe jedan jezik biti upotrijebljen, odnosno koriπten ËeπÊe nego drugi.

Djeca ne moraju biti podjednako vjeπta u oba jezika.

Dok jedan od njih bolje upotrebljavaju, drugi moæda bolje razumiju, odnosno dok su u jednom aktivni govornici, u drugom su pasivni sluπatelji. Mijeπanje jezika bit Êe manje ako dijete jedan jezik uËi u stalnom razgovoru s majkom, a drugi iskljuËivo s ocem, ili ako uËi oba jezika istodobno i u πto ranijem æivotnom razdoblju. Ako mu se drugi jezik „predstavi” u kasnijoj predπkolskoj dobi, u vrijeme kada je dijete veÊ usvojilo i ovladalo osnovama prvog jezika, mogu nastati ozbiljniji problemi. Neki znanstvenici vjeruju da, ako se uËenje drugog jezika omoguÊi djetetu u vrijeme dok prvi nije potpuno usvojen, tj. u vrijeme dok dijete nije njime potpuno ovladalo, razvoj prvoga moæe biti usporen, pa Ëak i regresivan. Drugi su, pak, miπljenja da Êe razina vjeπtina u drugom jeziku dosegnuti eventualno istu razinu kao i u prvom.

Kriteriji materinjeg jezika Vjerojatno veÊina ljudi u svijetu danas bez teπkoÊa odreuje materinji jezik, ali vrlo malo njih razmiπlja o tome koje kriterije primjenjuju kada za neki jezik kaæu da im je materinji. LaiËki, materinji jezik bio bi onaj koji dijete prvo nauËi ili jezik koji dijete najbolje zna, najbolje se koristi njime, jezik s kojim se osoba identificira i sl. Nerijetko bi njegov slobodan prijevod glasio i ovako ∑ jezik kojim govori majka, s tim da se pod majkom nuæno ne misli na bioloπku nego na osobu koja Êe uspostaviti redovitu i trajnu jeziËnu komunikaciju s djetetom. No, govoreÊi o kriterijima odreenja materinjeg jezika, upravo oni kaæu da je materinji jezik onaj na kojem mislimo, sanjamo i raËuna-

LOGOPEDIJA

mo. Naime, sve te funkcije spadaju u onu vrstu koja se usvaja u prvom jeziku, pa se i dalje rade na tom jeziku, iako i drugi jezici kasnije mogu za nekoga postati isto tako vaæni ili moæda joπ vaæniji.

Je li moguÊe imati dva materinja jezika?

Ako je rijeË o roditeljima koji imaju razliËite materinje jezike, a svaki od njih podjednako usmjerava paænju na dijete i govori s njim na svom jeziku, dijete Êe odrastati usvajajuÊi dva jezika, uËit Êe ih istodobno, pa Êe tako imati dva prva, odnosno dva materinja jezika. U tom se sluËaju postavlja pitanje hoÊe li bilingvalno dijete imati dovoljno vremena da bude izloæeno πirokom spektru jeziËnih stimulacija na oba jezika, kao πto je to sluËaj s jednojeziËnim djetetom na njegovu jeziku? I hoÊe li dvojeziËno dijete moÊi posvetiti onoliko vremena za svoja dva jezika koliko jednojeziËno ima za svoj jedan?

Naravno, dijete neÊe moÊi iskusiti sve istodobno na oba jezika, i zato treba paziti na to da ne doe do funkcionalne diferencijacije izmeu jezika. Dijete koje ima dva materinja jezika trebalo bi podjednako dobro znati oba (balansirana dvojeziËnost) i svaki jezik znati dobro kao i monolingvalni govornik.

U svakom sluËaju, ako se roditelji dovoljno bave djetetom i ako ono nema nikakvih dodatnih smetnji, rano uvoenje drugog jezika ne mora stvarati veÊe teπkoÊe. Takva situacija kod djeteta djeluje stimulativno na sposobnost uËenja stranog jezika, ali pouzdano se ne zna kako utjeËe na njegov psihofiziËki razvoj. No, kod djeteta Ëak s blaæim govorno-jeziËnim teπkoÊama ili onoga kojemu se u doba govornog razvoja ne posveÊuje dovoljno vremena i paænje (pod tim prije svega mislimo na pedagoπki zapuπtenu djecu), dvojeziËnost predstavlja samo dodatnu teπkoÊu u usvajanju govora. Daljnji govorni 88 VA©E ZDRAVLJE #34

razvoj takve djece bit Êe usporen i siromaπan, a neÊe nauËiti nijedan od dva jezika. GovoreÊi jednim jezikom, ona Êe u iskaze unositi rijeËi iz drugoga, a neÊe biti sigurna ni u uporabi gramatiËkih oblika. Nesigurnost i zbrka posebno Êe doÊi do izraæaja u izgovoru glasova, πto Êe dovoditi do zabuna u izgovoru sliËnih glasova dvaju jezika.

Uvoenje drugog jezika kada i kako?

Ako je moguÊe, moæda bi bilo najbolje da dijete istodobno ne poËinje usvajati dva jezika nego mu treba omoguÊiti da najprije stvori bazu govora na osnovnom, materinjem. PraÊenje razvoja njegova govora na materinjem jeziku omoguÊit Êe nam da odredimo vrijeme pogodno za uvoenje drugog jezika.

Poæeljna bi bila i situacijska razdvojenost tih dvaju jezika ∑ dijete bi se jednim jezikom sporazumijevalo s odreenim ljudima i u odreenim situacijama, a isto pravilo vrijedilo bi i za drugi jezik. Na taj naËin izbjeÊi Êe se moguÊnost zbrke, koju moæe izazvati istodobno usvajanje dvaju jezika.

Ako dijete koje æivi u dvojeziËnoj okolini pokazuje teπkoÊe u razvoju govora, trebalo bi rijeπiti problem dvojeziËnosti, odluËiti se samo za jedan jezik, i to najËeπÊe onaj na kojem Êe se πkolovati. Takvim se djetetom govorno treba mnogo baviti, razgovarati s njim, Ëitati mu i prepriËavati razne priËe, te pitanjima provjeravati je li razumjelo πto mu govorimo. Naπe obraÊanje njemu treba pojednostaviti koristeÊi kraÊe reËenice, poznate rijeËi i izbjegavati pretrpavati ga bujicama njemu nepoznatih izraza. Iskazi trebaju biti prilagoeni njegovim govornim moguÊnostima. Zapravo, jednostavnost naπega govora upravo Êe ovisiti o njegovu (ako je njegov govor slabije razvijen, i naπ Êe biti jednostavniji). Poæeljno je ukljuËivanje takvog djeteta u vrtiÊ, gdje Êe imati viπe poticaja za razgovor s odgojiteljima i drugom djecom.

U djece kod koje govor jaËe zaostaje za govorom vrπnjaka i upuÊuje na vidljiv poremeÊaj, neÊe biti dovoljna samo pojaËana govorna stimulacija kod kuÊe ili u vrtiÊu nego takvo dijete treba pravodobno ukljuËiti u logopedsku terapiju.

