IZDAVAČ Oktal Pharma d.o.o. Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr Z A IZDAVAČA Branko Parag, mag. pharm. REDAKCIJA I MARKETING Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 768 vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com GL AVNA UREDNICA Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEK TORICA Zrinka Gabelica Toplek, prof. STRUČNI KOLEGIJ
DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola FIZIKALNA MEDICINA prof. dr. sc. Simeon Grazio GINEKOLOGIJA prof. dr. sc. Višnja Latin INTERNA MEDICINA prof. dr. sc. Petar Kes akademik Davor Miličić prof. dr. sc. Željko Metelko prof. dr. sc. Rajko Ostojić NEUROLOGIJA Vida Demarin, akademkinja OFTALMOLOGIJA prof. dr. sc. Zdravko Mandić OPĆA MEDICINA Ljiljanka Jurković, dr. med. OTORINOLARINGOLOGIJA prim. mr. sc. Krešo Zurak PEDIJATRIJA prof. dr. sc. Milivoj Jovančević PSIHIJATRIJA prof. dr. sc. Miro Jakovljević DIZ A JN I PRIPREMA Z A TISAK HAND Creative d.o.o. Štefanovečka 10 10000 Zagreb www.hand.hr TISAK Radin print d.o.o. Gospodarska 9 10431 Sveta Nedelja www.radin.hr NAKL ADA 60.000 kom. PERIODIK A kvartalno
Riječ urednice Iako je kalendar sk i počelo, proljeće je još uvijek nekako sramežljivo, a zima kao da ne može odustati od svoje vladavine. No, i njoj će doći kraj, kao i svemu što nas inače baš ne veseli. Tako je u prirodi poslije kiše uvijek dolazi sunce, a tako je i u životu - nakon loših dana dođu i oni dobri, zbog kojih brzo zaboravimo one koji su prethodili. Ne mogu (ili ne želim) ni zamisliti kako bi bilo da nije tako. Mijene su u nama, ali i svuda oko nas, i tako su životne. I koliko god nam u nekim situacijama odgovara da se ništa ne mijenja, promjene prije ili kasnije postaju dio naše svakodnevice, htjeli mi to ili ne. E, tu sad u praktičnom smislu stupa na snagu Darwinova teorija evolucije koja se poziva ponajprije na prirodni odabir ili selekciju koja pak uništava jedinke slabije prilagođene uvjetima života, a podupire one bolje prilagođene. Drugim riječima, ako želiš preživjeti, prilagodi se... O tome kako se nosimo s promjenama ovisi koliko će one utjecati na našu unutarnju ravnotežu i životni sklad. No, ako pri tome i padnemo, bitno je da ponovno ustanemo i krenemo dalje, bogatiji za još jednu pobjedu nad samim sobom i za još jedno životno iskustvo. Ustvari, tek odmakom vremena pomalo počinjemo razumijevati i shvaćati neke stvari te koliko su nas ti padovi izgradili i formirali ovakvima kakvi danas jesmo. Kad vas nešto slomi, svakako ne donosite odluke naprečac, nego „prespavajte“ dan, dva, tri ili koliko god treba dok vaš mentalni sklop ne smogne snage da se tome nečemu oduprete i ne pronađete motivaciju i snagu da ponovno ustanete. U međuvremenu, radite na sebi, snažite svoj duh i svoje tijelo jer, što budete jači, možda će biti i manje „padova“, a kad se i dogode, moguće je da ćete brže „ustati“. Iskoristite proljetni uzlet i u skladu s njim procvjetajte i vi.
Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica
Sadržaj 4 10 18
PROLJEĆE NA TANJURU NEUGODAN ZADAH PLAZMA U ESTETSKOJ KIRURGIJI
22 VITAMIN D 24 ROBOTSKA
NEUROREHABILITACIJA
28 32
HPV GENITALNE VIROZE PREHRANA U TRUDNOĆI I DOJENJU
36 INTIMNOST NAKON PORODA 38 ULKUSNA BOLEST 42 CELIJAKIJA 44 LJEKARNIČKE USLUGE 46 PROBIOTICI VEGANSKOG IZVORA
48 GLAUKOM 50 KORTIZOL 54 ORALNA REHIDRACIJSKA OTOPINA
58 URINARNE INFEKCIJE 62 KADA OPERIRATI TONZILE 64 DIJETE U BOLNICI 68 NESANICA 72 OGOVARANJE 76 MUŠKI KLIMAKTERIJ 78 ZDRAVA LEĐA 82 BILJNA LJEKARNA: sjetveni podlanak
84 88
DENTALNA ORDINACIJA: rano otkrivanje oralnog karcinoma PREDSTAVLJAMO KNJIGE
Sljedeće izdanje LIPANJ 2018. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 1
MedicinaINFO
Pripremila: Tena Osrečak, mag. comm.
lizu procjene preživljavanja. Model koji je dobiven za predviđanje kategorije kojoj pripada određeni pacijent temeljen je na stvarnom preživljavanju. Učinak modela potvrđen je zasebnom primjenom na skupini bolesnika sa simptomskom koštanom metastazom. Jednostavnost i lakoća korištenja modela olakšavaju i ujedno potiču na njegovo svakodnevno korištenje kod pacijenata s koštanim metastazama, kako bi im se omogućio što kvalitetniji život. Istraživački tim vjeruje da bi njihov model mogao u budućnosti biti od velike pomoći u klasifikaciji tumora i individualiziranoj terapiji karcinoma.
VITAMIN B3: potencijal liječenja Alzheimerove bolesti www.medicalnewstoday.com, 9. veljače 2018.
METASTAZE U KOSTIMA: procjena stope preživljavanja www.news-medical.net, 9. veljače 2018.
Novoprovedena studija otkrila je poseban trofaktorski model koji liječnicima pomaže u procjeni i odlučivanju o daljnjim fazama liječenja kod osoba koje imaju metastaze u dugim kostima. Uz pomoć ovog modela (alata) liječnici mogu pouzdano procijeniti te spriječiti pretjerano liječenje i zanemarivanje pacijenata. Voditelj studije dr. J. J. Willeumier sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj navodi kako njegov tim istraživača vjeruje da upravo ovaj model može pomoći liječnicima odabrati najprikladniji tretman za pacijente oboljele od simptomskih koštanih metastaza. Liječnici i kirurzi često su stavljeni u položaj da moraju odrediti koliko dugo će pacijent još živjeti kako bi mu omogućili najbolju terapiju, odnosno da mu se maksimizira kvaliteta života. Što točnije procjene preživljavanja bitne su da bi se izbjeglo prekomjerno liječenje, odnosno kako bi se što manje mučilo pacijenta terapijama od kojih možda u konačnici neće imati mnogo koristi. A takvih procjena trenutačno baš i nema ili su rijetke kad je riječ o pacijentima s metastazama u dugim kosti2 | Vaše zdravlje #108
ma. Istraživački tim u svome istraživanju analizirao je 1520 bolesnika koji su liječeni od simptomskih koštanih metastaza u šest nizozemskih bolnica od 2000. do 2013. godine. Najčešće sijelo primarnog tumora bilo je u dojci i plućima. Glavni simptomi koji zahtijevaju liječenje bili su bolne koštane lezije i otežavajuće patološke frakture. Istraživački tim odredio je tri nezavisna prediktora preživljavanja kod pacijenata s metastazama u kralježnici, koja su primijenili na pacijentima s metastazama u dugim kostima: klinički profil primarnog tumora (kod bolesnika s koštanim metastazama profil je bio „povoljan“ – dulji život – kod onih s primarnim karcinomom dojke, ali nepovoljan – kraći život – kod osoba s primarnim karcinomom pluća), status izvedbe (standardni rezultati prema Kanofskyjevoj ljestvici, prema kojoj se procjenjuje opće tjelesno stanje bolesnika za obavljanje svakodnevnih zadataka) i prisutnost metastaza (organa/mozga uz metastaze u dugim kostima). Ovisno o individualnoj kombinaciji tih faktora kod svakog pacijenta (svrstavani u grupe s prosječnim vremenom), preživljavanja su 29,1 mjesec, 10,5 mjeseci, 4,6 mjeseci te 2,2 mjeseca. Istraživači su napravili jednostavan dijagram tijeka za ana-
Novo istraživanje otkriva spoj koji sprječava oštećenje mozga kod miševa. Supstancija ima oblik vitamina B3, a rezultati istraživanja najavljuju velik potencijal za liječenje Alzheimerove bolesti kod ljudi. U provedenoj studiji dokazano je kako visoke doze nikotinamida, koji se referira kao B3, imaju utjecaj na gubitak pamćenja kod miševa s Alzheimerom. Nova studija usmjerena je na istraživanje učinka nikotinamid ribozida (u daljnjem tekstu NR), jednog od oblika vitamina B3, i njegove povezanosti s Alzheimerom kod miševa. Istraživanje je proveo dr. Vilhelm A. Bohr (National Institute on Aging’s Laboratory of Molecular Gerontology) u suradnji s dr. Yujunom Houom, postdoktorandom u istom institutu. Sukus istraživanja bio je usmjeren na utjecaj NR-a na mozak i sposobnost mozga da oporavi svoj DNA, funkciju koja je ugrožena kod Alzheimerove bolesti. Nedostatak sposobnosti mozga da obnovi DNA, ističu znanstvenici, dovodi do poremećaja mitohondrijskih stanica koje stvaraju energiju unutar stanica, što posljedično uzrokuje neuronske disfunkcije i smanjenje proizvodnje neurona. NR je ključan za mitohondrijsko zdravlje i biogenezu te samoobnavljanje matičnih stanica i otpornost neurona. Stoga su dr. Bohr i kolege željeli istražiti učinke NRa kod neuroloških bolesti miševa. Dodali su NR u vodu za piće miševima koji su genetičkim inženjeringom predodređeni da razviju obilježja neurodegenerativnog poremećaja. Miševi su tri mjeseca pili vodu s dodatkom NR-a. Djelovanje NR-a ožujak 2018.
na mozak i kognitivno zdravlje miševa uspoređivano je s kontrolnom skupinom miševa. Miševi koji su pili vodu s dodatkom NR-a imali su manje proteina tau u mozgu, slabija oštećenja DNA i više neuroplastičnosti, tj. sposobnosti mozga da se obnovi. Osim toga, vjerojatno kao rezultat sposobnosti NR-a da pomaže samoobnavljanje matičnih stanica ili stanica koje imaju sposobnost transformacije u bilo koju drugu stanicu koju tijelo treba, miševi koji su pili vodu s NR-om proizveli su više neurona i neuronske matične stanice, a i manje je neurona odumrlo ili bilo oštećeno. No, ono što je svakako intrigantno je da je razina beta-amiloidnog proteina ostala jednaka kao i kod kontrolne skupine miševa. Na kraju, zaključuju istraživači, u hipokampusu, području mozga koje je uključeno u memoriju i koje se često smanjuje i oštećeno je kod Alzheimera, kod miševa koji su pili NR u vodi uklonjeno je postojeće oštećenje DNA te su spriječena daljnja oštećenja. Sve promjene testirane su i putem kognitivno-bihevioralnih testova. Svi miševi koji su pili vodu s NR-om pokazali su bolje rezultate kod zadataka s labirintom i prepoznavanja objekata, a imali su i jače mišiće te izdržljiviji hod. U borbi s Alzheimerovom bolesti ovo se otkriće pokazalo iznimno važnim te su u planu daljnja ispitivanja kako bi se istražilo sve mehanizme NR-a koji mogu biti korisni kod kognitivnih deficita.
TJELESNA NEAKTIVNOST: poveznica s rakom pluća, glave i vrata www.news-medical.net, 9. veljače 2018.
Postoji veza između nedostatka tjelesne aktivnosti i raka pluća te raka glave i vrata. Sve veći broj dokaza upozorava na to da nedostatak tjelesne aktivnosti može uzrokovati širok spektar bolesti. Pod vodstvom dr. Kirsten Moysich, dva istraživačka tima otkrila su direktnu povezanost između tjelesne (ne)aktivnosti i dva tipa raka (pluća te glave i vrata), a dodaju da je lista karcinoma povezanih sa sjedećim načinom života sve veća. Istraživači su za svoje istraživanje koristili bazu podataka pacijenata Roswell Parka koji su ispunili upitnik prema kojemu se procjenjuje razina njihove tjelesne aktivnosti tijekom odrasle dobi. Dobiveni podaci uspoređeni su s osobama kojima je dijagnosticiran karcinom pluća ili glave i vrata te sa skupinom pacijenata koji su primljeni u Roswell Park sa sumnjom na jedan od ta dva karcinoma, ali je utvrđeno da ga nemaju. Oba istraživanja pokazala su kako su oni koji u upitniku nisu prijavili redovite tjedne tjelesne aktivnosti imali veći rizik od karcinoma, za razliku od onih koji su se barem jednom tjedno bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Dokazano je da je rizik za dobivanje karcinoma povećan i kod osoba koje nisu nikad pušile i nisu imale prekomjernu tjelesnu težinu, ali se nisu bavile nikakvom tjelesnom aktivnošću, navodi dr. Rikki Cannioto, asistent na Odjelu onkologije u Roswell Parku. Iako su mnoge studije upozoravale na povezanost između tjelesne neaktivnosti i raka, ovo istraživanje je prvo koje sustavno istražuje tjelesnu neaktivnosti tijekom života kao neovisan čimbenik rizika. Veza između tjelesne neaktivnosti i raka dosljedno je utvrđena i kod muškaraca i kod žena, i kod osoba s normalnom tjelesnom težinom i onih s prekomjernom, i kod pušača i nepušača, ističe dr. Moysich. Istraživači navode kako njihovi nalazi čvrsto upućuju na to da treba aktivno poticati na tjelesnu aktivnost u sklopu programa skrbi za rak, preživljavanje i prevenciju. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 3
doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica, Odjel za kliničku prehranu KBC-a Zagreb; Vitaminoteka d.o.o.
Tema broja PREHRANA U PROLJEĆE
Proljetna prehrana za novi polet Uživajte u spektru namirnica različitih boja i biljnih supstancija s blagotvornim učinkom na zdravlje te bez oklijevanja obogatite jelovnik žutim, crvenim, zelenim i plavo-ljubičastim plodovima Priroda se budi, mladice, pupoljci i ostale biljke stidljivo, ali sigurno preplavljuju rodne površine. Stoga je pravo vrijeme da i mi probudimo svoju svijest o hrani jer hrana u sebi krije veliku moć obnove usporenog organizma koji je nakon duge i hladne zime možda već i zaboravio na raznolike boje, mirise i okuse brojnih plodova. Proljeće je godišnje doba obilježeno šarenilom boja i buđenjem prirode, stoga i najbolje vrijeme da svakodnevnu prehranu obojimo raznolikim sezonskim namirnicama koje nam priroda nudi u pravo vrijeme. Osim što su različite boje ugodne oku, one upućuju i na bogatstvo blagotvornih fitokemikalija koje plodovima daju boju. Uživajući u spektru namirnica najrazličitijih boja, ujedno uživamo i u spektru različitih biljnih supstancija s blagotvornim učinkom na zdravlje. Zato bez oklijevanja obogatite svoj jelovnik žutim, crvenim, zelenim i plavo-ljubičastim plodovima.
Oslobodimo se štetnih tvari Glavni detoksikacijski organ koji svakodnevno vodi bitku sa štetnim tvarima iz hrane, lijekova i metabolizma je jetra. Stoga, kada se govori o prehrani za detoksikaciju, 4 | Vaše zdravlje #108
neposredno se misli na prehranu koja potiče detoksikacijski potencijal jetre. Kako bi jetra uspješno obavljala svoju zadaću eliminacije štetnih toksina, potrebni su joj određeni nutrijenti poput vitamina, minerala i fitokemikalija. Prvaci u čišćenju jetre i olakšavanju njezine detoksikacijske zadaće su tamnozeleno lisnato povrće i povrće iz porodice kupusnjača, poput cvjetače, brokule, kupusa, kelja i rotkvice. Ti saveznici jetre obiluju klorofilom koji je poznati „čistač jetre“, a kupusnjače se ujedno odlikuju bogatim sadržajem fitokemikalija (glukozinolatima i tiocijanatima) koje povećavaju sposobnost jetre da neutralizira toksične tvari. Detoksikacijski tanjur dodatno će obogatiti i radič, maslačak, šparoge, rukola, raštika i sve tamnozeleno lisnato povrće. Zaštitni učinak na jetru ima i artičoka koja, zahvaljujući visokom udjelu tvari cinarina i inulina, stimulira funkciju jetre i smanjuje razinu masnoća i kolesterola u krvi. Neizostavan dio svakog detoksikacijskog programa čini i korjenasto povrće poput mrkve, cikle, celera i peršina. To povrće i začinsko bilje, ne samo da je prava riznica nutrijenata, prijatelja jetre, osobito vitamina C i kalija, nego se može i konzumirati na bezbroj načina. Povrće i voće bogato kalijem važno je za održavanje pravilne funkcije bubrega, ožujak 2018.
MOĆNE BILJKE ZA ZDRAVU JETRU ARTIČOKA ZA BOLJU PROBAVU Od biljaka „čistača“ često se spominje artičoka. Artičoka sadrži gorke tvari: cinaropikrin, cinarin, različite mineralne sastojke i razmjerno mnogo vitamina A. Ljekovitost joj potječe od gorkih specifičnih tvari u lišću i korijenu koje potiču jetru na brže protjecanje žuči, a preporučuje se i kod stanja loše probave. Artičoka obiluje prehrambenim vlaknom inulinom koje djeluje kao prebiotik koji u crijevima potiče rast korisnih bakterija i tako pomaže uspostaviti povoljnu ravnotežu crijevne mikrobiote. Tako se smanjuje razina toksina koji dospijevaju u jetru, a održava se i zdravlje cijeloga organizma. Redovito konzumiranje artičoke stimulira funkciju jetre i smanjuje razinu masnoća i kolesterola u krvi – taj učinak može se zahvaliti visokom udjelu tvari cinarina. MASLAČAK KAO ČISTAČ KRVI Pučka medicina u rano proljeće savjetuje konzumirati salatu od maslačka kako bi se „pročistila krv“. Salata koja se priprema od svježeg mladog lišća, ubrana prije cvatnje, i korijena koji se reže na tanke ploške, djeluje kao diuretik i pomaže kod žučnih i jetrenih tegoba. Korijen maslačka, zahvaljujući sadržaju gorkih tvari, terpena i fitosterola, koristi se u fitoterapiji kao učinkovito sredstvo za drenažu jetre. Maslačak također potiče lučenje žuči, a pomaže i kod probavnih problema i slabog apetita. Maslačak je bogat kalijem, fruktozom i inulinom koji olakšava probavu, a posjeduje i blago laksativno djelovanje. KOPRIVA POTIČE IZMJENU TVARI Kopriva je vrlo ljekovita biljka, čiji se listovi koriste za poticanje cjelokupne izmjene tvari. Često se nalazi u sastavu čajnih mješavina za liječenje gihta i reumatskih oboljenja te žučnih i jetrenih tegoba, a dodaje se i u mješavine namijenjene proljetnim i jesenskim kurama čišćenja. Znanstvene studije potvrdile su da posjeduje diuretičko i detoksikacijsko djelovanje. KOMORAČ BLAGOTVORAN ZA PROBAVU Ova aromatična biljka koja se upotrebljava u kulinarstvu, od davnina se koristi kao lijek za lošu probavu. Komorač poboljšava probavu i apsorpciju hrane, a zahvaljujući sastavu eteričnih ulja, potiče lučenje probavnih enzima. Poznat je i kao sredstvo koje smanjuje nadutost (meteorizam) i vjetrove (flatulenciju). Koristi se u detoksikacijskim kurama jer potiče lučenje viška tekućine iz organizma i uklanjanje toksina, dok eterična ulja djeluju antiseptički na mokraćni sustav sprječavajući pojavu infekcija.
organa koji u suradnji s jetrom odstranjuju otpadne tvari iz organizma putem mokraće. Odgovarajući unos voća također čini temelj detoksikacije. Pri tome prednost valja dati jabukama, kruškama, bobičastom voću i grejpu. To voće bogato je pektinom, prehrambenim ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 5
Tema broja PREHRANA U PROLJEĆE
vlaknom topivim u vodi, koji se pokazao kao sredstvo za blago snižavanje razine kolesterola u krvi. Osim toga, konzumacija namirnica koje sadrže vlakna rezultira duljim osjećajem sitosti. Grejp ujedno ima blag diuretički učinak pa je preporučljiv osobama koje imaju problema sa zadržavanjem vode. Bobičasto voće prepuno je antioksidansa – vitamina i fitokemikalija – te tako potpomaže antioksidativni potencijal. Visokovrijedni fermentirani mliječni proizvodi koji sadrže probiotike potak nut će probavu, a samim time i eliminaciju toksina te istodobno ojačati imunosni sustav. U borbi protiv toksina nužan je i odgovarajući unos tekućine. Juhama, sokovima, čajevima i čistom vodom tijekom detoksikacije potrebno je dnevno unijeti oko dvije litre tekućine. Pritom se povrtne juhe te voćni i povrtni sokovi nameću kao odličan odabir jer istodobno osiguravaju prijeko potrebnu tekućinu, ali i brojne mikronutrijente i fitokemikalije koje pogoduju detoksikacijskom planu. Iako je većina muškaraca više upoznata sa sokovima od svježeg voća, u svoj dnevni ili tjedni meni mogu uvesti i povrtne sokove. Naime, tradicionalni recept za čišćenje i oporavak jetre uključuje ispijanje sokova od mrkve, cikle, radiča i maslačka. Važnost antioksidansa u procesu detoksikacije organizma je neosporna jer te vrijedne tvari uspješno neutraliziraju aktivnost štetnih slobodnih radikala i ne samo da štite organizam od toksina, 6 | Vaše zdravlje #108
nego pružaju zaštitni učinak i od brojnih kroničnih bolesti današnjice. S obzirom na neospornu ulogu brojnih vitamina i minerala u detoksikaciji organizma, dobar je odabir i posezanje za nutritivnim „pojačanjem“ u obliku dodataka prehrani. Kvalitetan dodatak prehrani osigurat će prijeko potrebne nutrijente s antioksidacijskim djelovanjem poput vitamina C i E te selena koji štite organizam od djelovanja slobodnih radikala.
Osnažite svoj imunitet Budući da je imunosni sustav izrazito složen entitet, razmatranje utjecaja prehrane poseban je izazov i nimalo lak zadatak. Ipak, godine istraživanja iznjedrile su dokaze o prehrambenim čimbenicima koji ga potiču. Unos energije ima znatan utjecaj na aktivnost imunosnog sustava, pa je tako dokazano kako pothranjene osobe lakše podliježu infekcijama od onih s odgovarajućom tjelesnom masom. Iako naš obrambeni sustav ne voli izrazito restriktivne dijete za mršavljenje, ne sviđa mu se ni prekomjerna tjelesna masa. Želimo li imunitet osnažiti, trebamo birati namirnice bogate nutrijentima važnim za njegovo funkcioniranje, a to su u prvom redu kvalitetni izvori proteina i „dobrih“ masnoća te antioksidansa, probiotika i prebiotika, no ponekad treba posegnuti i za posebnim dodacima prehrani. Proteini – Prehrana koja potiče zdravlje imunosnog sustava mora osigurati ožujak 2018.
visokokvalitetne, kompletne proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, morskim plodovima, mesu i mliječnim proizvodima. Mahunarke i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, koje u kombinaciji s ostalim izvorima proteina pružaju odgovarajuću imunološku zaštitu. Vitamin C – Vitamin C je pri vrhu popisa tvari za jačanje imuniteta, stoga je za zdrav imunitet važno opskrbiti organizam namirnicama koje ga sadrže u znatnim količinama. To su u prvom redu paprika, brokula, agrumi poput grejpa, mandarine, naranče i limuna te kiseli kupus. Visok sadržaj vitamina C također imaju i cvjetača i prokulice. Odgovarajući dnevni unos može se postići sa šest serviranja voća i povrća, koje bi bilo najbolje rasporediti tijekom cijeloga dana kako bi se sav vitamin C iskoristio i spriječilo izlučivanje viška putem mokraće. Probiotici i prebiotici – Možda zvuči zapanjujuće, ali glavnina stanica imunosnog sustava nalazi se u crijevima. Naše je tijelo domaćin milijardama bakterija, od kojih je većina korisnih bakterija, dok neke mogu biti i štetne, s tim da je mikroflora najgušće naseljena u crijevima. Probiotici su određeni sojevi bakterija za koje se smatra da povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te bakterije prirodno se nalaze u hrani ili se hrana njima obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodatka prehrani. Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium, koje su uobičajeni stanovnici crijeva i čija prisutnost upućuje na zdravu mikrobiotu. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratkolančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija. U službi zdravlja crijevne mikroflore djeluju i prebiotici, koji su hrana korisnim bakterijama i s probioticima čine imunosni tandem. Poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva. Dodatno, potiču peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Potječu iz biljnih izvora, a najviše ih se nalazi u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane. Antioksidansi – Neutralizacijom štetnih slobodnih radikala, antioksidansi sudjeluju u jačanju imuniteta. Antioksidativno djelovanje posjeduju određeni vitamini i minerali, ali i biljni pigmenti koji povrće, osim što mu daju intenzivnu boju, štite i od propadanja tijekom rasta i sazrijevanja. Antioksidansi se skrivaju u voću i povrću žute, narančaste i crvene boje poput bundeve i mrkve koje sadrže karotenoide, ružičasta boja daje snagu cikli i crvenom kupusu, a zelene namirnice ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 7
Tema broja PREHRANA U PROLJEĆE
iz vor su antioksidativnog klorofila. Antioksidanse možemo pronaći i u nekim obojenim delikatesama kao što su crno vino, tamna čokolada i zeleni čaj, čija se konzumacija vrlo često u znanstvenim istraživanjima dovodi u vezu s poboljšanjem zdravlja. Dodaci prehrani – U rano proljeće valja razmotriti i primjenu nekih specifičnih dodataka prehrani koji štite naš imunosni sustav tijekom smjene godišnjih doba kada smo posebno podložni infekcijama. Za jačanje imunosnog sustava preporučuju se tvari poput beta-glukana, kurkumina, probiotika, ali i vitamina D, čija je koncentracija u krvi najniža upravo na kraju zime, kada je nadomjesna primjena vitamina D putem dodataka prehrani posebno korisna. Ne smijemo zaboraviti na činjenicu da vitamin D djeluje povoljno na urođeni i na stečeni imunitet te nas tako štiti i od infektivnih i od autoimunih bolesti.
Proljetna dijeta za mršavljenje Nakon zime, mnogima je u interesu izgubiti onih nekoliko kilograma viška kako bismo se u proljeće i ljeto osjećali fit u vlastitom tijelu. Temelj kvalitetnog mršavljenja čini usvajanje uravnotežene energetski restriktivne dijete, odnosno dijete koja je restriktivna samo s obzirom na unos energije, ali ne i hranjivih tvari. Konkretno, to znači da jelovnik treba osigurati 500 do 1000 kcal manje u odnosu na procijenjene cjelodnevne energetske potrebe, čime se ostvaruje gubitak od pola do jednog kilograma tjedno, što se smatra optimumom u pravilnome mršavljenju. U uravnoteženoj restriktivnoj dijeti masti ne bi smjele osigurati više od 30 posto ukupnog unosa kalorija, ugljikohidrati bi dnevno trebali osigurati 55-60 posto, a proteini 15-20 posto ukupne energije. Iako odabir namirnica valja prilagoditi preferencijama i navikama pojedinca, svaki plan prehrane treba se temeljiti 8 | Vaše zdravlje #108
na hrani visoke nutritivne gustoće, to jest hrani koja obiluje vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i fitokemikalijama, a siromašna je energijom. Tu se, prije svega, misli na cjelovite žitarice, mahunarke, povrće i voće. Specifičnosti za žene – Budući da su žene često usmjerene na učinkovit gubitak kilograma i poticanje probave, u redukcijsku detoksikacijsku dijetu treba dodati suhe smokve i šljive te dovoljnu količinu tekućine. Fitokemikalije koje su posebno korisne ženama su lignani i fitoestrogeni. Lignane u najvećem udjelu nalazimo u sjemenkama i ulju lana, a fitoestrogene u raznim mahunarkama, posebice soji, ali i grahu, leći, slanutku i mahunama. Stoga te namirnice svakako treba uključiti u „ženski“ detoksikacijski jelovnik. Općenito, mahunarke su poželjne zbog povoljnog profila aminokiselina, niskog glikemijskog indeksa i brojnih korisnih tvari koje sadrže. U borbi protiv masnog tkiva tradicionalno se koriste grejp i ocat. Naringenin, antioksidans koji se nalazi u grejpu i citrusnom voću, potiče jetru na razgradnju masti i istodobno povećava osjetljivost na inzulin. Uz dokazan učinak na liniju, zeleni čaj je učinkovit i u čišćenju organizma jer se pokazalo da povećava proizvodnju ključnih detoksikacijskih enzima i tako potiče izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Specifičnosti za muškarce – Budući da je muškarcima potrebna malo veća količina proteinske hrane, u jelovniku za muškarce treba biti zastupljeno malo više nemasnog mesa, ali i plave ribe i mahunarki koje služe kao dobar izvor proteina. Klasične „muške“ namirnice su i bundeva i bundevine sjemenke te proizvodi na bazi rajčice s obiljem likopena, s obzirom na to da štite prostatu. Muškarcima se posebno preporučuju i orašasti plodovi, ali u ovom slučaju u ograničenim količinama zbog toga što su bogati energijom.
U proljeće se bude i želučane tegobe Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati znatnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave, a time i kvalitete života jer smanjuje bol i nelagodu te nerijetko utječe na smanjenje troškova vezanih uz bolesti gastrointestinalnog sustava. Funkcijska dispepsija Označava nelagodu ili bol nakon obroka lokaliziranu u gornjem dijelu trbuha. Pojam dispepsija obično se proširuje na simptome poput boli i nelagode u žličici, osjećaja rane sitosti, ponekad žgaravice, mučnine i štucavice. Dispepsija je najčešći funkcionalni poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava, što znači da je poremećena funkcija probavnih organa, odnosno postoji poremećaj u funkciji mišićno-živčanog dijela probavnih organa, ali bez oštećenja koje bi bilo vidljivo tijekom endoskopskog pregleda ili analizom tkivnog uzorka. Najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi (prosječna dob je 55 godina) i podjednako pogađa oba spola, s malo većom učestalošću u muškaraca. Kod liječenja funkcionalne dispepsije vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike te kontrolirati i liječiti ostale prisutne bolesti. Savjetuje se prestanak pušenja i smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane, s naglaskom na konzumaciju nemasne i ne suviše začinjene hrane te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovito konzumirati fermentirane mliječne proizvode (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći može biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje. Gastroezofagealna refluksna bolest GERB je patološko stanje čijem nastanku prethodi vraćanje želučanog sadržaja ožujak 2018.
u jednjak, usta i dišne putove. Žgaravica, podrigivanje, nadutost, mučnina te bol u prsištu uz povremeno vraćanje želučanog sadržaja u usnu šupljinu, samo su neki od simptoma koji nastaju u sklopu ove bolesti. Poznato je da određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te stoga pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, češnjak, luk i pušenje. S obzirom na to da neke namirnice mogu iritirati ili oštetiti jednjak – citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od rajčice, crvena paprika, čili i papar – i njih treba izbjegavati. Nadalje, osobe koje pate od GERB-a ne bi smjele lijegati nakon obroka, posebice ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima, jer takvi obroci stimuliraju obilno lučenje želučanih sekreta i usporavaju pražnjenje želuca. Stoga se tim bolesnicima savjetuje umjereno konzumiranje mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije spavanja. Ulkusna bolest Prekomjerna konzumacija šećera čimbenik je rizika za pojavu ulkusne bolesti jer šećer uzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline, što može isprovocirati pojavu simptoma bolesti. Povećan unos soli također je povezan s povećanim rizikom od nastanka peptičkog ulkusa. Napici koji sadrže kofein (kava, čaj, kola), pa i kava bez kofeina, mogu potaknuti pojačano lučenje želučane kiseline, no smije ih se konzumirati u umjerenim količinama, najbolje nakon jela. Znanstvenim studijama utvrđena je povezanost unosa linolne kiseline i sposobnosti cijeljenja sluznice želuca i dvanaesnika te smanjenje učestalosti pojave ulkusa. Linolna kiselina glavni je izvor arahidonske kiseline, prekursora prostaglandina koji imaju citoprotektivno djelovanje u dvanaesniku. Budući da su najbolji prehrambeni izvor linolne kiseline povrće, sjemenke i ulja od sjemenki, a posebice laneno sjeme i chia sjemenke, korisno je uvrstiti ih u prehranu. Omega-3 masne kiseline također su pokazale zaštitno djelovanje, stoga u prehrani oboljelih od ulkusne bolesti treba biti obilno zastupljena riba, posebice riba iz sjevernih mora, poput bakalara, lososa, tune i sabljarke. Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sustavu i štite od štetnih bakterija i drugih patogenih mikroorganizama. Lactobacillus aci-
dophilus i druge vrste probiotika u in vitro studijama pokazale su baktericidno i bakteriostatsko djelovanje na Helicobacter pylori. Probiotički proizvodi korisni su i zbog toga što smanjuju štetne popratne pojave lijekova koji se koriste za eradikaciju Helicobactera pylori, primjerice, proljeva izazvanih antibioticima. Osim toga, vrlo je važno smanjiti razinu stresa te prakticirati redovite tehnike relaksacije poput joge, vježbi istezanja ili meditacije. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 9
prof. dr. sc Vanja Vučićević Boras, dr. med. dent., Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dentalna medicina ZADAH
Što poručuje neugodan zadah Najvažnije je razlikovati je li riječ o intraoralnoj halitozi (čiji je uzrok u ustima) ili ekstraoralnoj halitozi (uzrokovanoj poremećajima negdje drugdje u tijelu ili je nastala kao posljedica upotrebe lijekova)
Halitoza se ne smatra samostalnom bolešću, nego je više društveni problem koji može prouzročiti osobnu nelagodu i neugodnosti. Pojedinci koji od nje pate, posebice ako je riječ o kroničnom stanju, mogu se osjećati nelagodno i nesigurno u blizini ostalih ljudi i zbog toga razviti prilagodbu kojom pokušavaju prikriti neugodan zadah (razgovor iz daljine ili ruka na ustima tijekom govorenja). Postoji i tendencija ispiranja usta raznim tekućinama, sprejevima ili učestalog žvakanja žvakaćih guma i tableta za osvježavanje daha, no učinak tih preparata je kratkotrajan ili izostaje.
Neugodan zadah iz usta (halitoza) je stanje koje je svaka osoba iskusila tijekom života. Riječ halitoza složena je od latinske riječi halitus koja znači dah te grčkog sufiksa – osis koji označava patološko stanje. O prevalenciji (broju svih slučajeva halitoze kod određenog stanovništva u određenom razdoblju) postoji malo podataka u svijetu. Rezultati nekoliko istraživanja pokazuju kako se učestalost halitoze kreće od 10 do 30 posto u odrasloj populaciji.
Fiziološki neugodan zadah iz usta je stanje koje nastaje ujutro nakon buđenja i smatra se posljedicom smanjenog lučenja sline tijekom noći. U svrhu korekcije tog stanja prije spavanja preporučuje se lagano ostrugati jezik, odnosno ujutro isprati usta antiseptičkom tekućinom. Normalno je da osoba ima halitozu nakon jedenja određenih začina, luka, češnjaka, nakon pijenja alkohola, pušenja cigareta ili ako loše održava oralnu higijenu, odnosno ima pokvarene
10 | Vaše zdravlje #108
Važno je razlikovati podrijetlo zadaha
ožujak 2018.
