Vaše zdravlje 02/2005

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

Æ I V O T

BROJ 40 / godina VII

veljaËa/oæujak 2005.

BESPLATAN PRIMJERAK

RaËunalni zamor oËiju UobiËajene naoËale ne pomaæu

Samopoπtovanje Odraz vlastitih i tuih procjena...

Samopregled dojke Jeste li sigurne da znate kako?

Krvne grupe i prehrana Poæeljna hrana i ona koju treba izbjegavati

I N T E R VJU

Branimir Vlajo, Olympus d.o.o.

Pametne kapsule koje snimaju iznutra Vjeæbajmo zajedno Jednostavnije vjeæbe snage za cijelo tijelo

Genitalni karcinomi POJAVNOST I LIJE»ENJE

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum

RijeË

urednika

IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.  REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr  GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki  STRU»NI KOLEGIJ

to, i zima je u punom jeku,

U danaπnje vrijeme

baπ kako i priliËi veljaËi.

uæurbana

HladnoÊa, svjeæina i bjelina

osamljenost je neπto

kao da mame da se zavuËemo

πto se polako i nepri-

u toplinu svoga doma i pre-

mjetno uvuklo u naπe

æivota

spavamo zimski san. Ali i ovo vrijeme pruæa

æivote.

ProËitajte

radosti za duπu i tijelo koje treba iskoristiti.

zaπto svaka osamlje-

Ne treba zanemariti kondiciju, pa se prepo-

nost nije ista pa ni

ruËuje πto viπe boraviti na svjeæem zraku,

jednostavna, i kako

prikladno odjeveni, neki u πetnji, a neki pak

se moæe prevladati.

na snjeænim padinama, uæivajuÊi u skijanju,

Oni koji nisu osamljeni, ali æele privuÊi

sanjkanju ili jednostavno grudanju. Uz

partnerovu pozornost, svakako znaju za

estetski kirurg

opuπtajuÊe djelovanje usputne πalice toplog

staru izreku: Ljubav prolazi kroz æeludac.

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

Ëaja ili kuhanog vina, zaboravite barem na

Je li to stvarno tako, provjerite sami koristeÊi

trenutak svakodnevne brige i prikupite ener-

se spoznajema o nekim vrstama hrane koje

giju za nove izazove.

stoljeÊima prati reputacija o afrodizijaËkim

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

Kad smo kod izazova, moram reÊi, dragi

svojstima.

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

Ëitatelji, kako vam za ovu godinu priprema-

Kad smo veÊ kod hrane, jeste li znali koliko

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

mo neke nove sadræaje. Jedan od njih je naπe

je sloæeno znanje o krvnim grupama te da

oftalmolog

prvo posebno izdanje koje ste zasigurno sami

o njima, primjerice, ovisi i naπa prehrana,

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ,

dermatovenerolog doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog, Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

zamijetili. Za poËetak smo odabrali teme iz

naËin na koji doæivljavamo i reagiramo u



reumatologije i pokuπali ukratko objasniti

razliËitim æivotnim situacijama?

MARKETING

zaπto se javljaju neki problemi i kako im

Spomenula sam samo neke zanimljive teme,

doskoËiti.

a vama ostavljam da otkrijete i ostale, u nadi

Ali, s obzirom na to da reumatske tegobe nisu

da Êete dobiti mnogo korisnih savjeta kako

www.vasezdravlje.com

jedine koje vas muËe, donosimo joπ ozbiljnih

biste u svoj æivot unijeli novu kvalitetu.



tema. Jedna od njih svakako su tumorske

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

bolesti, koje unose strah i nemir. Razumljivo.

HAND Design Studio

Ali odreene spoznaje moæda vam pomognu

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

tel/fax: 01/ 233 34 89, 233 34 90 ©eferova 2, 10000 Zagreb  TISAK

da bolje shvatite narav bolesti i nauËite kako joj se πto ËvrπÊe oduprijeti, a osobito koje preventivne mjere poduzeti.

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/657 09 64 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #40

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica

#40

Sadræaj GENITALNI KARCINOMI . . . . . . . . . .

Goran VujiÊ, dr. med., doc. dr. sc. Ante ∆oruπiÊ, mr. sc. Viπnja MatkoviÊ, Suzana Lide-©kalec, dr. med., mr. sc. Adem Hajredini

STARENJE KOÆE . . . . . . . . . . . . . . . .

16 18 20 22 24 26 32

Dinko Kaliterna, dr. med.

DEKUBITUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Sanja Petek- ModriÊ, dr. med.

ISPADANJE KOSE . . . . . . . . . . . . . . .

Melita ©kvorc, dr. med.

ATOPIJSKI DERMATITIS . . . . . . . . . .

Vesna MagdiÊ-JelaviÊ, dr. med.

PRHUT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

PO©TEDNA KIRURGIJA GRKLJANA . OSAMLJENOST . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

SAMOPO©TOVANJE . . . . . . . . . . . . . .

Iva PrvËiÊ, prof., Mihaela Rister, prof.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavne vjeæbe za cijelo tijelo . . . . .

MANUALNA TERAPIJA . . . . . . . . . . .

Bojan Nasteski, vft, SunËica Prπir, vft

INTERVJU: KAPSULARNI ENDOSKOPI . . . . . . . .

38 40 42 46 48 54 58

Branimir Vlajo

HIGIJENA I ZDRAVLJE . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

AHA KISELINE . . . . . . . . . . . . . . . . .

Manuela ©apro, dipl. ing.

KRVNE GRUPE I PREHRANA . . . . . .

Irena ©venda, dipl. ing.

ORIGANO - ZA»IN I LIJEK . . . . . . . .

Maja Roje- Novak, dr. med.

HRANA KAO AFRODIZIJAK . . . . . . . RA»UNALNI ZAMOR O»IJU . . . . . . .

dr. sc. Nadeæda BiliÊ

mr. sc. Mario KasoviÊ, prof., Simona MarkoviÊ, prof.

FUNKCIJSKE SMETNJE ÆVA»NOG SUSTAVA . . . . . . . . . . . . .

Marija SoviÊ, dr. stom.

Martina Topolovec, mr. pharm.

ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU . . . .

64 70 74

Kreπo Zurak, dr. med.

UDRUGA Edukacijom protiv raka dojke . . . . . . .

86 88

–ura Dehin

SAMOPREGLED DOJKE . . . . . . . . . .

Ivo GreguriÊ, dr. med.,

MEDICINSKI LEKSIKON bolovi u miπiÊima . . . . . . . . . . . . . . . . HITNI MEDICINSKI POSTUPCI prijelomi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

94 96

mr. sc. Ante MuljaËiÊ, dr. med

VODI» KROZ PRETRAGE gastroskopija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

doc. dr. sc. Ivo RotkviÊ

BILJNA LJEKARNA kamilica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

100 102 104

Irena ©venda, dipl. ing.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#40 VA©E ZDRAVLJE 3

ginekoloπki

karcinomi

Pojavnost i obiljeæja Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, doc. dr. sc. Ante ∆oruπiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, KliniËki bolniËki centar, Klinika za æenske bolesti i porode, Zavod za ginekoloπku onkologiju, Petrova 13, Zagreb

Od karcinoma spolnog sustava najËeπÊi je karcinom tijela maternice, od kojeg u Hrvatskoj svake godine oboli novih 500 do 530 æena 04 VA©E ZDRAVLJE #40

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ginekoloπki karcinomi Ëine 18 do 20 posto svih malignoma u æena, dok je uËestalost svih tumora kod æena rasporeena na sljedeÊi naËin: • dojka - 24% • debelo crijevo - 11% • bronhi - 7% • tijelo maternice - 7% • jajnik - 6%

TEMA BROJA

• vrat maternice (cerviks) - 5% • ostali karcinomi - 33% Od karcinoma spolnog sustava najËeπÊi je karcinom tijela maternice, od kojeg u Hrvatskoj svake godine oboli novih 500 do 530 æena, na drugome je mjestu karcinom jajnika sa 420 do 440 novih bolesnica, a treÊi je karcinom vrata maternice sa 360 do 380 novooboljelih godiπnje. Karcinom stidnice i primarni karcinom rodnice rijetki su tumori za koje se godiπnje u Hrvatskoj oËekuje 55 do 60 novooboljelih.

Karcinom endometrija Njegova je pojavnost u porastu zbog veÊe dostupnosti i poboljπanja dijagnostiËkih postupaka, ali i oËekivano duljeg trajanja æivota æenske populacije u Hrvatskoj. Postoje dva temeljna oblika. Jedan je ovisan o estrogenima i razvija se iz hiperplazije endometrija, obiËno je dobro diferenciran i ima dobru prognozu. NajËeπÊe se javlja izmeu 50. i 65. godine æivota. Drugi je oblik neovisan o estrogenima, javlja se u starijoj æivotnoj dobi, rijedak je (oko 10 posto svih endometrijskih karcinoma) i, na æalost, ima loπu prognozu. »imbenici rizika - VeÊina riziËnih Ëimbenika povezana je s dugotrajnim djelovanjem estrogenih hormona, a bez odgovarajuÊega nasuprotnog djelovanja gestagena. Tako se moæe objasniti ËeπÊa pojavnost u nerotkinja, æena koje su kasno imale menopauzu (nakon 54.) i æena koje boluju od sindroma kroniËne anovulacije (policistiËnih jajnika). Danas se najznaËajnijim riziËnim Ëimbenikom smatra pretilost. Simptomi - Jedini je simptom nepravilno krvarenje u perimenopauzi ili krvarenje u postmenopauzi, koje treba briæljivo istraæiti svim raspoloæivim dijagnostiËkim metodama. Dijagnoza - Sumnja se postavlja na osnovi anamnestiËkih podataka

(najËeπÊe abnormalna krvarenja), kliniËkog pregleda, citoloπkog razmaza (PAPA) i transvaginalnim ultrazvukom. KonaËna dijagnoza postavlja se na osnovi patohistoloπkog nalaza nakon frakcionirane kiretaæe ili histeroskopije. UZV pregled vaæna je dopuna kliniËkom pregledu jer se u nekim sluËajevima moæe procijeniti volumen tumora i dubine prodora u miπiÊni sloj maternice. Dodatne pretrage prije konaËne odluke o naËinu lijeËenja ukljuËuju danas i kompjutoriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MRI). LijeËenje - Kada je moguÊe, uvijek je primarno kirurπko. Intraoperacijski treba precizno odrediti proπirenost bolesti, jer se πiri limfatiËkim putem u zdjeliËne i limfne Ëvorove duæ aorte. Pri odreivanju opsega operacije u obzir se uzima stupanj diferencijacije tumora prema PHD nalazu kiretmana i intraoperacijski nalaz prodora tumora u miπiÊni sloj maternice. Za bolesnice u IV. stadiju bolesti pristup je individualan. Koristi se kirurπko lijeËenje u kombinaciji sa zraËenjem, citostaticima i visokim dozama gestagena. Preæivljavanje - Petogodiπnje preæivljavanje lijeËenih bolesnica: stadij I/75-95%, stadij II/65-72%, stadij III/35-42% stadij IV - 15-20%.

Karcinom jajnika ZloÊudni tumori jajnika vrlo su heterogena skupina tumora, koju je Svjetska zdravstvena organizacija podijelila u jedanaest skupina. Viπe od 85 posto Ëine tumori podrijetla pokrovnog epitela jajnika. Oko 30 posto svih ginekoloπkih karcinoma odnosi se na rak jajnika, koji uzrokuje 50 posto i viπe smrti od genitalnih karcinoma u æena. FrustrirajuÊe su manjkave spoznaje o uzroËnim Ëimbenicima kao i Ëinjenica da u posljednjih nekoliko desetljeÊa nije ostvareno znatnije smanjenje smrtno-

sti od ove bolesti. NajveÊa je pojavnost u dobnoj skupini od 65. do 85. godine æivota i iznosi 54 novooboljele na 100.000 æena. »imbenici rizika - Iako je uzrok nepoznat, veÊina autora prihvaÊa hipotezu stalnih ovulacija koja pretpostavlja da ponovljene traume pokrovnog epitela uzrokovane stalnim ovulacijama poveÊavaju vjerojatnost nastanka, πto potvruju i rezultati brojnih epidemioloπkih studija. Zaπtitni uËinak trudnoÊe (manji broj ovulacija), oralnih kontraceptiva i dojenja moæe se objasniti ovom teorijom, ali i poveÊana opasnost od nastanka zbog uporabe stimulatora ovulacije. Simptomi - U poËetku nema specifiËnih simptoma. Tek u uznapredovalom stadiju uzrokuju rast trbuha (ascites), bol u trbuhu, oteæano disanje, malaksalost, gubitak tjelesne teæine i probavne tegobe. Dijagnoza - Dijagnoza i proπirenost bolesti utvruju se na temelju anamneze, kliniËkog i UZV pregleda te radiografskih metoda (rtg pluÊa, CT, MRI) i laboratorijskih vrijednostih tumorskih markera. LijeËenje - LijeËenje, uz neke izuzetke, provodi se kombinacijom kirurπkog i dodatnog lijeËenja, uglavnom kemoterapeuticima. Naime, primarnim kirurπkim pristupom moguÊe je utvrditi proπirenost procesa, odstraniti πto je moguÊe viπe tumorskog tkiva i tako stvoriti povoljne uvjete za nastavak lijeËenja kemoterapijom (ne ako je tumor dobro diferenciran i ograniËen na jajnik). Koriste se brojni kemoterapijski protokoli na bazi platine, ciklofosfamida i adriamicina, a samo lijeËenje provodi ovisno o stadiju bolesti u Ëetiri do deset ciklusa. Nakon zavrπetka kemoterapije potrebno je uËiniti operaciju drugog pogleda na otvorenom trbuhu (laparotomija) ili endoskopski (laparoskopija), kada treba detaljno pregledati trbuπnu πupljinu, uzeti ispirke s tipiËnih mjesta i uzorke (biopsiju) potrbuπnice.

#40 VA©E ZDRAVLJE 05

TEMA BROJA

Preæivljavanje - Petogodiπnje preæivljavanje lijeËenih bolesnica: stadij I/73-94% stadij II/61-65% stadij III/20-52% stadij IV/10-16%.

Karcinom vrata maternice Smanjenje uËestalosti posljednjih trideset godina za 50 posto rezultat je ranog otkrivanja i prevencije (lijeËenje preinvazivnih lezija). ProsjeËna dob pri postavljanju dijagnoze je 45-47 godina, a moæe se javiti i znatno ranije. Pojavnost je u Hrvatskoj 14,8 novooboljelih na 100.000 æena. »imbenici rizika - Iako toËan uzrok nije poznat, opasnost od obolijevanja povezana je s: • niskim socioekonomskim statusom • spolno prenosivim bolestima • ranim poËetkom spolnog æivota (prije 20 godina starosti) • ranom dobi prve trudnoÊe (prije 20 godina starosti) • veÊim brojem poroaja • promiskuitetnim navikama obaju (svih) partnera • puπenjem duhana. U viπe od 95 posto bolesnica s invazivnim rakom vrata maternice dokazana je infekcija humanim papiloma virusom (HPV), najËeπÊe sojevima 16, 18, 31, 33 i 35 (sojevi visokog rizika). Invazivni karcinom vrata maternice razvija se obiËno sporo, pa se smatra da treba sedam godina za promjenu poËetne CIN lezije (najblaæi stupanj displazije) u kliniËki vidljiv invazivni karcinom. Simptomi - Prvi je znak sukrvav iscjedak iz rodnice, nevezan uz menstruacijski ciklus. KlasiËni simptom je povremeno, bezbolno krvarenje ili prljanje (spotting), obiËno nakon spolnog odnosa ili kupanja. Neke bolesnice navode bol te osjeÊaj nelago-

06 VA©E ZDRAVLJE #40

de tijekom snoπaja. S napredovanjem bolesti krvarenja su ËeπÊa, obilnija i dulje traju. Dijagnoza - Dijagnoza i procjena proπirenosti postavlja se na osnovi kliniËkog pregleda, kolposkopije, biopsije vidljivog tumora, endocervikalne kiretaæe, UZV zdjelice i abdomena, radiografski (CT / MRI), cistoskopijom, rektosigmoidoskopijom i scintigrafijom skeleta. LijeËenje - Ovisno o kliniËkom stadiju, moæe biti kirurπko, zraËenjem, kemoterapijom ili kombinirano. U naËelu odluka o izboru i vrsti lijeËenja donosi se timski (ginekolog, onkolog, patolog i citolog). Kod ranoga mikroinvazivnog karcinoma cerviksa stadija IA1 dovoljna je konizacija. Kirurπko lijeËenje indicirano je u bolesnica kojima je bolest ograniËena na vrat maternice ili se tek proπirila na svodove rodnice (stadiji IA2-IIA). Odstranjuju se maternica i zdjeliËni limfni Ëvorovi. U sluËaju loπih pokazatelja (prodor u parametrije, pozitivan limfni Ëvor), bolesnice se dodatno ozraËe. Uznapredovali karcinom vrata maternice (stadij IIB-IV) lijeËi se kombinacijom radijacijske terapije i kemoterapije. U tu svrhu koristi se perkutana terapija zraËenjem, brahiterapija (umetanje izvora zraËenja u maternicu) i kemoterapija. Preæivljavanje - Stadij bolesti najvaæniji je prognostiËki Ëimbenik u predvianju preæivljavanja. Rezultati petogodiπnjeg preæivljavanja lijeËenih bolesnica: stadij IA/95-99% stadij IB/84-91% stadij IIA/75-83% stadij IIB/58-67% stadij III/34-45% stadij IV/7-14%.

Karcinom stidnice »ini tri do pet posto ginekoloπkih karcinoma. Rijedak je, pa uËestalost iznosi 1-2/100.000 æena. Polovica

U viπe od 95 posto bolesnica s invazivnim rakom vrata maternice dokazana je infekcija humanim papiloma virusom (HPV), najËeπÊe sojevima 16, 18, 31, 33 i 35 (sojevi visokog rizika) oboljelih starija je od 70 godina, ali oko 15 posto æena mlae su od 40 godina. Razvojni put sliËan je onom kod karcinoma vrata maternice. U mnogim sluËajevima prethodi mu pojava kondiloma ili intraepitelijalna neoplazija (VIN), πto se povezuje s infekcijom HPV. ToËan uzrok nije poznat. Simptomi - Peckanje ili svrbeæ stidnice prvi je znak bolesti. Velik broj bolesnica javi se ginekologu i do godinu dana nakon pojave svrbeæa, kada se na vulvi obiËno nae tumor kojeg bolesnica i sama napipa. Dijagnoza - Postavlja se temeljem patohistoloπke pretrage komadiÊa tumorskog tkiva uzetog biopsijom. Kroz dijagnostiËki postupak koriste se PAPA test, kolposkopija, Collinsov test i biopsija sumnjivih mjesta. LijeËenje - Ovisi o stadiju bolesti, a moæe biti kirurπko, zraËenjem i kombinirano. U stadijima bolesti I, II i III preporuËa se radikalan kirurπki zahvat koji ukljuËuje odstranjenje vulve i obostrano limfnih Ëvorova te regije. U sluËaju pozitivnih limfnih Ëvorova primjenjuje se dodatna terapija zraËenjem u kombinaciji s kemoterapijom. Neki autori sugeriraju terapiju zraËenjem i onda kada su limfni Ëvorovi negativni, ali je tumor u promjeru veÊi od 2 cm (stadiji II i III). U stadiju bolesti IV provodi se palijativna terapija kombiniranjem zraËenja i kemoterapije. Preæivljavanje - Trogodiπnje preæivljavanje lijeËenih bolesnica: stadij I/90% stadij II/80% stadij III/65% stadij IV/20%.

ginekoloπki

karcinomi

Dobre i loπe strane kemoterapije mr. sc. Viπnja MatkoviÊ, dr. med., spec. radioterapije i onkologije, mr. sc. Adem Hajredini, dr. med., spec. radioterapije i onkologije, KliniËki bolniËki centar, Klinika za æenske bolesti i porode, Zavod za ginekoloπku onkologiju, Petrova 13, Zagreb

Osim poæeljnog uËinka na tumorske

stanice kemoterapija djeluje i na neke zdrave, osobito one koje se najbræe dijele pa su nuspojave neizbjeæne

EKG. Posebno je vaæan nalaz klirensa kreatinina, koji upuÊuje na funkciju bubrega. Ako kliniËko stanje i laboratorijski nalazi zadovoljavaju, moæe se primiti sljedeÊi ciklus. Ako ne, dobiju se upute o daljnjem postupku. Ponekad je potrebno priËekati samo nekoliko dana do poboljπanja nalaza, a rijetko uzimati neke lijekove. UËinak se prati redovitim kliniËkim i ginekoloπkim pregledima, kao i nekim testovima (npr. razina tumorskih markera u krvi). JaËina i trajanje nuspojava nisu znak uspjeπnosti terapije.

Nuspojave Kemoterapija je lijeËenje tumora citostaticima koji uniπtavaju tumorske stanice sprjeËavajuÊi njihov rast i diobu, sa svrhom izljeËenja, sprjeËavanja πirenja tumora i olakπanja tegoba. Osim samostalno, ËeπÊe se koristi u kombinaciji s drugim metodama (operativnim zahvatom i/ili zraËenjem, prije ili poslije operacije ili zraËenja, ili Ëak tijekom zraËenja). Moæe biti i adjuvantna kad se dodaje poslije nekoga drugog naËina lijeËenja ili neoadjuvantna ako se daje prije drugih oblika lijeËenja. Kemoiradijacija je istodobna primjena kemoterapije i zraËenja, pri Ëemu se moæe

08 VA©E ZDRAVLJE #40

koristiti samo jedan (monokemoterapija) ili kombinacija dvaju ili viπe citostatika (polikemoterapija). NajËeπÊe se daje u obliku infuzije u perifernu venu (na ruci), pa je najËeπÊe potreban prijem u bolnicu na jedan ili nekoliko dana, ili u dnevnu bolnicu tijekom jednog dana. Neki citostatici su u obliku tableta, pa ih se moæe uzimati kod kuÊe prema uputi lijeËnika, ali nikako po svom nahoenju. Daje se u ciklusima, najËeπÊe svaka tri, Ëetiri tjedna. Prije svakog ciklusa treba uËiniti odreene laboratorijske pretrage krvi i mokraÊe i

Osim poæeljnog uËinka na tumorske stanice, kemoterapija djeluje i na neke zdrave stanice, osobito one koje se najbræe dijele (stanice sluznice probavnog sustava, koπtane sræi, spolne stanice, stanice korijena kose itd.) pa su nuspojave neizbjeæne. SreÊom, danas postoje mnogi lijekovi kojima se mnoge od njih mogu umanjiti ili potpuno ukloniti, a razvijaju se i novi citostatici, koji izazivaju manje nuspojava. Ne mogu se predvidjeti, poglavito trajanje i jaËina, πto se razlikuje od osobe do osobe, od ciklusa do ciklu-

TEMA BROJA

sa. Neki lijekovi mogu (ali ne moraju) utjecati na druge organe (srce, jetra, bubrege, æivËani sustav) pa se prije svake kemoterapije provode kliniËki pregled i laboratorijske pretrage. Poslije kemoterapije normalne se stanice obiËno oporavljaju, a nuspojave povlaËe. Trajanje oporavka razliËito je i ovisi o vrsti i koliËini kemoterapije, dobi, opÊem stanju, kondiciji, prateÊim bolestima itd. UnatoË paæljivoj primjeni citostatika, moguÊe je da u nekih ostanu trajna oπteÊenja koja ne moæemo unaprijed predvidjeti. Nuspojave dijelimo na akutne (za vrijeme kemoterapije i joπ nekoliko sljedeÊih dana) i kroniËne (mogu biti dugotrajne).

SLABOST I MALAKSALOST - Sve osobe ne osjeÊaju slabost na isti naËin, a neke je uopÊe ne osjeÊaju. »esto se opisuje kao osjeÊaj iscrpljenosti i nedostatka energije. Moæe nastupiti iznenada i trajati razliËito dugo. »esto se ne moæe eliminirati ni dugotrajnijim odmorom. Kako si pomoÊi? Treba planirati vrijeme za odmor, Ëuvati energiju za najvaænije stvari, uzeti nekoliko kratkih odmora, prakticirati kratke πetnje ili lagane vjeæbe, jesti raznoliku i zdravu hranu u viπe manjih obroka, piti mnogo tekuÊine.

MU»NINA I POVRA∆ANJE - Danas postoje mnogi lijekovi kojima se mogu ukloniti ili znatno smanjiti. Kod povraÊanja je bolje uzeti ËepiÊ umjesto tablete, a kod izrazitijih tegoba moæe i u injekciji. Kako si pomoÊi? - Piti mnogo tekuÊine, Ëesto, u malim obrocima. Piti barem jedan sat prije ili poslije obroka, a ne uz obrok. Piti biljne Ëajeve, zeleni Ëaj, crveni Ëaj itd., hladne i nezaslaene voÊne sokove, a ne gazirane. - Jesti i piti polagano. Jesti viπe manjih obroka. Izbjegavati toplu

hranu zbog jaËeg mirisa i okusa, slatku, masnu i præenu hranu. Dobro saævakati hranu da bi se olakπala probava. Prije kemoterapije uzeti lagani obrok, a ako muËnina nastupa veÊ tijekom kemoterapije, izbjegavati hranu nekoliko sati prije terapije. Poslije obroka se odmarati, ali ne leÊi barem dva sata nakon obroka. - Ako je najizraæenija jutarnja muËnina, pojesti suhu hranu prije ustajanja, npr. æitarice, tost, kreker i sl. - Uzeti tvrdi bombon ili pepermint (ako nema problema sa sluznicom usne πupljine). - Ne nositi odjeÊu koja sapinje trbuh. Uz osjeÊaj muËnine disati duboko i polako. Izbjegavati mirise koji smetaju. - Okupirati paænju gledanjem televizora, razgovorom, sluπanjem glazbe i sl.

ISPADANJE KOSE - Ne izazivaju je svi lijekovi, na πto lijeËnik upozori. Kosa obiËno ispadne za nekoliko tjedana od poËetka kemoterapije. Prije ispadanja moæe se osjetiti nelagoda u korijenu kose. NajËeπÊe opseænije ispada nakon pranja. Zapravo, mogu se gubiti dlaËice po cijelom tijelu. Nakon zavrπetka kemoterapije ponovno Êe narasti, katkad drukËije boje ili kvalitete. Kako si pomoÊi? Obratiti se obiteljskom lijeËniku koji Êe izdati potvrdu o potrebi vlasulje (HZZO temeljem te potvrde pokriva veÊi dio cijene), a mogu se koristiti kapa, πeπir i sl. Prije ispadanja kose kratko se oπiπati, a za njegu koristiti blage πampone, njeæne Ëetke i kosu ne suπiti vruÊim zrakom, jer se tako odgaa vrijeme ispadanja.

UTJECAJ NA KO©TANU SRÆ - Jednom tjedno treba kontrolirati krvnu sliku kako bi se na vrijeme poduzele odreene mjere ako doe do izrazi-

tijeg smanjenja broja stanica u krvi. Krvna slika najizrazitije slabi izmeu drugog i treÊeg tjedna nakon kemoterapije, a potom se brzo oporavlja. Izraæenija je samo kod nekih osoba i ËeπÊa kod bolesnica koje su primile velik broj kemoterapija. Daljnja kemoterapija ne smije se primiti prije oporavka krvne slike. • Anemija - Smanjuje se stvaranje eritrocita u koπtanoj sræi uz posljediËno smanjenje u krvi. Eritrociti prenose kisik pa se njihov nedostatak manifestira kao umor, slabost, kratak dah, glavoblja i sl. U sluËaju izrazitog manjka potrebna je transfuzija, ali vrlo rijetko. Ako otprije ne postoji manjak æeljeza, preparati æeljeza neÊe pomoÊi i nema potrebe uzimati ih. • Infekcije - Smanjuje se stvaranje leukocita pa se poveÊava sklonost infekciji. NajËeπÊi izvor infekcije su prehlaene osobe s kojima bolesnik dolazi u kontakt i bakterije koje se normalno nalaze na tijelu, a koje oslabljeni organizam ne moæe svladati kao inaËe. U sluËaju izrazitog pada mogu se dati lijekovi koji potiËu stvaranje leukocita u koπtanoj sræi. Kako si pomoÊi? - »esto prati ruke i dobro se oprati nakon velike nuæde. Kupati se ili tuπirati svakodnevno i brisati njeænim ruËnicima. Njegovati usnu πupljinu. - Ne rezati koæicu oko noktiju. Nositi zaπtitne rukavice tijekom ËiπÊenja, vrtlarenja i sl. »uvati se ozljeda. - Izbjegavati osobe od kojih se moæe zaraziti, mjesta krcata ljudima, osobito zatvorene prostore, kontakt sa æivotinjama i njihovim nastambama i ustajalom vodom. Ne jesti sirovo meso, ribu, morske plodove ili jaja. - Ne cijepiti se bez savjeta s lijeËnikom.

#40 VA©E ZDRAVLJE 09

TEMA BROJA

•

Javiti se lijeËniku u sluËaju nekih od sljedeÊih simptoma: temperatura veÊa od 38°C, tresavica, znojenje; uËestalo i oteæano mokrenje ili peËenje kod mokrenja; jaËi kaπalj ili grlobolja; iscjedak iz rodnice; otok, crvenilo i napetost oko rane ili bilo gdje na tijelu; bol ili pritisak u podruËju sinusa ili uha; glavobolja. Problemi zgruπavanja krvi - Dolazi i do smanjena stvaranja trombocita u koπtanoj sræi i posljediËno njihova broja u krvi. Posljedica je sklonost krvarenju. Izuzetno rijetko padaju na vrlo niske vrijednosti kad je potrebna transfuzija. LijeËniku se treba javiti ako se primijeti neki od sljedeÊih znakova: modrice, crvene toËkice po koæi, ruæiËasta ili crvena mokraÊa, crna ili krvava stolica, krvarenje iz desni ili nosa, krvarenje iz rodnice ili dugotrajna i obilna menstruacija, glavobolja ili smetnje vida te osjeÊaj topline ili vruÊine u ruci ili nozi. Kako si pomoÊi? - Ne uzimati lijekove koji sadræe acetilsalicilnu kiselinu (Andol, Aspirin i sl.) i alkoholna piÊa, koristiti mekane Ëetkice za zube, ne ispuhivati nos suviπe energiËno i paziti se ozljeda.

PROBLEMI S DESNIMA, SLUZNICOM USNE ©UPLJINE I ÆDRIJELA - Moæe doÊi i do upale sluznice usne πupljine i ædrijela koji su bolni i ranjivi, mogu krvariti ili pak biti suhi i osjetljivi. »eπÊa je kod bolesnica koje zbog muËnine ne jedu poslije kemoterapije. OπteÊena sluznica moæe se inficirati bakterijama inaËe prisutnima u ustima ili gljivicama. Zato je vaæno posebnu paænju posvetiti higijeni usne πupljine, izbjegavati vruÊu ili jaËe zaËinjenu hranu, kiselu hranu ili

10 VA©E ZDRAVLJE #40

sokove te grubu i tvrdu hranu. Ako su usta suha, piti πto viπe tekuÊine, Ëesto i pomalo ili uzeti tvrde bombone, bez πeÊera.

PROLJEV - Ako traje dulje od 24 sata ili se jave bolovi i grËevi u trbuhu, treba se javiti lijeËniku. U ozbiljnijim sluËajevima daju se lijekovi protiv proljeva i/ili infuzije. Treba piti πto viπe Ëaja, jesti viπe manjih i laganijih obroka koji ne sadræavaju mnogo vlakana (npr. riæa, bijeli kruh, svjeæi posni sir, jogurt, kuhani krumpir, pire, kuhano bijelo meso ili ribu) i banane za nadoknadu kalija. Ne uzimati jako vruÊu ili hladnu hranu, izbjegavati slatko, masno, jake zaËine i mlijeko.

ZATVOR - Mogu ga izazavati neki citostatici, lijekovi protiv muËnine i bolova, kao i premalo aktivnosti, nedovoljno tekuÊine i hrana siromaπna vlaknima. Treba se kretati i lagano vjeæbati te savjetovati s lijeËnikom o moguÊnosti uzimanja tople tekuÊine, hrane bogate vlaknima ili sredstva za ËiπÊenje, osobito ako su niski leukociti ili trombociti.

PROBLEMI SA ÆIVCIMA I MI©I∆IMA - Neki citostatici izazivaju slabost i bolnost miπiÊa, a neki perifernu neuropatiju - trnci u prstima ruku i nogu, oteæan hod, gubitak ravnoteæe, teπkoÊe u hvatanju predmeta, slabljenje sluha, bolove u trbuhu i zatvor. Tegobe mogu potrajati mjesecima, ali vremenom nestaju.

PROBLEMI S KOÆOM I NOKTIMA - MoguÊi su crvenilo, svrbeæ, suhoÊa i poveÊana osjetljivosti na sunce. Koæu treba pojaËano njegovati, izbjegavati sunce, koristiti kreme sa zaπtitinim faktorom, duge rukave i sl. Nokti mogu postati tamniji, æuÊkasti ili pak lomljivi. Vena kroz koju se prima ke-

moterapija moæe duæ svog toka postati tamna ili tvrda, πto nije opasno. Ako citostatik iscuri iz vene, moæe doÊi do oπteÊenja okolnog tkiva pa zato treba odmah obavijestiti lijeËnika ili sestru ako se osjeti toplina ili bol u ruci dok se prima lijek.

UTJECAJ NA MOKRA∆NI SUSTAV - Nakon primanja obojenih lijekova i mokraÊa Êe biti obojena dok se lijek izluËuje iz organizma, πto je normalno. Neke vrste citostatika mogu toksiËno djelovati na bubrege ili mjehur pa je, ako ih se prima, potrebno prije svake kemoterapije skupljati mokraÊu kroz 24 sata te napraviti mokraÊne i krvne testove kojima se kontrolira bubreæna funkcija. Uvijek, a osobito nakon kemoterapije, treba piti πto viπe tekuÊine. LijeËnika treba obavijestiti ako se osjeti bol ili peËenje kod mokrenja, uËestalo mokrenje ili vide primjese krvi u mokraÊi.

