Vaše zdravlje 06/2004

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

Æ I V O T

BROJ 36 / godina VII

lipanj/srpanj 2004.

BESPLATAN PRIMJERAK

Ljekovitost dobre vijesti

Dijete izvan kontrole

Placebo, efekt bioloπke prirode, posve je realan i mjerljiv, ali nije u domeni volje nego vjere

Iako se Ëesto govori o hiperaktivnosti kao poremeÊaju, motoriËki nemir samo je jedan od temeljnih simptoma

Autizam

H-faktor Moæe li krvni test spasiti æivot?

Vjeæbajmo zajedno Vjeæbe snage za miπiÊe kraljeænice

Neznanja, zablude i nedovoljna druπtvena briga

Hormonsko nadomjesno lijeËenje ISTINE I ZABLUDE

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm. 

RijeË

urednika

adam se da dobro podnosite

interesantnu temu koja

ovo Ëudno vrijeme i vremenske (ne)prilike

obrauje problem hipe-

kojima, Ëini se, nema kraja. U doba godine

raktivnog djeteta - kako



kad skoro oËekujemo ljeto vrijeme je Êudljivo

prepoznati i kako se

GLAVNA UREDNICA

REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

kao da je veÊ na izdisaju i polako nam se

postaviti da biste djete-

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

πulja jesen. Ipak, ne smijemo gubiti nadu

tov i svoj æivot uËinili

LEKTORICA

da Êe se nebo uskoro razvedriti, a sunce nas

podnoπljivijim.

Lea Zanki  STRU»NI KOLEGIJ

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

ugrijati kako ljetu i priliËi. Budite uvjereni da Êe vam se tada sve Ëiniti ljepπim, vaπe

Vjerujem da Êe vas zainteresirati i prikaz

raspoloæenje Êe biti vedrije, osjeÊat Êete se

autizma, koji se Ëesto svrstava u problem

snaænijima i spremnijima za novi dan.

psihijatrije iako to u svakom sluËaju nije.

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

Najsvjeæiji rezultati praÊenja njegove uËesta-

mr. sc. dr. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg

A da ne bismo cijelo vrijeme priËali samo

losti govore o alarmantnom poveÊanju broja

dr. med. Sanja GreguriÊ Mateπa,

o vremenu, red je da se malo dotaknemo i

novoroene djece s autizmom u pojedinim

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

ozbiljnijih tema, kojih u ovom broju, nadam

dijelovima svijeta. Ono πto treba jest na

ginekolog, dr. med. Kreπo Zurak,

se, ne nedostaje. O ozbiljnosti poremeÊaja

vrijeme prepoznati disharmoniju razvoja na

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

u klimakteriju i naËinu kako ih prevladati

pojedinim razvojnim podruËjima i na vrijeme

mr. sc. dr. Dubravko Smu, kirurg

upravo govori tema broja, kojoj je namje-

poduzeti odgovarajuÊe mjere prevencije za

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

ra upozoriti na Ëinjenicu kako hormonsko

oËuvanje njihova mentalnog zdravlja.

oftalmolog

nadomjesno lijeËenje ima dobrobiti koje ne

dermatovenerolog

otorinolaringolog

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

bismo nikako trebali zanemariti. Naravno,

Ostale zanimljive teme, vjerujem, otkrit Êete



uz odreeni oprez kada, kome i kako ga

sami i donijeti svoje sudove i zapaæanja. Ako

SLUÆBA MARKETINGA

propisati. ZnaËi sve je star dobre procjene,

vas neki napisi potaknu na razmiπljanje, a

kao i za brojne druge stvari u æivotu.

joπ bolje na djelovanje, priËinit Êete mi

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

veliko zadovoljstvo, jer Êu znati da je naπa

www.vasezdravlje.com

U ljetno vrijeme, vrijeme godiπnjih odmora,

komunikacija na dobrom putu za bolje sutra



sigurno Êete imati viπe vremena posvetiti

svih nas.

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

se sebi i svojim najmilijima, posebno djeci.

HAND Design Studio

Moæda Êete imati i viπe vremena za Ëitanje,

tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

pa nemojte preskoËiti za roditelje vjeËno Carmen Rivier-Zurak, dr. med.



Glavna urednica

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ 6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #36

#36

Sadræaj HORMONSKO NADOMJESNO LIJE»ENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

HIPERAKTIVNO DIJETE . . . . . . . . . .

Doc. dr. sc. HRVOJE VR»I∆, Dr. sc. DINKA PAVI»I∆ BALDANI

O»NE TEGOBE U KLIMAKTERIJU . . . . . . . . . . . . . . .

VJEÆBAJMO ZAJEDNO vjeæbe snage za miπiÊe kraljeænice . . . .

REUMATOLO©KA ORDINACIJA . . . . .

Mr. sc. VESNA AUGUSTINOVI∆ FETT

SUN»ANJE I STARENJE KOÆE . . . . .

OZLJE–IVANJE U REKREATIVNOM SPORTU . . . . . . . . .

KARIJES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

MARIJA SOVI∆, dr. stom

Mr. sc. MANJA PRA©EK

CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI . . . .

79 80 84

MARTINA TOPOLOVEC, mr. pharm.

Doc. dr. sc. TEODORA GREGUREK-NOVAK

KONTINUIRANO MJERENJE GLUKOZE . . . . . . . . . . . .

MARIO KASOVI∆, prof., IVANA KUTLE, prof., JOSIPA RUPI∆, prof.

Mr. sc. VESNA KOLAR

URTIKARIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

IVA PRV»I∆, prof., MIHAELA RISTER, prof.

AUTIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mr. sc. RENATA VRAGOVI∆, prof.

SAMOLIJE»ENJE . . . . . . . . . . . . . . .

ROSANA SVETI∆-»I©I∆, vms

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI kardiopulmonalna reanimacija . . . . . . .

VLADIMIR KRAJINOVI∆, dr. med

»ISTE RUKE - POLA ZDRAVLJA . . . .

KOLIKO BRINETE O ZDRAVLJU? . . .

48 50

MARINA GRADINAC, dr. med.

SIDEROPENI»NA ANEMIJA U DJE»JOJ DOBI . . . . . . . . . . . . . . . .

Prim. mr. sc. SR–ANA »ULI∆

H-FAKTOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . FENOMEN PLACEBO EFEKTA . . . . .

60 64

OZREN PODNAR, prof.

Mr. sc. MIRNA KOPI∆

VODI» KROZ PRETRAGE PSA - prostata specifiËni antigen . . . . .

Mr. sc. ANTE RELJI∆

BILJNA LJEKARNA neven . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

100

MIRNA RADO©EVI∆, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . .

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

102 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#36 VA©E ZDRAVLJE 3

hormonsko nadomjesno lijeËenje:

istine i zablude

Istina moæe biti apsolutna i relativna Stav struke o HNL-u proistjeËe iz iskustva 60-godiπnje primjene kod viπe od 100 milijuna æena diljem svijeta i rezultata brojnih kontroliranih kliniËkih istraæivanja 04 VA©E ZDRAVLJE #36

TEMA BROJA

doc. dr. sc. Hrvoje VrËiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, KBC Zagreb, Klinika za æenske bolesti i porode, Petrova 13

Glavni spolni hormoni generativne dobi æene, Ëija se proizvodnja u jajnicima i koncentracija u krvi ritmiËki i cikliËki izmjenjuju tijekom mjeseËnog (menstruacijskog) ciklusa, su estrogen i progesteron. Njihov je temeljni zadatak osigurati uvjete za normalnu reprodukciju - sazrijevanje jajne stanice, njezinu oplodnju, prihvat embrija i odræavanje trudnoÊe. I dok je progesteron æenski spolni hormon odgovoran za pripremu maternice za trudnoÊu, estrogen djeluje na razliËita tkiva, odnosno organe i izvan reprodukcijskog sustava te se odlikuje brojnim fizioloπkim funkcijama u organizmu. Potkraj generativne dobi æene iscrpljena je zaliha folikula u kojima se, osim jajne, nalaze stanice koje su sposobne proizvoditi spolne hormone. Drugim rijeËima, uz neizbjeæan proces starenja, endokrina funkcija jajnika, tj. funkcija proizvodnje spolnih hormona estrogena i progesterona, postupno poËinje slabiti. Upravo to prijelazno razdoblje pojave prvih simptoma popuπtanja funkcije jajnika nazivamo perimenopauza (drugi je naziv klimakterij). Menstruacijski ciklusi postaju sve ËeπÊe anovulacijski (bez ovulacije), πto za posljedicu ima izostanak sazrijevanja jajne stanice. Fizioloπki, najprije poËinje slabiti proizvodnja progesterona, πto se manifestira neredovitoπÊu mjeseËnih krvarenja. Osim πto su neredovita, krvarenja mogu postati obilna ili oskudna te se kao takva izmjenjuju, a mogu biti iscrpljujuÊa i bolna. Napredovanjem perimenopauze poËinje slabiti i proizvodnja estrogena u jajnicima, πto se manifestira pojavom novih, za veÊinu æena vrlo neugodnih simptoma. NajËeπÊi su napadi osjeÊaja topline, tzv. vruÊi valovi (valunzi), noÊno znojenje, poremeÊaji sna i raspoloæenja. Nazivamo ih akutnim tegobama klimakterija. Ubrzo Êe uslijediti pojava neugode, odnosno bolnosti pri spolnim odnosima kao posljedica atrofije i suhoÊe rodnice te Ëesto peËenje i bolnost pri

HNL nedvojbeno ima potencijal zaπtite srca i krvnih æila, poæeljan uËinak na metabolizam ugljikohidrata i masti te odræavanje ravnoteæe sustava zgruπavanja krvi mokrenju. MoguÊe su i ËeπÊe infekcije urogenitalnog sustava. Navedene smetnje nazivamo srednjoroËnim tegobama klimakterija. Kosa postaje suha i lomljiva, koæa naborana i neelastiËna, dojke opuπtene. Generativna dob zavrπava menopauzom - posljednjom menstruacijom. Razdoblje nakon godinu dana od posljednje menstruacije nazivamo postmenopauza. U postmenopauzi jajnici æene proizvode vrlo male koliËine spolnih hormona, a dominiraju muπki spolni hormoni (androgeni). Mala koliËina spolnih hormona, osobito estrogena koji imaju razliËite fizioloπke funkcije u organizmu, moæe biti πtetna po zdravlje. To posebno vrijedi za æene koje zdravim naËinom æivota i prehrane nisu dobro pripremljene za postmenopauzu kao normalno fizioloπko razdoblje. Tako su, meu ostalim, estrogeni nuæni za odræavanje mineralne gustoÊe, odnosno ËvrstoÊe i elastiËnosti kosti. Drugim rijeËima, nedostatak estrogena poveÊava rizik lomljivosti kosti, vrlo vaænog Ëimbenika obolijevanja, invalidnosti te smrtnosti æena starije æivotne dobi. Osteoporozu, tj. smanjenje mineralne gustoÊe kosti koje zbog toga postaju krhke i lomljive, smatramo kasnom posljedicom postmenopauze, odnosno nedostatka estrogena.

©to je svrha HNL-a? Hormonsko nadomjesno lijeËenje (HNL) postupak je kojim se nadomjeπtaju æenski spolni hormoni Ëija proizvodnja u jajnicima postupno poËinje opadati potkraj reprodukcijskog razdoblja izmeu 45. i 50. #36 VA©E ZDRAVLJE 05

TEMA BROJA

godine æivota. Cilj je HNL-a sprijeËiti rane i srednjoroËne tegobe klimakterija te kasne posljedice popuπtanja endokrine funkcije jajnika. Hormonsko nadomjesno lijeËenje podrazumijeva primjenu estrogenih hormona oralno (na usta), transdermalno (preko koæe), vaginalno (u æena koje nemaju maternicu - odstranjena kirurπkim putem zbog razliËitih medicinskih razloga), ili kombiniranu primjenu estrogena i progestagena, bilo pojedinaËno prethodno navedenim naËinima bilo u fiksnoj kombinaciji u æena koje imaju maternicu. Dodatkom progestagena estrogenim hormonima sprjeËava se potencijalno πtetno djelovanje estrogena na nekontrolirano bujanje sluznice maternice (hiperplazija endometrija) koje za posljedicu moæe imati razvoj raka maternice. U æena koje imaju maternicu imitira se, dakle, prirodni ciklus luËenja spolnih hormona, odnosno

izbjegavaju moguÊe πtetne posljedice primjene æenskih spolnih hormona u neodgovarajuÊem omjeru. Æenama koje imaju jasne medicinske indikacije za primjenu hormonskoga nadomjesnog lijeËenja ono donosi brojne koristi: eliminira neugodne akutne i srednjoroËne tegobe, æenama donosi trenutaËno olakπanje, istodobno pruæajuÊi zaπtitu od invalidnosti ili smrti zbog lomova (fraktura) kosti. Brojna kliniËka ispitivanja potvrdila su i dodatne vrijednosti primjene HNL-a na zdravlje æena. Tako HNL nedvojbeno ima potencijal zaπtite srca i krvnih æila, poæeljan uËinak na metabolizam ugljikohidrata i masti te odræavanje ravnoteæe sustava zgruπavanja krvi.

06 VA©E ZDRAVLJE #36

HNL na udaru medijskog linËa Treba napomenuti kako je hormonsko nadomjesno lijeËenje posljednjih godina u svijetu izloæeno snaænoj negativnoj medijskoj pa i struËnoj kampanji kao posljedica objavljivanja rezultata dvaju velikih kliniËkih ispitivanja. Sredinom 2002. u SAD-u su objavljeni rezultati WHI (Women’s Health Initiative) ispitivanja, a potkraj 2003. u Velikoj Britaniji rezultati MWS-a (Million Women Study). Najviπe straha i zabrinutosti u javnosti izazvala je interpretacija rezultata tih ispitivanja o povezanosti koriπtenja hormonskoga nadomjesnog lijeËenja i poveÊanja rizika za razvoj raka dojke, srËanog i moædanog udara te tromboze.

Rak dojke kao najËeπÊa maligna tumorska bolest æena tema je koja uvijek izaziva veliku pozornost javnosti. Pozornost osobito poveÊava u javnosti plasirani podatak izveden iz rezultata navedenih ispitivanja o 26-postotnom poveÊanju rizika razvoja raka dojke u æena koje se tretiraju hormonskim nadomjesnim lijeËenjem. Iako su te informacije posljedica neodgovarajuÊega i pogreπnog tumaËenja rezultata velikih kliniËkih ispitivanja, na æalost je vrlo teπko demantirati tako uznemirujuÊe javno izreËene informacije. Takve informacije uËinile su golemu πtetu æenama koje su pod njihovim utjecajem odustale od daljnjeg koriπtenja lijekova za hormonsko nadomjesno lijeËenje. Ginekolozi praktiËari bili su zaprepaπteni naËinom objavljivanja rezultata u dva vrlo ugledna struËna Ëasopisa, a pogotovo tumaËenjem epidemiologa koji se ne bave praktiËnom medicinom i koji nikad nisu ordinirali takvu terapiju. Dakle, rezultate su tumaËili epidemiolozi, struËnjaci koji nemaju iskustva ni s tegobama klimakterija, odnosno postmenopauze u æena, ni s koristima, odnosno djelotvornoπÊu hormonskoga nadomjesnog lijeËenja u uklanjanju navedenih tegoba. Rezultate ispitivanja statistiËki su prikazali relativnim, a ne apsolutnim rizikom, πto je bitno promijenilo percepciju potencijalnih rizika terapije i uËinilo ih znatno ËeπÊim i ozbiljnijim nego πto objektivno jesu.

StruËnjaci ginekolozi moraju procijeniti opravdanost primjene HNL-a u svake æene pojedinaËno, uskladiti narav i intenzitet tegoba postmenopauze te moguÊe Ëimbenike rizika s karakteristikama izabranog lijeka Ginekolog praktiËar o HNL-u Stav struke o HNL-u proistjeËe iz iskustva 60-godiπnje primjene u viπe od 100 milijuna æena diljem svijeta i rezultata brojnih kontroliranih kliniËkih istraæivanja. Medicina temeljena na dokazima osnova je formiranja struËno-znanstvenog miπljenja, ali samo pod uvjetom objektivna i pravilna tumaËenja dobivenih rezultata. Upravo su rezultati kontroliranih kliniËkih ispitivanja formirali stav veÊine struËnjaka, lijeËnika praktiËara, prije svega ginekologa, o potrebi i koristi lijeËenja HNL-om odgovarajuÊe skupine æena s tegobama klimakterija, odnosno postmenopauze, ali i o nejednakosti lijekova koji se koriste za hormonsko nadomjesno lijeËenje te o potrebi prilagodbe terapije i uravnoteæenja koristi i rizika za svaku æenu pojedinaËno. Hormonsko nadomjesno lijeËenje terapija je izbora za mnoge æene u kojih su korist uklanjanja tegoba i posljedica postmenopauze veÊi od rizika. »injenica je da treba izbjegavati nekritiËnu primjenu HNL-a svim æenama u postmenopauzi. Hormonsko nadomjesno lijeËenje nikad nije bilo namijenjeno baπ svim æenama ni-

ti se nekritiËki primjenjivalo svim æenama u postmenopauzi. StruËnjaci ginekolozi moraju procijeniti opravdanost primjene HNL-a u svake æene pojedinaËno, uskladiti narav i intenzitet tegoba postmenopauze te moguÊe Ëimbenike rizika s karakteristikama izabranog lijeka.

Poruke svjetskih struËnjaka Na nedavno odræanom 11. svjetskom kongresu ginekoloπke endokrinologije u Firenzi u Italiji (veljaËa 2004.) detaljno se raspravljalo o danaπnjem poloæaju, znaËenju i vaænosti hormonskoga nadomjesnog lijeËenja u tretiranju æena s tegobama postmenopauze. Ugledni svjetski ginekolog prof. dr. Andrea Genazzani, predsjednik Meunarodnog druπtva za ginekoloπku endokrinologiju i predsjednik Europskog druπtva za ginekoloπka i opstetriËka ispitivanja, u svom obraÊanju sudionicima kongresa istaknuo je kako vjeruje da trenutaËno postoji dovoljan broj dokaza koji podupiru paæljiv izbor vrste lijeka, doze, naËina i reæima primjene HNL-a, naravno prilagoeno karakteristikama svake æene s izraæenim tegobama nedostatka hormona (poput vruÊih valova, noÊnog znojenja, nesanice, suhoÊe rodnice). Potrebno im je ukloniti tegobe te poboljπati kvalitetu æivota, odnosno sprijeËiti razvoj osteoporoze i invalidnosti. Voditelj komisije za konsenzus o HNL-u pri Royal College of Physicians u Edinburghu, prof. dr. David Purdie, takoer je istaknuo potrebu individualiziranog pristupa svakoj æeni koja uzima HNL. Apsolutni rizik razvoja raka dojke vrlo je malen i iznosi od dva do πest dodatnih sluËaja obolijevanja na 1000 æena koje HNL uzimaju pet godina, naravno ovisno o njihovoj dobi i vrsti primijenjenoga lijeka. HNL je vrlo uËinkovit u olakπanju tegoba postmenopauze pa to treba staviti u pravi omjer prema malenom poveÊanju apsolutnog rizika obolijevanja od raka dojke. Svakoj æeni koja se odluËi za HNL u razgovoru treba objasniti apsolutne rizike i koristi, a izbjegavati koriπtenje relativnog rizika i postotaka. Æene trebaju apsolutnu istinu o planiranoj terapiji, a ne relativnu istinu ili postotak istine. Joπ je dodao da bi lijek za HNL trebalo primijeniti u najmanjoj, a joπ djelotvornoj dozi. Hormoni koji se primjenjuju trebali bi biti isti ili πto sliËniji endogenima, tj. onima koje jajnici stvaraju u reproduktivnoj dobi. Osim toga, svim æenama podvrgnutim HNL-u trebalo bi osigurati najmanje jedan kontrolni pregled godiπnje u svjetlu najnovijih spoznaja i eventualnih promjena Ëimbenika rizika. Nadalje treba istaknuti kako HNL, a to pokazuje i WHI studija, smanjuje rizik prijeloma, osobito prijeloma zgloba kuka. Voen ovom Ëinjenicom, prof. Purdie istaknuo je kako ne treba zaboraviti da Ëetvrtina ærtava prijeloma kuka umire, a 50 posto nakon prijeloma viπe nije samostalno.

TEMA BROJA

Nakon donoπenja konaËne odluke o izboru lijeka, a na temelju individualiziranog pristupa svakoj æeni, opravdanost primjene lijeka svakako treba redovito procjenjivati, barem jednom godiπnje, i to u svjetlu najnovijih spoznaja o moguÊim promjenama Ëimbenika rizika za zdravlje æene StruËnjaci za HNL nadalje naglaπavaju da su æenama i njihovim lijeËnicima na raspolaganju lijekovi razliËitih karakteristika estrogenske i gestagenske komponente te da nisu svi isti! Prof. dr. John Stevenson, predsjednik Britanskog druπtva za osteoporozu, skupni naziv “HNL” za lijekove razliËitih karakteristika slikovito je usporedio s nazivom “automobili” te u πali rekao: “Prof. Genazzani vjerojatno vozi Lamborgini, a ja Trabant. I jedno i drugo su automobili, ali bitno razliËitih karakteristika”. U tom je kontekstu na konferenciji za novinare u sklopu kongresa farmaceutska tvrtka Solvay pharmaceuticals, poznati svjetski inovator i proizvoaË lijekova, upoznala struËnu i πiru javnost sa svojim i u Hrvatskoj

odobrenim lijekovima za HNL koji sadræe komponente identiËne (17 beta estradiol) ili vrlo sliËne (didrogesteron) prirodnim hormonima koje jajnici stvaraju u reproduktivnoj dobi æene. Iako se danas na træiπtu pojavljuju brojne alternative HNL-u, ispitivanja ekonomske isplativosti pokazuju da je paæljivo izabrana hormonska nadomjesna terapija u skladu s potrebama æene trenutaËno najdjelotvornija terapija kojom se æeni moæe pomoÊi u uklanjanju tegoba klimakterija. Kad je posrijedi sprjeËavanje razvoja osteoporoze, HNL nedvojbeno ostaje najprouËenija i troπkovno najisplativija terapija u odnosu na postojeÊe alternative.

