Vaše zdravlje 04/2004.

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

Æ I V O T

BROJ 35 / godina VI

travanj/svibanj 2004.

BESPLATAN PRIMJERAK

Vrijeme je za πkolu! Postoje li jedinstveni kriteriji naËina i sadræaja procjene pripremljenosti i zrelosti djeteta za πkolu koji su propisani od Ministarstva prosvjete?

Hunjavica ili alergija - kako prepoznati? Kratki vodiË pomoÊi Êe vam razrijeπiti nedoumice i usmjeriti vaπe postupke na pravi put

Krpelji ponovno u pokretu Mala vjerojatnost zaraze unatoË velikom broju krpelja u prirodi i broju ugriza

Vrijed æeluca i dvanaesnika Privremena bolest koja zahtijeva suradnju bolesnika, a uz uvjet ozbiljnog i odgovornog pristupa

21. stoljeÊe

StoljeÊe uma

NOVA VIZIJA SVIJETA OKO NAS

S A M O P O M O ∆

P R A V I L N A

Aktivni i zdravi i u srebrnim godinama Redovita tjelesna aktivnost doprinos duljem i kvalitetnijem æivotu

U P O R A B A

L I J E K O V A

impresum IZDAVA»

RijeË

urednika

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.  REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr  GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki  STRU»NI KOLEGIJ

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. dr. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg dr. med. Sanja GreguriÊ Mateπa,

Jeste li znali: • da je umiranje æivËanih stanica bitno

prihvatljiva ujedno

rjeπenja,

predstavljajuÊi

obiljeæje glavnih neurodegenerativnih

izazov modernoj neu-

bolesti, kao πto su Alzheimerova de-

roznanosti.

mencija i Parkinsonova bolest?

Europske

• da su u Hrvatskoj oπteÊenja mozga i kraljeπniËne moædine glavni uzrok traj-

sklopu

akcije

pod

nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week),

ne onesposobljenosti, a moædani udar

koja se veÊ desetu godinu odvija u drugom

vodeÊi uzrok smrti?

tjednu mjeseca oæujka, Hrvatski institut za

• da oko osam posto preæivjele, prije-

istraæivanje mozga Medicinskog fakulteta

vremeno roene djece ima cerebralnu

SveuËiliπta u Zagrebu i Hrvatsko druπtvo za

paralizu kao znak trajnog oπteÊenja

neuroznanost treÊi su put organizirali Tjedan

æivËanih stanica?

mozga i u Hrvatskoj. Tijekom Tjedna mozga

• da kroniËni stres moæe opasno povisiti

javnosti svih zemalja sudionica omoguÊeno

koncentraciju hormona kortikoste-

je bolje upoznavanje uzroka, opsega i poslje-

doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog,

roida, koji potom oπteÊuju i ubijaju

dica neuroloπkih i duπevnih bolesti i pore-

dr. med. Kreπo Zurak, otorinolaringolog

æivËane stanice u podruËjima mozga

meÊaja te znaËenja istraæivanja mozga za

kljuËnim za uËenje i pamÊenje?

otkrivanje, prevenciju i lijeËenje tih bolesti i

• da je depresija ne samo najËeπÊi

poremeÊaja i ublaæavanje njihovih posljedica.

dermatovenerolog

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar mr. sc. dr. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog

duπevni poremeÊaj nego i jedna od

U nas je posebna pozornost bila usmjerena

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

najËeπÊih bolesti jer godiπnje od nje

na Nova dostignuÊa i izazove u istraæivanju

pati oko pet posto stanovniπtva (dakle,

mozga, Mozak i hormone, Raanje i smrt

viπe od 220.000 ljudi u Hrvatskoj)?

neurona i Depresiju.

 SLUÆBA MARKETINGA

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga

• da i u depresiji dolazi do prijevremena

U æelji da vam na neki naËin pribliæim barem

Utinjska 40, 10020 Zagreb

i prekomjerna umiranja æivËanih sta-

dio novih spoznaja, tema broja posveÊena

nica?

je upravo tajnama mozga. Naravno, samo

tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com  DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

• da hormoni (osobito spolni) imaju

malom segmentu jer, kako raste naπe znanje

vaænu ulogu u razvitku grae i

tako raste i svijest o tome koliko je otkriÊa

funkcija mozga?

joπ pred nama. Zato meunarodna bitka za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga

HAND Design Studio tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490

Ne samo ti nego i brojni drugi problemi muËe

©eferova 2, 10000 Zagreb

neuroznanstvenike u pokuπaju da pronau

i oËuvanje njegova zdravlja ne prestaje. Carmen Rivier-Zurak, dr. med.



Glavna urednica

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ 6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

2 VA©E ZDRAVLJE #35

www.oktal-pharma.hr

#35

Sadræaj 21. STOLJE∆E - STOLJE∆E UMA . . .

INZULINSKE PUMPE . . . . . . . . . . . .

Prof. dr. sc. IVICA KOSTOVI∆, Doc. dr. sc. SVJETLANA KALANJ BOGNAR Mr. sc. ELIZABETA RADONI∆, Doc. dr. sc. GORAN ©IMI∆

POSTTRAUMATSKI STRESNI POREME∆AJ . . . . . . . . . . .

OD PRVIH ZUBI∆A DO ©KOLE . . . . .

KADA KOD LOGOPEDA? . . . . . . . . . .

KRPELJI SE BUDE . . . . . . . . . . . . . .

22 24 28 36

VLADIMIR KRAJINOVI∆, dr. med.

ATOPIJSKI DERMATITIS . . . . . . . . . .

UDRUGA ZA DISLEKSIJU . . . . . . . . .

SISTEMATSKI PREGLED PRI UPISU U ©KOLU . . . . . . . . . . . . .

LJILJANA PODRUG, dr. med.

©KOLSKI USPJEH . . . . . . . . . . . . . . .

EVOLUCIJA OKA . . . . . . . . . . . . . . . .

Doc. dr. sc. IVO ROTKVI∆

PREHRANA U PROLJE∆E . . . . . . . . .

50 54

MARINA GRADINAC, dr. med.

HRANA KAO (NE)PRIJATELJ . . . . . .

BRANKO VR»I∆, dr. med.

AKTIVNI I ZDRAVI I U SREBRNIM GODINAMA . . . . . . .

58 64

MARIO KASOVI∆, prof., IVANA KUTLE, prof., JOSIPA RUPI∆, prof.

KALCIJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

MIRJANA LOVRI∆

Mr. sc. VESNA AUGUSTINOVI∆ FETT

Mr. sc. LUKRICA ZIMI∆, CARMEN RIVIER ZURAK, dr. med.

VRIJED ÆELUCA I DVANAESNIKA . . . . . . . . . . . . . . . .

IVA PRV»I∆, prof., MIHAELA RISTER, prof.

Doc. dr. sc. TEODORA GREGUREK-NOVAK

PREPOZNAJTE ALERGIJU . . . . . . . .

Mr. sc. NATA©A ©UNI∆

OZREN PODNAR, prof.

MULTIVITAMINI KAO DIO PREVENCIJE . . . . . . . . . . . . . . .

MARIJA SOVI∆, dr. stom.

MLADEN HAUPERT, dr. med.

FARMAKOTERAPIJA ILI PSIHOTERAPIJA . . . . . . . . . . . . . . . .

MANJA PRA©EK, dr.med.

SAMOLIJE»ENJE . . . . . . . . . . . . . . . MALI, KORISNI SAVJETI . . . . . . . . .

94 96

MIRNA RADO©EVI∆, mr. pharm.

VODI» KROZ PRETRAGE . . . . . . . . .

GORAN VUJI∆, dr. med.

BILJNA LJEKARNA . . . . . . . . . . .

100

MIRNA RADO©EVI∆, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

102 104

#35 VA©E ZDRAVLJE 3

04 UVODNA RIJE» Nalazimo se u vrlo uzbudljivu trenutku povijesti neuroznanosti. Napredak u istraæivanjima u proπlome desetljeÊu, DesetljeÊu mozga, odveo nas je puno dalje nego πto smo se nadali. Proπirene su naπe spoznaje o razvitku, grai te temeljnim mehanizmima funkcioniranja ljudskog mozga. Takoer, najnovije spoznaje o nastajanju i napredovanju neuroloπkih i duπevnih bolesti te poremeÊaja otvaraju nesluÊene moguÊnosti njihova lijeËenja. Neuroznanost, uz istraæivanja ljudskog genoma i razvojnu biologiju, preuzima kljuËnu ulogu u biomedicini, πto je prepoznalo i suvremeno druπtvo proglaπavajuÊi 21. stoljeÊe StoljeÊem uma. Kako raste naπe znanje o tajnama mozga, tako raste i svijest o tome koliko toga joπ ne znamo. U godinama koje dolaze treba iskoristiti moguÊnosti koje nam pruæa mapiranje ljudskoga genoma. Za desetak godina moÊi Êemo vidjeti koji su geni aktivni u pojedinim fazama razvoja mozga, u pojedinim stadijima æivota, u pojedinim regijama mozga, te otkriti one koji su promjenjivi u nizu neuroloπkih i duπevnih poremeÊaja. To Êe postati moÊan alat i temelj postavljanja terapijskih ciljeva, razvoja djelotvornih tretmana, a u nekim sluËajevima i izljeËenja nekih bolesti. Javno povjerenje u znanost nuæno je ako æelimo biti uspjeπni u naπoj misiji. Nuæan je dijalog izmeu znanstvenika i javnosti. Jedan od vaænih zadataka iduÊih godina jest pribliæiti neuroznanost svakom pojedincu, objasniti naπe ciljeve, pokuπati umanjiti strah obiËnog Ëovjeka kako bi novim dostignuÊima znanstvenici mogli manipulirati karakteristikama mozga i ponaπanjem. Prepoznavπi vaænost komunikacije, „Dana Alliance for Brain Initiative” prije deset je godina pokrenula inicijativu obiljeæavanja Tjedna mozga, kojoj se treÊi put prikljuËila i Hrvatska. U Tjednu

4 VA©E ZDRAVLJE #35

mozga javnosti je omoguÊeno bolje upoznavanje uzroka, opsega i posljedica neuroloπkih i duπevnih bolesti i poremeÊaja te znaËenja istraæivanja mozga za otkrivanje, prevenciju i lijeËenje tih bolesti i poremeÊaja i ublaæavanje njihovih posljedica. CitirajuÊi „Dana Alliance for Brain Initiative”, zamislite svijet... • u kojem se bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove, te razliËiti uzroci sljepoÊe, mogu otkriti u ranoj fazi te lijeËiti prije nego πto nastupi znatno oπteÊenje; • u kojem oπteÊenje lene moædine ne znaËi doæivotnu paralizu zbog moguÊnosti programiranja æivËanog sustava da obnovi æivËane puteve i ponovno uspostavi miπiÊno kretanje; • u kojem ovisnosti o drogama i alkoholu ne predstavljaju problem zbog moguÊnosti prekida æivËanih puteva koji ih podræavaju i vape za sredstvima ovisnosti; • u kojem su genetiËki putevi i Ëimbenici okoliπa kao predispozicija za nastanak mentalnih bolesti poznati, pa postoje dostupni dijagnostiËki testovi i uspjeπni naËini lijeËenja i preventive; • u kojem nove spoznaje o razvoju mozga unaprjeuju dobrobiti uËenja u ranoj dobi i pobjeuju bolesti povezane sa starenjem; • u kojem Ëovjek nije podloæan napadima depresije i tjeskobe zbog razvoja novih lijekova koji uspjeπno lijeËe takva stanja. Iako se takva vizija svijeta Ëini nerealistiËnom, na nama je da πto bolje iskoristimo potencijale danaπnjih i buduÊih spoznaja i pretvorimo barem neke od navedenih toËaka u stvarnost. Prof. dr. sc. Ivica KostoviÊ

21. stoljeÊe - StoljeÊe uma

nova vizija svijeta oko nas

Neurosteroidi

iznenaenje za znanstvenike Doc. dr. sc. Svjetlana Kalanj Bognar, Hrvatski institut za istraæivanje mozga, ©alata 12, Zagreb

Svako odstupanje i poremeÊaj opisanoga regulatornog mehanizma naruπavaju hormonalnu ravnoteæu i mogu dovesti do bolesti.

OtkriÊe neurosteroida bilo je pravo

iznenaenje, jer se dotad smatralo da

mozak proizvodi samo hormone koji su po sastavu bjelanËevine Naziv hormoni potjeËe od starogrËke rijeËi hormáo, Ëije je znaËenje pokrenuti, pobuditi. Hormoni su kemijske tvari koje putuju krvlju od mjesta proizvodnje u ælijezdama s unutarnjim izluËivanjem do ciljnih HIPOFIZA HIPOTALAMUS

Slika 1. Presjek kroz ljudski mozak prikazuje hipotalamus i hipofizu

stanica i tkiva te u njima pobuuju brojne fizioloπki vaæne procese. OmoguÊuju normalan rast i razvoj tijela, metaboliËku izmjenu hranjivih tvari, razvoj spolnih znaËajki i reproduktivnu sposobnost, a utjeËu i na naπe osjeÊaje i ponaπanje. Poznato je da mozak ima srediπnju ulogu u regulaciji izluËivanja veÊine hormona. Naime, dvije strukture u mozgu - hipotalamus i hipofiza - udruæene u hipotalamo-hipofizni sustav odgovaraju na svaku promjenu razine hormona u krvi (slika 1). Hipotalamus i hipofiza luËe i vlastite hormone i tzv. oslobaajuÊe Ëinitelje (engl. releasing factors) koji su posrednici regulacije. Ovisno o informaciji o razini hormona koja krvlju dospijeva do hipotalamusa i hipofize, regulatorni uËinak ogleda se bilo u poticanju ili sprjeËavanju luËenja odgovarajuÊih hormona iz ælijezdi s unutarnjim izluËivanjem.

Od kolesterola do progesterona Po kemijskom sastavu hormoni su ili bjelanËevine ili lipidne molekule. Steroidni hormoni pripadaju skupini sloæenih lipidnih molekula, a proizvode ih kora nadbubreæne ælijezde, spolne ælijezde (u æena jajnici, u muπkaraca sjemenici) i posteljica u trudnoÊi. Proizvodnja steroidnih hormona u odgovarajuÊim tkivima poËinje od molekula kolesterola. Kolesterol se uglavnom smatra „loπom” molekulom zbog veze izmeu poveÊane razine u krvi (hiperkolesterolemije) i rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti. No, kolesterol je istodobno nuæan sastojak membrana svih naπih stanica, bez kojeg stanice ne bi mogle preæivjeti, a ni proizvoditi tako vaæne spojeve kao πto su steroidni hormoni, æuËne kiseline (omoguÊuju probavu masti) i vitamin D. Steroidni hormoni se, dakle, stvaraju u vrlo sloæenom slijedu kemijskih reakcija, od kolesterola preko pregnenolona, koji je prvi prethodnik svih steroidnih hormona, do progesterona (slika 2). Progesteron je poznat kao æenski spolni hormon. Ipak, od njega nastaju i hormoni kore nadbubreæne ælijezde (kortizol, aldosteron) i spolni hormoni. Zanimljivo, od progesterona odnosno pregnenolona, #35 VA©E ZDRAVLJE 5

TEMA BROJA

STEROIDNI HORMONI KOLESTEROL PREGNENOLON PROGESTERON

KORTIZOL, KORTIKOSTERON, ALDOSTERON TESTOSTERON ESTROGEN

Slika 2. Pojednostavljeni prikaz sinteze steroidnih hormona.

nastaju i muπki spolni hormon - testosteron (i drugi njemu sliËni spojevi, npr. androstendion, dehidroepiandrosteron, dihidrotestosteron) i æenski spolni hormon - estrogen (estradiol, estron). Joπ zanimljivije, estrogeni zapravo nastaju kemijskom pretvorbom iz testosterona. To zapravo znaËi da i muπkarci i æene u organizmu imaju sposobnost proizvodnje i muπkih i æenskih spolnih hormona, ali postoji spolna razlika u koliËini proizvedenih hormona. Zbog toga se kod æena u menopauzi, uz sniæenje razine æenskih spolnih hormona, Ëesto uoËavaju tzv. maskulinizirajuÊi uËinci koji su posljedica pomaknute ravnoteæe proizvedenih hormona.

Moædani enzimi u funkciji sinteze neurosteroida

oslobaajuÊi faktori hipotalamusa i hipofize) i da se steroidni hormoni u odraslu organizmu stvaraju iskljuËivo u nadbubreænoj ælijezdi i spolnim ælijezdama. Doduπe, znalo se da u mozgu postoji enzim (aromataza) koji omoguÊuje pretvorbu testosterona u estrogene, ali pretpostavljalo se da je njegovo djelovanje ograniËeno na „periferne” hormone koji su krvlju pristigli iz drugih organa. Takoer se znalo da u æivËanim stanicama u mozgu postoje specifiËna mjesta prepoznavanja steroidnih hormona bez kojih uËinci hormona u stanici ne bi bili moguÊi. Ta mjesta prepoznavanja nazivaju se receptori. Stanica pomoÊu receptora prepoznaje tvar koja se nalazi u izvanstaniËnom okoliπu, odnosno dotiËna tvar prepoznaje stanicu na koju treba djelovati.

Za proizvodnju bioloπki vaænih tvari stanicama su potrebni posebni oblici bjelanËevina koje nazivamo enzimi. Enzimi sudjeluju u kemijskim reakcijama u kojima nastaju konaËni bioloπki iskoristivi oblici tih tvari, primjerice hormoni. Osamdesetih godina 20. stoljeÊa francuski istraæivaË Baulieu otkrio je da mozak posjeduje sve potrebne enzime za stvaranje steroidnih hormona, a takve lokalno proizvedene moædane steroide nazvao je neurosteroidima. To je otkriÊe bilo pravo iznenaenje, jer se dotad smatralo da mozak proizvodi samo hormone koji su po sastavu bjelanËevine (veÊ spomenuti hormoni i

Brojna su istraæivanja nedvojbeno utvrdila da su steroidni receptori πiroko rasprostranjeni u æivËanom sustavu, i to u svim vrstama æivËanih stanica: receptori za estrogene i progesteron u hipotalamusu, hipofizi i nekim drugim podruËjima; receptori za testosteron u hipotalamusu i limbiËkom sustavu (koji se smatra sjediπtem osjeÊaja, raspoloæenja, pamÊenja); receptori za kortizol i aldosteron u cijelom mozgu, posebice u hipokampusu (strukturi koja se povezuje s funkcijama uËenja i pamÊenja). OËito je da i steroidni hormoni, koji u mozak dolaze cirkulacijom, i neurosteroidi, koji se stva-

6 VA©E ZDRAVLJE #35

raju u samom mozgu, zajedno djeluju na æivËane stanice putem specifiËnih steroidnih receptora, pa se moæe zakljuËiti da steroidni hormoni i neurosteroidi imaju vaænu ulogu u rastu, razvoju, sazrijevanju i spolnoj diferencijaciji mozga. Ti hormoni takoer πtite æivËane stanice od raznih πtetnih utjecaja, primjerice, estrogeni pokazuju antioksidativna svojstva.

Moædana zbivanja pod hormonskim utjecajem Osim πto utjeËu na gene u æivËanim stanicama („ukljuËuju” ih ili „iskljuËuju”), steroidni hormoni i neurosteroidi mogu mijenjati podraæljivost æivËanih stanica i modulirati razne neurotransmiterske sustave. U mozgu postoje brojni neurotransmiteri, molekule koje sluæe prijenosu informacija meu æivËanim stanicama. Jednostavnije, neurotransmitere svrstavamo u dvije velike skupine: inhibitorne i ekscitatorne. Inhibitorni neurotransmiteri zapravo onemoguÊuju prijenos signala, a ekscitatorni ga pobuuju. Vrlo je vaæno odræavanje ravnoteæe tih dvaju sustava. Kad ne bi postojali inhibitorni neurotransmiterski sustavi, u mozgu bi doπlo do kaotiËna okidanja elektriËnih impulsa, te do nekontrolirana i nefunkcionalna prijenosa signala. Steroidni hormoni i neurosteroidi mogu ili poticati ili sprjeËavati aktivnost inhibitornoga neurotransmiterskog sustava. KliniËki primjeri - Progesteron pokazuje anestetiËka svojstva, a djeluje i antikonvulzivno i anksiolitiËki (sedativno). Zanimljivo je da su anestetiËka svojstva steroida poznata joπ od Ëetrdesetih godina 20. stoljeÊa, te da postoje anestetici Ëiji je sastav sliËan steroidima. Progesteron i drugi steroidi djeluju anestetiËki jer potiËu spomenuti inhibitorni neurotransmiterski sustav. Primjerice, epileptiËki napadaji (konvulzije) rjei su kod æena u drugom dijelu menstrualnog ciklusa, u razdoblju viπih razina pro-

www.oktal-pharma.hr

TEMA BROJA

gesterona u krvi. I umor u trudnoÊi mogao bi se dijelom objasniti veÊom koncentracijom cirkulirajuÊih progesteronskih spojeva, a naglo sniæenje koncentracije tih steroida u krvi moglo bi utjecati na raspoloæenje za poznatoga predmenstrualnog sindroma ili Ëak na pojavu poslijeporoajne depresije. Steroidni hormoni i neurosteroidi oËito su ukljuËeni u fizioloπka stanja u kojima se dogaaju velike promjene i oscilacije hormonalne ravnoteæe. No, takvo fizioloπko osciliranje razine steroida u krvi moæe pridonijeti i poveÊanu riziku od razvoja nekih psihijatrijskih oboljenja kod æena tijekom trudnoÊe, u poslijeporoajnom razdoblju i menopauzi. Primjerice, neke su studije pokazale sniæenu razinu progesterona u krvi kod æena s dijagnozom depresije, a primjenom antidepresivne terapije normalizira se razina progesterona u krvi. Estrogeni, osim opisanog neuroprotektivnog i neurotrofiËkog djelovanja, utjeËu na jedan drugi neurotransmiterski sustav - kolinergiËki sustav, odnosno na neurotransmiter acetilkolin. Estrogeni potiËu kolinergiËku transmisiju, osobito u podruËju hipo-

kampusa, a upravo se taj dio mozga i neurotransmiter acetilkolin povezuju s procesima uËenja i pamÊenja. Zbog takvih uËinaka estrogena brojna su kliniËka ispitivanja pokuπala utvrditi vrijednost davanja estrogena æenama s dijagnozom Alzheimerove bolesti, neurodegenerativna poremeÊaja koji najviπe pogaa upravo hipokampus i proizvodnju acetilkolina. Na æalost, na temelju priliËno proturjeËnih rezultata moglo se zakljuËiti samo sljedeÊe: hormonska nadomjesna terapija moæe imati povoljan preventivni uËinak ili odgoditi pojavu bolesti, ali davanje estrogena nema terapijski uËinak u veÊ razvijenoj bolesti. ©to se tiËe testosterona i njemu sliËnih spojeva u mozgu, pokazano je njihovo zaπtitno djelovanje takoer u podruËju hipokampusa, pa se i testosteron smatra potencijalno korisnim u lijeËenju neurodegenerativnih bolesti. BuduÊi da je kod pacijenata s Alzheimerovom boleπÊu i multiinfarktnom demencijom zapaæeno sniæenje koncentracije testosterona u krvi, smatra se da bi reguliranje razine testosterona moglo pomoÊi u lijeËenju tih poremeÊaja.

Slika 3a - Djelovanje estrogena na štakorske živËane stanice uzgojene u kulturi (in vitro). Estrogen potiËe izrastanje živËanih završetaka i takozvanih dendritiËkih trnova (spina) znaËajnih za uspostavljanje veza izmeu živËanih stanica (lijevo). Bez dodavanja estrogena u kulturi stanica raste manji broj živËanih stanica s bitno manjom gustoÊom spina (desno).

Tijekom starenja smanjuje se proizvodnja estrogena i testosterona, a time i njihovi pozitivni uËinci na mozak. Zanimljivo je da su muπkarci ipak u maloj prednosti. Naime, iako je u starenju proizvodnja testosterona znatno manja, ona se ipak ne prekida. Tako se testosteron u mozgu i dalje moæe pretvarati u estradiol zbog odræane aktivnosti enzima aromataze koji omoguÊuje tu kemijsku reakciju. No, kod æena koje ne uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju ne moæe se drukËije nadoknaditi gubitak estrogena. Moæe se zakljuËiti da steroidni hormoni i neurosteroidi imaju vaænu fizioloπku ulogu te da su vaæni za normalno funkcioniranje mozga, a uzrokuju i razliËitu spolnu zastupljenost nekih psihopatoloπkih stanja; u æena su ËeπÊe anksioznost, depresija, migrene, a u muπkaraca ovisnosti, nesocijalno ponaπanje, agresija. Iako su brojna svjetska pretkliniËka i kliniËka istraæivanja joπ u tijeku, pretpostavlja se da bi neurosteroidi ili njima sliËne tvari mogli biti korisni u lijeËenju nekih od navedenih poremeÊaja.

Slika 3b - Bez hormona živËane stanice umiru (žute toËke na donjem lijevom stupcu slike). Dodavanje bilo testosterona bilo estrogena održava vitalnost stanica; zamjetan je manji broj umrlih stanica (žute toËke, donji srednji i desni stupac slike). Gornji stupci slike prikazuju kontrolne normalne stanice #35 VA©E ZDRAVLJE 7

21. stoljeÊe - StoljeÊe uma

nova vizija svijeta oko nas

Estrogen nije “samo” æenski spolni hormon Mr. sc. Elizabeta RadoniÊ, Hrvatski institut za istraæivanje mozga, ©alata 12, Zagreb

Da estrogen djeluje i na naπ mozak, i kako na njega djeluje, poznato je samo manjem broju specijalista koji se bave tim podruËjem

UËinci æenskog spolnog hormona estrogena na spolni razvoj i funkcioniranje, grau kostiju, koæe ili metabolizam masti i bjelanËevina lijeËnicima su dugo i dobro poznati. O njima se uËi i u πkoli, a i brojni pacijenti koji uzimaju estrogen zbog hormonalnih poremeÊaja prije ili u pubertetu, u reproduktivnom razdoblju ili u menopauzi, o tim uËincima mnogo znaju. No, da estrogen djeluje i na naπ mozak, i kako na njega djeluje, poznato je samo manjem broju specijalista koji se bave tim podruËjem. Neuroznanstvena istraæivanja kazuju nam da estrogen ima nekoliko vaænih uËinaka na mozak Ëovjeka: πtiti neurone (stanice od kojih je mozak graen), smanjuje osjetljivost na bol, poboljπava pamÊenje i raspoloæenje te odgaa razvoj nekih teπkih psihiËkih bolesti.

8 VA©E ZDRAVLJE #35

nih molekula koje neuroni koriste za meusobno „sporazumijevanje”. To je, uz poveÊanje gustoÊe sinapsi u mozgu, naËin na koji estrogen moæe potaknuti procese pamÊenja. Na sliËan naËin, djelujuÊi na neurotransmitore, tj. molekule kojima se sporazumijevaju neuroni, estrogen moæe poboljπati i raspoloæenje. Estrogen, naime, potiËe stvaranje, sprjeËava razgradnju i djeluje na mjesta na kojima se na neurone veæe neurotransmitor serotonin. I veÊina novijih lijekova koji se koriste u lijeËenju depresije djeluje na isti neurotransmitor.

Viπestruka uloga na nekoliko razina

Estrogen u psihiËkim poremeÊajima

U stanicama mozga estrogen djeluje kao antioksidativna molekula sprjeËavajuÊi odvijanje πtetnih staniËnih procesa. Djeluje i na jezgru stanica potiËuÊi stvaranje molekula koje hrane i πtite iste te stanice (tzv. neurotrofiËki Ëimbenici). Djelovanjem na jezgru neurona poveÊava i gustoÊu osnovnih veza (sinapsi) u mozgu, te smanjuje aktivnost gena koji mogu dovesti do smrti stanice. Estrogen moæe smanjiti osjetljivost na bol potiËuÊi stvaranje tvari sliËnih opijatnim drogama. Te tvari, koje nazivamo endogenim opijatima, naπ mozak proizvodi u malim koliËinama, upravo kako bi omoguÊio kontrolu osjetljivosti na bol. Estrogen potiËe i djelovanje acetil-kolina i glutamata, dviju od broj-

U psihijatriji je veÊ dugo poznato postojanje razlika izmeu muπkaraca i æena u uËestalosti pojave, dobi kada se bolest javlja te tijeku i prognozi niza psihiËkih poremeÊaja. Tako je, primjerice, prosjeËna dob poËetka shizofrenije kod muπkaraca 15 do 25 godina, a kod æena 25 do 35 godina. Pretpostavlja se kako je jedan od razloga i zaπtitni uËinak estrogena koji bi kod æena odgaao poËetak bolesti. Tome u prilog govori i podatak o uËestalijoj pojavi prve epizode bolesti u menopauzi - razdoblju kada prestaje zaπtitni uËinak estrogena. Zapaæeno je da su Ëak i simptomi shizofrenije izraæeniji u dijelu menstrualnog ciklusa u kojem spolne ælijezde izluËuju manje estrogena.

TEMA BROJA

Depresivni poremeÊaji nakon puberteta dva su puta uËestaliji kod æena. Taj nam se podatak moæe uËiniti priliËno neobiËnim ako pretpostavljamo da estrogen poboljπava raspoloæenje. No, depresivni simptomi izraæeniji su upravo u dijelu menstruacijskog ciklusa u kojem se luËi manje estrogena (primjerice, premenstrualni depresivni simptomi). Poboljπano raspoloæenje primijeÊeno je i kod æena koje uzimaju nadomjesnu terapiju estrogenom u menopauzi. Epidemioloπka istraæivanja upuÊuju na uËinke estrogena u joπ jednoj teπkoj i Ëestoj psihiËkoj neurodegenerativnoj bolesti - Alzheimerovoj demenciji. Naime, kod æena koje su u menopauzi uzimale estrogen smanjena je uËestalost i odgoen poËetak bolesti. To povezujemo sa zaπtitnim (neuroprotektivnim) djelovanjem estrogena na neurone, Ëime se usporava njihovo propadanje koje bi dovelo do smetnji u pamÊenju i drugih simptoma karakteristiËnih za Alzheimerovu demenciju.

donijeti tek nakon detaljna pregleda i savjetovanja s lijeËnikom. Samo lijeËnik moæe procijeniti potrebu za uzimanjem hormona, primjerice, u sluËaju nedostatka hormona u spolnom razvoju ili reproduktivnom razdoblju æene. Hormonska nadomjesna terapija uzima se i u menopauzi, pri Ëemu je obiËno najvaænije djelovanje na grau kostiju (sprjeËavanje osteoporoze). U tom sluËaju oËekujemo i povoljan uËinak na raspoloæenje i pamÊenje, pa je vaæno s lijeËnikom procijeniti rizik pojave depresije, shizofrenije ili Alzheimerove bolesti. Ako takav rizik postoji, uzimanje estrogena vjerojatno Êe povoljno djelovati. Ako je pak izraæen samo rizik

pojave zloÊudnih bolesti, a rizik pojave osteoporoze ili navedenih psihiËkih poremeÊaja malen, nema razloga za uzimanjem nadomjesne terapije. Nadamo se kako Êe nam brojna neuroznanstvena istraæivanja usmjerena na prouËavanje mehanizma djelovanja estrogena, posebice na staniËnoj razini, u buduÊnosti omoguÊiti odvajanje povoljnih i nepovoljnih uËinaka, kao i stvaranje novih lijekova za lijeËenje tih poremeÊaja.

Kako spoznaje primijeniti u praksi? Koliko s jedne strane istiËemo povoljne uËinke estrogena na mozak, toliko s druge ne smijemo zaboraviti karcinogeno djelovanje tog hormona, primjerice, poveÊanje rizika za pojavu raka dojke ili maternice. Stoga se odluka o uzimanju estrogena moæe #35 VA©E ZDRAVLJE 9

21. stoljeÊe - StoljeÊe uma

nova vizija svijeta oko nas

Stres naπ svagdaπnji Doc. dr. sc. Goran ©imiÊ, dr. med., docent neuroznanosti, anatomije i kliniËke anatomije Zavod za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraæivanje mozga Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu i Zavod za anatomiju i kliniËku anatomiju Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu

Najteæe posljedice ipak ima kroniËni

stres, πto svjedoËi podatak da je s njim povezano Ëak 75 do 90 posto svih posjeta lijeËniku opÊe prakse

10 VA©E ZDRAVLJE #35

Prema definiciji stresa, kao poremeÊaja homeostaze organizma, svi su psihiËki i fiziËki poremeÊaji i bolesti izvori stresa. Nijedno æivotno razdoblje Ëovjeka nije poπteeno, pa su uobiËajeni izvori stresa kategorizirani prema dobi: • 0-6 mj. - odvajanje od majke (gubitak prsiju ili boËice), glasni zvukovi; • 7-12 mj. - odvajanje od majke, stranci, nagli neoËekivani objekti i glasni zvukovi; • 1-4 god. - odvajanje od roditelja, gubitak tjelesnog sadræaja, ozljede, æivotinje, glasni zvukovi,

TEMA BROJA

mrak, maske, “loπi” ljudi, nasilje, noÊne more; • 5-6 god. - nadnaravna biÊa, mrak, nasilje, samoÊa, noÊne more; • 7-11 god. - socijalizacija, πkola, ozljede, vlastiti izgled, selidba, smrt; • 9-12 god. - izgled, sigurnost, autoriteti u obitelji i πkoli, æivotinje, prirodne katastrofe; • 12-25 god. (pubertet i adolescencija) - slika vlastitog tijela, sigurnost, moralno neodobravanje, problemi s pronalaæenjem partnera, brige o vlastitoj buduÊnosti, politiËki dogaaji. NajveÊi je moguÊi izvor stresa gubitak voljene osobe, odnosno dugotrajnog partnera ili Ëlana uæe obitelji, πto se na ljestvici stresa obiËno raËuna kao maksimum od 100 bodova. Slijede odlazak u zatvor 80, odlazak u mirovinu 75, gubitak zaposlenja 70, prva ili zadnja godina fakulteta 63, trudnoÊa 60, teæa bolest ili ozljeda 53, ulazak u brak 50, teæi problemi u odnosima s drugim osobama 45, teæe novËane teπkoÊe 40, smrt bliskog prijatelja 40, teæe nesuglasice u obitelji 40, promjena mjesta boravka 30, uzimanje srednje velikog kredita 28, problemi sa πefom ili uËiteljem 27, izvanredno vlastito postignuÊe 25, pad na ispitu 25, poveÊanje ili smanjenje broja odnosa s partnerom 20, promjena jelovnika 15, promjena radne okoline 20, promjena ritma budnosti i spavanja 18, okupljanje πire obitelji 15, manja bolest ili ozljeda 15, manje krπenje zakona 11, itd. Djelovanje razliËitih izvora stresa vremenom se kumulira, pa se za toËno izraËunavanje stupnja stresa trebaju zbrojiti bodovi iz svih izvora: zbroj manji od 150 bodova znaËi relativno mali stres, 150 do 300 srednji, a svima koji imaju viπe od 300 bodova preporuËuje se potraæiti struËnu pomoÊ. Osim mentalno-emocionalnih izvora stresa, vaæni su i razliËiti kemijski (alkohol, puπenje, droge, svi

oblici zagaenja iz okoliπa, neprirodni dodaci hrani...) i fiziËki stresori (prometne nesreÊe, sportske ozljede, loπe dræanje zbog dugotrajnog sjedenja...). ©kola je jedan od glavnih izvora stresa u djece i mladeæi, a temeljni je razlog pogreπan sustav koji se temelji na sankcioniranju negativnog ponaπanja („ako ne napiπeπ zadaÊu, dobit Êeπ jedinicu”), zbog Ëega i prije radoznalo, zainteresirano i pametno dijete vremenom izgubi volju za radom i uËenjem te zamrzi πkolu. Na pravilan pristup joπ je potkraj 40ih i poËetkom 50-ih godina proπlog stoljeÊa uputio psiholog Skinner rekavπi da je za kvalitetno uËenje potreban „positive reinforcement”, πto znaËi da treba nagraditi (pohvalom, ocjenom ili na neki drugi naËin) uËenika, studenta ili djelatnika koji je neπto dobro napravio. No, onoga koji nije napravio πto se od njega traæilo ili oËekivalo, ne treba ni grditi ni prisiljavati (i tako stvarati dodatni stres) nego ga treba ohrabriti i potaknuti na rad i uËenje, otprilike na naËin: „Kad i ti savladaπ predvieni program, biti Êeπ nagraen za trud”.