90 Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Psihijatrijska bolnica VrapËe, BolniËka 32, Zagreb

Zarobljeni u vrtlogu straπnih sjeÊanja Temeljna osobina poremeÊaja karakteristiËni su simptomi koji slijede psiholoπki stresni dogaaj i nadmaπuju uobiËajeno ljudsko iskustvo Laici su prije struËnjaka prihvatili Ëinjenicu da jaka (psiho)trauma moæe izazvati odreene psihiËke tegobe koje imaju kvalitetu psihiËkog poremeÊaja. Takav je psihiËki poremeÊaj i 90 VA©E ZDRAVLJE #34

posttraumatski stresni poremeÊaj (PTSP) ili sindrom (PTSD), πto se javlja u osoba koje su proæivjele izuzetan emocionalni ili fiziËki traumatski doæivljaj koji je po karakteru trauma-

tsko zbivanje praktiËki za svaku normalnu osobu.

Taj je pojam naπoj struËnoj javnosti postao blizak tek poËetkom Domovinskog rata, u jesen 1991. Destruktivnost, okrutnost, neljudskost i mahnitost agresora, kao i napad na sve suπtinske vrijednosti ljudske vrste, gotovo ne poznaju presedana u povijesti ratovanja. O tome svjedoËe brojna nedjela protiv pojedinaca, njihova æivota, tjelesnog integriteta, morala, dostojanstva, ali i uniπtavanje svega onoga πto dokazuje ljudsko postojanje, rad i trud. PTSP u takvim se situacijama ne javlja samo u osoba koje su bile izravno pogoene nave-

PSIHIJATRIJA

denim zbivanjima nego i u onih koji su im svjedoËili.

Stresni Ëimbenik u podlozi zbivanja PoremeÊaj se moæe javiti u bilo kojoj dobi, ukljuËujuÊi i djeËju. Prethodna psihopatoloπka stanja predisponiraju osobu za pojavu PTSP-a, ali se poremeÊaj moæe javiti i u psihiËki zdravih ljudi kada je intenzitet stresa velik. Temeljna je osobina poremeÊaja nastajanje karakteristiËnih simptoma koji slijede psiholoπki stresni dogaaj i nadmaπuju uobiËajeno ljudsko iskustvo (npr. ono πto se obiËno javlja u procesu æalovanja, organske bolesti, obiteljskih konflikata, gubitka posla i sl.). Stresni Ëimbenik treba biti takve prirode da bi ga svaka osoba doæivjela kao osobito teπkog i obiËno je praÊen strahom, uæasom i osjeÊajem bespomoÊnosti. NajËeπÊe je posrijedi izravna prijetnja neËijem æivotu ili fiziËkom integritetu, neposredna prijetnja Ëlanovima uæe obitelji, iznenadno razaranje neËijeg doma ili zajednice, prisustvovanje teπkom ozljeivanju, smrti ili zlostavljanju druge osobe. Traumu osoba moæe doæivjeti pojedinaËno (prepad, silovanja) ili u skupini (ratno dogaanje). Stresovi mogu biti prirodnog podrijetla (potresi, poplave), mogu se javiti kao sluËajna nesreÊa (prometna nesreÊa, veliki poæari, ruπenje zgrada), a mogu biti i uzrokovani ljudskom rukom (bombardiranje, granatiranje, muËenje, ubijanje). Neki stresovi gotovo uvijek izazivaju PTSP, npr. muËenje, a neki rijetko, primjerice prirodne katastrofe.

PoremeÊaj je gotovo u pravilu znatno teæi i dugotrajniji kada je kreiran ljudskom namjerom.

Individualizirano proæivljavanje Traumatsko se iskustvo proæivljava na razne naËine. ObiËno osoba doæivljava unutarnja prisjeÊanja 92 VA©E ZDRAVLJE #34

dogaaja i ponavljane, uznemirujuÊe snove u kojima se obnavlja sadræaj traumatskog dogaaja. Katkad se mogu pojaviti i tzv. disocijativna stanja koja mogu trajati od nekoliko sekundi do nekoliko dana, tijekom kojih osoba proæivljava elemente stresnog dogaaja i ponaπa se kao da se taj dogaaj upravo zbiva. Simptomi karakteristiËni za PTSP Ëesto se javljaju ili pojaËavaju kad je osoba izloæena situaciji ili aktivnostima koje nalikuju ili na neki naËin simboliziraju proæivljenu traumu te u njoj izazivaju jaku uznemirenost i nelagodu.

To podsjeÊanje moæe biti, doduπe, samo prigodne, simboliËne prirode, npr. godiπnjica traumatskog dogaaja. Uz proæivljavanje dogaaja postoji trajno nastojanje izbjegavanja svih podraæaja koji asociraju na dogaaj, a uz to se javlja smanjena reaktivnost na okolna zbivanja πto prije traume nije postojalo. Osoba se Ëesto pokuπava intenzivno naprezati kako bi izbjegla misli i osjeÊaje vezane uz traumu te situacije i djelatnosti koje bi je mogle podsjeÊati na nju. U takvo izbjegavanje elemenata koji podsjeÊaju na traumu moæe se ukljuËiti i psihogena amnezija koja se javlja za vaæne elemente traumatskog doæivljaja.

Ubrzo nakon traumatskog dogaaja razvija se smanjenje odgovora prema stvarnom svijetu, πto se opisuje kao psihiËka otupjelost ili emocionalna anestezija. Osoba se tuæi na osjeÊaj odvojenosti i udaljenosti od drugih, njoj prije bliskih, te da viπe ne moæe ni pribliæno uæivati u aktivnostima koje su je prethodno radovale. Osobito su pogoene aktivnosti koje ukljuËuju njeænost, senzibilnost, intimnost i seksualnost. Javljaju se smetnje kvalitetna usnivanja i prosnivanja, prekomjerna napregnutost, preosjetljivost, razdraæljivost, teπkoÊe u paænji, koncentraciji i obavljanju posla. Mogu se javiti i agresivne reakcije koje variraju u rasponu od poveÊane iritabilnosti i straha od moguÊega gubitka kontrole nad svojim

ponaπanjem, pa sve do otvorena i manifestna agresivnog ponaπanja.

Djeca takve traumatske doæivljaje mogu iskazivati na svoj naËin, pa katkad postati autistiËna ili odbijati razgovor o traumi, πto ne znaËi da se takvo stanje ne moæe promijeniti u opÊenito neugodne snove u kojima se javljaju razna Ëudoviπta ili opasni dogaaji koji prijete njima ili drugim ljudima. Takva djeca nemaju osjeÊaj da ponovno proæivljavaju proπlost, a ponovno proæivljavanje traume odigrava se u akciji i scenogafiji kroz ponavljanu igru koja u sadræaju ima elemente traumatskog dogaaja. Javljaju se, kao i u odraslih, smanjenje aktivnosti i odnosa s realnim svijetom realitetom i suæenje afekta πto djeca obiËno ne mogu iskazati, pa je to vaænije praÊenje njihova stanja od roditelja ili nastavnika. Jedan od simptoma PTSP-a u djece moæe biti i bitna promjena stava prema buduÊnosti.