Individualan pristup procjena - praÊenje Hormonsko nadomjesno lijeËenje definitivno Êe biti predmetom brojnih rasprava u buduÊnosti. Rezultati mnogih kontroliranih kliniËkih ispitivanja uz desetljetna iskustva sigur-

ne primjene u milijuna æena diljem svijeta osiguravaju mjesto hormonskome nadomjesnom lijeËenju i u buduÊnosti. Treba istaknuti potrebu ËvrπÊeg kontakta izmeu æene i lijeËnika praktiËara. LijeËnik mora posvetiti osobitu paænju svakoj æeni, njezinim tegobama, karakteristikama osobnosti i stanju zdravlja, odnosno bolesti procijenjenog na temelju uoËenih Ëimbenika rizika. Nadalje, lijeËnik mora objasniti æeni prednosti, odnosno rizike hormonskoga nadomjesnog lijeËenja u skladu s prethodno navedenim karakteristikama njezine osobnosti. I na kraju mora izabrati lijek koji Êe svojim karakteristikama zadovoljiti potrebe svake æene pojedinaËno. Nakon donoπenja konaËne odluke o izboru lijeka, a na temelju individualiziranog pristupa svakoj æeni, opravdanost primjene lijeka svakako treba redovito procjenjivati, barem jednom godiπnje, i to u svjetlu najnovijih spoznaja o moguÊim promjenama Ëimbenika rizika za zdravlje æene.

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#36 VA©E ZDRAVLJE 9

hormonsko nadomjesno lijeËenje:

istine i zablude

Osteoporoza

pokuπati sprijeËiti i svakako lijeËiti Dr. sc. Dinka PaviËiÊ-Baldani, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, KBC Zagreb, Klinika za æenske bolesti i porode, Petrova 13

Razvoj i napredovanje osteoporoze u

postmenopauzi valja sprijeËiti zdravim naËinom æivota i, prema potrebi, odgovarajuÊim lijekovima

Iako osteoporoza zahvaÊa oba spola u razliËitim patoloπkim stanjima i razliËitoj æivotnoj dobi, ipak se najveÊi broj sluËajeva biljeæi kod æena u postmenopauzi. O postmenopauzalnoj osteoporozi govorimo kada je mineralna gustoÊa kosti viπe od dvije i pol (2,5) standardne devijacije ispod prosjeËne vrijednosti u mladih i zdravih æena. U toj kategoriji osteoporoza je jedan od najznaËajnijih uzroka obolijevanja, invalidnosti pa Ëak i smrtnosti. U SAD-u oko 20 posto æena bijele rase (Ëetiri do πest milijuna) u dobi od 50 godina i starijih pati od osteoporoze, a Ëak 35 do 50 posto (12 do 15 milijuna) ima smanjenu koπtanu gustoÊu. Zanimljivo je da je uËestalost osteoporoze najveÊa u starijih æena bijele rase, a najmanja u starijih æena crne rase. Koliko je velik i opasan problem osteoporoze u starijih æena, najbolje 10 VA©E ZDRAVLJE #36

pokazuje statistiËki podatak da 50godiπnja æena bijele rase u preostalom dijelu æivota ima 40 posto rizika za nastanak prijeloma kosti vezanog uz osteoporozu. S obzirom na lokalizaciju, ukupni æivotni rizik prijeloma kuka u æena bijele rase iznosi 17,5 posto, kraljeπka 15,6 posto, a podlaktice 16 posto.

PoremeÊaj dinamiËke ravnoteæe Fizioloπki proces pregradnje kosti od roenja do smrti ima zadatak oËuvati ËvrstoÊu i elastiËnost kosti, tj. obnoviti zastarjeli dio kosti. Tijekom djetinjstva pa sve do adolescencije, odnosno prestanka rasta, proces pregradnje kosti pomaknut je na stranu intenzivna rasta, odnosno ugradnje minerala u novostvoreni, organski dio kosti. Tako se osim ËvrstoÊe i elastiË-

nosti osigurava i poveÊanje koπtane mase u skladu s rastom organizma. Potencijal razvoja koπtane mase i krajnja visina pojedine osobe genetski su uvjetovani. Nakon prestanka rasta postoji dinamiËka ravnoteæa izmeu razgradnje starijeg dijela kosti i stvaranja novog, Ëime se sprjeËava kroniËno starenje kosti, odnosno rizici koje ono moæe pratiti. Ako proces izgradnje novog dijela kosti zaostaje za procesom razgradnje starog dijela, dinamiËka ravnoteæa pomiËe se prema stanju demineralizirane, neobnovljene kosti koja tako postaje krhka, lomljiva i neotporna na fiziËka optereÊenja. Odræavanje mineralne gustoÊe kosti, odnosno izgradnje novog dijela kosti i odræavanje njihove ËvrstoÊe i elastiËnosti u æena ovisi o normalnoj koncentraciji estrogena u krvi (17 beta estradiola). Estrogene hormone, odnosno 17 beta estradiol, normalno luËe jajnici. Kako potkraj generativne dobi funkcija jajnika poËinje slabiti, tako se u skladu s navedenim postupno smanjuje koncentracija estrogena u krvi, πto stvara preduvjete za razvoj osteoporoze u æena u menopauzi i postmenopauzi.

Genetika isprepletena æivotnim navikama Osteoporoza æena u postmenopauzi vrlo je neugodna, a njezin razvoj

TEMA BROJA

kosti. Æene starije od 70 godina treba lijeËiti neovisno o vrijednostima mineralne gustoÊe kosti ako su izloæene Ëimbenicima rizika ili su imale prijelome kosti zbog njihove krhkosti. Zaklada preporuËuje mjerenje gustoÊe kosti u svih æena s medicinski uvjetovanim gubitkom mineraliziranosti kosti te u onih koje imaju 65 godina ili viπe bez obzira na pridruæene Ëimbenike rizika. Mjerenje mineralne gustoÊe kosti uËinkovito je i ekonomski isplativo u svih æena u dobi od 50 do 60 godina s pridruæenim Ëimbenicima rizika te u starijih od 60 do 65 godina s pridruæenim ili bez pridruæenih Ëimbenika rizika. Mineralna gustoÊa kosti mjeri se posebnim ureajem denzitometrom odreivanjem koeficijenta apsorpcije rtg zraka u kostima. Kako se gubitak mineralne gustoÊe kosti poËinje zbivati iznimno brzo nakon menopauze, u to vrijeme vrlo je vaæno procijeniti rizik moguÊeg razvoja prijeloma kosti æene. U to vrijeme vrlo je vaæno poËeti terapiju æenskim spolnih hormonima, estrogenima, u svih æena s visokim rizikom za razvoj prijeloma kosti, odnosno u svih æena koje su na donjoj granici normalne mineralne gustoÊe kosti. i napredovanje potrebno je sprijeËiti zdravim naËinom æivota i, prema potrebi, odgovarajuÊim lijekovima. Kada se osteoporoza jednom razvije, definitivno predstavlja stanje koje se viπe ne moæe izlijeËiti, ali se moæe u potpunosti zaustaviti njezino daljnje napredovanje i dijelom popraviti mineraliziranost kosti. Iako su pojava i razvoj osteoporoze genetski uvjetovani, nedvojbena je Ëinjenica da njezin poËetak i intenzitet napredovanja uvelike ovise o vanjskim Ëimbenicima, odnosno naËinu æivota. PoveÊan rizik ranog razvoja i brzog napredovanja osteoporoze imaju æene koje se tijekom æivota ne hrane na odgovarajuÊi naËin, ne unose hranom dovoljne koliËine kalcija i vitamina D (osobito tijekom

drugog desetljeÊa æivota), nisu dovoljno fiziËki aktivne, puπe i konzumiraju prekomjerne koliËine alkoholnih piÊa.

Uloga HNL-a

Preporuke Nacionalne zaklade za osteoporozu SAD-a

Hormonsko nadomjesno lijeËenje danas je joπ najuËinkovitiji naËin sprjeËavanja razvoja i napredovanja osteoporoze.

Nacionalna zaklada za osteoporozu SAD-a preporuËuje farmakoloπke mjere lijeËenja radi sprjeËavanja rizika prijeloma kosti u æena Ëija je mineralna gustoÊa kosti viπe od dvije standardne devijacije ispod prosjeËnih vrijednosti mineralne gustoÊe kosti zdravih i mladih æena, ako nemaju dodatne Ëimbenike rizika te u æena Ëija je mineralna gustoÊa kosti viπe od jedne i pol standardne devijacije ispod prosjeËnih vrijednosti, a imaju dodatne Ëimbenike rizika prijeloma

Estrogeni hormoni popravljaju mineralnu gustoÊu kosti te znatno smanjuju rizik prijeloma. Estrogeni hormoni imaju i brojne dodatne poæeljne uËinke u æena u perimenopauzi, odnosno postmenopauzi: smanjuju napade vruÊine, noÊno znojenje, popravljaju raspoloæenje æene te koncentraciju, normaliziraju spolni æivot smanjujuÊi bolnost i peËenje pri spolnom odnosu kao posljedicu suhoÊe rodnice, smanjuju uËestalost urinarnih infekcija, poveÊa#36 VA©E ZDRAVLJE 11

TEMA BROJA

vaju koncentraciju poæeljnog HDL lipoproteina, a smanjuju koncentraciju nepoæeljnoga, tzv. aterogenog LDL kolesterola. Iako nisu lijek za smanjenje primarnog ili sekundarnog rizika razvoja kardiovaskulnih bolesti, estrogeni odnosno lijekovi koji sadræe estrogene, osobito estrogen identiËan prirodnom estrogenu æene 17 beta estradiol, imaju potencijal kardioprotekcijskog djelovanja. Estrogene hormone treba s oprezom primjenjivati u æena s poveÊanim rizikom razvoja karcinoma dojke. Obvezno ih je kombinirati, a najbolje primjenjivati u fiksnoj kombinaciji s gestagenima (u jednoj tableti) u svih æena koje imaju maternicu, kako bi se sprijeËio moguÊi πtetan uËinak primjene estrogena na endometrij πto moæe rezultirati razvojem raka maternice. Gestagenu komponentu hormonskoga nadomjesnog lijeËenja Ëini progesteron ili sintetski anolozi prirodnog progesterona æene. Vrlo je vaæno istaknuti da djelotvornost estrogena u fiksnim kombinacijama u velikoj mjeri ovisi o karakteristikama spomenute gestagenske komponente koja se kao komponenta sigurnosti dodaje estrogenima u lijeËenju æena koje imaju maternicu. Svi gestageni nisu isti. Danaπnja medicina, temeljeÊi svoje stavove na rezultatima velikih kontroliranih kliniËkih ispitivanja (tzv. evidence based medicine), prednost daje neandrogenim gestagenima (npr. didrogesteronu) koji je vrlo nalik prirodnom progesteronu. Didrogesteron je neandrogeni gestagen koji, uz to πto pruæa odliËnu zaπtitu maternici æena lijeËenih fiksnom kombinacijom s estrogenim hormonima, ne poniπtava brojne korisne bioloπke uËinke estrogena. Kombinaciju 17 beta estradiola i didrogesterona na træiπtu Republike Hrvatske distribuira i prodaje belgijska tvrtka Solvay Pharmaceuticals. Mnoga su kliniËka istraæivanja potvrdila bitno poveÊanje mineralne gustoÊe kosti zdjelice i kuka ubrzo nakon poËetka kombinirane primjene estrogena i gestagena te odræavanje 12 VA©E ZDRAVLJE #36

mineralne gustoÊe kosti godinama nakon njihove primjene. Raloksifen pripada novijoj generaciji lijekova za sprjeËavanje napredovanja i lijeËenje osteoporoze. Raloksifen je selektivni modulator estrogenskih receptora, lijek koji na kosti i profil masti u krvi djeluje sliËno estrogenim hormonima. Ima antiestrogeni uËinak na dojku i ne dovodi do proliferacije endometrija maternice. »injenica je da osim poæeljnog uËinka na kosti ne pokazuje brojne druge, estrogenim hormonima svojstvene korisne bioloπke uËinke u organizmu lijeËenih æena. Bifosfonati su analozi organskih pirofosfata, prirodnih ili tzv. endogenih regulatora koπtane pregradnje koji inhibiraju resorpciju kosti. Dugo su bili temeljem sprjeËavanja razvoja i napredovanja osteoporoze u bolesnika oba spola. Problem je njihovo teæe podnoπenje u velikog broja bolesnika/nica. NajznaËajnije su nuspojave jak podraæaj i moguÊe oπteÊenje sluznice gornjeg dijela probavnog sustava (muËnina, ægaravica, peËenje, itd.). Kombinirana primjena bifosfonata i hormonskoga nadomjesnog lijeËenja moæe imati dodatni povoljan uËinak na gustoÊu kosti u æena u postmenopauzi. Danas se kombinirana terapija bifosfonatima i HNL-om primjenjuje samo u æena s vrlo velikim rizikom prijeloma kuka (starije æene koje se lijeËe estrogenima, imale su prijelom kraljeπka i imaju vrlo malu mineralnu gustoÊu kosti unatoË lijeËenju estrogenim hormonima). Kalcitonin je takoer odobren za sprjeËavanje i lijeËenje osteoporoze jer koËi resorpciju kosti. Pa ipak, djelotvornost kalcitonina znatno je slabija u usporedbi s gore navedenim lijekovima. Zbog slabije djelotvornosti kalcitonin ostaje lijek izbora za æene koje ne mogu ili ne æele prihvatiti terapiju jedne od gore navedenih skupina lijekova.

Javno-zdravstveno znaËenje Postmenopauzalna osteoporoza gotovo je fizioloπko stanje koje u æena starije æivotne dobi nastaje kao posljedica normalna prirodnog popuπtanja funkcije jajnika. Popuπtanje funkcije jajnika ogleda se u smanjenoj proizvodnji i luËenju estrogena nuænih za normalan proces mineralizacije odnosno odræavanja gustoÊe kosti. Taj proces nije samo genetski uvjetovan nego uvelike ovisi o kvaliteti i naËinu æivota æene tijekom generativne dobi. Zato se razvoj i napredovanje osteoporoze moæe uspjeπno usporiti i sprijeËiti zdravim naËinom æivota, zdravom prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D, bavljenjem fiziËkom aktivnoπÊu, izbjegavanjem konzumiranja prekomjernih koliËina alkohola i nepuπenjem. Na tome treba inzistirati i u starijoj æivotnoj dobi. Farmakoloπkim lijeËenjem izbjegavaju se teπke posljedice koje osteoporoza moæe imati po zdravlje æene kao πto su prijelom kraljeæaka, zgloba kuka i drugih kostiju s razvojem teπke invalidnosti, pa i smrti æene starije æivotne dobi. Stoga je javno-zdravstveno znaËenje osteoporoze iznimno veliko. Ako u æena postoji indikacija za farmakoloπkim mjerama lijeËenja osteoporoze, hormonsko nadomjesno lijeËenje ostaje djelotvoran i troπkovno najuËinkovitiji naËin sprjeËavanja razvoja i napredovanja osteoporoze æena u postmenopauzi. Treba istaknuti da svi lijekovi za HNL danas nisu isti te prednost treba dati pripravcima koji sadræe estrogene hormone identiËne prirodnim estrogenim hormonima æene te neandrogene gestagene, po moguÊnosti u fiksnoj kombinaciji odnosno jednoj tableti (dnevno) πto je za æenu i najpogodniji naËin lijeËenja. Raloksifen i bifosfonati alternativa su HNL-u za djelotvorno sprjeËavanje i lijeËenje osteoporoze æena u postmenopauzi.

14 Muπki hormoni za æenske suze Mr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Rijeka - ambulanta Osijek, Svilajska 36, tel. 031/378-985, poliklinika.pavicevic@ri.htnet.hr

Za poremeÊenu produkciju suza

odgovorna je, meu ostalim, sniæena razina muπkih spolnih hormona SINDROM SUHOG OKA Tijekom vremena (Ëitaj starenjem) æenske suze postaju istinski raritet. U menopauzi, kada veÊina organskih sustava trpi zbog pada razine æenskih spolnih hormona, suzni je aparat pod stresom upravo zbog manjka muπkih spolnih hormona! I dok je nekima veza æenskih suza i muπkih spolnih hormona sama po sebi razumljiva (jaËi spol - slabiji spol), lijeËnici priznaju da im baπ nisu jasni sloæeni mehanizmi koje taj kuriozitet ukljuËuje (oni uvijek traæe razlog viπe). 14 VA©E ZDRAVLJE #36

Naime, u trenutku kad su se æene i njihovi lijeËnici pomirili s Ëinjenicom da je suho oko sastavni dio fiziologije starenja, a za πto je okrivljen manjak spolnih hormona, ispitivanja su pokazala da HNL pogorπava tu neugodnu pojavu. »ini se da ni menopauza sama po sebi, ni manjak estrogena i progesterona nemaju presudnu ulogu u poremeÊenoj produkciji suza nego da je za to odgovorna sniæena razina muπkih spolnih hormona (æene su to i oËekivale). Tijekom klimakterija, naime, ne prestaje samo pro-

dukcija æenskih nego i muπkih spolnih hormona, normalno prisutnih u tijelu æene u reproduktivnoj dobi. Produkcija suza s godinama se smanjuje i zbog rastuÊih upalnih, stresnih poremeÊaja kojima je izloæen suzni aparat, pa je i rizik od suhog oka sve veÊi, osobito meu populacijom starijom od 55 godina. Ipak, bode u oËi podatak da je dva do tri puta uËestaliji u æena. Istraæivanja su pokazala da kod niske razine muπkih spolnih hormona u suznu ælijezdu migrira mnoπtvo imunoloπki kompetentnih stanica Ëiji broj znatno pada Ëim se snizi razina hormona. Naime, muπki spolni hormoni koËe, iako ne u cijelosti, imunoloπku i upalnu reakciju u organizmu. Spoznaja o toj sloæenoj ulozi androgenih hormona u suznom aparatu mogla bi pomoÊi u rasvjetljavanju tajanstvene prirode Sjøgrenove bolesti, autoimunog poremeÊaja koji osim suznih ælijezda zahvaÊa sve slinovnice te mukozne ælijezde nosne sluzice. U tu svrhu u laboratorijima se ispituje lokalno nanoπenje pripravaka androgenih hormona, a prvi rezultati su ohrabrujuÊi.

OFTALMOLOGIJA

PoveÊan rizik od razvoja sindroma suhog oka imaju sve æene u razdoblju klimakterija, ukljuËujuÊi i one koje u hormonalnoj nadomjesnoj terapiji uzimaju samo estrogene. Posebno su riziËna skupina æene podvrgnute kemoterapiji, zraËenju te bolesnice koje pate od imunoloπkih poremeÊaja. Kako prepoznati? - Ako se pitate sliËi li glavobolji, onda postoji velika vjerojatnost da se ubrajate u one sretnice koje ne boluju od spomenutog poremeÊaja. Simptomi su izrazito neugodni i uporni, a oËituju se neprestanim osjeÊajem prisutnosti stranog tijela u oku, peckanjem i bolnim svrbeæom, osjeÊajem da vjee na suho prelaze preko roænice, iritacijom, crvenilom i prolaznim poremeÊajima oπtrine vida. Odmakom dana smetnje su sve izraæenije. Smetnje tipiËne za sindrom suhog oka popratna su pojava mnogih drugih oËnih bolesti, πto objaπnjava Ëinjenicu da neke æene veÊ zaborave na klimakterij dok im se postavi prava dijagnoza. Put do prave dijagnoze - Postoji li deficit u produkciji suza, najjednostavnijim se Ëini izmjeriti ga. Upravo se to i radi testom po Schirmeru. Meutim, suze nisu samo slana tekuÊina. Osim lipidnog, vodenog i mukoznog sloja, sadræe mnoπtvo antitijela koja pomaæu u obrani oka od infekcije. BuduÊi da je rijeË o sloæenoj ulozi slojevite zaπtitne barijere na povrπini roænice, potrebna je sveobuhvatnija i preciznija dijagnostika. Od kljuËne vaænosti su anamnestiËki

podaci i pregled oka pod biomikroskopom. Pri pregledu oftalmolog Êe se posluæiti metodom bojanja suznog filma radi uoËavanja trenutka nastanka defekta suznog filma na roænici.

Produkcija suza s godinama se smanjuje i zbog upalnih i stresnih poremeÊaja kojima je izloæen suzni aparat, pa je i rizik od suhog oka sve veÊi, osobito meu populacijom starijom od 55 godina LijeËenje? - PriliËno skupo (!) uzme li se u obzir duljina lijeËenja i strpljenje koje Êete pritom uloæiti, oboje u neizvjesnim koliËinama. Lokalno nanoπenje umjetnih suza (po moguÊnosti bez konzervansa kako se na nj ne bi razvila alergija) u veÊini sluËajeva moæe ublaæiti tegobe, ali ne lijeËi bolest jer ne uklanja njezin osnovni uzrok. Zbog uloge suza u obrani od infekcije priËa sliËi uporabi nadomjestka za majËino mlijeko, s obzirom na to da se ne mogu sintetizirati specifiËna antitijela koja suze sadræavaju. Stoga se Ëesto u terapiju moraju ukljuËiti i antibiotske pa i steroidne kapi koje dugoroËno gledano izazivaju nuspojave, ali moraju se koristiti za potiskivanje upalne reakcije. VlaæeÊi povrπinu roænice, umjetne suze normaliziraju ravnoteæu elektrolita pa se oko minimalno iritira. Meutim, to ni izdaleka ne rjeπava problem. Osim medikamentoznog lijeËenja, tre-

ba izbjegavati suhi sobni zrak, jaku toplinu koja ubrzava hlapljenje suza, suπilo za kosu, zadimljene prostorije, vjetrovito vrijeme, agresivnu πminku itd. ©to se tiËe prehrane, podrazumijeva se odgovarajuÊa hidracija organizma, a rezultati nekih preliminarnih istraæivanja pokazali su da uËestalije konzumiranje masnije ribe, poput tune i lososa, pomaæe ublaæavanju simptoma!(?) O mehaniËkom zatvaranju odvodnih suznih kanaliÊa ili kirurπkom zatvaranju vjea odluËuje oftalmolog u krajnje bizarnim sluËajevima patoloπkog razvoja bolesti. Dodatni Ëimbenici rizika • Meke kontaktne leÊe - mogu pogorπati smetnje jer u oku djeluju poput spuæve za vodu. • LASIK, kirurπki zahvat kojim se ispravlja refrakcija oka - pretpostavlja se da slojeviti rez roænice oπteÊuje zavrπetke æivËanih vlakana Ëiji je integritet bitan za fiziologiju roænice i oka u cjelini. • Uporaba antihipertenziva, diuretika, kardiovaskularnih lijekova i psihofarmaka (ukljuËivo antidepresiva), antihistaminika i lijekova protiv hipertrofije prostate takoer mogu pogorπati tegobe. Ugroæenost vida? - Kod suhog je oka suzni film nejednakomjerno rasporeen po roænici pa se svjetlost ne moæe uvijek lomiti na pravilan naËin. Zbog toga se javljaju izobliËenja i zamagljene slike. Naravno, potencijalna infekcija moæe uzrokovati oπteÊenja veÊih razmjera.

Refresh® Contacts™

Sasvim drugaËije umjetne suze!

Kod svih tegoba uzrokovanih suhim okom. Za nositelje svih vrsta kontaktnih leÊa.