ZADRÆAVANJE TEKU∆INE U TIJELU - Moæe se javiti zbog lijekova, hormonskih promjena ili samog tumora, kao podbuhlost ili oticanje lica, ruku, nogu ili trbuha. Treba se savjetovati s lijeËnikom - moæda Êe trebati izbjegavati sol, ili uvesti diuretik koji pomaæe u otklanjanju tekuÊine iz tijela.

SIMPTOMI NALIK NA GRIPU - Mogu ih izazvati neki lijekovi, na πto Êe lijeËnik upozoriti - temperatura, tresavica, bolovi u zglobovima i miπiÊima, glavobolja, slabost. ObiËno traju jedan do tri dana.

UTJECAJ NA SPOLNI SUSTAV - Ako nije bilo operacije prije zapoËinjanja kemoterapije i joπ postoji menstruacija, moæe doÊi do gubitka menstruacije i simptoma menopauze (valovi vruÊine, suhoÊa rodnice i sl.).

TEMA BROJA

ginekoloπki

karcinomi

Postupci u radioterapiji

mr. sc. Viπnja MatkoviÊ, dr. med., spec. radioterapije i onkologije, Suzana Lide-©kalec, dr. med., spec. radioterapije i onkologije, KliniËki bolniËki centar, Klinika za æenske bolesti i porode, Zavod za ginekoloπku onkologiju, Petrova 13, Zagreb

Radioterapija je lijeËenje

radioaktivnim zraËenjem koje djeluje tako da uniπtava stanice ili onemoguÊuje njihovo dijeljenje Radioterapija je jedan od osnovnih naËina lijeËenja nekoliko vrsta ginekoloπkih tumora, bilo da je jedini ili se kombinira, osobito s operativnim zahvatom i/ili kemoterapijom, a moæe se primijeniti prije ili poslije operativnog zahvata, prije ili poslije kemoterapije ili tijekom kemoterapije (kemoiradijacija). S obzirom na to da djeluje samo unutar polja zraËenja, rijeË je o lokalnoj terapiji. Radioterapija je lijeËenje radioaktivnim zraËenjem, koje djeluje tako da uniπtava stanice ili onemoguÊuje njihovo dijeljenje. Moæe se koristiti za potpuno uniπtenje tumora i izljeËenja ili za olakπanje tegoba kao πto su bolovi ili krvarenje. Djeluje na zdrave i tumorske stanice, s tom razlikom πto zdrave stanice imaju veÊu sposobnost oporavka, πto omoguÊuje terapijsku primjenu. Dvije osnovne vrste zraËenja najËeπÊe kombiniramo sa 12 VA©E ZDRAVLJE #40

svrhom postizanja najboljega terapijskog uËinka, uza πto manje neæeljenih uËinaka na zdravo tkivo.

Vanjsko zraËenje teleradioterapija Ako je namjera provesti vanjsko zraËenje, bolesnica Êe biti upuÊena u jedinicu sa simulatorom, gdje Êe lijeËniËki tim (radiolog, onkolog, inæenjer medicinske radiologije, fiziËar specijaliziran u radiofizici), provesti planiranje zraËenja. Simulator je ureaj koji se sastoji od stola na kojem se tijekom planiranja leæi, rendgen ureaja kojim se snima i posebnih mjernih elemenata. Tijekom planiranja toËno se odreuje dio tijela koji treba zraËiti, a na koæi iscrta polje zraËenja posebnom bojom koja Êe se upiti u koæu i trajati neko vrijeme (tijekom kupanja

taj dio tijela treba samo oprati vodom i njeæno obrisati ruËnikom, bez trljanja). Odreene toËke (obiËno dvije do tri) na kraju Êe se obiljeæiti trajno, tetovaæom, kako bi se u sluËaju potrebe polje zraËenja kasnije moglo rekonstruirati. »esto je potrebno koristiti i kontrastna sredstva kako bi se prikazali odreeni organi ili dijelovi tijela koji na obiËnom rendgenogramu nisu vidljivi, a vaæni su tijekom planiranja. Odreuje se doza zraËenja i broj dana zraËenja kao i drugi vaæni podaci koji se upisuju u poseban karton. Nakon toga, fiziËari izraËunavaju toËno trajanje pojedinog zraËenja (otprilike nekoliko minuta). Potom poËinje zraËenje radioaktivnim zrakama na posebnome terapijskom aparatu - linearnom akceleratoru (Mevatron, Linac), na kojem se leæi u istom poloæaju kao i na simulatoru. Provodi se jednom dnevno, a u posebnim sluËajevim hiperfrakcionirano (dva puta dnevno, najËeπÊe s razmakom od oko πest sati). Ako se

Ako je namjera provesti vanjsko zraËenje, bolesnica Êe biti upuÊena u jedinicu sa simulatorom, gdje Êe lijeËniËki tim (radiolog, onkolog, inæenjer medicinske radiologije, fiziËar specijaliziran u radiofizici) provesti planiranje zraËenja

TEMA BROJA

Kod unutarnjeg zraËenja koriste se mali izvori radioaktivnog cezija koji se postavljaju u neposrednu blizinu tumora. Time se omoguÊuje ozraËivanje tumora visokim dozama zraËenja, koje Êe potpuno uniπtiti tumor, a da se pritom okolno zdravo tkivo gotovo ne zraËi provodi kemoiradijacija, obiËno se jednom tjedno prima kemoterapija u obliku infuzija, a nakon toga se zraËi na uobiËajen naËin. ZraËenje prolazi kroz odreeni dio tijela izazivajuÊi promjene u stanicama. Nakon zraËenja pacijent osobno ne zraËi i nije opasan za okolinu, kao ni njegova odjeÊa te moæe obavljati uobiËajene aktivnosti prema moguÊnostima i kondiciji. Aktivnosti poput glaËanja ili stajanja uza πtednjak nisu opasne, ali zbog topline koju isijavaju mogu biti neugodne pa se preporuËa takve poslove ograniËiti, to viπe πto je Ëest osjeÊaj umora i iscrpljenosti. OpÊenito, aktivnosti pacijenata tijekom tretmana zraËenjem trebale bi biti umjerene, s dosta odmora i relaksacije. U standardnom obliku zraËenje se provodi pet dana u tjednu, uza stanku vikendom. Ukupno trajanje lijeËenja obiËno je pet, πest tjedana. U ginekoloπkoj onkologiji najËeπÊe podruËje zraËenja je zdjelica, ponekad i cijeli trbuh ili samo srediπnji dio trbuha. Takvim zraËenjem unutar polja zraËenja nalaze se mokraÊni mjehur i crijeva, Ëija je sluznica osjetljiva na zraËenje, πto je uzrok najËeπÊih nuspojava. Nuspojave - Mogu se i ne moraju pojaviti. Mnoge bolesnice nemaju gotovo nikakvih tegoba, osobito ako se pridræavaju uputa. NajËeπÊe nastupaju dva, tri tjedna od poËetka zraËenja i nestaju kroz tjedan, dva

nakon zavrπetka zraËenja - umor i iscrpljenost, gubitak apetita, gubitak po nekoliko kilograma na tjelesnoj teæini. Tijekom zraËenja kontrolira se krvna slika i ponekad se moæe uoËiti smanjenje broja krvnih stanica, najËeπÊe leukocita, πto se nakon zavrπetka zraËenja obiËno normalizira. Ponekad su uz dijetalne i higijenske mjere potrebni lijekovi kako bi se tegobe smirile. Ako su nuspojave osobito teπke, katkad treba na kraÊe vrijeme prekinuti zraËenje da bi doπlo do oporavka. Kod zraËenja zdjelice najËeπÊe nuspojave su proljev i smetnje mokrenja (uËestalo mokrenje, peËenje ili bolovi). Stoga je uputno tijekom zraËenja pridræavati se propisane dijetalne prehrane i obilno piti tekuÊine, jer se Ëesto samo tim postupcima mogu izbjeÊi nuspojave. Prehrana - Jesti ËeπÊe manje obroke. Hrana treba biti raznolika, a obroci hranjivi. Da se izbjegne proljev, treba izbjegavati integralni kruh sa sjemenkama, masnoÊe, kupus, grah, sirovo voÊe i povrÊe, slatkiπe te mlijeko, vrhnje, kavu i jake zaËine. Treba jesti kuhano nemasno meso, ribu, kuhano povrÊe, krumpir, riæu, tijesto, bijeli kruh, πtapiÊe, kompot, banane, svjeæi sir, jogurt i sl. Ako se javi proljev, najbolji su tekuÊa dijeta (nemasne juhe, Ëajevi) i dvopek. Nakon zavrπetka zraËenja treba se pridræavati dijetalne ishrane joπ tjedan, dva, a potom postupno prijeÊi na normalnu prehranu. Da se izbjegne nadraæaj mokraÊnog mjehura, treba piti puno tekuÊine, najbolje Ëaj i negaziranu mineralnu vodu. Kavu izbjegavati. Promjene na koæi - Koæa u zraËenom podruËju s obje strane tijela postaje crvena, nadraæena i suha. Kasnije, osobito u naborima, moæe se javiti i vlaæna reakcija. Vaæno je koæu ne izlagati dodatnim nadraæajima. Koæu zraËenog podruËja prati samo Ëistom mlakom vodom, ne koristiti sapune i ne trljati koæu, a brisati je samo njeæno mekim ruËnikom.

Ne nositi sintetske tkanine nego samo Ëisti pamuk, i ne previπe tijesnu odjeÊu. Ne stavljati na koæu ni vruÊe ni ledene obloge, kreme ili losione, osim neutralnih (Bepanthen krema, Wolf basis krema ili Belobaza). Vaæno je dva sata prije i poslije zraËenja niπta ne stavljati na koæu, a tijekom zraËenja koæa treba biti Ëista.

Unutarnje zraËenje brahiterapija Kod unutarnjeg zraËenja koriste se mali izvori radioaktivnog cezija koji se postavljaju u neposrednu blizinu tumora. Time se omoguÊuje ozraËivanje tumora visokim dozama zraËenja, koje Êe potpuno uniπtiti tumor, a da se pritom okolno zdravo tkivo gotovo ne zraËi. U ginekoloπkoj onkologiji primjenjuje se uglavnom intrakavitarno zraËenje, πto znaËi da se izvori stavljaju u πupljinu, tj. u rodnicu i/ili maternicu. Izvori se postavljaju tako da se prethodno u kratkotrajnoj opÊoj anesteziji postavljaju aplikatori, tj. plastiËne cjevËice u koje se naknadno uvedu izvori. Prethodno je potrebno oËistiti crijeva i postaviti mokraÊni kateter. Nakon postavljanja aplikatora bolesnica se smjeπta na poseban odjel za brahiterapiju, gdje se u aplikatore uvode radioaktivni izvori. Dok su izvori postavljeni, oni zraËe u okolinu pa zbog toga na tom odjelu nisu dopuπteni posjeti, a sestre koje se brinu za pacijentice ne mogu se dulje zadræavati uz bolesniËki krevet. Aplikacija traje nekoliko desetaka sati, za vrijeme kojih se ne moæe ustajati iz kreveta, ali ni leæati potpuno mirno. Nakon propisanog vremena izvori i aplikatori uklanjanju se, za πto nije potrebna anestezija. Nakon zavrπetka zraËenja, bolesnice se postupno vraÊaju uobiËajenim aktivnostima i svakog se dana osjeÊaju bolje i jaËe. Ako je lijeËenje zavrπeno, prvi kontrolni pregled slijedi u poliklinici dva mjeseca od zavrπetka lijeËenja.

#40 VA©E ZDRAVLJE 15

Zaπto koæa stari? Dinko Kaliterna, dr. med., spec. dermatovenerolog, Dermatoveneroloπka poliklinika Poliderma, Runjaninova 4, Zagreb, tel. 01/482 89 61

Starenje, karakteristiËan bioloπki proces,

nastaje kao posljedica utjecaja genetskog programa i Ëimbenika okoliπa koji se zbrajaju tijekom æivota

Mladost se oduvijek povezivala s vitalnoπÊu, ljepotom i zdravljem, a starost s prolaznoπÊu æivota, boleπÊu i smrti. Stoga je razumljiva Ëovjekova teænja da se starost sprijeËi ili barem odgodi. U grËkoj mitologiji vjeËnu mladost predstavljala je boæica Afrodita. Kleopatra se njegovala nekim sredstvima koja se i danas koriste protiv starenja. Znala je za povoljne uËinke meda na koæu i koristila voÊne sokove, preteËu danaπnjeg peelinga s voÊnim AHA kiselinama. Godine 1546. Lucas Cranach naslikao je poznatu sliku Izvor mladosti za kojim su mnogi tragali kako bi ostali vjeËno mladi. Danas, produljenjem æivotnog vijeka, tema o starenju svaki dan dobiva sve viπe na vaænosti.

Zaπto nastaju bore? Bore su neizbjeæna posljedica utjecaja genetske predispozicije, procesa starenja i utjecaja okoliπa na 16 VA©E ZDRAVLJE #40

koæu, kao i pokreta mimiËnih miπiÊa. Od tri sloja koæe, za njezin vanjski izgled najvaæniji je srediπnji dermis koji joj daje napetost, a graen je od kolagenih i elastiËnih vlakana te meustaniËne tvari. Mreæa kolagenih i elastiËnih vlakana odgovorna je za elastiËnost i rastezljivost koæe na vanjske sile. MeustaniËnu tvar Ëine sloæeni spojevi proteina i πeÊera, od kojih je najvaænija hijaluronska kiselina, koja je zbog velike moÊi vezanja vode odgovorna za napetost koæe. Zbog sniæenja razine æenskih spolnih hormona nakon menopauze kod æena dolazi do brojnih promjena. Gubi se potkoæno masno tkivo na licu odgovorno za volumen lica, koæa se stanjuje, postaje mlohava, blijeda i suha, smanjuje se proizvodnja kolagena i elastiËnost koæe, propada meustaniËna tvar i nastaju bore. Zbog suhoÊe koæe sitne bore postaju joπ vidljivije.

Smanjuju se i gornja i donja Ëeljust, πto uz nestajanje potkoænoga masnog tkiva daje dojam ukupna smanjivanja lica. Na licu se nalazi 25 mimiËnih miπiÊa, odgovornih za mimiku lica. Svaki ih Ëovjek koristi na sebi svojstven naËin, zbog Ëega nastaju i specifiËni izrazi lica. Bore nastaju zbog pojaËana koriπtenja miπiÊa, jer koæa vremenom zbog gubitka elastiËnosti ne moæe pratiti miπiÊne kretnje, pa na njihovim rubovima nastaju bore, najËeπÊe na Ëelu, oko oËiju i na obrazima. Jako mrπavi ljudi ili anoreksiËni izgledaju puno starije u odnosu na svoju dob, jer zbog jakog i naglog gubitka tjelesne teæine dolazi i do gubitka potkoænoga masnog tkiva, pa su i bore jaËe izraæene. Nastanak bora ubrzavaju i sva nepotrebna rastezanja koæe, primjerice nepravilne masaæe lica ili naslanjanja ruku na lice, a oko oka i pojaËano æmirenje kod postojanja dioptrije. Dosad nije dokazano da zbog leæanja na jastuku nastaju jaËe bore na toj polovici lica.

Teorije starenja Starenje, bioloπki proces karakteristiËan za sve æive organizme, nastaje kao posljedica utjecaja genetskog programa i Ëimbenika okoliπa koji se tijekom æivota zbrajaju. Jedna od teorija starenja upuÊuje na to da je bitna ravnoteæa izmeu osteÊenja genetskog materijala (DNA) i proteina, i sposobnosti popravka nastalih

DERMATOLOGIJA

oπteÊenja. Moæe se reÊi da je starenje proces predodreen genetskim programom, kao vrstom bioloπkog sata. S obzirom na to da je duljina æivotnog vijeka propocionalna stupnju metabolizma, sporiji metabolizam znaËi i dulji æivotni vijek i obrnuto (primjer istraæivanja: miπevi koji su hranjeni niskokaloriËnom hranom æivjeli su dulje od miπeva hranjenih visokokaloriËnom hranom). U oπteÊenju genetskog materijala i proteina presudnu ulogu ima utjecaj slobodnih radikala kao produkata staniËnog metabolizma (oksidacijski stres) i upliva Ëimbenika okoliπa (sunce, stres, smog, ozon, duhanski dim...). Kao reaktivne i nestabilne Ëestice, slobodni radikali reagiraju s jezgrom stanice i njezinim strukturama, zbog Ëega dolazi do poremeÊaja rada stanice, od mutacije do njezine smrti. BuduÊi da se tijekom æivota zbrajaju nastala oπteÊenja, dolazi do sloma ravnoteæe izmeu slobodnih radikala i obrambenog sustava kao poËetka razvoja niza poremeÊaja - degenerativnih promjena, niza bolesti i tumora. Za obranu organizma od slobodnih radikala vaæni su antikosidansi (neki vitamini i minerali) kao i razni enzimski sustavi. Teorija telomera - Svaki organizam ima unaprijed predodreen broj staniËnih dioba prije nego πto stanica odumre. Telomere su zavrπni krajevi kromosoma koji se svaki put prilikom diobe stanica skraÊuju, πto na kraju odreuje ukupni broj dioba stanica. U posljednje vrijeme ovoj teoriji pridaje se najveÊa paænja.

Oblici starenja Unutarnje ili kronoloπko starenje - Ovaj oblik je univerzalan, nezaustavljiv proces, obiljeæen promjenom fizioloπkih funkcija cijelog organizma. Kronoloπki stara koæa je blijeda, suha i obiljeæena finim borama, te raznim stupnjem mlohavosti uz niz izraslina. Jedan od najvaænijih razloga suhoÊe

koæe je smanjena proizvodnja znoja i loja. Stanice se sporije i manje dijele zbog Ëega koæa sporije zacjeljuje. Zbog smanjivanja meustaniËne tvari i pojaËane razgradnje kolagenih i elastiËnih vlakana gubi se volumen u dermisu. Krvne æile pojaËano su osjetljive na slabije udarce, naroËito u predjelu πake i zapeπÊa, zbog Ëega lako nastaju modrice. Nakon pedesete pomalo dolazi do gubitka pigmentnih stanica i sijeenja. Tijekom godina slabe sljedeÊe funkcije koæe: zamjena stanica, funkcija koæne barijere, mehaniËka zaπtita, imunoloπki odgovor, popravak DNA, sinteza vitamina D, termoregulacija i percepcija osjeta. Fotostarenje ili prijevremeno starenje - Za razliku od kronoloπkog, fotostarenje nije univerzalan proces, a obiljeæeno je promjenama izgleda i funkcije koæe na mjestima izloæenim djelovanju Ëimbenika okoliπa, ponajprije sunca. Obiljeæeno je pojavom dubokih bora, pojaËanom pigmentacijom, naznaËenim krvnim æilicama, crvenilom i koænim izraslinama od kojih neke predstavljaju prekancerozu (promjene koje mogu prijeÊi u karcinom). Koæa je stanjena i pojaËano osjetljiva na sitne udarce (modrice). Na nekim se mjestima gubi pigment. Koæa je na dodir suha i lako se bora. TipiËno je da osoba izgleda puno starije u odnosu na dob, uz individualne varijacije. Izgled koæe na mjestima izloæenim djelovanju sunca i onima koji nisu u iste se osobe uvelike razlikuje. ©to je osoba svjetlije puti to je veÊa stopa fotostarenja, za razliku od osoba tamnije puti. Sunce izaziva mutacije DNA i pospjeπuje pojaËano stvaranje radikala koji oπteÊuju tkiva. Dolazi i do pojaËane aktivnosti enzima koji razgrauju vezivno tkivo, πto joπ viπe pospjeπuje promjene i stvaranje bora. Za fotostarenje prije svega su odgovorne UVA zrake koje prodiru do dermisa. Za razliku od UVB zraka, UVA zrake prodiru i kroz staklo, 1000

puta su brojnije i prisutne su cijelu godinu. Izlaganje suncu oslabljuje imunoloπki sustav, zbog Ëega ljeti ËeπÊe izbija herpes, a luËe se i tvari koje pospjeπuju vidljivost krvnih æilica i crvenilo. NajËeπÊi primjer fotostarenja kod æena vidljiv je na dekolteu, gdje je koæa grublje povrπine i crvene boje; kod pomoraca i ribara vidljive su duboke brazde na straænjem dijelu vrata. Duhanski dim i sunce najvaæniji su Ëimbenici prijevremenog starenja. Uz pojaËano stvaranje slobodnih radikala, duhanski dim pojaËano aktivira enzime koji razgrauju vezivno tkivo. Pojam puπaËko lice oznaËava specifiËne promjene lica nastale zbog duhanskog dima - koæa je sivkasta i jaËe naborana, a cikulacija oslabljena, πto dodatno slabi ishranu koæe. Kod æena se pojaËano razgrauju æenski spolni hormoni, πto na neki naËin ubrzava prijevremenu menopauzu.

#40 VA©E ZDRAVLJE 17

Rana koja ne cijeli Sanja Petek-ModriÊ, dr. med., spec. dermatovenerolog, dermatoveneroloπka ordinacija, Kralja Petra Kreπimira IV 41a, Varaædin, tel.: 042/30 20 80

osjet neugode ili boli, znakova koji motiviraju osobu da se sama okrene ili zamoli njegovatelja za promjenu poloæaja.

NajËeπÊe nastaje na mjestima najviπe izloæenima pritisku na podlogu, posebice ako se neposredno ispod koæe nalazi kost Dekubitus ili dekubitalni ulkus je oπteÊenje koæe izazvano stalnim, mehaniËkim pritiskom na odreeni dio koæe, pa zbog smanjene ili prekinute opskrbe krvlju dolazi do odumiranja tkiva (ishemiËka nekroza), a eventualno i dubljih struktura. NajËeπÊe se razvija kod osoba koje dulje vrijeme nepomiËne leæe u krevetu (npr. nakon srËanog ili moædanog udara) ili su vezane uz invalidska kolica. Moæe nastati na bilo kojem dijelu tijela, ali ipak najËeπÊe na mjestima koja su najviπe izloæena pritisku na podlogu, posebice ako se neposredno ispod koæe nalazi kost (podruËje lopatica, peta, laktova, krstaËne i sjedne kosti...).

©to pogoduje razvoju Tkivo odumire na podruËju koæe na kojem je protok bio prekinut viπe od dva, tri sata. Najprije se razvija oπteÊenje povrπinskih, potom i dubljih slojeva koæe, a sve vodi formiranju otvorene rane ili ulkusa. Kod zdravih osoba rijetko dolazi do razvoja dekubitusa jer za leæanja Ëesto mijenjaju poloæaj, Ëak i nesvjesno dok spavaju. Za razliku od njih, teπko bolesne, komatozne ili paralizirane osobe, koje nisu sposobne izvoditi uobiËajene pokrete, vrlo su sklone razvoju dekubitusa. Uz to, ti bolesnici Ëesto imaju znatno smanjen

Dekubitalni ulkusi vrlo su Ëesti i na petama ili laktovima, gdje nastaju zbog neprekidna trenja ili grebanja koæe, a na petama i kao posljedica noπenja pretijesne obuÊe. I neprekidno vlaæenje koæe, primjerice kod inkontinentnih osoba, vrlo Ëesto uzrokuje iritaciju koja dovodi do oπteÊenja povrπinskih slojeva koæe i formiranja ulkusa. Starije osobe, osobito ako boluju od nekih kroniËnih bolesti kao πto su πeÊerna bolest ili bolesti krvnih æila u sklopu kojih je u tkivima znatno smanjena opskrba krvlju, vrlo su podloæne razvoju dekubitusa. U sluËaju neodgovarajuÊe prehrane, naroËito pothranjenosti, u organizam se unosi premalo hranjivih tvari, πto znatno umanjuje kvalitetu koæe i usporava njezino cijeljenje. Tako nedostatak bjelanËevina, cinka ili vitamina C, nuænih za regeneraciju i obnovu koæe, moæe pridonijeti razvoju dekubitusa. Takve osobe najËeπÊe imaju i smanjenu koliËinu potkoænoga masnog tkiva koje dodatno, mehaniËki πtiti od udarca i pritiska.

»etiri razvojne faze S obzirom na teæinu i razvijenost dekubitalnog ulkusa razlikujemo: I. stupanj - na mjestu neprestanog pritiska koæa poprima crvenka18 VA©E ZDRAVLJE #40

DERMATOLOGIJA

sto-ljubiËastu boju koja ne nestaje nakon pritiska prstima II. stupanj - dolazi do razvoja mjehura ili povrπinske rane na koæi, a okolna koæa je crvena i iritirana III. stupanj - nakon oπteÊenja povrπinskog sloja koæe, proces zahvaÊa i dublje slojeve, uzrokujuÊi razvoj dubokog ulkusa IV. stupanj - ulkus je tako dubok da su zahvaÊeni i miπiÊi i kosti. Kod osoba s neoπteÊenim osjetilima karakteristiËna je pojava svrbeæa, a kasnije i boli. Dekubitalni ulkus vrlo je podloæan infekciji, koja znatno usporava proces cijeljenja i ugroæava zdravlje, ponekad i æivot bolesnika. Infektivni proces moæe prodrijeti i do kosti, kada dolazi do razvoja osteomijelitisa, a u najteæim sluËajevima moæe nastupiti i sepsa.

SprijeËiti po svaku cijenu Najvaænije je sprijeËiti razvoj neugodnih i ponekad vrlo opasnih dekubitalnih rana. Osobe koje njeguju teπko bolesne i nepokretne osobe ili osobe u invalidskim kolicama moraju redovitim, svakodnevnim pregledima koæe na vrijeme uoËiti promjene na koæi koje bi upuÊivale na poËetni razvoj dekubitusa - crvenilo koæe koje ne nestaje nakon pritisak prstima.

Kako bi se na tom dijelu koæe smanjio pritisak i time omoguÊio normalan protok krvi, potrebno je mijenjati poloæaj tijela barem svakih dva sata, nekad i ËeπÊe. Koæa mora biti suha i Ëista, naroËito kod inkontinentnih bolesnika. Teπko bolesne ili paralizirane osobe moraju leæati na posebnim krevetima, madracima ili jastucima, koji u velikoj mjeri ublaæavaju pritisak na koæu. PreporuËljiva je i posebna zaπtita onih dijelova koæe koji se nalaze neposredno iznad kostiju ili zglobova (laktovi, pete) vatom, vunom ili sliËnim mekim materijalima. Svakako je potrebna pravilna i uravnoteæena prehrana i, ako je ikako moguÊe, kretanje bolesnika.

Zahtjevno i sloæeno lijeËenje Za razliku od sprjeËavanja, lijeËenje dekubitusa zahtijeva puno viπe truda i vremena. Na oboljelom dijelu koæe najprije treba smanjiti pritisak uporabom specijalnih jastuka (nisu preporuËljivi jastuci u obliku prstena!). Tim postupkom povrπinski ulkusi mogu zacijeliti i sami. Vaæno je izbjegavati daljnje ozljede ili iritaciju tog podruËja. U blizini dekubitusa nije poæeljna ni masaæa zbog moguÊeg oπteÊenja dubljih struktura. Ulkus treba redovito njegovati i Ëistiti kako bi se smanjila ili otklonila

moguÊnost razvoja infekcije. NajËeπÊe se ispire fizioloπkom otopinom ili antisepticima na bazi oktenidindihidroklorida. Ponekad je potreban i debridman, kirurπki postupak kojim se odstranjuje odumrlo tkivo, osobito ako se ne moæe drukËije odstraniti. Ako se razvila infekcija, iz ulkusa se πiri neugodan miris, vidljivi su crvenilo i otok okolne koæe, uz osjeÊaj bola. LijeËenje preparatima na bazi oktenidindihidroklorida i antibioticima sprijeËit Êe razvoj komplikacija (osteomijelitis, sepsa...). Ovisno o dubini, vlaænosti i eventualnoj infekciji ulkusa, mogu se primjenjivati i razliËite vrste obloga (film-obloge, hidokoloidne, alginatne...), koje ubrzavaju zacjeljivanje. Novije metode cijeljenja ukljuËuju i faktorima rasta stimulirano cijeljenje ulkusa te uporabu hiperbariËne oksigenacije, dok veliki i duboki dekubitalni ulkusi zahtijevaju kirurπki pristup. Od opÊih mjera vrlo je vaæno takvom bolesniku ponuditi i odgovarajuÊu prehranu bogatu bjelanËevinama, vitaminima (C vitamin) i mineralima (ponajprije cinkom), koja Êe pridonijeti bræem zacjeljivanju veÊ formiranih ulkusa, odnosno sprijeËiti razvoj novih.

Previπe kose na Ëeπlju? Melita ©kvorc, dr. med., Oktal Pharma

Kada govorimo o kosi, valja znati da svaka osoba ima oko 100.000 vlasi. Normalnim se smatra svakodnevni gubitak izmeu 50 i 100 vlasi, odnosno nenormalnim svaki veÊi gubitak kose. Kako bismo shvatili πto se dogaa kod pretjerana gubitka kose, nije naodmet upoznati faze u uobiËajenom ciklusu rasta, a to su: • Anagena faza (faza rasta) koja traje od dvije do pet godina, i tijekom koje kosa prosjeËno raste jedan do 1,5 cm mjeseËno. • Katagena faza (faza mirovanja) traje samo dva tjedna. To je tzv. tranzitorna ili prijelazna faza kada korijen prestaje s funkcijom i prestaje rast kose. • Telogena faza (faza ispadanja) traje do tri mjeseca. Mrtve vlasi obiËno ispadaju Ëeπljanjem. Kod pojave pretjerana ispadanja kose obiËno se skraÊuje anagena faza, a telogena postaje dulja. »imbenici koji mogu dovesti do gubitka kose su brojni: dob, nasljedni Ëinitelji, hormonalni status, tjelesno stanje, dijeta, okoliπ... Kako bilo, uravnoteæenost vlasiπta, odnosno dovoenje hranjivih i stimulativnih sastojaka do korijena kose, uvijek moæe pomoÊi u snaæenju kose i odræavanju njezine vitalnosti. Kad su posrijedi spolne razlike, treba reÊi da su pojaËanim ispadanjem kose podjednako pogoeni muπkarci i æene.

Gubitak kose kod muπkaraca - djelujte odmah Glavni razlog gubitka kose u muπkaraca uvjetovan je naslijeem i utjecajem muπkoga spolnog hormona testosterona, i zove se androgenetska alopecija. Ako ste zabrinuti zbog pojaËana ispadanja kose ili taj problem imate veÊ neko vrijeme, savjet je da odmah poËnete s nekim od tretmana protiv ispadanja kose. ©to ranije poËnete, veÊa je vjerojatnost da Êete zaustaviti i usporiti ispadanje kose, a moæete djelovati i preventivno.

Gubitak kose kod æena obiËno privremen Glavni razlozi pojaËana ispadanja kose kod æena vezani su uz fizioloπke Ëinitelje, prehranu, kao i hormonski status u odreeno doba æivota æene (trudnoÊa, uporaba kontraceptiva, menopauza) i obiËno ih je lako otkriti. Ispadanje kose kod mlaih æena obiËno je reaktivne prirode, trenutaËno i reverzibilno. Hormonalni uzroci takoer su najËeπÊe privremeni, osim kod nekih æena kod kojih gubitak kose moæe biti androgenetske prirode kao i kod muπkarca, πto je rijetko. Iako su uzroci ispadanja kose kod æena blaæi, tom problemu svakako treba ozbiljno pristupiti. Neki od tretmana specijalizirani su samo za æene jer aktivni sastojci proizvoda obiËno hrane korijen dlake i jaËaju cirkulaciju, πto je potrebno za oporavak oslabljena vlasiπta.

