Vaše zdravlje 02/2006

v o d i »

z a

z d r a v i j i

æ i v o t Broj 46 / godina viii

iSSN 1332-232x veljaËa/oæujak 2006.

BESPLataN PriMjEraK

Babinje Osnovne znaËajke i moguÊe komplikacije

Vrtoglavica Obrada u skladu s interakcijom meu sustavima

Dijete i naoËale Posluπajte preporuke oftalmologa

Lumbalna diskopatija

INTERVJU

Mimi Vurdelja, mr. pharm.

Vitamini i minerali - istine i zablude Posebno izdanje Vaπih sedam minuta - SVAKI DAN

Serijal DjeËje zarazne bolesti - zauπnjaci

PoremeÊen sklad funkcije diska zbog vibracijske traume

HiperbariËna oksigenacija i dijabetes Dodatna terapija koja potpomaæe uspjeπnost lijeËenja

Bullying

NASILJE ME–U VR©NJACIMA

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

eÊ neko vrijeme zaoku-

ruci u svakom trenutku

pljaju me napisi i razgovori

njihova dobrog i loπeg

u medijima vezani uz sve

raspoloæenja? Da bude-

veÊu uËestalost nasilja, a

mo tu kad se smiju i kad

posebice meu djecom -

plaËu, rjeπavamo njiho-

vrπnjacima. Ne mogu se oteti dojmu koji

ve probleme, odgajamo

na mene ostavlja taj problem, ta naπa svako-

ih i, πto je najvaænije,

dnevica. S obzirom na razmjere koje poprima

da smo s njima razvili

Stru»ni kolegij

i posljedice, nisam mogla, a da ne pokuπam

takav odnos da smo prvi kojima Êe se poæa-

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

dati svoj doprinos tome kroz temu broja, a

liti, naravno i pohvaliti.

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ,

sve u nastojanju da mi roditelji shvatimo vaænost svoje uloge u odgoju djece.

estetski kirurg

Budite uvijek podrπka svome djetetu i razvijajte njegovo samopouzdanje. Nemojte

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med. dermatovenerolog

Æurimo, æurimo i samo æurimo. I tako cijeli

ga uËiti da na nasilje odgovara nasiljem, jer

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

æivot. I ne uoËavamo kako on neprimjetno

upravo to i dovodi do zaËaranog kruga koji se

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

prolazi pored nas, ostavljajuÊi mnogo toga

vrlo brzo pretvara u noÊnu moru. Naravno da

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

nedoreËenoga i neproæivljenoga. Djeca odra-

nam i nastavnici u πkolama trebaju pomoÊi,

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

stu, a da to i ne proæivimo s njima puneÊi

ali kljuËni trenuci u psiholoπkom razvoju

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

πkrinjicu uspomena koju Êemo tako Ëesto

djeteta ipak dolaze iz obiteljskog okruæenja.

otvarati pod stare dane. Radni dan viπe

Pokaæite djetetu svojim primjerom πto je

nema satnicu... Radimo od jutra do mraka.

poæeljno, a πto ne, πto je ispravno, a πto

A u svemu tome jesmo li se ikad zapitali

pogreπno. Kad neπto komentirate, pazite

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

koliko smo samo puta odgodili unaprijed

kako Êete to iznijeti, jer djeca su od malih

Utinjska 40, 10020 Zagreb

planirano druæenje sa svojom djecom zbog

nogu prave spuævice koje upijaju mnogo viπe

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

nepredvienih poslovnih obveza? ReÊi Êete,

nego πto mislimo, i tada je pravo vrijeme da

www.vasezdravlje.com

pa to nam je kruh, od novca koji zaraujemo

poËenete djelovati preventivno. Kad odrastu,

æivimo i priskrbljujemo svojoj djeci sve

teπko Êete moÊi ispraviti u proπlosti naËinjene

potrebne (i nepotrebne) materijalne stvari.

pogreπke.

ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

Dizajn i priprema za tisak

HAND Design Studio tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490

A jesu li materijalna dobra jedino πto ona od

©eferova 2, 10000 Zagreb

nas oËekuju, ili moæda æele da smo im pri

Zato, zastanite i malo razmislite!

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

tel: 01/6570 964

Glavna urednica

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #46

#46

Sadræaj NASILJE MEĐU VRŠNJACIMA . . . . .

Marija Krmek, prof.

HIPERBARIČNA OKSIGENACIJA I DIJABETES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mario D. FranoliÊ, dr. med.

TRZAJNA OZLJEDA VRATNE KRALJEŽNICE - NOVI PRISTUP . . . .

20 24 30 36 38

Bojan Nasteski, vft.

SVE TEŠKOĆE BABINJA . . . . . . . . . .

Goran VujiÊ, dr. med.

FARMAKOTERAPIJA DEBLJINE . . . .

mr. sc. Jozo JelËiÊ

OTC PROIZVODI . . . . . . . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

VRTOGLAVICE . . . . . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin mr. sc. Marija Bošnjak PašiÊ

LUMBALNA DISKOPATIJA . . . . . . . . .

42 48 54 56 60 64 66

prim. dr. sc. Damir KovaË

DJECA I ALTERNATIVNA PREHRANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Suzana TomaševiÊ

INTERVJU: vitamini i minerali . . . . . . . . . . . . . . . . . DIJETE I NAOČALE . . . . . . . . . . . . . .

mr. sc. Vesna AugustinoviÊ-Fett

VIDJETI ZA DVOJE . . . . . . . . . . . . . . .

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm.

BOLESTI ŽLIJEZDA SLINOVNICA . . .

Krešo Zurak, dr. med.

OSTEOPATIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Senad KasumoviÊ, dr. osteop. med.

DJEČJE ZARAZNE BOLESTI zaušnjaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Miran CvitkoviÊ, dr. med.

AGRESIJA U DJEČJOJ DOBI . . . . . . . .

mr. sc. Nenad JakušiÊ

PSIHOLOŠKA SAMOPOMOĆ . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

SVJETLO I ŽIVOT . . . . . . . . . . . . . . . .

Stjepan Šaban, dipl. ing.

TRKAČKA POTKOLJENICA . . . . . . . . .

Tanja Polovina-PrološËiÊ, dr. med.

IZBJELJIVANJE ZUBA . . . . . . . . . . . .

Marija SoviÊ, dr. stom.

MEDICINSKI LEKSIKON bolovi u prsnom košu . . . . . . . . . . . . . . . VODIČ KROZ PRETRAGE UZV glave i vrata . . . . . . . . . . . . . . . . .

92 94

Davor Džepina, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI nezgode u djeËjoj dobi, 2. dio . . . . . . . . .

Igor BiÊaniÊ, dr. med.

BILJNA LJEKARNA kopriva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . STRUČNE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

100 102 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#46 Va©e zdravlje

bullying

nasilje meu vrπnjacima

Krije li se u vaπem djetetu ærtva ili nasilno ponaπanje

Marija Krmek, psiholog, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518

UËenici koji promatraju nasilje skloniji

su stati na stranu nasilnika i pomoÊi mu

nego da pokuπaju pomoÊi ærtvi, a katkad postanu i aktivni sudionici nasilja 0 Va©e zdravlje #46

Nasilje meu vrπnjacima (engl. Bullying) moæe se odrediti na sljedeÊi naËin: uËenik je zlostavljan ili viktimiziran kad je opetovano i trajno izloæen negativnim postupcima jednoga ili viπe uËenika (Olweus, 1998). Ta definicija istiËe negativno (agresivno) djelovanje koje se ponavlja tijekom duljeg razdoblja. U πirem smislu, nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima

TEMA B ROJA

radi stjecanja moÊi, i to nanoπenjem psihiËke, odnosno fiziËke boli. Nasilje meu djecom moæemo podijeliti u nekoliko oblika: fiziËko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno i ekonomsko. FiziËko nasilje je najuoËljiviji oblik, a podrazumijeva udaranje, guranje, πtipanje, Ëupanje i sl. Verbalno nasilniπtvo najËeπÊe prati fiziËko, a podrazumijeva vrijeanje, πirenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje (npr. OËalinko!). Emocionalno nasilje podrazumijeva namjerno iskljuËivanje ærtve iz zajedniËkih aktivnosti razreda ili djeËje grupe, kao i ignoriranje. Seksualno nasilje ukljuËuje neæeljeni fiziËki kontakt i uvredljive komentare. Kulturalno nasilje podrazumijeva vrijeanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi. I na kraju, ali ne manje vaæno, ekonomsko nasilje ukljuËuje krau i iznuivanje novca.

O bullyingu je rijeË samo ako su ukljuËena tri osnovna elementa (prema Olweus, 1998): Negativni postupci - Negativni postupci znaËe namjerno nanoπenje ozljeda drugoj osobi. Mogu biti fiziËki i verbalni. FiziËko nasilje je kad netko udara, gura ili sputava drugoga tjelesnim dodirom, a verbalno ukljuËuje izrugivanje, zadirkivanje, ali i prijetnju. Meutim, treba istaknuti kako se negativni postupci pojavljuju i bez rijeËi ili tjelesnog dodira. Primjerice, u obliku druπtvene izolacije, kreveljenjem, nepristojnim kretnjama ili odbijanjem da se udovolji æeljama druge osobe. Opetovano i trajno - Da bi se neki negativan postupak smatrao nasiljem, mora se ponavljati i biti trajan. Taj uvjet je postavljen u definiciju nasilja kako bi se iz pojave nasilja u πkoli iskljuËili povremeni beznaËajni sukobi izmeu uËenika, poput zadirkivanja, a koji su sastavni dio igre i relativno prijateljske naravi. AsimetriËan odnos snaga - Termin nasilniπtvo rabi se samo ako izmeu uËenika postoji nerazmjer snaga. Stvarni i/ili percipirani nerazmjer snaga moæe se javiti u situacijama izravna nasilniπtva ako je uËenik ærtva doista fiziËki slabiji u odnosu na uËenika zlostavljaËa, ako ærtva sebe doæivljava fiziËki ili mentalno slabijom, ako postoji brojËani nerazmjer izmeu ærtve i zlostavljaËa. U situacijama neizravna nasilniπtva nerazmjer snaga moæe se javiti u sluËaju izolacije uËenika iz grupe, πirenju glasina i tome sliËno.

Temeljna obiljeæja tipiËnih nasilnika Osobina koja izdvaja tipiËnog nasilnika njegova je agresivnost pre-

Rezultati istraæivanja Poliklinike za zaπtitu djece grada Zagreba Incidencija nasilja meu djecom u Hrvatskoj (N = 4.900) Provokativne ærtve - 8% Nasilnici 8%

NeukljuËeni u nasilje 65%

Pasivne ærtve 19%

Tablica 1 - Raπirenost doæivljenog nasilja u πkoli s obzirom na πkolski uspjeh ©kolski uspjeh

Postotak djece koja su doæivjela nasilje u πkoli

Nedovoljan

54%

Dovoljan

50%

Dobar

41%

Vrlodobar

34%

OdliËan

29%

Tablica 2 - Raπirenost poËinjenog nasilja u πkoli s obzirom na πkolski uspjeh ©kolski uspjeh

Postotak djece koja se u πkoli nasilno ponaπaju prema

Nedovoljan

42%

Dovoljan

41%

Dobar

31%

Vrlodobar

27%

OdliËan

21%

Tablica 3 - Osobe kojima se djeca obraÊaju za pomoÊ nakon πto su doæivjela fiziËko nasilje u πkoli Osoba

Postotak djece koja im se obraÊaju za pomoÊ

Roditelj

32%

Prijatelj

32%

Nitko

30%

Brat/sestra

23%

Nastavnik

13%

ma vrπnjacima, πto je sadræano u definiciji nasilniπtva. No, nasilnici su Ëesto agresivni i prema odraslima

#46 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

- nastavnicima i roditeljima. UËenici nasilnog ponaπanja opÊenito imaju niæi prag tolerancije na nasilje nego ostali njihovi kolege. Teæe suosjeÊaju sa ærtvom. »esto imaju razmjerno pozitivno miπljenje o sebi. Ako je rijeË o djeËacima, u pravilu su tjelesno jaËi od ostalih djeËaka, osobito od ærtava. Djeca agresivnog ponaπanja imaju teπkoÊa u prepoznavanju socijalnih znakova iz okoline, pa Ëesto misle kako drugi imaju neprijateljske namjere prema njima. »ak i kad postoje znakovi koji pokazuju da namjere nisu bile neprijateljske, agresivna djeca mnogo ih teæe razumiju i rabe. U nasilniπtvu meu djeËacima iznimno je vaæna i tjelesna snaga ili slabost. Kao πto je veÊ spomenuto, ærtve kao skupina ispodprosjeËne su tjelesne snage, dok su nasilnici Ëesto tjelesno jaËi od njih. Meutim, to ne znaËi da Êe snaæni djeËaci nuæno zlostavljati druge. Ono πto doista obiljeæava nasilnika (djeËaka) jest spoj agresivnog obrasca reakcija i tjelesne snage. U skladu s tim, ærtvu obiljeæava kombinacija straπljivog obrasca reakcija i tjelesne slabosti.

0 Va©e zdravlje #46

Neke od karakteristika koje iskazuju djeca agresivnog ponaπanja ukljuËuju: tjelesno su snaæniji od svojih vrπnjaka u razredu, a napose svojih ærtava; mogu biti iste dobi ili poneπto stariji fiziËki su uspjeπni u igrama, sportovima i borbama imaju snaænu potrebu za prevlaπÊu i podËinjavanjem ostalih uËenika, vole se hvaliti stvarnom ili zamiπljenom nadmoÊi nad ostalim uËenicima nagle su Êudi, razdraæljivi, impulzivni i teπko podnose neuspjeh, oteæano se prilagoavaju pravilima i teπko podnose zapreke i odgaanja, nastoje varanjem postiÊi probitak

Djeca agresivnog ponaπanja imaju teπkoÊa u prepoznavanju socijalnih znakova iz okoline, pa Ëesto misle kako drugi imaju neprijateljske namjere prema njima

opÊenito su prkosni, drski i agresivni prema odraslima (ukljuËujuÊi nastavnike i roditelje) te mogu i njih zastraπivati vjeπto se izvlaËe izgovorima iz „teπkih situacija” smatraju ih tvrdokornima i okru tnima, slabo suosjeÊaju sa zlostavljanim uËenicima nisu straπljivi ili nesigurni te imaju razmjerno povoljan sud o sebi u razmjerno ranoj dobi (u usporedbi sa svojim vrπnjacima) odaju se ostalim vidovima antisocijalnog ponaπanja, ukljuËujuÊi krau, vandalizam i opijanje s obzirom na πkolska postignuÊa, u osnovnoj πkoli mogu biti prosjeËni, iznad ili ispod prosjeka, ali kasnije dobivaju niæe ocjene te razvijaju negativno stajaliπte prema πkoli.

Temeljna obiljeæja tipiËnih ærtava nasilja Neka od obiljeæja tipiËnih ærtava koje ih razlikuju od drugih uËenika su, primjerice, da su niskog samopoπtovanja, plaπljiviji su i nesigurniji nego uËenici opÊenito. »esto imaju slabo razvijene socijalne vjeπtine. Mogu se osjetiti potiπtenima i bespomoÊnima. Oprezni su, osjetljivi i tihi, stalno ih je strah. Kad ih napadaju ostali uËenici, znaju reagirati plakanjem i povlaËenjem iz situacije. Ako su dulje vrijeme ærtve nasilja, mogu postati skloni samoubojstvu. Drugi se, pak, osveÊuju primjenom nasilja ili i sami postaju nasilnicima. Neka istraæivanja upuÊuju na smanjene akademske sposobnosti ærtava koje mogu biti rezultat nasilja u πkoli. Naime, moguÊe je da je zbog porasta nasilnog ponaπanja, ærtvu strah od odlaska u πkolu, koji moæe dovesti do uËestalog izostajanja iz πkole, teπkoÊa s koncentracijom te, konaËno, i do slabijega πkolskog uspjeha.

TEMA B ROJA

©to se tiËe tjelesnog izgleda, veÊ smo pri opisu tipiËnih karakteristika nasilnika naveli kako su ærtve fiziËki slabije od nasilnika, ali i djeËaka opÊenito. Niæeg su samopoπtovanja i imaju negativnu sliku o sebi. To su Ëesto povuËeniji, mirniji i srameæljiviji uËenici, djeca s teπkoÊama u razvoju ili nekim hendikepom, poput mucanja ili smetnji vida. MoguÊe je da se teæe izraæavaju u skupini vrπnjaka i nemaju mnogo prijatelja, ali imaju veliku æelju da se uklope u druπtvo. Navedeno su obiljeæja tzv. pasivnih ærtava. Uz njih mnogi autori razlikuju i tzv. provokativne ærtve koje nastoje uzvratiti ili odgovoriti u sluËaju nasrtaja ili uvrede, no obiËno bez veÊeg uspjeha. Razdraæljivi su, Ëesto rastreseni, nemirni, nespretni, mogu imati neke neugodne navike. Izazivaju i nasilni su prema uËenicima koji su slabiji od njih samih.

Kako prepoznati dijete ærtvu bullyinga Kod djeteta se, kao posljedica vrπnjaËkog nasilja, moæe pojaviti jedan od sljedeÊih znakova ili (obiËno) nekoliko njih:

Znaci kod kuÊe dolaze kuÊi u poderanoj odjeÊi ili s oπteÊenim knjigama dolaze kuÊi izgladnjeli (uzet im je novac) ostaju bez svojih stvari, Ëesto „gube” dæeparac imaju neobjaπnjive ogrebotine, posjekotine ili razliËite ozljede ne dovode kuÊi kolege iz razreda ili druge prijatelje te rijetko odlaze u kuÊe uËenika iz razreda nemaju niti jednog dobrog prijatelja nikad ih, ili rijetko, ne pozivaju na zabave, a ni sami ne pokazuju zainteresiranost da ih prirede „bolesni” su ujutro prije πkole,

imaju glavobolju ili bolove u trbuhu mijenjaju uobiËajen put do πkole i iz πkole mole roditelje da ih voze u πkolu imaju nemiran san s loπim snovima, katkad viËu u snu, zaspu plaËuÊi dobivaju loπije ocjene i gube interes za πkolu izgledaju nesretno, tuæno, potiπteno ili pokazuju neoËekivane promjene raspoloæenja, razdraæljivost i nagle izljeve srdæbe traæe ili kradu dodatan novac od obitelji kako bi ga dali zlostavljaËu.

Znaci u πkoli druga ih djeca zadirkuju, rugaju im se, ismijavaju, nazivaju ruænim imenima, omalovaæavaju, zastraπuju, poniæavaju, vrijeaju, prijete im, zapovijedaju, tlaËe ih, podËinjavaju udaraju ih rukama ili nogama, guraju, vuku, poteæu (pri Ëemu se nisu u stanju braniti) uzimaju im, oπteÊuju ili razbacuju stvari ili novac uvuËeni su u svae ili sukobe u kojima su bespomoÊni i iz kojih se nastoje izvuÊi

#46 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

imaju ogrebotine, posjekotine ili razne ozljede koje se ne mogu protumaËiti igrom Ëesto odmor provode sami, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti zadnje ih biraju za grupne aktivnosti tijekom odmora nastoje ostati u blizini uËitelja ili drugih odraslih osoba nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaÊi pred ploËu, pred razred izgledaju utuËeno, nesretno, potiπteno, plaËljivo postanu agresivni ili depresivni poËnu markirati postupno ili iznenadno slabi im πkolski uspjeh i gube interes za πkolu. 0 Va©e zdravlje #46

Uloga djece promatraËa nasilja VeÊina uËenika u razredu ili πkoli ne Ëine stalno nasilje niti su stalno ærtve nasilja. Mnogi su Ëesto u situacijama da promatraju kolege kako se tuku, svaaju ili vrijeaju. UËestala zabluda o uËenicima „promatraËima” je da ostanu neutralni ili

MoguÊe je da porastom nasilnog ponaπanja, ærtve imaju strah od odlaska u πkolu, koji moæe dovesti do uËestalog izostajanja iz πkole, te konaËno, i do slabijega πkolskog uspjeha

da pokuπavaju podræati ærtvu kad vide da se nasilje dogaa. Naæalost, istina je zapravo da su uËenici koji promatraju nasilje skloniji stati na stranu nasilnika i pomoÊi mu nego da pokuπaju pomoÊi ærtvi, a katkad postanu i aktivni sudionici nasilja. Postoji nekoliko objaπnjenja zaπto se to dogaa. Jedan je da nasil nici uæivaju odreeni ugled meu vrπnjacima, oni su „cool face” kojima se ostali dive te na taj naËin mogu utjecati na promatraËe. Utjecaj Êe biti snaæniji ako promatraË ima osjeÊaj nesigurnosti i ne uklapa se lako u druπtvo. Moæe se bojati, ako bi pokuπao sprijeËiti nasilje, da Êe mu se nasilnici osvetiti ili da Êe nekog od svojih prijatelja dovesti u nevolju. Takoer, ako se Ëini da je

nasilnik na neki naËin nagraen za svoje ponaπanje, promatraË je skloniji ukljuËivanju. Drugo objaπnjenje zaπto se nekad i promatraËi poËnu nasilno ponaπati je da se promatraË osjeÊa manje odgovornim i krivim za ono πto Ëini kad je dio grupe. Katkad kod djece postoji strah da Êe ih vrπnjaci izbaciti iz druπtva ako se ne ponaπaju na sliËan naËin kao i oni. Nadalje, mnogi ærtvu smatraju odgovornom za nasilje jer je izazivala, manje im je simpatiËna, vide je u negativnom svjetlu te joj zato teæe prilaze u pomoÊ. Joπ jedan od razloga zaπto djeca ne reagiraju kako bi sprijeËila nasilje je i πto mnogi misle da se ni tako niπta ne bi promijenilo i odrasli im ne bi pomogli. Prevenciju vrπnjaËkog nasilja oteæava upravo Ëinjenica da meu uËenicima postoji jak tabu protiv informiranja nastavnika o pojavama nasilja. Mnogi uËenici navode zabrinutost da bi bili nezaπtiÊeni u nenadgledanim podruËjima πkole. Neki promatraËi takoer osjete olakπanje kad nisu meta i Ëesto se udalje od ærtve, smanjujuÊi empatiju i olakπavajuÊi sebi odmak od situacije.

U»ITELJI / NASTAVNICI! Primijetite kad je uËenik izoliran

i tuæan te razgovarajte s njim o tome πto je dovelo do takvih osjeÊaja. Reagirajte i na najmanji oblik nasilja. PouËite uËenike vjeπtinama mirnog rjeπavanja sukoba. Potaknite uËenike da izvijeste ako je netko nasilan prema njima. Nadgledajte uËenike i tijekom odmora, osobito oko mjesta gdje se okupljaju u skupinama.

Kako bi promatraËi uvidjeli da i oni mogu sprijeËiti nasilje u πkoli, nastavnici mogu: naglasiti i osvijestiti promatraËima kako njihovo ponaπanje moæe potaknuti ili obeshrabriti nasilnika pouËiti ih vjeπtinama koje promatraËi zatim mogu koristiti kako bi sprijeËili nasilje koje primijete (pritom izrazito naglasiti da o svakom nasilju obavijeste odraslu osobu i nikad na nasilje ne odgovaraju nasiljem) promatraËe smatrati odgovornima za njihovo ponaπanje u situacijama vrπnjaËkog nasilja (moraju biti svjesni da Êe snositi negativne posljedice ako ne obavijeste odraslog, ako se odluËe pridruæiti nasil niku u izrugivanju ili zadirkivanju kolega, ako se smiju ili drukËije sudjeluju u vrπnjaËkom nasilju) organizirati rad u razredu i πkolske aktivnosti tako da ohrabre razvijanje pozitivnog odnosa izmeu promatraËa i moguÊih ærtvi (ako meu uËenicima vladaju ugodni, pozitivni odnosi, prije Êe pomoÊi jedni drugima i neÊe tolerirati nasilje).

©irenje glasina - traË U svakodnevnom æivotu traË je teπko izbjeÊi. VeÊina odraslih i djece Ëesto Ëuju traËeve ili i sami traËaju u razliËitim situacijama - u trgovini, frizerskom salonu, restoranu, u redu u banci, u kafiÊu… TraËanje je uobiËajen naËin razgovora meu vrπnjacima i u veÊini sluËajeva je bezopasan. Meusobna izmjena razliËitih miπljenja i stavova moæe biti jako zabavna, a moæemo i puno toga nauËiti o sebi i drugim ljudima. Takoer, cilj traËa katkad moæe biti poveÊanje ugleda, vaænosti osobe, kao i privlaËenje pozornosti. Meutim, vaæno je znati da stalno πirenje glasina i nepotvrenih infor-

TEMA B ROJA

Istina je da su uËenici koji promatraju nasilje skloniji stati na stranu nasilnika i pomoÊi mu nego da pokuπaju pomoÊi ærtvi, a katkad postanu i aktivni sudionici nasilja

teljstvo (primjerice, gubljenje povjerenja ili izbacivanje iz grupe). Njima su prijateljstva emocionalno vaænija, pa ih zato i sam traË moæe jako povrijediti. Suprotno tome, djeËacima je cilj postizanje materijalne i fiziËke dominantnosti te su stoga vidljivije i otvorenije agresivni (udaranje, tuËnjava), a rjee poseæu za oblicima poput πirenja glasina.

macija moæe imati i ruæne posljedice. Ljudi se mogu osjetiti povrijeeno, prijatelji mogu postati neprijatelji, prekidaju se ljubavi… Takvom traËu namjera je omalovaæiti, zaplaπiti ili potaknuti nasilje prema nekome na temelju etniËke, nacionalne, religijske, rasne pripadnosti, seksualnog opredjeljenja ili nekog nedostatka ili hendikepa. »esto se koristi kao osveta ili prijetnja. Tako se, primjerice, jednoj 15-godiπnjakinji dogodilo da joj je deËko rekao „Spavaj sa mnom ili Êu svima u πkoli reÊi da si to uËinila sa mnom i mojim prijateljima”. Ipak, istraæivanja pokazuju da traË, kao neizravan oblik agresivnosti, ËeπÊe koriste djevojËice, dok su djeËaci skloniji izravnom nasilju poput fiziËkih sukoba. Razlog za ove spolne razlike neki autori nalaze u prirodi vrπnjaËkih grupa djeËaka i djevojËica. IstiËu da su djevojËice usmjerenije na odnos s prijateljima te zato, kad su povrijeene ili razoËarane, koriste oblike agresije koji naruπavaju prija-

Kako reagirati ako je vaπe dijete ærtva traËa Evo nekih moguÊnosti πto moæete reÊi djetetu: Zapamti da bez obzira na to πto kaæeπ ili uËiniπ, neki ljudi Êe i dalje vjerovati traËu. Cilj je posljedice svesti na najmanju moguÊu mjeru, ali nemoguÊe je apsolutno svakoga uvjeriti u tvoju stranu priËe. Nemoj se s inicijatorom traËa raspravljati ili svaati u javnosti. Izazivanje scene ili zauzimanje obrambenog stava samo Êe im potvrditi da su bili u pravu kad su pokrenuli traË. Najbolje je izbjegavati ih i ne govoriti niπta. Ali, ako se dijete ne moæe suzdræati i jako æeli neπto reÊi, potaknite ga da saËeka dok ga proe poËe tni πok i ljutnja. Kad je smiren, moæe se upustiti u razgovor. Ponudite mu i moguÊnost da s vama uvjeæba πto bi htio reÊi. Budite mu podrπka i recite

mu da ima pravo biti ljut. Kad bude mogao mirno razgovarati, objasnite mu kako bi bilo bolje da u πkoli ne bjesni i uporno pokuπava ispraviti uËinjenu „πtetu”. Predloæite mu da pred vrπnjacima pokuπa glumiti kako je smiren te da ga traË uopÊe ne dira. A kad traË moæda doe do njega, moæe reÊi neπto poput: „A to kruæi okolo o meni? Baπ me zanima zaπto bi se netko toliko muËio oko πirenja neistina?” Zatim mu objasnite kako je uËinak ovakve reakcije dvojak: to πto se ne brani pokazuje drugima da nema πto skrivati, a uz to odgovornost za traË prebacuje se na onoga tko traËa (okolina se moæe zapitati postoji li skrivena namjera). Moæe i sam „nastaviti” πiriti traË, primjerice tako da upita nekog od vrπnjaka: „Jesi Ëuo kako govore da sam…? Koji vic!” i to napravi uz osmijeh. Pritom bi bilo dobro da zvuËi smireno i zbunjeno, nikad ogorËeno i uvrijeeno. I ovdje mu moæete ponuditi moguÊnost da uvje æba s vama kod kuÊe kako bi meu vrπnjacima bio sigurniji. Ako ga netko pita je li traË toËan, moæe odgovoriti neπto poput: „Naravno da nije, ali zar je vaæno πto ja kaæem? Samo bih volio znati zaπto je netko to uopÊe izmislio.” Ako je traË toËan, moæe reÊi samo „Zar je vaæno πto ja kaæem? Samo bih volio znati zaπto je netko to razglasio svima.”

TEMA B ROJA

Dopustite da svoje osjeÊaje iskaæe pred vama u punom intenzitetu. Na taj naËin djetetu Êe biti lakπe suoËiti se s vrπnjacima i ne reagirati ljutnjom, koja bi mogla dovesti i do drugih oblika nasilja. Dajte djetetu savjet da nikad ne vraÊa istom mjerom, jer na taj naËin bi i on vrijeao i nanosio πtetu nekom drugom, a nasilje se ne bi prekinulo. VraÊanje istom mjerom moglo bi dovesti do poveÊanog i dugotrajnijeg nasilja, koje onda moæe imati i puno ozbiljnije posljedice. Iz rezultata istraæivanja Poliklinike za zaπtitu djece grada Zagreba vidi se da se djeca najËeπÊe obraÊaju roditeljima nakon doæivljenog verbalnog nasilja u πkoli, a dio ovog oblika nasilja je i traË. Tablica 4 - Osobe kojima se djeca obraÊaju za pomoÊ nakon πto su doæivjela verbalno nasilje u πkoli (Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, 2004.) Osoba

Postotak djece koja im se obraËaju za pomoÊ

Roditelj

48%

Prijatelj

40%

Nitko

19%

Brat/sestra

18%

Nastavnik

16%

Vrijeme moderne tehnologije „Blog„ - Djeca danas veÊ od ranih godina koriste Internet i na zabavan i zanimljiv naËin uËe o tome kako koristiti informatiËku tehnologiju. VeÊina ih u znanju o tome daleko premaπuje svoje roditelje. Iako internet pruæa brzu dostupnost razliËitim i zanimljivim informacijama, kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi, treba biti svjestan i opasnosti koju moæe predstavljati. Glavni rizici uporabe interneta za djecu su: izloæenost uznemirujuÊim, agresivnim ili nepristojnim e-mail

RODITELJI!

Pri reagiranju na traËeve djetetu je iznimno vaæna vaπa podrπka. Iako je djeci, nakon πto krenu u πkolu, miπljenje vrπnjaka i pripadanje druπtvu sve vaænije i vaænije, bitno je da mama i tata ostanu sigurna baza u koju se djeca mogu vratiti kad im je teπko. Nuæno je da roditelji suosjeÊaju s djecom i uvjere ih da onaj tko traËa nije u pravu te da takvo ponaπanje nije u redu. Na taj naËin dijete Êe biti sigurnije u sebe i spremnije na odgovarajuÊi naËin reagirati i uvijek Êe znati da nije ono krivo i odgovorno za neugodno i nasilno ponaπanje drugih osoba.

porukama, direktna komunikacija s osobom koja traæi neprimjerene odnose, izlaganje seksualnim sadræajima, pretjerana izoliranost djeteta koja proizlazi iz preËestog i/ili dugotrajnog koriπtenja raËunala, odnosno interneta i sliËno. Meu djecom internet moæe postati novo podruËje za iskazivanje nasilja. Jedan od takvih novijih primjera je da djeca u tue ime otvaraju tzv. blogove. Zatim na tim stranicama iznesu nekoliko istinitih detalja o navodnom vlasniku bloga, kako bi podaci bili uvjerljivi onima koji poznaju tu osobu. Nakon toga navedu ruæne detalje ili, primjerice, napiπu da „vlasnik bloga” nudi seksualne uslu-

Dajte djetetu savjet da nikad ne vraÊa istom mjerom, jer na taj naËin bi i on vrijeao i nanosio πtetu nekom drugom, a nasilje se ne bi prekinulo

ge te uz to navede toËan broj telefona i adresu. Dijete na Ëije ime je otvoren blog ne moæe izbrisati stranicu niti laæne podatke, jer mu je za to potre bna πifra, koju ima samo onaj tko je uistinu otvorio blog. Uz ovaj primjer moæemo navesti i iskustvo jednog djeËaka u SAD-u kojeg su vrπnjaci na jednoj internet stranici prozvali islamskim teroristom, a za drugog su proπirili „vijest” da je homoseksualac. To su samo neki od mnogih primjera nasilja na internetu. No, ono πto mnoga djeca, mladi, a ni odrasli ne znaju jest da se takvi dogaaji mogu i trebaju prijaviti provideru, koji onda spornu stranicu ukloni s neta, te na taj naËin zaustavi nasilje.

Nasilje mobitelom - Joπ jedan oblik nasilja meu vrπnjacima koji nam donosi moderno doba tehnologije, je nasilje putem mobitela. UkljuËuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se osoba osjeÊa neugodno ili joj se na taj naËin prijeti - moæe biti tekstualna, videoporuka, fotografija, poziv, odnosno, bilo kakva viπestruko slana poruka kojoj je cilj uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu πtetu vlasniku mobilnog telefona. Savjeti koje moæete dati svojoj djeci Naglasite im da paæljivo odluËe kome Êe dati broj svoga mobitela. Oprezno koristiti neku od chat usluga preko mobitela - ljudi obi Ëno nisu ono πto tvrde da jesu. Ako dobiju poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovaraju. Ne treba odgovarati ni na poznate brojeve ako se zbog sadræaja poruke osjeÊaju loπe ili neugodno. Objasnite djeci kako πala moæe lako od smijeπne postati uvredljiva, pa ako su ljuti, moæe se dogoditi da uËine neπto πto poslije mogu poæaliti. Recite im da budu paæljivi kad πalju poruke drugima.

#46 Va©e zdravlje 11

Potaknite ih da se prije slanja poruke zapitaju moæe li ona uvrijediti ili na bilo koji naËin naπtetiti primatelju? Postavite pravilo prema kojem nije dopuπteno slati fotografije ili videozapise drugih ljudi bez njihova dopuπtenja, kao ni slati sadræaje koji mogu uvrijediti druge ljude. Dajte podrπku djeci i potaknite ih da odmah razgovaraju s vama ili nekom drugom odraslom osobom u koju imaju povjerenja (poput nastavnika, πkolskog psihologa), kako se problem ne bi pogorπao. Ako je rijeË o ozbiljnijim oblicima nasilja, osobito ako sadræi zastraπujuÊe prijetnje, razmislite o tome da sve prijavite policiji. U takvim sluËajevima dobro je saËuvati poruke u mobitelu, ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadræaju poruke.

Kako se zaπtititi od nasilja na chatu? Nadimak kojim se djeca predstavljaju pri koriπtenju ove usluge moæe uvelike utjecati na druge (primjerice, „crnËuga„). Zato potaknite djecu da izaberu nadimak koji Êe ih zaπtititi od moguÊeg nasilja i koji ga neÊe poticati. Od nekog struËnjaka iz informatike doznajte naËine kako se moæe onemoguÊiti dolazak poruka od odreenih „nadimaka„ od kojih su prije dolazile neugodne ili nasilne poruke. PouËite dijete da nikad ne daje svoje pravo ime ili osobne podatke na chatu, jer nikad ne moæe znati govori li druga osoba istinu ili ima loπe namjere.

Uvijek imajte na umu! U situacijama nasilja meu vrπnjacima iznimno je vaæno naglasiti djetetu koje je ærtva nasilja kako ono nije ni na kakav naËin odgovorno niti krivo za ruæne postupke drugih ljudi. Oni koji su nasilni, odgovorni su za svoje ponaπanje i trebaju snositi prikladne posljedice. Odrasli ne bi smjeli tolerirati nasilje meu djecom, makar im se Ëinilo kao obiËna djeËja igra. Trebalo bi potaknuti kod djece (i ærtava nasilja i onih koji Ëine nasilje) prihvaÊanje razliËitosti meu ljudima te razvijanje socijalnih vjeπtina za mirno rjeπavanje sukoba.

OjaËan organizam pobjeuje prehladu

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

OjaËajte obrambene snage organizma - Kaπalj, hunjavica i promuklost simptomi su prehlade. Iako nema potpune zaπtite od prehlade, snaæan imunoloπki sustav moæe smanjiti moguÊnost zaraze. Zato treba osigurati dovoljan unos vitamina, minerala i elemenata u tragovima.

sluæi kao hrana za mlijeËne i bifido bakterije te pospjeπuje njihovo razmnoæavanje. MlijeËne i bifido bakterije ubrajaju se u bakterije zdrave crijevne flore - potiËu probavu, odræavaju ravnoteæu crijevne flore i pridonose obrani od infekcija. Zbog takvog djelovanja inulin pripada grupi prebiotika.

Vitamin C - lovac slobodnih radikala - Poznato je da vitamin C ima vrlo vaænu ulogu u ljudskom organizmu. Njegov je uËinak vezan, meu ostalim, uz antioksidativno djelovanje i zaπtitu stanice od oπteÊenja zbog djelovanja agresivnih slobodnih radikala. Osobito znaËenje vitamin C ima kod prehlade, jer moæe ojaËati imunoloπki sustav i pruæiti organizmu najbolje uvjete u borbi s infekcijom. Uzimanje vitamina C opÊenito se preporuËuje osobama Ëija prehrana nije bogata svjeæim voÊem i povrÊem.

Hermes Cevitt topla limunada - kvartet sa zaπtitnom funkcijom - Uzimanjem ovog proizvoda svaki dan moæete

Flavonoidi - Flavonodi (bioflavonoidi) su skupina u vo-

odræati obrambeni sustav organizma u dobrom stanju, jer ga jaËate vitaminom C, cinkom, citrus-flavonoidima i inulinom. Istodobno organizam opskrbljujete tekuÊinom, a znamo da je unos dovoljne koliËine tekuÊine tijekom prehlade vaæan kako bi se saËuvala optimalna vlaænost sluznica. Hermes Cevitt topla limunada priprema se tako πto se sadræaj vreÊice prelije sa 1,5 dL tople vode, kratko promijeπa da se granulat potpuno rastopi i popije. ZahvaljujuÊi posebnoj formuli, vitamin C u toploj otopini ostaje stabilan.

di topivih biljnih pigmenata. Iako nisu od æivotne vaænosti, mnogi povoljno utjeËu na razliËite funkcije u organizmu i unaprjeuju zdravlje. Citrus-flavonoidi ili pojaËivaËi djelovanja vitamina C, djeluju sinergistiËki s vitaminom C. To se oËituje smanjenjem prijevremene razgradnje i izluËivanja vitamina C iz organizma, Ëime se produljuje njegova djelotvornost. Imaju izraæeno i antioksidativno djelovanje.

Cink - neizostavan za imunoloπki sustav - Cink je element u tragovima koji sudjeluje u gotovo svim æivotnim procesima. Sastavni je dio viπe od 300 enzima odgovornih za aktiviranje razliËitih metaboliËkih procesa u organizmu. Osobito je vaæan za pokretanje obrambenih snaga. UoËeno je da potiËe stvaranje obrambenih stanica, pa ga se preporuËuje uzimati u razdobljima uËestalih prehlada i gripe. Inulin - za zdravu crijevnu floru - Inulin se u prirodi pojavljuje kao grupa spojeva nastala spajanjem nekoliko jednostavnih πeÊera. Neprobavljiv je za enzime koji razgrauju πkrob, zbog Ëega nepromijenjen stiæe do debelog crijeva, gdje

#46 Va©e zdravlje 13

HiperbariËna oksigenacija uloga u πeÊernoj bolesti

Mario D. FranoliÊ, dr. med., spec. urgentne medicine, lijeËnik hiperbariËne i podvodne medicine, akupunkturist, ravnatelj Poliklinike za baromedicinu OXY

Pravodobna preventivna i kurativna

primjena HBO-a moæe znatno smanjiti patnje, poboljπati æivotnu kvalitetu i perspektive osoba sa πeÊernom boleπÊu O πeÊernoj bolesti (diabetes mellitus), sve ËeπÊem pratitelju Ëovjekova civilizacijskog sazrijevanja, veÊ je mnogo puta pisano iz gotovo svih aspekata. Svrha ovog napisa nije objaπnjenje uzroka i mehanizama nastanka bolesti. To je Ëitateljima veÊ poznato i iscrpno su ih opisali najkompetentniji struËnjaci. Cilj je, zapravo, upozoriti na joπ jednu, πiroj javnosti, naæalost, gotovo potpuno nepoznatu metodu poboljπanja zdravstvenog stanja i kvalitete æivota osoba sa πeÊernom boleπÊu. Dakako, nije rijeË o lijeËenju πeÊerne bolesti, ali jest o prevenciji i lijeËenju njezinih posljedica. Dakle, o naËinu poboljπanja kvalitete æivota, zdravstvene i vitalne prognoze. 14 Va©e zdravlje #46

100% Ëist kisik pod poveÊanim tlakom HBO ili hiperbariËna oksigenacija je udisanje Ëistog (100 postotnog) medicinskog kisika (oksigenacija) u uvjetima poveÊana tlaka okoline (hiperbariËna). Provodi se u za to namijenjenim ureajima - barokomorama (hiperbariËnim komorama). U tim uvjetima, porastom tzv. parcijalnog tlaka kisika, krv primi i do 20 puta viπe za æivot nuænog plina, popunjavajuÊi za to namijenjena prijemna mjesta (receptore) na crvenim krvnim stanicama, ali i otapajuÊi se u plazmi. Oko 30-ak je dosad poznatih pozitivnih uËinaka na organizam u cijelosti. Meu njima su

otklanjanje nedostatka kisika u tkivima (hipoksija); stvaranje novih, zdravih krvnih æila (neoangiogeneza) koje preuzimaju cirkulaciju od oπteÊenih; pojaËanje energetskih procesa u stanicama (energogeneza); uravnoteæenje razmjene tvari u stanicama; imunostimulacijsko djelovanje; antibiotski uËinci i brojni drugi.

Oporavak ishemijom ugroæenih tkiva Navedeno je veÊ da se πeÊerna bolest ne lijeËi HBO-om. Meutim, posljedice bolesti (dijabetiËka angiopatija - bolest krvnih æila, dijabetiËka polineuropatija - oπteÊenje æivaca, dijabetiËka retinopatija i makulopatija - slabovidost, dijabetiËka nefropatija ugroæavanje funkcije bubrega, dijabetiËko stopalo - kroniËne nezarastajuÊe i inficirane rane na stopalima, kao najËeπÊi uzrok gangrene i amputacije; i dr.) najËeπÊe se ublaæavaju, usporava se njihov tijek ili se i izlijeËe. Uzrok tome je oporavak veÊine, nedostatkom krvi (ishemijom) ugroæenih, ali joπ æivih stanica razliËitih tkiva i organa. Tako, primjerice, dijabetiËko stopalo s otvorenom kroniËnom ranom kod velikog broja pacijenata na HBO reagira cijeljenjem, Ëime se ponovno omoguÊuje kretanje, izbjegava rizik gangrene, uklanja ili smanjuje opasnost od amputacije. Bolesnici koji joπ nemaju otvorene rane, zahvaljujuÊi

H I PER B AR I » NA MED I C I NA

gubitku osjeta (dijabetiËka polineuropatija) u poËetku nisu ni svjesni nastajanja rane ili kalusa (æulj) na stopalu. HBO sprjeËava mehanizam nastanka dijabetiËkog stopala ispravljanjem tog neuroloπkog deficita kod visokog postotka bolesnika. Pritom nije zanemariva ni Ëinjenica da se kombiniranim lijeËenjem uz uporabu i HBO-a (uz ostale nuæne mjere) postiæe neusporedivo bolji uËinak s desetak i viπe puta manjim troπkovima nego kad u lijeËenju nema primjene barokomore. Pravodobnom uporabom HBO-a najËeπÊe se znatno ili u potpunosti ispravlja jako oπteÊenje vida zbog dijabetiËke retinopatije i makulopatije, izbjegavaju se ili jako smanjuju krvarenja u mreænici, kao i potreba za laserskim spaljivanjem krvareÊih krvnih æilica (πto pomaæe u zaustavljanju krvarenja, ali ostavlja nepopravljive oæiljke na mjestima primjene). Drugim rijeËima, HBO ne samo da igra nezaobilaznu ulogu u lijeËenju posljedica πeÊerne bolesti, nego ima itekako jake preventivne sposobnosti odlaganja i ublaæavanja njezinih komplikacija.

