Vaše zdravlje 04/2006

v o d i »

z a

z d r a v i j i

iSSN 1332-232x travanj/svibanj 2006.

æ i v o t Broj 47 / godina viii

BESPLataN PriMjEraK

Osteoporoza Bolest impresivnih razmjera

EKSKLUZIVNI INTERVJU dr. Arthur Agatston

Proljetna detoksikacija

South Beach dijeta

Pravo vrijeme za generalno ËiπÊenje „vlastitog ormara“

Anoreksija i bulimija Autodestruktivnost zbog osobnog nezadovoljstva

Alergije oka u djeËjoj dobi Reakcija koja plaπi, svi moguÊi uzroci

Celulit Prepoznati uzroke i sustavno djelovati

Posebno izdanje Peludna alergija

Serijal DjeËje zarazne bolesti - rubela

Vjeæbajmo zajedno Jednostavnije vjeæbe snage za starije osobe

Epilepsija

BOLEST KOJA POBJE–UJE PREDRASUDE HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

K

ad nam netko kaæe da

poËinje se tresti. Svi u

imamo predrasude, naj-

Ëudu gledaju, komeπaju

manje pomiπljamo da joπ

se, doπaptavaju..., ali

uvijek jedan podsvjesni dio

nitko

nas, bez obzira na civiliza-

pomoÊi. Shvatim da je

cijski razvoj i dosegnutu razinu misaonog

najvjerojatnije rijeË o

razvoja Ëovjeka, zapravo æivi u proπlim, iz

epileptiËnom napadu

danaπnjeg kuta gledanja, zaostalim vremeni-

i priskaËem u pomoÊ.

ma. Predrasude su brojne, ali sve imaju isti

Nastojim da se osoba ne ozlijedi, otvaram

nazivnik - zaostalost i neznanje.

prozor... Pokuπavam dozvati konduktera i

Priznali to ili ne, viπe ili manje svjesni smo

zamoliti ga da radiovezom pozove hitnu

da predrasude gajimo prema onome πto nam

medicinsku pomoÊ i kaæe neka njihovo vozilo

je nepoznato, neËemu πto u nama budi strah

Ëeka na prvoj postaji. Kondukter je nemoÊan!?

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

od nepoznatoga, neËemu πto sami sebi ne

Ljudi i dalje u Ëudu gledaju. Napadaji ne

mr. sc. Mladen DobroviÊ,

moæemo objasniti ili jednostavno ne æelimo

posustaju i tako dvadesetak minuta. Pomalo

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

vjerovati. Baπ kao i stari narodi, koji su, zbog

sam zabrinuta zbog duljine napada. Napokon

dermatovenerolog

neznanja i nemoÊi da objasne neke pojave,

stiæemo na stanicu. Molim nepoznatu osobu

puno toga pripisivali mraËnim silama.

da nas preveze svojim automobilom. SreÊom,

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

Pa zar je moguÊe da se na ovom stupnju

bolnica je blizu...

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

evolucijskog razvoja ne moæemo oduprije-

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA

Lea Zanki

Stru»ni kolegij

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

estetski kirurg

doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

ne

pokuπava

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

ti tom rudimentu proπlosti? Moæda je ipak

Ova priËa imala je sretan epilog, ali mogla

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

jednostavnije stigmatizirati i odbaciti nego

je imati i drukËiji. Kakav, zakljuËite sami i

pokuπati razumjeti, objasniti, tj. uloæiti malo

zapitajte se kakve su vaπe predrasude i mogu

viπe truda nego obiËno. Kao da to nije dio

li nekome iz vaπeg okruæenja na neki naËin

marketing

naπeg æivota, kao da ne postoji. To moæda

umanjiti kvalitetu æivota, osobito emotivno-

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

jest naπ, od predaka naslijeeni, obrambe-

ga. Postavite se u njihovu poziciju i pokuπajte

ni mehanizam, ali svakako nije prihvatljiv.

ih razumjeti kad osjete da su iz ovog ili onog,

Posebice kad su posrijedi bolesti koje nas

neopravdanog razloga stigmatizirani.

svakodnevno okruæuju, a o njima nemamo

Razmislite kolika je snaga ljudskog uma,

ni osnovne spoznaje koje nam mogu pomoÊi

tog joπ neistraæenog prostranstva. Nemojte

da premostimo svoje slabosti.

bezrazloæno osuivati. Priznajte sami sebi

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

Dizajn i priprema za tisak

HAND Design Studio

svoje slabosti i pokuπajte ih nadvadati.

tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964

Zaπto ovakav „napad”? Prisjetila sam se

Pokuπajte biti susjeÊajni i plemeniti. Ne

jedne zgode otprije 14 godina. Sjedim u

moæete mijenjati svijet oko sebe, ali moæe-

vagonu vlaka prepuna putnika. U jednom

te pokuπati mijenjati sami sebe. Teπko je, ali

trenutku nepoznati Ëovjek nedaleko od mene

ne i nemoguÊe.

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Glavna urednica

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #47

#47

Sadræaj 4

DJE»JE ZARAZNE BOLESTI rubela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

14

GANGLION (HIGROM) . . . . . . . . . . . . .

24

ANOREKSIJA I BULIMIJA . . . . . . . . .

28

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavnije vjeæbe za starije osobe . . . .

EPILEPSIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin prim. dr. sc. Snjeæana Miπkov

PSORIJAZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Goran VujiÊ, dr. med.

VJEÆBE U TRUDNO∆I . . . . . . . . . . . . .

Snjeæana VojvodiÊ Schuster, vft.

OSTEOPOROZA . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KAKO DO ÆELJENE TEÆINE . . . . . . .

KARCINOM DEBELOG CRIJEVA . . . . .

38

UDRUGE Hrvatska udruga leukemija i limfomi . . .

ANTICELULITNI TRETMANI . . . . . . .

MEDICINSKI LEKSIKON disfonija (promuklost) . . . . . . . . . . . . . .

48

VODI» KROZ PRETRAGE obojeni doppler perifernih arterija . . . . .

PROLJETNA DETOKSIKACIJA . . . . . .

56 58

Suzana TomaπeviÊ

ALERGIJE OKA U DJECE . . . . . . . . . .

64

Vesna AugustinoviÊ-Fett, dr. med.

NOSNA POLIPOZA . . . . . . . . . . . . . . . .

68

doc. dr. sc. Tomislav Baudoin

90

Jadranka Santini

92 94

Anton KrniÊ, dr. med.

Manuela ©apro, dipl. ing.

INTERVJU: dr. Arthur Agatston South Beach dijeta . . . . . . . . . . . . . . . .

86

Marija SoviÊ, dr. stom.

40

Nenad Nola, dr. med.

82

mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof., Martina Balent

PREOSJETLJIVOST ZUBI . . . . . . . . .

Hrvoje IvekoviÊ, dr. med.

78

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

32

Dolores Car, dr. med.

76

prim. mr. sc. Dubravko Huljev

dr. sc. Ivana Nola

SINDROM POLICISTI»NIH JAJNIKA .

72

Miran CvitkoviÊ, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI kako sprijeËiti trovanje pesticidima . . . .

96

prof. dr. sc. Franjo PlavπiÊ

98 100 102 104

BILJNA LJEKARNA maslaËak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . .

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . .

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#47 Va©e zdravlje

0

Epilepsija

bolest koja pobjeuje predrasude

Mozak glavno ishodiπte

P

Postoji li dovoljno snaæan provocirajuÊi Ëimbenik, svaka osoba u æivotu moæe dobiti epileptiËni napad

RijeË epilepsija dolazi od grËke rijeËi epilepsia, πto znaËi napad, obuzetost. U nas se Ëesto koristi i naziv “padavica”. Epilepsija je jedna od najËeπÊih neuroloπkih bolesti - smatra se da danas u svijetu od nje boluje oko 50 milijuna ljudi. Uz to, jedna je od najstarijih poznatih bolesti. Tako veÊ 2000. godina p.n.e. u Hamurabijevomu zakoniku nalazimo spomenutu “svetu bolest” (morbus sacer). No,

0 Va©e zdravlje #47

grËki lijeËnik Hipokrat uputio je na prirodni uzrok bolesti, smatrajuÊi da je njezin uzrok u mozgu. U sljedeÊih 2000 godina postojale su razliËite teorije o njezinu razvoju. U srednjem vijeku epileptiËni napad pripisivali su utjecaju vraga, opsjednutosti, pa se za lijeËenje primjenjivao egzorcizam. Iako je napretkom znanosti veÊ potkraj 19. stoljeÊa upozoreno da je mozak glavno ishodiπte epile­

ptiËnih zbivanja, predrasude prema tim bolesnicima zadræale su se do danas. U povijesti su mnogi istaknuti ljudi bolovali od epilepsije i, unatoË tome, Ëak i u vrijeme kad se nije mogla lijeËiti, vodili stvaralaËki æivot (Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Petar Veliki, Napoleon, Byron, Pascal, Paganini, Dostojevski, Nobel, Van Gogh i dr.).

Epilepsija je karakterizirana brojnim znakovima koji se ponavljaju sa svakim napadom, a dolaze iz moædanih æivËanih stanica. Bez obzira na vrstu, epileptiËni su napadi uvijek uzrokovani krajnje æivim prijenosom podraæaja u moædanim æivËanim stanicama. Mogu ukljuËivati manju ili veÊu skupinu, ili Ëak sve moædane æivËane stanice. Lokalizacija tih izbijanja odreuje koje Êe znakove napad proizvesti, tako da epileptiËnih napada ima nekoliko vrsta. Meutim, iz samog napada ne moæemo zakljuËivati o njegovu uzroku. Epile-

TEMA B ROJA

sija idiopatska (uzrok nepoznat), a to se dogaa u oko 70 posto sluËajeva.

Od tih 70 posto, u 30 posto sluËajev­a rijeË je o nasljeivanju, odnosno nasljeuje se „niæi prag podraæljivosti” æivËanih stanica mozga, πto uvjetuje predispoziciju za epilepsiju.

Vrlo detaljna neuroloπka obrada nuæna je ako se sumnja na moædanu bolest kao uzrok napada, kako bi se mogla lijeËiti osnovna bolest, a ne samo epileptiËni napadi (specifiËni antiepileptiËni lijekovi djeluju na kontrolu napada, ali ne uklanjaju uzrok epilepsije). Jako je vaæno obratiti pozornost i na neke druge bolesti ili stanja koja mogu uzrokovati napade sliËne epileptiËnima (npr. niska razina πeÊera u krvi, srËane smetnje, migrena, vrtoglavice, napadi panike...).

Vaæan je opis napada

psija se moæe klasificirati na mnogo naËina: prema znakovima napada, uzroku, moædanom podruËju iz kojeg potjeËu neuobiËajena bioelektriËna praænjenja ili EEG promjenama.

Svaka osoba u æivotu moæe dobiti epileptiËni napad postoji li dovoljno snaæan provocirajuÊi Ëimbenik, kao πto je ekstremni stres, pomanjkanje sna, teπko opijanje. Pojava napada ovisi o pragu podraæaja neke osobe, koji je razliËit od Ëovjeka do Ëovjeka i ne moæe se mjeriti, i o nasljednim Ëimbenicima.

Uzrok epilepsije moæe se utvrditi u oko 30 posto sluËajeva i tada kaæemo da je epilepsija simptomatska (moguÊi uzroci: moædani tumor, moædani udar, moædano krvarenje, trauma mozga, upalna bolest mozga, alkoholizam i dr.). Kad neuroloπka ispitivanja ne pokaæu vidljiva oπteÊenja mozga ili neke druge poremeÊaje, kaæe se da je epilep-

DijagnostiËki postupci koje treba slijediti variraju ovisno o tipu identificiranog napada i dobi bolesnika. Pri postavljanju dijagnoze treba poznavati detaljan opis napada, jer se prema vrstama napada razlikuje i terapijski pristup. Bolesnici se upuÊuju na detaljna neuroloπka ispitivanja (koja, meu ostalim, ukljuËuju i neuroimaging postupke, tj. CT mozga i magnetsku rezonanciju) na temelju kojih se moæe utvrditi postoji li neka bolest kao uzrok napada.

Kako bi se toËno utvrdilo o kojoj je vrsti napada rijeË, nuæno je od bolesnika ili bliskije osobe, odnosno osobe koja je vidjela napad, uzeti detaljnu anamnezu o poËetku i opisu napada (posebice treba obratiti pozornost na moguÊe æariπne kvalitete), kao i o ponaπanju bolesnika tijekom napada i poslije njega. Obiteljska anamneza moæe otkriti roake koji boluju od epilepsije ili bolesti povezane s napadima. Spoznaja o preboljelim infektivnim bolestima (npr. upala moædanih ovojnica, upala mozga ili ozljede mozga) moæe biti kljuË za rjeπenje uzroka.

Vrlo su bitni podaci koji govore jesu li posrijedi poËetni generalizirani napadi ili oni imaju neke æariπne znaËajke. Ako su æariπni, mora se naznaËiti je li prisutan poremeÊaj svijesti. PoremeÊaji svijesti mogu ukljuËiti poremeÊaje mehanizma podraæivanja (npr. pospanost ili konfuzija) ili abnormalnosti percepcije (npr. deja vu, jamais vu ili paranoidne ili neprijateljske osjeÊaje) te okusne ili njuπne halucinacije.

Vaæni su i podaci o trudnoÊi majke oboljelog i tijeku poroda, jer moguÊe komplikacije u tom razdoblju mogu biti povezane s razvojem epilepsije.

Meu njima najËeπÊe zapaæamo komplikacije tijekom trudnoÊe (npr. malformacije u razvoju, ovisnost majke o lijekovima, infekcije), pri porodu ili zbog prijevremenog poroda.

Temeljni fizikalni pregled bolesnika moæe uputiti na oboljenje koje je povezano s napadima. Posebnu pozornost treba posvetiti i pregledu koæe, znajuÊi da tako mogu biti dijagnosticirani neuroektodermalni poremeÊaji (npr. tuberozna skleroza, neruofibromatoza, Sturge-Weberov sindrom).

Na pozadinu uzroka napada moæe uputiti i neuroloπkim pregledom utvren lokalizirani poremeÊaj ili lateralizacija.

Nakon πto se u bolesnika utvrdi dominirajuÊi oblik napada i vrsta epilepsije, pristupa se lijeËenju i daljnjoj dijagnostiËkoj obradi radi istraæivanja moguÊih uzroka. Bolesnika treba pratiti i obratiti pozornost na moguÊe pogorπanje ili pojavu neuroloπkih simptoma, πto bi zahtijevalo reviziju dijagnoze i eventualno novi pristup lijeËenju (npr. postavljanje dijagnoze moædanog tumora koji nije bio prethodno dijagnosticiran).

EEG kljuËni pokazatelj Pojava epilepsije moæe se razmatrati u bilo kojeg bolesnika koji pati od ponavljanih napada relativno stereotipnih nevoljnih ponaπanja ili isku-

#47 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

stava. Kao kljuËni pokazatelj koji se opÊenito primjenjuje u dijagnostici epilepsije uzima se EEG (elektroencefalografija) Iako ne postoji dijagnostiËki test kojim bi se epilepsija stvarno mogla jednostavno dijagnosticirati ili kojim bi se dijagnoza lako iskljuËila, EEG je neinvazivni postupak od neprocjenjive koristi u postavljanju dijagnoze i praÊenju tijeka bolesti i prognoze.

Promjene koje se registriraju u EEG-u ovise o tipu napada i lokalizaciji æariπta, a ne o patoloπkom supstratu koji ga izaziva.

EEG je Ëesto normalan i u pacijenata s epilepsijom. Suprotno, nenormalan EEG u odsutnosti simptoma ne upuÊuje automatski na potrebu primjene specifiËne terapije napada.

Osnovna karakteristika epilepsije na EEG-u je pojava zaπiljenih valova (iritativnih πiljaka). Kao epileptiËn­e abnormalnosti u EEG-u smatraju se samo “oπtri πiljci” ili “oπtri valovi” i “πiljak-val” kompleksi. »eπÊe se zapaæaju nespecifiËne promjene u EEG-u uvjetovane razliËitim Ëiniteljima.

Kako bi se provocirala abnormalnost moædanog ritma, koja se ne moæe registrirati uobiËajenim rutinskim snimanjem EEG-a, mogu se primjenjivati razliËiti postupci aktivacije (npr. hiperventilacija, intermitentna fotiËka stimulacija, ritmiËka akustiËka

stimulacija, deprivacija spavanja, kemijsko-farmakoloπke metode). Kontinuirano viπesatno cjelodnevno EEG monitoriranje pomoÊu magnentne trake (“Holter” EEG) dostupno je u mnogim centrima. Dopuπta registriranje veÊih uzoraka EEG-a i poveÊava moguÊnost zapaæanja rijetkih epileptiËnih fenomena, posebice kad se moæe provesti i videomonitoriranje.

EEG je posebice vaæan u dijagnostici absansa, vrste napada koja se Ëesto mijeπa sa sloæenim parcijalnim napadima. Kod absansa se zapaæaju generalizirani paroksizmi πiljak-val kompleksa, a kod parcijalnih napada mogu se zapaziti æariπna izbijanja. U pojedinim sluËajevima EEG snimanje tijekom sna pomaæe u postavljanju dijagnoze epilepsije, kao i utvrivanju diferencijalne dijagnoze prema drugim poremeÊajima (npr. narkolepsija).

Vaæno je i videomonitoriranje bolesnika uz snimanje EEG-a, koje moæe olakπati razlikovanje epileptiËnih napada od onih koji nisu epileptiËne naravi, ali pokazuju sliËnu kliniËku sliku.

©to prije staviti pod nadzor EpileptiËni napadi mogu oπtetiti mozak, a ponovljeni napadi tijekom godina vode znatnom oπteÊenju moædanih æivËanih stanica. Ono ovisi ne samo o uËestalosti nego i obliku

epileptiËnih napada. U bolesnika s epilepsijom moæe doÊi i do psihiËkog propadanja. Zato je od æivotne vaæno­ sti bolest πto prije staviti pod nadzor. LijeËenje epilepsije ovisi o vrsti napada, a prevladava miπljenje da je idealna primjena samo jednog lijeka.

Meutim, u osoba s teæom epilepsijom, kao i u onih s viπe vrsta napada, katkad treba primijeniti i kombinaciju nekoliko antiepileptiËnih lijekova.

ZadovoljavajuÊa kontrola napada postiæe se u 70 do 75 posto sluËajeva. Smatra se da su tzv. noviji antiepileptiËni lijekovi jednako uËinkoviti kao “stari”, ali imaju manje popratnih pojava. Posebice se posveÊuje pozornost specifiËnostima lijeËenja pojedinih skupina (starije osobe, utjecaj hormona na epilepsiju æena, trudnice s epilepsijom). Provode se i stalna istraæivanja te uvode novi antiepileptiËni lijekovi jer joπ postoji velik postotak rezistencije, tj. stanja kad se ne postiæe zadovoljavajuÊa kontrola napada. U pojedinim sluËajevima moæe se razmatrati i moguÊnost neurokirurπkog lijeËenja.

Bitno je prepoznati da je 75 posto bolesnika s epilepsijom radno sposo­ bno, uz neka ograniËenja koja zahtijeva narav bolesti, te da veÊina njih nije drukËija od ostatka stanovniπtva u inteligenciji i sposobnosti obavljanja radnih zadataka.

Osobitosti kod æena Reproduktivni poremeÊaji U æena i muπkaraca s epilepsijom postoji veÊi rizik pojave poremeÊaja reprodukcije u odnosu na zdravu populaciju. Broj poroda iznosi 1/3 2/3 broja poroda u zdravoj populaciji.

Fertilitet moæe biti i za treÊinu niæi nego u zdravih æena. Neplodnost se povezuje s nepravilnoπÊu menstrual0 Va©e zdravlje #47

nog ciklusa, ciklusima bez ovulacije, poremeÊajima hormona hipofize, policistiËnim jajnicima. U 40 posto æena i muπkaraca javljaju se i poremeÊaji seksualnosti (nedostatak spolne æelje).

Mehanizam reproduktivnih poremeÊaja nije potpuno razjaπnjen, a povezuje se s fizioloπkim, farmakoloπkim ili psiholoπkim Ëim-

benicima (strah od majËinstva, od anomalija djeteta). DjelomiËno se povezuje i s poremeÊajima funkcije moædanih regija odgovornih za reprodukciju i ponaπanje kao posljedicu epilepsijskih fenomena. Antiepilepti­ Ëni lijekovi pridonose pojavi reprodu­ ktivnih disfunkcija, snizujuÊi razinu steroida u plazmi ili povisujuÊi razinu gonadalnih androgena u plazmi.

TEMA B ROJA

Oprez u trudnoÊi Davno je zapaæena povezanost fetalnih malformacija s epilepsijom majke i uzimanjem antiepileptiËnih lijekova, pa su vrlo sloæeni kontrola epileptiËnih napada tijekom trudnoÊe i praÊenje trudnice. Smatra se da kod treÊine trudnica koje boluju od epilepsije raste uËestalost epileptiËnih napada tijekom trudnoÊe, najËeπÊe potkraj prvog i poËetkom drugog tromjeseËja. Uz to, dolazi do pojaËane razgradnje veÊine antiepileptiËni­h lijekova, ali i do postupna porasta tjelesne teæine i ukupnih tjelesnih tekuÊina, πto moæe dovesti do niæe koncentracije lijeka u plazmi, kao rezultata poveÊanog volumena distribucije lijeka.

Danas se smatra da uzimanje antiepileptiËnih lijekova tijekom tru­ dnoÊe dovodi do poveÊana rizika poja­ ve kongenitalnih malformacija, koji je vjerojatno poveÊan kod uzimanja politerapije, kao i pri postojanju genetske predispozicije za razvoj ano­malija. Ali, smatra se i da sama epilepsija dovodi do pojaËana rizika pojave kongenitalnih anomalija, i to bez obzira na to uzima li trudnica ili ne antiepileptiËnu terapiju. NajËeπÊe veÊe malformacije su rascjep usnica i ædrijela, srËana pogreπka (ventrikularni septalni defekt), defekti neuralne cijevi i urogenitalni defekti. Ipak, prevladava miπljenja da Êe 90 posto tru­ dnica koje uzimaju specifiËnu antiepileptiËnu terapiju roditi zdravo dijete.

S obzirom na to da ne postoje dovoljno precizni podaci o sigurnoj uporabi veÊine antiepileptika, preporuËuje se prekinuti primjenu tijekom trudno­Êe (osobito u prvom tromjeseËju), koliko god je moguÊe Rizik se poveÊava kod duljeg trajanja i lijeËenja epilepsije, kao i kod pojave antiepileptiËnih napada u trudnoÊi. U æena koje su uzimale jedan antiepileptiËni lijek (monoterapija) rizik iznosi od 2,9 (LTG-lamotrigine) do 7,2 posto (VPA- valproate).

PoveÊava se i dvostruko kod primjene dvaju ili viπe antiepileptiËnih lijekova tijekom trudnoÊe, ili kod visoke razine lijeka u plazmi.

U æena koje boluju od epilepsije viπe je spontanih pobaËaja, ËeπÊi su prijevremeni porodi i manja poroajna teæina novoroenËeta, ali i poveÊana smrtnost novoroenËadi (bez obzira na to uzima li trudnica terapiju ili ne; dva puta veÊa nego u normalnoj populaciji). NajËeπÊi uzroci smrtnosti novoroenËadi u tijeku poroda su kongenitalne malformacije, placentopatije, komplikacije u porodu i neonantalno spontano krvarenje.

U djece majki s epilepsijom poveÊan je rizik kognitivnih poremeÊaja, poremeÊaja ponaπanja i zaostajanje u rastu.

Apsans i parcijalni napadi vjeroja­ tno ne djeluju nepovoljno na majku ili fetus, tako da antikonvulzivna terapija moæe biti prekinuta tijekom trudnoÊe. Kad napadi postaju jaËi i opasniji, treba procijeniti rizik opasnosti za bolesnicu i moguÊe πtetno djelovanje na fetus i prema tome donijeti odluku hoÊe li se ili ne primijeniti specifiËna antiepileptiËna terapija.

Prevladava miπljenje da su toniËkokloniËki napadi opasni i za majku i za plod. Meutim, nije uvijek moguÊe smanjiti ili prekinuti antiepileptiËn­u terapiju tijekom trudnoÊe. Ako nije moguÊe postiÊi kontrolu napada, razumno je primijeniti bilo koji od potrebnih antiepileptiËnih lijekova, pretpostavljajuÊi da je rizik oπteÊenja ploda zbog Ëestih toniËko-kloniËkih napada veÊi nego πto je rizik zbog primjene lijeka. PreporuËuje se monoterapija, jer uzimanje viπe preparata poveÊava rizik pojave malformacija ploda, ali i kontrola razine antiepile­ ptika u krvi svaki mjesec (viπa koncentracija antiepileptika u serumu povezana je s poveÊanim rizikom pojave kongenitalnih malformacija, pa se praÊenjem koncentracije slobo­ dnih i vezanih antiepileptika u serumu korigira doza, uzimajuÊi u obzir i kliniËku sliku napada).

S obzirom na to da ne postoje dovoljno precizni podaci o sigurnoj uporabi veÊine antiepileptika, preporuËuje se prekinuti primjenu tijekom trudnoÊe (osobito u prvom tromjeseËju), koliko god je moguÊe.

TEMA B ROJA

Misliti prije zaËeÊa - Sve æene koje æele imati djecu, moraju biti upoznate s rizicima vezanim uz trudnoÊu i plod, koje je moguÊe smanjiti paæljivim planiranjem trudnoÊe i uporabe specifiËne terapije, i to prije zaËeÊa.

Najprije treba sa sigurnoπÊu potvrditi dijagnozu epilepsije (jer nisu svi napadi epileptiËne naravi i ne zahtijevaju antiepileptiËnu terapiju), a zatim odrediti vrstu sindroma prema kojem se odreuje specifiËna antiepileptiËna terapija. Odluku u uporabi najpovoljnije specifiËne antiepileptiËne terapije treba donijeti πest mjeseci prije zaËeÊa.

U æena koje su na politerapiji, preporuËuje se uvesti monoterapiju u najmanjoj terapijskoj dozi zbog veÊe sigurnosti. Meutim, kod mnogih bolesnica ne moæe se postiÊi zadovoljavajuÊa kontrola napada monoterapijom, pa se u tim sluËajevima

preporuËuje postupno dodavanje drugog ili drugih antiepileptika. U tih æena poveÊan je rizik pojave kongenitalnih malformacija fetusa, tako da se pozornost mora usmjeriti na postizanje kontrole napada, a bez poveÊanja rizika za nepovoljan ishod trudnoÊe. U svakom sluËaju, lijek izbora treba biti onaj kojim se postiæe najbolja kontrola napada uz najmanje neæeljenih uËinaka. Trudnice se trebaju dobro hraniti, dovoljno spavati, izbjegavati alkohol i cigarete.

UltrazvuËna ispitivanja radi dijagnosticiranja moguÊe pojave spine bifide, srËanih pogreπaka ili defekta udova provode se od 16. do 18. tje­dna trudnoÊe. U pojedinim sluËajevima moæe se primijeniti i amniocenteza te utvrivanje razine alfa-fetoprotetina.

U svrhu prevencije hemoragijske bolesti novoroenËeta, u zadnjem tjednu trudnoÊe preporuËuje se dati vitamin K1 (10mg/dan). S obzirom na to da je teπko odrediti zadnji tjedan, preporuka je da se vitamin K uzima od 36. tjedna trudnoÊe oralno u dozi od 10 mg/dan.

Nakon poroda preporuËuje se osmotjedno praÊenje kako bi se sprijeËilo prirodno poveÊanje koncentracije antiepileptika u serumu i intoksikacija lijekom.

Dojenje - Treba odvagnuti pozitivan uËinak dojenja na dijete (smanjen rizik infekcije) od neposrednog i prolongiranog (nepoznatog) uËinka izlaganja djeteta antiepilepticima.

Zato æene treba upoznati s moguÊim posljedicama kako bi mogle donijeti odluku dojiti ili ne. Naime, koncentracija antiepileptika u majËinu mlijeku ovisna je o koncentraciji lijeka u pla­ zmi i vezanju za bjelanËevine plazme, te je aproksimativno sliËna koncentraciji u plazmi majke jer se antiepileptici ne veæu za proteine mlijeka. ©to je veÊe vezanje za proteine pla­ zme majke, to je manja koncentracija antiepileptika u mlijeku. U naËelu, dojenje se potiËe.

0 Va©e zdravlje #47

Hormonalni utjecaj Menstruacija - O katamenijalnoj epilepsiji govori se kad se u æena generativne dobi javljaju ËeπÊi epileptiËni napadi u odreenim fazama menstrualnog ciklusa (luteinskoj, ovulacijskoj ili menstrualnoj), najmanje dva puta ËeπÊe i u dva do tri cikulusa zaredom, a obuhvaÊa sve vrste epileptiËnih napada. Smatra se da se javlja u treÊine æena koje boluju od epilepsije.

Ovisno o fazi menstrualnog ciklusa u kojoj se javlja, razlikujemo: • C1 (perimenstruacijska) - veÊa prosjeËna dnevna uËestalost napada nekoliko dana prije, za vrijeme menstruacije i poslije nje (tri dana prije do tri dana poslije) • C2 (periovulacijska) - povezana sa sazrijevanjem jajaπca (10. - 13. dan ciklusa) • C3 (luteinska) - povezana sa stvaranjem æutog tijela (od 12. - 4. dana ciklusa). Naziva se joπ neadekvatna luteinska jer su zapaæeni vrlo niska koncentracija progesterona u serumu i ciklusi bez ovulacije, πto dovodi do neplodnosti.

Na pojavu ËeπÊih napada u pojedinim fazama ciklusa utjeËe razina hormona u serumu, a posebice omjer estrogena i progesterona, koji je najviπi prije ovulacije i tijekom menstruacije.

Hormonsko lijeËenje “prirodnim” progesteronom pokazuje uËinkovitost u lijeËenju simptoma katamenijalne epilepsije u 50 do 70 posto sluËajeva.

TEMA B ROJA

Progesteron i estrogen - Progesteron djeluje antikonvulzivno (protiv pojave epileptiËnih napada), a estrogen preteæno prokonvulzivno (viπa razina u serumu moæe djelovati na pojavu ËeπÊih epileptiËnih napada), pa je njihov omjer posebno vaæan.

To znaËi da se ËeπÊi napadi mogu javiti i kod poviπene koncentracije estrogena, uz urednu koncentraciju progesterona u serumu, ali i kod niæih vrijednosti progesterona uz normaln­e vrijednosti estrogena u serumu. Pojava niskih ili poviπenih vrijednosti obaju hormona, znaËi stabilan omjer, ne mora utjecati na uËestalost napada.

Utjecaj muπkih hormona androgena u æena na pojavu epileptiËnih napada nije joπ dovoljno istraæen.

Dosad je zapaæeno da æene imaju rjee napade u vrijeme kad je viπa razina tih hormona u serumu.

Antiepileptici i hormoni - Koncentracije antiepileptiËnih lijekova u serumu tijekom menstrualnog ciklusa u æena s katamenijalnom epilepsijom nisu stalne. Naime, aktivne supstancije antiepileptiËnih lijekova i hormoni vezuju se s bjelanËevinama plazme, a mogu koristiti i iste enzim­e tijekom metaboliziranja u jetri, πto moæe dovesti ili do promjene razine

O katamenijalnoj epilepsiji govori se kad se u æena generativne dobi javljaju ËeπÊi epileptiËni napadi u odreenim fazama menstrualnog ciklusa, najmanje dva puta ËeπÊe i u dva do tri ciklusa zaredom lijeka u serumu ili do promjene razine hormona. Obje pojave mogu utjecati na pojavu ËeπÊih epileptiËnih napada u tih æena.

Kontracepcija - Æene koje boluju od epilepsije i æele uzimati kontra­ cepcijske pilule moraju se prethodn­o savjetovati o njihovoj primjeni s ginekologom i neurologom, jer pojedini antiepileptiËni lijekovi sniæavaju uËinkovitost oralnih kontraceptiva. U tim sluËajevima preporuËuje se primjena kontracepcijskih pilula koje sadræavaju veÊu dozu estradiola ili mestranola (najmanje 50 mg).

Nema podataka da primjena „antibaby” pilula djeluje na uËestalost epileptiËnih napada. Prije primjene oralnih kontraceptiva treba razmotriti i uobiËajene Ëimbenike rizika koji mogu pridonijeti pojavi komplika-

cija kod dugotrajnijeg uzimanja (dob, debljina, puπenje i sl.). U æena s epilepsijom moæe se primijeniti „morning after” pilula nakon odnosa bez zaπtite.

Klimakterij - Zapaæena je pojava da æene koje boluju od katamenijalne epilepsije mogu imati ËeπÊe napade u perimenopauzi (vrijeme prije prestanka menstruacije), kad pada razina progesterona, a raste razina estrogena u serumu. U tim sluËajevima preporuËuje se lijeËenje progesteronom.

U klimakteriju, kad su niske razine i estrogena i progesterona u serumu, najËeπÊe se smanjuje uËestalost napada zbog stabilizacije njihova omjera. Primjena hormonske nadomjesne terapije moæe dovesti do ËeπÊih napada.

U æena u klimakteriju treba mjeriti i gustoÊu kostiju denzitometrijskom analizom. Na pojavu osteoporoze moæe utjecati ne samo manjak estrogena nego i dugotrajna primjena antiepileptiËnih lijekova, koja moæe biti praÊena promjenama strukture kostiju, ukljuËujuÊi i osteoporozu. Ta pojava nije zapaæena kod primjene “novijih” antiepileptiËnih lijekova.

Osobitosti u

Osobitosti kod starijih osoba Sa sve veÊim starenjem populacije raste i incidencija pojave prvih napada epilepsije. Smatra se da je pojavnost u osoba starijih od 65 godina aproksimativno 1,5 posto, a velik je i porast uËestalosti status epilepticusa (10 - 30 posto sluËajeva).

NajËeπÊe je rijeË o simptomatskim epilepsijama, a moædano-æilne bolesti najËeπÊi su uzrok (75 posto). Napadi se mogu javiti inicijalno kod nastupa moædanog udara (10 - 20 posto) ili kasnije (8 - 20 posto). »eπÊe se

javljaju kod subarahnoidalnog krvarenja, neposredno nakon moædanog udara, ili kod bolesnika s ponavljanim moædanim udarima. Zatim kod moædanih tumora, Alzheimerove bolesti (rizik raste 5 - 10 puta u odnosu na ostalu populaciju te dobi) ili povezano s intoksikacijom alkoholnim piÊima ili naglim prestankom uzimanja, kao i kod upalnih oboljenja srediπnjeg æivËanog sustava.

Kod postavljanja dijagnoze, treba razmotriti i moguÊnost sinkope, tran-

zitornih ishemiËkih ataka i tranzitorne globalne amnezije. U EEG nalazu mogu se zapaziti neki uzorci koje treba razlikovati od epileptiËnih, a do promjena mogu dovesti i neke bolesti ili lijekovi.

S godinama dolazi do promjena fizioloπkih funkcija u ogranizmu, πto djeluje na apsorpciju, distribuciju, biotransformaciju, izluËivanje i meudjelovanje antiepileptiËnih lijekova s drugim lijekovima. Tako,

#47 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

PojaËana moædana aktivnost tijekom epileptiËnog napada

primjerice, smanjen metabolizam jetre ili bubreæni klirens izluËivanja lijekova moæe dovesti do poviπenja vrijednosti antiepileptiËnih lijekova u serumu, sve do toksiËne razine.

Smanjenje koncentracije albumina plazme za 5 do 10 posto moæe dovesti do poveÊanja slobodne razine nekih antiepileptika u odnosu na one veza-

ne uz proteine plazme, te do moguÊe toksiËnosti.

U starijoj dobi oteæano je razlikovanje toksiËnog uËinka antiepilepti­ Ëne terapije od drugih neuroloπkih simptoma, jer ti uËinci mogu biti supkliniËki izraæeni. ToksiËnost se manifestira kao sedacija i promjene ponaπanja, tremor i hiponatremija.

PrateÊe bolesti (srËane, bubreæne, jetrene, poremeÊaji prehrane) takoer utjeËu na metabolizam antiepilepti­ka i pojavu nuspojava. U starijih osoba zapaæa se i ËeπÊa neredovitos­t uzimanja antiepileptiËne terapije, πto takoer utjeËe na uËinkovitost lijeËenja (nemoguÊnost nabave lijeka, smetnje pamÊenja).

Optimalno lijeËenje epilepsije u starijih ukljuËuje brze dijagnostiËke postupke, postavljanje toËn­e dijagnoze, uËinkovitu terapiju te edukaciju i podrπku oboljelima.

LijeËenje epilepsije u starijih najËeπÊe zahtijeva primjenu farmakoloπki razliËitih lijekova s razliËitim

meudjelovanjem. Valja uzeti u obzir i kliniËku sliku, tijek bolesti te dob bolesnika (razlike izmeu starijih osoba mogu varirati i viπe od 30 godina). Doza antiepileptika odreuje se prema kliniËkom iskustvu i potrebi prilagoavanja usporenom metaboli­ zmu i klirensu bubrega. Kontrola epileptiËnih napada uz primjerenu terapiju postiæe se kod 70 posto starijih.

Bolesnici s progresivnom neurodegenerativnom boleπÊu mogu imati napade unatoË optimalnom terapijskom izboru i dozi.

Cilj antiepileptiËne terapije u starijih je kontrola epileptiËnih napada bez nuspojava, uz zadræavanje zadovoljavajuÊe kvalitete æivota. Vaæn­i postupci su edukacija bolesnika i obitelji, pisane upute o uzimanju antiepileptika, inicijalna uporaba manjih doza AED-a radi izbjegavanja nuspojava te osiguravanje dostupnosti medicinske skrbi (centri za epilepsiju).

Socijalni, psiholoπki i psihijatrijski aspekti Treba uloæiti joπ mnogo napora kako bi se uklonile stoljeÊima prisu­ tne predrasude prema osobama koje boluju od epilepsije. Danas postoji moguÊnost odgovarajuÊeg lijeËenja i ukljuËivanja u druπtveni i profesionalni æivot. Suvremena antiepilepti­ Ëna terapija, bez sedativnog uËinka, dopuπta normalno πkolovanje i profesionalnu aktivnost. Nuæno je upozoriti bolesnika i njegovu okolinu o potrebi redovita uzimanja propisanih lijekova, jer neredovito ili nedostatno uzimanje lijekova, kao i nagli prekid terapije, moæe dovesti ne samo do slabe kontrole epileptiËnih napada nego i do fatalnih komplikacija.

10 Va©e zdravlje #47

Pojedine aktivnosti bolesnika s epileptiËnim napadima u anamnezi su riziËne zbog potencijalne moguÊnosti ozljeivanja i sebe ili drugih osoba.

Korisne su smjernice o ograniËavanju aktivnosti, kao πto je plivanje, voænja automobila, skijanje. Ocjena radne sposobnosti, sposobnosti za voænju ili obavljanje drugih poslova donosi se na temelju miπljenja uæih specijalista.