U najvećem broju slučajeva uzrok pojave intraoralne halitoze je pretjerano nakupljanje bakterija na gornjem dijelu jezika, što ima za posljedicu aktivaciju procesa truljenja zube, parodontne džepove, apsces, perikoronitis (upala oko djelomično izraslog umnjaka), ekstrakcijske rane i slično. U tim situacijama specifični kemijski spojevi ispare u zrak koji se nalazi u usnoj šupljini i proizvode neugodan miris koji onda iz usne šupljine prelazi u izdahnut zrak. Isparavanja sumpornih spojeva, od kojih su najvažniji sumporovodik i metilmerkaptan, najbolje su poznati uzroci zadaha iz usta. U svemu tome najvažnije je razlikovati je li riječ o intraoralnoj halitozi (halitoza čiji je uzrok u ustima) ili ekstraoralnoj halitozi (uzrokovanoj poremećajima negdje drugdje u tijelu ili je nastala kao posljedica upotrebe lijekova). Psihološki gledano, zanimljivo je da neke osobe koje imaju halitozu toga nisu svjesne, dok osobe koje nemaju halitozu misle da je imaju. Čak su opisani i psihološki poremećaji vezani uz halitozu u vidu halitofobije, pa čak i suicida u nekih bolesnika koji su umislili da imaju neugodan zadah iz usta. Neugodan zadah iz usta određuje se na sljedeći način: • kada pacijent zatvori usta i ispuhuje zrak kroz nos, a stomatolog/liječnik osjeti neugodan zadah, riječ je o ekstraoralnoj halitozi, • kada pacijent ispuhuje zrak kroz usta, pri čemu mu je nos začepljen, a osjeti se neugodan zadah iz usta, riječ je o intraoralnoj halitozi, • danas se koriste i portabilni sulfidni monitori Breathtron i Halimetar koji rade na principu detekcije sulfida i mogu odrediti stupanj halitoze, međutim, prilično su skupi i ne koriste se u svakodnevnoj dijagnostici. Nadasve je dobro ako pacijent ima člana obitelji ili prijatelja koji bi mogao ožujak 2018.
dati procjenu promjene zadaha iz usta pacijenta nakon tretmana. Istraživanja pokazuju da se pacijentova vlastita procjena zadaha iz usta razlikuje od mjerenja detektorima mirisa. Rezultati velikog istraživanja pokazali su kako se u većini slučajeva uzrok zadaha iz usta može naći u usnoj šupljini. Podrijetlo zadaha iz usta ispitano je u 260 osoba i u niti jednog ispitanika uzrok halitoze nije imao veze s ekstraoralnom halitozom. U 87 posto slučajeva uzrok zadaha bio je u usnoj šupljini, u osam posto u uhu, nosu ili grlu, a u pet posto slučajeva uzrok je ostao nepoznat. Drugo, još veće istraživanje provedeno je u Belgiji na 2000 pacijenata i govori u prilog intraoralnoj podlozi halitoze kod čak 76 posto pacijenata, od čega ih 43 posto ima obložen jezik, 11 posto gingivitis ili parodontitis, a 18 posto kombinaciju navedenih čimbenika.
Intraoralna halitoza Najčešće je uzrokovana naslagama na jeziku ili parodontnom bolešću, iako rjeđe može biti i posljedica nekih oralnih bolesti i stanja, poput suhoće usta, pemfigusa, herpetičnog gingivostomatitisa i drugih poremećaja. U najvećem broju slučajeva uzrok pojave intraoralne halitoze je pretjerano nakupljanje bakterija na gornjem dijelu jezika, što ima za posljedicu aktivaciju procesa truljenja čiji su rezultat spojevi neugodna mirisa, a može se očitovati i pojačanom obloženošću jezika. Ako dijagnostički detalji upućuju na to da je glavni uzrok zadaha iz usta upravo u usnoj šupljini, tretman je usmjeren na smanjenje broja bakterija u ustima Vaše zdravlje #108 | 11
Dentalna medicina ZADAH
(bakterije koje stvaraju takozvane smrdljive sulfidne spojeve su Treponema denticola, Tannerella forsynthensis, Selenomonas spp, Bacteroides spp., Porphyromonas gingivalis i endodontalis, Fusobacterium spp., Eubacterium spp., Prevotella intermedia). Drugi najčešći uzrok intraoralne halitoze je gingivitis (pogotovo akutni ulcerozni nekrotizirajući gingivitis) kao i parodontitis (posebno nekrotizirajući parodontitis). Liječenje u tim slučajevima provodi se kod parodontologa.
Ekstraoralna halitoza Često se pojavljuje uz sljedeća stanja: rinitis, sinusitis, tonzilitis, nazofaringealni apsces, faringitis, bronhitis, pneumonija, apsces pluća, pa čak i karcinom pluća. U slučaju sumnje na prethodno navedene bolesti, pacijenta je potrebno uputiti pulmologu, odnosno otorinolaringologu. Od drugih sistemskih poremećaja u sklopu kojih se može pojaviti halitoza u obzir mogu doći diabetes mellitus, ciroza jetre, odnosno zatajenje jetre, zatajenje bubrega te hijatalna hernija. Također je poznato nekoliko lijekova koji mogu dovesti do halitoze, npr. disulfiram (Antabus) koji se koristi u liječenju alkoholizma, dimetil sulfoksid, fenotijazini, nitrati i nitriti, klor hidrat i drugi. Ako se potvrdi da je uzrok halitoze ekstraoralni, pacijenta se upućuje odgovarajućem liječniku odnosno specijalistu na daljnje liječenje. 12 | Vaše zdravlje #108
Antiseptik odabira trebala bi biti bezbojna otopina bez alkohola u sastavu, za koju se zna da ne uzrokuje obojenost zuba nakon dulje primjene ili promjene okusa te koja pomaže uklanjanju kamenca Višestruki pristup liječenju oralne halitoze U terapiji oralne halitoze najvažnije je čišćenje jezika strugačem ili četkanje tvrdom četkicom natopljenom u antiseptik dva puta na dan po pet zamaha, s tim da se obrati pozornost na straž nji dio jezika jer se tamo nalazi najviše naslaga. Ustanovljeno je kako zubne paste koje sadrže triklosan, sodu bikarbonu i eterična ulja znakovito smanjuju oralnu halitozu. Uz prije opisane mjere mehaničkog čišćenja jezika, odnosno parodontološko liječenje, nadalje se preporučuje ispiranje usta antisepticima jer je ustanovljeno da otopine za ispiranje usta na bazi oktenidinhidroklorida, klorheksidina, triklosana, cetil piridina, esencijalnih ulja, vodikova peroksida, klor dioksida, cink klorida i laktata pomažu u borbi protiv halitoze. Winkel i sur., baš kao i Roldan i sur., testirali su Halitu (klorheksidin, cetilpiridin i cink laktat) i ustanovili znatno smanjenje halitoze nakon njezina korištenja. Isti autori
preporučuju grgljanje Halitom dva puta na dan tijekom jedne minute kako bi tekućina dosegnula stražnje dijelove jezika koji su ujedno i najkritičniji za nastanak halitoze. Brignardello-Petersen je u najnovijem istraživanju naveo kako je, osim četkanja zuba, nježno struganje jezika i ispiranje usta antiseptikom učinkovitije nego samo četkanje zuba. Na odabir antiseptika utječe više čimbenika, a s obzirom na duljinu primjene antiseptika u ovakvim stanjima svakako treba uzeti u obzir i naknadnu obojenost zubi. Antiseptik odabira trebala bi biti bezbojna otopina bez alkohola u sastavu, za koju se zna da ne uzrokuje obojenost zuba nakon dulje primjene ili promjene okusa te koji pomaže uklanjanju kamenca. Osim toga, antiseptik bi trebao sadržavati aktivnu tvar koja ima širok antimikrobni spektar i brzo djelovanje, nije toksična za sluznicu i ima niski alergijski potencijal, po mogućnosti da ima dodatak mentola ili drugih eteričnih ulja za poboljšanje zadaha i, povrh svega, da je sa sigurnošću primjenjiv u trudnica, dojilja pa i male djece, poput novijeg antiseptika oktenidina. Čini se kako i probiotici poput S. salivariusa mogu biti djelotvorni u liječenju halitoze, dok o koristi antibiotika u liječenju halitoze za sada nema podataka. Svakako se preporučuje i pregled kod parodontologa zbog liječenja parodontitisa koji se često može skrivati u podlozi oralne halitoze. ožujak 2018.
GEROLYMATOS Promo
Olakšanje za vaš nos S obzirom na bogatu prokrvljenost nosne sluznice, širenje kapilara kao posljedica prehlade uzrokuje oticanje sluznice i proizvodnju veće količine više ili manje guste sluzi, što otežava disanje kroz nos. Posljedično, više se diše na usta, što isušuje sluznicu i dovodi do znatne iritacije ždrijela. Zbog nedovoljne proizvodnje sluzi zrak u nosnoj šupljini nedovoljno se pročišćava i zagrijava, što je dodatni uzrok nadražaja ždrijela i bronha te podložnosti infekciji. Suhoća prijeti i sluznici nosa pa u tom slučaju govorimo o suhom rinitisu koji se očituje stvaranjem krastica u nosu, svrbežom, kihanjem i otežanim disanjem. Do isušivanja nosne sluznice može doći pod utjecajem suhog i hladnog zraka, prekomjerno zagrijanog zraka, zraka iz klima-uređaja, u zrakoplovu, automobilu, zbog pušenja ili udisanja prašine, ali i zbog hormonskih promjena (u menopauzi). Problem se javlja i nakon duljeg boravka u grijanom prostoru (centralno grijanje) u kojem je zrak suh, zbog čega se isušuje i sluznica nosa uz stvaranje gustog i ljepljivog sekreta koji otežava disanje. Sinomarin Dry Nose Relief sprej je 100 posto prirodna hipertonična otopina morske vode koja vlaži i smiruje suhu i nadraženu sluznicu nosa te pruža olakšanje kad je nos začepljen. Otopina sadrži hijaluronsku kiselinu i dekspantenol. Hijaluronska kiselina ima veliku sposobnost zadržavanja vode i protuupalna svojstva pa pomaže pri obnovi sluznice nosa te stvara zaštitnu barijeru. Dekspantenol ima snažna protuupalna i umirujuća svojstva, pomaže zacjeljivanju rana, ublažava svrbež i lokalni nadražaj te vlaži i potiče obnovu sluznice nosa.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 13
Mihaela Vidiček, dipl. ing. preh. teh., preuzeto i prilagođeno iz MAG/A-DERMA for fragile skin #5
Promo PIERRE FABRE – A-DERMA
Krenite u borbu protiv atopijskog dermatitisa Svakodnevna uporaba emolijensa tijekom faze poboljšanja iznimno je važna za borbu protiv upale koja je kod atopične kože uvijek prisutna, čak i ako je ne vidite Lijek za atopijski dermatitis još uvijek ne postoji, no to nije razlog da odustanete od borbe. Bilo da smanjujete upalu tijekom faze pogoršanja ili svakodnevno obnavljate kožnu barijeru i ublažavate suhoću kože, možete odabrati ciljani tretman. Kortikosteroidna krema – Kortikosteroidnu kremu protuupalnog djelovanja preporučit će vam liječnik. Uz ograničenu primjenu, tijekom faze pogoršanja, i pridržavanje preporučene doze, osigurani su iznimni rezultati s vrlo malim rizikom od pojave štetnih učinaka. Higijena – prvi korak u njezi kože – Kožu koja je sama po sebi već fragilna (krhka), važno je očistiti bez dodatnog isušivanja. Izbjegavajte proizvode koji sadrže sapun ili se tijekom kupanja veoma pjene. Odaberite nježne formule obogaćene masnim sastojcima te dajte prednost uljima i dermatološkim sindetima s fiziološkim pH, testiranim na atopičnoj koži. Emolijentna njega za dugotrajno poboljšanje – Obnavljanjem oštećene kožne barijere emolijensi sprječavaju dehidraciju kože i čine je otpornijom na prodor alergena. Emolijentne kreme 70 posto majki* smatra prvim izvorom poboljšanja. Zašto ih onda ne biste primjenjivali redovito i kad je koža u fazi poboljšanja? Upravo je takva primjena tajno oružje za dugotrajnu ugodnost, smanjenje svrbeža i smanjenu učestalost faza pogoršanja. * Izvor: Nacionalna studija francuskog Instituta za majke provedena na 525 majki djece s atopijom od 0 do 10 godina. 3/05-2012.
Zaključimo... Da biste maksimalno povećali učinak topikalnih kortikosteroida i ograničili njihovu uporabu, pomoći će vam
prilagođena kozmetička rutina. Svakodnevna uporaba emolijensa tijekom faze poboljšanja iznimno je važna za borbu protiv upale koja je kod atopične kože uvijek prisutna, čak i ako je ne vidite. Uz jačanje oštećene kožne barijere postup no se produljuje i vrijeme između izbijanja pogoršanja.
Zadržite kontrolu i preduhitrite faze pogoršanja Priroda, beskonačan izvor udobnosti – Prvi put A-DERMA vam nudi potpuno prirodno rješenje za kožu sklonu atopiji, s čak 95 posto sastojaka prirodnog podrijetla – liniju proizvoda Exomega Control. Formule bez silikona, mineralnih ulja i kontroverznih sastojaka jamče optimalnu sigurnost za cijelu obitelj, uključujući i novorođenčad. Povećanje učinkovitosti – Učinkovitost dviju djelatnih tvari, Filaxerinea® (pomaže obnavljanje barijere kože) i ekstrakta izdanaka Rhealba® zobi (umirujuće i antiiritacijsko djelovanje) pojačana je zahvaljujući vektorskom sustavu BioVect® koji olakšava ulazak djelatnih tvari u kožu i povećava njihovu apsorpciju. Vektorski je kompleks prirodnog sastava, što mu omogućuje da lako ulazi u kožu i transportira djelatne tvari kroz epidermis. Rezultat je optimizirana učinkovitost.* *In vitro studija na PG6K
Jedno nanošenje dnevno, tri prilagođene teksture – Samo jedno nanošenje dnevno dovoljno je za brzo poboljšanje stanja kože i smanjenje potrebe za grebanjem. Dan za danom ugodnost je veća, faze pogoršanja postaju rjeđe, a svako dnevni život jednostavniji. A-Derma je razvila tri teksture, prilagođene svakom tipu kože i za sva godišnja doba: emolijentno mlijeko, emolijentnu kremu i emolijentni balzam.
ZNATE LI ŠTO JE STERILNA KOZMETIKA? Pierre Fabre laboratoriji osmislili su sterilnu kozmetiku i inovativan, iznimno siguran proizvodni proces (Sterile Cosmetics® tehnologija) u kojem se sve odvija u sterilnim uvjetima. Ta je tehnologija omogućila dobivanje konačnih proizvoda koji ne sadrže konzervanse. Tube su opremljene patentiranim hermetičkim sustavom zatvaranja pa proizvod ostaje sterilan tijekom cijelog razdoblja uporabe. Kako bi se osigurala vrlo visoka podnošljivost, svaka formula sadrži minimalnu količinu sastojaka. 14 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 15
Zvonimira Petričević
Promo PIERRE FABRE – AVÈNE
Netolerantna i alergiji sklona koža Proizvode za netolerantnu i alergijama sklonu kožu karakterizira mali broj sastojaka, lagana tekstura koja hrani i umiruje kožu, velik udio Avène termalne izvorske vode te oznaka Sterilne kozmetike Stres, neuravnotežena prehrana, onečišćenje, nepravilna higijena… Što zapravo utječe na osjetljivost kože? Osjetljiva koža reagira na mnoge čimbenike koje normalna koža inače dobro podnosi. To je tip kože koji je prirodno osjetljiv na vanjske utjecaje i na njih iznimno burno reagira. Te reakcije mogu podrazumijevati zatezanje, svrbež, osjećaj topline ili žarenja, crvenilo ili bockanje. Uzrok takve reaktivnosti kože može biti posljedica djelovanja nekoliko čimbenika, a to su: • okolina (toplina, hladnoća, vjetar, sunce ili čak nagle temperaturne promjene), • kontakt (nanošenje proizvoda koji sadrže sastojke koji se teško podnose), • vaskularni faktor (stijenke krvnih žila oslabljene su pod utjecajem određenih vanjskih čimbenika, poput temperaturnih promjena, ili unutarnjih čimbenika, poput konzumacije začinjene hrane ili alkohola).
16 | Vaše zdravlje #108
Postoje tri stupnja osjetljivosti kože: 1. STUPANJ – osjetljiva koža: koža katkad burno reagira bez ikakva očiglednog razloga. Obično je riječ o osobama sa svijetlim tenom, suhom i tankom kožom koja lako crveni, a prisutan je i osjećaj peckanja i zatezanja. 2. STUPANJ – netolerantna koža: na najmanji podražaj koža pecka, ljušti se i svrbi. Ne podnosi kozmetičke proizvode koji nisu prilagođeni tom tipu, kao ni ekstremne vanjske uvjete (izlaganje suncu, niske temperature). 3. STUPANJ – alergijama sklona koža: ovaj tip kože može prolaziti kroz teža razdoblja koja se očituju prolaznim burnim reakcijama i izrazitom osjetljivošću. Takva razdoblja mogu trajati danima ili čak tjednima. Koža je crvena, osjetljiva pa čak i bolna te više ne podnosi nikakva kozmetička sredstva za njegu. Reakcija kože popraćena je svrbežom, ekcemom, osipom i kontaktnom urtikarijom. ožujak 2018.
Često nastaje zabuna u razlikovanju osjetljive, netolerantne i alergiji sklone kože. Dok je alergija uzrokovana imunološkim odgovorom, osjetljivost i netolerancija uvjetovane su utjecajem okoline ili kontaktnim putem.
Treba odabrati pravilnu njegu U njezi osjetljive kože prijeko je potrebno pridržavati se sljedećih naputaka: 1. KORAK – odaberite odgovarajuće sredstvo za higijenu: sastojci proizvoda koji se koriste za čišćenje kože, poput sapuna i sintetičkih deterdženata, mogu isušiti kožu i uzrokovati iritacije. Stoga, u slučaju osjetljive, netolerantne i alergijama sklone kože, treba koristiti proizvode za čišćenje posebno prilagođene takvoj koži.
2. KORAK – koristite termalnu izvorsku vodu: nakon čišćenja, poželjno je koristiti termalnu vodu čije djelovanje umiruje kožu i djeluje antiiritacijski. 3. KORAK – koristite kreme s minimalnim brojem sastojaka: najčešći alergeni su parabeni, parfemi i konzervansi. Oni oštećuju zaštitni sloj kože, koja time gubi svoju zaštitnu ulogu. Zbog toga se preporučuje korištenje laganih, hidratantnih krema s minimalnim brojem sastojaka koji smanjuju reaktivnost kože.
lerantnu i alergijama sklonu kožu
Iako se na prvi pogled može činiti komplicirano pronaći upravo takvu vrstu higijene i njege za kožu, možemo reći da linija proizvoda Eau Thermale Avène odgovara na sve zahtjeve takve osjetljivosti i preosjetljivosti kože. Proizvode iz Eau Thermale Avène linije za neto-
Sterilna kozmetika, zahvaljujući novom
karakterizira mali broj sastojaka, lagana tekstura koja hrani i istodobno umiruje kožu, velik udio Avène termalne izvorske vode u proizvodima te oznaka Sterilne kozmetike. STERILNA KOZMETIKA – Kako bismo nadraženoj, osjetljivoj koži osigurali samo esencijalne sastojke i maksimalnu sigurnost, potrebno je iz proizvoda izbaciti tvari koje djeluju kao iritansi – konzervanse, parabene i parfeme. načinu proizvodnje i posebnom sustavu zatvaranja proizvoda koji onemogućava kontaminaciju, jamči formule koje su apsolutno bez konzervansa i/ili tvari koje djeluju kao konzervansi, bez parabena i parfema.
EAU THERMALE AVÈNE LINIJA PROIZVODA ZA NETOLERANTNU KOŽU Losion za čišćenje netolerantne kože – Blago sredstvo za čišćenje i odstranjivanje šminke koje poštuje zaštitnu barijeru kože. Sadrži minimalan broj sastojaka odabranih zbog svoje čistoće i nježnosti. Zahvaljujući aktivnom sastojku Parcerine® i Avène termalnoj izvorskoj vodi smanjuje reaktivnost kože, osjećaj nelagode i zatezanja. Krema za netolerantnu kožu / Bogata krema za netolerantnu kožu – Ovi proizvodi pomažu koži da se zaštiti. Trenutačno smiruju iritaciju te djeluju na unutarnje mehanizme kožne netolerancije zahvaljujući patentiranom aktivnom sastojku Parcerine ®. Sadrže Avène termalnu izvorsku vodu i oznaku Sterilne kozmetike koja jamči maksimalnu sigurnost za reaktivnu kožu. Proizvodi sadrže minimalan broj sastojaka, ne sadrže konzervanse, parfeme ni parabene te su izvrsna podloga za make-up.
EAU THERMALE AVÈNE TOLÈRANCE EXTRÊME LINIJA ZA ALERGIJAMA SKLONU KOŽU Ova linija sadrži sastojke namijenjene njezi kože koji poštuju njezinu fiziologiju: • FIZIO-kompatibilni sastojci koji oponašaju sastojke kože • FIZIO-kompatibilna tekstura koja se sljubljuje s kožom • Sterilna kozmetika, revolucionarna inovacija u njezi kože, fokusirana na samo ono što je bitno Tolèrance Extrême losion za čišćenje – Blago sredstvo koje čisti i istodobno umiruje kožu, maksimalno poštujući potrebe svih tipova osjetljive kože. Avène termalna izvorska voda djeluje umirujuće i antiiritirajuće te hidrira kožu. Tolèrance Extrême hidratantna umirujuća emulzija – Hidrira i umiruje, maksimalno poštujući potrebe normalne do mješovite, osjetljive kože. Sadrži samo sedam sastojaka. Avène termalna izvorska voda umiruje, djeluje antiiritirajuće, omekšava i štiti kožu. Tolèrance Extrême hidratantna umirujuća krema – Hidrira i umiruje, maksimalno poštujući potrebe suhe do vrlo suhe, osjetljive kože. Sadrži samo sedam sastojaka. Avène termalna izvorska voda umiruje, djeluje antiiritirajuće, omekšava i štiti kožu.
Jednom kada počnete koristiti dermatološku liniju proizvoda namijenjenu potrebama vaše osjetljive kože, osjećaj „u vlastitoj koži“ bit će osjećaj ugode, a vi ćete zaboraviti na stanje nelagode koje ste imali do sada. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 17
Milan Milošević, dr. med., spec. ortoped i traumatolog, Poliklinika Ribnjak, Ulica Grada Mainza 17, Zagreb, T: 01/5510 832, E: info@poliklinikaribnjak.hr, W: www.poliklinikaribnjak.hr
Estetska medicina PRP
Eliksir mladosti 21. stoljeća Plazma obogaćena faktorima rasta u posljednje se vrijeme ističe kao eliksir mladosti 21. stoljeća jer se u samo petnaestak minuta, koliko traje tretman, postižu izvrsni rezultati, zbog čega je postao vodeći tretman u području estetske medicine Kao nezaobilazan dio života, starenje nam donosi mnoge fizičke promjene kojima baš i nismo oduševljeni: gubitak tonusa i svježine kože, boranje, pjege i druga oštećenja, samo su neki od tih neprivlačnih i vidljivih tragova vremena. Najčešći uzrok starenja su, naravno, godine, ali i brojni drugi čimbenici, poput načina prehrane i stila života ili pak utjecaja okoliša, pa tako i pretjeranog izlaganja suncu.
Biološki potencijal organizma u akciji Estetska medicina, a s njom i kozmetička industrija ne odustaju od potrage za „svetim gralom“ ljepote, eliksirom mladosti. U današnje vrijeme na tržištu su dostupni brojni tretmani i preparati kojima se ni imena ne možemo uvijek sjetiti, no među svima njima možda je upravo PRP tretman (od eng. Plasma Rich Platelet, plazma obogaćena trombocitima), odnosno ACP metoda (eng. Autologous Conditioned Plasma, autologna kondicionirana plazma, autologni kondicionirani serum), najbliži cilju kojem težimo.
18 | Vaše zdravlje #108
PRP tretman već se godinama upotrebljava u drugim medicinskim područjima, na primjer, u ortopediji, gdje se koristi za liječenje ozljeda zglobne hrskavice, tetiva i ligamenata. U posljednje vrijeme, nakon što je nekoliko poznatih osoba javno govorilo o prednostima liječenja tom metodom, sve je popularniji. Zbog rezultata koji se njime postižu dobio je nadimak „The Vampire Facelift“, iako fizički ne podiže lice i ne može se usporediti s kirurškim tehnikama jer djeluje po principu poboljšanja kvalitete, teksture i volumena kože. PRP metoda ustvari je novi pristup u regenerativnoj medicini koji ne koristi ništa drugo osim pacijentove krvi. Plazma bogata trombocitima vrhunska je biološka i regenerativna terapija za regeneraciju tkiva i zacjeljivanje rana pomoću autologne periferne krvi. U kliničkom smislu riječ je o određenom volumenu autologne plazme u kojoj je koncentracija trombocita iznad osnovne vrijednosti. Trombociti (krvne pločice) su ključni u procesu zaustavljanja krvarenja i popravku oštećene krvne žile. U kontaktu s tkivom dolazi do njihove aktivacije i oslobađanja proteina, zvanih čimbenici bioaktivnog rasta, koji potiču proizvodnju kolagena, ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 19
Estetska medicina PRP
PRP POSTUPAK KORISTI SVE FAZE POMLAĐIVANJA KOŽE LICA, VRATA, DEKOLTEA, RUKU...: • povećava sintezu kolagena i elastina • povećava debljinu dermisa i epidermisa • ubrzava regeneraciju endotela i epitela • ispunjava fine linije i izglađuje bore • obnavlja i štiti sjaj kože • vraća svježinu i vitalnost
rast novih stanica i regeneraciju mekih, ali i tvrdih tkiva.
Velika promjena već nakon prvog tretmana
Nakon aplikacije plazme obogaćene faktorima rasta, počinje proces oporavka kože i potkožnog tkiva. Stvara se novi kolagen koji se s vremenom zateže i tako vraća tonus opuštenoj koži. Prvi rezultati vidljivi su u roku od tri do četiri tjedna, dok se potpuna regeneracija kolagena očekuje nakon tri mjeseca. Zbog svega navedenoga, plazma obogaćena faktorima rasta u posljednje se vrijeme ističe kao eliksir mladosti 21. stoljeća jer se u samo petnaestak minuta, koliko traje tretman, postižu izvrsni rezultati. Stoga je posljednjih godina i postao vodeći tretman u području estetske medicine kada je riječ o pomlađivanju, ali i usporavanju procesa starenja lica. Mnoge žene su skeptične kad je riječ o anti-aging tretmanima jer ne žele prkositi prirodi, no u slučaju primjene ACP metode ono što u potpunosti dolazi do izražaja je upravo biološki potencijal organizma.
Postoje brojni znanstveni radovi koji potvrđuju učinkovitost primjene autolognog kondicioniranog seruma, odnosno dokazano je da tijekom stimulacije dolazi do pojačanog stvaranje kolagena u mekim tkivima, ali i pojave novih krvnih žila. Rezultati pokazuju da se starenje prouzročeno godinama i vanjskim čimbenicima (poput pušenja i izloženosti kemikalijama) može odgoditi PRP metodom pomlađivanja. Pomlađivanje opuštene i naborane kože vrata ovom metodom iznimno je učinkovito, a rezultati brzo vidljivi i više nego očiti. Svaki pacijent uočava velike promjene već nakon prvog tretmana – poboljšanje elastičnosti kože, nestajanje akni, zaglađivanje bora. A u samo nekoliko tjedana moguće je vidljivo poboljšati čest nesrazmjer između tonusa kože lica i vrata.
Bez dodataka – Plazmu obogaćenu trombocitima dobivamo tako da se uzme manja količina krvi koju se centrifugira te injicira u tretirano područje. Tretman ne traje dulje od 15 minuta. Riječ je o vlastitoj plazmi bez ikakvih dodataka. Autologna plazma primjenjiva je na sve tipove kože, a ubodi na mjestu primjene samo ponekad uzrokuju pojavu manjih modrica.
Lokalnom primjenom vlastite krvne plazme, koja dokazano potiče regeneraciju tkiva (u ovom slučaju kolagena i elastina) možemo iskoristiti biološki potencijal našeg organizma na potpuno siguran, bezbolan i učinkovit način. Pri tome, protokol liječenja treba prepustiti liječniku koji će nakon općeg pregleda i pregleda stanja kože, odrediti potreban broj tretmana. Za najbolji rezultat
20 | Vaše zdravlje #108
Učinkovito i sigurno
preporučuju se tri do četiri tretmana u razmacima od četiri do šest tjedana. Iako se rezultati liječenja PRP metodom razlikuju od osobe do osobe, kod većine pacijenata traju i do godinu dana. Za dugoročnije i što bolje rezultate svakako se preporučuju tretmani održavanja (“touch-up” tretmani). PRP metoda pomlađivanja najbolje se kombinira s tretmanima lica i dekoltea kao što je dermapen. Riječ je o tretmanu koji se danas često naziva standardom usluga takozvanih anti-aging procedura. To je automatski uređaj koji koristi mikroiglice za sitne ubode na koži koji rezultiraju pojačanim stvaranjem kolagena kao osnovnog sastojka naše kože. Kad se kombinira s autolognom kondicioniranom plazmom postiže se maksimalan učinak pomlađivanja kože. Nakon tretmana, tijekom cijeloga dana poželjno je izbjeći dodirivanje lica, a čišćenje ili hidriranje kože te make-up izbjeći do sljedećeg jutra. Budući da je riječ o tretmanu koji uključuje samo ubrizgavanje vlastite plazme obogaćene trombocitima, bez dodavanja stranih supstancija, nuspojave, ako se uopće i pojave, obično su blage do umjerene. Neposredno nakon primjene većina pacijenata izgleda blago otečeno, osobito oko očiju, no to je prolazna pojava koja nestaje tijekom sljedećih nekoliko sati, a neki se pacijenti prvih 24-48 sati nakon tretmana žale na blag svrbež. ožujak 2018.
PIERRE FABRE – DUCRAY Promo
Inovacija za kožne nepravilnosti Marija Markota Jurić, dipl. ing. preh. teh.
Akne su upalno oboljenje kože koje nije rezervirano samo za razdoblje puberteta jer s aknama ima problema čak 45 posto žena u dobi od 20 do 30 godina. U tim slučajevima uglavnom je riječ o upalnim aknama praćenim trajnim crvenilom, pojačanom osjetljivošću, bolnošću i trajnim ožiljcima koji sporo zacjeljuju. Najčešće se pojavljuju oko usta, na bradi i u području vrata. Stručnjaci smatraju da su najrelevantniji uzroci njihove pojave velika količina svakodnevnog stresa, hormonska neravnoteža i nepravilna prehrana.
Patentirana inovacija s daškom Mediterana Dermokozmetički proizvodi osnova su svakodnevne higijene i njege jer uz redovitu upotrebu mogu biti izrazito korisni. Upravo zato, Ducray laboratoriji predstavljaju Keracnyl serum, inovaciju koja ženama pruža rješenje neugodnog problema i uvelike poboljšava kvalitetu života. Inovativna formula trostruko djeluje na nepravilnosti kože s kojima se žene svakodnevno bore, a to su prištići, trajni ožiljci i prve bore. Prepoznatljivost linije Keracnyl je patentirana inovacija Myrtacine®, 100 posto prirodni djelatni sastojak, izoliran iz mediteranske biljke mirte. Svojim antibakterijskim i protuupalnim sastojcima djeluje na uništavanje i sprječavanje formiranja biofilma bakterije P.acnes, odgovorne za nastanak upalnih prištića. Uz jedinstven djelatni sastojak Myrtacine®, Keracnyl serum sadrži ekskluzivnu kombinaciju vodećih djelatnih sastojaka u dermatologiji: • vitamin PP i azelaična kiselina – pružaju visoku razinu učinkovitosti protiv nepravilnosti na zreloj koži, u vidu smanjenja prištića, korekcije smeđih mrlja, trajnih crvenih ožiljaka i prvih bora; • Monolaurin® – djeluje protiv pretjeranog lučenja sebuma; • glikolna kiselina – poznata po svom učinku „nježnog pilinga“, zaglađuje mikrostrukturu kože i odčepljuje pore. Za žene koje su u potrazi za savršenim proizvodom za kožu bez nepravilnosti, Keracnyl serum idealno je rješenje: savršena je kombinacija učinkovitosti i ugode pri uporabi; kremaste je teksture i bez masnog sjaja, što ga čini i idealnom podlogom za make-up. Neka Keracnyl serum postane ugodna rutina s kojom ćete ponovno preuzeti kontrolu nad svojom kožom.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 21
Vesna Budišin, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspec. reumatolog, pročelnica Polikliničkog odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Poliklinika Medikol, Mandlova 7, Zagreb, T: 01/6397 333, E: vesna.budisin@medikol.hr, W: www.medikol.hr
Fizikalna medicina VITAMIN D
Vitamin sunca Aktivni oblik vitamina D pojačava stvaranje specifičnog proteinskog nosača kalcija u stanicama sluznice crijeva i potiče njegovu apsorpciju, najvećim dijelom iz tankog crijeva, a utječe i na apsorpciju fosfata i magnezija Receptore za prihvat vitamina D posjeduju mnoge stanice i tkiva u našem organizmu. Uz važnu ulogu koju ima za metabolizam kostiju, važan je i za skeletne mišiće, imunosni i kardiovaskularni sustav (naročito za regulaciju arterijskog tlaka) te neurološke, endokrinološke i malig ne bolesti. Vitamin D prijeko je potreban za dostatnu apsorpciju kalcija iz crijeva i sprječavanje smanjenja mineralne gustoće kostiju, tako da redovita nadoknada može smanjiti rizik od prijeloma i poboljšati funkciju donjih ekstremiteta u starijih osoba. Osim toga, manjak povećava sklonost razvoju autoimunih bolesti (reumatoidni artritis, sistemski eritemski lupus, sistemska skleroza) te rizik od razvoja multiple skleroze i malignih bolesti (naročito karcinoma kolona), dok je s nedostatkom povezan i nastanak dijabetesa tipa I i II. Kako se svakim danom otkriva sve veća uloga vitamina D i širi popis indikacija za njegovu primjenu, tako se
22 | Vaše zdravlje #108
danas, na primjer, povećana učestalost padova povezuje s nedostatkom vitamina D u skeletnim mišićima. Uzimajući u obzir rezultate brojnih istraživanja, možemo reći da vitamin D smanjuje rizik od mnogih bolesti, a time i smrtnost.