Alarm - otpor - iscrpljenje NajveÊim dijelom fizioloπkog odgovora naπeg tijela na djelovanje stresogenih Ëinitelja upravljaju simpatiko-adrenalni (SA) i limbiËko-hipotalamo-hipofizno-adrenalni (LHPA) sustav. Prije viπe od 50 godina Hans Selye je opisao glavna obiljeæja triju stadija stresa: 1. stadij alarma karakterizira izvanredno brza aktivacija neurona simpatiËkog dijela autonomnog æivËanog sustava, koji se nalaze u prsnom dijelu kraljeπniËne moædine. Uz ostala djelovanja, ti neuroni potiËu luËenje hormona nadbubreæne ælijezde adrenalina i noradrenalina u krv. Putem aktivacije adrenergiËkih staniËnih receptora kateholamini adrenalin i noradrenalin gotovo trenutaËno pripremaju organizam za borbu ili bijeg od

opasnosti, odnosno prirodnog neprijatelja („fight or flight response”): ubrzavaju frekvenciju srca, πire bronhije, centraliziraju krvotok, πire zjenice, poveÊavaju tonus miπiÊa... 2. stadij ili stadij pruæanja otpora obiljeæen je i snaænom aktivacijom LHPA sustava, πto ukljuËuje luËenje hormona koji potiËe oslobaanje adrenokortikotropnog hormona (ACTH) iz hipotalamusa, koji pak izaziva luËenje ACTH iz prednjeg reænja hipofize, koji zatim dovodi do luËenja glukokortikoida kortizola iz unutarnje zone kore nadbubreæne ælijezde u krv. Kortizol putem glukokortikoidnih receptora djeluje na intermedijarni metabolizam (npr. poveÊava koncentraciju glukoze u krvi), kardiovaskularni (npr. odræava poviπenim veÊ poviπeni krvni tlak poveÊavajuÊi osjetljivost na kateholamine), æivËani (pojaËano aktivira neurone u podruËjima srediπnjeg æivËanog sustava odgovornim za vidno-prostorno prepoznavanje, uËenje i pamÊenje) i imunoloπki sustav (npr. inhibira rane i kasne manifestacije upale i autoimuni odgovor), sve radi konaËnog odupiranja izvoru opasnosti i vraÊanja organizma u prvobitno normalno stanje (u sluËaju nedostatka kortizola govorimo o Addisonoj bolesti koju karakteriziraju smanjen krvni tlak, slabost miπiÊa, depresija, anoreksija, hipoglikemija i opÊenito nemoguÊnost pruæanja otpora fiziËkom stresu). Osim poveÊana luËenja ACTH, zbog stresa dolazi i do poveÊana luËenja drugih peptida (npr. endogenog opioida beta-endorfina i melatonin-stimulirajuÊeg hormona), do poveÊana luËenja prolaktina, hormona rasta i glukagona te smanjena luËenja hormona koji stimuliraju πtitnjaËu i luteinizaciju, folikul-stimulirajuÊeg hormona i inzulina. 3. stadij ili stadij iscrpljenja nastupa kad se zbog dugotrajna stresa organizam ne uspijeva vratiti u normalu, pa zbog veÊ πtetnog djelovanja dugotrajno poveÊane koncentracije kateholamina i kortizola nastaju #35 VA©E ZDRAVLJE 11

TEMA BROJA

psihofiziËki poremeÊaji tj. psihosomatske bolesti. Viπe od 60 posto svih bolesti i poremeÊaja koje poznajemo zapravo su psihosomatske bolesti, odnosno mogu nastati kao posljedica prolongirana stresa.

se od depresije u Hrvatskoj 2003. lijeËilo viπe od 220.000 ljudi, πto je viπe od pet posto stanovniπtva!

Brojna i raznovrsna simptomatologija

Najvaæniji πtetni uËinci kroniËnog stresa zbog produljene hiperkortizolemije su: • Hipokalemija, retencija natrija, dislipidemija, ateroskleroza i poveÊani krvni tlak, uz ostale πtetne Ëinitelje i gensku predispoziciju, pridonose nastanku kardiovaskularnih bolesti (samo u Zagrebu ima 50-ak infarkta miokarda na dan, dok je moædani infarkt sa 24 posto vodeÊi uzrok smrti u Hrvatskoj!). Kako je, osobito u gradskim sredinama, iz godine u godinu æivot sve stresniji, psihosomatske bolesti sve su ËeπÊe i nastaju sve prije. Prije dvadesetak godina infarkt miokarda bio je uobiËajen u osoba s Ëetrdeset i viπe godina, a danas viπe nije rijetkost ni u tridesetima ili Ëak kasnim dvadesetima. • Atrofija miπiÊa i preraspodjela masnog tkiva uz nereaktivnost na inzulin, hiperglikemiju i poveÊani apetit dovode do pretilosti. Najviπe zabrinjava porast pretilosti u djece. Dok je 1982. u SAD-u samo Ëetiri posto djece bilo pretilo, taj se postotak u 2003. popeo na 28 do 40 posto. »ak 25 posto te djece veÊ ima neke od znakova πeÊerne bolesti tipa II. • Promjene raspoloæenja, koncentracije i sposobnosti pamÊenja rezultat su eksitotoksiËnog inzulta neurona hipokampalne formacije pokrenutog pretjeranim utijekom iona kalcija putem produljene aktivacije glukokortikoidnih receptora koje ti neuroni imaju, πto je potkraj

Neki od karakteristiËnih tjelesnih uËinaka predugo poveÊane koncentracije kateholamina su lupanje i poveÊana frekvencija srca, oteæano disanje uz povremenu hiperventilaciju, suha usta, ægaravica, gastritis, ulcerozni kolitis, poveÊani tonus miπiÊa, πto pri duljem trajanju onemoguÊuje odgovarajuÊi protok krvi i dovodi do ukoËena dræanja, poveÊana mokrenja, itd. Zbog povezanosti visoke razine stresa s odreenim vrstama posla, jedan od uvrijeæenih naziva za navedeni skup simptoma je i menadæerska bolest. Simptomi poremeÊena ponaπanja zbog predugo poveÊane koncentracije kateholamina mogu biti uznemirenost, podraæljivost i svadljivost (osoba pod jakim stresom sklona je reagirati neprimjereno i zbog najmanjih sitnica - crne kronike u dnevnim novinama pune su takvih neprimjerenih reakcija), stalna napetost, odnosno nemoguÊnost opuπtanja, nervozne geste i ekspresije lica, drhtanje, agitiranost, emocionalna nestabilnost, gubitak apetita (anoreksija) ili pak prekomjerno jedenje (bulimija), nemoguÊnost koncentracije i prisjeÊanja. Kognitivni simptomi stresa ukljuËuju osjeÊaj nesigurnosti, nelagode, brige, straha, panike, izbjegavanje odreenih aktivnosti, pojaËanu budnost, odnosno nesanicu, a osjeÊaj beznadnosti te negativno i prekritiËno miπljenje o samom sebi Ëesto dovode i do depresije. O opsegu i teæini problema najrjeËitije govori Ëinjenica da 12 VA©E ZDRAVLJE #35

Nesagledive posljedice kroniËnog stresa

osamdesetih i poËetkom devedesetih godina prvi detaljno opisao Robert Sapolsky. On je sa suradnicima prouËavao koncentracije kortizola i testosterona u majmunskih Ëopora u Africi. Rezultati su pokazali da najmanju koncentraciju kortizola (i najveÊu koncentraciju testosterona koja mu omoguÊuje najbolju koπtano-miπiÊnu grau i snagu), tj. najmanji stupanj stresa, ima voa Ëopora. Taj alfa-muæjak radi πto hoÊe i, meu ostalim, raspolaæe i sa svim æenkama u Ëoporu. ©to je majmun na niæoj stubi u hijerarhiji Ëopora, njegova su koncentracija kortizola i nemoguÊnost parenja, a time i razina stresa, veæe. • Smanjen imunoloπki i upalni odgovor izravno su odgovorni za smanjeno cijeljenje rana i poveÊanu sklonost infekciji. Jedan od poznatijih eksperimenata, proveden na SveuËiliπtu Carnegie-Mellon, pokazao je da je virus prehlade sprejem uπtrcan u nos 400 dobrovoljaca izazvao bolest u dvostruko viπe osoba koje su imale viπu razinu izmjerena stresa. • Osim navedenih uËinaka, hiperkortizolemija (Cushingov sindrom) izaziva i osteoporozu, poremeÊaj menstrualnog ciklusa i brojne druge simptome. Ako meu navedenim prepoznajete neke koji se dogaaju i vama, svakako se obratite lijeËniku! Iako katkad i akutni stres moæe biti toliko jak da odmah izazove teπki poremeÊaj ili bolest (npr. desetak minuta intenzivna æivciranja moæe dovesti do Ëira na dvanaesniku - stres ulkus), najteæe i najπtetnije posljedice ipak ima kroniËni stres. »ak 75

TEMA BROJA

do 90 posto svih posjeta lijeËniku opÊe prakse povezani su s kroniËnim stresom, pa moæemo reÊi da ti pacijenti zapravo dolaze lijeËniku po rijeË utjehe, ohrabrenja ili odobravanja (psihoterapiju), a ne na konkretni medicinski tretman. Zato lijeËnik nikad ne bi smio zanemariti psiholoπki aspekt lijeËenja nego bi mu, u danaπnje vrijeme stalnog porasta stresa, trebao posvetiti i viπe vremena nego inaËe (za πto uglavnom ne postoje uvjeti). Ne treba zaboraviti da osobe koje rade stresne poslove kraÊe æive (npr. lijeËnici u Hrvatskoj æive pet do devet godina kraÊe u odnosu na ostalu populaciju). U tih se osoba sposobnosti prilagodbe na stres bræe iscrpe, pa je i proces starenja stanica, tkiva i organizma u cjelini ubrzan. To je potvrdila i najveÊa studija starenja - Baltimorska longitudinalna studija starenja - koja traje od 1958. i prati 1500 ljudi. Prije dvije godine objavljeni rezultati pokazali su da je dulji æivotni vijek statistiËki povezan samo s manjom prosjeËnom tjelesnom temperaturom, manjom prosjeËnom koncentracijom inzulina i veÊom prosjeËnom koncentracijom sulfata dihidroepiandrostendiona (DHEAS), univerzalnog prekursora za nastanak androgenih i estrogenih steroida u perifernim tkivima. Koncentracija DHEAS najveÊa je u dobi od 20 do 25 godina, a zatim se postupno smanjuje na oko 10 do 20 posto vrijednosti u dobi od 80 godina. Neki od posebnih oblika stresa su trudnoÊa (prate je porast hormona rasta, prolaktina, korionskoga gonadotropina, placentalnog laktogena, progesterona, estrogena, itd.), gladovanje (porast glukagona, kortizola, hormona rasta, itd.), dehidracija (porast antidiuretskog hormona, aldosterona, kortizola, itd.), dugotrajna izloæenost hladnoÊi (prate je, pogotovo uz hiperinsolaciju profesional-

nih skijaπica, porast hormona πtitne ælijezde trijodtironina i tiroksina, pa osobito u genski predisponiranih osoba dolazi do hipertireoze), dijabetes, posttraumatski stresni poremeÊaj, itd.

Kako se obraniti? Jedan je od najboljih naËina za borbu protiv stresa dobro planiranje jer promiπljanje i priprema za rad olakπavaju rjeπavanje problema. Pritom se ne misli da Ëovjek isplanira previπe obaveza za sutra koje neÊe stiÊi obaviti (pa Êe stres biti joπ veÊi) nego da napravi selekciju prioriteta u realnim okvirima. Dobro je nauËiti i vjeæbe disanja (jer za stresa dolazi do nesvjesna smanjenja broja udisaja): viπe puta ponoviti duboki udisaj na nos i polagani izdisaj na usta. U terapiji stresa pacijentu se pomaæe da sam odredi njegove izvore te vlastite negativne misli i osjeÊaje povezane s njima. Ujedno ga se ohrabruje i podræava u naporima da te probleme rijeπi. Joπ je poznati francuski lijeËnik Emil⁄ Coux 1902. istaknuo moÊ pozitivna miπljenja kad je u priruËniku za psiholoπku pomoÊ savjetovao da bi svaka osoba tri puta poluglasno nakon buenja i prije sna trebala sama sebi sugerirati: „Svakim danom u svakom pogledu sve viπe napredujem”. U posljednjih desetak godina za smanjenje napetosti koristi se i tzv. bio-feedback, koji moæemo objasniti na primjeru tenzijske glavobolje, jedne od Ëestih psihosomatskih bolesti uzrokovanih kroniËnim stresom. Bolesnik pokuπava nauËiti opustiti miπiÊe πije kako bi sprijeËio nastanak glavobolje, ali nije svjestan je li u tome uspio ili ne. Umetanjem malih elektroda u vratne miπiÊe za vjeæbanja opuπtanja na aparatu se upali zelena lampica ako su se miπiÊi doista opu-

stili. Pacijent se tako nauËi pravilno opuπtati. U novije se vrijeme i neki oblici kratkovidnosti uspjeπno lijeËe seansama opuπtanja. U farmakoterapiji kroniËnog stresa najviπe se koriste anksiolitici (benzodiazepini) i antidepresivi, a katkad i beta blokatori i antihistaminici. No, valja upozoriti na to da anksiolitike nikako ne treba uzimati prije ispita jer izazivaju nemoguÊnost pamÊenja (anterogradnu amneziju). ©to se tiËe antidepresiva, moæda najvaænija Ëinjenica na koju treba upozoriti jest da djeluju tek nakon dva-tri tjedna, a dotad stanje moæe biti prolazno pogorπano. Zato se prije uzimanja antidepresiva treba obavezno konzultirati s lijeËnikom! Uspjeh terapije stresa obiËno se ocjenjuje prema sljedeÊim parametrima: • osjeÊa li se bolesnik manje stresnim, • prepoznaje li simptome stresa, • obavlja li aktivnosti kojima smanjuje stres (npr. redovita tjelovjeæba), • razumije li kako prihvatiti i primijeniti bolje obrasce ponaπanja. Ne zaboravite: pod djelovanjem simpatiËkog dijela autonomnoga æivËanog sustava u nama raste spremnost za akciju, πto se zbog iscrpljenja simpatikusa gubi kod kroniËnog stresa. Zbog nedostatka spremnosti za kakvo svrsishodnije ili plemenitije djelovanje, osobama pod kroniËnim stresom ne preostaje niπta drugo nego da poslije posla sjede pred televizorom: prosjeËan Amerikanac to Ëini 21,5 sat na tjedan! Zato, radite na sebi i vjerujte u sebe! Æelim vam mnogo uspjeha u samoostvarenju, a za daljnje savjete i pomoÊ preporuËujem sljedeÊe web stranice: www.teachhealth.com, www.family.com, www.residentassistant.com #35 VA©E ZDRAVLJE 13

14 VA©E ZDRAVLJE #35

16 Zarobljeni u vrtlogu straπnih sjeÊanja II. dio

Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Psihijatrijska bolnica VrapËe, BolniËka 32, Zagreb

U proπlom broju poËeli smo priËu o posttraumatskome stresnom poremeÊaju (PTSP) koji se javlja u osoba koje su proæivjele emocionalni ili fiziËki traumatski doæivljaj, nakon kojeg slijede karakteristiËni simptomi koji nadmaπuju uobiËajeno ljudsko iskustvo. Sada Êemo neπto viπe reÊi o tijeku poremeÊaja i terapijskom pristupu.

Zamrπene niti tjelesnih, emocionalnih i spoznajnih percepcija Simptomi poremeÊaja javljaju se vrlo brzo nakon traume, ali mogu se javiti i s odgodom od nekoliko mjeseci ili godina, premda se i tada vrlo rano moæe zapaziti izvjesno izbjegavajuÊe ponaπanje. Simptomi mogu

Osoba koja je æivjela u uvjerenju

sigurnosti i zaπtite postaje nesigurna, ima osjeÊaj stalne izloæenosti opasnosti i boji se novih traumatskih zbivanja 16 VA©E ZDRAVLJE #35

biti relativno blagi i ne moraju znatnije ometati æivot, ali mogu biti i vrlo izraæeni i bitno naruπavati moguÊnost realna funkcioniranja s brojnim πtetnim posljedicama. Mogu se povuÊi nakon kratkog vremena, ali mogu potrajati i godinama. ©to je traumatsko zbivanje bilo jaËe, πto je viπe povezano s ostalim prateÊim traumatskim zbivanjima i πto dulje traje, to je vjerojatnost pojavljivanja posttraumatskog stresa veÊa. U tom sluËaju razvija se reakcija satkana od zamrπenih niti tjelesnih, emocionalnih i spoznajnih percepcija u konceptu tzv. neispravne prilagodbe, te je posve poremeÊen prijaπnji pojam pojedinca o njegovoj sigurnosti u svijetu i okruæenju u kojem æivi. Oblikuje se trajna struktura straha. Osoba koja je æivjela u uvjerenju sigurnosti i zaπtite postaje nesigurna, ima osjeÊaj kako je stalno izloæena opasnosti i boji se novih traumatskih zbivanja.

PSIHIJATRIJA

Kod akutnih sluËajeva simptomi se razvijaju u roku πest mjeseci i traju do πest mjeseci. VeÊina simptoma spontano nestane. NajËeπÊe je rijeË o posljedicama relativno blagog stresora. Ako poremeÊaj traje dulje od πest mjeseci, govori se o kroniËnom poremeÊaju Ëija je prognoza nepovoljnija i moæe rezultirati teæim, pa i trajnim oπteÊenjima liËnosti. Socijalno funkcioniranje osobe nije uvijek sukladno izraæenosti simptoma. Traumatski doæivljaj u pravilu je izvan ærtvine kontrole. Mogu se pojaviti iskrivljeni mehanizmi svladavanja posljedica i preuzimanja odgovornosti za vlastiti æivot. Posljedica produbljivanja depresivnih osjeÊaja moæe biti suicidalno (samoubojstveno, autodestruktivno) ponaπanje i suicid (samoubojstvo), a anksioznost moæe predstavljati podlogu za razvijanje ovisnosti o alkoholu i drogama, πto komplicira tijek bolesti. Traumatski dogaaji takoer mogu poremetiti uobiËajen modus fiksiranja za druge ljude. Prvo, dogaaji poput prirodnih katastrofa naruπavaju veze unutar obitelji i πirih zajednica. Drugo, neki su stresori toliko bolni da je razumljivo kako se ærtva æeli povuÊi od drugih ljudi i tako izbjeÊi situacije koje podsjeÊaju na dogaaj. To osobito dolazi do izraæaja nakon nasilja, a posebno kada je poËinitelj odgovoran za brigu o ærtvi (npr. incest), gdje osjeÊaj izdaje moæe navesti ærtvu da se joπ viπe izolira. Sve to pomalo surovo ilustrira koliko su zapravo krhke meuljudske spone. Kada ærtva napokon odluËi uspostaviti nove socijalne kontakte, drugi ljudi Ëesto se uplaπe nasilja shvativπi da bi i oni lako mogli postati traumatizirani. Da bi uspostavili osjeÊaj kontrole, poËinju kriviti ærtvu za sluËajni traumatski dogaaj kao da ga je sama izazvala. Tako netraumatizirane osobe stjeËu iluziju o moguÊoj kontroli potencijalnog incidenta, ali ta ih potreba vodi u povlaËenje od ærtve, pa se i dalje naruπava ostvarivanje meuljudskih veza.

Terapijski postupci primjereni simptomatologiji Evidentno je da se simptomatologija posttraumatskoga stresnog poremeÊaja razlikuje u pojedinih osoba, ali se isto tako moæe razlikovati u iste osobe tijekom vremena. U pojedinom sluËaju ili vremenskom intervalu mogu prevladavati simptomi straha, prekomjerne podraæljivosti, anksioznosti, prisilna nametanja prisjeÊanja traumatskih zbivanja, samoozljeivanja, izbjegavajuÊe ponaπanje, psihotiËnost ili depresivnost. U svemu tome vrlo Êe vaænu ulogu imati i okolna zbivanja. Iz svega navedenoga moæemo zakljuËiti kako se terapijski postupci, da bi bili uspjeπni, trebaju u najveÊoj moguÊoj mjeri prilagoditi aktualnoj simptomatologiji. U poËetku terapijski pristup napose ovisi o tome je li rijeË o akutnom ili kroniËnom poremeÊaju. Kod akutnog poremeÊaja indicirana je primjena tzv. povrπinskih psihoterapijskih tehnika s ograniËenim trajanjem, dok se kod kroniËnog poremeÊaja moæe planirati dugotrajnije lijeËenje. Najoptimalniji rezultati postiæu se kombiniranim lijeËenjem u kojem podjednako vaænu ulogu imaju i psihoterapija i farmakoterapija, a odnos izmeu tih dviju metoda lijeËenja proistjecat Êe iz objektivnih i subjektivnih Ëinjenica. Jedan od osnovnih i najnepovoljnijih problema kod oboljelih jest nevoljko prihvaÊanje lijeËenja, ali i vrlo uËestalo veÊ spomenuta superponirana zlouporaba alkohola i droga koja dodatno komplicira tijek bolesti te nepovoljno utjeËe na lijeËenje i socijalnu rehabilitaciju. Mnogim ljudima pomaæe veÊ samo pruæanje moguÊnosti da kroz duge razgovore ponovno proæive traumatska iskustva na emocionalan i racionalno zreliji naËin. Individualno ili grupno rastereÊivanje s osobom u koju imaju povjerenja, a koja Êe ih dugo i strpljivo sluπati, bit Êe ponekad dovoljna terapija. Najuspjeπniji Êe pritom biti oni terapeuti koji i sa-

mi imaju iskustva sa zbivanjima koja su izazvala traumu. No, vrlo Ëesto to nije dovoljno. Mnogi koji su doæivjeli traumatska iskustva i dugotrajno bili izloæeni stresorima, prihvatili su takvu strategiju æivljenja koja im nakon povratka u normalan æivot onemoguÊuje prilagodbu na promijenjenu situaciju - tzv. model neizbjeæivog πoka ili nauËene bespomoÊnosti. Takvim su osobama potrebni sloæeniji psihoterapijski postupci uz primjenu psihofarmaka (lijekova). Ciljevi farmakoterapije naËelno su sljedeÊi: smanjiti strah i anksioznost, smanjiti prekomjernu podraæljivost, smanjiti simptome izbjegavanja i prisilnog prisjeÊanja, smanjiti depresiju i poboljπati raspoloæenje te kontrolirati psihotiËne simptome. Iako se preporuËuje pacijente s manifestnim PTSP-om lijeËiti izvanhospitalno, postoje situacije kada su nuæni hospitalizacija i stacioniran tretman (npr. suicidalnost, agresija). U tom se sluËaju inzistira na πto bræem otpustu. Kao dugoroËni program pomoÊi preporuËuje se grupna terapija, obiteljska terapija, profesionalno savjetovanje, edukacija s ciljem prevencije uporabe alkohola i ostalih psihoaktivnih tvari te rekreativna terapija. Programi zaπtite moraju obuhvatiti medicinsko-psihijatrijske i psiholoπke rehabilitacijske aspekte, s konaËnim ciljem koji obuhvaÊa uspjeπno i πto optimalnije uklapanje pojedinca u obiteljsku, socijalnu i radnu sredinu. Koliko Êe trajati terapija, moæe se samo naËelno procijeniti na temelju aktualne kliniËke slike, tj. stupnja povlaËenja simptoma, nuspojava i podnoπenja lijeka, stabilnosti æivotne situacije, podrπke obitelji i socijalne sredine, moguÊnosti javljanja novog stresa, vitalne snage i tzv. psihiËkog imuniteta bolesnika, kao i njegove suradnje.

#35 VA©E ZDRAVLJE 17

Prirodni borac protiv tjeskobe

Prim. dr. sc. Ljubomir RadovanËeviÊ, dr. med., spec. psihijatar i psihoterapeut Klinika za psihijatriju, KBC Rebro KiπpatiÊeva 12, Zagreb

Sigurnost i uËinkovitost

mlijeËnog peptida potkrijepljene su kliniËkim studijama Kravlje mlijeko oduvijek se smatralo zdravim i smirujuÊim napitkom koje nas lako uvodi u spavanje. Sadræi molekule sliËne benzodijazepinima (vrsta sedativa), ali u vrlo niskoj koncentraciji samo nekoliko mikrograma na litru mlijeka. Kazeini, glavne bjelanËevine mlijeka, poznat su izvor bioloπki aktivnih peptida koji prema rezultatima brojnih znanstvenih

studija pokazuju anksiolitiËku aktivnost (protiv tjeskobe) te relaksirajuÊe, uspavljujuÊe, ali i osvjeæavajuÊe djelovanje. Sigurnost i uËinkovitost mlijeËnog peptida potkrijepljene su u kliniËkim studijama uz uporabu placeba na ljudima dobrovoljcima i æivotinjama. Pokazalo se da je jednako uËinkovit kao benzodijazepini (npr. Xanax, Valium, Dijazepam...). Najbolje je od

svega πto, za razliku od benzodijazepina, mlijeËni peptid ne uzrokuje ovisnost ili gubitak pamÊenja. Takoer, ovaj potpuno prirodni mlijeËni triptiËki peptid nema nuspojava kao πto su ovisnost, pospanost (somnolencija), gubitak pamÊenja ili neæeljene interakcije s drugim lijekovima. Za mentalnog Stroop testa kod kontrolne skupine u stresnim uvjetima oËitovalo se 21-postotno poveÊanje sistoliËkog i dijastoliËkog tlaka, dok se kod grupe koja je dobivala mlijeËni peptid sistoliËki tlak povisio samo 14 posto, a dijastoliËki 16 posto. MlijeËni peptid pomaæe i sniæenju razine kortizola, kljuËnog pokazatelja bolesti srca. Kortizol je supstancija koja uzrokuje ubrzanje rada srca, poviπenje krvnog tlaka i pad imuniteta. Primjena prirodnoga mlijeËnog peptida diljem svijeta omoguÊuje medicinskim profesionalcima da kod pacijenata pobijede strah, tjeskobu i nesanicu te razna stresna stanja.

JaËa potencija na kraljevski naËin Zaπto ne iskoristiti moguÊnosti ginsenga koje se u Kini i Koreji koriste viπe od

se veæu mnoge legende. Jedna od najzanimljivijih znaËajki ginsenga njegov je uËinak na jaËanje spolne moÊi. Ginseng djeluje na opuπtanje glatkih miπiÊa u spuævastim dijelovima muπkoga spolnog organa, πto dovodi do jaËanja spolne moÊi i vaæno je za lijeËenje problema s erekcijom. KliniËka ispitivanja pokazala su da je kod 60 posto ispitanika koji su koristili ginseng znatno poboljπan seksualni æivot. Ispitanici su erekciju postizali ne samo ËeπÊe i bræe nego je bez teπkoÊa zadræavali tijekom odnosa.

5500 godina?! Postizanje zadovoljavajuÊe erekcije svaki put ne mora biti problem. Medicina Dalekog istoka otkriva tajnu staru 5500 godina. Ginseng, djelatna tvar u Vitasengu, stoljeÊima jaËa spolnu moÊ

TipiËan problem naπeg doba Smanjena spolna moÊ definira se kao nemoguÊnost postizanja ili odræavanje erekcije u dovoljnoj mjeri da omoguÊi spolni odnos i zadovoljstvo obaju partnera. VeÊini se muπkaraca katkad moæe dogoditi nezadovoljavajuÊa erekcija. Povremeno smanjena spolna moÊ ne mora biti zabrinjavajuÊa i lako se moæe objasniti pritiskom na poslu, nerijeπenim odnosom u vezi, umorom, stresom te nepravilnim naËinom æivota. Smanjena spolna moÊ tipiËan je problem naπeg doba i pogaa gotovo svakoga desetoga odraslog muπkaraca. No, mora li sve uvijek biti tako? Moæe li se potencija poboljπati na prirodan naËin, bez sintetskih lijekova i bez straha od ozbiljnih nuspojava? Medicina Dalekog istoka nudi rjeπenje.

»udotvorni korijen s Dalekog istoka Ginseng je vjerojatno najpoznatija biljka tradicionalne medicine. Nekad je, u drevnoj Kini i Koreji, bio povlastica samo kraljevskih obitelji, dok su ga obiËni smrtnici mogli sakupljati, ali ne i koristiti. Ljekovitost je ginsengu pribavila titulu ne samo kraljevske nego i boæanske biljke uz koju

Zadovoljstvo uz Vitaseng UnatoË tome πto se u posljednje vrijeme o smanjenoj spolnoj moÊi govori sve viπe, svi smo svjesni Ëinjenice da mnogi o tom problemu joπ πute zbog srama ili nelagode. Meutim, uz Vitaseng za to viπe nema razloga. ©to je Vitaseng? Vitaseng tablete biljni su pripravak koji sadræava standardiziran ekstrakt korejskoga ginsenga. Pozitivno usmjerava ljudsko tijelo te podiæe vitalnost i izdræljivost. Najnovija kliniËka ispitivanja pokazuju da ginseng poboljπava cirkulaciju u spuævastome dijelu muπkoga spolnog organa i jaËa spolnu moÊ. Zaπto ne iskoristiti moguÊnosti ginsenga koje se u Kini i Koreji koriste veÊ viπe od 5500 godina?! Ginseng viπe nije povlastica kraljeva jer Vitaseng moæete nabaviti bez lijeËniËkog recepta u svakoj ljekarni i biljnoj drogeriji. Uæivajte u æivotu uz Vitaseng-Belupo.

Besplatni info-telefon: 0800-20-30-40 www.belupo.hr

#34 VA©E ZDRAVLJE 19

Ljekovita moÊ razgovora Ozren Podnar, prof.

©to je djelotvornije protiv depresije i anksioznosti - farmakoterapija ili psihoterapija - iznimno je teπko odgovoriti bez poznavanja konkretnog pacijenta

Svaki Cigo svoga konja hvali. Psiholozi, koji nemaju pravo propisivati farmakoterapiju, dræe stranu psihoterapije. Psihijatri (ali ne svi) favoriziraju terapiju lijekovima. I farmaceutska industrija promiËe psihijatrijske lijekove u izravnom kontaktu s lijeËnicima, dok psihoterapija nema tako moÊnog “sponzora” koji bi je reklamirao pred lijeËniËkom strukom. ©to je djelotvornije protiv depresije i anksioznosti - farmakoterapija ili psihoterapija - iznimno je teπko odgovoriti bez poznavanja konkretnog pacijenta. Zapravo, do toËnog se odgovora dolazi tek metodom pokuπaja i pogreπke. Ni psihijatar koji uobiËajeno propisuje lijekove ne moæe biti siguran hoÊe li prvi propisani lijek, u kojoj dozi i nakon kojeg vremena dje20 VA©E ZDRAVLJE #35

lovati kod pojedinog pacijenta. Opet, ni psiholog ni psihijatar koji se odluËi na psihoterapiju ne mogu znati kako Êe koji pacijent reagirati na tu vrstu tretmana. Najbolje rezultate u lijeËenju depresije daje kombinirani tretman lijekovima i psihoterapijom, pa bi jednostavna preporuka pacijentima glasila ∑ neka vas se lijeËi na oba naËina ako vam je takav pristup dostupan, odnosno ako moæete sebi priuπtiti kvalitetna privatnog terapeuta. Naime, terapija u sklopu zdravstvenog osiguranja Ëesto je povrπna. Ne samo da je termin u pravilu ograniËen na pola sata nego se pred lijeËnicima izmjenjuje pacijent za pacijentom, Ëije je æivotne priËe gotovo nemoguÊe zapamtiti, a kamoli svakom pacijen-

tu davati primjenjive i pravodobne savjete. Problem moæe biti i slabiji dan terapeuta, a kod farmakoterapije pacijent u najmanju ruku moæe biti siguran da je lijek uvijek isti i da Êe napraviti svoj “posao” kad ue u organizam. Stoga je u praksi pouzdanije i pacijentu financijski isplativije u poËetku se prikloniti farmakoterapiji, a psihoterapiju pridodati ovisno o moguÊnostima.

Koncepcijske razlike Izmeu pobornika terapije lijekovima i terapije razgovorom postoje i teoretske, koncepcijske razlike. Psiholoπki orijentirani terapeuti poimaju depresiju i anksioznost kao stanja nastala zato πto pacijent ima iskrivljene predodæbe o sebi i æivotu, zato πto nije prihvatio neku æivotnu okolnost, nije razrijeπio neki unutarnji konflikt ili neπto radi pogreπno. U mnogim sluËajevima nije primjenjivo nijedno od spomenutih tumaËenja. Bioloπki orijentirani lijeËnici depresiju i anksioznost smatraju posljedicom poremeÊene aktivnosti æivËanog sustava, odnosno prejake ili preslabe podraæenosti odreenih moædanih centara. Pritom se podrazumijeva da vanjske okolnosti imaju utjecaja na moædanu aktivnost, ali kakav Êe biti njihov utjecaj na mozak, ne ovisi o volji pojedinca nego o uroenoj otpornosti na stres. Napredak u prouËavanju mozga nedvojbeno je pokazao da su psihiËki poremeÊaji locirani u mozgu, to jest da su u konaËnici jednako tjelesni kao dijabetes, astma ili

www.oktal-pharma.hr

PSIHOLOGIJA

ne u moædanoj aktivnosti, sliËne onima koje proizvode lijekovi, a koje pacijent prepoznaje kao poboljπano raspoloæenje. Do antidepresivnog ili anksiolitiËkog uËinka psihoterapije najËeπÊe dolazi zahvaljujuÊi samoj interakciji terapeuta i pacijenta, bez obzira na sadræaj komunikacije. Mnogi depresivni ili anksiozni pacijenti doslovce nemaju s kime priËati o svojim problemima i izjadati se, a pogotovo nemaju od koga Ëuti rijeË ohrabrenja, podrπke ili barem utjehe. Ovisno o profilu pacijenta, psihoterapeut moæe pomoÊi i korisnim savjetom usmjerenim na izbjegavanje stresnih okolnosti ili na strategiju noπenja sa stresnim okolnostima koje ne moæe izbjeÊi. »esto od pomoÊi mogu biti savjeti za bolje ophoenje s okolinom - primjerice, kako od okoline prikriti preveliku osjetljivost na odbijanje ili uvredu jer osobe koje su oËigledno osjetljive okolina ËeπÊe πikanira i tako im pogorπava stanje.

visoki tlak. Stoga je direktna intervencija u mozak pacijenta potpuno opravdana i razumljiva. To sve ipak ne znaËi da psihoterapija ne moæe biti djelotvorna kod pojedinih pacijenata - πtoviπe, ona to jest. Kod blaæe i umjereno teπke depresije prosjeËna uspjeπnost kognitivno-bihevioralne (spoznajnoponaπajne) terapije podjednaka je uspjeπnosti terapije antidepresivima iz klase selektivnih inhibitora ponovne pohrane (engl. kratica SSRI). Kod teæih oblika depresije uoËena je veÊa djelotvornost lijekova u usporedbi s psihoterapijom. Zanimljivo je i to da psihoterapija djeluje tek onda kada izazove promje-

©to moæe biti kontraproduktivno? Na æalost, i neki zahvati terapeuta potencijalno su kontraproduktivni. Primjerice, neuputno je pacijentu sugerirati da “nema razloga” biti depresivan ili anksiozan jer to pacijentu zvuËi kao da mora pruæiti opravdanje za to πto je bolestan. Terapeut treba poÊi od Ëinjenice da je pacijentu loπe bez obzira na “razloge”, baπ kao πto oboljelog od raka pluÊa treba lijeËiti bez obzira na to je li bio puπaË ili ne. Druga, Ëesto pogreπna psihoterapijska postavka jest da je osoba depresivna zato jer obraÊa previπe pozornosti na negativne aspekte svoga æivota, a zanemaruje pozitivne (npr. “zaπto gledate crno - jest da vas je na-

pustila æena, ali vam tako dobro ide slikanje” ili “nije straπno, izgubili ste nogu, ali vam je sluh odliËan”). Zatim, depresija ne mora biti posljedica pacijentova pogreπnog poimanja stvarnosti jer je dokazano da pacijent moæe imati kristalno jasnu predodæbu o sebi i okolini, dok s druge strane milijuni zdravih ljudi imaju krive predodæbe, ali ne i depresiju. Takoer je neprimjereno pacijentu govoriti da neku stresnu okolnost “mora prihvatiti”. Naime, “prihvatiti” je sinonim za “tolerirati”, a hoÊe li neËiji æivËani sustav tolerirati neku okolnost, ne ovisi o pacijentovoj dobroj volji niti o terapeutovoj sugestiji. KonaËno, ponekad nema svrhe temeljiti terapiju protiv depresije ili anksioznosti na pokuπaju mijenjanja æivotnih okolnosti, i to iz prozaiËnih razloga: neki pacijenti ne mogu niπta uËiniti sa svojim æivotnim okolnostima (npr. nepokretan je, u zatvoru je, Ëeka presudu, æivi u bijedi). Ponekad pak promjena ne moæe nastupiti na vrijeme da bi imala ljekovit uËinak na zdravstveno stanje, a ponekad ni pravodobno izvedena promjena nema uËinka na zdravlje mozga. Ako je, primjerice, pretrpljeni stres izazvao ozbiljniju πtetu u mozgu, ukljuËujuÊi i moædano tkivo. Ipak, neki pacijenti izvanredno reagiraju na psihoterapiju, pa je πteta samo ga “πopati” lijekovima, a uskratiti mu toplu ljudsku rijeË. Vjerojatno postoje podtipovi depresije i anksioznosti koji se lakπe lijeËe psihoterapijom, odnosno podtipovi koji bolje reagiraju na lijekove. Moæda su osobe koje su jaËe prijemËive na pozitivnu sugestiju a priori jaËi kandidati za psihoterapiju, dok je racionalnijim i trezvenijim osobama u veÊoj mjeri indicirana terapija lijekovima.