Djeca mogu izgubiti pozitivan odnos prema onome πto ih u buduÊem æivotu oËekuje, ili se moæe javiti vjerovanje kako mogu predvidjeti buduÊe dogaaje. MoguÊi su i tjelesni simptomi kao πto su bolovi u æelucu, glavobolje i sl.

PTSP Ëesto prate simptomi depresije i anksioznosti, katkad izraæeni do te mjere da se treba postaviti dijagnoza depresivnog i/ili anksioznog poremeÊaja. Moæe se javiti impulzivno ili disocijativno ponaπanje πto se manifestira naglom promjenom mjesta boravka, neobjaπnjivim nestankom ili nekom drugom promjenom stila æivota. Mogu se javiti i smetnje πto asociraju na organski mentalni poremeÊaj kao πto su oπteÊenje memorije, koncentracije i emocionalna labilnost.

U sljedeÊem broju Ëitajte viπe o tijeku poremeÊaja i terapijskim postupcima.

93

Primum

za uËinkovitu i brzu detoksikaciju PotiËuÊi uklanjanje πtetnih tvari iz organizma, postupak detoksikacije predstavlja prvi korak u stjecanju zdravlja i vitalnosti organizma Toksini koji se vremenom nakupljaju u naπem organizmu uglavnom su posljedica neuravnoteæene prehrane koja sadræi πtetne tvari (pesticidi, konzervansi...), povremenog ili kontinuiranog uzimanja lijekova, stresnog i uæurbanog naËina æivota, pretjerivanja u jelu i piÊu itd. Na æalost, u veÊini sluËajeva naπ organizam nije sposoban sam „izbaciti” sve πtetne tvari iz organizma koje su Ëesto uzrok veÊine naπih zdravstvenih problema (probavne tegobe, poviπenje masnoÊa, slabiji rad jetre i bubrega, usporen metabolizam, viπak kilograma, neËista koæa, oslabljen imunitet, sakupljanje tekuÊine u organizmu, sklonost alergijama…).

Detoksikacija je postupak kojim se preko sustava jetra-bubrezi-koæa potiËe uklanjanje πtetnih tvari iz organizma. Predstavlja prvi korak u poticanju zdravlja i vitalnosti organizma. Moæe se primjenjivati tijekom cijele godine za ËiπÊenje i obnavljanje organizma, prije ili uz tretman mrπavljenja, za uklanjanje celulita, kod poremeÊaja u probavi, razliËitih alergija i neËiste koæe…

Primum sirup i Primum kapsule tvrtke Specchiasol spravljeni su od odabrana ljekovitog bilja iz biouzgoja uz dodatak minerala. Primum sadræi iskljuËivo prirodne sa-

stojke, i to ekstrakte ljekovitog bilja (breza, potoËarka, vodopija, artiËoka, kopriva, ËiËak, siriπtara, povrtnica, sokovi πljive, jagode i marelice) te pravilno uravnoteæene minerale (magnezij, cink i kalij).

Primum proizvodi omoguÊuje prirodnu, brzu i uËinkovitu detoksikaciju organizma. Sve komponente sadræane u Primum sirupu ili kapsulama imaju dokazano pozitivan uËinak na detoksikaciju organizma ∑ potvren u meunarodnoj struËnoj literaturi i kliniËkim testiranjima.

Primum proizvodi tvrtke Specchiasol preporuËuju se za: ËiπÊenje i obnavljanje organizma, prije ili uz tretman mrπavljenja, za uklanjanje celulita, reguliranje probave, ubrzavanje metabolizma, razgraivanje masnoÊa, bolji rad jetre i bubrega, za poveÊanje prirodne otpornosti organizma, kod problematiËne koæe, za prevenciju i ublaæavanje alergija…

Uporaba Primum proizvoda vrlo je praktiËna i jednostavna. Dovoljno je uzeti jednu do dvije juπne ælice sirupa ili jednu do dvije kapsule dnevno s mnogo tekuÊine, po moguÊnosti obiËne vode.

SPECCHIASOL - MUDROST PRIRODE SAMO ZA VAS Informacije i savjete potraæite na adresi: Ro.Ra. Natura d.o.o.

Av.Vukovar 16, Zagreb, tel:01/3094-044, e-mail:ro.ra.natura@zg.htnet.hr

www.specchiasol.it

Samo u ljekarnama i biljnim drogerijama #34 VA©E ZDRAVLJE 93

94

samolijeËenje

Kako izbjeÊi mineralni manjak?

Prilagoeno prema: Selbstmedikation, Deutcher Apotheker Verlag, Stuttgart 2001.

Prikriveni manjak minerala - Iz preventivnih razloga treba obratiti paænju na dovoljnu opskrbu organizma mineralima i elementima u tragovima. Prikriveni manjak minerala moæe nastati zbog smanjena unosa ili poveÊanih potreba.

UnatoË uglavnom dobrim prehrambenim moguÊnostima, moæe doÊi do smanjena unosa kalcija i æeljeza kod æena te joda u podruËjima s nedostatkom toga minerala (planine). Uzrok moæe biti neodgovarajuÊa prehrana ili smetnje probavnog sustava, ali i poveÊana potreba za njima u sluËaju optereÊenja organizma (bolest, trudnoÊa, dojenje, sportske aktivnosti, kontakt s otrovnim tvarima kao πto su alkohol i nikotin). Latentno pomanjkanje dovodi do naknadno vidljivih teπkoÊa. Da bi se to izbjeglo, preporuËuje se profilaktiËka primjena sljedeÊih minerala: Kalcij ∑ za profilaksu osteoporoze - Manjak nastaje zbog nepravilne prehrane, poveÊanih potreba u trudnoÊi i razdoblju dojenja, smanjenja funkcije nadbubreæne ælijezde, pomanjakanja vitamina D i prehrane bogate fosfatima. Simptomi su poveÊana nadraæenost æivËanog sustava, grËevi u miπiÊima, smanjen osjet, a kroniËno pomanjkanje dovodi do promjene mijene tvari u kostima i osteoporoze. SprjeËava popratne bolesti koje se

94 VA©E ZDRAVLJE #34

mogu pojaviti veÊ u mladoj dobi (izgradnja kostiju traje do 30. godine).

Magnezij ∑ Kod grËeva u miπiÊima - Do manjka dolazi kod kroniËnih bolesti probavnog sustava, alkoholizma i uzimanja lijekova za izluËivanje vode (diuretici). Simptomi su poveÊana nadraæenost æivËanog sustava, grËevi u miπiÊima i listovima, lupanje srca (tahikardija). Æeljezo ∑ Za krvnu sliku i protiv ispadanja kose - Manjak se pojavljuje kod gubitka krvi (npr. kod menstruacije, krvarenja iz æeluca i crijeva) te smanjena unosa æeljeza u organizam. Simptomi su loπa krvna slika i anemija zbog pomanjkanja æeljeza. Tijekom koriπtenja preparata æeljeza mogu se javiti smetnje u probavnom sustavu, pa se preporuËuje uzimanje tijekom obroka uz dodatne manje koliËine C vitamina koji pospjeπuje resorpciju (iskoriπtavanje) æeljeza (npr. s Ëaπom soka naranËe).