Atopijski dermatitis vodiË za roditelje

Vesna MagdiÊ-JelaviÊ, dr. med., spec. dermatovenerolog, specijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, Kneza Trpimira 5a, Velika Gorica, tel: 098/46 36 46

Atopijski dermatitis pokazuje tendenciju povlaËenja, pa se nestanak promjena na koæi do adolescencije oËekuje u oko 60 posto oboljelih Atopijski dermatitis (AD, neurodermitis) kroniËna je upalna bolest koæe koja se obiËno javlja u dojenaËkoj dobi. Atopija znaËi genetski uvjetovanu sklonost poveÊanu stvaranju IgE protutijela, tj. nasljeuje se sklonost alergiji (atopijska konstitucija), a za razvoj bolesti vaæni su Ëinitelji okoliπa, dugotrajna izloæenost alergenu i infekcije. Vaæno je napomenuti da oko 20 posto pacijenata nema poveÊana IgE protutijela, pa je u tim sluËajevima rijeË o nealergijskoj varijanti ili atopiformnom dermatitisu. Izgled promjena - OËituje se pojaËanom suhoÊom koæe i crvenim osipom uz svrbeæ. U ranoj dobi zahvaÊeni su obrazi i Ëelo, s moguÊim πirenjem na vlasiπte, gornji dio trupa, ruke i noge, a kasnije pregibne strane velikih zglobova, zapeπÊa, vrat, skoËne zglobove, vjee i πake. Uloga naslijea - Oboljela djeca Ëesto dolaze iz obitelji u kojima netko od Ëlanova ima neku atopijsku

22 VA©E ZDRAVLJE #40

bolest. Oboljet Êe pribliæno 20 do 25 posto djece kojima jedan Ëlan uæe obitelji ima AD, a Ëak 50 posto kojima AD imaju dva Ëlana uæe obitelji. U razvijenim zemljama uËestalost je u porastu i zahvaÊa oko 15 posto djece do pete godine æivota. Vaænost hidracije - U atopiËnoj koæi smanjena je koliËina ceramida (lipida), a poveÊan gubitak vode. Tako oπteÊena barijera omoguÊuje pojaËano prodiranje alergena i iritansa, stoga valja izbjegavati pretjeranu uporabu sapuna, πampona i detergenata koji pogorπavaju suhoÊu koæe. Grebanjem zbog suhoÊom izazvana svrbeæa oslobaaju se upalne tvari iz stanica koæe i javlja crvenilo. Uljne kupke u mlakoj vodi (npr. Trixera) djeluju umirujuÊe, smanjuju bakterijsku naseljenost koæe i olakπavaju prodiranje lokalnih preparata nakon kupke. Krema ili mlijeko s dodatkom esencijalnih masnih kiselina koje nedostaju koæi (npr. Exomega) obnavljaju lipidnu barijeru koæe

i umiruju je. Pogodni su i preparati s dodatkom uree koja koæi vraÊa vlagu (na upalno promijenjenim mjestima mogu izazvati osjeÊaj peckanja). Tijekom upalne faze korisno je primijeniti mokre obloge koji Êe ublaæiti svrbeæ, olakπati skidanje krusta i prodiranje lokalnih kortikosteroida. NajËeπÊi iritansi - Treba izbjegavati kontakt s vunom, okluzivnom sintetiËkom odjeÊom, detergentima, omekπivaËima u donjem rublju, mirisima u kozmetici, pijeskom, travom i citriËnim voÊem. Odreena hrana kao krivac? Procjenjuje se da samo 10 do 20 posto djece s AD-om ima kliniËki znaËajnu preosjetljivost na hranu. Testovi koji ispituju preosjetljivost na hranu (koæni test ubodom - prick i test za odreivanje specifiËnih IgE protutijela iz krvi - RAST) pokazuju pozitivnost na jednu ili viπe vrsta hrane u 51 do 85 posto oboljelih. Ovi su testovi pouzdani za dokazivanje intolerancije na hranu, ali imaju malu vrijednost u dokazivanju kliniËki znaËajne alergije, osim kod jakog pozitiviteta. Stoga je zlatni standard za dokazivanje preosjetljivosti na hranu i dalje provokacijski test. »ak 90 posto ukupne preosjetljivosti na hranu uzrokuju jaja, mlijeko, braπno, riba, kikiriki i soja. Izbjegavanje hrane s pozitivitetom u koænim testovima vaæno je radi izbjegavanja urtikarijalnih reakcija povezanih sa

DERMATOLOGIJA

dobi dovodi do zadræavanja nezreloga imunog odgovora umjesto normalnog sazrijevanja prema odreenom profilu koji potiËu mikrobni Ëimbenici.

svrbeæom. S obzirom na to da se u kontroliranim kliniËkim studijama s provokacijskim testom vrlo rijetko dokaæe pogorπanje dermatitisa kod atopiËara, vaæno je biti odmjeren u eliminacijskoj dijeti kako se djecu ne bi nepotrebno izgladnjivalo. Smatra se da je vrlo vaæna uloga dojenja u smislu odgaanja ranog poËetka bolesti. Uloga hrane kao provokacijskog Ëimbenika najvaænija je u prve tri godine æivota. S obzirom na to da je sastav crijevne flore u dojenaËko doba vaæan za pravilan razvoj imunoloπkog sustava, istraæivanja su pokazala da konzumiranje probiotika (Lactobacilus rhamnosus GG, LGG) u trudnoÊi i ranom æivotu smanjuje pojavu AD-a. Procjenjuje se i da unoπenje gamma-linolenske kiseline (npr. iz boraæine) smanjuje teæinu bolesti u kasnijem djetinjstvu. Ne smiju se zaboraviti ni unakrsne preosjetljivosti antigena hrane i inhalacijskih alergena koje mogu prouzroËiti pogorπanje bolesti (npr. osobe alergiËne na pelud breze Ëesto su preosjetljive na jabuku, mrkvu, krumpir, graπak, celer i kivi). Inhalacijski alergeni - Dok je preosjetljivost na hranu vaæna u ra-

noj djeËjoj dobi, kod starije djece i odraslih vaænija je uloga Ëimbenika okoliπa, odnosno inhalacijskih alergena - kod veÊine atopiËara prisutan je pozitivitet na barem jedan inhalacijski alergen. »ak 90 posto atopiËara pokazuje preosjetljivost na grinje kuÊne praπine, u usporedbi s pet posto neatopiËara. Osim njih, vaæni su i æivotinjska dlaka, peludi, plijesni i oneËiπÊenje zraka sumpornim dioksidom i duπiËnim oksidom iz ispuπnih plinova automobila. UËinak duhanskog dima na pojavu AD-a nije razjaπnjen, za razliku od njegova jasnoga πtetnog utjecaja na respiratorne alergije. Mikrobi - Naseljavanje koæe bakterijom Staphylococcus aureus izuzetno je veliko kod djece atopiËara i iznosi 90 posto, a Ëak 71 posto ih ima istu bakteriju i u nosu. Poznato je da teæina bolesti direktno ovisi o prisutnosti toksina stafilokoka na koæi, stoga je vrlo vaæno ukljanjanje stafilokaka s koæe i iz nosa bolesnika i osoba koje su s njima u kontaktu. Uloga kvasca Pityrosporum ovale vaæna je za pogorπanje promjena na koæi glave i vrata kod adolescenata i odraslih, dok znaËaj kod male djece nije dokazan. Smatra se da je rizik za razvoj AD-a smanjen za 50 posto u djece koja su imala prvi respiratorni infekt prije πestog mjeseca æivota. Naime, nedostatak izloæenosti odreenim infektivnim agensima u ranoj æivotnoj

LijeËenje - Uspjeh lijeËenja ovisi o dobroj suradnji dermatologa i roditelja, koje treba educirati o naravi bolesti, potencijalnim Ëimbenicima koji pogorπavaju bolest i pravilnoj njezi koæe u mirnoj fazi bolesti. Izbor terapije ovisi o dobi, smjeπtaju promjena i teæini bolesti. U akutnoj fazi korisna je kratkotrajna primjena lokalnih kortikosteroida i lokalnih imunomodulatora (takrolimusa i pimekrolimusa) koji se mogu upotrebljavati i za dugotrajnu kontrolu bolesti. Sedativni (uspavljujuÊi) antihistaminici od koristi su kod intenzivna svrbeæa, pogotovo noÊu kada je obiËno jaËi. Kod postojeÊe superinfekcije, odnosno za uklanjanje stafilokoka mogu se primijeniti lokalni ili sistemski antibiotici. Kod teπkih oblika mogu se primijeniti i fototerapija, fotokemoterapija te sistemski kortikosteroidi - azatioprin, ciklosporin i interferon. Prognoza - AD pokazuje tendenciju povlaËenja s dobi, pa se nestanak promjena na koæi do adolescencije oËekuje u oko 60 posto oboljelih. Ponovna pojava u odrasloj dobi nije rijetkost, a najËeπÊe se oËituje kao dermatitis na rukama. Procjenjuje se da pribliæno 50 posto djece s atopijskim dermatitisom u kasnijoj æivotnoj dobi razvije alergijski rinitis (peludnu hunjavicu), a 20 do 50 posto astmu. Ako se astma pojavi u ranoj æivotnoj dobi, ËeπÊa je kod djeËaka. Iako tijek bolesti za pojedinca nije moguÊe predvidjeti, postoje Ëinitelji koji upuÊuju na dug tijek bolesti kao πto su rani poËetak, jako raπirena bolest u ranom djetinjstvu, popratna astma ili peludna hunjavica, jedinac ili najstarije dijete, visoki titar IgE protutijela, kao i pozitivna obiteljska anamneza.

#40 VA©E ZDRAVLJE 23

Prhut

estetski, ali i zdravstveni problem Martina Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

masnim æutim ljuskicama i vlaænim crvenim podruËjima na vlasiπtu.

Dobra vijest za osobe koje muËi prhut jest da postoje tretmani uËinkoviti u lijeËenju i prevenciji

Prhut je neugodna pojava koja pogaa gotovo 40 posto odrasle populacije. Iako je to medicinski problem, zdravlje Ëovjeka nije ozbiljnije ugroæeno, ali ga prate subjektivne smetnje i nelagoda. Zbog toga ljudi nerado nose tamnu odjeÊu jer se na njoj istiËe njihov problem, opÊenito gube samopouzdanje i osjeÊaju se nesigurno. Kako bi prevencija i lijeËenje bili πto uËinkovitiji, valja prije svega razumjeti πto je prhut i zaπto nastaje.

NeobiËan krivac Sve zapravo poËinje na koæi, organu velike povrπine koji se stalno obnavlja - stare stanice odumiru i ljuπte se, a zamjenjuju ih nove, postupno i neprimjetno. U sluËaju prhuti proces odumiranja stanica toliko se ubrzava da odumrli ostaci koæe poËinju formirati ljuskice. I dok gotovo svi prepoznajemo simptome prhuti, manje nam 24 VA©E ZDRAVLJE #40

je poznat Ëest uzroËnik, mikroorganizam gljiva Pityrosporum ovale. ©to se u stvari dogaa? Spomenuta gljiva, uobiËajen stanovnik vlasiπta i drugih dijelova koæe, u normalnim okolnostima ne izaziva πtetne uËinke, ali potaknuta odreenim klimatskim ili hormonskim promjenama, pa i stresom, poËinje se bræe razmnoæavati i nakupljati na vlasiπtu kao podruËju najveÊe koncentracije ælijezda lojnica. PojaËano luËenje loja pridonosi umnoæavanju gljive P. ovale, Ëiji produkti dovode do iritacije koæe i pojaËana odumiranja stanica, a kao rezultat javlja se prhut. Prhut je obiËno ograniËena na vlasiπte, a tipiËni su simptomi pojava bijelih ili sivih ljuskica i svrbeæ vlasiπta. Iako je ozbiljnija prhut ili seboroiËni dermatitis (seboreja) vlasiπta najËeπÊe lokalizirana na vlasiπtu, moguÊa je i oko obrva, na obrazima, iza uπiju ili na prsima, a prepoznaje se po

Kako doskoËiti problemu? Za osobe koje muËi problem prhuti dobra je vijest da postoje tretmani uËinkoviti u lijeËenju i prevenciji. Terapija prhuti je lokalna u obliku πampona kojima se pere vlasiπte i/ ili tekuÊina koje se nanose na nj. Ti proizvodi sadræe keratoregulatore, antimikotike koji djeluju na uzroËnika, gljivu Pityrosporum ovale, te protuupalne lijekove koji smiruju crvenilo i svrbeæ.

Glavni simptomi prhuti Ljuskanje - NajoËitija i vjerojatno najneugodnija je pojava ljuskica. To je znak da stanice koæe vlasiπta odumiru ubrzanim tempom, stvarajuÊi nakupine razliËitih oblika i veliËina. Mogu se naÊi na tjemenu, kosi, ramenima, a posebno su vidljive na tamnoj odjeÊi. Svrbeæ - Prhut je Ëesto praÊena svrbeæom, πto je posljedica lakπe upale uzrokovane gljivom Pityrosporum ovale. Crvenilo - Rjee se pojavljuje, obiËno u teæim sluËajevima prhuti, tj. seboreje vlasiπta. Crvenilo je vidljiv znak upale, naËeπÊe koæe vlasiπta, a moæe se javiti i na obrvama, obrazima, iza uπiju ili na prsima.

Oronazol πampon je jedini medicinski πampon protiv prhuti koji u sastavu ima antimikotik ketokonazol koji sprjeËava razmnoæavanje uzroËnika, a djeluje i protuupalno i smanjuje luËenje loja. Dakle, Oronazol πampon djeluje ne samo na simptome nego i na uzroËnika, stoga je uËinkovit u lijeËenju prhuti, ali i seboroiËnog dermatitisa vlasiπta, kao i lokalnih oblika pitirijaze. Kako pravilno koristiti Oronazol πampon? - S obzirom na to da se aktivni sastojak ketokonazol taloæi u koæi i kosi, djeluje i do tri dana nakon pranja kose. Zato u lijeËenju prhuti Oronazol πampon treba upotrebljavati dva puta tjedno, a u prevenciji ponovnog nastanka jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. U meuvremenu je vaæno koristiti blage πampone za pranje kose.

Na zaboravite! Prhut je medicinski problem koji treba lijeËiti - najprije medicinskim πamponom protiv prhuti, a u teæim sluËajevima svakako valja potraæiti savjet dermatologa. Kad se jednom pojavi, prhut se obiËno vraÊa i nakon lijeËenja. Razlog je tome veÊ spomenuta gljiva Pityrosporum ovale, koju je kao prirodnog stanovnika koæe gotovo nemoguÊe potpuno iskorijeniti. Zato treba pokuπati utjecati na Ëimbenike koji pogoduju njezinu pojaËanom razmnoæavanju i pojavi simptoma, a ako to ne pomaæe, treba odabrati kvalitetan preparat protiv prhuti i redovito ga koristiti.

Oronazol πampon

za sjajnu i leprπavu kosu bez prhuti

Znanstvenici upozoravaju... Izvor: JAMA, 19. lipnja 2002.

Istraæivanja su pokazala neospornu vrijednost vitamina i minerala u obrani od akutnih infekcija i prevenciji kroniËnih bolesti U novije vrijeme specifiËna oboljenja vezana uz nedostatak vitamina kao πto su beri-beri, skorbut ili pelagra (manjak vitamina C, B1 i B2) gotovo su nepoznata. No, ponovno je u srediπtu istraæivanja nedovoljan unos nekih mikronutrijenata. »injenice, naime, upozoravaju kako je manjak vitamina jedan od Ëimbenika rizika za razvoj kroniËnih oboljenja poput osteoporoze, srËano-æilnog sustava, tumora... Studija pod nazivom Retrospective cohort study pokazala je da niske koncentracije folne kiseline moæemo direktno povezati s poveÊanim rizikom oboljenja srËano-æilnog sustava, a druga, pak, studija donosi da se pri reæimu poveÊana unosa folata i vitamina B6 smanjio rizik od tih oboljenja. Uz to, promatrana skupina ljudi koja je uzimala multivitaminski dodatak prehrani s folnom kiselinom (napomena: tijekom 10 do 15 godina) manje je obolijevala od raka debelog crijeva. Zanimljiva studija provedena s vitaminom E govori o njegovu pozitivnom djelovanju u prevenciji oboljenja prostate u muπkaraca, na26 VA©E ZDRAVLJE #40

roËito puπaËa. A statistike govore da uËestalost oboljenja prostate u muπkaraca starih 80 godina iznosi oko 90 posto. I u starijoj æivotnoj dobi pokazalo se korisnim koristiti preparate koji sadræe kalcij i vitamin D, jer poveÊavaju gustoÊu i kvalitetu kostiju, Ëime bitno poboljπavaju kvalitetu æivota. Neke populacijske skupine posebno su osjetljive na eventualni manjak vitamina. Primjerice, starije su osobe riziËna skupina za manjak vitamina B12 i vitamina D, osobe koje konzumiraju alkohol pojaËano gube vitamine B skupine, a osobe na bolniËkom lijeËenju izloæene su riziku manjka folata i vitamina topivih u vodi. I trudnoÊa poveÊava normalne potrebe za vitaminima i mineralima. Osim za prevenciju kroniËnih bolesti, vitamine i minerale u ovo je vrijeme uËestalih bakterijskih i virusnih infekcija (prehlade, viroze, gripa...) izuzetno vaæno dodatno unositi kao pomoÊ u obrani organizma od akutnih infekcija, kao i za ublaæavanje simptoma veÊ razvijene bolesti.

LijeËnici buduÊnosti kod svojih pacijenata svakako bi trebali: • Uzimati u obzir naviku uzimanja vitaminskih dodataka. • Savjetovati pacijente, naroËito u sluËaju posebnih potreba kao πto su adolescencija, trudnoÊa, dojenje, starija æivotna dob. • Naglasiti potrebu paæljiva uzimanju navedenih preparata (dakle, prema uputi). Nikako nije uputno prekoraËivati preporuËenu koliËinu, jer se mogu javiti ozbiljne posljedice (npr. vitamin A u trudnoÊi ili prekomjerno konzumiranje vitamina topivih u mastima bez obzira na æivotnu dob). Mislite li i vi da se pravilno hranite? Jeste li sigurni? Naime, istraæivanja su pokazala kako samo oko 20 do 30 posto populacije unosi optimalne koliËine vitamina i minerala. Savjet o pravilnu unosu mikronutrijenata najbolje je potraæiti kod struËnjaka, lijeËnika ili ljekarnika, jer mikronutrijenti nisu samo pomodni hit! Znanost sve viπe potvruje njihova pojedinaËna djelovanja, odnosno djelovanja u kombinaciji. U svakom sluËaju, potrebno je pridræavati se sigurnih i preporuËenih koliËina, jer su multivitaminski pripravci ozbiljan dodatak svakodnevnoj prehrani! Ako se pridræavamo preporuËenih doza, moæemo biti sigurni da Êe nam paæljivo odabran pripravak, koji sadræi uravnoteæenu i na znanstvenoj osnovi utvrenu koliËinu vitamina i minerala, pruæiti ono najbolje za zaπtitu zdravlja i oËuvanje vitalnosti.

McKenzie koncept

terapijski i autoterapijski pristup Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/ 617 12 74

Ova se metoda razlikuje od drugih i

zato πto je primarno lijeËenje aktivno samoizljeËenje, a ne samo pasivna intervencija terapeuta

McKenzie koncept podrazumijeva dijagnostiËke i terapijske tehnike koje se koriste kod mehaniËki uzrokovanih funkcionalnih smetnji vratne, prsne i slabinske kraljeænice. McKenzie metoda manualna je tehnika Ëiji je tvorac Robin McKenzie, fizioterapeut i manualni terapeut s Novog Zelanda. KoristeÊi se znanjem i iskustvom iz raznih manualnih tehnika, on je doπao do odreenih spoznaja na kojima je izgraena tehnika McKenzie koncepta. U ustanovi Medeor ta se metoda primjenjuje od njezina poËetka (1998. godine) i poluËuje jako dobre rezultate.

32 VA©E ZDRAVLJE #40

Kriæobolja - bolest civilizacije Mnogi pate od raznih tegoba koje se mogu dovesti u vezu s kraljeænicom. Prema nekim statistiËkim podacima, Ëak je 90 posto stanovniπtva najmanje jednom u æivotu bolovalo od kriæobolje. S obzirom na njezinu uËestalost i eksplozivan porast problema u 20. stoljeÊu u zemljama zapadnog svijeta, neki je s pravom na-

Iako je tendencija izljeËenja bolova u leima velika, akutna bol u kraljeænici Ëesto se ponavlja

zivaju epidemijom stoljeÊa ili boleπÊu civilizacije. Dovodi se u vezu s naËinom i tempom æivota i rada, jer ljudi sve viπe vremena provode na poslu, u veÊini sluËajeva s kraljeænicom u nepravilnim poloæajima, πto rezultira nepravilnom posturom i dræanjem te bolovima u tom segmentu kraljeænice kao krajnjem rezultatu. Zbog invaliditeta uzrokovanog boli u kriæima, u SAD-u su izmeu 1971. i 1986. godine troπkovi porasli za 168 posto. Direktni godiπnji troπkovi u medicini za 1990. iznosili su do 24 milijarde dolara, a indirektni uzrokovani izostancima s radnog mjesta, plaÊenim bolovanjima i prijevremenim umirovljenjem procjenjuju se na 50 do 100 milijardi dolara.

PoremeÊaj funkcije u podlozi simptoma S kraljeænicom povezane tegobe uglavnom se svode na bolove u slabinskom (kriæa) i vratnom dijelu, a neπto manje u prsnom dijelu kraljeænice. Bolovi su Ëesto praÊeni napetim i bolnim miπiÊima i smanjenom pokretljivoπÊu zglobova. TeπkoÊe mogu biti izraæene prilikom hodanja, stajanja, sjedenja, ustajanja, izlaska iz auta, vezanja cipela, oblaËenja Ëarapa, jutarnjeg pranja zubi... Kod vratnih problema simptomi su obiËno isprovocirani dugotrajnim sjedenjem i odraæavaju se napetoπÊu ili

FIZIKALNA TERAPIJA

Velik doprinos rjeπavanju bolnih sindroma kraljeænice McKenzie konceptom predstavljaju πto ranija intervencija i aktivno sudjelovanje pacijenta tijekom terapije bolovima u miπiÊima vrata, smanjenom i/ili bolnom pokretljivoπÊu, oteæanim dræanjem glave, pritiskom u dijelu zatiljka, nerijetko s glavoboljom, muËninom, iskrenjem pred oËima, πumovima u uπima. NespecifiËni bolovi u leima pokazuju tipiËnu kliniËku sliku i odreene simptome, ali kod 80 do 90 posto pacijenata ni najmodernijom se dijagnostiËkom tehnologijom ne moæe utvrditi specifiËna dijagnoza. Takvi sluËajevi tijekom kontrolnoga preglednog McKenzie protokola navode na mehaniËku dijagnozu i odgovarajuÊi plan lijeËenja. Iako je tendencija izljeËenja bolova u leima velika, akutna bol u kraljeænici Ëesto se ponavlja, a Ëak kod 15 posto pacijenata bolovi u kriæima vremenom dobivaju kroniËni karakter. Zato je vaæno istaknuti kako cilj koncepta nije samo lijeËenje aktualne epizode nego i sprjeËavanje ponovne pojave boli i prelaska u kroniËni oblik.

©to nam pruæa McKenzie koncept Pri prvom dolasku pacijenta provodi se McKenzie test kako bi se postigla πto preciznija procjena u kojem je segmentu i kojem smjeru doπlo do mehaniËki uzrokovane kriæobolje. Pregled pacijenta po McKenzie konceptu podrazumijeva subjektivni i objektivni dio, koji nam daju uvid u patoloπko stanje i pomaæu u daljnjem planiranju terapije. Kod dinamiËkog pregleda s ponavljanim pokretima (slika 1) Ëesto se pokazuje prevladavajuÊi smjer u

kojem pacijenti mogu djelovati na svoje simptome u smislu autoterapije. Pacijent dobiva potpune informacije o mehaniËkoj dijagnozi i Ëimbenicima koji utjeËu na nju. ©to je pacijent bolje educiran, bolja je njegova suradnja tijekom terapije, πto je vrlo bitno za krajnji ishod. Ova metoda razlikuje se od drugih i zato πto je primarno lijeËenje aktivno samoizljeËenje, a ne samo pasivna intervencija terapeuta. Tijekom pregleda koriste se poloæaji i pokreti kojima pacijent moæe utjecati na svoje simptome. Redovita svakodnevna primjena samotretmana (slika 2) trebala bi pacijentu omoguÊiti kontrolu smetnji, a samim time i djelomiËnu neovisnost od terapeuta. Velik doprinos rjeπavanju bolnih sindroma kraljeænice McKenzie konceptom predstavljaju πto ranija intervencija i aktivno sudjelovanje pacijenta tijekom terapije, a uloga je terapeuta da pacijenta educira o pravilnim poloæajima pri stajanju, sjedenju i leæanju te ga nauËi pravilno izvoditi vjeæbe i motivira za njihovo svakodnevno prakticiranje. McKenzie metodu treba shvatiti kao spoj manualnog tretmana i aktivnog sudjelovanja pacijenta po prethodno primljenim uputama fizioterapeuta, odnosno McKenzie terapeuta (slika 3). Cilj je ove metode smanjenje ili potpuno uklanjanje tegoba i boli te poveÊanje mobilnosti kraljeænice i jaËanje pripadajuÊe muskulature (slika 4). Prepoznavanje navedenih bolnih stanja zahtijeva πto raniji rehabilitacijski tretman McKenzie manualnom metodom. Razlog je tome πto je u sluËaju mehaniËki uzrokovanih bolova u kraljeænici moguÊe prevenirati napredovanje bolnog stanja, sprijeËiti eventualnu potrebu za operativnim zahvatom, umanjiti ili eliminirati bolove te educirati pacijente u poduzimanju odreenih mjera pri svakodnevnim aktivnostima.

1 DinamiËki pregled

2 Autoterapija

3 Suradnja fizioterapeuta i pacijenta

4 PoveÊanje mobilnosti kraljeænice

#40 VA©E ZDRAVLJE 33

Uvjerljiv dvojac protiv simptoma prehlade U kombinaciji s vitaminom C kliniËke su koristi acetilsalicilne kiseline jasne, posebno u prehlaenih bolesnika Dresden - Aspirin® plus C uËinkovit je lijek protiv upale grla i drugih simptoma prehlade, a bolesnici ga dobro podnose. Profesor Ronald Eccles, direktor Centra za razvoj lijekova protiv prehlade na sveuËiliπtu u Cardiffu, kliniËki je potvrdio pozitivan uËinak acetilsalicilne kiseline, djelatne tvari lijeka Aspirin® pri toj indikaciji. Profesor Eccles, struËnjak za kaπalj, prehladu i upalu grla, s farmaceutskom tvrtkom Bayer HealthCare prouËavao je uËinke lijeka Aspirin® plus C na 272 pacijenta. Svi su imali upalu grla, glavobolju, bolove u udovima, zaËepljen nos ili suhi kaπalj, osjeÊali su umor. Sudionici istraæivanja dobili su po dvije πumeÊe tablete rastopljene u vodi - jedna skupina bolesnika dobila je Aspirin® plus C, a druga placebo. Rezultat je bio nedvojben: Aspirin® plus C i do πest sati ublaæava upalu grla koja prati prehladu, glavobolju i bolove u miπiÊima. Ni kod jednog bolesnika nisu se pojavile ozbiljne nuspojave. Aspirin® moæe pomoÊi Ëak i ljudima s teπkom prehladom koju prati poviπena tjelesna temperatura. Novo kliniËko istraæivanje pokazalo je da acetilsalicilna kiselina sniæava i poviπenu tjelesnu temperaturu. „To znaËi da Aspirin® nije samo jedan od vodeÊih analgetika nego se upotrebljava i

za sniæavanje poviπene tjelesne temperature”, komentirao je profesor Claus Bachert, direktor Odjela za bolesti uha, grla i nosa pri sveuËiliπtu u Ghentu, Belgija. U istraæivanju su sudjelovala 392 bolesnika s tjelesnom temperaturom najmanje 38,5ºC. I Aspirin® i paracetamol testirani su u dvije razliËite doze. Poviπena tjelesna temperatura poËela se sniæavati veÊ 30 minuta nakon uzimanja jedne ili druge djelatne tvari, a djelovale su do Ëetiri sata. Usporedba s paracetamolom bila je i glavna tema istraæivanja na ameriËkom sveuËiliπtu Standford. Profesor James F. Fries i dr. Bonnie Bruce usporeivali su najËeπÊe upotrebljavane bezreceptne analgetike. Profesor Fries je istaknuo: „ZakljuËili smo da veÊina ljudi jednako dobro podnosi lijekove Ëije su djelatne tvari acetilsalicilna kiselina, paracetamol i ibuprofen. Meu tim lijekovima postoje male razlike ako ih se ne uzima u kombinaciji s drugim”. U kombinaciji s vitaminom C kliniËke su koristi acetilsalicilne kiseline jasne, posebno u prehlaenih bolesnika. Aspirin® plus C ublaæava simptome i pospjeπuje oporavak zbog svoga antioksidacijskog djelovanja, tj. zaπtite od πtetnih slobodnih radikala uz istodobno jaËanje stanica imunoloπkog sustava. Posljednja istraæivanja pokazala su da djelatna tvar lijeka Aspirin® moæe smanjiti oksidativni stres, a time i oπteÊenje krvnih æila i drugih tjelesnih tkiva. Vitamin C ima isti uËinak. Profesor Henning Schröder iz farmaceutskog odjela sveuËiliπta Halle-Wittenberg objaπnjava: „»ini se vjerojatnim da se acetilsalicilna kiselina i vitamin C meusobno dopunjuju, tj. poveÊavaju uËinak. Upravo to tijekom lijeËenja prehlade omoguÊuje bolje preæivljavanje makrofaga, stanica koje aktiviraju obrambeni mehanizam protiv stranih tijela. Time se skraÊuje trajanje simptoma prehlade i umanjuje njihova ozbiljnost”.

Aspirin® plus C prodaje se u pakiranjima po 10 i 20 πumeÊih tableta. Moæe se kupiti u ljekarnama bez lijeËniËkog recepta. 34 VA©E ZDRAVLJE #40

ZDRAV ÆIVOT U MERCATORU!

Projekt 5 na dan nastao je prije desetak godina u Americi i Kanadi na inicijativu niza državnih i struËnih organizacija. Godine 2000. prihvatila ga je EU, a Hrvatska se prikljuËila 2003. Mercatorovim projektom 5 na dan obojimo život .

da u svaki obrok ukljuËite voÊe ili povrÊe, i to barem 400

Sezona gripe i skori dolazak proljeÊa potaknuli su nas na oživljavanje ove akcije promicanja zdrave prehrane temeljene na poveÊanoj konzumaciji voÊa i povrÊa u pet razliËitih boja (plavo-ljubiËasta, zelena, bijela, žuto-naranËasta i crvena). Fitospojevi, koji voÊu i povrÊu daju boju, uglavnom su antioksidansi, koji stabiliziraju slobodne radikale, odgovorne za razvoj nekih bolesti i starenje.

vaπi svakidašnji jelovnici postat Êe raznovrsniji, a prehrambene

Pravilnim unosom voÊa i povrÊa smanjujete rizik obolijevanja od srËanih i bolesti krvnih žila, karcinoma jajnika, prostate i mnogih drugih. Dnevno se preporuËa uzimanje pet obroka zajutrak, doruËak, ruËak, uæina i veËera. StruËnjaci savjetuju

najmlae. U suradnji s Oktal Pharmom za sve ostale Êe biti

OËekujemo vas s veseljem!

grama dnevno. Ovisno o vrsti, voÊe i povrÊe može se jesti sirovo, kuhano, iscijeeno u sok, prethodno pripremljeno ili konzervirano i osušeno. Uz malo mašte, njihovom kombinacijom navike kvalitetnije.

Od 15. veljaËe do 15. oæujka , uz posebne cijene voÊa i povrÊa, u Mercatorovim centrima Zagreb, Split,

Pula i Osijek održat Êe se niz edukativnih radionica za organizirane akcije mjerenja glukoze u krvi, edukacije o vaænosti mikronutrijenata u svakodnevnoj prehrani, degustacije vitamina i minerala, radionice i brojne druge promotivne aktivnosti.

Intervju:

Branimir Vlajo, Olympus d.o.o.

Kapsularni endoskopi Razgovarala: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Tehnoloπka inovacija na podruËju endoskopije probavnog sustava

Na nedavno odræanome tehnoloπkom sajmu Olympusa u Tokiju javnosti je predstavljena endoskopska kapsula kojom Êe se moÊi provoditi dijagnostika svih dijelova probavnog sustava. O tome razgovaramo s Branimirom Vlajom, direktorom Olympusa d.o.o. Zagreb, nadleænim za træiπte Adriatic regije.

38 VA©E ZDRAVLJE #40

O tokijskom tehnoloπkom sajmu ove smo godine Ëuli prvi put, i to zahvaljujuÊi televizijskom programu. Korporacija Olympus, koja je ove godine obiljeæila 85. obljetnicu, sajam organizira svakih pet godina. Na njemu znanstvenu javnost i industriju upoznaje s aktivnostima svoga znastveno-istraæivaËkog tima, ne samo s

gotovim rjeπenjima nego i odreenim projektima koji su u procesu razrade. VeÊina tih projekata planira se u suradnji s brojnim drugim istraæivaËkim timovima u Japanu, pa ova manifestacija izlazi iz okvira jedne kompanije i poprima nacionalno znaËenje. Jedna od najintrigantnijih tehnologija prikazanih u Tokiju potkraj studenoga 2004., istodobno i najbliæa πirokoj primjeni, jest endoskopska kapsula.

Moæete li objasniti vaænost endoskopske kapsule i njezin utjecaj na medicinu? Prije nego πto objasnim njezin znaËaj, moram istaknuti kako je na podruËuju endoskopa za probavni sustav Olympus razvijao razliËite fiberskope i videoskope joπ od pojave

PITALI SMO

prve praktiËne gastrokamere 1950. godine. Jedan od posljednjih, iznimno tankih videoendoskopa daje visoku definiciju promatranja, drugi ima cijev vanjskog promjera samo pet milimetara. Olympus je pripremio i πirok raspon dodatne opreme za endoterapiju, ukljuËujuÊi ureaje za zaustavljanje krvarenja, uklanjanje polipa i sluzavih membrana te uklanjanje stranih tijela uz minimalan zahvat. Sve to medicinskim je ustanovama omoguÊilo veÊu uËinkovitost te pridonijelo poboljπanju kvalitete æivota pacijenata. Endoskopi za probavni sustav danas su priznati kao jedini medicinski ureaji koji simultano omoguÊuju promatranje, dijagnozu (uzimanje uzoraka tkiva) i tretman (lijeËenje), a koriste se u medicinskim ustanovama diljem Europe i svijeta. Endoskopske kapsule razlikuju se od konvencionalnih endoskopa po tome πto se ne umeÊe cijev nego endoskop ima oblik kapsule koja se lako proguta i ne zahtijeva lokalnu anesteziju grla. Nakon πto se proguta, kapsula „putuje” probavnim sustavom pomoÊu peristaltiËkoga gibanja æeluca i crijeva, pri Ëemu endoskopska kapsula snima unutraπnjost probavnog sustava i emitira snimku na vanjskom

ureaju. U svakom sluËaju, ova metoda pregleda pacijentu bi trebala olakπati æivot. Olympus je godinama razvijao funkcionalnost endoskopskih kapsula s ciljem da se πto viπe pribliæe funkcionalnosti konvencionalnih endoskopa. Tehnologije razvijene u posljednje vrijeme kljuËne su za buduÊi razvoj endoskopskih kapsula. To ukljuËuje tehnologije koje omoguÊuju potpunu kontrolu endoskopske kapsule, tako da se ona pribliæi πto je moguÊe viπe dijelu tijela koji treba pregledati, ali i da omoguÊi pogled na dijelove koji se nalaze u sjeni. Druge tehnologije uklanjaju potrebu za baterijama unutar endoskopske kapsule tako πto koriste elektriËnu energiju izvan tijela te omoguÊuju izravnu primjenu lijeka na zahvaÊenom podruËju, kao i uzimanje primjerka tkiva za analizu i dijagnostiku.