#35 VA©E ZDRAVLJE 21

22 I multivitamini su dio prevencije U novije su vrijeme gotovo nepoznata specifiËna oboljenja (beri-beri, skorbut ili pelagra) vezana uz nedostatak vitamina (vitamin C, B1 i B2). Ipak, nedovoljan je unos nekih mikronutrijenata ponovno u srediπtu istraæivanja. »injenice osvjetljavaju manjak vitamina kao jedan od Ëimbenika rizika za razvoj nekih kroniËnih oboljenja kao πto su osteoporoza, oboljenja srËano-æilnog sustava, tumori... Studija pod nazivom Retrospective cohort study pokazuje da niske koncentracije folne kiseline moæemo izravno povezati s poveÊanim rizikom oboljenja srËano-æilnog sustava, a druga je studija pokazala da se pri reæimu poveÊana unosa folata i vitamina B6 posljediËno smanjio rizik istih oboljenja. Pokazalo se i da je skupina ljudi koja je uzimala multivitaminski dodatak prehrani s folnom kiselinom (napomena: tijekom 10-15 godina) manje obolijevala od raka debelog crijeva. Zanimljivo istraæivanje provedena s vitaminom E govori o njegovu pozitivnom djelovanju u prevenciji oboljenja prostate u muπkaraca, osobito puπaËa. Statistika govori da je uËestalost oboljenja prostate u muπkaraca starih 80 godina oko 90 posto. 22 VA©E ZDRAVLJE #35

I u starijoj æivotnoj dobi pokazalo se korisnim uzimati preparate koji sadræe kalcij i vitamin D jer poveÊavaju gustoÊu i kvalitetu kostiju, Ëime bitno poboljπavaju kvalitetu æivota. Neke su populacijske skupine posebno osjetljive na eventualni manjak zbog smanjena unosa. Primjerice, starije su osobe riziËna skupina za manjak vitamina B12 i vitamina D, osobe koje konzumiraju alkohol pojaËano gube vitamine B skupine, a one na bolniËkom lijeËenju izloæene su riziku manjka folata i vitamina topivih u vodi. I trudnoÊa poveÊava normalne potrebe za vitaminima i mineralima. Stoga valja istaknuti da bi lijeËnici svakako trebali: • Uzimati u obzir naviku uzimanja vitaminskih dodataka kod svojih pacijenata. • Savjetovati pacijente, osobito u sluËaju pojaËanih potreba kao πto su adolescencija, trudnoÊa, dojenje, starija æivotna dob. • Naglasiti potrebu paæljiva uzimanju navedenih preparata (dakle, prema uputama). Nikako nije uputno prekoraËivati preporuËenu koliËinu jer se mogu

javiti ozbiljne posljedice (primjerice, vitamin A u trudnoÊi ili prekomjerno konzumiranje vitamina topivih u mastima bez obzira na æivotnu dob). Mislite li i vi da se pravilno hranite? Jeste li sigurni? »injenice govore da samo 20-30 posto populacije unosi optimalne koliËine vitamina i minerala. Savjet o pravilnu unosu mikronutrijenata najbolje je potraæiti kod struËnjaka, lijeËnika ili ljekarnika, jer mikronutrijenti nisu i ne smiju biti samo pomodni hit! Znanost sve viπe potvruje njihova pojedinaËna djelovanja, odnosno djelovanja u kombinaciji. U svakom sluËaju, treba se pridræavati sigurnih i preporuËenih koliËina jer su multivitaminski pripravci ozbiljan dodatak svakodnevnoj prehrani. Ako se pridræavamo preporuËenih doza, moæemo biti sigurni da Êe nam paæljivo odabran pripravak, koji sadræi uravnoteæenu i na znanstvenoj osnovi utvrenu koliËinu vitamina i minerala, pruæiti ono najbolje za zaπtitu zdravlja i oËuvanja vitalnosti.

24 Krpelji

ponovno u pokretu S dolaskom proljeÊa bude se i krpelji, πto moæe biti potencijalna briga svima koji Ëesto odlaze u prirodu. Krpeljna aktivnost uglavnom traje od proljeÊa do jeseni i u tom je razdoblju potreban pojaËan oprez za boravka u prirodi. Hrane se krvlju gmizavaca, ptica i sisavaca. Usni su im organi prilagoeni za ubode i sisanje krvi te mogu biti prijenosnici opasnih zaraznih bolesti. Ne napadaju samo Ëovjeka nego i Ëovjekove ljubimce.

Vladimir KrajinoviÊ, dr. med., lijeËnik na specijalizaciji Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran MihaljeviÊ, Mirogojska 8, Zagreb

Nekoliko je vrsta krpelja, a najviπe problema Ëovjeku zadaje europski krpelj koji moæe prenijeti krpeljni meningoencefalitis, tj. virusnu upalu mozga i moædanih ovojnica te bakterijske bolesti poput lajmske borelioze i u nas priliËno rijetke i nedovoljno poznate erlihioze. UnatoË velikom broju krpelja u prirodi i broju ugriza, vjerojatnost je zaraze razmjerno mala.

UnatoË velikom broju krpelja u prirodi i broju ugriza, vjerojatnost je zaraze razmjerno mala 24 VA©E ZDRAVLJE #35

Krpeljni meningoencefalitis Krpeljni meningoencefalitis bolest je srednjoeuropskog tipa uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa (RNA virus, skupina Flaviviridae) koji na Ëovjeka prenosi europski krpelj (Ixodes ricinus). U Hrvatskoj se krpeljni meningoencefalitis javlja u kontinentalnom dijelu izmeu Drave i Save (okolica Zagreba, Varaædin, Koprivnica, Vinkovci, Bjelovar) sa slobodnim podruËjem oko Slavonskog Broda te u novije vrijeme u Gorskom kotaru. Bolest je sezonskog karaktera jer postaje aktualna u proljeÊe i ljeto. U europskim æariπtima sezona moæe trajati i dulje, pa se javlja joπ jedan epidemiËni val u jesen. NajËeπÊe su pogoene osobe koje dolaze u dodir s krpeljom profesionalno ili turistiËki, provodeÊi vrijeme na livadama i πumskim predjelima u prirodnim æariπtima bolesti.

INFEKTOLOGIJA

Prirodni rezervoar bolesti razliËiti su πumski glodavci, mogu biti i ptice, a novija istraæivanja pokazuju da su i velike divlje æivotinje nosioci virusa. I krpelj moæe biti rezervoar, koji uz to πto ostaje dugo zaraæen prenosi virus na sljedeÊu generaciju krpelja. Virus se prenosi nakon ugriza krpelja, ali i putem ingestije (pijenja) mlijeka. Inkubacija bolesti, tj. vijeme od zaraze do pojave prvih simptoma traje osam do 14 dana. Bolest se razvija u dvije faze. Prva faza javlja se u oko 90 posto bolesnika sa simptomima sliËnima gripi: opÊa slabost i nevoljkost, poviπena temperatura, glavobolja, povraÊanje, bolovi u cijelom tijelu. Nakon te faze koja traje Ëetiri, pet dana obiËno je razdoblje bez simptoma koje traje sedam do 10 dana. Druga faza bolesti poËinje naglo s visokom temperaturom, glavoboljom, zakoËenom πijom i povraÊanjem. »eπÊe su izraæeni simptomi upale moædanih ovojnica (meningitiËni), a rjee simptomi zbog upale mozga (encefalitiËni), odnosno kraljeπniËne moædine (mijelitiËni). Uza znakove upale srediπnjega æivËanog sustava, javljaju se slabosti miπiÊa (osobito gornjih udova), vrtoglavica i pospanost. Bolest ne mora nuæno imati takav tijek nego se moæe javiti samo prva faza ili, pak, odmah poËne drugom fazom. U najteæim sluËajevima dolazi do paralize disanja, delirija i drugih oblika poremeÊaja svijesti (koma) sa smrtnim zavrπetkom. LijeËenje je iskljuËivo simptomatsko. Prevencija bolesti ukljuËuje mnoge postupke, od dezinsekcije ugroæenih podruËja do pasivne imunizacije, tj. cijepljenja. Za ljude koji profesionalno dolaze u kontakt s krpeljima postoji preekspozicijsko cjepivo koje se daje u tri doze: prve dvije u razmaku od mjesec dana, a treÊa nakon 12 mjeseci. Tako postignuta zaπtita traje izmeu tri i pet godina pa se preporuËuje docijepljenje svake tri godine.

Nakon πto krpelj dospije na Ëovjeka, treba mu oko πest sati da nae mjesto za hranjenje, potom dva sata buπi kroz koæu i najmanje 10 sati je siπe i tek je tada osoba zaraæena. UvlaËenjem hlaËa u Ëarape i majice u hlaËe produljujemo put koji krpelj treba prijeÊi i poveÊavamo moguÊnost pronalaæenja krpelja tijekom njegova kretanja. U prevenciji je vaæna i inspekcija tijela na krpelje nakon povratka iz endemskih podruËja, kao i uporaba repelenata za insekte na koæi i odjeÊi pri zalaæenju u takva podruËja. Ako se krpelj ipak uËvrstio u koæi, treba ga πto hitnije odstraniti. Odstranjivanje krpelja ne smije biti nasilno jer postoji moguÊnost da mu rilce ostane u koæi. Kako krpelj na zatku ima otvore za zrak, ako na njega kapnemo kap ulja ili ga premaæemo vazelinom, zbog pomanjkanja zraka nakon nekog vremena poËet Êe se otpuπtati i omoguÊiti nam da ga izvuËemo sterilnom pincetom.

Lajmska bolest SljedeÊa bolest koju prenose krpelji jest Lyme borelioza, uzrokovana bakterijom (spirohetom) Borrelia burgdorferi. Naziv je dobila po gradiÊu Lymeu u SAD-u gdje se prvi put pojavila u epidemijskim razmjerima. ZahvaÊa koæu, æivËani sustav, srce i zglobove. NajveÊi broj oboljelih registrira se obiËno u proljeÊe i ljeto. NajËeπÊe poËinje pojavom karakteristiËne koæne promjene erythema migrans na mjestu uboda krpelja (1. stadij). Za nekoliko dana do tjedana moæe doÊi do πirenja uzroËnika u æivËani sustav, srce i zglobove, kao i rasipanja po koæi (2. stadij), a poslije mjeseci ili godina latencije (infekcija u mirovanju) spirohete mogu dodatno

zahvatiti zglobove, æivËani sustav i/ili koæu (3. stadij). Godiπnje se u Hrvatskoj zabiljeæi oko 200-300 sluËajeva, najËeπÊe u lipnju i srpnju. VeÊina bolesnika inficira se u prirodi, a bolest se pojavljuje i meu poljoprivrednicima. KliniËka slika, epidemioloπki podaci o boravku u kraju endemiËnom za boreliozu te mikrobioloπkih pretraga kljuËni su u postavljanju dijagnoze, a konaËnu dijagnozu osigurava jedino uzgoj uzroËnika. LijeËenje prije svega ovisi o stadiju bolesti: prvi stadij (erythema migrans) lijeËi se antibioticima peroralno (na usta), a za neuroloπke i reumatske manifestacije potrebna je parenteralna antibiotska terapija (u venu ili miπiÊ).

Erlihioza Erlihioza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Erlichia. Poznata su dva oblika humane erlihioze, potencijalno vrlo opasne bolesti: humana monocitna (uzroËnik E. Chaffeensis) i humana granulocitna (uzroËnik joπ bez imena, ali se gotovo ne razlikuje od E.equi koji je patogen za æivotinje). Iako je erlihioza poznatija u Japanu i Sjevernoj Americi, ima je i u nas. Prenose je krpelji srodnici Ixodesa ricinusa, a najËeπÊe se javlja za ljetnih mjeseci u seoskim (ruralnim) podruËjima. ProsjeËna inkubacija je osam, devet dana, a prosjeËno trajanje bolesti oko tri tjedna. Po redu uËestalosti simptomi su sljedeÊi: vruÊica, glavobolja, bolovi u miπiÊima, povraÊanje, osip, kaπalj, upala ædrijela (faringitis), proljev, oteklina limfnih Ëvorova, bolovi u trbuhu, smetenost. Kao komplikacija mogu se javiti oportunistiËke gljiviËne infekcije. U teæim sluËajevima moæe doÊi do poremeÊaja disanja, neuroloπkih simptoma i zatajenja bubrega. Jednom kad se posumnja na erlihiozu, treba πto prije poËeti lijeËenje lijekom izbora, a to je doksiciklin. #35 VA©E ZDRAVLJE 25

26 VA©E ZDRAVLJE #35

#35 VA©E ZDRAVLJE 27

Atopijski dermatitis staro - novo - najnovije

Doc. dr. sc. Teodora Gregurek, dr. med., spec. dermatovenerolog, Klinika za koæne i spolne bolesti KB Sestara Milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Oko 25 posto djece Ëiji je jedan roditelj atopiËar sklona su toj bolesti, a postotak se penje i na 50 ako su oba roditelja atopiËari Atopija je uroena sklonost alergijskim reakcijama. Zbog njezinih atipija moæe se reÊi da je rijeË o „greπki u genima”, iako mehanizmi koji Êe potaknuti alergijsku reakciju nisu potpuno razjaπnjeni. Atopijske bolesti (atopijski dermatits, alergijski rinitis - polenoza ili peludna hunjavica, alergijska bronhalna astma, spastiËni bronhitis, mukozni kolitis) spadaju u grupu nasljednih bolesti, Ëija je obiteljska anamneza uvijek pozitivna. Dakle, netko u obitelji boluje ili je bolovao od nekog oblika atopije. Dokazano je da se, ako je jedan roditelj atopiËar, u 25 posto sluËajeva moæe oËekivati da Êe i djeca biti sklona jednoj od navedenih bolesti, odnosno ako su oba roditelja atopiËari, postotak se penje do 50. Zanimljivo je napomenuti da su bolesti iz te grupe, osobito koæne manifestacije, gotovo nepoznate u nerazvijenim zemljama 28 VA©E ZDRAVLJE #35

Afrike, Juæne Amerike i Azije. Kod bolesnika koji boluju od neke atopijske bolesti zajedniËka je visoka razina imunoglobulina E u krvi (oko 60-80 posto bolesnika). Prema najnovijoj podjeli javlja se i grupa negativnih atopijskih bolesti pri Ëemu su vrijednosti tog imunoglobulina u granicama normale. InaËe, razvoj i teæina same bolesti ne podudaraju se s visinom ukupnog IgE u krvi.

Bolest se u klasiËnim sluËajevima moæe smiriti oko treÊe ili πeste godine æivota, ili u pubertetu Pojava atopijskog dermatitisa, odnosno promjena na koæi, vrlo je Ëesta. StatistiËki i epidemioloπki podaci dosad su navodili uËestalost od tri do πest posto. No, prema najno-

vijim podacima, osobito u skandinavskim zemljama, SAD-u i Kanadi, bolesti iz te grupe javljaju se u oko 10-20 posto populacije, πto gotovo dostiæe maligne i kardiovaskularne bolesti. Prema danaπnjim spoznajama, viπe obolijevaju stanovnici socijalnoekonomski visoko razvijenih zemalja s vrlo izraæenim stupnjem higijenskih navika i dobrom zdravstvenom zaπtitom. NajËeπÊe se javlja kod male djece, obiËno oko treÊeg mjeseca æivota s promjenama na koæi u obliku crvenila, mjehuriÊa s bistrim ili gnojnim sadræajem, suhe i raspucale koæe, najËeπÊe na licu, vlasiπtu, straænjem dijelu vrata i pregibima zglobova. Promjene se mogu proπiriti i na cijelo tijelo te poprimiti vrlo teπke slike. Poznato je da su bolesnici s atopijom, zbog poremeÊaja u vrijednostima T limfocita supresora, skloni infekcijama (bakterije, virusi, gljivice), πto je najviπe izraæeno upravo u djeËjoj dobi. Koæne promjene mogu biti praÊene i respiratornim simptomima u smislu spastiËnog bronhitisa. Bolest se u klasiËnim sluËajevima moæe smiriti oko treÊe ili πeste godine æivota, ili u pubertetu. Moæe se, meutim, dogoditi da oblik s koænim simptomima prijee u bronhitis ili astmu i obrnuto, odnosno u tim razdobljima promijeni se samo organ koji reagira na podraæaje. U sluËaju da se koæne promjene ne smire, bo-

DERMATOLOGIJA

lest prelazi u kroniËnu fazu - recidivirajuÊi oblik bolesti s tipiËnim promjenama na pregibima velikih zglobova, gdje je koæa suha, zadebljala, ispucala, a u akutnim fazama javljaju se i erozije, vlaæenje i superinfekcija. U odraslih su promjene izraæene i na licu, vratu, iza uha i oko usta te mogu biti praÊene bolestima diπnog sustava, osobito peludnom hunjavicom. Danas je sve viπe takvih oblika bolesti koji se javljaju poslije 18. godine æivota i traju do kasnije æivotne dobi. Svi oboljeli imaju izrazito suhu koæu cijelog tijela. ©to se lijeËenja tiËe, na samom poËetku bolesti valja konzultirati dermatologa, koji Êe dati terapijske smjernice. U akutnoj fazi obvezno se daju antihistaminici koji ublaæavaju simptome alergijske reakcije i smiruju svrbeæ koji moæe biti vrlo jak i ometati bolesnika u spavanju i radu. U kroniËnoj i mirnoj fazi mogu se dati povremeno u sluËaju jaËeg svrabeæa. Prema tijeku bolesti, a u suradnji s bolesnikom i Ëlanovima obitelji, daju se odreene upute o tijeku lijeËenja promjena (shematski prikaz moæete naÊi u knjizi „Kortikosteroidi ∑ Ëudo i strah” str. 59.). Bitno je da bolesnik dobije prve smjernice o njezi koæe u mirnoj fazi bolesti od dermatologa alergologa, a poslije moæe sam odreivati koji mu oblik najbolje odgovara (preparati Eucerina za suhu i osjetljivu koæu, preparati Avene ∑ Cicalfate, termalna voda, Excipial lipolosion s ureom). Atopijski dermatitis po svom je postanku stara bolest koja nas prati stoljeÊima, a danas su objaπnjeni mehanizmi njegova nastanka, iako vjerujem ne u potpunosti. Zasad je u pogorπanjima lijek izbora joπ lokalna primjena kortikosteroida, uz poznavanje njihovih dobrih i loπih osobina

te pridræavanje posebnih savjeta. U buduÊnosti Êe se sigurno viπe razviti primjena lijekova na bazi vitamina D3 - calcipotriola, a joπ neke druge grupe lijekova, koje takoer nisu na bazi kortikosteroida, ispituju se na odabranim bolesnicima u brojnim europskim zemljama i joπ nisu odobreni za svakodnevnu primjenu. Zbog sve veÊega ekoloπkog oneËiπÊenja, pretjeranih higijenskih mjera i nezdrave prehrane postala je to bolest gradskih, visokorazvijenih sredina i gotovo je nepoznata u ruralnim i siromaπnim podruËjima. Tim se Ëimbenicima zasigurno moæe pripisati njezin nagli porast posljednjih godina. Zato treba pokuπati vratiti se prirodnom naËinu æivota i prehrane, a koæu zaπtititi ispravnom njegom od svih iritirajuÊih i provokativnih Ëimbenika kako bismo sprijeËili da grupa atopijskih bolesti u buduÊnosti postane „bolest broj jedan”.

Bitno je da bolesnik dobije prve smjernice o njezi koæe u mirnoj fazi bolesti od dermatologa alergologa, a poslije moæe sam odreivati koji mu oblik najbolje odgovara Korisni savjeti • Dojite barem tri mjeseca, po moguÊnosti πest mjeseci, a idealno do 12 mjeseci uz izbjegavanje alergogene hrane. • VeÊ je spomenuta sklonost superinfekcijama koju najËeπÊe prenosite rukom nakon dodirivanja nosa ili podruËja usta zbog svrbeæa ili rinitisa i na koæu najËeπÊe nanosite zlatni stafilokok - zamuÊeni mjehuriÊi, naslage æuÊkastih krusta. U poËetku infekcije u nos stavljati antibiotsku mast (mupirocin ili fucidin), a koæa

ostalih dijelova tijela (lica, vrata) moæe se premazivati antiseptiËkom otopinom Octenisepta koja dokazano smiruje infekciju, a ne izaziva alergijske reakcije ni iritaciju (dva do tri puta na dan vatom ili gazom, bez trljanja). Tako Êete sprijeËiti infekciju i neÊe biti potrebni antibiotici. • Osim gotovo uvijek prisutne polenoze i alergije na kuÊnu praπinu i grinje, alergoloπki testovi kod atopiËara priliËno su promjenjivi, pa u ranoj djeËjoj dobi prevladava prehrambena osjetljivost na jaja, kravlje mlijeko, ribu i æitarice, a kasnije Ëesto na citriËna voÊa, rajËicu, papriku, svinjetinu, orahe, bademe i kikiriki, pojedina braπna, voÊa i konzervanse. Trebali bismo izbjegavati suhomesnate proizvode, fast food, gazirana piÊa, veÊe koliËine kofeina i teina. PreporuËa se πto viπe konzumirati laganu, kuhanu i uvijek svjeæe prireenu hranu i ne puπiti. • Vaæno je na vrijeme izlijeËiti upalna æariπta (pokvareni zubi, upale grla, nosa i sinusa, urinarne i genitalne infekcije) i povremeno napraviti obradu u smislu iskljuËivanja postojanja upale. • Dobro Ëini boravak na moru, zimi UV svjetlo, ali samo pod kontrolom dermatologa, te boravak u planinama iznad 1500 m gdje je daleko manja koncentracija alergena. • OdjeÊa treba biti pamuËna, lanena; izbjegavati vunu, sintetiku i pernate jastuke. • Ne preporuËuje se dræanje kuÊnih ljubimaca. • Malu djecu s izraæenim koænim simptomima nije uputno cijepiti, odnosno cijepiti ih samo u mirnim fazama i uz savjet dermatologa.

#35 VA©E ZDRAVLJE 29

AT O P I J S K I D E R M AT I T I S EXOMEGA krema i mlijeko Melita ©kvorc, dr. med., Oktal Pharma

Ekstrakt Rhealba® zobi dodatno je obogaÊen omega 6 masnim kiselinama koje pojaËavaju oporavak atopiËne koæe Exomega krema i mlijeko aktivni su dermatokozmetiËki proizvodi za njegu osjetljive koæe s promjenama u smislu atopijskog dermatitisa ili neurodermitisa. AtopiËna koæa pokazuje brojne probleme, sklonost upalama, oπteÊenje zaπtitne koæne barijere, pojaËanu osjetljivost na iritanse, Ëestu kolonizaciju bakterijama i kroniËnu suhoÊu. UËestalost pojave atopijskog dermatitisa ili neurodermitisa najveÊa je u ranoj djeËjoj dobi, s tim da se kliniËka slika razlikuje ovisno o dobi djeteta (slike 1, 2, 3). Ekstrakt Rhealba® zobi glavni je sastojak EXOMEGA proizvoda. Rhealba® zob uzgaja se prema pravilima organskog uzgoja, iskljuËivo preko ugovora s uzgajivaËima koji su pod nadzorom laboratorija Pierre Fabre. Takav uzgoj osigurava kontrolu od odabira sjemena do konaËne berbe i garanciju GMO-free (bez genetske modifikacije). Rhealba® zob odabrana je meu 80 razliËitih vrsta zobi

zbog kvalitete ekstrakta koji svojim sastavom osigurava djelovanja poznata joπ u narodnoj medicini: antiiritacijsko, antioksidacijsko i zacjeljujuÊe. EXOMEGA krema i mlijeko dodatno su obogaÊeni omega 6 masnim kiselinama koje pojaËavaju oporavak atopiËne koæe. EXOMEGA krema i mlijeko namijenjeni su njezi lica i tijela. Nanose se dva do tri puta dnevno na koæu cijelog lica i tijela, bez obzira na upalne promjene na koæi. Kod teæih oblika atopijskog dermatitisa EXOMEGA kremu ili mlijeko obvezno kombinirajte s terapijom koju je preporuËio dermatolog - antibiotskim i kortikosteroidnim pripravcima. NajveÊa korist od primjene EXOMEGA proizvoda oËituje se u razdobljima smirivanja upalnih promjena na atopiËnoj koæi, jer omoguÊuje bolji oporavak koæe i dulje vrijeme bez ponavljanja upalnih koænih promjena. Kako bi njega bila potpuna, ne smijete zaboraviti vaænu ulogu prilagoenog proizvoda za ËiπÊenje koæe. Zato preporuËujemo A-DERMA gel za tuπiranje i A-DERMA dermatoloπki sindet, oba s ekstraktom Rhealba® zobi.

#35 VA©E ZDRAVLJE 31

32 VA©E ZDRAVLJE #35

#35 VA©E ZDRAVLJE 33

34 VA©E ZDRAVLJE #35

i Ê o n i a dan

Rijeπite se celulita za 14 dana i 14 noÊi

ELANCYL CHRONO-ACTIF prvi anticelulitni proizvod koji djeluje danonoÊno Opseæna studija specifiËnih bioritmova masnog tkiva omoguÊila je laboratorijima ELANCYL odreivanje novog postupka u borbi protiv celulita. Bioloπka disciplina kronobiologija dokazala je sljedeÊe: • Masna stanica ima specifiËan ritam koji se razlikuje ujutro i naveËer. Ujutro oslobaa zalihe masnoÊe, a noÊu ih skladiπti. • UËinkovitost aktivnih sastojka koji djeluju na masnu stanicu poveÊava se ako ih primjenjujemo u skladu s bioritmom masne stanice: ujutro potiËemo praænjenje, a naveËer sprjeËavamo skladiπtenje u masnu stanicu. Temeljem tih spoznaja nastao je ELANCYL CHRONOACTIF, prvi anticelulitni proizvod koji poπtuje prirodne bioloπke ritmove masnih stanica i djeluje danonoÊno. U njemu su spojene dvije razliËite formule koje djeluju komplementarno, s vidljivim rezultatom u roku 14 dana: • Dnevna doza: uklanja masti. • NoÊna doza: sprjeËava stvaranje zaliha i potiËe ËiπÊenje tkiva.

Melita ©kvorc, dr. med., Oktal Pharma

ELANCYL CHRONO-ACTIF pakiran je u mini dozama za dan i noÊ radi nanoπenja toËne koliËine aktivnih sastojaka. Vrlo je praktiËan jer se mini doze mogu nositi svugdje. UËinak se moæe pojaËati koriπtenjem SVELT SENSE masaæne metode, koja je namijenjena borbi protiv tvrdokornog celulita jer pojaËava mikrocirkulaciju u potkoænom tkivu, olakπava otplavljivanje nakupljene tekuÊine i jaËa tonus koæe. Naπa je preporuka da ih koristite zajedno, pridræavajuÊi se istodobno pravila zdravog naËina æivota. U tom je sluËaju uspjeh u borbi protiv celulita neizostavan! Za potpunu njegu tijela preporuËujemo i ostale proizvode iz linije ELANCYL koji sadræe prirodni ekstrakt brπljana i zbog toga imaju tonizirajuÊi uËinak na koæu. Odaberite izmeu ELANCYL tonizirajuÊeg gela za tuπiranje ELANCYL piling pjene i ELANCYL hidratantne tonizirajuÊe gel kreme.

Svi proizvodi ELANCYL prodaju se iskljuËivo u ljekarnama i biljnim ljekarnama.

„OSVOJITE PUT U PARIZ!”

Od 1. travnja 2004. traje nagradna igra. Detalje potraæite na kutijama proizvoda CHRONO ACTIF i SVELT SENSE. #35 VA©E ZDRAVLJE 35

36 ProljeÊe stiæe, prepoznajte alergiju! Mr. sc. Lukrica ZimiÊ, dr. med., spec. djeËji alergolog - pulmolog, Specijalna bolnica za bolesti diπnog sustava djece i mladeæi, Srebrnjak 100, Zagreb Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Vi ili vaπe dijete opet imate iste tegobe kao i proπle godine? PoËelo je potpuno bezazleno, ali ipak niste sigurni je li posrijedi obiËna prehlada ili alergija!? Ovaj kratki vodiË pomoÊi Êe vam razrijeπiti nedoumice i usmjeriti vaπe postupke na pravi put ©to je alergija? Alergija je preosjetljivost tj. promijenjena reakcija obrambenog sustava organizma na inaËe neπkodljive, normalne tvari iz okoliπa. Alergijski simptomi mogu zahvatiti razliËite organe - koæu, sluznicu gornjih ili donjih diπnih puteva te sluznicu 36 VA©E ZDRAVLJE #35

crijeva. Danas, nakon potpuna razumijevanja imunopatoloπkih zbivanja, shvaÊamo da je rijeË o istom procesu u razliËitim organima. Zapravo je rijeË o greπki imunoloπkog sustava koja se ispoljava nakon prvog kontakta s alergenom kada se razvijaju specifiËna protutijela tipa IgE. Ta se protutijela prilikom ponovnog kontakta s aler-

genom aktiviraju i veæu na mastocite (stanice imunoloπkog sustava), koji oslobaaju kemijske posrednike (posebice histamin). Osloboeni kemijski posrednici veæu se na receptore u tkivima, uzrokujuÊi alergijsku reakciju, posljedica Ëega je upalna reakcija koja se oËituje razliËitim simptomima. Za pojavu alergijske bolesti odgo-

ALERGOLOGIJA

Svojstva i priroda respiracijskih alergena Tvari koje izazivaju alergiju zovemo alergenima. Svojstva i priroda alergena razliËiti su: peludi razliËitih biljaka (trava, korova, drveÊa), ali i sastojci kuÊne praπine (grinje, perje, maËja dlaka, æivotinjska dlaka, plijesni i dr.). Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima Ëestice peludi i o klimatskim uvjetima te uvjetima okoliπa. S obzirom na razliËitu prirodu alergena i njihova svojstva, razliËiti su i simptomi alergije. Jedna osoba moæe istodobno biti alergiËna na nekoliko alergena.

UËestalost i dobne skupine

vorno je naslijee, uz djelovanje nespecifiËnih Ëimbenika okoliπa (duhanski dim, oneËiπÊenje zraka, plinovi, NO2, CO2, CO, O3...). Uz akutne infektivne bolesti diπnih putova, alergijske su bolesti najËeπÊe bolesti djeËje dobi. Istraæivanja diljem svijeta upuÊuju na to da su alergijske bolesti, osobito astma, uËestalije πto su loπiji socioekonomski i ekoloπki Ëimbenici.

UËestalost alergijskih bolesti u djece iznosi 25 do 30 posto, od toga atopijskog dermatitisa od 15 do 20 posto, astme od sedam do 10 posto, alergijskog rinitisa i konjuktivitisa od 15 do 20 posto. Simptomi alergijske bolesti mogu poËeti u bilo kojoj æivotnoj dobi. Nije uvijek lako utvrditi postojanje alergijske bolesti, pa ni u sluËaju dobro nam poznate bronhalne astme, urtikarije (koprivnjaËe) ili rinitisa, iako su te bolesti tipiËan primjer alergijske reakcije. Astma ili zaduha najËeπÊe se javlja prije pete godine æivota (oko 80 posto), ali i ranije. Oteæano disanje moæe poËeti naglo napadajima guπenja ili napadaju moæe prethoditi respiratorna infekcija. To je kroniËna upala diπnih puto-

va (bronha) koja dovodi do suæenja diπnih putova, glatki miπiÊi bronha se steæu, otiËe sluznica diπnih putova i pojaËano se luËi ljepljiva, æilava sluz.

Uloga naslijea U nastanku alergijskih bolesti vaænu ulogu ima i naslijee s obzirom na to da nastaju kao posljedica meudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reagira stvaranjem protutijela na izloæenost alergenima, a uz djelovanje nespecifiËnih Ëimbenika iz okoliπa. Djeca Ëiji su roditelji skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju veÊu vjerojatnost da Êe i sami oboljeti od alergijske bolesti (30 posto ako je bolestan jedan roditelj, odnosno 50 posto ako su bolesna oba roditelja). Ne treba smetnuti s uma ni Ëinjenicu da alergijsku bolest mogu razviti i djeca u Ëijoj obitelji nije bilo alergije.

Vanjski Ëimbenici / trigeri U nastanku alergije neosporna je uloga okoliπa koje dodatnim djelovanjem moæe potaknuti razvoj alergije u genetski predisponirane osobe. Kada govorimo o diπnom sustavu, valja spomenuti negativan utjecaj oneËiπÊenog zraka (smog, duhanski dim i dr.) koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka. Vaæno je napomenuti kako duhanski dim nadraæuje sluznicu diπnog sustava koja postaje prijemËivija za razvoj respi-

ALERGOLOGIJA

ratornih infekcija, da ne spominjemo brojne otrovne tvari (nikotin, katran, ugljiËni monoksid...) koje negativno djeluju na organske sustave u organizmu. SliËno nadraæujuÊe djelovanje ima i smog. UËestale upale sluznice umanjuju njezinu obrambenu sposobnost pa vremenom moæe postati preosjetljiva na djelovanje alergena.

RiziËna godiπnja doba Svake godine u doba cvatnje odreenih biljaka milijuni ljudi diljem svijeta pate od peludne hunjavice sve do napadaja teπke astme. Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima Ëestice peludi, kao i o klimatskim uvjetima i osobinama okoliπa. S obzirom na rasprostranjenost razliËitih biljaka i korova u pojedinim podruËjima naπe zemlje, razlikuje se vegetacija kontinentalnog i mediteranskog podruËja (npr. maslina, drijenak, Ëempres, bor i dr.), pa tako i kalendar cvatnje u tim podruËjima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo tri maksimuma koncentracije peludi u zraku: • ranoproljetni: drveÊe i grmovi (lijeska, joha, breza) • ranoljetni: uglavnom trave • ljetno-jesenski: zeljaste biljke, korovi, dobro poznata Ambrosia (Trolisni limundæik). Katkad je dovoljno 20-30 njezinih peludnih zrnaca u jednome Ëetvornom metru zraka da senzibilizira bolesnika.

• Promjena klimatske okoline donosi olakπanje.

Hunjavica ili alergija kako prepoznati ? • Simptomi se ponavljaju svake godine. • ObiËno poËinje u rano proljeÊe cvatnjom lijeske (zatim johe i vrbe, kasnije breze itd.) • Svako dijete u prosjeku ima tri, Ëetiri upale gornjih diπnih putova godiπnje. To je jedan od razloga zaπto se alergija Ëesto zamjenjuje s prehladom ili gripom. Simptomi su sliËni obiËnoj prehladi, ali bez vruÊice: kihanje, πmrcanje, vodenasti iscjedak iz nosa, zaËepljenost nosa, svrbeæ nosa, crvenilo i suzenje oËiju, glavobolja, razdraæljivost, loπa koncentracija, oteæano disanje, guπenje, suh i podraæajan kaπalj. • Simptomi obiËno traju nekoliko tjedana (kod prehlade nekoliko dana). • Simptomi ometaju svakodnevnu aktivnost. • Povremeno se javlja oteæano disanje uz kaπalj.

Sve navedeno upuÊuje na to da je ipak rijeË o alergiji, odnosno alergijskom rinitisu (upala sluznice nosa) i konjuktivitisu (upala oËne spojnice). Razlikujemo dva oblika alergijskog rinitisa: 1/ sezonski alergijski rinitis (SAR), koji je vezan uz cvatnju, a javlja se oko πeste godine æivota; 2/ cjelogodiπnji ili perenijalni rinitis, u Ëijem nastanku glavnu ulogu imaju alergeni unutarnjih prostora (duhanski dim, kuÊna praπina, grinje i dr.). Rinitis se smatra Ëimbenikom rizika za nastanak astme. Kad roditelj navodi da dijete s rinitisom ima uËestale napadaje suhog i podraæajnog kaπlja, valja misliti i na astmu. Jer, ne treba zaboraviti da je diπni sustav jedinstvena i nedjeljiva cjelina. Simptomi alergijske bolesti koja poËinje veÊ u djetinjstvu razvijaju se i mijenjaju ovisno o dobi djeteta.

Sumnjam! ©to napraviti? Treba se javiti lijeËniku i uËiniti potrebnu alergoloπku obradu u mirnoj fazi bolesti, tj. fazi bez simptoma. Pri odabiru dijagnostiËke metode pomoÊi Êe podaci o simptomatologiji u odreeno doba godine i u kontaktu s odreenim provokativnim tvarima. Prema dobivenim podacima odabire se skupina tvari na koje se provodi koæno testiranje. Imunoloπko testiranje provodi se odreivanjem

ukupne koliËine IgE protutijela, Ëime se provjerava alergijska osnova bolesti. Rezultat koænoga alergoloπkog testiranja upotpunjuje se nalazom specifiËnih IgE protutijela na odreeni alergen.

Vremenske (ne)prilike koje utjeËu na intenzitet simptoma S obzirom na to da je u vrijeme cvatnje rasprostranjenost i koncentracija peludi vrlo visoka, nije preporuËljivo zadræavati se vani, osobito kad puπe vjetar. Bolja je situacija nakon kiπe kad je zrak ËiπÊi ili uveËer kad zbog vlage Ëestice peludi oteæaju, πto ih sprjeËava da lebde u zraku.

Vrijeme je

alergija otkrijte Belodin

Tjelesna aktivnost - da ili ne? U danaπnje vrijeme sve uËestalijega sedentarnog ponaπanja, moæe se reÊi kako je bavljenje tjelesnom aktivnoπÊu jedan od imperativa za dobro zdravlje. Tjelesna aktivnost opÊenito povoljno utjeËe na miπiÊnu snagu i dobru prokrvljenost, πto se pozitivno odraæava na sve organske sustave pa tako i na diπni sustav. U doba cvatnje trebalo bi izbjegavati otvorene prostore u prirodi. S obzirom na to da se glatki miπiÊi u diπnom sustavu iscrpljuju zbog uËestalih kontrakcija potaknutih alergijskim procesom, vodeni sportovi zbog topline i vlage mogu povoljno utjecati na olakπano disanje.