Iznutra i izvana Kod ljudi razlikujemo dva izvora vitamina D: • endogeni vitamin D – onaj koji se sintetizira u koži nakon izlaganja ultraljubičastom zračenju (D3), zbog čega je poznat kao „vitamin“sunca“. Tako iz kolesterola (7-dehidrokolesterol) nastaje provitamin D3, dok toplinska sunčeva energija potiče spontanu pretvorbu provitamina D3 u vitamin D3. Njegova proizvodnja u koži ovisi o karakteristikama same kože, trajanju izlaganja suncu, dobu dana, godišnjem dobu, zemljopisnoj širini, uporabi faktora za zaštitu od sunca, stupnju kožne pigmentacije itd. • egzogeni vitamin D – onaj koji se unosi putem hrane (ergokalciferol – D2 i kolekalciferol – D3). Vitamin D je u prehrambenim proizvodima prisutan u malim količinama, tako da se dnevno hranom može unijeti najviše 100 IU. Najviše ga ima u masnoj ribi (bakalar, losos, sleđ itd.), zatim u mlijeku, mliječnim proizvodima, žumanjku jajeta, žitaricama, kvascu i gljivama. Vitamin D2 (ergokalciferol), drugi neaktivni oblik vitamina D, stvara se u biljkama pod utjecajem sunčeva ultraljubičastog zračenja. Vitamin D ima slabu biološku aktivnost pa se u tijelu nekoliko puta hidrolizira kako bi mu se aktivnost povećala (najprije se hidrolizira u jetri u kalcidiol – 25-OH-D3, a zatim u ožujak 2018.
bubregu u kalcitriol – 1.25-(OH)2 – D3). Kalcitriol (aktivni oblik vitamina D) pojačava stvaranje specifičnog proteinskog nosača kalcija u stanicama sluznice crijeva i potiče apsorpciju kalcija iz crijeva, najvećim dijelom iz tankog crijeva. Također utječe i na apsorpciju fosfata i magnezija. Ako je apsorpcija kalcija u crijevima smanjena kao posljedica nedostatka vitamina D, dolazi do oslobađanja paratireoidnog hormona (PTH) s posljedičnom mobilizacijom kalcija iz kostiju i smanjivanjem mineralne gustoće kostiju, to jest osteoporoze.
Rizični čimbenici manjka ili nedostatka Nedovoljan unos vitamina D putem hrane, nedovoljno izlaganje sunčevoj svjetlosti, smanjena apsorpcija iz crijeva, akutne i kronične bolesti jetre i bubrega, starenje, debljina i lijekovi koji utječu na metabolizam glavni su čimbenici koji pridonose smanjenju razine vitamina D u organizmu. Trudnice i dojilje pak imaju veći rizik od manjka vitamina D zbog povećanih potreba tijekom trudnoće i dojenja. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi diljem svijeta ima nisku koncentraciju vitamina D. Mjerenje razine tog vitamina preporučuje se kod osoba s naznačenim rizičnim čimbenicima. Kod rizičnih skupina preporučuje se određivanje koncentracije 25-OHD i, prema
potrebi, ponovljeno mjerenje tri mjeseca nakon uvođenja nadomjesne terapije* (*Zaključci smjernica za prevenciju, prepoznavanje i terapiju nedostatka vitamina D u odraslih prema sustavu građe, Liječnički vjesnik 2016.). RASPON VRIJEDNOSTI VITAMINA D • preporučena koncentracija 25-OH D u krvi: od 75 nmol/L do 125 nmol/L • koncentracija koja upućuje na manjak (insuficijenciju): 75 nmol/L • vrijednosti koje upućuju na nedostatak (deficit): manje od 50 nmol/L • teški nedostatak: vrijednosti manje od 30 nmol/L
Oblici nadomjesne terapije Nedostatak vitamina D može se uspješno tretirati njegovim pripravcima. Postoje dva oblika nadomjesne terapije vitaminom D: terapija vitaminom D i terapija aktivnim oblikom vitamina D. U slučaju nedovoljne učinkovitosti vitamina D preporučuju se aktivni oblici vitamina D (alfakalcidol i kalcitriol), koji se obično propisuju u slučajevima zatajenja bubrega (nefrotski sindrom i kronično zatajenje bubrega), prirođenih metaboličkih bolesti (nasljedna rezistencija na vitamin D), kod težih oblika malapsorpcije (sindrom kratkog crijeva, upalne bolesti crijeva, gluteinska entezopatija...), kod dugotrajne primjene glukokortikoida te kod starijih
bolesnika. Alfakalcidiol se u jetri pretvara u kalcitriol i nije mu za to potreban bubreg kao vitaminu D, koji se mora dva puta konvertirati – u jetri pa u bubregu – da bi postigao aktivni oblik kalcitriol. PREPORUKE ZA UNOS • kod odraslih osoba od 18 do 70 godina: 600 IJ (3 kapi) vitamina D na dan • za starije od 70 godina: 800 IJ (4 kapi) • za bolesnike s rizikom od nedostatka vitamina D: 1500-2000 IJ (7-10 kapi dnevno) • gornja granica dopuštenog unosa iznosi 4000 IJ (20 kapi dnevno)* (*Zaključci smjernica za prevenciju, prepoznavanje i terapiju nedostatka vitamina D u odraslih prema sustavu građe, Liječnički vjesnik 2016.) Iako do sada nije zabilježen niti jedan lijek čija bi primjena bila kontraindicirana uz uzimanje pripravaka vitamina D, on može interferirati s pojedinim vrstama lijekova. Tako, na primjer, uzimanje vitamina D sa supstancijama koje sadržavaju aluminij i magnezij (kao što su sukralfat i antacid) može dovesti do pretjeranog nakupljanja tih minerala i potencijalno toksičnog učinka. Nadalje, dodavanje vitamina D može smanjiti djelovanje antikoagulansa i antiaritmika kao što su blokatori kalcijevih kanala. S druge strane, antikonvulzivi i pripravci na bazi mineralnih ulja mogu dovesti do snižavanja koncentracije vitamina D u krvi.
Pojačajte obrambeni odgovor Zona Vital Betaglucan + vitamin D3 kapsule sadrže β-glukan s β-(1,3)/(1,6) vezama, koji se dobiva iz stanične stijenke kvasca. Beta glukani iz kvasaca dokazano stimuliraju imunosni sustav jer ih organizam prepoznaje kao stranu tvar pa „uključuje" u imunološki odgovor. Sadrži i vitamin D3 koji pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava. Betaglukan je siguran za primjenu u dnevnim dozama kod svih dobnih skupina, odraslih i djece. Najbolje ga je koristiti sezonski, odnosno preventivno, ali i pri javljanju prvih simptoma slabljenja imunosnog sustava (umor, iscrpljenost, prehlada).
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 23
Anđelka Hajvaz, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Danijela Dobrić, dipl. physioth., Spec. bolnica Arithera, Petrova 128, Zagreb, T: 01/4440 074, W: www.arithera.hr, www.robotska-neurorehabilitacija.eu
Fizikalna terapija NEUROREHABILITACIJA
Robotski i računalno potpomognuta rehabilitacija Robotskom neurorehabilitacijom inducira se neuroplastičnost mozga i potiče novo motoričko učenje koje pridonosi oporavku motorike nakon oštećenja ili bolesti mozga i leđne moždine Tijekom posljednja dva desetljeća, velika interakcija između kliničara i inženjera dovela je do razvoja sustava koji stimuliraju neuroplastičnost kako bi optimizirali oporavak motorike nakon neuroloških oštećenja, što je rezultiralo širenjem područja robotike u rehabilitaciji. Robotska neurorehabilitacija je robotski i računalno potpomognuta rehabilitacija gornjih i donjih ekstremiteta s ciljem oporavka izgubljene motorike. Namijenjena je oboljelima od moždanog udara, tumora mozga i leđne moždine, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i cerebralne paralize, osobama s traumatskim ozljedama mozga i onima s ozljedama leđne moždine nastalim u prometnim nesrećama, sportu, skokovima u vodu i slično. Robotski uređaji pružaju kontrolu pokretljivosti i pouzdanost mjerenja, što ih čini idealnim instrumentima za pomoć liječnicima i fizioterapeutima u rješavanju izazova s kojima
24 | Vaše zdravlje #108
se suočava neurorehabilitacija. Kao nadomjestak konvencionalnoj fizioterapiji, na zabavan i motivirajući način koriste se za postizanje pokretljivosti zahvaćenog zgloba, jačanje pripadajuće muskulature, poboljšanje ravnoteže i kontrole trupa te aktivno korištenje zahvaćenog ekstremiteta. Svi robotski uređaji pružaju velik raspon terapijskih primjena i mogućnost objektivnog mjerenja uz individualno praćenje i procjenu napretka za svakog pacijenta ponaosob. Specijalna bolnica Arithera, vodeći centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, s dvadesetogodišnjom tradicijom, ponovno je napravila novi iskorak i dosadašnji bogati program konvencionalne fizioterapije i rehabilitacije upotpunila suvremenom robotskom neurorehabilitacijom, koja omogućuje brži oporavak izgubljene motorike kod neuroloških i ortopedskih pacijenata, vraćajući im pokret i sposobnost samostalnog funkcioniranja. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 25
Fizikalna terapija NEUROREHABILITACIJA
Iznova naučen pokret Čovjek ima sposobnost zauzimanja različitih položaja i izvođenja pokreta zahvaljujući kompleksnom funkcioniranju središnjeg živčanog sustava. Pokret nije samo pomicanje segmenta tijela iz jednog položaja u drugi, nego je riječ o specifičnoj i složenoj funkcionalnoj motoričkoj aktivnosti usmjerenoj prema određenom cilju. Zbog napretka znanosti i novih spoznaja na području neurofiziologije promijenjeno je viđenje organizacije i funkcije središnjeg živčanog sustava kojoj se sada pripisuje svojstvo plastičnosti. Svaki naš pokret iniciraju senzorne informacije iz okoline koje odlaze u središnji živčani sustav, gdje neuroplastičnost omogućuje reorganizaciju funkcije i prilagodbu na promjene te dopušta utjecaj ulazne informacije na središnji živčani sustav i nakon lezije. Stoga su nakon oštećenja živčanog sustava itekako potrebne informacije s periferije koje će kroz plastičnost mozga omogućiti normalan funkcionalan pokret. Robotskom neurorehabilitacijom inducira se neuroplastičnost mozga i potiče novo motoričko učenje koje pridonosi oporavku motorike nakon oštećenja ili bolesti mozga i leđne moždine. Oporavak pokreta poboljšava se intenzivnim, raznovrsnim, ponavljajućim i motivirajućim motoričkim vježbanjem koristeći robotske, senzorne i računalno potpomognute uređaje koji pojačavaju učinke rehabilitacije. Robotska neurorehabilitacija u kombinaciji s vir tualnom stvarnošću 26 | Vaše zdravlje #108
nadopunjuje konvencionalnu terapiju i osigurava trening specifičnih zadataka s velikim brojem ponavljanja tijekom duljeg razdoblja. Prednost virtualne stvarnosti je činjenica da može pružiti povratne informacije o pacijentovoj izvedbi u stvarnom vremenu. Kombinirajući konvencionalnu i robotsku terapiju, napredna neurorehabilitacija omogućuje postizanje najboljih mogućih rezultata kod pacijenta. U tom smislu, robotska neurorehabilitacija omogućuje: • rehabilitaciju gornjih i donjih ekstremiteta, • terapiju za sve dobne skupine i u svim fazama rehabilitacije, • personaliziranu, motivirajuću i učinkovitu terapiju, • kontinuirano mjerenje rezultata i napretka rehabilitacije, • vraćanje pokreta i hoda.
Moždani udar – iznenadno i snažno Moždani udar je iznenadni neurološki deficit uzrokovan poremećajem dotoka krvi i kisika u mozak zbog začepljenja ili prsnuća krvnih žila i izljeva krvi u mozak. Deficit izravno oštećuje neurone u mozgu i uzrokuje oštećenja na mozgu, a time i poremećaje u kretanju, govoru, osjećajima i razmišljanju, u ovisnosti o zahvaćenom dijelu mozga. Iako moždani udar uglavnom pogađa osobe od 65 i više godina, može se dogoditi bilo kome bez obzira na dob. Posljedice moždanog udara su gubitak motoričkih funkcija (npr. pokreta ruku
ili hodanja) i kognitivnih sposobnosti (npr. govora ili pamćenja), što rezultira smanjenom sposobnošću samostalnog svakodnevnog funkcioniranja. Stoga je nakon preboljenog moždanog udara ili neke druge ozljede mozga, važno čim prije početi s intenzivnom rehabilitacijom kako bi se postigli što bolji rezultati oporavka. U tom kontekstu, cilj robotske neurorehabilitacije je oporavak izgubljenih vještina i pokretljivosti te osposobljavanje bolesnika za najveći mogući stupanj samostalnog funkcioniranja u svakodnevnom životu.
Do uspjeha preko motivacije i aktivne suradnje Aktivno sudjelovanje i najviša razina neovisnosti u svakodnevnom životu primarni su ciljevi u neurorehabilitaciji. Kao dopuna konvencionalnoj fizioterapiji ili radnoj terapiji, kompjutorski podržani robotski sustavi kroz uzbudljive i izazovne scenarije virtualne stvarnosti mogu povećati motivaciju za intenzivno treniranje u razigranom terapijskom okruženju. S druge strane, motivacija i aktivna uključenost pacijenata, posebno najmanjih, bitni su čimbenici napretka rehabilitacije i oporavka. Uređaji koji se koriste u robotskoj rehabilitaciji sadrže komponente koje zadovoljavaju sve navedene čimbenike, tako da odrasli pacijenti i djeca kroz igru, na zabavan, poticajan i motivirajući način pokreću ekstremitete i/ili trup, djelujući tako na plasticitet mozga i razvijanje novog motoričkog učenja koje pridonosi oporavku motorike. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 27
Anka Dorić, dr. med., stručna suradnica Savjetovališta za spolno prenosive bolesti, Poliklinika VirogenaPlus, Bužanova 7, Zagreb
Ginekologija i porodništvo HPV
HPV genitalne viroze HPV status nije pouzdan pokazatelj vašeg, a ni partnerova seksualnog ponašanja jer se virus u nekih ljudi može reaktivirati iz tzv. uspavanog latentnog stadija i godinama poslije prvobitne infekcije „Kroničnoj infekciji HPV-om izloženije su mlade spolno aktivne djevojke koje su često slabokrvne i imaju manjak željeza, preskaču obroke i premalo spavaju. Stoga je za izlječenje potrebno ojačati imunitet i steći zdrave životne navike”, otkriva Anka Dorić, dr. med., u povodu izlaska 6. hrvatskog izdanja romana „One misle da smo male”, koji je prije deset godina napisala s književnicom Julijanom Matanović. Ovih je dana roman doživio i svoje prvo inozemno izdanje (preveden je na nizozemski jezik), a autorice pišu i nastavak. Zamolili smo doktoricu Dorić da nam prigodno, uz obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o HPV infekcijama (4. ožujka), napiše nekoliko riječi na tu temu i tako skupa s nama pridonese njegovu obilježavanju.
Najčešći prijenos spolnim putem Posljednjih desetljeća pojavnost HPV viroza se ušesterostručila, tako da se za njih govori da su najčešće spolne bolesti današnjice, raširene podjednako među oba spola u cijelom svijetu, osobito među mladim spolno aktivnim osobama u dobi od 18 do 25 godina (istraživanja pokazuju da je njome u toj dobi, srećom, najčešće prolazno a ne trajno, zaraženo oko 80 posto spolno aktivnih djevojaka). Prerano stupanje u spolne odnose znatno utječe na kasniju lošu prognozu izlječenja. 28 | Vaše zdravlje #108
HPV je kratica za humani papilloma virus, kojim se većina muškaraca i žena generativne dobi zarazi i/ili oboli najmanje jednom u životu. Danas je poznato više od 200 vrsta HPV-a, od kojih četrdesetak tipova inficira uglavnom kožu i sluznicu genitalnih organa. Neki uzrokuju dobroćudne spolne bradavice (genitalne kondilome) i tek blage i oku nevidljive promjene sluznice vrata maternice, dok drugi mogu uzrokovati karcinom vrata maternice i drugih organa (rodnice, stidnice, debelog crijeva, usne šupljine, sluznice oka, nosa i sinusa). Svi tipovi HPV-a (benigni i maligni) najčešće se prenose spolnim kontaktom. Ako imate dijagnosticiranu infekciju HPV-om, ne žurite se za nju okriviti svog sadašnjeg partnera, osobito ako ste u prošlosti imali više od jednoga. Naime, vaš pozitivan HPV status nije pouzdan pokazatelj vašeg, a ni partnerova seksualnog ponašanja jer se virus u nekih ljudi može reaktivirati iz tzv. uspavanog latentnog stadija i godinama poslije prvobitne infekcije.
Rak vrata maternice moguće je spriječiti Srećom, tek mali postotak zaraženih razvit će kronične promjene koje se moraju liječiti jer neće spontano proći i tek manji broj osoba inficiranih HPV-om koje se ne liječe bit će pod rizikom od pogoršanja i obolijevanja od karcinoma. U većine zdravih osoba imunosni sustav spontano ožujak 2018.
će odbaciti zarazu i osloboditi se virusa tijekom određenog razdoblja, uglavnom godinu i pol do tri nakon prvotne infekcije. Nažalost, u manjeg broja inficiranih dogodit će se ugradnja virusnih onkoproteina u stanice i tkiva, zbog čega infekcija može prijeći u perzistentnu, uz povišen rizik od razvoja karcinoma te s opasnim posljedicama za život i zdravlje. Iako se to, srećom, rijetko događa, problem je što nije moguće znati kod koga će se to dogoditi, a kod koga neće. U većini slučajeva obolijevanja bolest je moguće spriječiti u ranom stadiju ako se na vrijeme otkriju i liječe abnormalne promjene nastale djelovanjem HPV-a na stanice sluznice vrata maternice. Te promjene nastaju godinama prije nego što se pretvore u onkološku bolest, karcinom, a uzrokuju ih određeni tipovi virusa, od kojih su najčešći HPV 16, 18, 31, 33 i drugi. Njihovo prisustvo u stanicama i bolesne promjene koje uzrokuju u tkivima može se na vrijeme otkriti pomoću HPV-DNA testa i PAPA testa. PAPA test – Probirni test kojim se vrlo lako mogu dokazati abnormalnosti epitelnih stanica vrata maternice. Obavlja ga ginekolog uzimanjem uzorka male količine stanica tijekom pregleda te ih šalje citologu koji iz uzoraka dijagnosticira postojanje i vrstu promjena u žena oboljelih od HPV genitalnih viroza. To je jedan od najboljih preventivnih testova koje je čovječanstvo ikad imalo za neku bolest, ali nije svemoguća metoda. U sprječavanju bilo koje bolesti najbolji učinak prevencije imat će kombinacija više metoda. Redovita rutinska ginekološka kontrola – PAPA test je odličan za masovni skrining žena na rak vrata maternice i preporučuje se svim spolno aktivnim ženama barem svake treće godine, dakle, i kad je žena potpuno zdrava i misli da nema razloga ići ginekologu. No, kao i svaki test, ima svoje vrline i mane, zato je redovit odlazak na ožujak 2018.
rutinsku kontrolu kod ginekologa ne samo potreban, nego i nužan i neprocjenjivo važan za očuvanje zdravlja i života žena s kroničnom infekcijom HPV-om.
životnih navika te zdravlje i ponašanje partnera.
HPV test – Koristi se za dokaz samog virusa, to jest njime se potvrđuje zaraza vrata maternice nekim od danas najčešće prisutnih 13 vrsta HPV genotipova virusa koji se najčešće nalaze u žena oboljelih od raka vrata maternice. Dugogodišnja infekcija nekim od tih tipova virusa u žena uzrokuje premaligne i maligne promjene, s tim da se premaligne moraju liječiti kako ne bi prerasle u maligne. Najbolje ga je napraviti istodobno kad i PAPA test iz uzorka uzetog mekanom citološkom četkicom. Rezultat HPV testa dokazat će postoji li stvarno infekcija i kojim genotipom HPV-a.
Humani papilloma virusi su široko rasprostranjeni u općoj populaciji i uglavnom uzrokuju tri tipa kožnih infekcija, najčešće u djece, adolescenata i mladih – obične kožne te tzv. juvenilne i plantarne bradavice. Te su promjene uglavnom bezazlene i prolazne. Međutim, posljednjih godina zamijećen je izrazit porast genitalnih infekcija HPV-om koje su u globalnim okvirima postale najčešća suvremena spolno prenosiva virusna bolest, s najčešćom pojavnošću u dobi između 18 i 35 godina. Četrdesetak tipova HPV-a povezuje se s nastankom genitalnih infekcija u žena – među njima se 15 tipova povezuje s nastankom karcinoma vrata maternice i drugih lokalizacija, dok ih se 12 niskorizičnih često nalazi u genitalnim bradavicama, ali i u tumorima grkljana – papilomima. Genitalne infekcije HPV-om klinički se različito manifestiraju kod muškaraca i žena. U žena nastanu razni stupnjevi reaktivnih i displastičnih promjena u stanicama spolne sluznice, najčešće na površini i u kanalu vrata maternice, na rodnici i stidnici, dok se kod muškaraca klinički znakovi infekcije najčešće očituju u formi raznih vrsta genitalnih bradavica. HPV-om uzrokovane CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) promjene na karcinomu cerviksa moguće je otkriti probirnim citološkim testiranjem – PAPA testom, a virus i njegov stupaj rizika dokazati HPV-DNK testom. Genitalne HPV infekcije uglavnom se prenose kontaktom s inficiranim dijelovima kože i sluznice spolnih organa seksualnih partnera. Kondom nije dovoljno pouzdano sredstvo zaštite protiv infekcije HPV-om. Za prevenciju karcinoma vrata maternice važno je što ranije dijagnosticirati
Tko je u većoj opasnosti od infekcije U povećanom su riziku mlade djevojke koje intenzivno žive, slabokrvne su i često na hormonalnoj kontracepciji, preskaču obroke, jedu premalo voća i povrća, premalo spavaju, uče za ispite i još uvijek rastu i razvijaju se, što uzrokuje dodatno trošenje željeza, vitamina A, B i C, folne kiseline i cinka, a uz sve to konzumiraju mnogo kofeina, cigareta i alkohola. Uz školske obveze, potraga za partnerom u toj dobi je najintenzivnija i rezultira češćim promiskuitetom, s tim da se rizik od nove zaraze HPV-om multiplicira i raste za 15 posto sa svakim novim spolnim partnerom. Uz to, valja znati kako osobito nepovoljan utjecaj na liječenje i ishod infekcija HPV-om u mladih žena ima simultana zaraza klamidijom i herpes virusima te drugim urogenitalnim infekcijama koje otimaju snagu imunosnom sustavu za kvalitetan obračun s infekcijom HPV-om. Osim kvalitete imuniteta, na izlječenje znatno utječu količina akutnog i kroničnog stresa, prakticiranje zdravih
Sažeto o HPV-u
Vaše zdravlje #108 | 29
Ginekologija i porodništvo HPV
premaligne i maligne promjene jer se time povećava mogućnost izlječenja. Protiv infekcije HPV-om u svijetu i kod nas registrirana su tri cjepiva – dvovalentno, četverovalentno i deveterovalentno, kojima su obuhvaćena dva najopasnija onkogena tipa (HPV 16 i 18) i nekoliko ostalih genotipova. Preporučuje se kao individualno cijepljenje djevojkama prije nego što postanu spolno aktivne,
čime se smanjuje životni rizik obolijevanja od raka vrata maternice. Specifični protuvirusni lijekovi protiv HPV-a još uvijek ne postoje. Liječenjem se uklanjaju bolesne promjene kože i sluznica uzrokovane HPV-om. U muškaraca je infekcija HPV-om bitna kao spolna zaraza koja može i kod njih prijeći u bolest te kao promiskuitetni
čimbenik za povećan rizik od nastanka karcinoma vrata maternice kod svih njihovih potencijalnih seksualnih partnerica ako su nositelji aktivne infekcije HPV-om. Svaki muškarac ili žena koji je inficiran HPV-om može biti inficiran s više tipova virusa odjednom, što znači da svom spolnom partneru može prenijeti mješovitu infekciju HPV-om, a uz to, i druge spolne zaraze, ako postoje.
ŠTO OBA PARTNERA TREBAJU ZNATI O INFEKCIJAMA HPV-om 1. Imati HPV ne znači da njime inficirane osobe žive neodgovorno ili nemoralno. Saznanje o partnerovoj infekciji HPVom često uzrokuje probleme, a može dovesti i do raspada intimne veze i partnerstva. Zbog HPV-a ljubavnici mogu jedno za drugo pomisliti da ih je intimni partner/partnerica prevario, što je česta zabluda. Infekcija HPV-om može trajati godinama, a da osoba nema simptoma ni znakova (ili su golim okom nevidljivi), tako da je nemoguće reći kako i kada je netko od partnera stekao zarazu i je li riječ o novoj infekciji ili reaktivaciji dugogodišnje latentne (uspavane) zaraze i buđenju virusa zbog slabljenja imuniteta ili drugih bolesti.
2. Svatko tko je barem jednom u životu bio spolno aktivan i imao nezaštićen spolni odnos bio je u riziku stjecanja zaraze HPV-om. S druge strane, iako danas postoje izvrsna i moćna cjepiva koja štite od devet najčešćih onkogenih tipova HPV-a, ona najpouzdanije štite od infekcije ako se primijene prije stupanja u spolne odnose.
3. Većina infekcija HPV-om završi spontanim samoizlječenjem u razdoblju od godinu i pol do dvije nakon stjecanja infekcije, što uvelike ovisi o kvaliteti imunološkog odgovora inficirane osobe. Mogući su i recidivi, tj. ponovljene infekcije zbog reaktivacije uspavanog virusa u stanicama ili zbog nove infekcije nekim drugim sojem HPV-a. Glavni čimbenici uspješne prirodne obrane protiv HPV-a su zdravlje imunosnog sustava, pozitivan stil života i pravilna prehrana.
4. Žene su osjetljivije na infekciju HPV-om i više u opasnosti od muškaraca. Dok kod njih može nastati rak vrata maternice, muškarci su češće samo nositelji virusa, a karcinom genitalnih organa kod muškaraca je rjeđa pojava nego rak vrata maternice u žena. 5. Ženama se savjetuje odlazak na redovite preglede kako bi se provjerilo imaju li genitalnu infekciju HPV-om i je li im PAPA test uredan. Te će pretrage na vrijeme spriječiti napredovanje moguće postojećih prekanceroznih promjena i razvoj raka vrata maternice. Redovite kontrole veoma su važne jer što se ranije uoče promjene uzrokovane onkogenim HPV-om i ranije počne terapija, to je mogućnost ozdravljenja pouzdanija i sigurnija.
6. Imunosni sustav razlikuje se od osobe do osobe. Mnoge osobe kronično inficirane HPV-om godinama nemaju nikakvih simptoma, dok neke već za godinu-dvije mogu imati ozbiljne promjene i simptome, pa i invazivne oblike karcinoma, poput HPV tipa 18 karcinoma u kanalu vrata maternice koji relativno brzo može prijeći u težu i životno opasnu bolest, često neprepoznatu na vrijeme ako žena ne ide redovito na pregled. 7. Do pojave vidljivih simptoma može proći više godina i nemoguće je utvrditi kada je izložena osoba bila u prvom kontaktu s virusom. U pet do 15 posto žena zaraženih HPV-om koje se ne liječe nakon određenog trajanja kronične infekcije HPV-om razvit će se karcinom.
8. PAPA i HPV test vrlo su korisni u traženju i otkrivanju raka vrata maternice. Oba se obvezno preporučuju ženama koje imaju više od 30 godina i česte abnormalnosti u PAPA testu te češće mijenjaju spolne partnere tijekom života.
9. Budući da se HPV može prenositi i drugim seksualnim aktivnostima kod kojih se prakticira intimni kontakt kože i sluznica partnera, najbolje je prije spolnih odnosa iskreno porazgovarati o toj temi i zaštititi se ako je to potrebno, jasno preuzeti odgovornost za vlastito ponašanje te svoje i partnerovo zdravlje.
10. Istraživanja pokazuju da je organizacija zdravog stila života i prehrane itekako dobrodošla i u borbi protiv infekcija HPV-om i za ubrzanje spontanog „nestanka” virusa. Pri tome je partnerova podrška više nego dobrodošla. 30 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 31
Karmen Matković Melki, dipl. ing. preh. teh., nutricionist, Definicija hrane d.o.o.
Ginekologija i porodništvo TRUDNOĆA I DOJENJE
Prehrambeni izazov za buduće mame Unosom svih važnih nutrijenata putem odgovarajuće prehrane osigurava se optimalan rast i razvoj ploda te podržava povoljan zdravstveni i nutritivni status majke i bebe Pravilna prehrana u trudnoći i tijekom dojenja od osobite je važnosti za majku i dijete. Namirnice koje sačinjavaju odgovarajuću prehranu tijekom tog životnog razdoblja potrebno je prilagoditi specifičnim nutritivnim potrebama, stoga je pozornost usmjerena kvalitativnoj optimizaciji prehrane trudnice i buduće majke. U svemu tome potrebno je poštovati tri osnovna nutricionistička pravila, a to je konzumirati redovite obroke, birati raznolike namirnice i jesti umjerenu količinu hrane, čime se osigurava unos preporučene dnevne količine tekućine, proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina i mineralnih tvari. Unosom svih važnih nutrijenata putem odgovarajuće prehrane osigurava se optimalan rast i razvoj ploda, podržava dobro zdravlje i osigurava povoljan nutritivni status majke. Stoga prehrana prije i tijekom trudnoće treba biti sastavljena od cjelovitih kvalitetnih namirnica: vode, voća, povrća, žitarica cjelovitog zrna, mahunarki, sjemenki, orašastih plodova, mliječnih proizvoda, ribe, jaja, crvenog mesa, peradi i nerafiniranih biljnih ulja.
32 | Vaše zdravlje #108
„Drugo stanje“ najbolji je naziv za specifično životno razdoblje u kojemu žena ima najveće nutritivne potrebe u odnosu na cijeli svoj životni vijek. Pri tome primarno stanje uhranjenosti određuje daljnje potrebe i način opskrbe energijom i nutrijentima tijekom trudnoće. U ovom razdoblju tijelo prolazi kroz brojne fiziološke i hormonalne promjene koje prati i postupno povećanje nutritivnih potreba, kada se posebna pozornost posvećuje trudnicama koje imaju povećan rizik za razvoj deficita hranjivih tvari: primjerice, trudnicama adolescenticama, višerotkinjama s malim razmakom među trudnočama, ženama s nskim indeksom tjelesne mase, vegetarijankama i vegankama Povećane nutritivne potrebe tijekom trudnoće mogu se zadovoljiti dodatnim unosom jednog serviranja iz svake grupe namirnica, odnosno jednim do dva manja međuobroka i, ukoliko je potrebno, suplementacijom mikronutrijentima. Poseban naglasak na potrebu uvođenja dodataka prehrani je u visokorizičnim trudnoćama, u trudnica koje su već rodile novorođenčad niske porođajne mase, u slučaju ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 33
Ginekologija i porodništvo TRUDNOĆA I DOJENJE
višeplodnih trudnoća te u trudnica koje konzumiraju cigarete i alkohol, kod kojih uzimanje tzv. prenatalnih oblika dodataka prehrani pridonosi smanjenju rizika od preuranjenog poroda, niske porođajne mase novorođenčeta i stupnja pojavnosti porođajnih defekata.
Treba jesti kvalitetno, a ne „za dvoje” Važno je naglasiti kako se energetske potrebe s napredovanjem trudnoće postupno blago povećavaju za 340 do 450 kcal, ovisno o tromjesečju trudnoće, stoga nije potrebno „jesti za dvoje“. Najbolji izvor energije i u ovom razdoblju su složeni ugljikohidrati, koji su ujedno i izvor dijetalnih vlakana, a izbor bi trebale biti u prvome redu žitarice cjelovitog zrna te sezonsko povrće i voće. Povećan unos proteina od iznimne je važnosti za razvoj ploda jer su esencijalne aminokiseline gradivne jedinice svih tkiva i organa, a osiguravaju se unosom proteinskih namirnica poput mesa, ribe, jaja, mlijeka, mliječnih proizvoda i mahunarki. Konačno, ne smije se zanemariti unos visokokvalitetnih masnoća u obliku cjelovitih plodova i ulja sjemenki, orašastih plodova, plave i masne ribe te voća poput avokada i maslina, odnosno maslinova ulja. Sve 34 | Vaše zdravlje #108
navedene namirnice osiguravaju dodatnu energiju, omogućavaju nesmetan neurološki razvoj ploda i izvor su esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima. Velika važnost pridaje se unosu vitamina i mineralnih tvari gdje je, osim osiguravanja mikronutrijenata prehranom, iznimno popularna, ali u velikoj mjeri i opravdana, suplementacija prije i tijekom trudnoće. Kad se spominje nadopuna prehrani u trudnoći, najveći naglasak je na folnoj kiselini, vitaminu B9 koji je važan dio enzimskog sustava u sintezi DNA i formiranju novih stanica. Zbog rasta i razvoja ploda potrebe za njim su povećane, dok nedostatak, među ostalim, uzrokuje malformaciju neuralne cijevi. Osnovna preporuka je kombinirati izvore folata iz hrane poput voća, tamnozelenog lisnatog povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica te putem dodataka prehrani, ako je moguće, najmanje četiri tjedna prije začeća i prije svega prvo tromjesečje trudnoće. Još jedan vitamin B skupine – B12 – zajedno s folnom kiselinom pridonosi formiranju tkiva i organa ploda i deficitaran je u žena koje ne konzumiraju njegove prehrambene izvore (namirnice iz skupine meso, riba, jaja te mlijeka i mliječnih proizvoda), stoga ga je, posebice kod veganki i vegetarijanki, poželjno
suplementirati kako bi se osigurao preporučeni dnevni unos. Smjernice također navode da je dnevni unos omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA) potreban za doprinos normalnom neurološkom razvoju ploda. Od vitamina topivih u mastima, navodi se rizik od deficita vitamina D koji utječe na normalan razvoj koštanog sustava i optimalnu porođajnu masu novorođenčeta. Dodatno, prema hipotezi fetalnog programiranja, gdje je deficit pojedinih nutrijenata u majke tijekom trudnoće jedan od uzroka zastoja u razvoju ploda, ali i promjene u genskoj ekspresiji, što povećava rizik od razvoja mnogih kroničnih bolesti u odrasloj dobi, nedostatak vitamina D povezuje se s rizikom od razvoja dijabetesa i mnogih autoimunih stanja. Od mineralnih tvari, najveći naglasak je na željezu, jednom od najdeficitarnijih nutrijenata u ženskoj populaciji (učestali slučajevi anemije) čije su potrebe dvostruko veće tijekom trudnoće, zbog čega se uz unos crvenog mesa i ostalih prehrambenih izvora preporučuje i suplementacija da bi se zadovoljio dnevni unos. Cink kao snažni antioksidans ključan je nutrijent za zaštitu ploda u prvom tromjesečju trudnoće, s tim da dodatna suplementacija smanjuje rizik od ožujak 2018.
preuranjenog poroda. Suplementacija jodom uz unos prehrambenih izvora tog minerala smanjuje rizik od neurološkog zastoja u razvoju ploda i prekida trudnoće jer direktno utječe na rad i produkciju hormona štitnjače. Odgovarajući unos kalcija treba osigurati unosom mlijeka i mliječnih proizvoda, a ako je trudnica iz bilo kojeg razloga smanjila unos ili u potpunosti izbacila tu skupinu namirnica, potrebna je suplementacija kako bi se smanjio rizik od preeklampsije. Konačno, magnezij je najčešće korišten dodatak prehrani u službi ublažavanja tzv. trudničkih tegoba – usporene probave i grčeva u nogama, nemirnog ritma spavanja, ali i preuranjenih kontrakcija maternice, čime se smanjuje rizik preuranjenog poroda. Iz svega navedenog možemo zaključiti da su najčešći odabir i preporuka suplementiranje tzv. prenatalnim multivitaminsko-multimineralnim dodacima prehrani.
Prehrana dojilje počiva na istim principima U razdoblju dojenja prehrana dojilje često je poremećena različitim tradicionalnim preporukama, no na temelju najnovijih znanstvenih istraživanja,
ožujak 2018.