Iz ovoga πto ste upravo rekli razabire se da je zapravo posrijedi viπe tehnologija odnosno tehnoloπkih rjeπenja. O Ëemu je zapravo rijeË? Da, to bismo mogli pojednostavljeno prikazati u nekoliko kljuËnih rjeπenja koja Êe se postupno primjenjivati. Primjenom svakoga no-

vog rjeπenja moguÊnosti endoskopske kapsule bit Êe veÊe. Pojednostavljen prikaz tih koraka nalazi se u tablici.

Spomenuli ste da je ova tehnologija najbliæa redovitoj primjeni. Kada? Potkraj 2004. poËela su kliniËka ispitivanja osnovnog modula - pasivne endoskopske kapsule. OËekivanja Olympusa su da komercijalna primjena poËne do kraja godine. Realno gledano, to znaËi da bismo je na naπem træiπtu mogli oËekivati sljedeÊe godine, pri Ëemu moram istaknuti da smo sva nova rjeπenja i mi uvodili na træiπte istodobno s cijelom Europom. Ova prva faza bit Êe osobito zanimljiva za pretrage tankog crijeva koje je najteæe dosegnuti endoskopom, a pretraga kroz usta zbog duæine endoskopa (oko 2,5 m ) posebno je neugodna. Uvoenje daljnjih tehnoloπkih koraka poveÊat Êe podruËje primjenjivosti na cijeli probavni sustav i konaËno omoguÊiti ne samo dijagnostiËke nego i terapeutske postupke. Meutim, klasiËna endoskopija, ako je tako veÊ sada smijemo nazvati, ostat Êe vaæna, u nekim metodama Ëak i nezamjenjiva tehnologija te Êe se i dalje kontinuirano razvijati.

KljuËna rjeπenja u postupnoj primjeni (1) Tehnologija endoskopske kapsule (pasivna kapsula)

kompaktna tehnologija, tehnologija male potroπnje energije, vizualna tehnologija, tehnologija beæiËnog prijenosa

(2) Sustav za navoenje kapsule

slobodno navodi kapsulu kroz probavni sustav

(3) Sustav za beæiËni prijenos energije

otklanja ovisnost o ograniËenom vremenu operabilnosti i koliËini energije

(4) Sustav za davanje lijeka

daje lijek direktno u zahvaÊeno podruËje

(5) Tehnologija za prikupljanje tjelesnih tekuÊina

prikuplja tjelesne tekuÊine za dijagnozu i analizu

(6) Samopokretna kapsula

slobodno kretanje (kapsule) kroz probavni sustav

(7) UltrazvuËna kapsula

ultrazvuËno skeniranje (pregled) u tijelu

#40 VA©E ZDRAVLJE 39

Zaπto je dobro prati ruke? Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Pranje ruku vrlo je uËinkovita

strategija brige o vlastitom zdravlju i obrane od mnogih bolesti Redovito pranje ruku higijenska je navika koju smo trebali usvojiti joπ u vrlo ranom djetinjstvu. Nedavna istraæivanja AmeriËkog udruæenja mikrobiologa, meutim, pokazuju poraznu Ëinjenicu da treÊina populacije, Ëak i u vrlo urbanim sredinama, ne pere ruke nakon koriπtenja javnog zahoda. No, problem se ne odnosi samo na uporabu javnog toaleta. Tijekom dana se na rukama nakupljaju mikroorganizmi iz razliËitih izvora - izravnog kontakta s drugim ljudima, kuÊnim ljubimcima i razliËitim povrπinama (kvake od vrata, telefonske sluπalice, novac - zamislite samo koliko ruku proe jedna novËanica...). Ako se ruke ne peru dovoljno Ëesto, mikroorganizme koje usput pokupimo moæemo unijeti u tijelo dodirivanjem oËiju, nosa, usta ili svjeæe ranice te se tako inficirati. RazliËitim aktivnostima, poput odræavanja osobne higijene, pripre40 VA©E ZDRAVLJE #40

manja hrane i ËiπÊenja kuÊe, nagomilavaju se bakterije i virusi na prstima i dlanovima ruku. Ti neæeljeni pratioci ljudskih aktivnosti æive i razmnoæavaju se na povrπini koæe i povrπinama koje dotiËemo tijekom dana. Virusi mogu æivjeti satima, nekad i dulje, na mnogim predmetima koje svakodnevno dodirujemo. Svaka sljedeÊa osoba koja dodirne kontaminirane predmete ili povrπine izloæena je veÊem riziku prijenosa tih mikroorganizama na svoje ruke, ali i na druge osobe. Dr. Julie Gerberding, ravnateljica Centra za kontrolu infekcija u Atlanti, nedavno je izjavila: „Ruke su najvaænije sredstvo preko kojeg mikroorganizmi prelaze s jedne osobe na drugu”.

Mikroorganizmi u pripravnosti Treba znati da su neki mikroorganizmi uobiËajeni, svakodnevni stanovnici naπe koæe. Oni predsta-

vljaju tzv. rezidentnu mikrofloru koju nije moguÊe potpuno ukloniti s koæe. Broj i vrsta rezidentne flore razlikuje se od osobe do osobe, ali i dijela tijela na kojem se nalazi. Mnogi od tih mikroorganizama nisu patogeni, πtoviπe, prisustvo nekih od njih na koæi Ëak pomaæe u zaπtiti od patogenih mikroorganizama koji mogu izazvati razliËite bolesti. Drugu grupu predstavljaju tranzitorni mikroorganizmi koji normalno ne æive na naπoj koæi nego se na njoj nakupljaju putem izravna kontakta ili zraka. To mogu biti bakterije, gljive, virusi ili paraziti. Oni dovode do poremeÊaja rezidentne mikroflore, infekcije i razliËitih bolesti. PodruËja ispod nokta i izmeu prstiju na rukama idealna su mjesta za njihov razvoj i razmnoæavanje, tu je njihov broj najveÊi i odatle ih je najteæe ukloniti. Dugi nokti mogu biti lijepi, ali ako nisu praÊeni odgovarajuÊim higijenskim navikama, potencijalno su opasan izvor zaraze. Zato joπ jednom treba istaknuti da se redovitim i pravilnim pranjem ruku broj mikroorganizama moæe smanjiti od 100 do 1000 puta.

Bolesti neËistih ruku Mnoge zarazne bolesti poput gripe, prehlade, meningitisa ili infektivnog proljeva Ëesto se prenose s osobe na osobu neËistim rukama. U SAD-u su nedavno objavljeni rezultati istraæivanja koji upuÊuju na to da odrasli ljudi prosjeËno imaju prehladu dva puta godiπnje, a djeca neko-

Ruke treba prati uvijek... PRIJE • obroka ili uæine • pripremanja hrane • stavljanja i skidanja leÊa • svake aktivnosti koja ukljuËuje dodirivanje usta, oËiju, nosa...

POSLIJE • koriπtenja toaleta • brisanja nosa • kaπljanja ili kihanja • posjeta bolesnoj osobi • iznoπenja smeÊa • mijenjanja pelena ili higijenskih uloæaka liko puta viπe. S obzirom na to da ne postoji lijek protiv prehlade, nego je lijeËenje simptomatsko, tj. djeluje se na ublaæavanje simptoma, pranje ruku predstavlja jedan od naËina obrane od virusa, najËeπÊeg uzroËnika. Nadalje, smatra se da je uzrok 1/4 alimentarnih infekcija upravo nedovoljna higijena ruku. Pranje ruku najvaænija je mjera u prevenciji i zaustavljanju prijenosa hepatitisa A, ali i drugih bolesti probavnog sustava. Iz svega proizlazi kako je redovito pranje vrlo uËinkovita strategija brige o vlastitom zdravlju i obrane od mnogih bolesti.

Prati redovito i pravilno Pranje ruku vrlo je jednostavna navika koja zahtijeva minimalnu obuku i ne treba posebnu opremu. Istodobno predstavlja jedan od najboljih naËina zaπtite naπeg i zdravlja ljudi s kojima smo u svakodnevnom kontaktu. S pojavom bakterija otpornih na djelovanje antibiotika vaænost pranja ruku postaje joπ veÊa. Iznimno je vaæno ruke prati redovito i pravilno, s tim da ih moæemo prati na razliËite naËine, a da uvijek postignemo isti uËinak, tj. uklanjanje neËistoÊe i smanjivanje broja mikroorganizama. Nije nuæno da sapun bude antibakterijski. Uporaba papirnatih ruËnika poæeljna je na svim javnim mjestima. Ako si takav ne moæete priuπtiti u kuÊi, dobar je i pamuËni, ali pod uvjetom da ga ni sa kim ne dijelite. PamuËne ruËnike treba ËeπÊe mijenjati i redovito prati, jer mogu postati pravo sijelo mikroorganizama. Za brisanje lica treba imati poseban ruËnik koji se ne koristi za ostale dijelove tijela.

Pravilno i redovito pranje ruku - zalog vaπeg zdravlja • namoËite ruke pod mlazom tekuÊe (po moguÊnosti tople) vode • nasapunajte ruke • dobro istrljajte dlan, nadlanice i podruËja izmeu prstiju i ispod nokata • Ëinite to 20 do 30 sekundi • isperite ruke pod mlazom tekuÊe vode • osuπite ruke ruËnikom (papirnatim ili pamuËnim) • nakon pranja ruke namaæite losionom ili kremom πto Êe vaπoj koæi vratiti zaπtitni sloj koji se uklanja Ëestim pranjem

VoÊnim kiselinama do svjeæijeg izgleda Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Od povijesnih Ëinjenica do danaπnjih spoznaja

Izgled koæe nakon jedne kure

znatno je poboljπan, blistava je

i zategnuta, vraÊa joj se prirodna boja, oæiljci i mrlje puno su bljei Svako godiπnje doba pred koæu postavlja specifiËne zahtjeve, kao πto se i potrebe koæe mijenjaju ovisno o njima. Temperaturne promjene (toplo-hladno), vjetar, kiπa, snijeg, naroËito zimi, uvelike utjeËu na obrambeni status koæe. Naruπava se njezina ravnoteæa, pojaËava osjetljivost i smanjuje otpornost prema unutarnjim

42 VA©E ZDRAVLJE #40

i vanjskim Ëimbenicima. Zanemarimo li ove Ëinjenice, i k tome upotrijebimo neprimjerene proizvode ili neodgovarajuÊe tretmane, koæa Êe vrlo brzo izgubiti sjaj i vitalnost. To je znak da moramo neπto poduzeti. Jesen, zima i proljeÊe idealno su vrijeme za obnavljajuÊe, regenerativne tretmane, a takav je i tretman voÊnim kiselinama.

VoÊne kiseline ili alfa-hidroksi kiseline vrlo uËinkovito djeluju na razliËite nedostatke na koæi. Njihovo blagotvorno djelovanje bilo je poznato joπ u doba Kleopatre koja se kupala u kiselom mlijeku, a stare Rimljanke su za njegu koæe koristile talog koji ostaje nakon vrenja vina. Naπe bake su po koæi trljale limun i tako izbljeivale mrlje po licu i rukama. Ove kiseline nalazimo u prirodi, u supstancijama voÊa, kiselom mlijeku i πeÊernoj trsci. Najpoznatije su glikolna, mlijeËna i vinska, a u novije vrijeme u ovu grupu ubrajaju se i limunska i salicilna kiselina. Stupanj njihove uËinkovitosti ovisi o sastavu kiseline, koncentraciji, pH vrijednosti proizvoda, kao i o pravilnoj i struËnoj uporabi. Ovisno o proizvoaËu, koncentracije kiselina u profesionalnim tretmanima kreÊu se od 20 do 70 posto, a u preparatima za kuÊnu uporabu od osam do 10 posto.

KOZMETOLOGIJA

Viπestruko i blagotvorno djelovanje • imaju keratolitiËko djelovanje, tj. pospjeπuju ljuπtenje i odstranjivanje odumrlih stanica epiderme (povrπinskog sloja koæe) • stimuliraju obnavljanje i regeneraciju koæe • dehidriranoj (isuπenoj) koæi vraÊaju vlaænost i vitalnost • uklanjaju sitne, povrπinske bore i smanjuju duboke • izbljeuju pigmentacijske mrlje i oæiljke od akni • kod masne i neËiste koæe Ëiste i smanjuju proπirene pore te dovode do opÊeg poboljπanja tena i smanjenja moguÊnosti ponovnih upala

O tretmanu... Tretmani voÊnim kiselinama izvode se u kurama od πest do 10, s tim da se dolazi jednom do dva puta tjedno: • koæa se najprije oËisti od πminke, a potom se dodatno odmaπÊuje specijalnim pre-peel preparatom • voÊne kiseline nanose se vrlo precizno mekanim kistiÊem, izbjegavajuÊi podruËje neposredno u blizini oËiju i usana • tijekom djelovanja kiselina potreban je nadzor struËne osobe radi praÊenja reakcije koæe i eventualne pojave iritacije

• nakon tri do 10 minuta (ovisno o koncentraciji i specifikaciji odreenog proizvoaËa) kiselina se neutralizira posebnim, za to odreenim preparatom i dobro ispere vodom • potom se na koæu nanosi hidratantna maska koja osigurava dovoljno vlaænosti mladim stanicama koæe i πtiti je • tretman zavrπava nanoπenjem hranjive kreme s UV filtrom. Iako su rezultati primjene voÊnih kiselina vidljivi vrlo brzo nakon tretmana, svakako se preporuËuje nastaviti s kuÊnom njegom barem dva do tri mjeseca kako bi se koæa potpuno obnovila, a uËinak bio potpun. Za kuÊnu njegu takoer se koriste preparati s voÊnim kiselinama, ali puno niæe koncentracije (od osam posto naviπe). Ono πto je znanstveno potvreno, a ujedno je i naπe iskustvo u praksi, jest da preparati za kuÊnu njegu ne smiju imati suviπe niske koncentracije, primjerice jedan posto i niæe, jer imaju suprotan uËinak od onoga koji æelimo postiÊi. Naime, male koncentracije omekπaju koæu samo povrπinski, ljuπtenje je vrlo slabo ili gotovo nemoguÊe jer su stanice koæe slijepljene jedna uz drugu, πto na kraju rezultira naglim pogorπanjem tena s velikim brojem malih, ali tvrdih bubuljica. Puno snaænije djelovanje na regeneraciju koæe i kolagenih vlakana

voÊne kiseline imaju u kombinaciji s vitaminom C. Stoga se preporuËa takve tretmane provoditi naizmjeniËno s dolascima klijenta na tretmane voÊnim kiselinama. Najbolji uËinak daju kombinacije odreenih kiselina, primjerice preparati koji sadræe glikolnu, mlijeËnu i salicilnu kiselinu u jednom proizvodu.

O Ëemu treba voditi raËuna - VeÊe koncentracije AHA kiselina, niæeg pH, izazivaju i jaËe ljuπtenje πto dovodi do intenzivnijeg obnavljanja koæe, ali mogu izazvati i jaËu iritaciju koæe. Za vrijeme uporabe preparata i provoenja tretmana treba izbjegavati izlaganje suncu jer je poveÊana fotosenzibilnost (osjetljivost na sunce) koæe. Ako se koriste preparati s UV filtrima, ne treba ih prekidati.

Stanje nakon... - Izgled koæe nakon jedne kure kiselinama znatno je poboljπan, koæa je blistava i zategnuta, vraÊa joj se prirodna ruæiËasta boja, oæiljci od akni i druge mrlje puno su bljei i manje vidljivi, bore su znatno pliÊe, a cijelo lice odiπe neobiËnom svjeæinom!

Preporuka - S obzirom na to da je ovo zimsko vrijeme idealno za primjenu voÊnih kiselina, preporuËam ih svima koji imaju odreene indikacije, a zbog njihova blagotvornog djelovanja i svima onima koji æele poboljπati opÊi izgled i stanje koæe.

#40 VA©E ZDRAVLJE 43

Kako nas odreuju krvne grupe?

Irena ©venda, dipl. nutricionist, Artha centar za nutricionizam i zdravlje, Vinogradski odvojak 10, Zagreb

O krvnoj grupi ovisi mnogo toga, pa i

naËin prehrane, doæivljavanja i reagiranja u razliËitim æivotnim situacijama

O krvnoj grupi znamo da svaka osoba moæe primiti krv samo iste krvne grupe. Znanje o krvnim grupama, meutim, mnogo je sloæenije, pa tako o njima, primjerice, ovisi i naπa prehrana, naËin na koji doæivljavamo i reagiramo u razliËitim æivotnim situacijama. Za prehranu i teoriju krvnih grupa veÊina je vjerojatno Ëula kad se na træiπtu pojavila knjiga 4 krvne grupe za 4 naËina prehrane autora dr. P.J. D’Adamo. Krvnu grupu naslijedili smo od svojih roditelja, roditelji od naπih djedova, πto seæe daleko u proπlost do naπih predaka. PomoÊu krvnih grupa pratio se tijek evolucije i kretanje puËanstva na zemlji.

Antigen - tvar koja nas razlikuje Do prije stotinjak godina transfuzija krvi bila je igra na sreÊu. Drugim

46 VA©E ZDRAVLJE #40

rijeËima, oni koji su imali sreÊe dobiti odgovarajuÊu krv preæivjeli su, a manje sretni zavrπavali su tragiËno. Postoje Ëetiri krvne grupe: 0, A, B i AB. Tvari koje ih meusobno razlikuju i prema kojima su dobile imena nazivaju se antigeni. To su male molekule na crvenim krvnim zrncima (eritrocitima) koje organizmu pomaæu u prepoznavanju stranih, za nas πtetnih tvari (antigena) πto mogu biti bakterije, virusi ili neki drugi mikroorganizmi. • Krvna grupa 0 - Krvna grupa prvih ljudi koja potjeËe iz naπe pradomovine Afrike. Stara je viπe od 50.000 godina, od pojave neandertalaca. BuduÊi da su bili sakupljaËi, pretpostavlja se da su se hranili samoniklim biljem, liËinkama i ostacima strvina u sirovom obliku. Kasnije, kako su razvili lovaËke vjeπine (pojava kro-

manjonaca), hranili su se uglavnom mesom divljaËi. Istrebljenjem velike divljaËi u Africi poËele su prve seobe u Aziju i Europu. Kako je 0 prva krvna grupa, nije bilo potrebe za razvojem antigena na druge krvne grupe, pa ih krvna grupa 0 ne posjeduje. Osoba krvne grupe 0 moæe dati krv svim osobama bilo koje krvne grupe, ali moæe primiti krv samo krvne grupe 0 buduÊi da Êe ostale krvne grupe sa svojim antigenima djelovati kao strane tvari. Kemijski gledano, krvna grupa 0 najjednostavnija je i sadræi samo πeÊer fukozu koja je osnova za sve ostale krvne grupe. Ona je danas najrasprostranjenija krvna grupa i nalazimo je po cijelom svijetu. GledajuÊi kroz povijest, prehrana osoba ove krvne grupe zasniva se na mesu, ribi, jajima i raznovrsnom povrÊu. • Krvna grupa A - Seobom ljudskog roda u potrazi za izvorima hrane novi æivotni okoliπ utjecao je na prilagodbu (izmjenu) probavnog i imunoloπkog sustava. Istrebljenjem velike divljaËi pojavila se potreba za uzgojem hrane. Zato je pojava krvne grupe A vezana uz poljoprivrednu, neolitsku revoluciju, kada se poËela sve viπe jesti hrana biljnog podrijetla (æitarice). Krvna grupa A uz fukozu sadræi i πeÊer N-acetil-galaktozamin koji pre-

NUTRICIONIZAM

dstavlja njezin antigen, pa moæe primati krv grupe 0 i A. Za osobe krvne grupe A moæe se reÊi da su pravi vegetarijanci, kojima πteti konzumiranje mesa i mlijeËnih proizvoda. Danas je postotak ljudi krvne grupe A najveÊi oko Mediterana, Jadranskog i Egejskog mora, u ©panjolskoj, Turskoj i na Balkanu. • Krvna grupa B - Razvila se izmeu 10 i 35 tisuÊa godina pr.n.e. na podruËjima Himalaja. Hladni predjeli uzrokovali su mutaciju i nastanak antigena koji je pruæio novu otpornost. Antigen na fukozi krvne grupe B je D-galaktozamin. Tadaπnji ljudi bili su pastiri nomadi koji su uzgajali stoku. Meutim, kako su se selili, razvili su poljoprivredu i izrazito napredne sustave navodnjavanja i obrade zemlje. Prehrana se zasnivala na mesu, mlijeËnim proizvodima i æitaricama, te se za osobe krvne grupe B moæe reÊi da su svejedi. Narodi Dalekog istoka (Japan, Mongolija, Kina i dio Indije) predstavljaju najbrojniju skupinu grupe B. Seljenjem azijskih nomada na zapad krvna grupa B dospjela je u veÊem postotku i do Nijemaca i Austrijanaca. • Krvna grupa AB - Najmlaa je krvna grupa, nastala za barbarskih pohoda prije 1000 godina mijeπanjem kavkavskog stanovniπtva krvne grupe A i azijskog stanovniπtva krvne grupe B. Danas se nalazi u svega pet posto stanovniπtva. Uz fukozu kao osnovu, krvna grupa AB posjeduje antigen N-acetil-galaktozamin od krvne grupe A i D-galaktozamin od krvne grupe B. Tako je naslijedila otpornost obiju krvnih grupa, pa ima veÊu moguÊnost stvaranja specifiËnih antitijela protiv infekcija. Ne stvara antitijela protiv drugih krvnih grupa, pa moæe primati krv od svih grupa. Osobe ove krvne grupe manje su podloæne alergijama i autoimunim bolestima (artritis, upale i sl.), meutim ËeπÊe obolijevaju od

nekih vrsta raka. Prehrana za osobe ove krvne grupe negdje je izmeu A i B, jedu sve, i biljnu i mesnu hranu, a mlijeËne proizvode u manjoj koliËini od krvne grupe B.

Lektini - veza izmeu hrane i krvne grupe Lektini se nalaze u svakoj hrani, s razlikom πto pripadaju razliËitim vrstama i prisutni su u razliËitim koliËinama. U tijelu izazivaju imunoloπku reakciju, tj. stvaranje antitijela. Primjerice, lektini koji se nalaze u pπenici razliËiti su od onih u mlijeku, i mogu biti prikladne namirnice za odreenu krvnu grupu, ali ne i za drugu. S obzirom na to da lektini Ëesto mogu biti uzrok alergija, povezalo se i njihovo djelovanje na æivËani sustav. Tako se otkrilo da se, primjerice, hiperaktivnost ili shizofrenija mogu ublaæiti konzumiranjem odreene hrane. NajËeπÊi lektin koji moæe uzrokovati upale u tankom crijevu, osobito kod ljudi krvne grupe 0, je gluten, bjelanËevina iz pπenice. PovrÊe izrazito bogato lektinima, poput rajËice, krumpira i patlidæana, Ëesto uzrokuje artritis, pa se ne preporuËuje u veÊoj koliËini niti jednoj krvnoj grupi. Prisutnost lektina u organizmu moæe se mjeriti tzv. Indican skalom. Naime, kada se metaboliËki procesi u jetri i crijevima ne odvijaju pravilno, stvaraju se toksiËne tvari - indoli. Izbjegavanjem namirnica koje posjeduju za odreenu krvnu grupu toksiËne lektine, izbjegava se i stvaranje indola, odnosno kancerogenih tvari. Primjerice, nitrati su najtoksiËniji za ljude krvne grupe A, pa oni trebaju izbegavati konzerviranu i visoko preraenu hranu u kojoj se oni nalaze.

Mrπavljenje i tjelesna aktivnost

u zabrinjavajuÊem porastu. Prema teoriji krvnih grupa, izbjegavajuÊi namirnice koje sadræe za naπu krvnu grupu πtetne lektine, smanjujemo moguÊnost debljanja, odnosno konzumiranje neodgovarajuÊe hrane moæe voditi pretilosti. Tako, primjerice, krvna grupa 0 ima mnogo æeluËane kiseline i lako razgrauje bjelanËevine mesa, dok krvna grupa A, koja je siromaπnija æeluËanom kiselinom, neÊe tako uspjeπno metabolizirati meso, a viπak Êe se nakupljati u tijelu. Da bi odræale vitkost, osobe krvne grupe B trebaju jesti svu hranu, ukljuËujuÊi i mlijeko, koje u veÊoj koliËini moæe biti neprikladno za osobe ostalih krvnih grupa. Osobe razliËitih krvnih grupa razlikuju se i po konstitucijskoj izdræljivosti. Krvna grupa 0 konzumira „najteæu hranu”, pa joj je potrebna i najzahtjevnija tjelesna aktivnost (aerobika, borilaËke vjeπtine, trËanje na duge pruge). Za osobe krvne grupe A preporuËljiva je hrana iskljuËivo biljnog podrijetla, pa je i energija koju iskazuje drukËija (laganije vjeæbe, joga i tai chi). Hodanje, voænja biciklom, tenis i plivanje preporuke su za osobe krvne grupe B. Sportovi i prehrana koji odgovaraju krvnoj grupi AB su mjeπavina grupe A i B, znaËi od tai chia i vegetarijanske hrane do bicikla i mlijeËnih proizvoda. Teorija o krvnim grupama je mlada i pravu istinu doznat Êemo kroz godine koje slijede. U svakom sluËaju, treba pripaziti na visok unos masnoÊa s mesnom hranom u prehrani krvne grupe 0, a vegetarijanska prehrana za krvnu grupu A treba biti uravnoteæena kako ne bi doπlo do manjka vitamina B12 i nekih aminokiselina. Uza znanje o prehrani, osluπkivanje vlastitih potreba pomoÊi Êe nam da saËuvamo zdravlje.

Prejedanje je glavni uzrok pretilosti koja je u svjetskim razmjerima #40 VA©E ZDRAVLJE 47

NUTRICIONIZAM

TABELE: Hrana za odreene krvne grupe

ribe i morski plodovi

veÊina

meso

veÊina mesa, crveno meso, piletina, puretin

mlijeko i mlijeËni proizvodi

izbjegavati

æitarice

izbjegavati

povrÊe

artiËoka, bamija, blitva, brokula, buËa, Ëeπnjak, endivija, hren, kelj, koraba, slatki krumpir, luk, poriluk, perπin, repa, πpinat

ribe i morski plodovi

bakalar, list, osliÊ, lokarda, losos, pastrva, skuπa, srdela, πtuka

meso

divljaË, janjetina, kuniÊ, ovËetin

mlijeko i mlijeËni proizvodi

jogurt (obiËni i voÊni), kefir, obrano mlijeko (kravlje i kozje), sirevi (feta, kozji, mozzarella...

æitarice

integralni kruh, zob i riæa

povrÊe

grah, brokula, cvjetaËa, shitake gljive, goruπica, zeleni kupus, liπÊe repe, mrkva, crvena paprika, hren, perπi

voÊe

u maloj koliËini, smokve, πljive, ananas

sjemenke

buËine sjemenke, orasi

ulja

laneno, maslinovo

voÊe

ananas, banane, brusnice, groæe, papaja, πljive

nutrijenti

vitamini B skupine, kalcij, jod

sjemenke

u manjim koliËinama

ulja

maslinovo

ne preporuËuje se

veÊina æitarica i proizvodi od æitarica (kruh, tjestenina), veÊina voÊa (naroËito tropsko)

nutrijenti

magnezij

ne preporuËuje se

dati naglasak na pojedinu vrstu hrane

AB ribe i morski plodovi

bakalar, grdobina, tuna, lokarda, losos, osliÊ, pastrva, skuπa, srdela, πtuka

izbjegavati

meso

meso kuniÊa, ovËetina, puretin

æitarice

integralne æitarice i tjestenine, heljda, riæa, raæ, zob i kruh od tih æitarica

mlijeko i mlijeËni proizvodi

jogurt, kefir, kiselo vrhnje (nemasno), kozje mlijeko

æitarice

povrÊe

soja, sojini proizvodi (sojino mlijeko, sojin sir - tofu, tempeh), artiËoka, bamija, blitva, brokula, buËa, Ëeπnjak, endivija, celer, mrkva

proso, pir (vrsta pπenice), riæine i zobene pahuljice, kruh, riæini kolaËi, raæeno, riæino i zobeno braπno, riæa

povrÊe

crveni grah, leÊa, tofu, brokula, celer, cvjetaËa, Ëeπnjak, goruπica, kelj, krastavac, slatki krumpir, pastrnjak, patlidæan, perπin, repa, cikla, hren

ribe i morski plodovi

bakalar, grdobina

meso

izbjegavati

mlijeko i mlijeËni proizvodi

voÊe

ananas, borovnice, brusnice, grejp, groæice, kupine, marelice

sjemenke

buËine sjemenke, kikiriki, maslac od kikirikija

voÊe

ananas, brusnice, grejp, groæe

ulja

laneno, maslinovo

sjemenke

kesten, kikiriki, orasi

nutrijenti

vitamini B 12, C vitamin, E vitamin, folna kiselina

ulja

maslinovo

nutrijenti

C vitamin

ne preporuËuje se

meso, mlijeko i mlijeËni proizvodi i velike koliËine ribe

ne preporuËuje se

velike koliËine mesa i mlijeËnih proizvoda

48 VA©E ZDRAVLJE #40

ZaËin za pizzu u funkciji zdravlja Maja Roje-Novak, dr. med.

Uporaba origana iz kuhinje se proπirila na potporu zdravlju, i to zahvaljujuÊi πirokom spektru bioloπkih aktivnosti Posljednjih dvadesetak godina svjedoËimo porastu zanimanja za prirodnu medicinu. Na meunarodnom kongresu integralne medicine u Salzburgu 2003. meu korisne biljke s raznorodnim ljekovitim svojstvima ubrojen je i origano.

cijalno ulje i aromatiËne komponente, danas je sve popularnija kao dodatak prehrani. Studije bioloπke aktivnosti origana upuÊuju na πirok spektar antibakterijskih, fungicidnih (protiv gljiva), antiviralnih (protiv virusa) i antioksidativnih osobina, pa se njegova uporaba proπirila i na potporu zdravlju. Ulje origana u poËetku se koristilo u aromaterapiji, no danas je sve popularnije u suhom, mljevenom obliku u kapsulama te kao ulje koje se primjenjuje lokalno na koæu ili se uzima na usta.

Iako nas asocira na pizzu, najpopularnije talijansko jelo na svijetu, ova biljka intenzivna i opora mirisa, Ëiju ljekovitost Ëine esen-

Origano se kao ljekovita biljka u narodnoj medicini primjenjivao dugo kroz povijest - kao prirodni antibiotik, sredstvo za iskaπljavanje i πirenje bronha, protiv grËeva, kod upale sinusa (posebno kroniËne), grlobolje, nespecifiËne upale uha, prehlade, viroze, gripe, dugotrajnih tegoba s nosom te kod upale mokraÊnog mjehura. S

50 VA©E ZDRAVLJE #40

obzirom na to da se bioloπka medicina u svijetu sve viπe istraæuje i postaje sve popularnija meu znanstvenicima, izraene su brojne studije djelovanja origana na bakterije i druge mikroorganizme.

Znanstvenici poruËuju... AmeriËki lijeËnik dr. Harry Preuss sa SveuËiliπta Georgetown pokusom na miπevima dokazao je kako origano pokazuje inhibitorno djelovanje, tj. koËi rast bakterija vrste stafilokokus podjednako kao i standardni antibiotici. U skladu s podacima fondacije Life Extension dokazano je da ulje origana zaustavlja rast stafilokoka in vitro (u laboratorijskim uvjetima) podjednako kao streptomicin, vankomicin i penicilin. Isti autor kasnije izvodi pokus s gljivom Candida albicans i ponovno dokazuje pozitivan uËinak origana na zaustavljanje rasta te gljive, kako lokalno na koæi tako i u sluËaju sistemske infekcije. Te spoznaje potvruje i studija dr. Cassa Ingrama i drugih, Ëiji rezultati upuÊuju na to kako svakodnevna primjena origana moæe prevenirati razvoj kandidijaze. Prema navodima iz knjige Beyond antibiotics Michaela Schmidta i drugih, prednost je esencijalnih biljnih ulja u sprjeËavanju mikroorganizama u tome πto bakterije ne razvijaju otpornost prema njima za razliku od

NUTRICIONIZAM

klasiËnih antibiotika. Mnoga esencijalna biljna ulja iz raznih biljaka, pa tako i iz origana, djeluju na bakterije na razini staniËnog disanja, a klasiËni antibiotici blokiraju njihov metabolizam, πto bakterije vremenom mogu izbjeÊi procesom mutacije te postaju otporne na njihovo djelovanje. Aktivne tvari u origanu koje poluËuju navedene uËinke su carvacrol i thymol, koji spadaju u skupinu fenola. Zanimljivo je iskustvo da je esencijalno ulje origana najjaËi poznati biljni antiseptik, a Ëak je 21 put jaËi u antiseptiËkom djelovanju od fenola koji je koriπten za sterilizaciju bolniËke opreme. Jennifer Billing i Paul W. Sherman sa SveuËiliπta Cornell iz New Yorka otkrili su da origano in vitro ubija 100 posto kolonija tridesetak vrsta bakterija koje ukljuËuju Psudomonas aeruginusa, Listeriju monocytogenes, Staphylococcus auerus i albus, te Bacillus antracis. GrËka istraæivanja pokazuju da origano ubija bakterije u zagaenoj vodi i tako je sterilizira. Rezultati istraæivanja objavljeni u Journal of Molecular and Cellular Biochemistry, Vol. 228 takoer ukazuju

na antifungalnu aktivnost origana protiv Candide albicans. SljedeÊa dobra osobina origana jest njegova antioksidativna aktivnost. Znamo da je oksidativni stres najmodernija bolest danaπnjice, a borba protiv slobodnih radikala dio lijeËenja mnogih bolesti, posebno kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja (oboljenja srca, moædani udar). Istraæivanja ameriËkoga ministarstva poljoprivrede donose da je antioksidativno svojstvo biljaka zna-

tno jaËe nego voÊa i povrÊa, a origano posjeduje dva do tri puta jaËe antioksidativno svojstvo nego druge biljke. Uz to, ima 42 puta jaËe antioksidativne aktivnosti od jabuke, 30 puta jaËe

Brojna istraæivanja i studije u SAD-u govore o iznimno uspjeπnoj primjeni kapsuliranog praha divljeg origana kod upale sinusa, kroniËne grlobolje, viroze, gripe, prehlade, nespecifiËne upale uha, dugotrajnih tegoba s nosom i disanjem. LijeËnici istiËu da je posebno uËinkovit kod problema sa sinusima. Naime, ne razmiπlja se o tome da u sinusima, vlaænim i toplim mraËnim πupljinama, ima i gljiva koje podræavaju kroniËnu upalu i pojaËano stvaranje sluzi. Takvo se stanje Ëesto mijeπa s alergijom ili trajnom bakterijskom infekcijom, pa se uËestalo propisuju antibiotici. KlasiËni antibiotici, meutim, djeluju na bakterije, ali ne i na gljive, te se ciklus upala ponavlja. od krumpira, 12 puta jaËe od naranËe i Ëetiri puta jaËe od borovnica. Prednost je biljaka u smislu antioksidatvnog uËinka u odnosu na povrÊe i u Ëinjenici da se organizmu pruæa antioksidativna aktivnost bez kalorija koje inaËe unosimo hranom.