• • • • •

konzervirane u boËici, na oku bez konzervansa obogaÊene mineralima iz prirodnih suza potpuno neπkodljive za oËi pogodne za dugotrajnu uporabu koriste se do 90 dana od prvog otvaranja

SINDROM SUZNOG OKA Enigma æenskih suza ne zavrπava priËom o suhom oku. Kod æena u klimakteriju javlja se i sindrom pojaËana suzenja oka. Nerijetko se kod istih izmjenjuju razdoblja jednoga i drugog sindroma! RijeË je o paradoksalno poveÊanoj produkciji suza. Uzrokuju je isti Ëimbenici koji su odgovorni za nastanak sindroma suhog oka i samo na prvi pogled djeluje nelogiËno. Objaπnjava se Ëinjenicom da iritirano suho oko, tj. roænica preko svojih zavrπnih æivËanih ogranaka, u suznu ælijezdu πalje poruke za pojaËano luËenje suza kako bi se isplahnulo oko. Taj odgovor ekvivalentan je onom na prisutnost stranog tijela u oku. Sindrom pojaËana suzenja oka uËestaliji je u sluËajevima u kojima je hlapljenje suza s povrπine roænice patoloπki ubrzano.

SVJETLOPLAHOST Svjetloplahost (fotofobija) nastavlja slijed naizgled paradoksalnih pojava vezanih uz æenske suze i predstavlja jedan od najuËestalijih oËnih nelagoda kod æena u klimakteriju. Podrazumijeva netoleranciju oka na svjetlost. Takoer je inicira mikrooπteÊenje povrπine roænice koja tada putem svojih æivËanih ogranaka πalje pojaËane impulse prema straænjem segmentu oka. Ne treba smetnuti s uma da neki medikamenti uzrokuju fotofobiju ometanjem normalna rada miπiÊa koji regulira otvor zjenice, koja tada propuπta velike koliËine svjetla (amfetamini, antihistaminici, kanabis i kokain, atropin, skopolamin, strihnin itd.). Svjetloplahost moæe biti i prvi znak mnogo ozbiljnijih poremeÊaja (meningitis, moædani udar, epi-napad) koji prelaze okvire popratnih pojava u klimakteriju.

OpÊe smjernice • Tegobe vezane uz produkciju suza u klimakteriju povezane su s poveÊanim rizikom od infekcije oka koja moæe ugroziti vid. • LijeËenje suhog oka skupo je, nedostatno i mnogi pacijenti ne nalaze zadovoljavajuÊe olakπanje danaπnjom medikamentoznom terapijom. • Sindrom suhog oka jedan je od vodeÊih razloga posjeta oftalmoloπkoj ambulanti. • Izbjegavajte jaËu izloæenost suncu i nosite sunËane naoËale. • Pri radu s kemikalijama i alatom nosite zaπtitne naoËale. • Kontrolirajte vid svake dvije godine ako nosite naoËale, tj. svakih pet godina ako ih ne nosite. • Izbjegavajte nekontrolirano koriπtenje kapi za oËi. • Oslobaa li vas nagomilana stresa, slobodno zaplaËite!

17 Kontaktne leÊe

i vodeni sportovi, zaπto ne! Bliæi se vrijeme ljetovanja. Zovu nas sunce i more. U putnu torbu stavljamo sredstvo za sunËanje, badiÊ, ruËnik, luftiÊ, loptu za picigin i, naravno, otopinu za njegu leÊa. Tijekom ljeta prednosti kontaktnih leÊa, kao πto su prirodan izgled, πiroko vidno polje, lakπe biranje sunËanih naoËala, definitivno dolaze do izraæaja. Savjetujemo vam da na ljetovanje ponesete zamjenske meke leÊe (npr. Actisoft 60, meku leÊu od kvalitetna biomimetskog materijala) jer Êete u sluËaju gubitka leÊe na kopnu ili u vodi uvijek pri ruci imati rezervnu. A da bismo vas oslobodili nedoumica o tome kako se leÊe uklapaju u vodene sportove, evo nekoliko savjeta. Plivati s kontaktnim leÊama? - Svakako, ali uvijek uza zaπtitne naoËale. Mnogi nositelji leÊa æmire dok plivaju zbog straha od njihova gubitka. Uza zaπtitne naoËale moæete πirom otvoriti oËi, ali i zaroniti i uæivati u morskim dubinama...

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Sigurno ste osjetili kako morska ili vodovodna voda na leÊama izaziva iritaciju oËiju. Ono πto ne vidimo, a takoer smeta, su mikroorganizmi iz vode koji lako dospiju na povrπinu leÊe, a mogu uzrokovati razne oËne infekcije. Doe li do kontakta leÊa s vodom (rijeËnom, morskom, bazenskom), isperite ih πto prije otopinom za njegu. Ronjenje - Uz kontaktne leÊe moæete uæivati u ljepotama podmorja, naravno uz obvezno noπenje maske za ronjenje. U tom sluËaju ne zaboravite Ëesto treptati. Pretjerano zurenje moæe uzrokovati probleme poput suhoÊe oka, zbog Ëega moæe doÊi do neugode i privremenog zamuÊenja vida. Surfanje i skijanje na vodi - Za surfanja i skijanja na vodi poæeljno je nositi kontaktne leÊe sa zaπtitom od ultraljubiËastih zraka. PreporuËujemo Actifresh 400, meke kontaktne leÊe za noπenje uz mjeseËnu zamjenu. Zaπtitne naoËale zaπtitit Êe vaπe oËi i kontaktne leÊe od morske vode, a ujedno Êete izbjeÊi neugodan osjeÊaj peËenja i suhoÊe oka. Vrlo je vaæno u ljetnoj torbici nositi otopinu za njegu leÊa jer Êete, zatreba li, moÊi brzo reagirati (strano tijelo u oku, osjeÊaj suhoÊe, peËenje, dodatno ovlaæivanje leÊe...). Nakon plivanja, sunËanja i drugih sportskih ljetnih aktivnosti dopustite sebi i svojim leÊama mali predah - meke leÊe pohranite u Complete otopinu, a tvrde i polutvrde u Total Care. Za to vrijeme priuπtite sebi odmor prije veËernjeg izlaska. I za kraj joπ jedan savjet. Ne zaboravite tijekom godiπnjeg odmora redovito skidati i njegovati leÊe. Neprekidno noπenje leÊa koje nisu namijenjene produljenom noπenju moæe rezultirati neæeljenim posljedicama - crvenim i upaljenim oËima. Uz svakodnevnu petominutnu njegu vaπe kontaktne leÊe postat Êe vjeran i neizostavan pratitelj bezbriæna ljetovanja.

#36 VA©E ZDRAVLJE 17

22 SunËanje s oprezom Mr. sc. Vesna Kolar, dr. med., spec. dermatovenerolog, privatna ordinacija, VrabeËak 4 (DZ Zagreb-zapad), tel. 01/345 69 47

Trend sunËanja, koji traje od dvadesetih godina proπlog stoljeÊa, vjerojatno je potaknut popularizacijom rekreacije i sporta. Blijeda put dotad se smatrala karakteristiËnom za osobe viπe druπtvene klase. Preplanuo izgled danas nije samo atraktivan nego ga mnogi smatraju zdravim, πto je vjerojatno posljedica dugotrajne medijske kampanje.

Meutim, samo je jedan pozitivan uËinak sunËevih zraka na organizam, a to je poticanje sinteze vitamina D u koæi. A za to je dovoljno veÊ i zubato zimsko sunce. Svi se ostali uËinci sunËanja sa zdravstvenog strajaliπta smatraju πtetnim, barem kada je rijeË o bijeloj rasi, koja je tijekom evolucije uglavnom izgubila bioloπku zaπtitu koæe od ultraljubiËastog zraËenja. Na-

UltraljubiËaste zrake prodiru duboko u koæu pa prije detaljnijeg razmatranja njihova uËinka valja istaknuti vaænost preventive 22 VA©E ZDRAVLJE #36

sljedna razlika u rasama prije svega je odraz pigmentacije koæe. Crna rasa od roenja ima svojevrstan bioloπki πtit od ultraljubiËastih (UV) zraka sunca u obliku gustih naslaga pigmentnih zrnaca koja proizvode posebne stanice u koæi - melanociti. Takvih je specijaliziranih stanica u koæi bijelaca veÊ u trenutku roenja daleko manje, pa je manja i zaπtita koæe od UV zraËenja. Da stvar bude gora, njihov broj progresivno opada nakon djetinjstva (svakih deset godina za pribliæno 10 do 20 posto). Ionako nedostatna prirodna zaπtita koæe starenjem, dakle, biva joπ slabija. Paralelno stari i koæa, πto se ponajprije ogleda u njezinu stanjivanju. Starenje koæe ima nekoliko tipiËnih bioloπkih dimenzija, u kojima se isprepliÊu nasljedni Ëimbenici i utjecaji iz okoline. U tom neumitnom

procesu izlaganje koæe sunËevim zrakama πtetna je navika. OpÊenito govoreÊi, cilj mi je obeshrabriti sve one koji bi æeljeli namjernim izlaganjem tijela suncu (ili na umjetan naËin u solarijima) postiÊi kratkoroËan uËinak preplanulog tena. Svaka ljetna epizoda dugoroËno je vrlo πtetna za koæu, pri Ëemu treba istaknuti da se ubrzano starenje koæe ubraja meu blaæe posljedice. Osim izbjegavanja ljetnog sunca, jedina je preventiva masovno upotrebljavati moderna zaπtitna sredstva koja sunËanje Ëine manje πtetnim jer odbijaju velik dio ultraljubiËastih zraka prije nego πto prodru u dublje slojeve koæe. Iz perspektive javnog zdravstva, kad se govori o programu zaπtite cjelokupnog stanovniπtva od neæeljenih uËinaka sunËanja, uvijek se kao uzor istiËe Australija, gdje je klima blaga pa se praktiËno cijele godine moæe biti na plaæama. ZahvaljujuÊi sustavnoj medijskoj kampanji posljednjih desetljeÊa i masovnoj uporabi suvremenih sredstava za zaπtitu od sunca, tamoπnji javnozdravstveni pokazatelji govore o padu zloÊudnih bolesti koæe u svim dobnim skupinama. Kako je Hrvatska dijelom i mediteranska dræava s velikim brojem sunËanih sati tijekom godine, taj je problem u nas uvijek aktualan.

Ispreplitanje naslijea i utjecaja iz okoliπa Stanje koæe, kose i tjelesna silueta uglavnom su krivci koji katkad nameÊu zakljuËak da je rijeË o starijoj osobi nego πto jest. Kad se govori o starenju koæe, vaæno je istaknuti da je velik dio tog procesa odreen bioloπkim naslijeem i predstavlja odraz kronoloπke dobi pojedinca. Starenjem se progresivno stanjuje koæa, osobito dermis i potkoæno tkivo, iza Ëega stoje uglavnom hormonalne mijene tipiËne za stariju dob. Pojava bora veÊim je dijelom, pak, posljedica djelovanja okolnih Ëimbenika na koæu. Neizbjeæna gravitacija imat Êe utjecaja na objeπenost koæe nekih dijelova lica i tijela. Dugogodiπnja aktivnost pojedinih miπiÊnih skupina ostavit Êe traga u vidu tipiËnih dubljih brazdi koæe (npr. izraz lica). Iz terapijske perspektive, navedene odrednice starenja koæe predstavljaju neizbjeæan dio starenja organizma u cjelini i nezahvalno su poglavlje za estetske ili korektivne zahvate jer su oËekivanja sredovjeËnih osoba velika, a moguÊnosti operativne korekcije male. Utjecaji iz okoline takoer su odgovorni za starenje koæe, ali su njihovi uËinci viπe difuzne prirode i manje vidljivi nevjeπtu oku. Oni uglavnom ubrzavaju opisani proces „prirodnog“ starenja koæe samo na odreenim povrπinama tijela izazivajuÊi povrπinske bore, poremeÊaj pigmentacije koæe ili promjene njezine prokrvljenosti. Nedvojbeno je da ultraljubiËasto (UV) zraËenje zauzima prvo mjesto na listi nepoæeljnih utjecaja na koæu. Uglavnom je rijeË o UV zrakama iz prirodnog izvora (sunce), ali u moderno doba i iz drugih umjetnih izvora (npr. umjetni solariji, neka radna mjesta u industriji itd.).

Posebice neugodan uËinak na koæu (i oËi) ima dugotrajna izloæenost suncu (ili takvim svjetlosnim izvorima) i tada govorimo o kroniËnim oπteÊenjima koæe (foto starenje). U tu skupinu πtetnih utjecaja iz okoline ubrajamo i puπenje te neke druge atmosferske Ëimbenike (npr. vjetar ili radna atmosfera zasiÊena nekim kemijskim parama).

OπteÊenja dubinskog karaktera Solarna elastoza tipiËno je oπteÊenje koæe izazvano sunËanjem. Zapravo je rijeË o oπteÊenju dubljih kolagenih vlakana u koæi koja imaju potpornu ulogu. Vidljiva je posljedica slabije potpore novonastala mreæa plitkih bora na zahvaÊenoj (osunËanoj) povrπini. Bore su glavno obiljeæje ostarjele koæe (i omiljena komercijalna meta kozmetiËke industrije). KarakteristiËno je da ultraljubiËaste zrake prodiru duboko u koæu, pa prije detaljnijeg razmatranja njihova uËinka treba istaknuti vaænost preventive. Mnogo je uËinkovitije uloæiti u primjerenu zaπtitu lica te pravodobno i redovito primjenjivati neko zaπtitno sredstvo protiv ultraljubiËastih zraka (npr. krema ili gel sa zaπtitnim faktorom SPF 20) nego naknadno lijeËiti posljedice njihova djelovanja na lice. Svakodnevnim nanoπenjem zaπtitne kreme ili gela na povrπinu koæe stvorit Êemo barijeru prodoru ultraljubiËastih zraka u koæu. ZahvaljujuÊi titan-dioksidu, tipiËnom reflektivnom sastojku svih takvih modernih sredstava, veÊina ultraljubiËastih zraka jednostavno Êe se odbiti od koæe. Drugim rijeËima, zaπtitna krema ili gel na samoj Êe povrπini koæe stvoriti optiËki πtit protiv ultraljubiËastih zraka, neovisno o tome potjeËu li iz prirodnog ili nekog od umjetnih izvora. Preventivno-zaπtitno djelovanje kljuËno je za oËuvanje koæe od ubrzana starenja izazvana sunËanjem. Tajna mladolikog izgleda koæe dobrim dijelom leæi u izbjegavanju izloæenosti suncu, jer je kasnije vrlo teπko ispraviti brojne uËinke ultraljubiËastih zraka na koæu. Ni vrlo skupe kreme protiv bora ili protiv starenja neÊe bitno pomoÊi. Razlog je jednostavan - one se nanose na samu povrπinu koæe, a koæa je oπteÊena u dubljim slojevima koji su nedostupni kozmetiËkim pripravcima.

Opasnost vreba tijekom cijele godine… Ovisno o valnoj duljini, ultraljubiËaste zrake dijelimo na: UV-A (320-400 nm), UV-B (290-320 nm) i UV-C (270-290 nm). UV-C zrake moæemo izostaviti jer uglavnom bivaju zadræane visoko u ozonskom omotaËu. Na æalost, atmosfera ne πtiti i od UV-A i UV-B zraka. UV-A zrake predstavljaju opasnost tijekom cijele godine, a UV-B su viπe obiljeæje ljetne sezone. Najopasnije je ljetno razdoblje vedar dan izmeu deset ujutro i dva popodne. Kada govorimo o kroniËnom oπteÊenju koæe, moæda su najvaænije UV-A zrake neπto duæe valne duljine koje prodiru vrlo duboko u koæu. Osim ubrzanog starenja koæe, dijelom su odgovorne i za zloÊudne pretvorbe u koæi. UV-B zrake uzro-

DERMATOLOGIJA

kuju dobro poznate akutne tegobe izazvane sunËanjem kao πto su crvenilo, bolnost, upala i promjene pigmentacije koæe. Dugotrajna izloæenost UV-B zrakama dovodi do ubrzana starenja koæe, promjene pigmentacije, pada lokalnog imuniteta koæe, a time i razvoja sklonosti stvaranja zloÊudnih novotvorina.

Osim izbjegavanja ljetnog sunca, jedina je preventiva masovno upotrebljavati moderna zaπtitna sredstva koja sunËanje Ëine manje πtetnim jer odbijaju velik dio ultraljubiËastih zraka prije nego πto prodru u dublje slojeve koæe Iako je vrlo teπko precizno odrediti stupanj ugroæenosti od djelovanja ultraljubiËastih zraka u nekim tipiËnim situacijama, odluËujuÊi su Ëimbenici naoblaka, okolina, refleksija od tla, mora ili snijega i lokalna vegetacija. Mjerenjima je dokazano da osoba primi popriliËnu dozu ultraljubiËastog zraËenja i prije nego πto ima subjektivni osjeÊaj pregrijanosti. Tako se u pokusima ubrzano razaranje veziva dubljih slojeva koæe moæe izazvati samo UV-A zrakama. Nezgodno je obiljeæje UV-A zraka πto nisu ovisne o godiπnjem dobu, pa bi osobe koje mnogo rade na otvorenom trebale zaπtititi lice, vrat i ruke tijekom cijele godine. Osobito je vaæna primjerena zaπtita djece jer se gotovo 50 posto cjelokupne (kumulativne) doze ultraljubiËastog zraËenja primi tijekom djetinjstva. Djecu treba zaπtititi od ultraljubiËastih zraka posebnim zaπtitnim sredstvima primjerenim njihovoj koæi (koja se viπe znoji) i s minimalnom koliËinom mirisnih tvari (koje mogu izazvati alergije). Uglavnom se mogu preporuËiti losioni ili sredstva u spreju.

26 VA©E ZDRAVLJE #36

OpÊenito vrijedi da veÊina modernih sredstava za odrasle pruæa vrlo uËinkovitu zaπtitu protiv UV-B zraka. Pravilan su izbor samo sredstva s visokim zaπtitnim faktorom (npr. SPF 20) koja blokiraju gotovo 95 posto UV-B zraka. U novije vrijeme najkvalitetnija se sredstva za zaπtitu od ultraljubiËastih zraka mogu podiËiti i visokom razinom zaπtite od UV-A zraka. Teæiπte nastojanja da se odræi mladolik izgled koæe trebalo bi biti u svakodnevnoj primjeni modernih zaπtitnih sredstava protiv πtetnog djelovanja ultraljubiËastih zraka.

Svijest o tome veÊ je prisutna u kozmetiËkoj industriji pa, primjerice, veÊina kozmetiËkih pripravaka za lice sadræi visok zaπtitni faktor. U ljetnom je razdoblju potrebna i dodatna uËinkovita zaπtita od UV-B zraka, osobito djeci. Nastojanje da se postigne preplanuli izgled neodgovorno je ponaπanje Ëije Êe ozbiljne posljedice biti vidljive tek nakon nekog vremena. Jer, ako ste pripadnik bijele rase, ubrzano starenje koæe i moguÊnost nastanka zloÊudnih tumora koæe neizbjeæna su bioloπka cijena sunËanja ili redovitih odlazaka u solarije.

Urtikarija

unutarnja pobuna na vanjski uzrok Doc. dr. sc. Teodora Gregurek Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog, Klinika za koæne i spolne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Alergoloπki se testovi rade kad alergen nije toËno poznat, kada se bolest ponavlja ili se povezuje s nekoliko uzroËnika Zbog reakcije koæe sliËne kao pri kontaktu s koprivom urtikarija se Ëesto naziva koprivnjaËa. Izaziva crvena, edematozna æariπta iznad razine koæe (tzv. urtike), a dijeli se na akutne, recidivirajuÊe (ponavljajuÊe) i kroniËne. Razlika je prije svega u trajanju bolesti, a slika bolesti uvijek je ista. Akutna urtikarija traje najviπe do tri tjedna, recidivirajuÊe do tri mjeseca, a kroniËne i nekoliko godina, uz povremena pogorπanja i poboljπanja. Dok su u akutnom obliku urtike veliËine kovanog novca do dlana, spajaju se i izraæen je jak svrbeæ, kroniËne su veliËine nokta ili manje, rasporeene manje ili viπe simetriËno. Mogu se javiti i opÊi simptomi (npr. poviπena temperatura), simptomi unutarnjih organa (najËeπÊe diπnog i probavnog sustava), a u podruËju gdje je tkivo rahlo, oko oËiju, usana i zglobova, Ëest je jak otok. Moæe se razviti i oteklina poËetnog dijela diπnog puta i jezika s osjeÊajem guπenja i oteæana gutanja, astmatiËki napad, znaci rinitisa ili konjuktivitisa, ali i proljev ili bolovi u trbuhu. Jako izraæeni simptomi mogu ugro32 VA©E ZDRAVLJE #36

ziti æivot bolesnika. U nekim sluËajevima nastaje i generalizirana alergijska reakcija s anafilaktiËkim πokom (najËeπÊe nakon uboda insekata ili uzimanja nekih lijekova), kada zataje disanje i rad srca, πto moæe imati i smrtni ishod.

Koga ili πto optuæiti? Prema reakciji koja se odvija u organizmu, urtikarija spada u tzv. alergijske reakcije ranog tipa, πto znaËi da promjene na koæi nastaju 20 do 30 minuta ili nekoliko sati nakon unosa. Alergen se spaja s postojeÊim specifiËnim antitijelom vezanim na stanicu mastocit koja puca i oslobaa barem desetak vrlo aktivnih tvari πto pogoduju nastanku alergijske reakcije. Najvaænija je od njih svakako histamin, a u kroniËnih i fizikalnih urtikarija i acetilholin. NajËeπÊi su alergeni hrana, lijekovi (antibiotici, acetilsalicilna kiselina, analgetici, antireumatici i dr.), neki inhalacijski alergeni (udiπu se ili dou u kontakt s koæom - pelud, grinje iz praπine, æivotinjske dlake)

te ubodi insekata. Urtikariju mogu izazvati i fizikalni Ëimbenici, takoer na principu imunoloπkih promjena u organizmu, ali ne potpuno u smislu klasiËne alergijske urtikarije. To su najËeπÊe hladnoÊa, toplina, pritisak, fiziËki napor i sunce (UV zrake). Postoji i grupa alergijskih reakcija potencirana stresom i psihogenim Ëimbenicima. Dok kod akutne urtikarije bolesnik obiËno zna toËno navesti koji je alergen posrijedi, kod recidivirajuÊih i kroniËnih oblika Ëesto je rijeË o kombinaciji alergena (dva ili viπe) ili postojanju unutarnjih Ëimbenika, pa dolazi do stvaranja autoantigena. To su najËeπÊe upalni procesi uha, nosa, grla, sinusa, ginekoloπke ili uroloπke upalne bolesti, hormonalni poremeÊaji, parazitoze, bolesti jetre ili druge bolesti probavnog sustava, a u vrlo tvrdokornim sluËajevima mora se misliti i na maligne bolesti. Kod oko 50 posto kroniËnih urtikarija ne moæe se pronaÊi uzrok, pa ih nazivamo idiopatskim.