Na iskoriπtavanje æeljeza u organizmu negativan utjecaj ima istodobno uzimanje lijekova za smanjenje æeluËane kiseline (atacidi) i antibiotika (tetraciklini).

Kalij ∑ Kod jakih proljeva i uporabe laksativa - Do pomanjkanja moæe doÊi zbog prekomjerna izluËivanja hormona aldosterona, kod Cushing sindroma, lijeËenja diureticima

(preparati tiazida) te kroniËne uporabe laksativa. Simptomi su slabost miπiÊa, smetnje u probavnom sustavu, smetnje u funkciji bubrega, EKG promjene. Akutne smetnje metabolizma kalija i popratne pojave zahtijevaju lijeËniËku intervenciju.

Jod ∑ Za sprjeËavanje nastanka guπavosti - Manjak joda Ëest je problem u podruËjima gdje pitka voda ne sadræi dovoljnu koliËinu toga minerala. Simptomi su smetnje rasta, zaostalost u duπevnom razvoju, usporavanje metabolizma i guπavost. Æene koje planiraju trudnoÊu ili su trudne trebaju paziti na unos joda jer manjak moæe prouzroËiti zastoj u razvoju ploda.

Cink ∑ Kod infekcija i oslabljena imuniteta - Manjak cinka vidljiv je tijekom rasta, kod bolesti bubrega, crijeva, πeÊerne bolesti i alkoholizma.

Sniæena koncentracija dokazana je i kod infektivnih bolesti. Lokalno cink ima antivirusno djelovanje na sluznice, jaËa obrambene snage organizma, skraÊuje vrijeme bolesti, prehlade i podræava lijeËenje akni.

Fluor ∑ Pomanjkanje se javlja uglavnom zbog nepravilne prehrane.

Simptomi su poveÊana sklonost karijesu. Tijekom razvoja zubi, a i kasnije preporuËljiva je uporaba pasti za zube koje sadræe fluor.

Minerali po mjeri modernog Ëovjeka Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Biolectra cink Cink kao sastojak brojnih enzima omoguÊuje ispravnu regulaciju rada svih stanica tijela i zbog toga je nezamjenjiv u procesima rasta i razvoja. OËuvanje sposobnosti imunoloπkog sustava da odræava zdravlje organizma ovisi o dovoljnu unosu cinka.

Nedostatak cinka moæe nastati njegovim nedovoljnim unosom, primjerice zbog jednoliËne ili preteæno vegetarijanske prehrane te tijekom dijeta za mrπavljenje. Znakovi nedostatka cinka mogu biti umor, poveÊana sklonost infekcijama, krhki nokti i kosa, dermatitis, poremeÊaji u menstruacijskom ciklusu, problemi s prostatom.

Svakodnevno uzimanje jedne Biolectra cink πumeÊe tablete sprjeËava manjak cinka u organizmu.

Biolectra æeljezo Æeljezo je nezamjenjivo za fiziËko i psihiËko zdravlje.

Nuæno je u procesu stvaranja crvenih krvnih zrnaca, eritrocita, a sudjeluje i u brojnim procesima izmjene tvari u organizmu.

Gubitak æeljeza za menstruacije te poveÊana potreba za njim tijekom rasta, trudnoÊe, dojenja i bavljenja sportom teπko se nadoknauju uobiËajenom prehranom. Biolectra æeljezo πumeÊe tablete, uz æeljezo, sadræe folnu kiselinu i vitamin B12, koji sudjeluju u stvaranju eritrocita. Vrlo bitnu ulogu ima i dodani vitamin C jer pospjeπuje iskoristivost æeljeza u organizmu.

Uzmite jednu πumeÊu tabletu dnevno i osjeÊajte se bolje.

U svim Biolectra proizvodima po 20 je pojedinaËno pakiranih πumeÊih tableta i ne sadræe πeÊer, πto ih Ëini pogodnima i za dijabetiËare.

Biolectra magnezij Magnezij je mineral æivotno vaæan ljudskom organizmu za pravilan rad æivaca i miπiÊa, osobito srca.

Uloge su mu brojne - sudjeluje u mineralizaciji kostiju pomaæuÊi apsorpciju i metabolizam kalcija i fosfora, sprjeËava i umanjuje grËeve, daje ËvrstoÊu zubnoj caklini te izravno sudjeluje u stvaranju energije u organizmu.

Pomanjkanje magnezija relativno je Ëesto zbog promjenjivih prehrambenih navika, a oËituje se kroz slabost, grËenje miπiÊa, muËninu i sl. Nedostatak magnezija poveÊava i moguÊnost pojave koronarne srËane bolesti, zloÊudnih bolesti, osteoporoze i poviπena krvnog tlaka.

Uzimanjem jedne do dvije Biolectra magnezij πumeÊe tablete na dan zadovoljit Êete dnevne potrebe organizma za tim mineralom.

96

mali, korisni

savjeti

Pravilna uporaba lijekova kada - koliko - s Ëime?

Dragi Ëitatelji, donosimo vam kratak, ali koristan prikaz moguÊih interakcija u sluËaju Ëesto koriπtenih minerala kalcija, magnezija i æeljeza.

spojeva. Ioni aluminija, magnezija i kalcija mogu dovesti i do oteæane resorpcije. Zbog toga je najbolje æeljezo uzimati nataπte. Meutim, zbog teπke podnoπljivosti i posljediËno æeluËanih tegoba, preporuËuje se uglavnom uz obrok.

Savjeti - Æeljezo-aspartat uzimati s dovoljno tekuÊine neposredno prije ili uz obrok te svakako izbjegavati kavu ili crni Ëaj. Kapi æeljezo-klorida pomijeπati s voÊnim sokom i uzeti uz hranu ili neposredno nakon jela.

Obojenje zuba moæe se izbjeÊi ako se naknadno uzme puno tekuÊine ili ako se zubi temeljito Ëiste. Æeljezo-fumarat uzimati s obrocima, a æeljezo-sulfat pola sata prije ili uz obrok.

Kalcij Kalcij je naπem organizmu nuæan za izgradnju kostiju i zuba, zgruπavanje krvi, prijenos æivËanih impulsa te kontrakciju miπiÊa. Kalcijacetat preporuËuje se osobama koje su na dijalizi i pate od kroniËnih bubreænih oπteÊenja. Kalcij-karbonat i kalcij-citrat uzimaju se zbog manjka kalcija u organizmu i kao suportivna terapija u profilaksi osteoporoze. U visokim dozama kalcij se takoer preporuËuje za terapiju i zaπtitu od alergija.

Interakcije s hranom - Kalcij se razgrauje i resorbira u probavnom sustavu. Ako hrana i piÊe sadræe puno fosfata, primjerice Coca-Cola, moguÊnost resorpcije se smanjuje jer fosfati na sebe veæu kalcij.