54 Hrana kao afrodizijak Izvor: Women‘s Health, studeni 2003. Prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Oraspoloæite svog partnera i pripremite mu romantiËnu veËeru koristeÊi se nekim od isprobanih i testiranih afrodizijaka Mnogo je razloga zaπto s vremena na vrijeme zatrebate malu pomoÊ kako biste poboljπali spolni æivot. Moæda ste preumorni od svakodnevnoga, viπesatnog posla ili ste moæda u fazi zahladnjenja odnosa ili nedostatka strasti nakon dugogodiπnjega zajedniËkog æivota. Bez obzira na razlog, pomoÊ moæe biti na domak ruke, upravo u vaπoj kuhinji. Hrani su se stoljeÊima pripisivale afrodizijaËke moÊi. Naravno, znan-

54 VA©E ZDRAVLJE #40

stvenici nisu skloni reÊi da je to konaËno, veÊinom zbog manjka dokaza i Ëinjenice da su uËinci Ëesto teπko mjerljivi, ali poznato je da neke vrste hrane sadræe vitamine i minerale koji potpomaæu zdraviji spolni æivot. Najdulju afrodizijaËku reputaciju imaju kamenice, vino i bademi. Postavlja se, meutim, pitanje imaju li stvarno takve moÊi kakve im se pripisuju i osjeÊamo li se privlaËnije jeduÊi ih? „Najviπe pojedinosti moæe se

izvuÊi iz anegdota”, kaæe dr. McCulloch. „Ili je rijeË o psiholoπkom uËinku ili mozak doista otpuπta odreene kemijske supstancije koje stimuliraju spolne organe?” ZajedniËko vrijeme provedeno u pripremanju jela od navedenih sastojaka povezano je s poboljπanjem spolnog æivota. U svakom sluËaju, ne moæe πtetiti, sve do trenutka odluke tko Êe prati posue...  BADEMI Bademi su dugo vremena povezivani s plodnoπÊu (fertilnoπÊu): pretpostavlja se da njihov miris uzbuuje æene, pa su se Ëesto upotrebljavali na svadbama. Bademi sadræe hranjive tvari za koje se misli da su esencijalne za poboljπanje spolnog æivota. Primjerice, 28 grama badema osigurava

NUTRICIONIZAM

35 posto preporuËene dnevne doze (RDA) vitamina E, koji utjeËe na stupanj plodnosti i funkciju spolnih organa. Sadræe i visoke razine minerala magnezija, fosfora i cinka, od kojih cink stimulira libido kod muπkaraca.  AVOKADO Stari meksiËki narod Asteci bili su toliko uvjereni u afrodizijaËke sposobnosti avokada kao spolnog stimulatora da su mlade æene dræali zatvorene u kuÊi sve dok su se brali plodovi. I Ëini se da u tome ima neËega: avokado je bogat magnezijem (za energiju), nezasiÊenim masnoÊama (za srce) i vitaminom E (vidi bademe). Kako biste pojaËali afrodizijaËke kvalitete avokada, pripravite jednostavan guacamole (meksiËki umak od avokada i zaËina): izmijeπajte avokado sa æliËicom limunova soka, a zatim dodajte ælicu sjeckanog Ëeπnjaka. Posluæite uz πtapiÊe svjeæe narezane mrkve i celera, povrÊa koje su stari Rimljani takoer smatrali afrodizijacima. Rimski imperator Kaligula jednom je za Senat priredio veËeru iskljuËivo od mrkve, a Rimljani su celer posvetili svome bogu spolnosti Plutu. Celer sadræi androsteron, muπki spolni hormon koji stimulira spolni nagon kod æena.

 KAMENICE / OSTRIGE/ „Kamenice su bogate cinkom, o Ëijim se afrodizijaËkim sposobnostima takoer spekulira, s obzirom na to da joπ nisu provedeni kontrolirani kliniËki pokusi”, kaæe dr. Ray Rice iz Fish Foundationa. „»injenica je da muπko sjeme sadræi puno cinka (razine oko 100 puta veÊe nego u krvi), pa postoje osnove za takvo miπljenje.” Smanjen unos cinka povezan je i sa smanjenjem spolne moÊi, πto definitivo nije bio problem za Casanovu koji je stekao reputaciju jeduÊi svako jutro 50 kamenica... Kamenice moæete dræati u hladnjaku, na temperaturi ne niæoj od 40ºC, okrenute naopako i pokrivene Ëistom, vlaænom krpom. Nemojte ih uranjati u vodu nego ih samo jednostavno isperite u hladnoj vodi prije uporabe i uklonite sve one koje nisu Ëvrsto zatvorene. Recept u privitku.  »OKOLADA Reputacija Ëokolade kao afrodizijaka prenosi se joπ od doba Asteka, koji su pripremali piÊe fermentirano iz zrna kakaovca za svog imperatora Montezumu prije njegova posjeta haremu.

Kamenice u pjenuπcu snaænih Isprobajte ovu kombinaciju dvaju

afrodizijaka i vaπa Êe romantiËna

• 12 kamenica e) (izvadite meso, a ljuπturu saËuvajt • 55 g maslaca • dvije sitno isjeckane ljutike vina • 300 ml πampanjca ili pjenuπavog e rose) aæit potr a dojm (radi romantiËnijeg na • po æelji mljevenog estrago • sol • crni papar ina) za ukras • listiÊi svjeæeg estragona (ili perπ

„Okus i sastav Ëokolade definitivno bude dobar osjeÊaj”, kaæe dr. McCulloch. „Sadræi kemijske tvari kofein i teobromin, koji utjeËu na neurotransmitere u mozgu.” »okolada sadræi i feniletilamin i serotonin, supstancije pronaene u mozgu za koje se dræi da podiæu raspoloæenje. One se oslobaaju kad osjeÊamo strast, dovodeÊi do poviπenja krvnog tlaka i srËane akcije. Za kraj vaπe romantiËne veËere, rastopite tamnu Ëokoladu i u nju uronite komade voÊa, primjerice svjeæi ananas ili bananu. Obe vrste voÊa sadræe bromelain, supstanciju za koju se misli da podiæe spolnu moÊ kod muπkaraca. Banane su pune kalija i B vitamina, potrebnih u proizvodnji spolnih hormona.  VINO Niti jedna romantiËna veËera nije cjelovita bez Ëaπe ili dvije vina, πto je dobra vijest za vaπ libido. „U umjerenim koliËinama vino vas opuπta”, kaæe dr. McCulloch. Uz to, uklanja potencijalno prisutne koËnice i jaËa samouvjerenost, no trebate biti svjesni da vas previπe vina moæe uspavati i izbaciti iz igre. Pjenuπac ima sliËno djelovanje.

veËera dobiti posebno znaËenje.

1. U tavi zagrijte polovicu maslaca, propirjajte ljutiku jednu minutu, dodajte pjenuπac i tekuÊinu koja se iscijedila iz πkoljki, estragon i zaËine. 2. Zakipite i kuhajte dok pola tekuÊine ne ispari. 3. Dodajte meso kamenica i paæljivo kuhajte na laganoj vatri oko dvije minute.

Zatim ælicom vratite svaku πkoljku natrag u ljuπturu. 4. Ponovno pojaËajte vatru i postupno otopite komadiÊ po komadiÊ preostalog maslaca u umak. 5. Dobivenim umakom prelijte kamenice, ukrasite svjeæim listiÊima estragona (ili perπina) i posluæite uz hrskavi kruh.

#40 VA©E ZDRAVLJE 55

58 RaËunalo

(ne)prijatelj naπ svagdaπnji dr. sc. Nadeæda BiliÊ, dr. med., spec. oftalmolog, Oftalmoloπki centar BiliÊ Vision, Ksaverska cesta 45, Zagreb, tel. 01/467 84 44, faks. 01/467 85 55, info@bilicvision.hr, www.bilicvision.hr

Mnogi ljudi koji pate od zamagljenja vida zbog rada na raËunalu stariji su od 40 godina, pa je problem u staraËkoj dalekovidnosti Otprilike 80 posto ljudi koji svakodnevno rade na raËunalu ima neke od simptoma raËunalnog zamora oËiju. I sve viπe djece svaki dan sjedi ispred raËunala, bilo u πkoli bilo kod kuÊe, πto je za oËi stresno i utjeËe na razvoj vida. Ako vi ili vaπe dijete provodite viπe od dva sata dnevno ispred raËunalnog zaslona, postoji vjerojatnost da imate odreeni stupanj zamora oËiju koji se moæe oËitovati glavoboljom, nemoguÊnoπÊu fokusiranja, 58 VA©E ZDRAVLJE #40

æarenjem (umorom) oËiju, dvoslikama (zamagljen vid) ili bolovima u vratu i ramenima. U Ëemu je problem? OËi i mozak drukËije reagiraju na slova i znakove sa zaslona nego s tiskanih materijala. Znakovi na raËunalu najjasniji su u srediπtu, dok se prema rubovima jasnoÊa smanjuje, pa se teπko fokusiraju, zbog Ëega nesvjesno slabi akomodacija oka (moguÊnost jasna gledanja na blizinu), da bi ponovno doπlo do aktivacije akomo-

dacije kako bi znakovi bili πto jasniji. Trajno naprezanje oËnih miπiÊa odgovornih za fokusiranje (akomodaciju) uzrokuje umor i peckanje oËiju koji su ËeπÊi nakon dugotrajna rada na raËunalu.

Za odmornije oËi i veÊu produktivnost... U veÊini sluËajeva naoËale za Ëitanje nisu dovoljne jer se zaslon raËunala nalazi na veÊoj udaljenosti (45-70 cm) nego kod Ëitanja (33-50 cm). Zato se one odreuju prema optimalnoj udaljenosti s koje osoba gleda zaslon raËunala pa oËi postaju odmornije, a osoba za raËunalom produktivnija. Donosimo nekoliko savjeta kako se smetnje mogu smanjiti ili otkloniti. Oftalmoloπki pregled - Najvaæniji korak u prevenciji i lijeËenju problema. Prije poËetka svakodnevnog rada

OFTALMOLOGIJA

TrepÊite ËeπÊe - Normalno trepta-

na raËunalu trebalo bi obaviti kompletan pregled i ponoviti ga nakon godine dana. OdgovarajuÊa rasvjeta - Zamor je Ëesto uzrokovan prejakim svjetlom koje dolazi izvana ili prejakom unutarnjom rasvjetom. Za vrijeme rada na raËunalu prostorija bi trebala biti upola manje osvijetljena nego πto je to u veÊini uredskih prostorija. Vanjsko osvjetljenje treba smanjiti zastorima ili roletama, a unutarnje uporabom nekoliko manjih æarulja, koriπtenjem æarulja manjeg intenziteta ili fluorescentnom rasvjetom. Dnevno svjetlo trebalo bi dolaziti sa strane, a ne direktno osvjetljavati zaslon ili straænji dio. Smanjite odsjaj - Odsjaj sa zidova i raËunalnog zaslona takoer uzrokuje zamor oËiju. Na naoËalama bi trebalo imati antirefleksni sloj koji Êe sprijeËiti da odsjaj iz okoline i refleksija koja nastaje na naoËalnim leÊama dopiru do oËiju.

Sjajnost raËunalnog zaslona Treba je uskladiti s osvjetljenjem okoline. Kontrast izmeu pozadine zaslona i znakova na zaslonu trebao bi biti maksimalan, a veliËina i boja slova podeπeni tako da su ugodni za oËi. Idealna veliËina slova na zaslonu jest ona kod koje su slova tri puta veÊa od najmanjeg teksta koji joπ moæete proËitati s radne udaljenosti. Najbolja je kombinacija crnog teksta na bijeloj podlozi. Bitna je i frekvencija osvjeæavanja monitora koja pokazuje koliko Ëesto vaπ monitor ocrtava sadræaje na zaslonu. Ona ne bi smjela biti ispod 75 Hz, jer je preniska loπa za oËi, a vrlo niska uzrokuje iritirajuÊe treperenje zaslona.

60 VA©E ZDRAVLJE #40

nje od velike je vaænosti jer se tako oËi stalno vlaæe, pa se izbjegava suhoÊa i iritacija. Dokazano je da prilikom rada na raËunalu osobe trepÊu pet puta manje nego inaËe, zbog Ëega suzni film bræe isparava, pa nastaju simptomi suhog oka. Zrak u uredskim prostorima obiËno je suh zbog klimatizacije, πto dodatno smanjuje suzenje. Kod ozbiljnijih simptoma suhog oka treba koristiti umjetne suze u obliku kapi za oËi. Vjeæbajte oËi - Svakih 30 minuta trebalo bi odvratiti pogled od zaslona i pet do 10 sekundi fokusirati neki udaljeni predmet. Tako se sprjeËava zamor oËiju kod duljeg gledanja na blizinu, odnosno dolazi do popuπtanja akomodacije i opuπtanja miπiÊa odgovornih za fokusiranje. Uzimajte ËeπÊe odmore - Ako koristite raËunalo za cijeloga radnog vremena, trebali biste svakih sat vremena napraviti desetominutnu stanku, a ako ga koristite povremeno, nakon sat i pol vremena, a nakon toga ËeπÊe. OsjeÊate li potrebu za ËeπÊim stankama, dobro bi bilo obaviti kompletan oftalmoloπki pregled.

Napravite izmjene na radnome mjestu - Stalno gledanje u tiskani materijal na stolu pa zatim u zaslon moæe uzrokovati zamor oËiju. Tiskani materijal trebao bi stajati na dræaËu uza zaslon i biti prikladno osvijetljen, primjerice stolnom lampom, pri Ëemu treba paziti na to da ne svijetli u oËi ili prema zaslonu. Treba podesiti i visinu stolca. Vjeæbajte i dok sjedite - Svi koji imaju sjedeÊi posao, posebice ako se koriste raËunalom, trebali bi povremeno ustati i proπetati se, a potom razgibati ruke, noge, lea, vrat i ramena.

UobiËajene naoËale ne pomaæu Mnogi ljudi koji pate od zamagljenja vida prilikom rada na raËunalu stariji su od 40 godina, a problem leæi u staraËkoj dalekovidnosti. Naime,

monitor se nalazi na srednjoj udaljenosti za koju nisu pogodne ni naoËale za blizinu ni za daljinu. Osobe srednje i starije æivotne dobi imaju problema i s akomodacijom (fokusiranje na blizinu), pa uËestalo mijenjanje pogleda na blizinu i srednju udaljenost uzrokuje naprezanje oËiju i zamagljenje vida, a pokuπaj Ëitanja s neodgovarajuÊom korekcijom moæe rezultirati glavoboljom. Zato, noπenje naoËala prilagoenih za rad na raËunalu znatno pridonosi ugodi oËiju, jer otklanja spomenute tegobe. Bolovi u vratu, ramenima i leima mogu biti uzrokovani pokuπajem da se sadræaj na zaslonu proËita kroz donji dio bifokalnih naoËala, ali i loπim ergonomskim dræanjem. Da bi se to sprijeËilo, monitor mora biti postavljen toËno ispred oËiju na udaljenosti od 50 do 70 cm, ni previsoko, ni prenisko. Najbolje je ako se srediπte zaslona nalazi 10 do 20 cm ispod oËiju pri pogledu ravno naprijed. Za vrijeme tipkanja ruke bi trebale biti paralelne s podom, a stopala poloæena ravno na pod. I na kraju, bitan je i pravilan poloæaj pri sjedenju - lea ravna, a ramena postavljena πto viπe natrag. Za rad na raËunalu najpopularnije su progresivne naoËalne leÊe, multifokalne leÊe bez horizontalne linije na sredini koje omoguÊuju jasan vid na blizu, srednjoj udaljenosti i daleko. Postoje razne varijante s obzirom na πirinu zone gledanja (daleko, srednje i blizu), primjerice leÊa samo za ured koje omoguÊuju jasan vid za male i srednje udaljenosti (od radnog stola do zida prostorije) ili samo za Ëitanje i rad na raËunalu (tzv. interview naoËale). NaoËale za rad na raËunalu svakako bi trebale imati i antirefleksni sloj koji znatno smanjuje postotak πtetnoga, reflektiranog svjetla i neugodno zabljeπÊivanje. Osim πto omoguÊuje jasan vid, noπenje ovakvih naoËala uklanja i neugodnu glavobolju te bolove u vratu, ramenima i leima.

Ciljevi poπtedne kirurgije grkljana Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Klinika za uho-grlo-nos i kirurgiju glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

KonaËni su ciljevi konzervativne kirurgije odstraniti zloÊudnu bolest u cijelosti i postiÊi optimalnu funkciju disanja, gutanja i govora Kad su posrijedi tumori grkljana (larinksa), kirurπki pristup moæe biti konzervativan i radikalan. Osvrnut Êemo se na konzervativnu kirurgiju, tj. parcijalni zahvat, Ëiji je konaËni cilj odstranjenje zloÊudne bolesti u cijelosti uz postizanje optimalne funkcije disanja, gutanja i govora. Drugim rijeËima, kirurπkim postupkom odstranjuje se bolesni dio grkljana zahvaÊen tumorom, a Ëuva preostali, zdravi dio (parcijalna laringektomija). Nastali defekt se rekonstruira radi oËuvanja

fizioloπkih funkcija disanja, gutanja i govora, a bez potrebe za trajnom traheostomom. Kada parcijalnim zahvatom nije moguÊe odstraniti zloÊudnu bolest i pri tome oËuvati funkciju grkljana, nuæno je uËiniti totalnu laringektomiju, tj. odstraniti cijeli grkljan, pri Ëemu se razdvaja probavni od diπnog

puta i formira trajna traheostoma na vratu kroz koju bolesnik diπe. Kirurg glave i vrata koji izvodi operativni zahvat mora dobro poznavati anatomiju grkljana, patologiju i patofiziologiju karcinoma grkljana i biti sposoban izvesti cijeli niz zahvata, ukljuËujuÊi i rekonstruktivne metode. Prije samog zahvata treba procijeniti veliËinu i smjeπtaj primarnog tumora te moguÊe πirenje na okolinu, na temelju Ëega se odabire vrsta kirurπkog zahvata. Radi πto bolje procjene veliËine i proπirenosti tumora koristimo razliËite dijagnostiËke postupke kao πto su indirektna i direktna laringoskopija, fiberendoksopija, palpacija vrata, CT, MR, UZV i intraoperativna biopsija s procjenom rubova resekcije. Bolesnici starije æivotne dobi i oslabljena zdravstvenog stanja zbog udruæenih kroniËnih bolesti, osobito oni sa smanjenom pluÊnom funkcijom, nisu kandidati za parcijalne kirurπke zahvate.

Da bi bolje razumjeli...

Odnos grkljana s okolinom

64 VA©E ZDRAVLJE #40

Presjek grkljana u vratu

Presjek grkljana u vratu (rendgenska snimka)

Grkljan je cjevast organ koji se nalazi na kriæanju diπnog i probavnog sustava, izmeu ædrijela i jezika s jedne i duπnika s druge strane, tako da svojim poloæajem sudjeluje u funkciji gutanja, disanja i govora. Prilikom gutanja zatvara donji dio diπnog puta i tako sprjeËava ulazak hrane u pluÊa, a dok diπemo, kroz njega struji zrak

OTORINOLARINGOLOGIJA

koji, kad æelimo govoriti, vibrira glasnice i stvara glas. Grkljan dijelimo na tri osnovne podjedinice: supraglotis, glotis i subglotis. Skelet larinksa graen je od hrskavica, fibroelastiËnih membrana i miπiÊa. FibroelastiËne membrane povezuju meusobno hrskaviËni skelet i svojom graom Ëine laringealne odjeljke. Njihov je znaËaj u tome πto oteæavaju πirenje tumora, dok se u laringealne odjeljke tumor moæe πiriti, a da se to pregledom grkljana ne vidi. Laringealne hrskavice takoer dugo pruæaju otpor πirenju tumora, a kad i doe do invazije tumora u hrskavicu, najËeπÊe je to na mjestu osifikacijskih centara. Poznavanje anatomske grae grkljana olakπava nam razumijevanje πirenja tumora grkljana i osnova je uspjeπna planiranja kirurπkog lijeËenja. Rast i naËin njihova πirenja ponajprije ovise o lokalizaciji primarnog tumora.

Tumori s obzirom na lokalizaciju GlotiËki karcinom nastaje na slobodnom rubu prednje polovice glasnice ili na prednjoj komisuri (mjestu gdje se sastaju dvije glasnice u prednjem dijelu). VeÊinom raste povrπno, rijetko metastazira, i to u istostrane limfne Ëvorove vrata. Rano nastaje simptom promuklosti, πto bolesnika treba dovesti k lijeËniku na pregled. Smanjena pomiËnost glasnice uzrokovana je invazivnim rastom tumora, i povezuje se sa slabijom prognozom bolesti. Uznapredovale lezije rastu

unutar laringealnog skeleta dok kod bolesnika ne dovedu do smetnji disanja, a mogu se kroz hrskavicu πiriti i izvan larinksa, πto je veÊ znak jako uznapredovale bolesti s loπom prognozom, koja zahtijeva kombinirano lijeËenje radikalnim kirurπkim zahvatima i radioterapijom. SupraglotiËki karcinom veÊinom nastaje na laringealnoj strani epiglotisa (poklopca koji zatvara ulaz u duπnik) okrenutoj prema grkljanu. Tumor se πiri kroz epiglotis u preepiglotski prostor, ili izvan grkljana na jezik i donji dio ædrijela (hipofarinks). Gotovo uvijek prelazi srediπnju (medijalnu) liniju, πto zahtijeva horizontalni tip resekcije grkljana. Simptomi su bol u grlu, jaËe kod jela, promjena boje glasa, ali ne u smislu promuklosti. Vrlo Ëesto i rano na vratu nastaju regionalne metastaze, pa se kirurπki zahvat na grkljanu uvijek kombinira s odgovarajuÊim tipom disekcije vratnih limfnih Ëvorova. SubglotiËki karcinom najrjei je od svih karcinoma grkljana (1-5 posto). Rezultati lijeËenja slabiji su nego kod ostalih tumora grkljana i ne prelaze 40 posto petogodiπnjeg preæivljenja. Raste kruæno uzrokujuÊi opstrukciju diπnog puta, pa bolesnik obiËno dolazi lijeËniku zbog smetnji disanja. Limfna drenaæa je obilna, pa Ëesto metastazira u vratne limfne Ëvorove i one smjeπtene uz duπnik. Zahtijeva totalno odstranjenje grkljana i disekciju vrata (odstranjenje limfnih Ëvorova).

Varijante kirurπkog pristupa Tumore grkljana kirurπki moæemo lijeËiti endoskopski pristupom kroz usta ili otvorenim zahvatima pristupom kroz vrat.

Karcinom glasnica

Endoskopske metode lijeËenja koristimo kod vrlo ranih stupnjeva karcinoma grkljana (carcinoma in situ, mikroinvazivni i T1 stadij). Izvo-

Endoskopska metoda lijeËenja

de se u opÊoj endotrahealnoj anesteziji, kroz laringoskop koji kirurg kroz usta postavi u grkljan i kroz operacijski mikroskop gleda uveÊanu sliku unutraπnjosti grkljana, a uz pomoÊ mikrokirurπkih instrumenata i operacijskog lasera (za laserske ekscizije). Za te vrste operacija potrebni su dobar pregled primarnog tumora, dostupnost endoskopskoj transoralnoj resekciji i zadovoljavajuÊa kontrola rubova. Prednosti su manja kirurπka trauma, kraÊe vrijeme lijeËenja i bræi oporavak Otvoreni zahvati na grkljanu zahtijevaju pristup rezom kroz koæu vrata, pri Ëemu se u razliËitoj mjeri odstranjuje bolesni dio grkljana uz oËuvanje preostaloga zdravog dijela (parcijalne laringektomije). Nakon tog dijela zahvata, rekonstruktivnim metodama pokuπava se nadoknaditi nastali defekt grkljana kako bi se omoguÊila πto bolja funkcija. Pritom se kod veÊih resekcija radi osiguranja disanja ponekad formira traheostoma (otvor na duπniku) koja je privremenog karaktera - sluæi nesmetanom radu kirurga u podruËju grkljana, a postoperativno bolesnik kroz nju diπe dok za to postoji potreba. Kod glotiËkog karcinoma odstranjuje se najmanje jedna glasnica, a s obzirom na proπirenost tumora rade se i veÊe resekcije, pri Ëemu se ærtvuje i dio hrskaviËnog skeleta grkljana.

#40 VA©E ZDRAVLJE 65

OTORINOLARINGOLOGIJA

Pri tome neizbjeæno dolazi do ugroæavanja diπnog puta te se u svrhu Ëuvanja funkcije grkljana izvode razliËiti rekonstruktivni postupci. Kod supraglotiËkog karcinoma izvodi se tzv. horizontalna supraglotiËka laringektomija, pri Ëemu se odstranjuje supraglotiËki dio grkljana uz Ëuvanje glotiËkih struktura, πto kod tih bolesnika prouzrokuje smetnje gutanja koje se u postoperativnom tijeku vrlo brzo kompenziraju, ali je zato kvaliteta glasa odliËna. Kod veÊih tumora koji se πire na jezik izvodi se proπirena supraglotiËka laringektomija, a kod onih koji se πire na glotis kombinacija supraglotiËke laringektomije i odstranjenje jedne strane glotisa (troËetvrtinska laringektomija). Zbog visokog stupnja uËe-

stalosti metastaziranja supraglotiËkog karcinoma u vratne limfne Ëvorove nuæno je udruæeno uËiniti i obostranu disekciju vrata. Fiksiranost glasnice, tj. nepomiËnost kod disanja i govora, invazija toËno odreenih struktura kao i veÊi tumori kontraindikacija su za parcijalne zahvate na grkljanu. Osim navedenih parcijalnih operativnih zahvata kod kojih se Ëuvaju sve tri funkcije grkljana, postoji i izvodi se subtotalna laringektomija (near-total), obiËno kod veÊih tumora glotisa i supraglotisa kod kojih je moguÊe saËuvati dio jedne glasnice sa zdravom aritenoidnom hrskavicom. SaËuvani preostali dio grkljana i sluznice ædrijela iskoristi se u formiranju shunta koji omoguÊuje govor, ali kroz njega nije moguÊe disanje. Zato kod

tog zahvata mora postojati trajna traheostoma za disanje, koju bolesnik kad æeli govoriti prilikom izdisaja zatvori rukom. Odabir operativnog postupka je individualan, tj. svaki bolesnik zahtijeva zaseban pristup, prije svega na temelju osobnoga zdravstvenog stanja, opsega tumorske bolesti i sposobnosti kirurga. Razvojem kirurπkih tehnika i sve boljom opremljenoπÊu centara koji lijeËe ove bolesnike danas je moguÊe sve viπe bolesnika operirati konzervativnom kirurgijom grkljana u cilju postizanja πto boljih funkcionalnih rezultata i poboljπanja kvalitete æivota. Pri tome se, naravno, ne smije ugroziti radikalan onkoloπki pristup zloÊudnim bolestima.

KAKO POMOΔI LARINGEKTOMIRANIMA PriruËnik Kako pomoÊi laringektomiranima objavljen je u povodu 30 -godiπnjice osnutka Kluba laringektomiranih osoba, udruge za samopomoÊ i unaprjeenje kvalitete æivota koja djeluje u sklopu ZagrebaËke lige protiv raka. Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb prepoznao je vrijednost djelatnosti kluba i pokroviteljstvom i potporom omoguÊio objavljivanje priruËnika, prvog u Hrvatskoj koji ima za cilj informirati laringektomirane osobe i sve koji sudjeluju u procesu rehabilitacije i socijalne reintegracije o moguÊnostima ostvarivanja kvalitetnijeg æivota i prevladavanja teπkoÊa nakon operativnog zahvata, koji ostavlja trajne i teπke posljedice, ponajprije u govoru. Priredili su ga prim. dr. sc. Zvonimir Kralj, dr. med., prim. Miloπ Manestar, dr. med. i Marija SuËiÊ, prof. logoped. PriruËnik prezentira oso-

bna iskustva u prevladavanju statusa laringektomirane osobe i donosi kratki teËaj o specifiËnim postupcima pruæanja prve pomoÊi i umjetnog disanja u sluËaju nesreÊe. Govori i o moguÊnostima govorne rehabilitacije kao nuænog preduvjeta resocijalizacije te donosi kratak popis praktiËnih pomagala koja omoguÊuju poboljπanje kvalitete æivota te vjeæbe iz fizikalne terapije. Tu je i opis djelatnosti zagrebaËkog Kluba laringektomiranih osoba i povezivanja sa sliËnim udrugama u Hrvatskoj i Europi.

ZahvaljujuÊi sponzorima i donatorima priruËnik je besplatan, a moæe se nabaviti

ZagrebaËke lige protiv raka

u tajniπtvu

Ilica 197, tel./faks: 01/ 377 55 84, www.kzt.hr.

Klub laringektomiranih, Zagreb

Islandski liπaj

melem za nadraæeno grlo Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Islandski liπaj jedan je od najpopularnijih biljnih pripravaka za lijeËenje kaπlja i upalnih stanja ædrijela Islandski liπaj koristi se u tradicionalnoj medicini joπ od 17. stoljeÊa. Ne samo da se koristio u medicinske svrhe nego je u to doba u nordijskim zemljama bio i vaæna æiveæna namirnica. Pripremao se poput povrÊa kao prilog, mlio u braπno i koristio za peËenje kruha. U medicinske svrhe najprije se koristio na Islandu, ali primjena mu se vrlo brzo proπirila i na druge zemlje, tako da je danas jedan od najpopularnijih biljnih pripravaka kada je posrijedi lijeËenje kaπlja i opÊenito upalnih stanja ædrijela. Glavni su ljekoviti sastojci liπaja gorke tvari i sluzi koje oblaæu nadraæenu i oπteÊenu sluznicu gornjih diπnih puteva, odnosno usta i ædrijela. A u zimskim mjesecima upravo su gornji diπni putevi najpodloæniji razliËitim upalama, πto

se manifestira kao bol ili osjeÊaj æarenja u ædrijelu, oteæano gutanje, suha sluznica i nadraæajni kaπalj.

Izvrsne procjene podnoπljivosti S obzirom na veliku sklonost djece upalama gornjih diπnih puteva, u 300 njemaËkih pedijatrijskih ordinacija provedeno je ispitivanje podnoπljivosti pastila islandskog liπaja. Ispitivanje je ukljuËilo viπe od 3000 djece, od Ëetiri do 12 godina, koja su patila od iritacija gornjih diπnih puteva uzrokovanih upalama grla. Terapijski su uspjeh procjenjivali lijeËnici i roditelji. Tijekom isptivanja podnoπljivosti uoËene nuspojave bile su izolirane i kratkotrajne tako da rezultat potvruje dobru podnoπljivost pastila islandskog liπaja. LijeËniËke procjene - 85 posto lijeËnika procijenilo je terapijski uspjeh kao vrlo dobar ili dobar, a 83 posto roditelja uoËilo je potpun ili zadovoljavajuÊi oporavak svoje djece.

Isla Moos i Isla Mint - uvijek pri ruci Isla Moos i Isla Mint pastile sadræe ekstrakt islandskog liπaja. Sastojci ekstrakta djeluju blagotvorno na iritirano grlo, oblaæuÊi sluznicu zaπtitnim slojem. Takoer smanjuju nadraæaj na kaπalj, a ujedno sprjeËavaju i djelovanje vanjskih iritansa direktno na grlo i ædrijelo. Isla Moos pastile blagog su biljnog okusa, a Isla Mint pastile okusa paprene metvice, ne sadræe πeÊer pa ih mogu koristiti i dijabetiËari.