Povećane nutritivne potrebe tijekom trudnoće mogu se zadovoljiti dodatnim unosom jednog serviranja iz svake grupe namirnica, odnosno jednim do dva manja međuobroka i, ako je potrebno, suplementacijom mikronutrijentima prehrana treba biti temeljena na svim prehrambenim skupinama gdje se samo u određenim slučajevima, ako dojenče reagira na majčino mlijeko, provodi eliminacijska dijeta uz obveznu suplementaciju i nutricionističko praćenje. Pravilna prehrana u ovom razdoblju iznimno je važna, ne samo za proizvodnju mlijeka iznimno dojenče koje sve svoje dnevne energetske i nutritivne potrebe zadovoljava putem majčina mlijeka, nego i za zdravlje majke s kojim su produkcija i kvaliteta mlijeka u direktnoj vezi. Dnevne energetske potrebe su povećane za otprilike 500 kcal, pri čemu je i dalje važna zastupljenost optimalne količine proteinskih namirnica i odgovarajuća hidracija, koja prije svega uključuje vodu i „vodene“ namirnice koje potiču produkciju mlijeka. Dojiljama koje iz bilo kojeg razloga imaju neuravnoteženu ili nutritivno
deficitarnu prehranu zbog eventualne eliminacije skupina namirnica (mahunarki, kupušnjača, ribe i plodova mora, citrusa…) te kod dojilja koje su rodile u zimskim mjesecima (slabija izloženost suncu) preporučuje se suplementacija, u prvome redu omega-3 masnim kiselinama i vitaminom D3, ali i kalcijem u žena koje unose premalo mlijeka i mliječnih proizvoda (zbog rizika od gubitka koštane mase) te suplementacija željezom u dojilja koje su na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani. Sve žene koje žele postati majke i planiraju trudnoću, jednako kao i one koje su u drugom stanju ili su već rodile, trebaju biti svjesne koliko je pravilna prehrana važna za njihovo zdravlje i zdravlje njihove (buduće) djece, a time i za zdravlje odraslih osoba u koje će jednoga dana ta djeca izrasti.
Vaše zdravlje #108 | 35
Maja Perković Pajk, dipl. ing. bioteh.
Ginekologija i porodništvo BABINJE
Spolni odnos nakon poroda Nije neobično da žena nakon poroda dulje vrijeme ne osjeća potrebu za seksom, a kad će je ponovno osjetiti, ovisi o njoj samoj, ali i o partneru Mnogim novopečenim mamama spolni odnos nakon porođaja zadnji je na pameti. Nezainteresiranost je najčešće posljedica umora, iscrpljenosti, suhoće vaginalnog područja i straha od boli, zbog čega treba vremena da se ponovno probudi seksualna želja. Znanstvenici s Istraživačkog instituta Murdoch Childrens u Australiji istraživali su postoji li povezanost između načina poroda s nastavkom seksualne aktivnosti. Istraživanje je provedeno na 1507 majki koje su prvi put rodile. Rezultati su pokazali da se većina majki šest tjedana nakon poroda upusti u seksualne aktivnosti, a žene koje su bebu na svijet donijele carskim rezom ili su imale epiziotomiju čekaju čak i dulje. Naime, 41 posto žena imalo je spolni odnos šest tjedana nakon poroda, 65 posto nakon osam tjedana i 78 posto 12 tjedana od poroda. Prema istraživanju, žene u dobi od 30 do 34 godine čekale su dulje negoli mlađe žene u dobi od 18 do 24 godine. Vaginalni spolni odnos šest tjedana nakon poroda imalo je 45 posto žena koje su imale carski rez i 32 posto onih koje su imale epiziotomiju, u usporedbi sa 60 posto onih koje su rodile prirodno bez reza i šivanja. Budući da je samo 10 posto žena koje su rodile prvi put imalo porod
36 | Vaše zdravlje #108
bez epiziotomije, zaključuje se da većina parova ipak prvi spolni odnos odgađa šest tjedana. No, nemojte se opterećivati ako se niste prepoznali u tim postocima jer nije neobično da žena nakon poroda dulje ne osjeća potrebu za seksom, a kad će je ponovno osjetiti, ovisi o njoj samoj, ali i o partneru.
Pokušajte pronaći odgovor U sljedećih sedam pitanja koja najčešće muče ženu nakon poroda, pokušajte pronaći odgovore, bilo da imate ili nemate želju za spolnim odnosom. 1. Koliko brzo nakon rođenja djeteta mogu imati intimni odnos? – Bez obzira na to jeste li rodili vaginalnim putem ili carskim rezom, tijelu će trebati vremena za oporavak. Ginekolozi preporučuju da čekate šest tjedana prije negoli ponovno stupite u intimne odnose, ali normalno je i ako vam treba nekoliko mjeseci. Za to vrijeme vrat maternice će se zatvoriti, poslijeporođajno krvarenje prestati, a moguća puknuća intimnog područja zacijeliti. ožujak 2018.
2. Hoće li boljeti? – Hormonalne promjene mogu izazvati suhoću vagine, osobito ako dojite. Kako biste izbjegli bilo kakvu nelagodu tijekom spolnog odnosa, počnite polako uz grljenje, ljubljenje ili masažu i postupno pojačavajte intenzitet stimulacije. Ako vas muči suhoća intimnog područja, upotrijebite lubrikant u obliku kreme ili gela. Isprobajte različite poze kako biste izbjegli osjećaj pritiska na bolnim područjima i bili u mogućnosti kontrolirati penetraciju. Recite partneru što vam godi, a što ne. 3. Hoće li osjećaj biti drukčiji? – Nakon vaginalnog porođaja tonus mišića vagine može oslabjeti, zbog čega je smanjen osjećaj ugode trenja tijekom spolnog odnosa. U tom slučaju mogu pomoći Kegelove vježbe, kojima se jačaju mišići dna zdjelice. Jednostavno stiskajte mišiće zdjelice kao da pokušavate zaustaviti mokrenje, izdržite pet sekundi pa opustite, i to ponovite četiri do pet puta zaredom. S vremenom produljite kontrakciju na deset sekundi te držite mišiće opuštenima deset sekundi između kontrakcija. Kad se uhodate, odradite najmanje tri seta po deset Kegelovih vježbi na dan. 4. Što je s kontracepcijom? – Osim ako ne želite što prije ponovno zatrudnjeti, spolni odnos nakon poroda zahtijeva pouzdanu kontracepciju, čak i ako dojite. Najjednostavnija sredstva bit će prezervativi i spermicidi, a odmah nakon porođaja možete koristiti i pilule koje sadrže samo progesteron. Pilule koje sadrže progesteron i estrogen preporučuju se šest tjedana nakon porođaja jer u suprotnom mogu izazvati zgrušavanje krvi. Prije korištenja hormonalne kontracepcije obvezno se savjetujte s liječnikom. 5. Što ako sam preumorna za seks? – Ako ste navečer preumorni za seks, recite to partneru. No, to ne znači da vaš seksualni život mora prestati. Pokušajte voditi ljubav rano ujutro dok beba spava ili dok je na nekoliko sati čuva član obitelji ili prijatelj. 6. Što ako nisam zainteresirana za seks? – To je sasvim u redu. Intimni odnos nije samo seks, osobito kad se privikavate na život s bebom. Ako se ne osjećate seksi ili se bojite da će vas tijekom spolnog odnosa boljeti, podijelite svoju zabrinutost s partnerom. Dok ne budete spremni, održavajte intimnost na druge načine. Primjerice, provodite zajedničko vrijeme bez bebe, makar to bilo samo nekoliko minuta ujutro ili navečer kad beba zaspi, te prakticirajte kratke telefonske razgovore i poruke tijekom dana.
Vaginalna suhoća i nelagoda – STOP Vaginu prekriva sluznica građena od vrlo otporna višeslojnoga pločastog epitela koji pruža dobru zaštitu i čija debljina ovisi o ravnoteži spolnih hormona, koja varira tijekom menstrualnog ciklusa i trudnoće, a s godinama se mijenja. Hormonalna neravnoteža nakon poroda dovodi do određenih problema, pogotovo ako žena doji. Niska razina estrogena može uzrokovati suhoću vagine, ali to je sasvim normalno i prirodno i ne znači da je žena koja je rodila postala frigidna i da se više ne može uzbuditi kao prije. Cicatridina® vagitoriji korisna su pomoćna terapija dokazanog djelovanja u regeneraciji epitela u atrofičnim i distrofičnim stanjima vaginalne sluznice. Glavni aktivni sastojak je hijaluronska kiselina, prirodni sastojak tijela, koja osigurava odgovarajući stupanj hidracije i pridonosi optimizaciji biološkog procesa cijeljenja tkiva. Taj učinak zahvaljuje sposobnosti vezanja vode, što poboljšava hidraciju tkiva i unos nutrijenata te osigurava dobar tonus, trofizam i elastičnost tkiva. Uz to, povoljno utječe na proces cijeljenja i promiče regeneraciju epitela, što su pokazala i brojna znanstvena istraživanja. Cicatridina ® vagitoriji sadrže i uljne ekstrakte aloe vere, nevena i gotu kole (Centella asiatica), koji djeluju u sinergiji s hijaluronskom kiselinom i imaju hidrirajući i umirujući učinak. Tu je još i ekstrakt ulja australskog čajevca koji djeluje kao prirodni konzervans. Cicatridina® vagitoriji potpomažu proces cijeljenja vaginalnih ozljeda različita uzroka (kolposkopija, cervikalni ektropion, konizacija, ginekološke operacije, radioterapija, kemoterapija i postporođajna rana), zbog čega se njihova primjena preporučuje kao pomoćna terapija reparativnih procesa u atrofičnim i distrofičnim stanjima vaginalne sluznice.
7. Kako mogu pojačati želju za seksom? – Većina seksualnih teškoća riješi se tijekom godinu dana nakon porođaja. U međuvremenu, pokušajte, koliko god je to moguće, raditi na svom fizičkom i psihičkom zdravlju. Primjerice, postavite si razumna očekivanja dok se prilagođavate na roditeljstvo, zavolite promjene na svome tijelu, jedite zdravo i pijte mnogo tekućine, budite redovito fizički aktivni, odmarajte se koliko god je moguće, zamolite partnera, članove obitelji i prijatelje da vam pomognu te razmjenjujte iskustva s drugim mamama. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 37
prim. doc. dr. sc. Ivo Rotkvić, dr. med.
Interna medicina ULKUSNA BOLEST
Hipokratov Morbus niger Prve bolje opise vrijeda dao je još Hipokrat, koji je zapazio da neki bolesnici uz jake bolove u žličici, povraćaju crni sadržaj Vrijed želuca i dvanaesnika postoji vjerojatno od početka ljudske vrste. U povijesnom nazivu čir leži odgovor na pogrešno shvaćanje izgleda promjene na sluznici probavnog sustava. Dugo se smatralo da izgled vrijeda odgovara promjenama na koži i ta zabluda ima svoj korijen. I danas se, naime, misli da je čir želuca i dvanaesnika promjena koja izgleda kao crvena oteklina uz gnojni vrh pa ne čude pitanja poput: „Ide li mi čir prema unutra ili prema van?“ Pogledamo li kako vrijed zaista izgleda, možemo ga definirati kao ranu na sluznici ili stjenci gornjeg dijela probavnog sustava, pa je stoga ispravan hrvatski naziv vrijed ili grizlica. Prve bolje opise vrijeda dao je još Hipokrat, koji je zapazio da neki bolesnici uz jake bolove u žličici, povraćaju crni sadržaj, pa je tu bolest nazvao Morbus niger ili, u prijevodu, „crna bolest“. S obzirom na to da se za vrijed dvanaesnika nije ni znalo, stoljećima se nije postavljala razlika između vrijeda želuca i dvanaesnika. Danas je jasno da
38 | Vaše zdravlje #108
je riječ o dvije različite bolesti, ali koje imaju zajedničkih karakteristika.
Infekcija u prvom planu ili ne? Iz dosadašnjih spoznaja proizlazi da se kod vrijeda dvanaesnika glavni agresor nalazi upravo u lumenu probavne cijevi (povećana kiselost, infekcija Helicobacterom pylori, uzimanje lijekova iz grupe antireumatika), a da je kod vrijeda želuca ključan pad prirodne obrane sluznice (infekcija Helicobacterom pylori ili lijekovi iz grupe antireumatika). Jasno je da je infekcija Helicobacterom pylori osnovno objašnjenje nastanka bolesti jer se ta bakterija izolira u oko 90 posto bolesnika s vrijedom dvanaesnika, odnosno u oko 80 posto bolesnika s vrijedom želuca. U osnovi proizlazi da je bolest vrijeda uzrokovana infekcijom. No, da problem ipak nije previše jasan, govori činjenica kako u Hrvatskoj bakteriju u želucu ima oko 60 posto populacije, a da se vrijed javlja samo u pet do deset posto stanovnika. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 39
Interna medicina ULKUSNA BOLEST
Shvaćanje prehrambenih navika kao jednog od uzroka vrijeda nema opravdanje u realnosti, no lijekovima iz grupe antireumatika možemo dati važnu ulogu u njegovu nastanku.
Ne zanemarujte signale Tipične su smetnje bol u žličici uz mučninu i povraćanje koji traju nekoliko dana, a pojava „taloga crne kave“ u povraćenom sadržaju znak je krvarenja (pod djelovanjem želučane kiseline krv iz crvene mijenja boju u crnu). U tom se slučaju često javlja i kao katran crna stolica, a i jedno i drugo upozoravaju na obvezan odlazak u bolnicu na daljnje liječenje. Iz spomenutoga se vidi da je Hipokrat, ne znajući za bolest vrijeda, registrirao komplikaciju bolesti i opisao je kao Morbus niger. Danas su komplikacije vrijeda rjeđe, a mogu se manifestirati kao krvarenje, perforacija (proboj kroz stjenku), penetracija (prodor u stjenku) ili u obliku smetnji prolaza hrane kroz mjesto gdje je smješten vrijed.
Nezaobilazna gastroskopija Osnovni dijagnostički ciljevi su: • dokazati vrijed i/ili gastritis, • isključiti zloćudnu bolest želuca, • d o k a z a t i p r i s u t n o s t b a k te r i j e Helicobacter pylori. Navedeno nas upućuje na to da je gastroskopija osnovna dijagnostička metoda za dokazivanje bolesti, iako je i rendgenogram želuca vrijedan jer je lakše dostupan, a kod bolesnika izaziva manju odbojnost. Gastroskopiju prati glas iznimno neugodne pretrage, unatoč tome što je riječ o pretrazi koja traje od jedne do nekoliko minuta i potpuno je bezbolna (neugoda joj se pak ne može zanijekati). Koristi koje nam pruža, uz mogućnost uzimanja tkivnog materijala za pregled pod mikroskopom, nezamjenjive su jer se kod svakog vrijeda želuca (ali ne i dvanaesnika) sumnja i na tumor, dok se ne dokaže suprotno. Iz istog razloga vrijed želuca treba 40 | Vaše zdravlje #108
gastroskopski kontrolirati sve do potpuna zacjeljenja te kod svake kontrole uzimati tkivo za mikroskopski pregled. U mlađih bolesnika, kojima je već dokazan vrijed dvanaesnika, možemo se zadovoljiti i kliničkim pregledima bez gastroskopije jer vrijed dvanaesnika nije potencijalni tumor. Dokazivanje infekcije Helicobacterom pylori temelji se na testovima kojima dokazujemo da je bakterija živa (ureaza test tijekom gastroskopije, izdisajni test), ali i na testovima kojima dokazujemo protutijela (prirodna obrana protiv infekcije), što nije uvijek zadovoljavajuće jer su znakovi obrane tijela protiv infekcije pozitivni i do godinu dana nakon njezina uništenja.
Protiv bakterije i želučane kiseline Osnovni je cilj liječenja vrijeda želuca i dvanaesnika izliječiti ranu i spriječiti njezinu ponovnu pojavu. Da bi se zadovoljio taj kriterij, treba izliječiti infekciju uzrokovanu Helicobacterom pylori te prekinuti uzimanje potencijalno opasnih lijekova kao što su antireumatici. Liječenje infekcije mora biti kombinirano s lijekovima koji smanjuju lučenje želučane kiseline jer vrijed brže cijeli, a učinci uništenja bakterije su bolji. Svakako se mora spomenuti da sama želučana kiselina nije štetna, kako to bolesnici misle. Riječ je o proizvodu želučane sluznice bez koje probava ne bi funkcionirala normalno, pa se smanjenje prirodne funkcije dopušta samo privremeno i povremeno. Uz lijekove koji smanjuju želučanu kiselinu u liječenju obaju vrijedova koristimo i dva antibiotika koji su dokazano dobri protiv Helicobacter infekcije. Kada nema bakterije, liječenje se oslanja samo na lijekove koji smanjuju želučanu kiselinu. Među lijekovima koji smanjuju kiselinu nekoliko je grupa različite učinkovitosti, ali i različitih popratnih pojava, pa izbor katkad nije jednostavan. U grupi lijekova protiv bakterija mnogo je onih koji također imaju različite popratne pojave pa i kod njih treba biti oprezan.
S obzirom na to da se temelji na znanju, ali i iskustvu liječnika, nužno je da liječenje vodi i kontrolira liječnik. Naime, mnogo je studija o učinkovitosti liječenja, ali je mnogo manje onih koje upućuju na to u koliko bolesnika nastupa pogoršanje bolesti nakon nekog od vidova liječenja. U svakom slučaju, učinkovitost liječenja vrijeda velika je i iznosi oko 90 posto, a uništenje bakterije sprječava povrat bolesti. Osnovna i intenzivna terapija traje tjedan dana, nakon čega se doze lijekova smanjuju, ali se liječenje nastavlja i do osam tjedana. Nekad sugerirane odredbe o prehrani više nisu potrebne jer ni za jednu vrstu hrane nije dokazano da je ulcerogena. U slučaju alkohola, nikotina i hrane nakon koje bolesnik dobiva smetnje, savjeti su određeniji – prekinuti s tim. Treba imati na umu da je probavni sustav sačinjen izvanredno (i genetski uvjetovano) i da različite dijete nisu potrebne. Kirurška terapija rijetko je potrebna te se provodi isključivo u slučaju komplikacija i danas je u najvećoj mogućoj mjeri poštedna.
Ne zaboravite... Vrijed je danas sve rjeđi, a terapijske mogućnosti velike. Osnovni je cilj terapije eliminirati bakteriju Helicobacter pylori i isključiti druge lijekove koji mogu stvoriti ili pogoršati bolest (npr. antireumatici). Komplikacije su rijetke i samo katkad iziskuju kiruršku terapiju. Lijekove koje liječnik propiše treba uzimati redovito jer samovoljan pristup liječenju vrlo često dovodi do pogoršanja. Upravo čudi koliko pacijenti nemaju živaca provesti odgovarajuću terapiju ni mjesec dana, zaboravljajući da je nevolja kod drugih bolesti mnogo veća, a terapija i doživotna (npr. u slučaju šećerne bolesti). Vrijed je privremena bolest koja, da bi bila izliječena, zahtijeva i suradnju bolesnika te je ozbiljan i odgovoran pristup uvjet privremenosti bolesti. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 41
Anka Dorić, dr. med., spec. transfuzijske medicine, Imunološki zavod d.d., Zagreb
Interna medicina CELIJAKIJA
Doživotni dijetalni režim Celijakija ima kronični i doživotni karakter pa je u skladu s tim i bezglutenska dijeta cjeloživotna terapija, što znači da se iz prehrane zauvijek isključuju svi proizvodi koji sadrže makar i neznatnu količinu glutena Celijakija je imunološkim mehanizmima posredovana metabolička bolest koja se pojavljuje kod genetski predisponiranih osoba i ubraja među najčešće kronične gastrointestinalne bolesti, a nastaje zbog nepodnošljivosti glutena, proteina koji sadrže razne vrste žitarica. U podlozi bolesti postoji preosjetljivost na glijadin, to jest frakciju glutenskog proteina koji nalazimo u žitaricama, a koja rezultira aktivacijom T limfocita i razvojem upalnih promjena u sluznici tankog crijeva sve do njezina uništenja – atrofije. Ukupna pojavnost ove bolesti kreće se od 1/150 u Irskoj do 1/5000 u Americi. Češća je u žena (omjer žene : muškarci iznosi 2 : 1), najčešće se manifestira već u djetinjstvu, ali razvija se i u odrasloj dobi. Prema ispitivanju provedenom u Međimurju, u populaciji srednjoškolaca u Hrvatskoj celijakija je prisutna u omjeru 1 : 280 srednjoškolaca. Ovisno o obliku, može se manifestirati na crijevima, koži i drugim organima i organskim sustavima.
42 | Vaše zdravlje #108
Bolest s tisuću lica U osoba koje imaju nasljednu sklonost za razvoj celijakije nakon konzumacije hrane koja sadrži gluten (poput namirnica koje sadrže pšenicu, ječam, raž, zob i druge žitarice), pa makar i u tragovima, dolazi do upalnog procesa i oštećenja sluznice tankog crijeva, što može dovesti do vrlo teških i za život opasnih simptoma. Najčešći od njih su proljev i nelagoda u trbuhu, a može se razviti sindrom malapsorpcije, odnosno nedovoljne apsorpcije hranjivih tvari iz hrane (aminokiselina, masti, vitamina, ugljikohidrata), mršavljenja i za život opasnog stanja. Osnovni oblici celijakije su tipična, atipična i „tiha“ celijakija. Simptomi se različito manifestiraju ovisno o dobi bolesnika, trajanju i jačini bolesti te stupnju oštećenja organa. Upravo su raznovrsnost simptoma s jedne te niska razina svjesnosti i znanja o celijakiji s druge strane čest razlog što se ta bolest godinama ne prepozna, odnosno pogrešno dijagnosticira i liječi, što ima za posljedicu razvoj ozbiljnih oštećenja u oboljelih osoba. Porazna je činjenica da na jednog prepoznatog bolesnika u općoj populaciji ima još sedam neprepoznatih oboljelih osoba. Problem s celijakijom dodatno komplicira činjenica da je u osoba oboljelih od glutenske enteropatije učestalost šećerne bolesti tipa 1 čak tri puta veća nego u općoj populaciji, a uz to, velik broj oboljelih boluje i od tihog oblika, bez vidljivih simptoma, tako da prividno djeluju kao zdrave osobe. Tipični oblik bolesti prepoznaje se u 50 posto djece između šestog mjeseca života do druge godine. Simptomi vidljivi u male djece osobito su značajni, a uključuju dugotrajni ožujak 2018.
proljev, brojne i obilne masno-pjenušave i zaudarajuće stolice, gubitak na tjelesnoj težini, nadutost, slab apetit, psihičko nezadovoljstvo i „žablji izgled“ (djeca imaju velik trbuh te tanke ruke i noge). Taj oblik bolest javlja se i s mnoštvom atipičnih simptoma u odraslih (stečena celijakija) i u djece pa se o glutenskoj enteropatiji često govori kao o bolesti s tisuću lica. Biopsijom do dijagnoze – Dijagnoza celijakije postavlja se na temelju nalaza biopsije sluznice tankog crijeva, koja pokazuje atrofiju crijevnih resica (vilozna atrofija). Bioptat sluznice uzima se tijekom endoskopskog pregleda gornjeg dijela probavnog sustava. Kao pomoć u dijagnozi koriste se i protutijela u krvi (endomizijska protutijela, protutijela na tkivnu transglutaminazu, deamidirani glijadin peptida) i određivanje genske sklonosti (HLA DQ heterodimer). Bezglutenska prehrana može početi tek nakon što se završi cijeli dijagnostički postupak i postavi konačna dijagnoza celijakije, a do tada osoba treba jesti svu hranu, uključujući i gluten. Moguće komplikacije – Neliječena celijakija može imati brojne komplikacije i negativne posljedice na zdravlje. Moguće komplikacije su poremećaji reproduktivne funkcije (poremećaji menstrualnog ciklusa, nemogućnost trudnoće ili česti spontani pobačaji), poremećaj metabolizma kalcija (smanjenje gustoće kostiju, osteopenija, osteo poroza), depresija, celijakija koja ne reagira na bezglutensku prehranu (tzv. refrakterna celijakija) te neke maligne bolesti (ponajprije non-Hodgkinov limfom tankog crijeva).
Cjeloživotna terapija Bolest ima kronični i doživotni karakter pa je u skladu s tim i bezglutenska dijeta cjeloživotna terapija, što znači da se iz prehrane zauvijek isključuju svi proizvodi koji sadrže makar i neznatnu ožujak 2018.
količinu glutena. Također je bitno prepoznati proizvode koji su skriveni izvori glutena (aditivi, konzervansi u industrijski proizvedenoj hrani, lijekovima i sredstvima za higijenu usne šupljine) i svakako ih izbaciti iz prehrane. Ako se osoba hrani bezglutenskom hranom, oštećenje sluznice crijeva se popravlja. No, pri tome treba biti oprezan jer u slučaju eventualnog prekida bezglutenske dijete dolazi do pojave tihih i prikrivenih simptoma s posljedičnim pogoršanjem stanja crijevne sluznice i pogoršanjem bolesti. Ako se dovoljno rano počne sa strogim režimom bezglutenske dijete, dok još nisu nastala teška oštećenja sluznice tankog crijeva, osoba može biti i ostati zdrava. Zbog nužnosti promjene prehrane i uvođenja bezglutenskih proizvoda u svakodnevnu prehranu oboljelih od celijakije prijeko je potrebna kontinuirana edukacija i informiranje šire javnosti o postojanju ove kronične bolesti. U skladu s tim, gospođa Blaženka Matijević, direktorica hrvatske tvrtke za proizvodnju bezglutenskih prehrambenih proizvoda Rica gluten free, potaknuta izdavanjem slikovnice za djecu „Bez glutena, molim!“, odlučila je sa suprugom, prehrambenim biotehnologom, u centru
Rijeke među prvima u Hrvatskoj otvoriti bezglutenski restoran za potrebe svih oboljelih od glutenske enteropatije, koji mogu uživati u jelima i slasticama bez glutena. U jelima koja izgledaju, mirišu i imaju okus poput „obične“ glutenske hrane, željela je ispuniti tri uvjeta: da proizvodi budu okusom što sličniji onima „običnima“, da imaju prihvatljivu cijenu i vrhunsku kvalitetu, što je i dokazano brojnim kontrolama Županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, koji je tim proizvodima dodijelio Plavu markicu koja označava proizvode bez trunke glutena. To je mjesto gdje se oboljelima od celijakije vraća osmijeh na lice jer mogu uživati u finim jelima od bezglutenskog tijesta, pa i kupiti smrznute proizvode bez glutena koje mogu pripraviti i kod kuće, brašno mljeveno kamenim mlinom, rižinu krupicu (zamjenu za griz), bezglutensku smjesu za palačinke itd. U svjetlu činjenice da često prođe i desetak godina do postavljanja točne dijagnoze (zbog čega mnogi oboljeli umiru od posljedica neliječene bolesti), kao i da se usprkos poznatim zdravstvenim rizicima samo tri posto oboljelih od celijakije pravilno liječi, važnost informiranja i edukacije je neupitna.
Gluten Ease Mnoge osobe imaju problema s probavljanjem glutena (koji se obično nalazi u ugljikohidratima) i kazeina. Čak i osobe na dijeti bez glutena i kazeina mogu imati teškoća zbog međudjelovanja iz drugih namirnica. GlutenEase™ je dodatak prehrani s probavnim enzimima proizvedenim Thera-blend™ ekskluzivnim postupkom koji kombinira više sojeva enzima, djelotvornih u okruženju različitih pH vrijednosti. * Upozorenje: ovaj proizvod ne može zamijeniti bezglutensku prehranu oboljelima od celijakije.
Vaše zdravlje #108 | 43
doc. dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm., FFIP, Pharma Expert
Javno zdravstvo LJEKARNIČKE USLUGE
Pitajte svog ljekarnika Sve je veći broj usluga koje su u sklopu ljekarničke skrbi i odgovornog samoliječenja dostupne u hrvatskim ljekarnama, a rezultat su zajedničkog rada ljekarničkog tima U životu svakoga od nas, ljekarna je nezaobilazan dio zdravstvenog sustava za sve naše situacije i stanja povezane s liječenjem bolesti i očuvanjem zdravlja. Bilo da je riječ o preuzimanju lijekova koje nam je liječnik propisao na recept, izradi magistralnog pripravka, preporuci vitaminskih suplemenata ili samoliječenju tegoba, magistar farmacije dostupan je da nam pruži savjet, pomogne u odabiru i postavi pitanja o detaljima važnim za našu sigurnost, o kojima možda sami nismo razmišljali. Ako je potrebno, on će na temelju stupnja ozbiljnosti naših simptoma upozoriti na važnost odlaska liječniku kako bi se brže, učinkovitije i sigurnije postigao cilj – zdravlje i kvaliteta života.
Brojne usluge za dobrobit pacijenta U nastavku donosimo pregled nekih usluga koje su u sklopu ljekarničke skrbi i odgovornog samoliječenja dostupne u hrvatskim ljekarnama, a rezultat su zajedničkog rada ljekarničkog tima, u kojemu, osim ljekarnika, radi i farmaceutski tehničar. Skrb za pacijente s kroničnim bolestima – Magistar farmacije dobro poznaje lijekove za različite bolesti, kao i njihov utjecaj na organizam pa može uočiti potencijalne interakcije među lijekovima ili duplikacije u terapiji te nas 44 | Vaše zdravlje #108
podučiti o tome kako koji lijek djeluje, kako ga trebamo uzimati i na što obratiti pozornost. Uz lijekove propisane na liječnički recept, važno je pravilno odabrati bezreceptne lijekove i druge proizvode kojima tretiramo manje tegobe poput kašlja, grlobolje, gljivične infekcije, glavobolje, suhog oka, rane i sl., a kako ne bismo ugrozili svoju sigurnost i uspješnost liječenja. Pacijenti s astmom, hipertenzijom, dislipidemijom, osteoporozom, demencijom ili depresijom imaju postavljen terapijski cilj i priliku razgovarati s magistrom farmacije o stanju njihove kronične bolesti, pratiti poboljšanja i pogoršanja te pomoću brzih orijentacijskih mjerenja provjeriti trenutačni status (u ljekarni se uz pomoć farmaceutskog tehničara može izmjeriti krvni tlak, indeks tjelesne mase, razina šećera u krvi, razina triglicerida i kolesterola, a pomoću validiranih upitnika procijeniti status kontrole astme, početne depresije, napredovanja Parkinsonove bolesti, procijeniti rizik od razvoja metaboličkog sindroma te SCORE rizik od moguće pojave kardiovaskularnog incidenta). Neke ljekarne opremljene su i za veći raspon usluga za pacijente s kroničnim bolestima te su povezane s liječnicima obiteljske medicine u skrbi za zajedničke pacijente. Upravljanje terapijom – S ciljem sigurne i racionalne uporabe lijekova, u sklopu usluge PUT (proces upravljanja ožujak 2018.
U životu svakoga od nas, ljekarna je nezaobilazan dio zdravstvenog sustava za sve naše situacije i stanja povezane s liječenjem bolesti i očuvanjem zdravlja
terapijom) ljekarnik osigurava pomoć pacijentu sudjelovanjem u nabavi, distribuciji, pripremi i izdavanju lijekova te nadzorom nad propisanim lijekovima za optimizaciju i racionalizaciju terapije. Ljekarnik preuzima odgovornost za upravljanje – nadgledanje propisane terapije uzimajući u obzir sljedeće: odabir odgovarajućeg lijeka, dozu, intervale doziranja, kontraindikacije i interakcije lijekova. Tim postupcima farmaceuti postaju aktivni i vidljivi članovi zdravstvenog tima. Dakle, riječ je o strukturiranom i kritičkom pregledu propisanih lijekova s ciljem postizanja dogovora s pacijentom o liječenju, optimiziranju utjecaja lijekova, smanjenju problema s lijekovima i, u konačnici, o smanjenju otpada. Javnozdravstvene akcije – U ljekarnama se obilježavaju dani zdravlja posvećeni konkretnim temama, poput prevencije i ranog otkrivanja raka dojke, grlića vrata maternice, svjesnosti o depresiji, bolestima mozga, suzbijanja prekomjerne primjene antibiotika, savjetovanja o sezonskoj imunizaciji, odgovornog planiranja obitelji i brojnih drugih tema. U te dane članovi ljekarničkog tima educiraju pučanstvo o navedenim temama, prikupljaju mišljenja pacijenata i odgovaraju na njihova pitanja te poduzimaju akcije besplatnog orijentacijskog mjerenja kako bi osvijestili važnost redovitih liječničkih pregleda i ciljane dijagnostike za određena područja. Savjetovanje pri prvom izdavanju lijeka (SPIL) – Osobito važno je pružiti ga u suradnji ljekarnika s liječnikom. Ovu su uslugu u nekim europskim zemljama ožujak 2018.
osiguravatelji prepoznali i vrednovali te se provodi prema strukturiranoj shemi i unaprijed određenom planu. U Hrvatskoj se provodi savjetovanje pacijenata u sklopu primarne zdravstvene zaštite, no ovom uslugom nastoji se povezati ljekarnika i liječnika obiteljske medicine u međusobnu komunikaciju. Nakon što liječnik prvi put propiše pacijentu lijek za kroničnu terapiju, otvara mu SPIL obrazac i upućuje ga ljekarniku na savjetovanje. Nakon 14 dana pacijent bi se trebao vratiti u ljekarnu i proći drugo savjetovanje te s povratnim informacijama i mogućim intervencijama doći u kontrolni posjet liječniku 28 dana nakon prvog propisivanja lijeka. SPIL poboljšava pristanak pacijenta na liječenje i redovito uzimanje terapije te dopunjava i interpretira informacije koje pacijentu daje liječnik obiteljske medicine kako bi pacijent mogao donijeti informirane odluke o svojoj terapiji i liječenju. Ova usluga povezuje korištenje novopropisanog lijeka s promjenama stila života te ostalim nefarmakološkim metodama s ciljem promicanja zdravog načina života kod pacijenata oboljelih od kroničnih bolesti, podržavanja samokontrole kronične bolesti i otvaranja prilike za savjetovanje i edukaciju pacijenta u ljekarni. Prijava sumnje na nuspojavu i saniranje štetnog utjecaja lijekova – Sumnjate li na nuspojavu lijekova koje uzimate, vi ili član vaše obitelji, u ljekarni se provodi savjetovanje o zbrinjavanju novonastalih teškoća i smetnji, a sumnja na nuspojavu prijavljuje se Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode HALMED. Magistar farmacije popunjava
obrazac za prijavu podacima koje dobije od pacijenta i s liječnikom obiteljske medicine koji je propisao lijek dogovara daljnje postupanje. Pomoć pri regulaciji tjelesne težine i odvikavanju od pušenja – Ovu uslugu nude mnoge ljekarne. Savjetovanje se provodi individualno i prati se napredak pacijenta, kao i utjecaj novousvojenih zdravih životnih navika na njegovu kvalitetu života i ostale bolesti i stanja. Nutricionističko savjetovalište – U mnogim ljekarnama moguće je zatražiti uslugu savjetovanja s nutricionistom, bilo da se on nalazi u ljekarni, bilo da ga posjećujete na drugoj lokaciji. Mnogo je situacija u kojima nutricionist pomaže da pacijent prilagodi svoju prehranu ograničenom unosu kalorija, izbjegne namirnice koje izazivaju intoleranciju ili alergije ili jednostavno da se zdravije hrani. Savjetovalište za mame i bebe – Trudnoća, dojenje i briga o novorođenčetu česte su teme za razgovor u ljekarni. Neke su ljekarne organizirale savjetovališta za buduće i mlade majke u kojima nude dodatne savjete o njezi novorođenčeta, dojenju i prehrani, uz edukaciju i opetovane posjete. F i to te r a p ij a i a r o m a te r a p ij a – Fitoterapija je kao prirodan način liječenja sve više prisutna, a ljekarnici su stručnjaci u području ljekovitog bilja. U ljekarnama se mogu naručiti pripravci s ekstraktima ljekovitog bilja izrađeni za individualne potrebe pacijenata, kao i oleo-kapsule s eteričnim uljima, prirodna kozmetika i čajne mješavine izrađene u samoj ljekarni. Taj trend u stalnom je porastu, kao i svjesnost da je naša povezanost s prirodnim načinima liječenja počelo farmacije i ljekarništva u cjelini. Vaše zdravlje #108 | 45
Kiril Petkov, znanstveni istraživač i inovator
Nutricionizam PROBIOTICI
Probiotička kultura iz peludi Znanstvena istraživanja dokazala su da probiotik GLB44 može usporiti rast i razvoj patogenih bakterija te da je učinkovit i u području normalizacije vaginalnih infekcija New York Times je 1912. objavio članak o prvom probiotiku koji je otkriven tijekom studije pariškog Pasteur instituta koji se bavio neobičnom dugovječnošću bugarskih planinskih seljaka. Stanovnici planinskih sela živjeli su u prosjeku više od 100 godina, a najstarija osoba doživjela je čak 126 godina. Profesor Stamen Grigorov s Pasteur instituta otkrio je da je zajednička svakodnevna navika stanovnika bila unos fermentiranog mlijeka koje je sadržavalo probiotičku bakteriju mliječne kiseline Lactobacillus bulgaricus koja supresivno djeluje na patogene, pomažući tako organizmu da se učinkovitije bori s infekcijama. Više od stoljeća poslije, provedena su brojna znanstvena istraživanja na temu djelotvornosti spomenute probiotičke bakterije. U međuvremenu, znanstvenici su otkrili više od 300 sojeva probiotičke bakterije Lactobacillus bulgaricus sa sličnom DNA strukturom. Smatralo se da su mnogi od njih biljnoga podrijetla, no uspijevali su ih pronaći isključivo unutar jogurtnih kultura koje su se koristile za fermentiranje mlijeka.