Prije tretmana

Poslije tretmana

Postupak „suhog ronjenja” Za lijeËenje je nuæan poseban hermetiËki zatvoren ureaj (barokomora), u kojem se tlak povisuje od normalnog (1 bar) do terapijskog (2 - 2.5 bara), πto odgovara ronjenju na 10 do 15 metara. Naravno, „ronjenje” u komori je suho - pacijenti su udobno smjeπteni na stolicama, eventualno u krevetu, i preko maske udiπu Ëist medicinski kisik. Postoje dvije vrste barokomora: jednomjesne, poput kapsule, u kojoj je pacijent sam u leæeÊem poloæaju, i viπemjesne, gdje viπe pacijenata sjedi ili leæi, uz obveznu medicinsku pratnju (lijeËnik ili medicinski tehniËar). Tijekom rada komore provo-

Komplikacije πeÊerne bolesti u vidu gangrene i dijabetiËkog stopala prije i nakon tretmana hiprebariËnom oksigenacijom

di se audiovizualni nadzor i komunikacija voditelja upravljaËkog pulta s medicinskom pratnjom u komori. Prije poËetka terapije svi pacijenti prolaze odgovarajuÊi pregled i razgovor s lijeËnikom, a potom se briælji-

vo pripremaju za ulazak u komoru. LijeËenje se provodi u serijama od 15 do Ëak viπe od 100 „ronjenja”, a svaki boravak u komori traje 60 do 90 minuta.

#46 Va©e zdravlje 15

H I PER B AR I » NA MED I C I NA

HBO protiv dijabetiËkog stopala i gangrene DijabetiËko stopalo - To je Ëesta, teπka i opasna posljedica oπteÊenja krvnih æila i æivaca, uzrokovana dugotrajno poviπenom razinom πeÊera u krvi. Manjkavost u odræavanju glikemije u fizioloπkim granicama prirodnim putem ili lijekovima, katkad Ëak i kod uredne medikamentozne regulacije (a osobito kad to nije sluËaj zbog neodgovarajuÊeg lijeËenja i/ili neurednoga higijensko-dijetetskog reæima), brzo dovodi do promjena karakteristika krvi i krvnih stanica, kao i u strukturi zidova krvnih æila. Oni postaju neelastiËni, kruti, skloni pojaËanoj aterosklerozi (ovapnje nju). Taj proces u podjednakoj mjeri pogaa velike i male krvne æile, zbog Ëega znatno slabi dotok krvi boleπÊu pogoenim glavnim arterijama do okrajina (makroangiopatija), a i ta se smanjena koliËina krvi ne moæe odgovarajuÊe distribuirati stanicama kroz, takoer oπteÊene, male krvne æile (mikroangiopatija). Tako na krajnjoj periferiji, a najËeπÊe su to stopala, dolazi do kritiËne ishemije (nedostatka krvi) i hipoksije (nedostatka kisika). Takvo je tkivo izrazito podloæno ozljeivanju i infekcijama. Meu najËeπÊim uzrocima nastanka kroniËnih rana na stopalu osoba sa πeÊernom boleπÊu su kalus (æulj) i mikroranice, nastale nepaæljivim rezanjem noktiju. Kako je taj proces istodobno praÊen joπ jednom komplikacijom πeÊerne bolesti, polineuropatijom (oπteÊenjem æivaca), bolesnik ne osjeÊa bol te zapravo neko vrijeme nije ni svjestan nastale rane. Ona postaje ulazno mjesto i idealna podloga za nagli razvoj cijelog niza patogenih mikroorganizama (bakterija, gljivica) koji pogorπavaju lokalno i opÊe stanje bolesnika, dodatno naruπavajuÊi regulaciju glikemije. Sada su πirom otvorena vrata

16 Va©e zdravlje #46

DijabetiËko stopalo s otvorenom kroniËnom ranom kod velikog broja pacijenata na HBO reagira cijeljenjem, Ëime se ponovno omoguÊuje kretanje, izbjegava rizik gangrene, uklanja ili smanjuje opasnost od amputacije nastanku dijabetiËke flegmone i dijabetiËke gangrene, najËeπÊe vlaæne, koja uzrokuje gubitak dijela ekstremiteta, ugroæavajuÊi toksiËnim tvarima (iz bakterija i produkata raspadanja tkiva) i sam æivot pacijenta! Tako se „zaËarani krug” zatvara, stvarajuÊi sve uvjete za loπ tijek bolesti i neizvjesnu vitalnu prognozu.

DijabetiËka gangrena - Moæe nastati i bez prethodne pojave rane. Kad zaËepljenje glavnih i/ili oπteÊenje zidova malih krvnih æila dostigne kritiËnu toËku, stanice pogoenog dijela stopala (najËeπÊe su to prsti) ne mogu viπe normalno obavljati svoje metaboliËke aktivnosti i postupno umiru. Prsti i dijelovi stopala najprije poplave i postanu hladni, potom pocrne i mumificiraju (suha gangrena). Dogaa se da takvi prsti ili njihovi dijelovi otpadnu ili ih bolesnici sami uklone. Infekcijom suha gangrena moæe prijeÊi u vlaænu i tada bolest ubrzava razvoj i pogorπava prognozu. Razloge za Ëeste kritiËne ishemijske promjene na stopalima bolesnika s opipljivim arterijskim pulsevima na glavnim krvnim æilama nalazimo u sljedeÊim posljedicama πeÊerne bolesti: • poveÊanje viskoziteta (gustine) krvi • opadanje sposobnosti crvenih krvnih stanica za prijenos kisika do najudaljenijih i najmanjih kapilara • agregacija (sljepljivanje) trombocita

• ubrzan rast stanica endotela (unutarnjeg povrπinskog sloja) zidova kapilara • kroz tako zadebljale zidove teπko se odvija razmjena tvari i prolazak kisika, πto ozljeuje unutarnje slojeve zidova kapilara • u ozlijeenim zidovima kapilara taloæe se tvari koje dovode do zaËepljenja kapilara. Katkad premoπtenje zaËepljene veÊe krvne æile (revaskularizacija, by-pass) ne uspije sprijeËiti nastanak kroniËne rane zbog reakcije tkiva na stres trombozom i nekrozom (πto kod osoba koje ne boluju od πeÊerne bolesti nije sluËaj). DijabetiËko stopalo klasificira se stupnjevima od 0 do 5, pri Ëemu je nultim stupnjem oznaËeno visokoriziËno stopalo oboljele osobe na kojem nema otvorenih rana, a petim gangrena cijelog stopala. Vaskularni kirurzi oznaËavaju kroniËne rane od 1. do 3. stupnja uglavnom neuropatskim (nastalim prije svega zbog oπteÊenja perifernih æivaca), a one 4. i 5. stu pnja uglavnom vaskularnim (nastalim ponajprije zbog oπteÊenja krvnih æila). UobiËajeno se dijabetiËko stopalo i gangrena lijeËe kombinirano, kirurπkom obradom i antibioticima, uz osnovnu dijabetoloπku terapiju i dijetu. Naæalost, i pored svih poduzetih mjera lijeËenja, Ëesto se ne moæe izbjeÊi manja ili veÊa amputacija pogoenog ekstremiteta ili njegova dijela. Stoga je najbolje lijeËenje, kao i obiËno, preventiva. Nuæno je uËiniti sve da bi se sprijeËila (ili barem bitno smanjila i odloæila) pojava neuropatskih i terminalnih ishemijskih komplikacija, konaËno - dijabetiËkog stopala i dijabetiËke gangrene. Dobra reguliranost glikemije medikamentima i odgovarajuÊom dijetom, uz

H I PER B AR I » NA MED I C I NA

redovitu komunikaciju s dijabetologom, kao i pojaËana tjelesna aktivnost, osnove su dobre prevencije. Tome treba dodati i dijabetiËarske cipele, naËinjene od takvih materijala i tako dizajnirane da onemoguÊuju stvaranje kalusa na riziËnom stopalu. No, ne treba zatvarati oËi pred visokim preventivnim potencijalom hiperbariËne oksigenacije, koja moæe dodatno zaπtititi bolesnika veÊ i prije jasne pojave komplikacija.

Za bolju kvalitetu æivota HiperbariËna oksigenacija u naπoj je sredini, naæalost, malo poznata i joπ manje koriπtena metoda prevencije i lijeËenja svih komplikacija πeÊerne bolesti, i pored toga πto je jedna od najuËinkovitijih. Ono πto u cijelom modernom svijetu danas Ëini sastavni dio konzilijarnog bavljenja bolesnikom, u Hrvatskoj joπ teπko dopire do svijesti bolesnika, jednako kao i do njihovih lijeËnika. Stoga i ovaj tekst ima zadaÊu skrenuti pozornost da se u Hrvatskoj veÊ viπe od 30 godina uspjeπno bavimo i tim problemima. Brojni svjetski, ali i domaÊi istraæivaËi dobro su izuËili i dokumentirali mehanizme stvaranja kroniËnih rana i ulogu parcijalnog tlaka kisika u njihovu nastanku i lijeËenju. Upravo o njemu je ovisna doprema kisika stanicama. Naæalost, disanje 100-postotnog kisika na normalnom tlaku ne utjeËe znatno na porast parcijalnog tlaka. To se postiæe iskljuËivo hiperbariËnom oksigenacijom, dakle udisanjem 100postotnog kisika na poviπenom tlaku okoline, u ureaju koji se zove barokomora (hiperbariËna komora). Ukratko moæemo reÊi da hiperbariËni kisik djeluje na sljedeÊi naËin: • djeluje antimikrobno pospjeπuje sposobnost leukocita

•

• • •

• •

za eliminaciju mikroorganizama, za neke vrste bakterija je sam hiperbariËni kisik smrtonosan, inaktivira toksine (otrovne supstancije) nekih bakterija, pospjeπuje antimikrobna svojstva brojnih antibiotika smanjuje viskoznost (gustoÊu) krvi i poveÊava fleksibilnost staniËnih membrana crvenih krvnih stanica, nuænu za njihov prolaz kroz kapilare uklanja edeme (otekline) tkiva poboljπava energogenezu, tj. stvaranje i iskoristivost energije otapanjem kisika u plazmi osigurava njegovu dopremu stanicama i bez prisustva hemoglobina stimulira rast stanica prijeko potrebnih za cijeljenje u rani stimulira neoangiogenezu, tj. stvaranje novih, zdravih malih krvnih æila.

HBO ne samo da igra nezaobilaznu ulogu u lijeËenju posljedica πeÊerne bolesti, nego ima itekako jake preventivne sposobnosti odlaganja i ublaæavanja njezinih komplikacija Bitno je istaknuti da HBO ne zamjenjuje kirurπku revaskularizaciju, koju je nuæno provesti kad je god to moguÊe, ali je dodatna terapija koja potpomaæe uspjeπnost lijeËenja. Osobito je ne treba zaboraviti kod bolesnika kojima se ne moæe provesti operativni zahvat premoπÊivanja krvnih æila. Takoer, provedena na vrijeme, uveliko smanjuje i odlaæe razvoj komplikacija. Pravodobna preventiv na i kurativna primjena HBO-a zna tno moæe smanjiti patnje i poboljπati æivotnu kvalitetu i perspektive osoba sa πeÊernom boleπÊu svih dobnih skupina, a HZZO-u moæe uπtedjeti enormna materijalna sredstva.

Dostupnost u Hrvatskoj Privatna Poliklinika za baromedicinu OXY Pula zasad je jedina specijalizirana zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja se bavi hiperbariËnom medicinom. Smjeπtena je u OpÊoj bolnici Pula, u kompleksu bivπe MornariËke bolnice, a u Zagrebu djeluje podruænica poliklinike u KB Dubrava. Njezini, u zemlji i inozemstvu vrhunski educirani lije Ënici, imaju izuzetno respektabilno pozitivno iskustvo u lijeËenju svih bolesti kod kojih je indiciran HBO, a i sami daju originalne doprinose novim spoznajama u domenama ove grane medicine. Meu pacijentima Poliklinike OXY apsolutno je najveÊi broj osoba sa πeÊernom boleπÊu i sa svim moguÊim komplikacijama, ali i bez njih. Svaku potrebu za detaljnijim informacijama o lijeËenju hiperbariËnom oksigenacijom zadovoljit Êe ravnatelj dr. Mario FranoliÊ, dr. Suzana PeËenkoviÊ-MihoviloviÊ, mr. sc. Dejan AndriÊ, kao i ostali djelatnici poliklinike.

Adresa: Kochova 1A, Pula tel./faks: 052/217 877 Av. Gojka ©uπka 6, Zagreb (KB Dubrava) tel. 01/2902 300 www.oxy.hr poliklinika@oxy.hr poliklinika.zg@oxy.hr

#46 Va©e zdravlje 17

Sezona prehlada i dijabetes U ovo doba godine prehlade, gripe i respiratorne infekcije sasvim su uobiËajeni. S obzirom na to da bolest ili vruÊica mogu utjecati na razinu glukoze u krvi, u ovom kratkom vodiËu dat Êemo vam naputke o tome πto uËiniti kad ste bolesni. VruÊica je vezana uz podizanje glukoze u krvi Da toga niste ni svjesni, kad imate vruÊicu, razina glukoze u krvi vjerojatno Êe porasti i na to ne moæete znatno utjecati. U uobiËajenim okolnostima, dajete si inzulin kako biste uskladili unos hrane u odnosu na razinu glukoze u krvi. Kad imate poviπenu temperaturu, vaπe tijelo proizvodi joπ viπe glukoze, pa njezina razina u krvi moæe biti previsoka. Stoga je vaæno da tijekom bolesti slijedite ove smjernice: Samokontrola glukoze i ketona u krvi - jednostavno kao nikada do sada.

1. Umetnite testtraku u aparat i nanesite uzorak krvi

2. OËitajte toËnu razinu glukoze u krvi

Postupak mjerenja ketona u krvi identiËan je mjerenju glukoze u krvi.

18 Va©e zdravlje #46

Nastavite s terapijom πeÊerne bolesti - Ako ste na inzulinskoj terapiji, nuæno je da nastavite uzimati inzulin. Propuπtanje jedne injekcije inzulina znaËi da Êe glukoza u krvi rasti sve viπe i viπe i, ako ste tip 1, mogli biste upasti u ketoacidozu - πtetno stanje koje moæe voditi u dijabetiËku komu. - Ako ste na tabletama, teπko da vam prijeti opasnost od ketoacidoze, ali jednako je vaæno da nastavite s terapijom kako biste pomogli svome tijelu da uËinkovito uravnoteæi glukozu u krvi. Zapamtite! Kad imate vruÊicu, razina glukoze u krvi u svakom Êe sluËaju porasti, tako da vam je potrebna sva dostupna pomoÊ kako biste je zadræali pod kontrolom. Nastavite jesti - »ak i ako niste za to raspoloæeni, tijekom dana uzimajte male koliËine ugljikohidrata, makar samo u tekuÊem obliku (npr. jogurt, mlijeËni napitak ili voÊni sokovi bez πeÊera). Tako Êete osigurati da razina glukoze u vaπoj krvi ne padne prenisko i izbjeÊi hipoglikemiju. Nastavite piti - Vrlo je vaæno da tijekom bolesti ne dehidrirate. Uzimajte male koliËine tekuÊine, kao πto su napici bez πeÊera, svakih 15 do 30 minuta. Nastavite mjeriti razinu glukoze u krvi BuduÊi da se razina glukoze u krvi moæe opasno sniziti prilikom povraÊanja (moæete izgubiti sve

ugljikohidrate koje ste pojeli) i povisiti kad imate vruÊicu, nastavite sa samokontrolom kako biste utvrdili je li joj razina zadovoljavajuÊa. Ako povraÊate i niste sposobni zadræati hranu u tijelu, morate πto prije potraæiti medicinsku pomoÊ. Imate li dijabetes tip 1, posebno trebate paziti da vam razina glukoze u krvi nije previsoka kako biste otklonili moguÊnost razvoja ketoacidoze. Ako ste korisnik aparata tvrtke Abbott MediSense, moæete provjeriti ne samo razinu glukoze, nego i razinu ketona u krvi. Nastavite uzimati lijekove - Neki su lijekovi protiv prehlade i vruÊice vrlo bogati πeÊerom, o Ëemu morate voditi raËuna i odabrati njihove inaËice bez πeÊera. U ovoj grupi ima i lijekova koji se proizvode posebno za oboljele od πeÊerne bolesti. Ako neki lijekovi preporuËuju zaslad¯ivanje po ukusu, upotrijebite umjetno sladilo. Dvojite li o bilo Ëemu, ili imate bilo kakvih pitanja, upitajte za savjet svoga ljekarnika.

Budite u kontaktu s lijeËnikom - Broj vaπeg dijabetologa neka vam bude pri ruci iz dva razloga: 1. Ako vam glukoza u krvi poraste, moguÊe je da Êete je teπko sniziti bez dodatnih savjeta. 2. U sluËaju povraÊanja, vjerojatno Êete trebati dodatni savjet lijeËnika. PovraÊanje moæe biti posebno zabrinjavajuÊe ako se lijeËite inzulinom. Kad ste bolesni, teπko je reÊi povraÊate li zbog svoje bolesti ili se moæda u vaπoj krvi nakupljaju ketoni (povraÊanje je klasiËan znak ketoacidoze). Naravno, ako ste na tabletama, a povraÊate ili vam je uzburkan æeludac, postoji rizik od nedovoljne apsorpcije lijeka, pa zato trebate redovito kontrolirati glukozu u krvi. Nastavite s prevencijom bolesti - Kad bolujete od πeÊerne bolesti, uputno je cijepiti se protiv gripe (naravno, na vrijeme) i na taj naËin smanjiti moguÊnost razvoja teπke prehlade ili gripe.

#46 Va©e zdravlje 19

20 Trzajna ozljeda

vratne kraljeænice - novi pristup lijeËenju Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/6171 274, www.medeor.hr

Multi Cervical Unit terapija pretpostavlja aktivnu ulogu pacijenta tijekom tretmana i njegovu kontrolu izvoenja pokreta i jaËanja miπiÊa Trzajna ozljeda vratne kraljeænice, tzv. whiplash, danas je vrlo Ëesta, najËeπÊa u prometnim nezgodama (sudar automobila, pad motorista, biciklista i pjeπaka). Naziv whiplash ozljeda (engl. Whiplash injury) sloæenica je engleskih rijeËi - whip (πto znaËi oπinuti biËem, naglo udariti), lash (biË) i injury (ozljeda, nezgoda), a u slobodnom prijevodu znaËi „kao biËem oπinuto”, „nagli trzaj glave poput trzaja biËa”. Prilikom sudara dvaju automobila, pod pretpostavkom da ste u prednjem koji je udaren odostraga, dok se automobil ne zaustavi, vaπe tijelo i vratna kraljeænica prolaze kroz nekoliko faza. Odmah nakon udara rame20 Va©e zdravlje #46

na putuju naprijed, sve dok nisu u poloæaju ispred glave, a vrat se isteæe natrag. Prilikom koËenja automobil se naglo zaustavlja, πto baca glavu i vrat unatrag, sve dok ne udare u sjedalo, tj. dræaË za glavu. Dakle, klasiËni mehanizam ozljede zvan whiplash dogaa se u sekundi. Bitan Ëimbenik je i brzina voænje - πto je veÊa, trzajne ozljede su ËeπÊe i jaËe. Zaπtitni zraËni jastuk, koji se napuπe u trenutku sudara, najviπe smanjuje broj trzajnih ozljeda vrata. Prema nekim statistikama, broj trzajnih ozljeda vrata u posljednjih deset godina porastao je Ëak pet puta. Kao posljedica sudara, otprilike 20

posto ljudi ima problema s glavom i vratnom kraljeænicom. Iako se neki oporave relativno brzo, neki razvijaju kroniËno stanje koje rezultira bolovima, a katkad i nemoguÊnoπÊu obavljanja aktivnosti iz svakodnevnog æivota.

Promjene koπtano-miπiÊno-ligamentarnih meuodnosa - Zbog jaËine udara prilikom sudara dolazi do snaæne kontrakcije miπiÊa vrata, uganuÊa vratne kraljeænice i oπteÊenja mekih tkiva (puknuÊa ligamenata, tetiva, miπiÊa i njihovih ovojnica), ali i do pucanja diskova meu kraljeπcima i oπteÊenja malih zglobova kraljeænice. Popuπtanje sveza meu kraljeπcima uzrokuje i veÊu meusobnu gibljivost, pa se moæe oπtetiti i kraljeæniËna moædina te korijen æivaca. Zbog ozljede miπiÊa, javljaju se bol i napetost, πto traje i nekoliko tjedana. I vratni ligamenti mogu biti istegnuti i ozlijeeni, πto umanjuje njihovu ulogu stabilizacije i zaπtite zglobova i æivaca. Moæe doÊi do sporijeg zacjeljivanja i nestabilnosti, pri Ëemu miπiÊi postaju slabiji, æivci iritirani, a zglobovi upaljeni i bolni.

F I Z I KALNA TERAP I JA

dovoljno informacija, preporuËuje se nekoliko dodatnih (magnetska rezonancija, kompjutorizirana tomografija, elektromijelografija, eventualno neke krvne pretrage i po potrebi savjetovanje s drugim specijalistima).

Postupak - Vrsta tretmana ovisi o tome πto su prethodne pretrage otkrile o uzrocima. U akutnoj fazi, veÊina pacijenata uspjeπno se lijeËi mirova njem, lijekovima za opuπtanje miπiÊa i smanjenje boli, protuupalnim lijekovima, primjenom topline ili krioterapije (led), prilagoavanjem aktivnosti dnevnog æivota i naËina rada, vjeæbama i primjenom fizikalne terapije.

Stare i nove metode

Neposredni i odgoeni simptomi - Simptomi se rjee javljaju odmah, ËeπÊe nakon nekoliko sati ili dana. NajËeπÊi su glavobolja, napetost miπiÊa vrata i oko lopatica, bol u vratu i ramenima, vrtoglavica, omaglica, muËnina, zujanje u uπima, trnci u vratu, u jednoj ili obje ruke i πake, trnci i bol u vilici, ograniËenje opsega pokreta glave, a posljediËno se moæe javiti i bol u kriæima i kukovima. Kao posljedica ozljede Ëesto se javljaju i problemi sa spavanjem, radnom aktivnoπÊu, koncentracijom i pamÊenjem. Zbog oπteÊenja mekih tkiva javljaju se mikrotraume, stvaraju trajni oæiljaci u ligamentima, miπiÊima, diskovima i razvijaju degenerativne promjene.

Iscrpna anamneza i aktivni pregled - Nakon prometne nezgode valja postaviti dobru dijagnozu. Na temelju dobivenih anamnestiËkih podataka o problemima s vratnom kraljeænicom, ukljuËujuÊi i one koje je osoba moæda imala prije nesreÊe, pristupa se aktivnom pregledu, koji ukljuËuje procjenu opsega pokreta vratne kraljeænice te funkciju æivaca i miπiÊa u rukama i nogama. Ako se smatra da osnovne pretrage nisu dovoljne, odnosno ne daju

U proπlosti su se te ozljede tretirale imobilizacijom Shantzovim ovratnikom. I danas ga moæemo primijeniti u akutnoj fazi (kraÊa razdoblja noπenja nekoliko puta dnevno), ali ipak se pokuπava πto je prije moguÊe poËeti s doziranom aktivnoπÊu. U prva 24 sata moæe se primijeniti krioterapija (terapija ledom), uz lagano pokretanje glave. Radi opuπtanja miπiÊa i poboljπanja cirkulacije, a samim time i smanjenja boli, dozirano se primjenjuju i elektroterapija, magnetoterapija i terapija ultrazvukom. Viπi fizioterapeut pacijentu moæe pokazati i nekoliko kratkih vjeæbi koje se mogu provoditi kod kuÊe. U poËetku se preporuËuje i odreeno razdoblje bolovanja ili, ako to nije moguÊe, prilagodba radnih aktivnosti. U svakom sluËaju, da bi se mogle preporuËiti i provoditi pravilne metode lijeËenja i rehabilitacije, a to kod veÊine pacijenata moæe biti dugotrajno i bolno, iznimno je vaæno otkrivanje epicentra, tj. toËnog uzroka boli. U svijetu se trenutaËno provodi joπ jedna metoda terapije trzajnih ozljeda - Multi Cervical Unit (MCU). Za MCU terapije aktivna je uloga pacijenta tijekom tretmana i on osobno kontrolira izvoenje pokreta i jaËanje

miπiÊa. U tom sluËaju glava pacijenta nalazi se u svojevrsnom obruËu spojenom preko senzora na raËunalo. Pri izvoenju kretnji i vjeæbi snage pacijent izravno nadgleda rezultate na monitoru. Svaki pokret precizno kontrolira i sam aparat, tako da pacijent ne moæe pretjerati u aktivnostima. Tako se pacijenti oslobaaju straha od nagle i jake boli izazvane promjenom poloæaja glave, πto znaËi stjecanje povjerenja, lakπe opuπtanje i bræi proces rehabilitacije. Zbog te Ëinjenice, MCU tehnika izrazito je dobra u terapiji whiplasha. Prije, kao i za cijelog rehabilitacijskog tijeka MCU metodom, provode se i druge, vrlo vaæne tehnike lijeËenja trzajne ozljede vratne kraljeænice. One ukljuËuju razliËite manualne tehnike kao πto su mckenzie, kaltenborn i osteopatija. Tim tehnikama smanjujemo napetost miπiÊa, poboljπavamo cirkulaciju, ubrzavamo cijeljenje oπteÊenog tkiva, poveÊavamo opseg pokreta malih zglobova kraljeænice i utjeËemo na poveÊanje snage miπiÊa, πto je nuæno za πto bræi povratak u svakodnevne aktivnosti. Veliku vaænost u lijeËenju trzajnih ozljeda manualnim metodama ima πto ranija intervencija i aktivno sudjelovanje pacijenta tijekom terapije. Terapeutova je uloga da pacijenta educira o pravilnim poloæajima pri stajanju, sjedenju i leæanju te da ga pouËi pravilnom izvoenju vjeæbi koje moæe svakodnevno provoditi i kod kuÊe. ©to je pacijent bolje educiran, viπe surauje tijekom terapijskog postupka, πto je od velike vaænosti za krajnji ishod. Dobro postavljena dijagnoza i prepoznavanje uzroka zahtijevaju πto raniji rehabilitacijski tretman manualnim metodama, jer je kod mehaniËki uzrokovanih bolova u kraljeænici moguÊe umanjiti i otkloniti bolove, sprijeËiti pogorπanje bolnog stanja i eventualni operativni zahvat, a u konaËnici i educirati pacijente o poduzimanju odreenih mjera pri svako dnevnim aktivnostima.

#46 Va©e zdravlje 21

Samomjerenje krvnog tlaka istina o digitalnim tlakomjerima Arterijska hipertenzija jedna je od najËeπÊih bolesti danaπnjice, a posljedice su brojne i po æivot opasne. SrËani i moædani udar, zatajenje srca i bubrega te oπteÊenje vida samo su neke od njih. Zbog brojnih prednosti samostalnog mjerenja krvnog tlaka, Svjetska zdravstvena organizacija preporuËuje ga svakom bolesniku s dijagnosticiranom hipertenzijom. MoguÊnost veÊeg broja mjerenja, rano otkrivanje promjena na organima, bolje predvianje tijeka i ishoda bolesti, bolja suradnja bolesnika i procjena uËinkovitosti lijeka samo su neke od njih. Ne smije se izostaviti ni Ëinjenica da oko 15 do 30 posto populacije i Ëak 30 posto trudnica boluje od fenomena „bijele kute”, tj. poviπenja tlaka u prisustvu lijeËnika.

Svjetske mjerodavne institucije preporuËuju... Za samostalno mjerenje upotrijebite digitalni tlakomjer. Æivini tlakomjeri, iako smatrani zlatnim standardom, zbog ekoloπkih razloga, ali i teπkoÊa pri mjerenju, osobito starijim osobama oslabljena sluha, polako izlaze iz uporabe. No, zbog preplavljenosti træiπta ureajima razliËitih proizvoaËa, teπko je odabrati pravi. Najvaænija je prilikom odabira ureaja njegova toËnost, koju jamËi validacija ureaja (kliniËka provjera toËnosti). Stoga pri odabiru posebnu pozornost valja obratiti na to je li ureaj kliniËki validiran. Validaciju obavljaju mjerodavne nezavisne svjetske institucije - Britansko druπtvo za hipertenziju (BHS) i AmeriËka udruga za unaprjeenje medicinskih pomagala (AAMI). Prema izvjeπÊu Europskog druπtva za hipertenziju iz 2002. godine, od 23 ispitana ureaja samo je pet ispunilo stroge kriterije i dobilo preporuku za uporabu. Svih pet preporuËenih tlakomjera pripada tvrtki OMRON, vodeÊem svjetskom proizvoaËu digitalnih tlakomjera. Nekoliko je vrsta digitalnih tlakomjera, a preporuËuju se oni za nadlakticu (paziti na odabir primjerene veliËine manæete) i za zapeπÊe (prilikom koriπtenja pripaziti na pravilan poloæaj ruke). PreporuËuje se i odabir ureaja s moguÊnoπÊu pohrane podataka ili ispisom. BuduÊi da se krv ni tlak tijekom dana mijenja, pohranom/ispisom omoguÊuje se bolji uvid u srednje vrijednosti tlaka, sprjeËava subjektivnost bolesnika te njegova sumnja u toËnost ureaja. 22 V a © e z d r a v l j e # 4 6

Pravilna uporaba - niπta manje vaæna Kao πto je bitno odabrati ureaj, vaæno je znati njime rukovati. ZnaËi osobitu pozornost treba obratiti ne samo na odabir validiranog ureaja, nego i na precizne odrednice kako i kada mjeriti krvni tlak. Tlak valja mjeriti nakon petominutnog sjedenja, ruke oslonjene u razini srca. Dobro bi bilo da se prva mjerenja obave u prisustvu lijeËnika. U poËetku, kod postavljanja dijagnoze, mjerenja su ËeπÊa, i to tjedan dana dva puta ujutro i dva puta naveËer. Reguliranim bolesnicima preporuËuje se mjerenje jednom tjedno. Vlastitu, ali i populacijsku bitku protiv hipertenzije, tihe, podmukle i po æivot opasne bolesti, moæemo dobiti samo pravilnim mjerenjem, kontrolom i lijeËenjem.

Reference: 1. O‘Brien E, Waeber B, Parati G, Staessen J, Myers MG. Blood pressure measuring devices: Recommendations of the European Society of Hypertension. BMJ 2001; 322:53135 2. Reims H, Kjeldsen SE, Mancia G. Home blood pressure monitoring. European Society of Hypertension Scientific Newsletter 2002; No12 3. Varughese GI, Lip GYH. Goodbye mercury? Blood pressure measurement and its future. J R Soc Med 2005; 98:89-90

24 Sve teπkoÊe babinja

Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Klinika za æenske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13

Osim involucije genitalnih organa koji su

promjene se dogaaju i u ostalim

Puerperij ili babinje razdoblje je od πest tjedana nakon poroda. To vrijeme potrebno je da nestanu sve promjene nastale tijekom trudnoÊe. Osnovne znaËajke babinja su izostanak menstruacije, luËenje mlijeka, iscjedak iz rodnice i involucija maternice.

organskim sustavima æene

Izostanak menstruacije (amenoreja) - Menstruacija nakon poroda

za trudnoÊe i poroda bili promijenjeni,

24 Va©e zdravlje #46

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

zaπtitu. Ako æena kratko doji ili ne doji, prva menstruacija pojavi se veÊ πest tjedana nakon poroda. »ak tri do deset posto æena koje slabo doje i nadohranjuju djecu zatrudne prije prve menstruacije, jer u viπe od 50 posto sluËajeva prvoj menstruaciji prethodi ovulacija.

Iscjedak iz rodnice (lohije) Tijekom babinja postoji iscjedak iz rodnice, Ëiji se izgled i kvaliteta vremenom mijenjaju. U poËetku je krvav (cruenta), zatim sukrvav (rubra), a na kraju sme (fusca). Nakon dva, najviπe tri tjedna babinja, iscjedak postaje oskudan i bjelkast, jer se nakon dva tjedna uπÊe maternice zatvori, pa se iscjedak sastoji samo od odljuπtenog epitela rodnice, uz vrlo oskudnu sluz iz cerviksa.

izostaje zbog kontinuirana luËenja hormona prolaktina, koji koËi luËenje gonadotropnih hormona hipofize, a posljedica je izostanak luËenja steroidnih hormona jajnika (estradiola i progesterona). Takvo stanje izaziva luËenje mlijeka (laktacija). Æene koje doje i amenoroiËne su imaju prirodnu kontraceptivnu zaπtitu, ali pod uvjetom da se odræava odreeni ritam dojenja. Tako se zna da, ako æena doji najmanje πest puta dnevno, ukljuËujuÊi i noÊno dojenje, u pravilu ne moæe zatrudnjeti. Amenoreja kao posljedica luËenja prola ktina moæe potrajati do dvije godine, ovisno o prehrani majke, intenzitetu sisanja i poËetku dohranjivanja djeteta. Vaæno je istaknuti da do nove oplodnje moæe doÊi prije prve menstruacije. Neredovito dojenje (manje od πest puta dnevno) i/ili bez noÊnog dojenja ne pruæa kontraceptivnu

Involucija maternice - Nakon poroda posteljice maternica je veliËine glave djeteta i doseæe razinu pupka æene. U iduÊa Ëetiri dana spuπta se jedan popreËni prst dnevno, tako da se Ëetvrti dan babinja gornji pol maternice (fundus) nalazi izmeu pupka i simfize. Sedmog dana maternica se smanji toliko da ispunjava zdjeliπte. U normalnom babinju (ako æena odræava laktaciju), maternica se za dva tjedna smanji na veliËinu koja odgovara onoj prije poroda i nakon toga se i dalje postupno smanjuje,

Osim πto imunoloπki obrambeni sustav nije u potpunoj ravnoteæi, materiπte je „ranjeno” podruËje ispunjeno mikroorganizmima, pa postoji opasnost od nastanka i πirenja infekcije

tako da je nakon Ëetiri tjedna izrazito malena (samo tri, Ëetiri cm). Kanal vrata maternice u pravilu se zatvori veÊ tjedan dana nakon poroda.

Stijenka rodnice - Stijenka rodnice izrazito je stanjena, crvena, osjetljiva i ranjiva. Sve te promjene rodnice, kao i involucija maternice, posljedica su nedostatka steroidnih hormona (estradiola i progesterona), Ëije luËenje koËi prolaktin. OpÊe promjene - Tijekom tru dnoÊe tjelesna teæina æene poveÊa se za oko 12 do 14 kilograma na raËun teæine djeteta, posteljice, plodne vode, poveÊane maternice, poveÊana volumena krvi i masti. Neposredno nakon poroda tjelesna teæina smanji se za oko πest kilograma (ukljuËuje dijete, posteljicu, plodovu vodu). U iduÊih nekoliko dana izluËi se viπak tekuÊine iz vaskularnog (krvnog) prostora i meustaniËnih prostora. Tako je potkraj prvog tjedna babinjaËa lakπa oko desetak kilograma, edemi nestaju, a æena postaje normalno pokretna. Dojenje (laktacija) - Dojka potpunu anatomsku i funkcionalnu zrelost postiæe tek za trudnoÊe. Iako su tijekom trudnoÊe prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mlijeËna ælijezda potpuno je razvijena, laktacije nema. Razlog tomu visoke su koncentracije estrogena i progesterona, koje sprjeËavaju uËinak prolaktina na æljezdano tkivo dojke. Koncentracija prolaktina na kraju trudnoÊe desetak je puta viπa nego prije trudnoÊe. Meutim, osim prola ktina, za laktaciju su potrebni i drugi hormoni, primjerice inzulin, kortizol, progesteron i estrogeni. Laktogeni uËinak (onaj koji pridonosi stvaranju mlijeka) ima i humani placentarni laktogen.

# 4 6 V a © e z d r a v l j e 25

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

proizvodnju mlijeka za iduÊi podoj. Tri do Ëetiri mjeseca nakon poroda koncentracija prolaktina postaje normalna, ali je povisuje sisanje i tako omoguÊuje kontinuiran nastavak laktacije. Sisanje stimulira i luËenje oksitocina koji omoguÊuje izbacivanje mlijeka. Uz pomoÊ navedenih povra tnih refleksnih mehanizama koliËina stvorenog mlijeka odgovara koliËini podojenog. Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka poËinje opadati veÊ nakon 48 sati.

Uvijek na oprezu

Ipak, prolaktin je najvaæniji hormon za biosintezu mlijeka. OmoguÊuje sintezu primarnog proteina - kazeina, potrebnog za produkciju mlijeka. Izlaskom posteljice naglo se snizuje koncentracija estrogena i progesterona te poËinje neometano lakto geno djelovanje prolaktina. Laktacija poËinje dva do tri dana nakon poroda. Ako æena ne doji, traje barem

sedam dana, a razina prolaktina u tom sluËaju pada na normalu za oko dva, tri tjedna. Podraæaj za produkciju prolakti na je sisanje. Sisanjem se æivËani podraæaji prenose u hipotalamus, gdje se smanjuje produkcija dopamina, koji inaËe koËi luËenje prolaktina. Nakon svakog podoja raste koncentracija prolaktina koji stimulira

Za babinja, osim involucije genitalnih organa koji su za trudnoÊe i poroda bili promijenjeni, dolazi i do promjena u ostalim organskim sustavima æene. Takve opseæne promjene ne djeluju najpovoljnije na organizam æene, osobito u prva dva tjedna nakon poroda. Osim πto imunoloπki obrambeni sustav nije u potpunoj ravnoteæi, materiπte je „ranjeno” podruËje ispunjeno mikroorganizmima, pa postoji opasnost od nastanka i πirenja infekcije. Ova i sve ostale moguÊe komplikacije babinja, kao πto su tromboflebitis, krvarenje, endometritis, mastitis i druge, potrebno je na vrijeme prepoznati i lijeËiti.

Krvarenje Umjereno krvarenje desetak dana nakon poroda nije razlog za zabri-

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

nutost. No, ako potraje, osobito ako postane jaËe, potrebni su ginekoloπka obrada i lijeËenje. Razlozi mogu biti:

Zaostali dijelovi posteljice (residua placentae) - To je najËeπÊi uzrok krvarenja iz maternice u babinju. Dio posteljice prirastao uz stijenku maternice sprjeËava zatvaranje krvnih æila na tom mjestu i podræava stalno krvarenje. Oko zaostaloga posteljiËnog tkiva stvara se krvni ugruπak koji se stalno poveÊava (placentarni polip). On ispunjava materiπte te sprjeËava involuciju maternice i zatvaranje cervikalnog kanala. S obzirom na to da je materiπte veÊ 24 sata nakon poroda u cijelosti inficirano, placentarni polip idealno je hraniliπte za mikroorgani zme. Simptomatologija je karakteri stiËna. Krvarenje iz maternice ne prestaje nakon tjedan dana, nego se Ëak pojaËava. Ne dolazi do involucije nego, upravo suprotno, do poveÊanja ili subinvolucije maternice, a cervikalni kanal je prohodan. LijeËenje se sastoji u kiretaæi (odstranjenje zaostaloga posteljiËnog tkiva), uz davanje antibiotika, mirovanje i nadoknadu tekuÊine (rehidracija).

Puerperalni endometritis Nastaje kao posljedica upale sluznice maternice (endometrija). Nekroza upalno promijenjenog dijela endometrija sprjeËava zaustavljanje krvarenja (hemostazu), pa nastupa krvarenje,

Tijek infekcije ovisi o virulenciji uzroËnika, vremenu nastanka infekcije i obrambenoj sposobnosti organizma. Infekcija se najËeπÊe πiri uzlaznim putem preko materiπta u adnekse

koje nije tako jako kao kod placentarnog polipa. OpÊe stanje pacijentice poremeÊeno je kao i kod svakog upalnog procesa. Javljaju su poviπena temperatura, bolnost maternice na palpaciju, promjene u krvnoj slici, ubrzan rad srca (tahikardija) i drugo. Kiretaæu treba izbjegavati kako se upalni proces ne bi proπirio. LijeËenje je medikamentozno. NajËeπÊe se daju antibiotici i uterotonici (pospjeπuju kontrakcije maternice i stiskanje krvnih æila), uz preporuku za mirovanje i rehidraciju. Katkad se daju i estrogeni kako bi se pospjeπila obnova sluznice maternice (epitelizacija endometrija).

Krvarenja iz razdora i hematoma - Neprepoznati i nesanirani razdori genitalnih organa nakon poroda mogu biti uzrokom kako vidljivih tako unutarnjih krvarenja (npr. hematom oko rodnice koji se moæe protezati sve

do bubreænih loæa). Takvi hematomi uzrokuju izrazite bolove i promjene u krvnoj slici te ih je potrebno kirurπki evakuirati i podvezati krvne æile.

Poviπena temperatura Puerperalna infekcija - OznaËava bolesno febrilno stanje u babinju koje ima izvoriπte u spolnim organima æene. Ulazna vrata najËeπÊe su razdori rodnice i vanjskoga genitala te najveÊa porodna rana - materiπte. Tijek infekcije ovisi o virulenciji uzroËnika, vremenu nastanka infekcije i obrambenoj sposobnosti organizma. Infekcija se najËeπÊe πiri uzlaznim putem preko materiπta u adnekse. • Upala meice (puerperalni ulkus) - Nastaje povrπnom infekcijom rana u rodnici ili vanjskim genitalnim organima. NajËeπÊe se prepoznaje po intenzivnom crvenilu rane, koja postaje zagnojena, i s jakim bolovima. Rijetka je visoka temperatura. LijeËi se postavljanjem sekundarnih πavova, antibioticima, oblozima i higijenskim mjerama. • Puerperalni endometritis Simptomi se javljaju najËeπÊe izmeu petog i sedmog dana nakon poroda. Nakon πto mikroorganizmi nastane materiπte 24 do 48 sati nakon poroda, do prvih simptoma potrebno je nekoliko dana. Osnovni simptomi su visoka temperatura, obilne i zaudarajuÊe lohije, uz krvarenje razliËita intenzi-

teta, opÊe loπe stanje i bol u donjem dijelu trbuha. LijeËenje se provodi antibioticima, mirovanjem, rehidracijom. U rijetkim sluËajevima moæe se razviti i po æivot opasno septiËko stanje praÊeno poremeÊajem svijesti, tahikardijom i dr. • Puerperalna sepsa - Predstavlja najteæi oblik puerperalne infekcije. Izvor infekcije je u spolnim organima (najËeπÊe endometritis), a patogeni mikroorganizmi razmnoæavaju se u krvi æene. KliniËka slika puerperalne sepse znatno se ne razlikuje od ostalih septiËkih stanja. Tresavice, visoka temperatura, opÊe loπe stanje, promjene u krvnoj slici osnovne su znaËajke. Hemokulturom (postupak izolacije uzroËnika iz krvi) se odreuje vrsta patogenog mikroorganizma. LijeËenje se provodi vrlo visokim dozama antibiotika na osnovi antibiograma (odreivanja osjetljivosti uzroËnika na pojedine antibiotike), rehidracijom, nadoknadom elektrolita i drugim postupcima.