P a s t i l e i s l a n d s ko g l i π a j a p r e p o r u Ë u j u s e : • za ublaæavanja kaπlja i promuklosti kod upala gornjih diπnih puteva • kao pomoÊ pri dodatnom naporu glasnica • za zaπtitu isuπene sluznice gornjih diπnih puteva

#40 VA©E ZDRAVLJE 67

68 VA©E ZDRAVLJE #40

70 Za bolan osjeÊaj nepripadnosti ima lijeka

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Osamljenost je prava patnja koja Ëesto tjera na plaË,

a u teæem obliku izaziva æelju za smrÊu ili pokuπaj samoubojstva 70 VA©E ZDRAVLJE #40

Osamljenost je teπka muka, to znade svatko tko ju je iskusio. Osamljenih je na svijetu na stotine milijuna, no mnogi ne razumiju da to stanje nije isto πto i samoÊa, odnosno objektivna okolnost odsutnosti druπtva, te da se ponekad moæe otkloniti samo medicinskom intervencijom. SamoÊa je sama po sebi neutralna, nekima donosi i ugodu, iako ËeπÊe pogoduje nastanku osamljenosti. Osamljenost je, pak, neugodan osjeÊaj i bolno raspoloæenje koje ne proizlazi nuæno iz odreenih vanjskih okolnosti.

PSIHOLOGIJA

To je patnja koja Ëesto tjera na plaË, a u teæem obliku izaziva æelju za smrÊu ili pokuπaj samoubojstva. Ima naËina da se osamljenost ublaæi ili ukloni, a πto Êe biti djelotvorno u konkretnom sluËaju ovisi o pojedincu i njegovu tipu osamljenosti.

Nije svaka osamljenost ista Situacijska osamljenost - Najblaæa osamljenost izazvana privremenim odvajanjem od bliskih osoba, primjerice zbog ruænog vremena, putovanja, selidbe ili bolesti. Ako uobiËajeno ne patite od osamljenosti, nego vas je ona zahvatila samo zato πto trenutaËno ne moæete biti blizu dragim ljudima, vaπe stanje nije zdravstveni problem i vjerojatno Êe se poboljπati Ëim se okolnosti promijene nabolje. Potraje li odvojenost od voljenih osoba dugo, privremena osamljenost moæe se pretvoriti u kroniËnu, ali ne kod svih ljudi, jer otpornost na samoÊu kao stresnu okolnost varira od pojedinca do pojedinca. KroniËna osamljenost - Od privremene, situacijske osamljenosti znatno je ozbiljniji problem osamljenost koja postoji bez obzira na vanjske okolnosti. Dakle i kada osoba ima druπtvo, ali joj ono ne pomaæe da se osjeÊa ugodno, ili kad ne moæe ostvariti zadovoljavajuÊe druπtvene odnose. Simptomi mogu biti jednaki, ali se razlikuje terapija.

Osamljenost bez samoÊe - Pati li osoba od osamljenosti unatoË tome πto je okruæena ljudima, vjerojatno ima depresiju, a osamljenost je samo simptom, pa valja pristupiti lijeËenju depresije. Depresija je bolest æivËanog sustava koja izaziva duπevne boli, a osamljenost je jedan od najËeπÊih oblika boli kroz koje se ona oËituje. Velik postotak svih sluËajeva osamljenosti posljedica je upravo depresije, koja moæe i ne mora biti izazvana samoÊom.

Podvrsta osamljenosti bez samoÊe jest ona koja se javlja kod osoba koje bliænji (braËni drug, djeca i drugi) zapostavljaju, zanemaruju ili πikaniraju.

Osamljenost uz samoÊu - Ako je posrijedi osamljenost kao posljedica nesposobnosti ostvarivanja kvalitetnih meuljudskih kontakata, osoba treba pomoÊ da nauËi vjeπtinu ophoenja s ljudima, posebno upoznavanje, izgradnju i oËuvanje odnosa, bilo prijateljskih, bilo ljubavnih. To je najrjei uzrok osamljenosti. Rijetko se susreÊe osoba koja trpi od kroniËne osamljenosti samo zato πto je nevjeπta u ophoenju s ljudima i kojoj bi lekcije iz druπtvenih vjeπtina pribavile prijatelje i izlijeËile osamljenost. Ako je osoba osamljena zato πto unatoË nastojanjima ne uspijeva pronaÊi prikladno druπtvo, bilo zato πto je izbjegavaju, otvoreno odbijaju ili πikaniraju, neÊe joj pomoÊi svladavanje socijalnih vjeπtina, jer one u ovom sluËaju nisu relevantne za osamljenost. Takva osoba zapravo pati od niske otpornosti na stres, odnosno od slabih æivaca, a pojaËano je ranjiva na stresne podraæaje. Neki su ljudi po prirodi osjetljivi baπ na stresove u druπtvenim situacijama te stoga ËeπÊe i snaænije trpe bol kad ih drugi vrijeaju, ismijavaju, odbijaju ili traËaju. Povrijeenost je posljedica stresne reakcije u æivËanom sustavu i ne moæe se ukloniti prikrivanjem ili glumom da je sve u redu. NajËeπÊe je osamljenost posljedica osjetljivosti (ranjivosti) æivËanog sustava na druπtvene uvrede. Takve se osobe ili uzaludno, unatoË stalnom trpljenju boli zbog tue neobazrivosti, pokuπavaju zbliæiti s drugima, ali ih oni uporno “ne πljive” i Ëak otvoreno odbacuju, ili se nakon nagomilana stresa povlaËe iz druπtva, svjesne da ih okolina ne prihvaÊa, a da im daljnji pokuπaji mogu donijeti samo reprizu boli.

Kako se boriti protiv osamljenosti NeupuÊena Êe osoba nekome tko trpi od osamljenosti najvjerojatnije dati banalan i nedjelotvoran narodni savjet: “Idi vani i druæi se!”, ili joπ gore: “PoËni normalno æivjeti!”. Takva, najËeπÊa reakcija otkriva vrlo raπireno nerazumijevanje pojma i biti osamljenosti. Naime, netko moæe biti osamljen i ako ima druπtvo (prijatelje, suradnike, obitelj) pa mu izlaæenje i druæenje neÊe donijeti nikakvo poboljπanje. S druge strane, osamljena osoba zaista moæe biti doslovce sama, ali joj pokuπaj druæenja, odnosno upoznavanja ljudi i druπtvene interakcije neÊe pomoÊi, jer dio ljudi zbog pojaËane osjetljivosti nema moguÊnosti ostvarivanja prisnih druπtvenih kontakata. U oba navedena sluËaja, savjet “idi van i druæi se” moæe zvuËati Ëak zloËesto i beπÊutno. ©to poduzeti kad se osjeÊate osamljenima? Izbjegnite zamke prejedanja, opijanja ili potrage za uzbuenjima, jer postoje uistinu valjane i djelotvorne tehnike i terapije. Pristup tretmanu protiv osamljenosti mora uzeti u obzir konkretne Ëimbenike koji je kod pojedinca uzrokuju. Pogreπni postupci • prepuπtanje tuzi i potiπtenosti • prejedanje ili uzimanje πtetnih tvari • potraga za uzbuenjima i opasnostima #40 VA©E ZDRAVLJE 71

PSIHOLOGIJA

Prepuπtanje osamljenosti, odnosno tuzi, potiπtenosti i bespomoÊnosti isto je πto i ne Ëiniti niπta. Takvo pasivno stanje zahvaÊa mnoge osamljenike, a izgledi da Êe osamljenost proÊi sama od sebe vrlo su mali, osim kod osamljenosti koja je vezana uz privremenu situaciju. Ako nemate nikakvih drugih rjeπenja, a dolazi vam plaË, slobodno se isplaËite, jer se kroz suze rjeπavate nagomilana stresa. PriliËan broj ljudi u stanju osamljenosti unosi viπe hrane, osobito slatkiπa (jednostavnih ugljikohidrata), jer oni brzo donose porast energije i raspoloæenja. No, loπe strane uzimanja tvari sa πeÊerima znatno su brojnije, od prekomjerne teæine do ugroæavanja unutarnjih organa. Mnogi otkrivaju da im godi ispijanje alkohola, i tako se lijeËe od raznih duπevnih boli, pa i od osamljenosti. Alkohol umrtvljuje moædane centre za duπevnu bol, pa se Ëovjek nakratko osjeÊa lakπe. DugoroËno, on je jedna od najπkodljivih tvari koje moæete uzimati: ne lijeËi, ali uzrokuje i pogorπava bolesti. Joπ loπije uËinke imaju narkotici, kojima je dio osamljenika takoer sklon. Neki tipovi osamljenika (i osoba s depresijom opÊenito) osjeÊaju se

Kako prepoznati osamljenost Blaæa osamljenost • • • •

dosada bezvoljnost letargija nemir

Teæa osamljenost • • • • •

potiπtenost tuga, æaljenje oËaj, beznae plaËljivost osjeÊaj bezvrijednosti, napuπtenosti, suviπnosti

72 VA©E ZDRAVLJE #40

Osamljenost je bolno raspoloæenje koje moæe biti privremeno ili kroniËno te izazvano vanjskim ili unutarnjim Ëimbenicima. Ovisi o predispoziciji, pa je moguÊe biti osamljen i bez stvarne samoÊe, kao i biti sam, ali ne i osamljen. KroniËna je osamljenost zdravstveni problem koji se ponekad moæe otkloniti samo medicinskom intervencijom.

bolje kad pou u kupnju ili se prepuste kockanju, klaenju, brzoj voænji i drugim riskantnim i uzbudljivim aktivnostima. Ispravni postupci • bavljenje korisnim i ugodnim aktivnostima • uspostavljanje ili produbljivanje druπtvenih kontakata • kretanje, tjelovjeæba • psiholoπko savjetovanje • lijekovi s uËinkom na æivËani sustav Jedna je od moguÊnosti koje vam stoje na raspolaganju kreativno koriπtenje samoÊe, primjerice bavljenje stvaralaπtvom (slikanjem, pisanjem), sportom, uËenjem i nadogradnjom znanja, cvijeÊem, kuÊnim ljubimcima. KuÊni ljubimci u mnogo su se sluËajeva pokazali kao izvanredno druπtvo i djelotvoran antidepresiv. Izlasci na popularna okupljaliπta, telefoniranje, SMS-iranje i slanje emailova znancima dobri su naËini da se priliËno brzo napunite druπtvenom energijom. No, πto ako nemate ni prijatelja ni znanaca? Postoje mnogi naËini uspostavljanja kontakta s ljudima. ©to mislite zaπto ljudi masovno sudjeluju u internetskim priËaonicama ili servisima poput Iskrice? Nema niËega sramotnoga ili nastranog u potrazi za druπtvom putem Interneta ili oglasa, ali, naravno, uz razumne mjere opreza.

Redovito kretanje, bilo da je rijeË o æustrom hodanju, trËanju, voænji biciklom, plivanju, planinarenju ili aerobiku, veÊ samo po sebi diæe raspoloæenje, a time i ublaæava sve neugodne osjeÊaje, pa i osamljenost. Pritom uvijek postoji moguÊnost da Êete nekoga upoznati. Psiholoπko savjetovaliπte ili psihoterapija ne sluæi za “luake”, to valjda zna svaka civilizirana osoba. Psihoterapeut vam moæe pomoÊi da nauËite vjeπtinu upoznavanja i ophoenja s ljudima, ako se u tome krije vaπ problem. Poæeljno je u druπtvu barem malo prikriti preosjetljivost i prikazati se samouvjerenim, a opet ne bahatim. Posrijedi su fine nijanse, u koje vas moæe uputiti dobar terapeut. KroniËna osamljenost je oblik depresije, neovisno o tome jeste li stvarno sami ili imate druπtvo koje vas ne zadovoljava. Moderni antidepresivi vrlo su djelotvorni i dobro podnoπljivi, a ne stvaraju nikakvu ovisnost. Uzimanje takvih lijekova ne znaËi da ne moæete istodobno raditi na poboljπanju druπtvenog æivota ako vam je on manjkav. ©toviπe, uza stabilno dobro raspoloæenje koje donose antidepresivi mnogo Êete se lakπe nekome svidjeti, kao πto Êete i sami realnije procjenjivati tko je za vas pogodno druπtvo i potencijalni prijatelj ili partner. Ako vam je glavni problem stidljivost (to jest poveÊana osjetljivost u druπtvu), preporuËljive su povremene, manje doze sredstava za smirenje, naravno sve uz nadzor specijalista. Osim sintetskih antidepresiva, u blaæim do umjerenim depresijama mogu pomoÊi i gospina trava (hipericin) u sprezi s vitaminom B, omega3 masnim kiselinama, magnezijem i cinkom.

Zbogom depresiji Depresija, stara koliko i ËovjeËanstvo, danas se smatra najËeπÊim zdravstvenim poremeÊajem. StatistiËki, svaki deseti Ëovjek jednom u æivotu oboli od depresije. Javlja se u svim æivotnim dobima, najËeπÊe u srednjim godinama. Za veÊinu je to samo kratkotrajna epizoda, no kod nekih se razvije ozbiljan medicinski poremeÊaj koji zahtijeva πto ranije prepoznavanje simptoma i odgovarajuÊe lijeËenje kako bi se izbjegle moguÊe posljedice - velika duπevna patnja, smanjena radna sposobnost i kvaliteta æivljenja, naruπen obiteljski æivot i socijalno funkcioniranje. Prema procjenama, depresija Êe do 2020. postati drugi najveÊi svjetski zdravstveni problem

Kako prepoznati depresiju? Zbog neupuÊenosti, Ëesto je teπko prepoznatljiva. NajËeπÊi su simptomi tuæno raspoloæenje, gubitak interesa, manjak energije, poremeÊaj apetita i sna, osjeÊaj bezvrijednosti i bezrazloæne krivnje, smanjena koncentracija i pamÊenje, ideje o besmislu æivota i samoubojstvu. Depresivne osobe osjeÊaju se usamljeno, sve im izgleda crno i besmisleno, niπta ih ne moæe razveseliti, sve se Ëini teπko, zapadaju u stanje razdraæljivosti i nemira i Ëini im se da „ne mogu viπe gurati dalje”. Zbog nedovoljna poznavanja naravi bolesti, depresivni bolesnici Ëesto misle kako svoje smetnje mogu prevladati snagom volje, ili uopÊe ne trebaju lijeËenje, πto je potpuno pogreπan pristup.

Gospina trava - pomoÊ iz prirode Depresija se danas uspjeπno lijeËi raznim psihoterapijskim, psihofarmakoloπkim i drugim metodama, ali i biljnim lijekovima, koji imaju prednost pred sintetskim zbog manje nuspojava. Biljni lijek protiv depresije je gospina trava (Hypericum perforatum), koja se viπe od 2400 godina koristi za poboljπanje raspoloæenja, otklanjanje æivËane napetosti i nesanice. Visokorazvijene europske zemlje danas koriste ekstrakt gospine trave kao pomoÊno sredstvo u borbi protiv depresije, pa se, primjerice u NjemaËkoj, preparati s ekstraktom gospine trave ubrajaju meu najviπe propisivane antidepresive. Djelotvornost i sigurnost primjene ekstrakta gospine trave dokazane su brojnim kliniËkim istraæivanjima.

Za sretniji æivot • Aktivin® - H U borbi protiv depresije Belupo vam nudi Aktivin® - H, biljni lijek Ëiju osnovnu djelatnu tvar Ëini standardizirani ekstrakt zeleni gospine trave, tj. njezin glavni sastojak hipericin, koji utjeËe na djelovanje srediπnjega i vegetativnoga æivËanog sustava. Aktivin® - H primjenjuje se za poboljπanje raspoloæenja kod slabije i srednje izraæenih depresivnih stanja te kod simptoma kao πto su nemir, tjeskoba i razdraæljivost. Aktivin® - H poboljπava raspoloæenje otklanjajuÊi potiπtenost, osjeÊaj tuge, melankoliju i tjeskobu, nervozu, razdraæljivost, maloduπnost, bezvoljnost, nezainteresiranost za dogaaje i osobe iz svakodnevnog æivota, ali i nesanicu, Ëeste krize plaËa, umor i poremeÊaj apetita. UËinak je vidljiv nakon dva tjedna uzimanja, a preporuËuje se najmanje Ëetiri do πest tjedana terapije. Trajanje primjene nije ograniËeno. Vaæno je napomenuti da se lijeËenjem blagih i umjerenih depresija Aktivin® - H kapsulama ni najmanje ne umanjuje ozbiljnost pristupa lijeËenju takvih poremeÊaja, jer rizik nuspojava nekih drugih standardnih antidepresiva Ëesto ne opravdava njihovu primjenu. Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavjesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

Besplatni info telefon: 0800 20 30 40 e-mail: bezreceptni@belupo.hr www.belupo.hr #40 VA©E ZDRAVLJE 73

74 Samopoπtovanje je odraz slike o sebi Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje potencijale koje Êe moÊi razviti tek ako se osjeÊa prihvaÊeno i voljeno takvo kakvo jest 74 VA©E ZDRAVLJE #40

Sliku o sebi stvaramo cijelog æivota. Izmeu ranog djetinjstva i adolescencije djeca poËinju postavljati pitanja kakva su ona zapravo i razmiπljati o sebi, πto Ëine i kako to Ëine. PostavljajuÊi ta i druga pitanja te traæeÊi odgovore na njih, djeca nastoje bolje razumjeti sama sebe. StvarajuÊi sliku o sebi stvaraju okvir za naËin doæivljavanja svijeta oko njih i naËin komuniciranja s njim.

PSIHOLOGIJA

Ulaskom u srednje djetinjstvo (od 6. do 12. godine) mijenjaju se osjeÊaji djece prema njima samima. Slika o sebi postaje sve sloæenija i rafiniranija. PoËinju shvaÊati da imaju jedinstvene kvalitete. Kako bi se dobio uvid u razvojne promjene slike o sebi, istraæivaËi najËeπÊe traæe od djece da odgovore na pitanje: “Tko sam ja”. Dok se djeca predπkolske dobi opisuju u terminima tjelesnih osobina i situacije u kojoj se nalaze, u πkolskoj dobi djeca u opis poËinju ukljuËivati i neke manje vidljive karakteristike, poput osjeÊaja, osobina, onoga πto vole, razliËitih sposobnosti i ponaπanja. U toj se dobi poËinju doæivljavati i u terminima grupa kojima pripadaju (npr. razred, sportski klub, grupa izvanπkolskih aktivnosti). U samoopisima se poËinju javljati i elementi usporedbe s drugom djecom, pa Ëesto svoje vjeπtine i talente opisuju u odnosu na prijatelje ili vrπnjake. Ulaskom u adolescenciju sve ËeπÊe koriste apstraktne pojmove kada govore o sebi. Slika o sebi sve se viπe temelji na osobinama liËnosti, stavovima, vjerovanjima, uvjerenjima i odnosima s drugim ljudima. Pojam o sebi viπe nije iskljuËiv nego obuhvaÊa nekoliko razliËitih uloga. Naime, samoopis adolescenata razlikuje se

s obzirom na razliËite situacije i okruæenja. Adolescenti se drukËije opisuju i doæivljavaju u πkoli, kod kuÊe i s prijateljima. U toj dobi pojam o sebi poËinje objedinjavati i razliËite suprotne elemente ili karakteristike. Tako, primjerice, adolescent moæe opisati sebe kao tihog i povuËenog u druπtvu starijih osoba, ali otvorenog i komunikativnog s prijateljima. Djeca πkolske dobi imaju bolje i dublje razumijevanje ne samo toga πto jesu nego i svojih vrijednosti i sposobnosti. UkljuËenost u socijalnu okolinu poput πkole ili sportskog kluba potiËe ih da se usporeuju s drugom djecom i sa slikom onoga πto bi æeljeli biti. Takvo vrednovanje sebe u odnosu na idealnu sliku moæe im donijeti i pozitivne i negativne informacije o njima samima, buduÊi da poËinju prepoznavati svoje jake strane i slabosti. Kroz takvo se vrednovanje poËinje razvijati samopoπtovanje.

procjeni stupnja u kojem dijete zadovoljava razvojne zadatke, na procjeni πkolskog usjeha i uspjeha u rjeπavanju razliËitih socijalnih problema. Vaæno je znati da samopoπtovanje nije odraz samo vlastitih procjena nego proizlazi i iz reakcija drugih ljudi, osobito osoba koje volimo i koje su nam vaæne. Ako su djeca prihvaÊena, poπtovana i pohvaljivana za to πto jesu i kakva jesu, poËet Êe podjednako prihvaÊati svoje pozitivne i negativne strane te Êe se kod njih razviti odgovarajuÊe samopoπtovanje. Meutim, ako ih roditelji i druge osobe koje su im vaæne omalovaæavaju, vrijeaju, okrivljuju i odbacuju, djeca Êe razviti negativne stavove prema sebi te nisko samopoπtovanje. Taj proces poËinje veÊ u ranoj πkolskoj dobi, a povratne informacije o vlastitoj vrijednosti i prihvaÊanju drugih, osobito vrπnjaka, postaju sve vaænije pribliæavanjem adolescenciji.

Samopoπtovanje kao odraz vlastitih i tuih procjena...

Teπko se mijenja

Samopoπtovanje se razvija cijelog æivota, ali je srednje djetinjstvo razdoblje u kojem djeca prvi put stvaraju sloæene procjene o tome koliko vrijede u odnosu na to tko su i πto su. Samopoπtovanje se temelji na

Jednom kada se formira, samopoπtovanje se teπko mijenja. Djeca s niskim samopoπtovanjem osjeÊaju se neprilagoeno i boje se da Êe biti odbaËena od njima vaænih osoba. Uz to, zbog straha od daljnjeg neuspjeha Ëesto poËinju izbjegava-

HITNA SLUÆBA za djecu s malignim tumorima je projekt osmiπljen 2003. godine pod okriljem Humanitarne udruge Hrabro srce. Svrha mu je prikupljanje sredstava za kupnju aparata i opreme potrebnih za transplantaciju krvotvornih matiËnih stanica, koja predstavlja noviju, dodatnu metodu lijeËenja, pruæajuÊi veÊi postotak preæivljenja i trajnog izljeËenja. Projekt se provodi u korist bolesnika koji boluju od malignih tumora, a hospitalizirani su pri Onkoloπkom odjelu Klinike za djeËje bolesti Zagreb. Ova akcija omoguÊit Êe otvaranje prvog, iskljuËivo djeËjeg centra za transplantaciju matiËnih stanica.

PSIHOLOGIJA

ti aktivnosti koje su zahtjevne ili u kojima moæda neÊe uspjeti. Nisko samopoπtovanje snaæno utjeËe i na stvaranje prijateljstava i odnosa s vrπnjacima. Naime, djeca koja ne misle dobro o sebi teπko prilaze drugima, ponovno iz straha da Êe biti odbaËena ili ismijana, tumaËe znakove i poruke iz okoline kao neprijateljske pa ponekad na njih reagiraju i agresijom, πto ponovno dovodi do odbacivanja i izolacije iz skupine vrπnjaka.

MoguÊi ozbiljni psiholoπki problemi Izrazito nisko samopoπtovanje Ëesto je praÊeno ozbiljnim psiholoπkim problemima. Negativno vienje sebe, strah od odbacivanja i vjerovanje da je teπko promijeniti takav poredak stvari otvara put za depresivnost. Zbog takvih osjeÊaja djeca poËinju obraÊati paænju upravo na informacije koje potvruju takvo vienje sebe i svijeta, πto im oteæava percepciju poruka koje su pozitivne i govore dobro o njima. Takav zatvoreni krug moæe dovesti do ozbiljnije depresije, autodestruktivnog ponaπanja, koje se u adolescenciji moæe oËitovati kroz pretjerano pijenje, uzimanje droga, ukljuËivanje u opasne aktivnosti (primjerice, pretjerano brza voænja na

motoru) pa Ëak i do pokuπaja samoubojstva. Nisko samopoπtovanje snaæno se odraæava i na akademski uspjeh. Djeca koja nemaju povjerenja u svoje sposobnosti ili ih procjenjuju loπima ËeπÊe oËekuju neuspjeh ili loπ uspjeh pa manje uËe. Takvo ponaπanje predstavlja obranu jer kada bi takva djeca viπe uËila, a doæivjela neuspjeh, to bi ponovno negativno utjecalo na njihovu ionako loπu sliku o sebi. U ekstremnim sluËajevima izostaje iz πkole, ne sudjeluje u bilo kakvom obliku nastave ili πkolskim aktivnostima. Djeca koja vide sebe uspjeπnima u πkoli motiviranija su, upornija i spremnija traæiti nove izazovne zadatke i probleme.

Prepoznajmo nisko samopoπtovanje Djeca na najrazliËitije naËine pokazuju da imaju nisko samopoπtovanje. Vrlo Ëesto nisu ni svjesna da o sebi ne misle baπ najbolje, iako osjeÊaju da neπto nije u redu.

UobiËajeni znakovi koji nas mogu uputiti na to da dijete ima problema sa samopoπtovanjem su: • potreba da neprestano pobjeuje u igrama • varanje u igrama • perfekcionizam • pretjerana samokritiËnost • pretjerano hvalisanje • davanje slatkiπa, novca ili igraËaka drugoj djeci, kako bi se “potkupila” prijateljstva • privlaËenje paænje neodgovarajuÊim ponaπanjem (glupiranje, zadirkivanje, agresivnost) • plaËljivost • povuËenost ili srameæljivost • pretjerano ispriËavanje za sve πto kaæe ili napravi • strah od toga da pokuπa neπto novo • stalno traæenje isprika • prebacivanje odgovornosti ili krivnje na druge • antisocijalno ponaπanje • nepovjerenje prema ljudima • stalna potreba da se ugodi drugima

Upitnik o kaπlju 1. Koji oblik proizvoda za lijeËenje

2. Koga pitate za preporuku kada

3. Koji ste posljednji proizvod za

kaπlja preferirate?

je posrijedi lijeËenje kaπlja?

lijeËenje kaπlja koristili?

a) tablete

a) lijeËnika

____________________________

b) sirup

b) farmaceuta

____________________________

c) πumeÊe tablete

c) drugo____________________

____________________________

d) drugo____________________ Ispunjeni upitnik poπaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o. Upitnik o kaπlju Utinjska 40, 10020 Zagreb

76 VA©E ZDRAVLJE #40

Naπ znak zahvalnosti za vaπ uloæeni trud poslat Êemo vam na kuÊnu adresu.

• nesposobnost donoπenja vlastitih odluka ili izbora • nesposobnost da kaæe “neÊu” ili odbije neπto πto ne æeli.

Roditelji i odrasli mogu i moraju pomoÊi Djeca s niskim samopoπtovanjem Ëesto imaju teπkoÊa i kod kuÊe i u πkoli. Vrlo Ëesto imaju toliko nisko miπljenje o sebi da odustaju od aktivnosti bez da uopÊe pokuπaju jer oËekuju da ponovno neÊe uspjeti. Moæe im se, meutim, pomoÊi da promijene svoje vienje sebe i tako im omoguÊiti daljnji rast i razvoj u atmosferi prihvaÊanja samih sebe. Djetetov osjeÊaj samopoπtovanja i slike o sebi moæe se ojaËati na nekoliko naËina, a pritom veliku vaænost imaju roditelji, prijatelji i osobe koje su mu vaæne i koje cijeni. Ponekad se to moæe ostvariti kroz ukljuËivanje djeteta u neku aktivnost za koju ima talent ili sposobnosti, kroz konzistentno poticanje i pohvaljivanje i za male uspjehe, primjeÊivanje i ohrabrivanje njegova truda, Ëak i ako nije uspjelo, te kroz poticanje da samo opaæa svoje pozitivne aspekte i napore te se samo pohvaljuje za to. Ne zaboravite da je svako dijete vrijedno i jedinstveno te da ima svoje potencijale koje Êe moÊi razviti tek ako se osjeÊa prihvaÊeno i voljeno takvo kakvo jest.

Korisni savjeti za poticanje pozitivna samopoπtovanja djece: • Sluπajte dijete, pokaæite mu da ste ga Ëuli i prihvatite njegove osjeÊaje. • Ponaπajte se prema djetetu s poπtovanjem. Prihvatite ga takvo kakvo jest. Svi imamo pozitivne i negativne strane. Njegujte pozitivne. • Kada ga hvalite, budite specifiËni, toËno odreeni. Budite iskreni s njim.

• Kada kritizirate, takoer budite specifiËni. Kritika se treba odnositi na ponaπanje, a ne na liËnost djeteta. Primjerice:“Nije u redu da udariπ brata ako ti ne da igraËku” umjesto “Ti si zloËesta.”. • Izbjegavajte reËenice koje poËinju s “Ti nikada...” ili “Ti uvijek...”. • Upotrebljavajte “ja-poruke” umjesto “ti-poruka” kada æelite izreÊi da neπto ne valja. Primjerice: “Ja zaista teπko podnosim glasnu muziku” umjesto “Ti stvaraπ takvu buku.”. • Iako su svakom djetetu potrebni dosljednost, pravila i kontrola, joπ mu je potrebniji prostor kako bi moglo nauËiti upravljati svojim æivotom. Dajte mu odgovornost, neovisnost i slobodu u izborima koje radi. • UkljuËite dijete u rjeπavanje problema i donoπenje odluka u stvarima koje se odnose na njegov æivot. Poπtujte osjeÊaje, potrebe, æelje, sugestije i pamet djeteta. • Dopustite mu da slijedi svoje interese i da eksperimentira. Dopustite mu da bude kreativno ili da ne bude kreativno. • Zapamtite: vaπe je dijete sjajno i zadivljujuÊe u svojoj jedinstvenosti, iako se njegova jedinstvenost uvelike razlikuje od vaπe. • Budite dobar uzor - imajte dobro miπljenje o sebi. Radite stvari za sebe. • PoruËite djetetu da je dobro cijeniti sebe. U redu je osjeÊati zadovoljstvo zbog svojih postignuÊa. Dobro je ugoditi sebi i priuπtiti si uæitak. • Izbjegavajte stalno prosuivanje, Ëesto ponavljanje “trebao/la bi”, “moraπ” i nepotrebne savjete. • Shvatite dijete ozbiljno. Prihvatite njegovo miπljenje.

Vjeæbajmo zajedno

jednostavnije vjeæbe snage za cijelo tijelo mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet, Simona MarkoviÊ, kineziolog, VitaSport

Dosad smo pisali o vjeæbama snage za pojedine dijelove tijela i pripadajuÊu miπiÊnu skupinu. U nastavku Êemo opisati sklop vjeæbi snage za cijelo tijelo koji se primjenjuje u programima korektivne gimnastike za starije osobe. Osnovna je karakteristika ovih sloæenih vjeæbi aktiviranje veÊih i manjih miπiÊnih skupina, odnosno ravnomjeran razvoj snage svih miπiÊnih regija u jednome satu programa korektivne gimnastike. Sklop vjeæbi snage moæemo provoditi u obliku treninga u stanicama, πto znaËi na svakoj se vjeæbi zadræati

odreeno vrijeme ili odreeni broj ponavljanja ili odreeni broj serija sa zadanim brojem ponavljanja. Trening se zavrπava prolaskom svih vjeæbi. Drugi je oblik primjene kruæni naËin. To znaËi da se na svakom zadatku/vjeæbi zadræavamo odreeno vrijeme ili odreeni broj ponavljanja u samo jednoj seriji. Nakon prolaska cijelog kruga sa zadanim vjeæbama vraÊamo se na prvu vjeæbu i ponavljamo krug. Broj ponavljanja u seriji, broj serija i broj krugova ovise o sposobnosti i uvjeæbanosti svakoga pojedinaËno.

S obzirom na to da su zadaci/ vjeæbe rasporeeni odreenim slijedom, od gornjih miπiÊnih skupina prema donjim, osobama u treÊoj æivotnoj dobi koje nisu redovito tjelesno aktivne viπe se preporuËuje vjeæbanje po stanicama. Razlog je tome πto se kod kruænog oblika vjeæbanja Ëesto mijenjaju pozicije i poloæaji tijela za pojedinu vjeæbu, nasuprot staniËnom obliku gdje vjeæbaË postupno mijenja poloæaje tijela i ne vraÊa se u one poloæaje u kojima je bio.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke uz tijelo, a πake stisnute i prislonjene jedna uz drugu ispred tijela.

Opis vjeæbe:

Podizati laktove i nadlaktice boËno i gore, pritom podizati πake uz tijelo. Kod izvoenja vjeæbe kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 10 ponavljanja

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke uz tijelo, podlaktice savinute u zglobu lakta prema naprijed.

Opis vjeæbe:

Podizati savinute ruke do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 10 ponavljanja

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj:

SjedeÊi s ispruæenim nogama, lea ravna, stopala opuπtena, ruke savinute u laktovima i oslonjene o natkoljenice.

Opis vjeæbe:

NaizmjeniËno ispruæiti stopala i zategnuti straænju stranu nogu, a zatim zategnuti stopala prema sebi i zategnuti prednju stranu nogu. Pritom potiskivati koljena prema podu.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 10 ponavljanja

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na leima. Ruke prekriæene na prsima. Noge savijene u koljenu i oslonjene o stopala.

Opis vjeæbe:

Podignite od poda gornji dio trupa tako da ne savijate vrat i ne stavljate bradu na prsa.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 10 ponavljanja

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na leima. Ruke ispruæene pored tijela, noge savijene u koljenu.

Opis vjeæbe:

PodiÊi stopala od poda i nogama imitirati voænju bicikla. Pritom kontrahirati trbuπne miπiÊe.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije po 10 sekundi

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na trbuhu, ruke savinute u laktovima s prstima pod bradom.

Opis vjeæbe:

Podignuti od poda gornji dio trupa da ne trzate leima u lumbalnom dijelu kraljeænice. Pritom kontrahirati miπiÊe lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 10 ponavljanja

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj:

Upor kleËeÊi, pogled usmjeren u pod.