Učinkovita kultura iz peludi visibabe Znanstvenici bugarske akademije znanosti i Medicinskog sveučilišta dokazali su da soj probiotika GLB44 dobiven iz peludi visibabe može biti djelotvoran u borbi protiv štetnih bakterija kao što su Salmonella, Еscherichia coli, Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Listeria monocytogenes. L. Boyanova, G. Gergova, R. Markovska, D. Yordanov i I. Mitov, znanstvenici s Odjela medicinske mikrobiologije pri Medicinskom sveučilištu u Sofiji, u svojim znanstvenim 46 | Vaše zdravlje #108
istraživanjima dokazali su sposobnost probiotika GLB44 da pozitivno djeluje pri liječenju simptoma uzrokovanih bakterijom Helicobacter pylori. Infekcija tom bakterijom povezuje se sa slučajevima raka želuca, kroničnoga gastritisa, peptičkog ulkusa i MALT limfoma. Istraživanja su dokazala da je liječenje kombinacijom antibiotika i antacida moguća solucija, no liječenje nije uspješno čak u 10 do 35 posto slučajeva zbog velike otpornosti bakterije H. pylori. S obzirom na to da se aktivnost probiotika in vitro povezuje sa smanjenjem aktivnosti H. pylori ureaze, kao i smanjenom adhezivnom funkcijom, a u želji da se unaprijedi učinkovitost liječenja, istraživano je djelovanje laktobacila s ciljem profilakse ili liječenja gastrointestinalnih infekcija jer su otporni na želučanu kiselinu. Istraživanja su ponovljena na Medicinskom sveučilištu Harvard, gdje je patolog, prof. dr. Andrew Onderdonk, zaključio sljedeće: „Probiotik GLB44 mnogo je više od dodatka prehrani. Ima znatan potencijal, ne samo u svrhu poboljšavanja crijevne flore i zdravlja mikrobioma, nego i zbog fascinantne sposobnosti da uništava patogene bakterije.“
Klinička studija liječenja H. pylori bez antibiotika Gastroenterolozi dr. Borislav Vladimirov i dr. Jana Valerieva te patolog dr. Ivan Terziev iz Sveučilišne bolnice u Sofiji proveli su kliničko istraživanje na temu djelotvornosti nove metode liječenja infekcije bakterijom H. pylori. Metoda je uključila analizu djelotvornosti probiotika Lactobacillus delbrueckii bulgaricus GLB44 iz peludi visibabe, bez korištenja antibiotika. ožujak 2018.
New York Times je 1912. objavio članak o prvom probiotiku koji je otkriven tijekom studije pariškog Pasteur instituta koji se bavio neobičnom dugovječnošću bugarskih planinskih seljaka U kliničkoj studiji sudjelovala su 24 pacijenata inficirana bakterijom H. pylori koji su uzimali propisane lijekove, inhibitore protonske pumpe koji se rabe za kratkotrajno liječenje erozija i ulceracija jednjaka uzrokovanih gastroezofagealnim refluksom u kombinaciji s propisanom dozom peludnog probiotika GLB44, ali bez korištenja sintetskih antibiotika. Nakon testnog razdoblja i provedenih pretraga, u čak 91,7 posto pacijenata test je bio negativan na prisustvo bakterije H. pylori.
Antibakterijska aktivnost probiotika GLB44 Još jedno znanstveno istraživanje okupilo je stručni tim – dr. Andrew B. Onderdonka s američkog Medicinskog sveučilišta Harvard, mikrobiologinju dr. Rositsu Tropchevu i dr. Haralabiju Boleti s Pasteur instituta. Taj znanstveni tim stručnjaka različitih područja medicine analizirao je aktivnost probiotika Lactobacillus bulgaricus GLB44 u odnosu na različite patogene bakterijske sojeve (Escherichia coli, Listeria monocytogenes, Staphylococcus aureus, Acinetobacter baumannii, Enterococcus faecalis i Pseudomonas aeruginosa). Znanstvena istraživanja dokazala su da probiotik GLB44 može usporiti rast i razvoj patogenih bakterija te da je učinkovit i u području normalizacije vaginalnih infekcija.
Pelud visibabe – najčišći izvor probiotičke kulture GLB44 Zbog mnogih polemika o sigurnosti i učinkovitosti probiotičkih kultura mliječnog spektra valja naglasiti da je u svim kliničkim studijama korištena nova generacija probiotika koji su ekstrahirani iz peludi cvijeta visibabe te su posebnim postupkom fermentirani u povrtnom soku certificirano ekološkog podrijetla. Nova generacija probiotika proizvodi se procesom liofilizacije zahvaljujući kojem su probiotički organizmi očuvani u najvećoj mogućoj mjeri. Takvi biljni probiotici ne sadrže sastojke životinjskog podrijetla niti poznate alergene. Istraživački tim nove generacije probiotika nastavlja svoj rad na proučavanju bakterija probavnog sustava, surađujući s dr. Barryjem Marshallom, dobitnikom Nobelove nagrade za medicinu. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 47
dr. sc. Aleksej Medić, Očna poliklinika Medić Jukić, Terzićeva 7, Split, T: 021/343 049, W: http://poliklinika-medicjukic.hr/, https://www.facebook.com/poliklinikamj/
Oftalmologija GLAUKOM
Nova metoda liječenja glaukoma Oboljelima se znatno popravlja kvaliteta života jer ugradnja gel-implantata ukida ili uvelike smanjuje potrebu za kapanjem antiglaukomskih kapi, što je ujedno korisno i za očnu površinu Nesrazmjer stvaranja i otjecanja očne vodice povisuje intraokularni tlak koji postupno dovodi do propadanja niti vidnog živca i promjena u vidnome polju, odnosno do glaukoma. Glaukom je drugi najčešći uzrok sljepoće u svijetu, čemu svjedoči podatak da je više od 4,5 milijuna ljudi na svijetu slijepo upravo zbog posljedica glaukoma, a smatra se da će u budućnosti taj broj znatno rasti i ujedno predviđa da će do 2020. godine 11 milijuna ljudi u svijetu biti slijepo zbog glaukomskih komplikacija.
Najčešće se počinje s kapima Jednom dijagnosticiran, glaukom se mora liječiti doživotno s ciljem zaustavljanja napredovanja bolesti i sprječavanja daljnjeg propadanja vida. Ovisno o stadiju bolesti i vrsti glaukoma, liječenje se provodi kapanjem antiglaukomskih kapi ili operativnim putem. Liječenje najčešće počinje kapanjem jedne vrste antiglaukomskih kapi koje, općenito rečeno, s vremenom mogu postati nedjelotvorne i/ili izazivati alergijsku reakciju na oku. Kapi ispočetka uglavnom treba kapati jednom do dva puta dnevno (najčešće u oba oka jer je glaukom često obostran). Ako su vrijednosti očnog tlaka visoke, onda se kombiniraju različite kapi kako bi terapija bila snažnija, tako da pojedini bolesnici kapaju čak tri do četiri vrste kapi dnevno, neke jednom, a neke dva puta dnevno, uglavnom u oba oka, a ponekad svako oko ima svoj terapijski režim. Ako se mora kapati više vrsta kapi, između njihove primjene uvijek treba biti razmak od barem deset minuta. Tako složena terapija oduzima dosta vremena i narušava kvalitetu života bolesnika, a zbog složenog terapijskog 48 | Vaše zdravlje #108
rasporeda često dolazi do pogrešaka i slabijeg pridržavanja terapije. Naravno, treba uzeti u obzir i ostale moguće teškoće koje bolesnik ima, a koje otežavaju ispravno kapanje, kao što su artritične promjene na zglobovima šake, Parkinsonova bolest, demencija, poremećaj pokretljivosti udova (na primjer, nakon moždanog udara), očna mrena ili neki drugi uzrok lošeg vida.
Minimalno invazivne operacije glaukoma S obzirom na to da do povišenja očnog tlaka dolazi zbog neravnoteže između stvaranja i otjecanja očne vodice, operativnim liječenjem glaukoma (kao i kapima) pokušavamo pojačati otjecanje očne vodice i sniziti očni tlak. Očna vodica iz očiju istječe kroz trabekulum, dio očiju koji je kontrolirano propušta i održava normalnu vrijednost očnog tlaka. No, kad trabekulum zbog nekog razloga poveća otpor otjecanju vodice, raste očni tlak i dolazi do oštećenja vidnog živca s posljedičnim postupnim propadanjem vida. Operativnim zahvatom kirurg stvara zaobilazne umjetne otvore za otjecanje očne vodice, što snižava očni tlak. Uz klasične operativne metode, novije operativne metode pokušavaju biti što poštednije za tkivo očiju – takozvane minimalno invazivne operacije glaukoma (engl. Minimally Invasive Glaucoma Surgery, MIGS). Najnovija metoda minimalno invazivne operacije takve vrste je ugradnja gelimplantata u oko, koji poboljšava otjecanje očne vodice i snižava očni tlak. Taj sitni kirurški implantat namijenjen je snižavanju visokog očnog tlaka u bolesnika s glaukomom otvorenog kuta. Koristi se kad antiglaukomske kapi nisu dostatne za liječenje bolesti i/ili je bolesnik na njih razvio alergiju ili zbog nekog drugog osobnog razloga ne može kapati propisanu terapiju. Riječ je o cjevčici duljine šest milimetara i promjera samo 45 mikrometara koja nakon ugradnje postaje mekana i fleksibilna te stvara mali kanal u oku putem kojega izlazi suvišna tekućina. Samim time snižava se očni tlak, a potreba za antiglaukomskim kapima u većine bolesnika nestaje. Cjevčica je malena (veličine trepavice) i ugrađuje se pomoću specijalnog injektora ispod vanjske očne ovojnice (konjunktive). Za razliku od klasične operacije, u ovom ožujak 2018.
ČESTA PITANJA BOLESNIKA
HOĆU LI OSLIJEPITI? KADA?
Sljepoća je moguća. Rizik za sljepoću smanjujete ako redovito uzimate preporučenu terapiju i slušate savjete svog oftalmologa. Koliko god vam svakodnevno kapanje bilo naporno, imajte na umu da tako čuvate svoj vid od daljnjeg propadanja. Može se dogoditi da vaš kontrolni nalaz očnog tlaka, vidnog polja ili OCT-a bude lošiji unatoč redovitom kapanju i tome što vi sami ne primjećujete pogoršanje vida: oftalmolog će tada promijeniti kapi ili preporučiti operaciju. Naprotiv, ako ne uzimate propisanu terapiju i preskačete kontrolne preglede, vid će vam se brže pogoršavati i veći je rizik da će glaukom utjecati na kvalitetu vašeg života, i to gubitkom vozačke dozvole, padovima, gubitkom samostalnosti pa i sljepoćom.
JESAM LI SAM/A KRIV/A ŠTO IMAM GLAUKOM?
Ne. Glaukom se u većine bolesnika samo dogodi, ponekad u kombinaciji s naslijeđenom sklonošću. „Loša sreća”, reklo bi se… osim u slučajevima kada je glaukom posljedica nekog operativnog zahvata na oku. Nastanak glaukoma nema veze s vašim kilogramima, visinom krvnog tlaka, stresom, trljanjem očiju, čitanjem…
ŠTO TREBAM PROMIJENITI U SVOJOJ DNEVNOJ RUTINI?
Ništa, osim redovitog uzimanja preporučene terapije i redovitih oftalmoloških kontrola. Zvuči jednostavno, ali glaukom ne boli, a bolesnici uglavnom vrlo dugo nisu svjesni propadanja vida pa su skloni preskakanju terapije i pregleda (nema „crnih tunela”, „crnih pjega” u vidnome polju; većina bolesnika spominje mutne pjege u vidnome polju, no naš mozak vrlo dugo uspješno kompenzira ispade vidnog polja). Ipak, samodisciplina itekako vrijedi: kontrolirani glaukom ne sprječava vas da normalno živite svoj život.
slučaju nije potrebno šivanje, rezovi na oku su minimalni i zarastaju bez šavova. Cjevčica se ne vidi izvana, a bolesnik je ne osjeća. Intraoperativne i postoperativne komplikacije znatno su rjeđe nego kod klasične operacije glaukoma. Ipak, kao i nakon drugih antiglaukomskih operacija, i nakon ove može doći do zarastanja novostvorenog otvora i ponovnog porasta intraokularnog tlaka, no to se rijetko događa, a vrijednosti porasta očnog tlaka su takve da ga je uglavnom moguće kontrolirati jednim lijekom („jednom bočicom“, a ne kao prije zahvata s dvije do četiri). Zarastanje otvora može se kontrolirati i umanjiti privremenim kapanjem kortikosteroidnih lijekova i ožujak 2018.
takozvanim needlingom, to jest kirurškim razbijanjem priraslica (zahvat koji se izvodi ambulantno, traje nekoliko minuta i ne zahtijeva nikakvu pripremu). Implantat su odobrile i Američka i Europska agencija za lijekove i medicinske proizvode i do sada ih je ugrađeno već više tisuća. Znanstvene studije pokazuju odlične rezultate, a liječnicima koji se bave operacijom glaukoma daju još jedno vrijedno oružje u borbi protiv te podmukle bolesti. Kad je riječ o bolesnicima, znatno im se popravlja kvaliteta života jer ukida ili uvelike smanjuje potrebu za kapanjem antiglaukomskih kapi. Smanjenje ili prestanak kapanja antiglaukomskih kapi korisno je i za očnu površinu jer je dugogodišnje kapanje antiglaukomskih lijekova može
ozbiljno oštetiti, čak toliko da bolesnik svakodnevno osjeća smetnje (suho oko, grebanje, svrbež oka, jako suženje). S druge strane, tako oštećena očna površina može produljiti oporavak nakon neke druge operacije očiju (npr. operacija mrene ili glaukoma). Zahvat se izvodi u lokalnoj aneste-
ziji, brz je i bezbolan, a bolesnika se nakon sat vremena otpušta na kućnu njegu. Ugradnja spomenutog implantata u Hrvatskoj je moguća u nekoliko privatnih oftalmoloških poliklinika. U Očnoj poliklinici Medić Jukić u Splitu gel-implantat uspješno se ugrađuje od listopada 2017., tako da već ima iskustva u implantaciji i praćenju bolesnika. Vaše zdravlje #108 | 49
Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, Acu Medic centar za akupunkturu i nutricionizam, J. Šižgorića 19, Zagreb, T: 01/3456 974
Opća medicina KORTIZOL
Kortizol u podlozi metaboličkog poremećaja Važno je na vrijeme prepoznati simptome pa promjenom načina života, kontrolom stresa, pojačanom tjelesnom aktivnošću i reguliranjem prekomjerne težine pomoći organizmu da se vrati u stanje ravnoteže
hormone nazivamo i „unutarnji vitamini“ jer poput vitami-
Poznato je da živčani i endokrini sustav surađuju i zajedno reguliraju metaboličke funkcije u organizmu. Pri tome važnu ulogu imaju hormoni koje proizvode žlijezde s unutarnjim izlučivanjem (endokrine žlijezde) koji se izlučuju u krv, a zatim specifično djeluju na određena tkiva i organe. Zbog važne kontrolne uloge kemijskih reakcija u stanicama
mo zajedničkim imenom kortikosteroidi. Prema biološkim
50 | Vaše zdravlje #108
na djeluju u malim količinama, iako se od njih razlikuju s obzirom na to da vitamine (izuzev rijetkih) organizam ne može sam proizvesti.
Uloga nadbubrežne žlijezde Nadbubrežna žlijezda (glandula suprarenalis) je parni endokrini organ trokutastog oblika smješten na gornjem polu obaju bubrega. Sastoji se od kore i srži, koji čine dva posebna endokrina organa s obzirom na različito podrijetlo i funkciju. Hormone kore nadbubrežnih žlijezda nazivakarakteristikama, dijele se u tri grupe: • glukokortikoidi – najvažniji i najzastupljeniji je kortizol (hidrokortizon) koji djeluje na metabolizam ugljikohidrata (glukoze), bjelančevina i masti. Pojačano se luči u stanjima stresa. ožujak 2018.
• mineralokortikoidi – aldosteron, koji kontrolira metabolizam vode i soli. • spolni steroidi – androgeni, estrogeni i progesteron, koji se izlučuju u malim količinama, a najvećim dijelom stvaraju u spolnim žlijezdama. Svi kortikosteroidi stvaraju se u kori nadbubrežne žlijezde iz kolesterola. Razgradnja (inaktivacija) događa se u jetri, nakon čega se izlučuju većim dijelom putem bubrega, a manjim dijelom putem žuči u tanko crijevo i dalje putem debelog crijeva.
postiže konstantna koncentracija hormona u krvi.
Utjecaj kortizola na metabolizam Povećana razina kor tizola tijekom duljeg razdoblja iscrpljuje nadbubrežne žlijezde. Zato što one više ne mogu proizvesti toliko hormona „koliko im mi stresa svakodnevno serviramo“, dolazi do poremećaja u metabolizmu ugljikohidrata, masti, bjelančevina i elektrolita, kao i do promjena u tkivu same žlijezde ili njezina uvećanja (hiperplazija).
Regulacija lučenja hormona Lučenje svih endokrinih žlijezda, pa tako i nadbubrežne pod kontrolom je hipotalamusa i hipofize i funkcionira po principu povratne sprege. Primjerice, ako se smanji koncentracija kortizola u krvi, dolazi do stimulacije hipotalamusa i prednjeg režnja hipofize te lučenja adrenokortikotropnog hormona (ACTH) koji potiče stvaranje i lučenje kortizola. Povećane količine kortizola dovode do obrnutog učinka. Poznato je da na lučenje kortizola utječe i dnevni ritam (biološki sat), zbog čega je njegova koncentracija veća ujutro između 7 i 9 sati, a manja uvečer. Pravilnost tog ciklusa određuje se i kroz ritam spavanja i budnog stanja, odnosno ritam dan-noć u proizvodnji hormona i dovoljno sna tijekom noći podržavaju regulaciju lučenja hormona. Najmanje šest sati spavanja nužno je za ravnotežu hormona melatonina i estrogena važnih za kvalitetan san nakon kojeg se budimo s osjećajem da smo odmorni i „naspavani“. Nadbubrežne žlijezde izlučuju svoje hormone u krvotok onoliko koliko se i stvaraju i ne zadržavaju određenu količinu hormona kao, primjerice, štitna žlijezda. Djelotvorna regulacija ravnoteže hormona moguća je samo ako se paralelno sa stvaranjem hormona oni opetovano uklanjaju iz krvotoka preko enzimskog sustava jetre jer se tako ožujak 2018.
Hipotalamus
Hipofiza
Kortizol
Nadbubrežna žlijezda
Osovina regulacije lučenja kortizola
Najčešći učinci na metabolizam: • suprotno inzulinu, sprječava iskori štavanje glukoze u stanicama pa dolazi do povećane koncentracije glukoze u krvi (hiperglikemija); • pojačano je stvaranje glukoze iz aminokiselina u jetri (glukoneogeneza); • smanjena je proizvodnja (biosinteza) bjelančevina u stanicama, posebno u mišićima, kostima i limfnim organima; • potiče se razgradnja proteina u mišićima i kostima, što dovodi do gubitka mišićne mase i ubrzava osteoporozu, smanjuje se razina proteina u tkivima, a povećava u krvi i jetri. Budući da
su proteini građeni od aminokiselina, njihov pojačan priljev jetra iskorištava za stvaranje glukoze. Zbog pojačanoga gubljenja proteina dolazi do smanjenja mišićne snage i mišićne slabosti. Osteoporoza je rezultat povećane resorpcije kosti, smanjene aktivnosti stanica koje izgrađuju kost (osteoblasta) i smanjenih zaliha kalcija. Lučenje kalcija mokraćom se povećava pa mogu nastati i bubrežni kamenci; • ubrzava se mobilizacija masnih kiselina iz potkožnog masnog tkiva, što dovodi do povećanja koncentracije slobodnih masnih kiselina u krvi, nagomilavanja masnog tkiva na trupu i vratu te oko potrbušnice i unutarnjih organa (centralna ili trbušna debljina). Najčešći simptomi koji upućuju na neravnotežu u lučenju hormona i povišen kortizol su stalni umor, iscrpljenost, slabost, psihička uznemirenost i tromost, debljanje (osobito oko struka), potreba za slatkim i stalna želja za ugljikohidratima već od ranih jutarnjih sati, nesanica ili isprekidan san, stalna žeđ i učestalo mokrenje, glavobolje, akne na koži, kod žena pojačana maljavost i nepravilni mjesečni ciklusi. Zbog poremećaja u strukturi vezivnog tkiva i smanjenog stvaranja kolagena koža je tanka, sa strijama purpurno crvene boje, koje su osobito izražene na bočnim stranama trbuha, oko pazuha, na bedrima i na dojkama kod žena. Povećana je osjetljivost na infekcije, uz smanjenje imunoloških reakcija. U kliničkoj slici često je i povišenje krvnog tlaka. U početku se javljaju samo neki od navedenih simptoma, no vremenom se može razviti potpuna hiperfunkcija (pojačana aktivnost) kore nadbubrežne žlijezde koju nazivamo Cushingov sindrom (koji se može javiti i kod osoba koje su na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima – jatrogeni). Dijagnoza se potvrđuje Vaše zdravlje #108 | 51
Opća medicina KORTIZOL
laboratorijskim pretragama, odnosno nalazom povišenih vrijednosti kortizola u krvnoj plazmi i u mokraći. U tom slučaju kliničkim pregledom i dijagnostičkim pretragama potrebno je svakako isključiti tumor nadbubrežne žlijezde.
Kortizol u pozadini debljanja Vidjeli smo da je nadbubrežna žlijezda važan regulator metabolizma te da neravnoteža u lučenju hormona mijenja način na koji se iskorištava glukoza u našim stanicama. Naime, to prisiljava jetru da glukozu počne stvarati iz bjelančevina (aminokiselina), zbog čega se mišićno tkivo i mišićna masa smanjuju, dok je istodobno pojačano stvaranje i odlaganje masti, posebice u predjelu struka, grudnog koša, vrata i lica. Stoga je obim struka dobar pokazatelj trbušne debljine: mjeri se u razini pupka i ne bi trebao biti veći od pola tjelesne visine (opseg struka za žene ne bi trebao biti veći od 88 cm, a za muškarce 102 cm). Ako su uz trbušnu debljinu povišeni šećer u krvi i krvni tlak, a smanjen zaštitni (HDL) kolesterol uz povišene trigliceride, razvija se metabolički sindrom X koji višestruko povećava rizik za razvoj komplikacija ateroskleroze, prije svega srčani i moždani udar. Centralnu debljinu (trbušnu debljinu) označavamo i omjerom struk-bok (opseg struka podijeli se s opsegom bokova u cm: trbušnu debljinu označava vrijednost veća od 0,85 cm za žene i veća od 0,90 cm za muškarce). Taj oblik debljine, koji slikovito označavamo i kao debljina „oblika jabuke“, pridonosi razvoju upalnih procesa u jetri te povećanju rizika od karcinoma jetre, masne jetre, dijabetesa i ciroze jetre. Na sličan način djeluje i kronični alkoholizam. Danas je sve više djece koja su deblja od svojih roditelja i koja već u pretpubertetsko vrijeme imaju debljinu centripetalnog oblika (kao jabuka), zaokruženo i rumeno lice, a dječaci nerijetko pojačane mliječne žlijezde (ginekomastija) i strije na trbuhu. Atrofični mišići nogu i stanjena koža u kontrastu su s krupnim trupom i izraženim trbuhom. Ako se jave takvi simptomi, svakako treba isključiti mogući endokrinološki uzrok. Kao i u svemu drugome, u terapijskom smislu najbolja je prevencija, no ako do poremećaja ipak dođe, paralelno s liječenjem hormonalne neravnoteže, potrebno je regulirati prekomjernu tjelesnu težinu, odnosno debljinu, i to prije nego što se pojave ozbiljne komplikacije. Simptomi koji bi trebali biti upozoravajući su: stalna želja za ugljikohidratima, i to već od jutarnjih sati, umor i osjećaj iscrpljenosti, česte upale, uporan porast tjelesne težine, nečista koža sklona aknama, krvarenje desni (zubnog mesa), pucanje kapilara, poremećaj sna, promjene na hrskavicama zglobova i tetivama mišića, stalno hladne ruke i noge i sl. Kod povišenog krvnog tlaka koji se teže regulira unatoč terapiji svakako treba isključiti i moguću hiperaktivnost nadbubrežne žlijezde, poglavito stoga što 52 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
STRES I KORTIZOL Gotovo svaki oblik stresa, bez obzira na to je li fizički ili mentalni, dovodi do trenutačno izrazitog porasta lučenja adrenokortikotropnog hormona (ACTH) iz hipofize, nakon čega se za nekoliko minuta znatno povisi lučenje kortizola iz kore nadbubrežne žlijezde. Razlozi koji dovode do povećane razine kortizola u krvi su: • gotovo sve vrste traume, • infekcija, • jaka toplina ili jaka hladnoća, • kirurški zahvat, • gotovo svaka kronična bolest koja iscrpljuje organizam, • emocionalni stres (strah, srdžba, bijes).
ožujak 2018.
u tim slučajevima dolazi do neravnoteže i većeg zadržavanja natrija i gubitka kalija.
vitamin C je važan za metabolizam aminokiselina iz kojih nastaju hormoni adrenalin i tiroksin. Pri tome, enzimsku aktivnost uz askorbinsku kiselinu kon-
Umorni mogu biti i naši organi
trolira i kortizol.
Brz životni ritam i stalni stres na određeni način konstantno drže nadbubrežne žlijezde u pojačanom tonusu i stanju pripravnosti, tako da se u Americi već uvriježila dijagnoza Sindrom umora nadbubrežne žlijezde. Naime, uočeno je da te žlijezde sve teže odolijevaju i „gube“ prirodni ritam reguliranja lučenja hormona koji pomažu organizmu u borbi sa stresom. S jedne strane, stres se multiplicira i prolongira, a s druge, kapacitet lučenja hormona ostaje isti. Sindrom umora nadbubrežne žlijezde prati njezino energetsko iscrpljivanje i pojačanu potrebu za vitaminom C, koji je najprije i otkriven u nadbubrežnoj žlijezdi (Albert Szent Gyorgyi 1937.). Naime,
U slučaju neravnoteže slabi enzimska aktivnost vezana za reguliranje lučenja i razgradnje hormona pa organizam sve teže regulira metabolizam i tjelesnu težinu. Stoga je važno na vrijeme prepoznati simptome te promjenom načina života, kontrolom stresa, pojačanom tjelesnom aktivnošću i reguliranjem prekomjerne težine pomoći organizmu da se vrati u stanje ravnoteže. Kod uznapredovale i dijagnostički potvrđene pojačane aktivnosti nadbubrežne žlijezde potrebno je detaljnim kliničkim ispitivanjima otkriti mogući uzrok i s tim u vezi planirati terapiju, koja ponekad uključuje i kirurško liječenje.
Vaše zdravlje #108 | 53
dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh., nutricionistica, Klinika za dječje bolesti Zagreb; Definicija hrane d.o.o.
Opća medicina REHIDRACIJA
Oralna rehidracijska otopina jednostavno najbolje rješenje Otopine oralnih rehidracijskih soli u današnje vrijeme podrazumijevaju prvi i osnovni korak u prevenciji i liječenju dehidracije uzrokovane povraćanjem i proljevom, ali i za suzbijanje proljeva Ideja o stvaranju oralne rehidracijske otopine proizašla je iz javnozdravstvenog problema visokog stupnja mortaliteta uzrokovanog infektivnim proljevima. Ta je pojava u prvome redu problem u zemljama Trećeg svijeta, gdje je stopa smrtnosti uzrokovana dehidracijom prelazila čak pet milijuna ljudi u osamdesetim godinama 20. stoljeća. Upravo je ta činjenica, uz saznanja o fiziologiji i funkciji membranske strukture, dovela do razvoja jedne od najuspješnijih kliničkih formulacija – oralne rehidracijske otopine, koja je široko prihvaćena u zapadnoj medicini. Oralna rehidracijska otopina (ORS) klinički je pristup liječenju dehidracije i proljeva koji se zasniva na najosnovnijem
54 | Vaše zdravlje #108
konceptu stanične fiziologije. ORS je jeftina i jednostavna terapija s vrlo malom mogućnošću potencijalnih komplikacija, no upravo zbog činjenice da je riječ o „običnoj otopini soli i šećera“, terapiju ORS-om često se podcjenjuje i zanemaruje. Ipak, u ovom slučaju vrijedi da je najjednostavnije rješenje ujedno i nabolje rješenje!
Kako je sve počelo Povijest oralnih rehidracijskih otopina seže čak 20.000 godina pr.n.e., kad su se u starokineskoj medicini različite mješavine otopina voća i povrća, danas nazvane juhe,
ožujak 2018.
Oralna rehidracijska otopina (ORS) klinički je pristup liječenju dehidracije i proljeva koji se zasniva na najosnovnijem konceptu stanične fiziologije koristile za rehidraciju bolesnika. Sofisticiraniji pristup imao je Ayurvedski liječnik i kirurg Sushruta, koji je svojim pacijentima davao mlaku vodu s dodatkom kristala soli i melase s ciljem bržeg oporavka. U novijoj povijesti nastavile su se koristiti slatko-slane otopine kao nadomjestak tekućine i elektrolita. Takve otopine koristile su se za rehidraciju pedijatrijskih bolesnika pedesetih godina 20. stoljeća i sadržavale su natrijeve, kalijeve i kloridne soli te laktate uz dodatak šećera. Takve i slične otopine koristile su se uglavnom u zemljama Trećeg svijeta, gdje je pojava koleričnog proljeva bila česta te su veće količine natrija i šećera osiguravale relativno dobar oblik rehidracije. Međutim, korištenje tih pripravaka u zapadnim zemljama u slučajevima nekoleričnog proljeva često je rezultiralo pojavom hipernatrijemije. Tehnologija proizvodnje ORS-a napreduje usporedno s utvrđivanjem sastava tekućine koja se gubi proljevom te otkrićem da su dotadašnje otopine imale visok osmolaritet. Naime, mehanizam djelovanja tih otopina nije bio poznat sve do trenutka kada je dr. Robert Kellogg Crane, biokemičar s Medicinskog fakulteta u Washingtonu, 1960. detaljno i točno prikazao fiziologiju djelovanja oralne rehidracijske otopine. Naime, objašnjenje izrazito visoke funkcionalnosti ORS-a leži u točno određenoj recepturi, odnosno omjerima pojedinih komponenti same otopine, konkretno, oralne rehidracijske soli. Nastupom proljeva, u crijevima se stvara osmotska neravnoteža, što dovodi do povlačenja elektrolita iz krvotoka u crijevni lumen. Povećana koncentracija elektrolita u lumenu za sobom „povlači” vodu, što dovodi do povećanog izlučivanja tekućine i dehidracije. Upravo ta osmotska neravnoteža i specifičan odnos Na+ iona i glukoze u ORS-u, u omjeru 2:1, dovode do aktivnog transporta natrijevih iona i glukoze preko specifičnog transportnog proteina (SGLT-1) koji je dio crijevnog epitela. Tako natrijevi ioni odmah povlače molekule vode za sobom u krv pa se tekućina i elektroliti vrlo brzo apsorbiraju zaobilazeći veći dio probavnog sustava te dolazi do rehidracije. Službena oralno-rehidracijska terapija razvija se četrdesetih godina 20. stoljeća, no dio uobičajene terapije za rehidraciju bolesnika postaje 30 godina poslije kada Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) daje popis esencijalnih medicinskih pripravaka, među kojima je i ORS razvijen prema njihovoj recepturi (WHO-ORS). Ta prva službena oralna rehidracijska otopina, odnosno oralna rehidracijska sol, sadržavala je 90 mmol/L natrija osmolariteta 311 mOsm/L, s relativno ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 55
Opća medicina REHIDRACIJA
visokim udjelom glukoze, što je dobrodošla rehidracija kad se govori o gubitku tekućine zbog koleričnog proljeva. No, kako nije bila odgovarajuća terapija za ostale oblike proljeva uzrokovane virusnim i bakterijskim infekcijama koji su česti u razvijenim zemljama (enterokolitični proljevi), WHO preporučuje nove smjernice za pripremu ORS-a koje trebaju sadržavati 60-75 mmol/L natrija i glukoze u količini od 75-90 mmol/L, što rezultira manjim osmolaritetom otopine (245 mOsm/L). Takve smjernice prigrlilo je i Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) koje kao konačnu smjernicu za pripremu ORS-a navodi da koncentracija natrija treba iznositi 60 mmol/L, a osmolarnost otopine biti između 200 i 250 mOsm/L, što je preporuka koja se odnosi upravo na rehidraciju djece u razvijenim zemljama.