Suvremena antiepileptiËna terapija, bez sedativnog uËinka, dopuπta normalno πkolovanje i profesionalnu aktivnost

Temelji se na kliniËkom praÊenju, uzimajuÊi u obzir vrstu i broj epilepti­ Ënih napada, vrijeme javljanja, pro­ mjene u EEG-u, reagiranje na terapij­u.

U djece s epileptiËnim napadima vaæno je uputiti roditelje na pravilan izbor buduÊeg zanimanja djeteta, a u odraslih je katkad potrebno promijeniti radno mjesto ili zanimanje kako bi se izbjegao moguÊi rizik ozljeivanja.

Psihosocijalni aspekti epilepsije Ëesto uzrokuju veÊe teπkoÊe bolesnicima nego πto to Ëine sami napadi.

Uzroci psihiËkih poremeÊaja su razliËiti, i najËeπÊe posljedica djelovanja specifiËne antiepileptiËne terapije, samih napada, promjene

ponaπanja povezane s poremeÊajima neurotransmitera, razvoja poremeÊenih interpersonalnih odnosa. NajËeπÊi psihiËki poremeÊaj je depresija, a pojava samoubojstva veÊa je pet puta. »eπÊe se opisuju i neke osobine iako nisu specifiËne - ljepljivost, razdraæljivost, opπirnost u razgovoru, hiposeksualnost.

Treba istaknuti vaænost trajnog informiranja bolesnika i njihovih obitelji, zdravstvenih radnika i πire zajednice o naravi epilepsije te moguÊnostima i specifiËnostima lijeËenja. Tako se podiæe druπtvena informiranost o epilepsiji, smanjuje ili ukida diskriminacija prema oboljelima, osigurava primjereno lijeËenje i obrada u specijaliziranim centrima.

PraktiËne upute osigurati radno mjesto na kojem, u sluËaju krize svijesti, oboljeli ne moæe ugroziti svoj ili tui æivot ili nanijeti veÊu materijalnu πtetu (izbjegavati rad na visini, pored vatre, rad na traci) izbjegavati alkoholna piÊa savjetuje se redovit san u sluËaju izostavljanja jedne doze antiepileptika, treba je dodati sljedeÊoj preporuËuje se tuπiranje, a ne kupanje u kadi treba izbjegavati pojedine sportske aktivnosti (ronjenje, skijanje, jedrenje, alpinizam), nikad ne plivati sam, izbjegavati sportove u kojima su Ëesti udarci u glavu (npr. boksanje) potreban je oprez kod kuhanja (struja, plin), poæeljna je uporaba mikrovalne peÊnice preporuËuje se uvijek sa sobom imati medicinsku dokumentaciju kod prve pomoÊi bolesniku s epileptiËnim napadom treba ga zaπtititi od ozljeda, nakon napada okrenuti ga u boËni poloæaj kako ne bi doπlo do uguπenja jezikom, po potrebi izvaditi iz usta protezu te, ako se napadi ponove viπe od dva puta ili bolesnik ne dolazi sebi dulje vrijeme, poslije napada bolesnika uputiti u bolnicu

12

Hermes

snaga tradicije i napretka Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

πumeÊem obliku, da bi se s vremenom upotpunila inovativnim farmaceutskim pripravcima namijenjenima osobama koje, unatoË ubrzanu dnevnom ritmu, æele osigurati dovoljan unos vitamina i minerala. To su Hermes direkt oblici, putem kojih vitamine i minerale uzimate u obliku mikrogranula, bilo gdje i bilo kad, bez dodatne potrebe za uzimanjem tekuÊine. Danas se Hermesova paleta u Hrvatskoj sastoji od Ëak 15 proizvoda. A sada kratka πetnja kroz povijest i razvoj ove njemaËke tvrtke.

Povijesne notice

Deset godina Hermesa u Hrvatskoj U povodu obiljeæavanja desete godiπnjice Hermesovih proizvoda u Hrvatskoj, æelimo zahvaliti svima koji su prepoznali njihovu kvalitetu i povjerili nam brigu za svoje zdravlje.

Posljednjih deset godina πirili smo paletu proizvoda, koja se u poËetku sastojala od vitaminsko-mineralnih proizvoda u

12 Va©e zdravlje #47

Tvrtka Hermes Arzneimittel GmbH u poËetku se bavila biljnim Ëajevima, a poslije je πirila paletu proizvoda uvoenjem i ostalih ljekovitih pripravaka na biljnoj osnovi. Godine 1907. u Münchenu je osnovana Uprava tvrtke, koja je 1939. preseljena neπto juænije, u Grosshesselohe.

Tamo je Hermes kupio imanje i mali dvorac Montgelas, graevinu s bogatom i vrijednom povijeπÊu. Dvorac se temeljito obnovlja u originalnom stilu i postaje rezidencija.

Proizvodnja, pakiranje, istraæivanja i administracija bili su smjeπteni u drugim prostorima. Kako se tvrtka πirila, dvorac je 1989. prenamijenjen u urede, a proizvodni pogoni s najsuvremenijom tehnologijom otvoreni su u Wolfratshausenu. Austrijska tvrtka Hermes Pharma, sa sjediπtem u BeËu i proizvodnjom u Wolfsbergu, 2003. takoer je postala dijelom matiËne tvrtke.

Dugogodiπnje iskustvo u proizvodnji πumeÊih tableta Proizvodnja vitaminskih πumeÊih tableta poËela je πezdesetih godina proπloga stoljeÊa, Ëime je postavljen temelj buduÊem poslovnom uspjehu poduzeÊa. Tako Hermes ima viπe od 40 godina iskustva u proizvodnji πumeÊih tableta, i pritom upotrebljava specijaliziranu i patentiranu TOPO tehnologiju. Tim naËinom proizvodnje postiæe se iznimno kvalitetan farmaceutski proizvod, tako da se Hermes πumeÊe tablete odlikuju dobrom topivoπÊu, stabilnoπÊu djelatnih sastojaka i odliËnom aromom, koja se oslobaa tek nakon otapanja πumeÊe tablete. Prvi proizvodi bili su vitamin C Hermes Cevitt, te multivitaminski proizvod - Hermes Multivit, koji su i u hrvatskim ljekarnama meu najpoznatijim πumeÊim vitaminskim proizvodima.

650 milijuna πumeÊih tableta godiπnje U Wolfratshausenu se proizvodi i pakira veÊina dobro poznatih Hermes proizvoda. Od 1994. ondje se proizvede oko 650 milijuna πumeÊih tableta godiπnje. Na tri kata na-

lazi se dvanaest potpuno automatiziranih linija za proizvodnju πumeÊih tableta, pojedinaËno pakiranih ili u tubama.

Stotinjak zaposlenih dnevno obradi oko 15 tona sirovina i proizvede 50 serija gotovih proizvoda ili poluproizvoda.

Priznat i inovativan partner Posljednjih petnaestak godina stvoren je i odjel za ugovornu proizvodnju, kako bi se partnerima u farmaceutskoj industriji ponudili Hermesovo struËno znanje i iskustvo.

Tako Hermes razvija i proizvodi πumeÊe tablete i za druge tvrtke, Ëime je postao priznat i inovativan partner u farmaceutskoj industriji.

Neizostavna kontrola kvalitete Ispitivanje kvalitete za sve lijekove i dodatke prehrani provodi se u skladu s lokalnim i meunarodnim zakonima o podrijetlu, ËistoÊi i sadræaju. Osiguravanje svih postupaka koji jamËe farmaceutsku kvalitetu gotovog proizvoda, Hermes zahvaljuje svom visokoπkolovanom osoblju i vrhunskoj tehnologiji koja im je na raspolaganju.

#47 Va©e zdravlje 13

14

Psorijaza

bolest s nekoliko lica dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, privatna dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, tel: 01/4619 191

Iako u zapisima starih EgipÊan­a na papirusu postoje dokazi o odre­e­ nim koænih promjena, opis psorijaz­e nije pronaen. Ali, u dokumentim­a koji potjeËu iz Hipokratove πkole (460. - 377. g.p.n.e.). U namjeri da opiπe promjene koje karakteriziraju ljuskanje i crvenilo koæe, Galen je prvi uveo naziv psora.

Vulgarna psorijaza je bolest koæe od koje u Europi boluje jedan do dva posto stanovniπtva i na Ëiju uËestalost utjeËu klimatski, druπtveni i gospodar­ ski Ëinitelji. NajËeπÊe se pojavljuje u drugom i treÊem desetljeÊu æivota, a podjednako su zahvaÊeni muπkarci i æene. Karakterizira je pojava upalni­h crvenkastih, oπtro ograniËenih æariπta razliËite veliËine, prekrivenih srebrnka­ sto-bjelkastim ljuskama. Uz koæu, gotovo su redovito zahvaÊeni i oπte­ Êeni nokti. U nekim sluËajevima moæe zahvatiti i teπko oπtetiti zglobove, uzrokujuÊi invaliditet.

Samo naslijee nije dovoljno Iako je uzrok bolesti nepoznat, u 60 do 70 posto oboljelih moæe se do­znati da u πiroj ili uæoj obitelji joπ netko ima psorijazu, zbog Ëega se ona dovodi u vezi s naslijeem. Valja, meutim, istaknuti da se ne naslje­ uje psorijatiËka morfa, nego samo sklonost pojavi takvih morfi. Dugo se znalo da se psorijaza ËeπÊe pojavlju­ je u odreenim obiteljima, no s razvojem molekularne biologije doπlo se do spoznaje koji geni imaju ulogu u odreivanju sklonosti psorijazi, iako 14 Va©e zdravlje #47

nije poznat toËan naËin nasljeivanja te sklonosti.

No, za pojavu bolesti ne treba optuæiti samo naslijee, nego i sudjelovanje nekih drugih Ëimbenika. Od vanjskih Ëimbenika u obzir dolaze kemijski, upalni (virusne i bakterijske bolesti koæe) i fizikalni (npr. izloæenost dugotrajnom pritisku). UoËeno je i da izmeu traume i pojave lezije na koæi obiËno proe dva do πest tjedana.

Od unutarnjih Ëimbenika navodi se primjena pojedinih lijekova, neke infektivne bolesti (osobito streptoko­ kne infekcije), trudnoÊa i porod, hipokalcemija i provoenje razliËitih dijeta. Osim streptokoknih infekcija, navode se upala sinusa i diπnog sustava te razliËita stanja u probavno­m i genitourinarnom sustavu. U novije vrijeme kod osoba oboljelih od AIDS-a, a koje su otprije bolovale od psorija­ze, uoËeno je pogorπanje klini­ Ëke slike. Pogorπanje je zabiljeæeno i u sluËaju hipokalcemije, dok trudno­ Êa u 50 posto oboljelih smiruje klini­ Ëku sliku, iako su opisana i stanja pogorπanja. Od lijekova koji dovod­e do pogorπanje psorijaze navode se litij, beta-blokatori, antimalarici i interferon. Konzumacija alkohola i sklonost puπenju cigareta takoer pogorπavaju kliniËku sliku.

50. i 60. godine. Iako se u æena javlja ËeπÊe ranije, tijek bolesti gotovo je isti, s fazama prolaznog smirenja. U usporedbi s atopijskim dermatitisom, psorijaza je manje uËestala kod djece.

NajËeπÊi oblik psorijaze kod djece je kapljiËni tip (psoriasis guttata), koji se najËeπÊe javlja sa streptokoknom infekcijom grla.

Navodi se da dvije treÊine oboljelih pati od blagog, a samo jedna treÊina od teæeg oblika psorijaze. U jednom ispitivanju veÊe grupa bolesnika (ukupno njih 1728), 79,2 posto imalo je promjene na noktima, a do 30 posto psorijatiËni artritis.

Za razliku od etiologije, patogeneza psorijaze mnogo je bolje objaπnjena. Bitna promjena je pojaËana mitotska aktivnost (dijeljenje) u stanicama temeljnog sloja epidermisa.

Zbog toga epidermis sadræi viπe slojeva stanica, πto se moæe vidjeti kao zadebljali roænati sloj sklon ljuπtenju.

Osim poveÊanog dijeljenja stanica, ubrzan je i put stanica kroz epidermis, tj. njihovo pomicanje od baze prema povrπini, zbog Ëega roænate stanice ne stignu sazreti i sklone su ljuπtenju. Uz to, u podlozi promjena je i jaka upala.

Psorijaza se moæe javiti u bilo kojoj æivotnoj dobi, iako je zamijeÊeno da se u dvama æivotnim razdobljima javlja ËeπÊe: jedan je izmeu 20. i 30. godine æivota, a drugi izmeu

Postoje razliËite kliniËke slike psorijaze: folikularna psorijaza vezana uz folikul dlake, promjene veliËine kapljice (psoriasis gutatta), promjene veliËine kovanog novca (psoriais

Nekoliko kliniËkih manifestacija

DERMATOLO G I JA

nummularis) ili u obliku velikih plakova (psoriasis in placibus).

Psorijaza se gotovo redovito javlja na laktovima i koljenima, u vlasiπtu i predjelu kriæa. Rjee se promjene javljaju u pregibnim regijama kao πto su pazusi, prepone i brazde u predjelu straænjice (psoriasis inversa), ili na dlanovima i tabanima (psoriasis plamoplantaris). Promjene su priliËn­o Ëeste i na noktima, koji izgledaju kao da su nabodeni iglom, uz pojavu æuÊkastih mrlja i zadebljanja u predjelu leæiπta nokta. Tijek bolesti je kroniËan, uz poboljπanje i pogorπanje kliniËke slike. Ljeti se promjene mogu znatno povuÊi, a zimi obiËno slijedi pogorπanje. Dijagnoza se potvruje na temelju kliniËke slike, a prema potrebi i histoloπkom slikom.

Terapijski odabir u skladu s promjenama S obzirom na kroniËan tijek, nu­æno je trajno praÊenje bolesnika te odreivanje terapije i intenzivne njege koæe, ovisno o kliniËkoj slici.

Lokalni pripravci U lijeËenju psorijaze na raspolaganju je πirok spektar lokalnih pripravaka: • Lokalni keratolitici - Imaju funkciju skidanja ljusaka.

• Kortikosteroidi - Uvijek su u prvoj terapijskoj liniji psorijatiËnih morfi, osobito u regijama pregiba koæe i genitalija, gdje ostali

pripravci mogu izazvati jaku iritaciju. Njihov protuupalni uËinak poboljπan je posljednjih godina.

Primjenjuju se u obliku masti ili kreme, pa Ëak i losiona, gela ili pjene, ovisno o regiji za koju su namijenjeni. Ako je potrebno, primjenjuju se i pod okluzivnim zavojem. Ritam primjene kortikosteroida odreuje dermatolog, ovisno o kliniËkoj slici. Naravno, mora se voditi briga o duljini primjene kortikosteroida na koæu, jer se kao nuspojava moæe razviti atrofija koæe, perioralni dermatitis ili steroidna rozaceja, a katkad i kontaktni alergijski dermatitis.

Stoga duljinu uporabe kortikosteroida uvijek odreuje dermatolog.

• Katranski preparati - Upala se moæe ublaæiti i uporabom katranskih preparata, koji djeluju na smanjenje diobe stanica. Primjenjuju se dva tjedna. Dobro djeluju i razliËiti gotovi pripravci u obliku kupelji i πampona.

• Lokalni pripravci, analozi D3 vitamina - Propisuju ih iskljuËivo specijalisti dermatolozi, a u terapiji psorijaze koriste se posljednjih petnaest godina. Jedan od takvih pripravaka je kalcipotriol u kombinaciji s kortikosteroidima.

• Lokalni pripravci retinoida (derivati A vitaminske kiseline) - Takoer se primjenjuju pod kontrolom dermatologa.

Sredstva za opÊu primjenu Terapija psorijaze provodi se i fototerapijom, tj. uporabom odreenih valnih duljina ultraljubiËastih zraka. Cilj terapije je koËenje sinteze DNA u epidermisu i usporavanje stvaranja novih keratinocita.

Od lijekova koji se uzimaju na usta najviπe se primjenjuju retinoidi (derivati A vitaminske kiseline), i to kod teπkih oblika psorijaze, a funkcija im je normaliziranje procesa keratinizacije.

Od ostalih sredstava za opÊu primjenu navodi se citostatik (metotreksat). Mehanizam djelovanja citostatske terapije sastoji se u koËenju mitotske aktivnosti epidermisa (diobe stanica). Zbog kontraindikacija i moguÊih nuspojava, terapiju moæe odrediti jedino specijalist.

Nema idealnog lijeka za psorijazu i svaka terapijska moguÊnost ima popratne pojave. Zato lijeËnik mora lijeËenje psorijaze planirati tako da se u ciklusima izmjenjuju pojedini lijekovi jer na taj naËin smanjuje moguÊnost popratnih pojava, koje obiËno nastaju nakon dugotrajne primjene nekoga lijeka. Svakako treba izbjegavati respiratorne infekte i stresne situacije, a preporuËuje se i godiπnji odmor provoditi u povoljnoj klimi (more i sunce). Iako je potrebno trajno lijeËenje, prognoza kod veÊine oboljelih je dobra.

#47 Va©e zdravlje 15

Aesculus hippocastanum, L. (divlji kesten)

16 Ljekovito bilje za lakπi korak

P

LaziÊ Ana, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

Proπirene vene ne mogu se spontano

vratiti u normalno stanje, niti izlijeËiti lijekovima, ali mogu postati ozbiljan, pa i po æivot opasan problem

Uloga krvoæilnog sustava je kontinuirana opskrba stanica krvlju obogaÊenom hranjivim tvarima i kisikom potrebnim za njihov rad, ali i odstranjivanje πtetnih produkata metabolizma. Vene su krvne æile koje krv punu otpadnih produkata metabolizma i ugljiËnog dioksida skupljaju iz najudaljenijih dijelova tijela i vraÊaju prema srcu. Drugim rijeËima, kretanje krvi u venama suprotno

16 Va©e zdravlje #47

je djelovanju sile teæe, πto pogoduje pojavi poremeÊaja venske cirkulacije.

Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, oboljenja vena i limfnih æila jedna su od najËeπÊih bolesti suvremenog Ëovjeka. Oko 30 posto populacije starije od 25 godina ima zdravstvenih problema s venama, a æene obolijevaju Ëak Ëetiri puta ËeπÊe od muπkaraca. Jedan od Ëestih problema venskog sustava

je problem proπirenih (varikoznih) vena. OËituje se kao vijugavo vensko proπirenje uz povrπinu koæe, najËeπÊe na potkoljenicama i unutarnjoj strani natkoljenica, a nastaje kao posljedica smanjenja elastiËnosti vezivnog tkiva koje okruæuje vensku stijenku te oπteÊenja venskih zalistaka. U tom sluËaju oteæano je vraÊanje venske krvi prema srcu, tj. dolazi do njezina zastoja, πto retrogradno optereÊuje i povrπinske i duboke vene. Upala vena (thrombophlebitis), unutarnji i vanjski hemoroidi, pucanje kapilara te problem bolnih i oteËenih nogu, neki su od zdravstvenih problema koji nastaju kao posljedica poremeÊaja venske cirkulacije i otjecanja limfe.

GovoreÊi o problemima venske cirkulacije, ali i cirkulacije uopÊe, treba joπ istaknuti i hemoroidalnu bolest te probleme vezane uz limfotok.

Hemoroidi su proπirene vene analnog podruËja, odnosno veÊi ili manji Ëvo-

rovi proπirenih vena zavrπnog dijela debelog crijeva, od kojih gotovo 50 posto populacije starije od 50 godina ima povremene tegobe. U odreenim sluËajevima moæe doÊi do veÊeg ili manjeg zastoja u optoku limfe.

Limfa je tekuÊina koja cirkulira putem limfnih æila i limfnih Ëvorova. Tvari koje stanice izluËe kao nusprodukt ili kao kemijski spoj za daljnju obradu, izbacuju se u meustaniËni prostor, odakle se odstranjuju resorpcijom u male krvne æile i tako prenose u krvotok. Manji dio tako nastale tekuÊine stvara limfu koja dalje putuje limfnim æilama i Ëvorovima te se ulijeva u krvotok u neposrednoj blizini srca.

Limfne su æile vrlo tanke, a za potisak koji gura tekuÊinu prema srcu koriste energiju rada miπiÊa, kao πto to veÊinom koriste i vene. Manji zastoji dogaaju se gotovo svakodnevno, i to zbog sile gravitacije ili miπiÊne neaktivnosti, a trajniji zastoj limfnog optoka moæe se dogoditi poslije nekih operativnih zahvata ili kao rezultat spoja nekoliko bolesti s mirovanjem.

OpÊenito moæemo reÊi kako su uzroci nastanka bolesti cirkulatornog sustava multifaktorijalni i Ëesto udruæeni. Najvaæniju ulogu ima nasljedni Ëimbenik, tj. pozitivna obiteljska anamneza. Ostali Ëimbenici rizika koji mogu dovesti do oboljenja vena su promjene u hormonskom statusu æene (trudnoÊa, uzimanje oralnih kontraceptiva ili hormonsko nadomjesno lijeËenje), prekomjerna tjelesna teæina, dugotrajno stajanje ili sjedenje, noπenje visokih potpetica... Kako bolest napreduje i razvija se, postupno postaju primjetni jasni znakovi tegoba i komplikacije. Pojava edema najËeπÊi je prvi vidljivi simptom poremeÊaja venske cirkulacije, koji Ëesto prate umor, bolovi i grËevi u ekstremitetima. Naæalost, ti poËetni znakovi poremeÊene venske cirkulacije najËeπÊe se zanemaruju, kao i Ëinjenica da se tijekom vremena 18 Va©e zdravlje #47

Ruscus aculeatus, L. (veprina)

pojaËavaju. Ljetne vruÊine posebice pogoduju pogorπanju pojedinih bolesti cirkulatornog sustava.

Proπirene vene ne mogu se spontano vratiti u normalno stanje, niti se izlijeËiti lijekovima, ali mogu postati ozbiljan, pa i po æivot opasan problem. Zato je nuæno pravodobno reagirati s ciljem poboljπanja periferne cirkulacije te prevencije i/ili ublaæavanja tegoba.

Sinergizam na djelu Ekstrakti odabranog ljekovitog bilja u kombinaciji s eteriËnim uljima i mineralima, u sinergistiËnom djelovanju (djelovanje koje se nadopunjuje) imaju niz pozitivnih uËinaka na vene i vensku cirkulaciju.

Suhi ekstrakt divljeg kestena (Aesculus hippocastanum, L.) po­znat je kao biljka koja pospjeπuje cirkulaciju, poveÊava tonus i smanjuje moguÊnost zaËepljenja krvnih æila. Meu svojim komponentama sadræi oko tri posto sloæene smjese saponina triterpenske stru­ kture, koji se jednim imenom zovu escin. Flavonoidi koje sadræi ekstrakt divljeg kestena takoer spadaju meu spojeve koji pokazuju izrazitu farmakoloπku aktivnost u lijeËenju fleboloπkih oboljenja. Escin djeluje tako da uËvrπÊuje stijenku kapilara i vena, ostvarujuÊi tako antieksudativni i edem-protektivni uËinak. Uz to, escin poveÊava venski tonus, sniæava aktivnost lizosomalnih enzima te ima vaæan antitrombotiËki uËinak.

Suhi ekstrakt listova hamamelisa (Hamamelis virginiana, L.) izuzetno je bogat taninima i glukozidnim derivatima flavonoida. Ima izrazito analgetiËko, protuupalno i adstrigentno djelovanje, zbog Ëega je iznimno djelotvoran u prevenciji proπirenih vena, upala sluznice, hemoroida...

Suhi ekstrakt veprine (Ruscus aculeatus, L.) sadræi mjeπavinu steroida, saponina koji podraæavaju i aktiviraju receptore koji potiËu suæavanje krvnih æila, πto poboljπava izmjenu tvari i protok limfe.

Suhi ekstrakt listova ginka (Ginkgo biloba, L.) sadræi flavonoide koji smanjuju krhkost kapilarnih stijenki i njihovo pucanje, te poveÊavaju protok krvi kroz kapilare, odnosno perifernu cirkulaciju.

EteriËno ulje Ëempresa ima stoljetnu reputaciju kao odliËan hemostatik, adstrigens i vazokonstriktor, a eteriËno ulje limuna, zahvaljujuÊi dobrom antiseptiËkom i baktericidnom djelovanju, ima va­ænu primjenu u tretiranju problem­a proπirenih vena i kapilara, osobito hemoroida.

Ne smijemo zaboraviti ni minerale: mangan, koji je vrlo vaæan za stvaranje kolagena, πto je izuzetno vaæno za cjelovitost stijenki krvnih æila, i magnezij, nuæan za aktivnost viπe od 300 razliËitih enzima, a ima uloga i u zaπtiti stijenki krvnih æila.

Pri odabiru prirodnog proizvoda namijenjenog poboljπanju venske i periferne cirkulacije nuæno je voditi raËuna o optimalnoj kombinaciji ljekovitog bilja, eteriËnih ulja i minerala, jer sinergizam njihova djelovanja omoguÊuje velike terapijske uËinke.

Jednako tako treba voditi raËuna o standardiziranosti djelatnih tvari ljekovitog bilja (divlji kesten - 20 posto escina, ginkgo - 24 posto ginkoflavonoglikozida i 6 posto terpenlaktona, itd). Najbolji uËinci postiæu se kombiniranom primjenom peroralnih (na usta) biljnih ekstrakata u obliku kapsula i lokalnom primjenom biljnih preparata u obliku kreme na podruËje oboljelih vena. Na taj naËin, te pravo­ dobnim i ispravnim pristupom problemu proπirenih vena, sprijeËit Êe se razvoj komplikacija, osigurati dobra cirkulacija i lak korak.

Ketoni i dijabetes Za ljude koji boluju od πeÊerne bolesti tipa 1 te za poneke koje boluju od tipa 2, ketoni mogu biti problem. Naime, poveÊana koncentracija ketona u krvi moæe voditi u dijabetiËku ketoacidozu (DKA), te katkad zahtijevati neodgodivu medicinsku pomoÊ. ©to su zapravo ketoni, koje su posljedice njihove poveÊane koncentracije te kako moæemo provjeriti raste li njihova razina u krvi?

©to su ketoni?

Svatko od nas treba gorivo za proizvodnju energije. Glavno gorivo koje tijelo koristi je glukoza. Meutim, ako iz bilo kojeg razloga ne moæe iskoristiti glukozu, kao alternativu koristi masti. Da bi tijelo iskoristilo masti kao energiju, najprije ih treba “razbiti” na manje dijelove koji se zovu ketoni.

Kad raste razina ketona u krvi?

Svatko od nas katkad koristi ketone kao gorivo, primjerice osoba koja neko vrijeme gladuje.

Tako se moæe dogoditi da u zdrave osobe razina ketona ujutro bude poviπena. Intenzivna tjelesna aktivnost u sluËaju nedostatka glukoze takoer moæe uzrokovati poviπenje ketona u krvi. U oba sluËaja, razina ketona u krvi raste, a razina glukoze ostaje ista.

No, bolujete li od πeÊerne bolesti, razina ketona i razina glukoze u krvi rastu usporedno. Da biste snizili razinu glukoze u krvi i omoguÊili joj ulazak u miπiÊne i moædane stanice, kako bi je iskoristili za proizvodnju energije, treba vam inzulin. Ako nemate dovoljno inzulina u krvi, vaπe tijelo Êe poËeti cijepati masti u ketone, kao alternativu za proizvodnju energiju. Za osobe koje boluju od πeÊerne bolesti to svakako nije pozitivan smjer.

Bez inzulina, vaπe tijelo Êe nastaviti proizvoditi ketone, a njihova razina u krvi nakon nekog vremena moæe postati opasno visoka.

20 Va©e zdravlje #47

Tri su situacije kad ste u opasnosti od poviπene razine ketona u krvi: Nedavno vam je dijagnosticirana πeÊerna bolest ili vam je lijeËnik promijenio terapiju.

Ako bolujete od πeÊerne bolesti tipa 1, u trenutku dijagnosticiranja vjerojatno ste imali poviπenu razinu ketona u krvi, a moæda ste Ëak razvili ketoacidozu. Odreivanje prave doze inzulina moæe potrajati neko vrijeme u sluËaju promjene postojeÊe terapije i nakon dijagnosticiranja πeÊerne bolesti. Tijekom tog razdoblja postoji opasnost od porasta razine ketona u krvi.

Ne mjerite redovito razinu glukoze u krvi.

MoguÊe je da razina glukoze u krvi poraste bez nekog posebnog razloga. NeuobiËajen obrok, piÊe s prijateljima i druge sliËne situacije mogu utjecati na njezinu ravnoteæu. Ako ne mjerite razinu glukoze u krvi redovito i ne utjeËete na njezino sniæavanje, postoji opasnost od razvoja ketoacidoze (posebno ako se razbolite).

Bolesni ste. Rizik od razvoja ketoacidoze joπ je veÊi ako se razbolite. Razina glukoze povisit Êe se kao posljedica aktivacije obrambenog mehanizma organizma. Glukozu moæe proizvesti sam organizam aktivirajuÊi njezino oslobaanje iz podruËja u kojima je uskladiπtena. U tom sluËaju zdrav organizam proizveo bi i dodatni inzulin da snizi razinu glukoze u krvi i uvede je u miπiÊe.

Ali, ako nemate dovoljno inzulina u krvi da obavi tu zadaÊu, vaπe tijelo traæi alternativne izvore energije u mastima kako bi proizvelo energiju, posljedica Ëega je porast razine ketona u krvi. ©to se dogaa kad raste razina ketona u krvi?

Visoka razina ketona u krvi je πtetna. ZnaËi, Ëim razina ketona u krvi poËne rasti, vaπe tijelo ih se æeli rijeπiti pojaËanim mokrenjem. U skladu s time, rani znak porasta razine ketona u krvi upravo je poveÊana potreba za tekuÊinom (zapamtite, razina glukoze u krvi takoer Êe biti visoka, πto Êe pojaËati osjeÊaj æei i potrebu za ËeπÊim mokrenjem).

Ako razina ketona u krvi nastavi rasti, oni Êe se poËeti ponaπati kao otrov. Moæda Êete se osjeÊati bolesno i ËeπÊe mokriti, πto vas moæe dovesti u stanje dehidracije. Vaπa koæa moæe postati suha, vid mutan, a disanje ubrzano. Ketoni se mogu osjetiti u vaπem zadahu, jer imaju miris ustajalog voÊa (kruπke) ili sredstva za uklanjanje laka s noktiju (acetona).

Simptomi

Posljedice

• æe ili vrlo suha usta • u Ëestalo mokrenje • visoka razina glukoze u krvi

• loπe osjeÊanje • mutan vid • suha i nadraæena koæa • oteæano disanje • z adah iz usta (trulo voÊe) • umor i/ili zbunjenost

Mjerenje ketona Katkad je teπko odmah odrediti je li porast glukoze u krvi samo jednokratna pojava ili neπto puno ozbiljnije. Meutim, πto prije otkrijete porast razine ketona u krvi, vama i vaπem lijeËniku bit Êe jednostavnije da ih vratite u normalu. Dva su naËina otkrivanja poviπene razine ketona u krvi: • mjerenjem razine u mokraÊi • mjerenjem razine u krvi.

Mjerenje ketona u mokraÊi Donedavno je jedini naËin mjerenja ketona bio pomoÊu urinskih traka. Meutim, taj naËin ima nekih nedostataka: • Mjerenje ketona u mokraÊi moæe biti samo pokazatelj da su poviπeni, ali ne i koliko, tako da je ova metoda manje specifiËna.

• Tri su ketonska tijela - aceton, acetoacetat i ß-hidroksibutirat. NajËeπÊi keton, koji se pojavljuje na poËetku razvoja ketoacidoza, je ß-hidroksibutirat. Naæalost, urinske trake ne mogu odrediti njegovu razinu.

• Ketoni se nakupljaju u mokraÊi u vremenu od zadnjeg mokrenja, pa nam ta vrijednost ne moæe posluæiti za odreivanje trenutaËne razine.

• Zbog razvoja ketoacidoze moæe nastupiti popriliËna dehidracija, pa je oteæano prikupljanje uzorka za testiranje urinskim trakama.

Mjerenje ketona iz uzorka krvi Osobe koje posjeduju MediSense ® OptiumTM ili Optium Xceed TM aparate za mjerenje glukoze u krvi, uz mjerenje glukoze u krvi mogu mjeriti i razinu ketona u krvi. KoristeÊi posebne trake,

#47 Va©e zdravlje 21

Samokontrola glukoze i ketona u krvi - jednostavno kao nikada do sada.

1. Umetnite testtraku u aparat i nanesite uzorak krvi

2. OËitajte toËnu razinu ketona u krvi

Postupak mjerenja glukoze u krvi identiËan je mjerenju ketona u krvi.

tzv. MediSense ® OptiumTM ß-ketones trake za mjerenje ketona, za dobivanje rezultata potrebni su samo mali uzorak krvi i 30 sekundi. Æelite li mjeriti ketone u krvi, trebali biste se prije posavjetovati sa svojim lijeËnikom ili medicinskom sestrom. Oni Êe vam objasniti je li i kad potrebno mjeriti ketone te vam dati sve potrebne informacije, poput objaπnjenja dobivenih rezultata te πto trebate uËiniti ako poraste razina ketona.

22 V a © e z d r a v l j e # 4 7

Mjerenje ketona u krvi ima nekoliko potencijalnih prednosti: • Trake za mjerenje ketona mjere ß-hidroksibutirat, najzastupljenije ketonsko tijelo tijekom ketoacidoze.

• Pokazuje trenutaËnu razinu ketona u krvi.

• OmoguÊuje praÊenje daljnjeg kretanja ketona (pad ili porast).

Kad mjeriti ketone u krvi?

Nema potrebe redovito mjeriti ketone. Navodimo stoga neke iznimne situacije kad mjerenjem moæemo spoznati i prevenirati daljni porast razine ketona ili se jednostavno osloboditi brige (glukoza je poviπena bez porasta ketona): • Ako imate πeÊernu bolest tipa 1, razina glukoze u krvi je veÊa od 16.7 mmol/L i ne osjeÊate se dobro.

• Ako imate simptome ketoacidoze.

• Za potrebu razlikovanja bezopasnog poviπenja glukoze u krvi u odnosu na sluËajeve kad porast glukoze upuÊuje na mnogo teæu posljedicu, ketoacidozu.

MediSense® OptiumTM ß-ketones trake

Trake za mjerenje ketona - za dobivanje rezultata potrebni su samo mali uzorak krvi i 30 sekundi.

MediSense ® Optium TM

Optium Xceed TM

Kako tumaËiti razine ketona u krvi Razina ketona u krvi

Savjet

niæa od 0,6 mmol/l

Nalaz je uredan. Nastavite mjeriti glukozu u krvi po uobiËajenom rasporedu.

0,6 - 1,5 mmol/l

Za 2 do 4 sata ponoviti mjerenje glukoze i ketona u krvi.

1,5 - 3 mmol/l

Postoji rizik od razvoja dijabetiËke ketoacidoze. PojaËajte terapijsku dozu, pijte puno tekuÊine te ponovite mjerenje glukoze i ketona u krvi.

Posavjetujte se s lijeËnikom.

viπa od 3 mmol/l

NEODGODIVO potraæite lijeËniËku pomoÊ.

Moæda je potrebno bolniËko lijeËenje.

# 4 7 V a © e z d r a v l j e 23

24 KarakteristiËan izgled policistiËnih jajnika na dvodimenzionalnom TVCD ultrazvuku

PolicistiËni jajnici briga za cijeli æivot

N

Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Klinika za æenske bolesti i porode - Zavod za ginekoloπku onkologiju, KBC Zagreb, Petrova 13, tel. 01/4604 711

NajËeπÊi simptomi sindroma policistiËnih jajnika nastaju zbog neravnoteæe hormona i poviπenih vrijednosti muπkih spolnih hormona

Termin „policistiËni jajnici” u praksu je uveden tridesetih godina ovog stoljeÊa, a temeljio se na morfoloπkim karakteristikama jajnika, tj. njihovu izgledu. Tako se i danas 24 Va©e zdravlje #47

dijagnoza PCOS (PoliCystic Ovarial Syndrome), meu ostalim, postavlja na osnovi karakteristiËna ultrazvu­ Ënog izgleda jajnika.

©arolika slika - viπe dijagnostiËkih parametara PolicistiËni jajnici zapravo oznaËavaju sindrom ili skup simptoma koji moæe imati vrlo πaroliku sliku i Ëija je uËestalost u æena fertilne dobi izmeu πest i deset posto. U sklopu tog poremeÊaja javljaju se kroniËne hiperandrogene anovulacije, tj. ciklusi su zbog viπka testosterona bez ovulacije.

ToËan uzrok nastanka PCOS-a nije potpuno poznat. Prepoznat­i patofizioloπki mehanizmi su vrlo sloæeni, a dijagnoza se postavlja na osnovi sljedeÊih parametara: • poËetak obiËno u pubertetu

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

• poremeÊaji menstruacijskog ciklusa • kliniËki izgled - akne, pojaËana dlakavost, ispadanje kose • bezbolne menstruacije • neplodnost • policistiËni jajnici na UZV pregledu • analiza hormonskog statusa • metaboliËki poremeÊaji (inzulinska rezistencija) • prekomjerna tjelesna teæina.

No, viπekratno je utvreno da navedene analize i pretrage nemaju uvijek visoku pouzdanost za postavljanje sigurne dijagnozu, a razlog je nedvojbeno πirok spektar kliniËkih i laboratorijskih nalaza u bolesnica, primjerice: • poviπen LH, LH/FSH odnos >3 (pouzdanost 50 posto) • samo hormonske analize (pouzdanost manje od 50 posto) • pozitivan gestagenski test (pouzdanost 90 posto) • UZV nalaz PCOS (pouzdanost 90 posto).

NajËeπÊi simptomi koji se javljaju u sklopu PCOS-a nastaju zbog neravnoteæe hormona i poviπenih vrijednosti muπkih spolnih hormona: akne, pojaËana dlakavost, opadanje kose, seboreja, neplodnost, neredovite menstruacije, ËeπÊi ponavljani spontani pobaËaji, pretilost. Ako se analiziraju bolesnice s nekim od gore navedenih simptoma, PCOS Êemo naÊi u: • 75 posto æena s izostankom ovulacije • 87 posto æena s produæenim menstruacijskim ciklusom (oligomenoreja) • 30 do 40 posto æena s izostankom menstruacije (amenoreja) • 90 posto æena s pojaËanom dlakavoπÊu (hirzutizam) • 85 posto æena s aknama.

PojaËana dlakavost u pacijentica s PCOS-om

• poveÊan rizik za razvoj karcinoma (endometrija i jajnika) • ËeπÊe histerektomije (odstranjenje maternice).