Opis vjeæbe:

SavijajuÊi ruke u laktovima spustiti prsa do poda. Pritom kontrahirati miπiÊe prsiju i lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 10 ponavljanja

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj:

Opis vjeæbe:

StojeÊi licem prema osloncu u raskoraËnom stavu. Stopala blago okrenuta prstima u stranu. Podignuti pete od poda i pritom kontrahirati miπiÊe nogu.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 10 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 82 VA©E ZDRAVLJE #40

©kljocanje, πkripanje, stiskanje... Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

ÆvaËni sustav, inaËe zaπtiÊen od

pretjeranih optereÊenja izuzetnom prilagodljivoπÊu tkiva, moæe biti

poremeÊen prisustvom odreenih sila PriliËno raπiren problem, koji podjednako pogaa i odrasle i djecu, funkcijski je poremeÊaj Ëeljusti i Ëeljusnih zglobova. ÆvaËni sustav (mastikatorni, mandibulomaksilarni, stomatogati sustav) predstavlja funkcionalnu cjelinu i jedinstvo svih svojih komponenata, u koje se ubrajaju gornja i donja Ëeljust sa zubima i njihovim parodontima, Ëeljusni zglobovi, ævaËni miπiÊi, ælijezde i pripadajuÊe krvne æile i æivci. Za optimalnu funkciju ævaËnog sustava nuæni su skladni odnosi izmeu svih njegovih dijelova. U normalnim okolnostima ævaËni je sustav zaπtiÊen od pretjeranih 84 VA©E ZDRAVLJE #40

optereÊenja i oboljenja izuzetnom prilagodljivoπÊu tkiva. Meutim, tako sloæen i osjetljiv sustav moæe biti poremeÊen prisustvom odreenih sila koje djeluju na zube, njihova potporna tkiva i Ëeljusne zglobove, kao i smanjenjem praga tolerancije, odnosno sniæenjem obrambenih sposobnosti tkiva ævaËnog sustava. Funkcijske smetnje mogu se manifestirati: • oboljenjem parodonta (potpornog aparata) pojedinih zuba, uz naknadno pomicanje i gubitak prirodnih zuba • poveÊanom aktivnoπÊu ævaËnih

miπiÊa praÊenom bolnim senzacijama • smanjenom pokretljivoπÊu donje Ëeljusti (smanjeno otvaranje usta) te • strukturnim i funkcijskim poremeÊajima Ëeljusnih zglobova, πto se moæe manifestirati pucketanjem i πkripanjem u Ëeljusnom zglobu te bolovima i priliËno jakim glavoboljama. NajËeπÊi uzroci ovakvih stanja, koja vremenom mogu prerasti u teæe poremeÊaje i oboljenja, su: izrastanje umnjaka, neodgovarajuÊa ortodontska terapija, neuravnoteæen zagriz, traumatski zagriz koji podrazumijeva loπe napravljene plombe (previsoke ili preniske), prerani gubitak zuba, pomicanje i naginjanje zuba, kao i loπi protetski nadomjesci.

Okluzalna terapija S obzirom na to da se velik dio populacije æali na takve ili sliËne probleme, indikacijsko je podruËje za okluzalnu terapiju u stomatologiji iznimno πiroko. Pod okluzalnom terapijom podrazumijeva se svaka stomatoloπka intervencija usmjerena na mijenjanje postojeÊeg stanja zagriza, kontaktnog odnosa zuba ili poloæaja donje Ëeljusti, a sve u terapijske svrhe.

STOMATOLOGIJA

Privremena ili reverzibilna terapija podrazumijeva privremeno mijenjanje postojeÊih okluzalnih odnosa ili poloæaja donje Ëeljusti. Izvodi se pomoÊu specijalnih mobilnih nadoknada, tzv. stabilizacijskih ili relaksacijskih udlaga, koje privremeno mijenjaju postojeÊi kontaktni odnos zuba. UËinak je privremen jer se nakon uklanjanja udlage okluzalni odnosi vraÊaju u prijaπnje stanje. U najveÊem broju sluËajeva sluæi kao poËetni oblik terapije s ciljem ublaæavanja simptoma, opuπtanja ævaËnih miπiÊa i stabilizacije odnosa u Ëeljusnim zglobovima. Eventualni uspjeh okluzalne terapije ukazuje na opravdanost promjene postojeÊih okluzalnih odnosa u terapijske svrhe, upuÊuje na dobru prognozu i pruæa konkretne smjernice za definitivnu rekonstrukciju okluzije. Definitivna ili ireverzibilna terapija je svaka stomatoloπka intervencija koja trajno mijenja postojeÊe stanje okluzije, kontaktni odnos zuba ili poloæaj donje Ëeljusti u terapijske svrhe. Podrazumijeva uravnoteæenje okluzije selektivnim bruπenjem, konzervativnu terapiju plombama, protetsku rekonstrukciju i ortodontsku terapiju. BuduÊi da se trajno mijenja postojeÊi kontaktni odnos zuba ili poloæaj mandibule, terapijski cilj nastoji se postiÊi sa πto manje promje-

Funkcijske smetnje mogu se manifestirati oboljenjem parodonta, poveÊanom aktivnoπÊu ævaËnih miπiÊa praÊenom bolnim senzacijama, smanjenom pokretljivoπÊu donje Ëeljusti te strukturnim i funkcijskim poremeÊajima Ëeljusnih zglobova na u postojeÊoj okluziji. Naime, kada su dovoljne samo male promjene u kontaktnom odnosu zuba, okluzija se moæe uravnoteæiti tzv. selektivnim bruπenjem, ali samo i iskljuËivo u sluËajevima gdje se uravnoteæenje okluzije moæe postiÊi bruπenjem u caklini zuba (prvi, vanjski sloj zuba). U sluËajevima u kojima se cilj ne moæe postiÊi bruπenjem u caklini, indicirana je rekonstruktivna terapija plombama, inlayima, onlayima, overlayima te fiksnim ili mobilnim zubnim nadomjescima koji Êe nadoknaditi izgubljene zube i uspostaviti æeljeni kontaktni odnos.

Bruksizam Spomenut Êemo joπ jedan priliËno nezgodan poremeÊaj - bruksizam koji se definira kao nevoljno, nesvje-

sno i pretjerano πkripanje i stiskanje zubi. Sile koje u tom sluËaju djeluju na zube, desni i zglobove tri su puta veÊe nego prilikom ævakanja. Postoje dvije vrste pokreta - πkripanje koje ukljuËuje pokrete donje Ëeljusti i ponekad moæe biti priliËno glasno i neËujno stiskanje kod kojeg nema pokreta donje Ëeljusti. U oba se sluËaja troπe zubi koji postaju osjetljivi i lako lomljivi. Situacija se postupno pogorπava, pa se na kraju u 50-godiπnjeg pacijenta moæe naÊi gotovo potpuno bezuba Ëeljust kojoj je potrebna temeljita protetska rekonstrukcija. BuduÊi da se gubi zagriz, mijenja se i fizionomija lica, a Ëeljusti teæe pribliæavanju, πto dovodi do pribliæavanja nosa i brade. Kod dugotrajna poremeÊaja dolazi do hipertrofije ævaËnih miπiÊa koji posljediËno uzrokuju karakteristiËan Ëetvrtast izgled donje treÊine lica. U kasnijoj fazi bolesti javljaju se bolovi u Ëeljusti, osjetljivost i umor miπiÊa, jutarnje glavobolje te bolovi u vratu i uhu. Bruksizam se smatra i jednim od glavnih uzroka poremeÊaja Ëeljusnog zgloba. Kako bi se sve te promjene prevenirale ili barem ublaæile, treba na vrijeme zatraæiti pomoÊ stomatologa, koji Êe nakon uvida u cjelokupnu situaciju predloæiti odgovarajuÊu terapiju.

Edukacijom protiv raka dojke

–ura Dehin, predsjednica Udruge

PouËi mudroga i bit Êe joπ mudriji, uputi pravednoga i uveÊat Êe se njegovo znanje (Izreke 9,9 - Biblija) Udruga edukacijom protiv raka dojke ZagrebaËke æupanije, registrirana 22. svibnja 2001., nestranaËka je, neprofitna i nevladina udruga. ZaËetnik ideje o njezinu osnivanju i prvi predsjednik bio je mr. sc. dr. Æeljko BantiÊ. Osnovna je aktivnost udruge educiranje æena o ispravnu i redovitu samopregledu dojki te osvjeπÊivanje brige o vlastitom zdravlju s osnovnim ciljem - prevencijom do zdravlja. Udruga broji 1826 Ëlanica i djeluje na podruËju ZagrebaËke æupanije i πire. Odræala je 205 edukacija na kojima su pouËene 3784 æena. Uz to, za 3827 æena omoguÊen je i organiziran besplatan mamografski pregled dojki. »lanica je Foruma Europa Donna i KUZ-a, a surauje s Hrvatskim senoloπkim druπtvom, Hrvatskom ligom za borbu protiv raka, Crvenim kriæem Hrvatske, s lokalnom upravom i srodnim udrugama, te lokalnim medijima i javnim ustanovama. U svom smo radu voeni brigom o zdravlju, uËenjem, timskim radom i nadasve etiËnoπÊu.

Dosadaπnje aktivnosti • skupovi: sajam Medicina i tehnika na ZagrebaËkom velesajmu, II. senoloπki kongres u Dubrovniku, Summit prvih dama o ranom otkrivanju raka dojke u Zagrebu, Prvi hrvatski kongres preventivne medicine, konferencija pod nazivom Prevencijom do izljeËenja u Daruvaru... • radionice: Æupanijska slika zdravlja, Strateπko planiranje i druge • organizacija tribine ©to treba znati o raku dojke i mamografiji pod vodstvom lijeËniËkoga struËnog tima te aktivno sudjelovanje veÊ treÊu godinu u akciji Dani narcisa • organizacija humanitarnih koncerata, meu ostalim koncerta ansambla Lado za kupnju mobilnog mamografa i FA Turopolje pod nazivom Turopolje za æene ZagrebaËke æupanije • razne prigodne humanitarne akcije s malim poduzetnicima, humanitarna prodaja jagoda u

suradnji s udrugom proizvoaËa jagoda ZagrebaËke æupanije Jagodni prsten • sudjelovanje na Prvom vinskom balu ZagrebaËke æupanije, pri Ëemu je udruzi doniran prihod od prodaje nagraenih vina • sudjelovanje na Danima ruæiËaste vrpce kojima se u listopadu obiljeæava meunarodni Dan borbe protiv raka dojke, a naπa je udruga 2004. bila nositeljica manifestacije prvi put odræane i u Velikoj Gorici • sredinom sijeËnja 2005. na poziv Zavoda za javno zdravstvo DubrovaËko-neretvanske æupanije Ëlanice udruge odræale su predavanje o ispravnom samopregledu. Iako je edukacija bila namijenjena ponajprije patronaænim sestrama, prisustvovalo joj je 206 æena. UËinkovitost u radu udruge prepoznale su æene ne samo ZagrebaËke æupanije, a kao potvrda tome 2004. dodijeljena joj je godiπnja nagrada za uspjeπan rad u povodu Dana ZagrebaËke æupanije.

Planovi za buduÊnost U programu rada udruge predvieno je osnivanje podruænica u ZagrebaËkoj æupaniji kako bi se u njezin rad ukljuËilo πto viπe volontera i time omoguÊilo πto ËeπÊe predavanje o ispravnom samopregledu dojki.

UDRUGE

Humanitarna prodaja za mamograf

S obzirom na to da je rad udruge prepoznat i izvan ZagrebaËke æupanije, u planu je πirenje suradnje i prijenos dosadaπnjih iskustava. U planovima za bliæu buduÊnost su: organizacija joπ 50 edukacija, besplatnoga mamografskog pregleda za 4000 æena, organizacija tribine u Velikoj Gorici, obiljeæavanje Dana ruæiËaste vrpce, Dana volontera, Dana borbe protiv raka, prodaja slika u humanitarne svrhe i joπ jedan humanitarni koncert. Naravno, uza sudjelovanje u ostalim akcijama i aktivnostima vezanim uz rad i ciljeve udruge, izmjenu informacija meu Ëlanicama

Medicinski model poprsja edukacijske lutke

i stjecanje novih iskustava na radionicama, teËajevima, preko publikacija, tribina i ostalih aktivnosti.

Ne moæe se zdravlje dati nego ga treba oËuvati Samo redoviti samopregledi i Ëesti pregledi mogu sprijeËiti bolne spoznaje i neugodno iznenaenje. Udruga se odaziva na svaki poziv i odræava edukacijske teËajeve samopregleda na medicinskom modelu poprsja edukacijske lutke (vidi sliku modela). Svaka sudionica uËi samopregled dojki na modelu koji ima ugraene

gotovo sve patoloπke promjene. Cilj je dodira edukacijske lutke viπestruk. S jedne strane æena nauËi kako pipati koæu i tvorevine, a s druge se razbija strah od vlastitog samopregleda (imali smo iskustva da su se neke æene bojale opipavati i lutku). Sudionice potom sluπaju predavanje o vaænosti redovita i ispravna samopregleda te redovite kontrole, o Ëimbenicima rizika i onima koji mogu smanjiti rizik oboljenja od raka dojke. Grupe obiËno nemaju viπe od 30 æena.

Nemojte nikada zaboraviti da je vaπe zdravlje prije svega u vaπim rukama. Obvezno si poklonite pet minuta mjeseËno za samopregled dojki. Zaπto? Pa, tko je najpozvaniji upoznati svoje tijelo ako ne æena. Znate i same da dojke kod veÊine æena nisu jednake, tako da svaku promjenu samo ona moæe najranije otkriti. Svaku promjenu, promjera manjeg i od jednog centimetra, æena moæe uoËiti ako redovito obavlja samopregled.

Udruga Edukacijom protiv raka dojke ZagrebaËke æupanije A. ©enoe 45, 10410 Velika Gorica tel. ++385/01 623 38 80 fax: ++385/01 623 38 81 e-mail: info@dojka-vg.hr www.dojka-vg.hr

Samopregled dojke

nepobitno vaæna, ali nedovoljno istaknuta metoda Ivo GreguriÊ, dr. med., spec. radiolog, Privatna ordinacija opÊe medicine, Krapinska 5, Zagreb, tel. 01/309 71 94

Svaka bi æena trebala znati toËan

raspored struktura u dojkama i dobro upoznati sve kvræice kako bi meu njima mogla napipati svaku novu promjenu Samopregled dojki neosporno je vaæan dio zdravstvenog odgoja i kulture æena, a uloga u ranom otkrivanju promjena u dojkama nepobitno velika. Na æalost, ta je metoda u naπoj praksi zanemarena. Iako se spominje

u nacionalnim programima prevencije, Ëesto susreÊe kao preporuka u ultrazvuËnim i mamografskim nalazima i obrauje u veÊini æenskih Ëasopisa, rijetki su lijeËnici koji svoje znanje æele podijeliti s pukom i u

praksi pouËavaju æene o tome kako treba izgledati samopregled. Specijalisti nemaju vremena, a lijeËnicima opÊe prakse puno je lakπe napisati specijalistiËku uputnicu nego se baviti poslom za koji unaprijed znaju da je najËeπÊe izgubljeno vrijeme. Naime, mnoge æene veÊ na spomen samopregleda reagiraju negativistiËki u stilu „…ne dao mi Bog da si neπto napipam”. Razlozi su prije svega loπa informiranost, neznanje i strah. Sigurno je da ni jednoj æeni Bog neÊe „poslati” rak, nego upravo suprotno. PomoÊi Êe joj da svaku promjenu napipa πto manju, a u sluËaju da je posrijedi rak, ranim otkrivanjem poveÊati njezine izglede u borbi s tom opakom boleπÊu. Zato moram reÊi: „Dao vam Bog da sve promjene napipate πto manje jer su vam tada izgledi u borbi s karcinomom puno veÊi”. Ako samopregled nije sistematiËan i redovit, sitna promjena ne moæe se

PREVENCIJA

napipati. Zato je potrebno na jednostavan i razumljiv naËin objasniti æenama kada, πto i kako treba raditi, te πto se moæe i treba oËekivati. Palpatorne karakteristike pojedinih promjena u dojkama trebali bi ocjenjivati iskljuËivo lijeËnici, a ne pacijenti nakon ovog ili nekoga sliËnog teksta, zbog velike moguÊnosti pogreπaka. Samopregled nije zamjena za specijalistiËki pregled, mamografiju ili UZV dojki nego odliËna nadopuna tim pregledima koje treba provoditi redovito, a koji nisu svemoguÊi. Naime, vremenski intervali izmeu pojedinih pregleda obiËno su od nekoliko mjeseci do dvije godine, a πto Êe se u pojedinom organu (ne samo u dojkama), koji je u trenutku pretrage pokazao uredan nalaz, vidjeti za πest, osam ili deset mjeseci nitko sa sigurnoπÊu ne moæe predvidjeti.

NauËiti i zapamtiti strukturu dojke Dojke su organ graen od ælijezda s nizom izvodnih kanala, od masnog tkiva, veziva i ligamenata, individualno prisutnih u razliËitim omjerima. Dakle, rijeË je o strukturama koje uvijek stvaraju razliËite, veÊe ili manje, tvre ili mekπe kvræice dostupne pipanjem. Æljezdane strukture jako su ovisne o hormonalnom statusu te se mijenjaju tijekom menstrua-

Osim pregleda obiju dojki, samopregled treba ukljuËiti i palpaciju limfnih Ëvorova, odnosno kontrolu eventualnog iscjetka iz dojki, dva naizgled jednostavna dijela koji se Ëesto ne izvode na pravi naËin lnog ciklusa (ili uz nadomjesnu hormonalnu terapiju), pa su kod veÊine æena puno istaknutije uoËi menstruacije. Kvræice se, dakle, mijenjaju ovisno o hormonalnom statusu, πto je posve prirodno. Zato je neobiËno vaæno da se samopregled uvijek provodi u istoj fazi ciklusa, pred kraj ili neposredno poslije menstruacije, u fazi kada se dojke opuste. Kod nekih je æena to veÊ treÊi dan ciklusa, kod drugih sedmi ili osmi. Ni kod iste æene to ne mora uvijek biti u istom danu ciklusa, kao πto ni dojke nisu uvijek jednako napete uoËi menstruacije. Svaka æena moæe sama najbolje ocijeniti trenutak kada se dojke opuste i tako ih pipati u idealnom trenutku. Kod nekih æena razlika je u strukturi dojki prije i poslije menstruacije tolika da tvrde kako se toliko mijenja da je nikako ne mogu zapamtiti. Ali ako se pipaju uvijek u istom, pravom terminu, vremenom Êe uoËiti da je najveÊi dio kvræica stalnog rasporeda i iste strukture. Svaka

je æena kod pipanja u velikoj prednosti pred lijeËnikom jer jedino ona stvarno osjeÊa svoju dojku i u dubini, dok je lijeËnik pipa i osjeÊa samo izvana. Razmislite o tome! Bit samopregleda je zapamtiti strukturu svoje dojke. Upornim pipanjem i pretraæivanjem dojki svaka æena treba postiÊi da zna toËan raspored svih struktura u njima, da dobro upozna sve kvræice kako bi meu njima mogla napipati svaku novu promjenu. Iako veÊina novih promjena, sreÊom, nije karcinom nego najËeπÊe cista ili drugi oblici mastopatije, svaka novootkrivena promjena zahtijeva daljnju specijalistiËku obradu (UZV, mamografija, citopunkcija…). Dakle, od æena se oËekuje da same napipaju svaku novu promjenu te da o tome odmah obavijeste svog lijeËnika koji Êe odluËiti o daljnjem postupku.

Kako napraviti dobar samopregled Samopregled - Sastoji se od nekoliko dijelova. Pritom ne treba æuriti nego odvojiti desetak minuta za sebe i sve potrebno uËiniti polako i precizno.

1. Inspekcija - Najprije treba dobro pogledati dojke u ogledalu - izgled koæe i bradavica, pomiËnost

PREVENCIJA

dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomiËnost i izgled koæe kada pojedinu dojku pomiËemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad bradavice da ne zaklonimo koæu od pogleda, pomiËemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoÊe li se bilo gdje na koæi pokazati nekakva promjena, postoji li neπto πto povlaËi ili gura dojku ili koæu i napinje li se koæe preko neËega. Istu radnju zatim ponovimo s lijevom dojkom.

Svaka æena moæe sama najbolje ocijeniti kada se dojke opuste i tako ih pipati u idealnom trenutku 2. Palpacija - Drugi je dio samopregleda pipanje dojki. »esto me pitaju je li bolji palpatorni pregled dojki sjedeÊi ili leæeÊi, a moj je odgovor uvijek isti: dojke treba pipati i sjedeÊi i leæeÊi, jer se neke promjene bolje uoËavaju sjedeÊi, a druge leæeÊi. Pipati se na dva naËina uvijek je sigurnije nego samo na jedan. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je jako vaæno spojiti jagodice dva ili joπ bolje tri prsta kako bi poveÊali povrπinu pipanja i izbjegli moguÊnost da male kvræice „pobjegnu” pred (raπirenim) prstima. Iznimno je vaæno maksimalno poboljπati kontakt izmeu prstiju i koæe na 90 VA©E ZDRAVLJE #40

dojci, i to tako da se nikada ne pipa na suho nego je obvezno, ako ste u kadi, dojke nasapunati ili namazati gelom za kupanje, a izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo. Pokuπajte! Kod sjedeÊeg (ili stojeÊeg) pregleda uobiËajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi boËno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave kako bi se i dojka podigla, eventualne kvræice pomaknule i tako postale bolje pipljive.

3. Kopiranje - Samopregled je dobro dopuniti i kopiranjem pregleda na naËin kako radi veÊina lijeËnika. Mi nastojimo dojku pipati tako πto pojedine dijelove uhvatimo izmeu jagodica prstiju dvije ruke od kojih jedna (gornja) pipa dojku, a druga je s donje strane pridræava kako bi postigli πto bolji trodimenzionalni osjet u dubini dojke i bolje ocijenili tvrdoÊu i pomiËnost pojedinih kvræica. U jagodicama prstiju najbolje su razvijena osjetilna tijela, pa strukture poloæene izmeu jagodica dvije ruke najbolje pipamo. Pokuπajte! Nakon pregleda desne dojke ponovite sve ovo s lijevom. Kod leæeÊeg pregleda dojka se raπiri, postaje tanja, pa se mnoge strukture lakπe pipaju. Joπ bolji raspored struktura u dojki postiæemo podizanjem odgovarajuÊe ruke iznad glave. Na taj naËin dobiva se raspored struktura koji je viπe-manje stalno isti i koji se godinama ne mijenja, pa zato omoguÊuje lakπe pamÊenje poloæaja i veliËine razliËitih struktura. Pregled

pokuπavamo poboljπati tako πto dojku podijelimo na Ëetvrtine (kvadrante) vukuÊi okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant. Vaæno je na kvadrante gledati kao na police u ormaru: puno Êete bolje pospremiti ormar ako spremate policu po policu, a ne sve odjednom, a i lakπe je zapamtiti gdje πto stoji. Ne æurite nego svaku Ëetvrtinu dojke precizno i temeljito opipajte, a tek nakon pregleda svih kvadranata opipajte cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru. Zaπto? Æljezdani kanali iz svih dijelova dojke usmjereni su prema bradavici, dakle meusobno su postavljeni u razliËitim smjerovima, a æljezdani reænjevi postavljeni su oko tih kanala. Zato jedan smjer nikako nije dovoljan da bi ovako razliËito rasporeene strukture dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov trodimenzionalni raspored. Upravo je to razlog zaπto svaki dio dojke morate pipati iz najmanje dva, a joπ bolje iz πto viπe smjerova kao bi vam svaka struktura doπla pod prste iz πto viπe smjerova. Postoji πtos kako joπ viπe poboljπati osjet u jagodicama prstiju, a temelji se na fiziologiji. S obzirom na to da æivac koji vodi osjet iz jagodica prstiju istodobno kontrolira i pokrete, ako na neki naËin iskljuËimo pokret u prstima, osjet Êe automatski biti finiji i bolji. Primjerice, kada sviramo klavir, teπko Êemo neπto fino pipati na tipkama, ali ako spojimo jagodice i ukoËimo prste, a pokrete izvodimo iz ruËnog zgloba, osjet Êe biti puno finiji i bolji. Pokuπajte!

Limfni Ëvorovi - NajveÊi dio limfe otjeËe u pazuπne jame, ali gornji unutarnji kvadrant drenira se dijelom iza prsne kosti, a dijelom u trokut iznad gornjeg ruba kljuËne kosti, vrata i ramena (supraklavikularno). Stoga pregled limfnih Ëvorova mora obuhvatiti pazuπnu i supraklavikularnu jamu. Pregled je najbolje raditi prilikom kupanja. Kod pregleda pazuπne jame najprije treba podiÊi ruku iznad glave, nasapunati pazuπnu jamu i potom je popipati jagodicama druge ruke. Nakon toga ruku treba spustiti kako bi se opustili miπiÊi prednjeg i straænjeg dijela pazuπne jame, potom jagodicama prstiju uÊi pod miπiÊe prednjeg ruba, a jagodicom palca pod miπiÊe straænjeg ruba pazuπne jame kako bi se opipali svi dijelovi. Ono πto traæimo su svi novi Ëvorovi, bili oni veliËine zrna graπka ili veÊi, a svaki novi Ëvor potrebno je pokazati lijeËniku. Pregled je korisno raditi redovito jednom tjedno. Iscjedak iz dojki - Pojava iscjetka moguÊ je znak ozbiljnih bolesti dojke. Kada je spontan, obostran i mlijeËan, najËeπÊe je znak hormonalnih poremeÊaja. Ali, u to se ne treba pouzdati, nego svaku pojavu iscjetka signalizirati lijeËniku kako bi se napravila osnovna obrada. U sklopu samopregleda treba povremeno, svakih nekoliko mjeseci, provjeriti postoji li iscjedak. Pritom je potpuno krivo stiskati samo bradavice (æene koje su dulje dojile i imaju veÊe bradavice Ëesto mogu istisnuti minimalnu koliËinu tekuÊine zaostale u πirim mlijeËnim kanalima). Potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka, te se u sluËaju pojave iscjetka odmah obratiti lijeËniku. Za kraj moram joπ jednom istaknuti da je samopregled dojke neπto πto svaka æena moæe vrlo dobro, kvalitetno i na jednostavan naËin napraviti, te tako znatno poboljπati πanse za rano otkrivanje svih novotvorina. Svaku novu promjenu treba pokazati lijeËniku i po potrebi specijalistiËki obraditi. Pouka kako to πto bolje napraviti bila je jedina namjera ovog Ëlanka.

Biti i ostati vitalna u klimakteriju Klimakterij moæe biti i vrlo ugodno æivotno razdoblje ako se na vrijeme poduzmu preventivne mjere, i to veÊ nakon prvih simptoma

Iako je prosjeËna æivotna dob æene u kojoj se javljaju prvi simptomi klimakterija u Europi oko 50 godina, vrlo Ëesto veÊ oko Ëetrdesete æena osjeÊa prve znakove promjena. Klimakterij je prirodan trenutak u æivotu svake æene, ali, na æalost, samo mali broj njih kroz to delikatno æivotno razdoblje prolazi bez tegoba. Sloæenost simptoma u klimakteriju oËituje se nizom tegoba kao πto su valovi vruÊine (valunzi), tjeskoba, nemir, umor, neredovit menstrualni ciklus, sklonost naglom debljanju, pojava osteoporoze… Meutim, klimakterij moæe biti i vrlo ugodno æivotno razdoblje æene ako se na vrijeme poduzmu preventivne mjere, i to veÊ nakon prvih simptoma. U tom smislu, veliku ulogu imaju stil æivota i prehrana, ali i kvalitetan odabir dijetetskih proizvoda koji Êe voditi raËuna o svakom aspektu promjena u organizmu æene. Prilikom

odabira proizvoda za uklanjanje i ublaæavanje simptoma klimakterija vrlo je bitan cjelovit i sveobuhvatan pristup. Vaæno je da je proizvod optimalno uravnoteæen, tj. da sadræi fitoestrogenu (soja, crvena djetelina), ali i fitoprogesteronsku komponentu (divlji jam) uz dodatak vitamina i minerala (B6, cink, kalcij). Jedino proizvod koji sadræi fitoestrogenu i fitoprogesteronsku komponentu moÊi Êe vratiti kvalitetu naruπenoj hormonskoj ravnoteæi u organizmu æene u klimakteriju. Vaæna je i uloga ljekovitog bilja, primjerice gloga koji je izuzetan kardiotokik (znanstvena literatura svrstava ga u biljku izbora za uËinkovito ublaæavanje valunga i lupanja srca, tj. tahikardije. Kad birate proizvod, nuæno je voditi raËuna ne samo o sastavu proizvoda i istaknutoj koliËini djelatnih tvari, nego i o tradiciji proizvoaËa.

Zdrave i Ëvrste kosti i nakon Ëetrdesete Koπtana masa kod æena u menopauzi doæivljava znakovite promjene, tj. postaje poroznija (osteoporoza) πto za posljedicu ima bolove i poveÊan rizik od nastanka prijeloma. Za prevenciju osteoporoze nije dovoljno samo poveÊati dnevni unos kalcija nego je vaæno nadopuniti prehranu i drugim odabranim mineralima i prirodnim tvarima (ekstrakti ljekovitog bilja) koji Êe pospjeπiti mineralizaciju kosti i pomoÊi jaËanju muskulature oko kostiju. Prilikom odabira dijetetskog preparata za zdravije i ËvrπÊe kosti nuæno je voditi raËuna o uravnoteæenom odabiru minerala i obliku u kojem se uzima pojedini mineral. Brojne znanstvene studije upuÊuju na Ëinjenicu da uËinkovit proizvod za prevenciju i/ili lijeËenje osteoporoze svakako treba sadræavati kalcij, magnezij, bor, bakar, cink u obliku citrata• uz dodatak vitamina B6 i D3 koji poboljπavaju resorpciju kalcija i njegovu ugradnju u kosti. (• Citrat je oblik koji se dokazano najbolje i najbræe resorbira u ljudskom organizmu, pa su i proizvodi koji sadræe minerale u obliku citrata najuËinkovitiji.) Za opÊe zdravlje i vitalnost æene u klimakteriju, ali i opÊenito, vrlo su vaæni redoviti lijeËniËki pregledi, zdrav stil æivota i odabir kvalitetnih dijetetskih proizvoda Ëija dugogodiπnja tradicija jamËi uËinkovitost i pouzdanost.

medicinski

leksikon

Bolovi u miπiÊima Obiljeæja

Lokalizacija

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

promjenljiva intenziteta, najËeπÊe se pojavljuju na poËetku bolesti, u odnosu na poËetak vruÊice

proπireni po cijelom tijelu

najËeπÊe ograniËeno na nekoliko dana

tipiËni za dotiËnu infektivnu bolest (npr. loπe opÊe stanje, vruÊica i kaπalj kod gripe)

ovise o infektivnoj bolesti

Infektivna (zarazna) bolest (gripa, bruceloza, leptospiroza, itd.)