Prvi i osnovni korak za rehidraciju Otopine oralnih rehidracijskih soli u današnje vrijeme podrazumijevaju prvi i osnovni korak u prevenciji i liječenju dehidracije uzrokovane povraćanjem i proljevom, ali i za suzbijanje proljeva. Dokazano je da je oralna rehidracija ORS-om jednako učinkovita kao 56 | Vaše zdravlje #108
intravenozna rehidracija te da ima mnogo manje značajnih komplikacija. Za razliku od odraslih, u djece dehidracija znatno brže nastupa zbog njihove male tjelesne mase i manjih rezervi vode u tijelu. Osnovni znaci blage do umjerene dehidracije (2,5-10 posto gubitka tjelesne mase) su povećan broj stolica (4-10), pojačana žeđ, smanjena količina mokraće, suh jezik, ubrzano disanje i puls, dok tešku dehidraciju (više od 10 posto gubitka tjelesne mase) karakterizira više od 10 stolica praćenih čestim povraćanjem, izrazita žeđ, odgođeno mokrenje (više od šest sati), vrlo brzo i duboko disanje te ubrzan i slab puls. U slučaju blage do umjerene dehidracije preporuka za rehidraciju je unutar prva četiri sata dati 50 ml ORS-a po kg tjelesne mase. Rehidracija se provodi na usta tijekom prva četiri sata, a dalje se nadoknađuju tekući gubici u količini od 10-20 ml ORS-a po kg tjelesne mase unutar jednog sata. Dojenčadi i djeci mlađoj od dvije godine preporučuje se dati dvije do tri žličice otopine svake dvije do tri minute, većoj djeci treba nuditi često pijuckanje otopine na čašu ili slamku, dok odrasli trebaju piti što je više moguće ORS-a. Treba imati na umu da se preporučuje početi
s ORS-om već pri samoj pojavi proljeva i/ili povraćanja jer to može prevenirati pojavu dehidracije. Kada je riječ o prehrani, odnosno o realimentaciji, u potpunosti su napušteni zastarjeli modeli prehrane koji preporučuju „lagane“ obroke, isključivo kuhanu hranu, pa čak i potpuno izbjegavanje većine namirnica, osim pojedinih koje su uključene u popularnu B.R.A.T. dijetu (eng. Bread, Rice, Apple and Toast diet), a za koje je višestruko pokazano da nemaju nikakav povoljan učinak na liječenje. Štoviše, mogu ozbiljno narušiti nutritivni status osobe, osobito djeteta. Dojenčad koju se isključivo doji potrebno je nastaviti dojiti, bez obzira na akutni proljev i njegovo trajanje, dok se dojenčadi hranjenoj dojenačkim mliječnim pripravkom ne preporučuje mijenjati hranu koju konzumira niti smanjivati unos ili razrjeđivati hranu. Jedan od najvećih problema pri korištenju oralnih rehidracijskih soli, odnosno otopina, je odbijanje njihove konzumacije zbog slatko-slanog neprivlačnog okusa. To je najčešći problem kad je riječ o rehidraciji djece. To je i razlog što se često poseže za raznim „rješenjima“ poput dodavanja šećera, čaja ili soka u otopinu, što se u ni u kojem slučaju ne preporučuje jer se tako znatno mijenja sastav otopine, a time i njezin mehanizam djelovanja. Štoviše, istraživanja su pokazala da upravo sokovi i čajevi imaju izrazito visoku osmolarnost (500-1200 mOsm/L), što može dovesti do još jačeg proljeva, gubitka tekućine i dehidracije. Upravo zbog toga noviji i sofisticiraniji proizvodi ORS-a u svojim recepturama sadrže arome (najbolje citrusne) koje omogućuju njihovu lakšu upotrebu. Zaključno možemo reći kako je oralna rehidracijska otopina ne samo jednostavan, nego i najbolji način nadoknade tekućine i elektrolita pri povećanom gubitku tekućine i elektrolita, najčešće uzrokovanom proljevom i povraćanjem. Rehidraciju je važno početi čim prije, već u trenutku pojave pojačanoga gubitka tekućine, te nastaviti dok god traju proljev i povraćanje. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 57
Natalie Lamb, nutricionist, Protexin
Opća medicina UROINFEKCIJE
Oružja protiv uroinfekcije Kako bi se mogla razmnožiti i dovesti do infekcije kolonizacijom, bakterija mora biti u stanju prianjati na sluznicu, zbog čega je prevencija prianjanja bakterija važna strategija u liječenju mokraćnih infekcija Uroinfekcije su jedna od češćih tegoba s kojom se pacijenti javljaju svome liječniku obiteljske medicine. U slučaju prodora infekcije u mokraćni sustav, ovisno o zahvaćenom segmentu, razlikujemo cistitis (upalu mokraćnog mjehura), ureteritis (upalu mokraćovoda) i pijelonefritis (upalu bubrega). Intenzitet upale može varirati od blage preko umjerene do jake, u skladu s čim je i simptomatologija koja, na primjer, u slučaju širenja upale prema bubrezima upozorava na ozbiljnost procesa – zimica, visoka temperatura, bol u donjem dijelu leđa ili u trbuhu, mučnina, povraćanje ili konfuzija, osobito u starijih osoba, kod kojih su mentalne promjene ili smetenost često jedini znakovi moguće infekcije mokraćnog sustava.
58 | Vaše zdravlje #108
Ako se upala ne liječi, može doći do progresije upalnog procesa i razvoja ozbiljnih komplikacija koje mogu dovesti do ozbiljnog oštećenje bubrega, pa čak i smrtnog ishoda. Najčešći simptomi, odnosno znakovi infekcije u mokraćnom sustavu su: • bolno mokrenje (dizurija), često oštra bol i osjećaj žarenja, • česta i žurna potreba za mokrenjem, najčešće neznatne količine mokraće, • noćno mokrenje (nokturija), • promijenjena boja mokraće, • neobičan ili intenzivan miris mokraće, • povremena krv u mokraći (hematurija), • prisustvo bijelih krvnih stanica i gnoja u mokraći.
Stanovnik zdravih crijeva potencijalna opasnost U više od 80 posto slučajeva uzročnik infekcije je Escherichia coli (E.coli) koja u mokraćni sustav obično dospije iz probavnog sustava, vagine ili, što je mnogo rjeđi slučaj, iz krvi. Poznato je da laktobacili, koji predominiraju u vagini zdravih žena, preveniraju migriranje potencijalnih vaginalnih patogena prema mokraćnom sustavu. Najčešća je infekcija iz probavnog sustava s obzirom na to da patogene bakterije koje koloniziraju crijevo lako migriraju iz anusa prema vanjskom otvoru mokraćne cijevi. Vjerojatno je to ožujak 2018.
razlog što su infekcije češće u žena nego u muškaraca; procjenjuje se da 50 posto žena tijekom života doživi najmanje jednu uroinfekciju, a 25-50 posto ponavljajuće infekcije. Smatra se da su određene vrste bakterija iz roda E.coli prirodni stanovnici zdravih crijeva, gdje žive u harmoniji s organizmom. No, čini se da oportunističkim patogenima postaju tek ako im okruženje omogući uvjete za bujanje. Kako bi se mogla razmnožiti i dovesti do infekcije kolonizacijom, bakterija mora biti u stanju prianjati na sluznicu, zbog čega je prevencija prianjanja bakterija važna strategija u liječenju mokraćnih infekcija.
Trenutačni standard u terapiji Liječnik može propisati antibiotik u slučaju akutne infekcije ili dugotrajno nisku dozu antibiotika s ciljem prevencije ponovne infekcije. No, sve više zabrinjava činjenica da njihova učestala uporaba vodi do razvoja bakterijske rezistencije (do u 20 posto slučajeva), da su kod mnogih pacijenata česte probavne smetnje, najčešće proljev, a u nekim slučajevima i drugi simptomi, npr. osip na koži sa svrbežom. Osim toga, antibiotik će vjerojatno uništiti i rezidentne dobre bakterije, što će oportunističkim sojevima (najčešće Candida spp ili Clostridium difficile) omogućiti selektivno prerastanje. Ako uzmemo u obzir da čak do 50 posto žena ima rekurentne uroinfekcije, sve je veća potreba pronalaska drugih mogućnosti liječenja, odnosno profilakse.
Kako se u sve uklapaju probiotici Postoji uska korelacija između poremećaja normalne genitalne mikrobiote, osobito laktobacila, i veće učestalosti mokraćnih infekcija, što sugerira da ponovna kolonizacija tim probiotskim sojem može biti korisna. Pokazalo se da probiotici mogu biti korisni za obnavljanje crijevne i vaginalne mikroflore zbog njihove antimikrobne aktivnosti ožujak 2018.
Čini se da je kombinacija odabranih probiotičkih sojeva i ekstrakta brusnice učinkovitija od samog ekstrakta brusnice jer on djeluje kratkoročno, a probiotski sojevi u kombinaciji s brusnicom imaju dugoročniji učinak
protiv E.coli. Pregledna studija, objavljena 2009., upućuje na to da mehanizam kojim određeni laktobacili poboljšavaju urogenitalno zdravlje uključuje imunomodulaciju, smanjenje prelaska patogena iz rektuma te interferiranje s kolonizacijom i preživljavanjem patogena. Terapija probioticima pokazala se sigurnom. Studija iz 2001. sugerira da je za obnovu i održavanje normalne urogenitalne flore potrebna oralna doza od 1x10 8 CFU (100 milijuna) živih bakterija dnevno. Studija iz 2006. pokazala je da oralna nadoknada Lactobacillus rhamnosus sojem u dozi od 1x10 9 (milijarda) i Lactobacillus reuteri u istoj dozi povećava broj bakterija iz roda laktobacila u vagini nakon uzimanja antibiotika i nakon infekcije, i to za 96 posto, u usporedbi s povećanjem od 53 posto u kontrolnoj skupini.
Lactobacillus plantarum i Lactobacillus rhamnosus in vitro pokazuju svojstvo inhibicije adherencije E.coli na sluznicu probavnog sustava potičući proizvodnju mucina, ljepljive tvari koja oblaže epitelne stanice, za koju je poznato da inhibira prianjanje patogena. In vitro studija provedena 2011. na Sveučilištu Reading pokazala je da dva probiotička soja, Lactobacillus acidophilus PXN 35 i Lactobacillus plantarum PXN 47 pokazuju dobar antibakterijski učinak inhibicije rasta E.coli. Studija iz 2003., u kojoj je sudjelovalo 139 žena s ponavljajućim uroinfekcijama i 185 žena bez povijesti uroinfekcije, pokazala je da je unos probiotika više od tri puta tjedno povezan sa smanjenjem rizika ponavljajućih uroinfekcija. U provedenoj, dvostruko slijepoj, placebom kontroliranoj studiji u
Seattlu 2011. populaciji od stotinu mladih žena s ponavljajućim uroinfekcijama davan je antibiotik. Tek u 15 posto žena koje su primale laktobacile putem intravaginalnih supozitorija infekcija se ponovno javila, u usporedbi s 27 posto u placebo grupi. Tijekom praćenja, zaključilo se da je vaginalna kolonizacija velikom količinom laktobacila povezana sa znatnim smanjenjem broja ponavljajućih uroinfekcija. Ohrabrujući rezultati sugeriraju da suplementacija probioticima može biti od koristi u održavanju zdravlja mokraćnog sustava i sigurno opravdava dodatna istraživanja.
Dokazi učinkovitosti brusnice Konzumacija brusnice dugo se preporučivala u svrhu prevencije i tretiranja infekcija mokraćnog sustava. Inicijalno se vjerovalo da kiselost brusnice (zbog sadržaja hipurne kiseline) stvara kiseli okoliš u mokraći, nepovoljan za patogeni rast. Sada se zna da brusnica sadrži specifičnu antioksidativnu tvar, to jest specifični tip A (PAC A) proantocijanidina koji sprječava adheziju E. coli na sluznicu mokraćnog sustava smanjujući mogućnost infekcije bakterijskom kolonizacijom. Dokazano je i smanjenje proizvodnje adhezina, što rezultira promjenama u obliku i duljini bakterija i njihovih fimbrija te smanjenoj sposobnosti bakterija da međusobno kemijski komuniciraju. Bakterije se posljedično putem mokraće ispiru iz mokraćnog sustava. Istraživanje je pokazalo da doza od 36 mg proantocijanidina brusnice ima antiadhezivni učinak kako na sojeve koji su osjetljivi na antibiotike, tako i na rezistentne sojeve. U svjetlu Vaše zdravlje #108 | 59
Opća medicina UROINFEKCIJE
porasta sojeva rezistentnih na antibiotike, raste i interes za tehnike koje mogu inhibirati adheziju bakterija u infekcijama mokraćnog sustava u odnosu na one koje ih ubijaju. Cochran pregledom iz 2012., koji je identificirao 24 studije (s ukupno 4473 sudionika) uočen je mali trend u smanjenju infekcija mokraćnog sustava kod ljudi koji su uzimali pripravke brusnice u usporedbi s placebom. Autori zaključuju da sok brusnice nema znatnije povoljan učinak u sprječavanju infekcija mokraćnog sustava te da može biti neprihvatljiv u smislu dugotrajne konzumacije. No, sok brusnice prolazi veći stupanj obrade u usporedbi s pripravcima brusnice za koje je vjerojatnije da sadrže više aktivnog PAC A, često i do 20 puta manje šećera, nisu kiseli i nemaju opor okus. Svakodnevno konzumiranje soka brusnice u velikim količinama često je zahtjevno, naročito za starije osobe, zbog čega su kapsule prihvatljivije. Randomizirani klinički pokus Stothersa i suradnika iz 2002., koji je uključivao 150 žena, pokazao je da je uzimanje 500 mg standardiziranog ekstrakta brusnice Cranmax® jednom dnevno tijekom 12 mjeseci znatno smanjilo ponavljanje infekcija mokraćnog sustava i da je bilo djelotvornije u usporedbi sa 750 ml soka brusnice i placebom. Nadalje, 2009. McMurdo i suradnici proveli su šestomjesečnu studiju na 137 starijih žena s ponavljajućim infekcijama mokraćnog sustava. Studija je pokazala da je učinkovitost 500 mg standardiziranog ekstrakta brusnice Cranmax® jednaka antibiotiku u prevenciji ponavljajuće infekcije mokraćnog sustava, uz manje nuspojava i odustajanja, stoga je preporučen kao rješenje za alternativni tretman. Osim toga, čini se da je kombinacija odabranih probiotičkih sojeva i ekstrakta brusnice učinkovitija od samog ekstrakta brusnice jer on djeluje kratkoročno, 60 | Vaše zdravlje #108
a probiotski sojevi u kombinaciji s brusnicom ipak imaju dugoročniji učinak.
upala mokraćnog mjehura, čiji su znaci i simptomi slični prije navedenima, a uključuju bolno i učestalo mokrenje,
Uloga vitamina A
mutnu mokraću i povremeno krv ili gnoj
Vitaminu A je dodijeljena zdravstvena tvrdnja u smislu doprinosa normalnom funkcioniranju imunosnog sustava i održavanju normalne sluznice. Sluznica je važna barijera koju mogu oštetiti patogene bakterije. U kombinaciji s antibioticima, vitamin A pokazao je znatno smanjenje stupnja infekcije, sugerirajući obećavajuću ulogu u prevenciji ponavljajućih infekcija mokraćnog sustava.
od kronične (ponavljajuće) bakterijske
Preporučeno ponašanje S obzirom na to da infekcije imaju tendenciju ponavljanja ako se ne uklone rizični čimbenici, sljedeće preporuke vezane uz način života mogle bi se razmotriti u svrhu smanjenja rizika pojave infekcija i njihova ponavljanja, odnosno kao pomoć za trenutačno aktivne infekcije: • piti tri litre vode dnevno tijekom akutne faze te dvije do tri litre nakon smirenja s ciljem ispiranja bakterija iz mjehura, • redovito prazniti mokraćni mjehur, odnosno izbjegavati dugotrajno zadržavanje mokraće, • izbjegavati spolni odnos sve do izlječenja infekcije, • nakon mokrenja te prije i poslije intimnog odnosa oprati se toplom vodom, • nositi pamučno rublje i izbjegavati uske hlače, mirisne sapune, vaginalne dezodoranse, intimne maramice i tampone, • izbjegavati napitke i hranu s visokim udjelom šećera koji može pridonijeti rastu patogena.
Što je s muškarcima Premda je pojavnost infekcija mokraćnog sustava veća kod žena (oko 81 posto), i kod muškaraca se javlja akutna
u mokraći. No, muškarci mogu patiti i upale prostate. Općenito se smatra da patogeneza nastanka bakterijskog prostatitisa vjerojatno uključuje rastuću infekciju ili refluks uropatogena, a kad je riječ o starijim muškarcima s benignom hiperplazijom prostate, koji imaju povećan rizik od prostatitisa, uputno je tražiti preventivna rješenja. Kim i suradnici su 2011. proveli studiju na štakorima koja je pokazala određenu korist od uzimanja brusnice u prevenciji bakterijskog prostatitisa. Iako je u prvoj kraćoj studiji brusnica znatno smanjila upalu prostate i pokazala antimikrobni učinak na E. coli, učinak nije bio značajan kao s antibiotikom. Ipak, brusnica je pridonijela smanjenju rizika nuspojava i rezistencije na antibiotike. Opcija za tretiranje kontrole inicijalno ubrzanog rasta E. coli u crijevima može biti višesojni probiotički pripravak, koji se uz standardan tretman antibioticima za bakterijski prostatitis može preporučiti kao pomoć u smanjenju nuspojava. Studija Zhoua i suradnika iz 2006. pokazala je povećanje oksidativnog stresa i oksidativnog oštećenja uzrokovanih kroničnim bakterijskim prostatitisom, odnosno znatno sniženje razine važnih antioksidansa u 70 pacijenata. Temeljem rezultata, Zhou izvještava da kronični bakterijski prostatitis povećava proizvodnju i oslobađanje slobodnih radikala, što utječe na napredak bolesti. Studija Shoskesa i suradnika iz 1999. pokazala je sposobnost bioflavonoida u smislu redukcije oksidativnog stresa kod nebakterijskog prostatitisa, sugerirajući mogući protektivni učinak brusnice i drugih bioflavonoida, kao što je kvercetin, u ublažavanju simptoma. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 61
prim. mr. sc. Krešo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata, Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC-a Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb
Otorinolaringologija TONZILE
Kada i zašto operirati tonzile Liječenje bolesnih tonzila u početku se provodi antibioticima, a kad oni zataje, postavlja se pitanje operativne terapije Tonzilarne upalne bolesti kod male su djece među najčeš ćim problemima s kojima se susreću liječnici različitih specijalnosti: od liječnika opće medicine i pedijatara do otorinolaringologa. Naravno, obolijevaju i starije osobe, ali ipak malo rjeđe. Tonzile (mandule) dio su Waldeyerova limfnog prstena ždrijela i nalaze se u početnom dijelu dišnog, odnosno probavnog sustava. Ždrijelna tonzila (faringealna tonzila ili adenoidne vegetacije) smještena je u nosnom dijelu ždrijela (nasopharynx), a nepčana tonzila s lijeve, odnosno desne strane na prijelazu usne šupljine u ždrijelo. Osnovna funkcija im je obrana organizma od uzročnika bolesti, koji u organizam ulaze disanjem ili putem hrane. Liječenje bolesnih tonzila u početku se provodi antibioticima, a kad oni zataje, postavlja se pitanje operativne terapije. Odluku o operaciji donosi otorinolaringolog na temelju anamnestičkih podataka, kliničkog nalaza i prethodne medicinske dokumentacije. Ako se ni tada ne može sa sigurnošću donijeti ispravna odluka o tome treba li izvesti tonzilektomiju, odnosno adenotomiju ili ne, najbolje je bolesnika pratiti neko vrijeme i tek tada donijeti odluku o operativnom zahvatu. Od bolesnika je važno doznati kakvog su karaktera bile prethodne upale, koliko su učestale, jesu li ostavile nekakve posljedice te izaziva li uvećanje tonzila smetnje disanja, gutanja ili govora. Podaci koje daju roditelji (heteroanamneza) često su nepouzdani ili preuveličani zbog želje da njihovo dijete ipak bude operirano – ili zato što su i oni u dječjoj dobi bili operirani, ili zbog toga što misle da će dijete tako imati manje zdravstvenih problema. Valja znati da tonzilektomija, osim korisnih, može imati i štetne učinke, posebice u djece sklone akutnim infekcijama gornjih dišnih i probavnih putova, kao i kod osoba koje boluju od nekog tipa alergije.
kokom, čak i ako na tonzilama nema promjena tipičnih za kronične promjene, i osobito ako se antibiotska terapija mora dugotrajno provoditi ili do tada nije bila uspješna. Indikacija se postavlja i kod komplikacija streptokoknog tonzilitisa u smislu akutne reumatske groznice (oštećenja srca i/ili zglobova) ili glomerulonefritisa (oštećenja bubrega). • hiperplazija (uvećanje) tonzila – kao znak neprilagođene imunološke regulacije na izloženost brojnim antigenima, također je indikacija za operativnu terapiju, osobito u djece. Takve tonzile mogu otežavati disanje, gutanje i govor. • lokalne komplikacije tonzilitisa – peritonzilarni apsces (gnojna upala koja se s tonzila širi u okolno tkivo) i parafaringealni apsces (gnojna upala koja se s tonzila širi dublje u okolne strukture) mogu se razviti kao posljedica infekcije virulentnim (izrazito patogenim) uzročnikom, no češće su uzrokovani propadanjem obrambene funkcije tonzila i kao takvi indikacija su za operativni zahvat. • sumnja na tumor – indikacija je za tonzilektomiju u starijih osoba zbog potrebe mikroskopskog pregleda tkiva, to jest patohistološke potvrde bolesti.
Kad se ipak odlučimo...
Indikacije za adenotomiju (odstranjenje ždrijelne tonzile, to jest adenoidnih vegetacija): • kad ždrijelna tonzila ispunjava nosni dio ždrijela toliko da otežava disanje kroz nos – takva djeca imaju karakterističan izgled lica (takozvani facies adenoidea), dišu na usta, noću hrču, imaju iscjedak iz nosa, poremećen govor (nazalni) i oslabljen sluh. • ponavljane upale nosa i grla, sinusa, bronha i srednjeg uha kao komplikacije uvećane faringealne tonzile – osobito je važno odstraniti ždrijelnu tonzilu kod čestih gnojnih upala uha jer ona svojim podražajem ili veličinom ometa dobru ventilaciju srednjeg uha preko Eustahijeve tube koja spaja područje srednjeg uha s nosnim dijelom ždrijela.
Indikacije za tonzilektomiju (odstranjenje nepčanih tonzila): • gnojni tonzilitis – koji se ponavlja četiri do pet puta godišnje, a pretpostavljamo da je uzrokovan strepto-
Tonzilektomija u odraslih osoba obično se izvodi u lokalnoj anesteziji, dok se tonzilektomija i adenotomija u djece provodi u općoj endotrahealnoj anesteziji. Zaštita antibioticima tijekom samog zahvata (perioperativna zaštita) primjenjuje
62 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
Od bolesnika je važno doznati kakvog su karaktera bile prethodne upale, koliko su učestale, jesu li ostavile nekakve posljedice te izaziva li uvećanje tonzila smetnje disanja, gutanja ili govora se u bolesnika koji su preboljeli tonzilarnu sepsu, akutni glomerulonefritis ili akutnu reumatsku upalu zglobova. Komplikacije Od mogućih komplikacija tonzilektomije i adenotomije najčešće je krvarenje, koje se može razviti neposredno tijekom zahvata ili nekoliko dana poslije operacije. Zaustavlja se kompresijom
ožujak 2018.
ili podvezivanjem krvnih žilica. Upalne komplikacije danas su iznimno rijetke. Moguće je da nakon operacije zaostane dio tonzilarnog tkiva koji se poslije može uvećati (hiperplazirati), što katkad zahtijeva ponovni operativni zahvat. Postoperativni tijek Bol u uhu (otalgia) nakon operacije najčešće je reflektorna i kratkotrajna i nije uzrokovana upalom uha. Analgetike (sredstva protiv bolova) preporučuje se uzimati po potrebi i umjereno, a u svakom slučaju, one blažeg djelovanja (paracetamol).
Nekoliko važnih savjeta roditeljima Prije postavljanja indikacije za operaciju preporučuje se saslušati mišljenje barem dvaju otorinolaringologa, od
čega barem jednom za vrijeme akutne upale. Na odluku ne smije utjecati želja roditelja za tonzilektomijom. Prehrana nakon operacije mora biti prilagođena novonastalom stanju: izbjegavati prevruća, prehladna, kruta i jako začinjena jela te piti što više tekućine.
Kad ne operirati Kontraindikacije za tonzilektomiju i adenotomiju su poremećaji zgrušavanja krvi bez obzira na njihov uzrok, akutne zarazne bolesti, akutni miokarditis (upala srčanog mišića), dekompenzirane srčane greške, neregulirana šećerna bolest i epidemija zaraznih bolesti. Kod osoba s atrofijom (propadanjem) sluznice ždrijela potrebno je vrlo pozorno procijeniti korisne učinke tonzilektomije ili odustati od nje.
Vaše zdravlje #108 | 63
prof. dr. sc. prim. Milivoj Jovančević, spec. pedijatar, pedijatrijska ordinacija Dr. Jovančević, Zvonigradska 9, Zagreb, preuzeto s www.littledotapp.com
Pedijatrija HOSPITALIZACIJA
Djetetu u bolnici treba roditelj Još je uvijek široko uvriježena predrasuda da maleno dijete ništa ne razumije te da sve što se događa oko njega ionako pada u zaborav. No, što se događa u njegovu svijetu koji komunicira s okolinom putem emocija Tko god je zavirio na dječji bolnički odjel, mogao je svjedočiti dirljivim trenucima rastanka roditelja od svog bolesnog djeteta. Doista čovjek pri tome ne može odrediti čija je patnja veća – malenoga djeteta oblivenog suzama s izrazom lica koje odaje neizmjeran strah i nerazumijevanje onoga što mu se događa, onoga tek malo većeg djeteta koje uplakano poručuje „Mama, ne daj me!“ ili pak majke ili oca koji s nijemim grčem na licu nastoje ne pokazati svoje osjećaje. Što sve leži iza takvih scena i zašto se one događaju?
64 | Vaše zdravlje #108
Roditelj i dijete – nedjeljiva cjelina Što god se događa s jednim od njih trenutačno se i snažno odražava na onoga drugoga. Stoga se bol i patnja roditelja (u dojenačkoj dobi to je najčešće majka) snažno odražavaju i na zdravlje djeteta. Osjećaj bespomoćnosti, napuštanje djeteta kada ste mu je najpotrebniji i nemogućnost ispunjenja roditeljske zadaće zaštite vlastitoga djeteta, stvaraju teret s kojim se teško nosi većina roditelja. Dijete je egzistencijalno ovisno o pomoći drugih i bez pomoći bližnjih ne može preživjeti. Stoga je i razumljivo da svako razdvajanje od roditelja izaziva strah od životne ugroženosti. Apsurdno je da okolina smatra kako je sve što se događa u najboljem interesu djeteta te da je dijete zaštićeno – bolest će se liječiti, dijete će dobiti njegu i hranu i, u konačnici, ići će kući svojim roditeljima. Naizgled, sretan završetak koji viđamo svaki dan u našim bolnicama.
Doživljaji su hrana za mozak Još je uvijek široko uvriježena predrasuda da maleno dijete ništa ne razumije te da sve što se događa oko njega ionako ožujak 2018.
Razumljivo je da svako razdvajanje od roditelja izaziva strah od životne ugroženosti. Apsurdno je da okolina smatra kako je sve što se događa u najboljem interesu djeteta te da je dijete zaštićeno pada u zaborav. No, što se događa u djetetu, u njegovu svijetu koji komunicira s okolinom putem emocija? Naime, svi će se složiti, maleno dijete vrlo malo može razumjeti što se oko njega događa i što će se događati. Ono samo osjeća da se nenadano nešto promijenilo, da je bolesno te da su njegovi roditelji prepuni straha, brige i tuge. Nestaju njemu toliko potrebni osjećaji sigurnosti, zaštićenosti, vedrine i vjere u budućnost vlastitoga djeteta. Stručno govoreći, događa se duboka emocionalna ozljeda s kojom se teško može usporediti stres koji izaziva tjelesna bol ili neugoda. O traumatičnosti tih događanja možemo zaključivati na temelju promijenjenog ponašanja djeteta nakon povratka iz bolnice te po tome što taj događaj doživotno ostaje urezan u njegovo sjećanje. Suvremena istraživanja razvoja mozga upućuju na štetan utjecaj tako teških stresova na zdravlje u odrasloj dobi. Poznato je da stres u najranijoj dobi, poslije, u odrasloj dobi, povećava učestalost srčanog infarkta, nasilničkog ponašanja u obitelji, depresije i bolesti ovisnosti. Veći broj stresova u prvim godinama života povećava izglede za navedene poremećaje čak tri do četiri puta. Razlozi za tako visoku razinu osjetljivosti na stresne događaje leže u zadivljujućim procesima koji se odvijaju skriveni od očiju roditelja i nas koji nastojimo skrbiti za zdravlje djece. Naime, nakon rođenja mozak djeteta teži samo jednu četvrtinu težine mozga odrasle osobe. U prvim godinama mozak se još „rađa“ – moždane stanice nastaju, putuju na konačna odredišta, sazrijevaju i međusobno se povezuju stvarajući složenu mrežu kojom putuju podražaji. Jednim dijelom taj je proces određen našim naslijeđem, no velikim dijelom ovisan je o podražajima iz okoline – o doživljajima koje dobivamo u svakodnevnom procesu njege i izrazima ljubavi. Bez tih doživljaja nije moguć razvoj u zdravu odraslu osobu. Može se reći da su doživljaji hrana za mozak. No, i prekomjerna stimulacija remeti taj proces. U skladu s tim ne preporučuje se gledanje televizije u prve dvije do tri godine života jer dijete tako dobiva nekontroliranu količinu podražaja, a poznato je i da povećava učestalost razvoja ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 65
Pedijatrija HOSPITALIZACIJA
poremećaja pozornosti i koncentracije, hiperaktivnosti, teško ća u čitanju s razumijevanjem i depresije u odraslijoj dobi. Stresni događaji, kao što je osjećaj životne ugroženosti, duboko remete opisani proces. Mi danas možemo točno odrediti kakve se kemijske promjene događaju u mozgu pod utjecajem stresa. Suvremenim dijagnostičkim tehnikama možemo vidjeti da takvi događaji trajno mijenjaju izgled pojedinih dijelova mozga, mijenjaju se arhitektura mreže (ona postaje siromašnija, rjeđa) i aktivnost pojedinih dijelova mozga.
Dječji mehanizam za tuđu pomoć Govoreći o ovoj temi, ne može se zaobići tema dječjeg plača. Naime, kako bi sebi osiguralo opstanak u kriznim situacijama, dijete posjeduje iznimno učinkovit mehanizam kojim si osigurava tuđu pomoć. Taj mehanizam razvijao se tisućama godina i svi smo na neki način postali osjetljivi na signal dječjeg plača jer, kad ga čujemo, osjećamo nelagodu i poriv pružiti pomoć i utjehu. Slijedom hormonskih promjena koje se u majci događaju tijekom trudnoće i poroda, receptori za plač vlastitoga djeteta postaju posebno osjetljivi, čak do te mjere da majka ne mareći za vlastiti opstanak nastoji spasiti dijete. I objektivno gledajući, riječ je o vrlo snažnom podražaju jer već u prvim mjesecima glasnoća plača nerijetko prelazi razinu od 100 decibela. Za usporedbu, to je razina buke koju proizvodi pneumatski čekić kojim radnici razbijaju beton! Naravno, tek u tom kontekstu možemo shvatiti koliko je snažan podražaj koji u roditelja izaziva plač njihova djeteta. U tako vulnerabilnoj fazi kao što je bolest, kada dijete treba pojačanu skrb i prisutnost roditelja, događa se stres razdvajanja i osjećaj životne ugroženosti. Kako su samozaštitni mehanizmi obrane djeteta nerazvijeni, i osjetljivost na stres tim je veća. Na emocionalnoj razini dijete gradi sliku o sebi i svijetu koji ga okružuje; kako svijet funkcionira i kako može komunicirati s okolinom. Gradi se osjećaj samopouzdanja i povjerenja koji traje do kraja života. Međutim, razdvajanje od roditelja narušava temelje tog procesa i poslije može dovesti do osjećaja manjka samopouzdanja, neshvaćenosti, nemogućnosti razumijevanja osjećaja drugih, ograničenja mogućnosti surađivanja s drugima i manjkom ljubaznosti. Napredne sredine prepoznale su važnost tih događaja pa dopuštaju boravak roditelja uz dijete čak i u jedinicama intenzivne skrbi. Struka pokazuje da prisustvo roditelja povoljno utječe na ozdravljenje i oporavak djece. Pomislite samo koliko topline i ljubavi treba djetetu koje se rodilo sa 700 grama? Dok leži u inkubatoru opterećeno brojnim cjevčicama i sondama, na stroju za umjetno disanje uz brojne dijagnostičke i terapijske zahvate… Sudjelovanje roditelja u njezi, osim blagotvornog utjecaja na izlječenje i oporavak djeteta, donosi i 66 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
Napredne sredine prepoznale su važnost tih događaja pa dopuštaju boravak roditelja uz dijete čak i u jedinicama intenzivne skrbi. Struka pokazuje da prisustvo roditelja povoljno utječe na ozdravljenje i oporavak djece bolju razinu njege, a može pomoći i u rasterećenju osoblja bolničkih odjela.
Što kaže Konvencija o pravima djeteta Razdvajanje djeteta od majke, nažalost, najčešće počinje neposredno nakon poroda, a ako se u obzir još uzme uvriježena praksa hranjenja novorođene djece adaptiranim nadomjesnim mliječnim pripravcima i čajem te zanemarivanje prirodnih procesa adaptacije djeteta i majke, onda možemo reći da se narušavaju temeljna prava djece i roditelja, a to je pravo na neodvajanje od roditelja (Konvencija o pravima djeteta, čl. 9) i pravo na nedopuštanje samovoljnog ili nezakonitog miješanja u njegov privatni život i obitelj (Konvencija, čl. 16). Potkopavanje temelja u najranijoj i najvulnerabilnijoj fazi (poremećaji u emocionalnom razvoju, prestanak dojenja) suprotno je najboljem interesu djeteta (Konvencija, čl. 3 i čl. 24, t. 2) i obvezi provođenja djelotvornih i odgovarajućih mjere za otklanjanje tradicionalnih postupaka koji štete zdravlju djece (Konvencija, čl. 24, t. 3).
ZA ostvarenje optimalnih uvjeta Vjerojatno ne postoji društvo u kojem vlada takvo blagostanje da sve potrebe mogu biti zadovoljene. Zapravo, što je društvo siromašnije, to je bitnije izgraditi prioritete i zaštititi one najugroženije. Koliko god se naše društvo deklarativno odredilo prema djeci kao skupini od posebnog značaja prema etičkim, moralnim i ekonomskim standardima, svjedoci smo da se konkretnim aktivnostima nedostatno uvažava njihova posebnost, vulnerabilnost i vrijednost. Stoga je nužno da se svi zauzmemo za ostvarenje optimalnih uvjeta za rast i razvoj djece; svi građani, stručnjaci, lokalne zajednice i vlada. Omogućavanje boravka roditelja uz dijete u bolnici doista je tek mali korak koji možemo i moramo napraviti na tom putu. Savez društava Naša djeca Hrvatske tako je 2015. godine načinio krupni iskorak u svojoj akciji „Zajedno za osmijeh djeteta u bolnici“, u kojoj su nabavljene sklopive fotelje-ležaljke za roditelje koje ne zauzimaju mnogo mjesta i prikladne su za bolničke sobe na pedijatrijskim odjelima. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 67
mr. sc. Danica Romac, dr. med., spec. psihijatar, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”, Zagreb, W: www.stampar.hr
Psihijatrija NESANICA
Bez sna k’o bez glave Nekoliko noći lošeg spavanja, obično uzrokovanog stresom ili uzbuđenjem, uobičajena je i česta pojava koja ne ostavlja trajne posljedice, no dugotrajna nesanica već je nešto sasvim drugo...
trajne posljedice na čovjeka. Međutim, dugotrajna nesanica ima znatne štetne posljedice, poput nemogućnosti obavljanja dnevnih obveza, poremećaja raspoloženja, poremećaja odnosa u obitelji i povećanja rizika od dnevnih ozljeda zbog pospanosti.
Spavanje je jedna od osnovnih ljudskih potreba, iznimno važna za dobro zdravlje i funkcioniranje. Potrebe za spavanjem zdrave odrasle osobe su individualne i u prosjeku iznose od četiri do devet sati noću, s tim da se obrasci spavanja mijenjaju sukladno dobi. Većina tinejdžera spava oko osam sati, no to je samo prosjek jer je potreba za snom različita i vrlo individualna.