Akne u pacijentice s PCOS-om

Oko 30 do 40 posto æena sa znakovima PCOS-a, osobito ako je poviπen luteinizirajuÊi hormon (LH), je neplodno, a 40 do 50 posto Êe ih imati ponavljane spontane pobaËaje i poviπen rizik za hiperstimulaciju jajnika u potpomognutim postupcima umjetne oplodnje. Viπe od polovice æena koje su imale tri i viπe spontanih pobaËaja boluje od sindroma policistiËnih jajnika.

Uz estetske i reprodukcijske probleme, PCOS tijekom duljeg razdoblja uzrokuje poviπen morbiditet, tj. oboljenja kao πto su: • kasnija menopauza • disfunkcijska krvarenja • dva do tri puta ËeπÊi spontani pobaËaji • anemija • pretilost • abnormalnost lipida • sedam puta ËeπÊe kardiovaskularne bolesti • veÊa uËestalost πeÊerne bolesti (16 posto) • poviπen krvni tlak (hipertenzija) (40 posto)

Poznato je da je jedan od osnovnih hormonskih i metaboliËkih poremeÊaja u bolesnica s PCOS-om abnormalnost u djelovanju inzulina. Ponajprije pretile, ali i mrπave æene, pokazuju neosjetljivost na djelovanje inzulina, pa se stoga razvija hiperinzulinemija. PoremeÊaj u iskoriπtavanju inzulina javlja se u viπe od 80 posto pretilih, a znatno rjee u æena normalne tjelesne teæine koje boluju od PCOS-a. Poviπena razina inzulina vezana je uz poviπenu razinu muπkih spolnih hormona, osobito ukupnog i slobodnog testosterona. Za æene s navedenim simptomima vrlo je vaæno pravilno lijeËenje, kako zbog navedenih estetskih i reproduktivnih komplikacija, tako i zbog poviπena rizika za razvoj brojnih bolesti u kasnijoj æivotnoj dobi.

Trajna briga i lijeËenje LijeËenje je u nekim sluËajevima vrlo sloæeno te nerijetko zahtijeva odlazak kod ginekologa endokrinologa, osobito u sluËajevima neplodnosti, pojaËane dlakavosti ili izraæenih akni. S obzirom na to da su kliniËke slike i nalazi raznovrsni, tako su raznovrsni i terapijski principi. Jer, problem policistiËnih jajnika, sa svim simptomima i rizicima, iako razliËita # 4 7 V a © e z d r a v l j e 25

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

• Kirurπki pristup, tj. elektrokauterizacija („drilling”) jajnika - Provodi se u pacijentica koje ne odgovaraju na medikamentoznu terapiju. Uz visok postotak izljeËenja i relativno nizak poslijeoperacijski rizik (amenoreja), to je jedina metoda trajnog izljeËenja tog metaboliËkog poremeÊaja.

Uspjeh ne mora izostati

Vanjski izgled policistiËnih jajnika intraoperativno

intenziteta, prisutan je cijelog æivota.

Stoga je nuæno provesti neke od sljedeÊih mjera: • Redukcija tjelesne teæine - Nakon smanjenja tjelesne teæine najmanje pet, a optimalno deset posto kod veÊine æena uslijedi redovit ovulacijski ciklus i trudnoÊa. Mrπavljenjem se postiæe hormonska ravnoteæa, koja je inaËe znatno naruπena. A upravo je svrha lijeËenja uspostavljanje hormonske ravnoteæe radi izbjegavanja, odnosno lijeËenja estetskih problema, problema reprodukcije i kasnih komplikacija.

• Tjelesne aktivnosti • Prestanak puπenja i uzimanja alkohola • Farmakoloπki pristup - Ovisan je o kliniËkim nalazima i simptomima te reproduktivnim æeljama bolesnice, tj. ovisi o dobi æene i dominantnim simptomima (estetski, reproduktivni, metaboliËki…). Uglavnom se koristi hormonska kontracepcija, gestageni, radi regulacije menstruacijskog

ciklusa i hormonskog statusa. U starijih æena preporuËuje se hormonsko nadomjesno lijeËenje.

Pacijentice s izraæenim hiperandrogenim sindromom (akne, pojaËana dlakavost, seboreja…) tretiraju se dodatnim antiandrogenima, kao πto su ciproteron-acetat, finasterid, fluamid i dr.

Lijekovi za lijeËenje pretilosti (primjerice, metformin) koriste se, uz to πto pomaæu u smanjenju tjelesne teæine, kao regulatori ciklusa i induktori ovulacije samostalno ili u kombinaciji s klomifen-citratom.

Kako bi se ostvarila reproduktivna æelja, mogu se koristiti i ostali induktori ovulacije. Indukcija ovulacije u æena koje boluju od sindroma policisti­Ënih jajnika treba se provoditi iznimno paæljivo u za to specijaliziranim centrima.

Visoka uËestalost viπeplodnih trudnoÊa i spontanih pobaËaja moæe se izbjeÊi obrati li se bolesnica lijeËnicima koji se bave problemima ginekoloπke endokrinologije.

Sindrom policistiËnih jajnika je metaboliËki i endokrinoloπki poremeÊaj koji se, uz izbjegavanje loπih navika i pravilno odabrane farmakoloπke preparate, moæe dræati pod kontrolom, pri Ëemu se sprjeËavaju dugoroËne posljedice (poviπena uËestalost raka tijela maternice, πeÊerna bolesta, srËanoæilne bolesti, pretilost i dr…)

Ovaj Ëest, kroniËan hormonski poremeÊaj u æena, osobito u adolescenciji, zahtijeva trajnu kontrolu kod ginekologa endokrinologa te poπtovanje principa dugoroËnog lijeËenja i praÊenja uputa lijeËnika.

Kako bi se πto bolje razumio taj iznimno sloæen metaboliËko-hormonski poremeÊaj, vrlo je vaæna samoedukacija putem razliËitih medija, osobito interneta. U svakom sluËaju, upornost, dobar odabir lijeËnika i promjena stila æivota jamstvo su uspjeha u izljeËenju ove ne baπ tako rijetke bolesti.

28 Aktivni i kroz trudnoÊu Snjeæana VojvodiÊ Schuster, viπa fizioterapeutkinja

Ako su ginekoloπki nalaz i opÊe zdravstveno stanje trudnica koje su se redovito bavile sportom uredni, nema zabrane ni u trudnoÊi TrudnoÊa je za neke æene najljepπe æivotno razdoblje. Uz odbaËene konzervativne stavove o ponaπanju i æivljenju, u devet Ëarobnih mjeseci moÊi Êe u potpunosti ispuniti sve svoje æelje, pa Ëak i one za koje je trudnoÊa dosad imala znak STOP! Uz redovite ginekoloπke kontrole, u trudnoÊi se pouzdano moæe baviti razliËitim rekreativnim, odnosno sportskim aktivnostima. One 28 V a © e z d r a v l j e # 4 7

podrazumijevaju hodanje, trËanje, voænju biciklom, plivanje, fitness i aerobika programe, tenis i sve ono Ëime se trudnica bavila i prije trudnoÊe. Znanstvena istraæivanja dokazala su da takve aktivnosti nisu πtetne ni za trudnicu ni za bebu. Ako su ginekoloπki nalaz i opÊe zdravstveno stanje trudnica koje su se redovito bavile sportom uredni, nema zabrane ni u trudnoÊi. Ipak, potreban je

odreeni oprez i ne treba ni sa Ëim pretjerivati.

Kako trudnoÊa napreduje, svaka Êe trudnica osjeÊati promjene u svome tijelu. S rastom i razvojem bebe i pribliæavanjem termina poroaja, smanjivat Êe se intenzitet izvoenja tjelesne aktivnosti. Trudnici u tome svakako mogu pomoÊi ne samo tjelesni znaci nego i struËni tim zdravstvenih djelatnika (fizioterapeut, ginekolog, internist...), koji mogu dati upute i pratiti prilagodbe. Pozdravlja se svaka inicijativa za postizanjem bolje fiziËke kondicije, jer je ona nuæna za lakπi porod i spremnije majËinstvo.

Rekreativni programi koji podrazumijevaju vjeæbanje u trudnoÊi (primjerice, program rekreacije za trudnice u Makronova centru, Ilica 72, Zagreb) omoguÊuju trudnici da se vrlo rano, nakon zavrπena prvog tromjeseËja trudnoÊe, ukljuËi u program. Mogu se dopustiti i izvjesna

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

odstupanja ako je rijeË o trudnici koja je intenzivno vjeæbala prije trudnoÊe, ima zadovoljavajuÊi fiziËki status, uredan ginekoloπki nalaz i ostalu medicinsku dokumentaciju. Takva trudnica ne prestaje s vjeæbanjem ni u prva tri mjeseca trudnoÊe.

Trudnicama koje se nisu bavile rekreativnim programima vjeæbanja preporuËuje se priËekati zavrπetak prvog tromjeseËja, kad se treba procijeniti funkcionalni miπiÊno-koπtani status (kod fizioterapeuta) i obaviti lijeËniËki pregled, nakon Ëega moæe poËeti s doziranim vjeæbanjem. TrudnoÊa svakako nije razdoblje u kojem bi æene nuæno trebale poËeti fiziËku aktivnost kojom se nisu otprije bavile. No, bilo bi posve pogreπno ne preporuËiti prilagoene i toËno dozirane programe, pod nadzorom fizioterapeuta. Razlog tome svakako su promjene koje u trudnoÊi nastaju zbog poveÊane tjelesne teæine, rasta bebe i promjena u srËanoæilnom i miπiÊno-koπtanom sustavu.

Za svaku je trudnicu iznimno bitno da napravi barem osnovne vjeæbe koje Êe olakπati kretanje, smanjiti Ëeste bolove u donjem dijelu kraljeænice, poboljπati cirkulaciju u nogama i rukama te osigurati dobru posturu, tj. dræanje tijela.

Bez obzira na æelje, u riziËnoj trudnoÊi moguÊnosti su bitno ograniËene. U tim se sluËajevima savjetuju strpljenje i pridræavanje uputa o ponaπanju. TrudnoÊa ne mora uvijek u potpunosti biti riziËna, stoga treba priËekati i moæda Êe se vjeæbanje odobriti veÊ pri sljedeÊoj kontroli.

Sve informacije o vjeæbanju u trudnoÊi u Hrvatskoj mogu se dobiti na internet stranicama Kluba trudnica www.klubtrudnica.net

Sportske aktivnosti TrËanje - Ako trudnica otprije ima kondiciju, trËati se moæe tijekom cijele trudnoÊe, uz pojaËan oprez u posljednjim tjednima zbog moguÊih

padova. Bitno je odabrati dobre tenisice koje Êe uËvrstiti skoËni zglob.

Ples - Za trudnoÊu je najpoæeljnije plesati twist, jer se u tim pokretima dobro mobilizira zdjelica i mogu se smanjiti bolovi u donjem dijelu lea.

Treba izbjegavati akrobatske plesove.

Voænja bicikla - Koliko god bilo riziËno u trudnoÊi, danas se sve viπe trudnica moæe zateÊi kako voze bicikl u parkovima. Ako ne postoji zabrana od ginekologa, voænja bicikla na dobro odabranoj stazi moæe biti korisna. PreporuËuje se izbjegavanje frekventnih prometnica, a u visokoj trudnoÊi treba izbjegavati i voænju na biciklu pri kojoj je gornji dio tijela jako savinut naprijed. Takav poloæaj moæe izazvati bolove u donjem dijelu lea, ramenima i vratu.

Veslanje - To je dobra vjeæba za sve miπiÊe tijela, ali kod onih trudnica koje su to radile i prije trudnoÊe. Bitni su pravilan poloæaj tijela i umjeren tempo veslanja, a svakako treba uskladiti i ritam disanja, tj. kod zamaha s # 4 7 V a © e z d r a v l j e 29

veslima zrak treba izdisati. Kako slijede ljetni mjeseci, ako se vesla u nekom gumenjaku na moru ili rijeci, prethodno se treba zagrijati osnovnim vjeæbama, malo istegnuti miπiÊe i Ëesto raditi stanke.

Plivanje - Ono je svakako najbolji odabir za trudnoÊu. PreporuËuje se praÊenje temperature vode i plivanje s madracem na napuhavanje. U bazene treba ulaziti samo ako je ËistoÊa vode sigurna. Dobro je koristiti jednodijelni kupaÊi kostim koji Êe odræavati toplinu tijela. Ne preporuËuje se skakanje na glavu.

Fitness - Trudnica moæe nastaviti u doziranom programu vjeæbati ako je to Ëinila i prije trudnoÊe. Kako trudnoÊa napreduje, savjetuje se prilagoavanje optereÊenja i praÊenje frekvencije disanja. Nije poæeljno izvoditi bilo koje vjeæbe poskakivanja, naskoka ili pretjeranog cupkanja.

Tenis - Dopuπten je samo kod onih trudnica koje ga igraju godinama i nemaju nikakvu ozljedu. Tenis nije uputno igrati u zadnjem tromjeseËju trudnoÊe zbog moguÊnosti sklizanja, padanja i brzih pokreta s rotacijama iz struka, koje mogu izazvati ozljede.

Karakteristike po trimestrima Prvo tromjeseËje - Do 12. tjedna nema vidljivih promjena u dræanju tijela koje uzrokuje trudnoÊa. Iako je æena trudna, zadræava dotadaπnje dræanje tijela i upravo je to optimalno vrijeme da stuËnjak (fizioterapeut) procijeni miπiÊno-koπtani status, kako bi se tijekom sljedeÊih mjeseci mogle pratiti promjene i u skladu s njima individualno prilagoavati program vjeæbanja. Ako je trudnica ukljuËena u neke rekreativne programe, preporuka je da se smanji njihov intenzitet, a u nekim sluËajevima treba posve prekinuti vjeæbanje i posavjetovati se s ginekologom. U ovoj fazi intenzivna rasta bebe neodgovarajuÊa tjelesna optereÊenja mogu prouzroËiti pregri­ javanje tijela i time πtetno utjecati na bebu.

Drugo tromjeseËje - Izmeu 13. i 28. tjedna trudnoÊe mogu se uoËiti promjene u dræanju tijela. NajËeπÊe se poËinje primjeÊivati blaga pogrbljenost srednjeg dijela lea (grudni dio kraljeænice) i loπ poloæaj zdjelice, odnosno naglaπeniji poloæaj kukova prema naprijed. U ovom razdoblju treba pratiti promjene na trbuπnim miπiÊima, koji se mogu poËeti pretjerano razmicati, a takve promjene mogu izazvati bolove u donjem dijelu lea. Rast trbuha utjeËe i na disanje, pa se mogu osjeÊati razliËite tegobe, poput brzog uspuhivanja, ubrzana disanja ili teπkoÊa s uzimanjem zraka.

TreÊe tromjeseËje - Od 28. tjedna pa sve do kraja trudnoÊe u tijelu se mogu javiti razliËite senzacije: peËenje, æarenje, bol u donjem dijelu kraljeænice uz πirenje prema kukovima, a katkad i niæe ka koljenima ili stopalima. Izraæajnija je pogrbljenost lea, kao i bolovi u vratu i lopaticama, a poveÊava se i pomak zdjelice, odnosno kukova naprijed, pa u profilu moæe

izgledati kao da imate rupu u donjem dijelu kraljeænice.

Kad stanete leima okrenuti prema zidu, katkad moæete loptom ispuniti prostor izmeu donjeg dijela lea i zida!

PoËinju problemi s oticanjem ruku i nogu, Ëak i cijelog tijela, javljaju se venski reljefi na nogama te bolovi u stopalima. Trbuπni su miπiÊi potkraj trudnoÊe krajnje istegnuti i razmaknuti, a kod nekih trudnica pojavljuje se i kupolasti izgled srednjeg dijela trbuha oko pupka, kao neko izboËenje koje pri podizanju glave postaje joπ veÊe. Nekim se trudnicama toliko spuste miπiÊi zdjeliËnog dna da imaju uËestalije curenje mokraÊe. Oko 30. tjedna mogu se javiti teπkoÊe s disanjem i nesanica. To sve trudnicu moæe dodatno iscrpiti, pa joj je potrebno mnogo odmora.

Kako vjeæbati Vjeæbe su koncipirane tako da se intenzivira istezanje i opuπtanje, a manji je naglasak na jaËanju miπiÊnih skupina. Na redovitim kontrolama kod ginekologa uvijek je iznova poæeljno zatraæiti odobrenje za vjeæbanje. Ako se upraænjava neka aerobna aktivnost, treba voditi raËuna o trajanju i tempu, jer se zbog moguÊih teπkoÊa s disanjem moæe javiti i nesvjestica. Valja birati vjeæbe koje se provode u leæeÊem ili sjedeÊem poloæaju, uz obvezno praÊenje pulsa majke i bebe (baby watcher), kako se ne bi pretjeralo s vjeæbanjem. U zadnja Ëetiri tjedna treba intenzivirati vjeæbe na lopti i vjeæbe opuπtanja, uz pripremne vjeæbe za dojke i njihovu masaæu, ali ne prije navrπenog 37. tjedna.

Ljeto treba iskoristiti za plivanje kako bi se olakπale promjene u zdjelici, posebice ako se pri okretanju u krevetu s jednog boka na drugi, ili podizanju Ëuje „πkljocanje” u kukovima ili izmeu prepona.

Pravila vjeæbanja u trudnoÊi • Otkucaji srca trudnice u minuti ne smiju biti veÊi od 140.

• Teæa vjeæba ne smije trajati dulje od 15 minuta.

• Poslije Ëetvrtog mjeseca trudnoÊe treba izbjegavati vjeæbanje u supiniranom poloæaju (leæeÊi na leima), osim ako fizioterapeut ne procijeni suprotno.

• Treba voditi raËuna o prehrani i unosu potrebnih kalorija.

• Tjelesna temperatura trudnice ne smije prekoraËiti 38º C. • OdjeÊa za vjeæbanje treba biti od pamuËnog materijala i rastezljiva.

• Prije svakog vjeæbanja treba isprazniti mokraÊni mjehur.

• Ako se pri vjeæbanju pojaËano æea, treba piti tekuÊinu koja nije slatka.

31

Inovacija za dobar osjeÊaj

Naπe tijelo svakodnevno razgrauje i odstranjuje πtetne tvari.

U situacijama kad to viπe ne uspijeva, razgradni produkti metabolizma nakupljaju se u vezivnom tkivu i vremenom ograniËavaju protok æivotno vaænih hranjivih tvari i opskrbu stanica.

Tada postajemo umorni i loπe raspoloæeni.

Uskoro i u Hrvatskoj Iz laboratorija Physcience u Parizu savjetuju potpun i ura­vnoteæen program mrπavljenja u tri faze: 1. poËetna faza: Pack Starter 2. faza mrπavljenja: Minceur Active, Minceur 3D i Pack Cellulite 3. faza odræavanja: Pecti Ligne, Water Pill i Coffee ligne.

Naglaπavamo, za najbolje rezultate mrπavljenja izrazito su vaæni raznolika i uravnoteæena prehrana te svakodnevna tjelesna aktivnost.

1 2 3

Uvoznik: Valens Int. trgovina d.o.o.

Samoborska 253, 10000 Zagreb, Hrvatska tel.: + 385 (0)1 37 93 027, faks: + 385 (0)1 34 98 416 info@valens.hr, www.valens.hr #47 Va©e zdravlje 31

32 Koπtano tkivo kroz æivotni vijek

mr. sc. Dolores Car, dr. med., spec. interne medicine, Klinika za traumatologiju, DraπkoviÊeva 19, Zagreb

S

S obzirom na vrlo ozbiljne posljedice, prevencija osteoporoze jedan je od

osnovnih zadataka u zbrinjavanju tog raπirenog zdravstvenog problema 32 V a © e z d r a v l j e # 4 7

Osteoporoza je bolest krhkih kostiju sklonih prijelomima, πto je rezultat gubitka koπtane mase i poremeÊaja koπtane strukture. Za razliku od zdravoga koπtanog tkiva, takve kosti ne mogu izdræati djelovanje uobiËajenih sila, pa dolazi do tzv. osteoporotskih, odnosno netraumatskih prijeloma. Dugotrajna je i kliniËki neprimjetna sve do razvoja vidljivih i vrlo bolnih komplikacija.

To su ponajprije prijelomi, deformiteti, znatno smanjenje pokretljivosti i invalidnost. Uz osteoporozu se Ëesto javljaju i druge bolesti, primjerice osteoartritis, koji zahvaÊa zglobove.

Iako razliËite, obje se mogu prezen-

I NTERNA MED I C I NA

se sluËajevima mogu sprijeËiti njezin nastanak i progresija, ali i uspjeπno lijeËiti. A preduvjet uspjeha je izgradnja Ëvrstog kostura u mladost­i, te prevencija slabljenja kostiju tijekom æivota i starosti. U tom pro­ cesu sudjeluje niz subjekata, a uspjeh Êe uslijediti jedino uz objedinjen i multidisciplinaran pristup. Pravilna prehrana, odgovarajuÊa tjelesna aktivnost, redovite vjeæbe i lijekovi mogu usporiti i zaustaviti, pa Ëak i obrnut­i proces gubitka koπtane mase, Ëime se znatno smanjuje rizik od prijelom­a kao krajnjeg rezultata slabljenja kostiju. S obzirom na vrlo ozbiljne posljedice, kako za pojedinca, tako za druπtvo u cjelini, prevencija bolesti jedan je od osnovnih zadataka u zbrinjavanju tog raπirenog zdravstvenog problema.

Primarna, sekundarna, ali i kombinirana

tirati sliËnim simptomima, najËeπÊe bolovima u leima, pa dolazi do preklapanja.

Osteoporoza je bolest impresivnih razmjera koja zahvaÊa gotovo desetinu svjetske populacije. Proporcija oboljelih progresivno raste s dobi, pri Ëemu se godiπnje dijagnosticira nekoliko milijuna osteoporotskih prijeloma. Zbog velike raπirenosti i pojavljivanja u starijoj dobi, bolest se donedavno smatrala prirodnim procesom starenja. No, u teπkim posljedicama, kao πto su deformiteti, kroniËna bol ili prijelomi, nema niπta prirodno.

Osteoporoza zasluæuje punu paænju i odgovarajuÊi pristup, kako u prevenciji tako u lijeËenju. Prema suvremenim spoznajama, u mnogim

Razlikujemo primarni i sekundarni oblik bolesti. Primarna osteoporoza rezultat je specifiËna procesa, pri Ëemu je izravni uzrok bolesti nepoznat, ali se vjeruje da je problem u genskoj strukturi, odnosno naslijeu.

Postmenopauzna i starosna osteoporoza tipovi su primarne osteoporoze i mogu biti prisutni u iste osobe.

Sekundarna osteoporoza povezana je s nekim bolestima, kirurπkim zahvatima, dugotrajnom imobilizacijom ili lijekovima koji ubrzavaju koπtanu razgradnju. »esto postoje i kombinirani oblici bolesti, dakle primarni i sekundarni u iste osobe.

NajËeπÊi sekundarni uzroci osteoporoze su bolesti i poremeÊaji endokrinog sustava, probavnih organa, bubrega, te brojne upalne i maligne bolesti, a od lijekova su odgovorni kortikosteroidi, hormoni πtitnjaËe, antikonvulzivi, antikoagulansi i neki drugi. Za smanjenje kvalitete koπtanog tkiva takoer su odgovor-

ne πtetne navike, ponajprije puπenje i pretjerano konzumiranje alkohola.

Nedostatan unos kalcija i vitamina D tijekom æivota znatno pridonosi razvoju bolesti i pogorπava teæinu primarne osteoporoze. To je ujedno i vrlo Ëest, odgovoran Ëimbenik u naπoj sredini.

Kost je æivo tkivo Koπtano tkivo u dinamiËkom je procesu neprestana troπenja i obnavljanja, pa je ravnoteæa u razgradnji i stvaranju nove kosti preduvjet za zdravo koπtano tkivo. Slabljenje strukture, odnosno kvalitete kosti, osnovna je odrednica osteoporoze, a posljedica je poremeÊaja ravnoteæe u procesu koπtane pregradnje. Tijekom æivota koπtana izgradnja stagnira, a veÊ nakon 30. godine razgradnja kosti dostiæe i u odgovarajuÊim okolnostima Ëak premaπuje izgradnju. Brojni sekundarni Ëimbenici dodatno pojaËavaju taj proces te potiËu prekomjeran gubitak kosti. To su najËeπÊe: nedovoljan unos kalcija, nedostatak D vitamina, neprimjerena tjelesna aktivnost i πtetne navike. »vrstoÊa kosti podrazumijeva izdræljivost na djelovanje sile i osnovna je karakteristika tzv. kvalitetne kosti. Ona ovisi o masi i gustoÊi kostiju, kao i o osebujnoj strukturi. Koπtana masa je ukupna koliËina koπtanog tkiva u kosturu, te podrazumijeva mineralnu i proteinsku komponentu.

Zbog velike raπirenosti i pojavljivanja u starijoj dobi, bolest se donedavno smatrala prirodnim procesom starenja. No, u teπkim posljedicama, kao πto su deformiteti, kroniËna bol ili prijelomi, nema niπta prirodno # 4 7 V a © e z d r a v l j e 33

Struktura zdravog i osteoporotskog kraljeπka

Koπtana gustoÊa odnosi se na sadræaj minerala u kosti.

Mineralna gustoÊa kosti moæe se izmjeriti uz pomoÊ ureaja pod nazivom denzitometar. Dobivene su vrijednosti osnovn­i kriterij za postavljanje dijagnoze osteoporoze. Mineralna gustoÊa nije iskljuËivi pokazatelj kvalitete kosti, ali je objektivna i mjerljiva vrijednost na temelju koje se barem pribliæno moæe procijeniti i rizik za prijelom kosti. Taj se rizik udvostru­ Ëuje na svakih 10 posto gubitka koπtane mase.

Od roenja do uznapredovale dobi koπtano tkivo podlijeæe brojnim utjecajima. Manjak koπtane mase moæe se oËitovati u razliËitim razdobljima æivota, poËevπi od adolescencije, rane ili zrele odrasle dobi, razdoblja postmenopauze, do starosti.

Gubitak koπtane mase uvjetuju brojni unutranji i vanjski Ëimbenici, pri Ëemu je njihovo meudjelovanje izrazito sloæeno.

Razumijevanje tih procesa i poznavanje odgovornih Ëimbenika nuæni su kako bi se pravodobno mogle poduzeti odgovarajuÊe preventivne ili terapijske mjere.

Osnove koπtane grae - Osnovu koπtane grae Ëini mreæa veziva - kolagenih vlakana u kojoj se nalaze kristali minerala graeni prije svega od kalcija i fosfora. Osnovni dijelovi kosti su Ëvrsti vanjski dio (korteks), a unutraπnjost Ëine spongioza i koπtana sræ. Spuævasta kost graena je od koπtanih gredica Ëiji poloæaj prati smjer djelovanja sile na kost. Takva graa Ëini kost laganom, elastiËnom i Ëvrstom strukturom koja podupire tijelo i omoguÊuje kretanje. Gubitak koπtane mase i poremeÊaj mikrostrukture oËituje se slabljenjem ponajprije spuævaste kosti (kraljeπci) koja postaje rahla i πupljikava. Kalcij je najvaæniji mineral za zdravlje kostiju i zubi. Osim πto daje ËvrstoÊu kostima, nuæan je za niz funkcija u tijelu, prije svega pravilan rad srca, miπiÊa i æivaca, te za nesmetan proces zgruπavanja krvi.

Pregradnja kosti - Kost je neprestano aktivno, æivo tkivo. Proces kojim se tijekom æivota dijelovi koπtanog tkiva zamjenjuju novoizgraenom kosti naziva se koπtanom pregradnjom. Njezin je cilj izmjena starih i dotrajalih dijelova novom, kvalitetnom kosti, a nastaje kao odgovor na tjelesnu aktivnost. PoveÊani napori potiËu koπtanu pregradnju, pa se tako kostur uËvrπÊuje i poveÊava se otpornost na veÊa optereÊenja. Koπtana pregradnja takoer osigurava otpuπtanje kal-

I NTERNA MED I C I NA

cija i ostalih minerala iz kosti u cirkulaciju. To je nuæno za odræavanje optimalne koncentracije kalcija u krvi i odvijanje niza vaænih procesa u tijelu.

Pregradnja kosti odvija se u dvije faze. Prva je razgradnja (resorpcija), za koju su odgovorne specijalizirane koπtane stanice osteoklasti koji djeluju na povrπini koπtanih gredica.

Druga faza je izgradnja kosti pod utjecajem osteoblasta koji udubine nastale razgradnjom kosti ispunjavaju kolagenom. U mreæu kolagenih vlakana odlaæu se minerali, te ciklus koπtane pregradnje zavrπava mineralizacijom kosti. Potpuna ravnoteæa u procesu koπtane pregradnje postoji onda kad se razgraena kost u potpunosti nadomjesti novim koπtanim tkivom. BuduÊi da je izgradnja kosti daleko sporiji proces, idealnu ravnoteæu teπko je ostvariti. Stoga se pri intenzivnoj pregradnji kost neizbje­ æno gubi.

Uloga hormona - Pregradnja kosti regulirana je hormonima i drugim tvarima koje prenose informacije izmeu pojedinih tipova specijaliziranih koπtanih stanica. Pritom je vrlo bitna molekularna osnova. Prijenos signala izmeu gena i pojedinih ciljnih struktura (hormona, stimulirajuÊih faktora, koπtanih stanica i njihovih prethodni­ ka) smatra se odgovornim za sintezu i metabolizam kosti.

Parathormon (PTH) koji luËe paratireoidne ælijezde kljuËni je hormon u procesu koπtane pregradnje, odnosno u regulaciji koncentracije kalcija u krvi. Pri sniæenju razine kalcija, poveÊava se izluËivanje i aktivnost PTH-a koji aktivira osteoklaste. Rezultat je resorpcija kosti i oslobaanje kalcija u krv. Uz to, parathormon aktivira D vitamin, a u odreenim okolnostima potiËe i izgradnju kosti, te se u lijeËenju osteoporoze koristi kao anabolik. Osim PTH-a,

U odrasloj dobi koπtana masa se „odræava” i gubitci su minimalni, ako su zadovoljeni opÊi uvjeti.

Pritom treba ponovno istaknuti kontinuitet unosa kalcija i vitamina D, te redovitu tjelesnu aktivnost u regulaciji koπtane pregradnje sudjeluju kalcitonin koji luËi πtitnjaËa, te spolni hormoni (estrogeni i testosteron).

Estrogeni imaju iznimno povoljan, antiresorptivni te diskretan anaboliËki uËinak na koπtano tkivo. Djeluju direkno na koπtane stanice preko estrogenih receptora, ali i posredno preko Ëimbenika rasta. PoveÊavaju reapsorpciju kalcija u crijevu i bubregu, podiæu koncentraciju D vitamina, koËe osteoklaste, smanjuju nepovoljne uËinke citokina te πtite osteoblaste. UËinak testosterona na kost je posredan, s obzirom na to da se on pomoÊu enzima aromataze pretvara u estrogen. Dobro je poznata „zaπtitna” uloga estrogena u oËuvanju zdrave kosti, kao i nepovoljan uËinak rane menopauze, odnosno manjka spolnih hormona, πto uzrokuje progresivan gubitak koπtane mase.

Promjene po æivotnim razdobljima Djetinjstvo i adolescencija - Na kvalitetu koπtanog tkiva znatno utjeËe veliËina koπtane mase u mladosti, odnosno tzv. vrπna koπtana masa.

Ona se postiæe relativno rano, veÊ izmeu 20. i 25. godine æivota, ranije u djevojaka nego u mladiÊa. Izgradnja kostiju u djetinjstvu i adolescenciji od osobite je vaænosti, jer odreuje otpornost na prijelome u kasnijem razdoblju æivota. ©to je veÊa vrπna koπtana masa, manja je vjerojatnost razvoja osteoporoze i prijeloma kosti.

Brojni su Ëimbenici koji odreuju vrπnu koπtanu masu. To su ponajprije genska struktura (naslijee), spol, etniËke karakteristike i hormoni. Nadalje, od izvanredne vaænosti za postizanje „dobre”, visoke vrπne koπtane mase su prehrana, odnosno unos kalcija i vitamina D te tjelesna aktivnost. Spol znatno utjeËe na koπtanu masu tijekom puberteta, te je ona u djeËaka Ëak 25 posto veÊa nakon zavrπenog sazrijevanja. Muπkarci opÊenito imaju veÊu koπtanu masu. Na to, meu ostalim, utjeËu i dimenzije, odnosno veliËina kosti, primjerice kraljeæaka, te je rizik za prijelom kraljeπka Ëetiri do osam puta veÊi u æena nego u muπkaraca. Izvjesne razlike u veliËini koπtane mase postoje i izmeu razliËitih etniËkih skupina. Tako crna populacija u SAD-u ima neπto veÊu koπtanu masu od ostalih rasa, odnosno etniËkih skupina.

Hormoni imaju snaæan utjecaj na kost u razvoju. UËinak spolnih hormona izrazito je sloæen. Oni reguliraju metabolizam kalcija i proteina te potiËu luËenje drugih hormona: hormona rasta i inzulinu sliËnog Ëimbenika rasta. Tijekom djetinstva i adolescencije kost se izgrauje i koπtana masa raste, naravno ako su zadovoljeni osnovni uvjeti, πto podrazumijeva uredan spolni razvoj, odgovarajuÊu prehranu i tjelesnu aktivnost.

Odrasla dob - U odrasloj dobi koπtana masa se „odræava” i gubitci su minimalni, ako su zadovoljeni opÊi uvjeti. Pritom treba ponovno istaknuti kontinuitet unosa kalcija i vitamina D, te redovitu tjelesnu aktivnost.

Takoer treba imati na umu poveÊane potrebe za kalcijem i D vitaminom tijekom trudnoÊe i dojenja.

U odsutnosti razliËitih bolesti i stanja koja imaju nepovoljan uËinak na koπtano tkivo, zdravlje kostiju oËuvano je sve do menopauze i ulaska

# 4 7 V a © e z d r a v l j e 35

I NTERNA MED I C I NA

u zrelu dob. RazliËite bolesti, ali i ozljede sa smanjenom pokretljivoπÊu, viπestruko nepovoljno utjeËu na kost.

Intenzivna koπtana pregradnja i gubitak kosti osnovna su obiljeæja postmenopauze. Deficit spolnih hormona moæe uslijediti vrlo rano (rana menopauza) zbog razliËitih stanja i bolesti. Umjereno sniæenje razine spolnih hormona javlja se i nekoliko godina prije menopauze, πto moæe rezutirati pojaËanim gubitkom kosti.

PojaËana resorpcija kosti je najintenzivnija u prvih nekoliko godina nakon menopauze, a ako se ne poduzmu odgovarajuÊe mjere, rezultat je progresivan gubitak koπtane mase, tri do pet posto godiπnje. Upravo je to razdoblje u kojem treba potraæiti prvu objektivnu informaciju o stanju kostiju, odnosno uËiniti koπtanu denzitometriju.

Utjecaj starenja na koπtano tkivo - VeÊ oko tridesete godine æivota dolazi do obrata u procesu koπtane pregradnje u korist razgradnje. Starenjem se koπtana masa gubi, a kosti slabe. To je posljedica poveÊane resorpcije kosti zbog pojaËane aktivnosti osteoklasta u skladu s hormonskim promjenama u organizmu, te smanjene aktivnosti osteoblasta i involucijskih procesa (procesa starenja).

Tome pridonose i slabija tjelesna aktivnost, fizioloπko smanjenje sposobnosti apsorpcije kalcija u crijevu i bubregu, te smanjena sinteza vitamina D. Dodatni Ëimbenik je prisustvo razliËitih bolesti starije dobi koje naruπavaju cjelokupni integritet organizma.

Prirodan proces gubitka koπtane mase vrlo je spor u oba spola. Taj proces znatno se ubrzava u prvim godinama nakon menopauze, te u prvih pet do 10 godina moæe iznositi i 20 posto ukupne koπtane mase.

Hormonske promjene u æena osnovni su razlog raπirenosti i teæine bolesti u æenskoj populaciji.

36 V a © e z d r a v l j e # 4 7

Prirodan proces gubitka koπtane mase vrlo je spor u oba spola. Taj proces znatno se ubrzava u prvim godinama nakon menopauze, te u prvih pet do 10 godina moæe iznositi i 20 posto ukupne koπtane mase Nakon sedamdesete godine æivota, gubitak koπtane mase u æena se usporava, ali nikad potpuno ne prestaje.

Gubitak kosti u dubokoj starosti iznosi 30 - 50 posto u æena, odnosno 20 30 posto u muπkaraca.

PrateÊi, dakle, promjene u koπtanom tkivu kroz æivotni vijek, jasno je da su æene znatno izloæenije razvoju osteoporoze. Muπkarci su zbog veÊeg i ËvrπÊeg kostura, te veÊe vrπne koπtane mase, u povoljnijem poloæaju, ali mogu oboljeti od osteporoze. Za to su, uz genetsku predispoziciju i manjak spolnih hormona, Ëesto odgovorni brojni vanjski Ëimbenici (neodgovarajuÊa prehrana, puπenje, alkohol, pridruæene bolesti).

Nikad nije kasno...

Dovoljan unos kalcija i vitamina D - Kalcij i vitamin D nisu nuæni samo u djetinstvu i mladenaËkoj dobi.

Kontinuitet unosa kalcija tijekom

NajËeπÊa mjesta osteoporotskih prijeloma - kraljeπci, kuk, podlaktica

cijelog æivota, prije svega prirodnim putem u obliku mlijeËnih proizvod­a i povrÊa, nuænan je za oËuvanje zdravlja kostiju. Tome treba dodati i neke druge tvari, odnosno minerale. Ako takva prehrana nije moguÊa, treba osigurati dovoljnu koliËinu kalcija i vitamina D u tabletama ili razliËim farmaceutskim pripravcima, uz konzultaciju struËne osobe. Tijekom æivota, dnevno potrebna koliËina kalcija iznosi 1000 - 1500 mg, a vitamina D 400 - 800 i.j.

Prehrana - OpÊenito je vaæna uravnoteæena prehrana s optimalnom koliËinom bjelanËevina, prilagoena kalorijskim potrebama, razvoju, rastu i troπenju organizma. Pritom treba teæiti odræanju optimalne tjelesne mase (BMI < 25).

Tjelesna aktivnost - Zdrave kosti podrazumijevaju kontinuiranu i prilagoenu tjelesnu aktivnost. Nepovoljno djeluju ekstremni napori, kao i nedovoljno kretanja. Bitni su postizanje ravnoteæe i upornost. ©tetne navike - Puπenje i prekomjerno uæivanje alkohola, ali i droge, crne kave, gaziranih piÊa... realna su opasnost za koπtano tkivo.

Njih treba beskompromisno otkloniti.

Briga i odræavanje cjelokupnog zdravlja - Mnoge bolesti nepovoljno utjeËu na kost, a mehanizmi tog djelovanja su razliËiti. Stoga je nuæno provesti odgovarajuÊe lijeËenje i kontrolu pridruæenih bolesti, prije svega endokrinih. Prevencija i lijeËenje prolongiranih upalnih stanja, optimalan unos tekuÊine, te prevencija dehidracije od viπestruke su vaænosti za cjelokupno zdravlje.