Mastitis - Mastititis ili upala dojke moæda je najËeπÊe upalno stanje u babinju. Nastaje oko tjedan dana nakon poroda zbog djelovanja stafilokoka. Infekcija prodire kroz pukotine na bradavici (ragade) ili mlijeËne kanaliÊe u tkivo dojke. Tamo, uz nepravilno izdajanje, najËeπÊe izaziva zastoj mlijeka. Simptomatologija je lako prepoznatljiva - bol, crvenilo, oteklina. BabinjaËa je najËeπÊe u opÊem loπem stanju, uz visoku temperaturu s tresavicama. LijeËi se antibioticima te hladnim oblozima i uputama o pravilnu izdajanju. Dojenje ne prestaje i kod izraæeno poviπene temperature, uz napomenu da mlijeko treba prokuhavati. Antibiotici nisu kontraindicirani kod dojenja, osobito najËeπÊe upotrebljavani cefalosporinski preparati. Uz pravilnu terapiju i upute, stanje se normalizira veÊ nakon 48 sati. Samo u sluËaju nastanka apscesa potrebna je kirurπka incizija. Pijelonefritis - Za trudnoÊe proπiruju se bubreæne nakapnice i mokraÊovod te dolazi do relativnog zastoja (staze) mokraÊe. Tek tri, Ëetiri tjedna nakon poroda normalizira se promjena mokraÊnog sustava. Vaæno je istaknuti da oko 10 posto trudnica ima znatnu bakteriuriju (mnoπtvo bakterija u mokraÊi kao odraz upale mokraÊnog sustava). Ako se pra vilno ne zalijeËi ili postoji zaostajanje mokraÊe u mokraÊnom mjehuru, vrlo lako bakterije se ponovno razmnoæavaju. Infekcija se πiri uzlazno prema bubrezima. NajËeπÊi simptomi su uËestalo mokrenje, peËenje kod mokrenja, jaki bolovi u kriæima, poviπena temperatura i katkad tresavice. Dijagnoza se postavlja na osnovi kliniËke slike i urinokulture (postupak izolacije uzroËnika iz mokraÊe). LijeËenje se provodi antibioticima na osnovi antibiograma i rehidracijom.

Ostale moguÊnosti... Tromboembolia puerperalis Uzroci ovoj, ne tako rijetkoj bolesti su proπirene krvne æile zdjelice, relativna nepokretnost babinjaËe, promijenjen kemizam krvi, porodne traume i drugo. Svaka infekcija u okolini krvne æile oπteÊuje stijenku i izaziva stvaranje krvnog ugruπka (tromboflebitis), a ako se oko primarnog ugruπka stvaraju i sekundarni, onda je rijeË o flebotrombozi. Tako stvaranje primarnog i sekundarnog tromba u venama natkoljenice i zdjelice izaziva mnoπtvo simptoma. NajËeπÊe dolazi do zastoja u venskom protoku (edemi, otok i bol donjih ekstremiteta), poviπenja temperature i ubrzanja pulsa (Mahlerov znak). LijeËenje se sastoji od potpunog mirovanja, antibiotske i antikoagulantne (protiv zgruπavanja) terapije.

Retencija (zastoj) mokraÊe Retencija mokraÊe najËeπÊe nastaje nakon instrumentalno dovrπenih poroda, ali se moæe javiti i nakon normalna poroda. OπteÊenje miπiÊa u stijenci mokraÊnog mjehura i recepto-

ra unutar njega, kao i spuπtanje baze mjehura, izazivaju zastoj mokraÊe. Dodatni oteæavajuÊi Ëimbenik je edem vrata mokraÊnog mjehura. Tako dolazi do nehotimiËnog otjecanja mokraÊe kad se mjehur napuni s oko 700 ml urina, i to samo djelomiËno. Isto tako, u prvih nekoliko dana nakon poroda zbog otplavljivanja edema mjehur se pojaËano puni, πto joπ viπe oteæava situaciju. Retencija mokraÊe prepozna je se po jakoj boli iznad simfize, intenzivnu znojenju, muËnini te bolovima u kriæima. KliniËki se izboËeni mokraÊni mjehur, koji moæe sezati i do pupka, Ëesto zamijeni maternicom, πto je pogreπka! LijeËenje nakon postavljene dijagnoze najËeπÊe se provodi kateterizacijom uz naknadnu primjenu prostaglandinskih preparata.

Psihoze u puerperiju - Blagi psihiËki poremeÊaji tipa straha za dijete i pojaËane tjeskobnosti javljaju se kod 20 do 25 posto majki, jaËi depresivni poremeÊaji kod pet posto ili manje njih, a poslijepartalna (nakon poroda) psihoza u klasiËnoj formi u manje od jedan posto rodilja. PsihiËki poremeÊaji ËeπÊi su kod prvorotki, a kad se i jave, postoji mogu Ênost javljanja i u svakom od sljede Êih poroda

Umjereno krvarenje desetak dana nakon poroda nije razlog za zabrinutost S obzirom na to da se uz ulogu majke opravdano vezuje spremnost na najpoærtvovniju obranu svih djetetovih prava i interesa, od kojih je, naravno, najvaænije njegovo pravo na æivot, logiËno je pretpostaviti da je Ëedomorstvo moguÊe jedino u nekom stanju psihiËke poremeÊenosti ili teπkog duπevnog rastrojstva.

Ne istopi li kilograme dijeta, slijede lijekovi mr. sc. Jozo JelËiÊ, dr. med., spec. internist endokrinolog, Klinika za unutarnje bolesti - Zavod za endokrinolgiju, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

Debljina je kroniËna bolest. Posred stvom metaboliËkih poremeÊaja, ujedinjenih pod terminom „metaboliËki sindrom”, uzrokuje brojne i teπke komplikacije koje s oko 60 posto sudjeluju u svim uzrocima smrti danas. Zbog pandemijske proπirenosti, visoke stope obolijevanja i smrtnosti, kao i visokih troπkova, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, vodeÊi je javnozdravstveni problem u svijetu. Oko milijardu i dvjesto milijuna ljudi u svijetu ima tjelesnu teæinu veÊu od normalne. U nas je debelo oko 20 posto odraslih osoba, a 54 posto æena i 65 posto muπkaraca ima tjelesnu teæinu veÊu od normalne. Troπkovi lijeËenja debljine su enormni. Samo se u SAD-u godiπnje za to troπi oko 114 milijardi dolara. Prije godinu dana demografi u SAD-u u jednoj studiji predvidjeli su da Êe se prvi put u povijesti te zemlje skratiti oËekivano prosjeËno trajanje æivota. Predvia se da Êe danas roena djeca u SAD-u æivjeti Ëetiri do devet mjeseci kraÊe od njihovih roditelja! Razlog negativne demografske tendencije upravo je epidemija debljine.

PoveÊani rizici Debljina dva do Ëetiri puta poveÊava rizik od komplikacija. A one su brojne: otpornost (rezistencija) na inzulin, smanjena tolerancija glukoze, 30 Va©e zdravlje #46

πeÊerna bolest tipa 2, „masna” jetra, porast razine masnoÊa u krvi, arterijska hipertenzija, koronarna bolest, srËane aritmije, popuπtanje mehaniËke funkcije srca, moædani udar, proπirenja (varikoziteti) vena, tromboza, tromboembolija, æuËni kamenci, opstipacija, maligne bolesti (karcinom - æuËnjaka, bubrega, dojke, debelog crijeva, prostate i maternice), pojaËana dlakavost u æena, poremeÊaj menstrualnog ciklusa, nemoguÊnost zaËeÊa, dijabetes u trudnoÊi (gestacijski), kongenitalne anomalije u djece roene od debelih trudnica, smanjen broj spermatozoida, osteoartritis, pojaËano znojenje, problemi s disanjem u snu (sleep apnea), osteoartritis, depresija. Na rizik od komplikacija, uz BMI, utjeËe i tip debljine, odnosno opseg struka. Tako razlikujemo centripetalni tip debljine, u kojem se masno tkivo nakuplja prije svega centralno u trbuπnoj πupljini, i centrifugalni, periferni tip debljine, u kojem se masno tkivo nakuplja najviπe potko æno. Centralni oblik debljine, s nakupljanjem masnog tkiva u trbuπnoj πupljini, opasniji je i povezan s teæim posljedicama na metabolizam i ËeπÊim komplikacijama. Tako je opseg struka veÊi od 94 cm u muπkaraca i veÊi od 80 cm u æena za Europljane dodatni, neovisni Ëimbenik rizika za nastanak komplikacija.

Pokazatelj - indeks tjelesne teæine /BMI/ ToËan pokazatelj prekomjerne tjelesne teæine ili debljine je indeks tjelesne mase (engleski: Body Mass Index = BMI). Parametar BMI svakako treba uvaæiti pri procjeni zdravstvenih rizika debljine. Kod izraËunavanja BMI treba izmjeriti teæinu u kilogramima, visinu u metrima i podijeliti teæinu s kvadratom visine. Formula za izraËunavanje je BMI= kg/m² Prema BMI razlikujemo razliËite stupnjeve tjelesne teæine: • mrπavost: BMI<18.5 kg/m² • normalna tjelesna teæina: BMI 18.5-24.9 kg/m² • prekomjerna tjelesna teæina: 2529.9 kg/m² • debljina: BMI>30 kg/m² - debljina 10: BMI 30-34.9 kg/m² - debljina 20: BMI 35-39.9 kg/m² - debljina 30 ili morbidna debljina: BMI >40 kg/m².

Rezultati lijeËenja dugoroËno ne zadovoljavaju Drugi problem vezan uz debljinu njezino je lijeËenje, koje je, dugoroËno gledano, krajnje neuËinkovito. LijeËenje debljine zahtijeva trajne promjene naËina prehrane, pojaËa-

I NTERNA MED I C I NA

no kretanje i promjenu stila æivota. Dosad je objavljeno oko 1000 niskokalorijskih dijeta, i sve one manjeviπe daju zadovoljavajuÊe poËetne rezultate. Meutim, ti rezultati poËinju se vrlo brzo gubiti, tako da su dijete dugoroËno potpuno neuspjeπne. Ispitivanja su pokazala da se nakon poËetnog pridræavanja dijeta veÊ nakon pola godine znatan broj bolesnika prestaje pridræavati dijete, a veÊ nakon godinu dana 90 posto osoba viπe se ne pridræava dijete i ponovno se poËinje debljati. Pet godina od poËetka terapije samo pet do 10 posto bolesnika uspijeva odræati postignutu niæu tjelesnu teæinu, a ostali se ponovno udebljaju do poËetne teæine ili joπ viπe. S obzirom na ozbiljnost i teæinu problema te vrlo nisku stopu dugoro Ëne uËinkovitosti lijeËenja, u osoba s prekomjernom tjelesnom teæinom ili debljinom indicirana je primjena lijekova. Prema konsenzusu s Prvog hrvatskog kongresa o debljini, odræanog 2003. u Rapcu u organizaciji Hrvatskog druπtva za debljinu i Hrvatskog lijeËniËkog zbora, uzimanje lijekova za smanjenje tjelesne teæine opravdano je u odraslih debelih

bolesnika (BMI > 30 kg/m²), ili u prekomjerno teπkih bolesnika koji imaju i neke druge bolesti (BMI > 27 kg/m²), ako indikacije za primjenu lijeka to dopuπtaju. Farmakoterapija se primjenjuje ako dijeta i promjene æivotnih navika nisu dali zadovoljavajuÊe rezultate, tj. ako nije postignuto smanjenje tjelesne teæine za najmanje 10 posto nakon πest mjeseci. S obzirom na to da svi debeli bolesnici ne reagiraju podje dnako na farmakoterapiju, lijekovi za smanjenje tjelesne teæine ne bi trebali biti propisivani na dulje od 12 tjedana, nakon Ëega treba uslijediti kontrola. Uzimanje lijeka treba prekinuti u onih debelih bolesnika koji nisu postigli smanjenje tjelesne teæine za barem pet posto tijekom 12 tjedana. Ako je postignuto smanjenje tjelesne teæine od pet posto, uzimanje lijeka moæe biti nastavljeno uz trajno pridræavanje dijete i redovito kontroliranje tjelesne teæine. U naπoj zemlji, EU i SAD-u odobrena su dva lijeka za lijeËenje debljine: sibutramin i orlistat. Oba omoguÊuju smanjenje tjelesne teæine za oko 10 posto tijekom prve godine uzimanja. Meu osobama koje kori-

ste jedan od ova dva lijeka, broj bolesnika koji tijekom duljeg vremena odræavaju postignutu niæu tjelesnu teæinu Ëetiri je puta veÊi nego u osoba koje se pridræavaju samo dijete i pojaËanog kretanja i iznosi oko 40 posto. Smanjenje tjelesne teæine od oko 10 posto povezano je s vidljivim sniæenjem krvnog tlaka, razine glukoze i masnoÊa u krvi. Sibutramin ima sistemski uËinak na centar za apetit, koji koËi (inhibira), te na ubrzanje metabolizma u masnom tkivu. Na taj naËin omoguÊuje dræanje dijete i pojednostavljuje program mrπavljenja, a uzima se jednom dnevno. Orlisatat je lijek koji djeluje lokalno u tankom crijevu smanjujuÊi apsorpciju masti. Uzima se tri puta dnevno prije, uz ili neposredno nakon jela. I sibutramin i orlistat dokazano su djelotvorni i sigurni za primjenu, ali zbog moguÊih kontraindikacija ili nuspojava oba lijeka treba propisati lijeËnik, koji nakon poËetka lijeËenja treba kontrolirati uËinak i moguÊe nuspojave. Na æalost, u nas ti lijekovi joπ nisu na listi HZZO-a, pa bolesnici moraju sami snositi troπkove nabave, zbog Ëega je takav oblik lijeËenja nedostupan mnogim bolesnicima.

PostiÊi i oËuvati vitkost pravilnom prehranom Iva AlebiÊ, dipl. ing. biotehnologije, Darija VraneπiÊ, dipl. ing. biotehnologije, NutricionistiËko savjetovaliπte Vitaminoteka, www.vitamini.hr

Tri serviranja mlijeËnih

proizvoda svaki dan sastavni su dio pravilne prehrane i idealan saveznik u postizanju vitke linije Programi gubitka suviπnih kilograma dolaze u razliËitim oblicima, a kilograme æelimo skinuti πto prije, ne pitajuÊi za posljedice. Pritom najËeπÊe zaboravljamo da je postizanje æeljene tjelesne mase samo polovica puta do pravog uspjeha. Druga polovica, a to je dugoroËno odræavanje æeljenog izgleda i kompozicije tijela, Ëak je zahtjevniji izazov. Za poËetak, vaæno je pametno odabrati odgovarajuÊu redukcijsku dijetu. Uspjeπan plan za smanjenje tjelesne mase podrazumijeva promjene u æivotnom stilu i navikama, koje valja zadræati cijelog æivota. Uz promjene prehrambenih navika, nuæna je i redovita tjelesna aktivnost. NajveÊe opasnosti po organizam javljaju se kad se naglo poËne s reæimom ekstremno redukcijske prehrane. Osim πto tada upadamo u zaËarani krug dijete, koji jamËi brz povrat izgubljenih kilograma, tako neprilagoenim metodama mrπavljenja opasno ugroæavamo vlastito zdravlje. Zato je nadasve vaæno da ne nasjedamo razliËitim πarlatanskim dijetama koje obeÊavaju brzo i uËinkovito mrπavljenje bez odricanja. Jednako su tako slabo djelotvorne, a Ëesto i vrlo

32 V a © e z d r a v l j e # 4 6

opasne, dijete koje iz prehrane potpuno iskjuËuju neke od nutritivnih komponenti. Najbolja je ona dijeta koja Êe osigurati unos svih nutritivnih komponenti u odgovarajuÊim omjerima, ali s manjim brojem ukupnih kalorija koje se unose tijekom dana. Omjer ugljikohidrata, masti i bjelanËevina tijekom dana mora ostati stalan. Pritom, 55 - 60 posto ukupnoga energetskog unosa moraju osigurati ugljikohidrati, do 30 posto masti i 10 - 15 posto bjelanËevine. Iako je tako ukupan dnevni kalorijski unos smanjen, organizmu ne nanostimo πtetu jer dobiva osovne nutritivne komponente u uravnoteæenim omjerima.

Saveznici u oËuvanju vitkosti Iako hranu katkad doæivljavamo kao tihog neprijatelja naπega dobrog izgleda, na nju je ipak ispravnije gladati kao na saveznika, kako u postizanju i oËuvanju æeljene tjelesne mase, tako i u oËuvanju zdravlja i vitalnosti. Glavna je karakteristika savezniËke namirnice visoka nutritivna gustoÊa, πto znaËi da namirnica ima nisku kalorijsku vrijednost i nizak udio masti, a istodobno je bogata nutrijentima. Izbor takve hrane popriliËno je πirok. Od raznovrsnog voÊa i povrÊa, æitarica, oraπastih plodova, ribe i posnog mesa, pa sve do mlijeËnih proizvoda, Ëija se uloga u postizanju vitkosti posljednjih nekoliko godina posebno istiËe. Posljedica je to rezultata brojnih istraæivanja, prema kojima je konzumiranje tri serviranja mlijeËnih proizvoda dnevno, a posebice onih s niæim udjelom mlijeËne masti, nezaobilazan dio pravilne prehrane i vaæan saveznik u programima redukcijskih dijeta.

RazliËiti izvori kalcija - razliËiti pomaci na vagi U posljednjih pet godina, viπe od 50 studija provedenih diljem svijeta pokazalo je da postoji veza izmeu unosa prehrambenog kalcija i odræavanja odgovarajuÊe tjelesne mase, πtoviπe Ëak i gubitka suviπnih kilograma.

Dvije AB kulture dnevno = 3 serviranja mlijeËnih proizvoda dnevno = viπe od 100 posto dnevnih potreba za kalcijem Rezultati studija su potvrdili, a krovna strukovna udruæenja u SAD-u dodala u najnovije smjernice za prehranu: tri serviranja mlijeËnih proizvoda dnevno, posebice onih s niæim udjelom mlijeËne masti, nezaobilazan su dio pravilne prehrane i vaæan saveznik u programima redukcijskih dijeta.

©to je jedno serviranje i koliko kalcija sadræi? Obesity Research. 2004; 12 (4): 582-590

Nekoliko studija objavljenih u znanstvenom Ëasopisu International Journal of Obesity upuÊuju da odgovarajuÊi unos kalcija moæe rezultirati smanjenjem opsega stuka, indeksa tjelesne mase i opÊenito masnog tkiva, te posljediËno utjecati na postizanje i odræavanje odgovarajuÊe tjelesne mase. U istom Ëasopisu predstavljeni su i kliniËki dokazi koji objaπnjavaju mehanizam gubitka tjelesne mase unosom prehrambenog kalcija. Prema njima, kalcij moæe smanjiti tjelesnu masu veæuÊi masti iz probavnog sustava i poveÊavajuÊi njihovu razgradnju i uklanjanje iz tijela. PriËa o ulozi kalcija u smanjenju tjelesne mase otiπla je i korak dalje, pa je tako objavljeno nekoliko istraæivanja prema kojima upravo kalcij podrijetlom iz mlijeËnih proizvoda poluËuje najbolje rezultate. Pokazano je da osobe koje dnevno konzumiraju tri do Ëetiri serviranja mlijeËnih proizvoda, imaju bolje rezultate u smanjenju i odræavanju tjelesne mase nego osobe koje kalcij unose putem drugih izvora, primjerice suplemenata kalcija. KliniËko ispitivanje koje su proveli istraæivaËi SveuËiliπta u Tennesseeju pokazalo je da, moæda i viπe nego o koliËini kalcija, rezultati u smanjenju masnoga tkiva ovise o izvorima kalcija. Sudionici su tijekom 24 tjedna bili podvrgnuti trima razliËitim naËinima prehrane: jedan je karakterizirao nizak unos prehrambenog kalcija (jedno serviranje mlije Ënih proizvoda dnevno i manje), drugi naËin karakterizirao je visok unos kalcija mlijeËnim proizvodima (tri, Ëetiri serviranja mlijeka i mlijeËnih proizvoda dnevno), a treÊi naËin prehrane karakterizirao je nizak unos mlijeËnih proizvoda, ali visok unos kalcija putem suplemenata. Kako pokazuje slika, najbolje rezultate dao je drugi prehrambeni naËin. Pojednostavljeno, osobe Ëiju pehranu je tijekom 24 tjedna karakterizirao visok unos kalcija mlijekom i mlijeËnim proizvodima, izgubile su najviπe na tjelesnoj masi i najveÊi postotak masnog tkiva.

34 Va©e zdravlje #46

Namirnica Mlijeko Jogurt Sir Parmezan

Serviranje

KoliËina kalcija po serviranju (mg)

1 πalica

290-300

1 πalica

240-400

42 - 56 g

165 - 560

(ovisno o vrsti)

1 ælica

ab kultura s OPTI COMPLEX-om preporuËuje se kao sastavni dio jelovnika osoba koje paze na svoj izgled. OPTI COMPLEX je kombinacija kalcija, vitamina B skupine i dobrih bakterija Lactobacillus Acidophilus i Bifidobacterium Longum. Vitamini B skupine, poznati joπ kao vitamini ljepote, pomaæu u oËuvanju zdrave koæe, kose i noktiju, a olakπat Êe i neke PMS tegobe, kao πto je neugodno zadræavanje vode u organizmu. Kalcij podrijetlom iz mlijeka za naπ je organizam najkvalitetniji kalcij, jer ga tijelo moæe najbolje iskoristiti i najlakπe ugraditi u kosti. Kalcij je za svaku æenu iznimno vaæan mineral i stoga nuæan u svakodnevnoj prehrani. PomoÊi Êe vam u prevenciji PMS-a te sprijeËiti pojavu osteoporotiËnih promjena na kostima. Kultura a i b - Lactobacillus Acidophilus i Bifidobacterium Longum je mljekarska kultura koja ovom proizvodu daje prepoznatljiv, ugodan okus. Kultura a i b povoljno djeluje na oËuvanje ravnoteæe probavne mikroflore, Ëime pridonosi vitalnosti i dobrom osjeÊaju u svom tijelu. Ovaj moderan proizvod kreiran je u skladu s najnovijim nutricionistiËkim preporukama. Popijete li dvije ab kulture dnevno, unijeli ste u organizam dnevno potrebnu koliËinu kalcija i prisutnih B vitamina! Pravilnom prehranom, koja ukljuËuje redovito konzumiranje malomasnih mlijeËnih proizvoda, u kombinaciji s redovitom tjelovjeæbom, moæete uistinu mnogo uËiniti za svoje zdravlje.

Imate poviπen kolesterol i trigliceride?

Sandra Hrg, dipl. ing., nutricionist

Brz tempo æivota, stresne situacije, prekomjeran unos hrane bogate masnoÊama te genetska predispozicija uzroci su poveÊanja razine kolesterola i triglicerida u krvi i poveÊanoga krvnog tlaka. Rizici koji zbog toga nastaju mogu dovesti do srËanog ili moædanog udara, ali priroda uvijek iznova nudi rjeπenja, koja, za razliku od konvencionalnih lijekova, nemaju neæeljene uËinke.

Caigua - povrtnica dokazanog djelovanja Caigua (Ciclantera pedata), povrtnica podrijetlom iz Amazone, nije nikakvo otkriÊe jer su veÊ stoljeÊima poznata njezina ljekovita svojstva. Sadræi aktivne supstancije steroidal i 3 beta-D glicosid, za koje se pretpostavlja da djeluju posredno, veæuÊi kolesterol za æuËne kiseline te tako manje kolesterola odlazi u krvni optok. KliniËka studija*, provedena na osobama s poviπenim masnoÊama u krvi, pokazala je uËinak ekstrakta ploda caigue u smanjenju kolesterola i triglicerida u odnosu na konvencionalne lijekove. Naime, osobama koje su uzimale ekstrakt caigue koncentracija triglicerida u serumu smanjena je 30 posto, ukupnog kolesterola 22 posto, loπeg LDL kolesterola 33 posto, a razina dobrog HDL kolesterola porasla je 33 posto. Ti rezultati ispitivanja jasno upuÊuju na pozitivno djelovanje caigue.

CAIGUA

% redukcije LDL kolesterola

% redukcije ukupnog kolesterola

% redukcije triglicerida

% poveÊanja HDL kolesterola

3-5

Sterol stop - prirodna formula visoke uËinkovitosti Sterol stop sadræi standardizirani ekstrakt ploda caigua u kombinaciji s omega-3-6 masnim kiselinama, Ëeπnjakom, lecitinom i gugulipidom, koji udruæenim snagama predstavljaju idealno rjeπenje u zaπtiti srca i krvnih æila - sniæavanjem LDL kolesterola, triglicerida i poviπenog krvnog tlaka, te artiËokom i Chrysantellumom, koji obnavljaju i πtite jetru.

PreporuËuje se: • kod poviπene razine kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka • osobama s poveÊanim rizikom (æene u menopauzi, starije osobe, osobe s genetskom predispozicijom) • zdravim osobama radi prevencije.

Uporaba: Savjetuje se uzimanje dviju kapsula dnevno, najmanje tijekom tri mjeseca u kontinuitetu, uz uravnoteæenu prehranu sa smanjenim udjelom zasiÊenih masnoÊa.

STEROL Stop

• sniæava LDL kolesterol, a povisuje HDL kolesterol • sniæava trigliceride • regulira krvni tlak • regenerira i πtiti jetru

KONVENCIONALNI LIJEKOVI Smole (veæu æuËne kiseline)

15-30

Niacin

10-25

15-35

Fibrati

16-18

8-18

20-50

6-19

Statini

20-40

16-25

10-20

2-12

10-25

U bolje opskrbljenim ljekarnama i biljnim drogerijama!

*Effeti della caigua Instituto de Investigaciones de La Altura. Universidad peruana Cayetano Heredia;1999.

INFO: 060-513-315 (cijena poziva 3,40 kn/min)

d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA RH, SI, SiCG, BiH OgrizoviÊeva 28a, Zagreb • VELEPRODAJA: 01/3689 030 • www.delko.hr

OTC u samolijeËenju trend, ali i odgovornost

Marina Gradinac, dr. med. Oktal Pharma

Odreeni preparati, koji mogu utjecati na naπe bioloπke funkcije, mogu se nabaviti i bez lijeËniËkog recepta, a dio su trenda samolijeËenja

Posljednje desetljeÊe i u naπim ljekarnama, u skladu s novim svjetskim trendovima samolijeËenja, mnoge proizvode moæemo nabaviti bez lijeËniËkog recepta. U SAD-u takva praksa postoji veÊ nekoliko desetljeÊa, a u europskim je zemljama poËela znatno kasnije i tek posljednjih desetak godina polako zauzima svoje mjesto. Jedna je od definicija lijeka u najπirem smislu da je tvar koja, unesena u organizam, kemijskim djelovanjem dovodi do promjene neke bioloπke funkcije. Zbog toga je promet lijekovima strogo kontroliran, a obiËno se dobivaju samo na lijeËniËki recept. No, posljednjih desetljeÊa prevladava miπljenje, Ëak i u struËnim krugovima, da kod blagih zdravstvenih tegoba nije nuæan posjet lijeËniku. Uz to, odreeni preparati, koji mogu utjecati na naπe bioloπke funkcije, mogu se nabaviti i bez lije 36 Va©e zdravlje #46

ËniËkog recepta. Za njih se sve ËeπÊe koristi naziv OTC (od engleskog izraza „Over The Counter”), πto bi u izravnom hrvatskom prijevodu znaËilo „s druge strane recepture” ili kolokvijalnije „preko pulta”. ToËnije, OTC su lijekovi i medicinski proizvodi koji se mogu dobiti i bez lijeËniËkog recepta. U tu grupu proizvoda spadaju lijekovi prirodnog podrijetla, medicinski proizvodi i lijekovi koji imaju nizak stupanj toksiËnosti, veliku terapijsku πirinu, znatnu sigurnost kod moguÊnosti predoziranja, a moguÊe interakcije s drugim lijekovima svedene su na najmanju mjeru. Zato se mogu koristiti kod dobro poznatih indikacija i korisniku sluæiti za samolijeËenje.

SamolijeËenje kao trend Od poticanja pacijenata na samolijeËenje koristi ima i πira druπtvena

zajednica, jer se time bitno smanjuju troπkovi zdravstvenog osiguranja. SamolijeËenje je vaæna sastavnica zdravstvenih sustava u modernim razvijenim zemljama. To, naravno, podrazumijeva i viπu razinu znanja o zdravlju i bolesti, pa se edukaciji pacijenata poklanja sve viπe pozornosti. Ako se malo paæljivije analizira razina znanja o zdravlju u pojedinim zemljama i razina dostignutog standarda, vrlo brzo Êemo uoËiti da je ona u izravnoj korelaciji ili, jednostavnije reËeno: πto je viπi standard æivljenja u nekoj zemlji, viπa je i razina znanja o zdravlju njezinih stanovnika. S ponosom moæemo reÊi da je Oktal Pharma meu prvima u naπoj zemlji prepoznala te suvremene trendove u lijeËenju i pokrenula Ëasopis Vaπe zdravlje, Ëija je osnovna namjena edukacija opÊe populacije o oËuvanju zdravlja. Sa zadovoljstvom moæemo primijetiti da su tekstovi o zdravlju i zdravom naËinu æivota sveprisutni u naπem æivotu: od obilja specijaliziranih Ëasopisa, preko radioemisija do svakodnevnih TV priloga koji nas pouËavaju zdravom naËinu æivota. Tome su se prikljuËile i brojne farmaceutske tvrtke i distributeri, pa tako svakodnevno moæemo putem razliËitih medija (tisak, radio, TV, javne tribine) dobiti najnovije informacije o pojedinim proizvodima. Te trendove, naravno, prati i uvaæava svaka suvremena dræava, koja regulativom kon-

JA V NO ZDRA V S T V O

trolira kvalitetu i stavljanje u promet OTC proizvoda, a na taj naËin, posredno, i jasnoÊu informacija namijenjenih pacijentu. Kako je ljudsko zdravlje vrlo osjetljivo podruËje, tako su i strogi zakoni koji reguliraju izdavanje dozvola za promet OTC proizvoda. SamolijeËenje kao trend sve je raπirenija pojava i u nas, jer se pomoÊu lako dostupnih OTC preparata mogu vrlo jeftino i brzo sanirati manje zdravstvene tegobe. Kod uporabe OTC proizvoda vaæno je slijediti nekoliko osnovnih uputa: • prije koriπtenja obvezno je pozorno proËitati oznake na proizvodu i uputu za koriπtenje • ne prekoraËiti preporuËeno vrijeme uporabe • nikad ne uzimati veÊe doze od preporuËenih (ovdje ne vrijedi pravilo „viπe je bolje”) • uvijek proËitati i sastav OTC preparata zbog moguÊih reakcija preosjetljivosti • pomno proËitati indikacije i nuspojave, kao i napomene, kad je ipak bolje potraæiti savjet lije Ënika • lijeËnika obvezno informirati o svim u meuvremenu koriπtenim OTC proizvodima, kako bi se sprijeËila moguÊa meudjelovanja s novim lijekom koji vam je propisan • ne koristiti proizvod nakon isteka roka valjanosti.

Uloga ljekarnika Veliku ulogu u informiranju pacijenata o OTC proizvodima ima ljekarnik. ZahvaljujuÊi njegovu obrazovanju i trajnom struËnom usvrπavanju, kao i dostupnosti pacijentu, on je svakodnevno u prilici dati informacije, savjetovati i promijeniti eventualno pogreπno zdravstveno ponaπanje pacijenta. U veÊini europskih zemalja OTC proizvodi prodaju se iskljuËivo u ljekarnama, a u SAD-u je dopuπtena prodaja i u samoposluæivanjima. Meutim, pacijent koji nabavlja lijek u ljekarni u prednosti je pred onim koji prividno ima veÊu slobodu da OTC proizvod nabavi i u distributi vnoj mreæi supermarketa. Jer ljekarnik je, zahvaljujuÊi specifiËnu obrazovanju i iskustvo, osoba s kojom se treba posavjetovati prilikom kupnje OTC proizvoda. Naravno da Êe, kao profesionalac koji razumije ograniËenja automedikacije, savjetovati pacijenta da potraæi savjet lijeËnika kad na temelju svoje struËnosti i iskustva procijeni da je to ipak nuæno. No, ne smije se zaboraviti ni vlastita odgovornosti prema zdravlju i bolesti, kao ni odgovornost kad je posrijedi koriπtenje OTC proizvoda.

©to je dostupno u Hrvatskoj U naπoj zemlji bez recepta se mogu dobiti proizvodi za sljedeÊe namjene:

• kombinacije vitamina i minerala koje odgovaraju preporuËenim dnevnim dozama • antireumatici za lokalnu uporabu • antiseptici za lokalnu uporabu • preparati za lokalnu i oralnu terapiju nosne sluznice • anihistaminici za lokalnu uporabu • sekretolitici i mukolitici • antimikotici i dermatici za loka lnu primjenu • laksativi i karminativi • antidijaroici • eupeptici i antacidi • lokalni preparati koji se primjenjuju kod bolesti vena • neki preparati koji djeluju na bolesti oka i uha • nenarktiËki analgetici i antipiretici i njihove kombinacije u dozama koje ne izazivaju toksiËne uËinke • biljni proizvodi blagog djelovanja. Sve kategorije proizvoda mogu se sa sigurnoπÊu koristiti i bez lijeËni Ëke preporuke, pod uvjetom da se strogo pridræavate propisanih uputa o indikacijama, dozama i duljini uporabe, kao i o moguÊim nuspojavama. Dobro je pri kupnji iskoristiti znanje i iskustvo ljekarnika, a o koriπtenju upoznati i obiteljskog lijeËnika prilikom sljedeÊeg susreta. Zapamtite da koriπtenje OTC proizvoda u svakom sluËaju znaËi i vaπu veÊa odgovornost za vlastito zdravlje.

38 Nije dovoljno reÊi samo „vrti mi se”

prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica, Referentni centar za neurovaskularne poremeÊaje Ministarstva zdravstva RH, Vinogradska 29, Zagreb

Zbog meudjelovanja nekoliko sustava, bolesnici s vrtoglavicom najËeπÊe se

obrauju neuroloπki i internistiËki te kod otorinolaringologa i oftalmologa Vrtoglavica je neodreen izraz koji bolesnici upotrebljavaju kako bi opisali nekoliko posve razliËitih subje ktivnih stanja. Stoga je nuæno dobiti 38 V a © e z d r a v l j e # 4 6

iscrpan opis bolesnikova subjektivnog doæivljaja, a ne samo rijeËima „vrti mi se”.

Vrtoglavice mogu biti centralnog (oπteÊenja razliËitih moædanih stru ktura) ili perifernog (oπteÊenje stru ktura unutarnjeg uha) podrijetla. Kod perifernih oπteÊenja, uz vrtoglavicu su ËeπÊe prisutni gubitak sluha, muËni na, povraÊanje, znojenje i specifiËan neuroloπki znak - nistagmus (nevoljni trzajevi oËne jabuËice u odreenom smjeru), koji je pokazatelj poremeÊene funkcije centra za ravnoteæu u unutarnjem uhu. Ovisno o mjestu oπteÊenja, brzina i smjer nevoljnih trzaja oËnih jabuËica su razliËiti. ObiËno postoje i drugi neuroloπki znaci i ispadi, osim u sluËajevima kad

NEUROLO G I JA

SPINOCEREBELARNI SUSTAV

Vertebrobazilarni sliv

Moædano deblo

Mali mozak

Presjek kroz kraljeæniËnu moædinu

je vrtoglavica izazvana toksiËnim preparatima. BolniËko lijeËenje potrebno je ako se sumnja na infarkt moædanog stabla, malog mozga i kod teæe izraæenih simptoma. Vrtoglavica se moæe podijeliti u Ëetiri kategorije: • Vertigo - Iluzija je kretanja bolesnika ili njegove okolice. OsjeÊaj vrtoglavice moæe se opisati kao okretanje, vrtnja oko osi, ljuljanje ili naginjanje, πto je Ëesto popraÊeno vegetativnim simptomima kao πto su muËnina, povraÊanje, strah, neravnoteæa i nistagmus s ili bez zamagljenja vida. Postojanje vrtoglavice podrazumijeva poremeÊaj srediπnjih ili perifernih æivËanih puteva vestibularnog sustava (centra za ravnoteæu). Povezanost vertiga i vegetativnih simptoma pripisuje se brojnim vezama izmeu vestibularnih i autonomnih centara. • Sinkope ili presinkope - Podrazumijevaju osjeÊaj neposredna gubitka svijesti ili nesvjestice. »esto su praÊene neugodnim osjeÊanjem, muËninom, strahom i prolaznim obostranim gubitkom vida. Do sinkope dolazi kad opskrba mozga krvlju padne ispod razine potre bne za dostatnu opskrbu kisikom i glukozom. ObiËno su posljedica cirkulacijskog ili srËanog poremeÊaja i imaju posve drukËije implikacije od vertiga.

• PoremeÊaj ravnoteæe - OsjeÊaj neravnoteæe, nesigurnosti ili „pijanstva” bez vrtoglavice javlja se u bolesnika u kojih nije usklaen ulazak informacija iz sustava koji sluæe prostornoj orijentaciji. Bolesnici s poremeÊa jem sustava za odræavanje ravno teæe u unutarnjem uhu (vestibularnog), osjetnog, tj. dodirnog (proprioceptivnog), onog u malom mozgu (cerebelarnog), kao i onog koji je odgovoran za nevoljne pokrete (vidni ili ekstrapiramidalni), Ëesto Êe opisivati svoj osjeÊaj neravnoteæe kao vrtoglavicu. • Neodreena vrtoglavica javlja se u bolesnika s emocionalnim smetnjama, a nastaje kao posljedica ubrzana disanja (hiperventilacije). ObiËno je rijeË o laganoj oπamuÊenosti, omaglici ili strahu od padanja, πto se razlikuje od prethodno opisane vrtoglavice, presinkope ili neravnoteæe. Svi oblici vrtoglavice u znatnoj mjeri mogu izazvati bolesnikovu tjeskobu. Uzroci vrtoglavica prikazani su u tablici.

©to se krije u pozadini problema Centralni uzroci PoremeÊaji moædanog debla i maloga mozga - PoremeÊaji kao πto su smanjen dotok krvi (ishemija),

Veliki mozak

Tvrda moædana ovojnica Hipofiza Moædano deblo

Mali mozak

KraljeæniËna moædina

infarkt, krvarenje, tumori, demijelinizirajuÊe i degenerativne bolesti te virusne infekcije, mogu uzrokovati vrtoglavicu. Ovisno o uzroku, vrtoglavica Êe nastati naglo ili postupno, a ovisno o mjestu oπteÊenja, bit Êe prisutan nistagmus i razliËiti drugi neuroloπki ispadi (klijenut pogleda, moædanih æivaca, ekstremiteta, ispadi osjeta). NajËeπÊi centralni uzrok vrtoglavice je poremeÊaj straænje moædane cirkulacije u tzv. vertebrobazilarnom slivu koji nazivamo vertebrobazilarna insuficijencija. RijeË je o poremeÊaju cirkulacije u vratnom dijelu lene moædine, produæene moædine, malom mozgu te straænjem dijelu velikog mozga. Za pojavu navedenih tegoba vaæne su i degenerativne promjene vratne kraljeænice. U blaæim oblicima tog poremeÊaja, uz vrtoglavicu, muËninu, povraÊanje, smetnje hoda i odræavanja ravnoteæe, mogu biti obostrano izraæene smetnje vida, dvoslike, smetnje gutanja i smetnje govora te blaæi osjetni ili motoriËki ispadi. U teæim sluËajevima zaËepljenja æila koje krvlju opskrbljuju straænji dio srediπnjega æivËanog sustava dolazi do naglih i teπkih moædanih udara, s oduzetoπÊu ekstremiteta jednostrano ili obostrano te poremeÊajem stanja svijesti sve do kome i smrtnog ishoda. Tumori pontocerebelarnog kuta (izmeu moædanog debla i malog mozga) - Vremenom uzrokuju vrtogla-

#46 Va©e zdravlje 39

NEUROLO G I JA

vice koje mogu biti praÊene πumom u uπima, gubitkom sluha, zanaπanjem i nestabilnoπÊu. Moæe biti prisutna i klijenut V, VI, VII, IX i X moædanog æivca. U kasnijem stadiju prisutni su i znaci poviπenog intrakranijalnog (unutar lubanje) tlaka. Patoloπki proces se prikazuje CT-om ili MRI mozga. U mlaih je najËeπÊe rijeË o neurinomu, a u starijih su ËeπÊi meningeomi ili benigni tumori, koji se u svakom sluËaju moraju kiruπki odstraniti. OπteÊenja viπih moædanih puteva - OπteÊenja velikog mozga, otrovanja (alkoholom, salicilatima, barbituratima, benzodiazepinom) ili funkcionalne smetnje (kod epilepsije ili migrene), mogu dovesti do osjeÊaja vrtoglavice. Sluh je tada uredan, nema poremeÊaja hoda nego je samo prisu tno zanaπanje radi motoriËke klijenuti ekstremiteta. Prisutni su i drugi znaci oπteÊenja mozga kao smetnje govora i razumijevanja, oπteÊenja osjeta, gubitak vida, epileptiËki napadi.

Periferni uzroci Upala vestibularnog æivca (vestibularni neuronitis) - Karakteriziran je iznenadnim i jakim napadajem vrtoglavice i zanaπanjem u stranu oπteÊenja, πto je praÊeno muËninom, povraÊanjem i strahom. Simptomi se pogorπavaju pri promjeni poloæaja. Osim nesigurnosti, najËeπÊe nema drugih neuroloπkih ispada. Moæe se naÊi periferna kijenut sedmoga moædanog æivca. Uzrok moæe biti virusna infekcija. Javlja se u svakoj æivotnoj dobi. Akutna vrtoglavica obiËno se spontano gubi kroz nekoliko sati, ali se moæe vratiti nakon nekoliko dana ili tjedana. Neki bolesnici nakon toga osjeÊaju oπteÊenje vestibularne funkcije, tj. kroniËnu neravnoteæu. Terapija je simptomatska.

Upala labirinta, dijela srednjeg uha (labirintitis) - Manifestira se naglim poËetkom vrtoglavice s gubitkom sluha. Javlja se sa zauπnjacima, ospicama ili autoimunim bolestima,

40 Va©e zdravlje #46

NajËeπÊi centralni uzrok vrtoglavice je poremeÊaj cirkulacije u vratnom dijelu lene moædine, produæene moædine, malom mozgu te straænjem dijelu velikog mozga ali u veÊini sluËajeva uzrok je nepo znat. Bakterijski labirintitis javlja se uz meningitis, mastoiditis ili s bolesti ma srednjeg uha, a tada je prisutna jaka vrtoglavica, muËnina, povraÊanje i gubitak sluha te groznica, glavobolja ili bol iza uha. Terapija je antibiotska. Benigna pozicijska vrtoglavica i nistagmus - Nastaje prilikom okretanja glave u odreenu ravninu. Pritom se javlja kratkotrajna vrtoglavica (u trajanju od nekoliko sekundi) s osjeÊajem rotacijskog kretanja, Ëesto praÊena muËninom, ali bez πuma u uhu. Vrtoglavica nastaje zbog taloæenja otolita u straænjem polukruænom kanaliÊu uha. Takvo stanje je kratkotrajno. Odreenim vjeæbama poloæaja glave razgrauje se talog i vrtoglavica nestaje.

Posttraumatska vrtoglavica Nastaje nakon traume glave, a u 20 posto sluËajeva nakon potresa mozga, kad dolazi do oπteÊenja finih struktura unutarnjeg uha. Meniereova bolest - NajËeπÊa je u treÊem ili Ëetvrtom desetljeÊu æivota. Bolesnik dobiva spontane napadaje intenzivne vrtoglavice koje traju od nekoliko minuta do nekoliko sati. PunoÊa i osjeÊaj pritiska u uhu, πum ili promjenjiv gubitak sluha obiËno prethode vrtoglavici, ali mogu nastupiti i nakon vrtoglavice, uz stanje kroniËne neravnoteæe koje se osobito ispoljava kad se bolesnik kreÊe. Bolest je karakterizirana jenjavanjem sim ptoma i povratkom tegoba. Terapija je najËeπÊe simptomatska, rijetko i operativna.