Kako utjecati na alergijsku reakciju? S obzirom na to da je kliniËka slika tipiËna, dijagnoza ne predstavlja teπkoÊe. Bitno je sprijeËiti daljnji unos alergena u organizam (ako je poznat) i ubrzati njegovo izluËivanje (npr. davanjem laksativa u sluËaju prehrambenog alergena). Valja

DERMATOLOGIJA

sprijeËiti i unos bjelanËevina nekoliko dana (ne jesti meso, mlijeËne proizvode i jaja), da bi ih se kasnije postupno uvodilo prema uputi. Izbjegavanje bjelanËevina osobito je vaæno ako je alergen mala molekule jer tada neÊe naÊi nosaËa (bjelanËevinu) i prestat Êe djelovati.

Dijeta kod urtikarije 1. dan Ëaj sa πeÊerom riæa na vodi, preægana 2. dan juha, dvopek, med i keksi bez jaja juha s kuhanom 3. dan piletinom, krumpir, jabuka kuhana teletina, 4. dan banana kuhana govedina, 5. dan zelena salata i mrkva 6. dan mlijeko U teæim oblicima popraÊenima i nekom komplikacijom (guπenje, edemi, poËetni znaci πoka) daju se kortikosteroidi (najËeπÊe oni koji brzo djeluju i brzo se izluËuju) u infuziji ili intramuskularno, najËeπÊe dva, tri dana. Potom se doza postupno smanjuje prelaskom na tablete do ukidanja (najviπe sedam do deset dana). Daju se i antihistaminici, lijekovi koji sprjeËavaju vezanje histamina na stanice i njegovo djelovanje, ali i ubrzavaju izluËivanje veÊ stvorenog prirodnim putem (stolica, urin). U poËetku se daju u infuziji ili intramuskularno, a poslije u obliku tableta. Postoji velik broj antihistaminika I. i II. generacije koji se daju nakon smirenja akutnih znakova urtikarije joπ 10 do 14 dana. U kroniËnim oblicima, ali i kod fizikalnih, dobrim su se pokazale i kombinacije I. i II. generacije antihistaminika uz obvezno dodavanje blokatora za histamin 2 receptore koji se nalaze duæ cijeloga probavnog sustava i takoer omoguÊuju djelovanje osloboenog histamina (preparati ranitidina - najËeπÊe Peptoran, Ufamid, Ulran).

Po moguÊnosti pronaÊi krivca Kod akutnih urtikarija, gdje je poznat uzroËni alergen, nije potrebno alergoloπko testiranje jer se, izbjegava li se on, alergija viπe neÊe javljati. Kada alergen nije toËno poznat, rade se alergoloπki testovi, najËeπÊe prick metodom (metoda uboda) ili schratch metodom (grebanje koæe) kod testa na konzervanse. Sigurnost je testova oko 75 do 80 posto. Kako bi se postigao æeljeni uËinak, svakako treba ozbiljno shvatiti rezultate testa i strogo izbjegavati sve alergene koji su prilikom testiranja bili pozitivni. Kod kroniËnih se urtikarija, zbog moguÊnosti postojanja unutarnjih Ëimbenika, provodi kliniËko-laboratorijska obrada: • sedimentacija (SE), kompletna krvna slika (KKS), glukoza u krvi (GUK), jetrene probe (AST, ALT, gama GT), urea, kreatinin, lipidogram, elektroforeza bjelanËevina, imunoelektroforeza, IgE-ukupni, Helicobacter pylori test (iz krvi), hormoni πtitnjaËe (T3, T4, TSH), antitireoidna antitijela, C, C1, C3, CIK, CRP, stolica na parazite, stolica na Candidu, bris na oxyure, provokacija na amebe, bris nosa i ædrijela, antistreptolizinski titar (AST-O, ASTA), ORL pregled, stomatoloπki pregled, ginekoloπki pregled za æene, a uroloπki za muπkarce te rtg snimka pluÊa. Ovisno o anamnestiËkim podacima, katkad se obradi samo dio, npr. samo probavni sustav ili samo hormonalna obrada, tj. ciljano se provjeravaju razgovorom dobiveni podaci. Ako se pronae uzrok, lijeËenje se nastavlja kod nadleænog specijalista, a cijelo se vrijeme uzimaju antihistaminici (bilo I. generacije ili kombinaciju I. i II. generacije uz i H2 blokatore, πto se pokazalo vrlo uËinkovitim). U sluËaju da se uzrok ne nae i postavi se dijagnoza kroniËne idiopatske urtikarije koja moæe trajati godinama, preporuËuje se na dulje razdoblje uzi-

manje navedenih kombinacija lijekova, uz redovite kontrole specijalista dermatologa. U grupi urtikarija uzrokovanih vanjskim Ëimbenicima potrebno je izbjegavati uzroËnike u najveÊoj moguÊoj mjeri, a uz spomenute lijekove dobrim su se pokazali i antihistaminici koji sediraju (smiruju) ili antiholinergici. Zbog Ëestih nesporazuma s nadleænim lijeËnicima vaæno je napomenuti da se alergoloπki testovi rade u stvarno indiciranim situacijama, tj. onda kada nam alergen nije toËno poznat, kada se bolest ponavlja ili se povezuje s nekoliko uzroËnih Ëimbenika. Bitno je da barem tri, Ëetiri tjedna prije testiranja bolesnik ne uzima kortikosteroide, a tri do pet dana prije da ne uzima antihistaminike, sedative i analgetike, jer Êe rezultati biti laæno negativni. Bolesnici koji imaju kroniËne urtikarije kod kuÊe uvijek moraju imati lijekove tipa antihistaminika, koje u sluËaju Ëesto neoËekivanih pogorπanja treba odmah uzeti i javiti se nadleænom lijeËniku. Bolesnika s urtikarijom, osobito onom koja se javlja rijetko i “bez uzroka”, treba upoznati i s pojmom intolerancije na histamin ili histaminizam. RijeË je o reakciji na histamin koji se moæe stvarati ne samo tijekom alergijske reakcije nego i kao razgradni produkt neke hrane (bjelanËevina). Hrana zbog duljeg stajanja ili poËetka kvarenja u sebi sadræi mnogo histamina, kao i jela koja se podgrijavaju. Histamin se ne moæe razoriti kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrovalnoj peÊnici, a kombinacija alkohola s hranom koja sadræi histamin pojaËava njegovo djelovanje. Mnogo histamina ima u crvenom vinu, pjenuπcima, pivu, sirevima, plavoj ribi (osobito konzerviranoj), suhomesnatim proizvodima, naroËito ako dulje stoje. Preporuka je jesti uvijek svjeæu, laganu i kuhanu hranu. I kod pojave intolerancije na histamin daju se antihistaminici. #36 VA©E ZDRAVLJE 33

GljiviËne tegobe na udaru ljeta O toplom vremenu i ljetnim Ëarima sanjarimo cijele godine. No, to vruÊe i vlaæno godiπnje doba pogodno je za razvoj nekih mikroorganizama, kao πto su gljive. GljiviËna se oboljenja prema vrsti uzroËnika mogu se podijeliti na dvije velike grupe. Prva grupa su saprofitije, kod kojih uzroËnik vegetira na povrπini koæe i nikad ne prodire u dubinu. U tu grupu spada uzroËnik vjerojatno najuËestalije gljiviËne infekcije koæe Pityriasis versicolor, Ëijem razvoju, osim topline i vlage u zraku, izrazito pogoduje pojaËano znojenje tijela i pojaËana produkcija loja. Zbog toga su promjene najËeπÊe lokalizirane na leima (posebice izmeu lopatica, na ramenima i vratu), na prsiπtu i nadlakticama, a koji put i u vlasiπtu. Promjene se dogaaju na povrπini koæe i karakteristiËnog su izgleda: svijetloruæiËasta mrljasta æariπta veliËine kovanog novca do veliËine dlana, glatke ili lagano ljuskave povrπine, vrlo Ëesto praÊena laganim svrbeæom. U kasnijoj fazi bolesti mrlje postanu æuÊkaste ili smeÊkaste. S obzirom na boju okolne zdrave koæe, promjene u æariπtima ljeti izgledaju kao blijede mrlje jasno ograniËene od ostale koæe, i to zbog jaËeg kontrasta, a zimi su tamnije od zdrave koæe. Tijek bolesti izrazito je kroniËan, a promjene se lijeËe lokalnim antimikoticima u obliku otopine, πampona i

34 VA©E ZDRAVLJE #36

pjene za tuπiranje. Vaæno je promjene dobro istrljati ruËnikom kako bi se reducirale ljuske u kojima se nalazi uzroËnik. Naravno da je za uspjeh terapije prije svega vaæna toËna dijagnoza, pa se svakako javite svome lijeËniku. Ono πto sami moæete uËiniti jest ukloniti sve predisponirajuÊe Ëimbenike kao πto su noπenje sintetiËke odjeÊe, kupanje u javnim bazenima te izbjegavati situacije koje potenciraju prekomjerno znojenje. U drugu veliku grupu ubrajamo dermatofitije, Ëiji uzroËnici æive u roænatom sloju koæe, dlaka i noktiju. U nju spadaju mikrosporije, gljiviËna oboljenja koja su posljedica infekcije mikroorganizmima iz reda Microsporum koja Ëesto napadaju vlasiπte. NajËeπÊe se prenose preko zaraæenih kuÊnih ljubimaca psa ili maËke. Promjene u poËetku izgledaju kao ruæiËasto-crvene suhe mrlje, koje se najËeπÊe uoËe tek kada se πirenjem razvije tipiËna kliniËka slika. Na neobrasloj koæi izgledaju kao crvenkasti liπaj, jasno naznaËenih i malo uzdignutih rubova, a srediπte im je svjetlije. Mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, ali se primarno javljaju na vlasiπtu. To se obiËno zamijeti tek kasnije kao mjesto polomljenih vlasi ili podruËje koje izgleda kao bez kose. U sluËaju da se infekcija zanemari i prodre dublje u

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

koæu i potkoæno tkivo, moæe nastati upalni infiltrat pokriven gnojnim mjehuriÊima. Uz lokalnu terapiju obvezni su animikotici na usta koje, naravno, mora propisati lijeËnik. U ovu grupu spada i Candidosis intertriginosa koja se tipiËno javlja na podruËjima meusobnog trljanja koæe (ispod dojki, u pazusima, preponama, izmeu prstiju na rukama i nogama). Osim po tipiËnoj lokalizaciji, prepoznaje se po izgledu koji se od ostalog dijela koæe razlikuje kao jasno ograniËeno crvenilo koæe praÊeno vlaæenjem. Na rubovima crvenih mrlja vidljivo je ljuskanje, a vrlo Ëesto se mogu vidjeti i mjehuriÊi zamuÊena sadræaja. Prostor izmeu prstiju nalikuje ogrebotini koju okruæuje bjelkasta koæa. LijeËenje je dugotrajno i obiËno se nastavlja joπ dva tjedna nakon iπËezavanja koænih promjena kako bi se izbjeglo ponovno javljanje bolesti. Octenisept - antiseptik za rane i sluznice iz vaπe kuÊne ljekarne - pokazao je izvanredna svojstva i u lijeËenju gljiviËnih oboljenja koæe (poput gljiviËnih infekcija stopala i koæe na pregibima - prepone, pazuha, koæni nabori). Njegova je uËinkovitost u lijeËenju gljiviËnih oboljenja potvrena brojnim kliniËkim studijama provedenim u njemaËkim sveuËiliπnim bolnicama.

Snaga biljaka za ljepotu i njegu kose

Melita ©kvorc, dr. med., Oktal Pharma

Viπe od 30 godina struËnjaci u Klorane laboratorijima specijalizirali su se u podruËju njege i zdravlja kose te razvili πiroku paletu proizvoda na biljnoj osnovi. Svaki biljni ekstrakt odabran je prema rezultatima ispitivanja i podvrgnut procesu standardizacije. KLORANE πamponi imaju iznimno njeænu osnovu za pranje koja ne iritira i temeljito Ëisti kosu i vlasiπte. Kosa se moæe prati svakodnevno, bez

bojazni da Êe se time pojaËano stimulirati rad ælijezda lojnica. Kako bi pojaËali uËinak πampona, laboratoriji Klorane stvorili su bogatu lepezu balzama i regeneratora. Klorane proizvodi dermatoloπki su ispitani i potpuno sigurni za svakodnevnu uporabu. Njihovu uËinkovitost i podnoπljivost potvruju brojni testovi. Bogata paleta od 13 proizvoda podijeljena je u pet skupina ovisno o ljekovitoj biljci Ëiji ekstrakt sadræi.

KAMILICA za plavu i svijetlosmeu kosu Kamilica (Matricaria chamomilla L.) je izrazito aromatiËna biljka podrijetlom iz Sredozemlja, odakle se proπirila u cijelu Europu. Mirisni æuto-bijeli cvjetovi ubiru se od svibnja do rujna. Posjeduje umirujuÊe djelovanje i apigenin-flavonsku æutu boju. Klorane πampon i balzam za visoki sjaj s ekstraktom kamilice (5%) daju visoki sjaj svijetloj kosi. ©ampon sadræi njeænu osnovu za pranje i poveÊanje volumena te sredstva za lakπe raπËeπljavanje kose. Pogodni su za Ëestu primjenu i za cijelu obitelj. Iako Klorane πampon s ekstraktom kamilice ne sadræi boje i izbjeljivaËe, postupno stvara prirodan zlatni sjaj kose.

38 VA©E ZDRAVLJE #36

LIMUN za vitalnost, sjaj i svakodnevnu njegu Limun (Citrus medica L.) je dugo bio jedini poznati citrus na podruËju Europe. Istraæivanjima u Klorane laboratoriju dokazano je dvostruko djelovanje Klorane citrus ekstrakta zbog sadræaja flavonoida i aminokiselina, koji kosi daju dodatan sjaj i leprπavost. Klorane revitalizirajuÊi πampon, balzam i sprej s citrus ekstraktom neutraliziraju uËinak tvrde vode i oæivljavaju kosu. ©ampon je namijenjen Ëestoj uporabi i za sve Ëlanove obitelji. Balzam oæivljava, πtiti kosu i Ëini je leprπavijom. Bezuljna gelasta tekstura proizvoda osigurava lagano nanoπenje i ispiranje. PojaËava i produljuje djelovanje πampona. Sprej je bogat flavonoidima i aminokiselinama koji kosi daju vitalnost i sjaj. Potrebno ga je protresti prije uporabe, rasprπiti po suhoj ili vlaænoj kosi i ne ispirati. Namijenjen je svim tipovima kose, za cijelu obitelj, ukljuËujuÊi i djecu.

NAR za obojenu kosu

KININOVAC za jaËanje korijena kose

Nar (Punica granatum L.) se od antiËkog Egipta smatrao simbolom ljubavi, plodnosti i snage. Klorane nar ekstrakt bogat je taninima i ima izraæena adstrigentna svojstva. To mu daje sposobnost uËvrπÊivanja boje na keratinu pa ona dulje traje. Klorane πampon, balzam i sprej za obojenu kosu s ekstraktom nara imaju izraæena svojstva uËvrπÊivanja boje, pojaËana zaπtitnim, obnavljajuÊim i hranjivim sastojcima. Boja kose dvostruko je postojanija nakon primjene Klorane proizvoda s ekstraktom nara. Balzam obnavlja, regenerira i Ëini kosu dodatno glatkom i sjajnom. Sprej je originalna dvokomponentna formula koja produljuje postojanost boje, regenerira, Ëini kosu dodatno glatkom i πtiti je od πtetnog utjecaja UV zraka. Koristi se bez ispiranja.

Kininovac (Cinchona succirubra Pav.) je drvo podrijetlom iz Juæne Amerike. Njegova kora sadræi ekstrakt kinin, dobro poznat po svojstvima jaËanja. Istraæivanjima u Klorane laboratorijima odabran je crveni kininovac izrazito bogat kininom koji stimulira korijen kose i time jaËa kosu. Klorane kinin ekstrakt kombinira se s vitaminima B kompleksa (B5, B6, B8) poznatim po sposobnosti obnove strukture i stimulaciji rasta kose. Klorane πampon i balzam za jaËanje korijena kose s kininom i B vitaminima upotrebljavaju se za jaËanje i obnovu zdravlja kose. Njeæna osnova za pranje poveÊava volumen kose i olakπava raπËeπljavanje. Balzam pojaËava i produljuje djelovanje πampona.

ZOB za Ëesto pranje kose Zob (Avena sativa L.) je æitarica koja se uzgaja diljem Europe i u Sjevernoj Americi, na podruËjima s umjerenom klimom. Ekstrakt zobi odlikuje se velikom koncentracijom polisaharida koji πtite i omekπavaju kosu. Kloran πampon i balzam za Ëesto pranje s ekstraktom zobi imaju izraæena svojstva omekπavanja i zaπtite tjemena i vlasiπta. ©ampon sadræi njeænu osnovu za pranje, poveÊanje volumena i sredstva za lakπe raπËeπljavanje kose. Potpuno je siguran i za najosjetljiviju kosu. Balzam omekπava kosu, olakπava njezino raπËeπljavanje i smanjuje elektricitet. Klorane πampon za suho pranje s ekstraktom zobi sadræi posebno usitnjene πkrobne sastojke koji vrlo snaæno upijaju masnoÊu i Ëiste vlasiπte bez pranja. Volumen kose i leprπavost obnavljaju se u nekoliko minuta. Brz i praktiËan za uporabu. Osobito se preporuËuje zaposlenim osobama ili onima koje nisu u moguÊnosti Ëesto prati kosu.

#36 VA©E ZDRAVLJE 39

Napredak u kontroli glikemije

Mr. sc. Manja Praπek, dr. med., spec. internist dijabetolog, SveuËiliπna Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Medicinski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, Dugi dol 4a, Zagreb

Dobra regulacija glikemije odgaa komplikacije za Ëak 40 do 75 posto, poboljπava kvalitetu æivota i produljuje radni vijek oboljeloga U svijetu i u nas biljeæi se sve viπe oboljelih od πeÊerne bolesti (176,000.000 ljudi), uz razvoj kroniËnih komplikacija kao posljedice loπe regulacije glukoze u krvi. Cijena je njihova lijeËenja vrlo visoka. Velike znanstvene studije na nekoliko tisuÊa oboljelih dokazale su da se postizanjem i odræavanjem dobre regulacije glikemije odgaaju komplikacije za Ëak 40 do 75 posto, a tako se uvelike πtedi novac za lijeËenje (dijalize, amputacije i rahabilitacije, srËano-æilna oπteÊenja, rehabilitacija i sl.), poboljπava kvaliteta æivota i produljuje radni vijek oboljelog.

Slika 1 - Kontinuirano mjerenje glukoze u potkoænom tkivu preko senzor-elektrode

40 VA©E ZDRAVLJE #36

Metode kraÊeg roka Danas dostupna metoda dijagnostike reguliranosti πeÊerne bolesti unatrag nekoliko tjedana ili mjeseci je glukozilirani protein (HbA1c), Ëije vrijednosti oznaËavaju prosjeËnu regulaciju glikemije u odreenome vremenskom razdoblju. Drugim rijeËima, pretraga oznaËava prosjeËnu razinu glukoze u krvi posljednja tri mjeseca i fruktozamina posljednja dva tjedna. TrenutaËni rezultat mjerenja glukoze u krvi provodi se, pak, pomoÊu malih aparata za mjerenje glukoze iz kapilarne krvi. MoguÊe ju je odrediti nekoliko puta tijekom 24 sata, ali s obzirom na to da se glukoza u krvi mijenja u nekoliko minuta, tijekom jednog sata moæe varirati i viπe od 10mmol/l. Zato se moæe dogoditi da mjerenja glukoze Ëetiri puta na dan ukazuju na zadovoljavajuÊu regulaciju glikemije, a da vrijednosti glukoziliranog hemoglobina upuÊuju na loπu metaboliËku regulaciju. To znaËi da je izmeu tih mjerenja bilo veÊih oscilacija glikemije koje samokontrolom nisu zabiljeæene.

Kontinuirano mjerenje ipak najpreciznije Godine 1970. u kliniËkoj je praksi poËela primjena umjetne guπteraËe (Biostatora), koja je kontinuirano mjerila razinu glukoze u krvi tijekom 24 sata i prema izraËunu raËunala ubrizgavala potrebnu koliËinu inzulina. Aparat je bio velik poput ormara, pa je bolesnik morao biti vezan uz krevet, πto opet nije doËaravalo realnu sliku kretanja glukoze u krvi. Ipak, veÊ su tada primijeÊene velike oscilacije glikemije za jednog sata koje se laboratorijskim metodama mjerenja glukoze nisu biljeæile zbog potrebe Ëestog uzimanja uzorka krvi. Osobito velike oscilacije primijeÊene su nakon obroka ili tijekom noÊi. Stoga se poËelo s metodom kontinuirana mjerenja glukoze kako bi se dobio bolji uvid u kretanje glikemije tijekom 24 sata i terapija prilagodila tome. Aparat i senzor postali su prihvatljive veliËine, lako prenosivi. Istraæivanjem razliËitih metoda i moguÊnosti dobiveni su zadovoljavajuÊi rezultati mjerenjem potkoæne razine glukoze koja se podudara s oscilacijama glukoze u krvi s vremenskim odmakom od oko 15 minuta. Rezultati se mogu biljeæiti i viπe od 72 sata bez odbacivanja senzora, πto je bio sluËaj s postavljanjem senzora u krvnu æilu. U svijetu se danas u svakodnevnoj praksi (ambulantna i kliniËka primjena, kliniËka ispitivanja) koristi nekoliko metoda kontinuirana mjerenja glukoze:

DIJABETOLOGIJA

• minimalno invazivne metode - enzimatska transkutana elektroda i mikrodijaliza • neinvazivna metoda - reverzna iontoforeza i dielektriËna spektroskopija. PomoÊu enzimatske elektrode mjerenja se odvijaju preko potkoæne platinaste elektrode u potkoænom tkivu koja mjeri napon struje nastao oksidacijom glukoze. Mjerenje se odvija kontinuirano tijekom 72 sata, a mjerni instrument biljeæi vrijednosti glukoze svakih 10 sekundi, potom svakih pet minuta izraËunava prosjeËnu vrijednost glukoze za navedeno razdoblje i pohranjuje je u memoriju. Shodno tome, instrument zabiljeæi 288 mjerenja u 24 sata, s tim da trenutaËni rezultati nisu vidljivi na zaslonu aparata nego se iπËitavaju nakon skidanja instrumenta. Postupak postavljanja senzora jednostavan je (kao primjena potkoæne injekcije), a veÊ nakon sat vremena u aparat se upisuje vrijednost glukoze kao kalibracijska toËka, izmjerena aparatom za samokontrolu iz kapilarne krvi. Tankim optiËkim kabelom senzor je vezan za mjerni instrument veliËine kutije cigareta koji se nosi oko struka ili za pojasom (slika 1). Nakon zavrπena mjerenja, instrument se preko adaptera povezuje s raËunalom, a vrijednosti glukoze iπËitavaju se grafiËki i/ili numeriËki (slika 2).

