Vaše zdravlje 02/2007

impresum Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

lagdani i zimski praznici su iza

sali koju biste knjigu

nas. Sve se vratilo u normalu

æeljeli veÊina je oda-

zvanu svakodnevica - posao,

brala knjigu dr. Davida

uæurbanost, stres, problemi...

Servana-Schreibera

RazmiπljajuÊi o tome, nisam

„Ozdravljenje - lijeËenje

mogla, a ne prisjetiti se vaπeg iznimnog oda-

stresa, anksioznosti i

ziva na blagdansko nagraivanje knjigama,

depresije bez lijekova

a objasniti Êu i zaπto.

i psihoterapije”. S obzi-

Stru»ni kolegij

Vaπe dopisnice i pisma stizali su (i joπ uvijek

rom na vrijeme u kojem æivimo i ubitaËan

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

stiæu) iz svih krajeva Hrvatske (Zagreba i

svakodnevni tempo, vaπ izbor i nije zaËu-

okolice, Slavonije, Zagorja, Meimurja, Istre,

dio.

Dalmacije, Like...). Iako nismo mogli izaÊi

Voena tom spoznajom i moguÊnoπÊu da

u susret svima, jako mi je drago πto ste

podijelimo samo dvije knjige dr. Servana-

dermatovenerolog

se s toliko æara i vjere u dobitak odazvali

Schreibera, pomislila sam da bi bilo dobro

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

nagraivanju. Naravno, æelja je bilo mnogo,

prenijeti vam barem djeliÊ iskustava i spoz-

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

knjiga malo. Ali, vjerujem da niste izgubili

naja do kojih je autor doπao, a koja su pro-

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

nadu da Êete drugi put biti bolje sreÊe. Tako

mijenila njegov pogled na medicinu. Zato vas

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

i treba. Nikad ne gubite nadu i mislite pozi-

pozivam da proËitate temu broja i doznate

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

tivno. Kolo sreÊe se prije ili kasnije moæe

neπto viπe. Moæda veÊinu toga veÊ znate, ali

okrenuti u vaπu korist. Samo je pitanje vjere,

niste osvijestili. U svakom sluËaju, æelim vam

vremena i, naravno, strpljenja.

da pronaete onu skrivenu unutarnju snagu

Nisam mogla ne primijetiti (ipak sam sve

i napravite neπto dobro za sebe.

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

vaπe dopisnice i pisma proËitala) da je bilo

Utinjska 40, 10020 Zagreb

puno vas koji niste naveli koju biste knjigu

Jedna izreka kaæe: JuËer je povijest, sutra

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

æeljeli, a to je i bila poanta nagraivanja -

je misterij, a danaπnji dan je dar. Prihvatite

www.vasezdravlje.com

dodijeliti knjigu koja Êe vam doista koristiti.

svaki dan kao dar i sjetite se ovoga svako

S druge strane, od svih vas koji ste napi-

jutro te zapoËnite dan s osmijehom.

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

Dizajn i priprema za tisak

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

HAND Design Studio

Glavna urednica

tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

BLAGDANSKO NAGRA–IVANJE »ITATELJA - Vaπe zdravlje br. 51 Imena dobitnika bit Êe objavljena na internet stranici www.vasezdravlje.com (rubrika obavijesti).

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #52

#52

Sadræaj OZDRAVLJENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . ROZACEJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

04 14 20 28 32 30 40 42

dr. sc. Ivana Nola

BOLNI SNO©AJ . . . . . . . . . . . . . . . . .

KRITIKA FREUDOVE PSIHOANALIZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . RAZVOD BRAKA - ©TO RE∆I DJECI . . . . . . . . . . . . . . . .

doc. dr. sc. Ivan Balen

DEBLJINA JE BOLEST . . . . . . . . . . . .

NESTEROIDNI ANTIREUMATICI . . . . VJEÆBAJMO ZAJEDNO prevencija padova u starijih osoba . . . . .

Sandra Skoblar, vft.

POLINEUROPATIJE . . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. sc. Vanja BaπiÊ Kes

NAJPOZNATIJE REDUKCIJSKE DIJETE . . . . . . . . . . . .

Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing.

PREHRANA KOD OSTEOARTRITISA . . . . . . . . . . . . . . . .

prim. mr. sc. Ksenija Berdnik Gortan, Eva PaviÊ, dipl. ing., Irena Martinis, dipl. ing., Irena OreË, dipl. ing.

SVI RAZLOZI GU©ENJA . . . . . . . . . .

58 62

SKI OZLJEDe - koljeno . . . . . . . . . .

Æeljko CipËiÊ, vft.

MEDICINSKI LEKSIKON kaπalj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

VODI» KROZ PRETRAGE radioloπke metode pregleda abdomena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Anton KrniÊ, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI temeljni postupci oæivljavanja odraslih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREME∆AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mladen Haupert, dr. med.

Goran StokiÊ

BILJNA LJEKARNA poljska preslica . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

Nives Tarle, dr. med.

NJEGA PUPKA NOVOROĐEN»ETA . . .

82 86

mr. sc. Mario KasoviÊ, mr. sc. Jadranka VlaπiÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.

Antun Kljenak, dr. med.

PARNA KUPELJ . . . . . . . . . . . . . . . . .

doc. dr. sc. Simeon Grazio

Hrvoje RuæiÊ, dr. med.

KIRURGIJA OÆILJKA . . . . . . . . . . . . .

Marija Krmek, prof.

Sandra KovaËeviÊ, dr. med.

IRITABILNI KOLON . . . . . . . . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof.

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

100 102 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#52 Va©e zdravlje

ozdravljenje SINERGIJA PRIRODE I UMA

Nove spoznaje o zdravlju uma i tijela

Prema knjizi Ozdravljenje - lijeËenje stresa, anksioznosti i depresije bez lijekova i psihoterapije, autor dr. David Servan-Schreiber Uz dozvolu izdavaËa Planetopija d.o.o., priredila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Svaki æivot je jedinstven… i svaki æivot je teæak. »esto smo i sami iznenaeni koliko zavidimo nekom drugom. Kad bismo postali netko drugi, ne bismo imali naπe uobiËajene probleme - to je istina. Ali imali bismo druge - njihove probleme! Primjerice, da sam barem lijepa kao Marilyn Monroe. Marilyn Monroe bila je moæda najslavnija, najseksepilnija æena za kojom se æudjelo viπe od svih drugih æena njezine generacije. A ipak se uvijek osjeÊala usamljeno i svoju je nevolju utapala u alkoholu. Na kraju je umrla od prevelike doze barbiturata. Postoje i ljudi koji, reklo bi se, æive u harmoniji. VeÊinom imaju osjeÊaj da je æivot velikoduπan. Uspijevaju uæivati u ljudima oko sebe 0 Va©e zdravlje #52

i malim zadovoljstvima svakodnevice: obrocima, snu, projektima, odnosima. Ne pripadaju nekom kultu ili specifiËnoj religiji. Ne æive u nekoj odreenoj zemlji. Neki su bogati, drugi nisu. Neki su u braku, drugi æive sami. Neki imaju posebne talente, drugi su priliËno obiËni. Svi su iskusili poraze, razoËaranja, mraËne trenutke. Nitko ne bjeæi od teπkoÊa. Ali u cjelini, ti su ljudi, Ëini se, bolje opremljeni da prevladaju zapreke. Kao da imaju neku sposobnost da prou kroz nevolju, dadu smisao svom æivotu, Ëini se da su bolje povezani sami sa sobom, s drugim ljudima i s onim πto su izabrali kao svoj oblik postojanja. Kako se postiæe takva otpornost? Kako Êemo izgraditi vlastitu sklonost prema sreÊi?

Prekretnica Autor je proveo dvadeset godina studirajuÊi i prakticirajuÊi medicinu, uglavnom na velikim sveuËiliπtima Sjedinjenih Dræava, Kanade i Francuske, ali i s tibetskim lijeËnicima i indijanskim πamanima. U tom razdoblju, doπao je do nekih kljuËnih postupaka koji su se pokazali korisnima i za njegove pacijente i za njega samoga. A nisu bili posrijedi ni farmaceutski proizvodi ni uobiËajena psihoterapija. Nakon diplome na medicinskom fakultetu, na pet godina napustio je medicinu da bi prouËavao kako se neuroni organiziraju u mreæe i proizvode misli i emocije te dokto-

TEMA B ROJA

Rekordan broj ljudi odlazi na psihoterapiju i troπi viπe lijekova nego ikad prije, no stres, anksioznost i depresija nastavljaju poprimati epidemijske razmjere. Standardni tretmani jednostavno nisu dugoroËno rjeπenje.

rirao kognitivnu neurologiju. Nakon “tvrdog” znanstvenog obrazovanja, povratak u svijet klinike i staæiranje na psihijatriji bili su mu, zapravo, teπki. Rad s pacijentima Ëinio se previπe mekan, previπe neodreen, gotovo prelagan u usporedbi s konkretnim podacima i matematiËkom preciznosti na koju je navikao. Meutim, tjeπio se da uËi psihijatrijsku praksu na psihijatrijskom odjelu Ëije je znanstveno i istraæivaËko usmjerenje meu najËvrπÊima u zemlji (SAD). Nakon nekog vremena od dræavnog instituta za zdravstvo i privatnih fondacija dobio je i dovoljno sredstava da pokrene vlastiti laboratorij. Stvari nisu mogle izgledati bolje i moglo se oËekivati da Êe njegov interes za novim znanjem i Ëvrstim Ëinjenicama biti zadovoljen. Meutim, u kratkom roku, nekoliko iskustava

potpuno je promijenilo njegov pogled na medicinu i smjer njegove karijere. Jedno od tih iskustava bilo je putovanje u Indiju, u okviru organizacije LijeËnici bez granica, za koju je radio kao Ëlan Upravnog odbora za Sjedinjene Dræave od 1991. do 2000. U Indiji je radio s izbjeglicama iz Tibeta u Dharamsali, sjediπtu Dalaj Lame. Ondje je upoznao tradicionalnu medicinsku praksu Tibeta, u kojoj lijeËnici postavljaju dijagnozu bolesti i “neravnoteæe” detaljnim opipava njem bila na oba zgloba i pregledava njem jezika i urina. Ti lijeËnici primje njivali su samo akupunkturu, tradicionalne biljne preparate i upute za meditiranje. I bili su jednako uspjeπni u tretiranju pacijenata koji su patili od kroniËnih bolesti kao i oni na Zapadu, ali su njihove terapije imale mnogo manje popratnih pojava i puno su manje koπtale. Njegovi psihijatrijski pacijenti patili su uglavnom od kroni Ënih bolesti (depresija, anksioznost, bipolarnost i stres - sve su to kroniËne tegobe.) Tako si je dr. Servan postavio pitanje je li prezir prema tradicionalnim pristupima kojem su ga poduËavali tijekom cijelog πkolovanja utemeljen na objektivnim Ëinjenicama ili neznanju. Dakako, dok zapadna medicina biljeæi uspjehe kod akutnih tegoba kao πto su upala pluÊa ili slijepog crijeva, ili lomova kostiju, daleko je manje sjajna u tretiranju kroniËnih stanja, ukljuËujuÊi anksioznost i depresiju. Na temelju toga, kao i ostalih iskustava, doπao je do sedam prirodnih pristupa lijeËenju koji koriste vlastite iscjeliteljske mehanizme uma i mozga za oporavak od depresije, anksioznosti i stresa. Metode lijeËenja, koje autor opisuje, dijele isti cilj: jaËanje mehaniza ma samoiscjeljenja koji se primjenju ju na sve æivotne oblike - od pojedinaËne stanice do cijelih ekosustava, ukljuËujuÊi i ljude. Svaka metoda na svoj naËin podræava stalno nastojanje

tijela da uspostavi koherenciju, vrati njegovu ravnoteæu. Stoga razliËite metode rade u sinergiji: nije nuæno izabrati jednu, na πtetu svih ostalih. Upravo suprotno, sve one meusobno se ojaËavaju. Dok je istraæivao znanstvenu literaturu piπuÊi ovu knjigu, autor je otkrio da svaka pojedina metoda u stvari osnaæuje ravnoteæu parasimpatiËkog æivËanog sustava. Ta grana autonomnoga æivËanog sustava smiruje i ublaæava mnoge razliËite funkcije u tijelu i umu. Zato je lakπe osjetiti poboljπanje raspoloæenja i olakπavanje stresa, korisno djelovanje uspostavljanja srËane koherencije, ako uz to vjeæbamo, jedemo viπe omega-3 masnih kiselina ili eliminiramo tragove starih traumatskih emocionalnih iskustava kroz EMDR (izazvana imitacija brzih pokreta oka kakvi se odvijaju tijekom spavanja koja pomaæe u lijeËenju trauma), jer sve to pomaæe da se ponovno uspostavi ravnoteæa izmeu simpatiËkog i parasimpatiËkoga æivËanog sustava. Oni time pomaæu resetiranje emocionalnog mozga i odræavaju optimalan raspon njegova funkcioniranja. Moderna medicina izgubila je sam pojam sinergije. Jedina velika transformacija u povijesti medicine dogodila se u Ëetrdesetim godinama proπlog stoljeÊa. Prvi put, zastraπujuÊe i smrtonosne bolesti mogle su biti pobijeene specifiËnim i pouzdanim tretmanom. Upala pluÊa, sifilis, gangrena, tuberkuloza - sve to pokleknulo je pred antibioticima. Ti novi lijekovi bili su tako djelotvorni da je sve πto je dotad bilo neizostavno za medicinu odjednom izgledalo nebitno. Nije bilo vaæno brinu li lijeËnici o pacijentu, nije bilo vaæno ni πto jede, Ëak ni æeli li ozdraviti. Pacijent uzima antibiotike i bolest se povlaËi. Stari stupovi medicine - odnos lijeËnika i pacijenta, zdrava prehrana, stav pacijenta i tako dalje - izgledali su kao zastarjeli i pogreπni koncepti. Od tog fantastiËnog napretka, rodila se nova medicina u zapadnom

#52 Va©e zdravlje 0

svijetu, medicina koja viπe nije uzimala u obzir proπlost pacijenta, njezinu ili njegovu mreæu odnosa, jaËinu njezine ili njegove æivotne sile, ili mehanizma samoizljeËenja. Novi i Ëisto mehaniËki pogled na pacijente i bolesti odmah se proπirio na cijelu medicinu, daleko πire od podruËja zaraznih bolesti. Danas se uËenje na zapadnim medicinskim fakultetima veÊinom fokusira na dijagnosticiranje specifiËnih bolesti da bi se mogao odabrati specifiËan tretman. Takav je pristup jako uspjeπan u akutnim stanjima: kirurπko uklanjanje slijepog crijeva kod upale, penicilin za upalu pluÊa, kortikosteroid za astmatiËni napadaj i tako dalje. Meutim, “specifiËni tretman” je pristup koji ne postiæe nikakvo pravo izljeËenje kod kroniËnih oboljenja. Kod njih moderni zapadni pristup opÊenito pomaæe jedino u krizama, kao πto je napadaj astme ili infarkt - ne djeluje na oboljenje koje do njih dovodi. Uzmimo kao primjer infarkt. Pacijentica dolazi u hitnu sluæbu na rubu smrti - blijeda, osjeÊa muËninu, guπi se, osjeÊa razornu bol u grudnom koπu. LijeËnici toËno znadu πto treba uËiniti: u trenu, kroz cjevËice u nosu dotjeËe kisik, nitroglicerin πiri njezine krvne æile, beta-blokator usporava broj otkucaja srca, aspirin sprjeËava dodatno zgruπavanje, a morfij ublaæava bolove. Za manje od 10 minuta, æenin æivot je spaπen. Moæe normalno disati, moæe razgovarati sa svojom obitelji, moæe se Ëak i osmjehnuti. U mnogo Ëemu, to je medicina u svom najboljem izdanju. Meutim, unatoË dramatiËnosti moÊne intervencije, bolest koja se ispod toga krije - progresivno zaËepljenje arterija - nije ni dotaknuta. Do danaπnjeg dana, najdjelotvorniji zahvati za lijeËenje ovog oboljenja zbunjujuÊe su netehniËki. Gotovo “nemoderni”. Sastoje se od kombinacije prevladavanja stresa, vjeæbanja

i bolje prehrane. Sinergija izmeu tih promjena u naËinu æivota moæe potaknuti temeljito ËiπÊenje arterija. Isto vrijedi i za anksioznost i depresiju. To su kroniËna oboljenja, ni malo sliËna akutnim infekcijama ili slomljenim rukama. KroniËno oboljenje nastaje kroz sloæeno meudjelovanje izmeu tjelesnih sustava koji su poËeli loπe funkcionirati. Hrani ga i neki oblik “zagaenja” izvana, u obliku neprilagoene prehrane, traumatiËnih dogaaja ili kroniËno bolnih odnosa. Nakon godina loπeg funkcioniranja i trovanja izvana, naivno bi bilo misliti da bi jedan zahvat ili Ëak jedna vrsta zahvata mogla sustavno uravnoteæiti sustav ili ga usmjeriti na put samoizljeËenja. Svi lijeËnici koji u praksi rade s kroniËnim bolestima, ma kojeg tipa, slaæu se u tome. Sinergija izmeu nekoliko intervencija jedini je naËin da se obrne dugotrajno stanje koje se uËvrstilo u tijelu. »ak najzadrtiji psihoterapeuti i bioloπki psihijatri prisiljeni su priznati da je za kroniËne oblike depresije kombinacija psihoterapije i lijeËenja djelotvornija nego bilo koji tretman zasebno. To je nedavno potvrdila velika i impresivna studija s nekoliko sveuËiliπnih srediπta, objavljena u New England Journal of Medicine. Da bismo pobijedili kroniËno oboljenje, moramo se koristiti svim mehanizmima samoizljeËenja do kojih imamo pristup. Kroz nekoliko intervencija, moramo izgraditi sinergiju lijeËenja veÊu od zamaha same bolesti. U tom duhu je autor u knjizi i predstavio razliËite metode. Iako je svaka od tih metoda prouËavana pojedinaËno i potvrena je njezina djelotvornost, najdjelotvorniji tretman je pronaÊi kombinaciju koja je najprikladnija za pojedinaËnu osobu, koja ima najviπe πanse transformirati bol te osobe i vratiti joj æivotnu energiju.

Izgradnja vlastitog plana U Centru za komplementarnu medicinu na SveuËiliπtu u Pittsburghu, smislili su jednostavna pravila koja pomaæu u izboru najbolje kombinacije za svakog pacijenta. Svakog pacijenta vodili su kroz proces korak po korak, a svaki sljedeÊi tretman bio je nadogradnja prethodnog. Koriπteni su sljedeÊi principi:

Vjeæbanje srËane koherencije Prioritet je da nauËimo kontrolirati naπe emocionalno biÊe. Cijelog æivota, svatko od nas razvija svoju najdraæu metodu ublaæavanja stresa u naglaπeno stresnim vremenima. NajËeπÊe, potiËu nas da primijenimo ovo ili ono zato πto netko zarauje prodajuÊi tu metodu, a ne zato πto je osobito djelotvorna ili korisna za naπu emocionalnu ravnoteæu. Moæda smo nauËili oslanjati se na Ëokoladu, sladoled, pivo, viski ili cigarete kad god osjetimo prve ubode “stresa”, ili se moæda samo sklanjamo u anestetiËko djelovanje televizije. To su daleko najËeπÊe opcije koje su u upotrebi kad nam æivot ne daje ono πto æelimo ili oËekujemo. Ako smo pomoÊ potraæili u konvencionalnoj medicini, ovi svakodnevni mali pomagaËi najvjerojatnije su uznapredovali do lijekova protiv anksioznosti, kao πto su Valium, Ativan ili Xanax, ili do antidepresiva. Dakako, kad god je moguÊe, svatko bi bio u mnogo boljem stanju da za postizanje ravnoteæe izmeu razmiπljanja, emocija i osjeÊaja povjerenja u ono πto æivot moæe pruæiti koristi sposobnosti za samoizljeËenje emocionalnog mozga i tijela. Tako se u Pittsburghu potiËe pacijente da otkriju svoju sposobnost kontroliranja vlastite srËane koherencije i onda koriste to stanje kad god se suoËavaju s neizbjeænim izazovima postojanja, umjesto da traæe utjehu u cigaretama ili Ëokoladi. Ako nauËi-

mo kako uÊi u stanje koherencije, to moæe zamijeniti druge manje zdrave i Ëesto manje djelotvorne metode ublaæavanja stresa u samom trenutku kad se dogaa. Da bismo nauËili poveÊati svoju srËanu koherenciju do maksimuma, potrebno je: • Redovito provoditi trening srËane koherencije. Najbolje je poËeti s dva duboka, polagana udaha. To Êe odmah stimulirati parasimpatiËki sustav i poËet Êe primjenjivati djeliÊ fizioloπke “koËnice”. Da bi djelovanje bilo maksimalno, moramo zadræati paænju usredotoËenu na disanje sve dok ne ispustimo dah, a onda nekoliko sekundi zaustavimo disanje, dok sljedeÊi udah ne poËne sam od sebe. Smisao je u tome da nam um pluta s izdahom do toËke kad postaje lagan, pun i raskoπan u grudima. Da bismo srËanu koherenciju poveÊali do maksimuma, bolje je da paænju usmjerimo upravo na podruËje srca, 10 do 15 sekundi nakon πto se disanje umiri. Tada, na drugom stupnju, zamislimo da diπemo kroz srce (ili srediπte grudnog koπa, ako srce joπ ne osjeÊamo izravno). Dok nastavljamo polako i duboko disati (bez napora), vizualiziramo - i zaista osjeÊamo - kako svaki udah i izdah prolaze kroz kljuËne dijelove tijela. Zamislite da svaki udah kisika hrani tijelo, a svaki izdah ga oslobaa otpada koji mu viπe ne treba. TreÊi stupanj sastoji se od toga da postajemo svjesni osjeÊaja topline ili prostranosti koji se razvija u grudnom koπu; mislima i dahom odræavamo i njegujemo taj osjeÊaj. Prilikom ove vjeæbe, ljudi katkad primijete blagi osmijeh na svojim usnama, kao da se proπirio iz sjaja u grudnom koπu. To je jednostavan znak da je koherencija uspostavljena. Ostali znakovi su osjeÊaj lakoÊe, topline ili πirenja u grudima.

TEMA B ROJA

Disanje i tehniku mentalnog fokusiranja treba vjeæbati barem 10 do 15 minuta svake veËeri prije spavanja. To je dobro vrijeme za vjeæbanje jer mnogim ljudima moæda treba pomoÊ da se iz naporne kuÊne ili radne okoline okrenu prema sebi i pripreme za noÊ. To je odliËno vrijeme da se ponovno poveæemo sa svojom unutarnjom sræi i osjetimo zahvalnost i toplinu prema tijelu i srcu koji su nas nosili kroz dnevne uspone i padove, kao i svakog dana, kao od prvog dana naπeg postojanja. Ovakva primjena, prije spavanja, u vrijeme kad pred nama ne bi trebalo biti nikakvih drugih zahtjeva, moæe nam samo poboljπati san i na taj naËin viπe nego nadoknaditi tih nekoliko minuta potrebnih da uspostavimo vezu i uæivamo u iskustvu. Uz to, to nam pomaæe da se sjetimo kako se moæemo osjeÊati iznutra kad se potrudimo povezati se sa svojim srcem. A uvjeæbavanje tog osjeÊaja olakπava nam da ga izazovemo kad nam je najpotrebniji - u stresnim situacijama! • Najvaæniji korak je da vjeæbamo postizanje koherencije kad god nam u æivotu krene loπe, jer to naπu fiziologiju gura u kaos. NajveÊa neposredna promjena u naπem stanju bit Êe sposobnost da stvorimo koherenciju u srcu i umu baπ onda kad stvari ne idu kako treba: kad zapnemo u prometu, kad na nas viËe gnjevni vozaË, kad nam

dijete doe iz πkole s groznim ocjenama, ili kad se suradnik na poslu podsmjehuje ideji koju smo upravo iznijeli. U svim tim situacijama, imamo samo dva izbora: naÊi se u situaciji i osjeÊati se grozno iznutra, ili naÊi se u situaciji i osjeÊati koherenciju. • Mnogi ljudi mogu doæivjeti lagani osjeÊaj opuπtanja, ili topline, ili lakoÊe u grudima, koje nastupa s koherencijom bez kompjutorskog sustava biofeedbacka. Meutim, nekima je puno lakπe vjeæbati koherenciju ako sami sebi mogu dokazati da je zaista proizvode u svom srËanom ritmu. U tu svrhu, moguÊe je nabaviti program koji radi na veÊini osobnih kompjutora, testirati se i vidjeti koliko se napreduje iz jednog tjedna ili mjeseca u drugi i koliko se lako uspijeva ostvariti koherenciju.

SuoËavanje s bolnim uspomenama SljedeÊi korak je da, kad god je moguÊe, prepoznajemo proπle dogaaje koji i dalje izazivaju bolne emocije kad u sadaπnjosti pomislimo na njih. Ako nam razgovor ili samo razmiπljanje o neËemu πto se dogodilo u proπlosti izaziva suze, ili potiËe snaæan osjeÊaj gnjeva, znaËi da to nije razrijeπeno. Svako sjeÊanje na koje aktivno nastojimo ne misliti najËeπÊe je ono koje je ostavilo bolni oæiljak u naπem emocionalnom mozgu. Mnogi pacijenti skloni su podcijeniti vaænost patnji iz proπlosti.

Ne vide kako stare rane i dalje uvjetuju njihovo iskustvo æivota, stalno obnavljajuÊi oπtricu - ili moæda samo smanjujuÊi njihovu sposobnost da doæive zadovoljstvo. No, nekoliko seansi EMDR-a Ëesto je dovoljno da oËiste posljedice starih patnji i potaknu izgradnju novog i skladnijeg pogleda na æivot.

Rjeπavanje sukoba i obogaÊivanje odnosa Nakon rada na proπlosti, vaæno je identificirati kroniËne sukobe u najvaænijim odnosima u sadaπnjosti: kod kuÊe, s roditeljima, djecom, partnerima, braÊom i sestrama, na poslu sa πefom, suradnicima ili zaposlenicima. Ti odnosi uvjetuju naπ emocionalni ekosustav. Ako stalno zagauju struju naπega emocionalnog æivota, na kraju nam blokiraju mehanizme prilagoavanja i samoiscjeljivanja. S druge strane, ako su proËiπÊeni, moæemo krenuti putem ravnoteæe i unutarnje harmonije. Katkad je rjeπavanje starih traumatskih rana dovoljno da naπi odnosi nau novi æivot. Osloboeni duhova proπlosti, Ëesto moæemo pronaÊi potpuno nove - i zdravije - naËine komuniciranja s ljudima koji su nam vaæni u æivotu. Ako nauËimo kako biti djelotvoran emocionalni komunikator - putem nenasilne argumentirane komunikacije - dobit Êemo izravan i moÊan naËin da u naπe odnose unesemo viπe ravnoteæe. Svi bismo trebali stalno teæiti djelotvornijim naËinima komuniciranja s drugim ljudima. Osim pri-

mjene tehnika opisanih u ovoj knjizi, postoje korisne radionice za uvjeæbavanje boljih komunikacijskih tehnika. Kad se najvaæniji sukobi nalaze u podruËju bliskih osobnih odnosa, problem traæi intervenciju braËnog ili obiteljskog terapeuta. • Da bismo poËeli uËiti kako Êemo se djelotvorno izraziti kroz zdravu emocionalnu komunikaciju, potrebno je znati πest toËaka za rjeπavanje sukoba”: S (source = izvor) - Za poËetak, potrudite se komunicirati s osobom koja je izvor problema i ima moguÊnost rijeπiti ga. To moæe zvuËati kao straπno oËito, ali to Ëesto nije naπa prva reakcija.

T (time i place = mjesto i vrijeme) Pobrinite se da se rasprava odvija u povoljno vrijeme i u zaπtiÊenom, privatnom prostoru.

A (amicable approach = prijateljski pristup) - Ako æelite da druga strana Ëuje πto æelite reÊi, morate se prvo uvjeriti da ta osoba sluπa.

O (objective = objektivno ponaπanje) - Nakon toga, morate doÊi do sræi problema. Objasnite ponaπanje koje motivira vaπe nezadovoljstvo, ograniËavajuÊi opis na ono πto se dogodilo, niπta viπe, bez ikakve aluzije na donoπenje moralnog suda. E (emotion = emocija) - Nakon opisa Ëinjenica moraju uslijediti emocije koje ste doæivjeli kao rezultat tih Ëinjenica. Morate izbjeÊi zamku priËanja o svojoj ljutnji, koja je Ëesto najoËitija emocija. N (need = potreba) - Kad izrazite svoju istinsku emociju, moæete stati, ali joπ je djelotvornije ako spomenete svoje iznevjerene nade ili potrebu za koju smatrate da nije prepoznata. Metodu πest toËaka treba prepisati na karticu i redovito je primjenjivati. Treba poËeti od ljudi kojima vjerujemo, a onda Êemo, kad steknemo viπe samopouzdanja,

to proπiriti i na druge odnose. Na kraju bi ta metoda trebala postati dio naπe prirode. • Kako bismo obogatili i ojaËali naπe odnose, trebamo nauËiti znaËenje akronima BATHE (“Kupka za srce”) i zapisati ga na karticu. NajËeπÊe se koristi u komunikaciji s osobama koje su doæivjele snaæan πok. B (background = pozadina) - Da bismo se povezali s nekim tko pati, moramo prvo utvrditi πto se dogodilo, πto je izazvalo tu bol. To Êe nam opisati odgovarajuÊi na pitanje: “©to ti se dogodilo?”

A (affect = osjeÊajno stanje) Pitanje koje sada brzo trebate postaviti je: “Kako se ti zbog toga osjeÊaπ?” To vam se moæe Ëiniti namjeπteno, ili sramotno oËito, ali ne biste vjerovali πto sve moæete saznati. T (trouble = briga) - Najbolji naËin da izbjegnemo utapanje u emociji jest da zaronimo duboko, na dno, na najtvre mjesto, u srce patnje. Samo se s tog mjesta moæemo odgurnuti natrag prema povrπini. Kad rijeËima izrazimo emocije, moramo iskoristiti energiju koja se u tom trenutku skuplja oko glavnog izvora problema pitanjem: “A πto vam najviπe pomaæe da se s tim suoËite?” To pitanje okreÊe paænju sluπatelja prema snagama oko njih, koje im mogu pomoÊi da se snau ili preuzmu vodstvo. E (empathy = empatija) - LijeËnici koji nauËe ovu metodu mogu se vrlo brzo povezati sa svojim pacijentima i pomoÊi im. Kad pacijenti odu od lijeËnika s uvjerenjem da se netko zaista brine za njih i osjeÊajem da imaju saveznika u svojoj borbi, to je ono πto pomaæe, barem djelomiËno. Dakako, to je cilj i kad pomaæemo prijatelju ili osobi koju volimo.

PoËet Êemo s odnosom u kojem nam nije lako usporiti i sluπati; vjerojatno Êemo baπ u takvom

TEMA B ROJA

naπ æeludac prejaka. Ako osjeÊate riblji okus, pazite da dodatak prehrani uzimate na poËetku obroka, ili naveËer, kad idete u krevet. • Provjerite kod lijeËnika uzimate li npr. Varfarin, aspirine ili neki drugi lijek koji utjeËe na zgruπavanje krvi, jer omega-3 mogu smanjiti zgruπavanje. Moæda Êe biti potrebno smanjenje doze u vaπoj terapiji.

odnosu vrlo brzo vidjeti najveÊi napredak. Prvi put, moæda to Ëak moæemo uËiniti i preko telefona - nitko neÊe vidjeti da se sluæimo karticom.

Maksimalna koliËina Omega-3 Gotovo svatko moæe imati koristi od promjene u prehrani koja ponovno uspostavlja nuænu ravnoteæu izmeu omega-3 masnih kiselina i drugih izvora masnoÊe. Svatko bi trebao barem razmisliti o izmjenama u prehrani, poveÊavanjem riblje komponente (ili biljnih izvora omega-3 masnih kiselina) i smanjivanjem nezdravih masnoÊa. Prije nego πto uzmu uobiËajeno propisani antidepresiv, ljudi bi trebali razmisliti ne bi li imali koristi od uzimanja dodatka omega-3, osim i uz promjene u prehrani. • Razmislite o ukljuËivanju dodatka ribljeg ulja u prehranu; poËnimo jednim gramom EPA (eikosapentanoiËke kiseline) (za depresiju vjerojatno najvaænije omega-3 kiseline) dnevno. Popratnih pojava je vrlo malo, osim povremene meke stolice ili blagoga æeluËanog poremeÊaja, ako poËnemo s dozom koja je za

10 Va©e zdravlje #52

• PostojeÊi podaci pokazuju da su omega-3 kiseline vaæne za razvoj fetusa i pomaæu u prevenciji postporoajne depresije. Meutim, poseban oprez je uvijek vaæan kad se bilo πto uzima u trudnoÊi (naroËito prva 3 mjeseca), ili za vrijeme dojenja. Dakle, ako namjeravate zatrudnjeti ili dojite, trebate pitati lijeËnika savjetuje li vam da uzimate omega-3 dodatak, i πto misli o tipu nadopune koju biste uzimali.

poËnete opuπteno disati, moæete ponovno ubrzati. Nakon nekoliko tjedana ovakvog vjeæbanja, osjeÊat Êete se sve ugodnije i primijetit Êete da viπe ne morate stati gdje i kada ste prije trebali. Ali trebat Êe nekoliko tjedana. Budite strpljivi i dobri prema sebi. • Ako je moguÊe, pridruæite se grupi vjeæbaËa-istomiπljenika, koji vas mogu i motivirati i pomoÊi u krizi. Dakako, pogreπno bi bilo da se pridruæite grupi ljudi koji su u puno boljoj formi od vas i zbog kojih Êete se osjeÊati obeshrabreno. Ne radi se o usporeivanju s drugima, nego o pronalaæenju podrπke i motivacije da nastavite nekoliko puta tjedno, tjedan za tjednom. • OpÊenito, uspjeh u programu vjeæbanja svodi se na tri rijeËi: zadovoljstvo, ljudi i ustrajnost.

Buenje sa suncem FiziËka aktivnost kao izvor dobrog raspoloæenja PreporuËivanje redovnog programa fiziËkog vjeæbanja postao je uobiËajeni savjet svih vrsta lijeËnika. Meutim, to se vrlo rijetko dogaa kod ljudi koji pate od anksioznosti i depresije, iako je korisno djelovanje jasno utvreno. Ova moguÊnost svima je otvorena, a traæi samo ulaganje od 20 do 30 minuta tri puta tjedno. • Ne zaboravite, za smanjivanje stresa i anksioznosti vaæna je redovnost, a ne intenzitet. • Izaberite aktivnost koju smatrate “igrom” ili vam je barem vrlo ugodna. Ne prisiljavajte se na trËanje ako viπe volite plivati. I ne postavljajte si prevelike zahtjeve za uspjehom. Jedina “neadekvatna” vjeæba je kad uopÊe ne vjeæbamo! Ako poËnete sa 10 minuta sporog kaskanja i to Êe biti puno bolje nego da ne radite niπta. Kad ostanete bez daha, odmah usporite do hoda. Kad opet

Kao i vjeæbanje, u istom duhu svi bismo trebali razmisliti o unoπenju joπ jedne neinvazivne promjene u naπe navike, kako bi naπe tijelo moglo imati koristi od mirnijeg buenja ujutro. Da bismo svakog dana podesili naπ bioloπki sat potrebno je samo zamijeniti naπu dreËavu budilicu s blagim buenjem uz pomoÊ simulatora zore. • Kao prvo, trebamo se dræati redovnog rasporeda: iÊi na spavanje u pribliæno isto doba svakog dana i buditi se u isto vrijeme. Studije koje se bave pacijentima koji imaju uspone i padove u raspoloæenju pokazuju da uz redovni raspored spavanja lakπe ostaju usklaeni i zadræe ravnoteæu. To moæe biti teπko kad osjeÊamo stres zbog brojnih stvari kojima moramo u æivotu prisustvovati, ili kad se osjeÊamo depresivno pa nam je san naruπen. Ipak, to je vaæan korak u ponovnom usklaivanju naπih bioloπkih ritmova.

TEMA B ROJA

takvu povezanost Ëesto doæivljavaju nadahnuÊe koje je veÊe od jednostavnog osjeÊaja dobrobiti. OsjeÊaju da crpe energiju iz onoga πto daje smisao samom æivotu, u dobrim vremenima i u teπkoÊama.

• Zatim, pokuπajte iskoristiti regulativni utjecaj buenja u zoru. Ljeti moæete jednostavno ostaviti zavjese otvorene (iako na taj naËin ne moæete kontrolirati kad Êe vas zora probuditi; to se mijenja svakog dana pomalo). • Da biste mogli kontrolirati kad Êe vas probuditi zora, treba vam simulator zore. Takve je ureaje moguÊe nabaviti na træiπtu (SAD). • Da bi simulator zore kontrolirao vaπe vrijeme buenja (umjesto prirodnoga dnevnog svjetla, u sluËaju da je to ranije od vremena kad se budite), pazite da vam zavjese ili rolete potpuno spreËavaju prodiranje vanjskog svjetla. Dakako, to nije problem zimi, kad se obiËno budimo prije Sunca. • Treba podesiti da se svjetlo poËne paliti 30 do 45 minuta prije æeljenog vremena buenja. Moæete eksperimentirati s trajanjem koje vam najbolje odgovara (iako svi simulatori zore nemaju isti raspon moguÊnosti). • Uz sve korisno djelovanje, simulatori zore nam ne omoguÊuju da smanjimo potrebnu koliËinu spavanja. Svejedno nam treba dovoljno sna da bismo se sutradan osjeÊali osvjeæeno.

Stimuliranje meridijana Akupunktura, treba to priznati, vremenski i novËano predstavlja veÊe 12 Va©e zdravlje #52

ulaganje od nekih drugih metoda. U Pittsburghu preporuËuju tretman akupunkturom uglavnom pacijentima koji nemaju samo depresiju ili su anksiozni, nego i trpe fiziËke bolove ili imaju druge fiziËke probleme za koje je poznato da reagiraju na ovu metodu. U takvim sluËajevima, kineske igle mogu se koristiti za oba problema istovremeno. Kad je fiziËka bol stalno optereÊenje za tijelo, prevladavanje depresije jako je teπko, ali buduÊi da je akupunktura pokazala rezultate kod oba tipa simptoma, u ovakvim sluËajevima moæe biti vrlo korisna. Dobrim struËnjacima treba vremena da naprave punu procjenu simptoma i njihova uzroka prije nego πto nam poËnu stimulirati tijelo iglama. StruËnjak treba biti blag i briæan, a ubodi igala praktiËno bezbolni. ©toviπe, akupunkturist treba biti spreman suraivati s vaπim konvencionalnim lijeËnikom i lijekovima. »uvajte se praktiËara koji obeÊavaju previπe, ili onih koji vas æele udaljiti od konvencionalnih pristupa koji su za vas bili djelotvorni.

Traæenje πire povezanosti Na kraju, za veÊinu nas, pravi osjeÊaj mira moæe se dostiÊi jedino kad smo ustanovili kako moæemo pridonijeti zajednici u kojoj æivimo i osjeÊati se ugodno u ulozi koju u njoj imamo. I πire od toga, mnogi pronalaze utjehu u osjeÊaju - fiziËkom doæivljaju u tijelu - povezanosti, ne samo s drugima oko nas, nego i s puno veÊom tajnom koja nadilazi nas same. Oni koji imaju sreÊu osjeÊati

• Odvojite vrijeme i razmislite o mjestima i ljudima izvan okvira uæe obitelji meu kojima se osjeÊate najviπe “kod kuÊe”, zbog Ëijeg vam postojanja svijet izgleda kao bolje mjesto. Ovo mjesto ili grupa moæe biti park u vaπem gradu, ili πuma, lokalna πkola, javna kuhinja, zbor, crkva ili hram, moæda skloniπte za æivotinje, ili Ëak plesna grupa za salsu. • Postoje li kakvi odreeni ciljevi, uvjerenja ili filozofije u koje istinski vjerujete? Ono za πto mislite da vaπ æivot na ovom planetu moæe uËiniti boljim? To se moæe odnositi na pisanu kulturu, ali i na oËuvanje prirode, ili osjeÊaj pribliæavanja tajni univerzuma i povezanosti svih biÊa. • Ako moæete spojiti taj dubinski osjeÊaj da ste “kod kuÊe” s idejama u koje zaista vjerujete, i pronaÊi aktivnost ili grupu koja utjelovljuje i jedno i drugo, razmislite kako biste se mogli ukljuËiti, kako moæete dati svoj doprinos takvi kakvi jeste, u svom gradu, u okviru svojih moguÊnosti.

Epilog Kako je briljantno objasnio neurolog doktor Damasio, pedeset godina nakon Camus, ono πto daje dubinu i osjeÊaj usmjerenosti naπim æivotima valovi su osjeÊaja koji se podiæu iz ovih izbora smisla da oæive naπe tijelo inaπe emocionalne neurone. I zato, njegujuÊi svaki od tih kljuËnih, temeljnih aspekata naπe vlastite ljudskosti moæemo napokon osloboditi silu s kojom smo svi roeni: naπ instinkt za iscjeljivanje.