Uloga klimatoterapije Savjetuje se boravak na moru, posebno u doba intenzivne cvatnje biljaka kopnenog podruËja, jer je zrak ondje mnogo ËiπÊi, s puno manje smoga i ostalih oneËiπÊenja. Prihvatljiv je i boravak na visokim planinama zbog Ëistog zraka i suhe klime. Topla i vlaæna podruËja s bogatom vegetacijom (npr. jezera) nisu preporuËljiva.

Prevencija Alergiju moæemo sprijeËiti izbjegavanjem kontakta s alergenima iz okoliπa, πto u svakodnevnom æivotu nije uvijek moguÊe. Peludnu hunjavicu treba poËeti lijeËiti na vrijeme, prije oËekivana poËetka tegoba, Ëime se sprjeËava, odnosno ublaæava alergijska reakcija - antihistaminici, vazokonstriktori, kortikosteroidi. S obzirom na znatan porast peludnih simptoma u naπoj populaciji, provodi se redovito obavjeπÊivanje puËanstva ne samo o meteoroloπkim prilikama nego je dostupna i biometeoroloπka prognoza koja pomaæe u provoenju moguÊih zaπtitnih mjera kod preosjetljivih osoba.

ProljeÊe je i zakoraËili smo u sezonu alergija. Meu alergijskim bolestima najËeπÊa je peludna groznica (alergijski rinitis, polenoza) koju izaziva pelud drveÊa, trava i korova. U osoba alergiËnih na pelud, osobito ako simptomi alergije nisu pravovremeno i ispravno lijeËeni, mogu se pojaviti i astmatiËke tegobe. Oni koji pate od alergije morali su dosad iÊi lijeËniku da im propiπe lijek protiv simptoma te bolesti, no sada je tu Belodin - prvi lijek protiv alergije koji moæete nabaviti bez lijeËniËkog recepta u najbliæoj ljekarni ili drogeriji. Primjenjuje se za ublaæavanje simptoma alergije kao πto su upala nosne sluznice, curenje nosa, kihanje, oteæano disanje, svrbeæ u nosu te osjeÊaj nadraæenosti i peckanja u oËima. Belodin moæete uzeti prije prvih simptoma alergije, a ako su oni veÊ nastupili, pomoÊi Êe vam u roku desetak minuta. Samo jedna tableta Belodina na dan pomoÊi Êe vam da prebrodite razdoblje cvjetanja biljaka Ëija pelud izaziva alergiju. Neki stariji lijekovi protiv alergije uzrokuju pospanost ili pojaËan apetit, no suvremene supstancije, kakva je djelatna tvar u Belodinu, nemaju tih neæeljenih uËinaka. Belodin je lijek za samolijeËenje alergije i najprikladnije je sredstvo za lijeËenje simptoma peludne groznice i cjelogodiπnjega alergijskog rinitisa. Besplatni info telefon 0800-20-30-40 www.belupo.hr

Prije primjene obavezno proËitajte uputu! Za detaljnije informacije obratite se lijeËniku ili ljekarniku.

Vaπ stoper alergenima Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najmanje 500.000 osoba u Hrvatskoj pati od alergijskih reakcija U proljeÊe se priroda bogato uresi cvijeÊem, travama, ljepljivim listiÊima... Ljeti se klasaju i poput zlatnog mora poljima razlijevaju raæ, jeËam, pπenica. U jesen nas, pak, oËarava divota pokrova od otpalog liπÊa ∑ crveno, æuto, naranËasto, s prekrasnim πarama… Ali, sva ta ljepota predstavlja velik problem alergiËarima! Nos je zaËepljen ili iz njega curi kao iz neispravne pipe, u grlu grebe, oËi su nadraæene, suzne, javlja se glavobolja, lice je oteËeno, usne ispucale… U zrcalo se bolje i ne pogledati. Pozitivne emocije ∑ na nuli! Najnoviji podaci govore da se u visokorazvijenim zemljama broj novoregistriranih bolesnika od alergijskih bolesti udvostruËuje svakih deset godina, pa danas 20-25 posto stanovniπtva boluje od raznih vrsta alergija. U nas je taj porast joπ veÊi: prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najmanje 500.000 osoba u Hrvatskoj pati od alergijskih reakcija. Koæa i diπni sustav u neposrednom su kontaktu s okoliπem, pa stoga pokazuju najizraæenije manifestacije alergijske bolesti. Alergijski rinitis kroniËna je upala sluznice nosa uzrokovana nekim od alergena (pelud razliËitih biljaka, kuÊna praπina, dlake domaÊih æivotinja i sl.). Prilikom kontakata alergena sa sluznicom nosa nastaje burna reakcija: sluznica nosa natekne, javljaju se prekomjerna sekrecija, πkakljanje, kihanje i suzenje. JaËina alergijske reakcije ovisi o

40 VA©E ZDRAVLJE #35

stanju imunoloπkog sustava i intenzitetu kontakta s alergenom. StruËnjaci zasad ne nalaze uËinkovit recept. Lijekovi koji se koriste za alergijske bolesti diπnog sustava uglavnom djeluju iskljuËivo na smanjenje simptoma alergijskih bolesti.

PreprijeËite put neprijatelju! „Za razliku od dosad poznatih lijekova, pojava Dr. Theiss Alergol Pollen Blocker kreme za nos Ëini se dobrim pokuπajem onog πto je u medicini najpoæeljnije, prevencije bolesti”, ocijenio je dr. Drago ∆aleta, specijalist alergolog.

Taj medicinski proizvod u Ëijem je sastavu jedinstvena smjesa visokoproËiπÊenih, dugolanËanih ugljikovodika vrlo je uËinkovit dodatak terapiji alergijskih rinitisa. Pokazalo se da zbog posebnih fiziËkih svojstava prilikom nanoπenja na sluznicu ova smjesa ne moæe prodrijeti u nju (apsorbirati se, rastvoriti se i sl.). Jednostavno stvara inertni zaπtitni film, tj. mehaniËku prepreku prodiranju tvari koje udiπemo sa zrakom, koji Ëvrsto zadræava sve πto provocira alergijsku reakciju (pelud, praπina i ostali alergeni). Uporaba Dr. Theiss Alergol Pollen Blocker kreme vrlo je praktiËna i jednostavna. Na prst ili πtapiÊ s vatom stavite otprilike 1 cm kreme, nanesite ravnomjerno u obje nosnice i zaπtiÊeni ste od „neprijatelja”. Koliko dugo traje zaπtita? ProsjeËno tri do pet sati, nakon Ëega kremu treba ponovno nanijeti. Razumljivo, ako se tijekom dana na svjeæem zraku aktivno bavite sportom, radite u vrtu, πetate cvjetnim parkom, preporuËuje se ËeπÊe obnavljati zaπtitni film.

Dr. Theiss Alergol Pollen Blocker nije terapijsko sredstvo nego djelotvoran naËin prevencije alergijskih bolesti. Krema ne sadræi konzervanse, boju, arome i sliËne dodatke i ne izaziva lokalne ili opÊe reakcije preosjetljivosti. Proizvod mogu koristiti sve osobe pogoene alergijama, pa tako i djeca i trudnice.

bolesti, atipiËnih dermitisa, pa Ëak i reume, vezan uz nedostatke masnih kiselina u metabolizmu. Osim velikog sadræaja nezasiÊenih masnih kiselina, ulje sadræi i brojne minerale (kalij, kalcij, æeljezo, natrij), vitamine (B1, B2, B6, niacin i solnu kiselinu) te znatne koliËine biljnih sterola i polifenola, πto upuÊuje na opravdanost njegove tradicionalne primjene. Posljednjih je godina uporaba ulja crnog kima u raznim oblicima vrlo popularna i u zemljama Zapadne Europe te SAD-u. Brojne su znanstvene institucije ukljuËene u istraæivanja njegove uËinkovitosti kod raznih bolesti. Znanstveno je potvreno antihistaminsko, antialergijsko, bronhodilatacijsko, protuupalno, antibakterijsko i antidijabetiËno djelovanje ulja crnog kima.

Za higijenu nosne πupljine preporuËujemo Dr. Theiss Alergol morsku vodu u obliku spreja za rasprπivanje. Sadræava izotoniziranu morsku vodu koja sluæi za ËiπÊenje nosne πupljine i odræavanje fizioloπke vlaænosti sluznice nosa te odstranjivanje sekreta. Koriπtenjem ovog proizvoda takoer se osigurava dugotrajniji uËinak Dr. Theiss Alergol Pollen Blocker kreme za nos.

OjaËajte imunosustav! O crnom kimu moæda joπ nikad niste niπta Ëuli. Pa ipak, trebali biste upamtiti to ime jer crni kim u sebi skriva nesluÊene moguÊnosti. Biljka iz Egipta visoka 30 do 60 cm u svojim Ëahurama nalik maku sadræava dragocjene sjemenke mat crne boje koje πire aromatski zaËinski miris πto podsjeÊa na anis. Preπana sjemenka sadræava veliku koliËinu dragocjenog ulja. Zbog viπe od 100 aktivnih sastojaka koji djelotvorno utjeËu na zdravlje, prije svega viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina, crni kim nuæan je za naπ imunoloπki sustav. Iz sjemenki biljaka uzgojenih u juænom Egiptu hladnim preπanjem u kamenim mlinovima dobiva se pravo egipatsko ulje crnog kima koje sadræi do 75 posto nezasiÊenih masnih kiselina, od toga oko 60 posto punovrijednih viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina kao πto su linolna i ß-linolenska kiselina. Poznata je uloga nezasiÊenih masnih kiselina i njihovo stimulirajuÊe djelovanje na imunoloπki sustav, a najnovija istraæivanja upuÊuju na to da je nastanak alegijske Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Dr. Theiss Ulje crnog kima u kapsulama na prirodan naËin poveÊava otpornost organizma, jaËa imunoloπke funkcije te se posebno preporuËuje u zaπtiti organizma od alergijske preosjetljivosti na pelud, praπinu, grinje i æivotinjske dlake. Odrasli uzimaju 2x2 kapsule uz dosta tekuÊine, a djeca 2x1 kapsulu. Prirodan je proizvod, bez konzervansa i aditiva. Nema nuspojava i pogodan je za dijabetiËare.

Sve proizvode, kao i knjigu, zdravstveni savjetnik LijeËiti prirodno crnim kimom dr. Petera Schleichera i dr. Mohameda Saleha potraæite u ljekarnama i biljnim drogerijama!

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA #35 VA©E ZDRAVLJE 41

Zdrava crijevna mikroflora prirodni imunofaktor

Mnogo je pozitivnih uËinaka

uravnoteæene crijevne mikroflore na opÊe zdravlje i vitalnost Ëovjeka S obzirom na to da smo od roenja neprestano izloæeni raznim nepovoljnim utjecajima (bakterije, virusi, drugi patogeni), dobra prirodna otpornost organizma najbolja je garancija zdravlja. Mnogi Ëimbenici nepovoljno utjeËu na imunitet, primjerice, stres, psihofiziËka iscrpljenost, Ëeste infekcije, kirurπki zahvati, kemoterapija, kroniËne bolesti (πeÊerna bolest ili dijabetes, kardiovaskularne bolesti, bolesti imunoloπkog podrijetla), slobodni radikali… Rezultati najnovijih znanstvenih istraæivanja i kliniËkih studija o probavnom sustavu upuÊuju na to da uravnoteæena crijevna mikroflora ima niz pozitivnih uËinaka na opÊe zdravlje i vitalnost Ëovjeka: • potiËe i poboljπava imunosustav • πtiti od raka debelog crijeva i crijevnih infekcija uzrokovanih putrefaktivnom mikroflorom (onom koja uzrokuje gnjiljenje - E.coli, Clostridium, Salmonella, Listeria, Shigella)

42 VA©E ZDRAVLJE #35

• sudjeluje u stvaranja bakteriocina (prirodni antibiotik) • sintetizira vitamine grupe B i proteolitiËke enzime • poboljπava resorpciju nekih minerala, meu kojima su kalcij, magnezij i æeljezo.

Dobre bakterije protiv loπih ©to je zapravo zdrava i uravnoteæena mikroflora crijeva? Zdrava i uravnoteæena crijevna mikroflora je ona u kojoj broj ”dobrih” bakterija prevladava u odnosu na broj ”zloËestih” (patogenih). Pobijede li ”dobre” bakterije, organizam Êe biti zdrav i vitalan. Drugim rijeËima, vrlo je vaæan dobar i kvalitetan odabir probiotiËkog preparata koji moæe jamËiti sigurnu i uËinkovitu kolonizaciju crijeva (naseljavanje ”dobrim” bakterijama). Ona ovisi o vrsti probiotiËkih bakterija, kiselosti æeluca, pokretljivosti crijeva, odabiru prebiotiËkih vlakana, a najviπe o tome dolaze li bakterije æive u crijeva.

Ukratko, pri formuliranju probiotiËkog proizvoda nuæno je: • napraviti dobru selekciju probiotiËkih bakterija ∑ upotrijebiti one koje su veÊ prisutne u crijevnoj mikroflori zdrava Ëovjeka (npr. Bifidobacterium bifidum, Propionobacterium schermani, Streptococcus thermophilus, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus lactis, Lactobacillus ramnosus, Lactobacillus helveticus…) • odabrati prebiotiËka vlakna koja Êe biti pravi selektivni supstrat za dobar rast korisnih bakterija bez stvaranja vjetrova i nadimanja (inulin, akacija, baobab) • primijeniti novu tehnologiju dvostruke ovojnice (Dual coated) koja omoguÊuje visoku uËinkovitost laktobakterija Ëak u ekstremnim ambijentalnim uvjetima tijekom proizvodnje i skladiπtenja, kao i tijekom prolaska kroz probavni sustav. Takav proizvod zacijelo Êe biti brz i siguran odgovor na sve poremeÊaje uzrokovane neravnoteæom crijevne mikroflore (zatvor ili premekana stolica, crijevne upale, probavni problemi nakon antibiotske terapije, kod infekcije Helycobacter pylori...), a vrlo Êe kvalitetno utjecati i na poveÊanje prirodne otpornosti organizma kao glavnog preduvjeta dobrog zdravlja i vitalnosti.

»eπnjak Ëudo prirode

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Samo nekoliko biljaka ima dulju povijest od Ëeπnjaka. Joπ su ga egipatski faraoni, stari Grci i Rimljani upotrebljavali da osnaæe tijelo i suzbiju crijevne nametnike. I poËetkom 21. stoljeÊa Ëeπnjak se rabi kao blagi antibiotik. Mnogi ljekoviti uËinci Ëeπnjaka poznati iz tradicionalne botanike znanstveno su istraæeni i potvreni. Kako se svaki dan pojavljuju nove spoznaje o njegovoj djelotvornosti, jasno je da su istraæivanja o njegovu ljekovitom uËinku joπ daleko od kraja. Ateroskleroza - Pozitivan uËinak Ëeπnjaka na aterosklerozu, glavni uzrok kardiovaskularnih oboljenja, znanstveno je dokazan. Kod ateroskleroze masnoÊe (kolesterol) se taloæe na krvnim æilama, oteæavajuÊi protok krvi. Taj proces, Ëesto nezamijeÊen u mladosti, s godinama moæe dovesti do ozbiljnih problema. »imbenici koji pridonose aterosklerozi su nezdrave æivotne navike, jedenje masne hrane, puπenje, stres i nedostatak kretanja. Kada doe do cirkulatornih poremeÊaja, tijelo daje znakove upozorenja koji upuÊuju na progresiju ateroskleroze. Znakovi mogu ukljuËivati vrtoglavicu, zujanje u uπima, neprestano hladne ruke i noge te trnce u nogama. »eπnjak utjeËe na vaæne procese koji dovode do rane ateroskleroze i funkcionalnih promjena u krvnoæilnom sustavu. ZahvaljujuÊi πirokom spektru uËinaka i vrlo dobroj podnoπljivosti, idealno je sredstvo za prevenciju ranih znakova starenja uzrokovanih aterosklerozom.

Cirkulin »eπnjak - za zdravo srce i krvne æile • Sadræi prah Ëeπnjaka u malim, presvuËenim draæejama koje se lako gutaju. Paæljiv proces proizvodnje osigurava zadræavanje svih prirodnih komponenti, ukljuËujuÊi potpunu koncentraciju alicina. PreporuËena dnevna doza zahtijeva minimalnu koliËinu od 2 mg alicina. • ZahvaljujuÊi ovojnici otpornoj na æeluËane sokove, aktivni principi oslobaaju se tek u tankom crijevu, Ëime se sprjeËava da vrijedni aktivni sastojci propadnu prije nego πto se iskoriste u crijevima. • Potpuno je bez mirisa. • Neutralna je okusa i vrlo dobre podnoπljivosti.

Povijesna biljka u moderno doba

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Viπe od 2000 godina artiËoka je poznata kao delicija, ali i kao mediteranska biljka s ljekovitim svojstvima. Prvi tragovi njezina postojanja pronaeni su na slikama grobnica drevnih egipatskih faraona. Autor najranijega detaljnog opisa artiËoke Aristotelov je uËenik Theophrastus. Cvjetna glavica bila je popularna i meu starim Rimljanima kao delicija na gozbama plemiÊa, a u danaπnje vrijeme dostupna je svima.

Probava masnoÊa na udaru... Suvremen naËin æivota i nedostatak vremena prisiljavaju nas da sve ËeπÊe konzumiramo tzv. junk food. Teπko probavljiva, masnoÊama bogata hrana, uæurbanost, stres i alkohol loπe utjeËu na probavu. Posljedica je toga osjeÊaj prepunjenosti i pretakanja po crijevima. Da bi se probavilo 100 g masti, potrebno je 20 g æuËi. Na æalost, samo 2-4 g æuËi πto cirkulira kroz crijeva na raspolaganju je za probavu, pa se hranom unesene masnoÊe ne mogu pravilno iskoristiti u tijelu, πto naruπava opÊe stanje organizma. Zato je vaæno potaknuti prirodnu probavu masnoÊa u tijelu.

Prirodna snaga kulinarske delicije Oni koji su kuπali svjeæu artiËoku ili napitak od artiËoke poznaju njezin snaæan utjecaj na probavu. Sad nam je dostupna i kao Cirkulin ArtiËoka draæeje koje sadræe prirodne sastojke artiËoke u koncentriranoj formi. Njezino djelovanje u probavnom sustavu pomaæe probavu masnoÊa i odræavanje zdrave razine kolestrola, i to na prirodan naËin. Jedna tableta sadræava 400 mg koncetriranog ekstrakta artiËoke. ArtiËoke koriπtene u Cirkulin ArtiËoka draæejama podlijeæu neprestanoj kontroli kvalitete, Ëime se osigurava najviπa razina ËistoÊe i kvalitete proizvoda.

46 Hipokratov Morbus niger

Doc. dr. sc. Ivo RotkviÊ, dr. med., spec. internist - gastroenterolog, privatna internistiËka ordinacija, Kamaufova 2, Zagreb, tel./faks 01/466 63 50

Prve bolje opise vrijeda

dao je joπ Hipokrat, koji je zapazio da neki bolesnici uz jake bolove u æliËici povraÊaju crni sadræaj 46 VA©E ZDRAVLJE #35

Vrijed æeluca i dvanaesnika postoji vjerojatno od poËetka ljudske vrste. U povijesnom nazivu Ëir leæi odgovor na pogreπno shvaÊanje izgleda promjene na sluznici probavnog sustava. Dugo se smatralo da izgled vrijeda odgovara promjenama na koæi i ta zabluda ima svoj korijen. I danas se, naime, misli da je Ëir æeluca i dvanaesnika promjena koja izgleda kao crvena oteklina uz gnojni vrh, pa ne Ëude pitanja poput: “Ide li mi Ëir prema unutra ili prema van?”. Pogledamo li

kako vrijed zbilja izgleda, moæemo ga definirati kao ranu na sluznici ili stjenci gornjeg dijela probavnog sustava, pa je stoga ispravan hrvatski naziv vrijed ili grizlica. Prve bolje opise vrijeda dao je joπ Hipokrat, koji je zapazio da neki bolesnici uz jake bolove u æliËici povraÊaju crni sadræaj, pa je tu bolest nazvao morbus niger, ili u prijevodu “crna bolest”. S obzirom na to da se za vrijed dvanaesnika nije ni znalo, stoljeÊima se nije postavljala razlika izmeu vrijeda æeluca i dvanaesnika. Danas je jasno da je rijeË o dvije razliËite bolesti, ali koje imaju zajedniËkih karakteristika.

Infekcija - u prvom planu ili ne? Iz dosadaπnjih spoznaja proizlazi da se kod vrijeda dvanaesnika glavni agresor nalazi upravo u lumenu probavne cijevi (poveÊana kiselost, infekcija s Helicobacter pylori, uzimanje lijekova iz grupe antireumatika), a da je kod vrijeda æeluca kljuËan pad prirodne obrane sluznice (infekcija s Helicobacter pylori ili lijekovi iz grupe antireumatika). Jasno je da infekcija s Helicobacter pylori predstavlja osnovno objaπnjenje nastanka bolesti jer se ta bakterija izolira u oko 90 posto bolesnika s vrijedom dvanaesnika, odnosno u oko 80 posto bolesnika s vrijedom æeluca. U osnovi proizlazi da je bolest vrijeda uzrokovana infekcijom. No, da problem ipak nije previπe jasan, govori Ëinjenica kako u Hrvatskoj bakteriju u æelucu ima oko 60 posto populacije, a da se vrijed javlja samo u pet do deset posto stanovnika. ShvaÊanje prehrambenih navika kao jednog od uzroka nema opravdanje u realnosti, no lijekovima iz grupe antireumatika moæemo dati vaænu ulogu u nastanku vrijeda.

Ne zanemarujte signale TipiËne su smetnje bol u æliËici uz muËnine i povraÊanje koji traju nekoliko dana, a pojava “taloga crne kave” u povraÊenom sadræaju znak je krvarenja (pod djelovanjem æeluËane kiseline krv iz crvene mijenja boju u crnu). U tom se sluËaju Ëesto javlja i kao katran crna stolica, a i jedno i drugo upozoravaju na obvezan odlazak u bolnicu na daljnje lijeËenje. Iz spomenutoga se vidi da je Hipokrat, ne znajuÊi za bolest vrijeda, registrirao komplikaciju bolesti i opisao je kao morbus niger. Danas su komplikacije vrijeda rjee, a mogu se manifestirati kao krvarenje, perforacija, tj. proboj kroz stjenku, penetracija (prodor u stjenku) ili u obliku smetnji prolaza hrane kroz mjesto gdje je smjeπten vrijed.

INTERNA - GATROENTEROLOGIJA

Nezaobilazna gastroskopija Osnovni dijagnostiËki ciljevi su: - dokazati vrijed i/ili gastritis - iskljuËiti zloÊudnu bolest æeluca - dokazati prisutnost bakterije Helicobacter pylori. Navedeno nas upuÊuje na to kako je gastroskopija osnovna dijagnostiËka metoda za dokazivanje bolesti iako je i rendgenogram æeluca vrijedan jer je lakπe dostupan, a kod bolesnika izaziva manju odbojnost. Gastroskopiju prati glas iznimno neugodne pretrage unatoË tome πto je rijeË o pretrazi koja traje od jedne do nekoliko minuta i potpuno je bezbolna (neugoda joj se pak ne moæe zanijekati). Koristi koje nam pruæa uz moguÊnost uzimanja tkivnog materijala za pregled pod mikroskopom nezamjenjive su jer se kod svakog vrijeda æeluca (ali ne i dvanaesnika) sumnja i na tumor, dok se ne dokaæe suprotno. Iz istog razloga vrijed æeluca treba gastroskopski kontrolirati sve do potpuna zacjeljenja te kod svake kontrole uzimati tkivo za mikroskopski pregled. U mlaih bolesnika, kojima je ranije dokazan vrijed dvanaesnika, moæemo se zadovoljiti i kliniËkim pregledima bez gastroskopije jer vrijed dvanaesnika ne predstavlja potencijalni tumor. Dokazivanje Helicobacter pylori infekcije temelji se na testovima kojima dokazujemo da je bakterija æiva (ureaza test tijekom gastroskopije, izdisajni test), ali i na testovima kojima dokazujemo protutijela (prirodna obrana protiv infekcije), πto nije uvijek zadovoljavajuÊe jer su znakovi obrane tijela protiv infekcije pozitivni i do godinu dana nakon njezina uniπtenja.

48 VA©E ZDRAVLJE #35

Protiv bakterije i æeluËane kiseline Osnovni je cilj lijeËenja vrijeda æeluca i dvanaesnika izlijeËiti ranu i sprijeËiti njezinu ponovnu pojavu. Da bi se zadovoljio taj kriterij, treba izlijeËiti infekciju uzrokovanu s Helicobacter pylori te prekinuti uzimanje potencijalno opasnih lijekova kao πto su antireumatici. LijeËenje infekcije mora biti kombinirano s lijekovima koji smanjuju luËenje æeluËane kiseline jer vrijed bræe cijeli, a uËinci su uniπtenja bakterije bolji. Svakako se mora spomenuti da sama æeluËana kiselina nije πtetna kako to bolesnici misle. RijeË je o proizvodu æeluËane sluznice bez koje probava ne bi funkcionirala normalno, pa se smanjenje prirodne funkcije dopuπta samo privremeno i povremeno. Uz lijekove koji smanjuju æeluËanu kiselinu u lijeËenju obaju vredova koristimo i dva antibiotika koji su dokazano dobri protiv Helicobacter infekcije. Kada nema bakterije, lijeËenje se oslanja samo na lijekove koji smanjuju æeluËanu kiselinu. Meu lijekovima koji smanjuju kiselinu nekoliko je grupa razliËite uËinkovitosti, ali i razliËitih popratnih pojava, pa izbor katkad nije jednostavan. U grupi lijekova protiv bakterija mnogo je onih koji takoer imaju razliËite popratne pojave pa i kod njih treba biti oprezan. S obzirom na to da se temelji na znanju, ali i iskustvu lijeËnika, nuæno je da lijeËenje vodi i kontrolira lijeËnik. Naime, mnogo je studija o uËinkovitosti lijeËenja, ali je mnogo manje onih koje upuÊuju na to u koliko bolesnika nastupa pogorπanje bolesti nakon nekog od vidova lijeËenja. U svakom sluËaju, uËinkovitost lijeËenja vrijeda velika je i izno-

si oko 90 posto, a uniπtenje bakterije sprjeËava povrat bolesti. Osnovna i intenzivna terapija traje tjedan dana, nakon Ëega se doze lijekova smanjuju, ali se lijeËenje nastavlja i do osam tjedana. Nekad sugerirane odredbe o prehrani viπe nisu potrebne jer ni za jednu vrstu hrane nije dokazano da je ulcerogena. U sluËaju alkohola, nikotina i hrane nakon koje bolesnik dobiva smetnje, savjeti su odreeniji ∑ prekinuti s tim. Treba imati na umu da je probavni sustav saËinjen izvanredno (i genetski uvjetovano) i da razliËite dijete nisu potrebne. Kirurπka terapija rijetko je potrebna te se provodi iskljuËivo u sluËaju komplikacija i danas je maksimalno poπtedna.

Ne zaboravite... Vrijed je danas sve rjei, a terapijske moguÊnosti velike. Osnovni je cilj terapije eliminirati bakteriju Helicobacter pylori i iskljuËiti druge lijekove koji mogu stvoriti ili pogorπati bolest (npr. antireumatici). Komplikacije su rijetke i samo katkad iziskuju kirurπku terapiju. Lijekove koje lijeËnik propiπe treba uzimati redovito jer samovoljan pristup lijeËenju vrlo Ëesto dovodi do pogorπanja. Upravo Ëudi koliko pacijenti nemaju æivaca provesti odgovarajuÊu terapiju ni mjesec dana, zaboravljajuÊi da je nevolja kod drugih bolesti mnogo veÊa, a terapija i doæivotna (npr. dijabetiËara). Vrijed je privremena bolest koja, da bi bila izlijeËena, zahtijeva i suradnju bolesnika te je ozbiljan i odgovoran pristup uvjet privremenosti bolesti.

Proljetno buenje Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Jednostrana, nedovoljna i nepravilna prehrana moæe dovesti do razliËitih poremeÊaja, pa i do pojave jasnih znakova bolesti

Kultura prehrane u nas se desetljeÊima nije bitno mijenjala. Obimna i jaka prehrana koja je bila potrebna za nadoknaivanje energetske potrebe ljudi koji su radili teπke poslove u polju ili tvornici postala je navikom i simbolom dobroga æivotnog standarda. Masna, energetski bogata prehrana s previπe masti i mesa, a premalo voÊa i povrÊa ustalila se na naπim trpezama, osobito u zimskim mjesecima. Razne vrste kobasica, kulen, panceta, slanina, πunke samo su primjeri istog obrasca koji se ponavlja u razliËitim krajevima naπe zemlje. I sredstva suvremene komunikacije kao πto su TV, tisak, internet i veliki reklamni oglasi bitno utjeËu na naπ stav o pravilnoj prehrani. Svakodnevno smo zasuti mnoπtvom reklamnih poruka koje nas zovu da kuπamo slatke male delicije, nove juhe, maπtovite grickalice. U mnoπtvu obilja koje nam se nudi ipak postoji 50 VA©E ZDRAVLJE #35

zajedniËka misao: hrana koju jedemo izravno utjeËe na naπe zdravlje i na opÊe dobro. Pravilna prehrana jedan je od osnovnih Ëimbenika odræavanja kondicije i potpune radne sposobnosti. »ovjek je fizioloπki podeπen na mjeπovitu prehranu, no ona je podvrgnuta razliËitim klimatskim uvjetima, proizvodnji i pripremi te ovisi o ekonomskim moguÊnostima i obiËajima razliËitih skupina ljudi. Znanstveno razraeni kriteriji za pravilnu prehranu kaæu da: • hrana mora zadovoljavati energetske potrebe organizma (fiziËki rad zahtijeva hranu bogatiju kalorijama nego intelektualni) • hrana mora sadræavati odreenu koliËinu bjelanËevina, ugljikohidrata (za dobivanje energije potrebne za specifiËne djelatnosti stanica), masti (zbog vitamina

koji su topivi samo u mastima, nezasiÊenih masnih kiselina i poboljπanja ukusa hrane), vitamina, vode, minerala i elemenata u tragovima. Jednostrana, nedovoljna i nepravilna prehrana moæe dovesti do razliËitih poremeÊaja, pa i do pojave jasnih znakova bolesti. Znanstvena ispitivanja koja se bave pravilnom prehranom neprestano daju dokaze za tu tvrdnju. Uvedimo nove navike ProljeÊe je pravo vrijeme za preispitavanje prehrambenih navika. Priroda koja se budi donosi obilje svjeæeg voÊa i povrÊa, olakπavajuÊi raznovrstan i kvalitetan odabir hrane, a sunce nas potiËe da aktivnije provodimo slobodno vrijeme. Zastanite na trenutak i razmislite o svojim godinama, spolu, aktivnostima koje prakticirate i opÊenito o zdravstvenom stanju. ZapoËnite dan doruËkom. On Êe osigurati dovoljno energije za dnevne obveze, poboljπati mentalne aktivnosti i pridonijeti boljem raspoloæenju tijekom dana. »ak i ako dræite redukcijsku dijetu, doruËak je obvezan jer organizmu je ujutro najpotrebnija energija koju crpi iz hrane. Ako nema hrane, organizam stvara zalihe u obliku masnog tkiva za poveÊane potrebe u radno vrijeme. To znaËi da Êete se vjerojatno udebljati iako ne doruËkujete. Prijedlog za kvalitetan doruËak: voÊe, jogurt i integralno pecivo.

Dok jedete, nemojte æuriti jer hranu treba osjetiti. Obratite pozornost na to kako vaπ organizam reagira na odreenu hranu, kako je osjeÊate u ustima, æelucu. Moæe vam se dogoditi da sat vremena nakon obroka u kojem ste uæivali osjetite teæinu, nelagodu, muËninu. Zato je nuæno pratiti sve reakcije organizma i uvaæavati signale koje vam πalje tijelo. Pazite da tijekom dana unesete 1,5 ∑ 2 l tekuÊine. »ak i manji nedostatak tekuÊine moæe izazvati glavobolju, pospanost i umor. Pod pojmom tekuÊina ne misli se na alkohol nego na vodu, mlijeko, prirodne sokove od voÊa i povrÊa. Posebno je vaæno nadoknaditi tekuÊinu kod poviπene temperature i nakon pojaËana fiziËkog rada. Iako suvremen naËin æivota diktira brz tempo i donosi kroniËan nedostatak vremena, morate pronaÊi vrijeme za potrebe svoga organizma. Imajte na umu da navike moæete i trebate mijenjati nabolje. DoruËak, ruËak, meuobrok i veËera trebali bi biti uvijek u isto vrijeme kao dio vaπe svakodnevne rutine. Rutina je osobito vaæna u prehrani i zato uspostavite nove navike i obiËaje kako bi vam æivot postao zdraviji, ugodniji i bolji. Iskoristite blagodati proljeÊa i obogatite stol sa πto viπe svjeæeg voÊa i povrÊa. Katkad izostavite meso. Ako veÊ unosite masnoÊe, pazite da budu viπe biljnog, a manje æivotinjskog podrijetla. Hrana treba biti raznovrsna kako bi osigurala dostatan unos tvari nuænih za rast i obnavljanje (bjelanËevine) te energiju za naπe dnevne aktivnosti (masti i bjelanËevine) i druge fizioloπke funkcije (vitamini i minerali). Dobar je primjer uravnoteæene prehrane dalmatinska kuhinja s mnogo ribe, maslinovog ulja, kuhanog povrÊa i s dobrim omjerom masti, ugljikohidrata i bjelanËevina. Æelja je veÊine ljudi da im prehrana bude pravilna i koliËinom i vrstom. Meutim, lijepe æelje vrlo se Ëesto izgube u suvremenom ritmu æivota i nestanu meu brzim zalogajima hambugera i raznih grickalica, Ëija je osnovna bit ne da nas nahrane nego da zavaraju glad. Zato, u nabavu hrane treba iÊi organizirano, s planom, pazeÊi da odabir bude zdrav, raznovrstan i uravnoteæen.

Za one koji imaju problema s lijenim crijevima! Prvih 100 Ëitatelja koji nam poπalju svoje ime i adresu dobit Êe knjiæicu o seni, biljci sa stoljetnom tradicijom u regulaciji probave, i uzorke Bekunis draæeja. Bekunis draæeje presvuËene su ovojnicom otpornom na æeluËani sok tako da poËnu djelovati tek u crijevima, Ëime se ne optereÊuju æeludac, jetra i krvnoæilni sustav, pa nema neæeljenih uËinaka.

Hrana kao (ne)prijatelj Branko VrËiÊ, dr. med.

Ono πto jedemo moæe snaæno utjecati na djelovanje bijelih krvnih stanica,

ratnika s prve crte bojiπnice u borbi protiv infekcija i raka Niπta nije tako vaæno za naπe zdravlje kao imunoloπki sustav koji dobro funkcionira. On nas moæe spasiti od mnogih teπkoÊa, od manjih infekcija do raka. Treba istaknuti da genetiËki ustroj snaæno utjeËe na naπu otpornost, ali to isto Ëine i Ëimbenici iz okoliπa. Jedan je od vaænijih Ëimbenika prehrana. Tek su nedavno znanstvenici poËeli ispitivati i pronicati u zadivljujuÊe i sloæeno djelovanje imunoloπkog sustava, ukljuËujuÊi njegovu ovisnost o prehrani. Postaje sve jasnije da preko onoga πto jedemo moæemo upravljati otpornoπÊu organizma. Hrana sadræi vitamine, minerale i druge egzotiËne spojeve za koje

54 VA©E ZDRAVLJE #35

nova istraæivanja pokazuju da u πirokim razmjerima potiËu obrambene funkcije tijela i poveÊavaju otpornost na razliËite virusne i bakterijske infekcije, kao i na kancerozne izrasline koje bujaju ili umiru u skladu s djelovanjem imunoloπkih mehanizama. Ono πto jedemo moæe snaæno utjecati na djelovanje bijelih krvnih stanica, ratnika s prve crte bojiπnice u borbi protiv infekcija i raka. To su neutro-

filni leukociti koji proædiru i ubijaju bakterije i stanice raka te limfociti koji obuhvaÊaju T-limfocite, B-limfocite i stanice prirodne ubojice. B-limfociti stvaraju protutijela koja su od kljuËne vaænosti jer juriπaju na napadaËe, tj. strana tijela poput virusa, bakterija, stanica tumora, i uniπtavaju ih. T-limfociti upravljaju mnogim imunoloπkim aktivnostima te proizvode interferon i interleukin, kemijske tvari koje imaju kljuËnu ulogu u suzbijanju infekcije i raka. Stanice prirodni ubojice nazivaju se prvom crtom obrane tijela protiv raka; one uniπtavaju stanice raka i virusom zaraæene stanice. Mnoga istraæivanja dokazuju da se pomoÊu razliËite hrane i njezinih sastojaka moæe dræati pod nadzorom koncentracija bijelih krvnih stanica i njihova moÊ. Hrana ne samo da potiËe imunoloπki sustav nego poboljπava njegovo trenutaËno djelovanje. U hranu koja moæe potaknuti otpornost tijela

ubrajamo jogurt, gljive shiitake, Ëeπnjak, hranu bogatu ß karotenom i cinkom, vegetarijansku prehranu, prehranu s malom koliËinom masti, masline i maslinovo ulje. No, hrana koja moæe smanjiti otpornost jest ona s puno masti, osobito viπestruko nezasiÊena biljna ulja poput kukuruznog, sojinog i πafranikinog.