Fizioloπki uzroci vrtoglavice NajËeπÊe se javljaju kod bolesti kretanja zbog neusklaenosti vidnog i osjetnog sustava te centra za odræa-

vanje ravnoteæe u unutarnjem uhu koji sluæe za prostornu orijentaciju. Ovaj vid vrtoglavice moæe biti uzrokovan i samo vizualnim podraæajima bez usporednih vestibularnih i osje tnih podraæaja (npr. gledanje filma s automobilskom trkom) ili se vrtoglavica moæe javiti na visini.

OπteÊenja unutarnjeg uha zbog toksiËnog djelovanja lijekova - Mogu uzrokovati vrtoglavicu zbog oπteÊenja labirinta, πto rezultira i gubitkom sluha te zanaπanjem u stranu oπteÊenja. NajËeπÊe su posrijedi aminoglikozidi (gentamicin, streptomicin, tobramicin).

OsjeÊaj prijeteÊe nesvjestice OsjeÊaj prijeteÊe nesvjestice (sinkope) nastaje zbog poremeÊaja srËanoæilne funkcije, a Ëesto se zamjenjuje s vrtoglavicom. Moæe nastati kao refleksna sinkopa zbog bolesnog karotidnog sinusa na vratu, mikcijska (za vrijeme i nakon mokrenja), tusivna (za vrijeme kaπljanja), psihogena ili neurogena sinkopa kao i zbog Valsalvina manevra (audioloπka pretraga). NajËeπÊi srËani uzrok je nepravilnost srËanog ritma, iako je moguÊe da je rijeË i o priroenim srËanim pogreπkama. Ako nije posrijedi srËani uzrok, osjeÊaj prijeteÊe nesvjestice moæe nastati ako se radi o ortostatskoj hipotenziji zbog smanjena volumena tekuÊine u organizmu ili uporabe lijekova (koji sniæavaju krvni tlak i uzrokuju hipotenziju), stanju πoka i drop atakama (manjkavosti straænje moædane cirkulacije, krai krvi, suæenju krvnih æila koje vode krv u mozak). Sinkopa moæe biti izazvana sniæenom koncentracijom kisika u krvi i mozgu (anoksija) ili konvulzivnim stanjem, tj. epileptiËkim napadom.

Sindrom disekvilibrija Viπestruki osjetni deficit - Mogu ga imati bolesnici sa smanjenjem ili gubitkom osjeta (smanjenom pro-

NEUROLO G I JA

priocepcijom) u donjim ekstremitetima. Kad pokuπaju hodati, izraæeni su jaka nestabilnost, nesigurnost ili osjeÊaj „pijanstva”. Kako bi opisali pomanjkanje ravnoteæe, Ëesto koriste izraz „vrtoglavica”. Gubitak osjeta javlja se u bolesnika s oπteÊenjem perifernih æivaca na nogama (periferna neuropatija), pomanjkanjem vitamina B12, tabes dorzalis i mijelopatijom. OsjeÊaj vrtoglavice i nesigurnosti posebno je izraæen u mraku kad postoji manje vizualnih podraæaja koji bi nadoknadili manjak percepcije. LijeËenje ukljuËuje ispravljanje neuroloπkih poremeÊaja.

Slabo definirana vrtoglavica Takva vrtoglavica nastaje kod razliËitih psihogeno uzrokovanih poremeÊaja (npr. hiperventilacija, tjeskobne neuroze, afektivni poremeÊaji koji mogu uzrokovati osjeÊaj omaglice, πto se moæe zamijeniti vrtoglavicom).

Obrada u skladu s interakcijom meu sustavima

RazliËiti uzroci - razliËiti terapijski pristupi

Obrada bolesnika s vrtoglavicom zahtijeva poznavanje meudjelovanja vestibularnog sustava (centra za ravnoteæu u unutarnjem uhu) s okulomotornim (motorikom oËiju), sluπnim i spinocerebelarnim sustavima (putevima koji vode iz kraljeæni Ëne moædine u mali mozak). Stoga se bolesnici s vrtoglavicom najËeπÊe obrauju neuroloπki, internistiËki, tj. kardioloπki te kod otorinolaringologa i oftalmologa. UobiËajene pretrage, koje je nuæno uËiniti kod vrtoglavica, su osnovne laboratorijske pretrage krvi, EKG, elektronistagmografija, audiometrija, evocirani potencijali moædanog debla, ultrazvuËno ispitivanje krvnih æila koje opskrbljulju mozak krvlju, osobito straænju moædanu cirkulaciju, rtg vratne kraljeπnice i CT ili MRI mozga.

U sluËaju jakih vrtoglavica, praÊenih muËninom i povraÊanjem, potre bna je simptomatska terapija koja se sastoji od nadoknade tekuÊine na usta ili u infuziji, primjenom lijekova protiv muËnine i za smirenje. Ako je rijeË o perifernom uzroku, najËeπÊe nije potrebna druga terapija, osim u sluËajevima infektivnog uzroka kad se daju i antibiotici. Kod srediπnjih uzroka vrtoglavice najËeπÊe je rijeË o infarktu, tj. moædanom udaru u podruËju moædanog debla ili maloga mozga, pa se u tom sluËaju u naËelu provodi terapija prema postavkama lijeËenja moædanog udara. Kod demijelinizacijskih bolesti primjenjuje se za njih specifiËna terapija, a kod tumora terapija je operativna.

Tablica 1. UZROCI VRTOGLAVICA CENTRALNI

POREME∆AJI MOÆDANOG DEBLA I MALOG MOZGA (ishemija, infarkt, krvarenje, demijelinizacija, infekcije, degenerativne bolesti)

PERIFERNI

SINKOPE

VESTIBULARNI NEURONITIS

REFLEKSNE (sindrom karotidnog sinusa, psihogene i neurogene, mikcijske za vrijeme i nakon mokrenja, tusivne - pri kaπljanju i kod Valsalvina manevra

LABIRINTITIS

KARDIJALNE (nepravilnost u srËanom radu)

BENIGNA POZICIJSKA VRTOGLAVICA

IZOSTANAK KOMPENZACIJE NAGLOG PADA PERIFERNOG VASKULARNOG OTPORA

MENIEREOVA BOLEST

NEKARDIJALNI POREME∆AJ PERFUZIJE ortostatska hipotenzija, stanje πoka, cerebrovaskularna bolest (drop atake, subclavian steal sindrom, stenoza karotidnih arterija)

FIZIOLO©KI UZROCI VRTOGLAVICA

ANOKSIJA (odsutnost opskrbe kisikom)

TUMORI PONTOCEREBELARNOG KUTA (izmeu dijela mozga koji nazivamo pons i malog mozga)

O©TE∆ENJA VI©IH MOÆDANIH PUTEVA

SINDROM DISEKVILIBRIJA

SLABO DEFINIRANA VRTOGLAVICA

SINDROM HIPERVENTILACIJE

NEUROZA

KONVULZIVNE SINKOPE TOKSIČKE LEZIJE UNUTARNJEG UHA

SISTEMSKA STANJA (policitemija, anemija, disproteinemija, vaskulitis, otrovanja)

#46 Va©e zdravlje 41

Lumbalna diskopatija mikrotraume najËeπÊi uzrok

prim. dr. sc. Damir KovaË, dr. med., spec. neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Mnogi uzroci mogu poremetiti sklad

funkcije diska, a jedna od najËeπÊih je

vibracijska trauma, pa su profesionalni vozaËi najviπe pogoeni

Bol u leima jedna je od najËeπÊih tegoba koje bolesnika dovode lijeËni ku. U SAD-u bol u leima uzrok je u prosjeku 12 posto bolovanja, a troπkovi su 16 milijardi dolara godiπnje, kako oni koji se odnose na zdravstvo, tako i oni zbog izgubljenih sati rada. Neki autori navode da se 70 posto bolesnika s bolom u donjem dijelu kriæa oporavi za tri tjedna, a 90 posto u roku πest do 12 tjedana. IzvjeπÊa s invalidskih komisija pokazuju da se uËestalost diskopatija kreÊe i do 35 posto. Bitno je i da je veÊina bolesnika s hernijom slabinskog diska u najaktivnijoj æivotnoj i radnoj dobi.

TisuÊu operiranih godiπnje

CT prikaz hernije diska L4-L5

Lumbalna diskopatija vrlo je vaæan medicinski i socijalni problem. Tu tvrdnju najbolje ilustriraju istraæivanja pojedinih autora koji nalaze da se ponavljajuÊa bol u leima, uzrokovana boleπÊu diska, javlja Ëak u 53 42 Va©e zdravlje #46

posto radno sposobnih ljudi, od Ëega u 60 posto onih koji se bave teæim fiziËkim poslovima. Smatra se da viπe od 80 posto puËanstva tijekom æivota ima iskustvo s bolovima u leima.

Broj oboljelih poveÊava se kad su posrijedi zanimanja koja obiluju mikrotraumama (vozaËi, tesari, rudari, graevinski radnici, medicinske sestre i sliËna zanimanja). S obzirom na kroniËnost u trajanju hernije slabinskog (lumbalnog) diska, kao i na moguÊnost daljnjeg pogorπanja, posljedice se ne odraæavaju samo na gospodarskom planu nego i na psihosocijalnom stanju oboljeloga. KroniËne psihoemocionalne udare u poËetku uzrokuju bolovi, Ëesto i nesposobnost kretanja, a kasnije se javlja i osjeÊaj ugroæenosti osobne i obiteljske egzistencije. Broj operiranih bolesnika u nas je u porastu, a joπ znatnije u svijetu. U Hrvatskoj se godiπnje operira oko 1000 bolesnika

NEUROK I RUR G I JA

Kad i zaπto operacija

Shematizirani prikaz kraljeπka koji je proboden

s hernijom slabinskog diska, u NjemaËkoj viπe od 25.000, a u SAD-u i viπe od 300.000 bolesnika.

Disk kao amortizer Disk koji se nalazi izmeu kraljeæaka moæemo usporediti s amortizerom. Sastoji se od mekπeg unutarnjeg dijela i vanjskoga prstenastog. Taj amortizer funkcionira pod odreenim tlakom, na odreeni naËin. Niz uzroka moæe poremetiti sklad funkcije diska, a jedan od najËeπÊih je vibracijska trauma. To dokazuje podatak da su, od bolesnika koji se javljaju na pregled, najzastupljeniji profesionalni vozaËi. Dakako, Ëesti uzroci su i rad u nefunkcionalnom poloæaju, Ëimbenici oπteÊenja cirkulacije diska, sportske ozljede, konstitucijski Ëimbenici, rjee trzajna trauma i dr. Ako uzroËnik nastavi djelovati, dolazi do pritiska diska na korijene æivaca u njegovoj blizini, πto se manifestira bolom, trncima u nogama, koji se najËeπÊe tumaËe kao iπijas. Dakako, nije kod svakog iπijasa rijeË o herniji slabinskog diska, no Ëesto je upravo to njezin simptom. LijeËenje je tada konzervativno, πto podrazumijeva mirovanje, lijekove protiv bolova, lijeËenje pod kontrolom lijeËnika opÊe medicine, neurologa i fizijatra. Danas postoji vrlo πiroka paleta lijekova i konzervativni tretman. No, on nije uvijek uspjeπan, pa se izdvajaju bolesnici koje moæe izlijeËiti jedino operacijski zahvat.

Trajanje konzervativnog lijeËenja bolesnika s hernijom slabinskog diska i do godine dana, kako se spominje u literaturi, nije pravilo. Naime, i kod prvih kliniËkih simptoma katkad je rijeË o teπkim oπteÊenjima diska, kad dolazi do gubitka funkcije nogu, nekontrolirana mokrenja ili stolice. Ako nije posrijedi brzo i progresivno neuroloπko oπteÊenje, veÊina lijeËni ka slaæe se s Ëekanjem od tri do πest mjeseci, uz konzervativnu terapiju. Mnogi struËnjaci s tog podruËja navode da tri tjedna bolniËke i tri mjeseca ambulantne terapije mora biti dovoljno da konzervativno lijeËenje dovede do terapijskog uËinka. Ako nakon tog vremena nema poboljπanja, valja izabrati jednu od operacijskih metoda lijeËenja. Cilj je operacije uklanjanje boli, vraÊanje funkcije te usporavanje daljnjih patofizioloπkih zbivanja. Danas se primjenjuje cijeli niz operacijskih metoda u lijeËenju hernije slabinskog diska, kojima je cilj dekompresija æivËane strukture oko diska i uklanjanje diskalne mase.

KlasiËni operacijski pristup Razvijao se viπe od 60 godina. Stalno napredovanje dijagnostike, kirurπke tehnike i tehnologije medicinskih instrumenata vaæne su stepenice u razvoju operacijskih metoda lijeËenja. Otvorene operacijske metode i danas su temelj u lijeËenju mnogih bolesnika. Tim se naËinom makroskopski, ili joπ bolje mikrosko pski, prikaæe bolesni disk i pritisnuti æivac te se disk ukloni, a æivac oslobodi pritiska.

Kemijske metode nisu zaæivjele Rezultati konvencionalne kirurgije slabinskog diska, koja je uvedena 1934. godine, unatoË napretku mikrokirurπke tehnike, ne zadovoljavaju uvijek. Zbog toga je poËelo traganje za novim pristupom bolesnom disku. Jedna od istraæivanih meto-

da potaknula je nadu u uspjeπno lijeËenje. To je svojedobno bila kemonukleoliza (poznatija pod imenom papainizacija). No, s godinama se pokazalo da metoda ne zadovoljava (izazivala je alergijske reakcije i dr.), pa je napuπtena u mnogim svjetskim centrima. VeÊina kemijskih metoda lijeËenja joπ se istraæuju. U svakom sluËaju, cilj je djelovati na promjenu opsega i pomicanje mase diska.

Operacija bez skalpela pod rtg kontrolom Kombinacija pristupa bolesnom disku kroz koæu (perkutanog), koji se poËeo upotrebljavati kod kemonuk leolize, te razvoj kirurπkih instrume nata i tehnologije kirurπkog rada, doveli su do poboljπanja u lijeËenju hernije slabinskog diska. Uspjesi su potaknuli nastanak nove metode lijeËenja - perkutane diskektomije (ektomija = uklanjanje bolesnog dijela tijela operacijom, u ovom sluËaju diska). Otac te metode japanski je lijeËnik prof. dr. Hijikata, a prve operacije izvedene su 1975. godine. Preko Japana metoda se proπirila u SAD, ©vicarsku, Francusku, NjemaËku, Veliku Britaniju, a od 1988. godine primjenjuje se i u nas. Zahvat perkutane endoskopske diskektomije izvodi se uz primjenu lokalnog anestetika, a s bolesnikom se tijekom operacije razgovara. Igla, debljine nekoliko milimetara i duæine deset centimetara, uvodi se od trnastog nastavka u visini bolesnog diska, a na strani tegoba, s tim da se vrh postavlja u anatomsko srediπte diska. Rtg snimkom utvruje se da disk nije pukao i da nema slobodnih fragmenata diska u kanalu kraljeænice. Ako su ti uvjeti ispunjeni, na iglu se navode cijevi (sustav kljuË - kljuËanica) te se najprije razliËitim ruËnim hvatalicama, a zatim i elektriËnim rezaËima, odstranjuje diskalna masa. Smatra se da je za trajno izljeËenje dovoljno ukloniti oko dva grama diska.

#46 Va©e zdravlje 43

NEUROK I RUR G I JA

Operativni zahvat

Cijeli se zahvat izvodi pod rendgenskom kontrolom. Intradiskalno podruËje kontrolira se uporabom minijaturne kamere, kojom se vizualizira prostor unutar diska, a cijeli rad prati se na monitoru. Operacija traje u prosjeku 40 minuta. Nakon πto je obavljena operacija, bolesnici se smjeπtaju na kliniku za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Dan nakon zahvata ustaju iz kreveta i u poslijeoperacijskom tijeku osposobljavaju se za normalan æivot fizikalnom terapijom. LijeËenje perkutanim putem moæe se obaviti samo na odreenim bolesnicima koji boluju od hernije slabinskog diska. Kandidati za to lijeËenje prije svega su mlai bolesnici u kojih joπ nije nastupilo okoπtavanje izmeu kraljeæaka te oni u kojih joπ nema teæih neuroloπkih oπteÊenja. Bolesnici veÊ operirani klasiËnim naËinom nisu kandidati za tu metodu. Prema mnogim statistikama, ovim se putem moæe izlijeËiti oko 10 - 20 posto bolesnika s hernijom slabinskog diska. Iako su rezultati dobri, nedostatak ove metode je u tome πto je joπ nedovoljna vizualizaciji rada tijekom operacije, a bolesnici, i joπ viπe operater, izloæeni su rtg zraËenju. U posljednje vrijeme u mnogim se svjetskim centrima, ali i ambulantno, koristi sliËan operacijski postupak tako da se u centralni dio diska postavlja tanka vodilica i zatim obavi denaturacija jezgre diska YAG laserom.

44 Va©e zdravlje #46

Prikaz poslijeoperacijskog oæiljka nakon perkutane diskektomije

Otvorena operacija - joπ uvijek najËeπÊa No, najËeπÊe primjenjivani operacijski postupak i danas je „otvorena operacija„, tzv. interlaminektomija, gdje se malim rezom u slabinskom dijelu kraljeænice pristupa izmeu lukova kraljeæaka, dolazi do bolesnog diska, koji se veÊim dijelom odstranjuje, i tako oslobaa pritisnuti æivac. Operateri u upotrebljavaju operacijske lupe ili operacijski mikroskop, Ëime uveÊavaju podruËje rada, a operacijski rez se smanjuje. Meutim, treba imati na umu da je mikroskop samo pomoÊno sredstvo te da u veÊini sluËajeva operacijski rezultat ovisi o znanju i iskustvu neurokirurga, a manje o tehniËkim pomagalima. Najnoviji operacijski postupak u lijeËenju hernije slabinskog diska ukljuËuje praÊenje cijeloga operacijskog tijeka minijaturnom kamerom, odnosno praÊenje na monitoru. Takav operacijski postupak naziva se endoskopski kontrolirana mikrodiskektomija, a u nekim centrima takvi operacijski postupci mogu se izvesti pod kontrolom kompjutorizirane tomografije (CT).

Nisu svi kandidati za umjetni disk U nekih bolesnika (osobito mladih), s upornim bolovima u kriæima koji ne prestaju i poslije dugotrajna konzervativnog lijeËenja, a

neuroradioloπkim pretragama utvrdi se bolestan slabinski disk, indicirano je promijeniti disk u cijelosti. Ta metoda nije proπirena diljem svijeta, poput promjena kuka, jer je rezervirana za drugu kategoriju bolesnika, ali u pravilno izabranih bolesnika daje odliËne rezultate. U tom sluËaju operacija se provodi kroz trbuh. Potroπeni bolesni disk ukloni se i postavi umje tni od krom-teflona s poliuretanskom jezgrom.

Diskove treba Ëuvati U zakljuËku treba podsjetiti da diskove, amortizere izmeu kraljeæaka treba Ëuvati i njegovati. Stoga Ëesto treba mijenjati pozicije tijela jer tako diskovi najbolje funkcioniraju. Treba se Ëuvati od optereÊenja kraljeænice, prisilna poloæaja tijela, naglih trzaja, kontinuirane vibracijske traume, prekomjerne tjelesne teæine i redovito vjeæbati. Mnogo je dobrih lijekova koji ublaæavaju bolove kod bolnih kriæa, ali i dobrih konzervativnih postupaka u lijeËenju hernije slabinskog diska. Meutim, ako je konzervativno lijeËenje neuspjeπno, ne treba ga provoditi predugo. To viπe πto su nam danas na raspolaganju mnogi viπemanje invazivni postupci u operacijskom lijeËenju hernije slabinskog diska, tako da s pravom govorimo o protektivnoj kirurgiji slabinskog diska.

Opstipacija ne mora biti trajni problem

Sanja SoviÊ, mr. phar., Oktal Pharma

Ljekarnici i lijeËnici Ëesto moraju pogaati kakav problem muËi njihova pacijenta i kakav pripravak traæi, jer dobivaju upite za neËim πto moæe pomoÊi kod „neredovitosti”, „tvrdoÊe” i sl. Ono πto se krije iza takvih upita je pripravak koji Êe pomoÊi kod problema opstipacije. »ak je i u danaπnje vrijeme Ëesta neugoda kad treba poËeti razgovor o problemima vezanima uz pravilno praænjenje crijeva. Dok ljudi o tome nerado govore, statistike pokazuju da je to problem koji se kod mlae populacije javlja u oko dva posto sluËajeva, a s godinama starosti taj postotak raste i doseæe Ëak 34 posto kod æena i 26 posto kod muπkaraca starijih od 65 godina.

Zaπto je opstipacija toliko uËestala? Razlog moæemo pronaÊi u brojnim uzrocima koji do nje dovode:

Premala koliËina vlaknastih tvari unesenih hranom - To je jedan od najËeπÊih uzroka opstipacije i javlja se kod osoba koje uzimaju nedovoljno voÊa, povrÊa i æitarica, a prehrana im obiluje masnoÊama iz npr. jaja, sireva ili mesa. Vlakna se dijele na topiva, koja stolici daju mekoÊu, i netopiva, koja prolaze kroz crijeva gotovo nepromijenjena, dajuÊi stolici volumen. Oba uËinka povoljno djeluju na uspostavljanje pravilne probave.

Premalo tekuÊine - Osobe koje pate od opstipacije trebale bi uzimati barem osam Ëaπa vode dnevno. Poæeljno je i

izbjegavati alkohol te napitke koji sadræe kofein, jer imaju dehidracijski uËinak.

Premalo tjelesne aktivnosti - Nedovoljno kretanja djeluje nepovoljno na rad crijeva, iako nije toËno razjaπnjeno zaπto. Primjerice, opstipacija se Ëesto javlja kod osoba koje puno miruju zbog ozljede ili bolesti.

Razne æivotne promjene - Tijekom trudnoÊe, opstipacija se kod æena moæe javiti kao posljedica hormonalnih promjena ili zbog pritiska maternice na crijeva. Pri starenju, usporeni metabolizam uzrokuje i sniæen tonus miπiÊa crijeva i njihovu slabiju aktivnost. Na putovanjima opstipaciju uzrokuju promjene u uobiËajenom naËinu prehrane.

Ostali uzroci - Do opstipacije mogu dovesti i neki lijekovi, specifiËne bolesti te zlouporaba laksativa. Nepovoljno djeluje i odgaanje praænjenja crijeva zbog prezaposlenosti ili æelje za obavljanjem nuæde u vlastitim sanitarijama, ili, πto je Ëesto kod djece, zbog igre. Prije ili kasnije, veÊina ljudi suoËi se s opstipacijom. NajËeπÊe je ona prolazna i moæe se ukloniti prepoznavanjem njezina uzroka, prevencijom ili uzimanjem biljnog pripravka. U svakom sluËaju, ne smije se dopustiti da postane trajni problem.

Ljekovitim biljem do bolje probave

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Kod problema s probavom, koji i nakon savjeta i miπljenja lijeËnika ne zahtijevaju uzimanje lijekova, za ublaæavanje simptoma moæe se primijeniti odreeno ljekovito bilje. Tradicionalno je poznato da prirodni ljekoviti pripravci mogu pomoÊi kod problema kao πto su osjeÊaj boli i æarenja u gornjem dijelu trbuha, nadutost, ægaravica, muËnina, osjeÊaj teæine u æelucu, opstipacija, gubitak apetita, slabo stvaranje æuËi, proljev... Kod loπe probave mogu pomoÊi tri glavne skupine biljaka, koje se mogu uzimati u obliku Ëaja ili tinktura, a to su biljke koje sadræe gorke tvari, karminativi i biljke sa sluzima.

Biljke koje sadræe gorke tvari potiËu probavu tako πto pojaËavaju stvaranje sline, æeluËane kiseline, probavnih enzima i æuËi. Najpoznatije biljke iz ove skupine su pelin, artiËoka, kiËica, maslaËak, lincura i stolisnik. Pripravci s gorkim tvarima uzimaju se uvijek prije jela. Kod dispeptiËkih tegoba (nadutost, meteorizam, presitost i sliËno) dobro je uza svaki obrok uzeti jednu Cirkulin ArtiËoka draæeju, jer ekstrakt artiËoke ublaæava navedene simptome. Karminativi su biljke bogate eteriËnim uljima i blagotvorno djeluju u sluËaju prekomjerna nakupljanja plinova u probavnom sustavu, a pomaæu i u otklanjaju grËeva u crijevima. U tu svrhu dobro je nakon jela uzeti pripravak koji moæe sadræavati anis, kim, komoraË, metvicu, kadulju, majËinu duπicu, bosiljak, umbir, lipu, ruæmarin, matiËnjak i cimet. Biljke koje sadræe sluzi, osim πto se Ëesto koriste za ublaæavanje kaπlja, djeluju i na ublaæavanje upale jer oblaæu sluznicu probavnog sustava i πtite je od utjecaja æeluËane kiseline i drugih nadraæujuÊih tvari. Biljne sluzi mogu se, primjerice, pronaÊi u korijenu i listu bijelog sljeza, listu dunje, korijenu sladiÊa, sjemenkama lana, gomolju divlje orhideje...

48 IskljuËivost u prehrani djece nije poæeljna

Suzana TomaπeviÊ, dipl. nutricionist, NUTRIVITA - NutricionistiËko savjetovaliπte i dijetoterapija, Vlaπka 68/II, Zagreb, tel: 01/4617 027, mob: 098/669 876

Niπta πto je previπe ekstremno i sputavajuÊe nije dobro, s obzirom na to da je kljuË

pravilne prehrane svakako umjerenost - niËega premalo i niËega previπe! U æelji da odræe zdravlje i sprijeËe kroniËne boleste, sve viπe ljudi postaje iskljuËivo u prehrani i bira samo odreene namirnice. Uglavnom je posrijedi vegetarijanski ili makrobiotiËki naËin prehrane. To je svojevrsni æivotni stil obitelji, Ëesto odabran zbog brige za æivotinje i okoliπ. U naËelu ima dobre elemente, ali kod djece i adolescenata uvijek postoji

48 Va©e zdravlje #46

opasnost od neodgovarajuÊeg unosa potrebnih nutrijenata i stoga takvi naËini prehrane nose i odreene rizike. Potrebni su znanje i struËnost kako bi se kreirao jelovnik za odraslu osobu, a kamoli za dijete u razdoblju intenzivna rasta i razvoja. Jer, djeca bi trebala uzimati namirnice iz svih skupina prehrambene piramide,

poπtujuÊi broj serviranja. Niti jedna namirnica, ma koliko hranjiva bila, ne sadræi idealan omjer hranjivih tvari, jer one djeluju timski. Naime, jedan nutrijent ne moæe nadoknaditi pomanjkanje drugoga te ih je stoga nuæno pravilno kombinirati. Manja je opasnost ako je rijeË o laktovegetarijanskoj prehrani, koja ukljuËuje jaja, mlijeko, mlijeËne proizvode i ribu. Valja samo paziti da se djetetu nadomjesti dovoljno vitamina B12 i æeljeza. Neπto je stroæa prehrana u laktovegetarijanaca koji uz biljne namirnice uzimaju joπ samo mlijeko i mlijeËne proizvode. NajveÊi je rizik za dijete stroga veganska prehrana i makrobiotika koje potpuno iskljuËuju namirnice æivotinjskog podrijetla (meso, jaja, ribe, morski plodovi, mlijeko, mlijeËni proizvodi). Posljedice ovise o æivotnoj

NUTR I C I ON I ZAM

Zbog svih tih „pogreπaka”, nuæno je raditi na edukaciji, ne samo vegetarijanaca nego i drugih skupina koje æele ili zbog zdravstvenog stanja moraju uvesti promjene u prehrani.

Glavi elementi hrane BjelanËevine

dobi djeteta, a najjaËe Êe se ispoljiti u vrijeme intenzivna rasta i razvoja, kad su mu nuæne hranjive tvari, a niti jedna namirnica ne moæe potpuno zamijeniti drugu. Zbog svih tih razloga, dijete ne bi smjelo biti na vegetarijanskoj ili makrobiotiËkoj prehrani do zavrπetka puberteta. Ako unatoË preporukama roditelji na tome inzistiraju, najbolje πto moæemo uËiniti jest osigurati mu struËan nadzor, tj. savjetovanje i kontrolu pedijatra i nutricionista. Adolescenti se Ëesto okreÊu vegetarijanstvu zbog æelje za isticanjem. Iskazuju svoju volju, imaju svoje miπljenje, ali nemaju potrebno znanje o pravilnoj prehrani, tako da se njihova prehrana uglavnom svede na porciju povrÊa sa smeom riæom. Deficiti su to izraæeniji πto je adolescentna osoba viπe tjelesno aktivna ili intenzivno trenira. ©to je prehrana stroæa, to manje odgovara potrebama njihova organizma, pa postoji potencijalna opasnost od manjka visokovrijednih proteina, omega-3 masnih kiselina, glutationa, vitamina A, vitamina B12, æeljeza, kalcija, cinka i selena. Nedostatak æeljeza ne samo da dovodi do anemije, nego otvara vrata pojaËanoj apsorpciji mangana, πto moæe dovesti do moguÊeg oπteÊenja jetre i poveÊana taloæenja u organizmu, pa i do trovanja.

Bez bjelanËevina nema æivota. Potrebne su za izgradnju miπiÊne mase, razvoj koπtane mase, regulaciju hormona, poboljπanje imunoloπkog sustava, a pridonose i davanju energije. Njihov udio u prehrani trebao bi iznositi 10 - 20 posto. Sastoje se od aminokiselina kojih ukupno ima 22, od Ëega njih 13 ljudski organizam sintetizira, a ostalih devet moramo unositi hranom i nazivamo ih esencijalnim aminokiselinama (nuæne za æivot). Ako samo jedna od njih nedostaje, nisu zadovoljene potrebe za bjelanËevinama. Sve esencijalne aminokiseline, u optimalnim omjerima za ljudski organizam, sadræe namirnice æivotinjskog podrijetla i stoga se smatraju kompletnim ili potpunim bjelanËevinama. A tijekom rasta i razvoja djeteta poveÊani su zahtjevi upravo za esencijalnim aminokiselinama. BjelanËevine iz æitarica i mahunarki imaju manju bioloπku vrije dnost od onih iz mesa, jaja, mlijeka i mlijeËnih proizvoda, a da bi se postigao optimalan unos svih aminokiselina i napravila dobra ravnoteæa, taj posao zahtijeva veliko iskustvo i znanje. Soja - 2/3 potrebnih bjelanËevina dijete moæe dobiti iz sojinih proizvoda, kao πto su tofu, seitan i sojino mlijeko, a preostalu treÊinu iz ostalih izvora (æitarice, mahunarke, oraπasti plodovi), a da pritom unese sve esencijalne aminokiseline. Velik problem moæe se javiti zbog uËestalih aler-

gijskih reakcija na soju, koja je vrlo alergogena namirnica. Ako ne koristimo æivotinjske bjelanËevine, teπko Êemo uravnoteæiti takvu prehranu, a da pritom poπtujemo pravilo raznovrsnosti. Alge - Mnogi Êe se sloæiti da su karakteristiËna mirisa i okusa i da se teπko na njih priviknuti u gastronomskom smislu. Sadræe bjelanËevine koje se lako asimiliraju u crijevima, a izvrstan su izvor kalcija, bakra, æeljeza, magnezija, kalija, cinka, joda te beta-karotena, vitamina B skupine i dijetalnih vlakana. Prije svega, sluæe kao dodatak jelima i pojaËivaËi su okusa raznih juha i jela Ëiju osnovu Ëini riæa. Svakako predstavljaju hranu buduÊnosti, ali opet u kombinaciji s ostalim namirnicama, jer koliko bi to trebalo pojesti algi da bi podmirili potrebe za bjelanËevinama? PreporuËila bih alge za jaËanje imunoloπkog sustava (Kelp, Fukus, Spirulina, Chlorella).

Ugljikohidrati Glavni su izvor energije, a razlikujemo jednostavne ili „loπe” ugljikohidrate (rafinirani πeÊer, slatkiπi) i sloæene ili „dobre” ugljiko hidrate (integralne æitarice, voÊe). U svakodnevnoj prehrani trebali bi biti zastupljeni s najviπe 50 - 60 posto udjela, i to u obliku sporoizgarajuÊih, odnosno sloæenih ugljikohidrata. U vegetarijanskoj prehrani nije rijedak sluËaj prekomjernog unosa ugljikohidrata, πto rezultira poveÊanjem masnog tkiva, jer se viπak ugljikohidrata u organizmu pretvara u masnoÊu.

Masti Sluæe kao izvor energije i strukturni su elementi svih stanica organizma. Dijelimo ih na zasiÊene (loπe) i nezasiÊene (dobre) masnoÊe. U

#46 Va©e zdravlje 49

NUTR I C I ON I ZAM

prehrani bi trebale sudjelovati s 15 - 20 posto udjela, s tim da prednost treba dati biljnim masnoÊama. ©to je s kolesterolom? - Svaki tip vegetarijanske prehrane razmjerno je siromaπan masnoÊama, pogotovo zasiÊenim masnoÊama poput kolesterola. Kolesterol je na loπem glasu, ali djetetu do pete godine æivota nikako nije uputno drastiËno smanjiti unos masti, osim u sluËaju poveÊane tjelesne mase i genetske predispozicije za hiperlipidemiju (poviπene masnoÊe u krvi). U svakom sluËaju, mogu preporuËiti ribu, pogotovo plavu morsku jer sadræi visokovrijedne masnoÊe (omega 3), a s nutricionistiËkog stanoviπta predstavlja punovrijednu namirnicu. Idealno bi bilo unositi biljne i æivotinjske masnoÊe te poznavati koje vrste masnih kiselina prevladavaju u njihovu sastavu. Kod djece vegetarijanaca zamijeÊen je niæi omjer DHA (dokozaheksaenska kiselina - sastavni dio omega 3) u krvi i arterijskim fosfolipidima u odnosu na djecu svejede, iako nije utvrena razlika u omjeru DHA u mozgu izmeu jednih i drugih. Niski unos DHA povezan je s veÊim rizikom od nastanka koronarnih bolesti u odrasloj dobi. Od biljnih masnoÊa poæeljno je kombinirati suncokretovo, maslinovo, buËino i laneno ulje. Nije na odmet napomenuti i to da je kukuruzno ulje najbogatije æeljezom. To su sve esencijalne masne kiseline koje sudje-

luju u izgradnji æivËanog sustava, a prema posljednjim istraæivanjima, njihov unos omoguÊuje bolji razvoj mentalnih i vidnih funkcija, odnosno smanjuje pojavu alergija.

Vitamini, minerali i elementi u tragovima Ovi nutrijenti sudjeluju u radu gotovo svih fizioloπkih funkcija organizma. Pravilnom i dobro uravnoteæenom prehranom dobivaju se u dovoljnoj koliËini i nije ih dobro uzimati „na svoju ruku”. Najbolje djeluju kada su nutricionistiËki usklaeni, primjerice: • vitamin A najbolje djeluje s vitaminima B kompleksa • vitamin D s vitaminom E, kalcijem, fosforom i cinkom • æeljezo se apsorbira samo uz vitamin C... Drugim rijeËima, prevedeno u hranu, to znaËi: ako je dijete pojelo sendviË s tunjevinom, zelenom salatom i rajËicom na integralnom kruhu sa sjemenkama te popilo svjeæi sok od naranËe ili fermentirani mlijeËni proizvod, odliËno je iskoristilo vitamine i minerale iz tih namirnica. Jedna od najraπirenijih posljedica nepravilne prehrane u Hrvata je anemija, koja se javlja zbog nedostatka æeljeza. Ona je odraz premalih koliËina mesa i zelenog lisnatog povrÊa, kao i pogreπne kombinacije namirnica. Druga po redu je osteoporoza

(bolest uzrokovana nedostatkom kalcija u prehrani), a kod koje je prevencija od neprocjenjive vaænosti. Zanimljivo je napomenuti da su uz mlijeko i mlijeËne proizvode, kalcijem bogate i mahunarke (graπak, mahune, leÊa, grah, bob, slanutak, soja), radiË, suhe smokve, bademi i ljeπnjaci.

Savjet roditeljima Dijete treba usmjeravati prema zdravoj i pravilnoj prehrani, ali mu istodobno ostaviti uæi izbor onoga πto æeli jesti. Pruæite mu raznovrsnu prehranu koju Êete πto viπe pribliæiti mediteranskom tipu prehrane i na takav naËin mu dati dobre temelje zdravlja. Vegetarijanstvo i makrobiotika nose atribut zdrave prehrane, ali imperativ treba staviti na pravilne i dobro uravnoteæene obroke koji Êe osigurati sve potrebne nutrijente i preventivno djelovati na mnoge bolesti. Naravno, uz uvjet da su roditelji nutricionistiËki educirani i imaju dovoljno vremena za pravilno planiranje i pripremanje hrane. Puno Êete veÊ napraviti za svoje dijete ako mu ponudite kruh od cjelovitih æitarica, maslinovo ulje, ponekad zamijenite meso ribom ili jednostavno napravite kolaË od integralnoga braπna... Jer, niπta πto je previπe ekstremno i sputavajuÊe nije dobro, s obzirom na to da je kljuË pravilne prehrane svakako umjerenost - niËega premalo i niËega previπe!

Intervju:

Mimi Vurdelja, mr. pharm., nutriciolog - farmakolog

Hrvatskog olimpijskog odbora

Vitamini i minerali istine i zablude Kakvo je miπljenje puËanstva o vitaminskim preparatima? Educiranost naπeg stanovniπtva na tu temu je minimalna, ponajprije zato πto ne postoji kvalitetan izvor informiranja koji bi bio potkrijepljen znanstvenim istraæivanjima. Kod nas je i prekratka tradicija bavljenja nutricionizmom. Graani nemaju primjerenu edukaciju, nego su obasuti reklamama i propagandnim tekstovima, pa kao laici teπko mogu odabrati ono πto odgovara njihovu organizmu. Stoga treba inzistirati na edukaciji u svim oblicima - putem struËnih tekstova, knjiga, televizijskih emisija, itd.

U medijima Ëesto Ëujemo da vitamine ne treba uzimati. ©to vi mislite o tome? Ljudi vole slijediti modu. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina dogodio se svojevrstan vitaminski bum, pa su se brojni preparati pili nekontrolirano, a danas je naglasak na takozvanom povratku prirodi, zbog Ëega su se ljudi prestraπili vitamina iz boËice. Sa struËnog stajaliπta, vitamini su organske tvari nuæno potrebne organizmu. PomoÊu njih se odvija veÊina kemijskih i fizioloπkih procesa u naπem tijelu, pa valja koristiti ciljani preparat, veÊ prema stanju organizma, spolu, starosnoj dobi i radnim aktivnostima.

Zbog Ëega uopÊe trebamo uzimati suplemente? BuduÊi da su to tvari koje naπ organizam veÊinom ne moæe sintetizirati i proizvoditi sam (osim vita-

54 Va©e zdravlje #46

mina D), moramo ih unositi hranom. Naπ je organizam tako sazdan da sve hranjive tvari treba u toËno odreenim odnosima. To je vrlo osjetljiva ravnoteæa, pa se svi vitamini i minerali u naπem organizmu nalaze u svojevrsnom antagonistiËkom i sinergistiËkom odnosu. Ipak, civilizacija je uËinila svoje na podruËju prehrane, pa danas jedemo uglavnom tehnoloπki visoko obraenu hranu. Jednako tako, hranu uzgojenu u sta klenicima, s umjetnim gnojivima i na brzinu, pa ona, kad napokon doe do stola, viπe ne sadræi tvari nuæno potrebne naπem organizmu. Valja znati da su vitamini vrlo nestabilni spojevi osjetljivi na toplinu, svjetlost, transport, skladiπtenje i naËin pripremanja hrane. Sve te indikacije upuÊuju na Ëinjenicu da moderan Ëovjek samo prehranom nije u stanju osigurati organizmu sve ono πto moæe kvalitetna i kontrolirana vitaminizacija.

Treba inzistirati na edukaciji u svim oblicima - putem struËnih tekstova, knjiga, televizijskih emisija... Naravno, svaki je organizam individualna cjelina, pa je prije vitaminizacije potrebno napraviti detaljne laboratorijske pretrage (krvi, urina) kako bi se utvrdile razine pojedinih elemenata. U naπim laboratorijima zasad moæemo odrediti razine

Razgovarala: Dunja AntonoviÊ

elektrolita, odnosno kalcija, kalija, natrija, magnezija i æeljeza. Jednako tako, lijeËnik po nizu simptoma moæe vidjeti kad nam je potrebna vitaminizacija. Tegobe s promjenama na koæi, kosi, zubima, kao i preosjetljivost æeluËane sluznice upuÊuju na to da je osoba devitaminizirana i demineralizirana.

Kakva je naπa danaπnja prosje Ëna prehrana? Uvelike smo postali tipiËno potroπaËko druπtvo, pa se jede u prolazu, s nogu i na brzinu. Ne samo da nemamo naviku jesti minimalno tri obroka dnevno, nego nemamo ni naviku redovita pijenja vode. Ipak, u prosjeku se naπe puËanstvo dobro hrani, za πto je zasluæno i bogatstvo prirode ovog podneblja.

Kakva bi trebala biti naπa svakodnevna prehrana? Definitivno bismo trebali izbjegavati fast food i gotove sintetske napitke prepune πeÊera. Ljudi moraju nauËiti kombinirati obroke u svoj dnevni ritam, πto znaËi tri mala obroka umjesto jednog preobilnog. Nikako ne poËinjite dan gladni - pet kava za buenje donosi nagli energetski pad potkraj radnog dana. Svakako biste dan trebali poËeti doruËkom jer je organizam ujutro energetski najslabiji. Savjetujem kuhinju baziranu na namirnicama lokalnog podneblja. Naime, temeljno naËelo nutricionizma polazi od Ëinjenice da naπe tijelo æeli i treba hranu svog podneblja.

NUTR I C I ON I ZAM / I NTER V JU

Tko bi posebno trebao uzimati dodatke prehrani i koliko dugo? Dodatke prehrani trebaju uzimati svi oni kojima je dijagnosticirano pomanjkanje ortomolekularnih tvari. Pravilno dozirana vitaminizacija potrebna je tijekom cijele godine. Popiti pakiranje multivitamina uoËi zime i smatrati da smo time namirili svoje potrebe najveÊa je zabluda kojoj ljudi podlijeæu. Kao prvo, vitamini nemaju “hallo-efekt”. Da bi se vidjeli prvi rezultati vitaminizacije, treba proÊi odreeno vrijeme, najmanje tri, Ëetiri tjedna, a za odræavanje optimalnog stanja nuæno je terapiju i nastaviti. Jedino se uljni vitamini D, E, K, A, F i H odlaæu u naπim tjelesnim masnoÊama, odakle ih crpimo, pa je kod uzimanja tih vitamina svakih tri do πest mjeseci potrebno, u dogovoru s lijeËnikom, napraviti kratku stanku. Jednako tako, minerale valja uzimati u toËno odreenoj dozi koju je struËnjak propisao.

Imaju li neke posebne skupine posebne potrebe? Najbolji primjer su vegetarijanci, kojima dokazano nedostaje æeljezo i vitamin B12 te dugolanËane masne kiseline i esencijalne masti æivo-

Popiti pakiranje multivitamina uoËi zime i smatrati da smo time namirili svoje potrebe, najveÊa je zabluda kojoj ljudi podlijeæu tinjskog podrijetla. OsjeÊajnije osobe i one osjetljivije na svakodnevicu i ubrzan tempo æivota trebale bi uzimati kalcij i magnezij koje joπ zovemo i «antistresni minerali”. Zanimljivo je da odreena skupina ljudi, poput menadæera, novinara i ostalih zanimanja koja iziskuju naporna putovanja, Ëeste promjene vremenskih zona i intenzivan dnevni raspored, treba uzimati hranu sliËnu onoj profesionalnih sportaπa. PojaËan unos hranjivih tvari zahtijeva i osjetljivo razdoblje trudnoÊe. Primjerice, da bi se æivËevlje bebe dobro razvilo joπ u utrobi, kljuËna je folna kiselina. Jednako tako, danaπnjoj je djeci, koja veÊinom biraju vrlo kaloriËnu hranu, iznimno vaæno nadomjeπtati potrebe za vitaminima kako bi se ubrzao metabolizam i izbjegla pretilost. Naime, vitamini i minerali su sastavni dio enzima

i koenzima koji zapravo navode kalorije na sagorijevanje. Tu su i osobe treÊe dobi kojima je nuæno potrebna vitaminizacija.