Ne zanemarite depresiju

Depresija je vrlo raπirena bolest i meu najranije je opisasmanjena je seksualna æelja - u æena je vrlo Ëesto prisutna nim bolestima u povijesti medicine. Koliko je raπirena, svjefrigidnost, a u muπkaraca impotencija. Javljaju se i problemi doËi podatak Svjetske zdravstvene organizacije da viπe od sa spavanjem - bilo da se brzo zaspi, a onda rano ili uËestalo 10 posto svjetskog stanovniπtva boluje od depresije. Smatra budi, ili se javlja pretjerana potreba za spavanjem. Osobe se da je broj oboljelih i veÊi jer mnogi koji od nje pate ne koje pate od depresije sklone su samopodcjenjivanju i saprepoznaju svoje tegobe kao depresiju i zbog toga ne traæe mooptuæivanju. Za trajanja depresivne epizode oteæana je pomoÊ. Kod veÊine oboljelih, depresija se javlja prije Ëetrdekoncentracija, a pamÊenje oslabljeno. sete godine æivota, a zabrinjavajuÊi je podatak kako od nje obolijeva sve viπe mlaih ljudi. Aktivin H za bolje raspoloæenje Æene podloænije, muπkarci ËeπÊe neotkriveni - Istraæivanja pokazuju kako svaka peta æena i svaki deseti muπkarac S obzirom na to da se depresija danas moæe uspjeπno doæive barem jednu depresivnu epizodu u æivotu, πto upuÊuje lijeËiti, iznimno je vaæno na vrijeme prepoznati simptona to da su æene dvostruko podloænije obolijevanju. Ta Ëinjeme i potraæiti pomoÊ. Kod blage do umjereno teπke deprenica povezuje se s hormonalnim promjenama u æenskom sije uspjeπni rezultati postiæu se terapijom biljnim lijekom organizmu tijekom æivota, pa se tako govori o predmens Aktivinom®-H, koji sadræi standardizirani ekstrakt gospine trualnoj depresiji, klimakteriËnoj depresiji i postpartalnoj trave. Ta je biljka od davnih vremena poznata u narodnoj depresiji (porodiljna tuga). medicini kao sredstvo za poboljπanje raspoloæenja, a danas Iako muπkarci manje obolijevaju, smatra se kako su je priznaje i sluæbena medicina kao uËinkovit lijek u lijeËenju manje skloni traæiti pomoÊ, pa depresija blage do umjereno teπke depresije, i s u njih vrlo Ëesto ostaje neotkrivena. uspjehom se koristi i u najrazvijenijim Ishodiπte u mozgu - Depresija moæe europskim zemljama. pogoditi svakoga, a razlozi su ne saAktivin®-H djeluje na srediπnji mo razliËiti, nego i brojni. Nastaje kao i vegetativni æivËani sustav. Otklanja posljedica naruπena kemizma mozga, potiπtenost, melankoliju, tjeskobu, nerpri Ëemu se nikako ne mogu zanemariti vozu, razdraæljivost, maloduπnost i ostali vaæni Ëinitelji, kao πto su psihosobezvoljnost, kao i prateÊe pojave kao cijalni uzroci, genetska predispozicija te πto su nesanica, Ëeste krize plaËa, umor naËin æivota i utjecaj okoline. Tako, prii poremeÊaj apetita. mjerice, teπki æivotni uvjeti, stres, smrt Minimalno razdoblje uzimanja bliske osobe, kod nekih promjena posla, Aktivina®-H je Ëetiri do πest tjedana, a mogu biti uzrokom depresije. prvi uËinci vidljivi su nakon dva tjedna Sve se Ëini besmislenim - O depreterapije. No, kako bi se postigao pravi siji moæemo govoriti kad se osoba osjeÊa rezultat, lijek treba primjenjivati dulje, neraspoloæeno, iscrpljeno, utuËeno, izguodnosno joπ neko vrijeme nakon nebljeno, bespomoÊno, sve joj izgleda crno stanka simptoma. Aktivin®-H siguran i ne vidi izlaz iz postojeÊe situacije. Gubi je lijek kliniËki dokazane djelotvornosti, Bez recepta u ljekarnama. Prije primjene se interes i zadovoljstvo u uobiËajenim koji se dobro podnosi i nema vremenproËitajte uputu! Za detaljnije informacije aktivnostima, sve se Ëini besmislenim, skog ograniËenja primjene. obratite se lijeËniku ili ljekarniku. niπta ne priËinjava zadovoljstvo. Uz to,

H R VAT S K A K VA L I T E TA Z A E U R O P S K U B U D U ∆ N O S T www.belupo.hr bezreceptni@belupo.hr

Besplatni info telefon:

0800-20-30-40 #52 Va©e zdravlje 13

Sumnjivo crvenilo lica dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, SpecijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, 01/4619 191

Promjene mogu izbiti naglo, pa ne

moraju odmah biti prepoznate kao

rozaceja, nego kao alergijska reakcija Rozaceja je promjena na koæi lica koja se manifestira pojavom crvenila u predjelu obraza, uz razvoj proπirenja malih krvnih æila, a katkad i pojavom manjih do veÊih gnojnih “priπteva”. Takvu promjenu na koæi lica Ëesto prate i subjektivni simptomi, kao πto su svrbeæ, æarenje i stezanje. Oboljeli se vrlo lako zacrvene pri ulaska u toplu prostoriju s hladnoga zraka ili se jako zacrvene pored izvora topline.

Fimatozni oblik - karakterizira ga pojava zadebljanja æljezdanog i veziv nog tkiva ili bujanje vezivnog tkiva i krvnih æila na koæi lica. Promjene su uoËljive na koæi obraza, Ëela, a kod muπkaraca i u predjelu nosa (moæe doÊi do pojave gomoljastog nosa). Okularni tip - obuhvaÊa promjene na oku, najËeπÊe u vidu konjuktivitisa, praÊene crvenilom oËiju, svrbeæom, peËenjem, suhoÊom i iritacijom na svjetlost.

Razvoj kroz nekoliko stadija - Ovisno o stupnju prisutnosti nave-

Dakle, bolest ima nekoliko stadija. U poËetku se javlja crvenilo nosa i obraza, koje moæe biti prolaznog tipa, a kod nekih ljudi postaje trajno, uz postupno πirenje malih krvnih æila. NelijeËeni oblici bolesti s vremenom mogu poprimiti izgled oteËenog lica s pojavom ËvoriÊa i gnojnih priπtiÊa. Promjene mogu izbiti naglo, pa ne moraju odmah biti prepoznate kao rozaceja, nego moguÊe kao alergijska reakcija. Stoga je u poËetku vrlo vaæno ËeπÊe kontrolirati bolesnika, kako

denih promjena, rozaceja se dijeli u Ëetiri tipa: Eritematozni tip - prevladava crvenilo obraza uz proπirenje krvnih æila. Katkad se crvenilo moæe ograniËiti samo na koæu u predjelu donjih vjea. Papulopustulozni oblik - javljaju se crveni ËvoriÊi i gnojni priπtiÊi na crvenoj koæi lica, proæetoj malim krvnim æilama.

14 Va©e zdravlje #52

bi se pratio tijek bolesti i na vrijeme uvela antibiotska terapija, u poËetku u vidu kreme ili losiona, a kasnije, ako je potrebno, i u obliku tableta. Vaæno je istaknuti da se ne poseæe odmah za kortikosteroidnim priprav cima kako ne bi doπlo do kompliciranja stanja na koæi lica.

Pravi razlog pojave nepoznat Smatra se da u nastanku ulogu prije svega ima tip koæe s vrlo reaktivnim krvnim æilama koje se πire i na najmanje podraæaje, kao πto su toplina, jaËe zaËinjena hrana ili kaloriËno piÊe. Probavne smetnje i izloæenost suncu pogorπavaju bolest. ZamijeÊeno je da stres i hormonalni poremeÊaji takoer mogu utjecati na pogorπanje bolesti. Kortikosteroidne kreme i kortikosteroidne kapi za nos i oËi mogu takoer biti razlog razvoja rozaceje. Danas se smatra da ulogu imaju i mikrobijalni organizmi. Meu njima se spominje grinja (Demodex follicularum), koja normalno obitava u izvodnim kanalima ælijezda lojnica, a kod odreenih osoba ima veliku ulogu u razvoju rozaceje. Postoje Ëak istraæivanja koja pojavu rozaceje dovode u vezu s bakterijom Helycobacter pylori u æelucu, jer izljeËenjem æeluËanih smetnji dolazi i do smirenja simptoma rozaceje.

Nepredvidiv tijek - Rozaceja ima kroniËan i nepredvidiv tijek. Trajanje je teπko prognozirati, jer na pojavu i tijek bolesti utjeËe nekoliko Ëinitelja koji se meusobno isprepliÊu

DERMATOLO G I JA

IskljuËenje Ëinitelja rizika u kombinaciji sa specifiËnom terapijom - LijeËenje rozaceje poËinje nakon uzimanja anamnestiËkih podataka, kliniËkog pregleda i laboratorijske obrade bolesnika. Prije poËetka terapije lijekovima bolesniku treba detaljno objasniti prirodu bolesti i potrebu iskljuËivanja svih Ëinitelja koji bi mogli dovesti do pogorπanja kliniËke slike. Prije svega to je izbjegavanje boravka na vjetrovitom prostoru, izbjegavanje vruÊih piÊa, kofeina, veÊih napora, zaËinjene hrane, konzumiranje alkohola te svih preparata koji sadræe alkohol i iritiraju koæu. Osobe koje pate od rozaceje tijekom ljeta moraju koristiti kreme sa zaπtitnim faktorom i obvezno nositi πeπir ili kapu te sunËane naoËale. U terapiji rozaceje kremama koris te se one koje ubrajamo u pripravke iz domene dermatoloπke kozmetike ili kreme iz domene lijeka, Ëiji izbor

ovisi o tipu koæe i teæini kliniËke slike. Od krema se koriste pripravci koji sadræe benzoil peroksid, azalaiËu kiselinu, sulfur, takrolimus, metronidazol, eritromicin, fucidinsku kiselinu ili klindamicin. Od lijekova koji se uzimaju u obliku tableta koriste se tetraciklinski antibiotici, a u teæim sluËajevima i isotretinoin. Radi uklanjanja proπirenih kapilara na koæi lica, koriste se ureaji kao πto su laser ili IPL (intense pulsed light), koji djeluju na smanjenje broja krvnih æila u koæi. Valja naglasiti da

niti laserski niti IPL tretman nisu tretmani koji odmah rjeπavaju problem, nego se moraju ponavljati, s postupnim postizanjem rezultata, odnosno smanjenjem crvenila. Treba reÊi da su ti tretmani neπto skuplji, zbog cijene ureaja, a rezultati nisu trajni, πto je, pak, u skladu s prirodom bolesti. Takvi podaci moraju se bolesniku objasniti, πto moæe nametnuti pitanje Ëemu onda lijeËenje ako se problem ne moæe trajno rijeπiti? Tretmani rozaceje, kao i ostali dermatoloπki tretmani, svakako imaju smisla, jer se njima sprjeËava razvoj posljedica na koæi lica koje su katkad nepopravljive. ZnaËi, lijeËenje je obvezno jer simptome rozaceje svodi na najmanju moguÊu mjeru, a kod nekih bolesni ka postigne se i potpuno izljeËenje. Naravno da je uspjeh individualan, jer ovisi o razlozima pojave rozaceje i individualnim reakcijama osobe na poduzete mjere lijeËenja.

Diroséal krema

s termalnom vodom Avène Sitne kapilare lica posebno su reaktivne, πire se, pa dolazi do razvoja neestetskog crvenila na licu. Diroseal krema namijenjena je ublaæavanju crvenila, s tim da ima dvostruko djelovanje na lokalizirano crvenilo - preventivno i terapijsko. Njeæna zelenkasta nijansa kreme neutralizira vidljivo crvenilo koæe.

Aktivni sastojci • Retinaldehid C.T.® koji podebljava povrπinski sloj koæe, ËineÊi mikrocirkulaciju manje vidljivom • H.M.C. i dekstran sulfat djeluju na jaËanje stijenke kapilara.

NaËin primjene Nanijeti Diroséal kremu jednom dnevno na crvenilom zahvaÊene dijelove lica (srediπnji dio lica i obrazi), tijekom intezivnog tretmana u trajanju od tri mjeseca.

#52 Va©e zdravlje 15

Vitamini za dijabetiËare Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Pojava πeÊerne bolesti ne oËituje se jasnim simptomima, nego se promjene u organizmu najËeπÊe manifestiraju kao umor, prekomjerna æe i pojaËano mokrenje. Rano otkrivanje πeÊerne bolesti vrlo je vaæno, jer omoguÊuje pravodobno lijeËenje i sprjeËavanje razvoja komplikacija, stoga se preporuËuje redovito provjeravati razinu πeÊera u krvi. Prema procjenama struËnjaka, mnogi oboljeli od πeÊerne bolesti svoju bolest mogu dræati pod nadzorom samo promjenom naËina æivota. To ukljuËuje smanjivanje eventualne prekomjerne tjelesne teæine, provoenje optimalne tjelesne aktivnosti i pridræavanje preporuËenog reæima prehrane. Prehrambene preporuke za oboljele od πeÊerne bolesti u naËelu se ne razlikuju od onih za zdrave osobe. Tako se preporuËuju voÊe, svjeæe povrÊe, oraπasti plodovi, æitarice, tjestenina, integralna riæa i opÊenito integralni proizvodi, ali uz osvijeπten odnos prema ugljikohidratima. Ugljikohidrati se u metaboliËkim procesima pretvaraju u glukozu (πeÊer) koja stanice opskrbljuje energijom. S obzirom na to da jednostavni ugljikohidrati iz πeÊera, slatkiπa i bijelog kruha dovode do brzog porasta razine πeÊera u krvi, unos tih namirnica valja ograniËiti. Ugljikohidrati iz integralnih proizvoda, prirodne riæe i povrÊa omoguÊuju pak ravnomjerno raspolaganje energijom, jer ne dovode do naglog porasta razine πeÊera u krvi. Osim πto usporava porast πeÊera u krvi nakon jela, integralna hrana sadræi i viπe vitamina i minerala. Ta je Ëinjenica od posebne vaænosti, jer kod oboljelih od πeÊerne bolesti potreba za vitaminima, mineralnim tvarima i elementima u tragovima moæe biti poveÊana, a opskrba nekima od njih i dodatno oteæana zbog dijetnog reæima, a neki nutrijenti, poput vitamina B skupine i magnezija, mogu se pojaËano izluËivati zbog promijenjenog metabolizma. Nedostatak inzulina kod oboljelih od πeÊerne bolesti izaziva poremeÊaj u metabolizmu πeÊera, ali i u metabolizmu proteina i masti. Zbog potonjeg moæe doÊi do pojaËana ta-

18 Va©e zdravlje #52

loæenja masti i kolesterola na unutarnjim stijenkama krvnih æila, uz slabljenje cirkulacije i razvoj krvoæilnih bolesti. ©eÊerna bolest poveÊava i moguÊnost oksidativnih oπteÊenja, πto moæe izazvati mnoge druge poremeÊaje. Stoga se preporuËuje obilato uzimanje namirnica bogatih antioksidansima, koji Êe pridonijeti ravnoteæi nastanka i odstranjivanja slobodnih radikala. U tom smislu, vitamini C i E te element u tragovima selen imaju vaænu zadaÊu u zaπtiti stanica. Dobra opskrba vitaminima B skupine osobito je vaæna za metabolizam ugljikohidrata, za proizvodnju energije prijeko potrebne za rad svih organa u tijelu. Uz to, vitamini B skupine pridonose zdravlju æivËanog sustava. Elementi u tragovima, kao πto su krom i cink, te mineral magnezij vaæni su za ravnoteæu vrijednosti πeÊera u krvi. Krom poveÊava aktivnost inzulina i tako smanjuje njegovu koliËinu potrebnu za odræavanje normalne razine πeÊera u krvi te mu omoguÊuje bolju uËinkovitost u prijenosu πeÊera iz krvi u stanice tkiva, a njegov nedostatak dovodi do nerav noteæe u metabolizmu glukoze.

Iz linije Doppelherz preporuËujemo... Doppelherz® aktiv Vitamini za dijabetiËare preporuËuju se za ciljanu opskrbu oboljelih od πeÊerne bolesti vitalnim tvarima, jer jedna tableta dnevno daje vaæan doprinos u pokrivanju poveÊanih potreba za vitaminima, mineralnim tvarima i elementima u tragovima. Vaæno je istaknuti da nadoknada vitamina i minerala ne moæe zamijeniti propisano lijeËenje. Treba slijediti savjete o preporuËenoj prehrani, provoditi tjelesnu aktivnost, odræavati poæeljnu tjelesnu teæinu i redovito uzimati lijekove koje je propisao lijeËnik.

Bolan snoπaj signal na uzbunu

mr. sc. Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Dom zdravlja æeljezniËara, Zagreb

Uspostave li partneri kvalitetnu

komunikaciju i otvoreno razgovaraju o svemu πto remeti njihov seksualni æivot, postotak izljeËenja veÊi je od 95 posto Potreba za seksualnim odnosom meu osnovnim je bioloπkim potrebama, odmah nakon potrebe za zrakom, vodom i hranom. Po tome bi dobro senzualno umijeÊe trebalo biti uroeno svakom pojedincu, no ono je Ëesto potisnuto nerealnim prikazivanjem seksualnih odnosa na filmovima - osobe od svojih partnera Ëesto oËekuju da pokaæu “filmsko” umijeÊe,

koje se vrlo Ëesto prikazuje na nerealistiËan naËin, πto izaziva frustrirajuÊe emocija. Dobar seksualni æivot nerijetko se povezuje s doæivljavanjem vlastitog tijela: æena koja nije zadovoljna svojim fiziËkim izgledom Ëesto neÊe biti zadovoljna ni u seksualnim odnosima. UzimajuÊi sve u obzir, moæe se reÊi da Êe se izmeu 25 i 50 posto

parova u zajedniËkom æivotu barem jednom susresti s problemom seksu alnih disfunkcija, poremeÊaja koji dovode do nezadovoljavajuÊih seksualnih odnosa. O muπkim seksualnim disfunkcijama, poput problema s erekcijom, preranom ejakulacijom i impotencijom, mnogo se piπe, a æene su u tom sluËaju zapostavljene. U Hrvatskoj se govori o oko 40 posto æena koje pokazuju seksualnu disfunkciju, poput pomanjkanja æelje i energije, teπkoÊe uzbuivanja i nemoguÊnosti postizanja seksualnog uzbuenja (orgazma). Jedna od seksualnih disfunkcija je bolan snoπaj ili dispareunija (grË. dys-ne + pareunos = koji kraj nekog leæi). Dolazi do ulaska penisa u rodnicu (penetracija), ali æena pritom ne uæiva nego joj to izaziva razliËite stupnjeve bola, od nelagode do prave bolnosti. Bol pri seksualnom odnosu moæe se javiti kod æena svih dobnih skupina, Ëak i kod onih koje iza sebe imaju godine uæivanja u kvalitetnim

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

seksualnim odnosima. Bol je signal za uzbunu koji nam naπe tijelo πalje i od nas traæi akciju. Nema razloga da se ikakva bol trpi, niti da æene ne potraæe pomoÊ u rjeπavanju svojih intimnih problema. Uzroci mogu biti organski (tjelesni) i psihiËki. Organski uzroci bolnog snoπaja su upalne bolesti spolnih i mokraÊnih organa, oπteÊenja sluznice rodnice kontraceptivnim sredstvima (kondom, dijafragma, spermicidne kreme, intrauterini uloπci - spirale...). Kod æena u perimenopauzi i postmenopauzi, zbog nedostatka spolnih hormona, dolazi do atrofije (stanjenja sluznice) vulve (velike i male usne) i rodnice te suhoÊe koja znatno naruπava kvalitetu spolnog æivota. Psiholoπki uzroci bolnog snoπaja su grubost i/ili nezainteresiranost

partnera, πto uzrokuje nedovoljnu stimulaciju i predigru, zbog Ëega je smanjeno izluËivanje sluzi u rodnici. Temelj svakoga kvalitetnog odnosa dvoje ljudi je komunikacija, bez koje se ne moæe raËunati na svladavanje teπkoÊa u seksualnom æivotu. Ona zato mora biti polazna toËka i u terapijskom pristupu. Ako partneri uspostave kvalitetnu komunikaciju i mogu otvoreno razgovarati o svemu πto remeti njihov seksualni æivot, postotak izljeËenja je veÊi od 95 posto, posebno ako je problem nov, pa je lijeËenje bræe i uËinkovitije.

Prepoznajte problem i potraæite pomoÊ Ako æena ima bolan snoπaj, potrebno je utvrditi karakter i intenzi-

tet bola. Ako tijekom menstruacijskog ciklusa postoji tupa jednostrana bol, koja postaje oπtra i probadajuÊa za vrijeme penetracije, u oko 30 posto sluËajeva rijeË je o folikularnoj cisti (“vodena” cista), koja se dijagnosticira ultrazvuËno. Nije opasno stanje i takve ciste povlaËe se same od sebe za dva do tri mjeseca. Ako je dijagnoza potvrena, seksualni odnosi mogu se nastaviti, s tim da se sat vremena prije uzme kapsula ili ËepiÊ Ketonala, Voltarena ili nekog drugog ibuprofenskog pripravka, uz prakticiranje “gornjeg” poloæaja æene radi bolje kontrole ulaska penisa u rodnicu. Bol za vrijeme i nakon odnosa moæe se oËitovati svrbeæom, iritacijom i jakim crvenilom rodnice i vulve, s osjeÊajem æarenja i peËenja. Takva situacija nalazi se kod gljiviËnih infekcija koje ne moraju biti popraÊene karakteristiËnim sirastim iscjetkom. Valja provesti terapiju kandidijaze kod oba partnera, uz apstinenciju za trajanja terapije, a poslije se preporuËuje odnos s kondomom sve dok se lokalna terapija od tri dana s vaginaletama ne ponovi nakon menstruacije. Kako kandida spada u fizioloπku floru rodnice, moæe se Ëesto namnoæiti i uzrokovati navedene tegobe kod snoπaja. Da bi to preveniralo, treba koristiti posebne preparate za intim-

nu njegu, izbjegavati preËesto noπenje tanga gaÊica, a svaki put kad se iz bilo kojeg razloga troπi antibiotski preparat, stavljati vaginalete protiv gljivica u rodnicu. Æene koje su rodile imaju 80 posto veÊu πansu da Êe osjetiti bol kod odnosa, jer je njihova meica kod poroda preventivno zarezana - epiziotomija. Takva bolna osjetljivost ne bi trebala trajati dulje od tri mjeseca. Ako perzistira, moæe se pokuπati s masaæom bolnog podruËja jednom dnevno lubrikantom. Masaæom se desenzibiliziraju æivËani zavrπeci i koæa postaje elastiËnija. Ako takva terapija ne daje rezultata, prije odnosa se to podruËje moæe namazati kremom koja u sebi ima anestetsku komponentu, Ëime se smanjuje, odnosno uklanja osjet bola. Zadnja moguÊnost je operativni zahvat kojim se moæe ukloniti osjetljivo tkivo. Bolan odnos moæe uzrokovati i maternica s miomima (dobroÊudnim izraslinama miπiÊnog tkiva maternice). Tijekom odnosa æena osjeti da penis “udara” u neπto tvrdo, a inaËe ima bolove u kriæima tijekom mens trualnog krvarenja, osjeÊa povremena probadanja i poveÊanu potrebu za mokrenjem. Æene s miomima tri se puta ËeπÊe æale na bolan snoπaj nego ostala æenska populacija. Definitivna dijagnoza postavlja se ultrazvukom, a odluka o daljnjem postupku, nakon kojeg bi seksualni odnosi trebali biti bez smetnji, uzima u obzir opseg smetnji i dob pacijentice. Endometrioza, straga zavaljena maternica, upalne bolesti crijeva, izrasline u zdjelici, kratka rodnica..., takoer su stanja kod kojih postoji bolan snoπaj i koja treba otkriti i na njih terapijski djelovati. SuhoÊa rodnice - Æene u perimenopauzi i postmenopauzi imaju problema s bolnim snoπajem zbog izrazite suhoÊe rodnice. Na træiπtu postoje

lokalni pripravci estrogena koje, prema preporuci ginekologa, æena stavlja u rodnicu dulje vrijeme, nakon Ëega rodnica postaje dovoljno vlaæna, a snoπaj prestaje biti bolno iskustvo. SuhoÊa rodnice moæe se javiti i u reproduktivnoj dobi, i to kod æena koje uzimaju antidepresive i oralnu kontracepciju. Kod njih se mogu javiti smanjena spolna æelja (libido) i onemoguÊeno seksualno uzbuenje. Æene koje doje imaju sniæenu razinu estrogena i suhu rodnicu, pa takoer mogu imati bolan snoπaj. Tegobe prestaju kad se prestane uzimati terapija koja dovodi do vaginalne suhoÊe, odnosno prestankom dojenja. Dotad se mogu koristiti lubrikanti na bazi vode koji se stavljaju u rodnicu prije odnosa. U donjoj treÊini velikih usana s obje strane smjeπtene su male ælijezde, tzv. Bartolinove ælijezde, Ëija je funkcija vlaæenje rodnice kod seksualnog uzbuenja. Kad doe do upale Bartolinove ælijezde, obiËno jednostrano, snoπaj je izrazito bolan, a pulsirajuÊa bol i vruÊina u velikoj usni traju joπ satima nakon odnosa. Terapija se sastoji u zarezivanju (inciziji) oteËene ælijezde, oslobaanju najËeπÊe gnojnog sadræaja te ostavljanju male rupice (drenaæa) dva do tri tjedna da se ælijezda posuπi. Bolan snoπaj poremeÊaj je koji se lijeËi i koji je izljeËiv. Dijagnoza bolnog snoπaja temelji se na opseænoj anamnezi poËetka i karaktera smetnji, te detaljnom kliniËkom preg ledu i odgovarajuÊim dijagnostiËkim postupcima. LijeËenje je sloæeno i Ëesto traæi tzv. multidisciplinarni pris tup, tj. suradnju lijeËnika razliËitih specijalnosti (ginekolog, psihijatar, urolog). Temelj za pozitivne rezultate terapijskog pristupa svakako je otvoren odnos seksualnih partnera i povjerenje u lijeËnika koji rjeπava problem.

# 5 2 V a © e z d r a v l j e 23

Prvi æenski afrodizijak Epimedium (Yin Yang Huo, Horny Goat weed) tradicionalna kineska medicina koristi veÊ viπe od dva milenija kao pomoÊ za erektivne disfunkcije muπkaraca ili kao alternativnu terapiju estrogenu za probleme æena u menopauzi. LiπÊe grma damiana koje raste u Meksiku, tamoπnji su starosjedioci Azteci koristili kao afrodizijak i ujedno blago umirujuÊe sredstvo. Poznatije je djelovanje biljke mate koja se u juænoj Americi ponegdje kao stimulans koristi ËeπÊe nego kava ili Ëaj. Korijen sarsaparille prati reputacija afrodizijaka karipskog podruËja. Zajedno, te biljke djeluju kao afrodizijak za æene, koji stimulira i opuπta, potiËe cirkulaciju i pojaËava osjeÊaj dodira. Tako Femi-X tablete djelotvorno potiËu æenski libido - poveÊavaju æelju za seksualnim odnosom i æenama pomaæu ostvariti veÊi uæitak u seksu.

Koncept seksualnog zdravlja Nakon toliko stoljeÊa razvoja medicine i joπ duljeg poznavanja ljekovitih svojstava biljaka u tradicionalnim zajednicama stvoren je prvi æenski afrodizijak. Ne Ëini se vjerojatnim, ali za Femi-X ipak se moæe reÊi kako je prvi medicinski istraæen i razvijen biljni preparat za seksualnu stimulaciju æena, πto znaËi i prvi æenski medicinski afrodizijak. Ali ipak nije i “æenska Viagra”. Prema rezultatima kliniËkih istraæivanja, Femi-X na æene djeluje bolje nego Viagra na muπkarce, a πto je joπ vaænije, za razliku od Viagre, potpuno je biljna tableta.

Tradicionalne biljke i suvremena medicina Femi-X tablete jedinstvena su kombinacija biljnih sastojaka za poboljπanje seksualnog æivota æena koje se suoËavaju sa seksualnim problemima i onih koje samo æele poveÊati kvalitetu svoga seksualnog doæivljaja. Djelotvornost Femi-X biljnog pripravka, koji proizvodi danska tvrtka Medic Group A/S, moæe se zahvaliti jedinstvenoj kombinaciji biljaka koje su na razliËitim kontinentima tradicionalno bile poznate po afrodizijaËkim ili srodnim stimulirajuÊim svojstvima. Danski su znanstvenici prvi put u idealnom omjeru spojili sastojke Ëetiriju poznatih biljaka.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, seksualnost je integralni dio osobnosti svakoga ljudskog biÊa, Ëiji razvoj i iskazivanje poËivaju na zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, kao πto su potreba za dodirom, intimnoπÊu, iskazivanjem osjeÊaja, uæitkom, njeænoπÊu i ljubavi. Prava na seksualnu slobodu, integritet i zaπtitu, privatnost, jednakost i uæitak - koji je izvor fiziËke, psihiËke i duhovne dobrobiti - zajamËena su i Deklaracijom, kao i pravo na kontinuiranu seksualnu edukaciju te na oËuvanje seksualnog zdravlja. Osim zadovoljstva seksualnim æivotom, seksualno bi zdravlje znaËilo i izostanak seksualnih smetnji. Ali podaci domaÊih i svjetskih istraæivanja govore kako se Ëak treÊina æena suoËava sa seksualnim problemima. To su najËeπÊe gubitak æelje i izostanak orgazma. Znanstvenici smatraju kako se veÊina poremeÊaja kod æena prije moæe pripisati nedovoljnoj uzbuenosti i stimuliranosti za spolni Ëin, nego fiziËkim uzrocima. Uz svakodnevni stres ili probleme u vezama, ne Ëudi πto neke æene tijekom godina mogu i posve odustati od potrage za seksualnim uæitkom. Savjeti i u nas sve prisutnijih struËnjaka za seksualno zdravlje su razliËiti, a poËetak svakoga novog iskustva moæe biti odustajanje od uobiËajenih mitova o seksu. Jedna je od Ëestih predrasuda i stav kako seksualnom odnosu niπta ne moæe pomoÊi.

ProizvoaË: Femi-X A/S, Ostre Havnevej 31, DK 5700 Svendborg, Danska, www.femi-x.com Uvoznik: A i A d.o.o., Draga 4, 52440 PoreË 24 V a © e z d r a v l j e # 5 2

Moæe li cirkulacija biti bolja…

Vedrana KuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN - Galenski laboratorij

UËinkovitost biljnih proizvoda, meu kojima su i oni sa standardiziranim ekstraktima ginka i Ëeπnjaka, dokazuju brojne kliniËke studije, ali i zadovoljni korisnici Glavobolja, vrtoglavica, slabo pamÊenje i koncentracija, πum u uπima i slab sluh, grËevi, trnci i osjeÊaj hladnoÊe u nogama ili rukama najËeπÊe se povezuju s poremeÊenom ili posustalom cirkulacijom. ©toviπe, teπko je pronaÊi odraslog Ëovjeka koji ne osjeÊa neki od simptoma vezanih uz probleme s cirkulacijom. ©to je Ëovjek stariji, tegobe su izraæenije, Ëemu pridonose i aterosklerotiËne promjene na krvnim æilama, poveÊana koncentracija masnoÊa u krvi i visok krvni tlak. Zbog svega toga, na razliËite naËine pokuπavamo popraviti stanje. Uz opÊe savjete o prehrani i stilu æivota, izuzetnu uËinkovitost pokazali su odreeni biljni proizvodi. Njihovu uËinkovitost dokazale su brojne kliniËke studije, ali i zadovoljni korisnici. U tu grupu svakako spadaju proizvodi sa standardiziranim ekstraktima ginka i Ëeπnjaka. Ginko je danas toliko popularan da gotovo nema osobe koja ne zna za njegove pozitivne uËinke na cirkulaciju. Potvreno je da poboljπava protok krvi, a time i opskrbu stanica kisikom i hranjivim tvarima. PotiËe mikrocirkulaciju u mozgu, rukama i nogama, πtiti stanice od degenerativnih promjena, relaksira stijenku krvne æile, prevenira nakupljanje i sljepljivanje trombocita, a ima i antioksidativno djelovanje. Sve to dovodi do poboljπanja oslabljelih moædanih funkcija, poboljπanja pamÊenja, koncentracije, smanjenja vrtoglavice, πumova u uhu, nesanice, zbunjenosti, straha… Takoer, noge Êe biti manje hladne, bit Êe manje grËeva, a kod intermitentne klaudikacije hodat Êe se dulje bez bolova u nogama.

Stari, dobri Ëeπnjak biljka je na koju ne smijemo zaboraviti, jer je medicinski gledano vrlo svestrana. Posebno je zanimljiva primjena vezana uz cirkulaciju. Znamo da Ëeπnjak smanjuje razinu triglicerida i kolesterola, posebno πtetnog LDL-a, a poveÊava razinu korisnog HDL-a. Tako se u odreenoj mjeri prevenira ateroskleroza. Potvren je uËinak blagog sniæenja poviπenoga krvnog tlaka i smanjenja viskoziteta krvi.

Uzmite obje, zajedno su snaænije Ali, moæe li se napraviti joπ viπe? Moæe! UËinci ginka i Ëeπnjaka meusobno se nadopunjuju, pa je tako i borba protiv tegoba snaænija i odvija se na nekoliko razliËitih razina. Uzajamno djelovanje tih dviju biljaka, koje priznaje i sluæbena medicina, svakako treba iskoristiti, osobito u danaπnje vrijeme kad su bolesti povezane s problemima cir kulacije (poput moædanog udara) meu vodeÊim uzrocima obolijevanja i smrtnosti i kad je dobrodoπao svaki doprinos u borbi protiv njih. VodeÊi se time, JADRAN - Galenski laboratorij proizveo je VITALIA Ginkalin kapsule, jedinstvenu kombinaciju snaænih, standardiziranih ekstrakata ginka i Ëeπnjaka. Standardizacija ekstrakata pruæa sigurnost korisniku koji uvijek zna πto i koliko uzima, a udruæeno djelovanje ginka i Ëeπnjaka potvruje se osjetnim smanjenjem ili izostankom brojnih simptoma koji prate poremeÊenu i slabu cirkulaciju. Time se poboljπavaju fiziËka i psihiËka vitalnost i kvaliteta æivota, posebno starijih ljudi.

#52 Va©e zdravlje 25

Beta-1,3 glukan

prirodni aktivator imunoloπkog sustava Tatjana RistiÊ, dipl. ing., nutricionist

Kad Beta-1,3 glukan doe

u kontakt s receptorom na

makrofagu, makrofag se doslovce ukljuËi i postaje Ëak do sedam puta djelotvorniji u prepoznavanju i uniπtavanju uzroËnika AmeriËki i norveπki znanstvenici otkrili su i izolirali moÊnu prirodnu supstanciju koja je sposobna poveÊati djelotvornost naπih obrambenih stanica do 700 posto. Ta supstancija ne spada u grupu lijekova, vitamina, minerala ili ljekovitih biljaka, nego je rijeË o dugolanËanom polisaharidu skrivenom u staniËnoj stijenci kvasca (Saccharomyces Cerevisiae), nazvanom beta-1,3 glukan. Molekule beta-glukana razgranati su polimeri glukoze, od kojih oko 85 posto Ëini 1,3-glukoza, a tri do pet posto 1,6-glukoza. Potpun uspjeh istraæivaËa na harvardskom sveuËiliπtu uslijedio je tek otkriÊem specifiËnog receptora (Dectin 1) na povrπini stanica imunoloπkog sustava, preko kojeg dolazi do aktivacije vezanjem beta-1,3 glukana, πto izaziva snaæan imunoloπki odgovor organizma na napad razliËitih uzroËnika. 26 Va©e zdravlje #52

Uvaæeni norveπki znanstvenik dr. Jan Raa to ovako razlaæe: “Beta-1,3 glukan istinsko je Ëudo prirode, koje moæe prirodno i sigurno aktivirati kljuËne komponente naπega imunoloπkog sustava. Aktiviranje poËinje sa stanicama makrofaga, granulocita, neutrofila i NK-stanica (engl. Natural Killer - stanice prirodne ubojice) koje Ëine prvu crtu obrane naπeg organizma protiv virusnih, bakterijskih i gljiviËnih napada. Makrofagi imaju sposobnost prepoznavanja, proædiranja i uniπtavanja svih vrsta uzroËnika boles ti (bakterije, virusi, gljivice, mrtve, mutirane ili tumorske stanice)”. Kad Beta-1,3 glukan doe u kontakt s receptorom na makrofagu, makrofag se doslovce ukljuËi i postaje Ëak do sedam puta djelotvorniji u prepoznavanju i uniπtavanju uzroËnika bolesti. Obrambeni sustav koji se bori protiv razliËitih zaraznih i toksiËnih agensa sastoji se od leukocita (bijele krvne stanice), sustava makrofaga i limfnog tkiva. Posebne funkcije makrofaga u imunoloπkom sustavu su sljedeÊe: 1. Makrofagi u limfnom tkivu direktno kontaktiraju s mnogim limfocitima. Kad uniπte strane organizme, predaju antigeni materijal iz tih organizama limfocitima i aktiviraju ih na stvaranje protutijela. 2. Drugi proizvod imunoloπkog sustava su senzibilizirani limfociti (“T-stanice”) koji mogu uniπtiti strani organizam i izazvati upalnu reakciju u napadnutom tkivu. Neki od proizvoda T-stanica uzrokuju gibanje makrofaga prema upalno promijenjenim tkivima i njihovu aktivaciju, Ëime pomaæu u svladavanju infekcije. Postoje makrofagi koji su pokretni i “lutaju” po tkivi ma, no veÊina monocita nakon dolaska u tkiva postaje makrofagima i fiksira se u tkivima, gdje ostanu mjesecima ili Ëak godinama, sve dok se ne ukaæe potreba za obavljanjem specifiËnih zaπtitnih funkcija. Tkivni makrofagi u razliËitim tkivima razliËito izgledaju i razliËito se nazivaju: Kupfferove stanice u jetri, tkivni makrofagi u limfnim Ëvorovima, slezeni i koπtanoj sræi, alveolarni makrofagi

u alveolama pluÊa, tkivni histiociti, klazmatociti ili fiksni makrofagi u potkoænom tkivu i mikroglija u mozgu. Tijekom prvog sata napada uzroËnika, makrofagi predstavljaju prvu crtu obrane, tako da u tkivima prisutni makrofagi odmah poËinju proces fagocitoze. Otkriveno je i da beta-1,3 glukan djeluje kao dobar ËistaË slobodnih radikala, tj. antioksidans te da πtiti od zraËenja, otrova i teπkih metala. Dr. Donald Carrow izvodio je kliniËke testove na pacijenticama oboljelima od karcinoma dojke koje su bile podvrgnute terapiji zraËenjem, koje su uz redovitu terapiju uzimale i beta-1,3 glukan. ZakljuËio je da se zbog postojanja receptora na makrofagima za beta-1,3 glukan moæe reÊi kako je jedan od najmoÊnijih stimulatora imunoloπkog odgovora. Beta-1,3 glukan poveÊava imunoloπku aktivnost za 50 do 120 posto unutar prvih 72 do 96 sati oralnog uzimanja. Vaæno je razumjeti da jednom aktivirane stanice makrofaga imaju sposobnost mobilizacije cijele vojske, rezervi i specijalnih jedinica obrane. Aktivacijom makrofaga poËinje proizvodnja niza pomoÊnih supstancija u procesu imunoloπkog odgovora organizma, kao πto su protuupalni citokini (IL-1, IL-6), TNF-alfa (engl. tumor necrosis factor proteini koji pomaæu u uniπtavanju kancerogenih stanica), interferon i dr. Makrofagi zatim aktiviraju fibroblaste, πto po-

Makrofagi imaju sposobnost prepoznavanja, proædiranja i uniπtavanja svih vrsta uzroËnika bolesti (bakterije, virusi, gljivice, mrtve, mutirane ili tumorske stanice) tiËe zacjeljivanje oπteÊenja. Ukratko, aktiviranje makrofaga rezultira kompletnom imunoloπkom reakcijom koja napada sve uljeze punom snagom dok ih ne porazi. Dosad je provedeno viπe od 1600 studija o djelovanju beta-1,3 glukana na najpoznatijim svjetskim sveuËiliπtima i istraæivaËkim institutima, kao πto su Harvard, Oxford, Mayo, Brown Cancer Center i drugi. KliniËke studije pokazuju znatna smanjenja i nestanak virusnih, bakterijskih i gljiviËnih infekcija, reduciranje tumora, poboljπanja kod hematoloπkih bolesti (stimulira proizvodnju matiËnih stanica koπtane sræi i time ubrzanu produkciju leukocita, trombocita i eritrocita), bræe zacjeljivanje rana i ozljeda, a pacijenti na terapiji zraËenjem bili su poπteeni ozljeda na koæi koje se javljaju zbog zraËenja. Izvanredan uËinak zabiljeæen je i kod autoimunih bolesti (lupus, alergije, astma, ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), ateroskleroze (pomaæe smanjenju LDL kolesterola i sprjeËava nastanak plaka) te poslijeoperativnog oporavka. Beta-1,3 glukan poveÊava i djelotvornost terapije razliËitim lijekovima, kao πto su antibiotici, antimikotici i antiparazitici.

Sindrom iritabilnog kolona doc. dr. sc. Ivan Balen, dr. med., spec. gastroenterolog, OpÊa bolnica “dr. Josip BenËeviÊ”, Slavonski Brod

Karakteristika ovog poremećaja su

nefunkcionalni grËevi crijeva, katkad udruženi sa sličnim poremećajem u radu jednjaka i æeluca

Skup simptoma u kojima dominira poremeÊaj u radu motorike cijele probavne cijevi uz promjene u ritmu stolice i bolove u trbuhu, a bez moguÊnos ti dokaza bilo koje poznate organske bolesti, zovemo sindrom iritabilnog crijeva. Ostali nazivi, kao iritabilni, nervozni ili spastiËni kolon, mukozni ili spastiËni kolitis i sl., nisu opravdani, jer danas znamo da nije rijeË samo o poremeÊaju debelog crijeva, niti o upali. S obzirom na to da su Ëesto prisutni i poremeÊaji u radu jednjaka i æeluca, moæda bi sretniji naziv bio sindrom iritabilne probavne cijevi. PoremeÊaj je vrlo Ëest i diljem svijeta se smatra najËeπÊim poremeÊajem zbog kojeg se bolesnici s probavnim bolestima javljaju specijalistu. Ovisno o dijelu svijeta, taj sindrom zahvaÊa 20 do 50 posto svih gastroenteroloπkih bolesnika, dvostruko je ËeπÊi kod æena i smatra se da se javlja kod 10 do 15 posto populacije.