Izvor ljekovitosti sa Sredozemlja Dosad se vrlo malo govorilo i pisalo o djelovanju masline, dok je u SAD-u mnogi lijeËnici koriste u lijeËenju pacijenata. Novija znanstvena istraæivanja potvrdila su iznimno snaæno djelovanje ekstrakta lista masline na imunoloπki sustav. Pitoma maslina stoljeÊima je stara zimzelena biljna vrsta koja se zbog svoje posebnosti ubraja u najcjenjenije voÊe. NajËeπÊe se susreÊe uz obale Sredozemlja, a njezina je simbolika poznata joπ od biblijskih vremena. Iako je plod taj koji se najviπe koristi, danas se sve viπe poËinje cijeniti i koristiti ljekovitost njezina lista. Poznato je da su ga joπ stari EgipÊani koristili kod mumificiranja faraona. U narodu je ekstrakt lista masline prisutan tisuÊama godina, a prvi dokumentirani podaci njegove primjene datiraju iz 1850., kada je koriπten u lijeËenju malarije i gripe. Ljudi su ga koristili i ne znajuÊi objasniti prirodu njegova ljekovitog djelovanja. Najaktivniji spoj u liπÊu masline, uz koji se uglavnom veæe terapeutsko djelovanje, naziva se oleuropein. Upravo on i produkti njegove razgradnje posjeduju iznimno jako antimikrobno djelovanje. U vaæne sastojke lista sa snaænim djelovanjem ubrajaju se i oluropezid i kalcijev enolat. Iako su dokazana ljekovita svojstva tih spojeva, o njima se joπ ne zna mnogo. Ekstraktom maslinovog lista poboljπava se stanje mnogih bolesnika Ëija je bolest uzrokovana mikrobima. Za spojeve prisutne u listu masline opÊenito se smatra da jaËaju imunoloπki sustav, poveÊavaju energiju organizma, smanjuju krvni tlak i koncentraciju πeÊera u krvi. Brojne medicinske studije navode uËinkovito djelovanje i kod sinuitisa, herpesa, gripe, upale mokraÊnih putova, kolesterola, artritisa, gastritisa i kroniËnog umora. Iako mehanizam djelovanja nije potpuno objaπnjen, smatra se da utjeËe na proces sinteze specifiËnih aminokiselina nuænih za æivotni ciklus virusa i mikroba. U novije vrijeme mikroorganizmi mutiraju (mijenjaju se) i sve su agresivniji, a ujedno sve otporniji na sintetske antibiotike. S obzirom na to da se liπÊe masline tisuÊama godina koristilo kao antimikrobni proizvod, neki znanstvenici smatraju da se kemijska struktura oleuropeina najvjerojatnije „prilagoavala” mutacijama mikroorganizama, za razliku od sintetskih antibiotika. Tako znanstvenici navode Ëak 126 patoloπkih mikroorganizama koji ne mogu odoljeti djelovanju spojeva prisutnih u ekstraktu lista masline, od kojih su mnogi veÊ postali rezistentni (otporni) na djelovanje antibiotika.

Noni

kraljica ljekovitih biljaka

Izvor: www.nonitools.com

Zbog kraÊeg vremena uporabe od

preporuËenoga kod nekih je ispitanika koji su koristili Noni plod izostao optimalan rezultat Noni (lat. Morinda citrifolia) pripada medicinski najdjelotvornijoj biljnoj grupi (porodica Rubiaceae) i nazivaju je kraljicom ljekovitih biljaka. Plodovi sazrijevaju tijekom cijele godine i svoju vitalnost biljka dokazuje sa 12 berbi godiπnje. Sadræi viπe od 100 minerala, vitamina, enzima, aminokiselina, ugljikohidrata i elemenata u tragovima te viπe od 50 aktivnih hranjivih tvari. Starosjedioci Polinezijskog otoËja viπe od 2000 godina poznaju i upotrebljavaju tu Ëudesnu biljku, a znanstvenici iz Japana, Francuske, Meksika, SAD-a i s Havaja istraæivanjima su potvrdili njegovu visoku uËinkovitost. Prof. dr. Neil Solomon (novinar, autor u New York Timesu, kolumnist za zdravstvo u L. A. Timesu, komentator zdravstva na CNN-u, prvi tajnik zavoda Healt&Menthal Hygiene Maryland, πkolovao se na John Hopkins Institutu) od 1997. istraæivao je i promatrao Noni plod kako bi ispitao tajne njegova djelovanja. ProuËavao je sluËajeve bolesti i izvjeπÊa viπe od 50 lijeËnika i drugih eksperata te analizirao izvjeπÊa brojnih kliniËkih pokusa. U skupini viπe od 10.000 ispitanika koji su kao dodatak uzimali Noni plod zakljuËeno je da je sok pomogao ispitanicima s jednom ili viπe tegoba u postotku veÊem od 78 posto. Na osnovi istraæivanja Solomon je napisao knjigu The Tropical Fruit with 101 Medical Uses, iz koje prenosimo popis tegoba koje su se smanjile kod osoba koje su uzimale Noni plod (uzorak: 10.000 ispitanika). Zbog kraÊeg vremena uporabe od preporuËenoga kod nekih je ispitanika koji su koristili Noni plod izostao optimalan rezultat.

56 VA©E ZDRAVLJE #35

TEGOBE PACIJENATA

BROJ

POSTOTAK (%) USPJEHA

Odvikavanje od puπenja

447

Moædana kap

983

2127

Rak (tumor)

847

Izgradnja miπiÊ

709

Stres

3273

Nesanica

1148

Debljina

2638

Budnost

2538

Depresija

781

Astma, problemi s disanjem

2727

OpÊe zdravlj

3716

Problemi s bubrezima

673

Problemi sa srcem

1058

Dijabetes tip 1 & tip 2

2434

Alergije

851

Visoki krvni tlak

721

Bolovi, glavobolja

3785

Seksualnost

1545

Artritis

301

Probava

1509

Pomanjkanje energije, pospanost

7931

Koncentracija

• Saæeta stopa postotka osoba koje su nakon uzimanja Noni ploda doæivjele poboljπanje tegoba i/ili simptoma.

58 Aktivni i zdravi i u srebrnim godinama Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Zagreb Ivana Kutle, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Zagreb Josipa RupiÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, VitaSport - druπtvo za sportsku rekreaciju, Trg sportova 10, Zagreb

Je li moguÊe, kao s dobrim vinom, da s godinama budemo sve bolje? U neku ruku da, i to odræavajuÊi zdravlje i tjelesnu aktivnost. Istraæivanja pokazuju da osobe treÊe æivotne dobi koje ostaju tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih tegoba nego πto bi odgovaralo njihovim godinama. Starenje i njegove funkcionalne posljedice razliËito pogaaju svakog pojedinca. Vremenom se pojavljuju anatomske promjene uzrokovane prirodnim starenjem, koje su osobito vidljive na kraljeπnici, tj. opÊenito na lokomotornom sustavu (sustavu za kretanje). U veÊine osoba te se promjene pojavljuju neprimjetno i polako napreduju. Zbog tihog nastanka mnogi i ne primjeÊuju da su tu, nego ih postaju svjesni tek nakon rutinskoga lijeËniËkog pregleda ili pojave komplikacija. Meu spomenutima najËeπÊe su degenerativne promjene kraljeπnice, koje su vrlo sloæene i Ëesto nepredvi58 VA©E ZDRAVLJE #35

dive, a uzrokuju anatomske i funkcionalne promjene. PoremeÊaj moæe zahvatiti samo odreeni segment, ali i veÊa podruËja, kao πto su vratni, prsni ili slabinski dio kraljeπnice. Najteæi oblici degenerativnih promjena zahvaÊaju cijelu kraljeπnicu. NajËeπÊe reumatske i degenerativne bolesti kraljeπnice su: osteoporoza, osteoartritis, degenerativne promjene diskusa, spondiloza... Prvi su simptomi degenerativnih promjena zglobova bol i oteklina te smanjena pokretljivost i funkcionalna sposobnost. Na sreÊu, moæemo izbjeÊi ili smanjiti pojavu boli u leima u starijoj dobi. Najvaænije je odræavati kraljeπnicu i ostatak tijela zdravima, jer redovita tjelesna aktivnost pomoÊi Êe naπem zdravlju i æivjet Êemo dulje i kvalitetnije. U svijetu je sve viπe osoba treÊe æivotne dobi s tendencijom porasta æivotnog vijeka na 86 godina 2010. godine. Pohvalno je da se sve viπe

ljudi ukljuËuje u rekreativne programe sportskog sadræaja, ali, na æalost, veÊina starijih osoba joπ je nedovoljno tjelesno aktivna. Takva neaktivnost, kaæu ameriËki struËnjaci, uz neodgovarajuÊu prehranu drugi je po redu (poslije puπenja) uzrok smrtnosti u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Upravo redovita tjelovjeæba moæe utjecati na poboljπanje te sprijeËiti pojavu nekih bolesti i poremeÊaja.

Prvi koraci Prije ukljuËivanja u odreene programe vjeæbanja posavjetujte se s lijeËnikom. Porazgovarajte o vrsti aktivnosti za koju ste zainteresirani i budite sigurni da se i on slaæe. Raspitajte se o kvaliteti programa, struËnoj osposobljenosti voditelja i uvjetima pod kojima se odvija. Kineziolozi, tj. profesori tjelesne i zdravstvene kulture, struËni voditelji, uputit Êe vas u Ëari programa i odgovoriti na sljedeÊa pitanja:

ZDRAV ÆIVOT

• Je li vjeæbanje sigurno i zdravo za vas? • Koji su programi i vrste vjeæbi za vas najbolji? • Koje vjeæbe i poloæaje tijela treba izbjegavati ako imate neke teπkoÊe sa zdravljem? • ©to vam je od opreme potrebno i koja je najbolja za sigurno vjeæbanje?

Izbor programa ne prepustite sluËaju Postoje razliËiti programi koji u veÊini sluËaja odgovaraju modnim trendovima, brzo se pojavljuju, a joπ bræe nestaju. Takvi programi u mnogim sluËajevima ne odgovaraju stvarnim potrebama i zdravstvenom statusu osoba koje vjeæbaju. Zbog loπe odabrana programa pod utjecajem medija poveÊan je rizik nastanka novih tegoba. Ti problemi jednako pogaaju sve dobne skupine, no kod starijih osoba posljedice loπe izabrana programa vjeæbanja mogu biti mnogo opseænije. Programi moraju biti usmjereni prema dijelovima koji su najviπe podloæni degenerativnim promjena te raznim rizicima nastanka ozljeda, a to su kraljeπnica, kukovi, koljena i ramena. Programi za osobe treÊe æivotne dobi moraju biti primjereni njihovoj dobi i funkcionalo-morfoloπkom statusu te sadræavati vjeæbe snage, izdræljivosti, fleksibilnosti i pokretljivosti, relaksacije i opuπtanja. OdgovarajuÊe vjeæbanje korisno je za ljude s razliËitim bolestima, ukljuËujuÊi visoki krvni tlak i πeÊernu bolest. Intenzitet izabranog programa mora biti prilagoen kondiciji korisnika jer svako preoptereÊivanje moæe izazvati ozbiljne ozljede. Osobe koje se kontinuirano preoptereÊuju postaju iscrpljene i umorne, πto rezultira loπijim stanjem negoli prije vjeæbanja. Mnogi struËnjaci upozoravaju na to da preintenzivno vjeæbanje moæe dovesti do srËanog udara Ëak i kod zdravih osoba. Prilikom izbora programa 60 VA©E ZDRAVLJE #35

Dobrobit vjeæbanja Svi se struËnjaci slaæu da redovito bavljenje tjelesnom aktivnosti pridonosi: • duljem i kvalitetnijem æivotu • jaËim i otpornijim kostima • smanjenju bolova u zglobovima i miπiÊima • poveÊanju i odræanju pokretljivosti i ravnoteæe • smanjenju rizika od prijeloma (to se posebno odnosi na prijelom kuka i sliËne ozljede uzrokovane padom) • sporijem gubljenju miπiÊne mase. valja imati na umu da svi oblici nisu jednako dobri za sve osobe. Programi aerobnog karaktera poput hodanja, trËanja, plivanja i voænje bicikla, pri kojima se dogaaju ritmiËne kontrakcije i relaksacije velikih skupina miπiÊa, omoguÊuju bolji protok krvi kroz arterije. Za izvoenja izometriËkih ili statiËkih vjeæbi, kao πto su vjeæbe s optereÊenjem, miπiÊi ostaju u kontrakciji odreeno vrijeme, zbog Ëega je ograniËen protok krvi pri-

Pravila Pridræavajte se pravila koja Êe vam osigurati sigurno vjeæbanje i najbolje utjecati na vaπe tijelo: • Ako niste otprije tjelesno aktivni ili niste dulje vjeæbali, poËnite s manjim intenzitetom i optereÊenjem. • Unosite dovoljne koliËine tekuÊine za vrijeme vjeæbanja. • Mislite na to πto radite dok vjeæbate. • Vjeæbanje treba biti ugoda, a pojava boli moæe biti alarmantan znak. U sluËaju da za vjeæbanja primijetite neke od navedenih simptoma, odmah prekinite tjelesnu aktivnost i potraæite savjet lijeËnika: • osjeÊaj gubitka daha • bol u prsima • osjeÊaj muËnine i slabosti • osjeÊaj ubrzana srËanog pulsa, podrhtavanja i preskakanja • osjeÊaj trnjenja udova.

tiskom na male arterije, πto oteæava vraÊanje krvi u srce. Naglo poveÊanje krvnog tlaka pri izometriËkim vjeæbama moæe biti opasno za osobe s bolestima srca i krvnih æila. Fizioloπke dobrobiti vjeæbanja prije svega se mogu pripisati odræavanju funkcije srca i pluÊa. Kako s godinama funkcija srca opada, usporava se distribucija kisika u miπiÊe. Diπni sustav, ukljuËujuÊi i pluÊa, opskrbljuje tijelo kisikom i odstranjuje CO2. Vjeæbanje poveÊava srËani miπiÊ i volumni kapacitet πto pozitivno utjeËe na njegovu uËinkovitost. Zdrav naËin æivota i tjelesna aktivnost predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta razvijanja i odræavanja tjelesnoga i psihiËkog zdravlja. Pri ukljuËivanju u organizirane programe redovite tjelesne aktivnosti valja odbaciti sve predrasude koje tjelesnu aktivnost asociraju na natjecanje, strogoÊu, prisilu i vojnu disciplinu. Glavni je dobitak od uloæenog truda osjeÊaj snage, lakoÊe, vedrine i dobre kondicije. Ako tjelesnu aktivnost shvatimo kao nuænu potrebu, steÊi Êemo pozitivne navike i odræati dobru tjelesnu kondiciju. Nasuprot tomu, neaktivnost je glavni razlog mnogih zdravstvenih tegoba: kod djece se nepovoljno odraæava na rast i razvoj, kod odraslih je potencijalno opasna za zdravlje, a u starijoj dobi moæe biti pogubna. Nemojte odlagati jer se ovaj dan viπe neÊe vratiti, rijeËi su pjesnika s Dalekog istoka. Naπi su svi dani i samo o nama ovisi hoÊemo li ih uËiniti korisnima! Dodatne informacije: Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi druπtva za sportsku rekreaciju VITASPORT, Trg sportova 10, tel: 098/31 56 32

U sljedeÊem broju Ëitajte: Vjeæbe snage za kraljeπnicu

Soja i arganovo ulje

za menopauzu s osmijehom Menopauza, posljednja menstruacija u æivotu æene, obiËno nastupa oko 50. godine æivota (+/-2 god.). Nastaje zbog smanjenja izluËivanja æenskih spolnih hormona jajnika estrogena i progesterona, a utvruje se retrogradno nakon godine dana od izostanka. U πirem smislu to je odreeno vremensko razdoblje u kojem se dogaaju brojne promjene u organizmu æene. Menstruacijska krvarenja postaju neredovita i slabija, a izostaje sazrijevanje jajaπca i æutog tijela. Podnoπenje tih promjena vrlo je individualno. Neke Êe ih doæivljavati lakπe, neke teæe, ali Ëinjenica je da viπe od 50 posto æena ima prateÊe tegobe koje se danas mogu uspjeπno lijeËiti. Pozitivan stav prema æivotu i optimizam pomaæu u prevladavanju tegoba u menopauzi. Dr. Theiss Soyafemin, dijetetski proizvod briæljivo pripremljen iz genetiËki nemodificirane soje, namijenjen je otklanjanju neugodnih smetnji u menopauzi. Sadræava izoflavonoide, biljne hormone iz soje (Glycine max.) i ulje marokanske biljke argan (Argania spinosa). Izoflavonoidi su biljni hormoni (fitohormoni) koji djeluju sliËno æenskim spolnim hormonima, ublaæavajuÊi njihov nedostatak

u menopauzi. Najvaæniji su genistein i daidzein. U europskoj prehrani soja nije ni pribliæno zastupljena kao u Japanu i ostalim azijskim zemljama. A upravo se znatno manje tegoba koje imaju japanske æene u menopauzi pripisuje njihovoj prehrani s visokim udjelom soje. Vaæno je istaknuti prednost izoflavonoida soje nad hormonskom nadomjesnom terapijom jer izostaju nuspojave. Stoga je opravdano unositi dijetetski pripravak sa standardiziranom koliËinom izoflavonoida. PreporuËena dnevna doza za suzbijanje vegetativnih i psihiËkih tegoba iznosi 50 mg izoflavonoida, a za prevenciju procesa osteoporoze potrebno je 100 mg. Arganovo ulje dobiva se postupkom hladnog preπanja iz plodova marokanske biljke argana i jedno je od najdragocjenijih ulja svijeta. Sadræava nezasiÊene masne kiseline (oleinsku i linolensku), vitamin E, polifenole i fitosterole. Njegovu uporabu preporuËuje AmeriËko udruæenje ginekologa zbog dobrog uËinka u olakπavanju akutnih simptoma menopauze. Iznimno je vaæno njegovo kardioprotektivno djelovanje jer smanjuje krvni tlak i sniæava kolesterol, kao i uloga u odræavanju elastiËnosti koæe. PrepuruËuje se uzimati 2x1 kapsulu na dan uz obrok s mnogo tekuÊine. U prevenciji osteoporoze nuæan je i unos dovoljnih koliËina kalcija, pa preporuËujemo Zdravit Ca πumeÊe tablete i Zdravit Calcium milk tablete za otapanje u ustima.

Ovaj jedinstven proizvod potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA #34 VA©E ZDRAVLJE 61

Protiv bolnih miπiÊa i zglobova bez tableta Martina Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Statistika kaæe da su bolovi u zglobovima i miπiÊima jedan od najËeπÊih razloga posjeta lijeËniku... Iako bolovi u miπiÊima i zglobovima pogaaju sve dobne skupine, uËestaliji su meu starijom populacijom (reumatski bolovi). Kao razlog izostanka s posla meu radno aktivnom populacijom na prvome su ili drugom mjestu. »injenica je da reumatske bolesti, Ëiji je vodeÊi simptom bol, karakteriziraju mala smrtnost, dugotrajno bolovanje i znatna invalidnost, πto im daje osobito socijalno-medicinsko znaËenje. SamopomoÊ i samolijeËenje termini su koji se danas jako populariziraju, no pacijenti i ne slute koje se zamke kriju iza njih. Bez obzira na to πto se na træiπtu nalazi πuma lako dostupnih proizvoda, treba istaknuti vaænost struËnog savjeta koji se moæe dobiti jedino od educirana osoblja u lijeËniËkoj ordinaciji ili ljekarni. Jer jedino ispravno odabran preparat osigurava dobar analgetski uËinak i zadovoljstvo pacijenta. Iako je tableta na neki naËin sinonim za uklanjanje boli, kada su posrijedi bolovi u miπiÊima i zglobovima, ne smijemo zaboraviti lokalne analgetike koji se primjenjuju preko koæe radi ublaæavanja i/ili uklanjanja boli ili nelagode. O prednostima njihove uporabe reÊi Êemo neπto viπe u tekstu koji slijedi. Kada govorimo o lokalnoj terapiji bolnih miπiÊa i zglobova, razlikujemo tri osnovna pristupa: topli terapijski postupak, hladni terapijski postupak i terapiju lokalnim antireumatikom. 62 VA©E ZDRAVLJE #35

Kada je poæeljno hladno... Hladni terapijski postupak trenutaËno uklanja bol i oteklinu kod akutnih ozljeda nastalih zbog bavljenja sportom, tijekom rekreacije, kod kuÊe ili na radnome mjestu. U njih najËeπÊe ubrajamo istegnuÊa, uganuÊa i udarce. Od davnina poznato i vrlo uËinkovito sredstvo za hlaenje je led. Meutim, nije nam uvijek dostupan. Na træiπtu se nalaze proizvodi koji ga vrlo uËinkovito zamjenjuju - Deep Freeze sprej i gel. Preporuka je da svaki sportaπ u sportskoj torbi ima sprej za pomoÊ kod iznenadanih ozljeda, a gel je prikladan za dugotrajno hlaenje.

Za one koji æele znati viπe Da bismo razumjeli razlog nastanka nuspojava, posebno u probavnom sustavu, moramo ukratko objasniti kako nesteroidni antireumatici (ibuprofen, diklofenak, ketoprofen, piroksikam i dr.) ostvaruju svoj uËinak. Djeluju

Kada i zaπto lokalni antireumatik? Lokalni pripravci koji kao aktivnu komponentu sadræe nesteroidni antireumatik (npr. ibuprofen) preporuËuju se kod reumatskih tegoba, lakπih artroza, miπiÊnih bolova, bolova i oticanja nakon ozljeda, nakon sportskih ozljeda... Ukratko, kod svih lakπih i umjereno teπkih bolnih stanja kod kojih æelimo smanjiti ili sprijeËiti uporabu oralnog oblika antireumatika. Najlakπi, najjednostavniji i najuËinkovitiji naËin suzbijanja boli jest uzimanje oralnog oblika antireumatika. Ne smijemo, meutim, zanemariti moguÊnost nastanka nuspojava, koje su sve uËestalije i u sluËaju dugotrajne primjene pogaaju viπe od 10 posto pacijenata. Nuspojave se najËeπÊe javljaju u probavnom sustavu (npr. gastritis).

Toplinom protiv boli Topli terapijski postupak uËinkovit je kod bolova i ukoËenosti miπiÊa, bolova i teπke pokretljivosti zglobova te kroniËnih reumatskih tegoba. Naime, lokalno zagrijavanje u kombinaciji s masaæom pojaËava prokrvljenost na bolnome mjestu, poboljπava opskrbu kisikom i hranjivim tvarima te pokretljivost. PosljediËno dolazi do opuπtanja miπiÊa i ublaæavanja boli. Topli terapijski postupak uËinkovit je i u prevenciji sportskih ozljeda. Naime, da bi miπiÊi i tetive sportaπa mogli podnijeti velika optereÊenja tijekom intenzivna treninga, uvjet je da su prethodno dobro zagrijani. To se postiæe laganim zagrijavanjem prije treninga koje bi trebalo trajati najmanje 10-20 minuta. A moæe pomoÊi i masaæa pripravcima koji uzrokuju lokalno zagrijavanje. Pripravci koji razvijaju osjeÊaj topline najËeπÊe sadræe dvije skupine djelatnih tvari: iritanse ∑ koji djeluju na æivËane zavrπetke uzrokujuÊi peckanje i æarenje; rubefacijense ∑ koji πire krvne æile na bolnome mjestu i ubrzavaju krvni protok. Na træiπtu je dostupna paleta proizvoda Deep Heat koja svojim djelovanjem osigurava upravo lokalno zagrijavanje. Deep Heat proizvodi dostupni su u tri razliËita oblika: krema, sprej i antireumatski flasteri. Krema je pogodna za masaæu bolnog mjesta, sprej se preporuËuje za teæe dostupna mjesta (npr. lea), a antireumatskim flasterima prednost dajemo kada æelimo produljen uËinak preparata (npr. tijekom noÊi).

tako πto blokiraju enzim ciklooksigenazu i posljediËno tome proizvodnju prostaglandina. Kao medijatori upale, prostanglandini prenose osjet boli do mozga, a koËenjem njihove sinteze smanjujemo osjet boli. S druge strane, prostanglandini imaju zaπtitni uËinak na æeluËanu sluznicu. Drugim rijeËima, ako ih nema, æeluËana je slu-

Deep Relief gel jedini je pripravak za lokalnu primjenu koji sadræi kombinaciju dviju djelatnih tvari - ibuprofena i levomentola. Ibuprofen je nesteroidni antireumatik koji djeluje protuupalno i analgetski, a levomentol je oblik mentola koji hladi i djeluje odmah. Upravo takav sastav osigurava brz i dugotrajan uËinak preparata. Deep Relief gel moæe biti glavno terapijsko sredstvo kod bolova u miπiÊima i zglobovima ili pomoÊ drugim oblicima terapije (tabletama, injekcijama ili ËepiÊima). Ne zaboravite lokalne preparate protiv bolova u miπiÊima i zglobovima. Iskustva govore da se lokalno primijenjen nesteroidni antireumatik lokalno dobro apsorbira i postiæe visoku koncentraciju na mjestu djelovanja bez visokih koncentracija u plazmi, πto za posljedicu ima uËinkovito ublaæavanje bolova bez neæeljenih nuspojava.

znica podloænija utjecajima πtetnih agensa. Lokalna primjena iskljuËuje neæeljene nuspojave jer se pripravak i djelatne tvari nanose izravno na bolno mjesto. Tako postiæemo terapijsku koncentraciju lijeka samo i direktno na æeljenome mjestu.

#35 VA©E ZDRAVLJE 63

Kalcij

mineral bez kojeg ne moæemo

Mirjana LovriÊ, nutricionistica, autorica nove knjige Minerali, aminokiseline i drugi sastojci prehrane

99 posto ovog najzastupljenijeg minerala u ljudskom tijelu nalazimo u kostima, a ostatak od oko jedan posto u krvi, limfi i tjelesnim tekuÊinama

Minerali su anorganski elementi koje, poput vitamina, tijelo ne moæe sâmo proizvoditi nego ih u dovoljnoj koliËini moramo unositi u organizam prehranom ili dodacima prehrani. Nema gotovo nijednoga kemijskog procesa u tijelu koji ne ovisi o jednom od vitamina ili minerala, tako da minerali u tijelu nisu niπta manje vaæni od vitamina, a nedostatak moæe proizvesti mnoge poremeÊaje. Uz to πto su dijelovi enzima i koenzima potrebnih za biokemijske procese, oni su graevni materijal mnogih tkiva kao πto su kosti, zubi, kosa, nokti i mnoga druga. Kalcij je mineral o kojem se najviπe govori. Meu najrasprostranjenijim je elementima na zemlji, a u odraslome ljudskom tijelu ima ga 64 VA©E ZDRAVLJE #35

oko 1,2 kilograma. To je, dakle, najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu. Oko 99 posto kalcija nalazi se u kostima i zubima. Procijenjeno je da oko 700 miligrama kalcija svakodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih. Za razliku od kalcija u kostima, kalcij u zubima ne obnavlja se, pa se zubi ne lijeËe i ne obnavljaju sami od sebe. No, kosti se mogu obnavljati, πto je dobro zapamtiti u sluËaju prijeloma i bolesti kostiju kao πto je osteoporoza. Ostatak od oko jedan posto kalcija nalazi se u krvi, limfi i tjelesnim tekuÊinama, gdje je prijeko potreban za propusnost staniËnih membrana, zgruπavanje krvi, prijenos poruka izmeu æivaca, kontrakciju miπiÊa i dr. Takoer, s natrijem, kalijem i magnezijem regulira krvni tlak i ravnoteæu vode u tijelu. Sve te

funkcije izvan kostiju nuæne su za æivot i zato ako doe do manjka kalcija za te funkcije, on se izvlaËi iz svojih spremiπta u kojima sluæi kao graevni materijal, a to su kosti. Tako nastaje osteoporoza, bolest smanjenja koπtane mase. S obzirom na to da su kosti dinamiËno tkivo i stalno se obnavljaju, unoπenje dovoljnih koliËina kalcija ne samo da uvelike moæe sprijeËiti nastajanje osteoporoze i osteomalacije, gubitka koπtane mase, nego i znatno smanjiti rizik od nastanka nekih oblika raka (ponajprije raka debelog crijeva), poviπenoga krvnog tlaka i drugih poremeÊaja. Manjak - Kako kalcij ima ulogu u mnogim tjelesnim funkcijama, njegov manjak moæe uzrokovati razne

poremeÊaje. Prvo, ako ga nema dovoljno u krvi, crpi se iz spremiπta u kostima, πto uzrokuje smanjenje koπtane mase. Nadalje, nedostatak moæe proizvesti poremeÊaje u æivcima i miπiÊima, poviπeni krvni tlak, depresiju i druge sliËne poremeÊaje te razliËite alergije, od kojih je najËeπÊa alergija na sunce prilikom sunËanja. Takvim su alergijama osobito podloæni oni koji nemaju optimalnu razinu kalcija u tijelu. Meu ozbiljne poremeÊaje koji mogu nastati zbog manjka kalcija ubraja se i predeklampsija u trudnoÊi, koja se moæe razviti u eklampsiju, tj. toksemiju u trudnoÊi. To je pojava edema, glavobolje, muËnine, poviπenoga krvnog tlaka i konvulzija u zadnjim stadijima trudnoÊe, a koji mogu biti fatalni za majku i plod. Prevencija i lijeËenje bolesti - Terapijski, kalcij se primjenjuje u lijeËenju osteoporoze, predeklampsije i nekih drugih oboljenja, ponajprije srËanih, jer poveÊava kontraktibilnost srËanog miπiÊa. Kalcijeve soli primjenjuju se intravenozno u lijeËenju infarkta srca povezanog s visokom razinom kalija i magnezija, a niskim razinama kalcija u tijelu. Kalcij se takoer primjenjuje u lijeËenju i prevenciji alergija, depresije, artritisa, hipoglikemije, bolova i grËeva u miπiÊima i zglobovima, Ëestih napada panike i predmenstrualnog sindroma. »esto pomaæe i u lijeËenju nesanice i razdraæljivosti. Sve su to poremeÊaji s kojima se danas Ëesto susreÊemo, pa kalcij spada u vaæna preventivna sredstva. Alergije - Potrebno je reÊi nekoliko rijeËi i o alergijama, jer je kalcij jedan od elemenata koji mnoge od njih moæe uËinkovito otkloniti. Osobito je koristan kod alergije na sunce (fotosenzitivnost) i nekih alergijskih reakcija na hranu. Takve alergije ispoljavaju se velikim crvenim plikovima na koæi koji svrbe i oticanjem nekih dijelova tijela, osobito udova, vrata i lica. Ako su akutne i teπke, kalcij se daje u intravenoznim injekcijama. Moæe se davati i oralno u obliku tableta ili πumeÊih tableta u smislu prevencije, ali i lijeka protiv takvih alergija. U proljeÊe su aktualne alergije na polen. Uz kalcij je dobro uzimati vitamin C te bioflavonoid kvercetin jer oni vrlo uËinkovito smanjuju razinu histamina πto ga tijelo proizvodi kao odgovor na alergiju, a odgovoran je za oticanje, kihanje, suzenje oËiju, zaËepljenost nosa i sliËne reakcije. ProsjeËan dnevni unos - ProsjeËna dnevna potreba za kalcijem kod odrasle osobe procijenjena je na oko 800-1300 miligrama i ovisna je o starosnoj dobi i stanju koje preveniramo, odnosno lijeËimo. Sadræaj u hrani - Najbogatiji su izvori kalcija mlijeko i mlijeËni proizvodi te sardine, posebno zajedno s kostima. Bogati izvori su i soja, sojino braπno, crvena paprika i πkoljke dagnje.

www.oktal-pharma.hr

Inzulinska pumpa “guπteraËa” veliËine mobitela Mr. sc. Manja Praπek, dr. med., spec. inernist - dijabetolog, SveuËiliπna Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Dugi dol 4a, Zagreb

Raditi kao guπteraËa

LijeËnici i znanstvenici odavno teæe

pronalasku sustava kontinuirana davanja inzulina koji Êe u potpunosti imitirati rad guπteraËe Hrana u naπem tijelu sluæi kao izvor energije. Jedan se dio koristi odmah u obliku glukoze (krvni πeÊer), a drugi pohranjuje kao rezerva (u jetru ili miπiÊe) i odatle πalje u krv prema potrebi organizma. Inzulin kao vratar unosi glukozu u stanice, gdje se ona iskoriπtava kao energija. Inzulin guπteraËa kontinuirano izluËuje u krv ∑ bazalni ritam. Ujutro je koliËina veÊa nego tijekom dana, a raste nakon obroka kad glukoza naglo iz probavnih organa ulazi u krv ∑ inzulin za obroke. (Slika 1a) U osoba Ëija guπteraËa viπe ne proizvodi inzulin (πeÊerna bolest tip I; najËeπÊe djeca i mlae osobe) ili on nije dovoljno aktivan (inzulinska rezistencija u tipu II πeÊerne bolesti, uglavnom u starijih) inzulin se mora nadoknaditi. Zasad je najjednostav66 VA©E ZDRAVLJE #35

nagli ulazak u krv razlikuje se od kontinuirana luËenja inzulina na podraæaj glukoze kako to radi zdrava guπteraËa.

niji naËin njegova ulaska u krv pomoÊu potkoænih inzulinskih injekcija, bilo inzulinskih πprica s iglama ili Pen πtrcaljki. RazliËitim inzulinskim pripravcima nastoji se oponaπati rad guπteraËe ∑ inzulin brzog djelovanja daje se neposredno prije obroka (tri i viπe puta na dan), a inzulin produljenog djelovanja oponaπa bazalni ritam guπteraËe i primjenjuje se jednom do dva puta na dan. (Slika 1b) Ipak, primjena inzulinskih injekcija pet i viπe puta na dan, uz uËestalu samokontrolu i paæljivu prehranu, katkad ne daje æeljeni rezultat. Glukoza u krvi Ëesto je iz neobjaπnjivih razloga poviπena ili sniæena, ili bolesnik svjesno uËini pogreπku koju je poslije teπko ispraviti. Jednokratna primjena inzulina pomoÊu inzulinske injekcije i njegov

LijeËnici i znanstvenici odavno teæe pronalasku takvog sustava kontinuirana davanja inzulina koji Êe u potpunosti imitirati rad guπteraËe: na poticaj porasta glukoze u krvi isporuËiti potrebnu koliËinu inzulina. Dakle, pronalasku “umjetne guπteraËe”. Proizvodnja sustava koji Êe kontinuirano ubrizgavati inzulin u krv poËela je 70-ih godina, ali je bio nezgrapan i teæak. Razvojem tehnologije, pumpa za kontinuirano davanje inzulina smanjena je, pa danas, kada sve usporeujemo s mobitelom, i ona je pribliæno njegove veliËine (10x2,5x5,5 cm) i teæine (110 g). (Slika 2) Kontinuiranim ubrizgavanjem inzulina rijeπena je samo jedna zadaÊa guπteraËe, ona koja je u bolesnika potpuno izostala, a to je luËenje inzulina (Slika 1c). Druga uloga, kada i koliko inzulina izluËiti, joπ ostaje u kontroli bolesnika. Bazalna potreba za inzulinom unaprijed se programira, pa pumpa kontinuirano ubrizgava malu koliËinu inzulina, a prema vrijednosti glukoze u krvi (samokontrola Ëetiri, pet puta na dan), planiranoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti bolesnik sam odreuje potrebnu koliËinu inzulina pritiskom na tipku inzulinske pumpe. Dakle, umjetna guπteraËa u potpunosti joπ nije rijeπena, ali je moguÊe kontinuirano ubrizgavanje inzulina pomoÊu inzulinske pumpe.

a) normalne potrebe za inzulinom koje osigurava guπteraËa

DIJABETOLOGIJA

b) vrijednosti inzulina uz injekciju (3x dnevno)

Kada uvesti inzulinsku pumpu? Inzulinsku pumpu mogu koristiti svi koji boluje od πeÊerne bolesti i primaju inzulin u nekoliko injekcija na dan. PreporuËuje se kod bolesnika kod kojih nijednom dosadaπnjom metodom lijeËenja (pet i viπe inzulinskih injekcija na dan) nije postignuta zadovoljavajuÊa kontrola bolesti, a spremni su pridræavati se dobivenih uputa i redovito provoditi samokontrolu.

Princip rada Dvije su osnovne funkcije inzulinske pumpe: • Pumpa kontinuirano pod koæu ubrizgava malu koliËinu inzulina koja je dovoljna za bazalne potrebe organizma, izmeu obroka i tijekom noÊi (od 0,1 do 1,5 jedinica inzulina na sat). Bazalna doza unaprijed se odreuje, a kako su bazalne potrebe organizma razliËite tijekom dana i noÊi, moæe se odrediti viπe razliËitih bazalnih ritmova. • Prije obroka, a prema izmjerenoj razini glukoze u krvi i koliËini hrane koju namjerava pojesti, bolesnik samostalno pritiskom na pumpu dodaje potrebnu koliËinu inzulina (1-10 jedinica inzulina u bolusu). Dodatnim funkcijama pumpe bazalna se doza inzulina smanjuje ili poveÊava prema trenutaËnim potrebama (pri tjelesnoj aktivnosti potrebno Slika 2 Inzulinska pumpa

c) vrijednosti inzulina uz inzulinsku pumpu

Slika 1 Vrijednosti inzulina koje osigurava guπteraËa, inzulinske injekcije i inzulinska pumpa

je smanjiti dotok inzulina, kod akutnih bolesti treba poveÊati koliËinu inzulina). Postoje i razliËiti oblici bolusa ovisno o vrsti hrane koja se uzima ili je potrebno ispraviti trenutaËnu razinu glukoze u krvi. Ako se bolesnik æeli baviti sportom u kojem moæe oπtetiti pumpu (plivanje, kontaktni sportovi), ona se moæe na dva sata potpuno iskljuËiti i maknuti s tijela.