Slika 2 Nakon zavrπena mjerenja instrument se preko adaptera povezuje s raËunalom, a vrijednosti glukoze iπËitavaju se grafiËki i/ili numeriËki

Metoda mikrodijalize upotrebljava biokemijsku komponentu potkoænoga enzimatskog biosenzora u kombinaciji s mikrodijalizom. Kako je rijeË o tehnici mikrodijalize, postavljanje je zahtjevnije, ali zato se trenutaËni rezultati kontinuirana mjerenja glukoze mogu oËitati na zaslonu aparata koji bolesnik nosi oko struka (slika 3). Aparat oËitava glukozu u potkoænom tkivu svake tri minute tijekom 48 sati, a svi rezultati mogu se numeriËki ili grafiËki prikazati na raËunalu. Postupkom reverzne iontoforeze iz malog aparata u obliku sata na ruci odaπilju se elektroni slabe struje pod koæu uzrokujuÊi gibanje glukoznih elektrona prema katodi. Na poleini aparata nalazi se enzimatska gel-elektroda koja je prilijepljena na koæu bolesnika, a biljeæi napon koji se pretvara u numeriËke vrijednosti glukoze. Aparat u obliku sata sluæi za 12-satno monitoriranje u kuÊnim uvjetima (biljeæi razinu glukoze u potkoænom tkivu svakih 10 minuta, pa tako prosjeËno izmjeri 70 vrijednosti glukoze tijekom 12 sati, a za novo mjerenje potrebno je samo promijeniti senzorelektrodu). DielektriËna spektroskopija mjeri uËinak glukoze na uzorak elektriËnog otpora nastalog vlastitom indukcijom na razini radiofrekvencije, a moæe se mjeriti aparatom koji hvata i odaπilje magnetske valove.

Slika 3 - Aparat koji koristi metodu mikrodijalize kojom se kontinuirano oËitava glukoza na ekranu aparatu

Metodu kontinuirana mjerenja glukoze definitivno moæemo svrstati meu najpreciznije praÊenje reguliranosti πeÊerne bolesti. Prema preporukama AmeriËke asocijacije za dijabetes iz 2003. (ADA 2003), trenutaËni rezultat glukoze u krvi moæe biti putokaz za svakodnevnu prilagodbu terapije u kuÊnim uvjetima. Za ambulantno praÊenje reguliranosti glikemije preporuËuje se: • uvid u dnevnik samokontrole bolesnika • mjerenje glukoziliranog hemoglobina A1c svaka tri mjeseca • kontinuirano mjerenje glikemije tijekom 12 do 72 sata kako bi se dobio uvid u oscilacije glukoze i tome prilagodila terapija. Zasad se kontinuirano mjerenje glukoze u naπoj zemlji provodi samo u nekim specijaliziranim ustanovama za lijeËenje πeÊerne bolesti, a u svrhu kliniËkih ispitivanja i uvoenja novih terapija (inzulinske pumpe). Kako su aparat i senzori izrazito skupi, πira primjena joπ nije moguÊa, ali pretraga je predloæena Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kao holter dijagnostiËka metoda za postizanje i odræavanje dobre regulacije πeÊerne bolesti kod izrazito nestabilnih bolesnika lijeËenih inzulinskom terapijom. Time bi se i u nestabilnih i loπe reguliranih bolesnika dobio bolji uvid u kretanje glukoze tijekom 24 sata, terapija prilagodila prirodi bolesti, dugoroËno postigla bolja regulacija, a smanjila cijena lijeËenja kroniËnih komplikacija πeÊerne bolesti. #36 VA©E ZDRAVLJE 41

Za lakπi æivot s dijabetesom

Dijabetes i putovanje

Slijedi vrijeme godiπnjih odmora.

Godiπnji je odmor prije svega namijenjen zabavi, odmoru i uæivanju. Nadamo se da Êe vam navedene upute pomoÊi da ga tako i provedete. Ako postoje bilo kakve nedoumice vezane uz πeÊernu bolest i ljetovanje, svakako prije odlaska posjetite svog lijeËnika.

2. MuËnina na putu moæe uzrokovati povraÊanje i dovesti do dehidracije.

SAVJET: Pravodobno poduzmite potrebne mjere kako biste izbjegli muËninu na putu (uzmite tabletu protiv povraÊanja). Ako osjetite muËninu, nastavite uzimati uobiËajene doze inzulina i uzmite ugljikohidrate u tekuÊem obliku (npr. zaslaeni napitak). »eπÊe provjeravajte razinu glukoze u krvi pomoÊu aparata i traka za samokontrolu. Ne prekidajte terapiju inzulinom ili tabletama jer Êe u takvom stanju potreba za inzulinom biti poveÊana. Pijte dovoljno tekuÊine.

1. Promjena uobiËajene dnevne rutine (npr. dulje spavanje ujutro) ili vremenskih zona promijenit Êe dnevni raspored injiciranja inzulina.

SAVJET: Ako namjeravate promijeniti naËin æivota ili vremenske zone, potraæite savjet svog lijeËnika o moguÊoj prilagodbi dnevnog rasporeda injiciranja inzulina.

44 VA©E ZDRAVLJE #36

4. Na veliku vruÊinu tijelo, meu

ostalim, reagira pove Êanim protokom krvi kroz koæu pa se inzulin apsorbira bræe nego inaËe. U tom sluËaju vaπe dnevne potrebe za inzulinom mogle bi biti manje.

3. Proljev

moæe uzrokovati dehidraciju i hipoglikemiju.

SAVJET: Na vrijeme poduzmite razum n e mjere predostroænosti i lijeËenja. Pijte dovoljno tekuÊine (u manjim koliËinama, ali ËeπÊe), kontrolirajte razinu glukoze u krvi i nadoknaujte potrebnu koliËinu inzulina i ugljikohidrat a.

SAVJET: »uvajte se hipoglikemije kada se sunËate ili odmarate pri visokoj temperaturi. »eπÊe provjeravajte razinu glukoze u krvi. Pijte veÊu koliËinu tekuÊine (Ëaj, voda).

5. TrËanje nakon injekcije inzulina u nogu moæe uzrokovati jaËe djelovanje inzulina zbog poveÊana protoka krvi na mjestu injiciranja.

SAVJET: Kada planirate tjelovjeæbu, inzulin injicirajte u podruËje abdomena (trbuha). Izmjerite razinu glukoze u krvi prije i poslije vjeæbanja.

Sve informacije vezane uz sustav za kontrolu razine glukoze u krvi MediSense moæete dobiti na broju telefona Ok tal Pharme 01/65 96 858 ili pozivom na besplatnu info liniju kluba 0800 33 33 44 e-mail: MediSenseklub@oktal-pharma.hr

Æelimo Vam ugodan odmor i “dobre πeÊere”. Vaπi

#36 VA©E ZDRAVLJE 45

Bolest prljavih ruku Vladimir KrajinoviÊ, dr. med., Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran MihaljeviÊ, Mirogojska 8, Zagreb

Crijevne zarazne bolesti,

koje Ëine 20 posto svih zaraznih bolesti, najËeπÊe su bolesti niskoga higijenskog standarda NajËeπÊe bolesti niskoga higijenskog standarda, uz otrovanje hranom koje je Ëesto i u civiliziranom svijetu, su crijevne zarazne bolesti. »ine oko 20 posto svih zaraznih bolesti, s epidemioloπkom karakteristikom da se ËeπÊe pojavljuju ljeti i u jesen. Infekcija se najËeπÊe prenosi prljavim rukama (fekalno-oralnim putem). UzroËnik ili njegovi toksini ulaze u organizam kroz usta, razmnoæavaju se u crijevu, oπteÊuju sluznicu crijeva i najËeπÊe se izluËuju stolicom. Po uËestalosti su odmah nakon respiratornih infekcija (najuËestalije). NajËeπÊe se manifestiraju proljevom (tri ili viπe stolica u 24 sata). Uz proljev se mogu javiti povraÊanje s poviπenom temperaturom ili bez nje te bolovi u trbuhu. ObiËno traju neko46 VA©E ZDRAVLJE #36

liko dana (akutni proljev), a u nekim sluËajevima i dulje. Ako proljev traje dulje od dva tjedna, rijeË je o kroniËnom proljevu. UzroËnici crijevnih zaraznih bolesti razliËiti su s obzirom na skupine æivih organizama koji ih izazivaju. Akutne, tj. one koje nastaju naglo, najËeπÊe uzrokuju bakterije i virusi, a kroniËne parazitarni uzroËnici (protozoama i helmintima). Proljev mogu izazvati i lijekovi, najËeπÊe neki antibiotici.

Kad se crijeva uzbune UzroËnici ili njihovi produkti izazivaju upalu koja moæe zahvatiti cijeli probavni sustav (gastroenterokolitis) ili samo neke njegove dijelove (ga-

stroenteritis, enteritis, enterokolitis, kolitis). KliniËka slika crijevnih zaraznih bolesti najËeπÊe je karakterizirana simptomima probavnog sustava, meu kojima dominira proljev. Ostali (opÊi) simptomi su vruÊica, muËnina, povraÊanje, bolovi u trbuhu, æe, suhe sluznice te simptomi zatajenja bubrega (dehidracija!). Kod kroniËnih su proljeva Ëesti simptomi koji su posljedica poremeÊaja apsorpcije vitamina, proteina i drugih za organizam vaænih tvari (anemija, gubitak teæine, avitaminoze itd.). OpÊe simptome nalazimo samo u akutnim infektivnim proljevima koji kratko traju, prolaze za nekoliko dana i najizraæeniji su u poËetku bolesti. Lokalni, crijevni simptomi javljaju se i u akutnim i u kroniËnim stanjima, a najËeπÊi su proljev, bolovi u trbuhu i katkad povraÊanje. Po tim se simptomima mogu prepoznati akutni gastroenteritis (jako povraÊanje s obilnim vodenastim stolicama uz grËevite bolove u trbuhu), akutni enterokolitis (rijetko-kaπaste, sluzave stolice uz grËevite boli u trbuhu) te akutni kolitis ili dizenteriËki sindrom (oskudne, kaπaste stolice s primjesama sluzi i krvi uz grËeve u trbuhu). Infektivno otrovanje hranom (alimentarna intoksikacija) vrlo je Ëesta, akutna bolest sa slikom gastroenteritisa, kratke inkubacije (nekoliko sati) nakon uæivanja hrane na kojoj su se namnoæile bakterije (npr. salmonele) ili nagomilali neki bakterijski toksini stvoreni razmnoæavanjem

INFEKTOLOGIJA

bakterija (npr. stafilokok). Otrovanje hranom pojavljuje se sporadiËno ili u obliku manjih obiteljskih, katkad velikih epidemija koje izbijaju nakon uæivanja kontaminirane hrane u restoranima, slastiËarnicama, trgovinama hranom. NajveÊa je opasnost crijevnih zaraznih bolesti dehidracija, koja u nekim sluËajevima moæe nastati veÊ za nekoliko sati. MoguÊi su i kolapsi te teπki metaboliËki poremeÊaji koji mogu zavrπiti i smrtno. Posebno su ugroæeni djeca, najviπe dojenËad, i starci te osobe koje otprije imaju neku osnovnu bolest. Blaga i umjerena dehidracija moæe se lijeËiti peroralno, a za teæe dehidrirane bolesnike nuæna je parentralna rehidracija (infuzije).

Prepoznati, lijeËiti, ali prije svega prevenirati Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju kliniËke slike i epidemioloπkih podataka, a potvruje se etioloπki, tj. dokazom uzroËnika iz stolice ili katkad iz krvi. U veÊini sluËajeva krvni nalazi nisu karakteristiËni, osim kod poviπena broja eozinofila koji govori u prilog parazitarnoj infekciji. U lijeËenju akutnih infektivnih proljeva pozornost treba obratiti na sljedeÊe postupke: • nadoknada izgubljene tekuÊine i elektrolita (per os - na usta ili intravenski - infuzije) kako bi se izbjegla dehidracija • dijetalna prehrana da bi se rasteretila upalno promijenjena i osjetljiva sluznica crijeva

• u odreenim sluËajevima specifiËna antibiotska terapija, ovisno o uzroËnom Ëimbeniku (bakterije). U terapiji kroniËnih parazitskih bolesti provodi se dijetalna prehrana i specifiËna terapija antiparazitarnim lijekovima. U opÊe mjere prevencije spada prijavljivanje sluËajeva bolesti (koje je od iznimne vaænosti), prevencija kontaminacije vode i hrane uzroËnicima (pravilna priprema i pohranjivanje hrane), osiguravanje (i provoenje!) osnovnih higijenskih mjera te pravilno odlaganje otpada. SpecifiËni uzroËnici bolesti zahtijevaju i specifiËne mjere prevencije.

48 »iste ruke - pola zdravlja Rosana SvetiÊ-»iπiÊ, viπa medicinska sestra, Specijalna bolnica za bolesti diπnog sustava djece i mladeæi, Zagreb, Srebrnjak 100

Koliko u vremenu kada smo sa svih strana doslovce bombardirani razliËitim reklamama o prednostima kozmetiËih sredstava uopÊe razmiπljamo o obiËnome, ali redovitom pranju ruku. Pranje ruku od iznimne je vaænosti u prevenciji mnogih bolesti, posebice ako se uËini na ispravan naËin. Ispravna tehnika pranja ruku jednostavna je za nauËiti, a istodobno smanjuje i uniπtava uzroËnike zaraznih bolesti, kako u djece tako u odraslih. OpÊenito reËeno, zaraziti se moæemo: - oneËiπÊenom vodom i hranom - kapljicama koje se πire kaπljanjem i /ili kihanjem i/ili

ispuhivanjem nosa - neËistim rukama - kontaktom s tjelesnim sekretom bolesne osobe - zagaenim predmetima. Kada veÊ govorimo o neËemu, u danaπnje vrijeme naizgled tako banalnom kao πto je pranje ruku, valja, meu ostalim, upozoriti na alarmantan podatak da Ëak jedna od tri osobe nakon odlaska u WC ne opere ruke! A vjerojatno ne treba ni spominjati koliko rizika zaraze za sobom povlaËi takva nepromiπljenost. Je li to odraz æivotnog stila, opÊenite nebrige za sebe i okolinu ili jednostavno neznanja, unatoË vremenu u kojem æi-

Ispravna tehnika pranja ruku smanjuje i uniπtava uzroËnike zaraznih bolesti, kako u djece tako u odraslih, a jednostavno se nauËi 48 VA©E ZDRAVLJE #36

vimo, protoku i dostupnosti svih moguÊih informacija? Bolesti Ëije se πirenje moæe sprijeËiti pranjem ruku: • Bolesti koje se πire fekalno-oralnim naËinom: to su one koje izazivaju bakterije (salmonele, πigele), enterovirusi i sliËno, a uzrokuju poviπenje temperature, bolove u trbuhu, smetnje s probavom i proljeve. Zaraza se πiri zbog loπe higijene i neredovita pranja ruku, osobito prije i nakon odlaska na WC. • Bolesti koje se πire indirektno u kontaktu sa sekretom iz diπnog sustava: poput gripe, bakterijske i virusne upale diπnog sustava i sliËno. UzroËnik bolesti nalazi se u slini, iskaπljaju i nosnom sekretu, a pri kaπljanju, kihanju i ispuhivanju nosa kapljice se πire po okolini ili rukama, posebno ako ne koristimo papirnate ubruse. • Bolesti koje se πire kada se ruke oneËiste mokraÊom, slinom ili nekim drugim tjelesnim sekretom: uglavnom su to virusne bolesti kao πto su infektivna mononukleoza, neke bakterijske bolesti

INFEKTOLOGIJA

uzrokovane stafilokokom, citomegalovirusom i dr. Osoba se zarazi direktno u kontaktu s bolesnom osobom ili indirektno ako dira zagaenu hranu i/ili predmete (igraËke).

Znate li da Ëak jedna od tri osobe nakon odlaska u WC ne opere ruke! Bolesti koje se prenose neËistim rukama: - prehlada - meningitis - bronhiolitis - gripa - zarazna æutica - crijevne zarazne bolesti

Neki Êe ponoviti, a neki tek nauËiti... - Ruke treba prati u toploj vodi jer topla voda bolje uniπtava uzroËnike zaraze od hladne. - Sapun treba koristiti najmanje 10-15 sekundi. - Ne zaboraviti dobro oprati po-

druËja izmeu prstiju, ispod noktiju i ispod nakita jer se tu mikroorganizmi vrlo rado zadræavaju i skupljaju u velikom broju. - Nakon ispiranja ruke treba dobro posuπiti Ëistim ruËnikom ili joπ bolje papirnatim. Pri odabiru sapuna vaæno je da se dobro pjeni jer mjehuriÊi stvaraju negativan tlak koji izbacuje nakupljenu neËistoÊu i mikroorganizme s koæe. Nakon pranja sa sapuna treba isprati neËistoÊu i odloæiti ga u Ëistu i suhu posudicu. Zato je praktiËnije i higijenski ispravnije prati ruke tekuÊim sapunom. Nikad se ne smiju mijeπati dvije ili viπe vrsta tekuÊeg sapuna u istoj posudi jer moæe doÊi do alergijske reakcije. Prije punjenja tekuÊeg sapuna u spremnik ostatke treba dobro isprati tekuÊom toplom vodom, paæljivo birajuÊi mjesto na koje se odlaæe rasprπivaË da se ne bi dodatno oneËistio i zagadio novi tekuÊi sapun kojim Êe se dalje prati ruke. Ako se ruke peru u javnim prostorijama, vodu treba zatvoriti papirnatim ubru-

som kojim ste prethodno brisali ruke. Morate li Ëesto prati ruke, koristite blage neutralne sapune kako biste sprijeËili nastajanje pukotina na koæi i ne zaboravite nanijeti zaπtitnu kremu za ruke.

Kada treba prati ruke? - uvijek prije jela i kuhanja - prije i poslije odlaska na WC - poslije ËiπÊenja i spremanja u kuÊi - poslije diranja æivotinja, ukljuËujuÊi i kuÊne ljubimce - poslije posjeta bolnici, zdravstvenoj ustanovi ili bolesnoj osobi - nakon ispuhivanja nosa, kaπljanja ili kihanja - Ëim uete u kuÊu nakon igranja, boravka u vrtu, parku, πetnje s psom, kupnje i sliËno. Ne kaæe se uzalud da je ËistoÊa pola zdravlja. Zato, ne zaboravite da Êe vas nekoliko sekundi pranja ruku poπtedjeti razliËitih bolesti, bolnih pretraga i dugotrajna boravka kod lijeËnika.

NeuËinkoviti antibakterijski sapuni Izvor: Hina, 5. oæujka 2004. Antibakterijski sapuni ne pruæaju zaπtitu od lakπih bolesti koju oËekuju potroπaËi, pokazala je najnovija studija o njihovoj uËinkovitosti. IstraæivaËi sa SveuËiliπta Columbia podijelili su antibakterijska sredstva za ËiπÊenje u 120 obitelji u New Yorku, nadziruÊi ih potom gotovo cijelu godinu. Utvrdili su kako je u tim obiteljima zabiljeæen pribliæno jednak broj prehlada, grlobolja i poviπenih temperatura kao i u drugoj, kontrolnoj skupini koja je dobila obiËne sapune i deterdæente. Istraæivanje koje je objavljeno u Ëasopisu Annals of Internal Medicine pokazalo je da ti proizvodi ne smanjuju rizik pojave simptoma virusnih infekcija koje su najËeπÊi uzrok prehlada, kaπlja i bolova u trbuhu. Voditeljica istraæivanja Elaine Larson kaæe da rezultati neÊe iznenaditi lijeËnike jer bi testirani proizvodi trebali uniπtavati bakterije, a ne viruse. No, prosjeËnom potroπaËu to ne mora biti tako jasno, napominje. „Ljudi misle da Êe, koriste li se antibakterijskim sapunom, biti zaπtiÊeni od svih vrsta infekcija”, kaæe E. Larson. „Pokazalo se da takav sapun ne nudi mnogo viπe od obiËnih.”

Istraæivanje ne govori o tome jesu li sapuni djelotvorni u smanjivanju bakterijskih infekcija. Glasnogovornik Udruge proizvoaËa sapuna i deterdæenata Brian Sansoni tvrdi, pak, kako nije bilo poπteno od istraæivaËa testirati antibakterijske proizvode na sposobnost zaπtite od virusa jer im to i nije namjena. “Vaæno je upamtiti da proizvodi koji su testirani nisu ni preporuËeni kao antivirusna zaπtita”, istiËe. Sansoni kaæe da potroπaËi ne smiju pogreπno misliti da istraæivanje sugerira kako su antibakterijski sapuni bezvrijedni. Prema njegovim rijeËima, druge studije pokazuju da antibakterijski sapuni i proizvodi za ËiπÊenje u kuÊanstvu uËinkovito uniπtavaju organizme koji uzrokuju razliËite vrste bolesti, ukljuËujuÊi infekcije koæe ili trovanje hranom. Ipak, sve veÊa uporaba antibakterijskih sapuna u kuÊi zabrinjava neke znanstvenike koji se boje da bi njihova raπirena uporaba mogla dovesti do razvoja mikroorganizama otpornih na antibiotike koje Êe biti sve teæe ubiti. U istraæivanju je sudjelovalo 1178 osoba iz siromaπne Ëetvrti na Manhattanu u kojoj uglavnom æive Hispanoamerikanci.

#36 VA©E ZDRAVLJE 49

? ? ? ? ?

Koliko brinete o zdravlju?

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Pravilna prehrana i zdrav naËin æivota meu najvaænijim su Ëimbenicima u prevenciji bolesti i potpuno ovise o nama samima. Kako Êemo jesti i kakve su nam æivotne navike, stvar je naπega odabira, osvijeπtenosti i informiranosti o moguÊim πtetnim posljedicama naπeg ponaπanja. Popis bolesti koje nastaju zbog neodgovarajuÊe prehrane svakim je danom sve duæi. NaËin prehrane izravan je uzrok bolesti koje su vezane uz promjene na stjenkama krvnih æila i prerano starenje. Pa

i u sluËaju da se bolest pojavila, uz odgovarajuÊu terapiju pravilna prehrana i zdrav naËin æivota glavni su saveznici u lijeËenju. A sada uz malo zabave otkrijte neπto viπe o sebi, svome stilu æivota, (moæda) dobrim, ali i loπim navikama. Pokuπajte osvijestiti ono πto podsvjesno moæda veÊ znate, ali se niste usudili sebi to priznati. Kako biste si pomogli, vaæno je da iskreno odgovorite na postavljena pitanja.