28 Va©e zdravlje #52

Uzroci i posljedice Uz poremeÊaje u radu crijeva, ne nalazimo nikakvih makro ili mikroskopskih promjena na crijevima, kao ni biokemijskih ili mikrobioloπkih abnormalnosti. KljuËni poremeÊaj je u pokretljivosti crijeva, katkad udruæen sa sliËnim poremeÊajem u radu jednjaka i æeluca. Mogu biti posrijedi pojaËani pokreti crijeva, a Ëesto i rijetki i usporeni. Kad se govori o uzrocima, spominju se mnogi Ëimbenici, od konstitucionalnih i psihosomatskih do neurohumoralnih, endokrinih i drugih. Konstitucija se spominje kao moguÊi uzrok, jer se isti poremeÊaj Ëesto ponavlja u nekoliko generacija iste obitelji. Uvijek ostaje otvoreno pitanje nas ljedne sklonosti, ali i moguÊe sliËnosti u pripremi i vrsti hrane koja se konzumira, a prenosi se s majke na kÊer. Stres poveÊava aktivnost crijeva uz spazme i uËestale stolice, a kod depre-

sije javljaju se sporost i lijenost crijeva uz usporene kontrakcije. Katkad je vrlo teπko razluËiti koliko su anksioznost i napetost posljedica tegoba koje bolesnik ima s probavom, a koliko su probavne tegobe uzrokovane psihiËkim stanjem bolesnika. Dio bolesnika ima pojaËan gastrokoliËni refleks, a manifestira se brzim nagonom na stolicu odmah nakon obroka, u principu poslije veÊine obroka. Povezanost hrane i gastrointestinalnih hormona (holecistokinina, VIPa, glukagona, sekretina i dr.) takoer moæe znatno utjecati na rad crijeva i cijele probave. Treba misliti i na utjecaj pojedinih lijekova, ako ih bolesnik uzima (npr. antibiotici koji mijenjaju crijevnu floru ili kolinergici i antikolinergici koji mijenjaju peristaltiku). Moderan naËin æivota i naËin prehrane (brza, konzervirana hrana, preosjetljivost na aditive, konzervanse ili druge sastojke hrane) vjerojatno jako utjeËu na pojavu bolesti. Katkad takvo stanje godinama smatramo funkcionalnim, da bi samo kasnije ipak otkrili da je rijeË o, primjerice, celijakiji odrasle osobe ili nepodnoπenju mlijeËnog πeÊera (laktoze). Jaki grËevi crijeva, koji se ne kreÊu crijevom normalno, nego najËeπÊe stoje na mjestu, karakteristika su tog stanja. Kod normalnih osoba u mirovanju crijevna se peristaltika smiruje i ima vrlo malo crijevne aktivnosti, a kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva nastavljaju se aktivnosti s nefunkcionalnim grËevima. To je jaËe izraæeno kod onih koji imaju proljeve, jer kod njih puno

I NTERNA MED I C I NA

viπe tekuÊeg sadræaja iz tankog crijeva ulazi u desnu stranu debelog crijeva, a kod onih koji su skloni opstipaciji to se obiËno ne vidi. Hormon kolecistokinin uvijek je poviπen za probavne aktivnosti, pa neki smatraju da je pojaËana osjetljivost crijeva na kolecistokinin odgovorna za grËeve i bol u trbuhu, ali i uzrok pojaËana gastrokoliËnog refleksa odmah nakon jela. Jedan od uzroka poremeÊaja moæe biti i nedovoljna koliËina celuloznih vlakana u hrani (celuloza, semiceluloza, pektin i lignin). Prisustvo vlakana u crijevu vrlo je vaæno zbog mehanizama kojima se u debelom crijevu zadræava dovoljna koliËina vode. Bakterije u debelom crijevu razlaæu celulozu na vodu, ugljiËni dioksid, metan i masne kiseline kratkih lanaca. Upravo masne kiseline imaju najvaæniju ulogu u zadræavanju volumena stolice, jer se ne resorbiraju nego osmotski na sebe privlaËe vodu.

©arolika simptomatologija TipiËni znaci su kroniËni zatvor, proljevi i bol u trbuhu. Zatvor je obiËno uporan, uz stolicu od jednom do dva puta tjedno. Proljevi se mogu javljati u bilo koje doba dana, uz grËeve i bolove u trbuhu. Treba reÊi da je kliniËka slika sa zatvorom stolice ËeπÊa kod æena, a kod muπkaraca se daleko ËeπÊe javlja proljev. KroniËni zatvor - Kod bolesnika kod kojih dominira kroniËni zatvor problem se obiËno javlja veÊ u mladosti, nekad i u djetinjstvu, a kod æena vrlo Ëesto u prvim trudnoÊama. Neredovita stolica obiËno traje godinama, prije nego πto bolesnik zatraæi lijeËniËku pomoÊ, vjerojatno zato πto u poËetku nema jaËih bolova i nadutosti. Stanje s godinama postaje sve teæe, bolovi u trbuhu i nadutost sve izraæeniji, pa se javlja i potreba za lijeËniËkom intervencijom. Uz zatvor se Ëesto javljaju teæina nakon jela, ægaravica, bol u

æliËici, ispod oba rebrena luka i u pod ruËju sigmoidnog crijeva u lijevom donjem dijelu trbuha. Nadutost koja prati nefunkcionalne grËeve obiËno je posljedica nepravilne raspodjele zraka u trbuhu, katkad uz viπak plinova u crijevu. »esto se javlja i sindrom lijenalne fleksure, tj. bol i nadutost pod lijevim rebrenim lukom, na prijelazu popreËnog u silazni dio debelog crijeva. Kao posljedica nadutosti javlja se pritisak na oπit i srce, pogotovo u sjedeÊem poloæaju. Raznolikost simptoma samo potvruje da je poremeÊaj motorike prisutan u cijeloj probavnoj cijevi. Proljev - Kad dominira proljev, πto je ËeπÊe kod muπkaraca, slika je priliËno πarolika. Katkad izgleda kao bakterijska infekcija hranom (trovanje hranom), πto znaËi da poËinje iznenada, s grËevima u trbuhu i veÊim brojem kaπastih i vodenastih stolica. Kako se infekcija nikad ne moæe dokazati, a napadi se javljaju Ëesto, postaje jasno da je posrijedi funkcionalni poremeÊaj. Kod drugih bolesnika javljaju se samo dvije do tri stolice ujutro, odmah poslije doruËka ili nekad nepravilno tijekom cijelog dana. Zanimljivo je da Ëak i oni bolesnici koji imaju velik broj stolica tijekom dana, nikad nemaju nagon u noÊi. TipiËno je da nema poremeÊaja sna, niti noÊnog ustajanja radi stolice. Kod manjeg broja bolesnika izmjenjuju se razdoblja proljeva s razdobljima zatvora, ili Ëak bez tegoba s normalnim ritmom stolice. Drugi primjeÊuju da im jutarnje uzimanje tekuÊine, kave, soka ili alkoholnog piÊa djeluje kao jak podraæaj na stolicu. Kod bolesnika s proljevima obiËno se uz grËevite bolove javlja lagana mukla bol u donjem dijelu trbuha. Rijetko se javljaju bolesnici koju imaju puno sluzi u stolici (mukozni kolitis), no kod njih treba biti oprezan, jer sliËnu kliniËku sliku moæe dati veÊi polip (slika 1A i B) ili vilozni adenom debelog crijeva.

1A. Pseudopolipoza

1B. Polip u sigmoidnom debelom criijevu

2. Hemoroidalni Ëvorovi (unutarnji)

O sindromu iritabilnog crijeva govorima ako bolesnik ima tegobe najmanje tri mjeseca u godini, πto ne mora biti u kontinuitetu, a prisutni su bol u trbuhu koja popuπta nakon stolice, uËestali broj stolica, obiËno kaπastih ili sluzavih, zatvor i nadutost, a kat kad i “stolica poput olovke” zbog grËa zavrπnog dijela debelog crijeva (obiËno prijelaza iz sigmoidnog crijeva u rektum). Potonji simptom javlja se i kod malignih bolesti crijeva, ali tada je to trajan znak kad se jednom pojavi, a u funkcionalnom poremeÊaju prisutan je samo povremeno, uz razdoblja s

#52 Va©e zdravlje 29

normalnom debljinom stolice. »esto su prisutna i krvarenja iz hemoroida (slika 2), odvojena od stolice. Difuzna bol - Bolesnici Ëesto ne lokaliziraju bol nego se æale na bol difuzno, gotovo u cijelom trbuhu, za razliku od bolesnika s vrijedom na dvanaesniku, ili bolesnom guπteraËom, æuËi ili bubregom, koji priliËno precizno lokaliziraju bol koju osjeÊaju. TipiËna je osjetljivost na dodir cijeloga debelog crijevo. Desno, u visini pupka, obiËno se pipa poËetni dio debelog crijeva ispunjen zrakom i tekuÊinom, oba zavoja debelog crijeva pod rebrenim lukovima su osjetljiva, a sigmoidni dio crijeva u lijevom donjem dijelu trbuha napet je i osjetljiv. Nakon neπto ËvrπÊeg pritiska i masaæe trbuha, osjetljivost i bol nestaju, πto je vrlo karakteristiËno za ovo funkcionalno stanje, jer u sluËaju organske bolesti (tumora, upale i vrijeda ili Ëira), tegobe se na pritisak pojaËavaju.

IskljuËiti sve ostalo Iako po anamnezi i pregledu bolesnika moæemo lako posumnjati na ovo funkcionalno stanje, put do dijagnoze ipak je dug i naporan, prije svega zato πto mnoga stanja i organske bolesti mogu oponaπati ovaj sindrom. Drugi problem je u tome πto nemamo test kojim dokazujemo da je rijeË o sindromu iritabilnog crijeva, nego dijagnozu postavljamo tako da moramo iskljuËiti sve druge bolesti i stanja, πto dijagnostiku Ëini opseænom i skupom. ©to je sve potrebno: • laboratorijske pretrage - sedimentacija eritrocita, kompletna krvna slika, pregled mokraÊe, ureja i kreatinin, πeÊer u krvi, transaminaze (Sgot,Sgpt), gama-GT, alkalna fosfataza, Fe i UIBC • kompletan pregled stolice - od koprokulture preko stolice na parazite do biokemijskih analiza, traæenja ostataka masti i druge hrane do citoloπke analize stolice i testova na krv u stolici • rendgenske pretrage - pasaæa tankog crijeva i eventualno pregled debelog crijeva u dvostrukom kontrastu • ultrazvuk - cijelog trbuha • endoskopske pretrage - endoskopski pregled jednjaka, æeluca i dvanaesnika, uz eventualnu duboku duodenoskopiju radi uzimanja materijala za mikroskopsku analizu sluznice tankog crijeva. SliËno je potrebno i kod kolonoskopije, tj. πto dublje uÊi i u tanko crijevo radi uzimanja materijala za mikroskopsku analizu sluznice. Kao prvo treba iskljuËiti rak debelog crijeva. Ovi bolesnici nemaju ËeπÊe rak crijeva nego ostala populacija, ali nisu od njega ni zaπtiÊeni. Simptomi su sliËni, no ipak se razlikuju, a endoskopska pretraga crijeva sa sigurnoπÊu moæe dokazati malignu bolest (slika 3). Ako je posrijedi divertikulitis, bolesnici obiËno

I NTERNA MED I C I NA

imaju temperaturu i poviπene leukocite, pa se lako razlikuje. Iako bolesnici Ëes to imaju divertikulozu, divertikle Ëesto nalazimo i kod ljudi koji imaju druge bolesti ili nemaju nikakvih tegoba. Crohnova bolest i ulcerozni kolitis mogu imati sliËne simptome, pogotovo blaæi oblici, ali prije svega kao sindrom iritabilnog crijeva u kojem dominiraju proljevi, a ne zatvor. Katkad je po simptomima teπko razlikovati anomalije kolona (kao npr. Hirschprungova bolest odraslih, mobilni cekum i dr.). Procesi u maloj zdjelici (tumori æenskih spolnih organa, upale jajnika ili postoperativna stanja s priraslicama na crijevima) mogu imitirati simptome iritabilnog crijeva. Kad se tegobe s crijevima pogorπavaju za vrijeme menstruacije, treba misliti i na endometriozu crijeva. Lamblijaza, amebijaza i balantidijaza takoer mogu izazivati vrlo sliËne tegobe, pa dokaz tih mikroorganizama u stolici ili sadræaju dvanaes nika iskljuËuje iritabilni sindrom (slika 4). Bolesnici s ulkusom dvanaesnika katkad imaju i simptome iritabilnog crijeva, a tegobe se smiruju usporedo s cijeljenjem ulkusa. Od endokrinoloπkih bolesti hipotireoza uvijek ide uz opstipaciju, a kod hipertireoze su Ëesto prisutni proljevi. Od rijetkih bolesti, treba misliti i na akutnu intermitentnu porfiriju, koja se javlja s pozitivnom obiteljskom anamnezom, zatim trovanje olovom i olovne kolike. Svakako valja iskljuËiti celijakiju kod odraslih i deficit laktoze kad se ne razgrauje mlijeËni πeÊer, πto ima za posljedicu proljevaste stolice.

UpornoπÊu do zadovoljavajuÊeg uËinka Kad se jednom postavi dijagnoza, treba poËeti lijeËenje. Jedan od problema kojem treba ozbiljno pristupiti je psihiËko stanje bolesnika, s obzirom

na to da su obiËno napeti i zabrinuti, Ëesto zbog straha od maligne bolesti. Zato treba mnogo vremena posvetiti razgovoru i postupno uvjeravati bolesnika da nije rijeË o opasnom stanju. Kod bolesnika koji imaju depresiju ili jaËe izraæen anksiozno-depresivni poremeÊaj potrebna je i pomoÊ psihijatra, a kod veÊine ostalih dovoljno je uspostaviti odnos meusobnog povjerenja, uz povremenu primjenu anksiolitika u sluËaju pogorπanja. Kad se dijagnoza postavi nakon kompletne obrade, obradu ne treba viπe ponavljati, nego samo kontrolirati osnovne laboratorijske nalaze barem jednom godiπnje. Promijene li se ili pogorπaju simptomi, potrebno je ciljano ponoviti pretragu koja bi mogla objasniti promjenu simptomatologije. Ovisno o tegobama, to moæe biti gas troskopija, ultrazvuËni pregled ili kolonoskopija. Kako se moæe javiti rak crijeva, treba imati na umu da Êe biti teæe prepoznati simptome negoli kod ljudi koji nisu oboljeli, pa je zato potrebna redovita kontrola kako bi se na vrijeme prepoznala pojava organske bolesti. LijeËenje kod opstipacije provoditi se promjenom naËina prehrane. Treba inzistirati na hrani bogatoj celulozom (voÊe, kuhano i svjeæe povrÊe). Kruh, riæa i tjestenina trebaju biti od integralnih æitarica, a Ëesto je potrebno dodavati i mekinje, nekoliko ælica prije ili uz obroke u vodi, mlijeku, jogurtu i sl. Mineralna voda bogata magnezijem moæe se uzeti zagrijana na sobnu temperaturu ujutro prije doruËka, ali i tijekom dana u manjoj koliËini prije ruËka i veËere. Od lijekova se moæe pokuπati s cisapridom (Digenol 3x10 mg prije jela), osobito kod bolesnika koji imaju ægaravicu. Kod jaËe nadutosti i bolova moæe se uzeti spazmolitik (najbolje mebeverin - Rudacol 3xl tbl.), πto ima

3. Tumor silaznog debelog crijeva

4. Paraziti u sigmoidnom debelom crijevu

povoljan uËinak na bol, a bez jaËeg ometanja peristaltike. Vrlo je vaæno preporuËene mjere provoditi uporno i trajno. U poËetku se tegobe mogu i pogorπati, ali upornost na kraju dovodi do zadovoljavajuÊeg uËinka, iako tegobe, i pored zadovoljavajuÊe regulacije stolice, ne prestaju potpuno, a povremeno se i dalje jav ljaju pogorπanja s bolovima u trbuhu i nadutoπÊu. U sluËaju proljeva terapija je neπto jednostavnija. PreporuËuju se dijeta s manje celuloze, izbjegavanje slatkog mlijeka, konzervirane i masne hrane, smanjenje obroka i spazmolitici za smanjenje tegoba. Kod jaËih proljeva katkad treba ordinirati difenoksilat ili loperamid. Kao i kod opstipacije, lijeËenje je dugotrajno, iako se neπto lakπe postiæu poboljπanja. Rijetko se dogodi da iz nejasnih razloga bolest prestane, nego veÊinom, kao i kod ops tipacije, slijedi dugotrajno lijeËenje.

#52 Va©e zdravlje 31

Bucmasto nije sinonim za zdravo Hrvoje RuæiÊ, dr. med., spec. interne medicine - kardiolog, Specijalna bolnica za kroniËne bolesti, Rockefellerova 3, Zagreb

Gubitkom tjelesne teæine stvaramo vlastito psihiËko zadovoljstvo, ljepπi smo sebi i okolini, i ono najvaænije, zdraviji smo jer debljina je prije svega bolest Premda je joπ od Hipokratova vremena dobro poznato da debeli ljudi kraÊe æive, zdravstveni aspekt tog problema popriliËno je zanemaren. Nevjerojatno je da se na debljinu gleda ponajprije kao na estetski nedostatak. U nekim kulturama bucmasto dijete sinonim je za zdravo dijete, pa je u takvim sredinama gotovo nemoguÊe dokazati da je debljina bolest. ©to to zapravo dugovjeËne ljude Ëini dugovjeËnima? Uz genetsku predispoziciju, to je svakako Ëinjenica da se u æivotu nisu prejedali i da su se redovito bavili tjelesnom aktivnosti. Na japanskom otoku Okinava æivi najviπe stogodiπnjaka, a njihova izreka ja “hara haci bu”, ili u prijevodu “jedi toliko da ti æeludac ne bude posve pun”. Takav tradicionalan naËin prehrane kljuË je dugovjeËnosti.

Evoluiramo li u novu vrstu Problem debljine u suvremenom æivotu poprimio je takve razmjere da se pitamo evoluira li Ëovjek u neku 32 V a © e z d r a v l j e # 5 2

novu vrstu kuglastog oblika. Sve viπe zabrinjava i pojava ozbiljne debljine kod djece i adolescenata, πto je zasigurno povezano s prehrambenim navikama u obitelji. Danas je debljina poprimila epidemijske razmjere, osobito u razvijenim zemljama, najviπe u Americi i NjemaËkoj, ali i kod nas. To je dovelo do pokuπaja rjeπavanja problema na nacionalnoj razini, pa je u naπoj zemlji u pripremi tzv. akcijski plan za debljinu Ministarstva zdrav stva RH. Poviπena razina πeÊera i masnoÊa u krvi, koja nastaje nakon preobilnih obroka, povezana je s nastankom ateroskleroze, poviπenoga krvnog tlaka, πeÊerne bolesti, nekih oblika malignih bolesti (karcinom dojke i crijeva), neplodnosti i s koronarnom boleπÊu, od koje umire svaki drugi stanovnik Hrvatske. PoveÊana tjelesna teæina, pak, uzrokuje apneju u snu (prestanak disanja tijekom sna), bolove u zglobovima i kraljeænici, pojaËano znojenje, varikozitete (proπirenja)

vena, umor... Stara izreka “sto koraka nakon ruËka za sto godina æivota”, uz uvjet da se nismo prejeli, vrlo je jednostavan model kako ostati zdrav i u poznim godinama. Globalni problem debljine doveo je i do nastanka “nove” bolesti poznate pod nazivom metaboliËki sindrom, o kojoj se posljednjih 20-ak godina mnogo raspravlja. Zapravo je rijeË o stanju trajnog prejedanja, koje onda dovodi do poveÊane ugroæenosti za nastanak srËanog i moædanog udara. Premda se u laiËkim krugovima misli da su lijeËnici htjeli izmisliti neku novu bolest, posrijedi je potreba da jedan specijalist lijeËi sve komponente te bolesti (debljina, hipertenzija, hiperlipidemija, inzulinska rezistencija).

Vjetar u lea Debljinu je bolje sprijeËiti nego lijeËiti, pa bi pravilne prehrambene navike i redovite tjelesne aktivnos ti trebali biti dio naËina æivota, uz logiËan uvjet nepuπenja. No, za one koji su poroËni i teπko im je promijeniti ustaljene æivotne navike, medikamentno lijeËenje debljine trebalo bi biti povoljan vjetar u lea, dok ne usvoje pravilne æivotne navike. U Hrvatskoj su u prodaji dva lijeka za lijeËenje pretilosti s potpuno razliËitim mehanizmom djelovanja, generiËkog imena sibutramin i orlistat. Prema vlastitom iskustvu s pre-

I NTERNA MED I C I NA

tilim pacijentima, debljinu bi trebalo poËeti lijeËiti sibutraminom, lijekom koji, djelujuÊi na centar za sitost i ubrzavajuÊi bazalni metabolizam, dovodi do prosjeËna gubitka tjelesne teæine izmeu pet i 10 posto u prva tri mjeseca lijeËenja, odnosno od dva do Ëetiri kilograma mjeseËno, πto izraz zdravo mrπavljenje i podrazumijeva. VeÊi gubitak kilograma u kratkom razdoblju znaËi i veÊi rizik za ponovno nakupljanje neæeljenih kilograma i tzv. jo-jo efekt. Lijekovi za lijeËenje debljine pacijentima omoguÊuju da se pridræavaju zadane redukcijske dijete i postupno dovode do dugotrajna smanjenja, ali i odræanja tjelesne teæine. Vaæno je napomenuti da je gubitak tjelesne teæine individualan i ovisi o nizu Ëinitelja, od kojih je vjerojatno najvaæniji motivacija, bilo zbog zdrav lja - jer znamo da gubitkom tjelesne teæine pada i krvni tlak, sniæavaju se masnoÊa i πeÊer u krvi, smanjuju

bolovi u kraljeænici... - bilo zbog estetske komponente.

Pod lijeËniËkim nadzorom LijeËenje treba provoditi pod vodstvom lijeËnika internista: kardiologa, endokrinologa ili lijeËnika opÊe obiteljske medicine. Naæalost, pacijenti prije svega dolaze lijeËniku zbog komplikacija debljine, a lijeËenje same debljine u drugom je planu. Stoga se, ne znajuÊi πto drugo, samoinicijativno upuπtaju u kupnju razliËitih “mumbo-jumbo” preparata, koji obeÊavaju mrπavljenje bez imalo truda, koji su cijenom itekako konkurentni, ali im je uËinkovitost nedokazana, a nuspojave neprihvatljive. Nakon razoËaravajuÊeg rezultata, pacijenti gube motivaciju i nerijetko postaju depresivni. Medikamentnom terapijom, dakle lijekovima za lijeËenje pretilosti, uz struËno vodstvo lijeËnika, dobivamo

poËetni poticaj u vidu gubitka tjelesne teæine koji stvara psihiËko zadovoljstvo i poboljπava motivaciju za poËetak vjeæbanja. HoÊe li to biti πetnja, voænja biciklom, plivanje, fitness, pilates, trËanje, ostaje na pacijentovu izboru i savjetu lijeËnika. Uspjeπno lijeËenje debljine svakako treba voditi lijeËnik u kojeg Êete prije svega imati povjerenja i koji je upoznat s naËinima lijeËenja debljine. Jer on je taj koji bi trebao ocijeniti kad Êe vam preporuËiti redukcijsku dijetu i tjelovjeæbu, kad medikamentnu terapiju, kad ugradnju “balonËiÊa” u æeludac, a kad kirurπki zahvat u vidu πvedske podesive vezice. Gubitkom tjelesne teæine stvaramo vlastito psihofiziËko zadovoljstvo, ljepπi smo sebi i svojoj okolini, te ono najvaænije i nikad dovoljno naglaπeno, zdraviji smo jer debljina je ponajprije bolest.

Prirodom protiv masnoÊa

Ana LaziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

Istodobno s prilagoenim reæimom prehrane

i fiziËkom aktivnoπÊu, preporuËuje se koristiti farmakoloπki djelotvorne lijekove prirodnog podrijetla

Bolesti srca i krvnih æila glavni su uzrok smrtnosti u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Ateroskleroza je proces degenerativnih promjena na unutarnjim stijenkama krvnih æila, πto rezultira zadebljanjem i gubitkom elastiËnosti stijenki krvnih æila. »imbenici rizika u nastanku kardiovaskularnih bolesti su brojni, ali i lako promjenjivi, uz iskljuËenje onih na koje ne moæemo utjecati (dob, spol, obiteljska anamneza). Oni na koje moæemo utjecati su prestanak puπenja, sniæenje prekomjerne tjelesne teæine, kontrola visokoga krvnog tlaka, fiziËka aktivnost i, najvaænije, sniæenje poviπenog kolesterola i triglicerida.

Kolesterol - MasnoÊa koje najviπe ima u namirnicama æivotinjskog podrijetla. Sam po sebi nije πkodljiv jer je esencijalni sastojak staniËnih membrana i prekursor æuËne kiseline, spolnih hormona i kortikosteroida. BuduÊi da je netopiv u vodi, do krvi ga prenose posebni lipoproteini. Lipo-

34 V a © e z d r a v l j e # 5 2

protein LDL (zloËesti kolesterol) potiËe nakupljanje masnoÊa na stijenkama arterija, a HDL (dobri kolesterol) smatra se ËistaËem arterija, jer prenosi kolesterol s periferije u jetru. Upravo se prema odnosu ukupnog kolesterola i HDL kolesterola moæe procijeniti rizik od nastanka krvoæilnih bolesti. Taj odnos trebao bi biti manji od pet za muπkarce, odnosno do 4,5 za æene. Trigliceridi - Predstavljaju zdruæene tri molekule masnih kiselina s molekulom glicerola. BuduÊi da molekula glicerola nastaje metabolizmom πeÊera, a masne kiseline u pravilu procesom probave masti unesenih hranom, poviπena vrijednost triglicerida u krvi ovisi o prehrani, osobito ako je bogata mastima i πeÊerima. Statini - Lijekove koji se propisuju za sniæenje razine kolesterola u krvi nazivamo statinima. Uzevπi u obzir brojne nuspojave koje mogu izazvati (muËnina, proljev, jetrene i miπiÊne smetnje, rabdomioliza), statini i sliËni lijekovi trebali bi biti izbor za sekun-

darnu prevenciju, znaËi onda kad je veÊ doπlo do uznapredovale ateroskle roze koja prijeti infarktom, ali ne i izbor za primarnu prevenciju, kad je dijagnosticirano samo poviπenje razine kolesterola, ali nije se javila bolest.

Tajna crvene riæe Istodobno s prilagoenim reæimom prehrane i fiziËkom aktivnoπÊu, preporuËljivo je koristiti farmakoloπki djelotvorne lijekove, ali prirodnog podrijetla. Jedan od takvih prirodnih sastojaka je fermentirana crvena riæa. RijeË je o riæi fermentiranoj posebnim kvascem Monascus purpureus koji luËi crveni pigment. Najnovije znanstveno otkriÊe je da crvena riæa sniæava kolesterol i trigliceride u krvnoj plazmi. Promjena parametara u krvi je znakovita: ukupan kolesterol se smanjuje za 10 do 30 posto, ukupni trigliceridi za 15 do 25 posto, LDL kolesterol za 10 do 20 posto, a HDL kolesterol podiæe se za 7 do 10 posto. Kao πto je poznato, sniæavanje LDL kolesterolske frakcije u korist HDL frakcije preduvjet je za prevenciju ateroskleroze. Djelovanje crvene riæe sliËno je djelovanju statina i ostalih standardnih antikolesterolskih preparata, ali bez ikakvih nuspojava. Ekstrakt soka Bergamot naranËe, bogatog aminokiselinama, vitamini ma, mineralima i flavonoidima, kao i DHA (Omega3) morskih algi iz bioloπkog uzgoja, u sinergistiËkom djelovanju s crvenom riæom izravno djeluju na smanjenje nakupljanja triglicerida i kolesterola na stijenkama arterija i razrjeivanje krvi, smanjujuÊi na taj naËin rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

(Ne)prihvatljiv oæiljak razlog viπe za korekciju

Antun Kljenak, dr. med., FEBPS, spec. djeËje kirurgije, voditelj Debra ekspertnog tima, Klinika za djeËje bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KlaiÊeva 16

a za veÊe se preporuËuju vrste opÊe anestezije.

Pacijenti Ëesto traæe kozmetiËko poboljπanje

oæiljka, no pri tome je neizmjerno vaæno imati potpuno realistiËan pristup i oËekivanja

Kirurπka revizija oæiljka moguÊa je opcija za pacijente s oæiljkom od ozljede ili nakon kirurπkog zahvata. Prema svojoj definiciji, revizija oæilj ka provedena po naËelima plastiËnorekonstrukcijske kirurgije podrazumijeva grupu tehnika koje se koriste s namjerom da se oæiljak uËini estetski i funkcionalno prihvatljivijim. To se Ëesto postiæe i tehnikom “preorijentacije” oæiljka u smjeru prirodnih linija tijela. Naravno, uspjeh izravno ne ovisi samo o primjeni najprikladnije tehnike, nego i o zahtjevnosti i teæini samog oæiljka.

Tko je dobar kandidat - Kandidat za reviziju oæiljka treba biti dobroga opÊeg stanja, bez akutnih bolesti ili drugih ozbiljnih medicinskih stanja. Neizmjerno je vaæno imati potpuno realistiËan pristup i oËekivanja. Premda niti jedan oæiljak ne moæe 36 Va©e zdravlje #52

biti potpuno izbrisan, u plastiËnorekonstrukcijskoj kirurgiji veÊi je broj pristupa i tehnika kojima se moæe postiÊi prihvatljiviji izgled oæiljka. Uz tehniku lasera, injekcijske preparate i brojne druge naËine i moguÊnosti lijeËenja oæiljaka, kirurπke tehnike utemeljene na vjeπtini koriπtenja skalpela i dan-danas Ëesto su nezaobilazne u postizanju æeljenog cilja. »im se poËne ozbiljnije razmiπljati o uklanjanju oæiljka, mudro je uputiti se specijalistu s iskustvom u podruËju plastiËne kirurgije. Jer, dobar savjet, utemeljen na znanju i iskustvu, prvi je korak u donoπenju odluke.

Najprikladnija anestezija - Ovis no o oæiljku, dobi pacijenta i izabranoj tehnici revizije, potrebno je izabrati najpovoljniju vrstu anestezije. Manji zahvati katkad se mogu uËiniti u lokalnoj ili provodnoj anesteziji,

Prognoza - Prema “pravilu palca”, postoji 90 posto πanse da Êe oæiljak nakon revizije biti bolji, devet posto da Êe i nakon revizije biti gotovo isti, odnosno jedan posto da bi ga izvedena korekcija mogla uËiniti estetski manje prihvatljivim nego πto je bio prije korekcije. ©to nakon kirurgije - Nakon provedenog tretmana oæiljka, iznimno je vaæno pridræavati se svih uputa lijeËnika. Od opÊih uputa potrebno je pridræavati se trajne zaπtite mjesta oæiljka od izravnog izlaganja sunËevoj svjetlosti. Primjerene masaæe i kupke mogu djelotvorno utjecati na konaËni rezultat tretiranog oæiljka.

Karakteristike oæiljka Bilo da je posljedica ozljede, kirurπkog zahvata ili opekline, zahvaÊeni dio tijela uvijek je viπe ili manje izobliËen, jer se oæiljkasto tkivo veÊinom sastoji od kolagenskih stanica. Zbog toga su oæiljci gotovo uvijek drukËije boje od okolne koæe, nemaju ælijezde znojnice niti folikule dlaka ili kose. Opseænost i tvrdoÊa oæiljka ovise o mnogim Ëiniteljima, primjerice o veliËini i dubini rane, krvnoj opskrbi tog podruËja, opÊem i lokalnom zdrav stvenom stanju, dobi pacijenta, mje-

Oæiljak koæe obraza prije i poslije revizije

stu rane, debljini i boji koæe i dr. Neki ljudi, pak, imaju veÊe sklonosti stvoriti izboËen i upadljiv oæiljak (keloid). Oæiljci koji najËeπÊe zahtijevaju dodatnu plastiËnu korekciju su, primjerice, hipertrofiËni, keloidni, opseæni oæiljci s posljediËnom kontrakturom lokalne koæe. Pod pojmom hipertrofiËni podrazumijeva se oæiljak koji nastaje unutar granica incizije (reza), s tankim slojem zacrvenjene koæe

W-plastika - Ëesta tehnika plastiËne kirurgije za poboljπanje oæiljka

koja izrasta iz podloge. Za razliku od hipertrofiËnog oæiljka, keloidi su tamnije boje i prerastaju rubove rane. NajËeπÊe su smjeπteni u podruËju ramena, uπke, vrata i prsne kosti. Kontraktura kao posljedica teæih oblika oæiljaka posebice nastaje kao rezultat gubitka veÊe povrπine koæe u podruËju rane, a tipiËne su i za duboke i opseæne opekline. Zbog funkcijskih poremeÊaja, zahtijeva kirurπki tretman.

Tablica 1 - UzroËne kategorije abnormalnih oæiljaka Kategorija oæiljka

Primjeri uzroka

Traumatsko ili nepravilno cijeljenje rane

opekline, oguljotine, razderotine

Estetski loπe usmjereni oæiljci

oæiljci koji ne prate prirodne linije, primjerice lica, dugi ravni oæiljci

Oæiljci koji su primarno loπe zacijelili

infekcija, napetost rubova i sl.

Ovisni o prirodi same bolesti

akne, ospice, keloidi

Tablica 2 - Usporedba keloida i hipertrofiËnog oæiljka

NajËeπÊi izgled

Keloid

HipertrofiËni oæiljak

taman

svijetao

IspupËenje iznad razine koæe

Reakcija na tretman

Testovi koji omoguÊavaju razliku

Pregled struËnjaka, najbolja dijagnoza

MoguÊnosti tretiranja oæiljaka Ne Ëiniti niπta - Takav pristup katkad spaπava pacijenta od drugih kasnijih problema zbog pokuπaja lijeËenja oæiljka. Primjena steroidnih lijekova - Primjena steroidnih lijekova moæe smanjiti crvenilo hipertrofiËnog i keloidnog oæiljka. Terapija se primjenjuje u obliku injekcija izravno u oæiljkas to tkivo. Postupak se moæe ponavljati nekoliko puta, ali valja paziti na kontraindikacije. Primjena preparata za ublaæavanje oæiljaka - U farmaceutskoj ponudi postoje brojni preparati iz ove grupacije. O konaËnom izboru najbolje je posavjetovati se s lijeËnikom ili farmaceutom. Primjena fizikalne terapije - Kupke, masaæe, elektroterapija, mangetska terapija i druge tehnike, pravilno primijenjene, mogu znatno poboljπati lokalni nalaz, ali i opÊe zadovoljstvo pacijenta. Silikonske gel ploËice - Silikonske gel ploËice postavljaju se na oæiljak i nose 24 sata na dan. Kirurπka tehnika Z-plastike - Brojne su prednosti Z-plas tike, klasiËne metode revizije oæiljka. NaËelo operacije je preusmjeravanje linije i napetosti oæiljka, koristeÊi se malim trokutastim lokalnim zaliscima. Novooblikovani oæiljak slijedi prirodne linije tijela i stoga je manje uoËljiv. Postoje i brojne sliËne tehnike, primjerice W-plastika, Y-V plastika i dr. Dermoabrazija - Dermoabrazija omekπava i stanjuje povrπinu oæiljka. KlasiËna dermoabrazija Ëetkicama ima viπi stupanj rizika od novijih tehnika dermoabrazije (primjerice dermoabrazije tekuÊim kristaliÊima). Laser - Laserska terapija daje dobre rezultate ako je na temelju dobre indikacije izabran dobar tip lasera, uz znanje i iskustvo operatera koji primjenjuje laser. Postoji nekoliko tipova lasera koji se uspjeπno koriste. »esto se koristi CO2 i Erbium YAG laser, NdYAG laser i drugi. Tkivni ekspanderi - Tkivni ekspanderi su “baloni” koji se postavljaju pored oæiljka ispod lokalne zdrave koæe, s namjerom da se rastezanjem lokalne zdrave koæe dobije dovoljno “materijala” za rjeπavanje koænog defekta nakon odstranjenja oæiljka. Koæni presadci - Nekoliko tehnika koristi zdravu koæu pacijenta razliËite debljine za rjeπavanje oæiljka. Ovisno o dubini uzetog presatka na mjestu donora, tj. na mjestu odakle je transplantat uzet, takoer je moguÊ nastanak oæilj ka. Injekcija kolagena - Injekcije kolagena koriste se za oæilj ke koji su ispod razine lokalne zdrave koæe. Rezultat takve terapije uoËljiv je odmah, ali ne mora biti trajan. MoguÊe su neæeljene lokalne reakcije koæe.

40 Blagodati parnih kupelji Sandra Skoblar, viπa fizikalna terapeutkinja, info@vedacentar.com Izvor: web magazin za njegu tijela www.celulit.hr

Toplina i para pomaæu u optoku krvi i limfe, u procesu pojaËana znojenja otpuπtaju se toksini i tako potiËe detoksikacija organizma Parna ili turska kupelj jednostavno znaËi “kupanje” u prostoriji ispunjenoj zasiÊenom parom, a temelji se na bioloπkom djelovanju topline u obliku vruÊeg i vlaænog zraka (temperatura zraka iznosi izmeu 40 i 50° C, a relativna vlaænost zraka 80 - 100 posto). Iako je u Europu doπla s Istoka, obiËaj istodobnog odræavanja tjelesne higijene i duhovnog ËiπÊenja bio je poznat mnogim starim civilizacijama. VeÊ od antiËkih vremena Rimljani su poznavali pozitivan uËinak pare na tijelo i duπu. AntiËke terme bile

40 Va©e zdravlje #52

su raπirene u svim glavnim rimskim gradovima, ali nisu nedostajale ni u manjim sredinama. Malo kasnije, parne kupelji raπirile su se po arapskim zemljama, gdje se nazivaju hammam, πto Europljani prevode kao parna ili turska kupelj. PrimjenjujuÊi suvremenu tehnologiju, u danaπnje vrijeme tisuÊljetna tradicija primjene termoterapije moguÊa je u svakoj kupaonici.

Korisna djelovanja Sa svojim tonificirajuÊim i relaksirajuÊim svojstvima, parna ili turska

kupelj jedna je od boljih metoda u borbi protiv stresa kojemu smo svakodnevno izloæeni. Parna kupelj raj je za tijelo i duπu, osigurava relaksaciju i osjeÊaj ugode, posebice nakon stresna i naporna dana. Mogu je koristiti ljudi svih æivotnih dobi, uz kontrolu tlaka i respiratornih smetnji. UËinak topline i pare oËituje se u tome πto pomaæe optoku krvi i limfe otpuπtajuÊi toksine u procesu pojaËana znojenja i tako potpomaæe detoksikaciju organizma. Toplinom uzrokovano πirenje pora olakπava prodor pare u koæu i odstranjivanje odumrlih stanica i neËistoÊa, πto rezultira sjajnom, elastiËnom i mekom koæom. Visoka temperatura parne kupelji stimulira i vitalne funkcije, pospjeπuje imunitet i daje tijelu dodatnu energiju. S druge strane, inhalacija tople pare i mirisnih esencija omoguÊuje hidrataciju pluÊa i tretmane kod razliËitih smetnji diπnog sustava, kao πto su astma, puπaËki bronhitis, kroniËni kaπalj i sliËno.

KULTURA T I JELA

Dodatno korisno djelovanje je πto u kombinaciji s hladnim tuπem poboljπava cirkulaciju, pomaæe ukla njanju celulita i obnavljanju tkiva. Da bi se postigli optimalni rezultati za zdravlje, ljepotu i psihiËko zadovoljstvo, parnu kupelj treba upotrebljavati tri puta tjedno, s tim da se ta tri odlaska mogu rasporediti na jedan, dva ili tri dana. Zbog umora koji nastupa nakon tretmana, preporuËljivo je kupelj koristiti u popodnevnim i veËernjim satima. Parna kupelj preporuËuje se osobama koje pate od nesanice, loπe cirkulacije, suhe i oπteÊene koæe, miπiÊne napetosti, reumatskih tegoba, bronhitisa… AromatiËna parna kupelj - Da bi se pospjeπio blagotvoran uËinak vruÊeg i vlaænog zraka na zdravlje, u generator pare mogu se staviti eteriËna ulja, tj. visoko koncentrirani ekstrakti biljaka, trava i cvijeÊa. Time se postiæu ispunjenost cijele turske kupelji æeljenim mirisom, dodatna relaksacija i veÊi terapeutski uËinak. Svako eteriËno ulje razliËito terapeutski djeluje na organizam - krijepi i osvjeæava, stimulira ili umiruje, proËiπÊava diπne puteve, djeluje antiseptiËki i antibakterijski, a neki Ëak i anticelulitno.

Procedura u parnoj kupelji • tuπiranje (moguÊe je koristiti i whirpool za zagrijavanje tijela) • Kneipp kupke - naizmjeniËne toplo-hladne kupke za noge u dvije zasebne kadice, koje se provode u sjedeÊem poloæaju. Temperatura tople vode je 34 - 37° C, a hladne 18 - 20° C. Potkoljenice su u vodi. Provodi se naizmjeniËno umakanje, dva puta po pet minuta u toploj vodi, a izmeu i na kraju 10 - 30 sekundi u hladnoj vodi. Kneipp kupke koristimo prije ulaska u kupelj, za vrijeme stanke i na kraju boravka u kupelji. Ove kupke imaju izuzetan terapeutski uËinak.