Savjeti - Kalcij-acetat uzimati neposredno prije ili uz obrok s malo tekuÊine, i to raspodijeljeno u dozama tijekom dana. Kalcij-citrat preporuËuje se uzeti nataπte s puno tekuÊine. Osobe koje pate ili su sklone stvaranju kamenca u mokraÊnim putevima svakako trebaju paziti na to da tijekom terapije unose dovoljno tekuÊine u organizam.

Æeljezo Kako je æeljezo nuæno za izgradnju crvenih krvnih zrnaca, a naπ organizam ne moæe ga sintetizirati te se jedino moæe unijeti hranom, u 96 VA©E ZDRAVLJE #34

Mirna RadoπeviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Magnezij

sluËajevima nedostatka æeljeza, odnosno slabokrvnosti, koriste se preparati koji sadræe soli æeljeza.

Interakcije s hranom - Æeljezo se resorbira po potrebi. Biljna hrana, sastojci kave i crnog Ëaja, mlijeko, oksalati i fosfati mogu znatno utjecati na iskoristivost æeljeza u organizmu. Razlog je tomu πto dolazi do stvaranja teπko topljivih kompleksa i

Magnezij je potreban za pravilan rad miπiÊa i æivaca, regulaciju probave te odræavanje zdravih kostiju. Preparati magnezija koriste se uglavnom kod grËeva u miπiÊima, pojaËanih psihofiziËkih napora, migrene te srËanih tegoba.

Interakcije s hranom - Proteini, masna hrana, uzimanje piÊa bogatih fosfatima, pojaËana konzumacija soli i alkohola te dijete mogu dovesti do manjka magnezija zbog poremeÊaja u njegovoj iskoristivosti u organizmu.

Savjeti - Spojevi magnezija trebali bi se uzimati jedan do pola sata prije obroka. Jedino se magnezij-orotat preporuËuje uz obrok. Visoke doze Ëesto izazivaju proljev. PreporuËena je dnevna doza 250-350 mg, a kod nekih osoba proljev se moæe javiti veÊ nakon 350-500 mg na dan.

98

vodiË

kroz pretrage

Lipidi u krvi

Renata Laπkaj, dipl. ing. med. biokemije Odsjek za medicinsku biokemiju, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran MihaljeviÊ, Mirogojska 8, Zagreb

PoremeÊaji metabolizma lipida danas su relativno Ëesta pojava, pri Ëemu su ËeπÊi poremeÊaji vezani uz poveÊanje nego uz smanjenje koncentracije lipida Jedan je od najuËestalijih problema kako u medicini tako u svakodnevnom æivotu prekomjerna teæina. NajËeπÊe je posljedica nepravilne prehrane i nedovoljne fiziËke aktivnosti, a moæe se javiti i kao posljedica nasljednih poremeÊaja u organizmu.

Kao rezultat pretilosti javljaju se bolesti poput ateroskleroze i bolesti srca.

Pretrage koje se danas koriste u dijagnostici tih bolesti su odreivanje kolesterola, triglicerida i ukupnih lipida u krvi.

Najvaæniji lipidi u plazmi su kolesterol, trigliceridi, fosfolipidi i slobodne masne kiseline, a u rutini se najËeπÊe odreuju samo kolesterol i trigliceridi.

Kolesterol u krvi Kolesterol ima strukturu steroida.

Oko 2/3 kolesterola u plazmi je esterificirano masnim kiselinama tvoreÊi estere kolesterola. U rutinskim metodama mjeri se ukupan kolesterol i ne 98 VA©E ZDRAVLJE #34

razlikuje se neesterificirani od esterificiranog oblika. U krvi je kolesterol vezan za lipoproteine, najveÊim dijelom u ß-lipoproteinima, ali ga sadræe i drugi lipoproteini. Koncentracija kolesterola u serumu ovisna je o dobi i spolu te se s godinama povisuje tako da maksimum dostiæe izmeu 45. i 60. godine, a onda poËinje opet lagano opadati.

Referentne vrijednosti razlikuju se ovisno o metodama koje se koriste za odreivanje. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), gornja je granica 5,2 mmol/L.

koncentracija posljedica je smanjena izluËivanja i prijelaza kolesterola u druge steroidne tvari. Sve su to sluËajevi tzv. sekundarne hiperkolesterolemije, a kod primarne hiperkolesterolemije defekt je u samom metabolizmu kolesterola. Poznato je da postoji veza izmeu hiperkolesterolemije i sve veÊe uËestalosti koronarnih bolesti i infarkta miokarda te se sve viπe istraæuju uzroci i moguÊnosti lijeËenja. Zato treba opÊenito smanjiti unos hrane, tj. kalorija jer kolesterol nastaje i iz drugih izvora hrane koji sadræe acetate. Razlikujemo kolesterol iz HDL-lipoproteina koji nije πtetan, suprotno kolesterolu iz LDL-lipoproteina, ima i protektivno djelovanje i πtiti od koronarnih bolesti.

Hipokolesterolemija (smanjene vrijednosti kolesterola) je puno rjea i obiËno se javlja kod poveÊane funkcije πtitne ælijezde, u teπkim oπteÊenjima jetre, cirozi, teπkim kroniËnim hepatitisima i nekim malignim oboljenjima.

Trigliceridi KliniËka vrijednost - Poviπenu koncentraciju kolesterola u krvi (hiperkolesterolemija) nalazimo u poËetnoj fazi hepatitisa, opstruktivnom ikterusu (æutici zbog nemoguÊnosti otjecanja æuËi), bubreænim bolestima (lipoidnoj nefrozi, nefritisu), hipotireozi (smanjenoj funkciji πtitne ælijezde) i dijabetesu (πeÊernoj bolesti). Kod πeÊerne bolesti poviπena

Trigliceridi koji hranom dospijevaju u tanko crijevo razlaæu se u masne kiseline i glicerol koji se resorbira u stanicama crijevne sluznice. Takvi trigliceridi koji se dalje transportiraju u hilomikronima nazivaju se egzogeni (vanjski), a trigliceridi nastali u jetri i masnom tkivu nazivaju se endogeni (unutarnji).

www.oktal-pharma.hr

Poviπene koncentracije triglicerida (hipertrigliceridemija) nalazimo kod πeÊerne bolesti, opstruktivne æutice, nefroze i smanjene funkcije πtitnjaËe.

Sve su to sekundarne hipertrigliceridemije, a primarne hipertrigliceridemije javljaju se u nekim tipovima poremeÊena metabolizma lipoproteina.

Smanjena koncentracija triglicerida (hiptorigliceridemij) od manje je dijagnostiËke vrijednosti i priliËno je rijetka.

Lipoproteini Lipidi u plazmi potjeËu dijelom iz hrane (egzogeni) ili su sintetizirani u organizmu (endogeni). Oni su gotovo netopivi u vodi i prenose se u tjelesnim tekuÊinama u obliku kompleksa s proteinima koje zovemo lipoproteini. Lipoproteini se sintetiziraju obiËno u jetri ili u crijevima, a nakon izluËivanja modificiraju ih razni enzimi.