Informiranje i edukacija - Naπe zdravlje je i naπa odgovornost, te zahtijeva aktivan pristup pacijenta i njegove okoline. U borbi za oËuvanje zdravlja kostiju trebaju sudjelovati sve generacije!

Prevencija pada - Treba razvijati svijest o usklaenoj tjelesnoj aktivno-

sti kod osoba u kojih je izraæena opasnost od pada i prijeloma, posebno onih uznapredovale dobi. To podrazumijeva i nesebiËnu brigu obitelji i druπtva. S tim u svezi nuæno je provoditi lijeËenje razliËitih bolesti i poremeÊaja, ponajprije srËanoæilnih i neuroloπkih.

Smjernice za prevenciju osteoporoze Uspjeπna prevencija osteoporoze poËinje u mladosti i traje tijekom cijelog æivota, ali nikad nije kasno: - promijeniti ustaljene æivotne navike i primijeniti postupke za oËuvanje zdravlja kostiju - poËeti s odgovarajuÊim unosom kalcija i D vitamina - poËeti odgovarajaÊu tjelesnu aktivnost i u tome ustrajati - provoditi kontrolu tjelesne teæine - obratiti se lijeËniku i provesti potrebnu dijagnostiku - kontinuirano se brinuti za zdravlje cjelokupnog organi­ zma - poËeti provoditi „specifiËno” lijeËenje osteoporoze uz lijeËniËku kontrolu

Aktivna suradnja zasnovana na povjerenju Pri razvijenoj bolesti prijeko je potrebno aktivno sudjelovati u lijeËenju i potpuno suraivati s lijeËnikom, a preduvjet je razumijevanje problema koje se temelji na pravilnoj informaciji i povjerenju. Ciljevi moraju biti precizno definirani, a odgovornost preuzimaju svi subjekti. LijeËenje osteoporoze pripada domeni lijeËnika, naËeπÊe specijaliziranih, podrazumijeva kontroliranu primjenu lijekova i dugotrajno je. Prije poËetka lijeËenja nuæno je steÊi kompletan uvid u zravstveno stanje oboljelog od osteoporoze, te osmisliti sveobuhvatan pristup. Prisustvo bolesti koje mogu dovesti do razvoja sekundarne osteoporoze podrazumijeva stalnu lijeËniËku kontrolu i odgovarajuÊe mjere kako bi se prevenirala ili ublaæila koπtana bolest.

Koordinacija - S obzirom na to da provoenje prevencije i lijeËenja ukljuËuje niz mjera, te da cjelokupni proces kod osoba s pridruæenim bolestima (komorbiditet) moæe biti vrlo sloæen, najprirodnije je da ulogu koordinatora preuzme lije­ Ënik obiteljske medicine. Poæeljno je da u cjelokupni proces budu ukljuËeni i druπtveni subjekti.

38

Kako do æeljene tjelesne teæine Hrvoje IvekoviÊ, dr. med., spec. internist - gastroenterolog, Klinika za unutarnje bolesti, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

Debljina je stanje prekomjerna nakupljanja masnog tkiva. Danas se zna da je povezana s rizikom nastan­ ka mnogih bolesti, prije svega bolesti srca i krvnih æila. Ako se uzme u obzir Ëinjenica da u Europi æivi oko 60 posto preko­mjerno teπkih i 20 do 30 posto debelih ljudi, jasno je da je posrije­di fenomen globalne epidemije debljine.

Zaπto smo debeli? Iz vrlo jednostavna razloga: jedemo viπe nego πto nam odgovara, a kreÊemo se manje nego πto bismo trebali. Problem „skupljanja kila” je u Ëinjenici da smo od naπeg pretka naslijedili vrlo „πtedljiv” metabolizam koji je omoguÊavao preæivljavanje u oskudici. Naime, naπ predak u kamenom dobu morao se pomuËiti da pronae dovoljno hrane za sebe i svoju zajednicu. Mast je bila rijetka poslastica, pa se metabolizam Ëovjeka prilagodio stvaranju zaliha za „crne dane”. Na sreÊu, ta su teπka vremena (barem za veÊinu ljudi) proπla, a mi smo ostali s dobrim apetitom, ali ne i s fiziËkom kondicijom naπeg pretka. Stoga Êu se osvrnuti na neke zablude u lijeËenju debljine, poput dijeta i razliËitih Ëarobnih pripravaka, te pokuπati predloæiti sveobuhvatan, strateπki plan lijeËenja debljine.

Zaπto su dijete uzaludne Pod lijeËenjem debljine bolesnici smatraju proces mrπavljenja koji Êe ga vratiti na idealnu tjelesnu teæinu. To je razlog zaπto Ëesto poËinju drastiËne 38 V a © e z d r a v l j e # 4 7

redukcijske dijete koje ne mogu dugo izdræati, πto ima za posljedicu gubitak motivacije i vraÊanje prijaπnjim prehrambenim navikama. Ponovno se ubrzano nakupljaju suviπni kilogrami, Ëesto uz pokoji kilogram viπe nego πto su imali prije dijete. Nakon nekog vremena ponovno se poËinje s novim ciklusom dijeta, s vrlo sliËni­m rezultatima. Tako dolazi do variranja u tjelesnoj teæini, odnosno tzv. yoyo ­uËinka (engleski izraz za djeËju igraËku - koloturu koja se na πpagi pomiËe gore-dolje). DugoroËno, ciklusi mrπavljenja i debljanja mogu imati neæeljene uËinke za zdravlje.

koji nije pod stresom. Danas nam jedenje sluæi kao metoda kojom poku­ πavamo prebroditi stres i negativna stanja, kao πto su depresija, tjeskoba, ljutnja, dosada ili samoÊa. Tu nijedna dijeta ne pomaæe, napose ne ako izostane æeljeni gubitak teæine. Naprotiv, inzistiranje na dijeti u takvim negati­ vnim okolnostima moæe samo odmoÊi i potaknuti nezadovljstvo. Umjesto toga, valja se koncentrirati na pravil­ nu prehranu, a samo hipokalorijska prehrana (ona u kojoj ima manje kalorija nego πto bolesnik potroπi tijekom dana) omoguÊuje smanjivanje tjelesne teæine.

Zaπto je to tako? Zaπto su dijete neuËinkovite? Nekoliko je razloga

»arobne pilule za mrπavljenje

za to. U podlozi svih dijeta je tipiËna pretpostavka: neke kategorije hrane su „loπe” i treba ih izbjegavati. OgraniËavanje u izboru hrane vjerojatno Êe rezultirati time da manje jedemo, pa Êe zaista svaka dijeta dovesti do privremenoga gubitka tjelesne teæin­e.

No, dok ograniËavanje hrane nije bio problem za naπeg pretka, koji se saginjao za svakom bobicom, suvremeni Ëovjek mora odgovoriti svako­ dnevnom izazovu preslatke i premasne hrane u supermarketima, duÊanima, restoranima pa i radniËkim menzama. Takoer, porcije hrane koju konzumiramo izdaπnije su nego prijaπnjih godina.

Druga temeljna pogreπka dijet­a jest da ignoriraju neke od razloga zbog kojih jedemo. Tijekom prakse nisam sreo Ëovjeka s prekomjernom tjelesnom teæinom (pa i mrπavih),

Velika potraænja sredstava za mrπavljenje, kao i Ëinjenica da se prodaju kao dodaci prehrani, bez strogog nadzora, dovela je do gomilanja pripravaka koji se mogu nabaviti u ljekarnama bez lijeËniËkog recepta.

Govorimo o tzv. OTC pripravcima, πto je skraÊenica od engleskog naziva „over the counter”, odnosno o pripravcima koji se u ljekarnama mogu dobiti bez recepta.

Problem kod OTC proizvoda za mrπavljenje je πto nema pouzdanih ispitivanja Ëiji bi rezultati pomogli lijeËnicima u odluci koji od njih preporuËiti. Nuæna su detaljna ispitivanja, a ako se utvrdi da neki pripravak djeluje, pojedinci Êe ga morati uzimati dulje vrijeme. To znaËi da valja provesti i dugoroËna istraæivanja njihove eventualne toksiËnosti.

I NTERNA MED I C I NA

Za razliku od OTC proizvoda za mrπavljenje, situacija s lijekovim­a namijenjenima lijeËenju debljin­e je drukËija. Naime, njihov­a farmakoloπka aktivnost moæe se toËno odrediti i njome upravljati. U njima nema nikakvih suviπnih, a ni πtetnih sastojaka. Odreivanje toËn­e doze jednostavno je i pouzdano.

Kemijski Ëista ljekovita sredstva pripravljaju se u kemijskim laboratorijima i tvornicama, i to izolacijom iz prirodnih sirovina ili, pak, kemijom sintezom.

U mrπavljenju nema instant-rjeπenja!

Mnogi traæe brzo rjeπenje za svoju prekomjernu teæinu, primjerice uoËi odlaska na ljetovanje, vjenËanja ili vaænog druπtvenog dogaaja. Za sve koji teæe takvim rjeπenjima, slijed­i loπa vijest: u mrπavljenju nema instant-rjeπenja!

Umjesto traæenja najbolje (Ëarobne?) dijete ili tablete, valja se suoËiti s pitanjem - πto smo spremni promijeniti u naπim prehrambenim navikama i/ili fiziËkoj (ne)aktivnosti? Strateπki plan lijeËenja debljine sastoji se od promjene prehrambenih navika, poveÊanja fiziËke aktivnosti i, ako je potrebno, uzimanja lijekova za lijeËenje pretilosti.

Pokuπajte usvojiti sljedeÊe principe pravilne prehrane • Smanjite unos hrane smanjujuÊi koliËinu pojedinog obroka, ali joπ je vaænije da pripazite πto jedete.

• Umjesto jednog ili dva veÊa obroka, jedite tri do pet manjih.

• Nemojte preskakati obroke. U razdoblju gladovanja metabolizam djeluje poput termostata te se smanjuje bazalna potroπnja energije, Ëime se poniπtava uËinak gladovanja, a sigurno je da Êete se prejesti pri sljedeÊem obroku.

• Jedite viπe zdrave hrane: svjeæeg voÊa i svjeæeg ili kuhanog povrÊa.

• Izbjegavajte uzimanje hrane koja sadræi masnoÊe i πeÊer; uzimajte mlijeko i mlijeËne proizvode s najmanje masnoÊa; jedite nemasno krto meso i ribu; tjesteninu, riæu, æitarice, krumpir i kruh jedite u manjim koliËinama i birajte proizvode od integralnog braπna.

• Pokuπajte izbaciti slatkiπe i grickalice ili ih svedite na najmanju moguÊu mjeru. Nemojte jesti barem dva sata prije odlaska u krevet.

• Izbjegavajte alkoholna piÊa, gazirane napitke ili zaπeÊerene voÊne sokove jer mogu biti izrazito kaloriËini. Radije pijte vodu.

• Ako treba, vodite dnevnik prehrane po danima kako biste mogli pratiti svoj napredak i na vrijeme uoËiti pogreπke.

• PoveÊajte fiziËku aktivnosti jer ona pojaËava uËinak zdrave prehrane i povoljno utjeËe na zdravlje. Pokuπajte svaki dan odvojiti 30 minuta za tjelesnu aktivnost - πetajte, plivajte, vozite bicikl, trËite, hodajte. Pazite da

uËestalost i intenzitet bavljenja nekom tjelesnom aktivnoπÊu prilagodite osobnim afinitetima i moguÊnostima.

• Na kraju nam ostaju i lijekovi, kao vrlo djelotvorno sredstvo u lijeËenju debljine. Na naπem træiπtu registrirana su dva - sibutramin i orlistat. Sibutramin djeluje na srediπnji æivËani sustav, pojaËava osjeÊaj sitosti i perifernu potroπnju energije. Povoljan je za bolesnike koji teπko kontroliraju koliËinu pojedene hrane ili imaju Ëeste „napadaje gladi”.

Orlistat smanjuje apsorpciju masti iz hrane, pa je primjeren bolesnicima koji unose puno masnoÊa. Oba lijeka imaju dokazanu djelotvornost, πto znaËi da su provedene opseæne kliniËke studije i u kontroliranim uvjetima se pratila kako djelotvornost, tako i eventualne neæeljene posljedice (nuspojave) lijeËenja.

Poznavanje nuspojava i kontraindikacija vaæno je pri odabiru lijeka, stoga ga treba preporuËiti lijeËnik. Osobe koje uzimaju jedan od ova dva lijeka mogu oËekivati 10-postotni gubitak tjelesne mase tijekom tri do πest mjeseci uzimanja lijeka.

Postizanje æeljene tjelesne teæine mukotrpan je i dugotrajan proces, a moæe se postiÊi samo promjenom prehrambenih navika, redovitom fiziËkom aktivnoπÊu, a oni bolesnici koji su veÊ nekoliko puta neuspjeπno pokuπavali smrπaviti - i uzimanjem lijekovima.

40

Dug je put od polipa do karcinoma mr. sc. Nenad Nola, dr. med., spec. kirurg, Klinika za tumore. Ilica 197, Zagreb

P

Pripisivati tegobe hemoroidima,

najËeπÊa je pogreπka i zabluda, jer njihovo postojanje ne iskljuËuje da je negdje na veÊoj udaljenosti od anusa smjeπten karcinom ili polip Karcinom debelog crijeva na drugom je mjestu po uËestalosti karcinoma i kod muπkaraca i kod æena.

Ako to izrazimo u postotku, Ëini 14 posto svih neoplazmi (tumora). Izrazimo li to brojkama, prema podaci-

ma Registra za rak, u 2003. godini u Hrvatskoj je bilo 2732 novootkrivena sluËaja karcinoma debelog crijeva kod muπkaraca i æena.

Prema anatomskom smjeπtaju, debelo crijevo dijeli se na πest dijelova. PoËinje na mjestu spajanja tankog i debelog crijeva u donjem desnom dijelu trbuha kao slijepi zavrπetak (cekum), prelazi u uzlazno debel­o crijevo (ascedens), slijedi popreËn­o debelo crijevo (transferzum), pa sila­zno debelo crijevo (descedens), potom zavijeno debelo crijevo (sygma), te ravno debelo crijevo (rektum), koje zavrπava izlaznim otvorom (anus). S obzirom na razlike u uËestalosti pojave karcinoma debelog crijeva prema smjeπtaju, posebna pozornost

K I RUR G I JA

pridaje se karcinomu zavrπnog dijela debelog crijeva, i to otprilike na zadnjih 40 do 50 cm od anusa, gdje nastaje polovica od svih karcinoma debelog crijeva RiziËni Ëimbenici za nastanak karcinoma debelog crijeva u svakom sluËaju su: • nasljedni • neredovita prehrana s namirnicama bogatim bjelanËevinama æivotinjskog podrijetla • konzumacija namirnica s malom koliËinom celuloze • neredovita stolica (opstipacija) • pretilost • puπenje.

Inzistirati na kolonoskopiji U 95 posto sluËajeva karcinom debelog crijeva nastaje kao zloÊudn­a preobrazba polipa, dobroÊu­dnih æljezdanih pupoljaka koji mogu nastati po cijelom debelom crijevu. S obzirom na to da je za takvu zloÊudnu preobrazbu (malignu alteraciju) potrebno dulje razdoblje, imamo dovoljno vremena za poduzimanje preventivnih radnji kojima bi se sprijeËio nastanak karcinoma debelog crijeva.

Prema tome, u preventivne radnje kojima bi se umanjio rizik nastanka karcinoma debelog crijeva svakako

Karcinom debelog crijeva

ubrajamo izbjegavanje izlaganja utjecaju riziËnih Ëimbenika s jedne, te provoenje preventivnih pregleda s druge strane. Najkvalitetnija pretraga, ujedno i najpreciznija, je kolonoskopija. Jedna od jednostavnih i lako dostupnih metoda je i hemokult, tj. pretraga stolice na prikrivena (okul­ tna) krvarenja iz probavnog sustava, koju moæe provesti nadleæni lijeËnik.

Ako je nalaz pozitivan, bolesnika treba uputiti na kolonoskopiju da bi se iskljuËilo postojanje polipa, za koje se

zna da su lako ranjivi i zato krvare, odnosno da se iskljuËi postojanje karcinoma.

Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjeniËn­o javljaju opstipacija, pa proljev, obve­ zno se treba javiti lijeËniku i inzistira­ ti na kolonoskopiji, a ne to pripisiva­ti hemoroidima, πto je najËeπÊa pogre­ πka i zabluda. Naime, postojanje he­mo­roida ne iskljuËuje da je negdje na veÊoj udaljenosti od anusa na

K I RUR G I JA

Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je dugo vremena, pa ga je zato u najveÊem broju sluËajeva moguÊe prevenirati i sprijeËiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu debe­lom crijevu smjeπten karcinom ili polip.

Problem kolonoskopije je mali broj ustanova koji provode tu pretragu u odnosu na broj stanovnika, pa su dugaËke liste Ëekanja na pretragu, a obzirom na to da je relativno neugodna, ljudi je izbjegavaju. UnatoË navedenim problemima, svakoj osobi se preporuËuje prvu kolonoskopiju uËiniti u pedesetoj godini æivota.

Ako je netko iz bliæe obitelji imao karcinom debelog crijeva, odnosno ako je obiteljska anamneza pozitivna, potrebno ju je prvi put napraviti i deset godina prije.

Kako je za zloÊudnu preobrazbu polipa u karcinom potrebno nekoliko godina, tako se odstranjivanjem dobroÊudnih polipa moæe relativno jednostavno sprijeËiti (prevenirati) nastanak karcinoma debelog crijeva.

Zbog toga se ne treba Ëesto ponavljati kolonoskopija.

Ako je kolonoskopski nalaz uredan, kolonoskopija se ponavlja za pet

do deset godina, nakon odstranjenja polipa za godinu dana, a ako je kontrolna kolonoskopija uredna, onda za tri do pet godina.

Kolonoskop kao ureaj konstruiran je tako da se, osim optiËkog dijela, u njemu nalaze i tzv. radni kanali kroz koje se u crijevo ubacuje zrak i voda za ispiranje, provlaËe razni instrumenti za uzimaje komadiÊa tkiva (biopsija), ili omËe za odstranjivanje polipa uz pomoÊ struje kako bi se sprijeËilo krvarenje. Kroz te radne kanale uz pomoÊ negativnog tlaka takoer se odstranjuju tekuÊina, viπak zraka i odstranjeni polipi.

Pozitivan nalaz znaËi operativni zahvat Naæalost, u sluËaju otkrivanja karcinoma debelog crijeva, nuæna je radikalna operacija, koja se provodi u opÊoj anesteziji, najËeπÊe uz otvaranje trbuπne πupljine. Cilj svake operacije je radikalno odstranjenje tumora s pripadajuÊim dijelom crijeva i okolnog tkiva, te potom spajanje crijeva da bi se zadræao njihov kontinuitet i omoguÊilo praænjenje stolice. U malom broju sluËajeva to nije moguÊe, pa se mora uËiniti otvor crijeva na trbuπnoj stijenci, tzv. stoma (anus praeter). Stomu treba uËiniti onda kad je tumor smjeπten na samom kraju debelog crijeva, pa nakon radikalnog zahvata, πto podrazumijeva odstranjenje i dijela

DobroÊudni polip debelog crijeva

zdravog crijeva ispod i iznad sijela tumora, nema viπe crijeva za koji bi se spojio gornji dio. U tim sluËajevima mora se odstraniti i sam anus i potom uËiniti otvor na trbuπnoj stijenci. Uz to, stoma se mora uËiniti i kod opseænih tumora kod kojih se ne moæe odstraniti tumor, a koji prijeËi prolaz stolice i vjetrova, tako da se omoguÊi uredno praænjenje stolice.

Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je dugo vremena, pa ga je zato u najveÊem broju sluËajeva moguÊe prevenirati i sprijeËiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu. No, da bi to bilo moguÊe, nuæna je kolonoskopija. Ponavljam, prvu kolonoskopiju treba uËiniti svatko sa 50 godina starosti bez obzira na sim­ ptome, a ako je u obitelji netko imao karcinom debelog crijeva, veÊ sa 40 godina!

44

Biljnom formulom protiv neugodnih hemoroida Anica Ledenko-ManojloviÊ, mr. pharm.

Krvne æile koje okruæuju anus i donji dio rektuma, koji se prilikom naprezanja rasteæe, u sluËaju hemoroida nateËene su i uzrokuju neugodne tegobe. NajËeπÊi simptomi koje pacijent primijeti su svijetlocrvena (svjeæa) krv na stolici ili na WC papiru. Unutarnji hemoroidi Ëesto prolabiraju na vanjski dio anusa te postaju bolni i iritirajuÊi.

Vrlo uËinkovitim rjeπenjem pokazale su se Pilex® kapsule. Prema kliniËkim ispitivanjima, 84 posto pacijenata bilo je potpuno osloboeno svih hemoroidalnih tegoba, 13 posto bilo je osloboeno od glavnih tegoba (krvarenje, bol i svrbeæ), a samo tri posto nije pokazivalo poboljπanje jer je posrijedi bila neka druga patologija na crijevima.

Takva uËinkovitost Pilex kapsula temelji se na sinergistiËkom djelovanju aktivnih tvari iz biljaka Berberis vulgaris, Mesua ferrea i Margosa.

Prednosti uzimanja Pilex®-a dugotrajan uËinak djelovanja - i do πest mjeseci praktiËan za uporabu - jedna kapsula dnevno tijekom sedam ili Ëetrnaest dana ekonomiËnost u odnosu na ostale tretmane moguÊnost odgode operativnog zahvata nema nuspojava

Doziranje Jedna kapsula dnevno na prazan æeludac pola sata prije doruËka tijekom sedam dana. Kod teæih sluËajeva lijeËenje traje Ëetrnaest dana. Kod veÊine pacijenata nema recidiva ako se tretman ponovi dva puta godiπnje, tj. svakih πest mjeseci.

Napomena Ne preporuËuje se trudnicama i maloj djeci do sedam godina. Mogu ga koristiti æene nakon poroda bez obzira na dojenje.

44 Va©e zdravlje #47

Berberis je grmolika biljka Ëije aktivne tvari iznimno dobro djeluju na probavni sustav, posebno na tanko i debelo crijevo, jetru, æuË i dvanaesnik, jer su prirodni antibiotik protiv sljedeÊih mikroorganizama: Staphylococus aureus, Streptoccocus, Salmonellae, Shigellae, Entamoeba histolytica (uzroËnik dizenterije), Vibrio cholerae, Lambliae, E. colli (mokraÊne infekcije).

ImajuÊi u vidu adstringentna i epitalizirajuÊa svojstva, Berberis je pokazao iznimnu uËinkovitost u brzom zarastanju lezija (oπteÊenja) i povlaËenju hemoroida.

Mesua ferrea djeluje tako πto smanjuje propustljivost kapilarnog sustava i smiruje podraæeni probavni sustav, posebno tanko i debelo crijevo.

Margosa - drvo neem vrlo je jak ËistaË krvi, antiseptik i detoksifikator.

Za sva pitanja o uËinkovitosti, djelovanju i uzimanju Pilex®-a obratite se naπoj struËnoj savjetnici

Anici Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm., spec. med. biokemije i homeopatske medicine, na broj:

091/5930 353

48 Borba protiv celulita nije samo proljetni hir

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/4667 062, www.manuelasapro.hr

Da bismo se uhvatili u koπtac s celulitom, valja prije svega prepoznati uzroke u odreenom sluËaju i na njih djelovati sustavno, ali i dugoroËno Celulit se javlja u gotovo 85 posto æena, i to ne samo u onih s poveÊanom tjelesnom teæinom nego je Ëest i kod mrπavih. U podlozi problema nisu samo neestetske nakupine (πto nam, doduπe, najviπe smeta) nego patologija u pravom smislu te rijeËi.

Naime, celulit je fibrosklerotiËna edematozna panikulopatija, a oznaËava bolest potkoænoga masnog tkiva uz ovapnjenje vezivnog tkiva.

Celulit je æelatinozna tvar sastavljena uglavnom od vode, mukopo48 Va©e zdravlje #47

lisaharida, bjelanËevina, mineralnih soli, vezivnih vlakana te ostataka metabolizma, odnosno otpadnih tvari koji se odlaæu u „dæepove” neposre­ dno ispod koæe. Namreπkana koæa, πto se obiËno javlja oko kukova, bedara, nadlaktica i unutarnje strane koljena, doima se poput velike spuæve koja moæe apsorbirati veliku koliËinu vode i pritom se napuhne i izboËi.

Takve vidljive izboËine, smeæuranu i mlohavu koæu, nazivamo naranËinom korom.

Razlozi su nastanka u loπoj perifernoj cirkulaciji krvi i limfe, πto posljediËno dovodi do nepotpuna izluËivanja toksina koji se zadræavaju u tjelesnim tekuÊinama, a to izaziva promjene u potkoænome masnom tkivu. Oslabljene krvne æile propuπtaju tekuÊinu u meustaniËni prostor izmeu masnih stanica, πto pridonosi nastanku edema, a u masnom tkivu nakupljaju se pripadajuÊe masnoÊe, tvoreÊi manje i veÊe Ëvoraste nakupine. Te nakupine pritiπÊu krvne i lim­ fne æile, πto onemoguÊuje pravilnu izmjenu tvari (dotok kisika i hranjivih tvari u stanice i odvoenje toksina i otpadnih tvari iz stanica) te dovodi do joπ veÊeg oπteÊenja tkiva.

©to se krije u podlozi razvoja celulita

• genetsko naslijee - nedvojbeno jedan od glavnih uzroka pojave celulita • loπe prehrambene navike - neredovita i nepravilna prehrana

KULTURA T I JELA

• •

•

•

bogata zasiÊenim mastima i nepovoljnim ugljikohidratima, a siromaπna biljnim vlaknima, vitaminima i mineralima nedovoljan unos tekuÊine nedovoljna fiziËka aktivnost i loπe æivotne navike - puπenje, alkohol, preuska odjeÊa, visoke potpetice, dugotrajan boravak u zatvorenim prostorima te sjedenje prekriæenih nogu, πto dodatno oteæava cirkulaciju æenski spolni hormoni, osobito estrogen i progesteron - estrogen pospjeπuje zadræavanje tekuÊine, a progesteron pogoduje nakupljanju masnoÊa, pa i dugotrajno uzimanje kontracepcijskih tableta moæe dovesti do njegova nastanka kortikostroidi - lijeËenje odreenim kortikosteroidnim lijekovima takoer potiËe nastanak celulita.

Da bismo se uhvatili u koπtac s celulitom, valja prije svega prepoznati uzroke u odreenom sluËaju i na njih sustavno djelovati, prilagoditi naËin prehrane (od celulita ne obolijevaju samo pretile osobe!), odabrati odgovarajuÊe tretmane i vjeæbe, ovisno o stadiju i æivotnoj dobi, te provoditi stalan nadzor tijekom cijele godine.

Naime, u mlaoj dobi elastiËnost tkiva puno je bolja pa se razvoj celulita moæe na vrijeme sprijeËiti i bræe izlijeËiti.

©to podrazumijeva pravilna prehrana • redoviti i uravnoteæeni obroci sa svim prehrambenim nutrijentima • puno svjeæeg voÊa i povrÊa bogatog vlaknastim tvarima (dovode do polaganijeg otpuπtanja πeÊera u krv i reguliraju rad crijeva te omoguÊuju njihovo redovito praænjenje i izluËivanje toksina),

vitaminima i mineralima (nuæni za pravilno odvijanje metaboli­ zma) • dovoljan unos vitamina C, flavonoida i antocijana - spojevi koji se takoer nalaze u voÊu i povrÊu, a dokazano je da jaËaju stijenke krvnih æila i poboljπavaju cirkulaciju • konzumacija plave ribe, neljuπtenih æitarica i biljnih ulja dobivenih hladnim cijeenjem - bogati su nezasiÊenim masnim kiselinama koje πtite krvne æile, djeluju protuupalno i aktiviraju metabolizam • piti dovoljno tekuÊine, mineralne vode, biljnih Ëajeva i svjeæih prirodnih sokova - potiËe otplavljivanje toksina • smanjiti unos natrija putem kuhinjske soli, a poveÊati unos kalija K hranom ili odreenim dodacima prehrani, jer on omoguÊuje izluËivanje tekuÊine i olakπava proËiπÊavanje organi­ zma.

DOBRE I LO©E NAMIRNICE Anticelulitne namirnice • kuhani krumpir - bogat kalijem i vitaminom C - jesti ga u umjerenim koliËinama zbog velike koliËine πkroba • rajËica, radiË, cikorija - bogati vitaminom C i kalijem koji ima diuretsko djelovanje • feferoni - sadræe puno bioflavonoida koji jaËaju krvne æile i pospjeπuju metabolizam • bobiËasto voÊe poput malina, ribizla, jagoda, borovnica - sadræe visok postotak bioflavonoida i bogati su mineralima i vitaminom C • papaja, ananas, jabuke, kruπke, breskve - odliËni saveznici protiv celulita jer sadræe mnoπtvo vitamina i bioflavonoida te

velik udio kalija, koji sprjeËava zadræavanje tekuÊine • plava riba, maslinovo ulje, ulje noÊurka - bogati su nezasiÊenim omega masnim kiselinama koje jaËaju krvne æile i odstranjuju loπe masnoÊe iz krvi.

Namirnice koje pogoduju nastanku celulita - kuhinjska sol, konzervirana hrana, gotova brza jela, salame, crveno meso, iznutrice, fermentirani sirevi, slane grickalice, slatkiπi, vrhnje, maslac, kava, gazirani napitci, alkohol.

Tretmani u kozmetiËkom studiju Anticelulitna masaæa - Vrlo je uËinkovita u borbi protiv celulita, a cilj joj je poboljπanje periferne mikrocirkulacije i razbijanje masnih naslaga te odvoenje toksina i viπka tekuÊine putem limfnog sustava. »vrstim, a ujedno njeænim pokretima glaenja, Ëupkanja i pljeskanja stimulira se potkoæno vezivno tkivo i potiËe mikrocirkulacija. Potkoæno tkivo se osnaæuje, a koæa zateæe i izravnava.

Masaæom se ubrzava metabolizam i postiæe dubinsko djelovanje na celulit. Njezina uËinkovitost pospjeπuje se razliËitim anticelulitnim kremama i uljima koja sadræe ekstrakte algi, brπljana, crvenog kestena, guarane, cerkopije, ginkobilobe, kofeina itd.

Elektrolipoliza - Osobito je uËin­ kovita kod lokaliziranih celulitnih nakupina. RijeË je o elektroterapij­ skom tretmanu koji putem niskofre­ kve­ntnih struja djeluje na tonificira­nje miπiÊa i otapanje masnoÊa. Tonificira­ nje poveÊava masu miπiÊa i smanjuje obujam u centimetrim­a. S druge strane, pojaËava se otapanje lokaliziranih masnih nakupina i potiËe njihovo odstranjivanje putem limfe. Ovisno o tipu i stadiju celulita, prilagoavaju se frekvencije i programi.

#47 Va©e zdravlje 49

Lifting tijela - Cilj tretmana je dubinska regeneracija kolagenih i elastinskih vlakana te poboljπanje strukture vezivnog tkiva. Izravno djeluje na tonus koæe i miπiÊa, a posebno je uËinkovit kod opuπtene, mlohave koæe, sklone strijama, koju treba regenerirati i u njoj potaknuti cirkulaciju i izmjenu tvari.

Tretman se izvodi pomoÊu valjkastih elektroda kojima se tretira problematiËno podruËje, i ujedno se nanosi aktivni gel na bazi kolagena i algi koji dodatno uËvrπÊuju opuπteno tkivo.

Limfna drenaæa - Neizostavna je metoda u uspjeπnu tretiranju celulita, jer rjeπava posljedice nakupljanja viπka tekuÊine i otpadnih tvari nastalih pojavom celulita. Izvodi se ruËn­o ili pomoÊu specijalnog aparata za drenaæu. Sastoji se od njeænih ritmiËkih pokreta kojima se stimuliraju limfni Ëvorovi na tijelu Ëime se potiËe protok limfe, a time i bolje drenira meustaniËna tekuÊina. Smanjuje nateËenost i osjeÊaj teæine u nogama te ublaæava izgled naranËine kore.

Terapija ultrazvukom - Prilikom tretiranja celulita koriste se ultrazvuËni valovi frekvencije 3MHz koji prodiru do 2,5 cm ispod koæe. Kad prou koænu barijeru, zahvaljujuÊi termiËkom uËinku, pokreÊu nakupljenu tekuÊinu i razbijaju masne nakupine.

Endermologija - Zasniva se na kompjutoriziranoj masaæi posebnim aparatom koji ima dva nastavka u obliku pokretnih valjaka. Oni podiæu i stiπÊu koæu i potkoæno tkivo, poveÊavajuÊi lokalnu mikrocirkulaciju, potiËuÊi pravilno kruæenje hranjivih tvari u vezivnom tkivu. Tretman je ugodan, pa uje­ dno opuπta osobu koja se tretira.

Aromaterapijski tretman bandaæama - Temelji se na toplo-hladnom uËinku aromatiËnih bandaænih zavoja. Glavne supstancije su termoaktivna ulja koja sniæavaju unutarnju temperaturu tijela i stimuliraju organizam na dodatnu potroπnju energije sagorijevanjem masnih naslaga. Termoaktivne supstancije u obliku gela i krema umasiravaju se u podruËja zahvaÊena celulitom, a potom se tretirana zona omotava elastiËnim zavojima namoËenim u aktivni anticelulitni losion.

Body wraping - To je sustav zamatanja tijela folijama kako bi aktivne supstancije πto dublje prodrle u potkoæno tkivo.

Ovim tretmanom intenzivno se stimulira staniËna izmjena tvari i aktivira limfni sustav. TermiËki uËinak pospjeπuje sagorijevanje masnoÊa.

Terapija blatom i algama - Jedna je od najstarijih metoda koja se i danas Ëesto koristi zbog odliËna mineralizirajuÊeg uËinka na koæu, velike moÊi izvlaËenja vezane tekuÊine iz masnih nakupina i razgradnje masnoÊa. Izvana djeluju kao odliËan piling, pa koæu ostavlja glatkom i mekom, uravnoteæujuÊi hidrolipidni sloj. SliËan uËinak imaju i tretmani na bazi Ëokolade i vanilije.

54 Hrvatski mediji

otkrili tajne dermokozmetike Nedavno je u Zagrebu odræan edukacijski program za novinare u organizaciji tvrtki Oktal Pharma i Pierre Fabre. RijeË je o prvom takvom programu u Hrvatskoj, Ëiji je osnovni cilj bio predstavnicima vodeÊih hrvatskih medija u najveÊoj moguÊoj mjeri pribliæiti segment DERMOKOZMETIKE. Zanimljive prezentacije odræali su dr. sc. Ivana Nola, ugledna hrvatska dermatovenerologinja, Thierry Pellizon, visoki predstavnik farmaceutske tvrtke Pierre Fabre, proizvoaËa Avène dermokozmetike, te Melita Smolek, voditeljica Avène linije proizvoda u Oktal Pharmi. Kroz struËna predavanja obraene su teme poput: problematike koæne osjetljivosti, termalne vode i njezina djelovanja, Avène dermatoloπkog ljeËiliπta, povijesti tvornice Pierre Fabre te segmentacije Avène robne marke kao vodeÊe svjetske dermokozmetiËke linije proizvoda.

Istaknuto je da se u posljednjih nekoliko godina dermokozmetika u Europi i svijetu razvila kao potpuno novo podruËje, izdvojeno iz kozmetiËke industrije. Za razliku od klasiËne kozmetike, ona uËinkovito rjeπava sve oblike problematike osjetljive, netolerantne i alergijama sklone koæe, a u odnosu na lijekove koji se primjenjuju u dermatologiji, moæe se koristiti neograniËeno dugo. Da bi pojedini proizvod mogao uÊi u kategoriju dermokozmetike, treba sadræavati barem jednu aktivnu djelatnu tvar koja ulazi u povrπinski sloj koæe te imati specifiËne biokemijske mehanizme djelovanja na ciljne stanice u ljudskoj koæi.

54 Va©e zdravlje #47

„U ime tvrtki Oktal Pharma i Pierre Fabre, moram istaknuti veliko zadovoljstvo πto smo na jednome mjestu uspjeli okupiti eminentne hrvatske medije koji prate segment zdravlja i ljepote. Nadam se da smo na zanimljiv naËin uspjeli pokazati sve komparativne prednosti dermokozmetike u tretiranju koæe i rjeπavanju njezine brojne problematike”, istaknula je na kraju programa Melita Smolek, voditeljica Avène linije proizvoda u Oktal Pharmi.

Dr. sc. Ivana Nola u svom je izlaganju izjavila da se posljednjih godina u dermatoloπkoj znanosti najËeπÊe prihvaÊa podjela na tri stupnja pojaËane koæne osjetljivosti: osjetljiva, netolerantna i alergijama sklona koæa. Pojam osjetljive ili reaktivne koæe definira se kao pojaËana osjetljivost koja ne ukljuËuje alergijske ili imunoloπke mehanizme. Drugi stupanj osjetljivosti klasificira se kao netolerantna koæa, a rijeË je o koæi koja viπe ne moæe podnijeti odreene kozmetiËke i higijenske proizvode i lijekove. Za treÊi i najviπi stupanj osjetljivosti koristi se naziv alergijama skona koæa, a upravo je alergija odgovor koæe na vanjske utjecaje koji ukljuËuju njezine imunoloπke mehanizme. Alergijska reakcija kliniËki se oËituje osipom, svrbeæom, crvenilom ili pojavom ekcema, a brojne alergoloπke studije pokazale su da do njih dolazi zbog parfema, antiseptika i kemijskih zaπtitnih faktora sadræanih u kozmetiËkim preparatima.

Thierry Pellizon iz farmaceutske kompanije Pierre Fabre okupljenim je novinarima objasnio kako se uËinkovitost der-

mokozmetike Avène temelji na termalnoj vodi kao osnovi, πto je potkrijepio s nekoliko vaænih farmaceutskih istraæivanja.

Kao jedan od najpoznatijih izvora termalne vode na svijetu, Saint-Odile je veÊ 270 godina poznat po hidroterapijskom ljeËiliπtu u koje dolaze ljudi s najrazliËitijim koænim problemima. Od 1975. ljeËiliπte nosi naziv Avène, po obliænjem malenom selu, a u njegovoj se blizini, na u svijetu jedinstven naËin, puni poznata Avène termalna voda.

Melita Smolek iz Oktal Pharme tijekom svoje prezentacije pobliæe je predstavila segmentaciju Avène linije proizvoda i istaknula πto je Ëini vodeÊom dermokozmetiËkom robnom markom na svijetu. Naime, svi proizvodi iz Avène linije kao osnovu imaju termalnu vodu, a obzirom na problematiku za koju se primjenjuju, dijele se na tri glavna segmenta: linija za osjetljivu, za netolerantnu i za alergijama sklonu koæu.