• prvi ulazak u parnu kupelj koji traje 10 do 15 minuta - potrebno je isprati svoje mjesto za sjedenje na grijanim klupama • nakon izlaska iz parne kupelji treba dvije do tri minute hodati u hladnijem prostoru (frigidarium). MoguÊe je odabrati jedno od sljedeÊa tri izbora frigidariuma:

• zalijevanje tijela prohladnom vodom pet do 10 minuta - provodi se postupkom zalijevanja iz gumene cijevi u smjeru od nogu prema gore, najprije desna pa lijeva strana - stopala, listovi, bedra do straænjice, zatim unutarnja strana bedara, desna ruka, lijeva ruka, lea, trbuh, prsa, vrat i na kraju lice i glava

• postupno tuπiranje hladnom vodom - slap (provodi se po istom principu kao i zalijevanje prohladnom vodom) ili samomasaæa ledom

• postupno uranjanje cijelog tijela u prohladnu vodu - hladni bazen • odmaranje u leæeÊem poloæaju, uz utopljavanje; relaksacija traje 10 15 minuta, uz rehidraciju (voda, Ëaj ili prirodni voÊni sok) • Kneipp kupke - aktiviraju mehanizam koji tijelo rjeπava nakupljene topline • cijeli postupak ponavlja se jedan do tri puta • na kraju slijedi 15 do 30 minuta odmora

Nekoliko korisnih savjeta • Za parnu kupelj odvojite najmanje sat i pol. • Ako se bavite nekom sportskom aktivnoπÊu, koristite parnu kupelj samo pola sata nakon zavrπetka. • Prije odlaska u parnu kupelj nemojte piti alkohol i nemojte ulaziti gladni ili puna æeluca, jer i jedno i drugo stanje previπe optereÊuje krvotok.

• Prije parne kupelji skinite sav nakit, uklonite πminku i istuπirajte se. Prije ulaska preporuËuju se Kneippove kupke (uz topla stopala lakπe Êete se znojiti). • U parnoj kupelji morate biti goli, pa prije ulaska skinite kupaÊi kostim. Vodom iz crijeva isperite mjesto gdje Êete sjesti. Isto napravite i prije izlaska. • U parnoj kupelji ostanite 10 do 20 minuta (profesionalci si mogu dopustiti i 25 minuta) ili uvaæite signale koje vam tijelo πalje te kabinu napustite i prije. • Nakon faze znojenja nipoπto nemojte propustiti ohlaivanje, koje u pravilu mora trajati koliko i boravak u sauni, dakle od osam do 15 minuta. • Nakon izlaska iz saune rashladite se na hladnom zraku, pod hladnim tuπem, samomasaæom ledom ili postupnim uranjanjem u bazen s hladnom vodom. • Nakon faze ohlaivanja ciklus se moæe ponoviti joπ najviπe dva puta po istom rasporedu. • Nakon zavrπene procedure preporuËuje se 20 do 30 minuta relaksacije. Zatim tijelo i lice dobro namaæite mlijekom, uljem ili kremom za vlaæenje koæe. • Nakon parne kupelji izbjegavajte bilo kakve sportske i rekreacijske aktivnosti, jer biste u protivnom mogli ozbiljno opteretiti krvotok. • Nakon parne kupelji nije preporuËljivo otiÊi u solarij niti upotrebljavati sredstva za pranje, jer je koæa posebno osjetljiva. • Æe nakon parne kupelji utaæite iskljuËivo negaziranom mineralnom vodom i prirodnim voÊnim sokovima, a eventualnu glad laganom salatom od voÊa ili povrÊa. • MoguÊe je kombinirati aroma parnu kupelj s finskom saunom, ali poπtujuÊi fazu ohlaivanja nakon koriπtenja jedne od njih. Takoer se ne smije prekoraËiti brojka od tri ulaska.

#52 Va©e zdravlje 41

42 Od gubitka osjeta do motoriËkih smetnji

prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, predstojnica Klinike za neurologiju; dr. sc. Vanja BaπiÊ Kes, spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

zahvaÊanja velikih vlakana javljaju se motoriËki poremeÊaji.

Simptomi se najprije javljaju na

najudaljenijim (distalnim) dijelovima udova zato πto su najprije zahvaÊena najduæa æivËana vlakna Polineuropatija oznaËava oπteÊenje viπe perifernih æivaca, osobito na krajnjim dijelovima ekstremiteta. Vrlo Ëesto je dio neke sustavne bolesti. Primarno mjesto oπteÊenja moæe biti vlakno æivca (npr. u πeÊernoj bolesti, u oπteÊenju πtetnim tvarima) ili mije-

42 V a © e z d r a v l j e # 5 2

linskoj ovojnici koja okruæuje æivac (npr. u akutnoj ili kroniËnoj upalnoj polineuropatiji, leukodistrofijama ili Guillan-Barreovu sindromu). Ako su zahvaÊena mala mijelinska vlakna, javlja se primarni gubitak osjeta za temperaturu i bol, a u sluËaju

Uzroci nastanka su razliËiti i mogu se podijeliti na nekoliko grupa. Tako razlikujemo polineuropatije: • kao posljedicu djelovanja πtetnih tvari (nikotin, olovo, æiva, alkohol) • kao posljedicu pritiska (osteofit, protruzija diska, priraslice nakon operacije) • nastale nakon traumatskog oπteÊenja • kao posljedicu djelovanja upalnog agensa (difterija, lepra, virus ne infekcije, HIV infekcije) • u sklopu sistemskih bolesti (reumatoidni artritis, nodozni artritis) • zbog metaboliËkog poremeÊaja (πeÊerna bolest, nedostatak vitamina B12, porfirija, jetreno i bubreæno zatajenje) • kao posljedicu neoplastiËke (tumorske) infiltracije

NEUROLO G I JA

• kao posljedicu paraneoplastiËnih stanja • kao posljedicu genetiËkih poremeÊaja (Charcot-Marie-Tooth).

Postupan razvoj simptoma Simptomi polineuropatije obiËno nastupaju postupno, u vidu motoriËkih, osjetnih i vegetativnih poremeÊaja. MotoriËki simptomi najËeπÊi su u nogama. U lakπim sluËajevima javlja se djelomiËna oduzetost, a teæi sluËajevi karakterizirani su potpunom oduzetoπÊu miπiÊa, ekstremiteta, a katkad i cijelog trupa. Zbog poremeÊene inervacije (prijenosa æivËanih impulsa) na miπiÊima se vremenom razvijaju hipotrofija i atrofija, koje rezultiraju smanjenjem grube miπiÊne snage. Osjetne podraæajne fenomene Ëine parestezije, æarenje, peËenje, utrnulost, osjeÊaj stezanja. TipiËna je bolna osjetljivost æivËanih zavrπetaka u miπiÊima na pritisak. Bol je ËeπÊa noÊu, a moæe se pogorπati dodirivanjem zahvaÊenog podruËja. Ako bolest napreduje, javljaju se znaci gubitka osjeta, tipiËno po distribuciji “Ëarapa i rukavica”. Zbog poremeÊaja osjetnih æivaca oteæan je i hod. ZahvaÊanje autonomnog æivËanog sustava manifestira se pojavom nemoguÊnosti zadræavanja mokraÊe i stolice, impotencije ili posturalne hipotenzije (pad krvnog tlaka nakon naglog ustajanja).

Koæne promjene ukljuËuju smetnje pigmentacije, poremeÊaje znojenja, a u najteæim sluËajevima prisutne su i trofiËke promjene (glatka i sjajna koæe, lomljivi nokti, osteoporoza). Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim (distalnim) dijelovima udova zato πto su najprije zahvaÊena najduæa æivËana vlakna. U nekim sluËajevima miπiÊna slabost, a rjee poremeÊaj osjeta zahvaÊa proksimalna podruËja, tj. rameni obruË ili zdjeliËni pojas. Postoji i posebna polineuropatija moædanih æivaca u kojoj su oπteÊeni motoriËki i osjetni moædani æivci, i to uglavnom obostrano. Razvoj simptoma moæe biti akutan ili kroniËan. Akutan tijek boles ti karakteriziran je naglom pojavom opÊe slabosti i klonulosti na koje se nadovezuju smetnje osjeta i motoriËki ispadi. Neurologijski simptomi dostiæu vrhunac nakon jedan do dva tjedna bolesti. Nekoliko dana ili tjedana simptomi su stacionarni i nakon toga se polako poËinju povlaËiti.

Put do dijagnoze Na temelju fizikalnog pregleda, anamneze i rezultata elektromiografije polineuropatije se mogu podijeliti na: • akutne ili kroniËne • osjetne, motoriËke ili osjetnomotoriËke • proksimalne, distalne, simetriËne.

Elektromioneurografija je metoda pomoÊu koje se mjerenjem æivËane provodljivosti utvruje prisustvo neuropatije i otkriva koji je toËno æivac zahvaÊen, koji je tip preteæito pogoenih vlakana (senzorni ili motoriËki) te radi li se o aksonskoj ili demijelinizacijskoj patologiji. Laboratorijski nalazi vrlo su vaæni za razjaπnjenje uzroka nastanka. Potrebno je odrediti sedimentaciju, kompletnu krvnu sliku, πeÊer u krvi, jetrene enzime, elektrolite, ureju, kreatinin, vitamin B12, folnu kiselinu, reumatski faktor te antinuklearni faktor. Ako se nakon dobivanja nalaza laboratorijskih pretraga ne pronae uzrok polineuropatije, izvode se: kontrola hormona πtitnjaËe, rtg srca i pluÊa, UZV abdomena, elektroforeza lipoproteina, obrada likvora te na kraju biopsija miπiÊa, odnosno æivca.

Neke karakteristiËne vrste DijabetiËka polineuropatija - Otprilike 65 posto bolesnika sa πeÊernom boleπÊu ima polineuropatiju. Bolest se uglavnom javlja poslije pedesete godine æivota, iako moæe nastupiti i prije. U treÊine bolesnika prisutni su znaci polineuropatije i prije negoli se utvrdi metaboliËki poremeÊaj. NajËeπÊi simptomi u takvih boles nika su trnci i osjeÊaj æarenja u prstima ruku i nogu. Simptomi su mnogo jaËe izraæeni na nogama nego na rukama. KarakteristiËan znak za poli-

NEUROLO G I JA

neuropatiju u bolesnika sa πeÊernom boleπÊu su neugodni paleÊi osjeti na stopalima, koji se pojaËavaju pri leæanju, osobito noÊu. Meu osjetnim ispadima na prvome su mjestu slabljenje osjeta vibracije na nogama, stopalima i noænim prstima. Osjet dodira, boli ili temperature promijenjen je u podruËju koje pokrivaju rukavice ili Ëarape. U sluËaju da πeÊerna bolest zahvati autonomni æivËani sustav, mogu se pojaviti patoloπke promjene u kontroli krvnog tlaka, funkciji crijeva i mokraÊnog mjehura te smetnje erekcije i ejakulacije u muπkaraca. U rijetkim sluËajevima neuropatija moæe blokirati anginoznu bol u prsima koja upozorava na srËanu bolest i infarkt miokarda. LijeËenje dijabetiËke polineuropatije ukljuËuje normalizaciju metaboliËkih funkcija. Vrlo je vaæno smanjenje tjelesne teæine. Bolna dijabetiËka polineuropatija lijeËi se antiepilepticima i antidepresivima. UnatoË svim provedenim mjerama lijeËenja, uspjeh je vrlo neizvjestan.

44 V a © e z d r a v l j e # 5 2

Alkoholna polineuropatija - Periferna neuropatija razvija se u viπe od 80 posto alkoholiËara. PoËetak bolesti je postupan, a karakteriziran je pojavom parestezija u stopalima, noÊnim æarenjem tabana, pojaËanim znojenjem. Mogu se javiti i slabosti miπiÊa, ali one nisu izraæene kao kod drugih oblika polineuropatije. ToËan uzrok se ne zna, iako se pretpostavlja da vaænu ulogu u nastanku polineuropatije ima deficitarna prehrana. LijeËenje se sastoji u apsolutnoj apstinenciji od alkohola i ishrani koja je bogata vitaminima B skupine. Polineuropatija u trudnoÊi - U otprilike oko 20 do 25 posto trudnica u drugoj polovici trudnoÊe javljaju se trudniËke parestezije. U polovice bolesnica prisutan je i poremeÊaj osjeta. ToËan uzrok poremeÊaja nije poznat, iako se pretpostavlja da vaænu ulogu ima mehaniËko oπteÊenje. Ne postoji specifiËan oblik lijeËenja trudniËkih parestezija, ali svakoj trudnici s takvim tegobama potrebno je prekontrolirati mokraÊu i krvni tlak. Polineuropatija u reumatoidnom artritisu - U bolesnika s reumatoidnim artritisom javlja se polineuropatija koja je vjerojatno posljedica ishemijskog æivËanog oπteÊenja uzrokovanog odlaganjem imunokompleksa u krvne æilice koje æivac opskrbljuju krvlju. Dijagnoza se postavlja na temelju kliniËke slike, a potvruje se biopsijom æivca i pozitivnom serologijom na reumatoidni artritis.

LijeËenje polineuropatija LijeËenje se sastoji od medikamentozne terapije, fizikalne terapije te kirurπkih zahvata u sluËaju traumatskih oπteÊenja s potpunom transekcijom æivca. LijeËenjem sistemskih poremeÊaja (npr. πeÊerna bolest, bubreæno zatajenje, multipli mijelom, tumor) moæe se zaustaviti progresija

simptoma, ali oporavak je spor. Kod bolnih polineuropatija (npr. dijabetiËke polineuropatije) vaæna je kontrola bolova. Na træiπtu postoji cijeli niz lijekova pomoÊu kojih je moguÊe na zadovoljavajuÊi naËin postiÊi analgeziju, tj. smanjenje bolova. Lijekovi izbora su duloksetin (antidepresiv) i pregabalin (antiepileptik). U sluËaju da se njima ne postigne analgezija, koriste se drugi antiepileptici, poput karbamazepina, gabapentina, lamotrigina, a u teæim sluËajevima i morfijski preparati. U bolesnika s bolnom polineuropatijom, uz medikamentoznu terapiju, vrlo uËinkovitom pokazala se metoda TENS (transkutana elektriËna stimulacija), koja u 80 posto bolesnika s bolnom dijabetiËkom polineuropatijom dovodi do ublaæavanja ili prestanka bolova. Bolesnicima s ostalim oblicima polineuropatije, koji nemaju bolove, daju se vitamini iz skupine B (B1 i B12), iako su rezultati brojnih studija pokazali da je njihova uporaba u lijeËenju polineuropatija nesvrsishod na. Fizikalna terapija ukljuËuje kineziterapiju kojoj je cilj sprjeËavanje pojave kontraktura, poboljπanje snage miπiÊa, vjeæbanje osjeta i poboljπanje hodanja. Program vjeæbi treba prilagoditi svakom bolesniku.

Prognoza - Ako se polineuropatija otkrije na vrijeme i uspije se otkloniti uzrok, prognoza je veÊinom dobra. Za regeneraciju ovojnice i aksona æivca te potpuno iπËezavanje simptoma treba oko πest do 12 mjeseci, ovisno o uzroku i teæini same polineuropatije. Naæalost, postoje odreeni oblici polineuropatije Ëiji simptomi ne mogu potpuno nestati, pa je cilj terapije ublaæiti simptome i poboljπati kvalitetu æivota bolesnika.

Pilex

dokazano najdjelotvorniji Pilex® je potpuno prirodan preparat, Ëija se uËinkovitost temelji na sinergiji aktivnih tvari iz biljaka Berberis vulgaris, Mesua ferrea i Melia azadirachta, dobivenih posebnim proizvodnim postupkom koji pridonosi veÊoj uËinkovitos ti. Bitna osobina Pilexa® je izostanak neæeljenih popratnih pojava, πto ga uz visoku uËinkovitost Ëini jedinstvenim proizvodom.

Odnos cijene i korisnosti Jedna kura Pilexa® od 14 kapsula veÊinu pacijenata oslobaa od svih hemoroidalnih tegoba tijekom πest mjeseci, a svakim ponovnim uzimanjem njegovo djelovanje je dugotrajnije, a simptomi slabiji. Uzima se oralno (na usta) do 14 dana, i ima prolongirano djelovanje. Kod veÊine pacijenata uslijedi rapidno poboljπanje veÊ nakon pet do πest dana, a kod manjeg broja pozitivan uËinak moæe se oËekivati jedan do tri tjedna nakon uzimanja. Iako je cijena kure Pilexa® za sedam kapsula 369,36 kuna, odnosno 598,02 kuna za 14 kapsula, na godiπnjoj razini isplativiji je od mnogih proizvoda jer se uzima samo dva puta godiπnje. Sedam kapsula preporuËuje se osobama koje su prvi put primijetile hemoroidalne tegobe i æenama poslije poroda, a 14 kapsula svima ostalima, osobito pacijentima koji dulje pate od hemoroidalnih tegoba.

Djelovanje i uËinkovitost Djelovanje u prosjeku traje πest mjeseci, a moæe se i produljiti, ovisno o odræavanju higijene crijeva, πto ukljuËuje pravilnu prehranu, viπe vlaknaste i probiotiËke hrane, odræa-

Anica Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm.

vanje redovite stolice, izbjegavanje suhomesnatih i konzerviranih proizvoda, brze te ljute i jako zaËinjene hrane. PreporuËuje se izbjegavati dugotrajno sjedenje, stajanje i dizanja teπkih tereta. Uz pridræavanje navedenoga, djelovanje Pilexa® bit Êe uËinkovitije i dugotrajnije UËinkovitost Pilexa® potvrena je i kliniËkim ispitivanjima te brojnim svjedoËanstvima. Tako je dokazano da Pilex® djeluje kod 97 posto ljudi, pri Ëemu kod 84 posto u potpunosti uklanja sve simptome, bez negativnih posljedica. Zbog Ëega preporuËujemo Pilex®? • dugotrajno djelovanje - u prosjeku oko πest mjeseci ili dulje, sa samo jednom terapijom • moguÊnost odgode operativnog zahvata • olakπanje nakon operativnog zahvata • jednostavnost uzimanja - jedna kapsula na usta (oralno) tijekom sedam ili 14 dana • isplativost na godiπnjoj razini • prirodan proizvod bez πtetnih posljedica • tisuÊe zadovoljnih pacijenata diljem svijeta • poboljπanje kvalitete æivota • dokazano najdjelotvorniji preparat za tretiranje hemoroidalnih tegoba u svijetu

Za sva pitanja o uËinkovitosti, djelovanju i uzimanju Pilexa® obratite se naπoj struËnoj savjetnici Anici Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm., spec. med. biokemije i homeopatske medicine, na broj 091/5930 353.

ArtiËoka Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Dnevna rutina modernog Ëovjeka ispunjena je uæurbanoπÊu, stresom i nedostatkom vremena, pa je jedna od posljedica takvoga naËina æivota sve ËeπÊa konzumacija brze hrane. Takvi mali grijesi mogu se s vremenom pretvoriti u ozbiljan problem: osjeÊaj teæine u crijevima, nelagoda u gornjem dijelu trbuha, nadutost. Uz to, opÊenito jedemo previπe hrane bogate masnoÊama, πto optereÊuje probavni sustav i otvara moguÊnost porasta vrijednosti kolesterola u krvi. VeÊe koliËine hrane, slatkiπi, vino i ostala alkoholna piÊa posebno optereÊuju jetru, a ako uz to ne unosimo dovoljno tekuÊine, pred probavnim sustavom dodatni je izazov. Jetra je jedan od najvitalnijih organa ljudskog organizma, Ëiju ulogu ne moæe u potpunosti zamijeniti niti jedan drugi organ. Ipak, Ëesto zaboravljamo da zdravlje jetre i cijeloga probavnog sustava uvelike utjeËe na naπe zdravlje, vitalnost, razinu energije, dugovjeËnost i sklad uma i tijela. Zato je vaæno poticati ravnoteæu probavnih procesa. SreÊom, tu je pomoÊ iz prirode, ekstrakt liπÊa artiËoke, koji zbog sadræaja gorkih tvari pozitivno i snaæno djeluje na probavu. Na prirodan naËin potiËe probavu masnoÊa, ubrzava probavu teπke hrane, potiËe stvaranje æuËi, normalizira poviπenu razinu kolesterola i πtiti stanice jetre od oπteÊenja. S obzirom na to da ima vrlo veliku sposobnost oporavka, jetra “opraπta”, ali ne beskonaËno. Zato joj i vi trebate pomoÊi i uËiniti neπto za dobrobit svog zdravlja i bolji osjeÊaj.

Isprobajte Cirkulin ArtiËoka draæeje! Da, æelim da mi poπaljete probni uzorak Cirkulin ArtiËoka draæeja (pakiranje od dvije draæeje) na moju adresu: Ime i prezime:

Ulica i broj:

Poπtanski broj i grad:

Ispunjeni kupon poslati na adresu: Oktal Pharma - Za Cirkulin artiËoka Utinjska 40, 10020 Zagreb

Znanstvenici o utjecaju pro- i prebiotika Izvor: Jackson P.: “Clinical trials on Pro- and Prebiotics for human health”

Ruski biokemiËar i nobelovac Ilia Metchnikoff veÊ je poËetkom 20. stoljeÊa istaknuo vaænost konzumacije proizvoda s mlijeËno-kiselim (probiotiËkim) bakterijama, navodeÊi kako u podruËjima u kojima je njihova konzumacija bila Ëesta ljudi znatno dulje i zdravije æive. U znanstvenim krugovima se, meutim, tek sredinom 90-ih upozorava na vaænost pro- i prebiotika u odræavanju ravnoteæe crijevne mikroflore i njihovoj primjeni kod infekcija gastrointestinalnog i urogenitalnog sustava. Na konferenciji odræanoj u veljaËi 2005. u Parizu, na koju je bilo pozvano 200 znanstvenika koji se bave hranom, nutricionizmom i zdravljem, predstavljeni su rezultati istraæivanja utjecaja pro- i prebiotika na ljudsko zdravlje. Predstavljen je i posljednji izvjeπtaj SYNCAN projekta, koji je sponzorirao istraæivaËki program EU. Cilj projekta bio je istraæiti mogu li probiotici, prebiotici i simbiotici smanjiti rizik pojave karicinoma crijeva. KljuËni dio projekta bila je dvostruko slijepa kontrolna studija na 80 volontera, koji su dobivali simbiotiËki tretman (sastojao se od prebiotika i dva probiotika) ili placebo, a rezultati su se biljeæili svaki dan tijekom 12 tjedana i bili su iznimno zanimljivi. Nekoliko biomarkera karcinoma debelog crijeva bilo je pozitivno modulirano simbiotiËkim tretmanom, πto sugerira da konzumiranje simbiotika moæe imati preventivni uËinak protiv karcinoma crijeva.

Predstavljeni su rezultati i drugih istraæivanja. Neka od njih su: • Dodatak probiotika smanjio je uËestalost i teæinu enterokolitisa praÊenog odumiranjem tkiva kod prerano roene novoroenËadi. • LijeËenje pacijenata s blagim do srednjim ulkusnim kolitisom kompleksnim probiotikom rezultiralo je stopom poboljπanja ili reakcije na tretman od ukupno 77 posto. Nisu zabiljeæeni negativni uËinci. • Dodatak probiotika poveÊao je trpeljivost na lijeËenje sa svrhom iskorjenjivanja Helicobacter pylori, a rezultati pokazuju da su probiotiËke bakterije uspijevale preæivjeti u gastrointestinalnom sustavu unatoË intenzivnoj antimikrobnoj terapiji. • »etverotjedno uzimanje Lactobacillus rhamnosus moæe ublaæiti crijevne upale kod osoba sa sindromom atopiËkog osipa/dermatitisa i alergije na kravlje mlijeko. • Konzumiranje pro- i prebiotika tijrkom terapije antibioticima ublaæava poremeÊaj crijevne mikroflore i pomaæe “obnavljanju” sluznice. Prema tome, pro- i prebiotici kao znanstvena Ëinjenica postaju naπa stvarnost i potreba, kako u prevenciji, tako i kod veÊ nastalih gastrointestinalnih i urogenitalnih tegoba.

48 Mrπavljenje koju dijetu odabrati

Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing. nutricionist, Nutrivita - nutricionistiËko savjetovaliπte i dijetoterapija, Vlaπka 68/II, Zagreb, tel: 01/4617 027, www.nutrivita.hr

I najbolje planirane dijete gube smisao onog trenutka kad dobre namjere ne

mogu kontrolirati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni naËina æivota VeÊina ljudi koja je nezadovoljna vlastitom tjelesnom teæinom pokuπava razliËitim dijetama pred loæenim u knjigama, Ëasopisima, na internetu ili prema preporuci prijatelja, doÊi do æeljene tjelesne teæine. 48 Va©e zdravlje #52

Brze, obeÊavajuÊe dijete koje jamËe jednostavan gubitak kilograma dovode do stanja iscrpljenosti, pune su ograniËenja i uskraÊivanja, a njihovi sljedbenici uporno vaæu svaki gram mesa, voÊa, povrÊa, pa Ëak i zelene

salate. I svake godine iskuπavaju najnoviju hit-dijetu, nadajuÊi se Ëudu. Mnoge takve dijete zvuËe nevjerojatno i teπko je povjerovati da Êe netko jedan dan jesti peËeni krumpir, drugi dan jagode, treÊi Ëokoladu i mrπavjeti. Ipak, mnoπtvo dijetnih preporuka od nepoznatih autora dræi ljude u uvjerenju da Êe kombiniranjem hrane na nov nutricionistiËki naËin zauvijek izgubiti viπak kilograma. Svoju popularnost stjeËu promoviranjem brzoga i lakoga gubitka kilograma, a svi koji oËajniËki pokuπavaju izgubiti kilograme zainteresirani su samo za brza i jednostavna rjeπenja problema. No, takav pristup, dugoroËno gledano, nije zdrav i ne bi se smio uplitati u fiziologiju organizma, nego bi trebao dugoroËno poboljπati zdravlje. Koju dijetu odabrati kad iz dana u dan sluπamo o novim hit-dijetama? Postoji cijeli niz dijeta za mrπavljenje,

NUTR I C I ON I ZAM

lo mokrenje, opÊa slabost, ubrzano disanje, a osoba ima miris po acetonu. Mnogi nutricionisti ne slaæu se s ovakvim naËinom prehrane, jer ma kako bila djelotvorna, ostavlja posljedice za zdravlje. Dijeta sadræi veÊe koliËine zasiÊenih masnoÊa, a time i potencijalni rizik od ateroskleroze. S druge strane, namirnice koje su izbaËene iz prehrane (voÊe, povrÊe i sjemenke) upravo πtite od kardiovaskularnih bolesti.

stoga donosimo samo one “najpopularnije”.

Atkinsonova dijeta - OgraniËava unos ugljikohidrata na 20 do 60 g dnevno, a dopuπta sve vrste mesa, jaja i sireva. IskljuËena je veÊina grahorica, zrnatih plodova, tjestenine, riæe i kruha, pa Ëak i voÊa te nekih vrsta povrÊa. ToËnije, sve πto zovemo ugljikohidratima. Jasno je da se gubitak tjelesne mase zasniva na potroπnji vlastitih rezervi masnoÊa. Nakon dvotjednog provoenja dijete poveÊava se unos ugljikohidrata na 40 g dnevno. Usporedbe radi, 5 dag piletine ili 15 dag sira sadræi 5 g ugljikohidrata. Nakon takvoga postupnog uvoenja ugljikohidrata dopuπteno je u jelovnik pomalo uvoditi voÊe. Bez nedovoljna unosa ugljikohidrata, organizam poËinje iskoriπtavati rezerve glikogena uz slabo iskoriπtavanje masti te dolazi do stvaranja ketona koji se nakupljaju u krvotoku, a moraju izluËiti putem bubrega. Simptomi su dobro poznati: æe, uËesta-

Dijeta Ëarobnom juhom - Nije niπta drugo doli dijeta Mayo klinike u kojoj je svaki dan propisana toËno odreena vrsta hrane, uz pijenje veÊih koliËina juhe koja se sastoji od luka, zelene paprike, rajËice, celera, kupusa i pileÊe ili govee kocke za juhu. Upravo ta juha djeluje poput diuretika, odnosno pospjeπuje mokrenje, pa doista kazaljka na vagi pokazuje manje. Ali rijeË je samo o gubitku tjelesne tekuÊine. Nakon treÊeg dana Ëarobna juha izaziva gaenje, poËinje “izlaziti na uπi”, a put do vitke linije ipak traje znatno dulje. Montignacova dijeta - Temelji se na odreenoj kombinaciji namirnica, πto znaËi da prehrana nije toliko ograniËavajuÊa na kalorijama, nego selektivna. Odabirom pravilnih kombinacija jamËi djelotvorno mrπavljenje i odræanje postignute æeljene teæine po naËelu “nije vaæno koliko, nego πto jedem”. Hayova dijeta - Zasniva se na istom naËelu. Prema dr. Hayu, osnov ni uzrok zdravstvenih tegoba je kiselost (acidoza) organizma koja se javlja zbog stvaranja i nakupljanja kiselina koje su produkt metabolizma koncentriranih proteina kao πto su meso, riba, jaja, mlijeko. Odvajanje pojedinih namirnica, konkretnije nemijeπanje ugljikohidrata s protei-

nima, zasniva se na Ëinjenici da i jedni i drugi trebaju razliËite enzime za razgradnju. Stoga se mogu kombinirati proteinske namirnice i povrÊe, ugljikohidrati i povrÊe, ali nikad proteini s ugljikohidratima. Pojednostavljeno, povrÊe treba jesti s mesom, ribom, tjesteninom, riæom, krumpirom, a izbjegavati klasiËne kombinacije poput mesa i krumpira.

Dijeta po krvnim grupama - Ova dijeta, Ëiji je zaËetnik dr. Peter D’Adamo, temelji se na ideji da bi ljudi trebali planirati prehranu ovisno o svojoj krvnoj grupi, a zasniva se na naËelima evolucije i prouËavanju prehrambenih navika naπih predaka. Za svaku krvnu grupu namirnice se svrstavaju kao preporuËljive, neutralne i one koje treba izbjegavati. Tako se formiraju i liste namirnica za pojedinu krvnu grupu. Osobe koje imaju krvnu grupu 0 trebaju prehranu temeljiti na namirnicama æivotinjskog podrijetla i povrÊu, a dopuπtene su i sve vrste voÊa. Osobe s krvnom grupom A trebale bi konzumirati veÊe koliËine namirnica biljnog podrijetla: povrÊe, grahorice i cjelovite æitarice. Dopuπteno je i voÊe, povremeno konzumiranje mesa, s prednoπÊu peradi i fermentiranih mlijeËnih proizvoda. Osobama s krvnom grupom B dopuπtena je najveÊa prehrambena raznolikost, a osobama s krvnom grupom AB predlaæu se namirnice poput puretine, janjetine, mlijeka i mlijeËnih proizvoda, tjestenine, kupusa, prokulice i kukuruza. OpÊenito gledano, najviπe su zakinute osobe s krvnom grupom 0, a velike koliËine mesa mogu rezultirati prevelikim unosom zasiÊenih masnih kiselina odgovornih za kardiovaskularne bolesti. NutricionistiËki je neprihvaÊena jer nema dovoljnu znanstvenu utemeljenost.

#52 Va©e zdravlje 49

NUTR I C I ON I ZAM

Zona dijeta - Razvio je i popularizirao dr. Sears, a temelji se na odræavanju odreenog omjera inzulina i glukagona, vaænih regulatora metabolizma ugljikohidrata. Odræavanje pravilnog odnosa tih hormona, prema Searsu, pridonosi ravnoteæi eikosanoida (supstancije sliËne hormonima koji se sintetiziraju iz viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina). Nadalje, ako je prehrana uravnoteæena tako da 40 posto ukupnih kalorija potjeËe od ugljikohidrata, 30 posto od proteina i 30 posto od masti, idealna je za odræavanje dobrog omjera inzulina i glukagona, vaænih regulatora metabolizma ugljikohidrata. Mnogi sportaπi provode zona dijetu vjerujuÊi da ona poboljπava kompoziciju tjelesne mase i omoguÊuje bolje sportske performanse. Dijeta je postavljena na dobrim temeljima, s bogatstvom voÊa i povrÊa, no zahtijeva potrebno znanje u slaganju tzv. blokova hrane, πto je Ëini kompliciranom u odnosu na druge. Sve ove dijete pridonose smanjenju prekomjerne tjelesne mase jednostavno zato πto se svaka redukcija provodi u okviru 1000 kcal na dan. No, naglasak treba staviti na posljedice koje svaka od ovih dijeta ostavlja na zdravlje, jer kome je u interesu rijeπiti jedan problem, a navuÊi drugi.

Zaπto rijetki uspijevaju? Istina o mrπavljenju je bolna i mnogo drukËija - nema svemoguÊe tablete niti Ëarobne dijete. Bez obzira na popularne dijete, koje nas uvjeravaju na odreene promjene metabolizma i ubrzavanje mrπavljenja, ljud ski se organizam ne moæe oduprijeti zakonima termodinamike. Stvar je vrlo jednostavna - da biste smrπavjeli, morate potroπiti viπe 50 Va©e zdravlje #52

energije nego πto je hranom unosite. LaiËki reËeno, morate jesti manje, a viπe se kretati. ZvuËi vam poznato? Pa zaπto onda samo rijetki uspijevaju? Za poËetak, pokuπajte usvojiti sljedeÊe Ëinjenice... • Dijeta nije izgladnjivanje, tj. biti na dijeti ne znaËi niπta ne jesti - Strogo redukcijska prehrana sa sobom nosi niz posljedica, poput anemije, umora, razdraæljivosti, pada imuniteta, loπe kvalitete kose i noktiju. Svaka osoba koja kreÊe na redukciju tjelesne teæine mora izraËunati svoj bazalni metabolizam, tj.energiju koja joj je potrebna za obavljanje osnovnih fizioloπkih funkcija. Dijete ispod 1000 kcal iscrpljuju organizam i u konaËnici zavrπavaju poznatim jo-jo efektom - kilogrami se vraÊaju bræe nego πto su nestali. • Provoditi redukciju teæine zahtijeva veliku volju i upornost - Najvaæniji Ëimbenik uspjeha je upornost. Niπta se ne postiæe preko noÊi, a promjena i usvajanje pravilnih prehrambenih navika put je do sretnog kraja mrπavljenja, a to je Ëesto mjesto gdje veÊina zakaæe. Mrπavljenje je dugotrajan proces i samo postupan gubitak kilograma jamËi trajni uspjeh. • Ne preskaËite obroke, a pogotovo doruËak u nadi da Êete bræe mrπavjeti - Mnogi koji se brzinski æele rijeπiti nakupljenog viπka

kilograma upadaju u zamku preskakanja obroka. Velik dio dana gladuju, a u fazi gladovanja organizam se ponaπa krajnje racionalno: prilagoava se novonastaloj situaciji i πtedljivo troπi energiju. ZvuËi nemoguÊe, ali proces mrπavljenja se usporava. • U redukciji tjelesne teæine treba postaviti realne ciljeve - Motivi za mrπavljenje su razliËiti. No, glavni bi trebao biti samo jedan - zdravlje! Bolji izgled samo je bonus. • Tjelesna aktivnost troπi kalorije - Promjena prehrambenih navika uz pojaËanu tjelesnu aktivnost pobjedniËka je kombinacija mrπavljenja. Nije nuæno svakodnevno znojenje u teretani. Od velike koristi bit Êe æustro hodanje, rolanje, voænja bicikla ili plivanje. Odaberite aktivnost koja najbolje odgovara vaπem dnevnom ritmu. • Mrπavite pod nadzorom struËnjaka za prehranu - Prije negoli se upustite u program mrπavljenja, razgovarajte s nutricionistom jer Êe vam na osnovi vaπih individualnih potreba pomoÊi odabrati najzdraviji i najsigurniji naËin mrπavljenja. Jedna dijeta nije primjenjiva na svaku osobu, jer je svaka individualno razliËita s obzirom na metabolizam, vrstu posla koji obavlja, dob, spol i sl. Na kraju moæemo zakljuËiti: gubiti kilograme i nije tako teπko, ali odræati postignutu teæinu znatno je teæe. »esto tada bacamo krivnju na primijenjenu dijetu, no problem leæi u nama samima. I najbolje planirane dijete izgubit Êe smisao onog trenutka kad dobre namjere ne budu mogle kontrolirati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni naËina æivota.

C vitamin

za zaπtitu od 0 do 24

Faza 2: Vitamin C zrnca s produljenim otpuπtanjem, za dugotrajnu opskrbu

Svakodnevnica je puna manjih i

veÊih opasnosti za naπe zdravlje: stres, tjelesno optereÊenje, nepotpuna prehrana, nikotin. Sve to, osobito zimi, optereÊuje naπ imunoloπki sustav Vitamin C ima vaænu ulogu u obrambenom sustavu organizma, te je njegov unos nuæan za uËinkovitost imunoloπkog sustava. PreporuËuje se uzimanje voÊa i povrÊa najmanje 5 puta dnevno, πto je uz danaπnji tempo æivota Ëesto nemoguÊe. Osim toga, vitamin C se brzo gubi prilikom stajanja ili pripremanja hrane. Upravo iz tih razloga Cebion Immun 2 sadræi vitamin C koji se oslobaa u dvije faze:

Faza 1: Vitamin C zrnca za brzu opskrbu Nakon unosa u organizam, vitamin C treba biti raspoloæiv πto je prije moguÊe, pa stoga Cebion Immun 2 sadræi crvena brzo topiva zrnca iz kojih se vitamin C u potpunosti oslobaa tijekom 10 minuta nakon uzimanja.

Kao πto je vaæno da tijelo dobije vitamin C brzo, vaæna je i dugotrajna, konstantna opskrba njime. Vitamin C u retard obliku u tijelu se oslobaa postupno. Takav vitamin C nalazi se u æutim zrncima. Ova jedinstvena kombinacija brzo raspoloæivog i dugodjelujuÊeg vitamina C osigurava njime kontinuiranu opskrbu tijekom cijelog dana.

Dobri suradnici vitamina C: cink i histidin Za obrambeni sustav tijela potreban je timski rad. Cink kao vitalno vaæan element u tragovima pomaæe imunoloπkom sustavu u borbi protiv bakterija i virusa, πtiti sluznicu, oteæavajuÊi prodiranje virusa u organizam. VeÊ kratko uzimanje preparata na bazi cinka, moæe bitno skratiti trajanje bolesti. Cink takoer ublaæava upalu i ubrzava ozdravljenje, a kao sastavni dio brojnih sustava enzima obnavlja stanice. Na temelju istraæivanja dokazano je da su najbolji rezultati postignuti s organskim spojevima cinka kao πto je cink-histidin. Histidin je aminokiselina bitna za rast i razvoj tkiva te stoga igra vaænu ulogu u rastu. Iako ga i djeca i odrasli mogu sintetizirati u tijelu, organizam ga veÊinom prima prehranom. Histidin ima vaænu ulogu kod bræe i bolje resorpcije cinka, Ëime pomaæe odræavanje imunoloπkog sustava tijela. Æuta zrnca Cebion Immun 2 sadræe i brzo raspoloæivi cink i histidin. Na taj naËin u potpunosti se zaokruæuje princip djelovanja u dvije faze.

Jedna kapsula Cebion Immun 2 sadræi: 300 mg C vitamina i 10 mg cinka. PreporuËeni dnevni unos (PDU) C vitamina iznosi 500 posto, a cinka 67 posto. PreporuËena primjena: - Jednom dnevno uzeti jednu kapsulu, uz dovoljno tekuÊine.

#52 Va©e zdravlje 51

Obuzdajte osteoartritis prim. mr. sc. Ksenija Berdnik Gortan, dr. med., spec. reumatolog, Savjetovaliπte za reumatologiju i fizikalnu medicinu, Ribnjak 36, Zagreb, Poliklinika Pyria-medica, specijalistiËka ordinacija za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju reumatskih bolesti, Langova 9, Samobor Irena Martinis, dipl. ing., Eva PaviÊ, dipl. ing., Irena OreË, dipl. ing., Odjel prehrane KB-a Dubrava, Avenija Gojka ©uπka 6, Zagreb

Dijetoterapija je nadopuna i doprinos uËinkovitosti medikamentnog i terapijskog lijeËenja osteoartritisa Osteoartritis (artroza) nije uzrokovan samo starenjem organizma nego i pretjeranim troπenjem zglobne hrskavice zbog prevelike tjelesne teæine, sportskih napora i optereÊenja na radnome mjestu. Osim vjeæbanjem i skidanjem suviπnih kilograma, moæe se obuzdati i pravilnom prehranom s mnogo sirovog voÊa i povrÊa, biljnih Ëajeva i negazirane mineralne ili izvorske vode. Hrana, ukljuËujuÊi lijekove i ljekovito bilje, ne moæe izlijeËiti osteoartritis, ali moæe smanjiti njime uzrokovane tegobe. S obzirom na to da pravilnim izborom hrane moæemo povoljno utjecati na ublaæavanje simptoma bolesti, dijetoterapija je nadopuna postojeÊim vidovima terapije jer pridonosi uËinkovitosti medikamentnog i terapijskog lijeËenja osteoartritisa. Preventivne mjere: • smanjiti i odræavati poæeljnu tjelesnu teæinu • u prehranu uvrstiti πto viπe sirovog voÊa i povrÊa • jesti nekoliko puta tjedno plavu ribu • pripaziti na unos masnoÊa (æivotinjskog podrijetla) 52 Va©e zdravlje #52

• umjereno soliti hranu i zamijeniti sol gdje god je moguÊe zaËinskim biljem • svesti na najmanju moguÊu mjeru konzumiranje namirnica bogatih πeÊerom, slatkiπe te namirnica koje sadræe dodatne zaslaivaËe • biti umjeren u konzumiranju alkohola i kofeina • tijekom dana voditi raËuna o dovoljnom unosu tekuÊine (najbolje je piti vodu) • vjeæbati, vjeæbati, vjeæbati...