©to je s rekreativcima i sportaπima? Najnovija istraæivanja pokazuju da sportaπi nakon intenzivnih dnevnih treninga imaju primjetno niæe razine elemenata u tragovima, upravo zbog brze metaboliËke potroπnje. Vrhunski sportaπ zapravo je stalno pod kontroliranom prehranom i vitaminizacijom, a doze ovise o vrsti sporta. To u pra ksi znaËi da Êemo drukËije tretirati πprintera na 100 m, nego skijaπa koji je od ranog jutra na visini od 3000 metara s razrijeenim zrakom. Moæemo sa sigurnoπÊu reÊi da su sportaπi skupina koja, s obzirom na intenzitet dnevnih napora i natjecanja te inzistiranje na brzom oporavku, nezaobila zno treba vitaminizaciju i dopunu ortomolekularnim tvarima. Jednako tako, rekreativci koji su redovito tje dno aktivni trebaju dopunu odree nim vitaminskim pripravcima, posebice napicima, kako bi putem njih vratili poæeljne energetske razine i odræali optimalnu ravnoteæu tekuÊine tijela bez optereÊenja za sam organizam.

Multivitaminski proizvodi br. 1 u svijetu!

CENTRUM ® JUNIOR - Vitamini, minerali i elementi u tragovima su elementi bez kojih rast i razvoj nisu moguÊi. Centrum® Junior sadræi 25 aktivnih sastojaka, i to - 14 vitamina, 4 minerala i 7 elemenata u tragovima, upravo takvih da zadovolje potrebe djeËjeg organizma.

CENTRUM® A-Æ potpuna je i uravnoteæena formula koja sadræi 27 aktivnih sastojaka - 14 vitamina, 6 minerala i 7 elemenata u tragovima. Namijenjena je odraslim osobama koje æele biti sigurne da svaki dan uzimaju dovoljnu koliËinu vitamina i minerala.

CENTRUM® SILVER posebna je formula, namijenjena zadovoljavanju potreba u pedesetim godinama æivota i starijima. U toj æivotnoj dobi potreba za unosom hrane se smanjuje, a za nekim vitaminima i mineralima poveÊava. Centrum® Silver sadræi ukupno 27 sastojaka - od Ëega 14 vitamina, 6 minerala i 7 elemenata u tragovima (poveÊane koliËine 8 aktivnih sastojaka nuænih u tom razdoblju).

56 Kratki teËaj gledanja

mr. sc. Vesna AugustinoviÊ-Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju „Dr. Luciana PaviËeviÊ”, Zagreb - Rijeka - Split

Mnogi roditelji svojim malim mezimcima daju povlasticu da sami odluËe hoÊe li

posluπati preporuku oftalmologa, ali vi nemojte biti jedni od njih Kad oko ne æeli vidjeti, mala je korist od svjetla i naoËala, govori njemaËka poslovica. Tako, na æalost, misle mnogi roditelji, dajuÊi svojim malim mezimcima povlasticu da sami odluËe hoÊe li posluπati preporuku

56 Va©e zdravlje #46

oftalmologa. Osobito su popustljivi prema djeci koja izjavljuju kako bez naoËala vide bolje. Vjerovali ili ne, istih uvjerenja bili su i uËeni lijeËnici kad su se na træiπtu pojavile prve naoËale.

©kolovani lijeËnici prvotno protiv naoËala Zaπto? Iz istih onih razloga zbog kojih su i danas mnogi roditelji protiv njih: iz neznanja. Prvi lijeËnici nisu poznavali mehanizam kojim bruπena stakla mijenjaju oπtrinu vida oka, niti su poznavali grau oka. Prihvatili su ih mnogo godina poslije, kad je jedan fiziËar poËetkom 17. stoljeÊa objasnio kako u stvari bruπena stakla mijenjaju sliku koja pada u oko. Ne treba imati iskustvo lijeËnika pa zakljuËiti da i danas mnogim roditeljima treba nekoliko stoljeÊa kako bi shvatili da je noπenje naoËala za njihovu djecu nuæno. Mislite li da ste takav roditelj, neka vas to ne vrijea. Toliko je tre-

O F TALMOLO G I JA

balo i najuËenijim ljudima u vrijeme kad su se pojavile naoËale.

Sva vaπa pitanja i nedoumice »ine li nove metode „skidanja dioptrije” laserom naoËale nepotrebnim pomagalom? NE! Nijedan lijeËnik u svijetu zasad ne skida djeci dioptriju ni najsuvremenijom metodom pomoÊu lasera! Naime, tijekom rasta i razvoja djeteta mijenja se visina dioptrije oka. Poæeljno je, dakle, napraviti kompletnu korekciju oka tek nakon zavrπetka njegova razvoja. Valja dodati da je korekcija dioptrije pomoÊu lasera svakako metoda buduÊnosti, koja Êe pruæiti nesluÊene moguÊnosti poboljπanja vidnih funkcija svim generacijskim uzrastima, ali zasad su naoËale ipak nezamjenjiv rekvizit.

Moæe li dijete nositi kontaktne leÊe? Odgovor je DA. »ak i vrlo maloj djeci mogu se ordinirati kontaktne leÊe. Tada brigu o postavljanju leÊa i njihovu odræavanju vode roditelji, a iscrpne upute, uz obuku rukovanja leÊama, mogu dobiti u svim kabinetima za kontaktne leÊe. U pravilu se maloj djeci leÊe daju samo kad iz razliËitih razloga nije moguÊe postiÊi dobru oπtrinu vida naoËalima, najËeπÊe kad su posrijedi velike razlike u dioptrijama u jednom i drugom oku. Govorimo li, pak, o uzrastu djece koja mogu samostalno voditi raËuna o leÊama, moæemo slobodno reÊi da gotovo uopÊe ne postoje medicinski razlozi zbog kojih dijete ne bi moglo bilo koju, pa i najmanju dioptriju korigirati leÊama umjesto naoËalima! Tek vrlo rijetke bolesti roænice, ili specifiËne upale vanjskih dijelova oka, mogu biti razlozi zbog kojih oftalmolog neÊe preporuËiti noπenje kontaktnih leÊa. U veÊini sluËajeva bilo koje kontaktne leÊe dobro su

pomagalo za korekciju vida ako se korisnik pridræava uputa o rukovanju njima.

Mora li dijete jednom ordinirane naoËale nositi cijeli æivot? Ovo pitanje isto je toliko uËestalo koliko i pitanje rodilje koja se netom porodila - ima li dijete „sve na broju”? Koliko takva pitanja i zakljuËci o potrebnoj duljini noπenja naoËala mogu biti smijeπna, govori doæivljaj iz moje ambulante. Naime, odrasloj djevojËici koja se prvi put javlja na pregled u dvanaestoj godini æivota, s relativno loπom oπtrinom vida, izmje-

rila sam visinu dalekovidnosti veÊu od 9 dioptrija. Majka me uporno uvjeravala kako sam se vjerojatno prevarila jer se tako πto ne pamti u njihovoj obitelji te da dosad nije primijetila da dijete loπe vidi. Nakon mnogo uvjeravanja ipak je pristala nabaviti naoËale. Na kontrolu su doπli nakon 15 dana noseÊi naoËale u dæepu. Na moj upit zaπto djevojËica ne nosi naoËale na oËima nego u dæepu, ona je odgovorila: „Dijete je nosilo naoËale 15 dana i sada smo vas doπli pitati mora li ih joπ nositi?” Za mjesec dana pojave se oba roditelja s izjavom da su zakljuËili kako bi ipak bilo dobro da dijete nosi naoËale, ali ne æele tako veliku dioptriju! U trenutku odreivanja visine dioptrije u vaπeg djeteta, svaki Êe oftalmolog s odreenom vjerojatnoπÊu moÊi reÊi kako Êe se ona razvijati tijekom njegova æivota, pa prema tome i koliko Êe dugo biti potrebna korekcija naoËalima. Za orijentaciju, mnogim roditeljima dajem neke opÊenite smjernice za tu procjenu. Ako je oftalmolog utvrdio kratkovidnost u djeteta, bez obzira na njegov uzrast, poveÊava se visina dioptrije tijekom rasta i razvoja djeteta. Dakle, dijete Êe cijeli æivot morati nositi naoËa-

# 4 6 V a © e z d r a v l j e 57

O F TALMOLO G I JA

le! Dijagnosticira li se vaπem djetetu dalekovidnost, u pravilu postoje velike πanse da se odreena visina dioptrije smanji, tj. izgubi tijekom rasta i razvoja. HoÊe li dalekovidnost u cijelosti nestati toliko da nije potrebna korekcija naoËalima za cijeli æivot, ovisi o njezinoj visini. Ako dijete ima kombiniranu pogreπku, koja se u medicinskom æargonu naziva astigmatizam, velika je vjerojatnost da Êe se zadræati cijelog æivota, iako Êe se zbog rasta roænice i promjene njezine veliËine mijenjati vrijednosti astigmatizma u dioptrijama. U Ëetvrtu skupinu stavila bih djecu kojima je oftalmolog rekao da zasad nije potrebna korekcija naoËalima, ali da je potrebna kontrola najmanje jednom godiπnje. Tu je mahom rijeË o djeci koja objektivno imaju neku visinu dioptrije, ali je zasad ona toliko mala i ne pravi subjektivne smetnje da se oftalmolog ne odluËuje ordinirati naoËale. Jave li se subjektivne smetnje ili se vrijednost dioptrije tijekom rasta promijeni toliko da ugroæava oπtrinu vida, preporuËljivo je poËeti nositi naoËale. »esto o tome odluËuju roditelji, pacijent i lijeËnik zajedno, uzimajuÊi u obzir sve parametre koji su za to relevantni.

58 V a © e z d r a v l j e # 4 6

©to Êe se dogoditi ako dijete ne nosi propisane naoËale? Jednostavno reËeno, stvari Êe se kretati od loπega prema goremu! Toliko je velik broj rekombinacija loπih varijanti koje se mogu dogoditi ako uskratite svome djetetu naoËale, a samo je jedna dobra: kakvo-takvo poboljπanje vida. Prva i najteæa posljedica nenoπenja naoËala jest trajna slabovidnost oka, tj. amblyopia, govorimo li medicinskim rjeËnikom. Niste li sigurni da u potpunosti shvaÊate πto sam time htjela reÊi, nemojte oËajavati. Pojam slabovidnosti ionako je toliko zamrπen da slobodno mogu reÊi kako ga ni sama u cijelosti ne shvaÊam, a vjerojatno ga ni velik dio uËenih oftalmologa ne shvaÊa baπ najbolje kad ga i dalje tako uporno prouËavaju. Ono πto je zasad uËeni svijet uspio shvatiti, jest da se u neke djece nikad ne razvije najveÊa moguÊa oπtrina vida ako tijekom rasta i razvoja oka nisu nosili naoËale. Ne mora uvijek biti rijeË o visokim dioptrijama. Katkad Ëak i vrlo male dioptrijske vrijednosti igraju poticajnu ulogu u razvoju oπtrine vida u djece. U takvoj skupini djece, naknadno noπenje naoËala u odrasloj dobi nema viπe uËinka na

poboljπanje oπtrine vida. Ona ostaju trajno slabovidna na jedno ili oba oka. Dakle, nije moguÊe naknadno ispravljanje pogreπke napravljene u djetinjstvu! Drugo πto se moæe dogoditi su trajne subjektivne smetnje od kojih dijete pati, kao πto su glavobolja i vrtoglavica te nerijetko loπ uspjeh u πkoli. Treba napomenuti da u neke djece oπtrina vida bez naoËala moæe biti i dobra, ali napor kojemu su oËi izloæene da bi tu jasnu sliku zadræale rezultira trajnim subjektivnim smetnjama, koje itekako naruπavaju komfor pri uËenju i normalnu obavljanju svakodnevnih poslova. BuduÊi da nije jaËe naruπena oπtrina vida, u takvim sluËajevima obiËno se i ne pomiπlja na noπenje naoËala, a dijete ih obiËno odbija. SreÊa je πto se te subjektivne smetnje javljaju u pravilu tek u starije djece, koju se moæe verbalno uvjeriti u pravodobno noπenje naoËala. Ne pomaæe li verbalno didaktiËko uvjeravanje, obiËno pomaæe opomena kako nikad neÊe moÊi dobiti vozaËku dozvolu ne nose li sada naoËale. TreÊe πto se moæe dogoditi je trajno bjeæanje oka, tj. trajno πkiljenje.

O F TALMOLO G I JA

Katkad oko izraæava tendenciju otklona u stranu upravo zbog izuzetna napora da prevlada dioptriju koja mu je potrebna za pravilan rad. Dodamo li mu potrebnu dioptriju naoËalama, ono Êe nastaviti normalno raditi i ostati u poloæaju ravno prema naprijed. Izostane li, pak, pomoÊ naoËala, oko moæe trajno zavrπiti u otklonu od centralne osi. Ta se pogreπka ipak dogaa najrjee, jer upravo bjeæanje oka toliko estetski smeta pojedincu (i okolini) da je i sam podvrgnut stalnom pritisku noπenja naoËala. Eto, napokon, jednog mjesta gdje moæemo reÊi neka je blaæeno bjeæanje oka, tj. πkiljenje, jer tako oËito upozorava da s okom neπto nije u redu. I na kraju Ëetvrto, iako ne i najmanje bitno, jest to da Êete, dopuπtajuÊi djetetu nenoπenje naoËala, propustiti moæda prvu lekciju trajne edukacije koja se zove „kako mogu sam unaprijediti svoje zdravlje i izbjeÊi posljedice bolesti”. Parametri osobnog doprinosa pojedinca u unaprjeenju vlastitog zdravlja itekako su mjerljivi. NauËiti dijete da o tome razmiπlja, nuænost je æelimo li ostati u trendu s kulturom æivljenja.

Jesu li bolesti i anomalije oka nasljedne? JESU! I vi ste, poput veÊine suvremeno orijentiranih roditelja, shvatili da je proπlo vrijeme sljepoÊe i loπeg vida uzrokovanih zaraznim bolestima ili nedostatnom prehranom te da je naslijee, tj. vaπ skromni doprinos u obliku genetskog materijala, osno vni krivac za sve πto se dogodi vaπem nasljedniku. Oko je kao organ imalo upravo ekskluzivnu ulogu tijekom povijesti razvoja genetike. Ono je u pravom smislu rijeËi na tom podruËju bilo „soba s pogledom”. Toliko je velik

broj nasljednih anomalija koje se reflektiraju na oko da bi jednostavni je bilo navesti nasljedne bolesti koje nisu povezane s anomalijama na oku. Kako se gotovo u cijelosti taj zahvalni organ mogao inspekcijom pregledati od davnina, kad znanstvenici nisu ni poimali osnovne postavke moderne genetike, tako je oko odigralo doista pionirsku ulogu u prvim pokuπajima spoznaje o naslijeu. »ak i u onih roditelja koji negiraju bilo kakvu vezu s „pogreπnim” genetskim materijalom koji su predali svom nasljedniku, Ëesto se nau anomalije koje upuÊuju na genetsko podrijetlo bolesti. Gotovo je za svaku nasljednu oËnu anomaliju istraæena vjerojatnost u kolikom se postotku prenosi i na koju generaciju, tako da je nemoguÊe globalno iznijeti jedinstven tip nasljeivanja. Za ilustraciju moæemo navesti primjer nasljeivanja kratkovidnosti. Ako su oba roditelja kratkovidna, vjerojatnost da i dijete bude kratkovidno je izmeu 50 i 100 posto, πto ovisi o brojnim drugim parametrima, koje ovdje nije u globalu moguÊe iznijeti jer vrijede od sluËaja do sluËaja. ©to moæete u ovom sluËaju uraditi? Baπ niπta! Vi ste svoje veÊ uradili!

Najbolje bi, dakle, bilo da se prije odluke o proπirenju obitelji objekti vno i nesentimentalno suoËite s vjerojatnoπÊu da Êete neke svoje eventualne pogreπke organa vida prenijeti na potomstvo. Pritom treba imati na umu da mu prenosite ne samo svoj genski materijal, nego i genski materijal svih prethodnih generacija od kojih potjeËete. To znaËi da Êete mu moæda prenijeti neku pogreπku koja se nije jasno manifestirala na vama ili na nekoliko prethodnih generacija koje vi poznate, ali Êe se ispoljiti upravo na vaπem nasljedniku! Pritom treba imati na umu da se to odnosi i na nasljedni materijal vaπeg supruænika. Komplicirano, zar ne? Moæe se dogoditi da ni u vaπoj, a ni u obitelji vaπeg supruænika nema ispoljene nikakve oËne anomalije, ali ste oboje potencijalni prenositelji bolesti. Poklopi li se, nekim zakonitostima vjerojatnosti, upravo vaπ genski materijal, u sljedeÊoj generaciji nastupa bolest. ©to ako vas raskrinkaju kao prenositelja bolesti potomstvu? Niπta! To i nije tako loπe, jer se pritom moæe uoËiti da ste upravo vi, roditelji, ujedno prenositelji i nekih lijepih osobina koje vaπe potomstvo nosi u miraz sljedeÊim generacijama (ovo je ipak rjea varijanta!).

#46 Va©e zdravlje 59

60 Vidjeti za dvoje kontaktne leÊe u trudnoÊi 60 - 70 posto nositelja kontaktnih leÊa su æene, a veÊina njih i u razdoblju kad je trudnoÊa sastavni dio æivota... Kontaktne leÊe sve su popularnije vidno pomagalo s brojnim prednostima pred naoËalima. Neke od njih su πire vidno polje, veÊa sloboda vida, oπtriji vid, ne magle se, ne ostavljaju bolne otiske na nosu i uπima, omoguÊuju prirodan izgled osobi koja ih nosi... Procjenjuje se da su 60 - 70 posto nositelja kontaktnih leÊa upravo æene, veÊinom izmeu 20 i 40 godina. A kako je to idealno vrijeme za trudnoÊu, mnoge nositeljice kontaktnih leÊa nastavljaju se sluæiti tim pomagalom i u blaæenom stanju. S obzirom na to da se dio promjena u trudnoÊi odnosi i na vidni sustav, nije naodmet istaknuti koje su to, kakve smetnje mogu uzrokovati te kako postupiti u konkretnom sluËaju. Ipak, svi ti problemi prola znog su karaktera i nisu razlog za veÊu zabrinutost. Vaæno je imati ih na umu i znati kako pravilno postupiti kako biste zaπtitili svoj vid.

©to se u trudnoÊi mijenja...

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

tvrde plinopropusne ili meke godiπnje kontaktne leÊe, nema potrebe da kupujete novi par. Nekoliko tjedana nakon poroda vaπ vid Êe se vratiti u prijaπnje stanje. Koristite li zamjenske kontaktne leÊe, moæete posjetiti oftalmologa i kupiti kontaktne leÊe s odgovarajuÊom dioptrijom - troπak je manji, a promjena privremena.

TrudnoÊa pogoduje poveÊanoj osjetljivosti - Bez obzira na to koristite li meke ili tvrde plinopropusne kontaktne leÊe, vaæno je znati da je vaπe tijelo u trudnoÊi osjetljivije. Kako biste izbjegli oËne infekcije, vaæno je leÊe svakodnevno Ëistiti kvalitetnim sredstvima za njegu. Osim toga, potrudite se nositi leÊe tijekom dana kraÊe i izbjegavati spavanje s kontaktnim leÊama. Na taj naËin smanjit Êete moguÊnost iritacije oka, i to upravo zbog veÊ spomenute poveÊane osjetljivosti organizma, pa tako i vidnog sustava. Odnedavno se na naπem træiπtu moæe kupiti i aparatiÊ za ËiπÊenje mekih leÊa koji radi na baterije, a oËisti leÊe u samo dvije minute. Moæete ga koristiti bilo kad tijekom dana, ali i kao dio veËernjeg rituala njege. Taj aparatiÊ omoguÊit Êe vaπim leÊama savrπenu higijenu u ovom vaænom razdoblju vaπeg æivota. Promjene u sastavu suza - Tijekom trudnoÊe dolazi i do promjene u sastavu suza, zbog Ëega vaπe kontaktne leÊe mogu biti sklonije nakupljanju masnih naslaga. Taj problem najizraæeniji je kod leÊa sklonih stvaranju lipidnih naslaga (depozita), a to su najËeπÊe one Ëiji materijal u svom sastavu sadræi silikonsku komponentu. Tvrde plinopropusne leÊe redovito Ëistite otopinama za ËiπÊenje, a meke silikonske leÊe bit Êe potrebno protrljati izmeu prstiju, bez obzira na to koristite li otopine “bez trljanja”.

Smanjenje vidne oπtrine - Zbog hormonskih promjena,

PoveÊana suhoÊa oËiju - Ova promjena takoer moæe

tijekom trudnoÊe moæe se smanjiti vidna oπtrina. Ako nosite

imati utjecaja na smetnje prilikom koriπtenja kontaktnih leÊa.

60 Va©e zdravlje #46

O F TALMOLO G I JA / KONTAKTOLO G I JA

Stoga je vaæno da koristite sredstva za Ëuvanje leÊa koja u svom sastavu sadræe ovlaæivaËe. OvlaæivaËi poput hidroksipropilmetil celuloze (HPMC) oblaæu kontaktnu leÊu i roænicu te na taj naËin smanjuju iritaciju i omoguÊuju udobnije noπenje tijekom dana. Postoje i meke kontaktne leÊe izraene od posebnih vrsta materijala koje dulje Ëuvaju prijeko potre bnu vlaænost i mogu se koristiti Ëak i onda ako imate problema sa suhoÊom oka i smanjenom proizvodnjom suza.

Osvjeæenje suhih i umornih oËiju - Kako biste brzo osvjeæili suhe i umorne oËi, moæete si pomoÊi i umjetnim suzama. I opet, pozornost morate obratiti njihovu kemijskom sastavu. Ne smiju se sve vrste umjetnih suza koristiti istodo bno s kontaktnim leÊama. Razlog tome najËeπÊe je vrsta konzervansa koju sadræe. Naime, neke vrste konzervansa mogu se nakupljati na materijalu leÊa i vremenom prouzroËiti joπ veÊi problem suhoÊe te dovesti do toga da se uniπti kontak tna leÊa. Uz kontaktne leÊe koristite umjetne suze na kojima je navedeno da se mogu kapati izravno na leÊu.

Joπ nekoliko savjeta... UltraljubiËasto zraËenje - Ne smijemo zaboraviti ni na

KUPON

UV zrake koje, meu ostalim, mogu oπtetiti oko i vid. Danas mnoge kontaktne leÊe imaju zaπtitu od UV zraka, no one πtite samo dio oka koji prekriva povrπina leÊe. Zato su rjeπenje sunËane naoËale. Bez obzira na to πto neki mislili, one nikako nisu samo modni dodatak, nego vaæno pomagalo u zaπtiti vida. Nemojte ih kupovati na sumnjivim mjestima ili po sistemu vieno-kupljeno, kao ni bez moguÊnosti reklamacije.

Kvalitetne naoËale ne moraju biti skupe, a struËnjak optiËar pomoÊi Êe vam u izboru naoËala koje najbolje pristaju vaπem licu i biti od pomoÊi u sitnim prilagodbama i popravcima, tako vaænima za udobno i dugotrajno uspjeπno koriπtenje.

Plivanje - Plivate li s kontaktnim leÊama, ne zaboravite na zaπtitne naoËale koje Êe sprijeËiti da vaπe leÊe otplivaju u nepoznato. Ako ipak morska ili bazenska voda dospije do leÊa, nakon kupanja ih skinite i paæljivo oËistite uobiËajenom otopinom, ili, joπ bolje, u aparatiÊu za ËiπÊenje u samo dvije minute. Kontaktne leÊe prilikom poroda? - Na æalost, na ovu tema nema se mnogo toga reÊi. Jednostavno, kontaktne leÊe tada ne smiju biti u oËima. Pomislite samo πto bi se dogodilo s oËima i leÊama prilikom dugotrajna poroda? Ili ako kojim sluËajem doe do komplikacija, pa je potreban operativni zahvat? Rjeπenje su, svakako, dioptrijske naoËale. Ne dovodite se u situaciju da pri ruci nemate odgovarajuÊe naoËale, jer bi mogli propustiti prvi bebin smijeπak. Prvi tjedni nakon poroda - Beba moæe zaplakati u bilo koje doba dana i noÊi, a vi se sigurno ne æelite spoticati bauljajuÊi do djeËjeg krevetiÊa, uzaludno traæiti boËicu, varalicu ili omiljenog medu. Dioptrijske naoËale dobro Êe doÊi, a kontaktne leÊe mogu priËekati do prve zajedniËke πetnje. Uostalom, djeteπce zasluæuje da mu se prvih mjeseci nakon roenja u potpunosti posvetite, a s naoËalima ili bez - vi ste bebi najljepπa osoba na svijetu.

TRENUTNO NOSIM: a) meke kontaktne leÊe b) tvrde plinopropusne kontaktne leÊe Ako ispunite i poπaljete priloæeni kupon, na vaπu adresu stiÊi Êe Aquavision knjiæica sa svim uputama o rukovanju i njezi mekih kontaktnih leÊa te brojnim praktiËnim savjetima.

ZA NJEGU LE∆A KORISTIM: ___________________________ IME I PREZIME:

ADRESA:

PO©TANSKI BROJ I GRAD:

Ispunjeni kupon πaljite na adresu: OKTAL PHARMA d.o.o. Za Complete Utinjska 40 10020 Zagreb

©to sve moæe snaÊi ælijezde slinovnice Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Kod sumnje na postojanje izrasline u ælijezdi, treba se πto prije javiti na pregled kako bi se utvrdila narav promjene i odabralo ispravno lijeËenje Slinovnice su ælijezde koje proizvode slinu, a smjeπtene su oko usne πupljine i ædrijela, tj. pridruæene poËetnom dijelu probavnog sustava. Slina se trajno izluËuje u usnu πupljinu u malim koliËinama, osiguravajuÊi joj vlaænost, a u veÊim koliËinama kad jedemo, πto pomaæe omekπavanju hrane Ëime poËinje proces probave. Postoje tri para velikih ælijezda slinovnica i puno malih slinovnica povezanih sa sluznicom usne πupljine.

Parotidna ælijezda

Sublingvalna ælijezda Submandibularna ælijezda Ælijezde slinovnice 64 Va©e zdravlje #46

Velike ælijezde slinovnice su: • parotidna ælijezda (lijeva i desna)- nalazi se ispod i ispred uπke, a parotidni kanal odvodi slinu u usta s unutarnje strane obraza, nasuprot gornjih zubi • submandibularna ælijezda (lijeva i desna) - nalazi se ispod dna usne πupljine, tik ispod donje Ëeljusti, a slina se izluËuje putem izvodnog kanala u dnu usne πupljine • sublingvalna ælijezda (lijeva i desna) - nalazi se ispod jezika i drenira se kroz izvodne kanale na dnu usne πupljine.

Uzroci u ælijezdi i izvan nje Do poremeÊaja u radu ælijezda slinovnica i pojave kliniËkih simptoma mogu dovesti opstrukcija istjecanja sline, upala, infekcija i tumori.

Opstrukcija - Opstrukcija istjecanja sline najËeπÊe nastaje u parotidnoj i submandibularnoj ælijezdi, i

to zbog stvaranja kamenaca u izvodnom kanalu ælijezde. Simptomi oticanja ælijezda tipiËno nastaju za vrijeme jela zbog oteæana dreniranja sline - ælijezda otekne, πto moæe uzrokovati bol, a poslije i upalu. Drenaæa sline moæe biti oteæana i zbog poveÊanih limfnih Ëvorova koji se nalaze u blizini ælijezde, a koji mogu pritiskati na ælijezdu ili izvodne kanale. Kamenci u izvodnim kanalima slinovnica obiËno nastaju zbog oslabljena protoka sline, πto dovodi do oteæana ispiranja odumrlih stanica i olakπana taloæenja mineralnih soli. Viπe od 90 posto kamenaca nastaje u submandibularnoj ælijezdi, vjerojatno zbog oblika i duæine izvodnog kanala. U parotidi nastaju rijetko, a u ostalim iznimno. Zbog opstrukcije protoka sline dolazi do oticanja zahva Êene ælijezde, koje moæe biti bolno, a najizraæenije je tijekom jela. VeÊina kamenaca vidljiva je na rtg snimkama, a ostale dokazujemo UZV-om i sijalogramom (rtg snimanje uz dava nje kontrasta u kanal). LijeËenje je moguÊe odstranjenjem kamenaca ako su palpabilni i ako nema znakova kroniËne infekcije ælijezde. Kad se kamenac ne moæe palpirati i kad je ælijezda kroniËno upaljena, odstranjuje se cijela ælijezda slinovnica.

Upala - Nastaje u povoljnim uvjetima oslabljene drenaæe sline, primjerice zbog kamenaca, suæenja (striktura) izvodnih kanala ili stanja

OTOR I NOLAR I N G OLO G I JA

Ranula - proπirenje sublingvalne slinovnice zbog opstrukcije u izvodnom kanalu kamenci u izvodnom kanalu

raste unutar jedne od ælijezda. Rijetko nastaju u viπe od jedne ælijezde. Mogu zahvatiti kako velike slinovnice tako i brojne male slinovnice sluznice obraza, usnica i nepca. Svaku takvu izraslinu na sluznici ili onu koja mijenja normalan izgled ælijezde treba pokazati lijeËniku. Maligni tumori mogu ubrzano rasti, u poËetku bezbolno, a u kasnijem stadiju mogu uzrokovati bol i poremeÊaj funkcije okolnih æivaca (takvu situaciju ne treba Ëekati!).

Posjetite otorinolaringologa

KroniËna upala ælijezde slinovnice zbog kamenaca

dehidracije organizma (starije osobe). Tada se stvaraju uvjeti u kojima se bakterije mogu razmnoæavati i dovesti do upale. Upala slinovnice moæe se zakomplicirati i stvaranjem gnojne upale (apscesa), πto zahtijeva lijeËenje kiruπkom drenaæom. Posebna podgrupa bolesti koje dovode do upale i uveÊanja slinovnica su autoimune bolesti (npr. Sjogrenov sindrom, u sklopu kojeg bolesnici pate od suhoÊe sluznice usta i oka). Takva stanja mogu nastati i kod drugih sistemskih bolesti kao πto je reumatoidni artritis. Kad su metaboliËki poremeÊaji posrijedi, ælijezde slinovnice mogu biti zahvaÊene npr. u sklopu πeÊerne bolesti.

Infekcija - NajËeπÊa infekcija slinovnica su zauπnjaci (mumps). To je akutna virusna zarazna bolest koja ponajprije zahvaÊa parotidne ælijezde, a moæe dovesti i do upale guπteraËe, spolnih ælijezda i mozga. NajËeπÊe se javlja kod djece. SpecifiËno lijeËenje ne postoji, a prevencija se provodi cijepljenjem. Tumori - Benigni i maligni tumori ælijezda slinovnica obiËno se pojavljuju kao bezbolna, tvrda tvorba koja

Bolesti ælijezda slinovnica lijeËi specijalist otorinolaringolog i kirurg glave i vrata. Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovi paæljive anamneze, pregleda, laboratorijskih testova, ultrazvuËnog pregleda i radioloπkih metoda pretrage. Ako se posumnja na opstrukciju kanala kamencem, koji se nalazi relativno blizu otvora kanala na sluznici usne πupljine, uz primjenu lokalne anestezije moæe se proπiriti izvodni kanal i tako odstraniti kamenac. Poloæaj kamenca moæe se uspjeπno vidjeti rentgenskim snim kom. Ako se dijagnosticira uveÊanje ælijezde zbog novostvorene izrasline, potrebno je dodatnim pretragama bolje prikazati narav promjene. U tom smislu primjenjuju se ultrazvu Ëne i radioloπke metode, a u mnogim sluËajevima dolazi u obzir i citoloπka punkcija koja prva na osnovi promjena stanica govori o naravi promjene.

Konzervativno, medikamentozno, Ëesto i kirurπki LijeËenje bolesti ælijezda slinovnica dijelimo na dvije osnovne kategorije, konzervativno i kirurπko, a kojem naËinu Êemo se u odreenom sluËaju prikloniti, ovisi o naravi problema. Ako je rijeË o sistemskom uzroku bolesti, lijeËenje je konzervativno i zahtijeva lijeËenje cijelog

tijela, a ne samo ælijezde slinovnice. Potrebno je lijeËiti osnovni uzrok koji je i doveo do poremeÊaja, s tim da je u tim sluËajevima katkad potrebno konzultirati i lijeËnike specijaliste drugih specijalnosti. Kad je poremeÊaj nastao zbog opstrukcije kanala ili je opstrukcija dovela do upale, lijeËenje se provodi antibioticima. Uzrok opstrukcije katkad se moæe sanirati i kirurπki te tako omoguÊiti oporavak. KroniËne recidivne upale najbolje je lijeËiti kirurπkim odstranjenjem bolesne ælijezde. Kad u ælijezdi nastane novostvorena izraslina, ona se lijeËi odstranjenjem ælijezde. VeÊina tih izraslina benigne je naravi i ne zahtijeva dodatno lijeËenje. Kod operacija u parotidnoj ælijezdi najveÊa pozornost posveÊuje se oËuvanju sedmoga kranijalnog æivca (n. facijalis, koji inervira miπiÊe lica odgovorne za mimiku). Kod malignih tumora u parotidnoj ælijezdi kirurπko lijeËenje Ëesto se poslijeoperativno kombinira s radioterapijom. SliËan je i princip lijeËenja kod submandibularne ælijezde. LijeËenje je kirurπko, tj. odstranjuje se ælijezda, a kod malignih promjena kombinira se s radioterapijom. Ako saæmemo sve reËeno, moæemo zakljuËiti da bolesti ælijezda slinovnica mogu nastati zbog razliËitih uzroka povezanih sa samom ælijezdom ili sekundarno zbog drugih uzroka. LijeËenje provodi specijalist otorinolaringolog i kirurg glave i vrata, i to medikamentozno, konzervati vno, a Ëesto i kirurπki. S obzirom na to da kirurπko lijeËenje podrazumijeva odstranjenje ælijezde, treba reÊi kako izluËivanje sline, vlaæenje sluznice i probava hrane nisu oπteÊeni ako ta ælijezda nedostaje. U svakom sluËaju, æelim istaknuti da se kod sumnje na postojanje izrasline u ælijezdi treba πto prije javiti na pregled kako bi se utvrdila narav te promjene i odabralo ispravno lijeËenje.

#46 Va©e zdravlje 65

Osteopatija

povratak izgubljene ravnoteæe Senad KasumoviÊ, dr. osteop. med., B. KrËeliÊa 15, ZapreπiÊ, tel. 01/3314 444

Zdravlje je pitanje energije koja polazi od kraljeænice i πiri se po cijelom tijelu, te upravlja svakom pojedinom stanicom i unutarnjim organima

Iako je osteopatija kao metoda lijeËenja sve popularnija, do prije nekoliko godina nitko nije znao πto taj pojam zapravo znaËi. Osteopatija je opπiran manualni, dijagnostiËki i terapeutski postupak, koji se primjenjuje sa svrhom da omoguÊi lijeËenje kad se oπteÊenja dijagnosticiraju i korigiraju. Osteopatija (osteo - kost i pathia - patnja, trpnja, bol, πto se moæe prevesti i kao patnja ili bol uvjetovana kostima, odnosno rad s kostima) djeluje na kraljeænicu, oslobaa æivce, poboljπava cirkulaciju krvi i limfe, ponovno uspostavlja ravnoteæu u organizmu i djeluje na sposobnost tijela da se samo izlijeËi. Nastala je sredinom 19. stoljeÊa u SAD-u. Osnovao ju je dr. Andrew Taylor Still, Ëiji je cilj bio lijeËenje oboljelih bez lijekova i kirurπkih metoda. Njegov uËenik John Martin 66 Va©e zdravlje #46

Littlejohn u Engleskoj je 1917. osnovao prvu πkolu za osteopatiju - Britansku πkolu osteopatije. Osteopatija je posebna zdravstvena grana, precizno regulirana i definirana i ne studira se u sklopu medicinskog fakulteta. Tijekom studija, koji traje pet godina, najviπe vaænosti pridaje se anatomiji, fiziologiji, neurologiji i radiologiji. Program izobrazbe vrlo je sliËan onome na medicinskom fakultetu, s tim da je dopunjen osteopatskim tehnikama (manualnim, visceralnim, fascialnim i kraniosakralnim).

Ravnoteæa - zdravlje, neravnoteæa - bolest Zdravlje je pitanje energije koja polazi od kraljeænice i πiri se po cijelom tijelu, te upravlja svakom pojedi-

nom stanicom i unutarnjim organima. Kako bi se postiglo i zadræalo psihofiziËko zdravlje, cijelo tijelo (od miπiÊa do kostiju, od krvoæilnog do æivËanog sustava) mora biti u potpunoj ravnoteæi. Bolest se javlja u trenutku kad neπto blokira ili promijeni uravnoteæen tijek energije. U poËetku organizam nastoji nadoknaditi gubitak ravnoteæe, no ako u tome ne uspije, pokreÊe lanËani mehanizam koji izaziva bolest. Bol ne mora uvijek zahvatiti samu kraljeænicu ili lene miπiÊe. Pravi krivci mogu biti miπiÊi paralelni s kraljeænicom: ako su istegnuti i zatim blokirani nepravilnim poloæajem tijela, moæe doÊi do njihova grËenja, πto izaziva bol. Osteopat pronalazi mjesto blokade, nakon Ëega osteopatskim tehnikama provodi deblokadu i uklanja bol. S obzirom na to da bolest upuÊuje na unutarnju neravnoteæu cijelog organizma, osteopat pomoÊu osteopatskih tehnika uspostavlja ravnoteæu i poziti vno utjeËe na stanje organizma. Tako osteopatija djeluje na kraljeænicu u cilju poboljπanja cirkulacije krvi i limfe, ponovno uspostavlja ravnoteæu u organizmu i potiËe sposobnost tijela da se samo izlijeËi. Osteopatska terapija poËinje anamnezom, tj. navodima bolesnika o vlastitoj bolesti, simptomima, njihovoj lokalizaciji, vremenskoj uËestalosti, otkad problemi postoje, zbog Ëega

O S TEOPAT I JA

ukoËenja vratnog dijela kraljeænice, teπkoÊa s koncentracijom, nemira, tjeskobe i depresije.

su nastali i jesu li prije njih postojali neki drugi. Slijedi detaljan pregled radi sagledavanja slike cjelokupna stanja organizma, a poËinje analizom dræanja, uzimajuÊi u obzir statiËko stanje miπiÊno-koπtanog sustava te vidljive promjene organa. Pretraga promatranja upotpunjuje se testovima kretanja, prvim pokazateljima oπteÊene pokretljivosti. Osteopati se sluæe razliËitim tehnikama, s tim da se sve izvode rukama i na stolu, bez bilo kakvih aparata ili pomagala. Tehnike su u stvari naËin na koji osteopat primjenjuje naËela osteopatije. U osteopatiji razlikujemo nekoliko naËina rada: • parijetalni ili strukturni - za tretiranje miπiÊa, ligamenata, zglobova i kostiju; najËeπÊe se primjenjuje kod bolova u leima, ramenima, laktovima, zapeπÊu, prstima ruku i koljenima, kod iπËaπenja gleænjeva i skolioze • visceralni - za tretiranje unutarnjih organa, najËeπÊe kod probav nih smetnji, kolitisa, zatvora, nadimanja, hijatalne hernije, menstrualnih bolova • kraniosakralni - za tretiranje glave, trtice, srediπnjeg sustava za upravljanje mozga i kraljeæniËne moædine, gdje se daje prioritet likvoru i strukturama koje ga okruæuju; koristi kod vrtoglavice, sinuitisa, zujanja u uπima, glavobolje, migrene,

Joπ se koriste: • tehnike miπiÊne energije - naËelo grËenja i opuπtanja miπiÊa radi oslobaanja zglobova, miπiÊa i veziva • miofascialne tehnike (myo = miπiÊ, fascial = veziva, ligamenti) - uklanjaju bol u vezivnom i miπiÊnom tkivu • tehnike za drenaæu limfe pospjeπuju bolji protok limfe i izmjenu tvari • refleks tehnike - koriste se kod oslabljene funkcije vaænih organa radi poboljπanja funkcije. Osteopatijom se ne lijeËe degenerativne, genetske i infektivne bolesti, rak, AIDS, multipla skleroza.

U Ëemu grijeπimo? Kraljeænica je srediπnji dio naπeg tijela koji nosi glavu, odræava ravnoteæu i potpora je mnogim miπiÊima, usklauje pokrete ruku i nogu koje su s njom povezane zglobovima ramenog, odnosno zdjeliËnog obruËa i ujedno πtiti trbuπne i prsne organe. No, shvaÊamo li u potpunosti njezinu funkciju i od kakve je vaænosti prevencija? Danaπnji naËin æivota, kao i produljenje æivotne dobi, uzrokuju sve viπe poremeÊaja kraljeænice. Tome svjedoËi sve veÊi broj osoba koje pate od raznih tegoba koje se mogu povezati s kraljeænicom i koje su jedan od najËeπÊih razloga posjeta lijeËniku osteopatu. Uz to, bol u kraljeænici najËeπÊi je razlog izostanka s posla ili πkole, a kod sportaπa uzrok nemogu Ênosti aktivna treniranja. Promjene na kraljeænici poËinju u πkolskim danima, a manifestiraju se u kasnijim godinama. Pogorπanju

tegoba pridonosi i sedentarni naËin æivota (sjedimo na poslu, u automobilu, pred televizorom...). Dok sjedimo, jednosmjerno smo aktivni, πto umara miπiÊe, napreæe ligamente i zglobove. Vaænu ulogu ima i prekomjena tjelesna teæina, koja dodatno napreæe kraljeænicu, osobito diskove, pa katkad i najmanji poremeÊaj kraljeænice dovodi do jake boli. Uz to, mnogi od nas postali su pasivni. Obavljamo posao u razliËitim neprirodnim poloæajima, optereÊenja se na kralje ænicu mijenjaju, pa ona trpi viπe nego πto bi trebalo. Zato je vaæno ulagati u zdravlje dok smo zdravi, a ne Ëekati i ignorirati bol dok ona ne postane neizdræiva. Ljudi u poËetku ignoriraju bolove ili ih prikrivaju tabletama, a na kraju se ipak obraÊaju za pomoÊ jer bolovi utjeËu na njihove svakodnevne aktivnosti. Bitno je da shvatimo kako smo odgovorni za svoje zdravlje. Jer odluku koju donesemo danas, sutra Êemo i osjetiti. Zato se πto prije obratite za pomoÊ, jer Êe i rezultati biti bolji. Da bi se ovakvi poremeÊaji sprijeËili ili umanjili, treba raditi preventivno, a kad je posrijedi tretiranje i ispravljanje ovih tegoba, osteopatija je doista uspjeπna. #46 Va©e zdravlje 67

68 DjeËje zarazne bolesti zauπnjaci

Miran CvitkoviÊ, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

Uvoenjem obvezna cijepljenja,

obolijevanje djece znatno se smanjilo, ali sve ËeπÊe obolijevaju adolescenti i mlai odrasli ljudi 68 Va©e zdravlje #46

Zauπnjaci (mumps, epidemijski parotitis) su akutna virusna zarazna bolest, uzrokovana virusom parotitisa iz porodice paramiksovirusa. Obiljeæje virusa je da najprije zahvaÊa ælijezde slinovnice, no upalom mogu biti zahvaÊeni i ostali organi i tkiva, kao πto su srediπnji æivËani sustav, testisi, guπteraËa itd. UobiËajen kliniËki znak bolesti je bolan otok ælijezda slinovnica, uglavnom poduπne ælijezde (glandula parotis). U odrasloj dobi kliniËka je slika u pravilu teπka, no u djeËjoj je bolest rijetko praÊena ozbiljnim komplikacijama. LijeËenje je u pravilu

PED I JATR I JA

sti. NajËeπÊe su zahvaÊeni srediπnji æivËani sustav i testisi, πto najËeπÊe prolazi bez ikakvih bitnijih posljedica, iako katkad mogu biti i vrlo ozbiljne.

simptomatsko, a uspjeπna prevencija bolesti provodi se kontroliranim cijepljenjem.