Osnovna njega

Osjetljiva koæa

Termalna voda Avène

Hydrance Optimale UV krema Ystheal+ krema Trixera krema

Alergijama sklona koæa

Zaπtita od sunca

Tolerance Extreme krema

Avène Sun krema 50+

Netolerantna koæa

Diroseal krema zaπtitna krema za netolerantnu koæu (C.P.I.) Medicinska πminka

Couvrance tekuÊi puder

# 4 7 V a © e z d r a v l j e 55

56

Ekskluzivni intervju:

Arthur Agatston, dr. med., spec. kardiolog tvorac South Beach dijete

Do zdravlja bez gladovanja Razgovarala: Dunja AntonoviÊ

Tvorac South Beach dijete u povodu izlaska hrvatskog izdanja njegove kuharice za Vaπe zdravlje ukratko je predstavio svoj dijetni program i odgovorio na neka, u medijima Ëesto izostavljana pitanja South Beach dijeta ameriËkog lijeËnika dr. Arthura Agatstona nastala je u medicinskom okruæenju, to­Ënije u sklopu programa lijeËenja srËanih bolesnika. Dr. Agatston, zahvaljujuÊi dugogodiπnjoj lijeËniËkoj praksi i iskustvu brojnih pacijenata, uvjerio se u usku vezu izmeu pretilosti i kardiovaskularnih bolesti, kao i manjkavost postojeÊih programa dijetalne prehrane. Tragom znanstvenih istraæivanja iz medicine i nutricionizma, osmislio je dijetu koja pred pacijenta ne postavlja nerealna oËekivanja. Drugim rijeËima, dijetu koja ne zahtijeva gladovanje, brojanje kalorija i bodova, odricanje od omiljene hrane i njezinu kompliciranu pripremu. Svoju je dijetu osobno isprobao, a zatim podijelio meu nekolicinom pacijenata. Rezultati su bili zapanjujuÊi, i uskoro su provedena temeljita kliniËka istraæivanja koja su potvrdila uËinkovitost South Beach dijete kao potpuno neπkodljiva dijetalnog programa, ali i kao prepo-

56 V a © e z d r a v l j e # 4 7

ruËljiva naËina prehrane za sve osobe koje æele poboljπati zdravlje. Potaknut tisuÊama pisama zadovoljnih poklonika ove dijete, dr. Agatston je nakon brojnih svjetskih izdanja svoje knjige odluËio na jednome mjestu okupiti maπtovite recepte za ukusna, hranjiva i zdrava jela, koja poπtuju naËela South Beach prehrane. U povodu hrvatskog izdanja „Kuharice South Beach dijete” dr. Agatston je za Vaπe zdravlje ukratko predstavio svoj dijetni program i odgovorio na neka, u medijima Ëesto izostavljana pitanja.

Koji su osnovni principi vaπe ­dijete?

Principi South Beach dijete prije svega su konzumiranje dobrih ugljikohidrata i masti, nutritivno bogatstvo hrane, nizak udio bjelanËevina u prehrani, te mnogo vlakana. To je ujedno prehrana koja pomaæe eliminirati nalete gladi zbog kojih Êete se poæeljeti prejesti.

Kako definirate dobre i loπe masti, te dobre i loπe ugljikohidrate?

Dobre masti su zdrave jednostruko i viπestruko nezasiÊene masti kakve nalazimo u namirnicama mediteranske kuhinje, kao πto su maslinovo ulje, ulje kanole i kikirikija. Loπe masti su zasiÊene i trans masti koje nalazimo u kremastim kolaËima i keksima, margarinu i preraenoj hrani.

Te tvari podiæu razinu kolesterola i usko su povezane s rizikom od srËanog i moædanog udara.

Kod ugljikohidrata je vaæno razumjeti naËin na koji tijelo prerauje ugljikohidrate i pohranjuje masti.

Visoka razina πeÊera u krvi ide u korak s prekomjernom teæinom, a kao rezultat naπe tijelo pohranjuje veÊe koliËine masti. Stoga valja smanjiti unos loπih ugljikohidrata, najËeπÊe bijelog braπna i bijelog πeÊera, koje kao osnovne sastojke nalazimo u namirnicama od peËenog tijesta, kruhu, grickalicama i slatkiπima.

Dakle, treba poveÊati unos dobrih ugljikohidrata kako bismo pomogli tijelu da uËinkovitije procesuira inzulin. Poæeljna je hrana kruh od punozrnatog braπna, æitarice, tjestenina od punog zrna, te veÊina voÊa i povrÊa.

Zaπto je vaπu dijetu tako lako provoditi?

Jer omoguÊuje da jedete viπe nego πto vam dopuπtaju ostale dijete. Nijedna namirnica nije potpuno eliminirana iz South Beach dijete. Tri zdrav­a

I NTER V JU

obroka razumne veliËine i mogu­ Ênost konzumiranja zdravih gricka­ lica kako biste suzbili osjeÊaj gladi kljuËni su argumenti u korist ovakve prehrane. Pritom sam realan i razumijem da Êete svako toliko poæeljeti kakvu slasticu. Osobno sam nepopravljiv „ËokoholiËar” i svakodnevno si priuπtim komadiÊ tamne Ëokolade.

Moæete li objasniti tri faze vaπeg dijetnog programa?

Prva faza je najstroæa jer ima za cilj sprijeËiti nekontroliranu glad.

Traje dva tjedna, tijekom kojih neÊete smjeti konzumirati kruh, riæu, tjesteninu, bilo kakve peËene proizvode od braπna i krumpir. Izgubit Êete izmeu Ëetiri i πest kilograma, a veÊina kilograma ipak Êe se istopiti u drugoj fazi.

Druga faza donijet Êe novi uvid u vaπe tijelo iznutra. ©to se tiËe prehrane, postupno Êete uvoditi odreene zdrave ugljikohidrate, kao πto su voÊe, integralni kruh i tjestenina, te slatki krumpir.

TreÊa faza poËinje kad ste veÊ ostvarili idealnu teæinu, i zapravo je naËin na koji Êete se moÊi hraniti tijekom cijelog æivota.

Kako se moæe sprijeËiti sindrom odustajanja u prvoj fazi dijete, ako znamo da je restrikcija najodbojniji dio svake dijete?

Zapravo je najteæe izdræati prvih nekoliko dana, no kroz to Êete se razdoblje rijeπiti æelje za loπim ugljikohidratima. Nakon tjedan dana bez „loπe” hrane, vaπe Êe tijelo nauËiti iskljuËiti potrebu za njom.

Koja je, prema vaπem miπljenju, glavna razlika izmeu prehrambenih navika u Sjedinjenim Dræavama i Europi?

Meu Amerikancima postoji viπi postotak pretilosti i dijabetesa. OpÊenito vladaju preuhranjenost i nutritivno jednoliËna hrana. Izvorna europska prehrana sastoji se uglavnom od dobrih ugljikohidrata i masti. Kad bi se Amerikanci hranili nutritivno bogatim namirnicama mediteranskog tipa, bili bi mnogo mrπaviji i generalno zdraviji.

Je li vaπa dijeta dobro prilagoena razliËitim æivotnim stilovima, te razliËitim prehrambenim potrebama ljudi diljem svijeta, s obzirom na razliËite geografske, geoloπke i klimatske uvjete u kojima æivimo?

Da, u svakom pogledu. Hrana i principi prehrane koje smo zamislili kao temelj South Beach dijete mogu se lako prilagoditi svakom podneblju i svakoj zemlji.

Vaπa kuharica daje korisne savjete kako jesti kod kuÊe, u uredu, na odmoru i u restoranima. Je li veÊina restorana u SAD-u uistinu voljna ponuditi svojim gostima poseban obrok koji prati standarde odreene dijete?

obroka. U svojoj sam knjizi naveo velik broj probranih restorana diljem SAD-a koji nude hranu temeljenu na principima South Beach dijete.

OpÊenito govoreÊi, nikad se nemojte ustruËavati zamoliti posluæitelja u restoranu da vam hranu pripreme na drukËiji naËin.

Mogu li pretila djeca pratiti program South Beach dijete bez rizika po zdravlje, mentalnu sposobnost i rast?

Dijete nisu za djecu. Ako djetetu dajete mnogo voÊa, povrÊa, vlakana i namirnica s niskim udjelom bjelanËevina, te potiËete fiziËku aktivnost, teæina Êe se regulirati sama od sebe.

Koje dugoroËne rezultate moæemo oËekivati ako se pridræavamo vaπe propisane prehrane?

Gubitak teæine i odræavanje postignutih rezultata sami po sebi su velik preokret u æivotu. No, kad jednom poËnete jesti zdrave kombinacije hrane, primijetit Êete promjenu ne samo na vaπem struku, nego i u zdravstvenom kartonu. Cjelokupno stanje vaπeg ogranizma Êe se popraviti, posebice u osoba koje naginju dijabetesu. South Beach dijeta pomaæe eliminirati salo s trbuha, toËnije prekomjernu teæinu koje Ëesto vodi u dijebetes i srËane bolesti.

VeÊina fast food restorana pokuπava odgovoriti zahtjevima potroπaËa, uvodeÊi zdravije verzije

#47 Va©e zdravlje 57

58 Proljetna generalka

R

Suzana TomaπeviÊ, dipl. nutricionist, NUTRIVITA - NutricionistiËko savjetovaliπte i dijetoterapija, Vlaπka 68/II, Zagreb, tel:01/4617 027, www.nutrivita.hr

Recept je jednostavan i ne ukljuËuje izgladnjivanje i redukciju teæine, ali moæe posluæiti kao poËetak prepoznavanja blagodati i usvajanja principa pravilne prehrane

Zima je iza nas, a umjesto proljetnog buenja i elana borimo se s dobro poznatim simptomima: glavobolja, tromost, malaksalost, opstipacija, problematiËan ten… Ubrzan dnevni ritam, koji nam diktiraju brojne obveze, onemoguÊuje osluπkivanje govora vlastitog tijela. Naæalost, Ëesto toga postajemo svjesni tek onda kad ugrozimo vitalne funkcije organizma

58 V a © e z d r a v l j e # 4 7

i naruπimo zdravstveno stanje. Nepravilna prehrana, u paketu s alkoholom, cigaretama, prekomjernim unosom kave, uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost, rezultira nakupljanjem toksina u organizmu s nekoliko suviπnih kilograma.

Nakon teπke zimske hrane, treba regenerirati metabolizam i dopustiti jetri, bubrezima i pluÊima

proËiπÊavanje kako bismo vratili organizmu potrebnu snagu i vitalnost. A proljeÊe je pravo vrijeme za generalno ËiπÊenje „vlastitog ormara”.

Stvar je u dobrom planiranju Dobro planirana detoksikcija omoguÊuje poπtedu organizma, i to zahvaljujuÊi laganoj prehrani. Recept je jednostavan i nisu potrebni izgladnjivanje i nuæno redukcija tjelesne teæine, ali moæe posluæiti kao poËetak prepoznavanja blagodati pravilne prehrane i usvajanje njezinih principa. Odmorite organizam od fast food hrane, konzerviranih namirnica, pijte puno vode i biljnih Ëajeva uz obilje voÊa i povrÊa. U prvom dijelu dana konzumirajte sloæene ugljikohidrate, poput integralnih æitarica, voÊa i povrÊa.

Ugljikohidrati Ëine osnovu energetske komponente naπe prehrane, nosioci su potrebne koliËine dijetalnih vlakana, a potiËu i stvaranje serotonina i odræavaju dobru razinu glukoze

NUTR I C I ON I ZAM

SEDMODNEVNI DETOKS PROGRAM 1. DAN

DORU»AK VoÊna salata

UÆINA I Fermentirani mlijeËni napitak s probiotikom Fermentirani mlijeËni napitak s probiotikom

RU»AK Gusta juha od povrÊa s jeËmenom kaπom Juha od rajËice Integralna riæa s tikvicama Zelena salata

UÆINA II Grejp

Zobene pahuljice s cimetom na mlijeku

Sok od grejpa

Mjeπavina kineskog povrÊa Raæeno pecivo

Banana

VoÊna salata

Fermentirani mlijeËni napitak s probiotikom

NaranËa

VoÊna salata

Fermentirani mlijeËni napitak s probiotikom

Integralna tjestenina s preljevom od rajËice i mediteranskim zaËinima Juha od rajËice Basmati riæa s brokulom i kukuruzom Zelena salata s ciklom

Svjeæi ananas

Tofu Matovilac s rotkvicama Raæeno pecivo

Muesli Fermentirani mlijeËni proizvod Prosena kaπa na mlijeku

Kivi

Pirjana heljda s povrÊem Salata od crvenog kupusa

Jabuka

Grejp

Krem juha od mrkve i poriluka Krumpir i povrÊe kuhano na pari Zelena salata s radiËem

Kruπka

PureÊi odrezak Salata od cikle i ribanog hrena Orada peËena u alu-foliji Blitva na leπo

VoÊna salata 2. DAN

3. DAN

4. DAN

5. DAN

6. DAN

7. DAN

Svjeæi ananas

VE»ERA Kuhana pastrva na pari ©pinat leπo Kuhano jaje Cikorija na salatu PileÊi file Zelena salata s krastavcima i celerom Mijeπana salata s tunjevinom

Napomena: Priloæeni detoks program mogu provoditi samo zdrave, odrasle osobe. Osobama sa zdravstvenim tegobama (bolesti æeluca, crijeva, jetre, bubrega) program detoksikacije treba individualno prilagoditi i provoditi ga iskljuËivo uz nadzor nutricionista i lijeËniËku kontrolu.

u krvi. Najbolje su iskoristivi ako se konzumiraju tijekom prijepodneva, kad organizam zahtijeva golemu energiju.

U drugom dijelu dana, tijekom poslijepodneva, birajte namirnice bogate bjelanËevinama. Uglavnom se preporuËuju bjelanËevine æivotinjskog podrijetla (bijelo meso peradi, riba, sirevi), no dobra i poæeljna zamjena su mahunarke, u narodu Ëesto zvane „sirotinjsko meso”. Najbolji predstavnici su soja i njezini proizvodi (tofu, seitan). BjelanËevine potiËu stvaranje somatotropnog hormona (hormon rasta), koji ima lipolitiËki uËinak, tj. djeluje na razgradnju masti.

U prehranu uvrstite namirnice koje sluæe kao ËistaËi crijeva. Karakterizira ih visok sadræaj djelotvornih tvari (enzimi i organske kiseline) koje na sebe veæu toksiËne spojeve te omoguÊuju njihovo lakπe izluËivanje. Tako pospjeπuju probavu, djeluju detoksikacijski i Ëiste organizam.

Vrlo jednostavne za konzumiranje su salate od svjeæeg voÊa i povrÊa, a prednost im je u brzoj pripremi. Kombinacija je bezbroj i nema mjesta za monotoniju jelovnika.

Lisnato povrÊe gorkog okusa (radiË, cikorija, rikula) potiËe rad jetre i æuËi i idealna su namirnica za tzv. helatnu terapiju. Pritom u tankom crijevu dolazi do kationskog vezanja toksiËnih teπkih metala, kao πto su kadmij, olovo i æiva. Na takav naËin oni ne prodiru u krv, nego se izluËuju iz organizma.

Od zaËina treba koristiti umbir, kurkumu i mediteransko bilje (ruæmarin, kadulja, bosiljak, origano) koji imaju velik uËinak na detoksikaciju organizma jer potiËu metabolizam, a svojim eteriËnim uljima pruæaju unutarnju aromaterapiju.

Nepravilna prehrana, u paketu s alkoholom, cigaretama, prekomjernim unosom kave i nedovoljnim tjelesnim aktivnostima, rezultira nakupljanjem toksina u organizmu s nekoliko suviπnih kilograma

Od velike je vaænosti i koliËina unesene tekuÊine koja pridonosi boljem „ispiranju” organizma. Ne zaboravite na poæeljan dnevni unos od jedan i pol do dvije litre. Uz vodu i neizostavan zeleni Ëaj, preporuËuje se uzimanje Ëajeva od maslaËka, koprive i poljske preslice, koji djeluju diuretiËki, potiËu rad bubrega i na taj naËin Ëiste organizam.

I na kraju, slaæete li se da je dovoljno dobrih razloga da pravilnim izborom namirnica pomognemo vlastitom organizmu da napravi proljetno ËiπÊenje?

Dodatne smjernice za pravilnu detoksikaciju • masnoÊe koristite racionalno, prednost dajte hladno preπanom maslinovu ulju • izbjegavajte uporabu rafiniranog (bijelog) πeÊera • izbjegavajte dodatno soljenje hrane • razne grickalice zamijenite suhim i oraπastim plodovima • u dane detoksa nema mjesta kofeinskim napitcima, alkoholu i cigaretama • odræavajte svakodnevnu fiziËku aktivnost (hodanje, rekreacija).

62 Zlatno oko

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Complete® Moisture Plus otopini na ovom remek-djelu za nositelje kontaktnih leÊa.

leÊa, Poπtovani nositelji kontaktnih leÊa iznimno je vaæno za uspjeπno noπenje kontaktnih upale in, kako bi se sprijeËile oËne njegovati ih na pravilan naË bnosti, udo et uvj i a je njega osnovn ili oπteÊenje samih leÊa. Praviln svim se mo tnim leÊama. Zahvaljuje a time i zadovoljstva kontak pozi, elektronskoj poπti i telefonskim naπim Ëitateljima na pismima i nedoumiraspolaganju za sva pitanja vima. I dalje vam stojimo na leÊa. ce vezane uz njegu kontaktnih . eme je da se malo zabavimo vrij A nakon ozbiljnog dijela, as jim inarskom izvjeπtaju o dogaa Nadam se da Êete uæivati u nov bez kojih udahnuli æivot proizvodima dodjele nagrada, kojem smo za njegu kontaktnih leÊa... ne moæemo - AMO sredstvima

Poπtovani Ëitatelji, Ëast nam je donijeti vam ekskluzivne vijesti s dodjele prestiæne filmske nagrade Zlatno oko. I ovaj put konkurencija je bila æestoka, ali nagrade su, moramo priznati, podijeljene najboljima.

Zlatno oko u konkurenciji najboljeg filma osvojio je Complete® Experience sustav, za filmsku trilogiju „2006. - leÊe u svemiru”. Trilogija govori o borbi za potpunu udobnost noπenja kontaktnih leÊa. Naime, vrlo

62 V a © e z d r a v l j e # 4 7

su opseæno razraene vrijednosti u postizanju udobnosti leÊa: od vlaænosti kontaktne leÊe, od koje se traæi da ostane πto vlaænija, Ëak i u zahtjevnim uvjetima okoline, preko otopine za njegu, koja ne samo da mora dati sve od sebe u dezinfekciji i ËiπÊenju, nego mora pridonijeti poveÊanoj udobnosti. KonaËno, tu je i kruna njege leÊa - elektriËni ureaj za ËiπÊenje leÊa Complete® RapidCare, koji omoguÊuje osjeÊaj maksimalne udobnosti, uvijek i na svakome mjestu. »estitamo Complete® Aquavision leÊi i

Najbolju muπku ulogu ostvario je Complete® Rapid Care, u filmu „Let iznad posudice za leÊe”. RijeË je o æestokoj akciji u kojoj kolonije negativaca nestaju u samo dvije minute, a Complete® RapidCare briljantno je odigrao ulogu superheroja.

Zlatno oko za najbolju æensku ulogu osvojila je Complete® Moisture Plus otopina, za napeti triler „Kad leÊe utihnu”. PriËa govori o brojnim leÊama napadnutima od opasnih mikroorganizama. Mnoge otopine za njegu leÊa posustale su pred navalama Proteusa i Staphylococca, no leÊe su spaπene zahvaljujuÊi Complete® Moisture Plus otopini.

Oko za najbolje vizualne efekte odlazi Oxysept Comfort B12 sustavu, za fantastiËnu komediju „I tvoje leÊe takoer”. Radnja filma vrti se oko potpune dezinfekcije mekih leÊa, a tijekom filma Êe vas zabaviti ruæiËasti mjehuriÊi, zajedniËki uradak vodikova peroksida i vitamina B12.

Nagradu za najbolju glazbu osvojio je Lens Plus Ocupure, za „SjeÊanja jedne leÊe”, u kojem se na

dirljiv naËin opisuje borba kontaktne leÊe protiv ispiranja vodovodnom vodom.

KonaËno, Zlatno oko u kategoriji najboljeg scenarija osvojio je Total Care™ sustav, za film „LeÊa od milijun dolara”. PriËa govori o polutvrdoj leÊi koja traæi partnera za dezinfekciju, ËiπÊenje i uklanjanje proteina. Nakon teπkoÊa s masnim i proteinskim naslagama, zbog kojih je leÊa bila i u æivotnoj opasnosti, spas joj donose Total Care™ otopine i tablete za deproteinizaciju, a leÊa nastavlja æivjeti bez straha.

Ovogodiπnja dodjela Zlatnog oka potvrdila je primat obitelji Advanced Medical Optics u stvaranju maksimalne udobnosti noπenja kontaktnih leÊa. Sigurni smo da Êe se pobjedniËki AMO-ov niz nastaviti...

NAGRADNI KUPON Ako imate pitanja vezana uz noπenje kontaktnih leÊa, ispunite kupon i poπaljite ga na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb. Odgovor oftalmologa kontaktologa πaljemo poπtom ili e-mailom.

Pitanje za kontaktologa: Ime i prezime: Adresa: Grad: e-mail:

64 Ubrati cvijet oËima mr. sc. Vesna AugustinoviÊ-Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Zagreb - Rijeka - Split

Zablude se poput pokvarenog telefona prenose s generacije na generaciju i niËemu ne sluæe, a najmanje modernom poimanju unaprjeenja i oËuvanja zdravlja djeteta U posljednjih se dvadesetak godina broj djece s alergijskim reakcijama udvostruËio! Od riziËnih Ëimbenika spominju se nedostatno dugo dojenje, oneËiπÊenost okoliπa, izloæenost zaraznim bolestima i sintetskim tvarima u hrani i lijekovima. Dva su Ëimbenika vaæna za razvoj alergija: genetska predispozicija i izloæenost djeteta tvarima koje mogu potaknuti alergijsku reakciju.

64 Va©e zdravlje #47

Na zaprepaπtenje i æalost mnogih, tu spada i kamilica. Ova, inaËe korisna i ljekovita biljka, postala je, bez svoje krivice, zbog neodgovarajuÊe uporabe jedan od nerijetkih uzroËnika lokalne alergijske reakcije na oku! VjerujuÊi kako je ova biljka svemoguÊa, roditelji je uËestalo kao topli oblog stavljaju na oko prije nego πto se posavjetuju s lijeËnikom. ©to se tiËe oftalmoloπkih bolesti i upa-

la, treba upamtiti: kamilicom neÊete izlijeËiti niti jednu oËnu upalu! ©to se tiËe lijeËenja medom, iskljuËena je svaka moguÊnost njegove lokalne uporabe u oftalmoloπke svrhe. Meutim, davanje meda djetetu u prehrani moæe kod nezrelog i alergijama sklonog novoroenËeta pokrenuti lavinu alergijskih reakcija, od kojih je vaæna i ona u strukturama oka. Ako ste toliko uvjereni u ljekovitost meda i svakako ga æelite ukljuËiti u prehranu svoga djeteta, prethodno se osigurajte i provjerite u nekoliko navrata nije li dijete sklono alergijama. Ako jest, neka se zauvijek odre­ kne te namirnice koja zasigurno ima izvanredne kvalitete i ljekovita svojstva, ali nikad neÊe biti namirnica izbora za dijete alergiËara.

Bez obzira na sklonost alergijama, ne preporuËuje se posteljina punjena perjem ili bilo kakvim materijalima æivotinjskog podrijetla (krzno, primjerice). Iz spomenutih materijala æivotinjskog podrijetla nikakvim se metodama ne mogu

O F TALMOLO G I JA

odstraniti grinje, koje se upravo hrane sadræajem jastuka ili pokrivaËa, proizvodeÊi kao sva æiva biÊa otpadne produkte koje odlaæu na unutarnjoj povrπini jastuka ili pokrivaËa. U najintimnijem dodiru posteljine s tijelom djeteta, a naroËito s licem i oËima, razvija se reakcija preosjetljivosti upravo na te ekskretorne produkte vjeËnih podstanara posteljine vaπeg djeteta.

©to se dogaa u alergijskoj reakciji Alergija je, najjednostavnije reËeno, rana ili neposredna reakcija organizma na kontakt s nekom tvari. Obi-

teljska sklonost alergijama naziva se atopija. Reakcija organizma najËeπÊe se javlja u obliku osipa po tijelu, crvenila spojnice oka, svjetloplahosti, suzenja oka i otekline vjea i okolnog oËnog tkiva, reakcije sluznice nosa, bronhijalne astme i sliËno. Sam biokemijski mehanizam nastanka alergije izuzetno je sloæen i spada u domenu imunologije, jedne od najmlaih disciplina u medicini.

Vrlo pojednostavljena shema nastanka alergijske reakcije na toj molekularnoj razini bila bi sljedeÊa.

Kad je organizam alergiËara putem udisanja ili preko koæe izloæen specifiËnom agensu koji je sposoban izazvati alergijsku reakciju, a koji se u tom sluËaju naziva alergen, mnoπtvo prisutnih antitijela, specifiËnih za taj alergen, veæe se za stanice u tijelu koje se nazivaju mastociti ili bazofilni leukociti. Tako „bombardirane” stanice zbog oπteÊenja povrπine oslobaaju iz svoje unutraπnjosti takozvane medijatore upale. Jedan od najpoznatijih medijatora je histamin, ali postoje i drugi. IzluËeni medijatori upale lokalno izazivaju poveÊanu propusnost krvnih i limfnih æila te iz njih izlazi tekuÊina uzrokujuÊi lokalni ili generalizirani edem.

Stoga pojaËano otiËu sluznice, pojaËano se luËe suze, dolazi do kontrakcije miπiÊa bronha i sliËno. To zbivanje, dakle, karakterizira neposredna i brza

reakcija koja se odvija odmah nakon kontakta s tvarima koje su sposobne izazvati takav tip reakcije. Na oku se javlja iskljuËivo kliniËka slika otekline vjea, jednostrano ili obostrano, koja se πiri na okolne strukture, zahvaÊajuÊi katkad cijelu stranu lica. Jaka svjetloplahost ili fotofobija osnova je subjektivnih smetnji, kao i jako suzenje oka, pri Ëemu se suze katkad nekontrolirano izlijevaju preko rubova vjea. Tijekom noÊi tako izlivene suze s ostalom sekrecijom iz oka formiraju sluzave i konËaste nakupine sekreta koje se teπko skidaju s korijena trepavica. BjelooËnica djeteta je crvena zbog proπirenja krvnih æila spojnice koje je prekrivaju.

Ovdje treba odgovoriti na pitanje zaπto je upravo oko organ vrlo uËestalo podloæan alergijskim reakcijama i zaπto se upravo na oku tako jako i oËigledno manifestira alergijska reakcija koja preplaπi roditelje. Zbog izuzetno rahlog tkiva koje okruæuje oËnu jabuËicu te dobre prokrvljenosti ovako sloæenog i stalno aktivnog organa, svaka alergijska reakcija odmah dobije svoj puni zamah jer je upravo takvo anatomsko okruæenje pogodno za razvoj svih vrsta alergijskih reakcija koje se mogu odvijati u tijelu. Jasno je da Êe alergijski odreagirati samo ono dijete koje u svom organizmu ima specifiËna anti-

O F TALMOLO G I JA

tijela, sposobna aktivirati se u kontaktu s alergenom.

Odmah Êete se zapitati moæemo li utjecati na postojanje ili koliËinu tih specifiËnih antitijela u organizmu djeteta. Odgovor je NE, jer je proizvodnja tih specifiËnih antitijela iskljuËivo genetski uvjetovana.

Drugo pitanje koje se nameÊe je: ako dijete nikad ne doe u kontakt s alergenom, tj. tvari na koju ima razvijena specifiËna antitijela koja pokreÊu alergijsku reakciju, znaËi li to da se na njemu alergijska reakcija nikad neÊe niti ispoljiti. Odgovor je DA: ne doe li dijet­e nikad u kontakt s alergenom, vje­ rojatno nikad neÊe ni doznati da je na neπto alergiËno. Meutim, stvarn­i problem kod alergena je πto su to Ëesto ubikvitarne tvari, tj. tvari koje su sveprisutne. Primjerice, najËeπÊi alergeni su kuÊna praπina, pelud, æivotinjske dlake te tvari koje na mjestu ugriza ispuπtaju komarci, pËele i drugi insekti, πto je gotovo nemoguÊe izbjeÊi. Tim neizbjeænim suputnicima dodajmo i zlouporabu lijekova, pri Ëijoj se primjeni dijet­e moæe senzibilizirati (uËinit­i podlo­ ænim alergiji) veÊ u prvom kontakt­u.

Valja spomenuti kako se dijete vrlo Ëesto ne senzibilizira na osnovn­i ljekoviti sastojak lijeka, nego na konzervanse dodane u kapi za oËi.

66 V a © e z d r a v l j e # 4 7

Nekontrolirano ukapavanje kapi za oËi moæe prvobitno sjajno obaviti svoju ulogu i ublaæiti prve znakove bolesti, da bi se kod sljedeÊe neprovjerene primjene javila alergijska reakcija. Oko deset do Ëetrnaest dana od prvobitnog kontakta oka s lijekom organizam je sposoban razviti alergijsku reakciju na neki lijek. Na kraju valja napomenuti kako aktivaciju mastocita, tj. oπteÊenje membrane i propuπtanje medijatora upale, takoer mogu izazvati i poviπena temperatura, UV zraËenje te interakcija sa æivËanim sustavom. Roditelj koji je primijetio alergijsku reakciju svoga djeteta na neke od lijekova, duæan je o tome obavijestiti obiteljskog lijeËnika koji Êe tu informaciju upisati u karton kako ne bi ponovno doπlo do nepotrebne epizode alergijske reakcije.

Roditelji se ne trebaju pretjerano plaπiti oËnih alergijskih reakcija, i bojazan od njih ne treba ih sprijeËiti da svojoj djeci priuπte veselje procvjetalih proljetnih livada i nezamjenjivo drago druπtvo dlakavih kuÊnih ljubimaca

NajËeπÊi alergijski konjunktivitisi ©to se tiËe uËestalosti alergijskih reakcija u populaciji, valja napomenuti da postoji sedam do 10 posto atopiËara, a od toga se na bolesti oka odnosi pet posto. Od alergijskih bolesti oka, pak, polovica otpada na alergijske konjunktivitise, tj. reakcije spojnice oka. Meu njima je najpoznatiji tzv. vernalni konjunktivitis. NajËeπÊe se javlja izmeu Ëetvrte i dvanaeste godine æivota, ËeπÊe u djeËaka. Prvi simptomi dolaze s proljeÊem i praktiËki su prisutni od oæujka do rujna. PoËetna kliniËka slika je svjetloplahost, svrbeæ oka te jutarnja nitasta sekrecija u kutovima oka. Prevrne li se gornja vjea, prikaæe se povrπina spojnice poput „kaldrme”, kao da je poploËana. Taj dojam se stjeËe zbog poveÊanih papila koje u normalnim uvjetima prekrivaju povrπinu spojnice i nisu tako grube dok ne postanu edematozne zbog alergijske reakcije. Spojnica oËne jabuËice je poput nasipa odebljala oko ruba roænice, a katkad, osobito u mlae djece, moæe biti prisutno i nekoliko ruæiËasto-crvenih ËvoriÊa koji poput otoËiÊa stoje na bijeloj ili ruæiËastoj podlozi bjelooËnice. To su tzv. fliktene. U tim sluËajevima

O F TALMOLO G I JA

samo lijeËnik moæe ordinirati lokalnu terapiju, koja se najËeπÊe sastoji u davanju pripravaka steroida za lokalnu primjenu.

Jedna od vrlo Ëestih alergijskih reakcija je i ona na prisustvo stranog tijela u roænici. Ta tema osobito je aktualna u proljeÊe, kad djeca viπe vremena provode u prirodi. Poznat je fenomen „krilca”. Roditelji Ëesto na jednome mjestu uz rub roænice uoËe kako se razvija tzv. lokalna vanjska mrena. Naime, lepezasti, dobro prokrvljeni nabor spojnice urasta prema roænici. RijeË je o πkoljkastom krilcu kukca koji se pod negativnim tlakom prilijepio uz rub roænice i kao strano tijelo proizveo lokalnu alergijsku reakciju. Ukloniti ga moæe iskljuËivo lijeËnik. Njegovim uklanjanjem i lokalnom steroidnom terapijom upala vrlo brzo nestaje.

Na kraju treba reÊi da se roditelji ne trebaju pretjerano plaπiti oËnih alergijskih reakcija te da ih bojazan od njih ne treba sprijeËiti da svojoj djeci priuπte veselje procvjetalih proljetnih livada i nezamjenjivo drago druπtvo dlakavih kuÊnih ljubimaca.

Borba protiv alergije katkad se sastoji u unutarnjem miru kojem uvelike pridonose ovi veliki prijatelji uravnoteæenog djetinjstva.

Roditelj koji je primijetio alergijsku reakciju svoga djeteta na neke od lijekova, duæan je o tome obavijestiti obiteljskog lijeËnika koji Êe tu informaciju upisati u karton kako ne bi ponovno doπlo do nepotrebne epizode alergijske reakcije ©to treba uraditi kad sumnjamo na alergijsku reakciju u djeteta?

• Kao prvo, potrebno je dijagnosticirati da je rijeË upravo o alergijskoj reakciji, πto moæe iskljuËivo lijeËnik.

• S oftalmoloπke strane prva pomoÊ se sastoji ponajprije u otklanjanju uzroka alergije. Na mjestu otekline treba odmah staviti tupfer namoËen u vodu sobne temperature. Eventualni alergen prisutan u oku moæe se isprati pod mlazom vodovodne vode. Ispiranje Êe razrijediti alergen u oku i tako smanjiti opseg alergijske reakcije, a hladni oblog na oku Êe izazvati

djelomiËno suæavanje krvnih æila i time sprijeËiti „izlijevanje” tekuÊine koja je direktno odgovorna za nastanak otekline.

• Nakon pruæene prve pomoÊi, odmah se treba uputiti u stanicu za hitnu medicinsku pomoÊ i sa sobom obvezno ponijeti medikament ili tvar za koju roditelj sumnja da je u djeteta izazvala alergijsku reakciju.

• Nakon πto dijete primi terapiju u bolnici ili stanici za hitnu medicinsku pomoÊ, potrebno ga je gotovo tijekom 24 sata uËestalije promatrati kako se lokalna oËna reakcija ne bi generalizirala. Na svu sreÊu, kako brzo nastaju, tako nakon uklanjanja uzroka njihova nastanka alergijske reakcije brzo i nestaju.

Umjesto pozdrava, pjesma Enesa KiπeviÊa: I CVIJETU JE MIO SVIJET Ja cvijet uberem oËima, ako baπ nekog jako volim.

I cvijet sretan. I ja sretan.

A ni trnje me ne boli.

68 Nosna polipoza

lokalna manifestacija πireg znaËenja doc. dr. sc. Tomislav Baudoin, spec. otorinolaringolog, voditelj Odsjeka za djeËju otorinolaringologiju, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

S obzirom na joπ uvijek nepoznat uzrok i nedovoljno rasvijetljene patogenetske mehanizme, nosna polipoza u terapijskom smislu predstavlja velik problem Nosna polipoza je bolest sluzni­ce nosa i paranazalnih πupljina, s lokaliziranim stvaranjem dobroÊudnih peteljkastih izraslina na sluznici polipa. Iako je taj naziv uvrijeæen, treba reÊi da je preciziniji, a πto se vidi i iz definicije, rinosinusna ili sinonazalna polipoza.

68 V a © e z d r a v l j e # 4 7

Premda je bolest bila poznata joπ u starom Egiptu, premda su razvijene kirurπke metode lijeËenja joπ u doba Hipokratove medicine i premda se o uzrocima i lijeËenju te bolesti razmiπlja veÊ viπe od 5000 godina, do danas nije poznat njezin uzrok i nedovoljno su rasvijetljeni patoge-

netski mehanizmi, pa u terapijskom smislu joπ uvijek predstavlja velik problem.

Bolest je razmjerno Ëesta, s pojavnoπÊu (prevalencijom) od jedan do Ëetiri posto, s tendencijom porast­a.

Dva su vaæna Ëimbenika porasta sinonazalne polipoze. Jedan je napreda­k dijagnostike, endoskopije nosa i paranazalnih πupljina i CT-a tog podruËja, a drugi porast pojavnosti kroniËni­h upalnih bolesti diπnog sustava, posebice astme. OËita je povezanost sinonazalne polipoze s razliËitim kroni­ Ënim bolestima diπnog sustava, kao πto su atopiËka i neatopiËka astma, intolerancija aspirina i nesteroidnih protuupalnih lijekova, cistiËna fibroza, razni sindromi cilijarne disfunkcije, kroniËni neatopiËki i atopiËki sinuitisi i alergijski gljiviËni

OTOR I NOLAR I N G OLO G I JA

sinuitis. StatistiËki podaci pokazuju da oko 15 posto bolesnika sa sinonazalnom polipozom ima astmu, 30 do 70 posto bolesnika s astmom ima kroniËni rinosinuitis sa ili bez nosne polipoze, a 30 do 70 posto bolesnika s nosnom polipozom planirano za kirurπko lijeËenje ima astmu. Stoga se na sinonazalnu polipozu ne smije gledati kao na bolest per se, tj. obiËnu bolest sluznice nosa i sinusa, nego kao na lokaliziranu manifestaciju kroniËne upalne bolesti cijelog diπnog sustava.

Znanstveno objaπnjenje Prema znanstvenim spoznajama, kljuËnu ulogu u patogenetskim mehanizmima nosne polipoze imaju eozinofili. Oni u tkivu nosnih polipa proizvode i otpuπtaju proinflamatorne citokine koji potom reguliraju njihovu aktivnost i preæivljavanje te tako mijenjaju eozinofilne upalne uËinke.

Prema tome, Ëini se da je nosna polipoza samopodræavajuÊi kroniËni upalni proces u kojem postojanje inicijalnog provocirajuÊeg Ëimbenika nije nuæno za trajanje bolesti.

Najvaæniji citokini u mehanizmu nastanka polipa su GM-CSF (granulocyte-macrophage colony-stimulating factor), IL-5 (interleukin-5) i SCF (stem cell factor). Ti hemopoetski citokini otpuπtaju se u sistemsku cirkulaciju nakon nekih inicijalnih provokacija nosne sluznice, primjerice alergenom ili infekcijom. Potom oni daju specifiËne signale progenitornim

Premda konzervativno lijeËenje, lokalno ili sistemskim steroidima, danas ima prednost pred kirurπkim lijeËenjem, u najveÊem broju sluËajeva terapija je kombinirana

upalnim stanicama u koπtanoj sræi koje se oslobaaju i otpuπtaju u cirkulaciju i s krvotokom dolaze u diπni sustav. Na taj se naËin poveÊava broj cirkulirajuÊih eozinofilnih progenitornih stanica u krvi bolesnika s nosnom polipozom kao i u astmatiËara, Ëak do tri puta viπe nego u zdravih.