Hrana koja moæe pogorπati osteoartritis crveno meso, zasiÊene masnoÊe, slatkiπi, πpinat, rajËica, patlidæan, papar, heljda, pπenica, orah, brusnica, πljiva Hrana koja moæe ublaæiti osteoartritis riba, maslinovo ulje, sirovo voÊe i povrÊe (osim navedenog), buËine sjemenke, soja, zob, jeËam, lanene sjemenke

Meso i riba Razlozi za smanjenje unosa crvenog mesa • meso (govedina, svinjetina) moæe izazvati "alergijske" reakcije koje potiËu pogorπavanje artritisa • suhomesnati proizvodi, poput slanine, πunke i hrenovki te hlad nih narezaka, sadræe konzervanse i druge kemijske tvari koje kod nekih pacijenata izazivaju alergijske artritiËne reakcije • masti æivotinjskog podrijetla izazivaju upalni proces

Zaπto plava riba - Losos, skuπa, tuna i srdela obiluju omega-3 masnim kiselinama koje izravno djeluju na obrambeni sustav. Masti morskog podrijetla sprjeËavaju proizvodnju leukotriena B4, upalne tvari odgovorne za pojavu simptoma artritisa. Uz to, konzumacija ribe osigurava unos kalcija, magnezija, fosfora, flora, joda i bjelanËevina, tvari koje imaju vaænu ulogu u izgradnji koπtane mase. Sadræaj kalcija u ribi dvadeset puta je veÊi nego u crvenom mesu. Kalcij zajedno s fosfatima i karbonatima najviπe pridonosi mehaniËkim i strukturnim svojstvima kosti. PreporuËuje se kuhana ili peËena riba u aluminijskoj foliji ili vreÊici za peËenje prelivena maslinovim uljem.

NUTR I C I ON I ZAM

©to treba znati o mlijeku Ako ste primijetili da se nakon konzumiranja mlijeka simptomi osteoartritisa pogorπavaju, znaËi da imate intoleranciju laktoze (mlijeËnog πeÊera). Istraæivanja pokazuju da mlijeËna hrana kod nekih osoba izaziva pogorπanje bolesti 24 do 48 sati nakon ispijanja mlijeka, a nestaju za dan ili dva. No, prije negoli mlijeko i mlijeËne proizvode proglasite glavnim krivcima za vaπe tegobe, svakako valja imati na umu da obiluju prijeko potrebnim kalcijem i vitaminom D. Utvreno je da veÊina oboljelih od osteoartritisa ne unosi dovoljno kalcija i vitamina D. Dnevne potrebe za kalcijem nakon 50. godine su 1200 do 1500 mg, a za vitaminom D 400 do 600 IU. Tablica 1 - Sadræaj kalcija u namirnicama

Namirnica (100 g)

Sadræaj kalcija (mg)

Ementaler sir

1020

Parmezan sir

1000

Gauda sir

860

sladoled

150

jogurt

120

punomasno kravlje mlijeko 3,3% m.m.

119

ikra jesetre kavijar

275

kuhane lignje

180

osuπeni bakalar

160

πkarpina

137

srdela

kokoπje jaje

Prednost dajte voÊu i povrÊu Svakodnevno jedite svjeæe povrÊe i voÊe (osim πpinata, rajËica, patlidæana, brusnica i πljiva) jer takva prehra-

na sprjeËava nastajanje upalnih tvari. VoÊe i povrÊe bogat su izvori vitamina, minerala i biljnih vlakana (osobito pektina), a sadræavaju i niske koliËine masti. Vaænost biljnih vlakana je u odræavanju normalne peristaltike crijeva. Sniæavaju kolesterol u krvi i apsorpcijom toksiËnih tvari iz organizma pospjeπuju njihovo izluËivanje. Toplo, lagano kuhano povrÊe poput kelja, brokule, korabe, celera, komoraËa, poriluka, blitve, repe, πparoga, mahuna i graha ponovno oæivljava oslabljeni imunoloπki sustav, a masline, luk, Ëeπnjak, sjemenke (buËine sjemenke i sezam) ublaæavaju upalu.

Pokuπajte s crvenim lukom i Ëeπnjakom - Drevni EgipÊani koristili su luk da bi izazvali opuπtanje i san. Moæda ima neËega u tome. Luk æute i crvene boje najbogatiji je izvori kvercetina. RijeË je o antioksidansu, protuupalnom, a i blagom umirujuÊem sredstvu. Luk je bogat folnom kiselinom, vitaminom C i cinkom, a Ëeπnjak je πampionski nositelj antiok sidansa koji sadræi barem petnaest antioksidacijskih kemijskih tvari. Snaga malih borovnica - Borov nice su posebno bogate karotenima i vitaminom C. Sadræe mnogo tanina, koji pomaæe u obnavljanju sluznice, uniπtava bakterije te sprjeËavaju i ublaæavaju upale. Borovnicama moæete utaæiti glad, a zbog samo 60 kcal sadræanih u 100 g, svakako ih valja uvrstiti u jelovnik tijekom mrπavljenja. Kratko, ali slatko veselje s borovnicama poËinje ukusnim voÊnim desertima, sokovima ili kao dodatak jogurtu. Treπnja - Poznato je da treπnje sprjeËavaju kostobolju. Naime, antocijani (biljni pigmenti) koji se nalaze u treπnjama zajedno s vitaminom C i cinkom obnavljaju vezivna tkiva i ublaæavaju upale, smanjujuÊi koliËinu hormona poput histamina ili prostaglandina. Zbog tih uËinaka treπnja je idealna kod upala, paradontoze i artritisa. Ublaæite upalu ananasom - Ananas je bogat enzimom bromelinom,

koji pomaæe u razgradnji bjelanËevina, poboljπava prokrvljenost, sniæava krvni tlak, pridonosi razgradnji nakupina na unutarnjim stijenkama æila (uzrok ateroskleroze), ublaæava upale i otekline. Osim biotina, vitamina B12 i vitamina E, ananas sadræi sve vitamine i 16 razliËitih minerala u tragovima. Energetska vrijednost na 100 g iznosi samo 56 kcal.

Antioksidansi - vitamini velikih zadataka U svakom upaljenom zglobu vodi se bitka, tijelo pokuπava popraviti πtetu. Glavni neprijatelji organizma su slobodni radikali. Ako imunoloπki sustav ne radi dobro, kao kod artritisa, proizvodit Êe previπe slobodnih radikala koji mogu oπtetiti tkivo oko zgloba. Premalen unos antioksidativ nih nutrijenata poput vitamina C, vitamina A, vitamina E, cinka i selena moæe pogorπati artritis. Element selen (riba i πkoljke, zob, jeËam, riæa, Ëeπnjak) najvaænija je zaπtita tekuÊine koja podmazuje zglobove, pogotovo kad je povezan s vitaminom E u sjemenkama suncokreta, maslinama, maslinovu ulju i soji. Vitamin C - Zalihe vitamina C, najvaænijeg antioksidansa, moraju se dnevno obnavljati. PreporuËena dnevna doza vitamina C za muπkarce iznosi 90 mg, za æene 75 mg, a za osobe koje puπe preporuËuje se joπ dodatnih 35 mg. Dobro je znati: otprilike polovica koliËine vitamina C u povrÊu uniπtava se kuhanjem (vrenjem, kuhanjem na pari, blanπiranjem). KoliËina vode koja se koristi tijrkom kuhanja ne igra nikakvu ulogu. Naime, ispitivanja pokazuju da brokule koje se kuhaju u Ëetvrt πalice vode gube jednaku koliËinu vitamina C kao da se kuhaju u litri vode. Beta-karoten - Karoteni su æuti, naranËasti i crveni biljni pigmenti mnogih biljaka, Ëija je prisutnost oËita kod mrkve, dinje, marelica i ostalog æarko obojenog voÊa i povrÊa, ali maskirana klorofilom u lisnatom tam-

#52 Va©e zdravlje 53

NUTR I C I ON I ZAM

Tablica 2 - NaËin na koji dnevne potrebe za vitaminom C moæete zadovoljiti s uæitkom

Namirnice bogate vitaminom C

Vitamina C u mg / 100 g namirnice

πipak (πumski, bobiËasti plod)

1000

crni ribiz

200

perπin, list

160

hren

114

kelj lisnati raπtika

100

kelj pupËar prokulica

slatka paprika

kivi

cvjetaËa

kupus

brokula

naranËa

limun

nozelenom povrÊu (brokula, blitva). Smatra se prethodnikom vitamina A. Vitamin E - Zovemo ga vitaminom mladosti, vitalnosti i ljepote. ©iroko je rasprostranjen u prirodi, tako da ga nalazimo u lisnatom zelenom povrÊu, biljnim uljima (suncokretovo ulje i sjemenke, kukuruzno ulje), bademima i soji. Od izvora æivotinjskog podrijetla najzastupljeniji je u jajima, miπiÊima te u mlijeku i mlijeËnim proizvodima. Najbolje se apsorbira uz vitamin C, a ujedno je i mnogo djelotvorniji ako se uzima istodobno s vitaminom C.

Vodite raËuna o unosu tekuÊine Dostatan unos tekuÊine neπto je πto ne smijemo zaboraviti. Stoga, osam Ëaπa vode neka postane pravilo kojeg bi se trebalo svakodnevno pridræavati. Moæete piti prirodnu izvor-

54 Va©e zdravlje #52

sku vodu, negaziranu mineralnu vodu ili nezaslaene biljne Ëajeve. Valja izbjegavati zaslaene voÊne sokove, gazirana piÊa i alkohol. Zeleni Ëaj - Zeleni Ëaj smatra se eliksirom za vitalnost organizma. Osim moÊnih antioksidansa (polifenola), sadræava i manje koliËine vitamina. Koncentracija vitamina C u zelenom Ëaju deset je puta veÊa nego u crnom. Ostali vitamini u zelenom Ëaju su: vitamin B2, vitamin D, vitamin K i beta-karoten. Sadræava i male koliËine minerala: selena, magnezija i fluora. Istraæivanja su pokazala da je djelotvoran za detoksikaciju organizma, jaËanje imuniteta te prevenciju krvoæilnih i malignih bolesti. PreporuËuju se tri πalice zelenog Ëaja dnevno. Jedna πalica zelenog Ëaja sadræava 80 - 110 mg polifenola i 50 - 100 mg kofeina.

preporuËljivo je 0,5 kg tjedno, πto je sporije, ali ispravno i bez posljedica.

Uz dijetu obvezna tjelovjeæba! - Uz preporuËene viπestruke obroke valja odræavati stalnu fiziËku aktivnost. Redukcijska dijeta bez tjelovjeæbe rijetko je dovoljna za smanjenje tjelesne mase. Tjelovjeæba pri redukciji tjelesne mase omoguÊuje odræavanje ili Ëak poveÊanje nemas ne mase tijela i utjeËe na raspodjelu odlaganja rezervne masti. Tablica 3 - Primjer jelovnika redukcijske dijete od 1100 kcal

Zajutrak 8h

VoÊna salata 200g

DoruËak 10 h

Zobene pahuljice s jogurtom 0,1% m.m. (150 g)

RuËak 14 h

Riblja juha 2 dl Skuπa peËena u foliji s maslinovim uljem, Ëeπnjakom i perπinovim listom Blitva leπo - blitva 300 g - krumpir 150 g - ulje maslinovo 5 g

Uæina 16 h

Ananas 100g

VeËera 18 h

Svjeæi krastavac narezan na krupnije komade pomijeπati sa 100 g zelene salate i sveænjem rotkvica, zaËiniti limunovim sokom. Na salatu se moæe dodati umak od πalice obranog jogurta, ælice posnog svjeæeg sira i kopra.

Smanjite kilograme Pretilost u oba spola uzrokom je dodatna optereÊenja kraljeænice, a time i bolesti lokomotornog sustava (hernija, degenerativnih promjena i osteoatritisa). Koπtani sustav optereÊen masom i njezinom loπom raspodjelom pokazuje razliËita koπtana i zglobna iskrivljenja. Najvaæniji uzroci pretilosti su pogreπna prehrana i nedostatak kretanja. Pretilost nastaje kad se hranom unosi viπe energije, tj. viπe kalorija nego πto tijelo potroπi. Meutim, ipak ne poduzimajte nikakve radikalne dijete. Pri sastavljanju dijete osobito treba voditi raËuna o kvaliteti bjelanËevina i ugljikohidrata, a posebno o mastima. Iz takvih dijeta preporuËuje se ukloniti zasiÊene masti i jednostavne ugljikohidrate (πeÊere), a poveÊati sloæene ugljikohidrate (povrÊe i voÊe). Uz uravnoteæen odnos energetskih nutrijenata, bitno je hranu uzimati ËeπÊe, u pet do πest obroka dnevno, ali da ukupna energetska vrijednost ne prijee planiranu koliËinu. Na taj naËin kilogrami se gube postupno -

Ljekovita snaga biljaka Metvica - Sadræi eteriËno ulje s mentolom, treslovinu, flavonoide... Pospjeπuje probavu i rad æuËi, ali i smiruje. Primijenjena izvana lagano hladi, osvjeæava i ublaæava bol te olakπava pokretljivost.

NUTR I C I ON I ZAM

Kora vrbe - Sadræi salicin koji u organizmu prelazi u saligenin, a on procesom oksidacije daje salicilnu kiselinu. Sadræi flavonoide, pa se u obliku Ëaja koristi kao analgetik, antipiretik i antireumatik. Borovnica - Aktivne komponente iz eteriËnog ulja borovnice djeluju kao diuretik, tonik i rubefacijens (pojaËavaju prokrvljivost bolnog zgloba) te vode bræem izljeËenju. Sastavni su dio raznih masti i ulja koja se utrljavaju u koæu, kao i tinktura πto se

koriste za oblog i masaæu. Uzima se i u obliku Ëaja. Kopriva - Sadræi flavonoide, mineralne soli i vitamin C. Uzima se u obliku Ëaja, biljnih kapi i kupelji. Valerijana - Bogata je valepotrijatima i eteriËnim uljima, Ëiji je glavni sastojak izovalerijanska kiselina. Djeluje umirujuÊe i spazmolitiËki te olakπava san. Ruæmarin - EteriËno ulje i flavonoidi potiËu cirkulaciju. Time se poveÊava protok krvi, pa se tkivo

blizu zgloba i zglobna Ëaπica bolje opskrbljuju krvlju, a zglobna hrskavica bolje hrani. Narod ga koristi od davnina ne samo kao zaËin, nego i kao ljekovitu biljku. Gavez - Sadræi alantoin koji pospjeπuje zacjeljivanje rana i ubrzava zarastanje kosti. To njegovo svojstvo pozitivno djeluje i na istroπenu hrskavicu. Oblozi od gaveza, kreme ili ulja te biljne kapi primjenjuju se izvana na bolni zglob.

RECEPTI PROTIV OSTEOARTRITISA Salata od rakova, maslina, sezama i sjemenki bora (za 2 osobe) • 225 g svjeæeg mesa raËiÊa (npr. surimi πtapiÊi) • 50 g sjemenki bora (pinjoli) • 25 g sjemenki sezama • 30 g crnih maslina bez koπtica • 225 g mladih kuhanih krumpira, na polovice • 225 g mijeπane salate (listova) Preljev za salatu • 150 g light jogurta • 2 mlada luka, narezana • 1 Ëeπanj Ëeπnjaka, zdrobljen • svjeæi sok od limuna • 2 ælice nasjeckanog perπina Lagano prepecite sjemenke pinjola i sezamove sjemenke. Zatim ih dobro promijeπajte sa sastojcima za preljev. Listove salate stavite u zdjelu i prelijte preljevom. Kuhani mladi krumpir stavite na salatu, prelijte ostatkom preljeva te dodajte raËiÊe.

Piletina s naranËom (za 6 osoba) • 2 ælice maslinova ulja • 1,5 kg kuhane piletine, bez koæe • 1 veliki luk, narezan • 2 Ëeπnja Ëeπnjaka, zdrobljena • 300 ml pileÊe ili juhe od povrÊa • 120 ml suhog bijelog vina

• 1 struk svjeæeg perπina • 6 ælica nasjeckanog lista korijandra • 4 ælice nasjeckane mente • 175 ml soka od naranËe i naribane kore U velikoj tavi lagano pirjajte luk i Ëeπnjak na maslinovu ulju. Dodajte piletinu, vino, juhu i papar. Pokrijte i pirjajte jedan sat. Dodajte sve zaËine, sok od naranËe i koricu. Nastavite kuhati joπ 30 minuta. Servirajte uz smeu riæu i salatu.

Riba na roπtilju s limunom i zaËinima (za 4 osobe) • 4 komada lososa ili skuπe • 1 ælica maslinova ulja • 4 ælice svjeæeg limunova soka • 2 Ëeπnja Ëeπnjaka • 4 ælice svjeæega zaËinskog bilja (perπin, kopar, ruæmarin) • 2 mlada luka Promijeπajte maslinovo ulje, limunov sok, nasjeckani mladi luk, Ëeπnjak i zaËine. U toj smjesi marinirajte ribu najmanje jedan sat pa je ispecite na roπtilju ili u alu-foliji. Kao prilog posluæite kuhanu brokulu i krumpire, zaËinjene maslinovim uljem.

Mediteranska juha od graha (za 4 osobe) • 225 g suhoga graha • 2 Ëeπnja Ëeπnjaka • 1 veliki luk • 2 ælice maslinova ulja • 1 velika mrkva • 1 veliki poriluk • 1 komad celera • 1,5 litra juhe od povrÊa ili vode • sok od ½ limuna • malo svjeæeg ruæmarina • malo svjeæeg timijana NamoËite grah preko noÊi. Promijenite vodu i stavite ga kuhati. Skinite pjenu i kuhajte ga 10 minuta. Procijedite vodu te kuhajte grah joπ 10 minuta, a zatim ocijedite. Pirjajte nasjeckani luk i Ëeπnjak na maslinovu ulju te dodajte narezano povrÊe. Pomijeπajte s grahom i vodom u kojoj se kuhao, pa sve to nastavite lagano pirjati jedan sat. Odvojite jednu veliku ælicu, a ostatak razrijedite i smiksajte. Dodajte odvojeni dio, sok od limuna te pirjajte joπ 10 minuta. Posolite, posluæite s ribanim parmezanom i sjeckanim zaËinima.

#52 Va©e zdravlje 55

56 Kad poËne guπiti Nives Tarle, dr. med., privatna lijeËnika ordinacija opÊe medicine, Petrinjska 52, Zagreb, tel/faks: 01/4840 813, e-mail: dr.tarle@hi.t-com.hr

OsjeÊaj nedostatka zraka vrlo je

neugodan i svaki lijeËnik, traæeÊi njegov uzrok, pacijentima treba pristupiti vrlo ozbiljno Gotovo svakodnevno u ordinaciju se javljaju pacijenti koji se tuæe na osjeÊaj guπenja u prsima, nedostatak zraka u mirovanju, pri manjem ili veÊem naporu uz osjeÊaj stezanja u vratu. Navedenim tegobama nerijetko su pridruæene omaglice, vrtoglavice ili ubrzan ritam rada srca, koji moæe biti povremen ili kontinuiran tijekom cijelog dana i noÊi. Takvi pacijenti obiËno su uplaπeni jer osjeÊaju strah od guπenja.

56 Va©e zdravlje #52

OsjeÊaj nedostatka zraka vrlo je neugodan i svaki lijeËnik takvom simptomu svojih pacijenata treba pristupiti vrlo ozbiljno. Kao i uvijek, lijeËnicima Êe umnogome pomoÊi Ëinjenica da imaju dovoljno vremena za razgovor s pacijentom, detaljan kliniËki pregled i katkad primjenu dijagnostiËkih pretraga i testova. Dobivenim rezultatima moæe se nadopuniti anamneza i pregled te tako olakπati put do dijagnoze i odabira odgovarajuÊeg lijeËenja.

NajËeπÊi uzroci guπenja su: prisutnost stranog tijela u diπnim putevima, pneumotoraks (kolaps jednog pluÊnog krila zbog pucanja pluÊne maramice), bolesti srca, tj. slabost srca, zatim akutne i kroniËne boles ti gornjih i donjih diπnih puteva, bolesti πtitnjaËe, prisutnost uveÊanih limfnih Ëvorova ili drugih tumorskih tvorbi koje pritiπÊu ili urastaju u diπni sustav (leukemija, limfomi, metastat ski tumori), bolesti πtitnjaËe, slabokrvnost (anemije), psihiËke bolesti (neuroze, depresije ili psihoze - dublji psihiËki poremeÊaji). Katkad osjeÊaj guπenja s osjeÊajem bolova u prsnom koπu moæe biti znak reflektirajuÊih simptoma iz trbuπne πupljine kao πto su napad æuËnih kamenaca, uklijeπtena hijatalna hernija (æeluËano-dijafragmalna kila), uveÊana jetra zbog pritiska na oπit, Ëime se komprimiraju, odnosno pritiπÊu pluÊa i ometa disanje. Guπenje i osjeÊaj nedostatka zraka koji se javlja u starijih osoba ili kod

osoba koje imaju oslabljeno srce kliniËki se nerijetko manifestiraju uvlaËenjem koæe pri disanju na prije-

OP ∆ A MED I C I NA

lazu vrata u gornji dio prsnog koπa te vidljivim nabreklim venama na vratu. Na licu mogu biti zamjetne plaviËas te usne, a na nogama lijeËnik moæe primijetiti otok obiju potkoljenica. Bolesnici loπe noÊu spavaju ili uopÊe ne spavaju, a na krevetu leæe polusjedeÊi, nerijetko kod otvorenog prozora. Dnevno mokrenje iznosi samo oko 500 ml. Kod takvih bolesnika moglo bi biti rijeËi o popuπtanju oslabljenog srca, a uzroci takvog stanja su brojni. LijeËnik Êe pregledom i nuænim dijagnostiËkim pretragama utvrditi toËnu dijagnozu i odrediti odgovarajuÊu terapiju. Nuæan je posjet lijeËniku jer posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Srce moæe doÊi u stanje u kojem kaæemo da je popustilo i tada se razvija guπenje, koje moæe dovesti do smrti zbog nakupljanja zaostale tekuÊine u pluÊima. Valja napomenuti da guπenje, uz ostale simptome, poput bolova u prsnom koπu, omaglice i ponekad gubitka svijesti, moæe biti prvi znak akutnog infarkta srca. Guπenju moæe biti uzrok akutna ili kroniËna bolest gornjih i donjih diπnih puteva. Kod akutnih bolesti

diπnih puteva bolest se lijeËi simptomatskom terapijom koja Êe ublaæiti simptome bolesti ako je rijeË o virus nom ili alergijskom uzroku bolesti ili Êe se lijeËiti antibioticima, ako su posrijedi bakterijske akutne upale sinusa, ædrijela, duπnika ili bronha. KroniËne bolesti diπnog sustava moæemo grubo podijeliti na bolesti gornjih i donjih diπnih puteva. Kod kroniËne upale sinusa, nosa, ædrijela duπnika ili bronha, kad znakovi upale dugo traju, viπe od 15 do 30 dana bez poviπene ili umjereno poviπene tjelesne temperature, uzrok moæe biti alergijskog podrijetla. U takvim okolnostima organizam i sluznica navedenih diπnih puteva postaju osjetljiviji zbog imunoloπkih (obrambenih) mehanizama kao reakcije na viruse, bakterije i ostale mikroorganizme, koji tada mogu “nadograditi” ili zakomplicirati alergijsku upalu. Osim vrlo Ëestih alergijskih bolesti diπnih puteva, Ëeste bolesti su i kroniËna opstruktivna pluÊna bolest (KOPB) koja podrazumijeva nekoliko kroniËnih pluÊnih bolesti koje se odnose na kroniËni opstruktivni bronhitis, emfizem (smanjenje pluÊne

povrπine) i astmu. Puπenje je najËeπÊi provocirajuÊi Ëimbenik za KOPB i karcinom pluÊa, koji je prvi na listi uzroka smrti muπkaraca u Hrvatskoj.

Bolesti πtitnjaËe takoer su Ëest uzrok osjeÊaja guπenja ili stezanja u vratu, a najËeπÊi su pacijenti æene. LijeËnik mora biti oprezan kad se pacijent tuæi na osjeÊaj guπenja, osobito na jednoj strani vrata ili smetnje kod gutanja, pri Ëemu se palpacijom (pipanjem) niπta ne moæe ispipati, hormoni πtitnjaËe su uredni, a u obiteljskoj anamnezi ili anamnezi pacijenta postoji moguÊnost bolesti πtitnjaËe. Kod takvih pacijenata treba uËiniti ultrazvuËni pregled vrata kako bi se otklonila sumnja na postojanje “prostim okom nevidljivih i neopipljivih” tumorskih tvorbi vrata i πtitnjaËe. Bolesti πtitnjaËe sedam su puta ËeπÊe u æena nego u muπkaraca. Za bolesti πtitnjaËe karakteristiËno je da su najËeπÊe nasljedne, meutim i dugotrajan stres moæe biti provocirajuÊi Ëimbenik i dovesti do poremeÊaja izgleda (morfologije) i rada πtitnjaËe.

OP ∆ A MED I C I NA

Uzrok guπenja moæe biti i

slabokrvnost, ali simptom guπenja je izraæeniji kao nedostatak zraka u mirovanju i kretanju s osjeÊajem znojenja, najËeπÊe povremeno ubrza nog rada srca s osjeÊajem slabosti, umora i nesanicom, iako se tijekom dana javlja pospanost. Pod pojmom slabokrvnosti smatra se manji broj crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) koji je katkad povezan s manjom koliËinom æeljeza u krvi i eritrocitu. Nedostatak crvenih krvnih zrnaca moæe biti uzrokovan poveÊanim gubit kom krvi ili smanjenim stvaranjem eritrocita u koπtanoj sræi. NajËeπÊi gubitak crvenih zrnaca iz krvi uzrokovan je krvarenjem u probavnom sustavu, koji moæe biti neprimjetan, ali i dugotrajan, najËeπÊe stolicom ili primjetan kao Ëista krv ili crna stolica. NajËeπÊi uzroci gubit ka krvi i slabokrvnosti su vrijed (ulkus) æeluca i dvanaesnika, Chronova bolest crijeva, ulcerozni kolitis debelog crijeva, tumori u probavnom sustavu, zatim obilne i dugotrajne mjeseËnice (najËeπÊi uzrok miomi).

Guπenja mogu biti izazvana i psihiËkim razlozima. Vrlo Ëesto pacijenti se æale na guπenje, katkad popraÊeno i znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i straπnim umorom Uzrok manjka eritrocita moæe biti i smanjeno stvaranje u koπtanoj sræi, zatim zloÊudne bolesti koπtane sræi, zloÊudne bolesti drugih organa i tkiva u poodmakloj (terminalnoj) fazi bolesti, smanjenje broja crvenih zrnaca nakon terapije zraËenjem ili kemoterapije, ali uzrok moæe biti i neishranjenost uzrokovana razliËitim uzrocima, kao i prometne nesreÊe zbog obilna krvarenja. Slabokrvnost se moæe javiti tijekom trudnoÊe ili nakon nje. Guπenja mogu biti izazvana i psihiËkim razlozima. Vrlo Ëesto pacijenti se æale na guπenje, katkad popraÊeno i znojenjem, ubrzanim radom srca, strahom, nesanicom i straπnim umorom. Neki se tuæe

i na osjeÊaj nemira i drhtanja tijela, a svoju zabrinutost izraæavaju zbog nemoguÊnosti koncentracije i pamÊenja. Kod tih pacijenata pomnom anamnezom i razgovorom lakπe Êe se razjasniti situacija i moguÊi uzrok tegobama. Vrlo vaæan podatak o odnosima u obitelji i na poslu, kao i o moguÊim dogaajima koji su prethodili takvoj pacijentovoj situaciji. NajËeπÊi psihiËki uzroci guπenja i navedenih tegoba su razliËiti oblici depresija (reaktivna depresija, depresivni poremeÊaj ili depresivna psihoza) ili anksioznost, tj. nemir i strah. Vrlo Ëesto ta se dva psihiËka poremeÊaja isprepliÊu, a lijeËe se medikamentozno (lijekovima) i psihoterapijom. Kao πto je prikazano, guπenje moæe biti uzrokovano manje opas nim, ali i po æivot vrlo opasnim poremeÊajima. Kod prisutnosti tog simptoma treba se obvezno javiti lijeËniku, koji Êe traæiti uzrok i naËin kako pomoÊi svom pacijentu.

Novi polet u starijoj dobi

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Posebna kombinacija ljekovitog bilja djeluje preventivno, jaËa rad srca i krvotoka i pomaæe kod pojaËanog psihiËkog optereÊenja organizma Srce je naπe πesto Ëulo koje zamjeÊuje vaæne trenutke naπeg æivota snaænije nego bilo koje drugo. Onaj tko biva zarobljen u meteæu æivota, moæe propustiti prekrasne trenutke koje æivot za nas sprema iz dana u dan. Jer, ti trenuci su mala Ëuda, vidljiva samo onima koji ih gledaju srcem. To je vrijeme kad treba nakratko zastati i osluhnuti svoje srce, koje Êe nas nepogreπivo upozoriti na tople æivotne trenutke. Zato, Ëuvajte zdravlje svog srca i krvoæilnog sustava i uæivajte u æivotu.

Snaga ljekovitog bilja za prirodni poticaj

ublaæava nesanicu, smiruje, ublaæava nemir i sliËne lakπe psihiËke tegobe, pri Ëemu se ne razvija ovisnost. Moæe se koristiti i kod problema probavnog sustava, poput grËeva i oteæane probave. Hmelj - Hmelj se u medicini koristi od poËetka 19. stoljeÊa. OdliËan je prirodni sedativ jer umiruje i uspavljuje te pomaæe u stanjima straha, nemira i stresa. Uz to, zbog sadræaja gorkih tvari koristi se kod nedostatka apetita i probavnih tegoba. Doppelherz® tonik za jaËanje sadræi i med, aromatiËnu tinkturu, tinkturu naranËe i slatko vino, zbog Ëega je vrlo ukusan. Doppelherz® tonik za jaËanje preporuËuje se... • osobama koje su izloæene poveÊanim naporima poboljπava opÊe stanje organizma i daje mu novi polet • rekonvalescentima - nakon preboljele bolesti organizmu je potrebna nova snaga • osobama srednjih godina - sadræi bijeli glog za jaËanje srca, koji je posebno vaæan u drugoj polovici æivota • starijim osobama - blagotvoran je u dobi kad opÊenito prevladava osjeÊaj smanjenja æivotne energije.

Doppelherz® tonik za jaËanje djeluje na prirodan naËin. Posebna kombinacija ljekovitog bilja djeluje preventivno u smislu jaËanja rada srca i krvotoka i pomoÊi kod pojaËanog psihiËkog optereÊenja organizma. Doppelherz® tonik za jaËanje sadræi visokovrijedne pripravke od liπÊa i cvjetova bijeloga gloga, plodova hmelja i listova matiËnjaka.

Glog - Bijeli glog ima veoma dugu povijest uporabe u europskoj medicini. Dokazano je neπkodljiv, a brojni kliniËki dokazi govore o njegovu djelovanju: pojaËava kontraktilnost srËanog miπiÊa, ubrzava rad srca te smanjuje pojavu aritmija. Katkad se koristi i kao blagi biljni sedativ. Za puni uËinak pripravke na bazi gloga treba uzimati barem πest tjedana. MatiËnjak - MatiËnjak je vrlo sigurna i netoksiËna bilj ka. Smanjuje stresom izazvan poveÊani broj otkucaja srca,

#52 Va©e zdravlje 59

Madrac i jastuk za zdrav i ugodan san Kraljeænica je pravi barometar za dobar ili loπ poloæaj pri spavanju, πto obiËno osjeÊamo ujutro nakon buenja. Da bi oblik kraljeænice u leæeÊem poloæaju mogao biti istovjetan onom kad se Ëovjek nalazi u uspravnom poloæaju (a to je pravilno), leæaj mora biti udoban, pruæati ravnomjernu potporu cijelom tijelu i osiguravati fizioloπki najpovoljniju krivulju kraljeænice. Zato je dobar leæaj onaj koji podræava kraljeænicu u prirodnom fizioloπkom poloæaju i dopuπta potpuno opuπtanje miπiÊa tijekom mirovanja. U svakom sluËaju, treba izbjegavati spavanje na pretvrdom ili premekanom madracu, jer to teπko optereÊuje kraljeænicu. Pravilan fizioloπki poloæaj tijela pri leæanju moæe omoguÊiti samo ispravno konstruiran i dovoljno elastiËan leæaj, od primjerenih materijala koji ne πtete zdravlju. U posljednjih desetak godina sve je viπe u uporabi tzv. termoaktivna pjena, dobivena na bazi prirodnog kauËuka. Njezina kvaliteta ogleda se u visokoj elastiËnosti, πto joj omoguÊuje idealno oblikovanje prema anatomiji tijela. Tako pruæa kvalitetnu potporu tijelu.

Utjecaj leæaja na tjelo spavaËa

interakcija sila izmeu tijela spavaËa i leæaja dijelovi tijela koji vrπe najveÊi pritisak na leæaj Pravilna potpora + elastiËnost = kvaliteta elastiËna presvlaka leæaja

nezavisna elastiËnost svake susjedne toËke u leæaju

elastiËnost

individualno prilagoena tvrdoÊa

Medicus anatomski jastuk = nema bolova u vratu Vratna kraljeænica trpi brojna optereÊenja, Ëemu treba pridodati i neizbjeæne degenerativne promjene koje se razvijaju s godinama. NajËeπÊe tegobe vezane uz vratnu kraljeænicu, kao πto su vrtoglavica, muËnina, nestabilnost u hodu, πum u uπima i vidne smetnje, mogu se pogorπati nepravilnim poloæajem vratne kraljeænice tijekom spavanja. Meutim,

pravilnom potporom vratne kraljeænice i njezinih osjetljivih miπiÊnih struktura moæemo izbjeÊi neugodne tegobe i bolove te omoguÊiti nuænu relaksaciju vratnih struktura. Stoga valja individualno odrediti optimalnu visinu jastuka, kako bi se zadovoljio uvjet da je tijekom spavanja vratna kraljeænica u ravnini s ostalim dijelom kraljeænice.

nepravilan poloæaj vratne kraljeænice

pravilan poloæaj vratne kraljeænice

60 Va©e zdravlje #52

62 Pupkovina nestaje - pupak ostaje

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

PupËani batrljak treba njegovati najmanje jednom dnevno, po potrebi i ËeπÊe, te odræavati suhim i Ëistim Mjesec dana novoroenaËke dobi svakako je najosjetljivije razdoblje za bebu i majku, pogotovo ako je rijeË o majci prvorotkinji. PupËana vrpca koja je povezivala majku i plod tijekom trudnoÊe nakon poroda se podvezuje na nekoliko centimetara udaljenosti od koæe novoroenËeta i presijeca. Tako nestaje fiziËka spona koja je povezivala majku i dijete tijekom devet mjeseci i omoguÊavala osobito privilegiran odnos, kojem nakon poroda zauvijek svjedoËi njegov oæiljak, tj. pupak. Dio koji nakon podvezivanja ostaje na bebinu trbuhu naziva se pupËanim batrljkom, koji se tijekom iduÊih dana osuπi, stvrdne i potamni, a izmeu sedmog i desetog dana otpadne. Zaostaje pupËana ranica 62 Va©e zdravlje #52

koja zacjeljuje joπ nekoliko dana. U rodiliπtu se o pupËanom batrljku brine zdravstveno osoblje, a nakon dolaska kuÊi brigu preuzimaju roditelji uz pomoÊ patronaæne sestre.

©to da, a πto ne NovoroenËad je na neke bolesti mnogo osjetljivija od starije djece i odraslih jer njihov imunoloπki sustav nije razvijen da bi se mogao boriti protiv nekih bakterija, virusa ili parazita. Zato su i higijenske mjere njege novoroenËeta, njegove odjeÊe i pribora koji se koristi mnogo stroæije nego kod starije djece. Stoga Êemo u kratkim crtama upozoriti na neka pravila koja je nuæno poπtovati u prvim danima æivota malog biÊa.

Osnovno pravilo prije svakog kontakta s bebom je pranje ruku, a odnosi se na roditelje i sve osobe koje njeguju dijete. Jeste li znali da dvije minute pranja ruku obiËnim sapunom za 80 posto smanjuje moguÊnost prijenosa infekcije na dijete?! Njega pupka u prvim danima od osobite je vaænosti za bebu, a vrlo je jednostavna. PupËani batrljak treba svakodnevno njegovati, najmanje jednom dnevno, po potrebi i ËeπÊe, te ga odræavati suhim i Ëistim. Njega traje sve dok batrljak ne otpadne, nakon Ëega treba njegovati pupËanu ranicu dok potpuno ne zaraste (prestane vlaæiti) - dva puta dnevno, najbolje ujutro i naveËer, tijekom presvlaËenja. Kako bi pupËani batrljak πto prije otpao i kako bi prevenirali razvoj infekcije, treba voditi raËuna o tome da se batrljak ne moËi (zato se dijete prvih dana samo briπe vlaænom trljaËicom ili pelenom), ne maæe, odnosno ne posipa antibiotskim mastima i praπcima. Iako su se neka od tih sredstava uvrijeæila u uobiËajenoj njezi pupka novoroenËeta, treba istaknuti da najnovije spoznaje upuÊuju na to da masti vlaæe zonu

koja treba biti suha, a praπak se na to dodatno sljepljuje, taloæi i praktiËno “cementira” podruËje pupka. Ispod se lako razvijaju otporni mikroorganizmi koji mogu dovesti do infekcije pupËanog batrljka i pupËane ranice. Zato je najbolje koristiti gotovu otopinu nekog antiseptika, posebno uËinkovitog protiv bakterija i gljivica. Nemojte se bojati da Êete ozlijediti bebu tijekom njege pupka. Suhi pupËani batrljak ne boli jer je tkivo odumrlo. Beba moæe biti jedino nemirna zbog hladnoÊe, a najbolje Êete je umiriti mazeÊi je i njeæno joj tepajuÊi.

Postupak pri toaleti pupka Prije toalete sve trebate staviti na dohvat ruke. Odstranite staru gazu, zatim sterilnom kompresom prethodno natopljenom u antiseptiËku otopinu (npr. Octenisept) temeljito oËistite okolnu koæu i rubno podruËje pupka, a dno pupka obilato natopite antiseptikom. Zatim laganim pritiskom kompresom natopljenom u otopinu antiseptika obriπite batrljak i ostavite ga da se suπi oko jednu minutu. To Êe pospjeπiti suπenje i otpadanje batrljka. Umjesto sterilne komprese, moæete koristiti πtapiÊ od vate natopljen u antiseptiËku otopinu. Na kraju batrljak prekrijte novom suhom sterilnom kompresom i priËvrstite je posebnim hipoalergenim flasterom (za njegu pupka) ili jednostavno rubom benkice. PreporuËuje se rub pelene presaviti tako da ostane ispod pupka kako biste sprijeËili vlaæenje pupka mokraÊom. Velika su pomoÊ pelene posebno prilagoene potrebi sprjeËavanja vlaæenja pupka. Nakon πto pupËani batrljak otpadne, njegu nastavljate na sliËan naËin. Srediπnji dio pupËane ranice trebate obilato natopiti gotovom otopinom antiseptika (npr.Octenisept) i saËeka-

ti minutu da se posuπi. Zatim preko pupka stavite sterilnu kompresu i previjete bebu na uobiËajen naËin. Nastavite s ovom toaletom sve dok ranica potpuno ne zacijeli, tj. ne prestane vlaæiti.

Kupanje - samo uz oprez Kupati dijete dok pupËani batrljak joπ nije otpao moæete samo ako ste vrlo vjeπti i imate iskustva. U svim drugim sluËajevima (pogotovo prvorotkinje), savjetuje se brisanje novoroenËeta trljaËicom sve dok puËani batrljak ne otpadne, a pupËana ranica potpuno ne zacijeli. Mame katkad tijekom prvih “kupanja” dodatno πtite pupak od moËenja prekrivanjem suhom i Ëistom pelenom ili sterilnom gazom. Brisanje bebe treba poËeti od glave (kose), zatim se redom briπu vrat, prsni koπ, trbuh, ruke, lea, noge i zatim spolni organi. Lice, oËi, nos i uπi mogu se prebrisati vaticom natopljenom u mlakoj kamilici. Treba paziti da je prostorija dovoljno zagrijana i da se dio tijela koji se trenutaËno ne briπe prekrije pelenom ili benkicom. Nakon brisanja moæete sve pregibe premazati djeËjim uljem.

Infekcija je moguÊa Ako se pupak ne odræava suhim i Ëistim, vrlo lako moæe doÊi do infekcije, koju Êete prepoznati po crvenilu i oteËenosti koæe oko pupka. Do upale moæe doÊi i nakon otpadanja batrljka dok se pupËana ranica joπ nije osuπila, a prepoznaje se po tome πto je dno ranice crveno, a moæe se pojaviti i gnojni iscjedak, uz neugodan miris. NajËeπÊi uzroËnici infekcija uglavnom su bakterije. Ako primijetite simptome upale, svakako kontaktirajte pedijatra koji Êe poduzeti odgovarajuÊe mjere lijeËenja.