Lipoproteini se dijele prema razlici u gustoÊi koja je odraz njihove veliËine. ©to u kompleksu ima viπe lipida, to je on veÊi i manja mu je gustoÊa.

Razlikujemo Ëetiri glavne vrste lipoproteina: • hilimikroni - prenose egzogene lipide od probavnog sustava do svih stanica • VLDL (lipoproteini vrlo male gustoÊe) - prenose endogene lipide iz jetre do stanica • LDL (lipoproteini male gustoÊe) - nastaju iz VLDL-a i prenose kolesterol do stanica • HDL (lipoproteini velike gustoÊe) - prenose kolesterol od stanica do jetre

PoremeÊaj metabolizma lipida PoremeÊaji metabolizma lipida danas su relativno Ëesta pojava. Pritom

su ËeπÊi poremeÊaji vezani uz poveÊanje nego uz smanjenje koncentracije lipida. Meutim, kako su lipidi u krvi vezani uz lipoproteine, ispravnije je upotrebljavati naziv hiperlipoproteinemije.

U serumu uzetom 12 sati nakon zadnjeg obroka hilomikrona nema jer se oni brzo razgrauju. Ali kako se æeludac poslije masnog obroka hrane sporo prazni te se joπ nekoliko sati vrπi reasorpcija iz crijeva, serum moæe biti mlijeËno zamuÊen. Zato je vaæno da pacijent 12 sati prije uzimanja krvi ne jede.

Primarne hiperlipoproteinemije - uzrok su poremeÊaja u metabolizmu lipoproteina i one su nasljedne. Danas je opÊenito prihvaÊena klasifikacija, tj. podjela na tipove koju je dao Fredrickson. Prema njoj razlikujemo πest tipova hiperlipoproteinemija: • Hiperlipoproteinemija tipa I - Smanjena je aktivnost enzima lipoprotein lipaze te je stoga produljeno poluvrijeme æivota hilomikrona. Serum je zato mlijeËno zamuÊen, a ako se ostavi preko noÊi u hladnjaku, izbistri se i na vrhu se skupi masan sloj. Kako hilomikroni sadræe egzogene trigliceride, njihova je koncentracija poviπena, dok je koncentracija kolesterola normalna. Ovaj je tip rijedak, a javlja se u mlaim danima.

• Hiperlipoproteinemija tipa IIa - U serumu su poveÊani ß-lipoproteini koji su nosioci kolesterola.

Uzrok je tome poremeÊena razgradnja LDL-a. U tipu hiperlipoproteinemije IIb uz ß-lipoproteine poveÊani su i pre-ß-lipoproteini, pa zato uz kolesterol i endogeni trigliceridi.

• Hiperlipoproteinemija tipa III Karakterizirana je pojavom atipi-

Ëne lipoproteinske frakcije koja se na elferogramu pojavljuje kao “πiroka beta” frakcija. Koncentracije kolesterola i triglicerida jako su poviπene. PoremeÊaj je u enzimu lipoprotein lipazi pa se ne stvara normalno LDL. • Hiperlipoproteinemija tipa IV - Jako su poveÊani trigliceridi, pa se frakcija ocrtava kao jaka pre-ß zona. Ovaj je tip vrlo Ëest, a uzrok mu je pojaËana sinteza VLDL-a u jetri.

• Hiperlipoproteinemija tipa V - Na elferogramu osim hilomikrona poviπeni su i pre-ß lipoproteini, koncentracija triglicerida u serumu je jako poviπena dok je kolesterol samo umjereno poviπen.

Tip I i V nalaze se obiËno i kod πeÊerne bolesti.

Sekundarne hiperlipoproteinemije - uzrokovane su drugim bolestima (hipotireoza, kolestaza, nefroza...).

Kako se pacijent treba pripremiti za vaenje krvi?

Slika lipida i lipoproteina u serumu je promjenjiva i na nju utjeËu mnogi Ëimbenici: hrana, puπenje, uzimanje alkohola, promjena poloæaja tijela i stresovi. PoËetno stanje i razvoj bolesti mogu se ocijeniti samo na osnovi analize uzoraka koji su vaeni pod standardnim uvjetima.

Pacijent ne smije 12 sati prije vaenja krvi konzumirati hranu i alkohol.

Takoer je poæeljno da pacijent nije izloæen stresnim situacijama jer to moæe dovesti do laæno sniæenih vrijednosti.

#34 VA©E ZDRAVLJE 99

100

biljna

ljekarna

Ljekovita kraljica cvijeÊa Marijana Lisov, mr. pharm.

svoga roda i πto je susreÊemo na njihovim grbovima. Zaljubljenici hortikulture, opsjednuti ljepotom ruæe, potrudili su se da upornim ukrπtanjem i kalemljenjem cvijet dovedu do savrπenstva. Postoji nekoliko tisuÊa raznih oblika, veliËina i boja ruæa. Iπlo se tako daleko da je, u nastojanju da se postigne zadivljujuÊi izgled, zanemaren miris.

RazliËitih je vrsta ruæa sve viπe, a ruæiËnjaka sve manje u korist rasadnika u kojima se ta kraljica cvijeÊa gaji pod plastenicima i na nepreglednim plantaæama. Prelijepi cvjetovi pruæaju uæitak za oko i Ëine nas sretnima. Iako se teπko odvojiti od izuzetnih, kultiviranih oblika, zadræimo se na vrstama koje imaju moÊ utjecati na zdravlje i ljepotu, a to su ruæa galska (Rosa Gallida), ruæa stolista (Rosa centifolija), turska ruæa (Rosa damascena) te u nas posebno rasprostranjena divlja ruæa (Rosa canina).

Ljepota i ljekovitost koje osvajaju

Ruæu nazivaju kraljicom cvijeÊa.

Postojbina joj je Kina, odakle je prenesena u druge azijske zemlje, a potom preko Bliskog istoka u Europu.

Po njoj je cijela porodica biljaka dobila naziv Rosaceae. To govori o domi100 VA©E ZDRAVLJE #34

nantnome mjestu ruæe meu srodnicima jer posjeduje najizrazitije zajedniËke osobine.

Ruæa osvaja ljepotom, pa ne Ëudi πto su je mnogi moÊnici joπ u srednjem vijeku odabirali za obiljeæje

Ruæine latice sadræe eteriËna ulja, tanine, πeÊer, limunsku, jabuËnu, vinsku i jantarnu kiselinu te niz aromatiËnih djelotvornih tvari. »aj od cvijeta ruæe koristi se uvijek kada je potreban prirodni naËin lijeËenja.

Izvanredno je sredstvo za grgljanje kod bolesti grla, upale i otoka glasnica. Njime se moæe ispirati nos kod teπkih prehlada, a uËinkovito regulira crijevnu mikrofloru poremeÊenu uzimanjem antibiotika. Primjenjuje se i u ginekologiji kod pojave bijelog pranja.

Ruæin Ëaj Ëisti jetru, poboljπava njezin

rad i jaËa æivce, a samim tim osigurava miran san. Kupanje u ruæinu odvaru blaæi nadraæaj koæe, posebno na mjestima zahvaÊenima ekcemom. Zato postoji izreka: „Kada koæa præi, obrati se ruæi”. Od ruæinih latica pripremaju se i kupke za smanjenje reumatskih bolova.