Proæimanje respiratorne sluznice eozinofilima iz cirkulacije odvija se posredovanjem adhezivnih molekula kao πto je VCAM-1 (vascular cell adhesion molecule-1), P-selectin i kemoatraktantima poput RANTESa (Regulated upon Activation, Normal T cell Expressed and Secreted).

Te molekule upravljaju adhezijom (prianjanjem) upalnih stanica na endotelne stanice krvnih æila i omoguÊuju njihov prolaz kroz stijenke krvnih æila u tkivo. Aktivnost tih molekula regulirana je TNF-alfom (tumor necrosis facotor) i interleukinima IL-1, IL-4 i IL-13.

Nekoliko ciljeva lijeËenja Ciljevi lijeËenja nosne polipoze su otkloniti ili smanjiti veliËinu nosnih polipa, uspostaviti prohodnost nosa, tj. disanje kroz nos, omoguÊiti ventilaciju i drenaæu paranazalnih πupljina, oporaviti osjet njuha i sprijeËiti povrat bolesti.

Osamdesetih je godina dvadesetog stoljeÊa nastao velik preokret u terapijskom pristupu sinonazalnoj polipozi, koji se prije svega ogleda u tome da kirurπko lijeËenje nije viπe metoda izbora lijeËenja polipoze. Taj preokret karakteriziraju dva dogaaja. Jedan je etabliranje steroidne terapije, a drugi je razvoj funkcionalne endoskopske sinusne kirurgije (FESK), koja je definitivno potisnula radikalnu sinusnu kirurgiju.

Premda konzervativno lijeËenje, lokalno ili sistemskim steroidima, danas ima prednost pred kirurπkim lijeËenjem, u najveÊem broju sluËajeva terapija je kombinirana, πto

Endoskopski nalaz nosne polipoze

znaËi konzervativna steroidima pretkirurπki, kirurπka i potom dugotrajna poslijeoperativna terapija steroidima s ciljem prevencije recidiva.

Ako je steroidna terapija neuËinkovita, postoje i neki drugi vidovi konzervativnog lijeËenja, poput inhalacije diuretika furosemida, lokalne primjene kapsaicina i terapije antagonistima interleukina ili leuktriena.

S obzirom na jedinstvo gornjih i donjih diπnih puteva, i Ëinjenicu da je sinonazalna polipoza samo lokalna manifestacija kroniËne upalne bolesti cijelog diπnog sustava, lijeËenjem polipoze, bilo konzervativno, bilo kirurπki ili, πto je najËeπÊe, kombinirano, moguÊe je uËinkovito djelovati i na zdravlje donjih diπnih puteva, te pridonijeti povlaËenju simptoma bolesti donjih diπnih puteva, prije svega bronhalne hiperreaktivnosti i astme.

# 4 7 V a © e z d r a v l j e 69

70

Rinofototerapija

novo u lijeËenju alergijskog rinitisa Alergijski rinitis najËeπÊa je alergijska bolest. Od te kroniËne upale sluznice nosa, uzrokovane alergenima poput peludi, kuÊne praπine, dlake æivotinja, plijesni, pati gotovo polovica stanovniπtva razvijenih zemalja. Izloæenost alergenima uzrokuje mnoge simptome - kihanje, svrbeæ, suhoÊu i zaËepljenost nosa, pojaËanu vodenastu sekreciju ili osjeÊaj sekreta koji se ne moæe ispuhati, suzenje oËiju…

Pri suzbijanju simptoma alergijskog rinitisa koriste se mnogi lijekovi (antihistaminici, dekongestivi, kortikosteroidi), no njihovo je djelovanje kratkoroËno i Ëesto nosi rizik od ozbiljnih nuspojava.

U potrazi za drugim oblicima lijeËenja, maksimalno uËinkovitim, a s najmanjim rizikom nuspojava, izdvojila se rinofototerapija. O uËinkovitosti te metode svjedoËi Ëlanak iz vodeÊeg svjetskog Ëasopisa AmeriËke akademije za alergiju, astmu i imunologiju (JACI, oæujak 2005.) o njezinoj lokalnoj primjeni u lijeËenju alergijskog rinitisa. Rinofototerapija koristi crvenu svjetlost odreene valne duljine koja djeluje protuupalno - koËi otpuπtanje histamina iz mastocita i potiËe samouniπtenje fagocita. Simptomi se smanjuju i/ili potpuno nestaju najkasnije nakon dva do tri tjedna primjene, i to bez nuspojava.

S druge strane je medinose, ureaj koji se koristi upravo metodom rinofototerapije radi olakπanja simptoma vezanih uz prehladu, sezonski i cjelogodiπnji alergijski rinitis te nealergijski vazomotorni rinitis. Medinose je prenosivi ureaj dæepne veliËine, s aplikatorom za nos koji predstavlja svjetlosni izvor. Jednostavan je za uporabu i moæe se koristiti svugdje: kod kuÊe, na putu, na poslu. Valja ga koristiti redovito - tri puta dnevno. Tretman traje 4,5 minute, nakon Ëega se ureaj automatski gasi. Kod jaËih simptoma medinose se moæe koristiti i viπe od tri puta dnevno. Kad sim­ptomi oslabe, broj tretmana moæe se smanjiti. Radi prevencije fototerapiju valja poËeti tjedan dana prije predvienog (oËekivanog) kontakta s alergenom.

KliniËka studija pokazala je uËinkovitost medinosea kod viπe od 70 posto ispitanika. BuduÊi da nema meudjelovanja s lijekovima ni poznatih nuspojava, mogu ga koristiti i djeca. Za razliku od konvencionalne terapije, medinose djeluje 70 Va©e zdravlje #47

protuupalno, pruæajuÊi dugotrajno olakπanje simptoma bez opasnosti od nuspojava.

Medinose je pokazao da je rinofototerapija uËinkovita metoda lijeËenja simptoma alergijskog rinitisa, koja pruæa nove moguÊnosti i izbor viπe bolesniku sa simptomima te naoko bezazlene, ali iscrpljujuÊe bolesti.

Reference: 1. Rhinophototherapy: a new therapeutic tool for the management of allergic rhinitis, JACI, Mar 2005, Vol 115, Issue 3, P 541-7 2. Narrow-band red light photography in perennial allergic rhinitis and nasal polyposis. AAAI, April 1997, Vol 78, No 4, p 399

71

#47 VaŠe zdravlje 71

72 DjeËje zarazne bolesti rubela

Miran CvitkoviÊ, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

U

Uglavnom se javlja u proljeÊe i katkad ju je teπko prepoznati jer se Ëesto

istodobno javljaju enteroviroze, koje mogu imati sliËnu kliniËku sliku 72 Va©e zdravlje #47

Rubela (rubeola) je akutna virusna zarazna bolest uzrokovana virusom rubele iz porodice togavirusa.

Prema vremenu i naËinu infekcije, moæe se razvrstati u dva, po mnogoËemu razliËita vida bolesti: konatalno i postnatalno steËena rubela.

Postnatalno steËena rubela u djeËjoj dobi u pravilu je blaga bolest, a u osnovi je karakterizirana osipom i otokom limfnih Ëvorova glave i vrata.

Kod konatalne rubele infekcija djeteta nastupa joπ tijekom intrauterinog razvoja, a kad je trudnica zaraæena virusom rubele, bolest je daleko teæa i opasnija po æivot djeteta.

PED I JATR I JA

od 50 posto ukupnog broja oboljelih, πto znatno oteæava prepoznavanje bolesti i moguÊih izvora zaraze.

PoveÊanje limfnih Ëvorova najstalniji simptom - KliniËka slika

Postnatalno steËena rubela Epidemioloπki podaci - Rubela je rasprostranjena u cijelom svijetu, a u urbanim krajevima je endemska bolest. NajveÊa uËestalost bolesti prije ere cijepljenja bila je u dobno­j skupi­ni od pet do 14 godina, no danas se ËeπÊe javlja u starije djece i adolescenata. Jedini prirodni izvor zaraz­e je bolestan Ëovjek, a prenosi se kaplji­Ënim putem. U ljudski organizam virus prodire kroz sluznicu diπnog pu­ta, umnaæava se u lokalnim limfni­m Ëvorovima vrata, nakon Ëega ulazi u krv i πiri se cijelim tijelom.

Bolesnik postaje zarazan za okolinu oko tjedan dana prije pojave osipa i ostaje joπ oko dva tjedna nakon pojave osipa. Djeca majki koje su otprije stekle otpornost prema rubeli, u pravilu ne obolijevaju od te bolesti u prvih pet, πest mjeseci æivota jer su zaπtiÊena u trudnoÊi prenesenim protutijelima. Posebnu vaænost rubeli daje Ëinjenica da velik broj zaraæenih ljudi prolazi bolest bez jasnih kliniËkih znakova. Prema rezultatima nekih ispitivanja, njihov je udio viπe

dijeli se u tri razvojna stadija. Stadij inkubacije, koji traje 14 do 21 dan, tijekom kojeg virus ulazi u ljudsko tijelo, razmnoæava se i krvlju πiri po cijelom tijelu. Iako u tom stadiju u pravilu nema znakova bolesti, inficirana osoba veÊ moæe postati zarazna za okolinu. Slijedi jedan do pet dana prodromalnog stadija, koji je blag, katkad jedva zamjetljiv. Od simptoma su moguÊi malo poviπena tjelesna temperatura (rijetko prelazi 38,40C), malaksalost, glavobolja, kataralni simptomi. Svi su u naËelu izraæeniji u odraslih bolesnika. Najvaæniji i najstalniji simptom u ovom stadiju je poveÊanje limfnih Ëvorova glave i vrata (ponajprije onih na zatiljku, straænjoj strani vrata i iza uha). »vorovi mogu narasti do veliËine ljeπnjaka i postaju osjetljivi na dodir.

Nerijetko je i slezena poveÊana, a moæe se razviti i otok limfnih Ëvorova bilo koje druge regije. PoveÊanje lim­ fnih Ëvorova Ëesto je i prvi znak bolesti, koji se javlja nekoliko dana ranije, najkasnije 24 sata prije pojave osipa, te moæe trajati tjedan ili viπe dana Tijekom eruptivnog stadija, koji traje jedan do Ëetiri dana, pojavljuje se osip koji je u pravilu sitno mrljast i svijetle, crveno-ruæiËaste boje. Sitniji je od osipa kod ospica i obiËno ne konfluira, osim katkad na licu.

Najprije se pojavljuje na licu i vratu, a zatim se vrlo brzo (katkad i u nekoliko sati) proπiri cijelim tijelom.

Trajanje osipa je kratko i najkasnije Ëetvrti dan nestaje, istim redoslijedo­m kojim je nastao. Temperatura najËeπÊe nije bitno poviπena. Nestanak osip­a ne znaËi istodobno i kraj bolest­i,

kao πto ni izostanak osipa ne iskljuËuje postojanje bolesti.

Dijagnozu nije teπko postaviti kad su prisutni svi karakteristiËni simptomi, ili postoji i joπ podatak o kontaktu s rubelom. No, kliniËka slika katkad nije upeËatljiva, pa se za potvrdu koriste posebne laboratorijske pretrage (raæenje specifiËnih protutijela u krvi pacijenta, izolacija virusa itd.)

Komplikacije rijetke i prolazn­e - Javljaju se prije svega u starije djece i odraslih. Poliartritis (upala zglobova) se obiËno javlja drugog, treÊeg dana bolesti i ËeπÊi je u djevojaka i æena. NajËeπÊe su zahvaÊeni mali zglobovi πaka, a upala je praÊena poviπenjem tjelesne temperatur­e, bolovima, otokom ili izljevom u zahvaÊenim zglobovima. Bolest obi­ Ëno traje od nekoliko dana do dva tjedna, rijetko mjesecima. Purpura (koæno krvarenje) je rijetka kompli­ kacija, a joπ su rjea krvarenja iz mokraÊnog ili probavnog sustava.

Encefalitis (upala mozga) nastaje u 1:6000 sluËajeva i najozbiljnija je komplikacija s moguÊe teπkim i trajnim posljedicama. U visokom postotku moæe zavrπiti i smrÊu (prema nekim autorima i 15 - 20 posto).

Rubela u trudnoÊi - Nakon πto je trudnica bila izloæena virusu rubele, a prethodno nije preboljela bolest niti je cijepljena ili o tome nema sigurnih podataka, odmah se mora javiti lije­ Ëniku. Najprije se treba odrediti njezin imunoloπki status prema rubeli.

Ovisno o rezultatima pretraga, odnosno postojanju ili odsutnosti specifiËne imunosti, odredit Êe se daljnji medicinski postupak. MoguÊa je i reinfekcija trudnice koja je veÊ preboljela rubelu ili je prethodno cijepljena. S obzirom na to da joπ nije potpuno razjaπnjena veza takvih infekcija

#47 Va©e zdravlje 73

PED I JATR I JA

i moguÊih posljedica za neroeno dijete, svim trudnicama treba Ëvrsto savjetovati da tijekom trudnoÊe izbjegavaju svaki moguÊi kontakt s rubelom!

Prognoza naËelno dobra - Ëak i ako se razviju komplikacije, osim katkad u sluËajevima encefalitisa, kad su moguÊe trajne neuroloπke posljedice, pa i smrtni ishod. Poseban je problem infekcija u trudnoÊi.

Nema specifiËna lijeka - Bolest se po potrebi lijeËi samo simptomatskim mjerama (primjerice, paracetamol za sniæavanje poviπene tjelesne temperature). Pri pojavi komplikacija svakako treba odmah potraæiti pomoÊ lijeËnika.

Prevencija - Izolacija zaraæenih osoba ne pomaæe u sprjeËavanju πirenja bolesti jer je bolesnik zarazan za okolinu i prije pojave simptoma.

Drugi je razlog πto velik broj oboljelih prolazi bolest bez pravih kliniËkih znakova te je slobodno prenosi.

Pasivna imunizacija postiæe se davanjem gotovih pripravaka specifi­ Ënih protutijela protiv virusa rubele u prvih sedam, osam dana nakon kontakta s virusom. UËinci nisu sigurni niti predvidljivi, pa postupak nije u rutinskoj uporabi. Iznimno se moæe primijeniti kod neimunih trudnica koje su sigurno bile izloæene virusu rubele.

Aktivna imunizacija provodi se cijepljenjem æivim, oslabljenim virusom rubele. U nas je cijepljenje obvezno od 1975. i provodi se tzv. mijeπanim cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa. Oko 98 posto cijepljene populacije zadræava na taj naËin steËenu imunost, a s cijepljenjenjem se zapoËinje nakon navrπenih 12 mjeseci. U svrhu prevencije infekcije u moguÊim trudnoÊama, od posebne vaænosti za djevojËice je stjecanje imuniteta prema 74 Va©e zdravlje #47

rubeli prije razdoblja ulaska u zrelu spolnu dob. Selektivno se cijepe i sve æene fertilne dobi koje nisu imune protiv rubele, uz preporuku da ne zatrudne u iduÊa tri mjeseca nakon cijepljenja. Iako se trudnice ne cijepe protiv rubele, cjepivo primljeno u trudnoÊi nije apsolutna indikacija za pobaËaj. Sve indikacije i kontraindikacije za cijepljenje uvijek odreuje iskljuËivo lijeËnik. S obzirom na to da joπ ne postoji djelotvoran antivirusni lijek, istiËe se velika vaænost cijepljenja koje vodi prevenciji bolesti i njezinih moguÊih posljedica.

Konatalna rubela Pojava rubele u trudnoÊi, uza zdravstvene tegobe same trudnice, nosi i velik rizik obolijevanja joπ neroenog djeteta. To je poseban medicinski problem. Virus rubele iznimno je opasan po æivot i intrauterini razvoj djeteta. Pojam konatalna rubela ili konatalni rubelarni sindrom aktivna je zarazna bolest novoroenËeta roenog od majke koja je tijekom trudnoÊe bila inficirana virusom rubele i ima tri glavna obiljeæja: infekcijom moguÊa zahvaÊenost bilo kojeg organa ili organskog sustava, πirok spektar kliniËke slike i dugotrajnost infekcije s istodobnom moguÊnoπÊu daljnjeg πirenja virusa, odnosno zaraze na okolinu.

Infekcija djeteta nastaje tijekom razdoblja u kojem se virus rubele nalazi u majËinoj krvi (faza viremije), πto se obiËno dogaa nekoliko dana prije pojave osipa. Viremija, a posljediËno i moguÊa infekcija, nastaje i u oblicima bolesti bez osipa, kad rubela u trudnice moæe ostati i neprepoznata. Ishod bolesti u trudnice i njezin utjecaj na joπ neroeno dijete mogu biti vrlo razliËiti; od roenja potpuno zdravog djeteta do raznih malformacija ili bolesnih stanja, pobaËaja odnosno smrti djeteta.

Najvaæniji Ëimbenik o kojem ovisi teæina oπteÊenja i konaËni ishod bolesti jest fetalna dob, odnosno vrijeme trudnoÊe u kojem je infekcija nastupila. U naËelu vrijedi pravilo da πto je infekcija prije nastupila, u ranijim tjednima trudnoÊe, to je veÊa moguÊnost infekcije djeteta. Posljedice infekcije su najteæe ako je nastupila u prvih 12 tjedana trudnoÊe (razdoblje organogeneze, tj. razvoja djetetovih organa), jer ËeπÊe rezultira teπkim malformacijama i pobaËajem. Infekcija u kasnoj trudnoÊi ne rezultira malformacijama nego ostalim kliniËkim znakovima bolesti, viπe s upalnom komponentom (upala mozga, srca, jetre i sl.). Prema dostupnim statistiËkim podacima se zna da je moguÊnost prijenosa infekcije na dijete u prvom tromjeseËju trudnoÊe Ëak oko 70 - 80 posto, poËetkom drugog tromjeseËja pada na oko 50 posto i nadalje perzistira s tendencijom smanjivanja do kraja trudnoÊe.

Infekcija rubelom u prvom tromjeseËju trudnoÊe moæe biti medicinski razlog za pobaËaj.

NajËeπÊa manifestacija konatalne infekcije je intrauterini zastoj rasta, pa takva djeca, ako se rode, imaju vrlo malu poroajnu teæinu za svoju gestacijsku dob. Prema uËestalosti slijede razliËite srËane malformacije, zatim katarakta s poremeÊenim razvojem oka te poremeÊen razvoj sluπnog organa... Za razliku od postnatalno steËene, konatalna rubela vrlo je Ëesto kroniËna infekcija, πto znaËi da virus moæe ostati i raz­ mnoæavati se u djetetovu organizmu tijekom cijele prve godine æivota pa i dulje. Vaæna posljedica toga je da je dijete cijelo to vrijeme zarazno za okolinu, ponajprije preko sekreta (u mokraÊi i sekretu nosa i ædrijela virus se moæe zadræati i viπe od godine dana), πto zahtijeva stroge higijenske mjere u njezi malog bolesnika. Prognoza bolesti je u naËelu loπa.

76

Ganglion

cistiËni tumor u podruËju πake prim. mr. sc. Dubravko Huljev, dr. med., spec. opÊe i plastiËne kirurgije, proËelnik odjela za plastiËnu kirurgiju Kirurπke klinike OB Sveti Duh, Sveti Duh 64, Zagreb

Ova vidljiva, oπtro ograniËena tumorska tvorba obiËno nema simptoma, no moæe izazivati bol, smanjenu pokretljivost zglobova i smanjenje snage u πaci Kad je posrijedi ova bolest, brojna su pitanja bolesnika, a najuËestalija su: Je li rijeË o malignom tumoru?

Moæe li to, ako se ne operira, postati maligni tumor? Je li potrebna operacija? Moæe li se provesti lijeËenje bez operativnog zahvata? HoÊe li se tumor ponovno javiti? Do koje veliËine moæe narasti?

©to su ganglioni i gdje se javljaju Ganglioni (higromi) su oπtro ograniËeni cistiËni tumori mekog tkiva (slike 1 - 3), ispunjeni æelatinoznim sadræajem (slika 4), koji su u uskom kontaktu s kapsulom zgloba, tetivom ili tetivnom ovojnicom. TipiËnog su izgleda u obliku oπtro ograniËene okruglaste tvorbe koja uzdiæe povrπinu koæe, uglavnom malog promjera, i rijetko prelaze veliËinu od 2 cm. Kad su u kontaktu sa zglobom, postoji komunikacija izmeu 76 Va©e zdravlje #47

zgloba i tumora, gdje postoji tzv. valvularni mehanizam koji dopuπta protok zglobne tekuÊine samo u jednom smjeru, i to iz zgloba u cistu. RijeË je o dobroÊudnim (benignim) tumorima, kod kojih ne postoji moguÊnost maligne preobrazbe, odnosno ne mogu se pretvoriti u zloÊudne (maligne) tumore.

Mogu nastati u vrlo kratkom vremenskom razdoblju ili se razvijati tijekom nekoliko mjeseci. Uzrok nastanka tumora je nepoznat. Pretpostavlja se da uzrokom mogu biti ponovljene mikrotraume, odnosno uËestale iritacije zgloba, tetiva i tetivnih ovojnica.

NajËeπÊe se javljaju u podruËju πake i ruËnog zgloba, rjee u podruËju stopala, a na ostalim lokacijama vrlo su rijetki. Kad su smjeπteni povrπinski, lako se prepo­ znaju, no dublji smjeπtaj oteæava kliniËku dijagnostiku, posebice kad nisu palpabilni, pa se najËeπÊe pronau

sluËajno kao nusnalaz kod magnetske rezonancije.

Ganglioni predstavljaju 50 - 70 posto svih tumora mekih tkiva u podruËju πake. »eπÊe se javljaju u æena nego u muπkaraca (3:1), najËeπÊe (u 70 posto sluËajeva) izmeu dvadesete i Ëetrdesete godine æivota, ali nisu rijetki ni u djece.

VeÊinom se javljaju kao pojedinaËn­i tumori na specifiËnim lokacijama πake (u 60 - 70 posto sluËajeva) s dorzalne (vanjske) strane ruËnog zgloba, no praktiËki mogu nastati na svakom zglobu πake, ruËnog zgloba i prstiju, te ovojnicama fleksornih tetiva (savijajuÊih).

Sa i bez simptoma NajËeπÊi simptom je vidljiva, oπtro ograniËena cistiËna tumorska tvorba u podruËju ruËnog zgloba. ObiËno nemaju simptoma, no mogu izazivati bol, smanjenje pokretljivosti zglobova i smanjenje snage u πaci. Takoer, mogu pritiskati æivce (nervus medianus i nervus ulnaris) s posljediËnim trncima u prstima ruke, a kad su smjeπteni s unutarnje (volarne) strane ruËnog zgloba, mogu pritiskati ulnarnu i radijalnu arteriju.

Ako su smjeπteni u dubljim strukturama, ne mogu se dijagnosticirati kliniËkim pregledom, pa Ëesto mogu biti razlogom neobjaπnjivih bolova u predjelu ruËnog zgloba, koji se najËeπÊe pojaËavaju kod ekstenzije

PLA S T I » NA I REKON S TRUKT I V NA K I RUR G I JA

(ispruæanja) πake. Prema tome, ako postoje bolovi u podruËju ruËnog zgloba dulje vrijeme, a iskljuËe se moguÊi poznati uzroci (artritis, ozljeda, upala…), mora se uzeti u obzir i postojanje okultnih gangliona u podruËju boli.

Ponovljene punkcije 80 posto izljeËenja Ganglioni slabo reagiraju na konzervativnu terapiju, no katkad mogu spontano puknuti i nestati. Indikacije za lijeËenje su bolovi, parestezije (trnci) u πaci, smanjena pokretljivost zgloba, ali i estetski moment.

Nekirurπko lijeËenje ukljuËivalo je kompresiju tumora ili udarac tupim predmetom, πto izaziva puknuÊe ciste, zraËenje, grijanje, te primjenu steroidnih injekcija i sklerozirajuÊih sredstava u cistu. U povijesnim zapisima opisuje se lijeËenje tako da se ruka stavi na tvrdu podlogu, pa tumor udari Biblijom (naravno ne zbog vjerskih razloga, nego zbog teæine knjige koja je bila tvrdo ukoriËena). Svi su ti postupci napuπteni.

Nekirurπko lijeËenje Suvremena nekirurπka metoda lijeËenja ukljuËuje punkciju ciste s odstranjanjem æelatinoznog sadræaja, te primjenu elastiËnoga kompresivnog zavoja tijekom kraÊeg razdoblja. S obzirom na to da se nakon samo jedne punkcije recidiv javlja u 80 posto sluËajeva, indicirane su ponovljene punkcije. Nakon tri, Ëetiri takva tretmana, postiæe se izljeËenje u 80 posto sluËajeva. Nakon punkcije se preporuËuje postavljanje imobilizacije sadrenom udlagom tijekom tri tjedna. Nakon punkcije gangliona u obzir dolazi i ubrizgavanje kortikosteroida (Kenalog, Depo Medrol). No, potreban je osobit oprez s obzirom na to da ponovljena lokalna primjena kortikosteroida moæe dovesti do atrofije tkiva i depigmentacije koæe.

Ipak, najbolja konzervativna terapija je bolesnikovo razumijevanje bolesti. Objaπnjenje stanja, kao i uvjerenje da ne postoji moguÊnost maligne preobrazbe, Ëesto je najbolji moguÊi nekirurπki tretman.

1.

Kirurπko lijeËenje Kirurπko lijeËenje rezervirano je za bolesnike kod kojih konzervativni pristup nije imao rezultata. Operativni zahvat mora se provesti u bolniËkim uvjetima, s postavljenom blijedom stazom u opÊoj ili regionalnoj sprovodnoj anesteziji. Operacija u ambulantnim uvjetima pod lokalnom anestezijom i bez blijede staze smatra se neodgovarajuÊom, jer su kod takvih operativnih zahvata recidivi tumora mnogo uËestaliji (do 50 posto sluËajeva) nego kod odgovarajuÊe provedenog operativnog zahvata, kad su recidivi rijetki (5 - 15 posto). Naime, bitno je da se ganglion odstrani u cijelosti, a da bi se to izvelo, operativni zahvat treba izvesti iskusan kirurg, s obzirom na to da je rijeË o πaci koja je izuzetno sloæen mehanizam. ZnaËi, potrebno je detaljno poznavanje svih anatomskih struktura, ali i minuciozne operativne tehnike, uz uporabu lupa, kao i odgovarajuÊa hemostaza prije zatvaranja kirurπke rane.

BuduÊi da je to nemoguÊe zadovoljiti u ambulantnim uvjetima, smatra se da je operacija gangliona u lokalnoj anesteziji u ambulantnim uvjetima neprihvatljiva.

Prilikom odstranjenja ciste komunikacija sa zglobom ostavlja se otvorenom, odnosno kontraindicirano je zatvaranje defekta zglobne Ëahure, bez obzira na veliËinu defekta.

Poslijeoperativno se postavlja imobilizacija zgloba tijekom pet do sedam dana. ©avovi se skidaju dva tjedna nakon operativnog zahvata, a fizikalna terapija nije potrebna. Ovisno o poslu koji bolesnik radi, bolovanje je potrebno od sedam pa do najviπe 20-ak dana (kod poslova koji iziskuju teæi fiziËki napor).

2.

3.

Ganglion (higrom) - oπtro ograniËeni cistiËni tumori mekog tkiva

4.

Æelatinozni sadræaj gangliona

NajËeπÊa komplikacija kirurπkog zahvata je rani recidiv. Ako se ganglion pojavi na istome mjestu nekoliko godina nakon operativnog zahvata, ne govori se o recidivu nego o novostvorenom tumoru. MoguÊe, ali rijetke komplikacije operativnog zahvatu su infekcija, ozljeda æivaca, tetiva i krvnih æila, te hipertrofiËni poslijeoperativni oæiljak.

#47 Va©e zdravlje 77

78 Anoreksija i bulimija dvije krajnosti s istim ciljem

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

O

Ono πto osobu navodi na πtetne postupke vezane uz prehranu jesu tjeskoba ili

depresija, povezane s nezadovoljstvom vlastitim izgledom ili samim sobom u cjelini 78 Va©e zdravlje #47

Mnogi zdravstveni poremeÊaji odraæavaju se na hranu, jedenje i teæinu, no termin „poremeÊaji prehrane” u svakodnevnom razgovoru oznaËava anoreksiju, bulimiju i poremeÊaj prejedanja.

Svi su poremeÊaji prehrane dijelom, a moæda i u temelju, psihijatrijske prirode. Ono πto navodi osobu na πtetne postupke vezane uz prehranu jesu tjeskoba ili depresija, povezane s nezadovoljstvom vlastitim izgledom ili samim sobom u cjelini. Pogled na vlastito tijelo izaziva neugodne osjeÊaje, koje osoba nastoji ublaæiti odreenim zahvatima

P S I H I JATR I JA

u prehrani ili opÊenito promjenom tjelesne teæine.

Info • Istraæivanja pokazuju da su æene u mnogo veÊoj mjeri pogoene poremeÊajima prehrane, i to u omjeru 10:1 u odnosu na muπkarce.

• U æivotnom vijeku od anoreksije oboli 0,5 - 3,7 posto æena • Od bulimije oboli 1,1 do 4,2 posto æena • 2 - 5 posto osoba oba spola trpi od poremeÊaja prejedanja.

• AnoreksiËne osobe imaju 15 posto manju teæinu od idealne, a bulimiËne 10 posto, no mogu imati i neπto veÊu teæinu od idealne.

Anoreksija - odsutnost apetita Anoreksija nervoza poremeÊaj je kod kojeg osoba psihiËki pati zbog osjeÊaja da je predebela te je opsjednuta potrebom da smanji tjelesnu teæinu. Da olakπa sebi psihiËku bol, uvodi reæim prehrane u cilju mrπavljenja i stjecanja osjeÊaja kontrole nad vlastitim tijelom.

Osnovna obiljeæja poremeÊaja su tjeskoba, koja proizlazi iz nezadovoljstva vlastitim izgledom (katkad i vlastitom osobnoπÊu opÊenito), i nesposobnost uvianja napretka u mrπavljenju.

RijeË anoreksija dolazi od grËkog an (bez) i orexis (apetit), dakle znaËi „odsutnost apetita”. »esto poËinje kao reakcija na neuspjeh, primjerice odbijanje u ljubavi, prekid ljubavne veze, ismijavanje u druπtvu ili primjedbu bliske osobe da bi bilo dobro smrπaviti. Osoba se tada baca na dije-

tu i slijedi stroæe reæime prehrane od svojih vrπnjakinja. Kad su ostale veÊ prekinule dijetu, anoreksiËna osoba, poticana tjeskobom, nastavlja dalje.

Ljudi joj govore da je mrπava i ona u tome uæiva, no intimno i dalje smatra da bi trebala izgubiti joπ kilograma. Glad ublaæava tako da pije velike koliËine vode, a moguÊe je i da se opsesivno bavi tjelovjeæbom.

Osim samog mrπavljenja, anoreksija vodi i do drugih posljedica. Organizam postaje manje otporan na zaraze i na æeluËane tegobe te osjetljiviji na hladnoÊu. Moæe doÊi do izostanka mjeseËnice, opadanja kose, suπenja i diskoloracije koæe. Na psihiËkom planu javlja se depresija (ako nije veÊ postojala uoËi nastupa anoreksije) i negacija problema. UnatoË oËiglednoj mrπavosti, osoba se doæivljava debelom i smatra da ne Ëini niπta nenormalno time πto si uskraÊuje hranu.

Dijagnoza i lijeËenje - Anoreksiju nervozu teπko je dijagnosticirati, jer pacijent tipiËno skriva i nijeËe svoju bolest. Rijetko Êe sam potraæiti pomoÊ, jer gubitak teæine i ne doæivljava kao problem, nego kao cilj.

ObiËno se lijeËniku obraÊa na pritisak okoline, i to kad se pojave komplikacije poput izostanka menstruacije i æeluËanih smetnji.

Prvi cilj tretmana je povratak tjelesne teæine na normalu pravilnom prehranom i pod kontrolom lijeËnika.

Tjelesni oporavak povlaËi za sobom poboljπanje u nekim psiholoπkim aspektima, poput ispravnijeg doæivljaja tjelesne teæine i figure.

No, lijeËenje mora iÊi mnogo dalje od povratka teæine. Uz pravilnu prehranu, osoba se mora podvrgnuti psihijatrijskom tretmanu. MoguÊe je primijeniti antidepresive s anksiolitiËkim djelovanjem, koji ublaæavaju osjeÊaj nezadovoljstva i tjeskobe zbog vlastitog izgleda, πto i jest neposredni motiv za gladovanje i mrπavljenje.

Kad se tjelesno stanje poboljπa, tretman se usredotoËuje na misli, osjeÊaje i ponaπanje koji su poticali ili pospjeπivali poremeÊaj. Cilj je pacijentu povisiti samopoπtovanje, navesti ga da bolje vrednuje samoga sebe i da se pomiri sa svojim tijelom.

Bulimija - glad kao u bika Bulimija znaËi „bikova glad” i dolazi od grËkih rijeËi bous (bik) i limos (glad). Za osobe koje pate od bulimije, hrana je ugodna i autodestruktivna droga. Bulimija nervoza je bolest koja se najËeπÊe javlja u djevojaka u kasnijoj adolescenciji ili u mlaoj odrasloj dobi, a rijetko se javlja u muπkaraca. Obiljeæavaju je epizode prejedanja - uzimanje velikih koliËina hrane u kratkom vremenu. U ozbiljnijim sluËajevima osoba moæe proædrijeti goleme koliËine hrane, obiËno ugljikohidrata. Namirnice bogate ugljikohidratima sadræe tvar triptofan, koja se u tijelu pretvara u serotonin, kemijski spoj koji donosi osjeÊaj spokoja i zadovoljstva. Tako su mnoge osobe s manjkom serotonina ovisne o ugljikohidratima, konkretno o raznovrsnim slatkiπima, pekarskim proizvodima i tjestenini.

Da bi sprijeËila nepoæeljnu posljedicu prejedanja - dobivanje na teæini - osoba povremeno ograniËava unos hrane i povraÊa, uzima laksative ili pretjerano vjeæba. Prejedanje je obiËno praÊeno osjeÊajima tjeskobe, tuge i krivnje. Neke osobe prejedaju se nekoliko puta tijekom dana, a svaki put nakon πto se zasite, pribjegavaju povraÊanju. Kad ga „uhvati” prejedanje, oboljeli moæe konzumirati 5000 kalorija dnevno, a zabiljeæeni su sluËajevi i do 25.000 kalorija u jednom danu. Iznimno je moguÊa i smrt od akutnog πirenja jednjaka.

Kod nekih oboljelih æudnja za hranom toliko je snaæna da osoba prekapa po kantama za smeÊe u potrazi za

#47 Va©e zdravlje 79

P S I H I JATR I JA

izazvanih prejedanjem, povraÊanjem i uporabom laksativa.

hranom ili krade s polica u trgovini, samo da zadovolji potrebu. Oboljeli doæivljava svoje potrebe bolesnim i gnjusnim te ih dræi u tajnosti.

U 70 posto sluËajeva poremeÊaj je praÊen anoreksijom, a u 30 posto se oËituje kao Ëista bulimija. Temeljna je razlika u tome πto kod kombinirane bulimije i anoreksije ne postoji samo ovisnost o namirnicama, nego i izraæeno odbijanje hrane, uz povremeno prejedanje. Smrtnost je kod bulimije veÊa nego u anoreksije, i to zbog medicinskih komplikacija

PoremeÊaj prejedanja PoremeÊaj poznat i po engleskom nazivu „binge eating disorder” podrazumijeva Ëesto uzimanje velikih koliËina hrane. Osoba osjeÊa odsutnost kontrole i nije u stanju prestati jesti prilikom napada prejedanja. Moæe jesti brzo u veÊim koliËinama, ili grickati hranu cijeli dan. Prije nastupa poremeÊaja, vjerojatno je nekoliko puta neuspjeπno bila na dijeti. VeÊinom pati od prekomjerne teæine i depresije. Za razliku od bulimiËnih pacijenata, oni koji imaju Ëisti poremeÊaj prejedanja uglavnom ne povraÊaju, ne troπe prekomjerno laksative niti pretjerano vjeæbaju.

80 Va©e zdravlje #47

Dijagnoza i lijeËenje - Znaci koji mogu upuÊivati na bulimiËni poremeÊaj ukljuËuju brzo dizanje od stola nakon jela i odlazak iz prostorije za objedovanje. Osoba najËeπÊe izaziva povraÊanje gurajuÊi dva prsta desne ruke niz grlo, a taj postupak obiËno ostavlja kroniËan plik na prstima tik ispod zgloba, gdje prsti taru o gornje zube. PonavljajuÊe povraÊanje dovodi i do oticanja ælijezda slinovnica, πto se oËituje kao meka nabreknuÊa na podnoæju uπiju ili tik ispod podbratka.

Traje li poremeÊaj nekoliko godina, nabreknuÊa postaju tvrda i trajna.

Iako skrivanje i nijekanje bolesti kompliciraju dijagnozu bulimije, postoji nekoliko temeljnih kriterija za utvrivanje bolesti: • »este epizode prekomjerna uzimanja hrane. Pacijent svaka dva sata jede viπe nego πto bi normalnoj osobi bilo dovoljno.

• Odsutnost kontrole prilikom takve epizode ili nesposobnost odolijevanja potrebi za hranom.

• Kompenzacijski mehanizam usmjeren na izbjegavanje debljanja - namjerno povraÊanje, uporaba sredstava za ËiπÊenje ili pretjerivanje u tjelovjeæbi.

• Pretjerivanje u jelu i kompenzacijske mjere moraju se dogaati barem dva puta tjedno tijekom tri mjeseca.

Medicinske i psiholoπke komplikacije - Komplikacije je kod bulimije obiËno moguÊe izbjeÊi uz pomoÊ multidisciplinarnog tretmana, koji sadræi sliËne komponente kao i tretman protiv anoreksije. Moæe ga provoditi lijeËnik, psihijatar, ili u nekim sluËajevima kliniËki psiholog. Primarni cilj tretmana jest zadovoljavanje tjelesnih i psiholoπkih potreba pacijenta. KonaËni je cilj da osoba

razvije toleranciju prema svom tjelesnom izgledu i ostalim osobinama te da uzmogne voditi zdrav i uravnoteæen osjeÊajni æivot. S prikladnim tretmanom, veÊina se osoba priliËno dobro oporavi ili se potpuno otarasi poremeÊaja.

Uzroci poremeÊaja prehrane Zasad nije utvren jedan iskljuËivi uzrok anoreksije ili bulimije nervoze, no istraæivanja su upozorila na neke bioloπke i psiholoπke Ëimbenike. Postoje naznake da se poremeÊaji raaju u hipotalamusu, dijelu mozga koji detektira opasnosti po organizam te regulira stresnu reakciju organizma. MoguÊe je da kod anoreksije i drugih poremeÊaja prehrane hipotalamus pogreπno detektira grau tijela i teæinu kao opasnost te potiËe luËenje stresnih hormona, koji izazivaju tjeskobu. U tom sluËaju, osoba se od tjeskobe „lijeËi” gladovanjem i mrπavljenjem.