Fluimukan

mukolitik dokazane djelotvornosti mr. sc. Alma Roæman, dr. med., spec. za pluÊne bolesti i tuberkulozu, Poliklinika za bolesti diπnog sustava, Prilaz baruna FilipoviÊa 11, Zagreb

Fluimukan® cijepa gustu sluz na manje dijelove, πto olakπava iskaπljavanje, poveÊava koliËinu iskaπljaja i skraÊuje vrijeme izljeËenja Meu brojnim simptomima koji prate respiratorne bolesti, poput prehlade, gripe, upale sinusa i drugih, kaπalj je uobiËajen pratilac. Upalni proces obiËno je praÊen i poveÊanom proizvodnjom sekreta, koji se cijedi kroz nos. No, suviπni sekret koji ne uspijemo ispuhati kroz nos, spuπta se u donje diπne puteve, a onda slijedi iskaπljavanje, koje moæe biti toliko naporno da mislite kako Êete ispustiti duπu. Kaπalj je glavni simptom bolesti diπnog sustava. Definira se kao eksplozivni izdah kojim se nastoji odstraniti πtetne tvari iz diπnih puteva. Kad je rijeË o kaπlju s iskaπljavanjem, nuæan je dobar mukolitik, koji Êe razrijediti gustu sluz, kao i obilna hidracija organizma, tj. unoπenje veÊih koliËina tekuÊine. Tijekom godina izbor mukolitika postajao je sve veÊi, a istraæivanja o njihovoj djelotvornosti pokazala su da najbolji uËinak na izluËivanje sluzi i smanjenje gustoÊe iskaπljaja ima acetylcystein (Fluimukan®).

Fluimukan® djeluje i antioksidativno, tj. smanjuje moguÊnost oπteÊenja stanica slobodnim radikalima, πto je osobito vaæno kod puπaËa, oneËiπÊenog zraka i sl.

Kad primijeniti Fluimukan® - Primjenjuje se za lakπe iskaπljavanje kod poveÊane produkcije guste sluzi u diπnim putevima pri prehladi, gripi, upali sinusa i sl. Dodatna je terapija kod akutnih i kroniËnih bronhopulmonalnih oboljenja, kao πto su akutni i kroniËni bronhitis, upala pluÊa ili kroniËna opstruktivna pluÊna bolest (KOPB). Najviπe istraæivanja provedeno je upravo na bolesnicima s kroniËnom opstruktivnom pluÊnom boleπÊu. Za njih je karakteristiËan stalan i obilan iskaπljaj, Ëija se koliËina i boja mijenjaju ovisno o bakterijskoj superinfekciji, koja je vrlo Ëesto uzrokom pogorπanja osnovne bolesti. Nerijetko, takva pogorπanja zahtijevaju bolniËko lijeËenje koje se moæe sprijeËiti ako se sprijeËi pojava gustog i obilnog iskaπljaja. Stoga se Fluimukan® preporuËuje u simptomatskoj terapiji oboljelih od KOPB-a, a zbog dokazano kratkotrajna uËinka, pacijenti ga mogu uzimati povremeno i periodiËno. Drugim rijeËima, nema dokaza da djeluje dugoroËno i profilaktiËki. Ponukana kliniËkim ispitivanjima koja su potvrdila pozitiv ne uËinke acetilcisteina, posljednje tri godine preporuËujem ovaj lijek pacijentima s KOPB-om u jesensko-zimskom razdob lju, kad se oËekuje pogorπanje bolesti, i to najmanje 10 dana u mjesecu u koliËini od 400 mg dnevno. Kod pacijenata s akutnim bronhitisom i upalom pluÊa preporuËuje se 600 mg dnevno u kombinaciji s antibiotikom. Kontraindiciran je kod akutnog peptiËkog ulkusa (æeluËani vrijed) i oboljelih od πeÊerne bolesti.

Kako djeluje Fluimukan® - Fluimukan® je lijek u obliku granula za djecu i odrasle, koje se jednostavno otapaju u vodi ili Ëaju. Najvaænije je njegovo mukolitiËno djelovanje, πto znaËi da cijepa gustu sluz na manje dijelove (molekule), pa se ona razrjeuje, olakπava se iskaπljavanje, poveÊava koliËina iskaπljaja, smanjuje osjeÊaj oteæana disanja i na kraju skraÊuje vrijeme izljeËenja kaπlja. 64 Va©e zdravlje #52

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

66 Kad nas opsjedaju nametnute misli

Mladen Haupert, dr. med., Psihijatrijska bolnica VrapËe, BolniËka 32, Zagreb

Prvi simptomi obiËno se pojavljuju u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi. U dobi od 10 do 15 godina dogodi se 31 posto prvih epizoda, a 75 posto razvije se do tridesete godine 66 Va©e zdravlje #52

Opsesivno-kompulzivni poremeÊaj (OKP) smatrao se jednim od najrjeih duπevnih poremeÊaja. Prijaπnja epidemioloπka istraæivanja pokazala su kako je njegova maksimalna pojavnost pet oboljelih na 100.000 ljudi. Tako niska uËestalost vjerojatno je bila uzrokovana neprepoznavanjem poremeÊaja u okvirima uobiËajene kliniËke prakse sve do ranih devedesetih, zatim time πto su bolesnici prikrivali simptome i prosjeËnim Ëekanjem od 7,5 godina prije nego πto bi potraæili psihijatrijsku

P S I H I JATR I JA

bolesti. Ipak, neki bolesnici opisuju iznenadni poËetak simptoma, πto je obiËno inducirano nekim specifiËnim stanjima (npr. tijekom trudnoÊe, problematiËni poroaji, ozljede glave, infekcije). Joπ je Freud uoËio vezu izmeu simptoma opsesivne neuroze, tj. OKPa i crta liËnosti, kao πto su tvrdoglavost, πkrtost, toËnost i urednost. No, fenomenoloπki i epidemioloπki dokazi pokazuju da je OKP Ëesto potpuno odvojen od opsesivno-kompulzivnog poremeÊaja liËnosti. Kad se bolesnici s opsesivnim crtama liËnosti dekompenziraju, Ëesto razviju depresiju, paranoju ili somatizaciju (tjelesne simptome), a ne OKP.

Brojne opsesije razliËita sadræaja

pomoÊ. OKP se podjednako Ëesto pojavljuje i u muπkaraca i u æena. Prema meunarodnoj klasifikaciji bolesti, opsesivno-kompulzivni poremeÊaj svrstava se meu tzv. anksiozne poremeÊaje. Prvi simptomi obiËno se pojavljuju u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, no mogu se pojaviti i prije. U dobi od 10 do 15 godina dogodi se 31 posto prvih epizoda, a 75 posto razvije se do tridesete godine æivota. U veÊini sluËajeva nema nekog posebnog stresa ili dogaaja koji bi prethodio poËetku simptoma. Nakon “πuljajuÊeg” poËetka, slijedi kroniËan i Ëesto progresivan tijek

Osnovna su obiljeæja OKP-a opsesije i/ili kompulzije. Opsesija je neæeljeni psihiËki dogaaj koji obiËno izaziva anksioznost ili nelagodu. Opsesije mogu biti misli, ideje, slike, zvukovi, ruminacije (zaokupljenost razmiπljanjima), uvjerenja, strahovi ili porivi, a najËeπÊe imaju agresivni, seksualni, vjerski, neugodan, vulgaran ili besmislen sadræaj. Opsesivne ideje su opetovane misli koje ometaju normalan tijek misli, a opsesivne slike Ëesto su æiva vidna iskustva. VeÊina opsesivnih misli ukljuËuje uæasne ideje kao πto su bogohuljenje, silovanje, ubojstvo ili zlostavljanje djeteta. Opsesivna uvjerenja obiËno su obiljeæena i elementima magiËnog miπljenja, kao πto je “ako ti crna maËka prijee preko puta, snaÊi Êe te neko zlo”. Opsesivne ruminacije mogu ukljuËivati dugotrajno pretjerano i neproduktivno razmiπljanje o metafiziËkim pitanjima. Opsesivni strahovi Ëesto ukljuËuju prljavπtinu ili strah od zaraze, a razlikuju se od fobija po tome

πto su prisutni i u odsutnosti fobiËnog podraæaja. Kod opsesivnih strahova preuveliËava se vjerojatnost pojave fobiËnog podraæaja, a i nerealni su po metodama koje se koriste da bi se strah poniπtio. Drugi Ëesti opsesiv ni strahovi ukljuËuju zlo koje Êe se dogoditi osobi ili drugima zbog neËega πto je uËinjeno, primjerice strah da Êe se kuÊa zapaliti jer osoba nije provjerila je li πtednjak iskljuËen ili da Êe se pregaziti pjeπaka ako se nesmotreno vozi. Bolesnici se opiru i uspijevaju kontrolirati svoje opsesije u razliËitom stupnju, ali posljediËno nastupa znatno oπteÊenje u svakodnevnom funkcioniranju. Opiranje znaËi borbu protiv poriva ili nametljivih misli, a kontrola je bolesnikov stvarni uspjeh u odvraÊanju misli. Opsesivne sumnje i neodluËnost u svom najgorem obliku mogu troπiti iznimno mnogo vremena, pa Ëak i paralizirati Ëovjeka. Drugo obiljeæje opsesivnog razmiπljanja ukljuËuje nedostatak sigurnosti ili neprestanu sumnju, primjerice: “Jesu li moje ruke Ëiste?”, “Jesu li vrata zakljuËana?”. Opsesivne misli u pravilu slijede kompulzivni rituali, kao πto su pretjerano pranje ili provjeravanje, no Ëini se da se pojavljuju upravo zbog pretjerana manjka sigurnosti i sastoje se od neprimjerenih, katkad i pogreπnih pokuπaja poveÊanja sigurnosti. Kompulzivni ritual je ponaπanje koje obiËno smanjuje nelagodu, no izvodi se na prisilan ili nefleksibilan naËin. Takvo ponaπanje moæe ukljuËivati rituale koji se sastoje od pranja, provjeravanja, ponavljanja, izbjegavanja, æudnje za pedantnoπÊu, potpunoπÊu i savrπenstvom. Takve osobe zabrinute su zbog prljavπtine, zaraze klicama i mogu provoditi sate i sate peruÊi ruke ili se tuπirajuÊi. Mogu pokuπavati izbjeÊi zarazu fecesom, urinom ili vaginalnim sekreti-

#52 Va©e zdravlje 67

P S I H I JATR I JA

U lijeËenju OKP-a najËeπÊe se koristi i preporuËuje kombinirana terapija psihofarmacima i specifiËnim psihoterapijskim tehnikama ma. Nerijetko, patoloπki sumnjaju i zbog toga kompulzivno provjeravaju kako bi se uvjerili jesu li npr. nekoga pregazili automobilom, jesu li ostavili nezakljuËana vrata ili ukljuËen πtednjak. Provjeravanje Ëesto ne dovodi do uklanjanja sumnje, a u nekim sluËajevima Ëak je moæe i pogorπati.

RazliËite kombinacije simptoma Postoji nekoliko razliËitih kliniËkih slika OKP-a, ovisno o sklopu simptoma. Jedna skupina ukljuËuje bolesnike s opsesijama o prljavπtini i zarazi, Ëiji se rituali vrte oko kompulzivnog pranja i izbjegavanja zaraæenih predmeta. Druga skupina ukljuËuje bolesnike s patoloπkim brojanjem i kompulzivnim provjeravanjem, a u treÊoj se skupini nalaze Ëisto opsesivni bolesnici, bez kompulzija. Primarna opsesivna sporost via se kod druge skupine, kod koje je upravo ta sporost dominirajuÊi simptom; bolesnici mogu provoditi sate i sate peruÊi se, odijevajuÊi se, doruËkujuÊi, i æivot im prolazi sasvim sporo. Neki OKP bolesnici, koje zovemo “hrËci”, ne mogu niπta baciti zbog straha kako Êe im to jednoga dana zatrebati.

Oteæana dijagnoza - Premda su kliniËke slike OKP-a priliËno jasne i upeËatljive, katkad je dijagnostiËki teπko razdvojiti OKP od depresije, psihoze, fobije ili teπkog opsesivnokompulzivnog poremeÊaja liËnosti. U 68 Va©e zdravlje #52

nekim sluËajevima tijek OKP-a moæe vrlo blisko oponaπati tijek shizofrenije, uz kroniËno onesposobljavanje, propadanje i duboko oπteÊenje socijalnog, obiteljskog i radnog funkcioniranja. Katkad je teπko razlikovati opsesije (tj. kontaminaciju) od sumanutosti (tj. da ga truju). Bolesnici s OKP-om Ëesto kao komplikaciju imaju depresiju, a takve bolesnike teπko je razlikovati od depresivnih bolesnika koji kao komplikaciju imaju opsesivne simptome. Ove “sekundarne” opsesije Ëesto ukljuËuju agresivne teme, kriv nju i samooptuæujuÊe teme sukladne raspoloæenju. Nadalje, depresivne ruminacije, za razliku od pravih opsesija, Ëesto su usmjerene na prethodne dogaaje, a ne na sadaπnje ili buduÊe i rijetko im se kad osoba opire ili ih poniπtava kompulzivnim ritualima.

Prognoza - Istraæivanja prirodnog tijeka OKP-a upuÊuju na to da 24 do 33 posto bolesnika s poremeÊa jem ima fluktuirajuÊi tijek bolesti, 11 do 14 posto ima faziËni tijek s razdobljima potpunog oporavka, a 54 do 61 posto stalan ili progresivan tijek. Premda se prognoza OKP-a tradicionalno smatrala loπom, napredak u psihoterapijskom pristupu i farmakoloπkom lijeËenju znatno je popravio prognozu.

Kombinacija psihofarmaka i psihoterapijskih tehnika Napredak u farmakoterapiji OKPa posljednja dva desetljeÊa doista je dramatiËan i izazvao je veliko

uzbuenje zbog uspjeπnog lijeËenja tog poremeÊaja. U lijeËenju OKP-a najËeπÊe se koristi i preporuËuje kombinirana terapija psihofarmacima i specifiËnim psihoterapijskim tehnikama. Kad su simptomi blagi ili je bolesnik vrlo motiviran, lijeËenje se moæe poËeti psihoterapijskim tehnikama. Meutim, uobiËajen pristup u kliniËkoj praksi je poËeti lijeËenje medikacijom da bi se postigao odreeni stupanj poboljπanja, koji Êe zatim omoguÊiti bolji uËinak psihoterapije. Kad se psihoterapija svlada i pokaæe uËinkovitom, moæe se pokuπati sa smanjivanjem, pa i ukidanjem lijekova. S obzirom na to da je OKP kroniËna bolest, lijeËenje je u pravilu dugotrajno.

Psihoterapija OKP-a - NajËeπÊe se koristi tzv. bihevioralna metoda, a sastoji se od dvije odvojene komponente: • Postupci izlaganja - za cilj imaju umanjivanje anksioznosti vezane uz opsesije ili suoËavanje s opsesivnim strahovima. Tehnike izlaganja koriste se da umanje nelagodu vezanu uz podraæaj koji izazivaju opsesije kroz navikavanje, pa bolesnik dobiva domaÊe zadatke kojih se treba pridræavati, a katkad mu je potrebna pomoÊ pri izvoenju takvog izlaganja u kuÊi od Ëlanova obitelji ili terapeuta. • Tehnike sprjeËavanja odgovora - za cilj imaju umanjivanje uËestalosti rituala i ublaæavanje opsesivnih misli.

70 Sigmund Freud i njegove zablude

Ima li koristi od psihoanalize? Prema Freudu, u korijenu psihiËkih smetnji su nerazrijeπeni unutarnji konflikti ili proæivljene traume s kojima se pojedinac ne moæe nositi te ih spontano potiskuje u nesvjesni dio uma 70 Va©e zdravlje #52

Ozren Podnar, prof.

Jeste li svjesni toga da ove godine obiljeæavamo 101 godinu od roenja Sigmunda Freuda? Ako ne, niπta vam ne zamjeramo. Ne biste mnogo izgubili i da niste Ëuli za toga precijenjenog psihijatra. No, taj naturalizirani BeËanin bio je majstor samoreklame i marketinga, kojima je uspio stvoriti kult o sebi, a iduÊim pokoljenjima nametnuti komiËne teorije o seksualnosti i psihiËkim poremeÊajima te dugometraænu terapijsku tehniku, Ëija

P S I H OLO G I JA

Kad bismo vjerovali Freudu, psihiËki poremeÊaji nastaju zato πto potisnuta trauma ili konflikt izazivaju bolne emocije, Ëije podrijetlo pacijent ne razumije, a kad psihoanalitiËar pacijentu pomogne da doe do korijena te traume i osvijesti je, bit Êe izlijeËen! djelotvornost nije niπta veÊa od stope spontanih izljeËenja i oporavaka uz pomoÊ placeba. Vjerovati u ispravnost glavnine Freudovih postavki danas je teæak anakronizam, a lijeËenje psihiËkih poremeÊaja psihoanalitiËkom terapijom odavno je ustupilo mjesto mnogo djelotvornijim modernim sredstvima protiv depresije, anksioznosti i psihotiËnih poremeÊaja. No, Freudu moramo kao olakotnu okolnost priznati Ëinjenicu da je djelovao u vrijeme psihijatrijskog sred njeg vijeka, bez tehnologije za prodor u mozak i prouËavanje bioloπkog funkcioniranja mozga i srediπnjega æivËanog sustava. Od psihiËkih oboljenja, Freud se osobito zanimao za histeriju, danas napuπtenu dijagnozu, koja je u njegovo vrijeme obuhvaÊala πiroku paletu smetnji, te za neurozu, koja je takoer u meuvremenu zamijenjena prikladnijim dijagnozama. Neuroza u veÊem dijelu odgovara danas

prihvaÊenom terminu poremeÊaja raspoloæenja, meu koje spadaju depresija i anksioznost.

Dobrodoπli na kauË Freudova se psihoanaliza temelji na pretpostavci da na ljudsko ponaπanje i osjeÊaje djeluju brojni Ëimbenici kojih ljudi nisu svjesni. Oni imaju potencijal uËiniti ljude nesretnima, πto se oËituje kroz brojne simptome koji ukljuËuju depresivnost, anksioznost, poremeÊenu liËnost, sniæeno samopoπtovanje itd. Prema Freudu, u korijenu psihiËkih smetnji nalaze se nerazrijeπeni unutarnji konflikti ili proæivljene traume (osobito iz djetinjstva i iz odnosa s roditeljima). Oni su toliko bolni da se pojedinac ne moæe nositi s njima niti sa sjeÊanjima na njih, ali ne mogu biti jednostavno izbaËeni iz uma, nego ih pacijent spontano “gura pod tepih”, odnosno u nesvjesni dio uma. Cilj je psihoanalize otkloniti “neuroze” te vratiti pacijentov oπteÊen ego u normalno stanje. Psihoanaliza se provodi kroz dugi niz seansi, po tri do pet puta tjedno, u trajanju od Ëetiri do πest godina. Pacijent tipiËno leæi na kauËu i razgovara s psihijatrom, nabacujuÊi πto mu padne na pamet, prema neËelu slobodnih asocijacija i prepriËavajuÊi snove. Freud je snove i asocijacije smatrao kljuËevima za razumijevanje potisnutih konflikata te je vjerovao da oni imaju sposobnost izvuÊi iz nesvjesnoga sjeÊanja

na navodne potisnute traume i nerazrijeπene konflikte. Na temelju prikupljenog tijekom tretmana, analitiËar postavlja hipoteze o pacijentovoj proπlosti i sadaπnjem æivotu. Terapeut odgaa priopÊavanje svojih hipoteza i zakljuËaka pacijentu sve dok on i sam ne doe

©to bi Freud danas nauËio PsihiËki poremeÊaji gotovo nikad ne nastaju na naËin na koji je Freud zamiπljao. Jak stres (trauma) doista je Ëest uzrok depresije i anksioznosti, ali nije nuæno da ga je pacijent zaboravio ili potisnuo. Osoba se moæe savrπeno, do u detalje, sjeÊati pretrpljenog stresa, a ipak biti teπko bolesna. Takoer, depresija i anksioznost mogu biti posljedica aktualnog stresa, koji pacijent trpi u sadaπnjem trenutku. »ak i kad je osoba stvarno pretrpjela traumu te je zatim iz bilo kojeg razloga zaboravila, prisjeÊanje na nju gotovo nikad neÊe dovesti do izljeËenja ili ublaæavanja tegoba, kao πto ni slomljena kost neÊe zarasti zato πto bi se pacijent sjetio je li pao s kruπke ili jabuke. Psihijatrijski poremeÊaji mogu nastati i bez ikakve pretrpljene traume ili nerazrijeπenog konflikta. Mnogi ljudi obolijevaju zbog oπteÊenih (mutiranih) gena, makar æivjeli u idealnim uvjetima. Postoji niz drugih, rjeih uzroka poremeÊaja raspoloæenja, kao πto su neprikladna prehrana (siromaπna sloæenim ugljikohidratima), manjak kretanja ili dnevnog svjetla.

P S I H OLO G I JA

do istih zakljuËaka. Otkrije li terapeut svoja zapaæanja prerano, u pacijentu se javlja otpor prihvaÊanju tih zapaæanja. Prevladavanje otpora zahtijeva dodatno vrijeme i trud obaju sudionika, a kad pacijent prihvati zakljuËke, on nekim Ëudom biva automatski izlijeËen.

peutovim hipotezama, a s obzirom na to da moguÊih hipoteza ima na tisuÊe, razumljivo je da tretman traje godinama, uz golem utroπak pacijentova vremena i novca. Od pedesetih godina proπloga stoljeÊa medicina je skupila mnogo dokaza da su svi psihijatrijski poremeÊaji bioloπkog, a ne psiholoπkog karaktera i da su posljedica kvara u neurofizoloπkoj funkciji srediπnjega æivËanog sustava. Stres je najËeπÊi okidaË psihijatrijskih poremeÊaja, no on to Ëini bioloπkim djelovanjem na rad æivËanog i endokrinog sustava, neovisno o pacijentovoj volji ili naËinu razmiπljanja. Freudova teorija o izljeËenju putem osvjeπÊivanja navodno potisnute traume moæe modernim psihijatrima, upuÊenim u bioloπku podlogu psihiËkih poremeÊaja, zazvuËati iritantno, a misao na gomile pacijenata koji su u nedostatku lijekova primali psihoanalizu i neke od njezinih inaËica moæe djelovati frustrirajuÊe. Primjerice, najdjelotvornije metode lijeËenja najteæih oblika depresije potpuno zaobilaze psiholoπki pristup i “udaraju” direktno u mozak - elektrostimulacija, stimulacija æivca vagusa, dubinska moædana stimulacija, da ne spominjemo psihofarmake.

Biologija, ne psihologija

Majstor propagande

Proces traje sve dok pacijent ne izgovori ono πto se podudara s tera-

Prije Ëetrdesetak godina njemaËki je psiholog Hans Eysenck skupio i

Sigmund Freud, roen kao Sigismund Schlomo Freud (Freiberg, 6. svibnja 1856. London, 23. rujna 1939.) bio je austrijski lijeËnik, filozof i neurolog te utemeljitelj kontrover zne teorije i psihoterapijske tehnike psihoanalize.

razmotrio sva raspoloæiva istraæivanja o djelotvornosti psihoanalitiËke psihoterapije. Doπao je do zakljuËka da psihoanaliza nije djelotvornija od placeba (fiktivne terapije ili lijeka) i da ne dovodi do poboljπanja stanja u veÊoj mjeri od spontanih izljeËenja. Naime, u razdoblju od Ëetiri i viπe godina, koliko traje psihoanalitiËki tretman, izvjestan postotak pacijenata doæivi poboljπanje stanja i bez ikakve terapije. Takva je spoznaja navela Eysencka da zakljuËi kako je “Freud nesum njivo bio genij, ne znanosti, nego propagande; ne Ëvrstih dokaza, nego uvjeravanja”. Neki su autori kritizirali Freuda zbog krivotvorenja rezultata svojih istraæivanja. Jedan od najslavnijih sluËajeva ukljuËuje Rusa Sergeja Pankejeva, koji je istraæila novinarka Karin Obholzer. Pankejev je trpio od jake neuroze (depresivno-anksioznog poremeÊaja) i uzastopnih noÊnih mora, koje su mu izazivale patnje i onemoguÊavali u normalnom funkcioniranju. Freud je iz Sergejevih snova zakljuËio da je pretrpio seksualnu traumu u djetinjstvu. Kad je Pankejevu priopÊio navodni uzrok njegovih tegoba, on je navodno odjednom ozdravio. No, istraæivanja su pokazala malo drukËiji razvoj dogaaja. Pankejev se nikad nije oporavio, nego je do smrti iπao na tretman kod drugih psihoterapeuta, a njegovo se stanje vremenom

znatno pogorπavalo. ©toviπe, Zaklada Sigmunda Freuda plaÊala mu je mjeseËnu naknadu tako da bi ostao skriven u BeËu i da prijevara ne bi izaπla na vidjelo.

Freud i seks Freud u razradi svog sustava miπljenja Ëesto sluæio likovima i zapletima iz antiËkih mitova, tako da je pribjegao Sofoklovu “Kralju Edipu” ne bi li poruËio da ljudsko biÊe prirodno teæi incestu i objasnio kako je ta teænja potisnuta. Tvrdio je da spolni æivot poËinje manifestacijama koje se javljaju ubrzo nakon roenja, a seksualni je razvoj podijelio u Ëetiri faze: oralnu, sadistiËko-analnu, faliËnu i genitalnu, od kojih je svaka obiljeæena specifiËnim dogaajima. Tijekom oralne faze, pojedinac je ponajviπe usmjeren na stjecanje zadovoljstva potrebama usta, koja Freud shvaÊa kao prvu erotogenu zonu. U sadistiËko-analnoj fazi dijete traæi zadovoljenje kroz agresiju i funkciju izbacivanja izmeta. U faliËnoj fazi djeca postaju usmjerenija na svoja spolovila. U djeËaka se, navodno, javljaju strah od oca i kastracije te Edipov kompleks, pri kojemu maπta o spolnim odnosima s majkom. Analogno Edipovu kompleksu, djevojËice razvijaju Elektrin kompleks, koji se oËituje zaviπÊu djeËacima na njihovim penisima. Zatim seksualni razvoj na neko vrijeme zastaje, te se zakljuËuje u genitalnoj fazi, u kojoj su svi elementi seksualne funkcije do kraja organizirani i koordinirani. Homoseksualnost je gurnuo u isti koπ sa seksualnim perverzijama, tumaËeÊi ih kao posljedice “pogreπaka u seksualnom razvoju.” Freudov psihosocijalni model mnogi su kritizirali i osuivali. Neki su odbili njegovu ideju o seksualnosti u djeËjoj dobi, o incestu kao “prirodnoj ljudskoj teænji” i o navodnoj æenskoj “zavisti” muπkarcima na penisu. Moderna medicina odbacuje i njegovu ocjenu homoseksualnosti kao poremeÊaja, no zahvaljujuÊi velikom kulturnom utjecaju Freudovih teorija, u prvom su dijelu 20. stoljeÊa mnogi homoseksualci bili zatvarani u ustanove za duπevno oboljele te “lijeËeni” psihoanalizom i srodnim tehnikama, od kojih su neke i danas u upotrebi meu konzervativnijim terapeutima.

74 Mama i tata viπe ne æive zajedno

Marija Krmek, prof., psihologinja, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518

se mogu pojaviti svele na najmanju moguÊu mjeru.

Vaæno je da roditelji dobro razmisle πto Êe i kako reÊi djeci, kako bi ona poËela

prihvaÊati i prilagoavati se ovoj velikoj promjeni u svom æivotu Razvod je vrlo teπko i stresno razdoblje velike promjene za cijelu obitelj, Ëije posljedice osjeÊaju i roditelji i djeca. Prema nekim statistikama, u Hrvatskoj svaki peti brak zavrπava razvodom. Takva situacija 74 Va©e zdravlje #52

od roditelja iziskuje puno snage, hrabrosti, nesebiËnosti i roditeljske ljubavi, jer u situaciji koja je i za njih emocionalno teπka moraju misliti na svoju djecu, njihove osjeÊaje i potrebe, a sve kako bi se posljedice koje

Nekoliko osnovnih pravila kojih bi se trebalo pridræavati: • Ne traæite od djece da odluËe s kim Êe æivjeti. To je odluka odraslih! • Razvod je velika promjena i za roditelje i za djecu. Pokuπajte promjene svesti na najmanju moguÊu mjeru. Primjerice, pokuπajte se dogovoriti, ako je moguÊe, da djeca ostanu æivjeti u istom kvartu i pohaati istu πkolu. • Neka posjeti drugog roditelja ne ovise o njegovu plaÊanju alimentacije. • Ne koristite dijete kao poπtara izmeu vas i drugog roditelja (npr. "Reci tati da kasni s plaÊanjem alimentacije.").

• Pokuπajte i dalje dosljedno odræavati postavljene granice. Primjerice, pokuπajte se dogovoriti s bivπim partnerom o tome u koje vrijeme dijete ide spavati, koji filmovi ili TV emisije su dopuπteni, a koje ne i sliËno. • Ne koristite dijete kao oruæje. Djetetu su za zdrav razvoj potrebni i mama i tata. Potaknite kontakte djeteta s drugim roditeljem (osim ako ste zabrinuti za njegovu sigurnost). • Dopustite djetetu da bude dijete. Ne dijelite s njim svoje brige, strahove, probleme i nova iskustva. Iako vam se Ëini da dijete to æeli znati i dobro se nosi s novom situacijom, to su stvari koje trebate zadræati za sebe jer ste vi odrasla osoba i roditelj. Koliko god vam se dijete Ëinilo snaænim, ne zaboravite da je ono joπ uvijek vaπe dijete te da su to sve vjerojatno preteπki tereti za njegova joπ uvijek mala lea. Podijelite s njim samo onoliko koliko je nuæno da bi znalo πto se dogaa, i to na naËin koji moæe razumjeti s obzirom na svoju dob.

Kako reÊi djeci tuænu vijest DjeËje reakcije na roditeljski razvod uvelike su povezane s tim kako im roditelji priopÊe svoju odluku. Zbog toga je izrazito vaæno da roditelji paæljivo razmisle πto Êe i kako reÊi djeci. To je Ëesto iznimno teπko, ali se mora napraviti kako bi djeca poËela prihvaÊati i prilagoavati se na tu veliku promjenu u njihovu æivotu. Istraæivanja su pokazala kako su djeca koja su odrastala u cjelovitim obiteljima ispunjenim sukobima viπe traumatizirana nego djeca razvedenih roditelja koja su odras tala u okolini bez sukoba. ZnaËi, djeca mogu normalno odras tati i razvijati se i onda ako su roditelji razvedeni. Ono πto im je potrebno su primjerena roditeljska briga, ljubav i paænja. Zapamtite, bez obzira na dob djeteta, roditeljski razvod utjeËe i na njih!

©to moæe pomoÊi u odluci πto i kako reÊi djeci u sluËaju razvoda • Ako je moguÊe, bilo bi dobro da roditelji zajedno priopÊe djeci svoju odluku tako da oboje mogu odmah odgovoriti na njihova pitanja, a i na taj naËin se izbjegava meusobno okrivljavanje izmeu partnera. Kako bi sve bilo lakπe, treba pokuπati dogovoriti vrijeme zajedniËkog susreta, unaprijed isplanirati πto Êe se reÊi djeci, ostati smiren i dogovoriti se kad Êe se cijela obitelj ponovno vidjeti. • Djeci treba reÊi za razvod tek kad se o tome donese uistinu konaËna odluka.

P S I H OLO G I JA

• Djeca Ëesto misle da su ona kriva za roditeljski razvod, osobito ako im se, na njima razumljiv naËin, ne objasne razlozi rastave. Zato djetetu treba objasniti da je razvod stvar koja se dogaa izmeu dva roditelja, a ne izmeu djece i roditelja te da dijete ni na kakav naËin nije i ne moæe biti krivo niti odgovorno za roditeljski razvod. Uz to, treba istaknuti kako, bez obzira na razvod, mama i tata ostaju njegovi mama i tata, samo s tom razlikom πto sad viπe ne æive zajedno. Ako se to pravilno objasni, djeca Êe, uz to πto Êe razumjeti da nisu odgovorna za razvod, razumjeti i da nisu odgovorna ni za roditeljsko mirenje. • Ne smije se s partnerom svaati pred djetetom. KoliËina sukoba kojoj je dijete izloæeno za vrijeme i neposredno nakon razvoda presudan je Ëimbenik za djetetovu prilagodbu na novu situaciju.

• Ne smije se traæiti od djece da biraju strane! Vaæno je da se roditelji pred njim meusobno ne okrivljuju za razvod jer to moæe indirektno dati djetetu razlog da bira strane. Za djeËji razvoj nije dobro da misli kako postoji dobar i loπ roditelj.

76 Va©e zdravlje #52

Ako je moguÊe, bilo bi dobro da roditelji zajedno priopÊe djeci svoju odluku tako da oboje mogu odmah odgovoriti na njihova pitanja • Nakon πto se djeci priopÊi odluka, treba im kratko objasniti πto bi se moglo dogaati u razdoblju koje slijedi - dijete Êe htjeti znati πto Êe biti sa πkolom, njegovim prijateljima, gdje Êe æivjeti i sliËno. • Djeci treba odgovoriti na sva njihova pitanja i, ako je potrebno, ponoviti im to nekoliko puta.

©to sam loπe napravio Djeca razvod najËeπÊe doæivljavaju kao neπto iznimno stresno. »esto su zabrinuti za svoju sigurnost, a ne za roditeljsku sreÊu. Pitanja koja Êe se vrtjeti po njihovoj glavi mogu biti: • ©to ako me oboje ostave? • ©to sam tako loπe napravio? • Jesam li ja kriv za razvod? • ©to Êe sad biti sa mnom? Svako dijete reagira na svoj naËin. Tuga, ljutnja, zabrinutost, anksioznost, agresivnost, bijes, prkos, povlaËenje u sebe, napetost, samo su neke od moguÊih reakcija. Zna ih biti strah da Êe ih jedan ili oba roditelja napustiti ili odbaciti. Mogu se osjeÊati usamljeno nakon πto dugo nisu vidjela jednog od roditelja. Bez obzira na okolnosti, razvod uvijek na odreeni naËin utjeËe na djecu. Kod neke Êe biti primjetne emo cionalne teπkoÊe kao rezultat nove situacije, kod neke neÊe. To uvelike ovisi i o tome koliko se dobro roditelji nose sa situacijom. »esto djeca reagiraju drukËije od roditelja. Iznimno je vaæno imati razumijevanja za te razlike, kao i za to da Êe svako dijete reagirati na sebi svojstven naËin.

©to dalje to teæe NekontrolirajuÊi loπi uËinci Razvod moæe dovesti do posljedica koje se ne mogu izbjeÊi niti promijeniti. »est problem postaju financijske teπkoÊe. Samohranim roditeljima poveÊavaju se æivotni troπkovi, πto izravno utjeËe i na djecu. Katkad je jedan od roditelja prisiljen i preseliti se, πto dovodi do novih teπkoÊa - djeca se trebaju prilagoditi na novu okolinu, πkolu i prijatelje.

Gubitak obitelji - Obiteljska struktura iznimno je vaæna, a razvod zahtijeva uspostavljanje nove strukture i naËina funkcioniranja. Vaæno je da oba roditelja, bez obzira na novu situaciju, nastave i dalje biti roditelji svojoj djeci. Moæe biti dobra ideja da roditelji razrade detaljan plan zajedniËke brige o djeci kako bi se zadræala odreena predvidljivost u obiteljskoj strukturi, jer razvod ne mora znaËiti i raspad obitelji. Trebaju se potruditi da dijete odræi bliske odnose s ostalim Ëlanovima πire obitelji (bakama, djedovima, bratiÊima, sestriËnama…). »ak ako se jedan od roditelja s njima i ne slaæe, treba misliti na to da su oni djeci potrebni. Svatko od njih ima svoju ulogu u djeËjem æivotu i ako ih dijete voli i uæiva u njihovu druπtvu, ne smije im se to braniti. Roendani i blagdani Roendani, blagdani i πkolski praznici Ëest su izvor sukoba roditelja nakon razvoda. Prvi roendan, prvi BoæiÊ ili bilo koji prvi blagdan bez bivπeg partnera sigurno Êe biti izvor stresa i za roditelja i za dijete. Kako vrijeme bude prolazilo, cijela obitelj Êe se navikavati i na kraju prilagoditi na novu situaciju te nalaziti nove naËine slavlja, moæda sliËne, a moæda i drukËije od onih kakvi su postojali dok su roditelji bili u braku.

P S I H OLO G I JA

Vaæno je stalno imati na umu da je razvodom izgubljen bivπi partner u ljubavi, ali nikad nije izgubljena roditeljska odgovornost. Bili razvedeni ili ne, i jedno i drugo uvijek ste roditelji svojoj djeci i pogreπno je i loπe za dijete ako jedan roditelj zabranjuje, ograniËava ili onemoguÊava susrete djeteta s drugim roditeljem, a to ukljuËuje i proslave roendana ili blag dana, ljetovanje, skijanje i sva ostala druæenja.

©to kaæu djeca? ©to trebam od mame i tate… • Trebam vas oboje. »ak iako ne æiviπ blizu, molim te piπi, zovi me telefonom i postavljaj mi puno pitanja o tome kako sam, s kim sam proveo vrijeme, πto

Djeca Ëesto misle da su ona kriva za roditeljski razvod, osobito ako im se, na njima razumljiv naËin, ne objasne razlozi rastave volim, a πto ne volim raditi. Kad nisi zainteresiran za mene, osjeÊam se kao da nisam vaæan i da me zapravo ne voliπ. • Molim vas, prestanite se svaati! PoËnite se slagati oko stvari koje se odnose na mene. Kad se svaate zbog mene, pomislim da sam ja uËinio neπto loπe i da sam ja kriv za svau. • Æelim vas oboje voljeti i uæivati u vremenu koje provodim s vama - molim vas, dopustite mi i ne zabranjujte mi to. Ako se ponaπate ljubomorno ili uznemireno, imam osjeÊaj da moram birati strane i jednog od vas

voljeti viπe od drugog, a volim vas oboje najviπe na svijetu. • Molim vas, razgovarajte meusobno tako da ja ne moram prenositi poruke od jednog do drugog, jer kad to moram raditi, strah me je da Êu neπto uprskati. • Molim vas, kad govorite o mom drugom roditelju, govorite samo lijepe stvari ili ne govorite niπta. Kad govorite ruæne stvari o mojoj mami ili tati, imam osjeÊaj da me omalovaæavate i oËekujete da stanem na stranu samo jednog od vas. • Molim vas, zapamtite kako æelim da oboje budete dio mog æivota. RaËunam na to da Êe me moji mama i tata odgojiti, nauËiti πto je vaæno i pomoÊi mi kad naiem na probleme.

U srediπtu pozornosti nesteroidni antireumatici

doc. dr. sc. Simeon Grazio, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

va i jaËaju miπiÊe. Iako se ne koris te radi smanjenja osjeÊaja zabrinutosti i depresije, ni ti se uËinci ne mogu zanemariti, a posljedica su popuπtanja boli.

Ako vam neπto nije jasno, zatraæite

savjet lijeËnika ili ljekarnika, osobito ako istodobno uzimate nekoliko lijekova ili imate druge zdravstvene probleme Vjerojatno je svatko od nas, kad je osjetio glavobolju, posegnuo za nekim lijekom protiv bolova. Jedan ili dva su bezopasna, ali πto ako ga uzimate svakodnevno kako biste ublaæili reumatske bolove. Istraæili smo novos ti na tom podruËju.

Viπestruka pomoÊ - Lijekovi protiv bolova i upale su sredstva koja mogu biti spasonosna za mnoge osobe koje imaju artritis. Osim koristi zbog smanjenja boli i upale, pacijentima omoguÊuju da vjeæbanjem odræe ili poboljπaju pokretljivost zglobo-

Kako djeluju NSAR - Glavni lijekovi koji se koriste u reumatologiji su nesteroidni antireumatici (NSAR). Uz smanjenje boli, imaju uËinak na smanjenje upale, pa na taj naËin indirektno umanjuju osjeÊaj boli. Djeluju blokirajuÊi produkciju prostaglandina, kemijske tvari koja u naπem organizmu ima nekoliko funkcija, a jedna od najvaænijih je da pogoduju razvoju upale. Doza i naËin primjene ovise o brojnim Ëimbenicima, kao πto su jaËina simptoma, njihova proπirenost, koegzistirajuÊe bolesti ili rizik za nuspojave. Bolesnici nerijetko ne uzimaju prave doze lijeka, pa ih se u mnogim sluËajevima olako odbacuje kao neuËinkovite. Neki ljudi boje

REUMATOLO G I JA

se uzeti dovoljnu dozu lijeka zbog straha da Êe njihovo tijelo razviti naviku ili da kod ponovnog uzimanja neÊe dobro djelovati. To nije obiljeæje nesteroidnih antireumatika nego primjene opioidnih analgetika, osobito onih jakih.