Kako se postavlja? Inzulinska pumpa sastoji se od spremnika za inzulin, pogonskog dijela koji kontinuirano pritiπÊe spremnik i kroz plastiËni kateter isporuËuje inzulin te raËunalnog sustava koji kontrolira isporuku inzulina. PlastiËni kateter i inzulinski spremnik kroz malu kanilu isporuËuju inzulin u tijelo. Kanila se u tijelo (na uobiËajena mjesta davanja inzulina) uvodi pomoÊu tanke iglice, koja se po aplikaciji vadi te u tijelu ostaje samo plastiËna kanila duæine osam ili 12 mm. Kako na istome mjestu takva kanila ne moæe ostati dulje od tri dana zbog moguÊeg zaËepljenja i stvaranja veziva, ona se kao i cijeli sustav

za infuziju inzulina mora mijenjati svakoga treÊeg dana. Pumpa se nosi zakaËena na remen hlaËa ili suknje, prikaËena na remen za noπenje pumpe na nozi ili ruci, u grudnjaku ili na leima.

MoguÊe komplikacije i kako ih sprijeËiti? Hipoglikemija - Predoziranje inzulina moæe uzrokovati prenisku razinu glukoze u krvi. PomoÊ: uzeti slatki obrok, smanjiti dotok inzulina pumpom, a u sluËaju jaËe hipoglikemije pumpu potpuno iskljuËiti. Hiperglikemija - Smanjen i prekinut dovod inzulina moæe uzrokovati porast glukoze u krvi znatno bræe nego u osoba koje su na inzulinskim injekcijama. Naime, ovdje ne postoji inzulinski depo kao kad se inzulin ubrizga s injekcijom, jer se inzulin kontinuirano isporuËuje u maloj dozi. Pumpa Êe upozoriti ako je zaustavljena isporuka inzulina, ali ako se odvojio plastiËni kateter od rezervara, pumpa to ne zamjeÊuje. PomoÊ: provjeriti dotok inzulina, dodati bolus inzulina pomoÊu pumpe, a ako sve zakaæe, iskljuËiti pumpu i inzulin dodati inzulinskom injekcijom. Redovita samokontrola glukoze u krvi i mokraÊi (barem Ëetiri, pet puta na dan), provjera ketona u krvi i/ili mokraÊi, iscrpna edukacija o naËinu rada s pumpom, izraËunavanje potrebne koliËine inzulina prema uzetom obroku i razini glukoze u krvi osnovni su preduvjeti da bi se moglo poËeti s takvom terpijom. Ako se bolesnik pridræava dobivenih uputa, komplikacija u lijeËenju bolesti neÊe biti. No, za pomoÊ je tu uvijek medicinsko i tehniËko osoblje koje se brine o bolesniku i ispravnosti inzulinske pumpe.

#35 VA©E ZDRAVLJE 67

Pitanja i odgovori PITANJE: S obzirom na to da se Ëesto koristim Internetom, zanima me imaju li Oktal Pharma i MediSense svoju web stranicu?

ODGOVOR: Oktal Pharma d.o.o., ekskluzivni distributer proizvoda MediSense za Republiku Hrvatsku, ima svoju web stranicu www. oktal-pharma.hr Na navedenoj stranici u rubrici Zastupstva i distribucije moæete pronaÊi informacije o proizvodima MediSense. Dostupan vam je prikaz svih proizvoda koje distribuiramo u Republici Hrvatskoj, uz slikovit prikaz mjerenja glukoze u krvi. Naπ partner MediSense Abbott takoer ima svoju web stranicu www.abbott.com na kojoj u rubrici Diabetes moæete pronaÊi informacije o svim proizvodima MediSense Abbott, uz interaktivnu demonstraciju mjerenja glukoze i ketona u krvi, kalibracije aparata, uporabe lanceta i lancetara, uzimanja uzorka krvi...

68 VA©E ZDRAVLJE #35

Stop gljivama! Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

GljiviËne infekcije Ëesto se javljaju u sluËaju

oslabljena imuniteta ili kroniËne iscrpljujuÊe bolesti, ali i nakon lijeËenja antibioticima

Lijepa je koæa odraz zdravlja. Na æalost, na njoj Ëesto obitavaju brojni neæeljeni gosti. Topliji dani, vlaga i pojaËano znojenje, primjerice, odliËni su uvjeti za razvoj upornih i dosadnih gljiviËnih oboljenja. Poznato je viπe od 100.000 vrsta gljiva, a njih oko 50 mogu biti patogene za Ëovjeka. Kod dermatomikoza naseljavaju se izravno na koæu, ako nasele unutarnje organe, rijeË je o sistemskim mikozama, a kada izazovu alergenu stimulaciju ili produciraju otrove (mikotoksine), posrijedi je trovanje gljivama. Sam naziv gljiva bioloπki je pojam i ne odnosi se na veliËinu organizma, pa termin “gljivice” koji najËeπÊe koristimo kada govorimo o gljivama patogenim za Ëovjeka nema struËno opravdanje. GljiviËne infekcije javljaju se kod ljudi oslabljena imuniteta ili onih koji boluju od neke kroniËne iscrpljujuÊe bolesti (npr. dijabetes, tumori). »este su i nakon lijeËenja antibioticima (osim bakterija koje uzrokuju bolest, antibiotici uniπtavaju i fizioloπki prisutne, “domaÊe” bakterije Ëime otvaraju put razvoju gljiva). NajËeπÊe se smjeπtaju na pokrivenim dijelovima tijela, pregibima i koænim naborima (pazuha, prepone), vlasiπtu, kod muπkaraca i na bradi, kod starijih i pretilih æena ispod dojki, dok se kod dojenËadi zbog neredovita prematanja moæe javiti pelenski osip. Iako su glavni simptomi poput svrbeæa, lokaliziranog

72 VA©E ZDRAVLJE #35

crvenila i sitnog ljuπtenja lako uoËljivi i laiku, dijagnozu ipak prepustite dermatologu. On Êe mikoloπkom obradom postaviti toËnu dijagnozu i propisati odgovarajuÊi lijek u obliku tableta, kreme, posipa ili otopine. Ono πto vi moæete uËiniti jednostavno je poπtovanje pravila higijene: • redovito odræavati higijenu tijela • noge prati svakodnevno i obvezno dobro osuπiti dijelove meu prstima • koæu prati pH neutralnim sredstvima koja ne naruπavaju njezin prirodni zaπtitni film • nositi obuÊu i odjeÊu od prirodnih materijala (sintetika pogoduje znojenju, a time i razvoju gljiviËnih infekcija) • odjeÊu prati na viπim temperaturama (iznad 60°C) koje uniπtavaju gljive • nikad ne koristiti tue ruËnike, Ëeπljeve ili Ëetkice za zube. Octenisept - antiseptik za rane i sluznice iz vaπe kuÊne ljekarne pokazao je izvanredna svojstva i u lijeËenju gljiviËnih bolesti koæe, poput gljiviËne infekcije stopala i koæe (prepone, pazuhe, koæni nabori). Djelotvoran je i kod upala usne πupljine gljiviËnog podrijetla.

74 Od prvih zubiÊa do πkole

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

U proπlom broju govorili smo o tome kako majka veÊ od trenutka zaËeÊa moæe pridonijeti tome da zubi njezina djeteta budu zdravi i otporniji na karijes. OtiÊi Êemo korak dalje sa savjetima novopeËenim roditeljima i reÊi neπto o tome kako se brinuti o mlijeËnim zubiÊima (nicanje, odræavanje zdravlja, pranje, prvi posjet stomatologu), odnosno prvim trajnim zubima (Ëuvanje i njega). Dok zdravlje nas odraslih ovisi o nama samima, zdravlje djetetovih zubi, posebno u najosjetljivijim, prvim godinama æivota ovisi o brizi ro-

ditelja. Prema tome, æelite li da vaπe dijete izbjegne neugodnosti sa zubima, morate se odmah poËeti brinuti o njima jer o vaπoj Êe brizi ovisiti hoÊe li dijete kasnije imati zdrave zube ili Êe mu biti izvor boli i problema. Vaæno je istaknuti da je karijes bolest koja se ne nasljeuje. Nasljeuju se samo sklonosti i eventualne loπe navike prehrane i higijene koje mogu uzrokovati karijes. Ne zaboravite da je karijes bolest nedovoljno Ëistih zubi, da bez πeÊera nema karijesa te da je samo Ëist zub zdrav zub i kao takav se najËeπÊe ne razboli.

O vaπoj brizi ovisi hoÊe li vaπe dijete kasnije imati zdrave zube ili Êe mu biti izvor boli i problema... 74 VA©E ZDRAVLJE #35

ZubiÊi su krenuli Nicanje zubi normalan je prirodni proces pa zubi niËu bez ozljede sluznice i krvarenja. U razdoblju od πest do osam mjeseci poËinju nicati prvi zubi. S obzirom na to da na svom putu pritiπÊu okonËine æivaca, dijete osjeÊa svrbeæ i zato gura u usta ruËice i druge predmete. PreporuËljivo je dati mu neku gumenu igraËku kako bi se sprijeËilo ozljeivanje sluznice usta nekim tvrdim predmetom. Potpunu mlijeËnu denticiju Ëini 20 zubi, po pet u svakom kvadrantu. Nicanje poËinje uglavnom od πestog mjeseca æivota: najprije niknu donji srednji sjekutiÊi, u dobi od osam do 10 mjeseci gornji srednji sjekutiÊi, od 10. do 14. mjeseca donji pa gornji postraniËni sjekutiÊi, nakon 12. mjeseca gornji i donji prvi kutnjaci, izmeu 16. i 18. mjeseca oËnjaci i na kraju, izmeu 24. i 36. mjeseca æivota drugi

STOMATOLOGIJA

kutnjaci. Dakle, do kraja druge godine dijete bi trebalo imati sve mlijeËne zube. Nicanje zubi je individualno, a patoloπkim se smatra nicanje koje kasni viπe od πest mjeseci od uobiËajena vremena poËetka nicanja. Ako vaπem djetetu zubi ne poËnu nicati do kraja prve godine ili svi ne niknu do kraja druge godine, odmah se obratite stomatologu kako bi se ustanovilo postoje li u Ëeljusti osnove za zube i koji je razlog zaπto nisu izniknuli. Zubi mogu niknuti i prije, a katkad se dijete moæe i roditi sa zubom. U tom je sluËaju rijeË o tzv. predmlijeËnom zubu koji treba odmah izvaditi jer nema korijena nego je posrijedi roænata tvorba koja samo smeta i stvara probleme prilikom dojenja. Dijete se moæe roditi i s prvim mlijeËnim zubom, koji takoer smeta dojenju pa ga je potrebno malo zaobliti kako bi se olakπalo dojenje. Postoji vjerovanje da zbog nicanja zubi djeca jaËe sline, πto je pogreπno. U toj dobi, naime, djeca iz leæeÊeg poloæaja prelaze u sjedeÊi. Ælijezde slinovnice poËinju luËiti slinu, ali kako je dno usne πupljine joπ vrlo plitko, a djeca nisu joπ potpuno svladala Ëin gutanja, slina curi iz usta. Kako slinjenje nije povezano sa zubima, potvruje i Ëinjenica da u toj dobi sline i djeca kod koje kasni nicanje zubi. Kad niknu svi zubi, dijete je sposobno Ëvrsto ævakati i zato mu dajte Ëvrstu hranu. Ævakanje Êe pomoÊi i razvoju Ëeljusti.

Pranje kao „igra” Postavlja se pitanje kada dijete treba poËeti s pranjem zubi? Odgovor glasi: „©to prije, to bolje!”. VeÊ nakon pojave prvih zubiÊa roditelj moæe paæljivo obrisati zube πtapiÊem i vatom umoËenom u mlaku vodu. Meutim, kada dijete navrπi dvije godine, tj. kada mu nikne svih 20 zubi, trebalo bi poËeti upotrebljavati Ëetkicu za zube. U poËetku Êe to

viπe izgledati kao igra, pa je poæeljno iskoristiti djetetovu æelju da oponaπa starije. Upravo ste vi tu da ga vodite vlastitim primjerom, pa kad nakon obroka perete zube, neka to napravi i dijete. Nakon πto je dijete, gledajuÊi vas i igrajuÊi se, „opralo” zube, vi mu ih morate paæljivo i stvarno oprati. Zube treba prati nakon svakog jela. Najvaænije je veËernje pranje jer se naveËer zubi peru za zdravlje, a ujutro za ljepotu.

Prvi put kod striËeka doktora Uz pravilnu i redovitu higijenu, za zdravlje i ljepotu zubi vaæni su i redoviti odlasci stomatologu. Prvi kontakti sa stomatologom preporuËuju se izmeu druge i treÊe godine. Pripremite dijete za taj posjet. Opiπite mu kako izgleda stomatoloπka ordinacija, recite mu kako stomatolog ima veliki stolac (kao astronautov) u kojem Êe sjediti u svjetlu reflektora. Posebno mu spomenite malo ogledalo pomoÊu kojega Êe mu stomatolog pregledati zubiÊe. Opiπite mu aparat kao specijalnu motornu Ëetkicu za ËiπÊenje zubi. Pokuπajte dijete zainteresirati i uËinite da se raduje posjetu. Svakako izbjegavajte Ëesto upotrebljavanu izreku „neÊe te niπta boljeti”. Roditeljima preporuËujem da dijete prvi put dovedu u stomatoloπku ordinaciju dok su zubi joπ zdravi. Stomatolog Êe u tom sluËaju zubiÊe samo pregledati, prebrojiti i eventualno premazati fluorom (fluoridacija). Takvim pristupom djetetu Êe pregled ostati u ugodnu sjeÊanju, pa Êe i sljedeÊi put rado doÊi. U sluËaju da dijete prvi put dolazi u ordinaciju kad veÊ ima potrebe za lijeËenjem, znaËi postoji karijes (oπteÊenje), osobno ne poËinjem odmah s lijeËenjem nego nastojim da prvi pregled protekne

u πto ugodnijem raspoloæenju. Razgovaramo o tome kako „gric i grec” jedu zubiÊ sve dok ga mi Ëetkicom i tuπiÊem ne uklonimo. Za sljedeÊeg posjeta, ako procijenim da je dijete spremno i da mogu raËunati na njegovu suradnju, poËinjem popravljati manji karijes (oπteÊenja). Meutim, dolazi li dijete u ordinaciju s bolnim zubom, potrebno je, na æalost, odmah intervenirati. Jednom za svagda valja razrijeπiti zabludu da mlijeËne zube ne treba lijeËiti, tj. popravljati jer Êe ionako ispasti. To je apsolutno pogreπno razmiπljanje jer mlijeËni zubi, iako kratkotrajni, imaju viπestruko vaænu funkciju. Oni Ëuvaju mjesto za svoje nasljednike (trajne zube), omoguÊuju normalan rast i razvoj Ëeljusti te dobro ævakanje. A znamo da je dobro saævakana hrana preduvjet za dobru probavu. Uz to, mlijeËni zubi sudjeluju u stvaranju mnogih glasova, omoguÊujuÊi jasan i razumljiv govor, a uza sve to, o njima ovisi i estetski izgled lica, πto svakako pridonosi pravilnu psihiËkom razvoju djeteta. Zato joπ jednom pozivam roditelje da πto ranije odvedu dijete stomatologu.

Mogu li u πkolu? U πestoj godini æivota niËe prvi trajni kutnjak. Pazite! Taj zub nema prethodnika u mlijeËnom zubalu pa ga roditelji Ëesto zamjenjuju s mlijeËnim zubom i zaËude se kad Ëuju da je to trajni zub. Upamtite, to je najvrjedniji zub jer utjeËe na postavu svih trajnih zuba koji kasnije niËu. Zato „πestogodiπnji kutnjak” treba paæljivo Ëuvati i njegovati. Prije upisa u πkolu dijete treba obaviti stomatoloπki pregled, s posebnim osvrtom upravo na prvi trajni kutnjak koji treba popraviti ako je pokvaren jer u protivnom dijete neÊe dobiti potvrdu za upis u prvi razred. Ako je zub potpuno zdrav, preporuËujem peËaÊenje fisura (zaπtita zuba bez bruπenja).

76 Kada kod logopeda? Mr. sc. Nataπa ©uniÊ, prof. logoped, Logopedska ordinacija za terapiju glasa i govora Logoped, BelostenËeva 3, Zagreb, tel: 01/466 62 22, tel/faks: 01/466 60 51, e-mail: logoped@zg.hinet.hr

VeÊ od prvih mjeseci treba paæljivo sluπati svoje dijete jer nam je veÊ u toj dobi u stanju priopÊiti mnogo o sebi. U glasovnoj igri dijete vrlo Ëesto dolazi i do naprednijih rijeËi kombinacijom slogova “mamama” ili “tatata”, πto roditelji Ëesto protumaËe kao “gle, rekao/ la je mama/tata!”. Ta je prva rijeË vaæna jer se Ëesto naziva i prva progovorena rijeË, ali samo ako je sa

znaËenjem. Do osmog mjeseca dijete treba reagirati na glasovni poticaj, izgovarati nekoliko slogova, glasati se kada mu se govori, treba proÊi fazu vokalizacije i gukanja. U dobi od 21 mjesec treba govoriti barem osam rijeËi sa znaËenjem, oponaπati zvuk koji Ëuje, imenovati i pokazivati jednu ili dvije slike te rijeËima traæiti jesti i piti. Kad dijete postane sposobno izgovarati veÊi broj rijeËi s odreenim

Nedovoljno razvijen govor, mucanje, teπkoÊe Ëitanja, pisanja ili izgovora Ëesto stvaraju nedoumicu o tome kada potraæiti pomoÊ 76 VA©E ZDRAVLJE #35

znaËenjem, poËinje shvaÊati da se dvije rijeËi u govoru mogu povezivati tako da oznaËavaju odreeni smisao (“mama, daj!”, “mama, vode!”...). Tako se dijete poËinje sluæiti jednostavnom reËenicom koja u poËetku nije potpuna, ali je dovoljno jasna i za okolinu razumljiva.

Roditeljske nedoumice Mnogi roditelji Ëesto su u nedoumici kada prvi put posjetiti logopeda. Bilo da je rijeË o nedovoljno razvijenom govoru, mucanju, teπkoÊama Ëitanja i pisanja, teπkoÊama u izgovoru, roditelji i osobe s kojima je dijete u svakodnevnom kontaktu (uËitelji, odgojitelji) Ëesto ne znaju kada potraæiti pomoÊ. Prema ljestvici razvoja govora, prva teπkoÊa nastupa u obliku nedovoljno razvijenoga govora. Roditelji se Ëesto pitaju i traæe odgovore na

LOGOPEDIJA

pitanje: “Zaπto moje dijete ne govori?”. Kada primijete da se dijete, inaËe uredna razvoja, premalo, pogreπno ili teæe verbalno izraæava u odnosu na vrπnjake, roditelji se nerijetko uspaniËare. Roditelji djece kod koje je dijagnosticiran nedovoljno razvijen govor poËnu vrlo rano primjeÊivati govorne sposobnosti svog djeteta, πto se Ëesto pripisuje tvrdoglavosti, lijenosti ili genetskom naslijeu. Kada dijete napuni tri godine i krene u vrtiÊ, a roditelji dobiju priliku usporediti govor svog djeteta s govorom vrπnjaka, postaju svjesni da im dijete ima pravi problem. Tada je najbolje zatraæiti savjet logopeda. Vaæno je πto prije krenuti sa savjetovanjem ili Ëak direktnom terapijom, jer je dijete Ëesto veÊ u toj dobi dovoljno svjesno da se razlikuje od vrπnjaka. Sluπa, ali ne razumije ili æeli odgovoriti, ali mu je izgovor iskrivljen i nerazumljiv, pa se Ëesto dogaa da ga okolina ne razumije. A roditelji se toliko priviknu da odgovarajuÊi na upite poËnu nesvjesno podræavati iskrivljen naËin govora. Upravo zato vaπe dijete moæe se osjeÊati nesretno, ljuto, frustrirano, rjee priËa, a u komunikaciji se poËinje sve viπe oslanjati na geste. Kako bi se πto bolje stimulirala djetetova govorna komunikacija, vaæno je da uz logopeda u terapiji aktivno sudjeluju i roditelji, odgojitelji ili uËitelji (nastavnici). Uloga roditelja neizmjerno je vaæna jer upravo oni s djetetom provode najviπe vremena.

Na πto treba paziti Tijekom prve dvije godine treba poticati dijete na izgovaranje samoglasnika i na kombinaciju suglasnika i samoglasnika u govoru (ma-ma, tata, ba-ba, pa-pa...). Djeci od druge do Ëetvrte godine treba se obraÊati jasnim i jednostavnim reËenicama, ali i nadograivati i proπirivati ono πto su rekla (Idemo baki. Da, idemo baki.). Vaæno je proπirivati im postupno rjeËnik i dati im moguÊnost da πto viπe prepriËavaju dogaaje toga ili

protekloga dana. Tako i roditelji mogu utjecati na postupan razvoj govora svoga djeteta. ©to se tiËe izgovora, djeca u dobi izmeu tri i tri i pol godine moraju ispravno izgovarati glasove p, b, t, d, k, g, m, n,j, f, v, h, l, a, e, i, o, u, dok se glasovi s, z, c, π, æ, Ë, Ê, dæ, , r, lj i nj mogu tolerirati najdulje do pete godine. Ako kod djeteta primijetite neka druga odstupanja u govoru, kao πto su mucanje ili brzopletost, treba πto ranije intervenirati. Ako je dijete premalo za terapiju, barem Êete dobiti logopedski savjet kako se postaviti i reagirati. Mnogi roditelji Ëesto upozoravaju dijete: “Ne mucaj!”, “Kako to govoriπ?”, πto je potpuno neispravno. Terapija mucanja vrlo je delikatna te je potrebna dobra i zdrava komunikacija izmeu logopeda i roditelja. VeÊ se u dobi od tri godine moæe potraæiti pomoÊ logopeda koji Êe procijeniti je li dijete spremno za terapiju ili je potrebno samo savjetovati roditelje. Ako vaπe dijete do polaska u πkolu nema govornih teπkoÊa, ali odgojiteljice u vrtiÊu primijete da pogreπno dræi olovku ili ne moæe povezati skupinu glasova u rijeË i isto tako rastaviti rijeË na glasove (npr. umjesto T-A-T-A kaæe KAPA, umjestop M-A-M-A kaæe STOL), potrebno je πto prije reagirati i ukljuËiti dijete u terapiju. Jer iz takvih teπkoÊa proizlaze teπkoÊe u Ëitanju i pisanju te disleksija i disgrafija. Tada se poËinje raditi na glasovno-slogovnoj terapiji kao predvjeæbama vjeπtine Ëitanja i pisanja. Dijete poËinje percipirati inicijalni i finalni glas u rijeËi, nakon toga osvjeπÊuje glasove unutar same rijeËi, i naposljetku poËinje povezivati glasove u slogove te slogove u rijeË. Vrlo je vaæno u predπkolca ispitati orijentaciju u prostoru, odnose lijevo-desno u odnosu na sebe i druge, vidjeti postoji li jeziËna slabost u govoru, tj. Ëuti dijete kako i na koji naËin se izraæava i koliki mu je vokabular. Dijete u toj dobi treba nauËiti da je pisana rijeË znak za izgovorenu i da ima isto znaËenje, i treba razumjeti pisanu poruku.

Ako dijete s teπkoÊama krene u prvi razred, one vremenom postaju sve vidljivije. Naime, u poËetku kada poËinje usvajati vjeπtinu Ëitanja najËeπÊe nastaju smetnje zbog nedovoljno uËvrπÊene veze slovo-glas, prisutne su teπkoÊe u glasovnoj analizi i sintezi, a i u nedovoljno razvijenoj vizualno-motornoj percepciji.

Za poËetak samo savjet, a moæda i terapija U sluËaju da su potrebne govorne vjeæbe, pravodobnim otkrivanjem uzroka i ukljuËivanjem djeteta u terapiju mogu se ukloniti smetnje i sprijeËiti razvijanje djetetove svjesti o poremeÊaju i eventualne neugode koje bi moglo doæivjeti u okolini, vrtiÊu ili πkoli. Prije poËetka terapije vrlo je vaæno otkriti zbog Ëega govor vaπeg djeteta odstupa od govora vrπnjaka. VeÊ se pri prvom susretu procjenjuje njegov govor i zakljuËuje je li u skladu s dobi. Ako se primijete odstupanja, provjerava se koliko i u kojoj mjeri odstupaju od normale. Iz razgovora s roditeljem dobiva se uvid o uvjetima u kojima se govor razvijao ili se joπ razvija. Za πto bolju terapijsku orijentaciju Ëesto su potrebna dodatna ispitivanja, kao πto su ispitivanje sluha ORL pregledom, psiholoπko ispitivanje, neuroloπki pregled. Ako vam se Ëini da ste u ovom Ëlanku prepoznali probleme koji muËe vaπe dijete, obratite se struËnjaku logopedu. Moæda mu govorna terapija joπ nije potrebna, ali barem Êete dobiti korisne savjete kako sami pomoÊi djetetu da prebrodi taj problem. #35 VA©E ZDRAVLJE 77

78 ZajedniËkim naporima do cilja Mnogo je definicija disleksije, ali najjednostavnije je reÊi da je to poremeÊaj Ëitanja i pisanja. Drugim rijeËima, dostignuta je razina znatno niæa od oËekivane s obzirom na kronoloπku dob, inteligenciju i obrazovanje. Pri glasnom Ëitanju iskri-

vljuju se, zamjenjuju ili ispuπtaju slova, Ëita se vrlo sporo i ne razumije se proËitano. U pisanju se ne zna ili se ne moæe prizvati u sjeÊanje kako se piπu slova, teπko se sastavlja tekst, prave se gramatiËke ili interpunkcijske pogreπke, slabo se orga-

Roditelji u akciji...

Osnovni je cilj Udruge za disleksiju

pomoÊ djeci i osobama s teπkoÊama Ëitanja i pisanja, a ostvaruje se kroz raznovrsne djelatnosti

nizira reËenica na stranici biljeænice, a rukopis je izrazito ruæan. Prije polaska u πkolu neka djeca odbijaju olovku, ne vole crtati, a ako i crtaju, crteæi su πturi, jednostavni, neobojeni, nisu zainteresirana za uËenje pisanja slova, ne vole oblikovati plastelin, rezati πkaricama...

Na poticaj roditelja u Zagrebu je 1992. osnovana Hrvatska udruga za disleksiju koja je iste godine postala punopravnom Ëlanicom Europskog udruæenja za disleksiju (EDA) sa sjediπtem u Bruxellesu. Okuplja struËnjake raznih profila koji se bave poremeÊajem Ëitanja i pisanja (logopede, psihologe, defektologe, lijeËnike, fonetiËare...) i roditelje djece s poremeÊajem Ëitanja i pisanja te uËitelje koji s tom djecom rade u πkoli.

Osnovni je cilj udruge pomoÊ djeci i osobama s teπkoÊama Ëitanja i pisanja, πto se ostvaruje kroz raznovrsne djelatnosti: • organizacija predavanja, okruglih stolova i savjetovanja Ëime se ujedinjuju sve metode • tiskanje Biltena (dva puta godiπnje, izaπao 12. broj) • edukacija πire javnosti: sudjelovanje u radijskoj emisiji Savjetovaliπte, u Latinici, Obiteljskom vrtuljku • edukacija uËitelja i drugih struËnih djelatnika πkola koji se bave odgojem i obrazovanjem djece. U oæujku 2001. odræan je seminar Prepoznavanje i tretiranje disleksije i disgrafije u kojem je sudjelovalo 40 πkola zagrebaËke æupanije (25 πkola iz Zagreba i 15 iz okolice). Uz defektologe, psihologe i πkolske pedagoge, odazvali su se mnogi uËitelji i nastavnici hrvatskoga jezika. SliËna edukacija odræana je i u Krapinsko-zagorskoj æupaniji (58 osnovnih πkola), a u suradnji s dubrovaËkom udrugom Disleksija kao dar organiziran je trodnevni seminar o disleksiji i disgrafiji za DubrovaËko-neretvansku æupaniju. ZahvaljujuÊi tim naporima, Dræavni zavod za zaπtitu obitelji, materinstva i mladeæi 2003. udruzi je dodijelio donaciju za projekt Izrada, primjena i vrednovanje modela edukacije uËitelja i roditelja o problemu disleksije. Seminar u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji praÊen je s velikim zanimanjem jer su se sudionici aktivno ukljuËili i prvi se put detaljnije upoznali s problematikom s kojom se susreÊu u razredu i naËinom kako se postaviti prema problemu. Naknadno anketiranje pokazalo je da su takvi seminari vrlo poæeljni jer je velik broj polaznika izrazio zadovoljstvo temama i naznaËio kako im je edukacija i te kako potrebna. Zato se ona nastavlja. S Hrvatskim knjiæniËarskim druπtvom i Nacionalnom i sveuËiliπnom knjiænicom radi se na projektu KnjiæniËne usluge za osobe s posebnim potrebama - utvrivanje problema Ëitanja i pisanja kod osoba s izreËenim odgojnim mjerama u Republici Hrvatskoj. Od srpnja 2001. udruga ima i web stranicu www.hud.hr, a na njezinu forumu svatko se moæe informirati o disleksiji i sudjelovati u raspravi.

Za savjet i pomoÊ roditelji nas mogu kontaktirati svake srijede od 18 do 19 sati na broj 091/568 10 09.

www.oktal-pharma.hr

80 Vrijeme je za πkolu!

Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Zavod za javno zdravstvo - Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, Zvonarska 57, Vinkovci

Pregled uoËi polaska u πkolu vaæan

je i zahtjevan jer odreuje djetetovu buduÊnost s obzirom na sigurnost u odluku je li spremno za πkolu ili ne

„Sada je dan, a πto je kada ideπ spavati? Dnevnik!” - Filip, πest godina. Ovaj odgovor samo je jedno od mnogo zanimljivih razmiπljanja maliπana koji svake godine prije polaska u πkolu dolaze na pregled k lijeËnicima πkolske medicine. Svake πkolske godine u Hrvatskoj u prvi razred osnovne πkole krene oko 50.000 djece. Na æalost, podaci pokazuju kontinuirano smanjenje upi-

JAVNO ZDRAVSTVO

Istraæivanja su pokazala kako je upravo ta dob najpovoljnija za ukljuËivanje djeteta u odgojno-obrazovni proces.

sne generacije, πto je posljedica pada nataliteta. Broj pregledane djece neπto je viπi od broja upisane, jer se zbog razliËitih tjelesnih ili psihiËkih poremeÊaja za godinu dana moæe odgoditi upis odreenog broja djece. ProsjeËno je rijeË o 4,4 posto djeËaka i 3,2 posto djevojËica. Najljepπi, ali i najzahtjevniji dio naπeg posla koji poËinjemo u travnju, a zavrπavamo potkraj lipnja jest taj πto pruæa uvijek nova iznenaenja i zanimljive buduÊe πkolarce. Na pregled dolaze djeca koja do 31. oæujka tekuÊe godine navrπe πest godina.

Svaki roditelj, kada mu dijete kreÊe u πkolu, ima svoje æelje: da dobro uËi, da se afirmira u druπtvu i jednog dana ima uspjeπan poslovni i emocionalni æivot. Dobar uspjeh u πkoli roditelji Ëesto povezuju s pitanjima je li dijete na vrijeme krenulo u πkolu i je li dovoljno zrelo za takav korak. U razvojnoj psihologiji kritiËno vrijeme za uËenje naziva se optimalno vrijeme uËenja pojedinih vjeπtina. Ni najveÊi trud kako djeteta tako i roditelja neÊe dati zadovoljavajuÊe rezultate ako se s uËenjem poËne prije negoli je postignut odreeni stupanj zrelosti æivËanog sustava i organa u cjelini. I kaπnjenje poËetka uËenja dovest Êe do slabijih rezultata. U oba sluËaja posljedica je gubitak motivacije. Stoga je pregled uoËi polaska u πkolu iznimno vaæan i zahtjevan jer odreuje djetetovu buduÊnost s obzirom na sigurnost u odluku je li spremno za πkolu ili ne. Komisija za procjenu i miπljenje o psihofiziËkoj sposobnosti djeteta za osnovnu πkolu postoji pri svakoj osnovnoj πkoli i djeluje u sljedeÊem sastavu: lijeËnik specijalist πkolske medicine, πkolski pedagog ili psiholog, defektolog i uËiteljica ili uËitelj. Nakon πto samostalno i pojedinaËno utvrde psihofiziËko stanje djeteta, na timskoj sintezi utvruje se miπljenje o sposobnosti i zrelosti djeteta. Ista komisija odluËuje i o posebnim oblicima πkolovanja djece koja zbog zdravstvenih teπkoÊa ne mogu pohaati redovno πkolovanje, ali i o odgodi polaska u πkolu za jednu godinu te o prijevremenom upisu. Potreba za posebnim ili prilagoenim programima πkolovanja utvrdi se za oko dva posto djeËaka i jedan posto djevojËica.

Prijateljski pristup i blaga rijeË Kao lijeËnica πkolske medicine viπe bih pozornosti usmjerila na zdravstveni pregled djeteta. Pregled poËinje opseænom anamnezom i heteroanamnezom radi uvida u zdravstveno stanje djeteta, socio-emocionalno okruæenje te ekonomsku situaciju obitelji, roditelja ili staratelja. Dio podataka nalazimo i u bolesniËkom kartonu djeteta koji roditelji moraju donijeti na pregled. U bolesniËkom su kartonu podaci o cijepljenju, prethodnim bolestima, eventualnim hospitalizacijama (bolniËkom lijeËenju) i alergijama na lijekove ili neka cjepiva. Vaæno je biti susretljiv prema djetetu s obzirom na to da u toj dobi obiËno nije naviklo na lijeËniËke preglede. Svaku nesigurnost rjeπavaju prijateljski pristup i blaga rijeË. No, uvijek se naemo u nezgodnoj situaciji kada roditelji dan, dva uoËi pregleda pouËavaju djecu, a pri samom pregledu traæe od njih da sve znaju. Dragi roditelji, to nije vaæno! ©kola je mjesto gdje Êe dijete nauËiti sve πto treba. Zato ih nemojte prisiljavati da na pregledu budu sveznalice jer to stvara pritisak i u konaËnici se pokaæe kontraproduktivnim. Dijete treba biti ono πto jest, a roditelj podrπka i poticaj. Slijedi zdravstveni pregled kojim se zavrπava lijeËniËki pregled, a ukljuËuje: • kontrolu oπtrine vida Snellenovim tablicama i Cover testom • kontrolu sluha (orijentacijski i prema indikacijama audiometrije) • mjerenje tjelesne teæine i visine uz usporedbu sa standardnom centilnom raspodjelom #35 VA©E ZDRAVLJE 81

• detaljan kliniËki pregled prema dogovorenoj metodologiji uz obvezan pregled vanjskog spolovila • ocjenu razvoja govora • procjenu razvoja grafomotorike, percepcije i psihiËkog razvoja (precrtavanje zadanih likova, Goodeenoughov test koji se sastoji od crtanja Ëovjekova lika s dvanaest elemenata) • orijentacijsku procjenu emocionalne zrelosti djeteta • interpretaciju nalaza hemoglobina (Hb) u krvi, nalaza mokraÊe i nalaza stomatologa • otvaranje osobnoga zdravstvenog kartona koji prati dijete do kraja osnovne πkole, a u koji se upisuju sistematski pregledi i cijepljenja prema vaæeÊem kalendaru cijepljenja • daljnji pregled kod potrebnog specijalista (prema potrebi i utvrenoj indikaciji) • docjepljivanje djece po kalendaru cijepljenja: za novu πkolsku godinu daje se cjepivo protiv ospica-rubeolezauπnjaka (MRP) pri pregledu, a tijekom prvog razreda drugo cjepivo protiv difterije-tetanusa-djeËje paralize (DI-TE-POLIO).

Nema jedinstvenih kriterija procjene Moram napomenuti kako ne postoje jedinstveni kriteriji naËina i sadræaja procjene pripremljenosti i zrelosti djeteta za πkolu koji su propisani od Ministarstva prosvjete. Zrelost za πkolu ima nekoliko aspekata, pa obiËavamo govoriti o fiziËkoj, intelektualnoj i emocionalno-socijalnoj. Iako se u svim aspektima Ëesto upotrebljava izraz prosjeËna razvijenost, prosjeËno dijete ne postoji, a odstupanja od prosjeka u izvjesnim granicama ne znaËe nenormalnost. FiziËki zrelim smatra se dijete koje je zdravo i zadovoljava barem minimum standarda za visinu, teæinu i tjelesne proporcije. FiziËku zrelost utvruje lijeËnik, specijalist πkolske medicine pri pregledu koji je detaljno opisan. Intelektualna razvijenost podrazumijeva odreenu razinu razvijenosti svih psihiËkih funkcija koje sudjeluju u spoznaji vanjskog svijeta razvijenost percepcije, pamÊenja, miπljenja i opÊe inteligencije. U tom uzrastu djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova, posjeduju percepciju vremena i prostora. Bitne promjene zbivaju se na podruËju miπljenja i govora. Govor je

najvaænije sredstvo komunikacije i u predπkolsko doba djeca usvoje odreeni rjeËnik, upotrebljavaju jedinstvene reËenice te, uz pasivni, posjeduju aktivan rjeËnik. VeÊ nakon pete godine, a osobito nakon πeste, javlja se zanimanje za Ëitanje. U intelektualnu razvijenost ubrajamo hotimiËnu paænju koja kod malog uËenika poËetnika varira od deset do petnaest minuta na jednom predmetu. Emocionalna zrelost djeteta sastoji se u tome da moæe kontrolirati emocije. UËenik poËetnik mora koËiti i kontrolirati nepoæeljne reakcije. Emocionalna zrelost osnova je za socijalnu zrelost. Stupanj socijalne razvijenosti procjenjujemo na osnovi opÊe sposobnosti djeteta da se snae u druπtvu druge djece i odraslih. Socijalna zrelost u potpunosti je rezultat odgoja i ovisi o stimulaciji najbliæe okoline.