U aktivaciji anoreksije i bulimije sudjeluju i æivotne okolnosti, ukljuËujuÊi odnose u obitelji i okolini te kulturne utjecaje. Jedan od stresova koji mogu potaknuti nastanak anoreksije ili bulimije moæe biti obiteljski ili druπtveni pritisak. Potonji se najËeπÊe provodi kroz medije ili oglaπavanje, u kojima se kao jedini prihvatljiv izgled promiËe vitkost. „Industrija je odabrala vitkost kao ideal zato πto su mnogo veÊe moguÊnosti zarade od prodaje preparata i tretmana za mrπavljenje nego od prodaje hrane”, ocjenjuje prof. Joachim Dorfner s Instituta za prehrambene poremeÊaje u Nürnbergu.

81 Multivitamini

nove ideje za zdravije proljeÊe Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Danaπnji multivitaminski preparati Ëesto sadræe i neke spojeve Ëije je povoljno djelovanje na zdravlje potvreno novim spoznajama. Tako, primjerice, Multivit Direct extra mikrogranule, osim 13 vitamina i Ëetiri minerala, sadræe citrus flavonoide i lutein. A novost je i naËin uzimanja proizvoda - mikrogranule, pakirane u pojedinaËne vreÊice, jednostavno se otope u ustima, bez dodatnog uzimanja tekuÊine. Zato ovaj moderan multivitaminski proizvod s okusom naranËe moæete brzo i jednostavno uzeti uvijek kad æelite ojaËati organizam, a u to vrijeme preporuËujemo ga za borbu protiv proljetnog umora.

OpÊenito, flavonoidi (bioflavonoidi) su skupina u vodi topivih biljnih pigmenata, kojoj pripada viπe od 4000 kemijskih spojeva, zasluænih za æivopisne boje voÊa, povrÊa i biljaka. Mogu se pronaÊi u brojnim namirnicama, a najbogatiji izvori su sve vrste citrus voÊa, bobiËasto voÊe, luk, perπin, crveni kupus, mahunarke, zeleni Ëaj, crveno vino i tamna Ëokolada. I dok istraæivanja potvruju ljekovita djelovanja flavonoida, malo njih je temeljito i detaljno istraæivano. Iako je kemijska struktura flavonoida sliËna, jako im se razlikuju uloge u organizmu. Zabiljeæeni su brojni pozitivni uËinci pojedinih flavonoida, primjerice, jaËanje kapilara i vezivnog tkiva, smanjenje rizika od malignih bolesti, zaπtita krvnih æila i smanjenje rizika od srËanih bolesti, ublaæavanje upalnih bolesti, jaËanje imuniteta, ublaæavanje alergijskih reakcija i dr.

Jedna od najpoznatijih podgrupa su citrus flavonoidi, koji se u prirodi najËeπÊe nalaze u istim namirnicama kao i C vitamin. Djelovanje ovih spojeva u organizmu je sinergi-

stiËko. To znaËi da ih moæemo nazvati i pojaËivaËima djelovanja vitamina C, jer smanjuju njegovu prijevremenu razgradnju i izluËivanje, Ëime mu produljuju djelotvornost.

Lutein (ksantofil) pripada skupini karotenoida (prekursori vitamina A, a jedan od najpoznatijih je beta-karoten), spojeva kojih u prirodi ima viπe od 600, a daju æutu, zelenu i naranËastu boju biljakama. Ljudsko tijelo ne moæe proizvesti lutein, nego ga moæemo unijeti putem dodataka prehrani ili namirnicama koje su njime bogate. To su ponajprije tamno zeleno lisnato povrÊe, kao πpinat i kelj, a zatim i drugo povrÊe, primjerice salata, brokula, graπak, prokulica. Æumanjak je takoer dobar izvor luteina. Uloga luteina u tijelu je zaπtita od slobodnih radikala te filtriranje visokoenergetskog dijela vidljive svjetlosti koja djeluje πtetno na organe izloæene svjetlu. Jedina dva takva organa su oËi i koæa, pa se zbog svoje zaπtitne funkcije lutein i nalazi u veÊim koliËinama u tim organima.

#47 Va©e zdravlje 81

82

Vjeæbajmo zajedno

jednostavnije vjeæbe snage za starije osobe, primjenjive u kuÊi mr. sc. Mario KasoviÊ, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Martina Balent, apsolventica Kinezioloπkog fakulteta u Zagrebu; mario.kasovic@kif.hr

Kvalitetniji æivot starijih osoba direktno je povezan s razinom dnevne tjelesne aktivnosti. Istraæivanja pokazuju da osobe treÊe æivotne dobi koje ostaju tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih tegoba nego πto bi odgovaralo njihovim godinama.

Izravne koristi od redovite tjelesne aktivnosti ogledaju se prije svega na kvalitetnijem i duljem æivotu, jaËim i otpornijim kostima, smanjenju bolova u zglobovima i miπiÊima, poveÊanju i odræanju pokretljivosti i ravnoteæe,

smanjenju rizika od prijeloma i sporijem gubitku miπiÊne mase. Pohvalno je da se sve viπe ljudi ukljuËuje u rekreativne programe sportskog sadræaja, ali, naæalost, veÊina starijih osoba joπ uvijek je nedovoljno tjelesno aktivna. Takva neaktivnost, kaæu struËnjaci, uz neodgovarajuÊu prehranu drugi je po redu (poslije puπenja) uzrok smrtnosti u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Ovaj tekst namijenjen je starijoj populaciji, koja je osobito slabo pokretljiva

i niske razine dnevne tjelesne aktivnosti. Vjeæbe su oblikovane tako da ih osoba moæe lako izvoditi u kuÊi s malo slobodnog prostora, uz rekvizite koji se lako mogu pronaÊi (stolci).

Na poËetku treba vjeæbati manjim amplitudama, dok se ne usvoji pokret i stekne odreena sigurnost. Svaka pojava boli znak je da neπto ne radimo kako treba. Radi veÊe kontrole i sigurnosti, preporuËujemo da se vjeæbanje uvijek provodi u paru.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala postaviti paralelno, koljena u πirini stopala, ruke opuπtene uz tijelo ili se dlanovima pridræavati za stolac.

Opis vjeæbe:

Izvesti udah i potisnuti pete prema tlu te podiÊi prste πto viπe, uz kontrahiranje miπiÊa potkoljenice. Uz izdah spustiti prste na tlo i podiÊi pete πto viπe, a prste Ëvrsto potisnuti u tlo.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

82 V a © e z d r a v l j e # 4 7

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala postaviti paralelno, koljena u πirini stopala, ruke opuπtene uz tijelo ili se dlanovima pridræavati za stolac.

Opis vjeæbe:

Izvesti udah te uz izdah podiÊi do visine kukova ispruæenu i zategnutu jednu nogu. Isto ponoviti i s ispruæenim stopalom. Pritom kontrahirati miπiÊe nogu, i to na naËin da se prsti intenzivno potiskuju prema tijelu, a peta gura od tijela. Na izdah se vratiti u poËetni poloæaj. Nakon jedne serije isto ponoviti s drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala postaviti paralelno, koljena u πirini stopala, ruke opuπtene uz tijelo ili se dlanovima pridræavati za stolac.

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja uz udah dovesti ruke do odruËenja, zatim uz izdah podiÊi koljeno prema prsima, kontrahirati miπiÊe trbuha, istodobno spuπtati ruke te pljesnuti dlanovima ispod koljena. Nastojati πto viπe podiÊi koljeno tako da izbjegnemo savijanje lea. Udahom spustiti nogu, a ruke vratiti u odruËenje. Isto ponoviti s drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala postaviti paralelno, koljena u πirini stopala, ruke u predruËenju, dlanovi okrenuti prema tlu.

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja kroz udah podiÊi se do stojeÊeg stava bez pomaganja rukama. Izdahom sjesti u poËetni poloæaj. Cijelo vrijeme lea dræati ravnima.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala postaviti paralelno, koljena u πirini stopala, ruke u odruËenju, laktove postaviti u visinu ramena, πake stisnute i postavljene iznad laktova.

Opis vjeæbe:

Izvesti udah te izdahom iz odruËenja dovesti ruke u predruËenje, aktivno privlaËeÊi laktove jedan drugom.

Ne uvijati lea, prsnu kost cijelo vrijeme dræati visoko. Linija brade paralelna s tlom. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

# 4 7 V a © e z d r a v l j e 83

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, koljena u ravnini stopala, ruke ispruæene u odruËenju, dlanovi okrenuti prema naprijed.

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja kroz udah povlaËiti laktove daleko prema natrag, intenzivno privlaËeÊi lopatice jednu drugoj. Cijelo vrijeme pokreta dlanove dræati u visini ramena, a prsnom kosti teæiti visoko gore. Izdahom se polako vratiti u poËetni poloæaj i ne uvijati lea.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, koljena u ravnini gleænjeva, ruke saviti u laktovima, a dlanove postaviti na zatiljak.

Opis vjeæbe:

Izvesti udah te kroz izdah izvoditi otklon tijela u jednu stranu, pri Ëemu kontrahirati istu stranu trupa, dok se suprotna isteæe. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj. Isto ponoviti u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, koljena u ravnini gleænjeva, ruke saviti u laktovima, dlanove postaviti na zatiljak.

Opis vjeæbe:

U poËetnoj poziciji izvesti udah te uz izdah izvesti zasuk trupom u jednu stranu, pogled prati kretnju trupa. Lea dræati ravnima. Udahom se vratiti do poËetnog poloæaja te izvesti pokret u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 1 - 2 serije po 8 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 84 Va©e zdravlje #47

86

Kad zubima prostruji bol Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

U

UËestalost preosjetljivosti u obrnuto proporcionalnom je odnosu s plak indeksom, πto jasno upuÊuje na povezanost s Ëetkanjem zubi

Bol je zaπtitni mehanizam tijela. Pojavljuje se prilikom bilo kakva oπteÊenja tkiva i potiËe na reakciju i uklanjanje podraæaja. Preosjetljivost zubi (dentinska preosjetljivost) je patoloπko, iznimno bolno i Ëesto stanje u stomatologiji. Naime, kad je dentin (unutarnji sloj zuba, sloj zuba ispod cakline) otkriven, odnosno kad je uklonjen sloj cakline (vanjski sloj zuba) ili cementa, preosjetljivost se subjektivno definira kao nagla bol izazvana vanjskom iritacijom. Receptore za bol pobuuju tri razliËite vrste podraæaja, mehaniËki, toplinski i kemijski. Prema vrsti, dentinska bol naziva se joπ i brza bol, oπtra, bockajuÊa, akutna ili bol poput struje.

Taj kratkotrajni oblik boli osjeÊamo kad instrumentom ili noktom prelazimo po vitalnom dentinu.

Dentinska preosjetljivost zahvaÊa sve dobne skupine, i taj problem se 86 V a © e z d r a v l j e # 4 7

u prosjeku javlja u 40 posto odraslih osoba. Meutim, i pored tako visokog postotka, malo ljudi potraæi profesionalnu pomoÊ kod svog stomatologa. ©to se tiËe dobi, utvreno je da je taj problem najviπe zastupljen izmeu 30 i 40 godina, s tim da uËestalost raste sa starenjem. Kad je posrijedi distribucija po spolu, æene su ËeπÊe zahvaÊene od muπkaraca.

Predisponirani zubi su oËnjaci i prvi pretkutnjaci, zatim incizivi (sjekutiÊi) i drugi pretkutnjaci, te na kraju kutnjaci. Predilekcijska mjesta su uglavnom vanjska treÊina zuba uz zubno meso. Zanimljivo je da je pojavnost preosjetljivosti u obrnuto proporcionalnom odnosu s plak indeksom, πto jasno upuÊuje na povezanost s Ëetkanjem zubi. S obzirom na to da je dokazano kako je oralna higijena na neπto viπem stupnju kod æenskog spola, oËito je zaπto je kod

æena taj problem i viπe zastupljen.

Meutim, jedino πto ostaje paradoks jest Ëinjenica da je lijeva strana ËeπÊe zahvaÊena, neovisno o tome je li osoba deπnjak ili ljevak.

Kako postupiti U sluËaju da se pacijent æali na bilo koji oblik bolnih senzacija, treba uzeti iscrpnu stomatoloπku anamnezu s naglaskom na sljedeÊe: • priroda boli (oπtra, tupa, pulzirajuÊa) • broj osjetljivih zubi i podatak jesu li uvijek isti zubi bolni • bolna lokalizacija na zubu • intenzitet boli i promjene intenziteta (pojaËava li se intenzitet boli, smanjuje ili se ne mijenja) • na koji se stimulans javlja bol • koliko se uËestalo pojavljuje i koliko traju pojedine epizode bola • obratiti pozornost je li na pojedinom zubu bilo kakvih restorativnih ili parodontoloπkih zahvata, na to kakva je prehrana i oralna higijena, te jesu li zubi izbjeljivani.

Nakon iscrpne anamneze slijedi kliniËki pregled pacijenta tijekom kojeg treba obratiti pozornost na sljedeÊe: • izaziva li pregled sondom (stomatoloπki instrument s nastavkom poput igle) bol i moæe li se ona lokalizirati na odreenom dijelu zuba

• je li zub osjetljiv na hladni zrak • je li zub osjetljiv na perkusiju (kuckanje) • postoji li preosjetljivost na ævakanje ili neposredno nakon njega • koliko je dugo zub bolan nakon djelovanja stimulansa • otkriva li πto rtg snimka • je li dentin eksponiran (otkriven), tj. postoji li povlaËenje zubnog mesa, gubitak cakline i sl.

• postoje li frakture zuba ili bruksizam (stiskanje i πkripanje zuba).

NameÊe se pitanje...

Pitanje koje se u tom sluËaju nameÊe je: “Zbog Ëega se uopÊe javlja preosjetljivost dentina?” Naime, dentin je preosjetljiv zbog njegova otkrivanja i otvaranja dentinskih kanaliÊa. »esto se kao razlog preosjetljivosti dentina navodi nepravilno, neprimjereno Ëetkanje zuba, πto vodi u nastanak klinastih defekata, zatim razliËita oboljenja parodonta, erozije, abrazije, plak, ponovljene kiretaæe i kirurπki zahvati, kao i sam proces starenja. Ne smije se zaboraviti ni gingivalna recesija (neupalno povlaËenje zubnog mesa). »ak 75 - 95 posto parodontoloπkih pacijenata pati od dentinske preosjetljivosti. UzroËna povezanost tog stanja popriliËno je heterogena - od prejakih sila prilikom Ëetkanja do trauma, kirurπkih i nekirurπkih parodontoloπkih zahvata itd. Razvoju gingivalne recesije osobito su skloni gornji oËnjaci zbog specifiËne lokalizacije u polueliptiËnom gornjem zubnom nizu koji ih „ugroæava” prilikom Ëetkanja zubi.

Reverzibilni i ireverzibilni postupci Terapijski postupci u sluËaju dentinske preosjetljivosti mogu se

podijeliti na reverzibilne i ireverzibilne. Preosjetljivost dentina moæe se smanjiti prirodnim postupcima, npr. raznim pastama za desenzibilizaciju te fluoridnim gelovima i otopinama. A u kliniËkoj praksi Ëesto se koriste i adhezivi, koji polimerizacijom stvaraju zaπtitnu barijeru u podruËju eksponiranog dentina. Meutim, glavni je nedostatak toga πto ih pacijent veÊ nakon nekoliko dana Ëetkanjem ukloni.

Kod veÊih oπteÊenja u obzir dolazi restorativni zahvat kompozitnim materijalima. Drugim rijeËima, nastali defekt na zubu, gdje se javljaju bolne senzacije, prekrije se klasiËnom kompozitnim ispunom (plombom) i tako se bol velikim dijelom ublaæi ili Ëak potpuno nestane.

Kirurπke korekcije su indicirane u sluËaju gingivalne recesije kao uzroka, a sastoje se u prekrivanju korijena transplatatom vezivnog tkiva. No, prekrivanje korijena nije 100 posto uspjeπno u suzbijanju dentinske preosjetljivosti, pa “preostalu” preosjetljivost Ëesto treba tretirati nekim od reverzibilnih terapijskih postupaka. Pacijentu, naime, treba skrenuti pozornost na to da je potrebna visoka razina oralne higijene kako bi se sprijeËilo nastajanje plaka, koji moæe prouzroËiti komplikacije s parodontom i tako pridonijeti povlaËenju zubnog mesa. Zato bi promjena pacijentovih navika i iskljuËivanje predisponirajuÊih Ëimbenika trebali biti od primarnog znaËenja.

Meutim, premda dentinska preosjetljivost danas viπe nije enigma, preostaju nam joπ mnoga istraæivanja uzroËnih Ëimbenika, naËina prevencije i terapije navedenoga neugodnog stanja.

88 Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Mnogo mojih prijatelja veÊ nosi zubnu protezu. Zbog Ëega najËeπÊe dolazi do klimavosti i ispadanja zubi i moæe li se na to nekako utjecati? Moæe li se doËekati starost s vlastitim zubima?

Klimavost i ispadanje zubi uglavnom izaziva parodontoza, genetska predispozicija, ali i gubitak pojedinih zuba, pri Ëemu su preostali previπe ili nepravilno optereÊeni, zatim loπe odræavanje higijene usne πupljine i drugi Ëimbenici. Na sve to moæe se utjeca-

ti redovitim odlascima stomatologu, πto je preduvjet da se starost doËeka s vlastitim zubima ili barem s velikom veÊinom.

Mogu li zubnu protezu ostaviti preko noÊi u Ëaπi s otopinom tablete za ËiπÊenje?

Svako sredstvo za ËiπÊenje ima neka svoja svojstva, tako da je najbolje pridræavati se uputa proizvoaËa. Preporuka je tako Ëistiti i odræavati protezu otprilike dva puta tjedno.

Koliko obiËno treba vremena od prvog dolaska stomatologu do gotove zubne proteze?

To vrijeme ovisno je o situaciji koju stomatolog zatekne u ustima. Prije izrade proteze pacijenta treba zbrinuti konzervativno, provesti eventualne ekstrakcije (vaenja) i/ili drugu vrstu kirurπkog lijeËenja, a zatim i parodontoloπko lijeËenje. Tek nakon tako sanirane usne πupljine slijedi protetska terapija. Ovisno o situaciji, izrada proteze moæe trajati od 10-ak dana do godine.

Poπtovani Ëitatelji, ako imate pitanja vezana uz stomatologiju, uputite ih na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

88 V a © e z d r a v l j e # 4 7

Dentinox

90

Hrvatska udruga leukemija i limfomi Jadranka Santini, tajnica Udruge

Druæenjem s bolesnicima koji su proπli program lijeËenja, novooboljeli razmjenjuju dragocjena iskustava i dolaze do novih, ohrabrujuÊih spoznaja Hrvatska udruga leukemija i limfo­ mi samostalna je, volonterska, nevla­ dina, neprofitna organizacija koja okuplja æupanijske udruge osob­a oboljelih od hematoloπkih bolesti.

Osnovana je 1994. radi: • organiziranja pomoÊi za vrlo skupo lijeËenje bolesnika od leukemije, limfoma i srodnih hematoloπkih bolesti • boljeg informiranja oboljelih o novim naËinima lijeËenja

90 Va©e zdravlje #47

• poticanja veÊega medicinskog standarda hematoloπkih odjela u Hrvatskoj • poticanja edukacije i struËnog usavrπavanja lijeËnika i medicinskih sestara na tom podruËju.

U sklopu udruge djeluju i podru­ ænice u Splitu, Slavonskom Brod­u i Donjem Miholjcu. Predsjednik je Tome LuËiÊ, medicinski direktor doc.dr.sc. Mirando MrsiÊ, a tajnica Jadranka Santini.

Grupe za pritisak - Udruga je osnovana kao zajednica lijeËnika hematologa i oboljelih te Ëlanova obitelji oboljelih. Organiziranjem grupa za pritisak (kontakti udruge s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, te informiranjem javnosti putem medija) dosad smo dobili dvije velike bitke za naπe hematoloπke bolesnike - uvrπtenje na listu HZZOa dvaju lijekova: glivec za lijeËenje kroniËne mijeloiËne leukemije (2001.) i nedavno rituximaba (mabthere) za lijeËenje agresivnih non-Hodgkinovih limfom­a. Objema akcijama prethodili su viπemjeseËni pritisci na navedene institucije, uz istodobnu senzibilizaciju javnosti u Hrvatskoj na probleme naπih pacijenata koji su, prije uvrπtenja na listu HZZO-a, te lijekove morali plaÊati sami. Ne treba isticati da je moguÊnost lijeËenja tim dvama revolucionarnim lijekovima dosad bila privilegija samo manjeg broja oboljelih. Za njihovu je nabavu, do

UDRU G E

uvrπtenja lijekova na listu, udruga u razliËitim akcijama skupljala novac.

Savjetodavni rad - Udruga je pokrenula program savjetovaliπta i pruæanja psihosocijalne podrπke oboljelima i Ëlanovima njihovih obitelji. Svakog Ëetvrtka u 18 sati je savjetovanje u prostorijama Hrvatske udruge leukemija i limfomi na Trgu hrvatskih velikana 2/II. Ciljevi i aktivnosti savjetodavnog rada odnose se na: • struËne konzultacije bolesnika i Ëlanova obitelji s lijeËnicima, specijalistima hematologije: a) osobno, izvan bolniËkog okruæenja, u prostorijama udruge b) putem otvorenog telefona.

• druæenja bolesnika koji su proπli program lijeËenja i novooboljelih, u prostorijama udruge, u sklopu kojih se izmjenjuju iskustva i dolazi do spoznaja da ove teπke bolesti ne moraju uvijek biti smrtonosne • organizaciju tribina, predavanja i radionica • pisanje, tiskanje i distribuciju broπura o pojedinim bolestima, u kojima se na jednostavan i razumljiv naËin opisuje kliniËka slika bolesti, dijagnostika, terapija, posljedice, te upuÊuje kako postiÊi bolju kvalitetu æivota u novonastaloj situaciji

• osmiπljavanje i odræavanje web stranice.

Edukativne aktivnosti - Udruga je pripremila i izdala priruËnike o bolestima u kojima se na jednostavan naËin objaπnjava priroda bolesti, naËini ponaπanja i lijeËenja. BuduÊi da smo relativno kasno poËeli s izdavanjem, dosad smo uspjeli otisnuti pet priruËnika, a u pripremi su i oni o drugim hematoloπkim bolestima.

Objavljeni naslovi su: • ©to treba znati o limfomima • Hodgkinova bolest i ne-Hodgkinovi limfomi • PriruËnik za bolesnike nakon transplantacije koπtane sræi • Transplantacija koπtane sræi kod djece i • Leukemija - iskustva oboljelog Ëlana naπe udruge.

PriruËnici se mogu naruËiti putem telefona 01/4873 561 ili 091/4873 561, a dostupni su i na web adresi www. hill.hr.

Web stranica - Od proπle godine informacije o udruzi i njezinim aktivnostima dostupne su i na internetu, na web stranici www.hull.hr, a uskoro planiramo i pokretanje foruma.

Obiljeæavanje vaænih datuma RazliËitim popratnim akcijama, udruga redovito obiljeæava Europski tjedan leukemije, limfoma i mijeloma

od 21 do 28. lipnja 06. (European Leukaemia Lymphoma and Myeloma Week), odnosno 15. rujna Dan limfoma (World Lymphoma Awareness Day).

Planovi djelovanja • podupiranje i aktivno sudjelovanje u projektu Dom daleko od doma, Ëiji je cilj gradnja velikog humanitarnog centra za smjeπtaj, psiholoπku i materijalnu pomoÊ teπko oboljeloj djeci, koja zbog bolesti trebaju napustiti svoj dom i doÊi na lijeËenje u Zagreb • organiziranje Call Centra iz kojeg Êe se organizirano pruæati podrπka oboljelima putem pose­bnoga telefonskog broja i dispeËera, koji Êe usmjeravati pozive prema struËnjacima od kojih oboljeli oËekuju odgovarajuÊe odgovore • obnavljanje rada podruænice u Zadru • osnivanje podruænica u Dubrovniku, Rijeci i Puli.

Svi zainteresirani za ukljuËivanje u rad udruge ili oni koji æele dodatne informacije, mogu se obratiti na sljedeÊu adresu:

Hrvatska udruga leukemija i limfomi Trg hrvatskih velikana 2/II tel./faks: 01/4873 561 GSM: 091/4873 561 e-mail: hull@zg.t-com.hr ili jadrankasantini@net.hr www.hull.hr

#47 Va©e zdravlje 91

92

medicinski

leksikon

Disfonija (promuklost) Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

pojava hrapavosti i promuklosti gla­sa koji postaje “suh”, oπtar i viπe ili manje dubok

upala glasnica

nekoliko dana

perzistirajuÊa pro­ muklost s hrapavim i suhim gla­som ra­zliËitog intenzi­teta

upala glasnica

promuklost, a po­tom sve slabaπni­ji, hrapavi glas

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

moæe biti izolira­na ili je, puno Ëeπ­­Êe, udruæena sa suhim kaπljem, grlobo­ ljom i kat­kad viπe ili manje poviπe­nom temperaturom

nijedna

Akutni laringi­tis (akutna upala grkljana)

kroniËno, s raz­dobljima spontane remisije (povlaËenje)

Ëesto suh i dugotrajan kaπalj

otorinolaringoloπ­ki pregled

KroniËni laringitis (kroniËna upala grkljana)

razvoj benignog ili malignog tu­mo­ra na glasnicama

varijabilno, ovisno o kirurπkoj intervenciji

Ëesto nijedan

otorinolaringoloπki pregled

Tumor grkljana (glasnica)

viπe ili manje izra­ æena promuklost sve do vrlo hrapa­vog, ”plaËnog” glasa

oæiljna promjena glasnica sa suæenjem larinksa (grkljana)

kroniËno

katkad teπkoÊe s disanjem

otorinolaringoloπki pregled

Oæiljna stenoza (suæenje) larinksa nakon traheotomije ili produljene intubacije

oteæan, slab, “pla­Ëan” glas

zamor miπiÊa koji pokreÊu glasnice

varijabilno, ovisno o vokalnom naporu

nijedan

nijedna

Vokalni napor (pjevaËi, uËitelji, govornici, itd.)

bitonalan glas ka­rakteriziran is­puπtanjem dva zvuka razliËitog tonaliteta

paraliza rekurent­nog æivca koji iner­­vira grkljan i koji biva oπteÊen u svome toku zbog strume πtitnjaËe

kroniËno

osjeÊaj stranog ti­je­la pri gutanju; poveÊanje vrata u podruËju πtitnjaËe (guπa, struma); zna­­ kovi hipertiro­idizma ili hipoti­ro­­­idizma

ultrazvuk i scintigrafija πtitnjaËe; laringoskopski pregled

Struma

bitonalan glas

paraliza lijevog rekurentnog æivca

kroniËno

osjeÊaj stranog tijela pri gutanju, s lijeve strane

radiografija prs­­­nog koπa; aorto­grafija

Aneurizma aorte

bitonalan glas

paraliza nervusa rekurensa

kroniËno

kod tumora jednja­­ ka oteæano gutanje; kaπalj s iskaπljava­ njem krvi kod tu­mo­ra pluÊa

radiografija prs­nog koπa; radio­grafija jednja­ka; bronhosko­ pija; ezofagoskopija

Tumor jednjaka

varijabilni, ovisno o proπirenosti i teæini bolesti s parezom ili parali­zom ostalih mi­πiÊnih skupina

neuroloπki pregled; elektromiografski pregled

Miastenia gravis

afonija u sluËaju paralize miπiÊa grkljana; nazalni govor kod parali­ze mekog nepca

92 V a © e z d r a v l j e # 4 7

paraliza laringealnih (grkljanskih) i faringealnih (ædrijelnih) miπiÊa

kroniËno

Tumor pluÊa

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Disfonija (promuklost) Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

kroniËno

varijabilni ovisno o proπirenosti bol­esti, tj. o paralizi razliËitih miπiÊnih skupina

neuroloπki pregled; elektromiografija; CT i MR; elektro­ encefalogram

AmiotrofiËna la­teralna skleroza

atrofija æivËanih stanica mozga

kroniËno

tremor; miπiÊni hipertonus; akine­zija (teπkoÊa u obavljanju pokreta koji bivaju izve­deni vrlo polako)

neuroloπki pregled

Parkinsonova bolest

slab i promukao glas s tendencijom oπtre i Ëesto neugodne hrapavosti

tuberkulozne upal­ne lezije lokali­zi­ra­ne na glasnicama

kroniËno, ako i nakon izljeËenja infektivnog oblika ostanu oæiljne promjene na glasnicama

katkad primitivan oblik, obiljeæen sa­mo prisustvom krvi u sputumu (ispljuvku); u ob­li­cima s pluÊ­nom lokalizacijom kli­niËka slika pluÊne tuberkuloze

otorinolaringoloπki pregled; radio­­­ grafija prsnog koπa

Tuberkuloza larinksa (grkljana)

slab glas sve do potpune afonije (nemoguÊnosti govora)

paraliza mekog nepca i/ili miπiÊa larinksa (grkljana)

1 - 2 tjedna

paraliza kranijalnih æivaca, liËnih miπi­ Êa, oËiju (strabizam, spuπtene vjee, itd.); disfa­gija (oteæano guta­nje); vrtoglavica; smanjenje ili potpuni nedostatak svih sekreta (sline, suza, znoja)

izolacija uzroËnika i toksina iz ostataka hrane

Botulizam

labilan i slab glas sve do potpune afonije

izrazit edem (tumefakcija) glasnica

opÊenito nekoliko sati s tendencijom recidiviranja

edem usana i jezika; Ëesto primjetno oteæano disa­nje sa cijanozom

alergoloπki pregled

Quinckeov edem

infantilan glas ili “falset” u odraslih osoba muπkog spola

izostanak razvoja vokalnih organa zbog hormonalnih disfunkcija

kroniËno

nijedan

pregled androloga; odreivanje razine spolnih hormona (gona­do­tropina, testosterona, estrogena, progesterona)

Eunuhoidan glas

vrlo slabaπan glas, niskog tonaliteta

miπiÊna astenija psihogenog podri­jetla

varijabilno

stanje psihiËke depresije; lako umaranje; nesanica, inapetencija i Ëesto mrπavljenje

pregled psihologa

PsihiËka depresija

Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

slab i labilan glas s tendencijom iscrpljivanja i zatim afonijom

paraliza laringeal­nih miπiÊa

monoton, obiËn­o dubok glas; na poËetku govora ri­jeËi su spore, za­tim postaju sve br­æe da bi zavrπile mrmljanjem

# 4 7 V a © e z d r a v l j e 93

94

vodiË

kroz pretrage

Obojeni doppler arterija nogu

S

Anton KrniÊ, dr. med., lijeËnik na specijalizaciji iz radiologije, Zavod za radiologiju, OpÊa bolnica „Sveti Duh”, Sveti Duh 64, Zagreb

Sadræi ultrazvuËni slikovni prikaz

struktura noge, ukljuËujuÊi i arterije, te mjeri brzinu protoka kroz arterije pomoÊu tzv. Dopplerova efekta Obojeni (color) doppler arterija nogu ultrazvuËna je pretraga kojoj je namjena istraæiti cirkulaciju u arterijskom stablu, koje donje ekstremitete opskrbljuje svjeæom, oskigeniranom krvlju. Sama pretraga Ëesto se naziva i dupleks ultrazvuk, a sadræi ultrazvuËni slikovni prikaz struktura noge, ukljuËujuÊi i arterije, te mjeri brzinu protoka kroz arterije pomoÊu tzv. Dopplerova efekta.

BuduÊi da i jedna i druga komponenta rade na principu ultrazvuËnog snopa, rijeË je o potpuno bezopasnoj pretrazi za zdravlje pacijenta.

Uz to, pretraga je bezbolna, jer lijeËnik koristi jedino ultrazvuËnu sondu prislonjenu na koæu ispitanika, koja je prethodno, radi boljeg prijenosa ultrazvuËnog signala, namazana gelom.

Pretragom se nastoji utvrditi postoji li kod pacijenta bolest perifer94 Va©e zdravlje #47

nih (noænih) arterija, tj. ateroskleroza (arterioskleroza, okluzivna bolest arterija nogu). Kod oboljelih se stvaraju masne naslage na arterijama (plakovi), zbog Ëega se remeti protok kroz arterijsko stablo. U segmentu arterije, gdje nastane plak, dolazi do njezina suæenja, zbog Ëega se brzina protoka krvi kroz taj segment ubrza da bi kroz suæenu arteriju proπla jednaka koliËina krvi kao i kroz zdravu. Obojeni doppler pritom moæe ultrazvuËno prikazati aterosklerotski plak, Ëija se veliËina moæe i izmjeriti.

Uporabom Dopplerova efekta moæe se izmjeriti i brzina strujanja krvi kroz razliËite arterijske segmente, pa je tako moguÊe precizno izmjeriti koliko je poveÊanje brzine bilo na mjestu na kojem se stvorio plak. PoveÊanje brzine strujanja krvi osnovni je kriterij procjene stupnja oπteÊenja pojedine arterije.

VeÊina lijeËnika stupanj oπteÊenja dijeli u Ëetiri kategorije: blago, umjereno i teπko oπteÊenje (stenoza) te potpuno zaËepljenje arterije. Blago i umjereno oπteÊenje ne izazivaju kod pacijenta nikakve tegobe, odnosno neÊe biti svjestan njihova postojanja.

Vremenom se, meutim, pogorπavaju i napreduju u teπka, Ëije Êe posljedice oboljeli poËeti osjeÊati.

Prve tegobe koje Êe bolesnik osjetiti zovu se intermitentna klaudikacija. RijeË je o grËevima u nogama pri hodu ili uspinjanju. NajËeπÊe se javljaju u potkoljenici te prisiljavaju bolesnika da zastane i nastavi hodati kad bol popusti. Kod lakπe oboljelih grËevi nastupaju nakon viπe od 200 metara hodanja po ravnom. Ako je, meutim, hodna pruga kod pacijenta manja od 200 metara, rijeË je o pacijentu koji svakako treba neodgodivu lijeËniËku pomoÊ. Kod joπ teæih oblika javljaju se grËevi u mirovanju, a kod najteæih pacijenata dolazi do gangrene dijelova nogu, tj. odumiranja i inficiranja tkiva, zbog nedostatka opskrbe krvlju.

»imbenici koji ugroæavaju Arterijska bolest nogu ponajprije je bolest starijih ljudi i malo je ËeπÊa kod muπkaraca. Moæe pogoditi bilo koga, no mnogo je ËeπÊa kod ljudi podloænih Ëimbenicima rizika. Osim starije dobi, meu glavne ubrajamo puπenje, poviπen krvni tlak, poveÊa-

ne masnoÊe u krvi (hiperlipidemija) te πeÊernu bolest. Utvreno je da ljudi kod kojih istodobno postoji nekoliko Ëimbenika rizika obolijevaju viπestruko ËeπÊe. Osobito su ugroæeni dijabetiËari, ponajviπe oni koji slabo kontroliraju bolest, s obzirom na to da poveÊana koliËina πeÊera u krvi izravno stvara plakove. Kod te skupine pacijenata ugroæene su potkoljeniËne arterije i male krvne æile (arteriole). Dugotrajno puπenje, visok tlak i poveÊane masnoÊe u krvni najËeπÊe i najteæe pogaaju glavne krvne æile natkoljenice, tzv. bedrene (femoralne) arterije. Ako se bolest javi kod mlaih ljudi, treba posumnjati na genetsku predispoziciju ili na pojavu, takoer genetski uvjetovane, Buergerove bolesti - rijeË je o tzv. obliterirajuÊem trombangitisu, tj. bolesti perifernih arterija upalne naravi. Kod takvih bolesnika puπenje posebno pogoduje brzom razvoju bolesti, pa se inzistira na potpunoj i doæivotnoj apstinenciji.

Bolest perifernih (noænih) arterija vrlo se Ëesto javlja s boleπÊu drugih arterija u organizmu, kao πto su vratne (karotidne) ili srËane (koronarne). Stoga se pacijentima kod kojih postoji dokazana arterijska bolest tih sustava preporuËuje da uËine i doppler perifernih arterija. Bolesnici s dokazanom boleπÊu perifernih arterija morali bi obratiti pozornost

95

Prikaz arterije obojenim dopplerom - s lijeve strane se vidi UZV slika navedene arterije; crvenom i plavom bojom oznaËen je krvni protok, s desne strane vidi se brzina protoka, izmjerena Dopplerovim efektom i prikazana kao dijagram u ovisnosti o vremenu

na stanje karotidnih i koronarnih arterija, tj. uËiniti doppler katoridnih arterija i konzultirati kardiologa. Starijima od 50 ili 60 godina, osobito ako su podloæni navedenim Ëimbenicima rizika, takoer se preporuËuju navedene pretrage, Ëak i ako nemaju kliniËke smetnje.

Nalaz upozorava i usmjerava Pri dijagnosticiranju bolesti perifernih arterija obojeni doppler obiËno je prva, najjednostavnija i relativno kratka pretraga, koja Êe dati dobar uvid u stanje arterijskog stabla nogu. Dijagnosticira li se bolest blagog ili umjerenog stupnja, to Êe biti vaæno upozorenje za pacijenta da bi trebao maksimalno smanjiti πtetan utjecaj Ëimbenika rizika. Oboljelima se preporuËuju vjeæbe hodanja,

Ëime se postiæe optereÊenje miπiÊa nogu, πto uzrokuje otvaranje i πirenje dotad neiskoriπtenih manjih arterija u nogama. U sluËaju arterijske bolesti teæeg stupnja, takve Êe proπirene arterije, ako postoje, sluæiti kao vrijedan alternativni put opskrbe krvlju.

Ako obojeni doppler utvrdi postojanje teæeg stupnja arterijske bolesti, pacijent Êe vrlo vjerojatno trebati specijalistiËko lijeËenje. ObiËno se upuÊuju vaskularnom kirurgu, koji odluËuje o mjerama koje valja poduzeti. Na raspolaganju su metode vaskularne kirurgije i interventne radiologije. Znatno rjee, i s osjetno manjim uspjehom, koriste se farmakoloπke metode. Kod pacijenata s gangrenom treba svakodnevno previjati oboljele dijelove nogu, a Ëesto je nuæna kirurπka amputacija dijela noge.

Iako Êe obojeni doppler dati vrijedan nalaz o stanju arterijskog stabla nogu, ako su potrebne ozbiljnije mjere lijeËenja, specijalisti najËeπÊe inzistiraju da se uËini dodatna, preciznija, ali i invazivnija obrada, kao πto su rendgenska ili CT angiografija.

Meutim, informacije o krvnom protoku dobivene obojenim dopplerom i dalje ostaju vaæan orijentir, te glavni naËin poslijeoperativnog praÊenja pacijenata.