Ëesto vrlo intenzivni bolovi

katkad lokalizirani na jedan miπiÊ ili na skupinu miπiÊa

tjednima ili mjesecima s tendencijom ponovnog javljanja

vruÊica; znakovi artritisa (bolovi u jednom ili viπe zglobova)

pretrage krvi (krvna slika, sedimentacija eritrocita, seroloπki testovi, RA-test, Creaktivni protein, mukoproteini)

Akutni zglobni reumatizam (ili reumatska bolest )

vrlo intenzivna bol sa spastiËkom kontrakcijom miπiÊa

lokalizirana na jedan miπiÊ (najËeπÊe na udovima)

nekoliko minuta

nijedan

nijedna

GrË miπiÊa

Ëesto probadajuÊi bolovi, posebno noÊu i ujutro, nakon buenja

najËeπÊe na miπiÊima ruku (πaka)

mogu se pojaviti i nekoliko tjedana prije artritisa (upale zglobova)

bolovi i deformacije zglobova, posebno ruku (πaka)

pretrage krvi (sedimentacija eritrocita, RAtest, Waaler-Rose reakcija); radiografija zahvaÊenih zglobova

Reumatoidni artritis

difuzna bolnost i umanjena miπiÊna funkcija

difuzna, iako su najviπe pogoeni miπiÊi gornjih i donjih udova, vrata i ædrijela

kroniËno

miπiÊna slabost; oteæano gutanje; koæni osip (urtikarija, itd.)

pretrage krvi (sedimentacija eritrocita, transaminaze, aldolaze, CPK, traæenje autoantitijela); elektromiografija; biopsija miπiÊa

Polimiozitis

vrlo jaki bolovi s naglim poËetkom poput grËeva

opÊenito lokalizirani u jednom ili nekoliko miπiÊa, najËeπÊe na donjim udovima

nekoliko minuta, ali s tendencijom ponovnog javljanja

ovise o poremeÊaju koji je bolove izazvao (proljev, povraÊanje, profuzno znojenje, itd.)

nijedna

Elektrolitski poremeÊaji (dehidracija, proljev, obilno povraÊanje, toplinski udar)

bolovi razliËitog intenziteta, od blagih konstantnih do grËeva

difuzni, iako su najviπe zahvaÊeni miπiÊi udova i vrata

mjesecima i godinama

stanje anksioznosti ili depresije; nesanica; znakovi osteoporoze

pretrage krvi (razina kalcija, fosfora, kalcitonina); kompjutorizirana osealna mineralometrija (MOC)

Spazmofilija

bolovi razliËitog intenziteta, najËeπÊe u obliku grËeva

difuzni ili lokalizirani na pojedinim miπiÊnim skupinama

varijabilno, ovisno o trajanju izloæenosti toksiËnoj tvari

ovisno o vrsti toksiËne tvari (znakovi alkoholizma, kroniËni bronhitis kod puπenja, itd.)

nijedna

Intoksikacija - alkohol, puπenje, lijekovi (kolhicin)

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Obiljeæja

Lokalizacija

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

difuzni bolovi trupa i katkad grËevi u donjim udovima

posebno prsni koπ (meurebreni miπiÊi), ramena i lumbalna regija

nekoliko godina, posebno u razdoblju razvitka

u djeteta poremeÊaji rasta te iskrivljenje kraljeænice (skolioza) i kostiju donjih udova (O - noge, itd.)

razina kalcija i fosfora u krvi; radiografija kosti kraljeænice i donjih udova

Rahitis

Ëesto vrlo snaæni bolovi nalik grËevima

posebno u podruËju straænjice i listova

kroniËno, iako se bolovi katkad pojavljuju u iznenadnim krizama, da bi se za nekoliko dana smirili

pojaËana æe, poveÊan tek i poveÊana koliËina urina

pretrage krvi (glukoza u krvi, glikozilirani hemoglobin, fruktozamin); pretrage urina; elektromiografija

Diabetes mellitus

Ëesto jaki bolovi praÊeni rigidnoπÊu miπiÊa

najËeπÊe su pogoeni miπiÊi prsnog koπa i trbuπni miπiÊi

od 1 do 5 tjedana

poviπena temperatura i tresavica; muËnina, povraÊanje, proljev i abdominalni bolovi; jaka astenija; znojenje; edemi posebno na licu i pojava koænih mrlja tipa urtikarije koje izrazito svrbe; katkad pulmonitis i meningitis

pretrage krvi (krvna slika (i diferencijalna), izolacija parazita); biopsija miπiÊa

Trihineloza

difuzni bolovi s izraæenom miπiÊnom slaboπÊu

difuzno po cijelom tijelu

kroniËno ili ovisno o uspjeπnosti terapije

vrlo jaka astenija; gubitak teæine; arterijska hipotenzija; anoreksija, muËnina, Ëesto povraÊanje i proljev; znojenje; glavobolja, vrtoglavica, psihiËka obamrlost, gubitak pamÊenja; koæna hiperpigmentacija

razina hormona kore nabubreæne ælijezde u krvi i mokraÊi prije i poslije stimulacije s ACTH

Addisonova bolest

Ëesto vrlo jaki bolovi, „goruÊeg” karaktera (peËenje)

najviπe na donjim udovima

kroniËno

arterijska hipertenzija; difuzni edemi; oteæano disanje; koæna i unutarnja krvarenja (epistaksa - krvarenje iz nosa, melena - crna stolica, hematemeza povraÊanje krvi); stanje obamrlosti i mentalne konfuzije

pretrage krvi (krvna slika, ureja, kreatinin, mokraÊna kiselina, testovi bubreæne funkcije); ultrazvuk bubrega

KroniËna renalna insuficijencija

Osteomalacija

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

hitni

medicinski postupci

NajËeπÊi prijelomi mr. sc. Ante MuljaËiÊ, dr. med., spec. traumatolog, Klinika za traumatologiju, DraπkoviÊeva 19, Zagreb, tel: 01/469 71 40; 469 70 00

Poπto vam se dogodi prijelom,

vaæno je znati kako sami sebi moæete pomoÊi i kako ne napraviti viπe πtete nego koristi GORNJI EKSTREMITETI Prijelom kljuËne kosti Pad na ispruæenu ruku najËeπÊi je uzrok prijeloma kljuËne kosti, obiËno na mjestu srednje treÊine kosti. Podjednako je Ëest kod djece, mladih i odraslih. KarakteristiËni su simptomi oteklina, podljev krvi i bol na mjestu prijeloma. Neposredno nakon pada kretnje u ramenom zglobu bitno su ograniËene, a na mjestu prijeloma vidljiv je podljev krvi. ©TO U»INITI? - Nakon pada na ispruæenu ruku i pojave spomenutih vanjskih obiljeæja prijeloma, najprije treba sam sebi pruæiti prvu pomoÊ. NajuËinkovitiji naËin samopomoÊi je uzeti ruËnik, manji stolnjak ili veÊi 96 VA©E ZDRAVLJE #40

rubac i u obliku trougle marame zamotati ga oko vrata i ozlijeene ruke, tako da je lakat savinut pod kutem od 90 stupnjeva. Tako sprjeËavate daljnje pomicanje ruke u ramenu i indirektno smanjujete osjet boli. Imobilizirani trebate otiÊi u nadleænu kliniËku ustanovu kako bi se uËinila detaljna dijagnostika i donijela odluka o konzervativnom, odnosno operacijskom lijeËenju. Posebice je vaæno napomenuti da se takvi prijelomi najËeπÊe mogu konzervativno lijeËiti

Prijelom nadlaktiËne kosti u ramenom zglobu Padom na πaku ili lakat ili direktnim padom na rame Ëesto nastaje prijelom glavice nadlaktiËne kosti u ramenu. Neposredno nakon pada osjeÊa se jaka bol u ramenu, a kretnje u ramenom zglobu bitno su ograniËene.

Petnaestak minuta nakon pada vidljiva je vanjska oteklina na ramenu s podljevom krvi. ©TO U»INITI? - Neposredno nakon pada moæete i sami vidjeti je li ozlijeena neuroloπka struktura i to tako da sami ispitate moguÊnost normalna micanja prstiju ruke, tj. moæete li saviti prste ruke u πaku, odnosno ispruæiti prste samostalno bez pomoÊi druge ruke. Ako je tako, moæete si bez æurbe sami pruæiti prvu pomoÊ. Kao i kod kljuËne kosti, dovoljno je privremeno imobilizirati ozlijeeno rame na naËin opisan kod prijeloma kljuËne kosti, πto odmah smanjuje osjet boli. Nakon ispravno provedene privremene imobilizacije trebate otiÊi u nadleænu ustanovu radi daljnje dijagnostike i postavljanja toËne dijagnoze. VeÊina prijeloma moæe se lijeËiti konzervativno, Ëak i ako je rijeË o teæim prijelomima ove lokalizacije kod starijih ljudi.

Prijelom zgloba lakta Prijelomi straænjeg nastavka lakatne kosti - NajËeπÊe nastaju izravnim padom na lakat. KarakteristiËan je trenutaËni podljev krvi u predjelu lakta sa straænje strane, s izraæenom jakom boli i nemoguÊnoπÊu savijanja, odnosno ispruæanja ruke. ©TO U»INITI? - I ovom je prilikom bitno odmah pomoÊi sam sebi tako da s trouglom maramom imobilizirate lakat pod kutem od 90 stupnjeva i smanjite osjet boli. Nakon toga treba-

te otiÊi u nadleænu bolniËku ustanovu radi daljnje dijagnostike. Za razliku od gore navedenih, lijeËenje ove vrste prijeloma iskljuËivo je operativno. Prijelomi glavice palËane kosti u lakatnom zglobu - NajËeπÊe nastaju padom na lakat ili na ispruæenu ruku. Karakteristika je ovog tipa prijeloma izraæena bol u lakatnom zglobu s nemoguÊnoπÊu savijanja i ispruæanja podlaktice u laktu, kao i nemoguÊnoπÊu okretanja podlaktice kako u vanjskom, tako u unutarnjem smjeru. Nije karakteristiËno stvaranje veÊih podljeva krvi. ©TO U»INITI? - Sami si moæete pomoÊi tako da imobilizirate lakat savijen pod kutem od 90 stupnjeva u trougloj marami. Nakon imobilizacije trebate otiÊi u nadleænu ustanovu radi daljnje dijagnostike. NajËeπÊi oblik lijeËenja je konzervativan, dok je operativno rjee potrebno.

Prijelom palËane kosti na tipiËnome mjestu Prijelom palËane kosti na tipiËnome mjestu najËeπÊi je prijelom gornjeg ekstremiteta. To znaËi da se od ukupnog broja prijeloma ruke gotovo polovica odnosi na prijelom ove lokalizacije. NajËeπÊe nastaje zbog pada na ruku. KarakteristiËna je izraæena bol u predjelu ruËnog zgloba s izljevom krvi i oteklinom, kao i nemogu-

Ênost savijanja ruËnog zgloba neposredno nakon nezgode. ©TO U»INITI? - Radi pruæanja samopomoÊi, neposredno nakon pada trebate πaku s podlakticom poloæiti na komad daske, kuhaËe ili drugoga ravnoga i Ëvrstog predmeta te uz pomoÊ rupca ili prvog zavoja zamotati ruku oko Ëvrste podloge. Nakon toga odmah potraæite nadleænu bolniËku ustanovu radi daljnje dijagnostike. Ovi se prijelomi u najveÊem broju sluËajeva lijeËe konzervativno - nakon dobre repozicije (namjeπtanja) koja se obavlja u lokalnoj anesteziji, slijedi imobilizacija prijeloma u podlaktiËnoj longeti.

DONJI EKSTREMITETI Prijelom zgloba kuka Ovaj tip prijeloma najËeπÊi je u starijoj æivotnoj dobi, a nastaje zbog pada na ravnoj podlozi. Neposredno nakon pada karakteristiËna je izraæena bol u kuku s nemoguÊnoπÊu izvoenja pokreta. Ozlijeeni ne moæe hodati na ozlijeenoj nozi. KararakteristiËan poloæaj ozlijeene noge je vanjska rotacija stopala i vidno skraÊenje bolesne u odnosu na zdravu noge.

©TO U»INITI? - Treba smjesta nazvati hitnu pomoÊ i ozlijeenog transportirati u nadleænu ustanovu u leæeÊem poloæaju na nosilima. Ni u kojem sluËaju nemojte pokuπavati hodati na ozlijeenom ekstremitetu. Za lijeËenje ovog tipa prijeloma apsolutno je indiciran operativni zahvat koji treba obaviti neposredno, odnosno πto prije nakon prijeloma.

Prijelom noænog zgloba Pad na ravnoj podlozi najËeπÊe je povezan s uganuÊem, odnosno prijelomom u predjelu noænog zgloba, koji je podjednako podloæan ozljedama u svim dobnim skupinama. KarakteristiËni su oteklina s podljevom krvi, bolnost i nemoguÊnost savijanja zgloba nakon ozljeivanja. ©TO U»INITI? - Prilikom pruæanja prve pomoÊi nije uputan daljnji pokuπaj hodanja na ozlijeenoj nozi, nego prije svega imobilizacija zgloba uz pomoÊ Ëvrstog predmeta i priruËnog zavoja, odnosno rupca, ruËnika i sl., nakon Ëega trebate osobnim automobilom ili vozilom hitne pomoÊi otiÊi u nadleænu ustanovu radi daljnje dijagnostike. Ako je rijeË o uganuÊu, terapija izbora je imobilizacija u potkoljeniËnoj longeti tijekom sedam do deset dana. Ako je, pak, posrijedi prijelom s pomakom, tada je operacijsko lijeËenje najbolja metoda za ponovni povratak u normalnu funkciju.

vodiË

kroz pretrage

Ezofago-gastro-duodenoskopija doc. dr. sc. Ivo RotkviÊ, dr. med., privatna internistiËka ordinacija, Kamaufova 2, Zagreb, tel.: 01/466 63 49, 466 63 50

Gastroskopija je prije svega

onkoloπka disciplina, jer osnovni joj je cilj iskljuËiti ili dokazati tumor jednjaka ili æeluca

zasad ostaje najpouzdanija tehnika za analizu spomenutih organa gornjeg dijela probavnog sustava. Tri su osnovna razloga zbog kojih upotrebljavamo gastroskopiju: • postavljanje dijagnoze uz moguÊnost uzimanja materijala za pregled pod mikroskopom te dokazivanja infekcije s Helicobacter pylori • moguÊnost intervencije, posebno radi zaustavljanja razliËitih krvarenja te postavljanja nekih proteza u sluËaju zloÊudnih bolesti • potreba praÊenja nekih bolesti.

Postavljanje dijagnoze Ezofago-gastro-duodenoskopija, pretraga u svakodnevnoj uporabi poznatija pod skraÊenim nazivom gastroskopija, u pacijenata redovito izaziva strah. Valja stoga odmah istaknuti kako je on pretjeran, jer ne samo da je rijeË o joπ uvijek najboljoj i najtoËnijoj pretrazi za analizu jednjaka, æeluca i dvanaesnika, nego ona traje sam jednu minutu te je, iako neugodna, potpuno bezbolna. Danaπnji su aparati, naime, manjeg promjera, manji od normalnog zalogaja. No, osjeÊaj na povraÊanje pobuuje duæina aparata. Gastroskopija je zasad nezamjenjiva jer daje najbolji uvid u promjene unutar πupljih organa gornjeg dijela probavnog sustava, dok radiologija

moæe bolje prikazati promjene u motoriËkoj funkciji organa. S obzirom na postojanje mnogih i razliËitih bolesti, obje su pretrage korisne, samo im je namjena razliËita. Gotovo svi znaju i za “pametne” kapsule koje snimaju unutraπnjost organa kroz koji prolaze. No, one imaju tehniËkih nedostataka, pa se pouzdano mogu upotrebljavati samo u tankom crijevu, dok su nalazi æeluca i debelog crijeva nepouzdani. Osnovni je nedostatak kapsule πto ne moæe proπiriti organ kroz koji prolazi (upuhivanjem zraka) tako da se πiri organi (npr. æeludac ili debelo crijevo) ne mogu pouzdano analizirati. U buduÊnosti Êe se vjerojatno uspjeπno rijeπiti i taj problem, no gastroskopija

Gastroskopija je prije svega onkoloπka disciplina, jer joj je osnovni cilj iskljuËiti ili dokazati tumor jednjaka ili æeluca. Nakon toga treba odgovoriti na pitanje o postojanju vrijeda (Ëira), upale, bruha itd. U nalazu se najteæa dijagnoza uvijek navodi prva, a potom sve ostale. Pri postavljanju dijagnoze pomaæe i dodatni pribor koji se uvodi kroz posebno dizajniran kanal u aparatu, pomoÊu Ëega se dobivaju podaci o histologiji, citologiji ili upali. Tek tako cjelovit nalaz upuÊuje na put lijeËenja. Tumori æeluca u nekim krajevima su svijeta nacionalna bolest (Japan), pa su razvijene i druge tehnike slikanja, ali se sve temelje na

viti proteza u jednjak kod zluÊudnih bolesti kako bi se odræalo provoenje hrane prema æelucu. Naravno, brojne su operativne moguÊnosti tijekom gastroskopije, Ëije bi opisivanje preπlo zadane okvire.

PraÊenje bolesti

uvoenju aparata i gastrokamere u æeludac uz trenutaËnu ili naknadnu analizu nalaza. Usavrπene tehnike dovele su do novih klasifikacija tumora æeluca, pa se njima moæe otkriti poËetak zloÊudne bolesti kad je novotvorina velika samo nekoliko milimetara. Nakon tako rane dijagnoze tumora æeluca i naknadne operacije æivot se nastavlja kao da tumora nije ni bilo. U Hrvatskoj je broj pozitivnih nalaza (sve bolesti) mali i iznosi, prema osobnom iskustvu, oko 20 posto. Naravno, postavlja se pitanje kako je moguÊe da toliko ljudi ima smetnje, a samo oko 20 posto njih i razvijenu bolest. Na svu sreÊu, smetnje izaziva nervozan, a ne bolestan æeludac.

Intervencije Gastroskopija nije viπe samo dijagnostiËka metoda jer se obiËnim aparatima ili, pak, onim posebno dizajniranim mogu raditi i manji operativni zahvati. NajËeπÊa je intervencija zaustavljanje krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava, Ëemu u prilog govori podatak da su te metode znatno smanjile smrtnost od krvarenja sa 10 na manje od jedan posto. Kad znamo da su se nekad ozbiljna krvarenja rjeπavala iskljuËivo kirurπki, jasno je da mala agresija gastroskopije predstavlja izuzetan napredak. Danas se mogu raditi i operacije kojima se sprjeËava povrat æeluËanog sadræaja u jednjak te se moæe posta-

Ponekad je vrlo teπko veÊ pri prvom pregledu zakljuËiti je li rijeË o dobroÊudnoj ili zloÊudnoj bolesti. Uzimanje materijala za pregled pod mikroskopom moæe biti dvojbeno kao i sam izgled neke promjene u æelucu. U tim sluËajevima rade se kontrolne gastroskopije i ponavlja se uzimanje uzoraka za mikroskopski pregled. Naime, vrijed æeluca uvijek otvara sumnju i na postojanje tumora, pa se kontrolne gastroskopije provode do potpunog zacjeljenja vrijeda uz ponavljanje biopsije. Kontrole se obavljaju u mjeseËnim razmacima, a nekad ih treba uËiniti i nekoliko do potpunog zacjeljenja vrijeda. Vrijed dvanaesnika uvijek je dobroÊudan, pa se i u kontrolama bolesnika zadovoljavamo samim osjeÊajem bolesnika bez dodatnih verifikacija. PraÊenje osobe s polipima æeluca druga je vrlo vaæna uloga gastroskopije. S obzirom na to da su neki tipovi polipa, inaËe dobroÊudnih izraslina, skloni “okretanju” u zloÊudnu bolest, nakon odstranjenja polipa treba pratiti bolesnika kako bi se uoËio eventualni rast novih. Moæemo zakljuËiti kako je gastroskopija izvrsna dijagnostiËka metoda u otkrivanju, lijeËenju i praÊenju bolesti gornjeg dijela probavnog sustava. Kratkotrajna je i bezbolna, pa je strah od pretrage pretjeran. Uostalom, zasad nema drugih metoda koje bi je mogle zamijeniti na odgovarajuÊi naËin. #40 VA©E ZDRAVLJE 99

100

biljna

ljekarna

Kamilica

lijek u svakodnevnom uæitku Irena ©venda, dipl. nutricionist, Artha centar za nutricionizam i zdravlje, Vinogradski odvojak 10, Zagreb

Kamilica (Matricaria Chamomilla L.) je svima dobro poznata ljekovita biljka koja pripada porodici glavoËika (Asteraceae). Vrlo je rasprostranjena i ima je u gotovo cijeloj Europi i Aziji. Raste na livadama, meu usjevima te duæ puteva na mjestima izloæenima suncu. Od njezinih se cvjetova najËeπÊe priprema Ëaj koji ne sluæi samo u terapijske svrhe nego predstavlja svakodnevni uæitak. Ono πto je Ëini ljekovitom njezino je eteriËno ulje, poznato veÊ od 16. stoljeÊa, te tvari poput bisabola, derivata kumarina, flavonskih glikozida i kolina. Beru se æuti cvjetovi kamilice iz kojih se destilacijom vodenom parom dobiva eteriËno ulje plave boje, za koju je zasluæan kamazulen, glavni sastojak. Cvjetne glavice (Matricariae flos) sabiru se za vruÊa i suha dana u podne, odnosno kada je sunce najviπe jer je tada koliËina eteriËnih sastojaka najveÊa, i suπe na temperaturi 350ºC. Droga ima karakteristiËan, vrlo ugodan miris. 100 VA©E ZDRAVLJE #40

Iako se u narodnoj medicini spominje mnogostruka primjena kamilice, u sluæbenoj medicini zastupljen je samo jedan dio. Kamilica se koristi za vanjsku i unutarnju uporabu kod djece i odraslih u obliku tinkture, ulja, otopine (Ëaj), praπka i obloga. Osim u zapadnoj, upotrebljava se i u drevnoj ajurvedskoj medicini za lijeËenje problema probave, nervnih poremeÊaja i izostanka mjeseËnice. • Za odrasle se priprema jak Ëaj od kamilice - dvije ælice cvjetova preliju se sa 3 dl kipuÊe vode i poklopljeno ostavi stajati jedan sat. »aj se ne kuha, jer kamilica sadræi hlapiva eteriËna ulja koja ispare kuhanjem, Ëime se gubi vrijedan sastojak. • Blagi Ëaj daje se maloj djeci za umirenje i uklanjanje grËeva. • NajËeπÊe se koristi njezino antiflogistiËko (protupalno) djelovanje, koje se pripisuje bisabolu i kamazulenu, i to kod raznih upala, za ispiranje usta, rana i Ëireva. • Vaæno je i antiulkusno djelovanje na æeludac - sprjeËava nastanak vrijeda i pomaæe u njegovu lijeËenju. • Aktivne tvari apigenin i hernianin zasluæne su za smirivanje grËeva, posebice kod menstrualnih tegoba.

• Pozitivno djeluje i na postizanje ravnoteæe crijevne flore te kod muËnine i povraÊanja. • EteriËno ulje kamilice upotrebljava se i u aromaterapiji za ublaæavanje simptoma glavobolje, menstrualnih i klimakteriËnih tegoba, alergija, kod opeklina, za sniæenje temperature i ublaæavanje depresije. Dodaje se u kupke, mirisne svjetiljke i koristi za inhalacije u obliku ulja. • Uljni ekstrakt kamilice nalazi se u veÊini kozmetiËkih preparata za njegu koæe. Moæe se pripremiti i kod kuÊe od maslinova ulja i suπenih cvjetova. Ulje se Ëuva tri tjedna na toplome mjestu i procijedi, a upotrebljava se za njegu vlasiπta, uklanjanje peruti i njegu ispucalih dijelova koæe. Pohranjuje se na tamnome i hladnom mjestu. • Od kamilice se pripravlja i tinktura (ekstrakt kamilice u alkoholu), koja se upotrebljava za sprjeËavanje upalnih procesa u ustima i ædrijelu te pri manjim ozljedama koæe. Rezultati nedavno provedene studije upuÊuju na dugoroËno pozitivno antiupalno i spazmolitiËko djelovanje kamilice na organizam s obzirom na to da se nakon primjene koliËina aktivnih supstancija u tijelu zadræava i do dva tjedna.

102

struËne

Poziv na suzdræavanje od puπenja

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 8. veljaËe 2005.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pozvalo je puπaËe da se suzdræe od puπenja jer time produljuju æivot i pridonose zdravlju bliænjih. Svaki drugi puπaË umire zbog bolesti uzrokovanih puπenjem - u svijetu godiπnje zbog puπenja umre pet milijuna, a u Hrvatskoj 10.000 ljudi. Doktorica Vlasta Hrabak »erjaviÊ upozorava na to da su kod puπaËa rizici za obolijevanje od raka pluÊa, kroniËnog bronhitisa, astme te bolesti srca i krvnih æila veÊi do 17 puta. No, to nije sve jer puπenje uzrokuje i ubrzano starenje koæe, oπteÊuje spermije i smanjuje plodnost. Trudnice koje puπe raaju djecu manje teæine i takva djeca sporije napreduju. I pasivno puπenje donosi velike posljedice po zdravlje. Pasivni puπaËi imaju izmeu 20 i 35 posto veÊi rizik od srËanog udara i zloÊudnog tumora. U Hrvatskoj puπi 34,1 posto muπkaraca od 15 i viπe godina po Ëemu je naπa zemlja u sredini meu europskim zemljama. No, po broju æena koje puπe, njih 26,6 posto, na vrhu smo meu europskim zemljama. U Ministarstvu zdravstva pripremaju izmjene zakona koji bi na stroæi naËin ograniËavao puπenje, a oËekuje se da Êe biti zgotovljene do 31. svibnja, kada bi trebale biti upuÊene u saborsku proceduru. Uza zabranu napisa na kutijama cigareta poput „s malo katrana” ili „light” i niz drugih mjera, predlaæe se potpuna zabrana puπenja na javnim mjestima ili da se puπenje ograniËi samo na odvojene prostorije s ventilacijom. Prihvate li se te izmjene, pitanje je kako Êe se provoditi, s obzirom na to da je u posljednjih 15 mjeseci zbog puπenja na zabranjenome mjestu zabiljeæeno samo 37 pravomoÊnih presuda.

Alkohol je jednako opasan kao cigarete Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 6. veljaËe 2005.

Alkohol je kao uzrok smrti jednako opasan kao cigarete i visoki krvni tlak, tvrdi profesor Robin Room sa sveuËiliπta u Stockhomu. „Alkohol je u ukupnom postotku zastupljen s Ëetiri posto kao uzrok smr102 VA©E ZDRAVLJE #40

zanimljivosti ti u svijetu, πto je gotovo jednako kao cigarete (4,1 posto) i visoki krvni tlak (4,4 posto)”, izjavio je Room. „Alkoholizam je bitan svjetski zdravstveni problem. To je poseban problem kako u razvijenim tako u nerazvijenim zemljama”, dodao je. Room je sa svojim kolegama u Ëasopisu Lancet objavio da alkoholizam ne izaziva teπkoÊe samo ljudima koji su ovisnici o alkoholu nego i njihovim bliænjima, poveÊavajuÊi rizik od nasilja i ozljeda. Broj smrti zbog puπenja veÊi je kod starije populacije, dok alkohol pogaa i mlae. Jedan od naËina smanjenja opasnosti od alkohola jest poveÊavanje cijena alkoholnih piÊa, istaknuo je Room. Jedno istraæivanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da bi se poveÊanjem cijena piÊa smanjila ovisnost od alkohola za 28,8 posto kod muπkaraca i 37,4 posto kod æena.

Zabrinutost poveÊava rizik za Alzheimerovu bolest Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 6. veljaËe 2005.

Osobe koje su Ëesto zabrinute ili pate od stresa imaju veÊe izglede da Êe oboljeti od Alzheimerove bolesti, tvrde ameriËki znanstvenici. IstraæivaËi s Rush Universityja u Chicagu nisu uspjeli razjasniti povezanost zabrinutosti i Alzheimerove bolesti, no vjeruju da poviπena razina hormona stresa moæe oπtetiti dijelove mozga koji uz ponaπanje pod stresom reguliraju i pamÊenje. U πestogodiπnjem istraæivanju sudjelovale su 1064 osobe starije od 65 godina. Osobe koje su bile najËeπÊe zabrinute imale su dvostruko veÊe izglede da Êe oboljeti od Alzheimerove bolesti.

Utjecaj mobilnih telefona na voænju Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 5. veljaËe 2005.

Kod mladih vozaËa koji se tijekom upravljanja automobilom koriste mobilnim telefonom vrijeme reakcije isto je kao kod osoba koje su 50 godina starije. Istraæivanje ameriËkih znanstvenika s University of Utah pokazalo je da koriπtenje mobilnih telefona u voænji kod osoba od 18 do 25 godina u „roku pet sekundi dovodi do starenja za 50 godina”. Zanimljivo je da kod osoba u

dobi od 65 do 74 godine koje su koristile mobilne telefone u voænji nije uoËeno nikakvo dodatno smanjenje vremena reakcije na iznenadne situacije u prometu. U istraæivanju su koriπteni tehnoloπki napredni simulatori voænje, a sudjelovalo je po 20 ispitanika iz svake dobne skupine.

DisleksiËni vozaËi sporije reagiraju Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: Objavljeno: 3. veljaËe 2005.

Disleksija usporava reakcije vozaËa jednako kao i konzumacija alkohola, pokazalo je istraæivanje norveπkih znanstvenika sa sveuËiliπta u Trondheimu. Mjerenjem brzine reakcije kod 17 osoba utvreno je da vozaËi koji pate od disleksije imaju 30 posto sporije reakcije od ostalih. U istraæivanju je koriπten simulator voænje. Voænja pod utjecajem male koliËine alkohola reakciju na iznenadne situacije u prometu moæe usporiti za 10 posto. Norveπki znanstvenici vjeruju da disleksiËni vozaËi imaju teπkoÊa s percipiranjem brzih promjena u okolini. Nakon objave rezultata istraæivanja reagirao je britanski Dyslexia Institute koji upozorava na to kako je Jackie Stewart, bivπi trostruki prvak u Formuli 1, takoer disleksiËan.

Kako najlakπe zaspati? Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 2. veljaËe 2005.

Umjesto brojanja ovaca tajvanski znanstvenici osobama koje teπko tonu u san preporuËuju sluπanje lagane jazz-glazbe. Njihovo istraæivanje pokazalo je da 45 minuta sluπanja relaksirajuÊe glazbe prije odlaska na poËinak moæe znatno pomoÊi osobama koje imaju teπkoÊa sa snom. Rezultati se temelje na promatranju 60 osoba starije dobi koje su imale teπkoÊa sa snom. Pokazalo se da sluπanje lagane glazbe dovodi do fiziËkih promjena - usporavanje rada srca i disanja - koje pripomaæu kvalitetnom snu. Ispitanici koji su prije odlaska na spavanje sluπali glazbu osjetili su poboljπanje kvalitete i duæine sna za 35 posto te su imali znatno manje teπkoÊa koje im je ranije tijekom dana uzrokovala neispavanost.

104

predstavljamo

knjige

MOZAK KOJI TRAJE prof. dr. sc. Vida Demarin i suradnice

ISHRANOM PROTIV RAKA Michio Kushi u suradnji s Alexom Jackom

„Mozak je naπe najveÊe blago. On je osobno raËunalo koje rukovodi svim zbivanjima u naπem tijelu, kljuË zdrava i uspjeπna æivota i dugovjeËnosti. Mozak i srce vole isto: pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i æivotni optimizam. Ova vas knjiga podsjeÊa ili uËi o Ëimbenicima rizika koji dovode do promjena na krvnim æilama i, posljediËno, do teπkih bolesti kao πto su moædani i srËani udar. Na neke Ëimbenike rizika - dob, spol, rasu i godine - ne moæemo utjecati. SreÊom, na nemalu skupinu njih - poviπen krvni tlak, πeÊernu bolest, poviπene vrijednosti masnoÊa u krvi, srËane bolesti i loπe æivotne navike (prekomjerno pijenje alkohola, puπenje, stres, tjelesnu neaktivnost i nepravilnu prehranu) - moæemo. Knjiga govori kako”. U njoj Êete naÊi i odgovore na najËeπÊa pitanja koja postavljate sebi i lijeËnicima, a odnose se na sastav namirnica, razumijevanje razliËitih reæima prehrane, kulinarskih tehnika, prehrambenih svojstava namirnica i dodataka prehrani. Nakon predstavljanja temeljnih teorijskih znanja, autorice odlaze s vama na trænicu i - u kuhinju! Izbor recepata pomoÊi Êe vam u nastojanju da uspostavite pravilne prehrambene navike. Tome Êe, uz prihvatljivost recepata, zasigurno pomoÊi i podaci o kalorijskoj vrijednosti i prehrambenom sastavu svakoga opisanog jela. Boæena Zadro

Preporuke za spreËavanje i lijeËenje bolesti hranom PozivajuÊi se na najnovija istraæivanja o raku i srËanim bolestima, Michio Kushi sastavio je nov program prehrane koji se moæe sigurno i jednostavno provesti kod kuÊe, upola jeftinije od uobiËajenih redukcijskih dijeta i skupih medicinskih preparata. Ova je knjiga osnovno πtivo za one koji æele zadræati ili steÊi dobro zdravlje prirodnim putem. Michio Kushi svjetski je poznati reformator i uËitelj suvremenog poimanja makrobiotike, te jedan od prvih zdravstvenih savjetnika koji se zauzima za povratak prirodnim namirnicama. Poznat i cijenjen u medicinskim krugovima i πire, autor je brojnih knjiga i Ëlanaka o povezanosti hrane i zdravlja. „Svim bolesnicima preporuËujem dijetetski pristup Michija Kushija, koji s velikim uspjehom lijeËi mnoge bolesti, od fibroidnih tumora maternice do simptoma menopauze. Æeljno oËekujem dan kada ljudi neÊe Ëekati da dobiju rak kako bi se poËeli tako hraniti”, rekla je dr. Christinae Northrup s ameriËkog Fakulteta za porodiljstvo i ginekologiju, autorica bestselera Æensko tijelo, æenska mudrost i Mudrost menopauze, takoer u izdanju Biovege. U tom smislu dr. Neal D. Barnard, predsjednik ameriËkoga LijeËniËkog odbora za odgovornu medicinu, dodaje: „Ovo je snaæan recept protiv raka, koji iskreno preporuËujem.” Ivan MareniÊ

Nakladnik: Naklada Zadro, Zelengaj 45a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/457 81 57 uz 20 posto popusta, epoπtom naklada-zadro@zg.htnet.hr ili u svim veÊim knjiæarama Izdanje: 2004. godina Cijena: 250 kuna (kod nakladnika 200 kuna - poπtarina uraËunata)

Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/ 484 80 85 ili putem www.biovega.hr ili http:// knjige.biovega.hr uz 10 posto popusta te u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni Izdanje: 2004. godina Cijena: 159 kuna

KUHARICA ZA ZDRAVO SRCE Oded Schwartz Zbog Ëinjenice da u razvijenim zemljama viπe ljudi umire od srËanih bolesti nego ijedne druge bolesti nikada nije bilo viπe potrebe za Kuharicom za zdravo srce. Ova praktiËna knjiga pomoÊi Êe ljudima da preuzmu kontrolu nad zdravljem svoga srca. Oko 50 posto svih bolesti u Hrvatskoj su bolesti krvoæilnog sustava, pa je ova knjiga rjeπenje za sve one koji æele zdravo srce i raznovrstan jelovnik. U knjizi je viπe od 100 recepata nagraivanog pisca Odeda Schwartza koji Êe svakome koristiti jer je posrijedi prehrana s malo masnoÊe, prijateljska za srce, ukusna za sve Ëlanove obitelji. Knjiga donosi cjelokupnu analizu kalorija, zasiÊenih masnoÊa i koliËinu kolesterola u svakom receptu. Uz to, objaπnjava glavne crte zdravih tehnika kuhanja - parenja, præenja i peËenja - za maksimalan okus s minimalno masnoÊe. U knjizi Êete naÊi i najnovije medicinske i nutricionistiËke savjete jedne od vodeÊih svjetskih bolnica za kardiovaskularne bolesti The Heart Hospital te zdravije i ukusnije alternative πtetnim namirnicama. Kuharica za zdravo srce dio je serije Kuharica koje brinu o zdravlju, posebno osmiπljene za osobe Ëije je oboljenje vezano uz prehranu ili kod kojih pravilna ishrana moæe odigrati kljuËnu ulogu u kontroliranju ili poboljπanju stanja. Renato Pandæa Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/488 22 79, fax 01/488 22 77, e-poπtu prodaja@profil.hr ili direktno u Profil Megastore knjiæari, BogoviÊeva 7 uz popust od 20 posto po cijeni 104 kn Izdanje: 2004. godina Cijena: 130 kn