1. Tijekom dana najËeπÊe jedem: a) jednom, nakon povratka s posla b) jedem kad god za to osjetim potrebu c) tri glavna obroka dnevno s osvjeæenjima u meuvremenu

7. VoÊe: a) uopÊe ne volim b) volim najviπe u kolaËima c) redovito jedem svjeæe sezonsko voÊe

2. DoruËak ujutro za mene predstavlja: a) neπto za πto nemam vremena b) priuπtim ga sebi ako se uspijem izvuÊi s posla c) redovit poËetak svakog dana 3. Prvi jutarnji obrok po mom izboru: a) za to nemam vremena, a i ne æelim se dodatno debljati b) jaja sa πunkom, kobasice ili hrenovke ili neπto od suhomesnatih proizvoda c) pahuljice s obranim mlijekom, jogurt, voÊe 4. Glavne dnevne obroke najËeπÊe konzumiram: a) poslijepodne, kad se vratim s posla b) kad mi se ukaæe prilika c) trudim se da to bude tri puta dnevno, uvijek u isto vrijeme 5. Moji obroci najËeπÊe su: a) pristupaËna brza hrana koja mi πtedi vrijeme b) meso, variva, konkretna jela... c) trudim se jesti πto raznolikije, kombinirajuÊi puno voÊa, povrÊa i æitarica 6. Ne mogu zamisliti glavni obrok bez: a) mesa pripravljena na sve moguÊe naËine b) domaÊe hrane po receptima moje bake (s desertom na kraju) c) razliËitih kombinacija voÊa, povrÊa i æitarica

50 VA©E ZDRAVLJE #36

8. PovrÊe jedem: a) samo kao prilog, pa nisam vegetarijanac b) pripravljeno po tradicionalnim receptima, s obiljem zaËina c) kao glavni obrok, pripravljeno na razliËite naËine 9. Uz obroke najËeπÊe konzumiram: a) pivo ili vino da mi potaknu probavu b) Coca-Colu ili neko drugo gazirano piÊe c) trudim se piti πto viπe tekuÊine, najËeπÊe vode 10. Na glavni dnevni obrok obiËno potroπim: a) pet do deset minuta b) ovisno od okolnosti: od pet minuta do jednoga sata c) trudim se osigurati mirnih pola sata vremena za glavni objed 11. Tijekom obroka: a) najËeπÊe gledam TV ili proËitam novine b) nastojim raspraviti probleme sa svojom obitelji c) trudim se u miru opustiti i osjetiti okus hrane 12. Izmeu obroka najËeπÊe: a) popijem kavu ili neπto æeπÊe da me okrijepi b) jedem grickalice da me zabave c) volim pojesti komad svjeæeg voÊa 13. Dnevno propjeπaËim: a) uglavnom se vozim osobnim automobilom b) pjeπaËim do stanice autobusa ili tramvaja c) trudim se u dnevne aktivnosti ukljuËiti najmanje pola sata pjeπaËenja

14. Nakon posla najËeπÊe: a) odmaram gledajuÊi TV b) pripremam objed za sutraπnji dan c) trudim se odvojiti vrijeme samo za sebe (teretana, aerobika, kino, izlazak s prijateljima) 15. Tijekom tjedna neizostavno: a) pogledam neku utakmicu b) odem najmanje jednom u kupnju c) gimnasticiram 16. Vikende najËeπÊe provodim: a) odmarajuÊi se od napornog tjedna i gledajuÊi TV b) kod rodbine i prijatelja uæivajuÊi u obiteljskim gozbama c) trudim se otiÊi u prirodu, negdje izvan gradske vreve Ako ste iskreno odgovorili na sva pitanja, pogledajte πto vaπe æivotne navike govore o vama i πto biste po moguÊnosti trebali mijenjati, a πto unaprijediti.

Najviπe odgovora pod: a) TipiËan ste predstavnik suvremene zaposlene osobe koja se puno ne brine o svome zdravlju. Nervoza, stres i emocionalna napetost vaπi su svakodnevni suputnici (i vjerojatno se veÊ odraæavaju na tjelesnim funkcijama). Usporite malo æivotni tempo, okrenite se sebi, razmislite malo i napravite izbor hrane i tjelesnih aktivnosti koji Êe vas odræati dulje aktivnim (i mladim). Unesite reda u aktivnosti izvan posla. Ako mislite da za ovo nemate dovoljno znanja ili jednostavno ne znate πto biste mijenjali, savjetujte se s obiteljskim lijeËnikom. On Êe sigurno imati pravi savjet za vas. b) Vi ste primjer tipiËnog konzumenta, potroπaËki mentalitet sklon uæivanju i neumjerenostima, bez razmiπljanja o moguÊim posljedicama. Æivite i uæivate æivot u ovom trenutku, bez pogleda u buduÊnost. Stara biblijska mudrost o umjerenosti u jelu i piÊu (i naËinu æivota) potpuna vam je nepoznanica. Suvremeni naËin æivota osvijetlio je Ëinjenicu da se negativne posljedice loπe prehrane i nezdrava naËina æivota viπe vide na onima koji imaju obilje hrane nego na onima kojima hrana nedostaje. Zadræite moto: “Za mene samo najbolje”, ali birajte hranu koja Êe, uz uæitak, pridonijeti vaπem zdravlju. Uvedite redovitost i disciplinu u prehrambene navike i meu aktivnosti uvrstite redovitu tjelovjeæbu. c) »estitamo! Ako ste doista iskreno odgovarali na pitanja, vi ste suvremena, osvijeπtena osoba koja vodi brigu o sebi i svome zdravlju. Svjesni ste Ëinjenice da su pravilan izbor hrane te uredan i discipliniran naËin æivota najbolji naËin unaprjeenja zdravlja.

54 Zaπto su djeca anemiËna? Prim. mr. sc. Srana »uliÊ, dr. med, spec. pedijatar, Klinika za djeËje bolesti KB Split, SpinËiÊeva 1

Zbog specifiËnih metaboliËkih potreba vezanih uz rast i razvoj djeca su ËeπÊe

izloæena moguÊnosti nastanka anemije uzrokavane nedostatkom æeljeza OpÊenito reËeno, anemija je stanje smanjena broja eritrocita i/ili koncentracije hemoglobina u krvi, zbog Ëega se smanjuje sposobnost krvi za prijenos kisika. To stanje rezultira smanjenom koliËinom kisika u tkivima i razvojem anemiËne hipoksije. 54 VA©E ZDRAVLJE #36

NajËeπÊom se smatra anemija zbog nedostatka æeljeza (10-20 posto odraslih ima negativnu bilancu æeljeza), i to najviπe kod djece u nerazvijenim i siromaπnim zemljama. Upravo zbog specifiËnih metaboliËkih potreba vezanih uz rast i razvoj djeca su ËeπÊe

izloæena moguÊnosti nastanka anemije uzrokavane nedostatkom æeljeza. Æivi organizmi ovise o æeljezu jer ono sudjeluje u prijenosu i izmjeni plinova kisika i ugljiËnog dioksida te u stvaranju hemoglobina i sazrijevanju eritrocita. U zemljinoj kori æeljezo je jedan od najrasprostranjenijih metala, a prirodno se nalazi i u hrani. Resorbira se u cijelom probavnom sustavu, najviπe u dvanaesniku i gornjem dijelu tankog crijeva, a apsorpcija se smanjuje prema distalnim dijelovima cijeva. Dvovaljano fero-æeljezo bolje se resorbira od trovaljanog feri-æeljeza, kojega uglavnom ima u hrani. VeÊe koliËine apsorbiraju se kod djece za vrijeme rasta i poveÊanih potreba iz drugih razloga. Reduktivna sredstva kao πto je vitamin C pomaæu procesu apsorpcije.

PEDIJATRIJA - HEMATOLOGIJA

Trideset do pedeset posto djece s manjkom æeljeza u organizmu mrπava su, πto je prije svega vezano uz slab apetit. Nakon lijeËenja æeljezom nastupa brz porast teæine uz poboljπanje apetita Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nedostatak æeljeza najËeπÊi je u ljudskom organizmu. Moæe ga izazvati nedovoljan unos hranom (koliËine u normalnoj prehrani jedva su dovoljne da zadovolje potrebe æena u reproduktivnoj dobi i djece koja rastu), loπa apsorpcija iz probavnog sustava, poveÊan gubitak i poveÊane potrebe organizma. Nedostatak æeljeza moæe biti prelatentni (bez simptoma), latentni (bez simptoma) i manifestni (sa simptomima), a postupno se razvija sideropeniËna anemija. Posljednja faza vezana je uz manifestnu sideropeniËnu anemiju, koja moæe biti blaga ili teπka sa svim prijelaznim varijantama.

KritiËni momenti - faze ubrzana rasta Tijekom djetinjstva koliËina æeljeza u tijelu polako raste paralelno s tjelesnom teæinom. U prvoj godini æivota dijete utrostruËuje tjelesnu teæinu, a udvostruËuje se cirkulirajuÊa masa hemoglobina pa se poveÊavaju i potrebe za æeljezom. Prijevremeno roena djeca joπ bræe rastu, πto katkad rezultira i πesterostrukim porastom tjelesne teæine. SljedeÊe razdoblje ubrzana rasta je oko jedanaeste godine kod djevojËica i Ëetrnaeste kod djeËaka, kada se porastom apsorpcije æeljeza organizam prilagoava porastu volumena krvi i miπiÊne mase. Masa cirkulirajuÊeg hemoglobina kod djeËaka adolescenata poveÊava se pribliæno dvostruko viπe nego kod djevojËica, no djevojËice pojaËano gube æeljezo menstruacijom. Nedostatak æeljeza najËeπÊe nastaje u razdobljima najbræeg rasta, ka-

da apsorpcija nije dovoljna da pokrije potrebe odreene ubrzanim rastom ili pojaËanim gubitkom.

Zaostajanje u rastu uz promijenjeno ponaπanje Simptomi sideropeniËne anemije su bljedilo koæe i sluznica, umor, slabost, ubrzan rad srca i sistoliËki πum srca. Nerijetko, djeca jedu zemlju, kredu ili æbuku sa zida. Nau se krhki nokti i kosa, oteËeni gleænjevi, podbuhlo lice, sniæen krvni tlak te ubrzan i slabije punjen puls. Mogu biti izraæeni tromost, razdraæljivost, anoreksija i sklonost infekcijama (imunodeficijencija). Broj eritrocita Ëesto nije pouzdana pretraga jer u poËetku moæe biti normalan zato πto nedostatak æeljeza uzrokuje najprije smanjenu sintezu hemoglobina. Vrijednosti æeljeza u serumu mogu biti normalne, ali zato je sniæena koliËina sveukupnog æeljeza u organizmu. Eritrociti su slabije obojeni, manji, razliËite veliËine i oblika, a kod teæih sideropenija su poput prstena. Sniæene su vrijednosti hematokrita, MCV, MCH i MCHC. Broj trombocita moæe biti normalan, smanjen ili poveÊan. Katkad su vrijednosti trombocita >1000 x 109+/L. Posljedice su zaostatak u rastu, promjene u ponaπanju, loπa koncentracija, abnormalna regulacija temperature i poremeÊen imunoloπki odgovor. Trideset do pedeset posto djece s manjkom æeljeza u organizmu mrπava su, πto je prije svega vezano uz slab apetit. Nakon lijeËenja æeljezom nastupa brz porast teæine uz poboljπanje apetita.

Nadoknaditi æeljezo i otkloniti uzrok LijeËenje ide u dva smijera: nadoknada æeljeza i uklanjanje uzroËnog Ëimbenika. Peroralna (na usta) terapija æeljezom uËinkovita je, sigurna i jeftina. Samo u iznimnim sluËajevima, kada uzimanje æeljeza oral-

nim putem nije moguÊe (povraÊanje, proljev, slaba resorpcija, anomalije probavnog sustava, autoimuna bolest crijeva nakon transplantacije koπtane sræi, neke autoimune bolesti crijeva), daje se parenteralno. ObiËno se poËinje s manjim dozama zbog moguÊnosti iritacije probavnog sustava, nakon Ëega se postupno poveÊava do pune doze. Duljina lijeËenja ovisi o manjku æeljeza i brzini normalizacije nalaza, a moæe trajati mjesec do godinu dana. Ako se nakon odreene stanke u lijeËenju ponovno dokaæe nedostatak æeljeza, lijeËenje se ponavlja. Uz æeljezo se obvezno daje vitamin C radi bolje apsorpcije, eventualno uz B vitamine i folnu kiselinu. Za vrijeme i nakon terapije potrebno je osigurati i dovoljan unos æeljeza hranom. Preparati æeljeza koji se upotrebljavaju u lijeËenju anemije zbog nedostatka æeljeza Ëesto izazivaju epigastriËnu bol (u æliËici), nagon na povraÊanje, bol u trbuhu, proljev ili zatvor. Nastaje odbojnost prema odreenom preparatu kod djece, zatim i kod roditelja koji zato prerano prekidaju lijeËenje. Preparati æeljeza, osobito prireeni kao otopine ili kapi, mijenjaju boju zubi. Zato pri odabiru preparata za lijeËenje treba uzeti u obzir da je uËinkovit, da se lako dozira, da je dobro podnoπljiv, ugodan za uzimanje te da se ne taloæi na zubima. Jedan je od takvih preparata ferofumarat koji se moæe preporuËiti starijoj djeci i adolescentima. Praksa je pokazala vrlo dobru resorpciju uz znatno poboljπanje nalaza relevantnih za sideropeniju ili sideropeniËnu anemiju, u vremenskom razdoblju ovisnom o teæini prethodno dijagnosticirana manjka æeljeza. Nisu zabiljeæene nuspojave poput bolova u æliËici, proljeva, bolova u trbuhu ili opstipacije, kao ni promjena boje zubi. ZnaËi, uËinkovita, dobro podnoπljiva terapija, prikladna i za dulje lijeËenje.

#36 VA©E ZDRAVLJE 55

Æeljezo

kome i zaπto? Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

NajtoËniju sliku o razini æeljeza u krvi daju krvne pretrage, no po simptomima poput stalnog osjeÊaja neispavanosti, lakog umaranja, slabije koncentracije, gubitka apetita te vrtoglavice pri naglim pokretima lako je zakljuËiti πto nedostaje organizmu. Prate ih i oku vidljive promjene na koæi i sluznicama kao πto su bljedoÊa i ispucali kutovi usana. Nedostatkom æeljeza najËeπÊe su pogoene trudnice jer su njihove potrebe poveÊane zbog ploda, potom dojilje koje putem mlijeka i dijete opskrbljuju æeljezom te opÊenito sve æene u reproduktivnoj dobi zbog menstrualnih krvarenja. Uz njih, poveÊanu potrebu za æeljezom imaju djeca tijekom rasta i razvoja, djevojËice u pubertetu, sportaπi te bolesnici poslije operacija kada su iscrpljene rezerve æeljeza u tijelu. Na poveÊanje potrebe za æeljezom mogu utjecati i prehrambene navike, æivotna dob i neke bolesti. Vegetarijanci, primjerice, hranom unose manje æeljeza nego osobe koje konzumiraju meso jer æeljezo iz namirnica biljnog podrijetla (trovalentno) nije u tijelu tako dobro iskoristivo kao ono iz mesa (dvovalentno). Bolesti æeluca i crijeva mogu utjecati na smanjenu resorpciju æeljeza, kao i neki lijekovi (npr. pojedine skupine antibiotika, antacida i lijekovi protiv bolova).

Biljni tonik sa æeljezom sadræi æeljezo u dvovalentnom obliku koje je u tijelu posebno dobro iskoristivo, vitamin C koji potpomaæe resorpciju te vitamine B1, B2 i B6 koji opÊenito imaju vaænu ulogu u metabolizmu stanice. Sadræi i biljne koncentrate cikle, sok od mrkve i πpinata u prahu, drugim rijeËima namirnice koje pridonose poviπenju razine æeljeza u krvi, a time i poboljπanju krvne slike. Biljni tonik sa æeljezom zaslaen je πumskim medom, ima prirodan okus soka od naranËe i ne sadræi alkohol.

H faktor - moæe li krvni test spasiti æivot? Izvor: Women’s Health, travanj 2004. Prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Vodi li poveÊana razina homocisteina poveÊanu riziku od razvoja srËanih bolesti? I πto je on zapravo? Jeste li Ëuli za homocistein? Ako ne, niste jedini. Malo nas ima ideju o tome koliko ga ima u naπem tijelu. Prema rijeËima nutricionista Patricka Holforda, koji je istraæivao tu kemijsku supstanciju viπe od 20 godina, homocistein je najvaænije otkriÊe ovog stoljeÊa s podruËja zdravstvene prevencije. On i ameriËki lijeËnik James Braly u knjizi The H factor tvrde da odreivanje razine homocisteina u tijelu i poduzimanje odreenih koraka u smanjenju njegove razine moæe dodati 20 godina æivota. ZvuËi teπko izvedivo. Ne prema Holfordu i Bralyju, koji navode studiju πto su je proveli istraæivaËi na sveuËiliπtu Bergen u Nizozemskoj. IstraæivaËi su mjerili razinu homocisteina u 4766 osoba, starosne dobi izmeu 65 i 67 godina, i poslije tijekom Ëetiri godine pratili (monitorirali) njihovu stopu smrtnosti. Rezultati su pokazali da je petpostotno poveÊanje razine homocisteina bilo udruæeno sa 50-postotnim poveÊanjem rizika smrti od srËanoæilnih bolesti, 26-postotnim poveÊanjem 60 VA©E ZDRAVLJE #36

rizika razvoja karcinoma i poveÊanim rizikom od praktiËno svih ostalih uzroka smrti.

HOMO... πto? Dakle, πto je homocistein i zaπto baπ sad uËimo neπto o njemu? Homocistein je aminokiselina u naπem tijelu koja sudjeluje u izgradnji tkiva. Organizam je proizvodi iz druge aminokiseline, metionina, koja se nalazi u æivotinjskim bjelanËevinama, primjerice u mesu, mlijeku, jajima, iz kojih se procesom metilacije pretvara u vitalnu kemijsku supstanciju. Taj proces zahtijeva prisutnost B vitamina i ako ga nemamo dovoljno, homocistein ostaje u krvi, prouzrokujuÊi πtetu. Mnogi sada misle da bi mogao biti vaæan faktor u nastanku srËanoæilnih bolesti i kolesterola. Neki zapravo misle da je homocistein joπ destruktivniji - ne samo da vodi otvrdnuÊu arterija nego moæe olakπati stvaranje krvnih ugruπaka.

MoguÊe je da je homocistein i veza koja nedostaje u mnogim drugim faktorima rizika udruæenima sa srËanoæilnim bolestima, kao πto su puπenje, stres i manjak tjelesne aktivnosti, svima koji poveÊavaju proizvodnju homocisteina u tijelu.

PoveÊana razina homocisteina ne samo da moæe izazvati oπteÊenje arterije nego moæe olakπati stvaranje krvnih ugruπaka (tromba) Stare vijesti Homocistein puni naslove, ali veza izmeu poviπene razine i srËanih bolesti utvrena je joπ prije 30 godina. Godine 1969. Kilmer McCully, istraæivaË s Harvarda, prouËavao je rijedak genetski poremeÊaj zvan homocistinurija, koji uzrokuje jako poviπenje razine homocisteina. On je uoËio da su arterije dvogodiπnjeg djeteta koje je umrlo od te bolesti bile ozbiljno oπteÊene te da su nalikovale starijoj ærtvi srËanog napada. Bilo je oËigledno da je dijete premlado za puπenje, konzumiranje pretjerane koliËine masnoÊa, manjak tjelesne aktivnosti ili za odabir bilo kojega drugoga æivotnog stila povezanog s tako uznapredovalom degeneracijom arterija.

ZDRAVI ÆIVOT

McCully je zakljuËio da su za to bile zasluæne poviπene razine homocisteina. Objavio je rad koji je osvijetlio njegovu teoriju, ali nije naiπao na razumijevanje medicinskih krugova toga vremena. Njegovo otkriÊe prepoznato je i prihvaÊeno tek 20 godina poslije. Veza sa srËanim bolestima samo je vrh sante leda, sugerira Patrick Holfor: „Danas ima 107 medicinskih stanja povezanih s homocisteinom i u gotovo 50 posto njih veza Êe biti uspostavljena u iduÊih 10 godina”. Moæda Êete pomisliti da je to reËeno napreËac, ali brojne studije poËele su podræavati njegovu teoriju. Rezultati Finnish studije pokazali su da ljudi s depresijom bolje odgovaraju na lijeËenje ako u krvi imaju visoke razine vitamina B12. Britanska studija evidentirala je znatno poveÊanje vrijednosti homocisteina kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, a i rezultati brojnih drugih studija povezali su visoke razine homocisteina s moædanim udarom. LijeËnici upuÊuje na to da izravna uzroËna veza s bilo kojim stanjem tek treba biti utvrena iako mnogi misle da bi homocistein mogao biti dobar indikator poveÊana rizika te da bismo teæiti odræanju niske razine u tijelu.

Igrati na sigurno... Koja je to sigurna razina? Mnogi zdravstveni profesionalci prihvaÊaju da je vrijednost homocisteina, izmjerena u mikromolima na litru (um/L), izmeu devet i deset zdrava te da se rizik poËinje poveÊavati ako vrijednosti prijeu 11 ili 12. Holford se s tim ne slaæe i vjeruje da trebamo teæiti vrijednostima niæim od πest. Uvjeren je u to da veÊina ljudi moæe uËinkovito sniziti vrijednosti i u samo nekoliko tjedana osjeÊati pozitivne uËinke u snazi, raspoloæenju

Ako su vaπe vrijednosti homocisteina visoke, moæete ih sniziti jednostavnom promjenom æivotnih navika i koncentraciji na temelju promjene æivotnih navika i dijetnog reæima upotpunjena preciznom kombinacijom vitamina, za koje on tvrdi da su puno uËinkovitiji nego sama primjena dijetalnog reæima. Drugi su oprezniji kad su posrijedi dodaci prehrani bez lijeËniËkog savjeta, premda striktni vegetarijanci mogu imati koristi od dodatka B12 vitamina s obzirom na to da ga veÊinom nalazimo u mesu, mlijeËnim proizvodima i hrani morskog podrijetla. I sluËaju poviπenih vrijednosti Ëini se da se svi slaæu kako se jednostavim promjenama æivotnih navika vrijednosti mogu lako sniziti. Vrijednosti veÊe od 20 znaËe da se treba posavjetovati s lijeËnikom s obzirom na to da tako visoka brojka moæe biti znak neke kroniËne bolesti. Poboljπanjem prehrambenih navika, prestankom puπenja i konzumacije alkohola neÊete samo smanjiti vrijednosti homocisteina nego i druge Ëimbenike rizika za nastanak srËanih bolesti, najËeπÊeg uzroka smrti meu æenama u Velikoj Britaniji. Poznavanje vrijednosti homocisteina i kolesterola moæe vam spasiti æivot.