UoËiti na vrijeme - reagirati na vrijeme Iz svega navedenoga moæe se zakljuËiti da je polazak djeteta u πkolu uvjetovan mnogim Ëimbenicima o kojima ovisi kako Êe se snaÊi u novim okolnostima. ©kolska su djeca, pa i naπi mali prvaci, zdrava populacija. PoremeÊaji koje otkrivamo pri pregledu ne ugroæavaju bitno njihovo zdravlje, osim u rijetkim sluËajevima kada zbog toga moraju pohaati πkolski program po posebnim uvjetima. NajËeπÊe pri pregledu uoËavamo ravna stopala, poremeÊaje vida i izgovora (ukljuËujuÊi i fizioloπki poremeÊaj govora), karijes, neduæne srËane πumove... Sve se to prati na sistematskim pregledima koji slijede u petom i osmom razredu, πto je jako vaæno s obzirom na Ëinjenicu da se neki poremeÊaji tijekom puberteta pogorπavaju (progrediraju). LijeËnik πkolske medicine prati dijete od polaska u πkolu do zavrπetka srednjoπkolskog obrazovanja. Ne æelim umanjiti vaænost lijeËenja u medicini, ali treba istaknuti da je sustavno praÊenje djeteta iz godine u godinu od velike vaænosti za zdravlje odgovarajuÊe populacije i druπtva u cjelini. Ako je cilj medicine izlijeËiti, onda mogu reÊi da lijeËnici πkolske medicine imaju Ëast raditi na idealu medicine, a to znaËi sprijeËiti. „©to su to blizanci? Pa to su djeca koja blizu stanuju!” - Mirta, πest godina

©kolski uspjeh nisu samo dobre ocjene Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Djeca πkolu pohaaju godinama. Ondje su Ëlanovi malog druπtva u kojem moraju svladavati zadatke, u kojem upoznaju drugu djecu i odrasle, u kojem postoje pravila πto opisuju, ograniËavaju i mijenjaju ponaπanje, osjeÊaje i stavove, u kojem se prenose vrijednosti i znaËajke kulture u kojoj æive. S obzirom na sloæenost πkole i πkolovanja, uspjeh djeteta predstavlja mnogo viπe od samih ocjena. Ocjene su povratna informacija i rezultat vre-

dnovanja djeteta u uspjeπnosti svladavanja nastavnoga gradiva. One su pokazatelj u kojoj je mjeri dijete usvojilo znanja i vjeπtine πto se od njega zahtijevaju prema πkolskom programu u odreenom razredu. Uspjeπnost uËenika, meutim, obuhvaÊa i cijeli niz sposobnosti da se prilagodi pravilima æivota u razredu i bude prihvaÊen meu djecom. Na prilagodbu utjeËu mnogi Ëimbenici, poput motivacije, emocionalne zrelosti, samokontrole, osjeÊaja odgovornosti,

Uspjeπnost uËenika obuhvaÊa i

sposobnosti suradnje i komunikacije s drugom djecom.

»emu se pripisuje ne(uspjeh) Prema definiciji motivacija je unutarnje stanje u kojem smo pobueni nekim potrebama, teænjama ili æeljama, a usmjereni smo na postizanje cilja koji djeluje kao poticaj za ponaπanje. Motivacija u πkoli utjeËe na koliËinu uËenja, zadræavanje informacija i, posljediËno tome, na πkolski uspjeh. Uspjeπan uËenik motiviran je iznutra. To znaËi da takvo dijete uËi zbog samog uËenja i stjecanja znanja. Nagrada koju dobiva iz takve aktivnosti sadræana je u samoj aktivnosti, osjeÊaju zadovoljstva pri stjecanju znanja i poveÊanju vlastite kompetencije. Uspjeπni uËenici drukËije tumaËe uspjehe i neuspjehe od manje uspjeπnih uËenika. Pripisuje li uËenik uspjeh svojim sposobnostima, vjerojatnije je da Êe ga oËekivati i u buduÊnosti, za razliku od onih koji uspjeh pripiπu drugim Ëiniteljima, primjerice sreÊi. Ako se, pak, ishod neke aktivnosti pripiπe niskim sposobnosti-

PSIHOLOGIJA

ma, dijete Êe i u buduÊnosti oËekivati neuspjeh, manje Êe se truditi te je vjerojatnije da Êe se neuspjeh i ponoviti. Objaπnjenje na temelju niskih sposobnosti mnogo viπe ugroæava djeËju osobnost i osjeÊaj samopoπtovanja nego ako se neuspjeh pripiπe loπoj sreÊi, manjku uloæena napora ili teæini zadatka. Uspjeh i neuspjeh hrane se sami sobom. UËenici koji su ranije bili uspjeπniji od svojih vrπnjaka Ëesto svoju uspjeπnost objaπnjavaju boljim sposobnostima i zbog toga predviaju buduÊe uspjehe te imaju visoka oËekivanja od sebe. Kad i doæive povremene neuspjehe, pripisuju ih loπoj sreÊi ili nedovoljno uloæenom trudu. No, oni koji su ranije uËestalo doæivljavali neuspjehe povremene uspjehe pripisuju sreÊi ili velikoj koliËini uloæena truda, a neuspjehe nedostatku vlastitih sposobnosti.

Razvijati potrebu za postignuÊem Potreba za postignuÊem razvijena na odgovarajuÊi naËin cijeli nas æivot potiËe da ono πto radimo napravimo najbolje πto moæemo. Djeca koja imaju visoku potrebu za postignuÊem uporna su u radu, teæe odustaju, a kada ih se prekine u zadatku, samostalno mu se vrate. Biraju zadatke srednje teæine, a izbjegavaju preteπke ili prelagane. Tako poveÊavaju vjerojatnost doæivljavanja uspjeha te pojaËavaju osjeÊaj vlastite kompetencije i zadovoljstva samima sobom. Takva djeca vole zadatke u kojima odmah mogu dobiti povratnu informaciju, odnosno vidjeti koliko su neπto dobro uËinili. Roditelji u velikoj mjeri mogu utjecati na djetetovu potrebu za postignuÊem: • Budite emocionalno topli i osjetljivi za potrebe djeteta te im stalno pruæajte podrπku.

• Zahtijevajte od djece da sama, Ëim su za to sposobna, obavljaju zadatke i razliËita zaduæenja. • Postavljajte djeci ograniËenja samo onoliko koliko je nuæno, ali ta malobrojna ograniËenja dosljedno postavljajte veÊ u ranoj dobi. • Kada dijete nije u stanju neπto napraviti, najprije ga neko vrijeme pustite da to pokuπava uËiniti samo, da se neko vrijeme trudi, a tek mu poslije, ako nije uspjelo, pomozite. Ne pomaæite djetetu odmah Ëim u neËemu zapne niti olako Ëinite stvari umjesto njega. • »esto i spontano pohvaljujte i ohrabrujte djecu kada neπto pokuπavaju uËiniti. »inite to Ëak i ako vaπa djeca ne traæe povratnu informaciju ili podrπku od vas. • Stalno imajte na umu kako nagrade i pohvale viπe i uspjeπnije mijenjaju i potiËu djeËje ponaπanje nego kazne i kritike.

Kako postati omiljen Motivirana djeca i ona koja imaju visoku potrebu za postignuÊem obiËno su vrlo marljivi uËenici, ali nisu nuæno i prihvaÊeni od vrπnjaka. A za osjeÊaj zadovoljstva i uspjeπnosti u πkoli vaæno je da djeca imaju i kvalitetne vrπnjaËke odnose u razredu. Za omiljenost meu drugom djecom i razvijanje uspjeπnih vrπnjaËkih odnosa bitne su socijalne vjeπtine. »injenica je da su uËenici koji pohvaljuju druge uËenike Ëesto omiljeni u razredu, bez obzira na njihove ocjene. I uËenici koji paæljivo sluπaju druge, koji su otvoreni u komunikaciji, znaju je poËeti i odræati, koji su spremni pomoÊi drugim uËenicima, koji su vedri, pokazuju entuzijazam i brigu za druge te su samopouzdani lakπe Êe ostvariti dobre vrπnjaËke odnose. Socijalne vjeπtine mogu se nauËiti i poticati od najranije dobi, a osim na odnose s vrπnjacima, utjeËu i na

odnose s odraslim osobama, pa tako i s nastavnicima. Djeca koja nemaju odgovarajuÊe socijalne vjeπtine Ëesto Êe reagirati negativno, poput udaranja, prekidanja, upadanja u rijeË, gnjavljenja, te Êe nerijetko biti izolirana iz zajedniËkih aktivnosti. Nemojte zaboraviti da osjeÊaj prihvaÊenosti od vrπnjaka i osjeÊaj zadovoljstva tijekom boravka u πkoli snaæno utjeËu na djetetovu motivaciju za uËenje, odnose s ukuÊanima i na sliku koje dijete razvija o sebi. PouËavajte djecu i pomozite im da razviju pozitivna socijalna ponaπanja i vjeπtine: • UËite ih kako da prepoznaju i na odgovarajuÊi naËin izraæavaju svoje osjeÊaje. Razgovarajte s njima o svojim osjeÊajima te ih potiËite da priËaju o tome kako se osjeÊaju u pojedinim situacijama. • UËite ih na koje sve naËine mogu zapoËeti komunikaciju s drugom djecom, kako da ih gledaju u oËi, pitaju za igru, ispriËaju im neπto zanimljivo, razgovaraju s njima o svojim interesima i hobijima. • UËite ih vaænosti dijeljenja s drugima i meusobnog pomaganja. Pokazujte im vlastitim primjerom vaænost prosocijalnog ponaπanja, pridræavanja dogovora i ispunjavanja obeÊanja. • Objasnite djeci zaπto je vaæno slijediti pravila igre i Ëekati svoj red. • Pohvaljujte neimpulzivno i strpljivo reagiranje i ponaπanje. Razgovarajte s djecom o naËinima nenasilna rjeπavanja sukoba, jasnom izraæavanju vlastitih potreba i æelja, ali i sluπanju i uvaæavanju potreba druge djece. • Koristite puno pohvala i isticanja pozitivnih strana i ponaπanja vaπeg djeteta. Tako Êe djeca nauËiti kako pohvaljivati druge, ali i prihvaÊati komplimente od drugih. #35 VA©E ZDRAVLJE 85

86 Prstom u oko...! Uh! VeÊ sama pomisao na doticanje oËiju Ëini se uæasnom. OËi se doimaju krhkima i njeænima, pa i mala Ëestica praπine moæe nam nanijeti veliku bol. „Nositi kontaktne leÊe, ili ne?” pitanje je koje si postavljaju mnogi potencijalni korisnici - kratkovidne i dalekovidne te osobe koje imaju astigmatizam. Najviπe ih uznemirava strah od nepoznatoga, osjeÊaj kontaktne leÊe kao stranog tijela. Istina je da u poËetku osjeÊate „neπto” u oËima, ali vremenom se oko prilagodi, a noπenje kontaktnih leÊa postaje ugodno, kao da ih nema. Kada se leÊa prvi put nae na oku, zajamËeno ne izaziva osjeÊaj bola. Stavljaju vam je struËnjaci, Ëijim se vjeπtim i sigurnim rukama bez straha moæete prepustiti. Da bismo vam pomogli u odluci, nabrojat Êemo sve pozitivne i negativne strane noπenja kontaktnih leÊa, a konaËnu odluku ipak prepustiti vama i vaπem oftalmologu.

Plus... Vidna oπtrina i πiroko vidno polje - NaoËale jednostavno ne mogu nadmaπiti kontaktne leÊe u vidnoj oπtrini, osobito kod visokih sfernih dioptrija i astigmatizma. Uz to, omoguÊuju vam neograniËenu πirinu vidnog polja, πto je vaæno za vozaËe, fotografe i neka druga zanimanja. Prirodan izgled - Potreba za korekcijom vida najËeπÊe se javlja u osjetljivo tinejdæersko doba. Nakon posjeta oftalmologu i iscrpljujuÊeg biranja okvira, naπ kratkovidni potomak sprema naoËale u torbu Ëim skrene iza prvog ugla, πkolsku ploËu gleda s naporom, seli se u prvu klupu ili prepisuje od prijatelja. Teret noπenja naoËala za mlade je obiËno prenaporan, pa su kontaktne leÊe prihvatljivo rjeπenje nenametljiva ispravljanja refrakcijske pogreπke oka. Ne podlijeæu modnim trendovima - Upravo ste otplatili zadnju ratu za naoËale i proËitali u najnovijem broju Ëasopisa XY da okvir koji ste izabrali i dali za njega pola plaÊe 86 VA©E ZDRAVLJE #35

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

viπe nije u modi. S leÊama se takvo πto ne moæe dogoditi, a moæete i lakπe izabrati sunËane naoËale, bez potrebe za ugradnjom zatamnjenih skupih dioptrijskih stakala. Promijenjen izgled - Odmalena ste æeljeli plave oËi, baπ kakve je imala vaπa omiljena lutka, ali majka priroda podarila vam je tamnosmee. Kontaktne leÊe omoguÊuju da privremeno ostvarite svoje snove i prema æelji promijenite boju oËiju, prilagodite je odjeÊi ili nekoj posebnoj prilici. Nema crvenih tragova na nosu i uπima - NaoËale Ëesto znaju naæuljati nos ili uπi, a popratno crvenilo i bol neugodne su nuspojave. Uz kontaktne leÊe moæete zaboraviti navedene sitne neugodnosti. Nema zamagljivanja - Nosite li naoËale, sigurno vam se dogodilo da za hladnih dana uete u pekarnicu. Puf! U tren oka naoËale su se zamaglile i onesposobile vas u kupnji kruha i peciva (Kifla? Koja kifla?). Kontaktne leÊe omoguÊuju jasan i oπtar vid u svakoj situaciji. MoguÊnost bavljenja sportom bez ograniËenja - Redovito se bavite aerobikom? No, skidate naoËale jer smetaju pri naglim pokretima, a instruktor vam je tada mutan... Ne propuπtate subotnje koπarkaπke susrete s deËkima, unatoË tome πto baπ i ne pogaate koπ? Voljeli biste zaroniti u dubine mora i diviti se πarenome morskom svijetu, ali koja korist kad bez naoËala ne biste vidjeli ni prst pred nosom? Sve se to lako moæe rijeπtiti kontaktnim leÊama. Uz njih su bavljenje sportom i boravak u prirodi pravo zadovoljstvo. Moæete otkriti nove dimnezije svijeta koji vas okruæuje.

Minus... Kupnja sredstava za njegu - Redovita higijena zahtijeva i odgovarajuÊa sredstva za njegu, koja koπtaju. Morate biti spremni potroπiti odreeni iznos za dovoljnu koliËinu kvalitetnih proizvoda za njegu leÊa i ne πtedjeti na njima.

www.oktal-pharma.hr

Oktal Pharma nagrauje! Kontaktne se leÊe nose u razliËitim situacijama - u uredu, πkoli, na fakultetu, sportskim terenima... Poπaljite nam fotografiju neke situacije u kojoj nosite leÊe. To moæe biti partija tenisa, odmaranje uz Ëasopis, izleæavanje na plaæi, party, skijanje... Bilo πto iz vaπe arhive ili neπto posve novo. Uz fotografiju priloæite kopiju raËuna od otopine za njegu leÊa te kupon za sudjelovanje. Najoriginalnije fotografije nagraujemo vrijednim nagradama:

prva nagrada - godiπnja zaliha otoRedovita higijena - Svakodnevna se higijena podrazumijeva, kako za zube, kosu i noge tako i za oËi i leÊe. Ovo napominjemo samo za lijenËine! Kontaktne leÊe nisu za osobe koje nemaju i ne æele steÊi naviku njihova svakodnevnog odræavanja. Nedovoljna i nepravilna higijena neizbjeæno dovodi do oËnih infekcija, pa i gubitka vida. Redovita kontrola - Da biste izbjegli bilo kakve neæeljene pojave, svakako biste trebali posjetiti oftalmologa najmanje jednom godiπnje. Osjetite li bilo kakve teπkoÊe u noπenju kontaktnih leÊa, odmah se javite lijeËniku!

Oktal Pharma preporuËuje! Actisoft 60 ∑ DvomjeseËne meke kontaktne leÊe od biomimetskog materijala HyGMA, koji oponaπa strukturu i hidrofilna svojstva mucina, prirodnog ovlaæivaËa iz suza. Stoga su Actisoft 60 leÊe otporne na dehidraciju i imaju izvrsnu sposobnost vlaæenja. Visoka udobnost, smanjeno taloæenje depozita, lako rukovanje te noπenje leÊa i u zahtjevnim uvjetima omoguÊuju bezbriæno noπenje leÊa i osobama koje pate od suhog oka. Mogu se nabaviti u dioptrijama od +8,00 do ∑10,00, a bazna krivina iznosi 8,7.

Actifresh 400 ∑ MjeseËne meke kontaktne leÊe koje izvrsno propuπtaju kisik i πtite od ultraljubiËastog zraËenja, blokirajuÊi viπe od 94 posto ultraljubiËastih zraka. ©irok raspon dioptrija omoguÊuje i osobama s visokom kratkovidnoπÊu ËeπÊu zamjenu leÊa, uz odliËnu udobnost i visoku vidnu oπtrinu. Dostupne su u dioptrijama od +10,00 do ∑ 15,00, te u dvije bazne krivine: 8,4 i 8,8. Acti Toric ∑ MjeseËne meke leÊe za osobe s astigmatizmom. Astigmatizam, stanje u kojem je roænica nepravilno zakrivljena, viπe nije zapreka noπenju kontaktnih leÊa. Naprotiv, leÊe Êe vam pruæiti bolju vidnu oπtrinu i πire vidno polje. Z-6 ∑ godiπnje meke leÊe i Z-6 Toric ∑ godiπnje toriËne meke leÊe. Iz programa Z-6 izaberite leÊu koja odgovara upravo vama. Z-6 leÊe mogu se izraditi u nizu baznih krivina, do ±30,00 sfernih dioptrija te Ëak do ∑8,00 cilindara. Lako se postavljaju i skidaju, reduciraju halo efekt i problem noÊnog odsjaja. Images, Color Tones ∑ MjeseËne leÊe za promjenu boje oka ∑ plave, zelene i smee nijanse za potpuno nov izgled!

pina + ruksak

druga nagrada - godiπnja zaliha otopina + sportska torba treÊa nagrada - godiπnja zaliha otopina + termo-torba za izlet. Svim ostalim sudionicima poslat Êemo utjeπne nagrade (startere otopina, olovke, dæepna ogledalca...).

KUPON Ime i prezime: ________________________________ ________________________________ Adresa: ________________________________ ________________________________ Grad: ________________________________ ________________________________ Telefon: ________________________________ E-mail: ________________________________ ________________________________ Otopinu za njegu leÊa preporuËio mi je: ________________________________ ________________________________

Stari geni za pogled u vrli novi svijet Mr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Osijek

Naπe su fiziËke i mentalne granice

neizbjeæno odreene genima i Ëime Êemo ih ispuniti, uvelike ovisi o okolini Spoznaja da bismo se mogli kriæati s gotovo svim poznatim æivotinjskim pripadnicima (ovisno o aspiraciji) kada bi nam netko uklonio gene koji to kontroliraju (sveprisutni Radman), ËuvajuÊi autentiËnost vrste, upuÊuje na to da je Darwin imao pravo kada je pretpostavio zajedniËkog pretka svom æivom svijetu. Nije loπe znati istinu o sebi, pa i to da nam se genetska πifra razlikuje u prosjeku samo u 1,5 posto gena od Ëimpanzine. Viπe nas od stoljeÊa dijeli od Darwinove teorije evolucije, a nove spoznajne moguÊnosti, od analize elektronskim mikroskopom do molekularne biologije, aktualizirale su misterij genijalne pretpostavke o podrijetlu vrsta. Molekularnom je genetikom danas moguÊe potvrditi Darwinove hipoteze iz daleke 1882. 88 VA©E ZDRAVLJE #35

godine. Tim se otkriÊima, meutim, uvelike mijenja smisao æivota. Postavljamo pitanja o njegovoj svrsishodnosti, a pristiglim nam se odgovorima samo otvaraju nova poglavlja i nameÊe nova logika. Taj svijet spoznajemo evolucijski najrazvijenijim sustavima - osjetilima - u koji spada i organ vida.

Dizajn naπ svagdaπnji Zaπto se u æivih biÊa razvilo oko? Otkako traje evolucija æivih biÊa, dakle oko 3,5 milijardi godina, sunËeva je svjetlost glavni izvor energije za sav organski svijet, a ciklus svjetlost/ tama moæda najznaËajnija selektivna snaga koja je ikada utjecala na æivot. Jedna je od najznaËajnijih posljedica sunËeve svjetlosti evolucija oka. Tu je,

meutim, pokleknuo i sam tvorac teorije evolucije, Charles Darwin. U Podrijetlu vrsta Darwin je imao ozbiljnih problema s obrazloæenjem evolucije oka pa u dodataku Problemi teorije, u kojem raspravlja o “organima ekstremne perfekcije i sloæenosti”, i sam kaæe da se u prvi mah Ëini apsurdom najviπeg stupnja da se tako sloæen organ formira prirodnom selekcijom! Kad god bi se protivnici teorije evolucije obruπavali na njezina genijalnog tvorca, uvijek bi mahali boæanskom kreacijom oka. Naravno da je boæanstvena! Pritom je dotiËni Bog pokazao Ëudan smisao za humor dizajnirajuÊi organ priliËno neinteligentna dizajna gdje se krvne æile pruæaju po povrπini unutarnje oËne ovojnice, umjesto da poniru ispod kao kod svih normalnih organa. Zbog toga je pri najmanjoj proliferaciji tkiva ili krvarenju vid izrazito ugroæen. Za razliku od njih, fotoreceptori koji hvataju svjetlost smjeπteni su u unutraπnjost ovojnice, umjesto da su na povrπini kako bi bili bolje izloæeni izvoru svjetla. Pritom ih dobrano ometaju nervne niti koje prolaze ispred njih i umjesto da nose signale prema mozgu, pruæaju se u suprotnom smjeru, grupiraju u snopove i formiraju slijepu pjegu. I to je taj boæanski dizajn. VodeÊi teoretiËar darwinizma Georges C. Williams nije niπta drugo mogao nego reÊi da su oËi

OFTALMOLOGIJA

kraljeπnjaka “glupo dizajnirane” zbog inverzije. Odakle zapravo potjeËe dizajn oka i kako se tako neπto sloæeno moæe uopÊe razvijati? Odgovor je vrlo jednostavan: sve su performanse oka krajnje ograniËene fizikalnim svojstvima svjetla, a naËin na koje oko detektira svjetlost uvjetovan je njezinom kvantnom prirodom. Nema tu, dakle, puno poetike ni logike u naπem smislu rijeËi. Kako je nastala prva stanica koja je detektirala svjetlost? Naπe je tijelo prekriveno koæom Ëije su stanice sposobne detektirati toplinu! A πto je ona? Infracrveno svjetlo, zar ne? Ne treba mnogo maπte da bi se zamislilo koliko je mala mutacija potrebna da bi se stanica osjetljiva na infracrvene zrake prevela u stanicu koja je sposobna detektirati zraËenja valnih duljina vidljivog spektra. Osim toga, æivim biÊima nije nikada bilo predodreeno da Êe im se razviti oËi, ali je i najmanja promjena davala veÊe πanse vrsti za reprodukciju, a time i za preæivljavanje. U tome nas kontekstu oËi dobro sluæe iako postoje biÊa s mnogo sloæenijim optiËkim sustavom, ali ovaj naπ dostatan je za preæivljajavanje i nema nikakvih naznaka da bi se u skoroj buduÊnosti morao redizajnirati. Odakle onda neinteligentni dizajn? Stoga πto je u veÊine sisavaca oko izdanak mozga zadræavπi originalnu grau i tijek nervnih niti mozga. One su, meutim, jednako funkcionalne kao i oËi mekuπaca koje imaju obrnut tijek nervnih niti. MatematiËki se moæe izraËunati da je za ovaj dizajn bilo potrebno oko 350.000 generacija te da se tijekom tog razdoblja oko moglo 40∑65 puta redizajnirati da bi imalo danaπnji oblik u sisavaca.

Zaπto imamo dva oka? Postoji li razlog da nemamo tri ili viπe pari oËiju? Naravno da postoji. Dva su bolja od jednog oka jer omoguÊuju stereoskopski vid i daju trodimenzionalnu informaciju o svijetu koji nas okruæuje, a koja je dostatna za razmnoæavanje i preæivljavanje vrste. Vjerojatno Êe biti onih koji Êe reÊi da bi viπe pari oËiju davalo joπ bolju informaciju! Naravno da bi, ali bi bilo izrazito neracionalno troπiti toliko energije za sustav koji nije presudan u preæivljavanju vrste. Zaπto vidimo samo neke valne duljine? Sve su oËi osjetljive na relativno uzak spektar valnih duljina elektomagnetskog zraËenja koje emitira sunce. Zaπto ne vidimo πiri spektar? Upravo stoga πto smo potomci æivota koji se razvio u vodi kroz koju prolazi samo kolorni spektar elektromagnetske radijacije (od plave do crvene). Taj je spektar postala primarna selektivna snaga prvim oblicima æivota na Zemlji u kojih se potom razvijaju biokemijski mehanizmi pokrenuti upravo zraËenjima tih valnih duljina. Kako oko hvata svjetlost? U fotonima, naravno! Specijalizirane stanice koje se nazivaju fotoreceptori, a koje su smjeπtene u unutarnjoj membrani oka, apsorbiraju elektromagnetsko zraËenje, prevode ga u elektriËni impuls koji odlazi do centralnog æivËanog sustava. Tek tada svjesni smo onoga πto smo vidjeli. Vienje, naime, podrazumijeva razumljive slike, stoga je i najkompliciranije oko neupotrebljivo jedinki bez sprege s mozgom. Primjeri iz prirode upuÊuju na to da je oko evolucijski starije od mozga: npr. morska meduza ima razvijeno oko premda nema centralni æivËani sustav kojemu odaπilje informacije! Ribe imaju priliËno sloæeno dizajnirano oko, ali primjetnu oskudicu

mozga! U tom je kontekstu vrlo jednostavno zakljuËiti kako detektiramo pojedine boje: da bi vidjela u boji, æiva biÊa moraju imati fotoreceptore osjetljive na razliËite valne duljine vidnog spektra! I to je cijela mudrost pogleda kroz ruæiËaste naoËale.

Veliki meπtar svih kreacija Naπe su fiziËke i mentalne granice neizbjeæno odreene genima i Ëime Êemo ih ispuniti, uvelike ovisi o okolini, ali nikakva sila neÊe pomoÊi da pomaknemo te granice! To znaËi da smo limitirani ne samo genetskim materijalom roditelja nego evolucijskim zapisima u genima svih prethodnih generacija od kojih potjeËemo! Mi smo zarobljenici vlastitih gena (Radman je zakon!). Normalno se nameÊe pitanje zaπto pritom nismo uzgojili samo kvalitetu? Jer ona s evolucijskog stanoviπta nema smisla; raznolikost je izvor preæivljavanja. Kako je netko duhovito primijetio: ugasi li netko tamo zauvijek svjetlo, vodstvo Êemo prepustiti sljepcima! Prema darwinistiËkoj logici, dugoroËna bi korist od slabovidnih bila oËuvanje raznolikosti, a kratkoroËna da se odræi pozitivan selektivni uËinak radi oËuvanja jednoga odreenog obiljeæja u odnosu na sve druge! Komplicirano! Prisjetimo se u ovom trenutku oka umjetnika: Monet, Renoir, Degas, Matisse i mnogi drugi bili su kratkovidni i znanstvenici nagaaju da su upravo stoga birali odreene boje i kompozicije. Primjera je mnogo. Moæda je baπ taj “defekt” doveo do kulturne raznolikosti. Bi li anonimni umjetnik oslikavao peÊine Altamire i Lascauxa da je bio sposoban istodobno iÊi u lov? U tom je kontekstu suludo razmiπljati o genetskom poboljπanju ljudske vrste jer sposobnost preæivljavanja ovisi o razliËitostima koje ne ukljuËuju uvijek ono πto se nama Ëini pozitivnim. Tu se na #35 VA©E ZDRAVLJE 89

OFTALMOLOGIJA

svojevrstan naËin sukobljava bioloπko s kulturnim naslijeem, meutim, oba se susreÊu na razini æivËanog tkiva, pa je prema tome rijeË o dva komplementarna naslijea! U ovom smo trenutku moæda doπli do stadija kada bi znanost napokon trebala objasniti koja su pravila igre i tko je veliki meπtar svih kloniranja!

Nije fer, meπtre Poslije Ëetrdesete godine, ma kako genetski savrπeni bili, poËinjemo udaljavati novine, troπimo sve viπe vremena kao bismo jasno vizualno komunicirali s okolinom i ulazimo u konflikt s bioloπkom evolucijom jer bismo nakon Ëetrdesete godine æivota htjeli æivjeti zdravo i kvalitetno. S evolucijskog stanoviπta to nema

opravdanja jer nam istjeËe vrijeme kada smo trebali predati svoj genetski materijal kao doprinos vjeËnoj obnovi æivota. Tu sada uskaËe naπa kulturna evolucija koja je gotovo do savrπenstva razvila tzv. marketing zdravog i dugog æivota u obliku Ëudotvornih lijekova i pomagala za borbu protiv nekih karakteristika genetskog naslijea meu kojima je starenje najveÊi bauk. UnatoË velikim dostignuÊima, lijeËnici, farmaceuti i komercijalna industrija nemoÊno promatraju neduænu humanu populaciju koju ne mogu oteti smrtnosti. NaoËale, kontaktne leÊe, operacije pomlaivanja, vitamini? Da, ali joπ nismo dosegnuli ukidanje razlika izmeu æivotnih dobi kao u romanu Vrli novi svijet A. Huxleya koji je napisan davne 1932. i

u kojem se πezdesetogodiπnjaci bave istim aktivnostima i istog su tjelesnog izgleda kao dvadesetogodiπnjaci. Bit Êe ipak da “Ëimbenici svijesti suvremenog svijeta nisu viπe prilagoeni naπoj smrtnosti”, kako je to primijetio Michele Houellebecq u Elementarnim Ëesticama. Dakle Veliki Meπtre, πto Ëekate? Æelimo biti sretni, æelimo jasno uæivati u svijetu koji nas okruæuje i biti liπeni smrtnosti! Æelimo naslijediti najbolje gene kompletnog ËovjeËanstva (neizbjeæan Radman), ne æeleÊi da nas æivot na kraju ipak slomi!

Djeci roenoj u mraku svaka naπa paænja jedna je mala svjetlost. Mala kuÊa, dnevni centar za djecu s oπteÊenjima vida i poteπkoÊama u razvoju nema dovoljno sredstava za ureenje prostora. Molimo vas da podræite njihovo pravo na æivot. Za donacije nazovite 060 854 854 ili posjetite www.malakuca.org Cijena poziva 3,66 kn (PDV ukljuËen). Sav prihod ide u korist Male kuÊe.

I zvukovod treba njegovati Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Vjerojatno vam se barem jednom u æivotu dogodilo da ste nakon kupanja, tuπiranja ili pranja kose osjetili da je voda uπla u uho i da odjednom slabije Ëujete. Pri poremeÊaju u izluËivanju uπne masti dolazi do njezina nakupljanja i stvaranja naslaga koje slabe sluh, a u dodiru s vodom bubre i izazivaju osjeÊaj pritiska i zaËepljenosti uha. Tada obiËno poseæete za πtapiÊima s vatom nastojeÊi odstraniti “ono neπto” πto vam smeta, ali tako moæete samo joπ dublje potisnuti nabubrelu nakupinu uπne masti u koπtani dio zvukovoda. U tom sluËaju obiËno zatraæite lijeËniËku intervenciju jer sebi ne moæete viπe pomoÊi. Zato, kada je zvukovod posrijedi, savjet je: NE GURATI U ZVUKOVOD NIKAKVE PREDMETE u pokuπaju provoenja higijene ili samopomoÊi jer moæete samo pogorπati postojeÊe stanje, a u sluËaju “snaænije ili nespretnije” intervencije Ëak dovesti do oπteÊenja koæe zvukovoda i posljediËne upale ili rupture (prsnuÊa) bubnjiÊa. Kako biste izbjegli sve moguÊe neugodnosti, preporuËujemo vam Cerustop, sterilnu uljnu otopinu za ËiπÊenje uha pomoÊu koje Êete na siguran i medicinski prihvatljiv naËin otopiti stvrdnutu uπnu mast i iz zvukovoda odstraniti ljuskice i ostalu neËistoÊu. Paæljivo odabrani sastojci meusobno se nadopunjuju i omoguÊuju vrlo jednostavno ispiranje uha: nezasiÊeni trigliceridi i parafinsko ulje omekπavaju uπnu mast, izopropil-izostearat je otapalo s dubinskim djelovanjem, PEG (polietilenglikol)-40-sorbitol heksaoleat i PEG-40-sorbitan peroleat emulgiraju i aktivno djeluju kod ispiranja, a BHA/ BHT (butilhidroksianizol i tolnol) kao i vitamin E imaju dodatno antioksidativno djelovanje. Cerustop se bez bojazni moæe primijeniti u djece i odraslih. Oprez je potreban jedino ako se sumnja na perforaciju bubnjiÊa ili kada znate da ona veÊ postoji, jer je u tim sluËajevima primjena kontraindicirana, kao i zbog upalnog procesa u zvukovodu. Kod poremeÊaja u izluËivanju uπne masti redovitom uporabom Cerustopa mogu se sprijeËiti stvaranje naslaga i moguÊe posljedice. Zato se uporaba Cerustopa posebno preporuËuje korisnicima sluπnih pomagala.

Prirodna pomoÊ za bolne zglobove

Ekstrakt jedinstvene πkoljke

u Pernalin kapsulama sadræi

prirodni glukozamin i kondroitin Viπe od 50 posto osoba starijih od 40 godina, ali i sve viπe mladih, osobito sportaπa, pati od neke bolesti koπtano-miπiÊnog sustava. Uzroci mogu biti razliËiti, primjerice upalne reumatske bolesti, degenerativne promjene, ozljede, prekomjerna fiziËka aktivnost. NajËeπÊe je rijeË o artrozi, kroniËnoj degenerativnoj bolesti zglobova koja nastaje zbog nerazmjera izmeu optereÊenja i moguÊnosti podnoπenja optereÊenja. S godinama dolazi do smanjena izluËivanja zglobne tekuÊine, propadanja zglobne hrskavice, upale, bolova i oteæane pokretljivosti. Nagle vremenske promjene dodatno pojaËavaju tegobe, posebice bolove. KlasiËna se terapija sastoji u primjeni nesteroidnih analgetika (imaju primarno analgetski, ali i odreeni protuupalni uËinak) i antireumatika, koji, na æalost, imaju brojne nuspojave, uglavnom u probavnom sustavu.

©koljka koja je privukla pozornost Proizvodi tradicionalne medicine sve su popularniji i sve se viπe koriste za reumatske bolesti, bolne zglobove i druge bolove nastale zbog degenerativnih promjena. Pokazalo se da mogu biti jednako uËinkoviti kao nesteroidni analgetici i antireumatici, ali bez πtetnih nuspojava. Posljednjih su godina pripravci koji sadræe glukozamin i kondroitin bili u skupini najpopu92 VA©E ZDRAVLJE #35

larnijih i najviπe upotrebljavanih, da bi u novije vrijeme prioritet preuzeli proizvodi koji sadræe visokokvalitetan ekstrakt novozelandske zelenousne πkoljke Perna canaliculus. ©koljka je privukla pozornost jer je bogata aminoπeÊerom, vitaminima i mineralima, osobito viπestruko nezasiÊenim masnim kiselinama. Ti sastojci u prirodnom omjeru i sastavu pokazali su veliku uËinkovitost i neπkodljivost kod oboljenja zglobova, πto je razlog njihove sve veÊe popularnosti.

Pernalin - uËinkovitost i neπkodljivost Novozelandska zelenousna πkoljka uspijeva samo u Ëistim vodama Tihog oceana, gdje je starosjedioci stoljeÊima koriste u prehrani i zahvaljujuÊi tome gotovo nemaju reumatskih bolesti. Naraste 10-15 centimetara, a u pogodnim uvjetima i do 23 centimetra. S obzirom na dokazanu uËinkovitost i veliku potraænju, u vodama zaljeva Marlborough i Big Glory na poluotoku Coromandelu juænoga novozelandskog otoka uzgoji se i preradi viπe od 60.000 tona πkoljaka na godinu. Posebnim postupcima prireeni ekstrakt te jedinstvene πkoljke u Pernalin kapsulama sadræi prirodni glukozamin i kondroitin koji grade zglobnu tekuÊinu i hrskavicu, a njihovo djelovanje idealno nadopunjuju minerali, vitamini B6, B12, C, E, folna kiselina i omega-3 viπestruko nezasiÊene masne kiseline.