Prolazna i kratkotrajna nesanica obično traje od nekoliko dana do nekoliko tjedana i najčešće se pojavljuje kod osoba izloženih stresu (npr. raznim konfliktnim situacijama, selidbi, gubitku važnih osoba) ili kod pozitivno emocionalno uzbuđenih stanja (vjenčanje, promjena radnog mjesta). Poremećaj se očituje kao otežano uspavljivanje, često buđenje ili buđenje rano ujutro. Prolazna nesanica traje nekoliko dana i najčešće nije potrebno liječenje.
Vrijeme spavanja odnosi se na ono što je poznato kao „ukupno vrijeme spavanja“, a počinje u trenutku kad se ugasi svjetlo i zatvore oči te završava kada se sljedeće jutro probudi i ustane iz kreveta. I sami ćete primijetiti je li vam dovoljno sna po tome osjećate li se ujutro odmorno i osvježeno. Povremeni blagi umor i želja da ostanete još malo u krevetu uobičajena je pojava i postaje problem tek ako jutarnje otežano ustajanje iz kreveta postane redovita pojava. Tinejdžeri često imaju naviku odlaska u krevet kasno uvečer tijekom tjedna, a zatim spavaju veoma dugo tijekom vikenda. Takvo neredovito spavanje poslije može dovesti i do većih problema sa spavanjem. Nekoliko noći lošeg spavanja, obično uzrokovanog stresom ili uzbuđenjem, uobičajena je i česta pojava i ne ostavlja
68 | Vaše zdravlje #108
Što dulje traje, to više zabrinjava Nesanica se može definirati kao nedovoljno ili nekvalitetno spavanje, a razlikujemo je od zdravog kratkog spavanja prema postojanju dnevnih posljedica, kao što su iritabilnost, umor, otežano socijalno i radno funkcioniranje.
Dugotrajnu nesanicu imate ako niste dovoljno spavali više od tri noći tjedno u trajanju više od mjesec dana. Može biti posljedica međusobno pojačavajućih čimbenika kao što su kronična anksioznost, pojačana pobuđenost i negativno kondicioniranje (vanjska okolina nepovoljna za spavanje, npr. namještaj, mirisi, zvukovi, buka te unutarnji čimbenici, kao strepnja i neizvjesnost vezani uz odlazak na spavanje). Dugotrajna nesanica može se pokušati ublažiti različitim tehnikama opuštanja i uspavljivanja ili promjenom navika. No, unatoč tome, ipak se preporučuje odlazak liječniku jer dugotrajna nesanica može biti znak nekog psihičkog poremećaja. Tako se sekundarna nesanica može pojaviti kao jedan od simptoma kod raznih psihijatrijskih poremećaja ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 69
Psihijatrija NESANICA
(depresija, anksioznost, manija, shizofrenija), tjelesnih bolesti (bol, svrbež, visoka temperatura, kašalj, otežano disanje, poremećaj u radu srca, učestalo mokrenje noću) ili kao posljedica uporabe pojedinih lijekova, alkohola i psihoaktivnih tvari. U tom slučaju preporučuje se liječenje osnovnog uzroka, to jest poremećaja ili bolesti.
Što možete učiniti za sebe Postoji nekoliko stvari koje možete učiniti sami za sebe ako imate problema sa spavanjem. Tako, na primjer, možete pokušati: • prije spavanja prestati koristiti telefon, mobitel, slušati glasnu glazbu i igrati igre na računalu u spavaćoj sobi, • izbjegavati alkohol, energetska pića, kavu, crni ili zeleni čaj, cola napitke, • ne pušiti prije odlaska u krevet jer nikotin može imati stimulirajući učinak, • izbjegavati naporne vježbe prije odlaska u krevet, • ostaviti probleme i brige izvan spavaće sobe. Osim toga, možda ćete bolje spavati i ako: • osigurate mir i tišinu u sobi, • pripremite ugodan ambijent u spavaćoj sobi, • koristite krevet za spavanje, a ne za čitanje, gledanje televizije ili jelo, • šetate nakon večere pola sata, čime ćete olakšati probavu i opskrbiti organizam kisikom, • redovito idete u krevet uvijek u isto vrijeme, • ujutro uvijek ustanete u isto vrijeme, • ne ostajete u krevetu dugo nakon što se ujutro probudite.
Ako se stvari ne poboljšaju... Ponekad je dovoljno promijeniti navike, no ako to ne pomogne, postoje tretmani koji su se pokazali korisnima: 70 | Vaše zdravlje #108
Što sve može poremetiti san?
• kon zum acij a stim ula tivn ih nap itak a (kof ein, ene rge tska pića, sredstva za mrš avljenje koja sma njuj u ape tit i sl.) i alkohola prije spavanja ili teško
probavljive hrane uvečer • uzimanje nekih tableta • naporno večernje vježbanje • brige i strahov i, noćne more • hrkanje i problemi s disanjem • škrgutanje zubi (bruksizam)
• tehnike opuštanja – mogu vam pomoći ako ih redovito prakticirate, a osobito prije odlaska u krevet. Autogeni trening i progresivno opuštanje mišića naširoko su korištene tehnike opuštanja koje su se pokazale korisnima u rješavanju problema spavanja. Te tehnike možete naučiti na tečaju ili sami (npr. na internetu). • kognitivno-bihevioralne tehnike – radom na mislima i promjenom načina razmišljanja uči se prepoznati negativne misli i zamijeniti ih pozitivnim mislima. I sami možete pokušati izbjeći misli koje vam ne dopuštaju zaspati. Na primjer, ako razmišljate na sljedeći način: “Ako ne zaspim sada, sutra ujutro će mi padati glava, neću dobro obaviti posao.” Takvu misao dobro je zamijeniti više realnom, na primjer: “Normalno je ponekad biti budan noću, a ako i ne zaspim, nije problem.” Takva misao nije uznemirujuća pa se i mogućnost da zaspite povećava ako tako razmišljate.
Oprezno s lijekovima za spavanje Ako nesanica, unatoč svim poduzetim mjerama, traje više od tri tjedna i ne prolazi, i ujedno vas ometa u svako dnevnom funkcioniranju jer se osjećate umorno i rastreseno, nemojte se
ustručavati potražiti pomoć liječnika. U liječenju bilo kojeg oblika nesanice prvi korak je odrediti uzrok, to jest provesti obradu i procjenu vašeg tjelesnog i psihičkog stanja. Ako se ustanovi postojanje primarnog psihičkog ili tjelesnog poremećaja, liječnik vas može uputiti liječniku određene specijalnosti zbog nastavka liječenja i/ili vam propisati tablete za spavanje ako uopće ne spavate. Primjena hipnotika u početku liječenja s ciljem potpomaganja usnivanja treba biti kratkotrajna i isključivo uz preporuku, upute i nadzor liječnika, a nikako samoinicijativna. Tablete za spavanje mogu imati više nuspojava, na primjer, mogu izazvati osjećaj umora ili dovesti do ovisnosti, čak i nakon relativno kratkog razdoblja uzimanja. Mnogi ljudi imaju pogrešnu predodžbu o lijekovima za spavanje: s jedne su strane oni koji zaziru od lijekova pa ih ne uzimaju niti onda kad su im potrebni, dok s druge postoji velik broj ljudi koji samoinicijativno i bez liječničke kontrole olako uzimaju različite tablete za spavanje, čak i onda kad je to nepotrebno, zbog čega nastaju problemi zloporabe i pogrešne primjene lijekova, što pak može voditi u razvoj ovisnosti i dodatnih problema sa spavanjem. Stoga nikad, ali baš nikad ne biste trebali uzeti tablete samostalno ili one koje su propisane za nekoga drugoga (npr. za vaše roditelje ili prijatelje). Uzimanje tableta za spavanje je opravdano isključivo i samo uz odobrenje vašeg liječnika jer je riječ o lijekovima koji se moraju uzimati u točno propisanoj dozi i prema liječnikovoj uputi. Specifične bihevioralne terapije, poput progresivne relaksacije mišića, biofeedbacka, kronoterapije, fitoterapije kontrole podražaja, deprivacije spavanja... tehnike su kojima se dodatno može pokušati ublažiti sekundarna nesanica kod psihičkih poremećaja, no ipak, osnovno je liječenje primarnog poremećaja, na primjer, depresije ili anksioznosti. ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 71
mr. sc. Ivica Stanić, pedagog i polivalentni defektolog
Psihologija OGOVARANJE
Olajavanje samoga sebe Prema rezultatima istraživanja, oko 60 posto razgovora odraslih ljudi uključuje ogovaranje osoba koje tim razgovorima nisu prisutne, koje se kreće od najobičnijeg uveseljavanja društva do klevete kao kažnjiva djela Bolje upoznaš osobu kad čuješ što priča o drugima, nego kad čuješ što se o njoj priča.
Audrey Hepburn Mnogo puta smo uz ispijanje kavice slušali „sočne priče“ o poznatim nam osobama koje nisu prisutne. To mogu biti zajednički prijatelji i poznanici, susjedi, kolege s posla, šefovi, političari... Taj razgovor dođe nam kao šećer koji zasladi kavu i pruži dvostruki užitak. Ako ćemo biti pošteni, treba priznati da ponekad nismo odoljeli izazovu te smo u istom stilu tom neformalnom razgovoru dodali neku izmišljenu ili malo preoblikovanu istinitu informaciju. Takve razgovore u kontekstu svakodnevne neformalne konverzacije nazivamo ogovaranjem, a susrećemo ga u raznim prigodama, poput pauze za užinu, kavu ili cigaretu, zatim u kafiću, na popodnevnoj kavici sa susjedima... Prema rezultatima istraživanja, oko 60 posto razgovora odraslih ljudi uključuje ogovaranje osoba koje tim razgovorima nisu prisutne. Antoine de Rivarol kaže: „Od 10 osoba koje govore o nama, devet nas ogovara, a često ona jedina koja nas hvali – čini to loše.“ Nepoznati autor dodaje: „Kad 72 | Vaše zdravlje #108
bi svi ljudi znali što jedni o drugima govore, na svijetu ne bi bilo ni četvero prijatelja.“ Sacha Guitry osobinu ogovaranja ne pripisuje samo drugima, nego i sebi, pa kaže: „Kad bi oni koji loše govore o meni točno znali što mislim o njima, još bi me više ogovarali.“ Nema osobe koja nije barem pasivno sudjelovala u ogovaranju jer je i slušanje ogovaranja praktično sudjelovanje u njemu. Znati da netko iznosi neistinu o nekom prijatelju, a ne suprotstaviti se i reći istinu, gotovo je ravno ogovaranju. Po onoj narodnoj: „Besposlen pop i jariće krstio“, i dokoni ljudi ogovaraju jedni druge. A zašto to čine? Razloga je mnogo, a najčešći su razbijanje dosade, stvaranje ugodne atmosfere, iz zavisti i iz želje da se nekome napakosti, naruši ugled, ocrni ga se… Ogovaranja se odvijaju kroz bezazlene šale, iznošenje zgoda i nezgoda iz privatnog života, raznih izmišljotina, uvreda, pa i klevete. Dakle, može se kretati u rasponu od najobičnijeg uveseljavanja društva do klevete kao kažnjiva djela.
Što je ustvari ogovaranje Prema dr. Aniću (2007.), ogovaranje je „ružno, zlobno prepričavanje pojedinosti iz tuđeg života, ocrnjivanje, ožujak 2018.
Nema osobe koja nije barem pasivno sudjelovala u ogovaranju jer je i slušanje ogovaranja praktično sudjelovanje u njemu. Znati da netko iznosi neistinu o nekom prijatelju, a ne suprotstaviti se i reći istinu, gotovo je ravno ogovaranju olajavanje“. To je najčešće korištena definicija i odnosi se na većinu svakodnevnih ogovaranja, ali ne obuhvaća bezazleno ogovaranje kao vid uveseljavanja i zabave društva, niti ogovaranje kao teško vrijeđanje, klevetanje ili narušavanje časti i ugleda. Kao vrlo složen fenomen, ogovaranje je izuzetno teško definirati tako da odgovara intuitivnom poimanju svih ljudi jer ga mnogi smatraju bezazlenom šalom, zabavom, uveseljavanjem društva, razbibrigom, relaksacijom, opuštanjem u pauzama za užinu ili ugodnim ćaskanjem u bliskom društvu uz ispijanje kavice. Takvo ogovaranje možemo prihvatiti zabavnim ako ne zadire u intimu ogovarane osobe, ne omalovažava je i ne vrijeđa, odnosno ako je takve naravi da bi mu se slatko nasmijala i ogovarana osoba. „Ogovaranje je neformalni oblik razgovora, zbijanje šala, odnosno pakosno klevetanje, osvetoljubivo negativno govorenje ili iznošenje laži i izmišljotina o nekoj odsutnoj osobi tako da slušatelj(i) stekne negativno mišljenje o njoj.“ Ta je definicija znatno šira, ali joj nedostaje „dobro ogovaranje“, koje ćemo naknadno ukratko objasniti. Iznimno je teško u definiciju ukomponirati sve elemente ogovaranja. Istina, ono najčešće ima zabavni karakter, ali kroz zabavni ton pojedini zavidni i pakosni ljudi, na vrlo zloban, osvetoljubiv i podmukao način pokušavaju ocrniti ogovaranu osobu, omalovažiti je, narušiti joj ugled i ljudsko dostojanstvo. Dakle, ogovaranje je različito motivirano i najčešće se sastoji od mješavine istine, poluistine, izmišljotina i laži te preuveličavanja nekih zanimljivih zgoda i nezgoda, kao i intimnih pojedinosti ožujak 2018.
iz života odsutne osobe koja je predmetom razgovora. Ono je uglavnom potaknuto različitim asocijalnim i antisocijalnim motivima, poput zavisti, mržnje, osvetoljubivosti i drugih uzroka. Očituje se pokušajem omalovažavanja, blaćenja, ocrnjivanja, narušavanja ugleda određene osobe koja nije prisutna razgovoru. To je ružna navika ljudi koji nemaju hrabrosti suočiti se s osobom koja im se zamjerila, možda ih nenamjerno povrijedila, pa mirnim razgovorom to riješiti, nego iznose neistine i čine golemo zlo. Mnogo mudrije je ne sudjelovati u ogovaranju, a društvo uveseljavati dobrim vicevima, šalama, humorom… Prije negoli oblikujemo definiciju ogovaranja, moramo postaviti brojna pitanja i na njih dati znanstveno relevantne odgovore. Evo samo nekoliko pitanja iz kojih je jasno zašto je tako teško definirati ogovaranje: je li svaki razgovor o nekoj osobi koja mu ne prisustvuje – ogovaranje; mora li ogovaranje obvezno imati negativnu konotaciju; što ako je ta „negativna konotacija“ istinita, dobronamjerna informacija upućena osobama koje želimo zaštititi od mogućih negativnih posljedica koje bi mogli prouzročiti „ogovarani“ ljudi...
Tri kategorije ljudi Nekoliko je istraživanja pokazalo da ljudi više vole znati o „skandalima“ i nevoljama nego o pozitivnim događanjima svojih suparnika i ljudi na visokim položajima u društveno-političkom životu jer su im te informacije važne u socijalnom natjecanju. Osim toga, utvrđeno je da te ogovaračke skupine uglavnom čine ljudi približno jednake životne dobi
i društvenog položaja te da ih zanimaju golicave informacije i sočne pričice i iz privatnosti vršnjaka koji imaju bolji društveni status ili su uspješniji od njih. U ogovaranju postoje tri kategorije ljudi: ogovarači, slušatelji i žrtve. Ogovarači – Ogovarači su osobe koje imaju glavnu riječ. Valja razlikovati dobronamjerne ogovarače koji znalački ispričaju nekoliko bezazlenih šala na tuđi račun i slatko nasmiju slušatelje, od onih osvetoljubivih, koji također uveseljavaju na sličan način, ali kroz te šale vrlo vješto i kamuflirano iznesu mnoge objede, izmišljotine, uvrede i neugodne informacije iz privatnosti drugih osoba, narušavajući time njihov ugled, olajavajući ih, blateći njihovu ličnost, a ponekad izgovore i klevetu. To čine iz zavisti, mržnje i osvetoljubivih motiva, s ciljem da žrtvi napakoste, nanesu joj štetu, naruše ugled u društvu ili da sebe prikažu boljima od nje. Treću skupinu čine dvolični ogovarači koji se žrtvi dodvoravaju, izravno ističu i napuhuju njezine vrline i zasluge, a iza leđa je ogovaraju iznoseći o njoj sve najgore. Zato Gotthold Ephraim Lessing kaže: „Ogovaraš li me iza leđa? Tome se baš neću žalostiti. Hvališ li me u lice? To ti neću zaboraviti.“ Napoleon je govorio: „Tko zna laskati, zna i klevetati“, a Horacije tvrdi: „Tko kleveće odsutnog prijatelja, zloban je.“ Ti mudri citati najbolje i najvjernije oslikavaju dvolične osobe kao iznimno negativne i pokvarene ljude. Ima slučajeva da netko širi negativne informacije o trećoj osobi s ciljem da ljude s kojima razgovara zaštiti od nepravde ili iskorištavanja koje je sam doživio od osobe koju ogovara. Je li to ogovaranje ili upozorenje na oprez kako bi izbjegli moguću opasnost? Po definiciji, to jest ogovaranje, ali pozitivno i dobronamjerno. To je prosocijalno ili altruističko ogovaranje, odnosno oblik moralnog postupanja i način društveno poželjnog ponašanja. Znanstvenici su za takve slučajeve ogovaranja i širenja Vaše zdravlje #108 | 73
Psihologija OGOVARANJE
negativnih informacija o nekoj osobi uveli termin „dobro ogovaranje“, koje podrazumijeva svako ogovaranje koje nema sebične ciljeve. Slušatelji – Ni slušatelji ogovaranje ne doživljavaju na isti način, stoga razlikujemo slušatelje koji: 1. svako ogovaranje smatraju dobronamjernom šalom, slatko se nasmiju i sve zaborave, 2. uživaju u ogovaranju određene osobe jer im se zamjerila pa slušaju, ali ne sudjeluju, 3. ne podnose da se o odsutnima ružno govori, ali nemaju hrabrosti to javno reći i šute, 4. smatraju ogovaranje ružnim, a svoje slušanje rušenjem vlastitog dostojanstva pa tiho odu, 5. mrze žrtvu ili su joj zavidni pa se aktivno uključe u ogovaranje, pričajući razne laži,
74 | Vaše zdravlje #108
6. ne podnose blaćenje prijatelja pa se suprotstave, kažu istinu i napuste to društvo. Žrtve – U ovu kategoriju ubrajamo rodbinu, kolege, prijatelje, šefove, političare... Mnogi nikada ne doznaju da su ogovarani, dok ostalim pojedincima to kaže neka osoba koja je prisustvovala ogovaranju.
Reakcija žrtve na ogovaranje Na ogovaranje nitko nije ravnodušan, poglavito ako narušava njegov ugled i ljudsko dostojanstvo. Kad čuje da je prijatelji ogovaraju, reakcija žrtve najviše ovisi o njezinoj osobnosti i karakteru, ali i o načinu na koji je to saznala te o situaciji u kojoj se nalazi. Drukčije doživljava čovjek koji je nezadovoljan, frustriran i napet, u odnosu na onoga koji je smiren, sretan i uživa u ugodnom ambijentu.
O tim detaljima treba voditi računa osoba koja informaciju prenosi. Uz prijateljski razgovor o ogovaranju poželjno je sa smiješkom reći neku šalu, poput izreke: „Pas laje, vjetar nosi.“ Na to žrtva obično kaže: „Samo za dobrim konjem prašina se diže“ i oboje se nasmiju. U Talmudu piše: „Budi onaj koga kleveću, ali nikada klevetnik.“ U slučaju kad je žrtva napeta, frustrirana ili joj je informacija prikazana uvredljivom, reakcija može biti burna, agresivna, praćena prijetnjom i psovkom... Tada ju je potrebno smiriti i reći: „Nije važno što se govori, nego tko govori“ te da ogovaranjem čovjek ocrnjuje sebe, a ne druge ljude jer, kako kaže Ivan Aralica: „Tko pravo i dobro radi, a doživljava kuđenje i napade, neka se na njih odmah ne osvrće gnjevno, neka pričeka dok lavež umine i vidjet će da su mu lajavci više koristi učinili nego oni koji su
ožujak 2018.
Nekoliko je istraživanja ga hvalili.“ To će osoba sigurno prihvatiti i sve će mirno završiti. Kad sazna da je netko ogovara, žrtvi se savjetuje da pokaže zrelost i ne uzvraća „milo za drago“ jer, ako to učini, nije nimalo bolja od ogovarača. Mudrije je u određenoj prilici taktično razgovarati s tom osobom ili pustiti da jednostavno za nju govore njezina djela. Neke žrtve pri susretu s ogovaračem smješkajući se zahvale mu na lijepome mišljenju koje je iznio prijateljima i pozovu ga na piće. To će ga posramiti pa nikoga više neće ogovarati. Ako je ogovaranjem ili klevetom narušeno žrtvino dostojanstvo, u tom slučaju mora izbjeći sukob, a pravdu potražiti na sudu te tako okolini dokazati da je odgovorna i moralna osoba.
Izbjegnite kušnju i zamku ogovaranja Kad se nađete u društvu s osobom koja počne ogovarati zajedničkog prijatelja, umjesto da mu se u tome pridružite, recite mirnim tonom: „To je njegova stvar. Nego, kaži mi kako si se proveo na izletu?“ ili „Siguran sam da će te zanimati likovna izložba“ i zatim opisujte umjetničko djelo koje vam se svidjelo. Ili ga pustite da priča, a vi šutite pa će
ožujak 2018.
pokazalo da ljudi više vole znati o „skandalima“ i nevoljama nego o pozitivnim događanjima svojih suparnika i ljudi na visokim položajima prijeći na drugu temu, čime se izbjegava daljnje ogovaranje. Sve što želite da ljudi čine vama, činite i vi njima, a ono što ne želite da vam čine, nemojte ni vi njima. Lav Tolstoj savjetuje: „Ne prepričavajte riječi koje mogu uvrijediti i poniziti, ne govorite ni prijatelju ni neprijatelju o manama bližnjega i ne otkrivajte ono što znate loše o njegovu ponašanju. Slušajući osuđivanja bližnjega, potrudite se da ih stišate.“
Sokratov savjet o ogovaranju i prijateljima Jednoga dana neki čovjek reče Sokratu: „Znaš li što sam čuo o tvome prijatelju?“ „Trenutak“, odgovori Sokrat. „Prije nego što mi ispričaš, volio bih da prođeš jedan brzi test. Jesi li to što mi želiš reći prosijao kroz tri sita?“ „Tri sita?“
„Da“, odgovori Sokrat. „Prije nego što ispričaš neke stvari o drugome, dobro je da uzmeš malo vremena i prosiješ ono što želiš reći. To nazivam test od tri sita! Prvo je sito Istine. Jesi li provjerio je li je istina ono što mi želiš ispričati?“ „Ne, pa i nisam. Nisam vidio, samo sam čuo kako pričaju.“ „Dobro! Ne znaš je li je to Istina.“ „Probajmo ponovno: pokušajmo prosijati drukčije, sada ćemo uzeti sito Dobrote. Ono što mi želiš ispričati o prijatelju, je li nešto Dobro?“ „Ne, upravo suprotno! Čuo sam kako se tvoj prijatelj loše ponio.“ „Dakle”, nastavi Sokrat, „želiš mi ispričati loše stvari o prijatelju, a nisi siguran jesu li istinite. To i nije baš ohrabrujuće! No, još uvijek možeš proći test jer je ostalo još sito Koristi.“ „Je li korisno da mi ispričaš sve što je moj prijatelj uradio?“ „Korisno? Pa i ne, ne vjerujem da bi ti to moglo koristiti.“ „Dakle“, zaključi Sokrat, „ono što mi želiš ispričati nije Istina, ni Dobro, ni Korisno, pa zašto bi mi onda pričao. Ne želim ništa znati od onoga što si mi želio ispričati i tebi će biti bolje da sve to zaboraviš.“
Vaše zdravlje #108 | 75
Ozren Podnar, prof.
Psihologija ANDROPAUZA
Muški elan u silaznoj putanji Unatoč odsutnosti jednodušja u pogledu terminologije, nitko u akademskoj zajednici ne dvoji da i u muškom organizmu u određenom dobnom intervalu neki događaji znatno mijenjaju stanje stvari U životu i muškaraca i žena u određenoj dobi dolazi do fizioloških promjena koje ponajviše zahvaćaju spolne hormone. Da bi jezgrovito označili takvu pojavu kod muškaraca, neki su stručnjaci uveli termin andropauza ili muška menopauza. Iako je podudarnost između menopauze i andropauze (od grčkog aner – muškarac) samo djelomična, potonji se izraz, iako neslužben, udomaćio u jeziku. Nije sporno da se kod većine muškaraca u srednjoj dobi, tipično u kasnim četrdesetima i pedesetima, smanjuje lučenje muških hormona testosterona i dehidroepiandrosterona (DHEA), što proizvodi brojne učinke na organizam. Međutim, andropauza ne uzrokuje trajan i nepovratan
76 | Vaše zdravlje #108
gubitak reproduktivne funkcije u muškarca, kao što se opaža kod žena na kraju menopauze. Unatoč odsutnosti jednodušja u pogledu terminologije, nitko u akademskoj zajednici ne dvoji da i u muškom organizmu u određenom dobnom intervalu neki događaji znatno mijenjaju stanje stvari. Ne nastupaju kod svakog pojedinca u istoj dobi niti u istoj mjeri, ali su kod većine promjene dovoljno uočljive da postoji „vrijeme prije“ i „vrijeme poslije“.
Sveobuhvatna životna promjena Jedan od autora koji je javnosti približio fenomen andropauze je Jed Diamond, koji je napisao knjigu „Muška menopauza“. Iako laik, Diamond je opisao andropauzu kao sveobuhvatnu promjenu u životu muškarca na hormonalnom, tjelesnom, mentalnom, društvenom, seksualnom i duhovnom planu. Prema njegovu zapažanju, ta promjena događa se u određenoj mjeri kod svih muškaraca. Kod većine se zbiva između 40. i 55. godine, iako može početi već u 35. ili tek u 65. godini. Nastup muške menopauze diktiraju androgeni – muški spolni hormoni. Utjecaj snižene razine testosterona predmet je znanstvenog proučavanja od 1944., kad su Heller i Myers utvrdili postojanje simptoma „muškog klimakterija“, ožujak 2018.
s posljedicama kao što su smanjena pohota i potencija, depresija, razdražljivost, slabije pamćenje i koncentracija, brže iscrpljivanje, nesanica i znojenje. Ti simptomi u pravilu su bili povezani s niskim serumskim vrijednostima testosterona, a bitno su se popravljali kad bi pacijenti bili podvrgnuti hormonalnoj terapiji. Testosteron utječe na muški organizam (u manjoj mjeri i na ženski) na nekoliko razina. Neke su promjene neposredno fiziološki uvjetovane, a druge izazvane psihičkim podražajima. Pri spomenu na testosteron najčešće se misli na njegovu funkciju poticanja požude i potrage za spolnim partnerom, no učinak tog hormona obuhvaća mnogo više aspekata ličnosti. On formira velik dio vanjštine pojedinca u pogledu fizionomije, stupnja mišićavosti i dlakavosti. Većina je ljudi u stanju na prvi pogled, po crtama lica, građi tijela i naznakama dlakavosti (neovisno o depilaciji), odrediti koliko je naglašena uloga testosterona u organizmu pojedinca. Čak i osobe koje ne znaju ništa o endokrinom sustavu mogu nagonski prepoznati nečiju muževnost ili odsutnost muževnosti na temelju tih vidljivih pokazatelja. Simptomi andropauze – smanjena požuda, smanjena potencija (rjeđe ili slabije erekcije), smanjen volumen ejakulata, depresija, anksioznost (zabrinutost, razdražljivost), nesanica, smanjena vitalnost, brže umaranje, oslabljen krvotok, bolovi u različitim dijelovima tijela, krhkost kostiju, suha i naborana koža.
Kako testosteron formira psihu Testosteron i drugi androgeni snažno utječu i na psihu. Više testosterona, koji se može vezati za neuronske receptore u pojedinim moždanim centrima, donosi veću agresivnost, neustrašivost, sebičnost i optimizam. Osobe s naglašenim testosteronom bolje su prilagođene svim natjecateljskim situacijama, ožujak 2018.
gdje je izgledna borba i gdje su potrebni upornost, izdržljivost i spremnost na rizik. Te značajke očituju se i izvan seksualnog miljea, primjerice, u natjecanju za materijalna dobra. Istraživanje, koje je provedeno 2008. u SAD-u, utvrdilo je da burzovni mešetari s višim vrijednostima testosterona više riskiraju te postižu ekstremnije rezultate – veće dobitke, ali i veće gubitke. Konačno, jaču komponentu testosterona imaju i nasilni kriminalci jer taj hormon čini osobu manje suosjećajnom i manje ranjivom na moguće negativne posljedice, pa i na prijetnje kaznom. Na drugom kraju hormonalnog spektra, muškarci s manje testosterona imaju ne samo slabiju požudu i potenciju, nego su i manje poduzetni i spontani, više izbjegavaju rizike i opasnosti te se više oslanjaju na planiranje i proračune. Razlike u vrijednostima androgena podudaraju se i s razlikama u općem raspoloženju i osjetljivosti na stres. Muškarci s više testosterona i DHEA imaju povišen prag tjelesne i duševne boli te su imuniji na depresiju, dok su androgenima zakinute osobe osjetljivije na stres i depresiju.
Posredni i neposredni utjecaji Opadanje razine testosterona uzrokovano starenjem izlaže muškarce naletima depresije i anksioznosti te općenitom gubitku životnog elana. Smanjena
aktivnost testosterona u mozgu ima neposredan negativan utjecaj na raspoloženje, no uzrokuje i dodatne učinke izazvane mentalnim stresom. Manja uspješnost u udvaranju i niža učestalost seksualnih epizoda putem psihičkoga stresa narušavaju raspoloženje, kvare pojedincu sliku o sebi i snižavaju samopoštovanje. Koliko će andropauza pogoditi pojedinca, ovisi o njegovim temeljnim hormonalnim razinama, koje su genetski određene. Pojedinac s visokim razinama androgena može i nakon andropauze ostati funkcionalan ljubavnik, poduzetan radnik i sportaš. No, osoba koja je i u mladim danima bila zakinuta za androgene može doživjeti potpun nestanak pohote, potencije i životne inicijative te trpjeti snažne i dugotrajne depresivne i anksiozne epizode. Osim prirodnog procesa sniženja hormonalnih razina, na endokrini sustav utječu i vanjske okolnosti, kao što su stres i bolesti. Muškarac izložen kroničnom stresu snosi, unatoč isprva moćnim androgenima, veći rizik od ozbiljnog hormonalnog poremećaja i izraženijih tegoba. Muškarci koji se nezdravo hrane, nedovoljno kreću ili su iz bilo kojeg razloga pretili također su istaknuti kandidati za teži oblik andropauze. Iz navedenog proizlaze i sugestije za tretman osoba pogođenih andropauzom, kao i za prevenciju bolnih posljedica tog stanja.
TRIBESTAN Tribulus terrestris L. Bulgarica (babin zub) tradicionalno se koristi na području istočne Europe, Indije i Kine. Tribestan® je biljni dodatak prehrani. Svaka obložena tableta Tribestana® sadrži 250 mg suhog ekstrakta biljke Tribulus terrestris koja pridonosi normalnoj erektilnoj funkciji. NAČIN PRIMJENE: tri puta dnevno popiti po jednu tabletu s malo tekućine poslije jela. Primjena ne bi trebala trajati manje od tri mjeseca. Dostupan u ljekarnama.
Vaše zdravlje #108 | 77
Mateja Očić, mag. cin., doktorandica na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Sport i rekreacija LEĐA
Zdrava leđa Najznačajniji razlog pojave lumbalnog bolnog sindroma je smanjena lumbalna stabilnost koja se javlja kao posljedica mišićne slabosti zbog tjelesne neaktivnosti te posljedično lošeg držanja tijela i loše biomehanike pokreta Bolovi u leđima danas su jedan od najčešćih problema koji se javljaju kao posljedica tjelesne neaktivnosti i pretežito sjedilačkog načina života. Procjenjuje se da 80 posto populacije tijekom života osjeti bol u leđima koja je praćena smanjenom sposobnošću za rad i otežanim provođenjem aktivnosti iz svakodnevnog života. Problemi se najčešće javljaju između 30. i 50. godine, podjednako kod oba spola, a odraz su „nezdravog“ načina života i narušavanja pravilnih odnosa među koštano-mišićnim strukturama. Uzroci tegoba povezanih s kralježnicom počinju još u dječjoj dobi zbog opterećivanja leđa preteškom školskom torbom te dugotrajnim sjedenjem u školi i kod kuće u nepravilnom položaju, a i sve se manje djece u slobodno vrijeme bavi nekom tjelesnom aktivnošću. Sve navedeno utječe na nepravilnosti u rastu i razvoju te vodi sve češćim posturalnim problemima. Kod odraslih najveći su problem degenerativne promjene kralježnice, dugotrajno zadržavanje istih položaja, prekomjerna tjelesna težina, smanjena razina tjelesne aktivnosti, kao i nagli i nekontrolirani pokreti koji zbog neprimjerene stabilnosti i mobilnosti dovode do ozljeda u području kralježnice.
Najčešći problem – bol u donjem dijelu leđa Danas se kao jedan od najčešćih problema spominje upravo bol u donjem dijelu leđa poznata pod nazivom lumbalni bolni sindrom. Definira se kao skup simptoma koji se manifestiraju bolovima u lumbalnoj regiji, na prijelazu lumbalnog u sakralni dio kralježnice između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg lumbalnog kralješka te slabo pokretne sakralne kosti. Javlja se u akutnom obliku zbog naglih
78 | Vaše zdravlje #108
nekontroliranih pokreta (npr. rotacije ili nepažnje pri podizanju tereta) ili pak u kroničnom obliku zbog dugotrajnije izloženosti koštano-mišićnih struktura neprimjerenim položajima i silama koje djeluju na donji dio leđa. Bolovi su često praćeni napetim i/ili bolnim mišićima te smanjenom ili ograničenom pokretljivošću lumbalnog područja. Bol može biti lokalizirana u lumbosakralnom području, a ponekad seže sve do stopala i prstiju (lumboishialgija zbog zahvaćenosti živca ischiadicusa). Teškoće mogu biti izražene već pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, kao što su hodanje, stajanje, sjedenje, dizanje itd. Najznačajniji razlog pojave lumbalnog bolnog sindroma je smanjena lumbalna stabilnost, koja se javlja kao posljedica mišićne slabosti zbog tjelesne neaktivnosti i posljedično lošeg držanja tijela i loše biomehanike (načina izvođenja) pokreta. Smanjenu stabilnost uzrokuje i neravnoteža među pojedinim mišićnim grupama.