Vrijeme je za test NaËelno, rutinsko testiranje vrijednosti homocisteina nije uobiËajeno, osim ako se nalazite u kategoriji visokog rizika. U Velikoj Britaniji je tek nedavno lansiran York test, a sadræi kit za odreivanje vrijednosti homocisteina i kolesterola. Za viπe informacija posjetite www.heartinthebox.com

Jeste li pod rizikom? Jedini je naËin da utvrdite svoje vrijednosti homocisteina napraviti krvni test, ali ako vaπ odgovor na pet i viπe pitanja bude pozitivan, moæete sumnjati na poviπene vrijednosti. • Jeste li stalno umorni? • Gubite li snagu? • Borite li se s odræavanjem tjelesne teæine? • OsjeÊate li Ëesto bolove poput artritiËnih, miπiÊnih ili migrene? • Jeste li Ëesto prehlaeni? • Imate li poremeÊaj vidnog polja? • OsjeÊate li smanjenje koncentracije? • Slabi li vam memorija? • Jeste li Ëesto depresivni? • Imate li problema sa spavanjem? • Jeste li vegetarijanac? • Konzumirate li dvije Ëaπe i viπe alkoholnog piÊa na dan? • Konzumirate li viπe od tri πalice kave ili Ëaja dnevno? • Jedete li crveno meso najmanje jednom dnevno?

Kako sniziti vrijednosti homocisteina • Jedite manje masno meso, a viπe ribe i biljnih bjelanËevina. • Svaki dan pojedite najmanje dva komada voÊa i tri porcije povrÊa. • Svaki dan pojedite reæanj Ëeπnjaka. • Ne dosoljavajte hranu. • Smanjite konzumaciju kave i Ëaja. • Smanjite konzumaciju alkoholnih piÊa. • Ostanite mirni - stres povisuje razinu homocisteina. Prakticirajte duboko disanje i meditaciju. • Prestanite s puπenjem. • Uzimajte dodatke prehrani.

#36 VA©E ZDRAVLJE 61

Znate li

o Ëeπnjaku baπ sve? Marina Gradinac, dr.med., Oktal Pharma

»eπnjak, jedna od najstarijih biljaka s ljekovitim svojstvima, popularan je gotovo meu svim civilizacijama unatrag 5000 godina. PriËa i vjerovanja o njegovoj djelotvornosti doista je mnogo, primjerice: • Hermes je Odiseju savjetovao da se posluæi Ëeπnjakom kako bi spasio sebe i svoje mornare od zle Ëarobnice • vjerovalo se da reæanj Ëeπnjaka πtiti od brodoloma i dræi dalje od ljudi vampire i zle duhove • njemaËki rudari nosili su ga da ih πtiti od privienja duhova u rudarskim oknima • u Francuskoj su djeci pri krπtenju mazali usne i jezik Ëeπnjakom da bi bila zdrava i sretna • rimski su vojnici prije borbe jeli puno Ëeπnjaka da bi bili hrabri i odvaæni. Posljednje desetljeÊe suvremena medicinska znanost intenzivno ispituje djelotvornost Ëeπnjaka. Pokazalo se da je najzdravije povrÊe s najπirim aspektima djelovanja (sadræi fosfor, eteriËna ulja i sastojak alicin koji ima snaæno antibiotsko djelovanje). Znanstveno je dokazano da: • πtiti krvne æile i srce od ateroskleroze • regulira razinu kolesterola u krvi • sniæava visoki krvni tlak • sprjeËava stvaranje krvnih ugruπaka • pojaËava prokrvljenost organizma • uniπtava crijevne nametnike • obnavlja crijevnu floru • zaustavlja proljev • pomaæe kod grËeva u trbuhu • potiËe unoπenje kisika u organizam • pomaæe rad jetre i endokrinih organa • jaËa imunitet • podiæe opÊe stanje organizma. Ako traæite proizvod koji pruæa sve prednosti Ëeπnjaka, ali bez mirisa, Cirkulin »eπnjak draæeje pravi su izbor za vas. Sadræe prah Ëeπnjaka koji je zadræao sve prirodne komponente, ukljuËujuÊi i potpunu koncentraciju alicina. Ovalnog su oblika i lake za gutanje. Neutralna su okusa, potpuno bez mirisa i vrlo dobro se podnose. ZahvaljujuÊi ovojnici otpornoj na æeluËane sokove aktivni sastojci oslobaaju se tek u tankom crijevu, Ëime se sprjeËava razgradnja aktivne supstancije prije nego πto se iskoristi u crijevima.

Zdrava

delicija s Mediterana Marina Gradinac, dr.med., Oktal Pharma

ArtiËoka, ta Ëudesna biljka, putovala je iz starog Egipta preko arapskih zemalja sve do Sredozemlja. Do 18. stoljeÊa bila je skupocjena poslastica bogatoga plemstva, a pripisivala su joj se mnoga Ëudotvorna svojstva. Vremenom je kraljica povrÊa postala poznata i u kontinentalnim krajevima. Sve do poËetka 20. stoljeÊa smatrali su je vrlo jakim afrodizijakom. Koristila se i za lijeËenje kroniËne upale jetre, kasnije i kod πeÊerne bolesti i ateroskleroze. Tridesetih godina proπloga stoljeÊa bilo je poznato da ekstrakt liπÊa artiËoke utjeËe na razinu kolesterola u krvi. Za artiËoku kaæu da predstavlja „ljubav jetre” jer odliËno regulira njezin rad, ali i rad æuËi, potiËuÊi otjecanje æuËi u tanko crijevo, πto je od posebne vaænosti za razgradnju masnoÊa. Znanstveno je dokazano da ima zaπtitni uËinak na stanice jetre te da pomaæe njihovu obnovu. Izvanredna je pomoÊ i kod raznih vrsta trovanja organizma, ukljuËujuÊi i trovanje alkoholom ili nikotinom. Tijekom 90-ih godina proπloga stoljeÊa provedena su brojna znanstvena istraæivanja na sveuËiliπnim klinikama u Tübingenu i Hamburgu koja su potvrdila dotadaπnje miπljenje o djelotvornosti te iznimne biljke. KliniËka ispitivanja i dalje potvruju ljekovito djelovanje ekstrakta artiËoke, joπ viπe produbljujuÊi spoznaje o toj dragocjenosti. Tako je potvreno kako artiËoka: • sniæava razinu LDL (loπeg) kolesterola na raËun razine HDL (dobrog) kolestrola • ima diuretiËke sposobnosti (korisna je kod oboljenja bubrega) • poboljπava protok æuËi i funkciju jetre (korisna kod ciroze jetre) • pomaæe kod bolova u trbuhu, ægaravice, nadutosti • pomaæe kod muËnine, povraÊanja i proljeva • ima snaæan antioksidativni uËinak • mobilizira energetske rezerve • πtiti jetru od toksina i infekcija • djeluje zaπtitno na jetrene stanice • stimulira obnovu jetrenih stanica. Cirkulin ArtiËoka draæeje sadræe prirodne sastojke artiËoke u koncentriranom obliku (jedna draæeja sadræi 400 mg koncentriranog ekstrakta artiËoke, πto u prosjeku odgovara 5000 mg svjeæe artiËoke). Za prirodnu podrπku lakπoj probavi masne i teπke hrane.

64 Ljekovitost dobre vijesti Ozren Podnar, prof.

Poznata je Ëinjenica da sretne i optimistiËne osobe imaju jaËi imunitet, manje obolijevaju i bræe se oporavljaju od bolesti. Iz tih podataka laici izvlaËe banalan i neprimjenjiv zakljuËak: pacijent treba samo postati sretan i optimistiËan pa Êe i lijeËenje

biti uspjeπnije! Na æalost, ni raspoloæenje ni imunitet nisu pod voljnom kontrolom pojedinca pa Ëovjek ne moæe snagom odluke postati optimistiËan i otporan na bolesti. Bilo bi drsko i nehumano optuæiti pacijenta da je sam kriv πto se razbolio ili πto ne

Placebo-efekt nije niπta drugo

nego uËinak dobre vijesti, a ako je vijest povezana s lijeËenjem, uËinak Êe biti i veÊi 64 VA©E ZDRAVLJE #36

uspijeva ozdraviti zbog toga πto nije odluËio biti zdrav ili otporan. Kad bi te osobine Ëovjeku bile na raspolaganju, nema dvojbe da bi ih baπ svatko odluËio posjedovati. No, u mozgu ipak postoji mehanizam koji jaËa imunitet i pospjeπuje oporavak! U medicini je poznat kao placebo-efekt. Bioloπke je prirode, posve realan i mjerljiv, ali nije u domeni volje nego vjere. Djeluje otprilike ovako: ako pacijentu date kocku πeÊera ili neku drugu neaktivnu tvar, a kaæete mu da ste mu dali lijek, postoji 30 do 40 posto izgleda da Êe mu se poboljπati zdravstveno stanje, barem kada su posrijedi simptomi. U istraæivanju placebo-efekta na sveuËiliπtima u Michiganu i Princetonu dobrovoljcima su u ruku davani elektro-πokovi ili toplinski udari. Doæivljena se bol oËitovala na moæda-

PSIHOLOGIJA

Nocebo-efekt Kao πto postoji placebo-efekt, postoji i antiplacebo, odnosno nocebo-efekt. Ako pacijentu podmetnete pravi lijek, odnosno date mu ga bez njegova znanja, uËinak Êe biti smanjen jer je pacijent ostao bez dobre vijesti o tome da je dobio sredstvo od kojeg Êe mu biti bolje! U praksi se takvo πto ne provodi, ali se dogaa neπto drugo i sliËno: provoenje terapije bez dodatne psiholoπke potpore! Svaki bi sudionik u procesu lijeËenja, od portira u ambulanti ili klinici, preko medicinske sestre do lijeËnika, morao biti svjestan da uskraÊivanje psiholoπke potpore umanjuje uËinak terapije bez obzira na to o kakvoj je bolesti rijeË. I loπa vijest nemedicinske prirode moæe imati antiplacebo-efekt. Ako pacijent Ëuje da ga je braËni partner napustio ili da mu je, dok je u bolnici, opljaËkan stan (bila to istina ili ne), reakcija Êe biti stresna, πto Êe usporiti ili Ëak preokrenuti pozitivan tijek lijeËenja. To je razlog zbog kojega sve bolesne osobe treba zaπtititi od negativna stresa u najveÊoj moguÊoj mjeri. noj aktivnosti na oËekivan naËin, uz aktivaciju poznatih neuralnih tokova. Potom su voditelji pokusa ispitanicima rekli da Êe im ruku namazati maπÊu koja Êe sprijeËiti bol, a zapravo je to bila obiËna krema za koæu. Ispitanici su poslije izjavili da osjeÊaju manju bol, snimke moædane aktivnosti potvrdile su slabiju aktivaciju neurona za bol, ali i ukljuËenje dijelova mozga koji inaËe reagiraju kad pacijent uzme analgetik. Nakon toga su dobrovoljcima opet namazane ruke, ali im je ovaj put reËeno da je krema samo placebo. I subjektivan osjeÊaj boli i moædana aktivnost opet su bili jednaki kao prije. Rezultati studije objavljene u American Journal of Psychiatry pokazali su, pak, da pacijentima s teπkom depresijom placebo izaziva sliËne promjene u moædanoj aktivnosti kao antidepresivi. Dvostruko slijepo istraæivanje ureajem za kvantitativnu elektroencefalografiju mjerilo je rad mozga 51 pacijenta koji su dobivali ili placebo ili jedan od dva antidepresiva tijekom devet tjedana. Nakon toga razdoblja ispostavilo se da su i osobe koje su pozitivno reagirale na lijek i one koje su reagirale na placebo doæivjele jednako poboljπanje te pretrpjele promjene na istome mjestu, u prefrontalnoj moædanoj kori, iako nisu bile istovrsne.

Podrπka pacijentu - sastavni dio terapije Placebo-efekt uopÊe ne iznenauje jer proizlazi iz utjecaja dobrog raspoloæenja na zdravlje. Ako osoba od povjerenja kaæe pacijentu da Êe mu dati sredstvo od kojeg Êe mu biti bolje, poboljπat Êe mu se raspoloæenje zato πto je doznao vaænu i dobru vijest koja se tiËe njegova zdravlja. Povjeruje li pacijent u tu vijest, pa makar ona bila laæna, lako je moguÊe da Êe se osjetiti bolje te da Êe mu porasti ukupna borbena snaga organizma. Vjerojatno bi sliËan uËinak na lijeËenje imala i povoljna vijest medicinski neutralna sadræaja. Zamislite da bolesnik, igraË lutrije, usred tretmana dozna da je dobio milijun eura! ©to mislite bi li mu organizam od te spoznaje ojaËao ili oslabio? Isto bi se dogodilo kad bi povjerljiva osoba pacijentu priopÊila da je dobio golemo nasljedstvo ili glavni dobitak na lutriji i to mu potkrijepila dokazima, makar i krivotvorenima. JamaËno bi kod odreenog broja oboljelih i tada doπlo

Placebo je ono πto se svia Placebo dolazi od lat. rijeËi placere (ugaati, sviati se). Placebo doslovce znaËi “ugodit Êu”. Obrnuto, nocebo znaËi “naπkodit Êu”.

do izvjesnog poboljπanja jer bilo koja uvjerljivo prezentirana dobra vijest ima blagotvoran uËinak na zdravlje. Placebo-efekt nije niπta drugo nego uËinak dobre vijesti, a ako je vijest povezana s lijeËenjem, uËinak Êe biti i veÊi. To ne znaËi da uËinak stvarnog lijeka ne postoji niti da se bilo koja terapija smije zasnivati iskljuËivo na placebo-efektu. To samo znaËi da je tijekom terapije lijeËnikova obveza da u razumnim okvirima pacijenta hrabri, to jest da ga opskrbljuje dobrim vijestima vezanim uz moguÊnost oporavka. Jer, ako i davanje placeba ima izgleda poboljπati pacijentovo stanje, onda taj efekt treba rabiti uvijek, pa i onda kad se, πto je i uobiËajeno izvan kliniËkih ispitivanja, pacijentu daje stvarna, aktivna terapija. Zaπto propustiti uËiniti baπ sve πto ide pacijentu na ruku? Placebo-efekt poËiva na vjeri, a ne na volji. Otkrijete li oboljelome da Êete mu dati tvar bez aktivnih sastojaka te mu kaæete da Êe se oporaviti bude li vjerovao da Êe mu biti bolje, njemu neÊe biti bolje. Bit placeboefekta jest u tome da pacijentu ulijete vjeru koja Êe dalje raditi svoje. To ujedno znaËi da su osobe sklone utjecaju religije ili kultova prijemËivije na placebo-efekt nego znanstvenici i intelektualci. Racionalne i informirane osobe imunije su na puku sugestiju jer su sumnjiËave te vjeruju iskljuËivo u ono πto mogu vidjeti i opipati. Osobe slabijeg obrazovanja koje nisu nikad Ëule za neπto poput placeba, koje i ne razmiπljaju da bi im lijeËnik (ili sveÊenik ili bilo tko treÊi) mogao reÊi neπto πto nije istina idealni su kandidati za placebo-efekt. MoguÊe je da u ove dvije skupine ljudi mozak i æivËani sustav malo drukËije funkcioniraju. Naime, kao πto svaki osjeÊaj, raspoloæenje, misao ili æivotni stav imaju bioloπki supstrat, tako je i placebo-efekt ovisan o moædanoj aktivnosti, a ona u najveÊem dijelu ne ovisi o volji pojedinca. #36 VA©E ZDRAVLJE 65

68 Dijete izvan kontrole Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

PoremeÊaj paænje koji moæe biti praÊen nemirom i impulzivnoπÊu (ADHD/ADD) razvojni je poremeÊaj samokontrole. To nije samo razvojna faza koju Êe dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom u odgoju, niti je znak djetetove “zloËestoÊe”. Hiperaktivnost je realan poremeÊaj, problem, a Ëesto i izvor zabrinutosti roditelja, nastavnika, a najviπe djece kod koje je uoËen. Iako se Ëesto govori o hiperaktivnosti kao poremeÊaju, motoriËki nemir samo je jedan od temeljnih simptoma. Naime, razlikuju se tri podtipa poremeÊaja paænje, ovisno o tome koja je skupina simptoma najizraæenija. Osnovni su simptomi poremeÊaja nepaænja, hiperaktivnost i impulzivnost. Mnoga su istraæivanja potvrdila stabilnost tih simptoma tijekom vremena. Osnovni simptomi i prateÊi obrasci ponaπanja zadræavaju se godinama, iako kod oko polovice djece s tim poremeÊajem simptomi u velikoj mjeri nestaju kako se ona pribliæavaju odrasloj dobi. VeÊina je djece u jednom razdoblju æivota nemirna, impulzivna ili nepaæljiva. No, da bi simptomi bili kliniËki vaæni i zadovoljavali dijagnostiËke kriterije, moraju biti izraæeniji od onog πto se smatra nor68 VA©E ZDRAVLJE #36

malnim s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj te uvelike naruπavati funkcioniranje u razliËitim aspektima djetetova æivota (funkcioniranje u πkoli, vrtiÊu, slobodnim aktivnostima djeteta, socijalnim odnosima). Iako su brojke dobivene razliËitim studijama poneπto razliËite, Ëini se da je ADHD prisutan kod jedan do pet posto populacije. Pokazalo se da je izraæeniji kod djeËaka nego kod djevojËica, a omjer se kreÊe oko 2:1. Neki autori smatraju da je takav nalaz posljedica Ëinjenice da postoji veÊa vjerojatnost identificikacije poremeÊaja kod djeËaka jer su ËeπÊe nasilni pa se kod njih lakπe zamijete teπkoÊe.

Hiperaktivnost Normalno je da su mala djeca hiperaktivna, stalno u pokretu, istraæuju, nemirna su. U okvirima normalna razvoja motoriËka aktivnost poveÊava se do treÊe godine æivota, nakon Ëega se smanjuje. Hiperaktivnost se katkad dijagnosticira i kod djece mlae od Ëetiri, pet godina. Ona su veÊ u dojenaËkoj dobi neuobiËajeno aktivna: puno plaËu, do kasnije dobi noÊu traæe jesti, imaju teπkoÊe sa spavanjem, Ëesto se bu-

de, teπko ih je smiriti i utjeπiti. U kasnijoj dobi stalno su u pokretu, ne mogu mirno sjediti, sve diraju, stalno neπto zapitkuju, paænja im je neprimjerena za dob, teæe se sama igraju. Zbog nemira hiperaktivna djeca u veÊoj su opasnosti od ozljeda. Iako vrlo Ëesto rano prohodaju, nespretnija su od druge djece, puno padaju, loπe planiraju i predviaju posljedice svojih aktivnosti. Katkad se ne javlja strah od odvajanja te su nekritiËna u prilaæenju nepoznatim osobama. Zbog teπkoÊa u predvianju posljedica ponaπanja Ëesto su neustraπiva i ustraju u situacijama koje plaπe drugu djecu. Roditelji ih opisuju kao teπko odgojivu. Ona to doista i jesu jer ne mogu pratiti i poπtovati roditeljske zahtjeve i zabrane. U predπkolskoj i πkolskoj dobi izrazito su nestrpljiva, nikad nisu na svome mjestu, ne sluπaju tetu ili uËitelja, brbljaju dok druga djeca rade u tiπini. »esto prekidaju rad u grupi, upadaju u rijeË i ometaju druge u izvrπavanju zadataka ili aktivnosti. Imaju teπkoÊa u organizaciji, Ëesto zaboravljaju ponijeti knjige, biljeænice, pribor, skloni su gubiti stvari. Zbog takvog ponaπanja nastavnici ih vide kao nediscipliniranu i zloËestu. Druga djeca u poËetku ih smatraju zabavni-

PSIHOLOGIJA

ma i zanimljivima, meutim, kada hiperaktivno dijete reagira impulzivno, fiziËki ili verbalno napadne ili ozlijedi drugo dijete, ili ga omete u uËenju, testu ili igri, vrπnjaci ga poËinju odbacivati.

Impulzivnost Osnovna je teπkoÊa kod sve djece s hiperaktivnoπÊu smanjena kontrola impulsa, odgovarajuÊih i neodgovarajuÊih. Djeca s tim problemom doæivljavaju stalne teπkoÊe s impulzivnoπÊu, osobito s kontrolom reagiranja na signale, podraæaje ili dogaaje koji su nevaæni za obavljanje tekuÊih zadataka. Reagiranje bez razmiπljanja o moguÊim posljedicama ponaπanja izaziva brojne probleme hiperaktivnoj djeci i obiteljima. Roditelji moraju biti stalno na oprezu kako bi sprijeËili nezgode i ozljede kojima su djeca sklona. TipiËan je primjer toga prelaæenje ceste: roditelji znaju da Êe, ako neπto skrene paænju djetetu, zakoraËiti na cestu bez obzira na to postoji li na njoj opasnost ili ne. I samo kuÊanstvo moæe biti prijeteÊe za hiperaktivnu djecu: otvoreni prozori, vruÊa peÊnica, sredstva za ËiπÊenje, noæevi, lako dostupni lijekovi... U πkolskoj dobi i adolescenciji impulzivnost predstavlja velik pro-

KarakteristiËna ponaπanja hiperaktivnog djeteta • PoËinje raditi prije negoli je dobilo upute i shvatilo. • Gleda kako rade druga djeca prije nego πto pokuπa uraditi sam. • Radi prebrzo i Ëini nepotrebne pogreπke, a ne one vezane uz neznanje. • Stalno je u pokretu, sve dodiruje i ne moæe dugo sjediti na jednome mjestu. • Na pitanja odgovara prebrzo i ne uzima dovoljno vremena za razmiπljanje.

blem. Impulzivna djeca lako su nagovorljiva. U æelji da budu prihvaÊena od vrπnjaka, Ëesto naprave stvari na koje ih nagovaraju. Takva ponaπanja mogu biti bezazlena, od sitnih nepodopπtina, poput zalijepljene ævake na stolcu uËiteljice do æivotno ugroæavajuÊih situacija kao πto je penjanje na rasvjetni stup. Impulzivno ponaπanje moæe biti motivirano i pukom znatiæeljom, tek toliko da dijete vidi πto Êe se dogoditi kada se u juhu stavi tempera. Impulzivnost moæe ometati i socijalne odnose djeteta. Vrlo Ëesto impulzivna djeca imaju teπkoÊa sa stvaranjem i odræavanjem prijateljstava. Upadanje u rijeË, nametanje, govorenje krivih stvari u krivo vrijeme, tapπanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez razloga, agresivno rjeπavanje sukoba mogu dovesti do problema u odnosima s vrπnjacima pa dijete koje traæi i treba prijatelje na kraju bude odbaËeno.