Ljekovitost ruæina cvijeta bila je poznata i Aviceni. On ga je koristio u lijeËenju tuberkuloze pluÊa. I znameniti francuski travar Maurice Messegue, u svoje vrijeme osoba svjetskoga glasa, najviπe je zagovarao lijeËenje ruæama. U Europi poznat bugarski travar Dimitar Karaivanov sastavio je recept za izradu ruæina octa. Prema njegovim uputama, 125 g svjeæih latica ruæe treba preliti jednom litrom kvalitetna bijeloga vinskog octa i ostaviti da odleæi devet dana.

Ocat je upotrebljiv za obloge i umivanje kod oπteÊenog tena. Posebno se pokazao uËinkovit za ublaæavanje svrbeæa raznog podrijetla, pri ispiranju upaljenih desni i uklanjanju staraËkih pjega.

Turska ruæa (ul ruæa, Rosa damascena) najviπe se uzgaja u Bugarskoj za proizvodnju ulja. Za jednu litru potrebno je oko 3000 kg cvjetnih listiÊa, pa je zbog toga ulje vrlo skupo. Upotrebljava se za izradu parfema i likera.

Iz istoga razloga ruæe se uveliko uzgajaju i u Francuskoj, Iranu i Sudanu. KozmetiËki preparati od ruæina ulja spravljani su joπ u starom Egiptu i Rimu, a i danas su vrlo zastupljeni.

Ruæa naπeg podneblja Rosa canina ruæa je naπeg podneblja. Nju u vidu grmova susreÊemo na svakome mjestu. Listovi su joj perasti, naizmjeniËno rasporeeni, nazubljenih ivica. Cvijet ima jednorednu ruæiËastu krunicu, posebno intenzivna mirisa.

Nakon cvjetanja latice otpadnu, a ostaje zeleni, mesnati ovoj, pun sitnih plodova pokrivenih svilenkastim dlaËicama. Do kraja kolovoza ovoj pocrveni, a s prvim mrazom omekπa. Vrlo je ukusan, aromatiËan i bogat C vitaminom.

Narod ga smatra ruæinim plodom i zove ga πipurak.

UËinkovit je kod proljeva (dijareje) jer sadræi tanine. Uveliko se koristi za spravljanje pekmeza i napitaka, a u sluËajevima poveÊane potrebe za C vitaminom, primjerice u vrijeme gripe i prehlade, πipurkov Ëaj posebno se preporuËuje.

102

struËne

Hrana bogata πeÊerom poveÊava rizik za fetuse

Izvor: www.pliva zdravlje.hr /BBC News Objavljeno: 1. 12. 2003.

Konzumacija hrane bogate πeÊerom u trudnoÊi poveÊava rizik za pojavu poroajnih defekata, kaæu znanstvenici s University of California.

UsporeujuÊi prehranu 454 majke koje su rodile djecu s defektima kraljeπnice s prehranom 462 æene koje su rodile zdravu djecu, znanstvenici su zakljuËili da konzumacija velikih koliËina hrane bogate πeÊerom udvostruËava rizik. Rizik za pojavu defekata kraljeπnice bio je Ëetiri puta veÊi kod pretilih trudnica. IstraæivaËi su se koncentrirali na hranu koja uzrokuje brzo poveÊanje razine glukoze u krvi, primjerice Ëokoladne kekse, med, neka osvjeæavajuÊa piÊa, bijeli kruh, bijelu riæu, krumpir, æitne pahuljice i kuhanu mrkvu. Znanstvenici vjeruju da nagli porast razine glukoze u krvi utjeËe na razvoj neroene djece, posebno kraljeπnice. Stoga istraæivaËi trudnicama preporuËuju ËeπÊu konzumaciju hrane koja rezultira sporijim rastom razine glukoze - zeleno povrÊe, svjeæe voÊe te tjesteninu proizvedenu od integralnog zrna.

Uzroci nasilna ponaπanja djece Izvor: www.pliva zdravlje.hr /BBC News Objavljeno: 13. 11. 2003.

Bebe majki koje su patile od postporoajne depresije imaju veÊe izglede da Êe postati nasilna i agresivna djeca.

Britanski znanstvenici s Cardiff Universityja u 122 obitelji pratili su odrastanje djece do 11 godina. Otkrili su da djeËaci Ëije su majke tri mjeseca nakon poroda patile od depresije imaju veÊe izglede da Êe sudjelovati u tuËnjavama s vrπnjacima ili da Êe imati disciplinskih teπkoÊa u πkoli. Ta je pojava bila najuoËljivija kod djece Ëije su majke od depresije patile nekoliko puta. Kod djevojËica nije utvren poveÊan rizik za agresivno ponaπanje. Te rezultate znanstvenici objaπnjavaju nesposobnoπÊu djece da kontroliraju emocije, no nisu

zanimljivosti

sigurni kako je takvo ponaπanje povezano s postporoajnom depresijom majki.

Pretpostavljaju da majËini hormoni imaju izravan utjecaj na razvoj djeteta te da majke koje pate od depresije imaju teπkoÊa u komunikaciji s bebama u ranoj fazi njihova razvoja.

Otkriven novi gen za rak dojke i rak jajnika Izvor: www.pliva zdravlje.hr /BBC News Objavljeno: 26.11.2003.

Britanski znanstvenici s Cambridge Universityja otkrili su gen koji moæe prouzroËiti spontanu pojavu raka dojke i raka jajnika.

Prijaπnja istraæivanja pokazala su da æene koje naslijede defektni oblik BRCA gena imaju veÊi rizik obolijevanja od tih oblika raka. Novootkriveni gen nazvan EMSY blokira djelovanje normalna oblika BRCA i tako poveÊava izglede za obolijevanje kod osoba koje inaËe nisu izloæene posebnom riziku. IstraæivaËi se nadaju da Êe ovo istraæivanje rezultirati razvojem novih testova koji Êe omoguÊiti pravodobno predvianje razvoja raka dojke i raka jajnika. Testiranjima stotina uzoraka tkiva utvreno je da se dodatna kopija EMSY gena nalazi u 13 posto tumora dojke i 17 posto tumora jajnika. Dodatna kopija EMSY gena nikad nije pronaena u zdravom tkivu niti u drugim tipovima tumora. »ini se da EMSY ima vaænu ulogu u razvoju agresivnih oblika raka dojke - æene Ëiji su tumori sadræavali dodatnu kopiju toga gena æivjele su dvostruko kraÊe od ostalih pacijentica.

Zdravlje adolescenata sve loπije Izvor: www.pliva zdravlje.hr /Hina Objavljeno: 14. 12. 2003.

Zdravlje adolescenata je poput tempirane bombe, upozoravaju lijeËnici iz Britanske medicinske udruge.