Za smanjenje upalnih oteklina i bolova zglobova za vanjsku primjenu preporuËujemo Pernalin kremu. Sadræi ekstrakt zelenousne πkoljke i tradicionalno koriπtene tvari biljnog podrijetla: tamjan, jojoba ulje, ulje suncokreta, eteriËno ulje lavande i ruæmarina, mentol, kamfor, pantenol i vitamin E, koji u ovoj kombinaciji djeluju analgetiËki, smirujuÊi bolne procese u miπiÊima i zglobovima. Tamjan (Boswellia serata), odnosno kristali dobiveni zarezivanjem i suπenjem soka biljke Boswellia serata, vrlo je intenzivna, karakteristiËna mirisa, uz znatnu koliËinu bosveliËne kiseline, Ëije se antireumatsko djelovanje osobito prouËava u novije vrijeme. EteriËna ulja lavande i ruæmarina vrlo su ugodna mirisa, djeluju antiseptiËki i blago umirujuÊe na koæu. Ulje jojobe, dobiveno iz plodova ameriËke pustinjske biljke Simmonsia chinesis, bogato je zasiÊenim masnim kiselinama koje djeluju zaπtitno i regenerirajuÊe na stanice koæe i potkoænog tkiva. SinergistiËko djelovanje aktivnih tvari, uz pomno odabrane omjere i odgovarajuÊe prireenu podlogu, poboljπava prokrvljenost zgloba, daje osjeÊaj topline, ublaæava bolove i njeguje koæu. Krema je ugodna mirisa, lagano se upija u koæu i ne ostavlja masne tragove.

Uloga prehrane - za i protiv

Pernalin kapsule obnavljaju zglobnu tekuÊinu i hrskavicu, smiruju upalu, smanjuju ukoËenost i ublaæavaju bolove. Zaπtitno djeluju i na sluznicu æeluca, odnosno cijeloga probavnog sustava. Ta je spoznaja osobito vaæna bolesnicima koji uzimaju lijekove protiv bolova (nesteroidni antireumatici), za koje je poznato da Ëesto oπteÊuju sluznicu æeluca. Brojna kliniËka ispitivanja potvrdila su i smanjenje æeluËanih tegoba kod istodobne primjene ekstrakta πkoljke i antireumatskih lijekova.

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Nastanku reumatskih bolesti, meu ostalim, pridonosi neodgovarajuÊa prehrane. Hrana bogata masnoÊama æivotinjskog podrijetla uzrok je prekomjerna stvaranja „loπeg prostaglandina”, tromboksana, leukotriena koji sudjeluju u upalnim procesima. Zato hrana bogata mlijeËnim proizvodima, povrÊem, voÊem, peradi te osobito ribom moæe znatno utjecati na povoljno zdravstveno stanje, zdravlje i opÊu kondiciju. Izvanredna uËinkovitost i neπkodljivost Pernalin kapsula i Pernalin kreme kod reumatskih bolesnika i sportaπa kliniËki su dokazane u nekoliko svjetskih centara i na brojnim ispitanicima.

Potraæite ih u najbliæoj ljekarni i biljnoj drogeriji!

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

samolijeËenje

Vitamini

Prilagoeno prema: Selbstmedikation, Deutcher Apotheker Verlag, Stuttgart 2001.

Prikriveni manjak vitamina UnatoË uglavnom dobrim prehrambenim moguÊnostima, do prikrivena manjka vitamina u organizmu prije svega moæe doÊi u sluËaju vitamina B i C koji su topivi u vodi. Uzroci mogu biti neodgovarajuÊa prehrana, probavne smetnje, poveÊane potrebe zbog preoptereÊenosti organizma (bolest, trudnoÊa, dojenje, profesionalni sport i kontakt s ovisniËkim otrovima kao πto su alkohol i nikotin). Prikriveni manjak vitamina (hipovitaminoza) dovodi do nespecifiËnih ili odgoenih zdravstvenih teπkoÊa, a kod potpunog manjka (avitaminoze) vidljivi su akutni specifiËni simptomi. Takvo stanje: • sprjeËava se preventivnim uzimanjem vitamina • poboljπava se dodatnim koriπtenjem multivitaminskih preparata • moæe biti uzrokovano smanjenim uzimanjem ili poveÊanim potrebama.

Multivitaminski proizvodi PreporuËuju se za nadoknadu poveÊanih potreba za vitaminima i nadoknadu zbog manjkave prehrane. Kod osoba s pomanjkanjem apetita i rekonvalescenata pogodno je koriπtenje vitaminskih sirupa. U pojedinim sluËajevima treba obratiti paænju na odgovarajuÊe doziranje potrebnih vitamina. Sadræaj vitamina u vitaminskim proizvodima prema

zakonskim preporukama oznaËava se u postocima od preporuËene dnevne doze. PreporuËena dnevna doza zbog sadræaja vitamina A i D ne smije se prekoraËiti.

Vitamin A (retinol) Provitamin A (beta karoten) je vitamin za zaπtitu koæe (kod sunËanih opeklina i sl.). Simptomi pomanjkanja mogu se pojaviti kao smetnje u probavi masti. Znakovi su teæeg pomanjkanja: noÊno sljepilo, poveÊana osjetljivost (Blenden) na svjetlost. Predoziranje vitaminom A πtetno je za zdravlje. Tijekom trudnoÊe i kod puπaËa uporaba mora biti pod kontrolom lijeËnika, i to kod medicinskih indikacija. Provitamin A (beta karoten) upotrebljava se za tamnjenje koæe jer poveÊava osjetljivost koæe na svjetlo.

Vitamin C (askorbinska kiselina) Vitamin C jaËa imunoloπki sustav. Pomanjkanje se moæe javiti pri poveÊanim fiziËkim i psihiËkim potrebama, tijekom trudnoÊe i dojenja te temperaturnih i infekcioznih bolesti. Vidljivi su znakovi teæeg pomanjkanja: skorbut, poveÊana sklonost krvarenjima, sklonost infekcijama. Maksimalna pojednaËna doza ne bi smjela biti veÊa od 200 mg. PreporuËuje se uzimanje retard preparata, tj. preparata s polaganim oslobaanjem C vitamina.

Vitamin E (tokoferol) Vitamin E podræava lijeËenje upalnih procesa (npr. reume). Simptomi pomanjkanja nisu vidljivi. Poznat je kao vitamin koji uniπtava slobodne radikale i podræava lijeËenje kod bolesti srca i krvotoka te reumatoidnog artritisa.

Vitamin D (kolekaciferol) Vitamin D sluæi za sprjeËavanje osteoporoze. Nastaje djelovanjem sunËeva svjetla na koæu. Deset minuta izlaganja ultraljubiËastim (UV) zrakama pokriva dnevnu potrebu. Pomanjkanje je vidljivo kod loπih uvjeta æivota i nepovoljnih klimatskih uvjeta. Pomanjkanje tijekom rasta dovodi do rahitisa, a kod odraslih do osteoporoze. Preventivno se dojenËadi daje tijekom prve godine æivota. Kod osteoporoze daje se u kombinaciji s kalcijem zbog smanjena odlaganja kalcija u kostima.

Vitamini B skupine Vitamini B grupe primjenjuju se kod nespecifiËnih koænih bolesti, neuroloπkih bolesti i moguÊih pojava u trudnoÊi (npr. ispadanje kose, lomljivi nokti). B1 (tiamin) - Pomanjkanje je vidljivo kod alkoholiËara. Znakovi su: neuroloπke smetnje, smetnje u aktivnosti srËanog miπiÊa, slabost miπiÊa i gubljenje snage miπiÊa. Kod potpunog pomanjkanja dolazi do bolesti be-

www.oktal-pharma.hr

ri-beri. Katkad B1 vitamin moæe biti uspjeπan kao zaπtita od komaraca. B2 (riboflavin) - Pomanjkanje se oËituje kod kroniËnih proljeva i dugotrajna koriπtenja antibiotika. Manjak dovodi do oπteÊenja rubova usana, upale jezika i ekcema koæe. B6 (piridoksin) - PoveÊane su potrebe u trudnoÊi, kod hioptireoze i dugotrajne primjene peroralnih kontraceptiva. Manjak je rijetko vidljiv, i to u obliku upale æivaca i epileptiformnih grËeva. U nekim je sluËajevima djelotvoran kod predmenstrualnih teπkoÊa. Niacin (nikotinamid, nikotinska kiselina) - Pomanjkanje se javlja kod alkoholiËara, bolesnika s kroniËnim proljevom ili cirozom jetre. OËituje se u obliku dermatitisa, demencije i proljeva. Folna kiselina - Pomanjkanje je moguÊe kod bolesti probavnog sustava, koriπtenja oralnih kontraceptiva, sulfonamida, antiepileptika i alkoholizma. Manjak se oËituje u smetnjama stvaranja krvi (poremeÊaji krvne slike), a u trudnoÊi dovodi do

oπteÊenja ploda. Nadopuna prehrane folnom kiselinom preporuËuje se kod æena koje æele zatrudnjeti i kod trudnica kako bi se smanjile moguÊnosti rizika oπteÊenja ploda. Biotin (vitamin H) - Pomanjkanje je vrlo rijetko vidljivo, i to nakon dugotrajne parenteralne prehrane. Manjak se oËituje u oticanju koæe i sluznica, mrπavljenju, bolovima u miπiÊima. Dodatno uzimanje preporuËuje se kod lomljivih noktiju. Pantotenska kiselina - Pomanjkanje je vrlo rijetko vidljivo. Manjak se moæe oËitovati kao dermatitis, depigmentacija ili malaksalost. Lokalno primijenjen pospjeπuje zacjeljivanje rana. Kombinacija vitamina B kompleksa - Indicirana je kod poveÊane potrebe za vitaminima ili lijeËenja manjka vitamina iz B skupine. Neuro vitamini (B1, B6 i B12) Indicirani za lijeËenje bolesti æivËanog sustava s neuroloπkim simptomima.

Kod sumnje na manjak vitamina: • lijeËnik treba potvrditi dijagnozu (npr. sindrom malapsorpcije, bolesti æeluca i probavnog sustava, bolesti zubi, alkoholne i druge ovisnosti, anoreksija na neurotiËnoj osnovi, bulimija, anemija ili koriπtenje laksativa) • treba lijeËiti nespecifiËne simptome pomanjkanja • treba sprjeËavati odreene simptome.

Dodatne napomene: • Osnovna je preporuka uzimanje dovoljnih koliËina voÊa i povrÊa s prirodnim vitaminima. • PreporuËljivo je kupovati samo svjeæe namirnice i izbjegavati njihovo dugotrajnije odlaganje, zagrijavanje i podgrijavanje. • Vitamini topivi u mastima (A, D, E, K) u organizam se unose samo u prisutnosti ulja ili masti u prehrambenim namirnicama. • SintetiËki vitamini dobra su potpora prirodnima.

mali, korisni

savjeti

Pravilna uporaba lijekova kada - koliko - s Ëime? Dragi Ëitatelji, u ovom Êemo broju govoriti o moguÊim interakcijama koje mogu nastupiti u sluËaju Ëesto koriπtenih sredstava protiv kaπlja i vitamina C. Iako smo uπli u novo i drago nam godiπnje doba, proljeÊe, na prelascima iz jednog razdoblja u drugo Ëeste su prehlade i upale grla, obiËno praÊene kaπljem. I opÊe stanje moæe nam biti poremeÊeno pa je dobro neπto nauËiti o pravilnoj primjeni vitamina C.

ra lijeËnika u sluËaju samolijeËenja, mora biti ograniËena na najviπe pet do sedam dana.

Askorbinska kiselina (vitamin C)

Acetilcistein Acetilcistein jedan je od sekretolitika prve linije. Djeluje tako πto razrjeuje gustu i ljepljivu bronhijalnu sluz te posljediËno olakπava iskaπljavanje. Interakcije s hranom - Nisu poznate niti opisane u literaturi. Savjeti - PreporuËuje se nakon jela uz minimalno pola Ëaπe vode. Dodatan unos tekuÊine omoguÊuje uËinkovitije razrjeenje sekreta. Da bi razrjeenje bilo optimalo, potrebno je u organizam unijeti do dvije litre tekuÊine na dan. Terapija acetilcisteinom ne bi smjela trajati dulje od deset dana.

Ambroksol i bromheskin Danas se ambroksol i njegov metabolit bromheksin mnogo upotrebljavaju radi olakπanja iskaπljavanja. Djeluju na smanjenje gustoÊe bronhijalnog sekreta i tako utjeËu na lakπe izbacivanje sluzi koja se pojaËano nakuplja kod upale diπnih puteva. Interakcije s hranom - Nisu poznate ni opisane u literaturi. 96 VA©E ZDRAVLJE #35

Mirna RadoπeviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Savjeti - Proizvodi produljenog djelovanja (tzv. retard oblici) trebaju se uzimati naveËer nakon obroka, a ostali oblici nakon obroka prema uputi koja je priloæena uz lijek. Kako bi se postiglo optimalno iskaπljavanje, trebalo bi dnevno uzeti do dvije litre tekuÊine. Antitusici Dekstrometorfan, dihidrokodein, pentoksiverin... koriste se za smirivanje podraæaja na kaπalj. Sredstva protiv kaπlja djeluju centralno tako da blokiraju centar za kaπalj. Uzimaju li se u manjim dozama, kaπalj se smiruje, a u veÊim se dozama potpuno blokira refleks kaπlja. Interakcije s hranom - Nisu poznate. Navedene supstancije mogu pojaËati djelovanje alkohola. Savjet - PreporuËuju se noÊu. Prilikom primjene antitusika nikako se ne smije konzumirati alkohol. Moraju se kombinirati s dovoljim koliËinama tekuÊine. Terapija, osobito bez nadzo-

Vitamin C danas se primjenjuje naveliko. Njegova je osnovna uloga sprjeËavanje pojave skorbuta koji nastaje kao posljedica manjka vitamina C u organizmu. Dnevna je potreba za vitaminom C kod odrasle osobe oko 100 mg. Miπljenja o uzimanju vitamina C u svrhu zaπtite od viroza i jaËanja imuniteta opÊenito vrlo su opreËna. UnatoË tome, iznimno se mnogo upotrebljava radi zaπtite od bolesti i u stanjima pojaËane potrebe za vitaminima kao πto su trudnoÊa, dojenje, starija æivotna dob, oporavak nakon bolesti, pojaËan tjelesni napor... U svrhu prevencije koriste se doze od 50 do 200 mg, a u terapijske svrhe od 400 do 1000 mg vitamina C. Interakcije s hranom - Nisu poznate. Meutim, dugotrajno uzimanje visokih doza moæe oπtetiti bubrege. Dobro je znati da se velike doze prirodnog vitamina C nalaze u rajËicama, citrusima i krumpiru, a male koliËine u mlijeku. Savjeti - Tablete vitamina C preporuËuju se uzimati neovisno o obroku, ali uz puno tekuÊine. ©umeÊe tablete trebaju se zbog moguÊnosti oksidacije popiti odmah nakon pripreme (otapanja), a retard oblici produljenog djelovanja uzimaju se cijeli (bez ævakanja i s dovoljno tekuÊine).

vodiË

kroz pretrage

Krvni biljezi

uloga u ranom otkrivanju i praÊenju raka jajnika

Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Klinika za æenske bolesti i porode - Zavod za ginekoloπku onkologiju, Petrova 13, Zagreb

Rak jajnika oduvijek je predstavljao velik izazov za lijeËnike. »ini oko pet posto svih zloÊudnih tumora u æena i 23 posto svih ginekoloπkih karcinoma. Gotovo 50 posto smrti æena od ginekoloπkog raka upravo je posljedica raka jajnika. NajËeπÊe se javlja nakon 45. godine, kada s dobi znatno raste njegova pojavnost. Pouzdana dijagnostiËka metoda za rano otkrivanje raka jajnika joπ nije pronaena. Imunoloπka dijagnostika ranog raka jajnika uz pomoÊ serumskih biljega nije u potpunosti procijenjena. OtkriÊem serumskog biljega epitelnih tumora jajnika (CA-125) vjerovalo se da je napokon pronaena metoda sigurna otkrivanja ranog raka

jajnika. Meutim, do danas nije poznata korisna metoda screeninga ranog raka jajnika koja bi smanjila smrtnost od te bolesti.

CA-125 (serumski biljeg epitelnih tumora jajnika) Proveden je velik broj istraæivanja o znaËenju razine CA-125 u ranoj dijagnostici raka jajnika te praÊenju bolesnica nakon terapije. Normalna je razina CA-125 u serumu do 35 U/ml. No, poviπenje razine CA-125 nije specifiËno samo za epitelni rak jajnika nego su njegove vrijednosti poviπene i kod drugih patoloπkih stanja:

Ginekologija

Ostala stanja

Benigne ciste

Hepatitis

Endometrioza

Ciroza jetre

ZdjeliËna upalna bolest

Dijabetes

Menstruacija

Pneumonija

Meigsov sindrom

Perikarditis

Miomi

Mezoteliom

Hiperstimulacija jajnika

Nemaligni ascites i dr.

Adenomioza

Pokuπaji da se provede screening u ranom otkrivanju raka jajnika uz pomoÊ CA-125, na æalost, su propali. Kod æena mlaih od 45 godina poviπene vrijednosti CA-125 u viπe od 95 posto sluËajeva posljedica su drugih patoloπkih stanja i nemaju nikakvo dijagnostiËko znaËenje u otkrivanju raka jajnika. Prema istraæivanju Jakoba, u skupini od 22.000 æena samo je 16 posto njih u postmenopauzi imalo poviπene vrijednosti CA-125, od toga je πest posto imalo rak jajnika (ili 0,0022 posto svih ispitivanih). Razne su studije pokazale da CA125 nema znaËenje u screening programima ranog otkrivanja raka jajnika zbog niske specifiËnosti i osjetljivosti. Manje od 50 posto æena oboljelih od I. stadija raka jajnika (rana bolest) ima poviπene vrijednosti CA-125. Screening programi u kojima se uz serumski CA-125 provodio pregled ultrazvukom i ginekoloπki pregled takoer su se pokazali neuËinkovitima. CA-125 znatno je poviπen kod svih oboljelih od uznapredovalog raka jajnika i te vrijednosti imaju veliko znaËenje u praÊenju oboljelih. Ako se nakon provedene terapije vrijednosti CA-125 snize na normalnu

www.oktal-pharma.hr

(ispod 35 U/ml), to ne znaËi i konaËno izljeËenje. Oko 50 posto lijeËenih od raka jajnika s normalnim vrijednostima CA-125 ima najvjerojatnije rezidualnu (ostatnu) bolest. Vrijednosti CA-125 uglavnom nisu poviπene ako je rezidualni tumor manji od 2 cm, ali u oko 30 posto bolesnica CA125 ima normalnu vrijednost s tumorom veÊim od 2 cm. UnatoË svemu, CA-125 ipak ima znaËenje u prognozi bolesti. Ako se nakon korektna kirurπkog zahvata i tri ciklusa kemoterapije CA-125 snizi na normalnu razinu, bolesnice imaju puno veÊu πansu za preæivljenjem nego one kod kojih polagano dolazi do pada vrijednosti CA-125. CA-125 ima veliko znaËenje u praÊenju lijeËenih od raka jajnika. Redovite tromjeseËne kontrole nakon lijeËenja obvezno ukljuËuju mjerenje razine CA-125. Iako se viπe oËekivalo od ovoga serumskog biljega, on je ipak vaæan u otkrivanju uznapredovaloga epitelnog raka jajnika, praÊenju uspjeπnosti lijeËenja i predvianju preæivljenja.

CA 19-9 CA 19-9 tumorski je antigen Ëije su vrijednosti poviπene u oko 25 posto oboljelih od raka jajnika. Normalne laboratorijske vrijednosti ovoga tumorskog markera u serumu izno-

se do 25 U/ml. CA 19-9 specifiËan je za dijagnozu mucinoznih karcinoma jajnika, ali njegove vrijednosti poviπene su i kod tumora probavnog sustava, Ëesto prati i poviπenje CA125 kod epitelnog raka jajnika. Ima znaËenje u diferencijalnoj dijagnostici u otkrivanju oboljelih od raka jajnika. Nema visoku osjetljivost i specifiËnost, pa ne predstavlja bitan dijagnostiËki iskorak u odnosu na CA-125.

CA15-3 CA 15-3 tumorski je antigen koji je specifiËan za rak dojke. Meutim, kao i ostali tumorski markeri, moæe biti poviπen kod velikog broja patoloπkih stanja u trbuhu te kod oboljelih od raka bronha. Normalne su vrijednosti CA 15-3 do 30 U/ml. Poviπene vrijednosti CA 15-3 nemaju znaËenje u otkrivanju novooboljelih od raka dojke. OpÊenito, CA 15-3 koristan je tumorski marker u praÊenju lijeËenih od raka dojke jer njegovo poviπenje nakon lijeËenja u velikom postotku upuÊuje na pojavu recidiva bolesti.

trudne vrijednosti su ovog hormona negativne. Meutim, HCG proizvode neki tumori jajnika koji se osobito javljaju u mladih æena, dosta su rijetki, ali veÊinom iznimno agresivni. Tako poviπene vrijednosti HCG-a moæemo naÊi kod oboljelih od koriokarcinoma, disgerminoma i embrionalnog karcinoma. Vaæan je u dijagnostici, a osobito u prognozi i praÊenju oboljelih od gore navedenih oblika raka jajnika.

Ostali markeri kod rijetkih oblika raka jajnika Odreivanje tumorskih markera obvezan je dio dijagnostiËke obrade, tijeka lijeËenja i praÊenja oboljelih od razliËitih vrsta raka jajnika. Iako se nisu pokazali uËinkovitima u ranom otkrivanju bolesti, nezaobilazan su dijagnostiËki instrument u praÊenju i predvianju preæivljenja bolesnica. U svakom sluËaju, istraæivanja idu dalje, pa su u tijeku brojna istraæivanja radi pronalaæenja novih krvnih markera koji bi pokazali veÊu osjetljivost i specifiËnost u ranom otkrivanju raka jajnika.

HCG (humani korionski gonadotropin) Humani korionski gonadotropin je hormon trudnoÊe kojeg proizvodi posteljica. U zdravih æena koje nisu

Markeri

Novotvorine jajnika

Estrogeni

Granuloza stromalni tumori

Androgeni

Granuloza stromalni tumori

Testosteron

Androblastom

Alphafetoprotein (AFP)

Embrionalni karcinom Endodermalni sinus tumor

100

biljna

Kopriva

ljekarna

ljekovita, jestiva i zdrava Prvi povijesni zapisi o koprivi (Urtica dioica L. - Urticaceae) mogu se naÊi u I. stoljeÊu, kada se koristila kao lijek protiv opÊe slabosti te kao sredstvo za „ËiπÊenje” organizma. U doba Grka koristila se kao svjeæa biljka za masaæu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina. Danas se kopriva takoer uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome πto utjeËe na izmjenu tvari u organizmu, potiËe izluËivanje probavnih sokova i probavu masnoÊa.

Kako izgleda? RijeË je o biljci visine 60 do 80 cm. Visoka, uspravna, s nasuprotnim srcoliko πiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. LiπÊe i peteljke imaju krhke dlaËice. Vrh se na dodir odlomi te iz listova izlazi sok koji peËe te izaziva crvenilo na koæi. Zelenosivi cvjetiÊi vise iz listova.

Gdje je moæemo pronaÊi? Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktiËkim krajevima. Moæemo je naÊi na zapuπtenim mjestima, rubovima πuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.

proljeÊe, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.

Zaπto je ljekovita? Kopriva sadræi znatnu koliËinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, æeljezo) te vitamina C i provitamina A. Osim toga, u njoj je mnogo flavonoida, triterpena, sterola i drugih sastojaka koji pozitivno djeluju na naπ organizam.

Mirna RadoπeviÊ, mr. pharm. Oktal Pharma

Kako djeluje i kada se primjenjuje? Zbog æeljeza primjenjuje se kod slabokrvnih osoba jer utjeËe na stvaranje veÊeg broja crvenih krvnih zrnaca. NajËeπÊa podruËja primjene danas su poboljπano mokrenje, reumatske tegobe te poticanje luËenja mlijeka u dojilja. Veliku primjenu ima i u kozmetiËke svrhe. Ekstrakt korijena nalazi se u proizvodima protiv otpadanja kose.

Ima li nuspojava? Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapaæene. No, moramo pripaziti jer visoke doze mogu izazvati crvenilo koæe i opstipaciju. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer moæe oπtetiti bubrege. S obzirom na to da utjeËe na pojaËano luËenje mokraÊe, kod Ëeste primjene treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom.

Kako se priprema Ëaj od koprive? StruËak mladih listova koprive treba kuhati 15 minuta u litri vode, procijediti i popiti tijekom dana. »aj se preporuËuje piti mjesec dana.

Kada se bere?

Ako niste znali...

Kopriva cvjeta od lipnja do rujna. U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni djelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeÊe i jesen, vrhovi mladih granËica s liπÊem u

Koprivu vrlo rijetko moæemo naÊi na jelovnicima, iako je rijeË o ukusnoj namirnici koja se moæe pripremiti kuhana kao πpinat ili isjeckana s jajima kao omlet.

101

102

struËne

Meditacija pomaæe u kontroli krvnog tlaka Izvor: www.pliva zdravlje.hr / ABC News Objavljeno: 4. travnja 2004.

Istraæivanje ameriËkih znanstvenika s Medical College of Georgia pokazalo je da svakodnevna kratka meditacija djelotvorno sniæava krvni tlak. U studiji je sudjelovalo 156 uËenika srednjih πkola koji su imali visok krvni tlak. Ispitanici su svaki dan meditirali dva puta po 15 minuta. U Ëetiri mjeseca snizio im se krvni tlak, a taj je trend nastavljen i Ëetiri mjeseca nakon πto su prestali meditirati. Procjenjuje se da 25 posto odraslih osoba ima visok krvni tlak, koji je velik Ëimbenik rizika za infarkt i moædani udar. Zbog stresa i pretjerane tjelesne teæine visoki je tlak sve ËeπÊi i meu mladima.

Provale bijesa opasne su za srce Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Hina Objavljeno: 8. oæujka 2004.

Kod muπkaraca sklonih provalama bijesa i mrzovolji moæe nastati poremeÊaj srËanog ritma, kaæu ameriËki znanstvenici. Samo osobnost tipa A, koja ukljuËuje osjeæaj stalne æurbe i preoptereÊenosti poslom, nije dovoljna za pojavu srËanih bolesti kod muπkaraca. No, muπkarci koji za sebe kaæu da su nagli i da se lako razljute, koji imaju æelju udariti nekog kada su bijesni, imaju 30 posto veÊe izglede da Êe patiti od poremeÊaja srËanog ritma koji moæe dovesti do iznenadne smrti. Zapravo, takvi su muπkarci u studiji bili izloæeni 20 posto veÊem riziku od smrti nego muπkarci koji se teæe razljute, otkrili su znanstvenici s bostonskog sveuËiliπta. I muπkarci koji govore da se tresu od bijesa, imaju glavobolje ili osjeÊaju napetost u miπiÊima, skloniji su poremeÊajima srËanog ritma. Studija pokazuje da izraæavanje emocija moæda nije uvijek zdravo, rekla je Elaine Eaker, koja je provela studiju s kolegama s Boston University. „Ljudi misle da se negativni uËinci ljutnje na zdravlje mogu ukloniti izbacivanjem bijesa iz sebe

zanimljivosti

umjesto njegovim nagomilavanjem”, rekla je Eaker. „No, to nije sluËaj kod muπkaraca obuhvaÊenih ovom studijom: oni su imali poveÊan rizik ne samo za poremeÊaj srËanog ritma nego i za smrt od bilo kojeg uzroka”, ustvrdila je. Studija je trajala 10 godina, a provedena je meu 1769 muπkaraca i 1913 æena koji su na poËetku studije u prosjeku imali 48 godina. „Nismo uspjeli pronaÊi povezanost izmeu poremeÊaja srËanog ritma i temperamenta kod æena, ali to je moæda zato πto æene kasnije obolijevaju od srËanih bolesti nego muπkarci”, napomenula je Eaker.

Dojenjem protiv bolesti srca Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 2. oæujka 2004.

Dojenje dugoroËno pozitivno utjeËe na prevenciju pojave visokoga krvnog tlaka, sugeriraju rezultati istraæivanja britanskih znanstvenika. U studiji znanstvenika s Bristol University utvreno je kako dojena novoroenËad ima manje izglede da Êe patiti od visokog krvnog tlaka u odrasloj dobi. Posljedica je toga i manji rizik obolijevanja od bolesti srca. U istraæivanju je praÊeno 4763 djece, a rezultati su ostali isti i nakon πto su znanstvenici u obzir uzeli i druge Ëimbenike, poput poroajne teæine i socio-ekonomskog statusa roditelja. Utvreno je i da produljeno dojenje dodatno smanjuje izglede za pojavu visokoga krvnog tlaka. Znanstvenici objaπnjavaju kako majËino mlijeko sadræi nezasiÊene masne kiseline, za koje se vjeruje da sudjeluju u razvoju krvnih æila. Procjenjuje se da 40 posto novoroenËadi u razvijenim zemljama nikad nije bilo dojeno. Prethodna su istraæivanja pokazala kako dojena djeca imaju manje izglede da Êe biti pretila.

Upozorenje u vezi s rakom koæe Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 4. travnja 2004.

koæe ako mlade osobe nastave ignorirati upozorenja o nuænosti zaπtite od sunca. Istraæivanje znanstvenika iz Cancer Research UK pokazalo je da viπe od 70 posto mladih Britanaca u dobi od 16 do 25 godina æeli imati tamniju boju koæe iako se tako poveÊava rizik od pojave raka koæe. U posljednjih pet godina samo je u Velikoj Britaniji broj sluËajeva potencijalno smrtonosnoga malignog melanoma porastao 24 posto. StruËnjaci smatraju kako je nuæno pokrenuti javnu edukacijsku kampanju kako bi se mladi upozorili na opasnosti od pretjerane izloæenosti sunËevu zraËenju. Znanstvenici upozoravaju i na to da pretjerana upotreba solarija oπteÊuje stanice koæe kao i preduga izloæenost jakom suncu. Procjenjuje se da je melanom treÊi najËeπÊi oblik raka koji pogaa osobe u dobi od 15 do 39 godina.

Tjelovjeæba pomaæe u borbi protiv raka dojke Izvor: www.pliva zdravlje.hr / ABC News Objavljeno: 30. oæujka 2004.

»ak i umjerena tjelovjeæba moæe znatno poveÊati izglede za preæivljavanje raka dojke, pokazalo je novo istraæivanje ameriËkih znanstvenika. Prema rezultatima studije istraæivaËa iz Brigham and Women’s Hospital u Bostonu, pozitivni se uËinci vide i nakon svakodnevnih polusatnih laganih πetnji. Prethodna su istraæivanja pokazala da fiziËka aktivnost takoer smanjuje rizik od pojave raka. Ovo je istraæivanje pokazalo da redovito vjeæbanje nakon dijagnoze raka dojke moæe izglede za preæivljavanje poveÊati 25 do 50 posto, ovisno o intenzitetu i trajanju vjeæbanja. Znanstvenicima su joπ nejasni uzroci utjecaja vjeæbanja na razvoj raka, ali pretpostavljaju da je rijeË o sagorijevanju masnoÊa u organizmu koje bi inaËe proizvodile estrogen, æenski hormon, koji moæe pomoÊi u razvoju raka dojke. U 16-godiπnjem istraæivanju sudjelovalo je 2167 æena kojima je dijagnosticiran rak dojke.

StruËnjaci upozoravaju na moguÊi velik porast broja sluËajeva raka

104

IZME–U KORTIZONSKOG »UDA I STRAHA Teodora Gregurek-Novak

Poglavlje o kortikosteroidima pisano je informativno i sluæi kao podsjetnik za popunjavanje ili osvjeæavanje znanja o kortikosteroidima. U Dodatku Ëitatelj dobiva uvid u popis kortikosteroida i njihove kombinacije s drugim lijekovima, koji su mu na raspolaganju na naπem træiπtu, u lijeËenju alergijskih bolesti koæe. PraktiËan je tabelarni prikaz konverzije kortikosteroida, kao i u sljedeÊem poglavlju opis neutralnih podloga i sredstava za njegu koæe. KliniËki opisi najËeπÊih bolesti koæe koje se lijeËe primjenom kortikosteroidnih preparata ilustriran je edukativnim slikovnim prikazima. Ovaj kompendij koncipiran je tako da bude koristan svim lijeËnicima u svakodnevnoj praksi, osobito lijeËnicima opÊe medicine, a bit Êe od velike edukativne koristi i studentima medicinskih znanosti. Rukopis je bogat poznatim, ali i recentnim informacijama i spoznajama, pa Êe brojnost struËnih i praktiËnih navoda i uputa u podruËju ove aktualne teme biti od velike edukativne i kliniËke koristi. Tekst je pisan Ëitko i Ëitatelja Êe na jednostavan naËin podsjetiti ili informirati o svim relevantnim podacima o primjeni kortikosteroida u lijeËenju. Knjiga zavrπava indeksom pojmova, πto Êe olakπati Ëitanje rukopisa, a detaljniji podaci i dodatne informacije mogu se naÊi u predloæenoj pomoÊnoj literaturi. prof. dr. sc. Branimir »voriπÊec Nakladnik: Poslovna knjiga Izdanje: 2003. Cijena: 125 kn

predstavljamo

knjige

O PREHRANI Dr. sc. Donatella Verbanac

PILATES TIJELO Brooke Siler

Brojne nove spoznaje o potpornoj i terapijskoj vrijednosti prehrane, ulozi u prevenciji i lijeËenju raznih akutnih i kroniËnih bolesti, te nedostatak tiskanih informacija o toj temi u nas potaknuli su autoricu da nakon vrlo uspjeπnih tekstova objavljenih u Slobodnoj Dalmaciji zaokruæi svoj rad izdavanjem knjige. U prvom dijelu razlaæu se na prihvatljiv i prepoznatljiv naËin osnovni pojmovi o hranidbenim tvarima, poslije Ëega slijedi detaljna analiza mediteranske kuhinje, opÊe priznatog prototipa zdravog naËina hranjenja. U treÊem se poglavlju autorica poigrava trendovskim pitanjima zdravlja i ljepote na pristupaËan i razloæan naËin dok su vegetarijanstvo, makrobiotika i drugi pomodni pristupi prehrani dio Ëetvrtog poglavlja. Peto i πesto poglavlje kvalitetan su osvrt na svakodnevni pristup hrani, kuhanju i izboru namirnica. Pitanje odnosa hrane i emocija intrigantno je od pamtivijeka, a danas su slutnje obogaÊene brojnim znanstvenim spoznajama. Pregledno i jasno u osmom su poglavlju predstavljene neke specifiËnosti prehrane razliËitih dobnih skupina. Bez pretenzija da obuhvati potpun spektar entiteta, autorica u devetom poglavlju smiono uranja u problem prehrane i lijeËenja pojedinih bolesti. Pitanje uvijek intrigantno, ali Ëesto bez konaËnih rjeπenja. Umjesto zakljuËka, samo æelja da ova popularna, ali i struËno prihvatljiva knjiga objaπnjenjima i praktiËnim informacijama pridonese boljem koriπtenju i razumijevanju prehrane u svakidaπnjem æivotu zbog ispunjenja temeljnog cilja, a to je podizanje kvalitete æivljenja.

Pilates tijelo vrhunski je priruËnik za jaËanje, izduæivanje i razvoj tonusa miπiÊa bez sprava. To je ujedno prvi priruËnik na hrvatskom jeziku o toj sve popularnijoj metodi vjeæbanja. Pilates metoda oblikovanja tijela jedinstven je sustav vjeæbi snage i istezanja koji je joπ prije sto godina razvio Joseph P. Pilates. On je osmislio vrhunsku metodu vjeæbanja, Ëiji je temelj povezanost uma i tijela. Meu ostalim, razvija tonus miπiÊa, poboljπava dræanje i tijelo Ëini ljepπim, a da se pritom ne morate brinuti zbog prevelikih miπiÊa koji su najËeπÊe neizbjeæna posljedica drugih konvencionalnih metoda vjeæbanja. Autorica nas vodi kroz cjelovit program tjelovjeæbe na prostirci, a svaka je vjeæba jasno ilustrirana fotografijama, crteæima i jedinstvenim vjeæbama vizualizacije. Knjiga Pilates tijelo program je vjeæbi koji se lako prati, a prema rijeËima J. H. Pilatesa, ali i onih koji vjeæbaju po njegovoj metodi, nakon samo trideset treninga nagrauje vas posve novim tijelom. Autorica Brooke Siler suvlasnica je studija re:AB - poznatog pilates studija u New Yorku. UËila je kod Romane Kryzanowske, uËenice J. H. Pilatesa, osobna je trenerica supermodela, glumaca i glumica, a Ëasopisi Vouge, Cosmopolitan, Harper’s Bazaar predstavili su je kao vodeÊeg ameriËkog fitness gurua.

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Nakladnik: Biovega Izdanje: 2003. Cijena: 160 kn