Bolestan Ëovjek izvor zaraze Zauπnjaci su rasprostranjeni u cijelom svijetu, a u necijepljenoj populaciji, posebice u urbanim zonama, endemska su bolest. Uglavnom se javljaju sporadiËno tijekom cijele godine, a povremene manje epidemije neπto su ËeπÊe zimi i u proljeÊe. Iako se joπ ubrajaju u klasiËne zarazne djeËje bolesti, uvoenjem obvezna cijepljenja, obolijevanje djece znatno se smanjilo, a sve ËeπÊe obolijevaju adolescenti i mlai odrasli ljudi. Izvor zaraze je bolestan Ëovjek kojeg, meutim, nije uvijek lako identificirati, jer Ëak 30 - 40 posto oboljelih preboli bolest bez kliniËki jasnih znakova infekcije. Bolest se prenosi kapljiËnim putem, odnosno izravnim dodirom s

bolesnikom, a virus prodire u organizam kroz sluznicu diπnog sustava. Nakon umnoæavanja, iz diπnog sustava prodire u krv i πiri se organizmom. Iako se virus parotitisa veÊ vrlo rano moæe izolirati iz tjelesnih tekuÊina, u naËelu bolesnik postaje zarazan za okolinu jedan do dva dana prije pojave otoka ælijezda slinovnica, i to ostaje joπ tri dana nakon πto je nestao otok ælijezda. Djeca majki koje su otprije stekle otpornost, ne obolijevaju od te bolesti u prvih πest mjeseci æivota, jer su zaπtiÊena u trudnoÊi prenesenim protutijelima. Izuzev veÊe vjerojatnosti spontana pobaËaja u sluËaju kad se zauπnjaci jave u ranoj trudnoÊi, zasad nema drugih sigurnih dokaza o πtetnosti majËine infekcije na fetus.

NajËeπÊe zahvaÊena poduπna slinovnica U naËelu, virus parotitisa ponajprije napada ælijezde slinovnice, ali moæe zahvatiti i ostale organe ili tkiva i u njima izazvati upalu i razvoj bole-

Razvoj i tijek bolesti moæe se podijeliti u nekoliko stadija koji, meutim, nisu meusobno tako dobro odijeljeni i prepoznatljivi kao u nekih drugih djeËjih zaraznih bolesti. Prvi je stadij inkubacije. ObiËno traje 14 do 24 dana i vrijeme je tijekom kojeg virus putem sluznice diπnog sustava ulazi u ljudski organizam, raz mnoæava se i krvlju πiri tijelom. Drugi je prodromalni stadij i u njemu se javljaju prvi znakovi bolesti. U pravilu je kratkotrajan i po simptomima nespecifiËan, a katkad moæe i potpuno izostati. ObiËno traje jedan do dva dana, a od znakova bolesti javljaju se poviπena temperatura, bol u miπiÊima (pogotovo vratnim), umor, klonulost, glavobolja, nedostatak apetita i sl. TreÊi stadij u biti predstavlja pravu kliniËku sliku bolesti, i u njemu se javljaju simptomi upale ælijezda slinovnica i drugih organa. NajËeπÊe su zahvaÊene parotidne (poduπne) ælijezde slinovnice, po Ëemu je bolest i dobila ime. PoËetak ovog stadija obiËno je karakteriziran pojavom boli i oteknuÊa jedne ili obje poduπne ælijezde. NajËeπÊe se dan-dva nakon otoka jedne ælijezde javlja otok i druge, uz Ëinjenicu da u gotovo Ëetvrtini sluËajeva otok nastaje i ostaje samo na jednoj strani. Bol je lokalizirana blizu uπne πkoljke, odnosno resice, i pojaËava se pri ævakanju i gutanju. Bolesnik moæe osjeÊati i bol u uhu, a bolno moæe biti i svako pomicanje glave i Ëeljusti. Otok poduπne ælijezde slinovnice vidljiv je ispred, ispod i iza uha, pa vidljivo odiæe uπnu πkoljku i resicu prema naprijed i gore. Otok ælijezde i okolnog tkiva bolan je na dodir, koæa iznad ælijezde napeta i blijeda, a mogu biti poveÊani i okolni limfni Ëvorovi. OteknuÊe brzo napreduje i dostiæe maksimum izmeu prvog do treÊeg dana bolesti, a katkad veÊ i tijekom prvih nekoliko sati.

#46 Va©e zdravlje 69

PED I JATR I JA

Temperatura je obiËno umjereno poviπena, a moæe trajati dok upala ne zahvati sve slinovnice. Tijekom iduÊih tri do sedam dana slijedi postupno splaπnjavanje otoka i nestajanje sim ptoma. Dijagnoza se obiËno moæe postaviti vrlo brzo, veÊ na osnovi anamneze i pregleda, odnosno kliniËke slike. U situacijama kad nedostaju neki od potrebnih parametara (primjerice, nepotpuna kliniËka slika i sl.), koriste se posebne laboratorijske pretrage, kao πto su traæenje specifiËnih protutijela u krvi bolesnika, izolacija virusa itd.

Komplikacije posljedica rasapa virusa Komplikacije bolesti su raznolike i vjerojatno su posljedica rasapa virusa putem krvi joπ u ranoj fazi infekcije. Mogu se javiti prije, istodobno ili poslije zauπnjaka, a mogu se vidjeti i bez upale slinovnica. Pojedine komplikacije javljaju se puno ËeπÊe od drugih (npr. meningoencefalitis i orhitis), pa se govori i o tome da su zapravo samo dio kliniËke slike bolesti, a ne komplikacije u pravom smislu rijeËi. Meningoencefalitis (upala mozga i moædanih ovojnica) najËeπÊa je komplikacija zauπnjaka u djeËjoj dobi. Drugim rijeËima, nakon ælijezda slinovnica, srediπnji æivËani sustav je dio organizma koji je najËeπÊe zahvaÊen virusom, odnosno upalom. Predmnijeva se da se javlja u 65 posto bolesnika sa zauπnjacima. »esto prolazi i bez kliniËki vidljivih simptoma i u pravilu ima dobru prognozu. UnatoË tome, kao i svaka druga upalna bolest srediπnjeg æivËanog sustava, moæe zavrπiti i s teπkim posljedicama, ukljuËujuÊi i smrtni ishod u oko dva posto sluËajeva. Muπki spol je tri do pet puta ËeπÊe zahvaÊen nego æenski.

70 Va©e zdravlje #46

Orhitis (upala testisa) je rijedak u djeËaka prije puberteta i veÊi problem Ëini u adolescentnoj i odrasloj dobi, kad se moæe javiti i u treÊine bolesnika sa zauπnjacima. ObiËno je upalom zahvaÊen samo jedan testis, koji je tada oteËen i vrlo bolan, crvene koæe skrotuma, a bolest je praÊena visokom temperaturom, bolovima u trbuhu, loπim opÊim stanjem i ostalim opÊim simptomima bolesti. Upala u prosjeku traje oko Ëetiri dana, a zatim se postupno smiruje. Kao posljedica, u odreenog broja bolesnika ostaje poremeÊaj fertilnosti, s tim da je potpuna sterilnost, sreÊom, rijetka.

Izvor zaraze je bolestan Ëovjek kojeg, meutim, nije uvijek lako indentificirati, jer Ëak 30 - 40 posto oboljelih preboli bolest bez kliniËki jasnih znakova infekcije Pankreatitis (upala guπteraËe) je rjei oblik bolesti nego prije navedeni. OËituje se bolovima u trbuhu, poviπenom temperaturom, povraÊanjem, proljevom, i u pravilu je blagog tijeka. U rijetkim sluËajevima mogu biti zahvaÊeni i drugi organi, primjerice πtitnjaËa, jajnici, bubrezi, srËani miπiÊ, sluπni æivac itd. Prognoza u pravilu dobra - Kad su zahvaÊene samo slinovnice, prognoza je dobra. U sluËaju razvoja meningoencefalitisa, prognoza je takoer dobra, ali katkad su moguÊe i ostatne trajne neuroloπke posljedice, pa Ëak i smrtni ishod. Nasuprot uvrijeæenu miπljenju, u sluËaju orhitisa potpuna neplodnost vrlo je rijetka.

Samo simptomatske mjere Kao i veÊina virusnih bolesti, zauπnjaci se lijeËe samo simptomatskim mjerama. One ukljuËuju mirovanje prema potrebama bolesnika, kontrolu tjelesne temperature, dijetu prema moguÊnosti ævakanja, u pravilu kaπastu hranu bez jakih zaËina koji potenciraju produkciju sline, njegu usne πupljine i ispiranje kamilicom ili gotovim antiseptiËkim otopinama, a u sluËaju bolova, uporabu analgetika (npr. paracetamol). Kad su osim ælijezda slinovnica boleπÊu zahvaÊeni i drugi dijelovi organizma ili se tijek bolesti pogorπava, zbog nastavka lijeËenja obvezno je potraæiti daljnju lijeËniËku pomoÊ.

Kontroliranim cijepljenjem do prevencije Pasivna imunizacija davanjem gotovih pripravaka specifiËnih protutijela protiv virusa parotitisa nije uËinkovita. Nasuprot tome, aktivna imunizacija cijepljenjem æivim, oslabljenim (atenuiranim) virusom parotitisa vrlo je uËinkovita. U nas je cijepljenje obvezno od 1977. godine i provodi se tzv. mijeπanim cjepivom protiv ospica, rubeole i mumpsa (MO-PA-RU). Cijepljenje se provodi nakon navrπenih 12 mjeseci starosti djeteta - prva doza u naËelu izmeu 12 i 15 mjeseci, a docjepljenje izmeu 6. i 7. godine). Oko 97 posto cijepljene populacije zadræava steËenu imunost. Indikacije i kontraindi kacije za cijepljenje odreuje lijeËnik, a neke od joπ uvijek vaæeÊih kontra indikacija za cijepljenje su: alergija na bilo koji sastojak cjepiva, neka imunodeficijentna stanja, trudnoÊa, itd. Necijepljenu djecu indicirano je cijepiti i kasnije, posebice neimune djeËake, s obzirom na znatno veÊu uËestalost orhitisa u djeËaka starijih od 11 godina.

#46 VaÂŠe zdravlje 71

72 Mali - veliki agresivac

mr. sc. Nenad JakuπiÊ, dr. med., spec. psihijatar, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i mladeæi, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Ono πto svatko moæe uËiniti

kad primijeti da se dijete agresivno ponaπa jest da mu jasno postavi granice do kojih u aktualnoj situaciji smije iÊi 72 V a © e z d r a v l j e # 4 6

Postoje razliËite teorije o ljudskoj agresivnosti. Jedni je promatraju kao reaktivno stanje, odnosno odgovor na frustraciju, a drugi kao imanentnu ljudskoj prirodi, tj. neπto s Ëime se Ëovjek raa, primjerice u obliku agresivna nagona koji je, na ovaj ili onaj naËin, stalno aktivan. Obje teorije ujedinjuje tvrdnja da Ëovjek posjeduje potencijal agresivna ponaπanja. To, naravno, vrijedi i za djecu razliËitih uzrasta.

P S I H OLO G I JA

Bogat repertoar agresivnosti Agresija se moæe manifestirati na razliËite naËine. Moæemo biti agresivni u mislima, na rijeËima i djelima, prema sebi ili drugima, svjesno ili nesvjesno. Agresija se moæe potiskivati, a Ëesto smo skloni i poricati je. Kad potiskivanja traje dugo, javlja se opasnost za naπe duπevno i tjelesno zdravlje. Depresija, suicidalni pokuπaji, visok krvni tlak, Ëir na æelucu te mnoge druge bolesti rezultat su naπeg neuspjeπna ophoenja s agresijom i emocijama. Druga su krajnost nekontrolirani izljevi agresivnosti, koji nas mogu dovesti u velike neprilike, jer svako druπtvo postavlja granice koje agresivno ponaπanje ne smije prelaziti. Agresivnost u djeteta uoËavamo joπ u najranijem dobu kad vriπti i mlatara ruËicama i noæicama, grize dojku za sisanja, zatim kad zadræava stolicu i na kraju je ispusti gdje i kad to roditelji ne æele. Kasnije Êe dijete moæda biti sklono rastavljati i trgati igraËke, igrati se rata i identificirati se s nekim „opasnim” likom. DjevojËi-

ce Êe moæda biti „stroge mame” koje grde i tuku svoje neposluπne lutke. U osnovnoj πkoli repertoar agresivna ponaπanja djece se proπiruje, a Ëesto postaje i suptilniji. U razrednom kolektivu agresija je Ëest problem i moæe se manifestirati na razliËite naËine. Neki od primjera su: Marko i Ante su se potukli; netko je razbio πkolski prozor; ploËa nije obrisana; Mira tuæaka ostale poslije svakoga velikog odmora; Ivan je zaboravio Petru reÊi πto imaju za zadaÊu; Valentina i Paula traËaju Aninu novu frizuru; Martin je pojeo Jankov sendviË; Damir πalje ljubavna pisma Vlasti i potpisuje Mladena, Kreπo terorizira cijeli razred, a osobito ima pik na neke uËenike… NaËina agresivna ponaπanja djece i odraslih gotovo je beskrajno mnogo. Stvar je samo u tome da smo ga nekad svjesni, a nekad nismo. Ono πto se smatra agresivnim ponaπanjem su situacije u kojima agresija prelazi odreene granice, koje bi u dotiËnoj situaciji bile druπtveno prihvaÊene. Ako se agresivna reakcija javi na pravome mjestu, u pravo vrijeme, prema pravom objektu i na pravi naËin glede jaËine i oblika, onda je zasigurno dobrodoπla i veÊina osoba je i ne doæivljava kao agresivno ponaπanje. No, ako je prekrπen neki od tih uvjeta, agresivna reakcija prouzroËit Êe manje ili veÊe probleme.

Agresivnost se „uËi” Nijedno dijete ne rodi se sa znanjem, odnosno sposobnostima da se na odgovarajuÊi naËin nosi sa svojim nagonima, pa tako ni s agresivnim. Ono uËi tijekom odrastanja, u interakcijama s roditeljima, πirom obitelji i nastavnicima te kroz svakodnevne kontakte s poznatim i nepo znatim ljudima. Ako dijete odrasta u obitelji u kojoj je agresivno ponaπanje Ëla-

nova uobiËajeno, a osobito ako su agresivni i prema djetetu, ono Êe se najËeπÊe i samo ponaπati tako. OdrastajuÊi u strahu od agresije odraslih, dijete se poËinje identificirati s agresorom jer tako smanjuje vlastiti strah. Uz to, od agresora poËinje poprimati model ponaπanja u kojem je agresivno ponaπanje samo po sebi razumljivo. FiziËki zlostavljana djeca najËeπÊe su i sama agresivna prema slabijima od sebe. Druga su krajnost obitelji koje djeci ne postavljaju granice u ponaπanju, dakle koje su ili pretjerano popustljive ili, pak, zanemaruju odgoj djece. Stoga takva djeca postaju razdraæljiva i agresivna Ëim se susre tnu i s najmanjim zabranama. Iako je agresivno ponaπanje znak slaba odgoja, ne smije se zanemariti ni vaænost konstitucionalne, priroene varijacije u jaËini agresivna nagona, kao ni snage ega i super ega, koji pomaæu pri neutraliziranju nagona. Odreeni tipovi agresivna ponaπanja djece mogu biti izraz neke druge, osnovne bolesti, kao πto su organsko oπteÊenje mozga, odreeni oblici epilepsije, graniËno ustrojstvo liËnosti, psihoza, tumor na mozgu, intoksikacije (alkohol, amfetamini), afektivni poremeÊaji, itd. Impulzivno, odnosno agresivno ponaπanje djece Ëesto se javlja uz hiperkinetski sindrom. Takvoj djeci vrlo je lako odvuÊi pozornost i izrazito su nemirna, zbog Ëega nisu sposobna izdræati uobiËajen πkolski dan. »esto dolaze u sukobe s okolinom, pa ih druga djeca izbjegavaju i proglaπavaju agresivnima. Smetnje se obiËno postupno povlaËe tijekom puberteta, kad sazrijevaju dijelovi srediπnjega æivËanog sustava koji se smatraju odgovornima za pojavu kratkotrajne pozornosti i nemira. Sve vaæniji uzrok agresivna ponaπanja djece postaje neprimjerena koliËina gledanih filmova te uËe-

# 4 6 V a © e z d r a v l j e 73

P S I H OLO G I JA

stalo igranje kompjutorskih i konzolskih igara prepunih destrukcije. Destruktivni sadræaji ulaze neobraeni u djeËju podsvijest, koja onda teæi rastereÊenju, a to najËeπÊe konkretno znaËi da ponaπanje djece postaje sve destruktivnije. Agresivnost u adolescenciji manifestira se kroz uporno oponiranje, kaπnjenje, otkaËeno odijevanje, opasne eksperimente (npr. droga), brzu voænju, zapuπtanje πkolskih obveza, odbijanje hrane itd. Agresivnost u adolescenciji Ëesto je izraz svjesnih i nesvjesnih separacijskih nastojanja u odnosu na roditeljske figure (odvajanje).

Utvrditi uzrok i reagirati na pravi naËin Najvaænije je utvrditi uzrok agresivna ponaπanja djeteta i, ako je moguÊe, ukloniti ga. Primjerice, ako roditelji zlostavljaju dijete, treba prije svega djelovati na njih. Promjenom ponaπanja roditelja promijenit Êe se i djetetovo ponaπanje. U djece u prvoj godini æivota „agresivno” reagiranje najËeπÊe je identiËno s nezadovoljenim primarnim potrebama, pa dijete postaje pretjerano ekscitirano. Vaæno je shvatiti da tako malo dijete ne treba samo jesti, piti, spavati, grijati se i biti Ëisto, nego ima i potrebu za privræenoπÊu jednoj stalnoj osobi, najËeπÊe majci, s kojom izmjenjuje njeænosti. Kroz blizak odnos majka Êe biti u stanju na pravi naËin prepoznati koja je od djetetovih potreba aktualna i kako je najbolje zadovoljiti. Tijekom daljnjeg razvoja (od godinu i pol naviπe) dijete „agresivnost” poËinje izraæavati zadræavanjem i otpuπtanjem stolice na neprimjerenome mjestu. Vaæno je da se roditelji zbog toga ne uzbuuju previπe, nego da to viπe-manje mirno podnose, a pohvaljuju praænjenje na odgo-

74 Va©e zdravlje #46

varajuÊem mjestu. SliËno je i s kontrolom mokrenja, samo treba znati da je produljeno noÊno mokrenje (djeca starija od pet godina) Ëesto znak odreenih fizioloπkih nezrelosti mokraÊnog mjehura. ©to dijete viπe raste, postaje svjesnije svojih agresivnih nastojanja, ali i roditeljskih reakcija na njih. Dijete poËinje izgraivati odreene dijelove liËnosti, poznatije kao nad-ja ili super-ego. Nad-ja Êe djelovati kao internalizirani kontrolirajuÊi roditelj i dijete Êe se primjerno ponaπati i onda kad roditelja nema u blizini. Neka djeca, unatoË tome πto su odrastala uz oba roditelja, imaju velikih problema sa svojom agresijom.

njegove kontrole i stoga mu donosi anksioznost i strah. Iza ovih Ëvrstih, odluËnih postupaka treba se nazirati stav da nam je stalo do djeteta i da to radimo iz ljubavi, a ne iz potrebe da nekoga pobijedimo ili kaznimo. Jer ono πto pomaæe nisu samo zabrana i kazna nego to πto su ti postupci izraz naπe iskrene brige i ljubavi prema djetetu. U male djece moæemo, osim eksplicitnih zabrana, koristiti i diskretno skretanje njihove paænje od destruktivna ponaπanja prema konstruktivnim sadræajima, odnosno rjeπenjima u danoj situaciji, kao πto je igra, slikovnice, odlazak na neko drugo mjesto, pokazivanja nekog prizora u okolici i sliËno.

Ono πto svatko moæe uËiniti kad primijeti da se dijete agresivno ponaπa jest da mu jasno postavi granice do kojih u aktualnoj situaciji smije iÊi. VeÊina agresivne djece nema razvijen osjeÊaj za granice. No, nema opravdanja za to da dijete tuËe drugu djecu, odrasle i æivotinje, nema opravdanja ako uniπtava stvari, ako koristi prostaËke izraze, prijetnje, ucjene i sliËno, ako sebi æeli uËiniti neko zlo. Ako dijete radi i jednu od navedenih stvari, treba odmah reagirati jasno, glasno i dovoljno Ëvrsto da dijete stekne dojam kako nam je jako stalo da se njegovo ponaπanje promijeni, odnosno da se vrati u druπtveno prihvatljive granice. Pritom Êe dijete Ëesto pokuπavati provjeriti naπu odluËnost provocirajuÊi na ovaj ili onaj naËin, no naπ bi stav trebao ostati Ëvrst i odluËan. U teæim sluËajevima katkad Êemo biti prisiljeni pozvati pomoÊ i/ili primijeniti neki oblik fiziËke prisile. U takvim situacijama dijete treba shvatiti tko je autoritet. Nakon toga Êe se vjerojatno dræati uvrijeenim i sliËno, ali u dubini duπe bit Êe nam zahvalno jer smo mu pomogli ovladati nagonskim dijelom svoje liËnosti koji je izvan

Dijete ne bi smjelo steÊi dojam da svojim agresivnim ponaπanjem moæe neπto postiÊi u æivotu nego prije svega svojim trudom, umijeÊem i brigom za sebe i svoje bliænje, kao i za sva druga æiva biÊa. Takav stav u odgoju treba proπirivati i na stvari, zaπtitu prirode, uvaæavanje tueg miπljenja, vjerovanja, osjeÊaja. Djecu sklonu agresivnu reagiranju preporuËljivo je ukljuËiti u sportske klubove, gdje svoju agresiju, uz pomoÊ trenera, mogu sublimirati kroz natjecanje. Trener je u sportskome klubu pozitivan autoritet (barem bi tako trebalo biti), s kojim se djeca rado identificiraju ispravljajuÊi nedostatke obiteljskih autoriteta. U πkoli je tjelesni odgoj, kao i svaka druga moguÊnost fiziËkoga kretanja, sigurnosni ventil koji smanjuje tenzije meu uËenicima, a time i potencijalne agresivne ispade. Ako, pak, djetetovo agresivno ponaπanje proizlazi iz neke druge, tjelesne ili psihiËke bolesti, treba ga pregledati djeËji psihijatar i neuropedijatar, moæda ga uputiti na kranijalnu obradu (glava) te, vjerojatno, u tretman ukljuËiti i lijekove.

76 Psiholoπka samopomoÊ ili umijeÊe obmanjivanja

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Zbog predrasuda o psihijatrima i psihofar

macima, oboljeli se radije okreÊe postupcima koji uæivaju supkulturnu popularnost i ne obiljeæavaju ga kao bolesnika PoremeÊaji raspoloæenja, osobito depresija i anksioznost, haraju posvuda u svijetu. U Hrvatskoj Ëak malo viπe nego drugdje, i to zbog ratnog i poratnog stresa, nekaænjenog kriminala, neizvjesne egzistencije, nejasna poloæaja zemlje u pogledu prikljuËenja meunarodnim asocijacijama i drugih okolnosti. No, u naπoj sredini nedovoljno je poznato da su poremeÊaji raspolo æenja najbolnije i najmuËnije zdrav 76 Va©e zdravlje #46

stvene smetnje, na koje se odnosi apsolutna veÊina poËinjenih i pokuπanih samoubojstava! Glavni problem poremeÊaja raspoloæenja nije njihova neljeËivost, jer postoje priliËno djelotvorni lijekovi i prateÊe tehnike kojima se mogu ublaæiti, a katkad i potpuno ukloniti. Problem je neupuÊenost javnosti u ozbiljnost poremeÊaja te nepoznavanje njihovih simptoma, uzroka i posljedica. Kako oËekivati da Êe osoba potraæiti pomoÊ

za „poremeÊaj raspoloæenja” ili da Êe se okolina suÊutno i humano odnositi prema osobi kojoj je dijagnosticiran takav poremeÊaj, kad taj izraz u nas oznaËava neπto sasvim banalno, vjerojatno banalnije i od prehlade? Slaba educiranost javnosti o poremeÊajima raspoloæenja donosi kobne posljedice: • velik broj oboljelih ne shvaÊa da je njihovo stanje ozbiljan zdravstveni problem i stoga ne traæi nikakvu lijeËniËku pomoÊ • dio oboljelih, kad dozna da lijeËenje provode psihijatri, odustaje od traæenja pomoÊi • veÊina zdravih ljudi ne priznaje oboljelima od poremeÊaja raspoloæenja nikakva posebna prava, primjerice na bolovanje ili poπtedu od napora, i to zbog neshvaÊanja teæine i ozbiljnosti njihova zdravstvenog stanja • velik broj oboljelih, Ëak i neki od onih koji dobiju lijeËniËku pomoÊ, nije u stanju izboriti se

P S I H OLO G I JA / MENTALNO ZDRA V LJE

za pravedan i human tretman okoline i ne zna od koga zatraæiti pravnu pomoÊ za diskriminaciju koju trpi. Nerazumijevanje poremeÊaja raspoloæenja, od kojih su najzastupljeniji depresivni i anksiozni poremeÊaj, zadræava ove teπke i potencijalno fatalne zdravstvene smetnje u „sivoj zoni”, podalje od psihijatrijske ordinacije. Ta siva zona na svojoj mraËnijoj strani ukljuËuje „samolijeËenje” alkoholom, nikotinom, opijatima, opsesivnim πopingom, a u muπkaraca i kockanjem, klaenjem i nasiljem. S druge (neπto svjetlije) strane sive zone nalaze se tehnike koje njihovi zagovornici nazivaju tehnikama duhovnog rasta i tehnikama pozitivnog miπljenja, a sve spadaju u skupinu psiholoπkog self-helpa ili samopomoÊi.

Placebo uËinak neodreena trajanja U naπoj sredini, gdje vladaju predrasude o psihijatrima kao „doktorima za luake” i psihofarm acima kao „lijekovima za one koji su skrenuli”,

oboljeli se radije okreÊe postupcima koji uæivaju supkulturnu popularnost i ne obiljeæavaju ga kao bolesnika. Na nesreÊu, same po sebi, tehnike duhovne i psiholoπke samopomoÊi nemaju ljekovitih svojstava, a pogotovo ne mogu lijeËiti ozbiljnije, kliniËke stupnjeve depresije i anksioznosti. Dodatni je problem s praksom raznih meditacija i tehnika „duhovnog rasta” u tome πto mnogi uËitelji od polazni ka teËajeva traæe poπtovanje ekskluzivnosti tehnike koju im prenose, odgovarajuÊi ih od iskuπavanja drugih tretmana, ukljuËujuÊi i psihijatrijskih. Neki koji trpe od depresije i anksi oznosti ne pohaaju teËajeve, nego samostalno uËe jednu ili viπe tehnika samopomoÊi, pa kod kuÊe usvajaju mantre ili autosugestivne formule, πtogod veÊ tehnika nauËava. Tehnike duhovnog rasta i pozitivnog miπljenja djeluju iskljuËivo na temelju placebo uËinka, odnosno zahvaljujuÊi pozitivnom oËekivanju osobe da Êe nakon nekog postupka ili lijeka postiÊi poboljπanje. S obzirom na to da te tehnike nemaju vlastiti mehanizam djelovanja, koji bi bio uËinkovit bez obzira na vjerovanje ili æivotne stavove osobe koja ih

prakticira, vremenom placebo uËinak popuπta, pa se osoba okreÊe nekoj drugoj tehnici, koja takoer djeluje na principu placeba. Procjenjuje se da je oko 30 posto ljudi podloæno placebo uËinku u statistiËki bitnoj mjeri, to jest da im se zdravstveno stanje mjerljivo popravlja iako uzimaju placebo, dakle prividan lijek ili tretman. Dakako, i kod tih 30 posto ljudi poboljπanje postoji samo dok ih se dræi u uvjerenju da im se daje pravi lijek ili terapija, koja djeluje sama od sebe! Kad ih se uputi u to da im je poboljπanje nastupilo samo zahvaljujuÊi vjeri, poboljπanje nestaje! Koriπtenje placebo uËinka u medicini nije neetiËno, pod uvjetom da se koristi samo kao dodatak pravoj, znanstveno utemeljenoj terapiji. Svaka lijepa rijeË ili gesta lijeËnika, bolniËara i medicinske sestre na neki je naËin mala i dobrodoπla doza placeba. No, tretiranje depresije iskljuËivo tehnikama pozitivnog miπljenja ili duhovnog rasta oboljelom pruæa laænu nadu, nakon Ëijeg kolapsa moæe doÊi do joπ dublje depresije, koju Êe biti teæe lijeËiti i sluæbenim medicinskim sredstvima.

Banalni i iritantni savjeti koji pogorπavaju depresiju Neki savjeti koje nudi literatura za psiholoπku samopomoÊ doslovno su iritantni. Ako vam veÊ intuicija ne signalizira bezvrijednost tih savjeta, zapitajte se: „Kad bi se depresija mogla izlijeËiti uz pomoÊ ovako banalnih savjeta, zar bi onda itko ikad bio u depresiji?” „Ne brini se, misli na neπto lijepo.” - Osoba u depresiji ne moæe sama sebe oraspoloæiti misleÊi na neπto lijepo, jer je depresija bolest moædanog centra za raspoloæenje, koja bioloπki sprjeËava osjeÊaj duπevnog blagostanja. „Kad si u depresiji, Ëini ono πto ti godi.” - Jedna od posljedica depresije je fizioloπka nesposobnost, ili smanjena sposobnost osjeÊanja ugode. Drugim rijeËima, onome tko ima depresiju niπta ne moæe ugoditi, ili mu ne godi u onoj mjeri kao kad je zdrav. „Kad si u depresiji, sluπaj omiljenu glazbu, gledaj omiljeni film ili Ëitaj omiljenu knjigu.” - Imate li umjereno teπku do teπku depresiju, sluπanje omiljene glazbe dovest Êe do toga da Êe vam ta glazba omrznuti i u buduÊe. NeÊe vas nekoÊ draga glazba izvuÊi iz depresije, nego Êe vam depresija ogaditi tu glazbu, pa Êe vas glazba podsjeÊati na depresiju i kad se oporavite. Isto vrijedi i za gledanje omiljenih filmova. „Otputujte nekamo ili obiite mjesta gdje ste nekad uæivali.” - Otputujete li nekamo dok ste u depresiji, ponijet Êete depresiju sa sobom. Posjetite li dok ste u depresiji neko mjesto koje vam je bilo drago, samo Êete ga obiljeæiti depresijom i za buduÊnost. To se dogaa zato πto je kliniËka depresija intenzivnija od stanja sreÊe; ima veÊu specifiËnu teæinu, pa jaËe obiljeæava mjesta, stvari i osobe nego πto to Ëini dobro raspoloæenje.

# 4 6 V a © e z d r a v l j e 77

SamopomoÊ kod depresije i anksioznosti - πto je doista korisno? Mislite li da imate depresiju ili neki drugi poremeÊaj raspoloæenja, potraæite struËnu pomoÊ. Usporedo s lijeËenjem, moæete poduzeti odreene aktivnosti koje ublaæavaju depresivne simptome: • KreÊite se u druπtvu. Koliko god biste najradije pobjegli u miπju rupu ili „prespavali” depresiju, poæeljno je odræavati πto viπe druπtvenih kontakata. »ovjek koji boluje od depresije nije u stanju ravnopravno sudjelovati u druπtvenim aktivnostima, ali u druπtvu Êe se osjeÊati spokojnije i zaπtiÊenije. • Redovita tjelovjeæba ne samo da poboljπava djelovanje

antidepresiva, nego i smanjuje vjerojatnost depresije.

•

Pri tjelesnim naporima tijelo luËi „hormone zadovoljstva” - endorfine i enkefaline, koji ublaæavaju depresiju. Ako nemate volje ili snage za trËanje ili dizanje utega, moæe pomoÊi i svakodnevna dulja πetnja. Mentalna aktivnost. Jednako je vaæna kao i tjelesna, pa makar bilo rijeË o obiËnom rjeπavanju kriæaljki i Ëitanju stripova. Izlaæite se dnevnom svjetlu. Boravite u dobro osvijetljenim prostorijama, s podignutim roletama. Poznato je da se neki ljudi razbolijevaju od depresije u kasnu jesen i ranu zimu, kad su dani kraÊi, jer mrak sprjeËava proizvodnju prirodnog antidepresiva serotonina, a svjetlo je potiËe. Uredno spavajte. Nastojte odlaziti na poËinak i buditi se u isto vrijeme svaki dan. Izbjegavajte spavati dulje od osam sati dnevno, jer je dokazano da predugo spavanje pogorπava depresiju na razini moædane kemije. Autogeni trening (AT). Ova dobra i jednostavna tehnika osmiπljena je u NjemaËkoj. „»isti” od stresa i poveÊava otpornost na nj, a osobito je uËinkovita u kombinaciji s tjelovjeæbom. Transcendentalna meditacija ima sliËan mehanizam djelovanja, ali je „ukraπena” indijskom ikonografijom, koja, meutim, ne poveÊava njezinu uËinkovitost. Prehrana. Takoer utjeËe na zdravlje æivËanog sustava. Jedite viπe sloæenih ugljikohidrata (tjestenine, riæe, krumpira, crnog kruha, svjeæeg voÊa i povrÊa, mahunarki) i esencijalnih masnih kiselina (Omega-3).

• Izbjegavajte πeÊer, masnu i præenu hranu te kavu, a osobito alkohol, jer on dokazano uzrokuje biokemijske poremeÊaje sliËne onima koji su karakteristiËni za depresiju. • Poæeljno je da neke stvari ne Ëinite dok ste u depresiji. Odgodite donoπenje krupnih æivotnih odluka, a æivotne probleme nastojte rjeπavati jedan po jedan.

Uspjeπno protiv depresije OsjeÊate se izgubljeno, niπta vas ne veseli, ne vidite izlaz, osjeÊate se kao da ste u tunelu ili magli? Jednom rijeËju, depresivni ste. Malo tko nije barem jednom u æivotu osjetio neugodan dodir depresije. SreÊom, za veÊinu ljudi to je samo prolazan susret s manjim brojem simptoma. Mnogi u æivotu prolaze blagu depresivnu epizodu, a da i ne znaju o Ëemu je rijeË. Depresija se danas smatra jednim od najËeπÊih psihiËkih poremeÊaja. Istraæivanja pokazuju kako svaka peta æena i svaki deseti muπkarac doæive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu tijekom æivota. Osim πto je velika patnja za oboljeloga i njegovu okolinu, depresija poveÊava rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih æila te tumora. Stoga je pravodobno prepoznavanje i lijeËenje depresije od velikog znaËenja.

Naruπen kemizam mozga Depresija se kao termin danas moæe Ëuti vrlo Ëesto u svakodnevnom æivotu u razliËitim znaËenjima. No, u medicinskom smislu oznaËava razliËite bolesti koje se oËituju pojavom depresivnih epizoda. Depresija moæe znatno naruπiti svakodnevni æivot. Nastaje kao posljedica naruπenog kemizma mozga, pri Ëemu vaænu ulogu imaju genetska predispozicija, stres, naËin æivota, utjecaj okoline, psihotrauma, prehrana… Depresija moæe pogoditi svakoga, a razlozi su razliËiti i brojni. O njoj moæemo govoriti kad se osoba osjeÊa tuæno, neraspoloæeno, utuËeno, bespomoÊno, izgubljeno, kad joj sve izgleda crno i ne vidi izlaz iz te situacije. Depresivna osoba gubi interes i zadovoljstvo u uobiËajenim aktivnostima, sve joj se Ëini besmisleno, ne moæe se radovati uobiËajenim dogaajima. Smanjena joj je seksualna æelja, u æena je Ëesto prisutna frigidnost, a u muπkaraca impotencija. Osoba se osjeÊa slabo i iscrpljeno, ima problema sa spavanjem, bilo da brzo zaspi, a onda se rano ili uËestalo budi, ili se kod nekih javlja pretjerana potreba za spavanjem. Osobe koje pate od depresije sklone su samopodcjenjivanju i samooptuæivanju. Za trajanja depresivne epizode teæe se koncentrirati, a i pamÊenje je oslabljeno.

Besplatni info telefon:

0800 20 30 40

e-mail:

bezreceptni@belupo.hr

Za sretniji æivot - Aktivin-H! O depresiji se danas puno zna i moæe se uspjeπno lijeËiti. Metode su razne, od primjene antidepresiva do razliËitih psihoterapijskih tehnika, psihoedukacije bolesnika i njegove obitelji, promjene æivotnog stila… Postoje i brojni lijekovi koji se s uspjehom koriste u lijeËenju depresije. Kad je rijeË o blagom i umjereno teπkom depresivnom poremeÊaju, najbolje je poËeti terapiju biljnim lijekom kao πto je Aktivin-H. Njegovo ljekovito djelovanje pripisuje se hipericinu, glavnoj djelatnoj komponenti, sadræanoj u standardiziranom ekstraktu gospine trave, od davnina poznatom po uËincima na poboljπanje raspoloæenja. Aktivin-H djeluje na srediπnji i vegetativni æivËani sustav. Poboljπava raspoloæenje, otklanja potiπtenost, tugu, melankoliju, tjeskobu, nervozu, razdraæljivost, maloduπnost i bezvoljnost. AktivinH uklanja i prateÊe pojave depresije - nesanicu, Ëeste krize plaËa, umor i poremeÊaj apetita. Prvi uËinci vidljivi su nakon dva tjedna terapije, no kao kod svakog oblika lijeËenja depresije, potrebno je dulje primjenjivati lijek kako bi se postigao pravi rezultat. Minimalno razdoblje u kojem je potrebno uzimati Aktivin-H je Ëetiri do πest tjedana. No, preporuËuje se i dugotrajnije uzimanje, odnosno uzimanje lijeka joπ neko vrijeme nakon nestanka sim ptoma. Vremenski nema ograniËenja primjene ovog lijeka. Aktivin-H je siguran lijek s dobrom podnoπljivoπÊu, Ëija je uËinkovitost potvrena brojnim kliniËkim ispitivanjima.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

www.belupo.hr

80 Svjetlo

Ëarolija æivota

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjeÊanja, jer ga organizam koristi u mnogim metaboliËkim procesima

U danaπnje vrijeme veÊina ljudi vrijeme budnosti provodi u zatvorenim prostorima, s malo ili nimalo sunËeva svjetla, eliminirajuÊi ga tako iz svakodnevnog æivota. A znanost poËinje otkrivati i razumijevati ulogu koju svjetlo ima u æivotu Ëovjeka, pa se ono sve viπe koristi, kako u terapeutske, tako u preventivne svrhe. Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjeÊanja, jer ga, poput hrane i vode, ljudsko tijelo koristi u razliËitim metaboliËkim procesima. Prodire putem oka, naπeg prozora u svijet, na mreænicu i stimulira esencijalne bioloπke funkcije (primjerice, funkcije ælijezda). Predstavljaju ga elektromagnetski valovi

duljine 400 - 700 nm, a sastoji se od boja, koje utjeËu na zdravlje i osjeÊaj ugode. Stoga nemoguÊnost doæivljavanja boja, primjerice zbog sveopÊega zimskog sivila, moæe negativno utjecati na raspoloæenje i tok energije. U proljeÊe, pak, pod utjecajem svjetla i hormona u Ëovjeku raste pozitivna energija. Takve oscilacije raspoloæenja poznate su kao sezonska potiπtenost (SAD). NaËin djelovanja prirodnog svjetla na Ëovjeka moæe se opisati na sljedeÊi naËin. Svjetlo ulazi u oko i djeluje stimulirajuÊe na hipotalamus, epifizu i hipofizu, iznimno vaænu hormonalnu ælijezdu. Pun spektar svjetla, koji simulira sunce, stimulira i

hormonalne ælijezde te izaziva osjeÊaj sreÊe i zdravlja. Konvencionalna rasvjeta nema uravnoteæen spektar boja, nego depresivnu æuÊkastu nijansu, koja „pritiπÊe” oko i stvara neugodnu atmosferu. NeodgovarajuÊe svjetlo izaziva kod Ëovjeka glad za svjetlom, tzv. maliluminaciju, pa se, gledano s tog aspekta, svjetlo punog spektra moæe smatrati esencijalnim elementom kao hrana ili voda.

Sinkronizacija æivota s dnevnim svjetlom Ljudsko tijelo funkcionira u vrlo strogom 24-satnom ritmu prema sunËevu svjetlu. Svjetlo ulazi u oko i stimulira epifizu, koja onda djeluje na cijeli organizam. Epifiza proizvodi snaæne hormone serotonin i melatonin (koji se stvara od serotonina). Jasno svjetlo podiæe razinu serotonina tijekom dana, odræavajuÊi Ëovjeka budnim i punim energije, a mrak noÊi podiæe razinu melatonina, pomaæuÊi Ëovjeku da zaspi.

PoremeÊaj izlaganja svjetlu - Kad se taj ritam prisilno promijeni, bilo skraÊivanjem dana i noÊi, bilo preletom kroz vremenske zone, organizam se pokuπava prilagoditi, ali ne uspijeva uvijek. Dolazi do poremeÊaja stvaranja seratonina i melatonina. Ljudi koji imaju poremeÊaj spavanja,

S V JETLO I ZDRA V LJE

oni koji rade u smjenama, kao i putnici kroz nekoliko vremenskih zona, osjeÊaju se bolesnima, jer njihov dnevni ciklus nije vremenski usklaen sa sunËevom svjetloπÊu. Primjerice, zatvorenici u tamnici nakon duljeg vremena pokazuju odreenu æivotnu slabost. Njihovo jadno zdravstveno stanje nije odraz prehrane ili slabe aktivnosti, nego nedostatka sunËeva svjetla. Tako i ljudi koji rade u noÊnoj smjeni, dva do Ëetiri puta ËeπÊe zaspu na radnome mjestu i imaju viπe nesreÊa od ostalih.

• dulje spavanje i buenje s osjeÊajem umora • gubitak zanimanja za seks • osjeÊaj zatrpanosti beznaËajnim stvarima • izbjegavanje rodbine i prijatelja • teπkoÊe u razmiπljanju i koncentraciji • osjeÊaj bola i podloænost stalnim infekcijama. LijeËenje svjetlom punog spektra u najveÊem broju sluËajeva otklanja promjenu raspoloæenja i navedene simptome.