Od prekomjerne tjelesne teæine ili pretilosti pati svaki peti adolescent. Ista stopa vrijedi i za depresiju i anoreksiju, piπe u izvjeπÊu Britanske medicinske udruge. Ti su problemi sve ËeπÊi zbog sve neraznovrsnije prehrane, nedovoljne tjelovjeæbe,

pretjerane konzumacije alkohola, droge i puπenja. Manje od 15 posto djevojËica u dobi od 13 do 15 godina jede preporuËene koliËine voÊa i povrÊa. Gotovo Ëetvrtina djeËaka u dobi od 15 i 16 godina puπilo je u tjednu koji je prethodio istraæivanju, a petina njih uzelo je drogu u mjesecu koji mu je prethodio, piπe New Scientist.

Pogorπava se i spolno zdravlje adolescenata. Svaka deseta djevojka u dobi od 16 do 19 godina vjerojatno je zaraæena klamidijom, πto moæe uzrokovati neplodnost i izvanmateriËnu trudnoÊu.

UËestalost trudnoÊe u pubertetu je visoka i iznosi oko tri posto. Zbog svega toga Britanska medicinska udruga poziva na usvajanje opÊega plana za uklanjanje uzroka pogorπanja zdravlja adolescenata te preporuËuje zabranu reklamiranja alkohola i poviπenje cijene cigareta, kako bi bile nedostupnije adolescentima. Mentalno zdravlje adolescenata moglo bi se poboljπati pouËavanjem temeljnih druπtvenih vjeπtina te sprjeËavanjem nasilja u πkolama. Spolno zdravlje trebalo bi popraviti boljim obrazovanjem o spolnosti, lakπim pristupom kontracepcijskim sredstvima i povjerljivim savjetovanjem sa struËnjacima.

Povezanost testosterona i Alzheimerove bolesti Izvor: www.pliva zdravlje.hr / The Washington Times Objavljeno: 28. 1. 2004.

Nova studija pokazuje da muπkarci kod kojih se znatno smanji razina testosterona imaju veÊi rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti.

AmeriËki znanstvenici iz National Institute on Aging prouËavali su podatke koji se odnose na 574 muπkarca u dobi od 32 do 87 godina. U 19-godiπnjem istraæivanju znanstvenici su pronaπli dokaze da muπkarci s poviπenom razinom tzv. slobodnog testosterona, odnosno testosterona u krvotoku koji nije povezan s proteinima, imaju manji rizik obolijevanja od Alzheimerove bolesti. IstraæivaËi vjeruju da prisustvo testosterona u krvnim æilama u mozgu moæe sprijeËiti degeneraciju stanica. Neka ranije provedena istraæivanja sugeriraju da estrogen obavlja sliËnu funkciju kod æena.

VA©E ZDRAVLJE ‹ON LINE› www.vasezdravlje.com 102 VA©E ZDRAVLJE #34

104

predstavljamo

knjige

ELEKTROKARDIOGRAM Prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ i suradnici

TJELESNI SAT Dr. Michael Smolensky i Lynne Lamberg

Bolesti srca pri vrhu su uËestalosti meu naπim puËanstvom. Najvaænija je objektivna metoda dijagnostike elektrokardiogram. Udæbenik koji obuhvaÊa to vaæno poglavlje interne medicine-kardiologije sastoji se od devet osnovnih cjelina, a svaka je cjelina podijeljeno na 29 tema. RijeË je o rukopisu koji prema koncepciji i naËinu izlaganja predstavlja doprinos prouËavanju EKG entiteta. Sadræi i podatke o uËestalosti EKG promjena u naπoj sredini, kod osoba mlae (od 22 do 41 godine), srednje (od 35 do 54) i starije dobi (viπe od 65), dobivene kliniËkoepidemioloπkim terenskim studijama.

Djelo je to vrjednije jer donosi mnogo podataka koji nisu zastupljeni u drugim sliËnim udæbenicima, od elektrofizioloπkog ispitivanja provodnog sustava srca, elektriËne stimulacije srca, kvantifikacije infarka miokarda analizom EKG trake, dinamiËnim elektrokardiogramom koji se snima tijekom 24 sata, s telemetrijom i telefonskim prijenosom impulsa za analizu. Posebno su izneseni entiteti u kojima se mogu dogoditi promjene u EKG-u, od besvjesnih stanja do „bolesti mrπavosti” (anoreksija nervoza). Navedene su EKG posebnosti u djece, sportaπa i osoba starije dobi. Pregledno je napisano poglavlje o umijeÊu oËitavanja i vrednovanja promjena u elektrokardiogramu. U knjizi je predstavljeno cjelovito znanje o prouËavanju elektrokardiograma, korisno kako studentima medicine tako lijeËnicima.

Idealan primjer preklapanja alternativne i akademske medicine!

PodruËje bioritmova sve donedavno bilo je iskljuËivo u domeni alternativne medicine. Unatrag desetak godina preraslo je u priznatu znanost kronobiologiju, a potom u kronomedicinu. Temeljna je postavka kronomedicine da naπim tijelom i zdravljem upravlja unutarnji senzor, tjelesni sat. RijeË je o skupini æivËanih stanica koja oblikom i veliËinom odgovara tiskanom slovu „v”, a smjeπtena je u hipotalamusu.

Nedavno je u nas objavljena knjiga Tjelesni sat (izvorni naziv: The Body Clock) autora dr. Michaela Smolenskog (jednog od najveÊih svjetskih autoriteta u kronomedicini) i znamenite medicinske novinarke Lynne Lamberg. Autori su znanstveni jezik i spoznaje uspjeli pretoËiti u vrlo teËno i zanimljivo znanstvenopopularno πtivo. Knjiga je dospjela meu deset najprodavanijih knjiga o zdravlju u Americi i zauzela prvo mjesto na top-listi ponajveÊe svjetske internet knjiæare www.amazon.com. Upravo je zato kritiËar prestiænog New York Timesa napisao: „I najnepovjerljiviji Êe Ëitatelj ostati zarobljen uvjerljivoπÊu ove knjige!”

Prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ

104 VA©E ZDRAVLJE #34

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

BOLESTI OKA Joπko Pavan, dr. med.

Ova je knjiga rezultat dubokog autorova uvjerenja da bi lijeËnik i njegov pacijent trebali biti partneri u svladavanju bolesti. A da bi takvo neπto bilo moguÊe, pacijent treba znati πto viπe o svojoj bolesti i moguÊnostima lijeËenja. Dakle, kako i sam autor kaæe, odgovornost leæi podjednako na obje strane - ljeËnik je duæan sve objasniti i napraviti sve πto je u njegovoj moÊi da pomogne pacijentu, a pacijent ima pravo, ali i obavezu aktivno i zainteresirano sudjelovati u svim terapijskim postupcima.

Sadræaj ove knjige su misli pretoËene u rijeËi koje daju jasnu poruku da Êemo nakon odreenih saznanja o oku, njegovoj funkciji i bolestima koje mu prijete, drukËije razmiπljati i cijeniti ono πto imamo.

Dakle, knjiga je namijenjena svim a koji cijene svoje zdravlje i nastoje ga oËuvati πto je moguÊe dulje, svjesno prihvaÊajuÊi bolest kao neizbjeæan, sastavni dio æivota.

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.