Neæeljeni uËinci - Uz pozitivne uËinke, svi lijekovi imaju i one neæeljene, koji se ËeπÊe javljaju kod dugotrajnijeg uzimanja veÊih doza lijeka. Najvaænije nuspojave vezane su uz gornji dio probavnog sustava. U novije vrijeme mnogo se govori i piπe o πtetnosti nesteroidnih antireumatika na srËano-æilni sustav. Provedene su kliniËke studije na novoj vrsti nesteroidnih antireumatika, koji poπtedno djeluju na gornji dio probav noga sustava, jer selektivno blokiraju enzim ciklooksigenazu-2 (COX2), vaæan u razvoju tih nuspojava. Stoga se ti lijekovi nazivaju COX-2 selektivni inhibitori. U studijama je zabiljeæeno smanjenje nuspojava u probavnom sustavu, ali i poveÊana uËestalost kardiovaskularnih dogaaja (inzult, srËani infarkt), pa su neki od tih lijekova povuËeni s træiπta (npr. rofekoksib). To je usmjerilo veÊu pozornost na nuspojave nesteroidnih antireumatika. Pojedine studije pokazale su da uzimanje i nekih starijih, neselektivnih nesteroidnih antireu-

Glavni lijekovi koji se koriste u reumatologiji su nesteroidni antireumatici. Uz smanjenje boli, imaju uËinak na smanjenje upale, pa na taj naËin indirektno umanjuju osjeÊaj boli

ti studija nemaju dovoljnu znanstveno-struËnu snagu, nego je rijeË o tzv. rertrospektivnim studijama. Dakle, u grupi bolesnika s inzultom ili infarktom retrogradno se promatralo jesu li ili nisu bili izloæeni nekom potencijalno riziËnom Ëimbeniku (npr. jesu li uzimali NSAR). Meutim, takav pris tup ima nedostatke koji ograniËavaju vjerodostojnost rezultata.

matika moæe rezultirati poviπenim rizikom za kardiovaskularne nuspojave. Meutim, u ocjeni rezultata studija moramo biti kritiËni. Odluke u medicinskoj praksi najviπe donosimo prema rezultatima tzv. medicine temeljene na dokazima. Prema hijerarhiji dokaza, najvrjednije su prospektivne randomizirane kontrolirane studije, koje omoguÊuju da, prateÊi grupu bolesnika, nepristrano utvrdimo razlike u uËincima i nuspojavama izmeu onih koji dobivaju lijek i onih koji dobivaju laæni lijek (placebo). Nedvojbeno je dokazano da neki COX-2 selektivni NSAR povisuju rizik za kardiovaskularne nuspojave. Meutim, u javnosti se nerijetko senzacionalistiËki piπe o rezultatima studija za koje se navode snaæni dokazi o istom takvom uËinku standardnih nesteroidnih antireumatika. To nije istina. Naime, iako postoje indicije da je to tako, rezulta-

Slobodna prodaja - Neki od nesteroidnih antireumatika (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen u malim pojedinaËnim dozama) mogu se nabaviti bez recepta. Za veÊinu je ipak potrebna preporuka lijeËnika. Kako je aktivna tvar u lijekovima koji se mogu dobiti bez recepta prisutna u malim koliËinama, opasnost od ozbiljnih nuspojave je mala. Za nesteroidne antireumatike, uostalom kao i za veÊinu drugih lijekova, generalna je preporuka da se koriste u najmanjoj, a joπ uËinkovitoj dozi. No, ne smije se zbog straha od moguÊih nuspojava stvarati iracionalan strah i odbaciti ih. Biti dobro informiran - Uputa za lijek jedan je od izvora informacija za bolesnika. Uvijek treba provjeriti πto piπe na kutiji, odnosno u uputi, kakav je sastav i kakve joπ biljne ili nutritivne dodatke sadræi. ProizvoaËi su

REUMATOLO G I JA

Savjeti za sigurnu upotrebu analgetika i nesteroidnih antireumatika: sastavite listu svih lijekova i preparata koje uzimate posavjetujte se sa svojim lijeËnikom ako bol ne nestane nakon nekoliko dana te ako su lijekovi koje uzimate bez recepta neuËinkoviti ili izazivaju bilo kakve ozbiljnije popratne pojave duæni prenijeti u uputu sve izmjene do kojih doe u znanstvenoj javnosti, a vezane su uz lijek. Ako vam neπto nije jasno, zatraæite savjet lijeËnika ili ljekarnika, a osobito ako istodobno uzimate nekoliko lijekova ili imate druge zdravstvene probleme. Vaπ lijeËnik Êe vas takoer savjetovati πto uËiniti ako sredstva protiv boli ili upale koje uzimate nemaju dostatan uËinak. Pri koriπtenju analgetika i nesteroidnih antireumatika u obzir treba uzeti i moguÊnost maskiranja boli. KoristeÊi ih, pacijenti katkad preopterete zglobove i tako ih mogu dodatno oπtetiti.

Provjera uËinkovitosti i sigurnos ti lijeËenja - Ako veÊ neko vrijeme koristite lijekove koji se izdaju bez

recepta, trebate posjetiti svog lijeËnika kako bi on provjerio je li to lijeËenje odgovarajuÊe i sigurno. Bolesnike na dugotrajnom lijeËenju vaæno je provjeriti najmanje jednom godiπnje, a oboljele od upalnih reumatskih boles ti i ËeπÊe. Na taj naËin lijeËnik dobiva bolji uvid u njihovo zdravstveno stanje te ocjenjuje djelotvornost i potrebu za eventualnom promjenom terapije. Jedan od razloga promjene lijeka moæe biti i dostupnost novih lijekova Ëija je uËinkovitost bolja, a rizik od nuspojava manji. U svakom sluËaju, pronalaæenje optimalna lijeka za svakog pacijenta nije kraj cijele priËe. Za svaki lijek provode se istraæivanja i nakon pojave na træiπtu, i svakodnevno prate uËinci, osobito nuspojave pri svako dnevnoj kliniËkoj primjeni.

slijedite upute o uzimanju lijeka, pazeÊi na dozu i vrijeme uzimanja; uzima li se uz obrok, prije ili poslije njega i smijete li dok ga pijete konzumirati alkohol ako ste zaboravili uzeti lijek, nemojte bez provjere u uputi ili bez savjeta s lijeËnikom to nastojati nadoknaditi uzimanjem dvostruke doze sljedeÊi put pazite da se nenamjerno ne predozirate uzimajuÊi uz redoviti lijek previπe drugih, koji takoer sadræe isti lijek ili spadaju u istu grupu lijekova, jer se tako povisuje rizik za nastanak nuspojava.

Vjeæbajmo zajedno

vaænost prevencije padova starijih osoba mr. sc. Mario KasoviÊ, mr. sc. Jadranka VlaπiÊ, Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof.

Vjerojatnost da Êe se dogoditi pad ili rizik od pada moæemo pripisati osobnom uzroku, tj. karakteristikama svakog pojedinca, ali i utjecaju okoline Svake godine jedna treÊina 65godiπnjaka i starijih pati od zdravstvenih problema koji su posljedica pada. Podaci pokazuju da u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama od 35 milijuna starijih osoba 10 milijuna pretrpi pad. Padovi su vodeÊi uzrok smrtnos ti i ozljeivanja kod starijih osoba, koje za posljedicu imaju invalidnost i nepokretnost, πto Ëesto zahtijeva trajnu medicinsku skrb i visoke troπkove lijeËenja. Samo je u 2000. u SAD-u bilo 1,8 milijuna posjeta bolnicama zbog pacijenta koji je pao, sa 340.000 prijeloma kuka i 16,4 milijarde dolara izravnih medicinskih troπkova.

Uzrok pada - Uzroci su zapravo vezani uz meudjelovanje vanjskih (izlaganja vanjskim opasnostima) i unutarnjih Ëinitelja (karakteristike pojedine osobe). Vjerojatnost da Êe se dogoditi pad ili rizik od pada Ëesto moæemo pripisati osobnom uzroku i utjecaju okoline. Osobni uzrok ukljuËuje karakteris tike svakog pojedinca, kao πto su starosna dob, pokretljivost, funkcio82 Va©e zdravlje #52

nalne sposobnosti te kroniËne bolesti i stanja, ukratko zdravstveni status osobe. Kod osoba starije æivotne

dobi pod pojmom okoline u kojoj se izlaæe riziku podrazumijevamo njihov stan ili kuÊu, ali i okuÊnicu, prostor oko zgrade, ulice kojima svakodnevno hoda. Postoji rizik od spoticanja o tepih i druge predmete, sve skliske povrπine, posebice mokar i tvrd pod u kupaonici, stube, visoke elemente i ormare, koji se mogu dosegnuti jedino penjanjem na druge predmete, te sve nestabilne i neravne povrπine u zamraËenim prostorijama.

RiziËni Ëinitelji koji utjeËu na pad

S PORT I REKREAC I JA

Rizici pada - Moæemo ih klasificirati na one na koje ne moæemo utjecati i one na koje moæemo. U kategoriju rizika na koje ne moæemo utjecati ubrajamo spol, starosnu dob i ukupan broj padova u proπlosti. Kategoriju rizika na koje moæemo utjecati Ëine slabost miπiÊa nogu te problemi pri hodu i ravnoteæi. KroniËne bolesti i stanja kao πto su Parkinsonova bolest, moædani udar i artritis poveÊavaju rizik od pada. Nasuprot tome, osteoporoza ne poveÊava rizik, ali poveÊava vjerojatnost prijeloma kuka pri svakom padu. U pravilu, rizik od pojave pada poveÊava se s brojem riziËnih Ëinitelja, a oni se pak poveÊavaju s brojem godina æivota (slika 1.). Primarni cilj u prevenciji pada je svesti na najmanju moguÊu mjeru riziËne Ëinitelje i njihov broj.

Ravnoteæa i snaga muskulature U Ëinitelje na koje moæemo utjecati ubrajamo ravnoteæu i snagu muskulature, koje su jako povezane. Ravnoteæu moæemo opisati kao sposobnost zadræavanja odreene pozicije tijela ili dijela tijela pri kontaktu s podlogom koja je u mirovanju ili gibanju. Razlikujemo statiËku i dinamiËku ravnoteæu. StatiËka ravnoteæa je sposobnost kontrole posturalnoga gibanja, tj. zadræavanje statiËke pozicije tijela i uspravnog stava u stojeÊem stavu. DinamiËka ravnoteæa je sposobnost pravovaljanog odgovora tijela na promjene ravnoteæe i predvianje promjena pri pokretu tijela. DinamiËka ravnoteæa vaæna je u hodu. Hodati znaËi biti pokretljiv, neovisan i imati kvalitetniji æivot. Mnoge studije pokazuju da se kod starijih osoba snaga muskulature moæe poboljπati primjenom razliËitih tipova treninga snage. UËi-

nak samo treninga snage, s ciljem unaprjeivanja ravnoteæe i prevencije pada, je skroman, iako postoji velika povezanost izmeu snage i ravnoteæe. Razlog tome je mehanizam odræavanja ravnoteæe. To je sloæen set razliËitih procesa i zahtijeva uspjeπno povezivanje viπebrojnih komponenti, ukljuËujuÊi nekoliko senzornih sustava koji se treningom snage ne podraæavaju. Komponente ukljuËuju sljedeÊe senzorne sustave: 1. Vizualni sustav osigurava vidne informacije o poziciji i pokretu tijela u prostoru te prepoznavanje potencijalno opasnih objekata i situacija. 2. Vestibularni sustav smjeπten je u unutarnjem uhu, a osigurava informacije o pokretima glave i poziciji tijela u prostoru. 3. Somatosenzorni sustav nadgleda poziciju tijela i kontakt s ostalim objektima, osobito tlom, i to uporabom receptora. Proprioreceptori ili mehanoreceptori nalaze se u miπiÊima, tetivama i zglobnim tijelima, a zaduæeni su za prijenos informacija o poziciji pojedinog ekstremiteta. Koæni receptori prenose informacije s koæe o dodiru i razliËitim vibracijama na koæi. Srediπnji æivËani sustav obrauje informacije koje dolaze iz tih senzornih sustava i daje naredbe skeletnoj muskulaturi koje su bitne za odræavanje ravnoteæe tijela. Ako je funkcija bilo kojeg od senzornih sustava oπteÊena ili oslabljena, smanjuje se moguÊnost odræanja ravnoteæe, a poveÊava rizik od pada. S godinama opadaju miπiÊna snaga i funkcija senzornih sustava, a uz pomoÊ loπe ravnoteæe poveÊava se rizik od pada. U prevenciji pada programi tjelesne aktivnosti moraju se temeljiti na multidimenzionalnom aspektu

odræanja ravnoteæe i biti usmjereni na aktiviranje svih relevantnih senzornih sustava u odræavanju ravnoteæe, kao πto su muskuloskeletni sustav, vizualni, vestibularni te somatosenzorni sustav.

Smjernice za prevenciju - sam svoj majstor Svake godine velik broj starijih osoba pada u svojim domovima, a mnogi od njih bivaju teπko ozlijeeni i trajno onesposobljeni za samostalan nastavak æivota. Takve promjene uvelike smanjuju kvalitetu æivota. Podaci za 2002. govore da je viπe od 12.800 osoba starijih od 65 godina smrtno stradalo od posljedica pada, a njih 1,6 milijuna medicinski je tretirano u traumatoloπkim klinikama. Padove obiËno pripisujemo riziku, lako ih je previdjeti, ali je lako i rizik ukloniti. Smjernice Êe vam omoguÊiti prepoznavanje riziËnih mjesta u vaπem domu i dati prijedloge kako ih ukloniti.

Pod u svakoj prostoriji vaπeg doma

1. Pitanje: Zaobilazite li prilikom kretanja po prostorijama predmete i namjeπtaj? Rjeπenje: Zamolite nekoga da vam pomakne namjeπtaj i osigura nesmetan hod kroz prostorije! 2. Pitanje: Imate li tepih koji se stalno miËe po podu?

#52 Va©e zdravlje 83

S PORT I REKREAC I JA

Rjeπenje: Uklonite tepih ili ga

zalijepite na pod dvostruko ljepljivom trakom! 3. Pitanje: Ostavljate li predmete kao πto su knjige, Ëasopisi, cipele, kutije na podu? Rjeπenje: Pokupite sve predmete s poda i pospremite ih u za to predviena mjesta, kao πto su ormari i police! Pod uvijek mora biti pregledan i Ëist! 4. Pitanje: Ima li u prostorijama u kojima boravite æica od telefona ili svjetiljki? Rjeπenje: Skratite æice, uËvrstite ih na zid kako se ne biste spotaknuli! Moæete ih i ukopËati u drugu utiËnicu!

Stube

5. Pitanje: Postoji li rukohvat na

SpavaÊa soba

vaπim stubama? Rjeπenje: Postavite rukohvat s obje strane stuba!

Kuhinja

1. Pitanje: Je li pokraj vaπeg kreve-

1. Pitanje: Jesu li predmeti koje Ëesto koristite na visokim mjestima koje ne moæete dohvatiti? Rjeπenje: Premjestite ih na mjesta koja su vam na dohvat ruke kako se ne biste penjali da ih dohvatite! 2. Pitanje: Jesu li vaπe stube nestabil ne i stare? Rjeπenje: Koristite one koje su stabilne i imaju rukohvat! Ne koris tite stolac za penjanje!

Kupaonica

ta svjetlo koje moæete upaliti na dohvat ruke? Rjeπenje: Postavite lampu pored kreveta na mjesto koje moæete lako dohvatiti! 2. Pitanje: Je li put od vaπe sobe do toaleta u mraËnom i tamnom dijelu stana? Rjeπenje: Postavite noÊno svjetlo tako da jasno vidite put!

Ostale smjernice za prevenciju pada 1. Redovito vjeæbajte! 2. Raspitajte se kod lijeËnika ili

1. Pitanje: Nalaze li se na stubama predmeti kao πto su knjige, Ëasopisi, cipele, kutije? Rjeπenje: Pokupite sve predmete sa stuba! One uvijek moraju biti pregledne i Ëiste! 2. Pitanje: Je li koja stuba potrgana ili neispravna? Rjeπenje: Popravite ih! 3. Pitanje: Nalaze li se vaπe stube u mraËnom i tamnom dijelu stana ili kuÊe? Rjeπenje: Postavite svjetlo na dno i na vrh stuba kako biste vidjeli jasno svaku stubu! PrekidaË za svjetlo takoer postavite na dno i vrh stuba! 4. Pitanje: Jesu li vaπe stube skliske! Rjeπenje: Postavite tepih koji se ne skliæe! 84 Va©e zdravlje #52

3. 4. 5.

6. 1. Pitanje: Je li pod u vaπoj kupaonici sklizak? Rjeπenje: Postavite tepihe koji se ne kliæu na pod i u kadu! 2. Pitanje: Je li vam potreban rukohvat kad ulazite i izlazite iz kade ili toaleta? Rjeπenje: Postavite rukohvate koji Êe vam osigurati lakπe kretanje!

7. 8.

ljekarnika o svojim lijekovima. Neki mogu izazvati pospanost i vrtoglavicu, πto moæe utjecati na vaπe motoriËke sposobnosti! Redovito provjeravajte vid! Polako se uspravljajte iz niæih poloæaja, leæanja i sjedenja! Pripazite da vam u domu osvjetljenje bude odgovarajuÊe jaËine! Rubove stuba oznaËite kontras tnom bojom kako bi bili uoËljiviji! Brojeve za hitnu intervenciju dræite pored svakog telefona! Postavite telefone blizu tla kako bi vam u sluËaju pada bili nadohvat ruke!

Razmislite o uvoenju alarmnog ureaja pomoÊu kojeg biste mogli dozvati pomoÊ u sluËaju nezgode!

Stabilizacija koljena nakon ski-ozljede Æeljko CipËiÊ, viπi fizioterapeut, predsjednik Hrvatskog druπtva fizioterapeuta u sportu Hrvatskog zbora fizioterapeuta, privatna praksa za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, CigleneËka 31, Zagreb

Posljedica ozljede ligamenata koljena je nestabilnost koljena, koja ovisi o ozlijeenom ligamentu i moæe biti prednja, straænja ili postraniËna Vrijeme zimskih praznika i πpica skijaπkih guævi su iza nas, iako joπ uvijek ima onih koji uæivaju u rados tima skijanja. Naæalost, mnogo je i onih koji su ozlijedili koljeno i sada obilaze fizijatre i fizioterapeute. U prilog Ëinjenici da je koljeno dio tijela koji skijaπi najËeπÊe ozljeuju govore i statistiËki pokazatelji - od ukupnog broja ozlijeenih skijaπa proteklih godina na ozljedu koljena odnosi se izmeu 30 i 40 posto ozljeda.

Lokalizacija - NajËeπÊe su ozljede u podruËju kriænih i postraniËnih ligamenata. Moæe doÊi do ozljede samog ligamenta ili spoja ligamenta za kost, odnosno hvatiπte. Posljedica ozljede ligamenata koljena je nestabilnost, koja ovisi o ozlijeenom ligamentu (prednja, straænja ili postraniËna nestabilnost). Nestabilnost moæe biti jednosmjerna ili viπesmjerna, kad je rijeË o udruæenim ozljedama viπe ligamenata koljena.

86 Va©e zdravlje #52

Stupanj i obim ozljede - Najlakπa ozljeda je distenzija (rastezanje) ligamenta, kad se ne naruπava kontinuitet, nego je rijeË o istegnuÊu. Isteg nuÊe udruæeno s djelomiËno pokidanim nitima svrstava se u djelomiËne ili parcijalne rupture. U oba sluËaja dolazi do slabljenja snage ligamentnog ostatka, πto izaziva poveÊanje nestabilnosti zgloba. Zadnji stupanj ozljede je potpun prekid ili ruptu-

Slika 1 - Anatomski prikaz vanjskih struktura koljena

Slika 2 - Prikaz kolateralnih i kriænih ligamenata koljena (pogled sprijeda)

ra anatomskih niti ligamenta, koji rezultira potpunom nestabilnoπÊu zgloba. Nestabilnosti se dokazuju kliniËkim i funkcionalnim testovima, ali i radioloπkim tehnikama.

Smanjena funkcionalnost U trenutku ozljeivanja ligamenata moæe doÊi i do ozljeivanja mekih Ëesti koje su proæete krvoæilnim strukturama i osjetilnim æivËanim tjeleπcima i nitima. To mogu biti zglobna ovojnica, masni jastuËiÊi (burze), meniskualni hrskaviËni aparat, tetivna hvatiπta i tetive miπiÊa ili koπtanog tkiva natkoljenice i potkoljenice. U ranoj fazi, neposredno nakon ozljede, prevladavaju vrlo jaka bolnost, otok (edem) koljena, redukcija gibljivosti zgloba i nemoguÊnost hoda (hod na podlakatnim πtakama). U kasnijoj fazi javlja se i gubitak miπiÊne mase i snage miπiÊa natkoljenice (aktivnih stabilizatora koljena) te smanjenje zglobne pokretljivos ti, πto se moæe razviti u kontrakturu (zakoËenje) te na kraju dolazi do gubitka osjeÊaja za zglobni stabilitet, πto je propriocepcijski nedostatak. Sve to dovodi bolesnika u stanje smanjene funkcionalnosti, πto je velik zdravstveni, psiholoπki, radni i opÊenito æivotni problem.

S PORT I REKREAC I JA

Fizioterapijska procjena i strategija Pravac i izbor lijeËenja, kao i trajanje fizioterapijskog lijeËenja i povratak u normalne æivotne aktivnosti ozlijeene osobe, ovise o lokalizaciji, stupnju, obimu i intenzitetu ozljede ligamenata i ostalih struktura koljena. Uz dobru specijalistiËku dijagnostiku, poæeljan je problemski pris tup u smislu fizioterapeutske procjene stanja koljena pri zaprimanju na fizioterapiju, πto pomaæe odrediti strategiju u fizioterapiji stabilizacije koljena. Krajnji cilj je umanjivanje problema nastalih nakon ozljede, tj. simptoma koji dominiraju i Ëine kliniËku sliku manifestnom.

Bol u koljenu - Jedan od naËina redukcije boli je uporaba lijekova, a u fizioterapijskom smislu redukcija boli usmjerena je na koriπtenje lokal-

ne hipotermije (ohlaivanja) i analgetskih procedura fizikalne terapije (laser, analgetske elektroterapijske procedure).

Otok koljena - Ozljeivanje ligamenata, a posebice mekih Ëesti, prije svega stijenke zglobne ovojnice, dovodi do izljeva unutar zglobne pukotine (slika 3), πto moæe uzrokovati efekt isticanja ili hemartros (izljev u zglob). Unutar 48 sati mnogi kliniËari izbjegavaju evakuaciju zglobnog izljeva zbog autotamponade, pa joj pristupaju tek nakon isteka toga vremena. Neki, pak, smatraju da je potrebna evakuacija s postavljanjem bandaæe kao protektorom novog izljeva. U fizioterapijskom smislu, edem koljena u akutnoj ranoj fazi smanjuje se poπtedom (mirovanjem), krioterapijom, antiedematoznim poloæajima te dnevno doziranom mobilizacijom rada samog zgloba zbog poticaja tki-

Slika 3 - Otok koljena i kontraktura nakon ozljede

va na normalan rad. Od fizikalnih tehnika terapije primjenjuju se procedure antiedematoznih programa ultrapodraæajnih elektroterapijskih modaliteta.

Zglobni mobilitet - Bol i edem zgloba uzrokuju skraÊivanje tkiva u podruËju ozljede, a strukture

S PORT I REKREAC I JA

Slika 4 - Mobilizacija koljena na dinamiËko-mehaniËkoj udlazi

oko zgloba nastoje zadræati zaπtitni poloæaj koji osigurava najmanju moguÊnost projiciranja bolnih signala. U pravilu, imobilizacija je poæeljna kod svjeæe ozlijeenih, pa se stoga postavlja imobilizacija cijelog ekstremiteta. Dulje zadræavanje u “zaπtitnom poloæaju” dovodi do skraÊivanja i neelastiËnosti miπiÊa, πto dodatno ograniËava zglobni pokret koljena. Redukcija imobilizacije (zakoËenog poloæaja) postiæe se individualnim fizioterapeutskim manualnim pristupom u mobilizaciji zgloba, mehaniËkim udlagama s moguÊnoπÊu poveÊanja stupnjeva mobiliteta (slika 4) te rasteretnim aktivnim sudjelovanjem miπiÊa fleksora (pregibaËa) i ekstenzora (ispruæaËa) koljena. Agresivniji pristup mobilizacije samog zgloba opravdan je u prevenciji moguÊeg stvaranja vezivnih priraslica.

Trofika i snaga miπiÊa (aktivnih stabilizatora koljena) - Ozljeda, bol, edem i zaπtitni poloæaji bitne su odrednice za nastajanje procesa inaktivitetne hipotrofije (propadanje miπiÊa) i smanjenja snage, posebice natkoljeniËne skupine miπiÊa. Kako

je uvjetno smanjena potreba za miπiÊnim radom aktivnih stabilizatora koljena, neizbjeæno je smanjenje miπiÊne mase te statiËke i dinamiËke snage miπiÊa. Redukcija hipotrofije usmjerena je prije svega na aktivaciju miπiÊa normalnim fizioloπkim stimulusima kako bi se obnovio sloæeni æivËano-miπiÊni proces. U tom smislu koristan je i modalitet elektrostimulacije miπiÊa (slika 5) sa i bez optereÊenja na dijelu potkoljenice. U daljnjem tijeku fizioterapijske progresije poveÊanja trofike i snage miπiÊa, korisni su trim-bicikl, steper i progresivne vjeæbe s i bez optereÊenja aktivnih stabilizatora koljena po principu “roπtilja”.

Proprioceptivni nedostatak (gubitak osjeÊaja i sigurnosti u zglobu koljena) - Jedan od velikih problema nakon ozljeivanja je proces gubit ka osjeÊaja zgloba, odnosno osjeÊaja za poloæaj (svjesnost poloæaja ili pokreta). Propriocepcija se ponajprije veæe uz poloæaj mehaniËkih osjeta i obuhvaÊa dva motriπta osjeta za poloæaj: statiËki i dinamiËki. StatiËki osjet omoguÊuje nam svjesnu orijentaciju izmeu dijelova tijela, a dinamiËki daje æivËano-miπiÊnom sustavu podatke o brzini i smjeru pokreta. Zbog ozljede se naruπava prijenos poruka iz zglobnih receptora, πto uzrokuje “denervaciju” i gubitak propriocepcije. Nakon primarne faze treba πto prije poËeti s propriocep cijskim oporavkom zgloba, kako bi se pacijent πto je prije moguÊe vratio u funkciju. Osobe u programu fizioterapije treba podvrgnuti i proprioceptivnoj fizioterapiji na nestabilnim podlogama s teænjom prelaæenja na viπi stupanj, odnosno viπu razinu teæine svladavanja nestabilne podloge (jedna od najteæih nestabilnih podloga su lopte - “hod po jajima” - slika 6).

Motivacija - Novonastala situa-

Slika 5 - Elektrostimulacija miπiÊa kvadricepsa

cija je demotivirajuÊa, posebice za sportaπe. Zato je u procesu lijeËenja i fizioterapije potrebno bolesniku

Slika 6 - Program propriocepcijske fizioterapije (svladavanje nestabilnih podloga - “hod po jajima”)

πto iscrpnije objasniti sve aspekte grae koljena, kao i nastali problem te perspektivu lijeËenja i vremensku odrednicu povratka u radno-aktivne ili sportske aktivnosti. Takav pristup znatno motivira bolesnika i on bolje surauje u fizioterapijskom programu. Uz edukativnu i psiholoπku podrπku, bolesnik lakπe podnosi fizioterapiju, koja je nerijetko vrlo naporna. U svakom sluËaju, sintagma “æivot je kretanje, a kretanje je æivot” jaËa motivaciju i tako poboljπava izglede za izljeËenje.

Sveobuhvatan problemski pristup Nikako ne treba zaboraviti vrlo vaæan preventivni koncept vjeæbi, kako kod skijaπa, tako kod sportaπa opÊenito. No, kad ozljeda veÊ nastupi, rana lijeËniËka dijagnostika i fizioterapeutska procjena stanja i detekcija nabrojenih problema vrlo su bitni u rjeπavanju instabiliteta koljena. Instabilitet koljena uopÊe, a posebice zbog ozljeda prednje kriæne sveze, vaæan je medicinski, zdravstveni, psiholoπki, ali i druπtveno-ekonomski problem, u Ëijem rjeπavanju treba primijeniti problemski pristup koji je koncipiran za svakog bolesnika posebno.

LABIRINT Pomozite malom laviÊu da pronae put do lopte, koju je izgubio u igri.

BOJALICA Obojite zubiÊe.

TO»KALICA Spojite toËkice i otkrijte tko se iza njih krije.

medicinski

leksikon

Kaπalj

OteæavajuÊi Ëimbenici

Pridruæeni simptomi

nema ga

hladnoÊa, dim (puπenje)

bol naglaπena pri gutanju; katkad vruÊica; opÊa slabost

Prehlada Grlobolja

upala larinksa; oteËenost glasnica

u poËetku nije prisutan

dim, para, zloupotreba glasa

slabost, vruÊica, promukli glas, crvena sluznica larinksa (grkljana)

Akutni laringitis

suh, uporan

upala traheobronhalnog stabla

u poËetku oskudan, uljast, mukozan; kasnije tekuÊi, obilan, æuÊkast, sluzavo-gnojan, katkad s tragovima krvi

hladan zrak, dim, zloupoaba glasa

retrosternalno peËenje

Akutni bronhitis

nadraæajan, uporan, posebno ujutro

ponavljanje akutnih upalnih procesa u bronhima

oskudan, mukozan, ili obilniji, mukopurulentan (sluzavognojan)

hladna razdoblja, dim

dispneja, astenija, inapetencija, nesanica; slabljenje organizma

KroniËni bronhitis

u poËetku suh, oskudnog katara; poslije grËevit i kataralan

proπirenje lumena bronha

kad je prisutan, moæe biti pomijeπan s krvlju, obilan, smrdljiv

promjene poloæaja trupa

bljedilo, slabost, gubitak teæine, vruÊica, rekurentne epizode bronhopneumonije ili pneumonije

Bronhiektazije

uporan, nadraæajan

multipla upalna æariπta u pluÊima i bronhima

mukopurulentan, katkad s tragovima krvi

gripozni oblici

tresavica, vruÊica, dispneja, postupna pojava

Akutna bronho pneumonija

nadraæajan

vrlo proπirena upala pluÊa

æilav, boje hre

akutna alkoholna intoksikacija

intenzivna tresavica; visoka temperatura, probadajuÊa bol u prsima, teπko opÊe stanje; iznenadna pojava

Pneumonija

napadi s obilnim iskaπljajem

pluÊni cirkulatorni zastoj sa seroznom transudacijom u alveole

pjenuπav, Ëesto ruæiËasto obojen zbog prisutnosti krvi

napori, znojenje

teπka dispneja, cijanoza, glasno Ëujni zviæduci i hropci (Ëujni s udaljenosti), Ëesto sa sezonskim ponavljanjem

PluÊni edem

grËeviti, bezuspjeπni pokuπaj izbacivanja sluzi

spazmi bronhalne muskulature, edem sluznice, sluz u bronhima i bronhiolima

na poËetku oskudan, kasnije tekuÊi

izlaganje senzibilizirajuÊim faktorima (pelud itd.)

napadi dispneje

Bronhalna astma

rani, konstantan, najprije suh, kasnije vlaæan

razvitak neoplastiËnog tkiva bronhopulmonalnih struktura

mukozan i mukopurulentan

probadajuÊi bolovi u meurebrenom podruËju i sa πirenjem u ramena, ruke, epigastrij (“æliËica”)

PluÊne neoplazme

Obiljeæja

Uzrok

Iskaπljaj

kratak, suh

kongestija sluznica gornjih diπnih puteva

suh, uporan

Dijagnoza

Tekst preuzet iz knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel: 01/3025 196, 3690 770 www.naklada-mosta.hr

Kaπalj OteæavajuÊi Ëimbenici

Pridruæeni simptomi

u razvijenom obliku je bez mirisa, zelen ili æut, jutarnji, Ëesto pomijeπan s jarko crvenom krvlju

pothranjenost

lagane popodnevne groznice; gubitak teæine; astenija; inapetencija; noÊno znojenje

PluÊna tuberkuloza

nadraæajan i bolan

nije prisutan, osim ako nije pridruæena bolest bronha ili pluÊa (influenca, bronhopneumonija, itd.)

istovremena prisutnost bronhitisa ili bronhopneumonije

lagano poviπena temperatura, bol u zahvaÊenoj polovici prsnog koπa

Pleuritis

akutna infektivna bolest uzroËnik Bordetella pertussis

grËevit, brzi slijed od 5-10 odvojenih jakih iskaπljavanja nakon kojih slijedi nagli i buËni udisaj

obiËno nije prisutan

dob (dojenËe); pothranjenost

za vrijeme napada: lice crveno, cijanotiËno, kon gestija oËiju, isplaæen jezik; na kraju napada: povraÊanje s rastezlji vom, “staklastom” sluzi

Pertusis (hripavac)

mehaniËka insuficijencija srca u odræavanju cirkulacije

suh ili pak s iskaπljajem

pjenuπav, Ëesto pomijeπan s krvlju

napor, emotivna napetost; arterijska hiper tenzija

cijanoza; edemi donjih udova; teπka kompli kacija je akutni pluÊni edem

Dekompenzacija srca

infekcijski, sa stvaranjem πupljine ispunjene gnojem u pluÊima

u napadima s obilnim katarom

Ëesto obilan purulentnog (gnojnog) karaktera

pothranjenost, rana djeËja dob

vruÊica, propadanje

PluÊni apsces PluÊni empijem

inhalacija praπine silicija, ugljena ili drugih minerala

uporan, nadraæajan, kroniËan

oskudan i Ëesto pomijeπan s krvlju

kardiocirkulatorna insuficijencija

oteæano disanje (dispneja), cijanoza (plavkasto obojene sluznice)

Pneumokonioza

stanja psihiËke napetosti ili anksioznosti

uporan, nadraæajan

emocije, psihiËki stresovi

nesanica, iritabilnost

Psihogeni kaπalj

kompresija traheje ili nekog bronha

uporan, nadraæajan, bitonalan (zbog fuzije dva πuma, jednog koji nastaje na razini grkljana, drugog na razini duπnika ili bronha komprimiranog aneurizmom)

oskudan

kardiocirkulatorna insuficijencija

retrosternalna bol iza prsne kosti

Aneurizma luka aorte

opstrukcija dijela pluÊa Ëesto s reakcijom (popluÊnica)

Ëesto u napadajima

iskaπljaj pomijeπan s krvlju

kardiocirkulatorna insuficijencija

bolovi u zahvaÊenom podruËju pluÊa

PluÊna embolija

Obiljeæja

Uzrok

Iskaπljaj

specifiËna pluÊna bolest uzrokovana Myco bacterium tuberculosis

uporan, nadraæajan kaπalj

upale pleure

Dijagnoza

vodiË

kroz pretrage

Radioloπke metode pregleda abdomena Anton KrniÊ, dr. med., spec. radiolog, Zavod za radiologiju, OB „Sveti Duh“, Zagreb

Spiralni CT izazvao je pravu revoluciju,

viπestruko poboljπavπi moguÊnost obrade i unaprijedivπi vremensku, prostornu i kontrastnu rezoluciju snimanja Trbuπna πupljina (abdomen) anatomski je vrlo sloæeno podruËje u kojem su smjeπteni vitalni organi: organi probavnog sustava - zavrπni dio jednjaka, æeludac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo, zatim jetra i æuËni sustav, guπteraËa i slezena, a u samoj straænjoj abdominalnoj stijenci (retroperitoneum) nalaze se dijelovi mokraÊnog sustava - bubrezi i mokraÊovodi. Uz to, u straænjoj abdominalnoj stijenci su i velike krvne æile - abdominalna aorta i donja πuplja vena. U zdjelici, s donje strane potrbuπnice (opne koja obavija cijelu trbuπnu πupljinu i sve organe u njoj) nalaze se mokraÊni mjehur i unutarnje genitalne strukture - prostata i sjemeni mjehuriÊi u muπkaraca, odnosno maternica, jajovodi i jajnici u æena.

S gornje strane trbuπna πupljina omeena je oπitom (dijafragma) rijeË je o velikom kupolastom svodu graenom od miπiÊa, kojemu je namjena da svojim pomicanjem goredolje uzrokuje πirenje pluÊa, odnos no udisaje i izdisaje. No, oπit svojim pomicanjem uzrokuje i pomake gotovo svih organa u trbuhu, posebice jetre, slezene, æeluca i bubrega, πto je osobit problem kod provoenja razliËitih radioloπkih, tj. imaging pretraga, kojima je zadatak da upotrebom razliËitih vrsta zraka ili valova snime anatomske strukture u trbuπnoj πupljini. Upravo je zbog toga pri izvoenju ultrazvuka abdomena vrlo vaæno da pacijent zadræi dah, kako bi lijeËnik detaljno mogao prouËiti morfologiju pojedinih organa. Rendgenska snimka abdomena snima se pri

maksimalnom udisaju i zadræavanju daha.

CT (kompjutorizirana tomografija) abdomena - Kod izvoenja CT-a abdomena taj se problem joπ donedavna teπko svladavao. Naime, pacijent je morao izvoditi niz udisaja i izdisaja uz zadræavanje daha kako bi se mogli snimiti pojedini “presjeci” kroz abdomen. RijeË je o sljedeÊem. CT je metoda koja koristi rendgensku cijev koja kruæi oko pacijenta u leæeÊem poloæaju, a nasuprot njoj nalaze se detektori rendgenskog zraËenja, koji registriraju do koje mjere su zrake emitirane iz cijevi propuπtene kroz tijelo pacijenta, a u kojoj mjeri su zaustavljene (apsorbirane). Kad cijev napravi puni okretaj oko pacijenta, prikupljeni signali na detektorima raËunalno se obrade, a na zaslonu raËunala stvori se slika popreËnog presjeka kroz pojedini dio tijela. BuduÊi da je okret cijevi zahtijevao vrijeme od desetak sekundi, prije svakog presjeka pacijent bi zadræao dah te ga ispustio tek nakon okreta cijevi, poslije Ëega bi slijedilo pomicanje stola na kojem pacijent leæi i snimanje novog presjeka. OËito je da je takav naËin pregleda uzimao mnogo vremena, a poseban problem su pacijenti koji nisu mogli tijekom

93 Strukture gornjeg dijela abdomena snimljene pomoÊu spiralnog multidetektorskog CT ureaja, prikazane u frontalnom presjeku (preuzeto s internetske adrese http://oac. med.jhmi.edu/CPC/ cases/2002/cpc3.html)

pretrage suraivati na odgovarajuÊi naËin.

Spiralni CT - Prije desetak godina na træiπtu se pojavila nova generacija CT ureaja, takozvani spiralni CT, koji umjesto da snima sloj po sloj oko pacijenta, ima moguÊnost ispitivani dio tijela snimati ËineÊi spiralnu rotaciju oko pacijentova tijela, Ëime se postiglo znatno kraÊe vrijeme snimanja, tj. praktiËki je postalo moguÊe snimiti cijeli abdomen u jednom zadræavanju daha! Uz promjene u samom dizajnu aparata, takvi ureaji zahtijevaju i mnogo sloæeniju raËunalnu obradu, no rijeË je o izazovima koje je moderna tehnologija uspjeπno svladala. Iz navedenog je oËito da je spiralni CT izazvao pravu revoluciju u medicini, odnosno viπestruko poboljπao moguÊnost obrade pacijenata unaprijedivπi tzv. vremensku, prostornu i kontrastnu rezoluciju snimanja. Naime, snimanje, osim πto traje neusporedivo kraÊe, donosi i mnogo kvalitetniju sliku organa pacijenta. BuduÊi da viπe nema “prelaska sa sloja na sloj”, nego se cijeli abdomen snima kontinuirano, radiolog na radnoj stanici moæe vidjeti praktiËno bilo koji dio bolesnikova abdomena. Joπ boljoj rezoluciji pridonijeli su multidetektorski spiralni CT ureaji, kod kojih se prijem rendgenskih signala odvija paralelno na nekoliko nizova detektora, πto rezultira moguÊnoπÊu izrazito brzog snimanja pojedinih dijelova tijela, pa Ëak i kucajuÊeg srca! Tijekom snimanja spiralnim CT ureajem pacijent se najËeπÊe najprije snimi u tzv. nativnoj tehnici, a zatim se pacijentu uz uporabu poseb-

Magnetska rezonancija (MR) ne pumpe intravenski ubrizga oko 100 mL rendgenskog kontrastnog sredstva na bazi joda, te se prati kako navedeni kontrast prvo oplakuje arterije, zatim vene i abdominalne organe. Po naËinu na koji kontrast ispunjava pojedine strukture, moæe se zakljuËiti o naravi same strukture ili promjene - pojedine patoloπke tvorbe pokazuju vrlo karakteristiËne naËine bojanja kontrastom u karakteristiËnim vremenima, pa se u mnogim sluËajevima na temelju snimanja spiralnim CT ureajem doe do definitivne dijagnoze ili do vrlo uske diferencijalne dijagnoze. Dobar primjer su cistiËne promjene, kod kojih je uporabom ultrazvuka ili klasiËnog CT-a gotovo nemoguÊe razluËiti je li rijeË o “obiËnoj” cisti ili o cisti s elementima tumora, a spiralni CT vrlo Êe lako prikazati dolazi li do “bojanja” promjene kontrastom ili ne, πto je kljuËna osobina tumora. Od osobite je koristi spiralni CT i kod traume abdomena (tupa, oπtra), s obzirom na to da se vrlo brzo snimi cijeli abdomen i s velikom sigurnoπÊu procijeni postoje li ozljede unutarnjih organa, krvarenja i sliËno. U ustanovama koje joπ nisu opremljene ovakvom aparaturom, lijeËnici izvode ultrazvuËne i druge pretrage, koje su znatno manje pouzdane, dugotrajne, tegobne za pacijenta i Ëesto praktiËki neizvedive.