Sezonska potiπtenost (SAD) - Provedena su mnoga istraæivanja

Blagotvoran uËinak svjetla

o zimskoj depresiji kao sezonskom emocionalnom poremeÊaju. Rezultati su pokazali da svjetlo moæe utjecati na raspoloæenje, jer u njegovu nedostatku organizam proizvodi viπe hormona melatonina, koji tada uzrokuje potiπtenost (depresiju). Suprotno, stvaranje tog hormona manje je ako je Ëovjek izloæen sunËevu svjetlu. Zbog toga su sijeËanj i veljaËa najgori mjeseci za depresiju kod ljudi. Pokazalo se da oko 20 posto ljudi ima takav poremeÊaj, kao i to da su æene oko Ëetiri puta podloænije poremeÊaju nego muπkarci, πto je posljedica hormonalnih razlika. Neki od simptoma sezonske (zimske) potiπtenosti su: • æudnja za konzumiranjem ugljikohidrata • dobivanje na teæini

Sunce je izvor æivota i energije na Zemlji. Svaki oblik æivota na Zemlji moæe u svojim zaËecima biti povezan sa svakodnevnom transformacijom od sunca dobivene energije. Nije sluËajno πto Ëovjek zimi ima manje energije, a u proljeÊe izgleda kao da je ponovno oæivio. Istraæivanja na æivotinjama pokazala su da, primjerice, piliÊi i miπevi koji rastu pod svjetlom punog spektra dvostruko dulje æive od onih pod fluorescentnim svjetlom; da kokoπi pod svjetlom punog spektra nesu viπe jaja, jaja su veÊa i s jaËom ljuskom itd. Kad je posrijedi ljudski organizam, istraæivanja su pokazala da je fototerapija iznimno korisna za lijeËenje mnogih bolesti, kao πto su depresije, gljiviËna oboljenja i mnoge druge. SunËevo svjetlo kljuËan je element i u

stvaranju vitamina D u koæi. UltraljubiËasto zraËenje pozitivno utjeËe na zdravlje organizma, ali izlaganje mora biti postupno i u razumnom intezitetu, bez koænih oπteÊenja i opeklina. Koherentno, tzv. lasersko svjetlo (hladni laser), danas se sve viπe koristi u neinvazivnom lijeËenju, primjerice za: • bræe zacjeljivanje otvorenih rana • bræe ozdravljenje koænih i miπiÊnih oπteÊenja, kontuzija, hematoma, oteklina • bræu rehabilitaciju nakon razliËitih ozljeda miπiÊa, tetiva, ligamenata, kostiju i æivaca • znatno smanjivanje bolova, upale i tegoba vezanih uz artritis i atrofiju miπiÊa • smanjivanje bolova kod oπteÊenja zglobova i kostiju (posebno kraljeænice i drugih zglobova). Takvo svjetlo u terapijskoj primjeni poveÊava proizvodnju kolagena na staniËnoj razini, simultano djelujuÊi na zavrπetke æivaca i posredno ubrzavajuÊi proces ozdravljenja. Oslobaanjem endorfina smanjuje se latentna bol, a veÊa prokrvljenost tkiva poveÊava i protok limfe, ubrzavajuÊi oporavak. RazliËiti aparati, koji koriste svjetlo za takvu vrstu lijeËenja, danas se za razmjerno nisku cijenu mogu nabaviti za kuÊnu primjenu.

Echinacea purpurea

biljka koja podstiËe i jaËa imunitet Tomislav LaliÊ, Apipharma

Samo sok od svjeæe ubranih nadzemnih dijelova biljke sadræi aktivne supstancije potrebne za poticanje imunoloπkog

Sadnja - Prilikom sadnje valja obratiti pozornost na izbor zemlje za klijanje. Analizom sastava zemljiπta u odnosu na prinos prema ranijim iskustvima, odrede se detaljni uvjeti uzgoja i vrsta prihrane tla (prirodno gnojivo - glistal). Sijanje se obavlja strojno u za to pripremljene kontejnere (kuÊice), a sjemenje mora biti oËiπÊeno od primjesa, uz pomoÊ kompresora sa sitom, kako bi svaka jedinka - kuÊica dobila sjemenku i dala sadnicu.

sustava u organizmu Echinacea purpurea (L.) Moench (u hrvatskom jeziku poznata pod nazivom purpurna pupavica ili rudbekija) jedna je od biljaka koja se najËeπÊe koristi kao prirodni osnaæivaË imuniteta (imunomodulator) i to posebno kod nespecifiËnih infekcija gornjih diπnih puteva. Manje je poznato, a jedino ispravno, da samo sok od svjeæe ubranih nadzemnih dijelova biljke sadræi aktivne supstancije potrebne za poticanje imunoloπkog sustava organizma. Na træiπtu se danas nalazi preko 1000 raznih pripravaka i gotovih farmaceutskih preparata ove biljke, bilo mono preparata, bilo mjeπavina, ukljuËujuÊi i homeopatske i kozmetiËke pripravke.

Plantaæni uzgoj i prerada u Hrvatskoj Uzgoj - U Hrvatskoj se struËnom plantaænom proizvodnjom bavi jedino tvrtka Apipharma, koja na svojoj plantaæi u GraËecu blizu Dugog Sela proizvodi ovu biljku veÊ nekoliko godina. E. purpurea ne moæe uspijevati u svim naπim krajevima, s obzirom na to da joj pogoduje umjerena kontinentalna, prohladna klima, uz dovoljnu razinu vlage. Dosadaπnjim promatranjem uoËeno je da biljka najbolje uspijeva u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (Hrvatsko zagorje, Meimurje), ali i u brdovitom dijelu Podravine i Posavine te u zapadnoj Slavoniji. Relativno loπe uspijeva u Lici, Gorskom kotaru i istoËnoj Slavoniji, a nikako u srednjoj i juænoj Dalmaciji, na otocima i Hrvatskom primorju.

Sadnja se provodi strojno u za to pripremljene kontejnere

Klijanje - Obvezno mora biti u plasteniku ili komorama na toËno odreenoj temperaturi, uz optimalno doziranje topline, vlage i svjetlosti. Ono traje otprilike 15 dana uz 97postotni uËinak. Od klijanja do razvitka sadnica treba proÊi oko 45 dana uz stalnu kontrolu vlage, svjetlosti i topline koji su neophodni za njezin dobar razvoj. Sadnica spremna za presaivanje visoka je od 18 - 25 cm, i ima jak i zdrav korijen sposoban da se biljka odupre korovima koji je napadaju cijelo vrijeme rasta. Presaivanje u polje ili u vrtove - Obavlja se najkasnije do kraja oæujka, bez obzira na vremenske prilike. Biljka je viπegodiπnja, stoga u prvoj godini rasta mora imati dovoljno vremena za potpun razvoj, kako bi u polju mogla opstati u zimskim uvjetima. Berba - Uz dobro odmjerenu sadnju, berba se moæe obaviti dva puta godiπnje - prvi put potkraj kolovoza, a drugi

ostaviti da se nakon berbe oporavi i pripremi za zimu. Zato se prve godine ne preporuËuje forsirati drugu berbu. TreÊa godina daje do Ëetiri tone po hektaru, a Ëetvrta, koja se viπe ne raËuna kao godina za eksploatiranje, tonu, dvije po he ktaru. Korijen se vadi u treÊoj ili u Ëetvrtoj godini, s prinosom od tri, Ëetiri tone po hektaru.

Klijanje u komorama na toËno odreenoj temperaturi, vlazi i svjetlosti

potkraj listopada. Biljka je zrela za berbu kad su sve latice na cvjetovima blago okrenute prema zemlji. Ubire se cijela biljka, i to rezanjem desetak centimetara iznad zemlje. Prva berba daje najkvalitetniju biljku s najviπe aktivnih supstancija potrebnih za preradu. Druga berba u istoj godini daje manje kvalitetnu, a viπe drvenastu biljku koja je veÊ pripre mljena za zimu i nije u cijelosti pogodna za preradu. Prinosi - Vrlo su impresivni. Pola kilograma sjemena dovoljno je za sadnju jednog hektara zemljiπta. Biljka je viπegodiπnja, a priprema zemljiπta standardna i radi se samo prije poËetka sadnje, sliËno kao i za druge kulture koje sadimo bez umjetnoga gnojiva. Tijekom eksploatacije potrebno je ruËno plijevljenje korova, koji je obilat, i okopavanje dva puta godiπnje. Osim strojne pripreme tla, sva daljnja obrada obavlja se ruËno. ©pricanje korova i kemijska obrada tla nisu dopuπteni zbog namjenske sadnje za preradu u farmaceutici i dijetetici. U naπoj praksi pokazalo se da se puni razvoj biljke postiæe u drugoj godini, kad daje i najveÊi prinos koji u prvoj berbi premaπuje pet, πest tona po hektaru. Druga berba moæe dati joπ otprilike dvije tone. Prve godine prinos je u samo jednoj berbi oko 2,5 tone po hektaru. Biljku treba

Sadnice moraju biti visoke najmanje 18 - 25 cm sa jakim i zdravim korijenom sposobnim da se biljka odupre korovima

Prerada - Mora se obaviti tijekom berbe, dok je biljka svjeæa, a najkasnije pola sata nakon branja, πto nije moguÊe na plantaæama koje uz polje nemaju laboratorij za preradu bilja. Ako biljka nije uronjena u otapalo za preradu u na znaËenom vremenu, hlapljenje biljnih sokova u kojima se nalaze aktivne supstancije vrlo je intenzivno, πto ubranu bilj ku nakon pola sata Ëini gotovo potpuno bezvrijednom. Samo takva obrada daje kvalitetnu sirovinu za daljnju obradu. Zbog toga se berba tijekom dana prekida svakih pola sata kako bi se ubrana koliËina na odgovarajuÊi naËin obradila i preradila. To je jedan od razloga zaπto ovu biljku ne uzgaja svatko, jer ju je jednostavnije kupiti, pa makar i osuπenu, nego proizvesti. Apipharma je jedna od rijetkih tvrtki koja uzgaja Echinaceu purpureu na plantaæni naËin, kako to preporuËuju struËnjaci koji poznaju i cijene kvalitativne osobine ove biljke.

Kruna svih napora - linija Ehinal Daljnjom preradom Apipharma proizvodi liniju Ehinal, koja se sastoji od Ehinal sirupa, Ehinal kapi i Ehinal kapsula, primjenjivih za jaËanje imuniteta. Valja istaknuti da se proizvode s echinaceom preporuËuje koristiti najdulje dva do tri tjedna. U tom razdoblju aktivne supstancije Echinacee purpuree potaknut Êe imunoloπki sustav organizma na aktivnost. Prije ponovnog uzimanja proizvoda, u Ëijem se sastavu nalazi ova biljka, preporuËuje se napraviti stanku od tri tjedna do mjesec dana. Sadnice se pripremaju u plastenicima uz obilno zalijevanje 84 Va©e zdravlje #46

86 TrkaËka potkoljenica Tanja Polovina-ProloπËiÊ, dr. med. Izvor: Reuma, br. 2 / 2005.

Bilo da igrate nogomet, dæogirate ili trenirate za maraton, izlaæete se riziku ozljeda vezanih uz trËanje. Jedna od najËeπÊih je trkaËka potkoljenica. Ljudi nekad zabunom koriste izraz „trkaËka potkoljenica” za πire probleme s potkoljenicom. Izraz se tehniËki odnosi na specifiËni problem koji uzrokuje bol duæ goljeniËne kosti (lat. = tibia; velika kost s prednje strane potkoljenice). Bol je rezultat preoptereÊenja te kosti i vezivnog tkiva koje na nju veæe miπiÊe. Medicinski izraz za to stanje je medijalni tibijalni stres sindrom. Iako je trkaËka potkoljenica Ëesta meu trkaËima, mogu je uzrokovati i druge aktivnosti koje obuhvaÊaju ponavljani udar stopalom na tvrdu podlogu, primjerice koπarka, aerobika i tenis. Simptome trkaËke potkoljenice mogu izazavati i neke manje naporne aktivnosti, npr. ËeπÊi i dugotrajniji hod po stubama bolesnika s reumatskim bolestima. U sprjeËavanju trkaËke potkoljenice mogu pomoÊi rastezanje, uporaba ortopedskih uloæaka i promjena, odnosno prilagodba rutine vjeæbanja. Zato rizik od njezina nastanka nije razlog da se odreknete jutarnjeg trËanja ili poslijepodnevne aerobike.

Kako Êete posumnjati - Ako imate trkaËku potkoljenicu, moæete pri-

mijetiti osjetljivost, nelagodu ili bol duæ unutarnjeg dijela potkoljenice i blagu oteËenost. Na poËetku, bol vas moæe sprijeËiti u aktivnostima, a vremenom se moæe razviti i trajna bol u zahvaÊenoj goljenici.

Prekomjerna aktivnost u podlozi - Bol uzduæ goljenice obiËno je rezultat prekomjerne atletske aktivnosti, sudjelovanja u sportu s puno kretanja i stajanja ili trËanja nizbrdo. Ako imate ravna stopala, moæete imati tendenciju trËanja na unutarnjem dijelu stopala, πto takoer moæe pridonijeti nastanku trkaËke potkoljenice. Neki od ostalih razloga su: - pogreπke treniranja - preteπko, prebrzo ili predugo treniranje - trËanje po kosoj ili nagnutoj povrπini - trËanje u iznoπenoj obuÊi.

Kad potraæiti medicinski savjet Bol goljenice u veÊini sluËajeva moæete sami rijeπiti. LijeËnika potraæite ako traje i nakon poduzetih koraka samopomoÊi ili ako mislite da je oporavak prespor. U sljedeÊim sluËajevima medicinsku skrb potraæite odmah: - bol u goljenici slijedi nakon pada ili nesreÊe i jaka je - goljenica je topla i „upaljena” - imate perzistirajuÊu bol u goljenici tijekom odmora ili po noÊi

- oticanje goljenice izgleda kao da se pojaËava.

Anamneza i pregled najËeπÊe dovoljni - Velika je vjerojatnost da Êe lijeËnik dijagnosticirati trkaËku potkoljenicu veÊ na temelju fizikalnog pregleda i anamnestiËkih podataka, tj. informacija o fiziËkim aktivnostima. U nekim sluËajevima lijeËnik moæe zatraæiti rendgensku pretragu kako bi iskljuËio neka druga stanja, primjerice stres frakturu. Naime, nije teπko zamijeniti trkaËku potkoljenicu sa stres frakturom, ne tako rijetkom sportskom ozljedom, koja rezultira malom koπtanom pukotinom kao posljedicom preËesta optereÊenja. Stres fraktura u potkoljenici obiËno uzrokuje viπe lokaliziranu bol u sredini goljeniËne kosti, direktno preko kosti. Na rendgenskoj slici i ne mora biti vidljiva Ëak dva do tri tjedna nakon pojave simptoma, tj. bolova i oticanja. U tom sluËaju pomaæu druge pretrage, kao πto su scintigrafija skeleta, kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonancija.

Preporuke U veÊini sluËajeva, trkaËka potkoljenica moæe se tretirati koracima samopomoÊi. Ako imate nedavne ozljede koje su vjerojatno uzrokovane ravnim stopalima ili drugim proble-

REUMATOLO G I JA

mima vezanim uz mehaniku stopala, lijeËnik-specijalist moæe vam propisati po narudæbi uËinjene potporne lukove (ortopedske uloπke), koje trebate staviti u vaπu atletsku obuÊu. Njihova uloga je da preveniraju kolaps donjih dijelova stopala (lukovi) te da se sila od podloge ne koncentrira u vaπoj goljeniËnoj kosti.

Prevencija Da biste sprijeËili ozljede goljeni Ëne kosti, poduzmite sljedeÊe korake: • Nosite odgovarajuÊu obuÊu. Izaberite obuÊu koja odgovara sportu kojim se bavite i vaπem stopalu. Ako ste trkaË, kupite novu obuÊu nakon protrËanih oko 700 km. • Razmislite o uloπcima. Ako imate ravna stopala ili neke druge deformitete stopala, moæete imati koristi od noπenja ortopedskih uloæaka, jer tako raspodjeljujete udar na nogu. • Smanjite udar. Prijeite na sport koji ima manji udar na vaπu goljenicu, kao πto su plivanje, hodanje ili biciklizam. • PoËnite mudro. Ako poËinjete s novom atletskom aktivnoπÊu, poËnite polako i postupno jaËajte intenzitet i produljujte vrijeme treniranja. Ako ste novopeËeni trkaË, poËnite s odreivanjem tempa na naËin da napravite „test govorom” - ako ne moæete podnijeti konverzaciju s prijateljem dok trËite, znaËi da se kreÊete prebrzo. • Vjeæbama dodajte istezanje i trening stabilnosti. Snaæniji

miπiÊi i bolja izdræljivost udara kod atletske aktivnosti te trening stabilnosti minimaliziraju sile koje se prenose duæ potkoljenice. Zato ojaËajte miπiÊe potkoljenice dizanjem utega i optereÊenjem noge. Istegnite zglobove vjeæbama koristeÊi vrpce s otporom ili vreÊe. Za trening stabilnosti probajte stajati na jednoj nozi. Postavite stopala u πirinu ramena i ispruæite ruke ravno ispred sebe. Tada podignite jednu nogu i savinite je prema natrag. Ostanite u tom poloæaju oko pet sekundi, i ponovite vjeæbu nekoliko puta, a onda zamijenite nogu.

SamopomoÊ RICE metodom Ako imate trkaËku potkoljenicu, iskuπajte RICE metodu samopomoÊi odmor, led, pritisak i podizanje: • Rest (odmor) - Izbjegavajte aktivnosti koje uzrokuju bol, oticanje ili neugodu. Ipak, ne izbjegavajte svaku fiziËku aktivnost. Umjesto toga, priuπtite si aktivan odmor. To znaËi smanjenje trajanja i uËestalosti vaπe atletske aktivnosti s jakim udarnim optereÊenjem. Koliko Êete je smanjiti, ponajprije ovisi o jaËini vaπih bolova. Kroz neko vrijeme trebali bi prijeÊi na aktivnosti s manjim udarnim optereÊenjem, kao πto su plivanje, biciklizam ili trËanje kroz vodu. Ako je bol u goljenici izrazita i uzrokuje πepanje, moæda Êe vam trebati πtake dok su bolovi jaki. Postupno se vratite uobiËajenim

aktivnostima, inaËe Êe se simptomi vratiti. • Ice (led) - Barem nekoliko dana po ozljedi i dokle god postoji oteklina stavljajte led na bolno podruËje tijekom 10 - 15 minuta, nekoliko puta dnevno. HladnoÊa smanjuje bol, oteklinu i upalu u ozlijeenom miπiÊu, zglobu i vezivnom tkivu. • Compression (pritisak) - Pritisnite podruËje pomoÊu elastiËnog zavoja ili kompresijskom nogavicom da bi bolje kontrolirali oteklinu i ublaæili simptome. Kompresijska nogavica osobito je korisna ako su bolni miπiÊi glavni uzrok bola. Ako koristite elastiËni zavoj, nemojte ga prejako stegnuti, jer bi mogli ugroziti cirkulaciju. PoËnite zamatati od kraja koji je najdalji od vaπeg srca. Ako se bol pojaËa, pojave se trnci ili oteklina ispod zamotanog podruËja, popustite zavoj. • Elevation (podizanje) - Da bi smanjili oteklinu, podignite ozlijeeno podruËje iznad razine srca, pogotovo noÊu. Gravitacija pomaæe smanjenju otekline drenaæom (otjecanjem) suviπne tekuÊine. Da biste ublaæili bol, moæete uzeti lijekove kao πto su paracetamol ili nesteroidni antireumatici (npr. ibuprofen, diklofenak, ketoprofen, piroksikam i dr.), ali ipak je bolje prije se posavjetovati s lijeËnikom.

88 Izbjeljivanje zubi razlozi ZA i PROTIV

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Pacijenta treba upoznati s dosezima i

eventualnim posljedicama stomatoloπkog tretmana tijekom izbjeljivanja, jer nisu svi kandidati za izbjeljivanje Posljednjih desetak godina pacijenti i stomatolozi pokazuju sve veÊe zanimanje za izbjeljivanje zubi, tj. postupak kojim se posvjetljuje boja zubi. Trend izbjeljivanja otad raste, pa se na træiπtu pojavljuju razliËiti materijali, kao i nove, jednostavnije i uËinkovitije metode izbjeljivanja. Razlikujemo izbjeljivanje vitalnih i nevitalnih zubi. Kod svih metoda i materijala za izbjeljivanje odvija se isti kemijski proces, a to je oksidacija. Materijal koji se uglavnom koristi za 88 V a © e z d r a v l j e # 4 6

izbjeljivanje je karbamid peroksid. Uspjeπno izbjeljivanje ovisi o nekoliko parametara: dobro uzetoj anamnezi, pomnom pregledu kojim se, meu ostalim, utvruje postojanje indikacija i kontraindikacija za izbjeljivanje, ispravnoj dijagnozi i, na kraju, dobro razraenom planu postizanja optimalna rezultata. U veÊini sluËajeva moæe se postiÊi znatno posvjetljenje boje zubi, iako konaËan rezultat ovisi o vrsti diskoloracije.

Nekoliko uzroka promjene boje zubi: • Vanjske diskoloracije - Nastaju na caklini zbog pojaËana konzumiranja Ëaja, kave, crnog vina, jakih zaËina, puπenja cigareta itd. U poËetnom, tj. ranom stadiju mogu se odstraniti zubnim pastama, profesionalnim ËiπÊenjem abrazivnim pastama ili pjeskarenjem zubi. Meutim, tijekom godina diskoloracije postaju sve intenzivnije i sve se teæe odstranjuju, tako da se u tim sluËajevima, pod uvjetom da caklina zuba nije oπteÊena, izbjeljivanjem mogu postiÊi uspjeπni rezultati. • Unutarnje diskoloracije - Posljedica su odlaganja kromogenog materijala u dentin i caklinu. Takve diskoloracije mogu nastati preeruptivno (prije roenja) i posteruptivno (poslije roenja). Tako, primjerice, primjena anti-

S TOMATOLO G I JA

biotika tetraciklina u drugom tromjesjeËju trudnoÊe dovodi do odlaganja tetraciklina u strukturu zuba tijekom kalcifikacije zubnog zametka djeteta. Razlozi diskoloracije nevitalnih zubi najËeπÊe su povezani s traumom zuba i nekrozom pulpe. Naime, trauma zuba moæe prouzroËiti krvarenje unutar zubne pulpe i ne mora odmah dovesti do njezine nekroze. Ali, ako nastane nekroza pulpe, dolazi do razgradnje pulpnog tkiva, kad organske molekule mogu prodrijeti kroz dentinske tubuluse u dentin. • Jatrogeni razlozi (posljedica terapijskog postupka) - Neki od razloga su nepotpuno odstranjenje pulpnog tkiva u komorici zuba prilikom trepanacije, kad dio tkiva zaostane i postane nekrotiËno, πto je najËeπÊe sluËaj s prednjim zubima: loπe punjenje korijenskih kanala, pogotovo starim materijalima za punjenje, npr. cinkoksid-eugenol pastama, stare amalgamske plombe, pogotovo one koje su postavljene bez podloge, πto dovodi do sivkastog obojenja zuba.

Kontraindikacije za postupak izbjeljivanja - To je ponajprije starost pacijenta. Donja dobna granica su pacijenti stariji od deset godina, a gornje granice nema. Stariji pacijenti, meutim, moraju biti svjesni Ëinjenice da povrπina korijena zuba ostaje tamnija u odnosu na izbijeljenu krunu zuba. Izbjeljivanje se ne preporuËuje trudnicama i dojiljama. Osim toga, navike kao πto su puπenje, uËestalo pijenje kave, Ëaja i crnog vina tijekom tretmana usporavaju postupak, a nakon izbjeljivanja skraÊuju dugotrajnost postignutog rezultata.

posljedicama stomatoloπkog tretmana tijekom izbjeljivanja. Naime, nisu svi pacijenti kandidati za izbjeljivanje. Zubi sa æutim i æuto-smeim nijansama lakπe se izbjeljuju nego oni plavosivih nijansi. Takoer, diskoloracije prouzroËene tetraciklinskim antibioticima izbjeljuju se znatno teæe uz dulji tretman i kombiniranje tehnika.

Izbjeljivanje vitalnih zuba Za izbjeljivanje kod kuÊe, koje osobno i najviπe prakticiram te preporuËujem svojim pacijentima, koriste se preparati karbamid peroksida, u koncentraciji do najviπe 22 posto. Neki proizvodi sadræe fluor i kalij nitrat, koji dodatno djeluju kao zaπtita od preosjetljivosti. Prije samog izbjeljivanja potrebno je uzeti anamnezu, napraviti detaljan pregled zubi i parodonta, sanirati karijesne lezije i plombe s loπim rubnim zatvaranjem, odstraniti tvrde i meke naslage i ispolirati zube, odrediti nijansu zubi po kljuËu boja te uzeti otisak za izradu individualnih udlaga. Prilikom predaje udlage i materijala za izbjeljivanje, pacijenta treba detaljno uputiti o nanoπenju udlage s gelom na zubni luk. Vaæno je napomenuti da, ako pri stavljanju udlage doe do pojave boli ili bolnog hlaenja na zubima, udlagu treba odmah skinuti, isprati zube te se javiti stomatologu. Kontrola je potrebna kroz dva do tri dana. NajËeπÊe nuspojave pri vitalnom izbjeljivanju su preosjetljivost zuba i oπteÊenja zubnog mesa. Uglavnom je rijeË o laganoj preosjetljivosti koja prestaje ubrzo nakon zavrπetka tretma na, tijekom 24 do 48 sati. Pacijentu se na nekoliko dana moæe dati i preparat za desenzibilizaciju. Meutim, ako se pojave bol i nepodnoπljivo hlaenje, postupak treba odmah prekinuti, a u udlagu se stavlja materijal za desenzibilizaciju na bazi kalij nitrata koji djeluje trenutaËno.

Izbjeljivanje nevitalnih zuba NajËeπÊi uzrok diskoloracije nevitalnih zuba je propadanje pulpnog tkiva praÊeno krvarenjem, πto je Ëesta posljedica traumatske ozljede. Uz to, diskoloraciju mogu izazvati i ostaci pulpnog tkiva nakon loπeg endodontskog tretmana korijenskog kanala. Meutim, bez obzira na uzrok, stupanj diskoloracije direktno je povezan s vremenom izmeu gubitka vitaliteta pulpe i poËetka terapije. Drugim rijeËima, πto je to vrijeme dulje, penetracija u dentinske tubuluse je dublja, a diskoloracija jaËa. Zato je prvi uvjet za uspjeπno izbjeljivanje nevitalnih zuba korektno izvedena endodontska terapija. Kod same tehnike izbjeljivanja od osobite je vaænosti dobro zaπtititi ulaz u korijenski kanal. Materijal koji se u tom sluËaju koristi je 35-postotni karbamid peroksid. ©to se tiËe same tehnike, nakon izolacije mekih tkiva materijal se nanosi u kavitet zuba i na vanjsku plohu zuba, i ostavi da djeluje nekoliko minuta. Zub se nakon toga dobro ispere i posuπi te se provjeri boja. Postupak se moæe ponoviti joπ dva puta po desetak minuta. Ako je potrebno, postupak se ponavlja sljedeÊi dan. Kad postignemo æeljenu boju, slijedi razdoblje stabilizacije boje, i nakon 10 do 14 dana izrauje se ispun (plomba). Najnovija metoda izbjeljivanja je primjena CO2 lasera, kojim se za 10 minuta u ordinaciji boja zuba mijenja za dvije nijanse. Na kraju je vaæno reÊi da se, uz pridræavanje uputa, samodisciplinu i nepretjerivanje u primjeni gela za izbjeljivanje, postiæu zadovoljavajuÊi rezultati bijeljenja, uz uËinke koji gotovo nisu πtetni na samu strukturu zuba.

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

Koliki je vijek trajanja jedne plombe? PreporuËljivo je svakih pet godina pro mijeniti plombu. Meutim, ako je kvalite tno napravljena i s kvalitetnim materija lom, njezin vijek trajanja moæe biti puno dulji. U svakom sluËaju, potrebne su redovite kontrole.

Koji se nadomjesci prehrani savjetuju u trudnoÊi? Zubi djeteta poËinju se razvijati sredinom πestog tjedna trudnoÊe. Za njihovu izgra dnju potrebna je i odgovarajuÊa prehrana, koja uz uobiËajene sastojke ugljikohidra ta, bjelanËevina i masti treba sadræava ti i potrebne koliËine vitamina i minera la. Na taj Êe naÊin trudnica zadovoljiti ne samo svoje nego i potrebe svog ploda te mu omoguÊiti pravilan rast i razvoj. Meu sastojcima bitnim za pravilan razvoj zu ba vaæno mjesto zauzima fluor. Fluor dje

luje tako da u zubnoj caklini stvara spoj koji je znatno otporniji na kiseline i njezine produkte, ËineÊi zub otpornim na karijes. Stvaranje zubi najpogodnije je razdoblje za ugradnju fluora i o njegovoj ugradnji u tom intenzivnom razdoblju ovisi i kasnija otpornost zubi na karijes. Stoga je prepo ruËljivo da sve trudnice, poËevπi od treÊeg mjeseca, pa sve do kraja trudnoÊe uzi maju tablete fluora od 1 mg. Tableta se uzima na prazan æeludac, ne guta se ne go se otopi u ustima. Sat nakon uzimanja treba izbjegavati obroke koji sadræe veÊe koliËine kalcija kako bi se tableta fluo ra mogla potpuno razgraditi u probavnom sustavu. Dokazano je da su zubi djece Ëije su majke uzimale tablete fluora kva litetniji i otporniji na karijes, mlijeËni zubi su izrazito bijeli, a trajni imaju boju slo nove kosti. Fisure kutnjaka su niæe, pa je i smanjena moguÊnost odlaganja hrane i stvaranje plaka.

Imam crne (amalgamske) plombe, a moj mi je stomatolog preporuËio da ih zamijenim bijelima. PreporuËuje li se to? Ako je amalgamska plomba u redu, nema rubnih pukotina ili karijesa, preporuËujem da se ne mijenja sve dok se za tim ne po kaæe potreba. Osobno sam pobornik bije lih, kompozitnih ispuna, koje kvalitetom ni u kojem pogledu ne zaostaju za cr nim amalgamskim, a uz to zadovoljavaju i estetsku komponentu. Ono πto je joπ bitno istaknuti kod kompozitnih bijelih ispuna jest da se prilikom bruπenja zuba za kom pozitni ispun πtedi puno viπe zubnog tkiva, jer veliËinu kaviteta (rupa u zubu) diktira sam karijes, tj. njegova veliËina, a i nema preventivnih πirenja kao kod pripreme ka viteta za amalgamski ispun.

Poπtovani Ëitatelji, imate li pitanja vezana uz stomatologiju, moæete ih uputiti na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Za greb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

Dentinox

medicinski

leksikon

Bolovi u prsnom koπu Kako se oËituje

Lokalizacija

Trajanje

OteæavajuÊi Ëimbenici

Pridruæeni simptomi

jaka, duboka, steæuÊa bol poput stezaljke oko srca ili pritiπÊuÊeg zida iza prsne kosti

iza gornjeg dijela prsne kosti (sternuma), oko srca, katkad oko gornjeg otvora æeluca, sa πirenjem u rame, vrat, lijevu ruku i lea

3 - 5 minuta; uz postupnu pojavu i pre stanak

emotivna napetost, tjelesni napori, pretjerivanje u jelu, hladnoÊa

osjeÊaj nadolazeÊe smrti, nepomiËnost, bljedilo, hladan znoj, urgentna potreba za mokrenjem

Angina pectoris prolazna ishemija (smanjeni dotok krvi) lokalizirana u srËa nom miπiÊu

silovita, snaæna bol produljena trajanja; katkad samo slabost

u podruËju srca sa πire njem prema zatiljku, ramenima, rukama i zapeπÊima; katkad oko gornjeg otvora æeluca (poput „ogrtaËa”)

produljeno

isti kao i kod angine pectoris

anksioznost, uznemirenost, muËnina, povraÊanje, teπkoÊe s disanjem, bljedilo, vruÊica

Akutni infarkt miokarda lokalizirana produljena ishemija srËanog miπiÊa s posljediËnim trajnim oπteÊenjima

probadajuÊa bol

iza prsne kosti sa πirenjem prema vratu i angulusu mandibule (kutu donje Ëeljusti) i prema gornjem otvoru æeluca

produljeno

kaπalj, gutanje, duboko disanje, naginjanje trupa prema naprijed

tahikardija, bljedilo, edem lica, nabreknutost vratnih vena, uzdignuto prekordijalno podruËje (oko srca)

Akutni perikarditis - upala ovojnice koja obavija srce

tupa bol; katkad probadajuÊa ili neuralgiËna bol

iza prsne kosti; katkad straga sa πirenjem u lea i vrat, rame i lijevu ruku

produljeno

emotivna napetost, pretjerana intelektualna aktivnost, seksualno zlostavljanje

nadraæajni kaπalj, respiratorne teπkoÊe, promukao, bitonalan glas, oteæano gutanje

Aneurizma torakalne (grudne) aorte lokalizirano trajno proπirenje torakalnog segmenta aorte

varijabilno; katkad probadajuÊa (pseudo anginozna) bol i vezana uz interko stalne neuralgije i neuralgije æivaca lijeve ruke

satima i danima

pojaËavaju se s pokretima ili s pritiskom na pojedinim mjestima prsnog koπa

palpitacije, tremor, znojenje, oteæano disanje, hipersenzibilna povrπina prsnog koπa

Psihogeni bolovi prsnog koπa anksiozna stanja, srËana neuroza itd.

varijabilna, Ëesto probadajuÊa bol

od nekoliko sekunda do viπe minuta

varikozne vene, kirurπki zahvati, ozljede

nijedan

Interkostalni bolovi bolovi stijenke prsnog koπa (meurebreni) miπiÊnog i koπtanog podrijetla

varijabilno; od osje Êaja blage neugode do „uboda noæem”

satima i danima

kaπalj, kihanje, duboko disanje

vrlo oteæano disa nje, anksioznost, kaπalj s krvavim iskaπljajem, lagano poviπena temperatura

PluÊna embolija

æareÊa bol

produljeno

pojava skupine mjehuriÊa u podruËju πirenja odreenog æivca

Herpes zoster virusna infekcija koja slijedi tok æivaca

bockajuÊa, æareÊa bol

produljeno

poveÊana osjetljivost koæe onemoguÊeno leæanje na oboljeloj strani

Interkostalne neuralgije - upalna, iritativna itd., oπteÊenja interkostalnih æivaca

Bolest

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Bolovi u prsnom koπu OteæavajuÊi Ëimbenici

Pridruæeni simptomi

produljeno

tjelesni napori; bol se pojaËava pri dubokom disanju

oteæano disanje, poveÊanje srËane frekvencije, cijano za, krvavi iskaπljaj, kolaps

Infarkt pluÊa

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

produljeno

duboko disanje, kaπalj

oteæano disanje, kaπalj, vruÊica

Pleuritis

jaka, probadajuÊa bol

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

produljeno

tjelesni napori, kontrakcija prsnog koπa

znaËajna dispneja, hladan znoj, bljedilo, muËnina, anksioznost

Spontani pneumoto raks

lokalizirana ili difuzna, stalna ili povremena bol

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

produljeno

kaπalj; sve jaËi iskaπljaj s katarom koji od oskudnog i rijetkog postaje obilan i gnojan; loπ (fetidan) zadah iz usta

Bronhopulmonalni tumori

bolni pritisak; oteæavajuÊi bolovi; pojaËane neuralgije

iza prsne kosti, i u ostalim dijelovima prsnoga koπa

produljeno

tjelesni napori; duboko disanje; odreeni poloæaji trupa

razlikuju se ovisno o zahvaÊenim orga nima; oteæano di sanje, kaπalj, pro mijenjen glas itd.

Bolesti medijasti numa (sredogrua)

odjednom, silovito; ili postupno, kontinuirano s probadajuÊim akutizacijama

prekordijalno podruËje (oko srca); rijetko iza prsne kosti

produljeno

jaka fleksija glave prema dolje

kontinuirano sa superpozicijom akutnih bolova ko ji nisu povezani s naporom i dugo traju

prekordijalno podruËje (oko srca)

produljeno

Ëesto silovito; manje ili viπe blokirano rame

podruËje ramena

produljeno

manipulacija ramena

Burzitisi i periartritisi ramena

peËenje razliËitog intenziteta; katkad osjeÊaj stezanja

iza prsne kosti

postupno javljanje i prestanak

pretjerivanje u jelu

PeptiËki ezofagitis

osjeÊaj pritiska, katkad spastiËki

iza prsne kosti

razliËito produljeno

hrana; psihiËka napetost

grËevito

iza prsne kosti

produljeno

pritisak; katkad akutna bol

gornji lijevi kvadrant abdomena

produljeno

Kako se oËituje

Lokalizacija

Trajanje

akutno, iznenada

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

probadajuÊa, katkad reæuÊa bol

Bolest

Cervikalna intervertebralna diskopatija

Cervikodorzalni artritis

oteæano gutanje, regurgitacije

Kardiospazam

Pilorospazam

prehrana; emotivna napetost

aerofagija, anksioznost, nesanica, umaranje

Sindrom lijenalne fleksure

vodiË

kroz pretrage

Ultrazvuk glave i vrata Davor Dæepina, dr. med., spec. otorinolaringolog, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Ultrazvuk je prva, a Ëesto i jedina slikovna tehnika pretrage

kojom se ispituju meki organi te tkiva glave i vrata Otorinolaringologija, kao medicinska i kirurπka specijalistiËka grana medicine, susreÊe se s aktualnim trendom vrlo brzog napretka biomedicinskih znanosti i uz njih nerazdvojive prateÊe tehnologije. One zajedno otvaraju nove perspektive u dijagnostiËkom i terapijskom pristupu bolestima uha, nosa, grla i vrata. Pri dijagnosticiranju bolesti glave i vrata na raspolaganju nam stoji nekoliko razliËitih slikovnih metoda pregleda („klasiËni” rendgen, CT - kompjutorizirana tomografija, NMR - nuklearna magnetska rezonanca) koje vjerno prikazuju sve vaæne organe koje æelimo promatrati, a ujedno omoguÊuju detaljnu analizu eventualnih patoloπkih promjena i stanja.

Neke od tih metoda povijesno su potvrene i imaju Ëvrsto mjesto u kliniËkoj praksi, a neke od njih joπ su predmet procjene i usavrπavanja, zahvaljujuÊi neizbjeænu napretku tehnologije. Ultrazvuk, uz veÊ poznate primjene u razliËitim specijalnostima, kao dijagnostiËka i interventna terapijska metoda, u novije je vrijeme zanimljiv i u podruËju glave i vrata (otorinolaringologija, neurologija, oftalmologija).

Prihvatljive karakteristike Metoda dijagnostiËkog ultrazvuka u medicini, pa tako i otorinolaringologiji, veliku vrijednost i primjenji-

vost zahvaljuje fizikalnim karakte ristikama ultrazvuËnih valova (moguÊnost prikazivanja æivih tkiva), neinvazivnosti za bolesnika i relativnoj dostupnosti (ultrazvuËni aparat je mobilan i prilagodljiv uvjetima pretrage i opÊem stanju bolesnika). Prema tome, on je prva, a Ëesto i jedina slikovna tehnika pretrage kojom se ispituju meki organi te tkiva glave i vrata. Vaæno je spomenuti da ultrazvuËna pretraga ne πteti zbog ionizirajuÊeg zraËenja, πto je dragocjena osobina jer pretragu moæemo ponavljati bez straha od zraËenja za pacijenta i lijeËnika. Ta Ëinjenica osobito je vaæna kod osjetljive populacije, prije svega djece i trudnica.

DijagnostiËka i terapijska procjena U svakodnevnoj praksi otorinolaringologa praktiËki nema podruËja gdje nam ultrazvuk nije od pomoÊi u dijagnostici, izboru terapijskog pristupa ili praÊenju pacijenta nakon lijeËenja. Pregled glave i mekih dijelova vrata pomoÊu ultrazvuka svrsishodan je kod razliËitih patoloπkih stanja: bolesti πtitne ælijezde (ultrazvuk je najkorisnija i neizostavna dijagnostiËka metoda praktiËki svih bolesti πtitnjaËe, od difuznih bolesti i upala, do razliËitih nodoznih, tj. Ëvorastih promjena i tumora)

95 patologija doπtitnih (paratireoidnih) ælijezda razliËite bolesti nosa i paranazalnih sinusa (akutna ili kroniËna upala - sinuitis, alergijski rinitis, tumori) poveÊani limfni Ëvorovi (procjena vaænosti promjena limfnih Ëvorova jedna je od najËeπÊih pretraga), razliËite ciste (npr. branhiogene) i druge promjene mekih tkiva patoloπke promjene ælijezda slinovnica (akutne ili kroniËne upale, sijalolitijaza - kamenci, tumori) kliniËki nejasne promjene

mekih dijelova glave i vrata (stanja poput oticanja vrata, apscesa, hematoma, stranog tijela) patoloπke promjene jezika i dna usne πupljine (upale, tumori, prouËavanje mehanizama gutanja). U kliniËkoj praksi koriste se ultrazvuËni aparati mnogih svjetski poznatih proizvoaËa medicinske tehnike. Na raspolaganju nam je velik broj razliËitih konfiguracija koje biramo prema podruËju rada. Ultrazvu Ëne sonde su „srce” takvog aparata. Koriste se sonde visokih frekvencija (5-12 MHz) koje omoguÊuju bolje razluËivanje detalja u slici, a u praksi upotrebljavamo najviπe frekvencije koje su dovoljno prodorne kroz tkiva. Velika je prednost ultrazvuËne dijagnostike moguÊnost dodatne Doppler analize krvnih æila u pacijenata s primarnim bolestima krvnih æila (aneurizme, vaskularni tumori, ateroskleroza) i u pacijenata sa zloÊudnim tumorima glave i vrata.

Brza interpretacija nalaza UltrazvuËna pretraga glave i vrata provodi se ambulantno, uz pomoÊ najosjetljivijeg i najbitnijeg dijela aparata, tj. ultrazvuËne sonde, a nakon aplikacije ultrazvuËnoga gela na koæu podruËja koje promatramo (lice ili vrat). Tijekom pregleda dobivamo sliku na monitoru koju moæemo odmah interpretirati i donijeti zakljuËak o nalazu. Pretraga je vrlo elegantna i ugodna i ne zahtijeva nikakvu prethodnu pripremu pacijenta. Kvaliteta pretrage u znatnoj mjeri ovisi o iskustvu i izvjeæbanosti lije Ënika, a podjednako i o tehniËkim osobinama ultrazvuËnog aparata. Kao jedan od tipiËnih primjera ultrazvuËne pretrage, vrijedno je spomenuti primjenu ultrazvuka u dijagnostici bolesti nosa i paranazalnih sinusa. Uz veÊ prije spomenute prednosti (neπtetnost, primjena u tru dnica i djece), ultrazvuk ima pose bno mjesto kod ranog postavljanja dijagnoze kao nadopuna kompletna otorinolaringoloπkog pregleda, zatim kod ponovnog pregleda u sluËaju veÊ naenih upalnih promjena na „obiËnoj” rtg snimci sinusa, kao i u praÊenju napredovanja ili povlaËenja upalnih promjena. Limfni Ëvorovi najËeπÊe su promjene povrπinskih mekih tkiva na vratu. Vaænost promijenjenih limfnih Ëvorova i njihova pravodobna i toËna otkrivanja ilustrira podatak da u podruËju glave i vrata imamo oko 75 limfnih Ëvorova na svakoj strani vrata! Svoje mjesto ultrazvuk tipiËno ima kod upalno promijenjenih limfnih Ëvorova, ako se oni ne smanjuju una-

toË lijeËenju (npr. kod akutnih bakte rijskih i virusnih upala, kao i kroni Ënih specifiËnih upala) te kod ranog otkrivanja metastaza malignih tumora glave i vrata. Tu ultrazvuk ima veliku terapijsku i prognostiËku vaænost zbog sigurnosti otkrivanja metastaza u limfnim Ëvorovima. Na taj naËin pomaæe nam u postavljanju dijela, nama kliniËarima vaæne, TNM klasifikacije tumora glave i vrata. Svakako joπ valja spomenuti da ultrazvuk kod praÊenja uËinka poslijeoperativne kemoterapije ili radioterapije onkoloπkih bolesnika omoguÊuje dragocjenu procjenu dinamike odgovora na lijeËenje koje je u tijeku ili koje je neposredno zavrπilo. Kod procjene uveÊanja limfnih Ëvorova u svim tim sluËajevima bitno je serijsko ultrazvuËno praÊenje pacijenata. Ovaj prikaz samo je manji presjek i ilustracija moguÊnosti primjene ultrazvuËne metode u podruËju glave i vrata, bez namjere da se bavi svim zanimljivim podruËjima. To nije moguÊe zbog stalnog napretka radioloπke tehnike, kao i ostaloga medicinskog znanja i njegove primjene. Ipak, i iz ovog se moæe nazrijeti vaænost ove metode. UltrazvuËna dijagnostika trebala bi postati dio redovite i obvezne dijagnostike, kako kliniËara otorinolaringologa tako lije Ënika opÊe medicine, koji uz malo edukacije i mnogo interesa i iskustva moæe iskoristiti najbolje od te metode i tako omoguÊiti kvalitetniji rad, uz bolju i kompletniju obradu u korist bolesnika.

hitni

medicinski postupci

Prva pomoÊ kod nezgoda u djeËjoj dobi - II. dio Igor BiÊaniÊ, dr. med., voditelj programa prve pomoÊi Crvenog kriæa Zagreb, Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Zagreb, Ilica 223

Pruæanje prve pomoÊi ozlijeenim osobama ukljuËuje intervenciju laika, dakle osoba bez medicinskog znanja, u vremenskom intervalu od trenutka nastanka ozljede do trenutka kad na mjesto dogaaja doe ekipa Hitne medicinske pomoÊi. Edukacija iz osnova prve pomoÊi, dakle znanja i vjeπtine kojima se nastoji spasiti ljudski æivot, ili sprijeËiti nastajanje trajnih posljedica po zdravlje Ëovjeka u samo nekoliko minuta, najËeπÊe je usmjerena prema mlaim dobnim skupinama. Prvu pomoÊ uËe djeca u osnovnim i srednjim πkolama, svi kandidati za vozaËe u autoπkolama (a to su najËeπÊe mladi ljudi, na pragu punoljetnosti) te djelatnici u brojnim radnim organizacijama, koje na to obvezuje Zakon o zaπtiti na radu. NajveÊa je pozornost, dakle, posveÊena najmlaima i sudionicima u prometu (a djeca su najËeπÊe ærtve u prometnim nesreÊama). Djeci pozornost moramo posvetiti prije svega zato πto se samo u posljednjih 45 godina drastiËno poveÊao udio nesreÊa u smrtnosti djece od jedne do 14 godina: 1960. godine 24 posto djece umiralo je zbog posljedica nesreÊa 1994. godine taj udio porastao je na 50,9 posto, danas se pretpostavlja da oko 55 posto djece, osobito πkolske dobi umire zbog posljedica raznih nesreÊa.