Kineziterapija za prevenciju i rehabilitaciju Jedan od najboljih načina prevencije i rehabilitacije bolova u leđima je vježbanje. Može se odnositi na provođenje bilo koje tjelesne aktivnosti koja osobi odgovara, a ne uzrokuje bol. Dobar primjer prevencije je pohađanje nekog od oblika programa korektivne gimnastike koja je usmjerena na uvježbavanje pravilnog držanja tijela. Ako je bol već prisutna i otežava provođenje svakodnevnih aktivnosti, trebalo bi provoditi specifične kineziterapijske vježbe individualnog karaktera usmjerene na bolnu regiju tijela s ciljem postup nog otklanjanja tegoba. Kineziterapijski program usmjeren je na postizanje primjerene lumbalne stabilnosti i razvoj posturalne kontrole. Pravilnim odabirom vježbi cilj je postići jačanje snage mišića i stabilnosti kralježnice te mobilnosti i izdržljivosti. Uputno je jačati mišiće koji održavaju pravilan anatomski posturalni položaj, i to tako da se postigne ravnoteža snage mišića trbuha i leđa, ali i ravnoteža fleksora i ekstenzora kuka. Naglasak je svakako na jačanju paravertebralne muskulature koja je dodatan oslonac kralježnici kod uspravna držanja tijela. Uputno je raditi i na mobilnosti u smislu provođenja vježbi fleksibilnosti mišića stražnje strane natkoljenice, istezanja piriformisa (mišić koji često izaziva pritisak i iritaciju živca ischiadicusa) i vježbi ekstenzije kuka. Poželjno je primijeniti i principe neurodinamike s ciljem stimuliranja pokretljivosti živca, smanjenja pritiska na živac te posljedično smanjenja bolova i trnjenja u pojedinim ožujak 2018.
dijelovima tijela. Ta se tehnika, primjerice, može primijeniti kada je riječ o pritisku na živac ischiadicus zbog „iskliznuća“ intervertebralnog diska (discus hernia). U kineziterapijski program poželjno je uključiti i vježbe ravnoteže koje se progresivno mijenjanju i otežavaju (stabilna i nestabilna podloga, statičke i dinamičke vježbe, otvorene i zatvorene oči
pri izvođenju vježbe itd.), a koje dodatno utječu na poboljšanje posturalne kontrole. Tijekom vježbanja potrebno je zadovoljiti koncept neutralnog položaja zdjelice i kralježnice, stoga je veoma važno naučiti pravilno disati pri izvođenju određenih pokreta, posebice kod složenijih vježbi (naglasak na pravilan ritam disanja).
Otklanjanju navedene problematike potrebno je pristupiti integrativno i sagledati lokomotorni sustav kao cjelinu jer kad jedan segment gubi funkciju, to se postupno prenosi i na ostale segmente. Ono što je u svemu prijeko potrebno je uvrstiti naučene vježbe i pravilnu biomehaniku pokreta u aktivnosti svakodnevnog života.
U NASTAVKU ĆEMO PRIKAZATI JEDNOSTAVNE VJEŽBE KOJE OSOBA S TEŠKOĆAMA U DONJEM DIJELU LEĐA MOŽE PROVODITI KOD KUĆE KAO DIO JUTARNJE RUTINE PRIJE ODLASKA NA POSAO ILI PRIJE PROVOĐENJA OSTALIH DNEVNIH AKTIVNOSTI.
1. ISTEZANJE STRAŽNJE STRANE NATKOLJENICE Početni položaj: Ležeći na leđima. Jedna noga pogrčena u zraku i obuhvaćena objema rukama. Druga noga miruje na podu. Opis vježbe: Opružati potkoljenicu. Stopalo zategnuto (prste prema sebi). Zadržati položaj 3 sekunde. Ponoviti isto drugom nogom. Broj ponavljanja: 8-10 ponavljanja svaka noga.
ožujak 2018.
2. ISTEZANJE MIŠIĆA PIRIFORMISA Početni položaj: Ležeći na leđima. Noge pogrčene, stopalo desne noge oslonjeno na koljeno lijeve noge. Obuhvatiti stražnju stranu natkoljenice lijeve noge. Opis vježbe: Privlačiti koljeno na prsa. Zadržati položaj 15 sekundi. Ponoviti drugom nogom. Broj ponavljanja: 2-3 ponavljanja po 15 sekundi svaka noga.
3. M OBILNOST KUKA (MIŠIĆA PREGIBAČA) Početni položaj: Jednonožni klečeći položaj. Ruke na bokovima. Opis vježbe: Aktivirati stražnjicu stražnje noge (podviti zdjelicu) i lagano potiskivati kukove prema naprijed. Broj ponavljanja: 8 ponavljanja svaka strana.
Vaše zdravlje #108 | 79
Sport i rekreacija LEĐA
4. CAT CAMEL Početni položaj: Klečeći položaj, koljena i dlanovi razmaknuti. Glava u produžetku kralježnice. Opis vježbe: Uz kontinuiran udah upirati dlanovima o podlogu i zaobliti leđa. Nakon toga opustiti gornji dio leđa i blago uviti tijelo, uz kontinuiran izdah. Broj ponavljanja: 2 serije po 8 ponavljanja.
5. A KTIVACIJA TRUPA + PRUŽANJE NOGE Početni položaj: Ležeći na leđima. Noge pogrčene, ruke uz tijelo. Opis vježbe: Aktivirati mišiće trupa (lumbalni dio kralježnice potiskivati u pod) te pružati jednu nogu uz blago istodobno odvajanje lopatica od podloge i stiskanje šaka obje ruke. Zadržati položaj 3-5 sekundi. Važno je usmjeriti pozornost na kontinuirano disanje. Ponoviti isto uz pružanje druge noge. Broj ponavljanja: 2 serije po 12 ponavljanja.
6. MALI MOST Početni položaj: Ležeći na leđima, noge pogrčene. Ruke blago raširene na podlozi, dlanovima okrenutima prema gore. Oslonac na petama. Opis vježbe: Odvajati stražnjicu od podloge. U poziciji malog mosta zadržati aktivne mišiće stražnjice uz čvrste i stabilne kukove i trup. Broj ponavljanja: 2 serije po 10 ponavljanja.
7. DEAD BUG Početni položaj: Ležeći na leđima, podignute obje ruke i noge. Noge pogrčene. Donji dio leđa izravnat s podlogom (potiskivati donji dio leđa u podlogu). Opis vježbe: Istodobno spuštati suprotnu ruku i nogu, bez uvijanja kralježnice i odvajanja donjeg dijela leđa od podloge. Tijekom izvođenja vježbe važno je kontinuirano disanje. Vratiti u početni položaj. Ponoviti isto drugom rukom i drugom nogom. Broj ponavljanja: 2 serije po 8 ponavljanja svaka strana.
8. BIRD DOG Početni položaj: Klečeći položaj, glava u produžetku kralježnice. Koljena i dlanovi blago razmaknuti. Opis vježbe: Podizati i pružati suprotnu ruku i nogu, bez rotacije u kukovima i uvijanja lumbalnog dijela kralježnice. Vratiti u početni položaj. Isto ponoviti drugom rukom i nogom. Tijekom izvođenja potrebno je aktivirati mišiće trbuha i stražnjice, uz kontinuirano disanje. Broj ponavljanja: 2 serije po 8 ponavljanja svaka strana.
9. UPOR PREDNJI Početni položaj: Oslonac na laktovima i prstima stopala/koljenima. Opis vježbe: Zauzeti položaj upora, tijelo ravno, glava u produžetku kralježnice. Izvodi se izdržaj tijekom kojeg je potrebno aktivirati trbušne mišiće i mišiće stražnjice, uz kontinuirano disanje. Ako je preteško, vježba se izvodi osloncem na koljena. Broj ponavljanja: 2 serije po 30 sekundi.
80 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 81
Biljna ljekarna RUBRIKA
o biokemiji i fiziološkom značenju biljnih ulja i masnih kiselina i trebali smo se iz pozicije mrzitelja masnoća uzdignuti na višu razinu znanja. A sjetveni podlanak bio je strpljiv, cijelo to vrijeme.
dr. sc. Stribor Marković, fitoaromaterapeut, Plantagea, www.plantagea.hr
Poznat i uzgajan prije 5000 godina
Arheološki nalazak kao nova zvijezda Sjetveni podlanak prešao je dug put od brončanog doba do ulja u prehrani i blaga u kozmetici te u potpunosti zaslužio svoju europsku renesansu Znatiželjna je ljudska vrsta, uvijek traži nova saznanja i nove izazove. Ponekad nam se dogodi da smo nešto toliko davno otkrili pa zaboravili i sada ponovno otkrivamo, ali gledamo drukčijim i mudrijim očima te se čudimo našim precima. Stare zvijezde katkad gasnu da bi nakon mnogih godina ponovno uskrsnule sjajem većim nego što su ga ikad imale. Takva je sudbina sjetvenog podlanka. No, ne treba si to previše zamjerati jer trebalo je mnogo vode Zrmanjom i Kupom proteći, trebali smo naučiti mnogo toga
82 | Vaše zdravlje #108
Sjetveni podlanak (Camelina sativa (L.) Crantz) pripada obitelji krstašica, Brassicaceae. Toj obitelji pripada više zanimljivih prehrambenih biljaka, od cvjetače, brokule, prokulice i raznih rotkvica do ljekovite potočarke. Jedna od najpoznatijih uljarica, uljana repica, također nam dolazi iz iste obitelji, te stare ljekovite vrste poput rusomače. Ta nam je obitelj bitna u prehrani zbog našoj fiziologiji korisnih glukozinolata. Glukozinolati, karakterističnog ljutkastog okusa, potiču antioksidativne enzime te enzime koji pomažu transformaciji i izbacivanju stranih tvari iz organizma. Sjetveni podlanak u tome nije veliki izuzetak – i on sadrži glukozinolate, a kao mlada biljka je i jestiv. Arheološka nalazišta u Švicarskoj i Rumunjskoj potvrdila su da su ljudi tu biljku ne samo poznavali, nego i aktivno uzgajali prije gotovo 5000 godina. Iako možemo samo spekulirati kada je sve počelo, genetska istraživanja pokazala su kako je postojbina sjetvenog podlanka današnja Ukrajina i europski dio Rusije. Iz tog područja nama neznani preci počeli su uzgoj i širenje koje je zahvatilo cijelu Europu, uključujući i staru Grčku i Rimsko Carstvo. Zato što su sjemenke sjetvenog podlanka bogate uljem, ta je biljka, kao i kasnija uljana repica, bila cijenjena prije svega kao uljarica. Koristila se davno i kao krmna biljka za prehranu domaćih životinja. Stoljećima se uzgajala u raznim zemljama, poput Danske, Francuske, Njemačke i istočne Europe. Dobiveno ulje koristilo se za prehranu, ali i za svjetiljke u doba prije električne i plinske rasvjete. U 20. stoljeću uzgoj sjetvenog podlanka i njegova važnost počinju opadati jer još uvijek nismo bili svjesni iznimne nutritivne vrijednosti njegova ulja s obzirom na to da će znanje o fiziološkim učincima masnih kiselina polako stasati tijekom šezdesetak godina.
Sastav i vrijednost ulja Ulje sjetvenog podlanka sadrži vrlo velik udio polinezasićenih masnih kiselina, od kojih omega-3, alfa-linolenske kiseline, prosječno bude 35-50 posto, no katkad neki kultivari mogu sadržavati i malo manje udjele. Nema mnogo biljnih ulja s toliko velikim udjelom omega-3 kiselina. Kod nas je najpoznatije ulje lana, no ono ima nekoliko mana. Ovisno o sorti, okus lanenog ulja relativno je neugodan. Sva ulja bogata polinezasićenim masnim kiselinama manje su stabilna, a lan je zaista osjetljiv na oksidaciju. Oksidacijom polinezasićenih masnih kiselina, poput omega-3, nastaju ožujak 2018.
spojevi koji štete zdravlju. U tom smislu ističe se prva vrijednost ulja sjetvenog podlanka koje je stabilnije od ulja lana i manje sklono oksidaciji. Njegova druga prednost je kulinarske prirode: za razliku od lanenog ulja, ulje sjetvenog podlanka veoma je ukusno; dok je lan gorak, sjetveni podlanak vrlo je blagog okusa koji mnogi opisuju kao „travnat“ ili blago začinski. Izvrsno je salatno ulje, divno se kombinira s mozzarellom i rajčicom ili u ljetnom hladnom cous-cousu. Njegov okus i veća stabilnost razlog je što su u zemljama poput Francuske uvelike počeli mijenjati laneno ulje uljem sjetvenog podlanka. Na okus, ali i kemijski sastav utječu sorta i kvaliteta proizvodnog procesa. Jedino što treba paziti je da ulje ne sadrži previše erucične kiseline koja u većem udjelu može biti štetna, a i posebni europski propis jasno navodi koja od tih ulja smiju završiti u ljudskoj prehrani.
Omega-3 manija Još u dvadesetim godinama 20. stoljeća Burr i Evans dokazali su da ljudski organizam ne može sam proizvesti dvije ključne masne kiseline – omega-6 linolnu kiselinu i omega-3 alfalinolensku kiselinu – nego ih moramo
unositi hranom. No, to nije jedini važan podatak. U ljudskoj prehrani potrebna je i fina ravnoteža unosa omega-3 i omega-6 masnih kiselina. U tipičnoj modernoj prehrani unos omega-6 znatno je veći nego omega-3, što iza sebe ostavlja određene posljedice. Omega-3 kiseline služe organizmu za stvaranje malih staničnih glasnika, eikozanoida, koji djeluju protuupalno, dok omega-6 kiseline služe za dobivanje proupalnih glasnika pa će neravnoteža u prehrani rezultirati povećanim rizicima, prije svega krvožilnih bolesti. Sada već legendarne studije „ribljih“ omega-3 stavile su povećan unos omega-3 kiselina na tron nutritivne prevencije bolesti. No, kakvo je bilo značenje biljnih omega-3 kiselina? Nekoliko velikih studija, poput Lyonske studije devedesetih godina 20. stoljeća, pokazale su važnost dodatnog unosa upravo biljne alfa-linolenske kiseline putem redovite prehrane. Glavni problem je što većina konzumnih ulja sadrži malo alfa-linolenske kiseline; jedino je ulje repice sadrži u malo većem udjelu. Ulje lana, ma koliko da je popularno kao ljekovito, nije popularno u prehrani. Zbog toga je ulje sjetvenog podlanka izvrsno za obogaćivanje uljne riznice osobnog kulinarstva. I ulje oraha i konoplje sadrži veći
PREUZMITE KONTROLU NAD SVOJOM LINIJOM Elancyl laboratorij, stručnjaci u borbi protiv celulita već gotovo 50 godina, predstavljaju jedinstvenu inovaciju 2u1, Elancyl Slim Design ulje za vitkost, prvu patentiranu bifaznu formulu za vitkost s kofeinom, djelotvornu protiv celulita i strija. Vodenu fazu čine kofein i bršljan, koji su odgovorni za fiziološku detoksikaciju tkiva te razgradnju i uklanjanje masnoća. Uljnu fazu čini ulje podlanka koje pridonosi elastičnosti i podatnosti kože te sprječava i smanjuje pojavu strija, a ujedno je idealno za omekšavanje kože i masažu, čime se potiče učinak detoksikacije. Svojom ugodnom teksturom te revitalizirajućim i osnažujućim mirisom, Elancyl Slim Design ulje za vitkost učinit će vašu svakodnevnu rutinu neodoljivom.
ožujak 2018.
udio alfa-linolenske kiseline, ali ne toliko koliko ulje sjetvenog podlanka. Zbog svega toga ulje sjetvenog podlanka bilježi pravu europsku renesansu, baš kao i uzgoj te vrijedne uljarice. S današnjim znanjem okrenuli smo se našim precima i prisjetili se njihove tradicije i mudrosti. Osim bogatstva omega-3 kiselina, ulje sjetvenog podlanka ima još jedan mali skriveni adut – bogato je jednim oblikom vitamina E koji nazivamo gamatokoferol. Iako je u našem organizmu alfa-tokoferol glavna aktivna tvar obitelji vitamina E, gama-tokoferol može dodatno pridonijeti zdravlju krvožilnog sustava.
Doprinos kozmetičkoj industriji Nevjerojatno, ali ulje sjetvenog podlanka tek se u 21. stoljeću počelo koristiti u kozmetici. Ono ima laganu teksturu, relativno se brzo može upiti kroz kožu i izrazito je hranjivo. Pripada skupini ulja za intenzivnu prehranu suhe i normalne kože, a s vremenom postaje i jednim od sastojaka u anti-age kozmetici. Kako se ulje lana gotovo ne koristi u kozmetici zbog svoje nestabilnosti, ulje sjetvenog podlanka, uz ulje kukuija, jedno je od aduta za njegu kože vrlo hranjivim omega-3 kiselinama. Gamatokoferol koji se u njemu nalazi koristan je kod osjetljive kože sklone iritaciji i crvenilu. U kozmetičkom smislu, ulje sjetvenog podlanka sadrži i treći adut, a to je relativno visok udio dugolančanih masnih kiselina koje pridonose zaštitnoj funkciji tog ulja. Recentna istraživanja pokazala su i jednu sasvim neočekivanu korist – djelovanje na celulit – pri čemu u sinergiji s drugim tvarima pomaže kod tog neugodnog kozmetičkog i metaboličkog problema. Sjetveni podlanak prešao je dug put od brončanog doba do ulja u prehrani i blaga u kozmetici te u potpunosti zaslužio svoju europsku renesansu.
Vaše zdravlje #108 | 83
prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, dr. med. dent., Zavod za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Gundulićeva 5; izvor: www.cybermed.hr
Dentalna ordinacija RUBRIKA
Uloga stomatologa u ranom otkrivanju oralnog karcinoma Oralni karcinom (karcinom u usnoj šupljini) daleko je najteža bolest s kojom se susreće stomatološka struka. Iako ga liječe kirurzi glave i vrate te onkolozi, problematika ranog otkrivanja itekako ovisi o kompetentnosti stomatologa koji, osim toga, sudjeluje i u pomoćnom liječenju provodeći postupke za prevenciju ili minimiziranje nuspojava osnovnog liječenja, naročito ako je potrebno zračenje područja glave i vrata. Epidemiološki podaci niječno odgovaraju na pitanje „Uključuje li se stomatološka struka u odgovarajućoj mjeri u rano otkrivanje oralnog karcinoma?“, svjedoče da se oralni karcinom u oko 60 posto slučajeva otkriva u poodmakloj fazi te da su ti podaci isti i u razvijenom zapadnom svijetu. Ako se oralni karcinom otkrije prije nego što je uznapredovao i uzrokovao metastaze u vratnim limfnim čvorovima, petogodišnje preživljenje bit će uspješno u više od 80 posto slučajeva, a oblici liječenja poštedniji i s manje posljedica za pacijenta. No, ako se otkrije u kasnim stadijima, zahtijeva opsežan zahvat u kojem stradavaju brojne strukture usta, čeljusti i lica, a
84 | Vaše zdravlje #108
postoji i potreba za uvođenjem drugih modaliteta liječenja (zračenje i kemoterapija) koji izazivaju dodatna oštećenja i na kraju petogodišnje preživljenje pada ispod 40 posto, usprkos znatno agresivnijem pristupu. Ako sve to uzmemo u obzir, jasno je kako je vrijeme otkrivanja presudno za obim liječenja i izlječenje. Stoga su Europski parlament i Vijeće
europskih stomatologa (Council of European Dentists, CED) 23. lipnja 2015. održali sastanak sa svrhom podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja oralnog karcinoma i ulozi stomatološke profesije u spašavanju života. Naime, upravo je stomatolog zdravstveni djelatnik koji svakodnevno ima priliku jednostavnim i neinvazivnim pregledom usne šupljine utvrditi postoji li sumnjiva promjena zbog koje bi pacijenta trebalo uputiti specijalistu oralne medicine radi dijagnostičke obrade.
Promjene i simptomi koje ne smijemo zanemariti Sve ranice, kao i crvene, crveno-bijele ili bijele promjene nejasnog uzroka na sluznici usne šupljine koje ne cijele nakon dva do tri tjedna trebalo bi obraditi s ciljem isključenja karcinoma. To se odnosi i na sve kvržice i povećanje tkiva u usnoj šupljini ili na vratu. Iako su uzroci takvih pojava najčešće benigni, ipak se preporučuje specijalistički pregled, posebice ako promjene traju dulje od navedenog vremena. Važno je naglasiti da promjene ne moraju biti bolne jer oralni karcinom u ranijim stadijima ožujak 2018.
najčešće ne uzrokuje bol, iako ga postojanje boli ne isključuje. Ostali simptomi koji su razlog obraćanja stomatologu ili liječniku su i teškoće pri žvakanju, gutanju, nagla rasklimanost zubi i promuklost. Neke od promjena u usnoj šupljini koje dijagnosticira kao potencijalno maligne oralne lezije (one koje imaju veću vjerojatnost razvoja u karcinom), stomatolog, a naročito specijalist oralne medicine, treba redovito pratiti i po potrebi na vrijeme reagirati.
Dijagnostički izazov Uznapredovale slučajeve može dijagnosticirati i manje iskusan liječnik kliničkim pregledom, a oni rijetko predstavljaju dijagnostički izazov, za razliku od ranih slučajeva gdje je potrebno veliko kliničko iskustvo. Ako uzmemo u obzir da u prosjeku svaki hrvatski stomatolog može naići na samo jedan slučaj svake četiri godine, lako je zaključiti da s vremenom ne mogu steći veliko iskustvo u ranom otkrivanju, koje ipak pripada djelatnicima specijalističkih ustanova koje primaju velik broj takvih slučajeva. Ustvari, bilo bi idealno da stomatolozi (i liječnici opće medicine) znaju posumnjati na oralni karcinom te na vrijeme uputiti pacijenta u specijalističku ustanovu radi daljnje obrade. Konačna dijagnoza postavlja se na temelju biopsije komadića tkiva i mikroskopske analize, što ipak treba prepustiti specijalistu oralne medicine ili kirurgu glave i vrata koji će provoditi kirurško liječenje.
Čimbenici rizika Pojava oralnog karcinoma izravno je povezana s pušenjem i prekomjernim uživanjem alkohola (od 10 oboljelih, osmero su pušači koji piju veće količine alkoholnih pića) i najčešće se javlja
kod starijih muškaraca. Nažalost, uočavamo ga i kod mladih ljudi, i onih koji ne puše, iako znatno rjeđe. Najčešća lokalizacija je dno usne šupljine i donja strana jezika, poglavito stražnji dio. Postojanje neke od spomenutih potencijalno malignih oralnih lezija (leukoplakija, oralni lihen planus, aktinična upala usnice) svakako je čimbenik rizika, tako da se u takvih bolesnika karcinom može razviti i nevezano s pušenjem i alkoholom. A za pretpostaviti je i da istodobno prisutni čimbenici rizika potenciraju svoje učinke. Postoji i zasebna skupina karcinoma – orofaringealni karcinom – koji zahvaća korijen jezika, meko nepce, nepčanu resicu i dio iza nje, a povezuje se s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV), koji nije potvrđen kao uzrok oralnog karcinoma, dok je karcinom donje usne posljedica utjecaja UV zračenja. U preventivnom smislu, od velike važnosti je provođenje preventivnih mjera te nadzor potencijalno malignih lezija.
Aktivnosti ranog otkrivanja S obzirom na iznimno visok omjer broja umrlih i učestalost, indikativno je da se slučajevi oralnog karcinoma kasno dijagnosticiraju i da je postotak umrlih veći od europskog prosjeka. Sukladno europskim nastojanjima, u RH je 2015. godine osnovana Radna skupina za provođenje aktivnosti ranog otkrivanja oralnog karcinoma Ministarstva zdravlja RH, čije se aktivnosti uklapaju u Nacionalni preventivni program za preventivu i zaštitu oralnog zdravlja. Iako je riječ o preventivnom programu, nastanak oralnog karcinoma najčešće se ne prevenira, već ga se nastoji rano dijagnosticirati. To znači da je zapravo riječ o sekundarnoj prevenciji s ciljem da se bolest ne otkrije prekasno kad je teško lječiva ili čak neizlječiva, uz
izbjegavanje opsežnih operacija, zračenja i njegovih posljedica te smanjenje stope smrtnosti. U tom smislu potrebna je pomoć što većeg broja stomatologa koji će sudjelovati na jednodnevnim edukacijskim radionicama koje se organiziraju na godišnjoj razini i tijekom kojih se prenose određene vještine uz moto „Spašavamo živote jednominutnim pregledom“. Kad bi svi stomatolozi rutinski pregledavali sluznicu usne šupljine svojim pacijentima (a u prilici su zbog prirode svog posla), osigurali bi da ne dođe do razvoja uznapredovalog oralnog karcinoma. Uz edukaciju i motivaciju stomatologa, dio aktivnosti odnosi se i na građanstvo, koje je nedovoljno informirano o obolijevanju i smrtnosti od oralnog karcinoma. Osim toga, problem je i što se neki pacijenti, posebno oni najrizičniji, godinama ne javljaju stomatologu, zbog čega se sumnjive promjene ne otkriju na vrijeme. Stoga se nastoji podizati svijest populacije putem javnozdravstvenih medijskih kampanja, u želji da se što veći broj kolega stomatologa, koji su pohađali edukativne radionice, tome odazove i tijekom barem jednoga dana u godini ponudi građanstvu besplatan jednominutni pregled usne šupljine s ciljem ranog otkrivanja rizičnih lezija i oralnog karcinoma. Takvom aktivnošću stomatološka struka zauzima ulogu odgovorne javnozdravstvene struke. Iskreno smatram da nema niti jednog postupka ili događaja u stomatološkoj profesiji koji bi nas mogao emotivno nagraditi kao što je spašavanje jednog života ranim otkrivanjem oralne zloćudne bolesti. I zato se obraćam čitateljima neka posjete svojeg stomatologa, a oni koji ga redovito posjećuju, neka mu postave pitanje: „Jeste li pregledali sluznicu moje usne šupljine u svrhu isključenja potencijalno opasnih promjena?“
Ususret Svjetskom tjednu svijesti o oralnom karcinomu i karcinomu glave i vrata (Oral, Head and Neck Cancer Awareness Week), 8. – 15. travnja 2018. ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 85
Novo u ljekarnama RUBRIKA
SOS Emulgel nakon sunčanja
Bee 4 Energy superfood
BronhoMax Noć
S.O.S. emulgel nakon sunčanja (150 ml) umiruje i regenerira kožu nadraženu pretjeranim izlaganjem suncu, uz ugodan osjećaj hlađenja. Sadrži riblje ulje, dekspantenol, ekstrakt aloe vere, ulje lavande i vitamin E. Bogata formulacija intenzivno hidrira kožu i smanjuje crvenilo, dok lagana tekstura omogućuje nježno nanošenje. Za djecu i odrasle. Sto posto sastojaka odgovara standardima prirodne kozmetike. Bez parabena je, vazelina i parafinskog ulja. Preporučena MPC = 109,90 kuna.
Bee 4 Energy je dodatak prehrani za osobe starije od 16 godina. Sinergija potpuno prirodnih sastojaka čini ovaj superfood idealnim za osobe izložene povećanom mentalnom i fizičkom naporu: maca – povećava energiju i izdržljivost; kakao – potiče pamćenje i koncentraciju; acerola – bogat izvor vitamina C, reishi gljive – potiču rad imunosnog i endokrinog sustava te čiste tijelo od toksina; đumbir – poboljšava rad crijeva; kurkuma – ima snažno protuupalno djelovanje: vitamin C – snažan antioksidans; med – podiže energetski status; cvjetni prah – bogat izvor prirodnih vitamina, minerala i aminokiselina; propolis – ima antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Superhrana za superenergiju.
BronhoMax NOĆ (125/200 ml) tekući je dodatak prehrani koji sadrži prirodne ekstrakte za zdravlje dišnih putova uz dodatak sastojaka namijenjenih naglašenoj noćnoj iritaciji dišnih puteva. Njegovo dvostruko djelovanje preporučuje se u slučaju suhe i produktivne iritacije. Smiruje nadražaj, olakšava disanje te razrjeđuje i čisti sluz. Sadrži čak pet komponenti: bijeli sljez, timijan, jaglac, kamilicu i matičnjak. Bijeli sljez i timijan ublažavaju nadražaj gornjih dišnih putova, jaglac ublažava nadražaj grla i usne šupljine, a kamilica i matičnjak djeluju umirujuće i pridonose normalnom snu. Blagog je okusa s aromom jagode.
Vitality selen
PharmaHemp CBD
Vitamin D3 Kernnel®
Vitality selen važan je antioksidans, odnosno zaštitnik u borbi protiv slobodnih radikala koji u pojačanoj mjeri nastaju tijekom stresnih situacija, sportskih napora te uporabe računala i mobitela. Drugim riječima, on je “lovac na radikale”. U ovom proizvodu selen se nalazi u kombinaciji s ječmom koji dodatno čisti i detoksicira tijelo, posebice od teških metala. Vitality selen pridonosi normalnoj spermatogenezi i zdravlju prostate kod muškaraca te time potpomaže plodnost, što je dobra vijest za muškarce. Dobra vijest za žene je da Vitality selen pridonosi normalnoj funkciji štitnjače, čija su oboljenja sve češća u žena. Selen također pomaže u održavanju normalne strukture kose i noktiju te održavanju normalne funkcije imunosnog sustava.
Odavno poznate pozitivne prehrambene, kozmetičke i znanstvene učinke konoplje slovenska tvrtka PharmaHemp ujedinila je u 100 posto prirodne CBD proizvode. PharmaHemp CBD kapi 5 % proizvedene su od 100 posto organskog maslinova ulja i CBD smole ekstrahirane pomoću CO2 na temperaturama nižim od 35º C, što je važno za očuvanje antioksidansa, hranjivih tvari i ostalih dragocjenih sastojaka u konačnom proizvodu. PharmaHemp CBD balzam 1 % idealna je njega za kožu, kosu i nokte. Glavne sastojke čine hladno prešano ulje konoplje, kokosovo ulje, pčelinji vosak, shea i kakao maslac, smola konoplje ekstrahirane uz pomoć CO2 i ulje sjemenki grožđa, a neodoljivu mirisnu notu daju mu esencije madagaskarske vanilije i ružmarina. PharmaHemp CBD balzam za usne 3 % je 100 posto prirodna formula, obogaćena kanabidiolom te vitaminom A i E, koja olakšava obnovu usana.
Sve više zdravstvenih stručnjaka preporučuje dodatnu opskrbu organizma vitaminom D3 za održavanje brojnih vitalnih funkcija: za normalnu funkciju imunosnog sustava, za održavanju normalnih kostiju, za održavanju normalnih zubi, za održavanju normalne funkcije mišića. Predstavljamo suvremeni oblik vitamina D3 u spreju, što olakšava ne samo primjenu, nego i apsorpciju. Vitamin D3 Kernnel u spreju ekstrahira se iz biljnog izvora, to jest iz specijalne vrste lišaja. Ne sadrži umjetne arome ni boje, ne sadrži alergene poput laktoze i kvasca te je pogodan za vegane. Proizvod je dostupan u svim bolje opremljenim ljekarnama i bio&bio trgovinama. Više informacija na besplatnom info-telefonu – 0800 246 246.
86 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.
ožujak 2018.
Vaše zdravlje #108 | 87
Predstavljamo knjige RUBRIKA
NEKA ŽIVOT BUDE JEDNOSTAVAN dr. Christiane Northrup
KAD SRCE ZABOLI prof. dr. sc. Nenad Lakušić
ZAŠTO GURAMO GLAVU U PIJESAK? Mirjana Krizmanić
U svojoj najnovijoj knjizi, vodiču za život nadahnut božanskim, dr. Northrup istražuje temeljnu istinu koja je vodi još od studija medicine: naše tijelo, um i duša duboko su isprepleteni. Da bi život tekao lako i da biste se doista osjećali izvrsno, potrebno je mnogo više od fizičkoga zdravlja; potreban je zdrav emocionalni i aktivan duhovni život. Ako svoje fizičko zdravlje promatrate zasebno, život može postati beskonačna borba u nastojanju da prisilite tijelo da se „ponaša primjereno“. Kad uvažite duboku povezanost svojih vjerovanja i svoje biologije te se počnete povezivati s božanskim dijelom sebe, počinjete sasvim novu igru – i činite prvi korak prema uistinu lakom životu. Crpeći saznanja od epigenetike i regresije u prošle živote do standardne zapadnjačke medicine, dr. Northrup u svojoj nas knjizi uči svjesno koristiti seksualnu energiju za pojačavanje vitalnosti, zdravom prehranom uravnoteživati svoj mikrobiom, održavati zdrav ego koji služi nama (a ne mi njemu), komunicirati izravno s božanskim načelom. Rezultat je sveobuhvatan priručnik za zdrav, sretan i blistav život. Vlasta Prohaska Jarec
Prednost i posebnost ovog priručnika za srčane bolesnike, i za one koji to ne žele postati, je u tome što je napisan laicima prihvatljivim i razumljivim jezikom, uz istodobno visoku razinu stručnosti. On je sinteza popularnoga i laiku dostupnoga prikaza i znanstveno objektiviziranih spoznaja utemeljenih na znanstvenim dokazima i najnovijim stručnim smjernicama. Sadrži mnoštvo informacija i ilustracija vezanih za srčanožilne bolesti: od definicije i učestalosti, čimbenika rizika, znakova bolesti, dijagnostičkih metoda te načina prevencije i liječenja. Ponuđeni su odgovori na većinu pitanja s kojima se susreću kardiološki bolesnici, a opisane su i suvremene smjernice i preporuke vezane uz pravilnu prehranu za cjeloživotnu prevenciju. Dan je i pregled osobitosti cerebrovaskularnih bolesti, prevencije i načina liječenja moždanog udara te bolesti karotidnih arterija. Obrađen je i psihološki aspekt srčanožilnih bolesti jer mnoga stanja iz domene psihologa/psihijatra često dovode do njihova razvoja, a i sami bolesnici imaju različite psihogene tegobe koje narušavaju kvalitetu života uz nepovoljne učinke na dugoročno preživljenje. Anđa Raič
Kvaliteta našeg života često ovisi o tome koliko smo spremni i sposobni suočiti se sa stvarnošću, ali i s vlastitim osobinama koje nam pomažu ili odmažu da se u njoj uspješno snalazimo i dobro osjećamo. Uvjereni smo da „glavu u pijesak guraju“ samo djeca kad se nečega boje, mladi kad nešto žele izbjeći te svi oni koji nerado razmišljaju o sebi i svijetu u kojem žive. Jednako tako, uvjereni smo da odrasli ljudi prihvaćaju provjerene činjenice, suočavaju se s problemima i nastoje ih riješiti. No, ipak, u stvarnom životu svi mi povremeno niječemo činjenice i ignoriramo probleme, štiteći se tako od neugodnih, bolnih, teško rješivih ili nerješivih situacija. Ova knjiga upoznaje nas s pojavama poricanja, ignoriranja i nijekanja činjenica, zavaravanja i obmanjivanja drugih i sebe te nas uči prepoznavati ta ponašanja. Alati koje nam nudi pomoći će nam da se suočimo s takvim situacijama i prebrodimo ih, ali i da katkad izbjegnemo probleme koje takva ponašanja mogu stvoriti u nekim drugim prilikama. Koraljka Penavin
Nakladnik: Planetopija d.o.o., Ilica 70, 10000 Zagreb, www.planetopija.hr Prodaja: Knjigu možete kupiti u Knjižari Planetopija (Ilica 68, Zagreb, 01/4846 197), u svim bolje opremljenim knjižarama u Hrvatskoj te putem webshopa www. planetopija.hr. Izdanje: 2017. Cijena: 139 kuna
Nakladnik: Medicinska naklada d.o.o., Cankarova 13, 10000 Zagreb, www. medicinskanaklada.hr Prodaja: Knjigu možete kupiti u knjižarama Medicinske naklade, Vlaška 90 i Cankarova 13 u Zagrebu, na Fakultetu zdravstvenih studija, Ulica Viktora cara Emina 5, Rijeka i u svim boljim knjižarama diljem Hrvatske ili narudžbom putem e-maila prodaja@medicinskanaklada.hr ili weba www.medicinskanaklada.hr. Izdanje: 2018. Cijena: 147 kuna
Nakladnik: V.B.Z., Velikopoljska 12, 10010 Zagreb, www.vbz.hr Prodaja: Knjigu možete naručiti putem telefona 01/6235 419 ili faksa 01/6235 418 te u svim boljim knjižarama diljem Hrvatske. Možete je naručiti i putem interneta na www.vbz.hr uz popust od 10 posto. Izdanje: 2017. Cijena: meki uvez 99 kuna, tvrdi uvez 139 kuna
88 | Vaše zdravlje #108
ožujak 2018.