96

hitni

medicinski postupci

Pesticidi

kako izbjeÊi trovanje prof. dr. sc. Franjo PlavπiÊ, Hrvatski zavod za toksikologiju, MartiÊeva 63a, Zagreb, tel: 01/4641 369, 4641 367, faks: 4641 368, e-mail: hzt@hzt.hr Izvor: www.hzt.hr

Znate li πto su pesticidi i gdje se sve primjenjuju Pesticid je bilo koja tvar ili mjeπavina tvari namijenjena sprjeËavanju, uniπtavanju ili suzbijanju πtetnika, ukljuËujuÊi prenosioce ljud­ skih ili æivotinjskih bolesti, biljke ili æivotinje koje uzrokuju πtetu tijekom proizvodnje, prerade, pohranjivanja, transporta ili trgovine hranom, poljoprivrednim proizvodima, drvom i drvnim proizvodima, kao i stoËnom hranom ili koji se, pak, daju æivotinjama u svrhu kontrole kukaca, pauËnjaka ili drugih πtetnika u/na njihovu tijelu.

Pojam ukljuËuje tvari koje se koriste u regulaciji rasta biljaka, defolijante­, desikante, ili tvari za redukciju broja plodova ili sprjeËavanje preranog otpadanja ploda, ali tvari koje se primjenjuju na usjevima prije ili poslije æetve ne bi li zaπtitile proizvod od propadanja tijekom skladiπtenja i prijevoza.

Pesticidi se koriste u: poljoprivredi (ponajviπe) - za tretiranje tla (nematocidi) - za suzbijanje πtetnika na biljkama (insekticidi, akaricidi, fungicidi) - za suzbijanje korova (herbicidi) - za zaπtitu hrane u skladiπtima (rodenticidi, fumiganti) javnom zdravstvu veterinarskoj praksi 96 V a © e z d r a v l j e # 4 7

πumarstvu drvnoj industriji brodogradnji kuÊanstvu.

Savjeti da se izbjegne trovanje pesticidima 1. ProËitajte ili se raspitajte o pesticidu prije nego πto ga kupite.

Upravo kategoriji za kuÊnu upotrebu valja posvetiti posebnu pozornost, jer su πiroko dostupni i njima mogu rukovati svi odrasli i bez osobne zaπtitne opreme. Moramo biti svjesni da su svi pesticidi otrovi, pa je za rukovanje njima, uza sav oprez, prijeko potrebno znanje. Gotovo sva otrovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilna rukovanja pesticidima, tj. nepridræavanja mjera sigurnosti i osobne higijene.

©to znate o trovanju pesticidima u Hrvatskoj?

Znate li da se u Hrvatskoj svake godine zbog akutnog trovanja pesticidima hospitalizira stotinjak ljudi?

Znate li da se muπkarci truju ËeπÊe nego æene?

Znate li da se najËeπÊe truju djeca do Ëetiri godine?

Znate li da je najviπe trovanja upravo u poljoprivrednim æupanijama: Bjelovarsko-bilogorskoj, KoprivniËko-kriæevaËkoj i VirovitiËko-podravskoj?

Znate li da se zbog akutnog trovanja pesticidima umire?

2. Nemojte nikad kupovati pesticide od πvercera i ne kupujte proizvode bez naljepnice i upute na hrvatskom jeziku (vaæno je pri primjeni sredstava i u sluËaju da se dogodi nesreÊa).

3. Prije nego πto idete u polje raditi s pesticidima, pozorno proËitajte upute vezane uz jediniËno pakiranje i napravite plan rada.

4. Nemojte dopustiti da sredstvo koje primjenjujete dospije na susjedovo imanje, a ako i dospije, o tome ga morate obavijestiti (otrovi se najËeπÊe prenose na susjedovo imanje ako ih primjenjujete prskanjem za vjetrovita vremena).

5. Nemojte nikad iÊi sami obavljati poslove s pesticidima. Neka u blizini bude netko tko vam moæe pomoÊi ili dovesti pomoÊ.

6. Na mjestu gdje obavljate posao obvezno se pridræavajte sljedeÊeg: • Ponesite veÊu koliËinu Ëiste vode, moæda Êe vam trebati za ispiranje koæe ili oËiju nakon πto vam je prsnula otopina pesticida u oËi ili ste se polili. Neka to bude barem 100 l vode u nekoj baËvi ili u plastiËnim spremnicima. Jako dobar izbor je plastiËna

vreÊa s pipcem, kakvu koriste ljudi u kampovima. Vodu dræite na Ëistom i ne dopustite da se oneËisti zbog vaπeg posla.

• Ponesite sa sobom propisana sredstva osobne zaπtite. Izaberite prikladna i jednostavna sredstva, koja vas mogu zaπtititi u veÊini sluËajeva. Ako u uputi ne piπe niπta posebno, onda Êe biti dovoljne gumene Ëizme, plastiËne rukavice, radna kuta, lagana kabanica i naoËale ili πtitnik za lice, ovisno s kojim sredstvom i na koji naËin radite (npr. prskanje).

• Nemojte πkrtariti na sredstvima zaπtite. PlastiËne rukavice doista nisu skupe i trebali biste ponijeti nekoliko pari sa sobom. Kod svakog prekida rada bacite rukavice u vreÊu za smeÊe i dobro operite ruke, lice i ostale dijelove koji su bili otkriveni.

• Nemojte ni mokriti prije negoli oprerete ruke, a da se o jedenju, pijenju ili puπenju i ne govori.

I ne samo to! Kad idete jesti ili piti, skinite sa sebe svu zaπtitnu opremu da njome ne oneËistite jelo i piÊe.

• Nakon zavrπetka posla pospremite ostatke pesticida i zatim Ëistom vodom isperite Ëizme, naoËale, kabanicu, tj. zaπtitnu opremu, a dijelove koji viπe nisu za upotrebu (npr. rukavice, maske za jednokratnu upotrebu) spremite u vreÊu koju Êete poslije baciti u smeÊe.

• Operite sve izloæene dijelove tijela, prije svega ruke i lice. Ako je otrov dospio na druge dijelove tijela, operite ih veÊ na njivi, a

nakon povratka s polja kod kuÊe se obvezno istuπirajte mlakom vodom i odjeÊu koju ste imali na sebi perite odvojeno.

• Rad s pesticidima je opasan, osobito ako se ne pridræavamo mjera osobne zaπtite te se, rukujuÊi njima, moæemo i otrovati. Zapamtite znakove (simptome) otrovanja napisane na uputama. Ako primjetite takve znakove, nemojte oklijevati. Prekinite posao, jer vaπe je zdravlje vaænije od prinosa na imanju. Hitno obavite nuæno pranje oneËiπÊenih dijelova tijela ili zatraæite neËiju pomoÊ.

Presvucite se i potraæite pomoÊ lijeËnika, noseÊi sa sobom uputu priloæenu uz jediniËno pakiranje otrova ili spremnik pesticida.

7. Ne ulazite u tretirano podruËje bez zaπtitne opreme, niti to smijete dopustiti drugima. U uputi za jediniËno pakiranje piπe koliko dugo nakon tretiranja nitko ne smije ulaziti u oneËiπÊeno podruËje.

8. Nemojte prodavati tretirane proizvode (npr. povrÊe i voÊe) prije nego πto je proπla karenca (oznaËava broj dana koji mora proteÊi od posljednje primjene nekog pesticida do berbe i tog se roka treba strogo pridræavati).

Ako prodajete ili dajete nekome oneËiπÊene proizvode, onda ste trovaË, a moæda Ëak i potencijalni ubojica.

9. Ne odbacujte praznu ambalaæu u okoliπ, jer time Ëinite viπestruku πtetu okoliπu i ljudima.

#47 Va©e zdravlje 97

98

biljna

ljekarna

MaslaËak

dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, voditelj istraæivaËkog programa - PLIVA istraæivaËki institut, Centar Cedrus, www.centarcedrus.hr

(40 posto), koji dobro djeluje na probavu jer potiËe kretnje (peristaltiku) crijeva. U proljeÊe, kad se korijen ne bere, sadræaj inulina je samo dva posto.

Indikacije (kad i u kojim bolestima i tegobama se koristi maslaËak): List maslaËka je dobar diuretik, pa ga ESCOP (Europski znanstveni komitet za fitoterapiju) preporuËuje kod potrebe za pojaËanim mokrenjem, primjerice kod Ëestih infekcija mokraÊnog sustava, visokoga krvnog tlaka.

Korijen maslaËka izvanredan je

Taraxacum officinale

BotaniËki podaci: MaslaËak, Taraxacum officinale G.H. Weber ex Wiggers, trajna je zeljasta biljka sa sna­ ænim vretenastim korijenom i listovi­ ma zdruæenim u prizemnu rozetu.

Listovi su suliËasti, perasto urezani do duboko razdijeljeni. Stabljiku bez listova nazivamo batvo i ona na vrhu nosi zlatnoæuti cvat graen od velikog broja jeziËastih cvjetova. Svaka „latica” zapravo je jedan takav cvijet. PlodiÊi na vrhu nose Ëuperak dlaka koji sliËi na padobran i omoguÊuje lako rasprostranjivanje vjetrom.

Dijelovi biljke koji se koriste: Prema europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (taraxaci radix) i list (tara-

98 V a © e z d r a v l j e # 4 7

xaci folium). U modernoj fitoterapiji preferira se upotreba korijena, no uËinkovitost se postiæe i s listovima i s korijenom.

Kemijski sastav (aktivne tvari): List sadræi seskviterpenske laktone, derivate taraksiËne kiseline, triterpene, sterole, flavonoide poput apigenina i luteolina, derivate cimetne kiseline. IstiËe se iznimno visok sadræaj kalija u listovima (do 4,5% u osuπenom listu).

Korijen takoer sadræi seskviterpenske laktone, sterole poput taraksosterola, derivate kavene kiseline i kalij. U jesen, kad se bere, korijen sadræi visoke doze inulina

koleretik jer potiËe stvaranje i luËenje æuËi. PotiËe apetit, stoga ga ESCOP preporuËuje kod probavnih tegoba, nedovoljna luËenja æuËi i manjka apetita. U modernoj fitoterapiji korijen maslaËka koristi se kod drenaæe (ËiπÊenja) jetre i æuËi, kod tegoba kao πto su alergije, koæne tegobe, pretilost (debljina) i celulit. Djelovanje kod celulita opravdano je prije svega zbog zanimljive kombinacije djelovanja i na jetru i na bubrege, jer je korijen maslaËka takoer blagi diuretik. Uz takve tegobe, maslaËak je dodatna terapija kod poviπenog kolesterola, gdje se koristi zajedno s drugim biljkama, prije svega listom artiËoke (Cynara scolimus) i sjemenkama piskavice (Trigonella foenum graecum).

U fitoterapiji, korijen maslaËka je dodatna terapija, zajedno s korijenom ËiËka (Arctium lappa), kod svih koænih tegoba (akni, psorijaze, ekcema…).

MaslaËak - droga

Tradicionalna upotreba maslaËka: MaslaËak je tradicionalna biljka naπih krajeva koja se preporuËivala kod niza bolesti, od visokoga krvnog tlaka, „trovanja krvi”, reumatoidnog artritisa, pluÊnih tegoba, æutice, bolesti bubrega te koænih tegoba. »ini se da su „naπi stari” dobro uvidjeli njegovo opÊenito dobro djelovanje na organe za izluËivanje, jetru, æuË i bubrege, stoga je djelovanje na te sustave posljediËno olakπavalo tegobe zbog drugih bolesti. Zanimljivi su narodni recepti u kojima bi se svjeæ korijen potapao u vino ili rakiju, πto govori da su ljudi prepoznavali da je maslaËak ljekovitiji kad je svjeæ.

NaËin primjene i doze:

Makne se s vatre, procijedi i pije dva do tri puta na dan, pola sata prije jela.

Tinktura mora biti spravljena od jednog dijela suhe biljke na pet dijelova 25-postotnog etanola.

Pije se u dozi od 5 do 10 mL u pola Ëaπe mlake vode tri puta na dan.

SIPF (integralna suspenzija ljekovitog bilja) najdjelotvorniji je poznati pripravak korijena maslaËka jer je spravljena od svjeæeg, nesuπenog korijena, sa zadræanim visokim sadræajem kalija i osjetljivih glikozida. Pije se u dozi od 5 mL dva do tri puta na dan u pola Ëaπe mlake vode pola sata prije obroka. Upravo je SIPF najdjelotvorniji u kurama mrπavljenja i tretmanu celulita.

LIST Infuz se priprema tako da se 4 - 10

Kontraindikacije: Ni list, ni korijen ne

grama suhog lista prelije sa 250 mL kipuÊe vode, ostavi stajati 10 minuta i procijedi. Ta koliËina priprema se tri puta na dan i pije izmeu obroka.

smiju se piti kod opstrukcije (zaËepljenja) æuËnih vodova. Oprez je potreban kod æuËnih kamenaca, jer koleretiËno djelovanje maslaËka moæe pokrenuti „uspavane” æuËne kamence. Ako pijete lijekove kardiotoniËn­e glikozide (digitalis), savjetujte se s fitoterapeutom - farmaceutom ili lijeËnikom. Kod nasljednih sindroma poviπenog bilirubina (Gilbertov, Crigler-Najjarov, Dubin Johnsonov sindrom) treba biti oprezan i koristiti dvostruko manju dozu od preporuËene. U sluËaju boli, muËnine i drugih simptoma, treba prestati piti pripravke maslaËka. MaslaËak trebaju izbjegavati osobe alergiËne na cijelu obitelj Asteraceae, kojoj maslaËak i pripada.

Tinktura koju kupujete mora biti spravljena od jednog dijela suhe biljke na pet dijelova 25-postotnog etanola. Pije se u dozi od 2-5 mL u Ëaπi mlake vode tri puta na dan.

Svjeæ sok, ako je dostupan, pije se u dozi od 5 do 10 mL dva puta na dan.

Korijen Dekokt se spravlja tako da se 3 5 grama korijena stavi u mlaku vodu, grije i kuha 10 minuta.

100

Vi pitate...

FIZIKALNA MEDICINA mr. sc. Biserka ©tambuk, dr. med., spec. fizijatar, Zagreb

Ove zime pala sam na led i natu­ kla sjednu kost. Bol je na tome mjestu ubrzo proπla, pa nisam ni iπla lije­ Ëniku. Meutim, πest mjeseci poslije poËelo me kod svakog ustajanja i sjedenja boljeti baπ na tom podruËju, s tim da se u posljednje vrijeme bol πiri na kuk, pa preko noge sve do stopala (Ëak i na kosti ramena i ruku). Ne znam je li sve to posljedica pada.

InaËe, 21 mi je godina i od roenja imam iskrivljenu kraljeænicu, a i u obitelji se javljao taj problem. Molim vas, ako je moguÊe, da mi date neke smjernice πto uËiniti.

Petra, Varaædin Tegobe koje su poËele πest mjeseci nakon pada svakako su povezane s njim. »esto se dogaa da se bol na mjestu pada javlja kasnije i moæe trajati jako dugo. No, bolove koji se javljaju nakon prije opisanih i koji se πire u nogu, ruku, rame, nisu izravno povezani s padom, odnosno bolovi u nozi mogu biti samo potaknuti njime.

BuduÊi da od roenja imate deformiranu kraljeænicu, prijeko je potre­ bno da se javite specijalistu fizijatru ili ortopedu, koji Êe odluËiti jesu li potrebne daljnje pretrage (vjerojatno rtg kraljeænice) kako bi se postavila prava dijagnoza i odredila terapija.

GINEKOLOGIJA Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Zagreb

Molim vas moæete li mi neπto reÊi o kiretaæi, tj. πto je, Ëemu sluæi i koji su razlozi da se ona mora napraviti.

Marija Kiretaæa je invazivna dijagnostiËka i/ili terapijska metoda kojom se uz pomoÊ instrumenta odstrani sluznica maternice. Zahvat se uglavnom izvodi u lokalnoj i/ili opÊoj analgeziji

100 Va©e zdravlje #47

...mi odgovaramo

uz pomoÊ kirete. NajËeπÊa stanja kod kojih treba napraviti kiretaæu su: • Evakuacija neæeljene trudnoÊe (Abortus artefitialis) • Evakuacija preostalog tkiva iz maternice nakon nepotpuna pobaËaja ili prijevremenog poroda.

• Odstranjenje polipa sluznice maternice.

• DijagnostiËka kiretaæa u æena kod kojih se sumnja na hiperplaziju endometrija kod nepravilnih krvarenja u perimenopauzi.

• DijagnostiËka kiretaæa kod æena koje krvare u postmenopauzi.

Taj postupak se najËeπÊe izvodi u kombiniranoj lokalno-sistemskoj analgeziji. Nakon zahvata u bolnici se ostaje dva, tri sata. Dobiveno tkivo πalje se na patohitoloπku analizu.

Zahvat je kratak i jednostavan. U novije vrijeme umjesto kiretaæe izvodi se histeroskopija, uz pomoÊ koje se pod optiËkom kontrolom instrumenta uzima sumnjivo tkivo na patohistoloπku analizu. UnatoË tome, kiretaæa je u rukama iskusna ginekologa i danas iznimno vaæan kako dijagnostiËki tako terapijski postupak u ginekologiji i opstetriciji.

OFTALMOLOGIJA dr. sc. Nadeæda BiliÊ, dr. med., spec. oftalmolog

Vjerna sam Ëitateljica vaπeg Ëasopisa koji dobivam u svojoj ljekarni.

Molim vas za pomoÊ jer ne æelim biti prevarena, a znam da mi moæete najbolje pomoÊi. Jako sam osjetljiva na sunce i svjetlost, pa ne znam koje bi mi naoËale (stakla) pruæile najbolju moguÊu zaπtitu (proËitala sam Ëlanak u Ëasopisu Vaπe zdravlje na tu temu).

Molim vas, recite mi koja marka bi mi najbolje odgovarala i gdje je mogu nabaviti?

Renata U vaπem sluπaju potraæila bih naoËale koje imaju najveÊu moguÊu svjetlosnu zaπtitu (zelene ili joπ

bolje smee boje). Svaki renomirani proizvoaË naoËala tu informaciju mora navesti u deklaraciji. Takoer bi bilo dobro kupiti naoËale koje imaju ugraen polarizacijski filtar, jer se tako smanjuje zabljeπÊivanje reflektiranim svjetlom (npr. od povrπine mokre ceste, vode, stakla ili drugih reflektirajuÊih povrπina). Svakako je bitno da naoËale imaju i stopostotnu UV zaπtitu, i to za UV-A i UV-B spektar, iako ona ne utjeËe na osjetljivost na svjetlo. NaoËale bez UV zaπtite ne bi se smjele ni prodavati, jer kad je oko zaπtiÊeno tamnom naoËalnom leÊom, zjenica oka je πiroka pa viπe πtetnih UV zraka moæe uÊi u oko. Svaki renomirani proizvoaË naoËala sve te pojedinosti i postotak zaπtite navodi u deklaraciji.

Meu ostalim, s povjerenjem se moæete obratiti i u optiËki centar BiliÊ Vision, Centar Kaptol, Nova Ves 11, Zagreb (tel. 01/4860 200, www.bilicvision.hr, radno vrijeme od 9 do 21 svakim danom osim nedjelje)

ORTOPEDIJA Saπa Tiefenbach, dr. med., spec. ortoped, Zagreb

Naπem je djetetu sa dva mjeseca UZV pregledom utvreno moædano krvarenje II. stupnja (jaËe desno).

Zbog toga smo veÊ od treÊeg mjeseca starosti bebe provodili vjeæbe razvojne gimnastike. To je bilo moguÊe do otprilike sedmog mjeseca, kad dijete viπe nije bilo spremno na suradnju.

Nakon toga smo oko mjesec i pol dana radili terapiju po Vojti, kako bismo ubrzali neuromotorni razvoj i stimulirali puzanje. Kad je dijete propuzalo, fizijatar nam je savjetovao da viπe ne forsiramo vjeæbanje jer je dijete motoriËki bilo priliËno dobro. EEG i UZV nalazi takoer su potvrdili da je sve u redu, osim πto katkad ima opistotoniËkih izvijanja (u ljutnji ili umoru), a katkad dræi palac u πaci Sada ima 10 mjeseci, odliËno puæe s lijepo ispruæenim prstiÊima, dobro

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

prihvaÊa i prebacuje predmete, a u razvoju je i pincetni hvat. Razvijene su prednje i boËne obrane. Problem je πto se veÊ neko vrijeme uspravlja, pri Ëemu se bolje i ËeπÊe sluæi lijevom nogom, a desnom iskoraËuje u stranu, a pri stajanju gazi prema unutra. Na desnoj nozi joπ je prisutan “valgus” stopala (savija palac prema gore).

O navedenom naËinu ustajanja i stajanja dobili smo opreËna miπljenja.

Jedno miπljenje je da ne branimo ustajanje, ali ni da ga posebno ne potiËemo, nego da mu damo da puzi koliko ga je volja. O krivom iskoraku i stavu reËeno je da je to prisutno kod mnoge djece i da se s vremenom ispravlja, jer je posljedica kaπnjenja i nekoordinirana razvoja rotacije tibije i fibule nogu. Drugo je potpuno suprotno, uz izjavu da je to loπe i da Êe dijete poslije πepati i imati problema s hodom, ali da Êe tada biti kasno i neÊe se dati ispraviti. »ak se spominjalo povlaËenje u sebe i asocijalnost zbog nemoguÊnosti igranja s ostalom djecom. Zanima me kako je moguÊe da se struËna miπljenja i dijagnoze toliko razlikuju, jer to nisu nijanse nego potpuno opreËni stavovi. Strah nas je koga sluπati kako ne bismo pogreπno postupili i poslije se kajali. Moæemo li se obratiti joπ nekom specijalistu fizijatru, fizioterapeutu ili ortopedu, te potraæiti potvrdu za jednu od navedenih dijagnoza.

Zabrinuti roditelji Postporoajno krvarenje drugog stupnja kod vaπeg djeteta relativno je Ëesta postporoajna trauma, koja u najveÊem broju sluËajeva ne ostavlja nikakve trajnije posljedice. S obzirom na to da je kontrolni UZV i EEG nalaz mozga uredan, najvjerojatnije ne trebate biti zabrinuti za razvoj vaπeg dijeteta. ©to se tiËe deformiteta stopala desne nogice, detaljnije informacije mogao bih vam dati tek nakon kliniËkog pregleda vaπeg dijeteta. Na osnovi informacija koje sam razaznao

iz poslanog upita, pretpostavljam da nije rijeË o veÊoj deformaciji koja bi mogla utjecati na daljnji rast i razvoj vaπeg djeteta.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Zagreb

Moj stariji sin ima oteklinu ispod brade prema Adamovoj jabuËici. To smo primijetili prije dva tjedna i sada nas lijeËnica πalje na pregled kod otorinolaringologa. O Ëemu je rijeË i hoÊe li biti potrebna operacija?

Marija I., Rijeka Vaπa lijeËnica dobro je postupila, jer je najvjerojatnije posrijedi kongenitalna medijalna cista vrata. Otorinolaringolog Êe napraviti kliniËki pregled i postaviti radnu dijagnozu. Nakon toga su obiËno potrebni dodatna obrada ultrazvukom i citoloπka punkcija, rjee i CT. Ako se dodatnim pretragama potvrdi radna dijagnoza, slijedi kirurπko lijeËenje u opÊoj anesteziji.

Cilj je odstraniti kompletnu cistu s pripadajuÊim dijelom kanala, a to zahtijeva i odstranjivanje (resekciju) centralnog dijela tijela (korpusa) hiodne kosti, tzv. operacija po Sistrunku, koji ju je prvi opisao. Materijal obvezno ide na patohistoloπku obradu radi potvrde dijagnoze. Uz uredan poslijeoperativni tijek, πavovi se vade izmeu petog i sedmog dana, nakon Ëega dijete moæe na kuÊnu njegu, ali uz joπ tjedan dana mirovanja i poπtede od fiziËkih napora. Uz radikalno izveden operativni zahvat i bez komplikacija, dijete neÊe imati nikakvih posljedica.

STOMATOLOGIJA Aleksandar AntiÊ, dr. stom., Zagreb, dr. med. univ. - BeË

Nedostaju mi boËni zubi u donjoj vilici. Znam da moram nositi protezu (nekoliko stomatologa mi je to reklo). »ula sam za proteze sa æeljeznim kvaËicama koje su vidljive i ruæ-

101

ne, a Ëujem i da pucaju. S obzirom na moju mladost, te da takva proteza baπ i nije estetski prihvatljivo rjeπenje, ne bih je voljela imati. ©to bi se trebalo ili moglo napraviti?

Vesna Osim viπe ili manje kvalitetnih proteza, rjeπenje mogu biti i implantati. Na temelju rendgenske slike i kliniËkog statusa procjenjuje se je li takvo rjeπenje u konkretnom sluËaju uopÊe preporuËljivo. BuduÊi da izrada i postavljanje implantate zahtijevaju puno veÊi financijski izdatak, uvijek vam preostaje dati napraviti protezu s kvaËicama koje se ne vide, a i ne pucaju. Cijena protetskog nadomjestka joπ uvijek je niæa od cijene implantata, a neπto malo skuplja od proteze koju vi spominjete.

TRANSFUZIOLOGIJA Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuziologije, voditeljica lab. dijagnostike Poliklinike VirogenaPlus

Moæe li novoroenËe biti Rh negativno ako su roditelji Rh pozitivni?

F. L. Zbog genetskih varijabilnosti i preureenja gena tijekom nasljeivanja Rh antigena na eritocitima, Rh sustav krvnih grupa ne koristi se za dokazivanje oËinstva, niti roditeljstva ni u jednom laboratoriju na svijetu. Danas je, naime, poznato da kod RhD pozitivnih osoba, nasljeivanjem raznih genskih alela, mogu nastati razliËiti podtipovi i tzv. Rh D antigene “varijante” (Du, D weak, D mosaic i sliËno). Osim RhD antigena, u Rh sustavu postoje i drugi Rh antigeni (C, D, E, c, e), koji se nasljeuju u raznim kombinacijama. Æelite li viπe informacija o tome, slobodno se javite u Polikliniku ViropgenaPlus, Zagreb, Buæanova 7, broj savjetovaliπta 01/2319-596.

#47 Va©e zdravlje 101

102

struËne

Æene starije dobi najlakπe prestaju puπiti

zanimljivosti Geni pomaæu pri tretiranju raka pluÊa

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22. oæujka 2006.

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22. oæujka 2006.

Æene starije od 65 godina imaju bolje izglede da Êe prestati puπiti nego πto ih imaju njihovi vrπnjaci i osobe mlae od 65 godina.

IstraæivaËi s Duke Universityja kaæu kako su rezultati njihove studije vaæni zbog toga πto je poznato da prestanak puπenja i u starijoj dobi moæe imati velik pozitivan utjecaj na zdravlje. U istraæivanju koje je trajalo deset godina sudjelovalo je 570 ispitanika. Rezultati koje je objavio Journal of the American Geriatrics Society pokazuju da samo 16 posto puπaËa starijih od 65 godina poËne ponovno puπiti u roku dvije godine nakon prestanka. Kod mlae populacije cigaretama se vraÊa od 30 do 45 posto osoba. Razlika je bila i u tome πto kod mlaih osoba veÊe izglede da Êe uspjeti prestati puπiti imaju muπkarci.

SpecifiËni genetski uzorci mogu pomoÊi pri predvianju tijeka kojim Êe se razvijati rak pluÊa, kaæu ameriËki znanstvenici.

IstraæivaËi s instituta National Cancer vjeruju da Êe njihovo otkriÊe pomoÊi pri dijagnozi raka pluÊa, poboljπati prognozu tijeka bolesti te omoguÊiti lakπi razvoj odgovarajuÊih lijekova. RijeË je o novom koraku prema razvoju personaliziranih metoda lijeËenja koje Êe biti prilagoene svakom pojedinom pacijentu. Rak pluÊa u svijetu ubija viπe ljudi nego bilo koji drugi oblik raka. Kod polovice ljudi kojima je rak pluÊa operiran u ranom stadiju bolest se u roku pet godina ipak proπiri, a lijeËnicima velik problem predstavlja to πto ne mogu previdjeti koji Êe se pacijenti nakon operacije uspjeti oporaviti. U istraæivanju Ëiji su rezultati objavljeni u struËnom Ëasopisu Cancer Cell utvreno je da komadiÊi genetskog materijala nazvani mikro RNK utjeËu na ekspresiju nekih gena. Pokazalo se i da dva oblika mikro RNK (has-mir-155 i has-let-7a-2) mogu predvidjeti izglede za preæivljavanje raka pluÊa. Na temelju njih moguÊe je identificirati pacijente kojima je potrebno agresivnije lijeËenje, dodaju znanstvenici.

Asimetrija dojki nagovjeπtava rak Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21. travnja 2006.

Asimetrija dojki mogla bi biti jedan od pokazatelja u predvianju nastanka raka dojke. Prema istraæivanju provedenom na sveuËiliπtu Liverpool, æene koje Êe oboljeti od raka dojke imaju nesimetriËne dojke.

IstraæivaËi su pregledali mamograme 252 æene koje nisu imale rak dojke u vrijeme mamografije, ali se pojavio poslije. Ti mamogrami usporeeni su s mamogramima 252 æene istih godina koje su bile na mamografiji, ali nisu oboljele od raka dojke. Rezultati istraæivanja pokazuju da su æene koje su oboljele od raka dojke imale veÊu asimetriju dojki od æena iz kontrolne skupine. Izgledi za obolijevanje od raka dojke poveÊavaju se za 1,5 na poveÊanje od 100 mililitara apsolutne asimetrije obujma dojki. IstraæivaËi kaæu da je asimetrija dojki vaæna za predvianje raka dojke i mogla bi biti pouzdan pokazatelj da Êe se u budu­ Ênosti pojaviti rak dojke.

102 Va©e zdravlje #47

Uskoro novi tretman ekcema?

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20. travnja 2006.

Studija πkotskih znanstvenika s Universityja of Dundee mogla bi dovesti do novog naËina lijeËenja koæne bolesti od koje pate milijuni ljudi.

U istraæivanju Ëiji su rezultati objavljeni u Ëasopisu Nature Genetics otkriven je gen Ëije je djelovanje povezano s promjenama na koæi koje dovode do ekcema i s njim povezane astme. Novootkriveni gen kontrolira proizvodnju proteina koji se zove filaggrin, kljuËnog Ëimbenika u formiranju vanjskog zaπtitnog sloja koæe. Uz to, filaggrin Ëuva koæu od virusa i bakterija te istodobno odræava potrebnu razinu

vode. StruËnjaci oËekuju da Êe na temelju ovog otkriÊa biti moguÊe razviti djelotvornije terapije za tretiranje uzroka pojave ekcema i s njim povezane astme, umjesto da se mastima i protuupalnim lijekovima samo tretiraju njihovi simptomi.

Ljubav diktira tjelesnu masu æena Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20. travnja 2006.

Zanimljivo istraæivanje napravili su struËnjaci britanskog WeightWatchersa te pokazali da nije hrana to πto odreuje tjelesnu masu æena, nego, ni manje ni viπe - LJUBAV. PraÊeno je 3000 udanih æena te je uoËeno da se æenina figura mijenja ovisno o æivotnoj fazi u kojoj se nalaze, a koja se tiËe emotivnog æivota. Gotovo 66 posto ispitanica izjavilo je da njihove promjene u tjelesnoj masi ovise o tome koliko su sretne u odreenom razdoblju. Za njih 84 posto, veza je Ëimbenik koji najviπe utjeËe na to da se dobro osjeÊaju.

Prema istraæivanju, æene na poËetku veze gube prosjeËno Ëetiri kilograma.

To se dogaa kad æena upozna Ëovjeka svojeg æivota i sve joj je novo i uzbudljivo te sve Ëini kako bi ga impresionirala. U sljedeÊoj fazi veze æena se opuπta, osjeÊa se ugodno i sigurno, πto rezultira dobivanjem otprilike pet, πest kilograma. Ta faza traje nekoliko godina i u njoj se stvari uglavnom odvijaju dobro. Slijedi dan D, vjenËanje koje uzrokuje nagli gubitak otprilike Ëetiri, pet kilograma. Dijeta, vjeæbanje i brojni kozmetiËki tretmani uobiËajeni su rituali buduÊih mladenki. Ako se sve odvija po ustaljenim normama, slijedi dijete. A s djetetom i porast tjelesne mase od osam kilograma. Mladim majkama previπe je briga, pa uglavnom ne razmiπljaju o tome πto bi trebale jesti. Posljednja faza, tzv. ponovno raanje æene, dogaa se kad djeca odrastu te supruænici imaju viπe vremena samo za sebe. Æena tada osjeÊa da je vrijeme za novi izgled koji bi probudio iskru. Novi izgled rezultira i gubitkom prosjeËno osam kilograma.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma.

ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad

104

predstavljamo

KUHARICA SOUTH BEACH DIJETE Dr. Arthur Agatston

Program South Beach znanstveno je ispitan (πto je rijedak sluËaj s drugim popularnim dijetama), a pokazao se djelotvornim i u mrπavljenju i u oËuvanju zdravlja srËanog i krvoæilnog sustava. Uz to, dijetu je lako provoditi, temelji se na jelima koja je lako pripraviti, sa sastojcima koje moæete pronaÊi u supermarketima ili u veÊini restorana.

Predstavljamo nastavak najprodavanije knjige na svijetu o South Beach dijeti, Kuharicu South Beach dijete, koja Êe vas apsolu­ tno osvojiti! U viπe od dvije stotine recepata dobit Êete ideje za pripremu hrane prema pravilima South Beach dijete. Jela je lako pripremati, moæete koristiti namirnice koje volite (osim u prva dva tjedna stroæe dijete), hranit Êete se dijetalno u svakom obroku, uæivati u hrani i nekim novim kombinacijama koje kuharica nudi. Poznati svjetski restorani i njihovi slavni kuhari priloæili su svoje zadivljujuÊe recepte prema pravilima South Beach dijete. U kuharici su recepti za doruËak (nekoliko sjajnih recepata za muffine koje svi oboæavaju), za meuobroke, juhe, glavna jela, deserte. Moæete se hraniti mesom, ribom ili biti vegetarijanac, u kuharici South Beach dijete naÊi Êete recepte za pripremu zdrave, ukusne i dijetalne hrane. I uspjet Êete skinuti kilograme koji vam smetaju. Na poËetku knjige su podsjetnik o pravilima dijete i razgovor s autorom, koji odgovara na neka najËeπÊa pitanja.

Ivana ÆderiÊ Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel.

01/4812 088, 4882 279 ili faks 01/4882 277 uz 25 posto popusta (105 kuna) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni.

Izdanje: 2006. godina (format - 232 x 190 mm; uvez - meki; broj strana - 344) Cijena: 140 kuna

104 Va©e zdravlje #47

knjige

BODY TEHNIKA Ana-Marija JagodiÊ-Rukavina Vjerojatno Êemo se svi sloæiti da najveÊi brandovi, dijete, modni trendovi i naËini vjeæbanja dolaze iz inozemstva. To ne treba Ëuditi jer gdje je veÊa populacija, veÊi novËani izvori, bolji uvjeti produkcije i sna­ænija konkurencija lakπe nastaju vrhunska ili visokokvalitetna djela. Zbog toga, kad u domaÊoj proizvodnji nastane neπto πto se bez problema moæe nositi sa svjetskom razinom, to treba posebno cijeniti i isticati.

Nova knjiga Body tehnika donosi upravo to - povezuje izvrsno odraen posao u domaÊoj radinosti na nekoliko razina: 1. Autorica Ana-Marija JagodiÊ-Rukavina svojim talentom i posveÊenoπÊu poslu pomiËe granice uobiËajena preuzimanja neke tehnike te odreuje nove, revolucionarne trase, koje su veÊ mnogi vjeæbaËi osjetili na svom tijelu.

2. Urednica Merima NikoËeviÊ-IbrahimpaπiÊ odradila je izvrsno posao, za koji u inozemnoj pripremi radi tim od nekoliko osoba, te uz pomoÊ dizajnera „sloæila” knjigu iznimno zanimljivo i prepoznatljivo.

3. Fotografkinja Slavica SubotiÊ McCormick izvrsnim je fotografijama ovom priru­ Ëniku dala posebnu kvalitetu i jedinstvenost, koju dosad domaÊa knjiga nije imala.

4. NakladniËka kuÊa Planetopija (bivπa Biovega) pokazala je ovom knjigom da i u nas mogu nastati visokokvalitetni priruËnici koje moæemo ponuditi svijetu.

Puno je truda i mjeseci rada uloæeno u ovu knjigu. Vjerujemo da Êete se sloæiti, listajuÊi je: ISPLATILO SE! IZVRSNOST IZ DOMA∆E PROIZVODNJE! Merima NikoËeviÊ-IbrahimpaπiÊ Nakladnik: Planetopija d.o.o., Deæmanova 8, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti u svim knjiæarama i trgovinama bio&bio, Ilica 72 i JuriπiÊeva 28, Zagreb te u RK Prima 3, R. BoπkoviÊa bb, Split. Moæete je naruËiti i putem interneta na www. biovega.hr ili http://knjige.biovega.hr kao i na telefon 01/484 80 85 ili faks 01/377 37 85.

Izdanje: 2006. godina Cijena: 225 kuna

SVE ©TO TREBATE ZNATI O PTI»JOJ GRIPI John Farndon Pandemija ptiËje gripe je neizbjeæna - tako nam barem kaæu. Otkriven u Kini, gdje je napao ptice, ovaj po svemu sudeÊi nemilosrdan virus mogao bi mutirati i ubiti na tisuÊe, moæda i na milijune ljudi. Ali koliko su te prognoze toËne? Je li posrijedi samo panika koju stvaraju mediji, ili istinska prijetnja protiv koje bismo se trebali zaπtititi odmah? I kako bismo to mogli uËiniti?

Knjiga odgovara na ta pitanja, ali istraæuje i mnoga druga: povijest pandemija - i zaπto bi ova mogla biti razliËita, svi veliki napadi gripe, πto je virus i kako se πiri, kako djeluju antiviralni lijekovi i cjepiva, πto Êe poduzeti vlade ako se poËnu ostvarivati najcrnje slutnje, kako se moæemo zaπtititi... Bilo da ste zabrinuti zbog moguÊih posljedica ptiËje gripe za vas i vaπu obitelj, ili jednostavno æelite doznati viπe od onoga πto ste Ëuli u medijima, ovo je prava knjiga za vas.

Roman SimiÊ BodroæiÊ Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel.

01/4812 088, 4882 279 ili faks 01/4882 277 ili u svim boljim knjiæarama, odnosno prodajnim mjestima Tiska Izdanje: 2006. godina Cijena: 25 kuna

Profil nagrauje 5 Ëitatelja Ëasopisa Vaπe zdravlje knjigom Sve πto trebate znati o ptiËjoj gripi. Da biste knjigu osvojili potrebno je nazvati na broj telefona 01/ 4882 279 radnim danom od 8 do 16 sati i odgovoriti na pitanje „ Koja je oznaka virusa ptiËje gripe?”

Knjige sretnim dobitnicima πaljemo poπtom na kuÊnu adresu.