Posebno su opasne ozljede glave, koje pogode 67 posto ærtava prome tnih nesreÊa. Ozljede u predπkolskoj dobi najËeπÊe nastaju kao posljedica padova u otvorenom prostoru, tijekom igre, pri Ëemu mogu nastati otvorene rane, uganuÊa, iπËaπenja ili prijelomi. Kod πkolske djece ozljede najËeπÊe nastaju u prometnim nesreÊama, a posljedice stradavanja u prometu osobito su teπke i brojne kod adolescenata. Godiπnje u svijetu zbog nesreÊa æivot izgubi 40.000 mladih u dobi od 15 do 24 godine. Indikativno je da su od toga 82 posto muπkarci!

Zaustavljanje krvarenja NajËeπÊe ozljede koje nastaju pri padu su manje ili veÊe oguljotine, razderotine i sliËne rane koje ne krvare obilno, ali prijeti velika opasnost od infekcije. Takva kapilarna krvarenja treba zaustaviti tako da se povrπina rane prekrije sterilnom gazom koju treba uËvrstiti zavojem ili trokutnom maramom. Pritom je vaæno imati na umu da osoba koja pruæa prvu pomoÊ treba na rukama imati sterilne rukavice. Ako je, meutim, posrijedi obilnije krvarenje, bilo da je rijeË o venskom krvarenju (tamnija krv, istiËe u jednoliËnom mlazu) ili arterijskom krvarenju (krv je svjetlija, istiËe u mlazevima koji odgovaraju ritmu rada

Arterijsko ili vensko krvarenje, besvjesno stanje i situacija u kojoj osoba ne diπe i srce joj ne radi nazivaju se stanjima neodgodive prve pomoÊi. To je osobito vaæno znati zbog redoslijeda zbrinjavanja u situacijama kad ima viπe ozlijeenih, jer se upravo osobama u nekom od tih stanja mora dati prednost. Dakle, najprije se njima mora pruæiti prva pomoÊ, i to u prvih nekoliko minuta od nesretnog dogaaja. Upravo je u tome vaænost poznavanja pravilna i pravodobna pruæanja prve pomoÊi. srca), treba primijeniti neke od sljedeÊih metoda zaustavljanja krvarenja:

Digitalna kompresija (pritisak prstiju na veliku arteriju) Krvarenje na ruci, nozi ili glavi moæe se zaustaviti pritiskom na veliku arteriju koja dovodi krv u ozlijeeno podruËje. Za taj postupak potrebni su vjeπtina i toËno poznavanje mjesta pritiska: ozljedi na ruci - mjesto pritiska je u pazuπnoj πupljini (slika 1) rana na podlaktici - pritisak na sredini nadlaktice (slika 2) ozlijeena noga - mjesto pritiska je u preponi (slika 3) ozljeda na glavi - pritisak je na vratnu krvnu æilu, s tim da se nikad ne smiju istodobno pritisnuti obje vratne arterije (slika 4).

Digitalna kompresija

Kompresivni zavoj Nakon πto se krvarenje smanji ili Ëak prestane pritiskom prstiju na velike arterije, ranu treba zaπtititi sterilnim materijalom tako da se preko nje stavi sterilna gaza (slika 1), a zatim predmet koji Êe stvoriti dodatni pritisak na krvnu æilu koja krvari (slika 2). Taj predmet treba biti Ëvrst, ali ne prevelik, primjerice smotuljak zavoja, mobitel, veÊi upaljaË i sliËno (slika 3). Gazu i predmet treba uËvrstiti zavojem dovoljno jako da ne doe do ponovnog krvarenja, ali ne preËvrsto, kako se ne bi prekinula cirkulacija na dijelu tijela koji se nalazi ispod ozlijeenog mjesta (slika 4). Kod ozljeda s otvorenim prijelomom kosti, ne stavlja se kompresivni zavoj, kako ne bi doπlo do pomaka koπtanih ulomaka i pogorπanja ozljede.

Podvezivanje Kod nekih ozljeda nije moguÊe zaustaviti krvarenje nijednim uobiËa jenim postupkom. To su prije svega: amputacijske ozljede (otrgnuÊa ili odsijecanja dijela ruke ili noge) jako nagnjeËenje ili drobljenje ekstremiteta koji se ne moæe spasiti krvarenja iz velikih ili brojnih rana koja se ne mogu zaustaviti. Takva krvarenja treba zaustaviti metodom podvezivanja. Na taj naËin se, stezanjem vrpce, remena, gumene trake ili sliËnog predmeta iznad mjesta krvarenja, potpuno prekida cirkulacija ispod mjesta podveza. Ranu treba zaπtititi gazom i zavojem, imobilizirati bataljak i postaviti ga u poviπen poloæaj. Pritom je jako vaæno voditi raËuna o tome da se odrezani ili otrgnuti dio tijela katkad moæe ponovno spojiti (replantirati), osobito ako je rijeË o Ëistoj reznoj rani, pri Ëemu nije doπlo do gnjeËenja ili drobljenja

ekstremiteta. Uspjeh replantacije uvelike ovisi o postupcima prve pomoÊi. Zato, ako oËekujemo replantaciju, jako je vaæno zaustaviti krvarenje na bataljku ne koristeÊi podvezivanje (npr. kompresivnim zavojem). Ipak, mora se primijeniti ako nijedan drugi postupak nije uspjeπan. Valja napomenuti da neke amputacijske rane ne krvare odmah nego naknadno; na takve rane obvezno se stavlja kompresivni zavoj, jer je samo pitanje vremena kad Êe poËeti krvarenje. Ako odvojeni dio tijela nije uniπten, treba ga πto prije staviti meu kockice leda. Ne smije se Ëistiti i ispirati, niti stavljati u zamrzivaË jer bi preniska temperatura uniπtila tkivo. Najbolja je temperatura od 0°C (temperatura leda koji se otapa) do +4°C. Ranu na odvojenom ekstremitetu treba zaπtititi gazom i zavojem. Amputirani dio treba staviti u plasti Ënu vreÊicu, a zatim uroniti u vodu pomijeπanu s kockicama leda. Na kraju treba zapisati vrijeme nastanka ozljede.

Direktan pritisak prstiju na ranu Na nekim mjestima na tijelu (vrat, debelo meso) krvarenje se ne moæe zaustaviti nijednom od navedenih metoda. Jedino πto se moæe uËiniti jest staviti na ranu sterilnu gazu i πto je ËvrπÊe moguÊe pritisnuti je vlastitim prstima. Pritom treba voditi raËuna o tome da pritisak ne popusti sve do dolaska Hitne medicinske pomoÊi.

slika 1

slika 2

slika 3

slika 4

Kompresivni zavoj

slika 1

slika 2

slika 3

Za sve informacije o provedbi teËajeva prve pomoÊi svi zainteresirani mogu se javiti u Crveni kriæ Zagreb, Ilica 223, na telefon 01/3777 895, 3770 306, kontakt osoba je dr. Igor BiÊaniÊ, ili putem e-maila na adresu prvapomoc@crvenikriz-zg.hr.

slika 4

biljna

Kopriva

ljekarna dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, Ëlan centra Cedrus, voditelj istraæivaËkog programa, PLIVA istraæivaËki institut Zagreb

tih dvaju dijelova koriste za lijeËenje razliËitih bolesti.

Kemijski sastav: List - Esteri kavene kiseline (ne nalazi se u vrsti Urtica urens), kavena kiselina, flavonoidi poput kemferola, izoramnetina, kvercetina te πeÊerni spojevi tih flavonoida. Bogat je mineralima (silicijevi i kalijevi spojevi, omjer kalij:natrij = 63:1). Visoka koncentracija kalija barem djelomiËno objaπnjava blag diuretiËki uËinak lista koprive. Bodlje koje æare koæu, osim mravlje kiseline, sadræe spojeve acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene.

Korijen - Sadræi proteine lektine

Urtica dioica BotaniËki podaci: Dvije se vrste æarih kopriva, Urtica dioica L. i Urtica urens L., smatraju ljekovitima, stoga se mogu nabavljati pripravci jedne vrste ili smjese tih dviju vrsta. Hibridi nastali prirodnim ili umjetnim kriæanjem tih dviju vrsta takoer se smatraju ljekovitima. Obje vrste πiroko su rasprostranjene po sjevernoj polutci i samonikle su biljke naπih krajeva. Æaru koprivu ne valja brkati s drugim vrstama, poput bijele mrtve koprive (Lamium album L.) koja nije djelotvorna u lijeËenju bolesti kod kojih se koristi æara kopriva.

Dijelovi biljke koji se koriste: Koriste se list koprive (urticae folium) i korijen koprive (urticae radix). Treba precizno znati za πto se koristi list, a za πto korijen, jer se pripravci 98 Va©e zdravlje #46

(UDA - Urtica dioica aglutinin), polisaharide, sterole i πeÊerne derivate sterola, fenil propan homovanilin, ceramide i hidroksimasne kiseline. Autori se spore koja je tvar presudna za djelovanje, no danas se pretpostavlja da su bitni steroli i UDA protein.

KliniËka utemeljenost uporabe: Komisija E njemaËke vlade i ESCOP (europski znanstveni fitoterapijski komitet) smatraju kliniËki utemeljenim uporabu i lista i korijena. Pripravci koprive mogu se registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. ESCOP je odobrio uporabu lista koprive na temelju osam kliniËkih studija, a korijena koprive na temelju 10 kliniËkih studija.

Indikacije - moderna upotreba: List - Sluæbeno je odobren za lijeËenje reumatoidnog artritisa i artroza, bilo kao samostalan lijek, bilo kao dodatna (adjuvantna)

terapija uz druge lijekove. Nuæno je savjetovanje s lijeËnikom. Osim tih indikacija, list koprive, blagog diuretiËkog djelovanja, odobren je kao dodatna terapija kod bolesti mokraÊnog sustava, poput cistitisa.

Korijen - Pripravci korijena sluæbe no su odobreni za lijeËenje benigne hiperplazije prostate (nezloÊudnog poveÊanja prostate). Prema Vahlensieckovoj skali, benigna hiperplazija prostate dijeli se na Ëetiri stadija, a ESCOP odobrava koriπtenje korijena u stadijima I-III, odnosno u sluËajevima kad ostatni volumen mokraÊe u mjehuru ne prelazi 100 mL. Osim u toj indikaciji, preporuËuje se njegova uporaba kod subjektivnih tegoba mokrenja, poput Ëestog noÊnog mokrenja i osjeÊaja neugode tijekom mokrenja, ali tek nakon konzultacije s lijeËnikom.

Indikacije - tradicionalna upotreba: Postoji cijeli niz bolesti u kojima su se tradicionalno upotrebljavali dijelovi koprive. List koprive “Ëisti krv”, πto dobro opisuje diuretiËko djelovanje. Osim toga, pripravci lista koristili su se za lijeËenje anemije, a premda to nije kliniËki dokazano, visok sadræaj minerala opravdava takvu uporabu. Sjemenke koprive koristile su se i za lijeËenje prostate, no u nedostatku potvrde o djelotvornosti i sigurnosti, ne preporuËuje se takva uporaba. Korijen koprive tradicionalni je lijek kod opadanja kose, pa bi se svjeæi korijen kuhao pola sata u vodi, i njime ispirala kosa. Svjeæa mlada kopriva ukusno je jelo koje se priprema poput πpinata, a koristila

se takoer za anemiËne i oslabljene osobe.

Fitoterapijsko koriπtenje koprive: U modernoj fitoterapiji, list koprive ima identiËne indikacije potvrene kliniËkim ispitivanjima. List koprive koristi se za drenaæu (ËiπÊenje) bubrega, a koristi se infuz (Ëaj) lista tijekom tri tjedna. PreporuËuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i Ëestih mokraÊnih infekcija. Tinktura ili infuz lista koprive smatraju se najboljim sredstvom za pojaËanje izluËivanja mokraÊne kiseline, stoga su lijek izbora kod gihta, bolesti u kojoj dolazi do nakupljanja mokraÊne kiseline u zglobovima. Koriste se tijekom viπe mjeseci (do pola godine bez prestanka). Korijen koprive preporuËuje se ne samo kod adenoma prostate, nego i kod akutnog ili kroniËnog prostatitisa, zajedno s drugim naËinima terapije, uz uroantiseptiËne biljke poput medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) i protuupalnih biljaka poput zlatnice (Solidago virgaurea).

Doze i naËin uzimanja: LIST Infuz - 3 - 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipuÊe vode i ostavi se pokloplje no deset minuta. Infuz se pripre ma svjeæ, a pije se tri puta na dan, najËeπÊe nakon obroka. To znaËi da je ukupna dnevna doza 9 - 15 grama, πto je znatno viπe od doze napisane na vreÊicama Ëajeva. PreporuËuje se nabaviti veÊu koliËinu (oko pola kilograma) suhog lista ako se poËinje ozbiljnija terapija (npr. sama terapija kod reumatskih tegoba i artiritisa traje i do pola godine).

Tinktura - Ne preporuËuje se raditi tinkturu, nego se moæe naba-

List koprive

viti od proizvoaËa. ProdavaË, odnosno proizvoaË, moraju vam potvrditi da je tinktura koju kupujete koncentracije 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 25-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 2 - 6 mL tri puta na dan u Ëaπi mlake vode.

Suhi pripravci biljke - Brojni proizvoaËi nude razne proizvode od lista koprive koji sadræe suhi (upareni) ekstrakt koprive. ProizvoaË ili prodavaË moraju vam dati potvrdu da preporuËena dnevna doza takvog pripravka odgovara masi od 10 g suhih listova.

SIPF - To je skraÊenica od francuskog naziva za integralnu suspenziju ljekovitog bilja. Prednost takvog pripravka je da sadræi spojeve iz svjeæe, nesuπene biljke te najveÊu koncentraciju aktivnih spojeva cijele biljke. Stoga je takav preparat superioran u lijeËenju anemije, ali i ostalih bolesti navedenih pod indikacijama. Uzima se 5 mL tri puta na dan, u Ëaπi mlake vode.

Svjeæi sok - Ako je dostupan, sok svjeæe koprive uzima se u dozi od 15 mL tri puta na dan u pola Ëaπe vode.

KORIJEN Dekokt - 6 g suhog korijena doda se u 300 mL kljuËale vode i kuha se deset minuta. Makne se s vatre i ostavi joπ 5 - 10 minuta i potom procijedi. Pije se topao nakon

Korijen koprive

obroka, tri puta na dan. To znaËi da je ukupna dnevna doza 18 g suhog korijena, pa preporuËujem kupnju veÊih koliËina suhog korijena. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod lijeËnika specijalista.

Tinktura - Tinktura koju kupujete mora biti deklarirana da je 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 45-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 mL tri puta na dan u najmanje pola Ëaπe mlake vode, nakon obroka.

Suhi ekstrakti - Na træiπtu se mogu naÊi brojni pripravci (kapsule, tablete). Budite skeptiËni: proizvoaË mora imati deklarirano da dnevna preporuËena doza pripravka sadræi najmanje 300 mg uparenog ekstrakta (7-16:1 u 70 postotnoj etanolnoj otopini). Upitajte prodavaËa ili ljekarnika o deklaraciji. PreporuËena dnevna doza je 800 mg suhog ekstrakta na dan.

ToksiËnost i rizici: I list i korijen koprive smatraju se posve sigurnim i primjerenim za dulju uporabu. KliniËki su opaæeni samo manji prolazni probavni problemi. Premda se smiju koristiti s veÊinom lijekova, potrebno je ipak savjetovati se s lijeËnikom i fitoterapeutom u sluËaju terapije lijekovima poput metotreksata. Iznimno rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na pripravke koprive.

Vi pitate... ...mi odgovaramo DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

Imam problem sa znojenjem glave po noÊi. Spavam u velikoj sobi s viπe od 80 prostornih metara zraka, u kojoj temperatura i sada, zimi, uglavnom iznosi 12 - 14 stupnjeva Celzijusa. Tijekom noÊi oznoji mi se glava tako jako da je jastuk mokar. Zbog toga dræim ruËnik pored sebe i moram brisati glavu najmanje dva puta tijekom noÊi. Istodobno mi se ne znoje ostali dijelovi tijela. OpÊenito, ispod pazuha i stopala vrlo malo i rijetko se znojim. Ali vlasiπte, osobito potiljak, iako se πiπam izrazito kratko, oznoji mi se i u drugim prilikama, npr. u pretoploj sobi ili kod nekog, pa i lakπeg, fiziËkog rada. Sada imam 56 godina, a do prije 26 godina znojile su mi se noge, Ëak i u lakim natikaËama (japankama), i to toliko da mi se klizalo u njima. Tada sam, i to samo jednom, namakao noge u Ëaju od orahova lista, i to oko pola sata. Otad mi se noge viπe nikad nisu znojile. R. M. S obzirom na tako jako znjojenje u vlasiπtu, radi daljnje obrade trebali biste posjetiti specijalista za unutarnje bolesti, toËnije endokrinologa. Znojenje u predjelu pazuha, dlanova i stopala moæe se regulirati razliËitim metodama. No, kad je rijeË o vlasiπtu, to je svakako problem koji biste trebali rijeπiti kod internista, a zatim i kod dermatologa koji Êe vam na temelju pregleda odrediti i terapiju, ovisno o kliniËkoj slici. Moj Ëetverogodiπnji sin ima bradavicu na ulazu u nosnu πupljinu, koja nikako ne nestaje. Ima joπ dvije male na bradi. Ne znam Ëime bih ih mazala ili Êe moæda same nestati. Molim za pomoÊ. Ivana Terapija vulgarnih bradavica, pogotovo ako su blizu sluznice kao πto je sluËaj kod vaπeg sina, moæe se odrediti na temelju pregleda. U obzir dolazi nekoliko naËina, a za koju se vrstu lijeËenja odluËujemo, ovisi o veliËini bradavice i njezinu smjeπtaju. Svakako vam savjetujem da se u tretmane ne

upuπtate sami nego da se savjetujete s dermatologom. prim. mr. sci. Æeljko PaviËiÊ, dr. med., dermatovenerolog, Zagreb

Molim vas recite mi πto je autoimunosna bolest? U vaπem Ëasopisu naglaπeno je da je alopecija najvjerojatnije takva bolest. Imam alopeciju areata subtotalis veÊ 15 godina. Nekoliko puta sam lijeËen, ali uzroci nisu pronaeni. »itajuÊi Ëlanak prvi put sam shvatio da je bolest bila povezana s mojom premasnom kosom, o Ëemu me lijeËnici nikad nisu pitali. Recite mi ima li nade za novi rast dlaka? M. –. Autoimunosne bolesti posljedica su reakcije organizma, tj. imunoloπkog sustava protiv vlastitih tkiva ili organa. Iako alopecia areata ima neke znaËajke autoimunosne bolesti, pravi uzrok joπ je nepoznat. Ta bolest nije povezana s masnom kosom, a najbolji dokaz tome Ëesta je pojava alopecije u djece prije puberteta. Joπ nema potpuno djelotvorne i jedinstvene metode lijeËenja alopecije areate, ali ima nekoliko metoda Ëija je uspjeπnost izmeu 30 i 60 posto lijeËenih pacijenata. Za viπe informacija o raspoloæivim moguÊnostima moæete se obratiti dermatovenerologu. Ne gubite nadu! Korijen vlasi nikad ne propadne.

Imam osjeÊaj kao da mi katkad “gore” stopala. Moæete li mi reÊi o Ëemu je rijeË? Ivana U vaπem pitanju premalo je podataka kako bi odgovor bio potpun. Razlozi takvim simptomima mogu biti razliËiti, a najËeπÊe je rijeË o poremeÊaju cirkulacije. Zato vam savjetujem da se obratite obiteljskom lije Ëniku koji Êe vas uputiti specijalistu za krvne æile. Dotad pokuπajte svaku veËer s naizmjeniËnim kupkama hladne i tople vode u kadici, tako da voda prekriva noæne zglobove. NamaËite noge u hladnoj vodi jednu minutu, a

u toploj dvije minute, pa sve to ponovite Ëetiri do πest puta. PoËnite i zavrπite s hladnom vodom, a nakon zavrπetka kupke noge namaæite Hepathrombin gelom ili kremom.

GINEKOLOGIJA Marija Gregov, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Zagreb

Otkad sam dobila prvu menstruaciju sa 13 godina, imam jako neredovite menstrualne cikluse. Sad imam 28 godina. Svake godine u proljeÊe i jesen javlja mi se poremeÊaj, nakon Ëega dobijem Dabroston i tako u krug... InaËe nemam nikakve tegobe, osim πto nemam ciklus... Prema preporuci endokrinologa, napravila sam pretrage hormona (T4, TSH, FSH, LH, progesteron, estradiol, testosteron, prolaktin). Svi su u redu osim prolaktina, koji je poviπen (1138,0). Endokrinolog mi je propisao lijek Bromergon i pretragu hipofize magnetskom rezonancom da bi se iskljuËio tumor hipofize. Problem je πto u mom gradu taj aparat ne radi i ne zna se kad Êe biti popravljen, a kad i bude, na redu sam za otprilike 11 mjeseci. Postoji li neka sliËna pretraga? Je li CT prihvatljiv? Je li dobar prirodni lijek Agnus Castus AL i πto je to? Proπla godina mi je bila izrazito stresna, pa me zanima ima li moæda stres veze s poviπenim vrijednostima prolaktina. S. ©., Rijeka Vaπ endokrinolog dobro je postupio. U svakom sluËaju, treba napraviti i pretragu hipofize, a ona je moguÊa i CT-om (kompjutoriziranom tomografijom). O prirodnom lijeku koji spominjete ne mogu vam niπta konkre tnije reÊi te savjetujem da se obratite svom endokrinologu. ©to se tiËe povezanosti luËenja prolaktina i utjecaja stresa, definitivno postoji veza, Ëemu svjedoËi i drugi naziv za taj hormon - hormon stresa. Meutim, prije nego πto vaπe tegobe pripiπemo stresu, treba iskljuËiti eventualnu organsku podlogu hiperprolaktinemije. Zato vam savjetujem da svakako zavrπite obradu koju je preporuËio vaπ endokrinolog.

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

Zbog jako neredovitih krvarenja, tj. ciklusa, od travnja 2005. sam na terapiji Dabrostonom od 16. do 25. dana ciklusa. ReËeno mi je da Êe to trajati sve do trudnoÊe. Zanima me mogu li mjerenjem bazalne temperature odrediti imam li ovulaciju ili ne? Takoer bih æeljela znati koliko je pouzdana metoda promatranja cervikalne sluzi ili sline pod mikroskopom (tako da se prije i tijekom ovulacije u posuπenom uzorku stvore kristali sliËni paprati). Danijela Mjerenjem bazalne temperature moguÊe je utvrditi ovulaciju. Kao i sve drugo, i to se moæe nauËiti, ali morate biti spremni na to da trebate dulje vrijeme pratiti menstrualni ciklus kako biste πto bolje uoËili promjene u bazalnoj temperaturi koje Êe vam dati naslutiti da je doπlo do ovulacije. ©to se tiËe preciznijih uputa o naËinu mjerenja, svakako se trebate obratiti svom ginekologu, koji Êe vam dati iscrpnije upute. ©to se tiËe pouzdanosti metode promatranja cervikalne sluzi ili sline pod mikroskopom, mogu reÊi da je sliËna onoj kod mjerenja bazalne temperature, s tim da kombinacija nekoliko metoda uvijek daje bolje i pouzdanije rezultate. Svakako, πto se tiËe interpretacije nalaza, i ova metoda ne moæe se svladati preko noÊi, nego od vas zahtijeva odreeni trud i disciplinu.

OTORINOLARINGOLOGIJA Mihael Ries, dr. med., spec. otorinolaringolog i audiolog, KB Sestre milosrdnice, Zagreb

Javljam vam se sa zamolbom za savjet. Imam 27 godina i prije tri godine iznenada sam imala napad vrtoglavice koji je trajao nekoliko dana. Otad imam probleme s ravnoteæom, glavoboljom i katkad πum u uπima (tinitus). Napravila sam “tonu” pretraga i do danas nemam nikakvu dijagnozu. Nalazi hormona πtitnjaËe, πeÊera i æeljeza u krvi, EEG-a, doppler vratnih karotida, vratna kraljeænica, CT i MR su u redu. Menierova bolest nije (valjda), otoskleroza nije, tumor sluπnog æivca nije. Na ENG-u se pojavljuje cervikalni nistagmus, ali vratna

kraljeænica je u redu. Jedino se pokazalo da imam edem sluznice nosa, uz devijaciju septuma i polipe u sinusima. Znam da od toga moæe boljeti glava, ali me zanima mogu li se zbog toga pojavljivati vrtoglavica i problemi s ravnoteæom? Ili postoji joπ neπto πto bi moglo uzrokovati te probleme? Dubravka, Vrbovec Za ispravan savjet potrebno je iscrpnije opisati smetnje ravnoteæe koje imate. ©to toËno osjeÊate, imate li muËnine, zanaπanja i u koju stranu, koliko smetnje traju, odnosno koliko su Ëeste? Spomenuli ste πum, ali niπta niste rekli o sluhu. »ujete li dobro, jesu li eventualne promjene sluha ili πum povezani sa smetnjama ravnoteæe? Imate pravo, smetnje koje opisujete najvjerojatnije nisu sve u uzroËnoj vezi, iako glavobolje sa smetnjama ravnoteæe i povremenim πumom mogu biti posljedica promjena na vratnoj kraljeænici. Na samoj kraljeænici promjene mogu biti funkcionalne ili posljedica loπeg i prisilnog poloæaja vrata (zanimanje?), ne moraju se uvijek vidjeti na rtg-u, ili izazivati promjenu u vratnoj cirkulaciji. Najbolje bi bilo da se naruËite na pregled u naπem centru za sluh i ravnoteæu i ponesete sve dosadaπnje nalaze i snimke. Moæda nam poe za rukom pretpostaviti najvjerojatniji uzrok vaπih smetnji.

KONTAKTOLOGIJA dr. sc. Nadeæda BiliÊ, dr. med., spec. oftalmolog

Nedavno sam poËela nositi mjeseËne kontaktne leÊe. Dokotorica kod koje obavljam preglede rekla mi je da naziv “mjeseËne” niπta ne znaËi te da ih mogu nositi sve dok ne osjetim nekakve promjene, odnosno dok mi ne poËnu smetati. Ja sam je posluπala i veÊ imam iste leÊe dva mjeseca. Nedavno sam upoznala gospou koja se isto time bavi i rekla mi je da sam luda ako ih nosim dva mjeseca, da mi se vid moæe oπtetiti i da mogu dobiti konjunktivitis. Recite mi je li to istina? Moram li mjeseËne leÊe nositi mjesec dana ili mogu i dulje?! Matea

MjeseËne kontaktne leÊe osmiπljene su za noπenje baπ kao πto im ime kazuje, za mjesec dana. NeÊe se niπta posebno dogoditi ako premaπite ovu granicu, pa produljite noπenje do tjedan dana, ali to treba izbjegavati. Ovakva leÊa upravo je dizajnirana za maksimum vida, maksimum zdravlja i maksimum komfora noπenja unutar mjesec dana. Ako leÊu uredno i temeljito Ëistite svaku veËer, onda se niπta neÊe dogoditi oku i nakon nekoliko dana duljeg noπenja. Dulje noπenje leÊe od dopuπtenog omoguÊuje da se na leÊu pojaËano taloæe bjelanËevine i lipidi iz suznog filma i Ëine dobru podlogu za razvoj bakterijske ili alergijske reakcije oka. Ne bih preporuËila noπenje leÊe dva mjeseca, jer je to loπe za zdravlje oka. Stara i prljava leÊa slabije propuπta kisik u roænicu, pa osim navedenoga, roænica dodatno pati.

STOMATOLOGIJA Aleksandar AntiÊ, dr. stom., Zagreb, dr. med. univ. - BeË

Imam most, relativno nov. Meutim, povremeno mi se javljaju bolovi, a stomatolog mi propisuje antibiotike. To traje neko vrijeme, nakon Ëega slijede razdoblja bez bolova, koja se u posljednjih godinu dana sve viπe skraÊuju. Bojim se da Êu uskoro morati dati izraditi novi most, naravno uz nove financijske troπkove. ©to mi moæete preporuËiti? Branko Kod vas je najvjerojatnije rijeË o upali zubnog æivca jednog ili viπe zuba nosaËa tog mosta. Sami antibiotici, kao i analgetici (tablete protiv bolova), nemaju dugotrajniju terapijsku vrijednost. Na temelju pregleda i individualne procjene (s obzirom na to da vaπ problem traje dulje vrijeme), trebalo bi poËeti s endodontskim tretmanom, tj. lijeËenjem zuba. Nakon toga se moæe pojaviti potreba za dodatnim terapijskim postupkom u smislu manje operacije vrπka korijena koja se provodi u lokalnoj anesteziji, pa se zato preporuËuju kontrole svakih πest mjeseci. Cijelo to vrijeme, most i dalje ostaje u ustima.

102

struËne

Globalno zatopljenje utjeËe na zdravlje

zanimljivosti Joπ jedan rizik koji prati puπenje u trudnoÊi

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 9. veljaËe 2006.

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 8. veljaËe 2006.

Od posljedica velikih poplava, uniπtenja tropskih πuma, neuobiËajeno visokih temperatura i ostalih ekstremnih vremenskih prilika zabiljeæenih u posljednjih nekoliko desetljeÊa, globalno zatopljenje uzrokovalo je mnoge smrti i bolesti diljem svijeta, a prema predvianjima znanstvenika, stanje bi se moglo joπ pogorπati. U posljednjem broju medicinskog Ëasopisa The Lancet, znanstvenici gotovo jednoglasno upozoravaju kako poveÊanje razine stakleniËkih plinova moæe biti uzrokom globalnog zatopljenja i klimatskih promjena na Zemlji. Skupina znanstvenika iz razliËitih dijelova svijeta koja je u posljednjih pet godina prouËila nekoliko desetaka znanstvenih dokumenata tvrdi da bi se opasnost od posljedica globalnog zatopljenja, promjena u okoliπu i socijalnih promjena mogla odraziti u joπ veÊoj mjeri nego dosad na zdravlje stanovnika Zemlje. U Ëlanku objavljenom u The Lancetu stoji kako se klimatske promjene sastoje u velikim promjenama temperature, promjenama razine mora, obilnijim padalinama, poveÊanju vlaænosti zraka, snaænijim vjetrovima, a posljedice bi mogle biti fatalne za mnoge stanovnike naπeg planeta. Zarazne bolesti, poveÊanje broja alergija, poveÊana smrtnost zbog previsokih temperatura u kombinaciji s iznimno vlaænim zrakom, pojava kolere u nerazvijenim zemljama, uniπtena ljetina, a zbog toga i smanjena proizvod nja hrane u nekim dijelovima svijeta, pothranjenost i glad, posljedice odrona zemlje, veÊ su poËeli uzimati danak, smatraju znanstvenici. Zbog poveÊanja razine mora u posljednjih nekoliko desetljeÊa stanovnici nekih pacifiËkih otoka morali su svoja sela “pomaknuti” prema unutraπnjosti, πto je kod nekih rezultiralo zdravstvenim problemima i bolestima. Zbog svega navedenoga, znanstvenici pozivaju meunarodnu politiËku javnost da locira najugroæenije skupine kad je rijeË o posljedicama klimatskih promjena te organiziraju raspravu na najviπoj razini o tom iznimno ozbiljnom problemu.

Djeca Ëije su majke puπile u trudnoÊi imaju veÊe izglede da Êe do osme godine æivota imati preveliku tjelesnu masu, kaæu ameriËki znanstvenici. IstraæivaËi iz National Institute of Environmental Health Sciences dodaju kako su veÊ prijaπnje studije pokazale da puπenje u trudnoÊi moæe dovesti do premale poroajne mase djece te poveÊati rizik za pobaËaj, preuranjeni porod i druge komplikacije. U novom istraæivanju Ëije je rezultate objavio Journal of Epidemiology analizirani su podaci za gotovo 35.000 djece koja su praÊena od roenja do osme godine. Pokazalo se da izgledi za preveliku tjelesnu masu kod osmogodiπnjaka rastu za 17 posto na svakih 10 cigareta koje je trudnica prosjeËno popuπila svaki dan. Znanstvenici dobivene rezultate objaπnjavaju prestankom ovisnosti beba o nikotinu, do kojeg dolazi nakon poroda, πto (sliËno kao i kod odraslih osoba koje prestanu puπiti) za posljedicu moæe prouzroËiti teπkoÊe s kontroliranjem apetita.

Hranom do vitkosti Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 9. veljaËe 2006.

Za vitak stas zasluæne su namirnice s negativnim kalorijama jer sagorijevaju viπe kalorija nego πto ih stvaraju i na taj naËin smanjuju masne naslage. ZvuËi nevjerojatno, zar ne? Ali itekako je moguÊe. Svi znaju da tjelesna aktivnost pomaæe u smanjenju onih dosadnih kilograma viπka, ali ono πto je manje poznato je Ëinjenica da se i pri samoj probavi hrane troπe kalorije. Za to su zasluæne namirnice koje sagorijevaju viπe kalorija nego πto ih stvaraju i na taj naËin smanjuju masne naslage. Zovu ih “namirnice s negativ nim kalorijama” ili “hrana od koje se mrπavi”. Naravno, svaki organizam ne troπi kalorije jednako brzo, ali princip koji vrijedi za sve nas je “πto se viπe kreÊeπ, toliko viπe kalorija troπiπ”. Ako se dræite pravila “kreÊi se i jedi pravu hranu”, kupnja odjeÊe ili ljetna πetnja u kupaÊem kostimu po prepunoj plaæi

postat Êe sasvim drukËije iskustvo. Da ne duljimo s priËom, slijedi lista namirnica s negativnim kalorijama: PovrÊe - artiËoka, πparoga, cikla, blitva, mrkva, celer, prokulica, kupus, cvjetaËa, krastavac, tikvica, πpinat, mahune, zelena salata, repa, luk, paprika, rotkvica. ZaËini - Ëeπnjak, metvica, majËina duπica, bosiljak, perπin, kadulja, cimet. VoÊe - ananas, jagode, mandarine, borovnica, grejpfrut, jabuka, limun, maline, mango, naranËa, papaja. Sve navedene namirnice sadræe vrlo malo kalorija pa se viπe kalorija potroπi ævaËuÊi ih nego πto one same unose u organizam. Takoer, spomenute namirnice ne samo da pomaæu u odræavanju vitke linije nego zbog velike koliËine vitamina, minerala i ostalih korisnih sastojaka odræavaju koæu lijepom, kosu sjajnom, a nokte Ëvrstima. Primjerice, papaja je vrlo zanimljivo i ukusno voÊe koje mnogi smatraju tajnom ljepote istoËnjaËkih æena, jer sadræi enzim papain koji potiËe razgradnju bjelanËevina i poboljπava probavu. Osladite se uz nekoliko ukusnih voÊnih koktela.

Prehranom protiv gubitka vida Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 16. sijeËnja 2006.

IstraæivaËi su prouËavali prehrambene navike viπe od 4000 starijih osoba u Nizozemskoj kako bi istraæili vezu izmeu kvalitete prehrane i zdravlja oËiju te su uoËili da prehrana moæe igrati ulogu u razvoju makularne degeneracije, stanja koje za posljedicu ima slabljenje vida. Prema rezultatima istraæivanja, osobe Ëija je prehrana sadræavala najviπe namirnica bogatih cinkom, beta-karotenom te vitaminima C i E, imale su 35 posto manji rizik od razvoja makularne degeneracije u usporedbi s ispitanicima Ëija je prehrana sadræavala najmanje spomenutih nutrijenata. Takoer, pokazano je da su osobe Ëija je prehrana manjkava na navedenim nutrijentima izloæene 20 posto veÊem riziku od razvoja makularne degeneracije u usporedbi s osobama Ëija prehrana nije manjkava na istim nutrijentima.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad

104

predstavljamo

VJEÆBE ZA KRALJEÆNICU Tatjana RutoniÊ

Vjerojatno nijedna bol nije poznata toliko vremena kao bol u raznim dijelovima kraljeænice, posebice u kriæima. Joπ je Hipokrat (460. - 380. godine prije Krista) pisao o tome. Da se situacija nije znatno promijenila, odnosno da je moæda joπ i gora, svjedoËe otkriÊa suvremenih svjetskih istraæivanja koja govore da 80 posto ljudi pati od problema s kraljeænicom u nekom razdoblju svog æivota. Ova knjiga praktiËan je priruËnik koji Êe vam omoguÊiti da vjeæbom sprijeËite nastajanje tegoba s kraljeænicom, odnosno da ih ublaæite ako su veÊ prisutne. RijeË je o sustavno razraenom programu tjelovjeæbe za zdravlje kraljeænice koji obuhvaÊa sve njezine dijelove, kao i elemente koji su neizostavan dio svakog vida tjelovjeæbe. Svaki od segmenata obraen u knjizi dio je cjeline usmjerene na cjelovito zdravlje lea, a moæe djelovati i kao zasebna cjelina, u sluËaju da æelite ciljano djelovati na odreeni problem. Uz opise vjeæbi koje su ilustrirane i fotografijama u boji, autorica nudi mnoπtvo savjeta o tome kad se odreene vjeæbe preporuËuju, a kad ih treba izbjegavati. Isto tako, s obzirom na to da je njezina polaziπna toËka ta da su mentalna, emocionalna, duhovna i tjelesna razina Ëovjeka meusobno povezane i nerazdvojive te da se svaka blokada na bilo kojoj razini odraæava opÊenito na Ëovjeku, u savjete su ukljuËene i upute kako postiÊi emocionalne, mentalne i sliËne promjene (npr. kako ojaËati samopouzdanje, optimizam, ili postati fleksibilniji). Ivan MareniÊ Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti u svim knjiæarama i trgovinama bio&bio, Ilica 72 i JuriπiÊeva 28, Zagreb te u RK Prima 3, R. BoπkoviÊa bb, Split. Moæete je naruËiti i putem interneta na www. biovega.hr ili http://knjige.biovega. hr kao i na telefon 01/4848 085 ili faks 01/2406 931. Izdanje: 2005. godina Cijena: 79 kuna

knjige

Neka djeca stalno upadaju u neprilike. Njima je svaki dan borba. »ini se da nikad ne uspiju postupiti ispravno, koliko god se trudili. Imaju teπkoÊa sa slijeenjem pravila u πkoli i kod kuÊe, vrijeaju i udaraju kad se naljute, zlostavljaju vrπnjake i mlau djecu, ne uspijevaju naÊi i zadræati prijatelje te svima zadaju glavobolju. Ovaj zanimljivo ilustriran psihoterapijski priruËnik, namijenjen radu s djecom izrazito problemati Ënog ponaπanja (PUP), jedinstven je po tome πto se obraÊa izravno djetetu, pomaæuÊi mu razumjeti uzroke svog ponaπanja i nudeÊi mu naËine kako ga poboljπati. Uz tekstove koji se obrauju s djecom, individualno ili u grupi, priruËnik sadræi brojne problemske priËe, interaktivne zadatke, vjeæbe i igre (rubrike “Ti si na redu”, “Ideja!”, “Izazov za tebe” i dr.). Ilona Posokhova, prof. eduk.-reh.

Ilustrirani priruËnik namijenjen djeci koja trebaju razumjeti svoje strahove i brige te pobijediti ih. Svatko se s vremena na vrijeme neËega boji i zbog neËega zabrinjava. ©kolskih nasilnika? Neuklapanja u razred? Mraka? Ispita? Odvajanja od roditelja? Biti sam u kuÊi? Straπnih snova? »udoviπta? Ne mora ostati na tome jer ova knjiga moæe pomoÊi. Jednostavnim rijeËima, u primjerima i priËama, objaπnjava djetetu odakle dolaze strahovi i kako njegovo tijelo i um surauju da bi ih pogorπali ili umanjili. Nudi mentalne, tjelesne i pismene vjeæbe - tzv. IstrebljivaËe straha i BrisaËe briga - stvari koje svako dijete moæe iskuπati da se osjeÊa sigurnije, snaænije i smirenije. U drugom dijelu iznosi Ëinjenice o fobijama, stalnoj zabrinutosti, strahu od odvajanja, napadajima panike i ostalim problemima koji su preveliki da bi se pobijedili bez iËije pomoÊi, a roditeljima objaπnjava kad i kako dobiti pomoÊ struËnjaka. Ilona Posokhova, prof. eduk. reh.

Iz uvoda: “Upadaπ li Ëesto u nevolje (iako pokuπavaπ uËiniti pravu stvar)? Imaπ li problema u pridræavanju pravila u πkoli i kod kuÊe? Je li ti teπko mirno sjediti ili biti na jednome mjestu? Imaπ li problema u uËenju jer ne moæeπ prestati misliti o svojim osjeÊajima? Udaraπ li druge ljude ili viËeπ na njih kad si ljutit ili uzrujan? Je li ti teπko naÊi prijatelje i zadræati ih? OsjeÊaπ li se katkad stvarno tuæno? OsjeÊaπ li se loπe kad razmiπljaπ o sebi i stvarima koje Ëiniπ? Jesi li se prestao pokuπavati ponaπati dobro jer misliπ da to ne moæeπ? Ako si odgovorio ili odgovorila DA na bilo koje od ovih pitanja, ovo je knjiga za tebe!” Format: 17x24 cm Broj stranica: 176 str. Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: uz 10 posto popusta pouzeÊem na tel. 044/732 228, 732 230 ili putem http://razvojdjece.crolink.net/knjizara. asp te u svim boljim knjiæarama. Izdanje: I. izdanje / 2006. godina Cijena: 135 kuna

“(…) Desetogodiπnji je David izbjegavao igraliπte jer ga je tamo nekoliko mjeseci prije neki klinac zlostavljao. OdluËio je da je doπlo vrijeme da otie tamo i ponovno se zabavi. Onda je napisao pet razloga da se ne boji. (…)” Format: 14x20 cm Broj stranica: 125 str. Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: uz 10 posto popusta pouzeÊem na tel. 044/732 228, 732 230 ili putem http://razvojdjece.crolink.net/knjizara. asp te u svim boljim knjiæarama. Izdanje: I. izdanje / 2006. godina Cijena: 85 kuna