Pored CT tehnologije, u posljednjem desetljeÊu revoluciju je doæivjela i magnetska rezonancija abdomena. U poËecima njezine uporabe Ëinilo se da je abdomen podruËje koje je gotovo nemoguÊe ispitati, ponajprije zbog vrlo dugog vremena snimanja, tijekom kojeg pacijent nije mogao zadræati dah, πto je rezultiralo brojnim pogreπkama na slici. No, u meuvremenu su razvijene tzv. breath hold tehnike, kojima se postiglo snimanje pojedinog sloja za vrijeme zadræavanja daha (sliËno kao kod klasiËnog CT-a), a u novije vrijeme razvijene su i brze te ultrabrze tehnike snimanja, πto je otvorilo vrata sve πiroj uporabi MR-a u snimanju abdominalnih struktura. MR ipak ima loπiju prostornu rezoluciju od CT-a, ali ima i svoje prednosti: posjeduje izvanrednu kontrastnu rezoluciju, odnosno moguÊnost kontrastnog prikaza odreenih tkivnih oπteÊenja, tumora i sliËno, i to u fazi kad su oπteÊenja vrlo malena ili vrlo diskretno izraæena, pa ih druge radioloπke metode (CT ili ultrazvuk) nisu u stanju prepoznati. Kontrastnu rezoluciju dodatno poboljπavaju paramagnetna kontrastna sredstva, kakva se koriste kod snimanja magnetnom rezonancijom. Uz to, MR ne producira ionizirajuÊe zraËenje, pa je posebno pogodna kod trudnica, mlaih ljudi, odreenih bolesnika itd.

hitni

medicinski postupci

Temeljni postupci oæivljavanja odraslih - nove smjernice

Goran StokiÊ, medicinski tehniËar, Nastavno srediπte Ustanove za hitnu medicinsku pomoÊ Zagreb, –oriÊeva 26, Zagreb, www.hitna-pomoc-zg.hr

Sve intervencije koje rezultiraju pozitivnim ishodom kod ærtve sa srËanim zastojem mogu se prikazati kao ,,lanac ,, preæivljavanja , koji je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika Kako bismo πto uËinkovitije pruæili prvu pomoÊ osobi koja je doæivjela srËani zastoj i poveÊali joj πansu za preæivljavanje, nuæno je poznavati tehniku oæivljavanja. Europsko vijeÊe za reanimaciju (ERC - European Resuscitaton Council) potkraj prosinca 2005. objavilo je nove smjernice kardiopulmonalne reanimacije (KPR), koje su prihvaÊene kako u cijelom svijetu tako i u nas.

2. PROVJERA SVIJESTI - Kleknite uz ærtvu, rukama je uhvatite za ramena, lagano je protresite i glasno dozovite, npr. “»ujete li me?, Kako ste?” (slika 1). Ærtvu postavite u Slika 1

poloæaj na leima. Ako ne odgovara, smatrajte da je ærtva bez svijesti.

3. POMO∆ - Odmah pozovite nekog od prolaznika da bude uz vas kako bi mogao nazvati hitnu medicinsku pomoÊ ako to bude potrebno. Ako nema nikoga od prolaznika, onda Êete nazvati sami.

4. DISANJE - Kod osoba koje su bez svijesti dolazi do potpunog opuπtanja muskulature, pa tako korijen jezika zapada natrag i zatvara diπni put. Dlan jedne ruke stavite na Ëelo ærtve, prstima druge ruke odignite donju Ëeljust i lagano zabacite glavu unatrag kako biste oslobodili diπni put. (slika 2). Sagnite se prema ustiSlika 2

Kako srËani zastoj zahtijeva izuzetno brzu reakciju osobe koja pruæa prvu pomoÊ, nuæno je poznavati redoslijed postupaka kod osobe sa srËanim zastojem.

1. SIGURNOST - Kad prilazite ærtvi, obratite posebnu pozornost na vlastitu sigurnost (opasnost na cesti, od struje, plina...). 94 Va©e zdravlje #52

ma ærtve, primaknite svoje uho kako biste Ëuli diπe li. Istodobno pokuπajte osjetiti strujanje zraka na vaπem obrazu i promatrajte prsni koπ da biste vidjeli odiæe

li se i spuπta (slika 3). Ako ærtva diπe, treba je staviti u poloæaj na boku (slike 4, 5, 6, 7 i 8) i pozvati Slika 3

hitnu medicinsku pomoÊ. Ako niste primijetili nijedan od ovih znakova, onda ærtva ne diπe. Provjera disanja ne smije trajati dulje od 10 sekundi.

Slika 11

5. HITNA MEDICINSKA POMO∆ - Odmah zamolite osobu koju ste

Slika 4

pozvali da nazove hitnu medicinsku pomoÊ. Recite joj da: a) nazove 94 ili 112 b) priopÊi da je ærtva bez svijesti, da ne diπe i da ste poËeli oæivljavanje c) priopÊi toËnu lokaciju dogaaja.

6. MASAÆA SRCA - Odmah poËnite vanjsku masaæu srca. Korijen dlana jedne ruke stavite toËno na sredinu prsne kosti (slika 9), Slika 5

Slika 9

Pritom nemojte savijati ruke u laktovima i nemojte odizati dlanove s prsne kosti. Tijekom kompresija prsnu kost je potrebno utisnuti 4 - 5 cm u dubinu, frekvencijom od 100/minuti.

7. UMJETNO DISANJE - Ponov

Slika 6

drugu ruku poloæite preko, prste prekriæite i odignite ih prema gore kako bi pritisak bio samo na prsnu kost (slika 10). Ruke potpuno Slika 7

no zabacite glavu ærtve kako bi se oslobodio diπni put. Kako biste izbjegli direktan kontakt sa ærtvom, kao zaπtitu koristite maramicu koju Êete staviti na usta ærtve. Prstima jedne ruke zaËepite nos dok drugom pridræavate donju Ëeljust. Svojim ustima obuhvatite usta ærtve (slika 12)

Slika 10 Slika 12

Slika 8

ispruæite i postavite se tako da vaπa ramena budu okomito iznad prsne kosti ærtve (slika 11). UËinite 30 kompresija (utiskivanja).

i dva puta upuπite zrak (metoda usta na usta). Svako upuhivanje traje jednu sekundu. Nakon toga

ALGORITAM TEMELJNIH POSTUPAKA OÆIVLJAVANJA

Slika 13 - Lanac preæivljavanja

odmaknite usta kako biste dopustili da zrak koji ste upuhali izae iz pluÊa ærtve. Ako niste uspjeli uËinkovito upuhati zrak: a) provjerite usnu πupljinu ærtve i odstranite moguÊe strano tijelo ako je vidljivo b) provjerite je li glava dobro zabaËena i je li podignuta donja Ëeljust

VAÆNO - KoliËina zraka koja se nalazi u vaπim pluÊima dovoljna je za jedno upuhivanje. Prevelika koliËina upuhanog zraka moæe prouzroËiti ulazak æeluËanog sadræaja u diπne puteve ærtve, a time i nemoguÊnost daljnjeg upuhivanja. Ako iz bilo kojeg razloga niste u stanju upuhivati zrak (ne odnosi se na zdravstvene djelatnike), onda radite samo masaæu srca bez prekida - frekvencijom od 100/ minuti. 8. MASAÆA SRCA - UMJETNO DISANJE - Nastavite ciklus masaæe srca i umjetnog disanja omjerom 30 : 2. S ciklusima masaæe srca i umjetnog disanja prestajete samo: a) ako ærtva spontano poËne disati b) ako je doπla ekipa hitne medicinske pomoÊi

c) ako ste fiziËki toliko iscrpljeni da ne moæete nastaviti s oæiv ljavanjem.

(slika 14) - Moæe posluæiti kao podsjetnik kad i πto poduzeti kod osobe sa srËanim zastojem. NauËite temeljne postupke oæivljavanja i moæda Êete nekome spasiti æivot.

Temeljni postupci oæivljavanja moraju premostiti vrijeme od trenutka srËanog zastoja do dolaska ekipe hitne medicinske pomoÊi koja Êe preuzeti skrb za ærtvu i nastaviti s naprednim postupcima oæivljavanja (ALS - advanced life support), a koji ukljuËuju osiguravanje diπnog puta, primjenu defibrilatora te primjenu lijekova.

LANAC PREÆIVLJAVANJA Sve dosad navedene intervencije koje bi ishod ærtve sa srËanim zastojem uËinile uspjeπnim, mogle bi se prikazati kao “lanac preæivljavanja” (slika 13). Sve Ëetiri karike lanca moraju biti Ëvrsto povezane. Lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika, a Ëine ga: • pravodobno prepoznavanje ærtve sa srËanim zastojem i pozivanje sluæbe hitne medicinske pomoÊi (HMP) • rano poËinjanje temeljnih postupaka oæivljavanja • rana defibrilacija • rana postreanimacijska skrb.

Slika 14 - Algoritam temeljnih postupaka oæivljavanja

biljna

ljekarna

Poljska preslica

dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, voditelj istraæivaËkog programa, GlaxoSmithKline istraæivaËki institut, Ëlan centra Cedrus, www.centarcedrus.hr

ne poput ekvizetoliËne. Zanimljivo, biljka sadræi vrlo malene koliËine alkaloida nikotina, inaËe karakteris tiËna za duhan.

Indikacije

Equisetum Arvense - sterilna

BotaniËki podaci Poljska preslica (Equisetum arvense L.) pripada vrlo staroj, ali evolucijski slijepoj grani papratnjaËa. Ona je trajna zeljasta biljka s podzemnim puzeÊim podankom, iz kojeg u proljeÊe niËu smee do æute, 10 do 20 cm visoke fertilne (plodne) stab ljike, koje na vrhu nose sporangije zdruæene u strobilus. Nakon njih, potkraj proljeÊa niËu zelene sterilne stabljike. One u prπljenima nose nekoliko boËnih ogranaka, takoer Ëlankovite grae. Listovi stabljike i boËnih ogranaka vrlo su mali i neupadljivi, srasli u rukavce koji izrastaju iz koljenca. Sterilna biljka usko je piramidalna i visoka do 50 cm. Poljska preslica proπirena je po Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. »vrstoÊu biljci daju kristali silicijeva dioksida, kojeg

u ukupnoj masi osuπene biljke ima 5 do 10 posto.

Biljka je u sluæbenoj kliniËkoj fitoterapiji odobrena za mokraÊne tegobe, kod upala mokraÊnih puteva, poput upale mokraÊnog mjehura, te kao pomoÊna terapija manjih kamenaca bubrega i mokraÊnog mjehura. Blago diuretiËko djelovanje opravdalo je i koriπtenje ove biljke kod edema (oteknuÊa) nogu. Smatra se da su za taj uËinak najodgovorniji flavonoidi i derivati kavene i hidroksicimetne kiseline. Stoga poljska preslica ulazi u brojne Ëajne smjese koje se koriste kod tegoba s mokraÊnim sustavom, zajedno s medvjetkom, listom breze i zlatnicom.

Dijelovi biljke koji se koriste U medicini se koristi zeleni, steril ni oblik biljke, a smei, fertilni se ne koristi. Ljekovit je cijeli nadzemni dio (zelen) biljke.

Kemijski sastav Biljka sadræi oko 10 posto silicija, a dvije treÊine tog silicija je silicijeva kiselina. Ostali spojevi su razliËiti silikati koji su topivi u vodi. Flavonoidi su jedni od aktivnih spojeva u biljci. Europski oblici uglavnom sadræe spojeve kvercetina, a azijski spojeve luteolina. Od drugih spojeva, karakteristiËni su derivati kavene kiseline te neuobiËajene kiseli-

Equisetum Arvense - fertilna

99 Osim sluæbeno odobrenog koriπtenja, biljka se nekoÊ tradicionalno koristila, zajedno s pluÊnjakom, za lijeËenje tuberkuloze. Koriπtenje ove biljke kod tuberkuloze temeljeno je na starom vjerovanju kako silicijevi spojevi pogoduju aktivnosti imunoloπkog sustava pluÊa. Danas se smatra kako je takva uporaba zastarjela i nije utemeljena u znanosti. Kao remineralizacijska biljka naπla je svoje mjesto u modernoj fitoterapiji kod tegoba kao πto je osteoporoza. Premda za tu indikaciju nije kliniËki odobrena, njezina uporaba pokaza la se blagotvornom kod te bolesti modernog doba. Za potpun uËinak kombinira se s biljkama bogatim kalcijem (sjemenke sezama, rogaË) tijekom duljeg razoblja (nekoliko mjeseci terapije). No, za tretman osteoporoze preferiraju se pripravci biljke koji imaju najveÊu moguÊu razinu u vodi topivih silicijevih spojeva, kao πto je SIPF ekstrakt. Zanimljivo, pripravci poljske pres lice koriste se kod krhke kose, zrele i stanjene koæe te lomljivih noktiju. U tu svrhu Ëesto se kombinira s pripravcima lista koprive. Katkad se vodeni pripravci preslice koriste kao oblozi za njegu koæe i zacjeljivanje manjih rana, premda je danas takva uporaba u nas gotovo potpuno zaboravljena.

NaËin primjene i doze Vodeni pripravci - Premda se veÊina Ëajeva zelenih dijelova biljaka spravlja kao infuz, odnosno potapanjem biljnog materijala kipuÊom vodom, od poljske pres lice spravlja se iskljuËivo dekokt, odnosno pripravak dobiven

vih spojeva i flavonoida. Uzima se u dozi od 3 mL u 100 - 200 mL vode, dva do tri puta dnevno. Preslica - droga

kuhanjem u vodi. Razlog tome je u silicijem bogatoj strukturi biljnog materijala, koji se tek kuhanjem otapa u vodi. Dva do Ëetiri grama droge kuha se pet minuta u 250 mL kljuËale vode, a zatim se makne s vatre i ostavi stajati joπ 10 do 15 minuta. Procijedi se i doza popije uvijek svjeæa i topla, izmeu obroka. Takva doza spravlja se tri puta dnevno. To znaËi da dnev na doza iznosi 6 do 12 grama biljke na dan. Prema nekim autorima, moæe se spravljati macerat biljke u mlakoj vodi - 8 grama biljke ostavi se stajati u 6 do 8 dcl mlake vode preko noÊi (10 do 12 sati). Takva otopina procijedi se i razdijeli u tri manje doze koje se uzimaju izmeu obroka.

Tinktura - Spravlja se u visokopostotnom etanolu, obiËno 70postotnom. 2 mL takve tinkture uzima se tri puta dnevno u 1 do 2 dcl vode.

Suhi ekstrakti - Normirani su na koliËinu biljke iz koje se dobiva suhi ekstrakt. Primjerice, na zapadnoeuropskom træiπtu postoje kapsule sa 250 mg suhog ekstrakta dobivenog suπenjem tinkture biljke. Kod nas takvi pripravci nisu uobiËajeni.

SIPF ekstrakt (integralna suspenzija ljekovitog bilja) koji se nalazi na træiπtu jedan je od najboljih pripravka zbog visoke razine silicije-

Terapija kod urinarnih tegoba traje u prosjeku dva do tri tjedna, neovisno o poboljπanju stanja. Poljska preslica je biljka pogodna za poticanje oporav ka mokraÊnog sustava od infekcija, i to nakon kraÊe uporabe medvjetke, o kojoj je bilo rijeËi u jednom od prethodnih Ëlanaka. Terapija drugih bolesti, kao πto je osteoporoza, traje nekoliko mjeseci, nakon koje se napravi stanka od nekoliko tjedana. Prije terapije obvezno se konzultirajte s fitoaromaterapeutom i lijeËnikom.

Kontraindikacije i nuspojave Mnogo je strahova vezano uz uporabu poljske preslice. Neki autori izriËu velik strah zbog moguÊeg iritativnog djelovanja na bubrege, a neki navode kako poljska preslica izaziva manjak nekih vitamina B kompleksa. Moderna kliniËka fitoterapija smatra poljsku preslicu posve sigurnom biljkom. Kao i svaka druga biljka koja djeluje diuretiËki, ne smije se koris titi kod glomerulonefritisa i teæih oπteÊenja bubrega. Najvjerojatnije je pogorπanje stanja tijekom uzimanja poljske preslice u takvim bolestima nagnalo autore, sasvim pogreπno, da opÊenito upozoravaju o “iritativnom” djelovanju na bubrege. Katkad dolazi do opasne zamjene poljske preslice s vrstom Equisetum palustre. Premda je znalci lako razlikuju od poljske preslice, ipak treba paziti od koga kupujete biljku. Navedena vrsta otrovna je zbog sadræaja alkaloida kao πto su palus trin i spermidin.

100

Vi pitate...

DERMATOLOGIJA

dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

Sedamnaest mi je godina i prije godinu dana pojavio mi se bijeli halo oko madeæa. Dermatologa mi je rekao da je to Naevus Sutton. Imam mnogo madeæa, odnosno sada bijele krugove, po trbuhu i leima, pa me zanima hoÊe li mi bijeli krugovi ikad nestati? Sanja Pojava bijeloga haloa oko madeæa, kao πto vam je vaπ dermatolog rekao, nije opasna. RijeË je o bezopasnoj vrsti madeæa koji moæe potpunost izblijedjeti, a bijeli areal, na æalost, ostaje trajno. Bez obzira na to πto su to „bezopas ni” madeæi, ako ih imate viπe, trebali biste biti odlaziti na kontrolu jednom godiπnje. Z a n i m a m e t rajn o l a se rsk o uklanjanje dlaka s lea i vrata. Koliko je tretmana potrebno i koja je cijena pojedinog tretmana? N.T. Uklanjanje dlaka provodi se laserski ili IPL-om (intense pulse light). UËinak na dlaku isti je s oba ureaja. No, ne postoji trajna epilacija nego samo dugotrajna. Koliko dugo Êe rezultat trajati, ovisi o stupnju izraæenosti problema, no dlake nakon tretmana ne rastu neko vrijeme, a i kad poËnu, rastu znatno sporije. Za osobe s velikim problemom dlakavosti to je golemo olakπanje. Cijena ovisi o dijelu tijela koje se tretira, a za jednu regiju potrebno je najmanje pet do πest tretmana. Trideset mi je godina. Kako su mi rekli roditelji, pojaËano se znojim joπ od novoroenaËke dobi. Tada nisu imali neko objaπnjenje za to i lijeËnici su govorili da Êe proÊi kad proe pubertetsko razdoblje. No, znojenje se nije smanjivalo, πtoviπe, pojaËavalo se. Znoje mi se ruke, noge, pazusi, zapravo cijelo tijelo, i to u enormnim koliËinama, πto mi pred stavlja sve veÊi problem. Zavrπila sam fakultet, radim, udala sam se, ali neugodnost pri rukovanju sve mi teæe pada, da ne govorim o odjeÊi koju moram birati tako da se znoj πto manje vidi. Obiteljski (æenska strana) imamo problema sa πtitnjaËom - mamina teta odstranila je dio πtitnjaËe, mama je ope-

...mi odgovaramo

rirala dobroÊudne ËvoriÊe na πtitnjaËi, a i ja imam malo poveÊanu πtitnjaËu. No, redovito odlazim na kontrole (ultrazvuk, pregled hormona - posljed nji test pokazao je normalne razine hormona). Probala sam tretirati ruke formaldehidom, upotrebljavati razliËite antiperspirante, homeopatske pripravke, makrobiotsku prehranu, no sve je djelovalo vrlo kratko ili nije djelovalo uopÊe. Bila sam Ëak kod psihijatara, ali to se pokazalo kao potpuni promaπaj. U rujnu 2003. bila sam na tretmanu Botoxom (injektiran u dlanove), πto je trebalo zaustavili ili barem smanjiti znojenje oko pola godine. Znojenje se neznatno smanjilo mjesec dana, da bi nakon toga bilo sve po starom. Na internetu sam pronaπla podat ke o zahvatu koji se zove endoskopska torakalna simpatektomija (Endoscopic Thoracic Sympathectomy) i, koliko mi je poznato, takvi se zahvati ne rade u Hrvatskoj. Najbliæa klinika nalazi se u Rimu, a tretman stoji 4000 dolara. Zanima me πto mislite o tom zahvatu i je li ga ipak moguÊe napraviti u Hrvatskoj? Na osnovi procjene komisije o stupnju hiperhidroze, moæe li Hrvat ski zavod za zdravstveno osiguranje ili dodatno zdravstveno osiguranje snositi troπkove ili barem dio? D. M. Nemam pouzdanih podataka da se u Hrvatskoj provodi takav zahvat, no svakako vam savjetujem da se konzultirate s neurokirurgom ili torakalnim kirurgom. Naæalost, nemam nikakvih informacija o postignutim rezultatima nakon zahvata. ©to se tiËe pokrivanja dijela troπka operativnog zahvata u inozemstvu, ne mogu dati miπljenje u ime struËnog tima, tj. komisije HZZOa. Vjerujem da vam moji odgovori nisu pruæili zadovoljavajuÊe informacije, no rijeË je o vrlo rijetkom zahvatu koji se spominje u literaturi, no u praksi vrlo rijetko susreÊe.

GINEKOLOGIJA Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Zagreb

Moja majka ima 55 godina, ne puπi, ne pije, puno fiziËki radi, srednje je tjelesne grae, prehrana joj se temelji na domaÊim proizvodima biljnog i æivotinjskog podrijetla. Prije Ëetiri godine

uπla je u menopauzu i lijeËnik joj je propisao draæeje Climen i tablete Norvacs za sniæenje tlaka. Prije negoli je poËela uzimati te lijekove, bila je jako psihiËki rastresena, katkad bi joj se naglo povisio tlak (dotad nije imala problema s tlakom), imala je jaka krvarenja, velike valove vruÊine. Tijekom mamografskog pregleda uoËena je kvræica na jednoj dojci. Doktor je rekao da je treba stalno kontrolirati, ali da se nema Ëega bojati. Meutim, jako sam zabrinuta i bojim se da kvræica ne bi jednog dana prerasla u karcinom dojke. Molim vas, preporuËite mi neki biljni preparat koji bi njoj najbolje odgovarao. Bi li bilo dobro da konzumira sirup aloa vera + brusnica? Koje bi vitamine trebala joπ uzimati? M.Z. Vaπa majka prije poËetka hormonskog nadomjesnog lijeËenja imala je tipiËne klimakteriËne tegobe koje su indikacija za terapiju koja joj je propisana. Ako je uËinjen UZV dojki i usporedbom s nalazom mamografije nema znakova maligniteta, nema razloga za strah. DobroÊudne tvorbe u dojkama nisu kontraindikacija za hormonsko nadomjesno lijeËenje. S obzirom na intenzitet klimakteriËnih tegoba vaπe majke, biljni preparati (fitoestrogeni) neÊe biti zadovoljavajuÊe duljine i jaËine djelovanja. Ako ipak odluËite pokuπati s tom terapijom, od fitoestrogena na naπem træiπtu moæete naÊi mnogo preparata, npr. Refemin, Menopause Relief, Soyafemin... U dogovoru s ginekologom, moæe prijeÊi na hormonski preparat s niæom dozom hormona, npr. Activelle i Femoston Conti. Moj savjet je da majka nastavi hormonsku terapiju, uz redovitu ginekoloπku kontrolu, mamografiju jednom godiπnje te UZV dojki svakih πest mjeseci. Kombinacija aloe vera i brusnice koju spominjete dobra je za prevenciju infekta mokraÊnih puteva, ali nema uËinka na klimakteriËne tegobe. PreporuËujem vam da proËitate Ëlanak “Hormoni utjeËu na promjene u dojkama”, objavljen u proπlom izdanju Vaπeg zdravlja, gdje je jedno od obraenih podruËja upravo ovo koje vas zanima.

NEUROLOGIJA prof. dr. sc. Vida Demarin, spec. neuropsihijatar, Zagreb

Imam problem s tremorom ruku. Stara sam 20 godina i bila sam na mno-

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

go pretraga. FiziËki i psihiËki sam zdrava i nikome nije jasno zaπto se veÊ godinama javlja tremor. M.T. Tremor ruku moæe biti izazvan razliËitim uzrocima, no s obzirom na to da ste mladi, najvjerojatnije je rijeË o tzv. esencijalnom tremoru. Najbolje bi bilo da doete na pregled i donesete nalaze dosadaπnjih pretraga, pa Êemo vidjeti πto se moæe uËiniti i kako vam pomoÊi.

NUTRICIONIZAM Suzana TomaπeviÊ, nutricionistica

Molim vas da mi odgovorite na pitanje je li ginseng isto πto i umbir. U Konzumovim prodavaonicama vidjela sam korijene ginsenga, a prodavaËica mi je rekla da je to umbir. Moæete li mi preporuËiti neku knjigu o biljkama ili ljekovitom lijeËenju biljem. A.B. Ipak je rijeË o dvije razliËite biljke, Ëije korijenje nalazi veliku fitomedicinsku primjenu i velika je vjerojatnost da je ipak rijeË o umbiru, kojeg ima u ponudi supermarketa, a korijen ginsenga moæe se nabaviti samo u specijaliziranim trgovinama zdravom hranom ili biljnim ljekarnama. Korijen ginsenga (Panax ginseng) izgledom podsjeÊa na oblik ljudskog tijela, pa ga joπ nazivaju ËovjeËji korijen. Joπ od davnina svoju veliku primjenu ima u oporavku organizma od iscrpljenosti i umora, poboljπanju tjelesne kondicije i vitalnosti te jaËanju imuniteta i mentalnih sposobnosti. Za to su odgovorni ginsenoidi, Ëiji sastav i koliËina variraju s obzirom na podrijetlo biljke, njezinu starost i naËin obrade. Zbog toga se preporuËuje oprez pri kupnji ginsenga na kojem nisu istaknuti podaci o kvaliteti i podrijetlu (kineski, korejski, japanski). Korijen umbira (Zingiber officinale) ima antiseptiËko djelovanje i pravi je melem za probavni sustav. Svojim ljekovitim djelovanjem pomaæe kod nadutosti te opÊenito loπe i nedovoljne probave. SprjeËava jutarnje muËnine u trudnica, a Ëesto se primjenjuje kod osoba s oslab

ljenim tekom. SpecifiËna aroma i okus umbira potjeËu od gingerola i zingerona, stoga njegovu veliku primjenu nalazimo i u gastronomiji. Gingerol tijekom kuhanja umbira prelazi u zingeron, koji je manje oπtar i slatkast. Molim vas odgovor na pitanje vezano uz poliole, koje uvrπtavaju u skupinu ugljikohidrata. Naime, provodim dijetu tijekom koje unosim vrlo malu koliËinu ugljikohidrata (pet, πest grama dnevno), i jako mi je bitna sljedeÊa informacija. Zanima me kakva su vrsta ugljikohidrata polioli, za koje ste napisali da ne uzrokuju poviπenje πeÊera u krvi i luËenje inzulina. S obzirom na to da striktno pazim na unos ugljikohidrata, zanima me raËunaju li se polioli kao i svi ostali ugljikohidrati koje unosim u organizam. Drugim rijeËima, trebam li voditi raËuna o tome da je rijeË o ugljikohidratima ili su to za organizam ipak drukËije tvari koje se drukËije probavljaju i prepoznaju u tijelu. J.M. Pod poliolima podrazumijevamo nutritivna sladila, πto znaËi da pridonose ukupnom energetskom unosu, jer nose odreenu kalorijsku vrijednost. NajËeπÊe spominjani su sorbitol, manitol, ksilitol i inozitol. Prirodno se nalaze u nekim namirnicama, ali se proizvode i sintetskim putemte kao takvi uglavnom koriste u proizvodima s naznakom “low calorie”. Sorbitol daje 2,6 kcal/g, a manitol 1,6 kcal/g. Karakterizira ih niæi glikemijski indeks, πto znaËi da ne uzrokuju naglo poviπenje glukoze u krvi. Prema meunarodnoj kategorizaciji, spadaju u netoksiËne tvari te imaju status GRAS (Generally Regarded As Safe), πto znaËi da su sigurni po zdravlje. Ipak, u sluËaju prekomjerna unosa (viπe od 50 g za sorbitol i viπe od 20 g za manitol) mogu izazvati gastrointestinalne smetnje u vidu laksativnog uËinka. Duænost mi je napomenuti vaænost ugljikohidrata u prehrani, osobito sloæenih (integralne æitarice, povrÊe, voÊe) i istaknuti da oni ne utjeËu na poveÊanje

101

tjelesne mase ako se pazi na njihov izbor i koliËinu. Dijeta mora osigurati sve hranjive tvari, nuæne za normalno funkcioniranje organizma. Izbjegavanje ugljikohidrata, a poveÊano uzimanja proteina, ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje. Organizam iskoriπtava rezerve glikogena uz slabo iskoriπtavanje masti te dolazi do tzv. ketoze s dobro poznatim simptomima: uËestalo mokrenje i problemi s bubrezima, ubrzano disanje, miris po acetonu i opÊa slabost. Mrπavljenje je zapravo riziËan posao, osobito kad se provodi bez struËnog vodstva i pod strategijom “sam svoj majstor”.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Zagreb

KÊi stara 22 mjeseca veÊ dulje vrijeme (oko Ëetiri mjeseca) “vuËe” sekret u nosu. Bili smo na pregledu kod otorinolaringologa. Na zadnjem pregledu nalazi se crven bubnjiÊ i ordinirana je terapija: antibiotik, Operil kapi i fizioloπka otopina za nos te sirup za iskaπljavanje. Dijete nije imalo temperaturu niti bolove u uhu, ali kaπlje, odnosno iskaπljava. I dalje ima sekret u nosu koji je prisutan od rujna 2006. Kako izlijeËiti nosiÊ? Molim vas za savjet i lijek! S.R. UzimajuÊi u obzir dob vaπeg djeteta i znakove respiratornog infekta s posljediËnom upalom srednjeg uha, za koju ste dobili odgovarajuÊu terapiju, a dijete i dalje ima simptome sekrecije iz nosa, preporuËujem ponovni kontrolni pregled kod otorinolaringologa. Pritom je moguÊe dodatno napraviti sljedeÊe pretrage: bakterioloπku analizu brisa nosa i nasofarinksa (nosni dio ædrijela), epifaringoskopiju (radi otkrivanja uveÊanih adenoidnih vegetacija) i timpanometriju (radi procjene stanja u srednjem uhu). Na temelju kontrolnih nalaza otorinolaringologa kao i rezultata navedenih pretraga slijedi daljnji postupak kako bi se rijeπili problemi koje vaπe dijete ima.

102

struËne

Brzi test za otkrivanje gripe Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 25. sijeËnja 2007.

Brzi test za otkrivanje gripe moæe pomoÊi lijeËnicima u odluci treba li pacijent antibiotik, tvrde struËnjaci s newyorπkog SveuËiliπta Rochester u Ëasopisu The Archives of Internal Medicine. Njihove bi spoznaje mogle uvjeriti lijeËnike da smanje propisivanje antibiotika, za koje struËnjaci imaju jedinstveno stajaliπte kako se prekomjerno upotrebljavaju svugdje u svijetu, te da se na taj naËin potpomaæe razvoju novih, otpornih sojeva bakterija. Antibiotici su beskorisni protiv virusa, poput influence, ali katkad bakterijske i virus ne infekcije uzrokuju vrlo sliËne simptome. Dr. Ann Falsey tvrdi kako sada, kad postoje brze dijagnostiËke metode, moæemo lijeËnicima reÊi da njihovi pacijenti imaju influencu A. Falsey navodi kako u polovici svih sluËajeva pneumonije lijeËnici nikad ne otkriju je li posrijedi virus ili bakterija. Oko 10 posto sluËajeva teπkih respiratornih infekcija uzrokovano je influencom, a pet do deset posto uzrokovano je respiratornim sincicijalnim virusom. Ipak, gotovo 90 posto osoba s gripom koje dou k lijeËniku dobiju antibiotik, unatoË tome πto ti lijekovi pomaæu jedino u prevenciji nastanka sekundarne bakterijske infekcije.

Bolesti zubnog mesa povezane s rakom guπteraËe Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20. sijeËnja 2007.

Bolesti zubnog mesa mogu, zbog uzrokovanja upalnih procesa u cijelom organizmu, poveÊati rizik obolijevanja od raka guπteraËe, tvrde ameriËki znanstvenici. Rezultati istraæivanja provedenog na Harvardu pokazuju kako muπkarci s bolestima zubnog mesa imaju, u odnosu na vrπnjake sa zdravim desnima i zubima, Ëak za 63 posto veÊi rizik obolijevanja od raka guπteraËe. Izgledi za razvoj raka bili su dodatno poveÊani kod ispitanika koji su svoje zube izgubili u protekle Ëetiri godine, piπu znanstvenici u struËnom Ëasopisu Journal of the National Cancer Institute. Iako

zanimljivosti se na temelju rezultata studije ne moæe definitivno zakljuËiti da bolesti zubnog mesa uzrokuju rak guπteraËe, rijeË o vrlo jakim dokazima za njihovu povezanost, dodaju istraæivaËi. UoËena veza bila je vrlo snaæna i nakon πto su istraæivaËi uzeli u obzir i druge Ëimbenike koji utjeËu na rizik za rak, primjerice puπenje i pretilost. Za potrebe istraæivanja, u razdoblju od 1986. do 2002. godine praÊeno je 48.000 muπkaraca u dobi od 40 do 75 godina. Rak guπteraËe najËeπÊe se identificira tek u poodmaklom stadiju razvoja, pa od njega umire 95 posto oboljelih. Bolesti zubnog mesa uzrokuju bakterije koje nakon infekcije dovode i do uniπtenja kosti.

Cinizam povezan s bolestima srca Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23. sijeËnja 2007.

AmeriËki znanstvenici sa SveuËiliπta Michigan tvrde da ciniËnim osobama prijeti poveÊan rizik za razvoj bolesti srca. PrateÊi 6814 ispitanika u dobi od 45 do 85 godina znanstvenici su utvrdili da je cinizam povezan sa znacima prisutnosti upalnih procesa koji poveÊavaju rizik za srËane bolesti. S poveÊanom razinom prouËavanih upalnih markera (fibrinogena, C-reaktivnog proteina i interleukina-6) u neπto su manjoj mjeri bili povezani i kroniËni stres te depresija, dodaju znanstvenici u struËnom Ëasopisu Archives of Internal Medicine. IstraæivaËi dobivene rezultate objaπnjavaju pretpostavkom po kojoj cinici ËeπÊe imaju nezdrave æivotne navike, poput puπenja ili prehrane koja dovodi do pretilosti.

Kofein usporava ispadanje kose? Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23. sijeËnja 2007.

NjemaËki znanstvenici sa sveuËiliπta u Jeni utvrdili su da kofein stimulira rast folikula kod muπkaraca kojima je poËela ispadati kosa. Folikuli su sitne vreÊaste tvorevine u vlasiπtu iz kojih raste kosa. IstraæivaËi u struËnom Ëasopisu Journal of Dermatology napominju kako bi za utvreni utjecaj kofeina na ispadanje

kose dnevno trebalo konzumirati do 60 πalica kave. UnatoË tome, kofein je izgledan kandidat za razvoj tretmana namijenjenih stimulaciji rasta kose, vjeruju znanstvenici. VeÊina sluËajeva Êelavosti prouzroËena je izloæenoπÊu folikula prevelikoj koliËini dihidrotestosterona (DHT), kemikaliji koja nastaje zbog djelovanja hormona testosterona.

Kava, alkohol i jetra Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22. sijeËnja 2007.

Posljedice pretjeranog uæivanja u alkoholu dobro su poznate i ukljuËuju cirozu, tj. gubitak funkcionalnih stanica jetre. Novo istraæivanje objavljeno u Ëasopisu Archives of Internal Medicine pokazuje da kava ublaæava πtetan utjecaj alkohola na jetru te da moæe pomoÊi u prevenciji ciroze, ali nije poznato je li za to zasluæan kofein ili neki drugi sastojak kave. Istraæivanje takoer pokazuje bolje rezultate testa za mjerenje funkcija jetre kod konzumenata kave, neovisno o njihovoj potroπnji alkohola.

Uspjeπno testiranje lijeka za rak mozga Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21. sijeËnja 2007.

Lijek koji onemoguÊuje dotok krvi do tumora u mozgu pokazao se uËinkovitim u kliniËkim testiranjima provedenim u kliniËkom centru u Massachusettu. AmeriËki istraæivaËi u struËnom Ëasopisu Cancer Cell objavili su kako je lijek nazvan AZD2171 kod tri Ëetvrtine ispitanika doveo do 25-postotnog, a kod polovice ispitanika do najmanje 50-postotnog smanjenja tumora. Zbog onemoguÊenog razvoja novih krvnih æila namijenjenih opskrbljivanju tumora dolazilo je do blokade razvoja raka te postupnog odumiranja kanceroznih stanica. U testiranju je sudjelovalo 16 pacijenata Ëiji tumori nisu uniπteni standardnim tretmanima - kirurπkim zahvatima, zraËenjem i kemoterapijom. U buduÊim opseænijim istraæivanjima testirat Êe se utjecaj novog lijeka na produljenje oËekivanog trajanja æivota pacijenata.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb Nagradni pojam 1 Nagradni pojam 2

Ime i prezime Adresa Poπtanski broj i grad

104

predstavljamo

knjige

HRANA POD POVE∆ALOM kako razumjeti i primijeniti znanost o prehrani

RASTAJEMO SE - kako to objasniti djeci MAMA I TATA SE RASTAJU - πto Êu ja sad

AFAZIJA - PROGOVORIMO PONOVNO

Darija VraneπiÊ Iva AlebiÊ

Roberta Beyer Kent Winchester

Zvjezdana MaËek TrifunoviÊ Suzana JelËiÊ JakπiÊ

Nutricionizam je suvremena tema o kojoj se mnogo govori i koja polako utjeËe na naπe razmiπljanje o hrani i na njezin odabir. U ovom popularnom vodiËu kroz zdravu prehranu Ëitatelji Êe pronaÊi detaljan uvid u sastojke hrane - minerale i vitamine - te odgovore na pitanja zaπto su oni vaæni i u kojim bismo ih omjerima trebali koristiti. Jer, upravo su pravilni omjeri i koliËine kljuËni za odræavanje dobrog zdravlja. Suvremena znanost sve ËeπÊe se usmjerava prema praÊenju individualnih potreba jer je svaka osoba razliËita, pa tako i njezine potrebe za odreenom hranom, stoga autorice preporuËuju osluπkivanje vlastitog organizma, ali i upoznavanje sa znanstvenim istraæivanjima i otkriÊima koja Êe Ëitateljima pokazati naËine postizanja sklada u organizmu. Autorice nude smjernice pravilne prehrane prilagoene razliËitim æivotnim razdobljima te pruæaju uvid u nama blisku, a znanstveno dokazano zdravu - mediteransku prehranu. U pregledu prehrane kroz povijest Ëitatelji Êe se iznenaditi otkrivajuÊi zaπto danas volimo jesti odreenu hranu. Uz to, one ruπe predrasude o odreenim namirnicama, ali i iznose znanstvene Ëinjenice zaπto se neke veÊ stoljeÊima i u raznim kulturama smatraju zdravima. GMO hrana kontroverzna je tema o kojoj se autorice ne boje govoriti. I na kraju, Ëitatelji Êe uæivati otkrivajuÊi najsuvremenije pravce u nutricionizmu, funkcionalnu hranu i nutrigenomiku. Ivana ÆderiÊ

Rastava braka traumatiËan je i bolan dogaaj za sve Ëlanove obitelji, ali nije smak svijeta niti kraj obitelji nego samo neugodan proces koji ima svoj poËetak i kraj, nakon kojeg bi se - u sluËaju odgovorna ponaπanja roditelja - ipak trebao poboljπati æivot svih Ëlanova obitelji. To je glavna poruka dviju knjiga o rastavi braka Rastajemo se - kako to objasniti djeci i Mama i tata se rastaju - πto Êu ja sad koje se, kako to i naslovi govore, obraÊaju odvojeno roditeljima i djeci koja su se naπla u ovoj nezavidnoj situaciji. Obje knjige bave se istim temama koje dominiraju u obitelji tijekom rastave braka, ali svaka zasebno bira stajaliπte i naËin obrade tema, prilagoen uzrastu i odgovornostima Ëlanova obitelji. Nit vodilja koja ujedinjuje obje knjige je potreba za uzajamnom iskrenoπÊu svih Ëlanova obitelji, nuænost intenzivne komunikacije izmeu roditelja i djece, ali i oba roditelja meusobno, te vjera da Êe nakon emocionalno teπkog razdoblja prilagodbe na kraju sve “sjesti na svoje mjesto”, a obitelj nastaviti funkcionirati u izmijenjenim okolnostima.

Ovaj priruËnik namijenjen je skupini oboljelih koja kao posljedicu moædanog udara ima teπkoÊe u komunikaciji, njihovim obiteljima i skrbnicima, logopedima, ali i svim osobama koje dolaze u kontakt s bolesnikom. Zadaci u priruËniku pisani su i ilustrirani tako da se njima moæe sluæiti i sam bolesnik s afazijom, kojemu je saËuvana sposobnost Ëitanja i razumijevanja proËitanoga.

Format: 20 x 24 cm Broj stranica: 208 stranica / meki uvez Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel. 01/4882 260, 4882 265 ili faks 01/4882 277 uz 25 posto popusta (74 kune) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni. Izdanje: 2006. Cijena: 150 kuna

Kata IvankoviÊ-MariÊ Format: 14 x 19,7 cm Broj stranica: 100/80 stranica / meki uvez Nakladnik: Naklada Nika, Amruπeva 10, 10000 Zagreb, www.nakladanika.hr Prodaja: Knjige moæete kupiti direktno od nakladnika na tel. 01/4922 962 ili e-poπtom na adresu narucivanje@ nakladanika.hr, uz 15 posto popusta. Izdanje: 2006. Cijena: 90 kn za obje knjige, a u svim veÊim knjiæarama po punoj cijeni (Rastajemo se - kako to objasniti djeci - 55 kn, Mama i tata se rastaju - πto Êu ja sad - 50 kn)

Detaljne upute na kraju svakog poglavlja upuÊuju logopeda ili Ëlanove obitelji oboljeloga kako mogu proπiriti zadatke i na razliËite naËine primijeniti vjeæbe. Prvo izdanje ovog priruËnika nagraeno je Srebrnom uljanicom za promicanje zdrav lja i zdravstvenog odgoja na EMC festivalu (Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, ©kola narodnog zdravlja “Andrija ©tampar” i Zavoda za znanstvenu tehnologiju). iz recenzije Format: 21 x 29,7 cm (A4) Broj stranica: 152 stranica / meki uvez Nakladnik: FoMa, Creska 18, 10110 Zagreb Prodaja: Kod nakladnika - tel./faks: 01/3631-570; 3631-807; e-mail: foma@ zg.t-com.hr; www.foma.hr i u mnogim knjiæarama diljem Hrvatske Izdanje: 2. dopunjeno izdanje, 2006. Cijena: 125 kn