TeπkoÊe s paænjom i odræavanjem koncentracije Iako hiperaktivna djeca obiËno bivaju zamijeÊena zbog impulzivnosti i hiperaktivnosti, zbog kojih iskaËu iz skupine vrπnjaka, ozbiljne teπkoÊe koje doæivljavaju zbog kratkog opsega paænje mogu imati dugoroËne po• Nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi. • Ne moæe zapamtiti upute iako nema teπkoÊa s pamÊenjem. • Prelazi s jedne aktivnosti na drugu i rijetko kada zavrπava poËete zadatke. • Ima teπkoÊa u organiziranju pismenih radova: oni su obiËno zbrkani. • Pogreπno tumaËi jednostavne izjave, ne razumije mnoge rijeËi i reËenice. • Moæe ponoviti izjave koje su mu reËene prije dosta vremena, a ne moæe one koje su reËene nedavno. • Lako posrne i padne, nespretno baca predmete ili mu padaju iz ruku.

sljedice. Zbog problema s paænjom vrlo teπko uËe te mogu imati teπkoÊa s akademskim uspjehom, ali i s usvajanjem praktiËnih i motoriËkih vjeπtina (voænja biciklom ili plivanje). Iz istog razloga mogu se muËiti s uËenjem govora, πto se moæe oËitovati u teπkoÊama kod ukljuËivanja u konverzacije i grupne aktivnosti. Mnogi problemi hiperaktivne djece koji se odnose na πkolske i socijalne vjeπtine zapravo su odraz nesposobnosti da zadræe koncentraciju dovoljno dugo kako bi nauËili ono πto je potrebno. »esto su sposobni nauËiti potrebne vjeπtine, ali im treba pomoÊ kako bi uspjeli zadræati paænju dovoljno dugo da to i uËine. Posljedice nesposobnosti da se koncentriraju oËituju se i u domeni normalnih, zadovoljavajuÊih odnosa s Ëlanovima obitelji i prijateljima. Postoji odreeni broj djece, posebno djevojËica, koja nisu izraæeno hiperaktivna niti impulzivna, ali imaju ozbiljnih teπkoÊa zbog velikog deficita paænje i sposobnosti koncentracije. Za tu skupinu djece kaæemo da imaju poremeÊaj paænje bez hiperaktivnosti. Nerijetko ostaju neidentificirana zbog nenametljivosti njihovih smetnji. Budu li prepoznata i tretirana na odgovarajuÊi naËin, takva djeca mogu napredovati.

• Lako se povodi za djecom koja puno priËaju i prave buku, Ëesto potpuno prekine rad da bi im se pridruæilo. • Previπe je priËljivo, Ëesto prekida razgovor. • »esto napuπta klupu i neπto pretraæuje po razredu, dok druga djeca mirno sjede. • Ne pazi kada nastavnik neπto objaπnjava, gleda nekamo drugdje. • »esto kaæe “ne mogu to uËiniti” i prije negoli pokuπa. Lako odustajanje je posebno uoËljivo kod novih zadataka. • Govori, pjeva i πapÊe samo sebi. • Ne moæe izraziti misli na logiËan i razumljiv naËin.

#36 VA©E ZDRAVLJE 69

S vitaminima i mineralima kroz æivot Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Djeca U djeËjoj se dobi proces rasta i razvoja odraæava na imunoloπki sustav zbog Ëega nedostatak vitamina moæe imati veÊe posljedice nego u odraslih. Tijekom prve godine æivota veÊina djece dobiva dovoljno vitamina preko majËina mlijeka ili zamjenske hrane. Nakon prelaska na krutu hranu moæe se javiti nedostatak nekih vitamina zbog izbjegavanja pojedinih namirnica, pa to moæe biti vrijeme kad treba uvesti vitaminski proizvod. Djeci koja nisu dovoljno izloæena suncu valja i ranije nadomjestiti vitamin D.

Odrasli Æene - Potrebe æena za vitaminima i mineralima specifiËne su zbog raznih Ëimbenika, poput menstruacije, trudnoÊe i klimakterija. VeÊina æena u svakodnevnoj prehrani ne uzima dovoljno voÊa i lisnatog povrÊa, pa je posljedica toga vrlo Ëesto nedostatak vitamina C, beta karotena, æeljeza i folne kiseline. Zbog hormonalnih promjena u klimakteriju æene su sklone razvoju srËanih bolesti i osteoporoze. Pokazalo se, primjerice, da vitamin E i proteini soje smanjuju neugodne simptome klimakterija, a pozitivan uËinak ima i tjelesna aktivnost. Muπkarci - U specifiËnim potrebama muπkaraca za vitaminima i mineralima veliku ulogu ima stil æivota jer nepravilna prehrana, stres ili intenzivno bavljenje tjelesnim aktivnostima vrlo Ëesto zahtijevaju vitaminsko-mineralni nadomjestak. Poæeljno je uzeti proizvod koji sadræi 100 posto preporuËene dnevne doze. Za muπkarce su posebno vaæni minerali kalij, magnezij, selen i cink zbog njihove uloge u regulaciji mnogih bioloπkih funkcija, a sudjeluju i u oslobaanju energije. Starije osobe - Ova je dobna skupina osobito izloæena nedostatku vitamina i minerala. MoguÊi su razlozi tomu uzimanje brojnih lijekova, neraznovrsna prehrana, kroniËne bolesti, oslabljena sposobnost resorpcije, smanjen apetit, dijete zbog zdravstvenih problema, problemi s usnom πupljinom i zubima, depresija.

Arnika

prva pomoÊ za vaπe miπiÊe Odmah nakon ozljede cilj je smanjiti oteklinu i bol te zaπtititi ligamente od daljnjeg ozljeivanja S dolaskom ljeta poËinje sezona pojaËanih sportskih aktivosti i rekreacije u prirodi. S tvrdih dvoranskih podloga tenis se seli na otvorene, mekanije terene, a lijepo vrijeme potiËe i mlade i starije na redovitu tjelesnu aktivnost, ljetne sportove poput jogginga, rolanja, plivanja, surfanja, raftinga, odbojke na pijesku, voænje biciklom... Na æalost, dio su svakog sporta i ozljede, koje najËeπÊe nastaju kao posljedica nerazmjera izmeu individualno moguÊeg optereÊenja vezivnog i potpornog tkiva i primijenjenog optereÊenja tijekom treninga ili natjecanja. Ostali uzroci mogu biti neodgovarajuÊa sportska oprema, nepovoljne klimatske prilike, nepaænja i sliËno. Male ili velike nezgode nisu rijetke ni u svakodnevnom æivotu, u kuÊi ili na poslu. Ozlijediti se moæete i pri padu s ljestava ili na stubiπtu, neoprezno hodajuÊi po neravnom terenu ili pogreπno zakoraËivπi na rubnjak, i to kad se najmanje nadate. Statistike pokazuju da je po uËestalosti meu svim ozljedama vezanim uz miπiÊno-koπtani sustav najËeπÊe uganuÊe gleænja. Nema Ëovjeka koji barem jednom u æivotu nije iskusio neugodan osjeÊaj nemoÊi i onesposobljenosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti zbog oteËenog i bolnog gleænja. Odmah nakon ozljede cilj je smanjiti oteklinu i bol te zaπtiti ligamente od daljnjeg ozljeivanja.

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

72 VA©E ZDRAVLJE #36

Uvijek pri ruci... U tome Êe vam pomoÊi Dr. Theiss Arnika gel koji trenutaËno hladi bolno podruËje, smanjuje oteklinu i ublaæava bol. Gel je potrebno umasirati u bolno mjesto nekoliko puta na dan. Sadræi tinkturu arnike ili branke (Arnica montana L) koja ima snaæno protuupalno (antiflogistiËko) djelovanje. Biljka raste na planinama, na visini od 800 do 2500 metara, naraste i do 50 cm visine, odgovara joj vlaæna i hladna klima, a cvjeta izmeu lipnja i kolovoza. S obzirom na analgetiËki i antiflogistiËki uËinak, Dr. Theiss Arnika gel izvanredno je terapijsko sredstvo kod razliËitih istegnuÊa, iπËaπenja, uganuÊa, kod svih tupih ozljeda kao i kod krvnih podljeva. Prodire duboko u koæu, pa time rastereÊuje od napetosti. Ne masti koæu i brzo se upija. Djeluje Ëak i kod uboda kukaca ublaæavajuÊi svrbeæ. Posebno se preporuËuje sportaπima za sportsku masaæu, opuπtanje i rastereÊenje miπiÊa nakon poveÊanih napora te za sprjeËavanje nastanka upale miπiÊa. S pravom moæemo reÊi da je arnika ljekovita biljka koja nikad ne smije nedostajati u kuÊnom ormariÊu prirodnih lijekova, osobito ako imate djecu kod koje su padovi Ëesti. U hitnim sluËajevima Dr. Theiss Arnika gel uvijek je dobrodoπla prva pomoÊ!

Dr. Theiss Arnika gel potraæite u najbliæoj ljekarni i biljnoj drogeriji!

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA

Vitamin C

ljetno osvjeæenje za vaπu koæu Ljeto je idealno vrijeme da se odbaci sivilo i vrati koæi bljesak i ljepota. Osvjeæite lice i probudite ga iz zimskog sna jednim od najvaænijih vitamina, vitaminom C. Uz to πto jaËa obrambeni sustav organizma, zahvaljujuÊi svome antioksidacijskom djelovanju, vitamin C umanjuje znakove starenja koæe, a pomaæe i zacjeljivanju oæiljaka i rana. Na vaπoj briænosti koæa Êe vam zahvaliti boljom napetoπÊu i zdravljem. PuπaËima Êe vitamin C u svim oblicima biti joπ vaæniji saveznik u postizanju zdrave, lijepe i sjajne koæe. Dovoljna koliËina vitamina C osigurava dobru strukturu koæe koja postaje napetija, zdravija i izgleda ljepπe, a kosti, tetive, hrskavice i krvne æile (kapilare) postaju ËvrπÊe i jaËe. Vitamin C nuæan je, naime, za stvaranje kolagena, vezivnog tkiva prisutnog u cijelom tijelu, pa i u koæi, koje se moæe opisati kao meustaniËno ljepilo. Za njegove se sinteze odvijaju mnoge reakcije - unutar i izvanstaniËne. Vitamin C aktivan je unutar stanice jer pospjeπuje hidroksilaciju (dodavanje vode i kisika) aminokiselinama prolinu i lizinu, koje u kasnijoj fazi stvaraju kolagen. U nedostatku vitamina C onemoguÊen je proces stvaranja kolagena. Novost iz laboratorija Dr. Theissa je linija proizvoda za njegu koæe s dragocjenim vitaminom C, posebno prilagoena potrebama suhe i umorne koæe te jaËanju njezine otpornosti na πtetne vanjske utjecaje. Dr. Theiss Vitamin C Intensiv krema za lice predstavlja nov naËin njege i zaπtite koæe lica. Uz vitamin C, sadræi dragocjeno ulje kamelije i shea butter (afriËki karite maslac) koji πtite koæu od isuπivanja, poboljπavajuÊi njezinu elastiËnost. Shea butter sadræi i vitamine A, E i F, nezasiÊene masne kiseline te prirodno πtiti koæu od UV zraËenja. Dr. Theiss Vitamin C Balzam za ruke namijenjen je zaπtiti i njezi oπteÊene koæe ruku. Njegovom redovitom uporabom koæa postaje njeænija i mekπa. Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

74 VA©E ZDRAVLJE #36

Dr. Theiss Vitamin C Gel za tuπiranje pruæa jedinstven osjeÊaj tuπiranja, nakon kojeg koæa poprima svjeæ, voÊni miris grejpa i crvene naranËe. Sadræi takoer ulje ricinusa i kokosa koji njeguju koæu i sprjeËavaju njezino isuπivanje. Nakon tuπiranja zaπtitite koæu Dr. Theiss Vitamin C Balzamom za tijelo. Produljeno djelovanje vitamina C pomaæe sintezu kolagena i daje koæi njegovan, mlai i ljepπi izgled. Ulja kamelije, shea buttera i jojobe opskrbljuju koæu vrijednim sastojcima, ËineÊi je njeænom i elastiËnom. Linija je namijenjena svima, æenama i muπkarcima, za svakodnevnu njegu suhe i normalne koæe. Svi proizvodi sadræe vitamin C posebno inkapsuliran u liposomima, πto omoguÊuje produljeno djelovanje. Proizvodi su pH neutralni - 5,5 πto je idealna pH vrijednost koæe jer ne naruπava njezin prirodni kiseli zaπtitni sloj. Uz to, uspostavljaju trajnu ravnoteæu vlage pa koæa postaje glatka, njeænija i vidljivo svjeæija!

Proizvode iz Dr. Theiss Vitamin C linije potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA

Vjeæbajmo zajedno kraljeænica - vjeæbe snage

Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Zagreb Ivana Kutle, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Zagreb Josipa RupiÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, VitaSport - druπtvo za sportsku rekreaciju, Trg sportova 10, Zagreb

Prirodni proces starenja ne moæe se zaustaviti, ali se mogu poduzeti odreeni koraci kako bi se tijelo odræalo zdravijim, a æivot kvalitetnijim. »injenica je da s godinama gubimo miπiÊnu masu i snagu, a gubitak snage muskulature lokomotornog sustava uzrokuje gubitak osjeÊaja ravnoteæe. Takav poremeÊaj poveÊava moguÊnost padova, prijeloma i drugih ozljeda. Zato treba vjeæbati, a u program je nuæno ukljuËiti vjeæbe snage kojima se poveÊava opÊa snaga i masa miπiÊa. Za starije se osobe za poËetak preporuËuje optereÊenje koje mogu svladati bez veÊeg napora s manjim brojem ponavljanja (pet) u jednoj seriji. Kontinuiranim se vjeæbanjem poveÊava broj serija s istim brojem ponavljanja u jednoj seriji.

Potom se poveÊava broj ponavljanja kroz serije (do 15 ponavljanja u svakoj seriji). Tek nakon toga poveÊava se optereÊenje. Vjeæbe se preporuËuju dva do tri puta na tjedan od 30 do 40 minuta. Osteoporoza, Ëesta bolest starije dobi, osobito æena, moæe bitno utjecati na smanjenje kvalitete æivota. S obzirom na to da se smanjuje gustoÊa kostiju, πto zahvaÊa uglavnom kraljeænicu i spuævasti dio dugih kosti (kuk, palËana kost), jako je izraæena sklonost prijelomima i na minimalnu traumu. Vjeæbama snage moæe se utjecati na poveÊanje gustoÊe kosti i jaËanje paravertebralne (uz kraljeænicu) muskulature, πto osobito utjeËe na funkciju i stabilnost kraljeænice (slika 2).

Vjeæbe snage za jaËanje lene muskulature Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na trbuhu. Ruke ispruæene. Podignite od poda najprije ispruæenu desnu ruku, a potom lijevu. Pritom kontrahirajte lenu muskulaturu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

76 VA©E ZDRAVLJE #36

Dobrobit je redovita vjeæbanja velika i neosporna. Zato ne oklijevajte nego poËnite veÊ danas. Odaberite aktivnosti u kojima uæivate i otkrijte Ëari starenja!

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na trbuhu. Ruke ispruæene. Podignite od poda ispruæenu desnu ruku i desnu nogu, a zatim lijevu ruku i lijevu nogu. Pritom kontrahirajte lenu muskulaturu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na trbuhu. Ruke ispruæene. Najprije od poda podignite ispruæenu desnu ruku i lijevu nogu, a potom lijevu ruku i desnu nogu. Pritom kontrahirajte lenu muskulaturu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na trbuhu. Ruke ispruæene. Podignite obje ruke od poda te ih ispruæujte i savijajte do razine ramena. Pritom kontrahirajte lenu muskulaturu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na trbuhu. Ruke savinute u laktu s prstima pod bradom. Podignite gornji dio trupa i obje ruke tako da ne odvajate prste od brade. Pritom kontrahirajte lenu muskulaturu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na trbuhu. Lijeva ruka savinuta u laktu s prstima pod bradom. Desna ruka ispruæena pored tijela s prstima ispod desnog kuka. Opis vjeæbe: Podignite ispruæenu desnu nogu. Pritom kontrahirajte muskulaturu nogu i lea. Zamijenite poloæaj ruku i isto ponovite s lijevom nogom. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: KleËeÊi. Ruke ispruæene okomito na podlogu. Opis vjeæbe: Spustite kukove prema petama. Ruke ispruæite. Pritom istegnite lea. Izvoenje vjeæbe: 1-2 serije do 10 ponavljanja.

Informacije: VitaSport - Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb, tel. 098/ 31 56 32 78 VA©E ZDRAVLJE #36

Pokrovitelj rubrike:

Reumatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, KBC Zagreb, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KiπpatiÊeva 12

Bavim se poljodjelstvom. BuduÊi da su sada u tijeku intenzivni proljetni radovi, osjetio sam bolove u desnom laktu koji se stalno pogorπavaju. LijeËnik mi je rekao da je rijeË o „teniskom laktu”, a ne igram tenis. Molim vaπu pomoÊ! Josip, Vrbovec Vaπ je lijeËnik vjerojatno u pravu. Osobe koje imaju „teniski lakat” pate od bolova u vanjskom dijelu lakta, na hvatiπtu ekstenzornih miπiÊa podlaktice. Uglavnom se javljaju kod vrhunskih sportaπa i rekreativaca jer im je preoptereÊeno hvatiπte, a bolovi se pogorπavaju pri odreenim aktivnostima πake. Prvi sluËajevi opisani su upravo kod tenisaËa, iako obolijevaju i drugi sportaπi te osobe Ëije zanimanje zahtijeva ponavljanje pokreta sa stisnutom i ispruæenom πakom, poput kovaËa, vozaËa kamiona, poljodjelaca i sliËno. Bol se tipiËno javlja na hvatiπtu navedenih miπiÊa za kost u podruËju lakta, moæe se vrlo lako dokazati brojnim specifiËnim testo-

vima, uz uvijek oËuvane pokrete u zglobu lakta. Katkad ga prati oteklina, iako rijetko. LijeËenje se sastoji u izbjegavanju provocirajuÊih pokreta πakom barem tri, Ëetiri tjedna, stavljanju leda na bolno mjesto, osobito u akutnoj fazi, a u kroniËnoj se fazi bolno mjesto moæe tretirati ultrazvukom ili laserom. Djelotvorne su i injekcije kortikosteroida s ili bez lokalnog anestetika u bolno mjesto, osobito u akutnoj fazi. U toj se fazi preporuËuju samo vjeæbe rastezanja te izbjegavanje pune kontrakcije miπiÊa. Uzimanje lijekova poput analgetika ili nesteroidnih antireumatika nije se pokazalo najboljim. Hvatiπte miπiÊa moæe se rasteretiti i primjenom ortoze ili poveske za epikondilitis, koja se stavlja nekoliko centimetara ispod hvatiπta miπiÊa kako bi se rasteretilo hvatiπte i omoguÊila normalna aktivnost. Ako navedene metode ne pokaæu æeljeni rezultat, slijedi ortopedsko lijeËenje, tj. kirurπko premjeπtanje hvatiπta miπiÊa, Ëime se umanjuju tegobe. Trideset Ëetiri su mi godine i posljednjih nekoliko mjeseci zamjeÊujem pojaËanu zakoËenost u prstima πake, uz osjeÊaj da su mi πake nateËene. Moram skinuti prstenje jer me jako zateæu. Tegobe su iz dana u dan sve jaËe, pa mi ujutro treba viπe od jednog sata da poËnem funkcionirati. Dosad sam

bila potpuno zdrava. Napominjem da mi mama boluje od reumatoidnog artritisa. Lijekovi protiv bolova nisu mi pomogli. Dubravka, Rijeka Kod vas moæe biti rijeË o poËetku upalne reumatske bolesti s obzirom na to da navodite tipiËne simptome, poput jutarnje zakoËenosti, bolova i zakoËenosti u πakama uz prisutnost difuzne otekline πaka. Podatak o obiteljskoj sklonosti toj bolesti (mama ima reumatoidni artritis) dodatno upuÊuje na moguÊi razvoj sliËne bolesti. I nekoliko drugih podataka vode nas u tom smjeru: vaπa æivotna dob i spol (æena u generativnoj dobi), progresija tegoba i slabiji odgovor na primjenu analgetika i nesteroidnih antireumatika. S obzirom na simetriËan poËetak, zahvaÊenost zglobova πaka i pozitivnu obiteljsku anamnezu, najvjerojatnije je rijeË o reumatoidnom artritisu, ali za potpuniju dijagnozu potrebna je detaljnija reumatoloπka obrada. Stoga se πto prije javite najbliæem reumatologu kako bi vam se postavila toËna dijagnoza i πto prije poËelo lijeËenje. Rezultati lijeËenja su to bolji πto se dijagnoza ranije postavi.

Pitanja πaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o., za Vaπe zdravlje, Utinjska 40, 10 020 Zgareb ili e-mail:vase.zdravlje@oktal-pharma.hr #36 VA©E ZDRAVLJE 79

80 Kad rekreacija zaboli Martina Topolovec, mr. pharm, Oktal Pharma

OdluËili ste se baviti sportom. Dobra odluka. Tenis, fitness, trËanje, aerobika, nogomet i ostale sportske aktivnosti pomaæu oËuvanju zdravlja, jaËaju muskulaturu, podiæu imunoloπku sposobnost, oslobaaju od stresa... Jednostavno pomaæu da se osjeÊate bolje. Iako te aktivnosti znatno poveÊavaju rizik od iπËaπenja

zglobova, istegnuÊa miπiÊa i ostalih manjih ozljeda, odgovarajuÊa briga prvih nekoliko dana nakon ozljede moæe i te kako skratiti vrijeme oporavka. Zacjeljivanje traje neko vrijeme. Nakon πto oteklina splasne, proces zacjeljivanja ovisan je o opskrbljenosti tkiva krvlju jer dobar krvni protok

Dogodi li vam se uganuÊe, istegnuÊe, ozljeda miπiÊa ili zgloba, slijedite postupak RICE. Jer vaæno je djelovati odmah 80 VA©E ZDRAVLJE #36

donosi viπe hranjivih tvari i kisika do ozlijeenog mjesta πto pomaæe regeneraciju tkiva. Sportaπi obiËno imaju bolji krvni protok pa im i ozljede zacjeljuju bræe nego kod ljudi koji boluju od kroniËnih bolesti, puπaËa ili osoba koje se malo kreÊu.

Vaæno je djelovati odmah Dogodi li vam se uganuÊe, istegnuÊe, ozljeda miπiÊa ili zgloba, nemojte Ëekati nego odmah poduzmite odreene korake prve pomoÊi slijedeÊi postupak RICE (Rest - odmor; Ice - led, Compression - kompresija, pritisak; Elevation - elevacija, podizanje). On moæe smanjiti bol, sprijeËiti oticanje i u odreenoj mjeri zaπtititi ozlijeeno tkivo, πto je nuæno za brz oporavak. Nakon dva dana mnoga

SPORT I REKREACIJA

uganuÊa, istegnuÊa i ostale manje ozljede poËinju zacjeljivati. Ali, ako se bol i oteklina ne smanje tijekom 48 sati, obvezno se javite lijeËniku. Savjet viπe: Nikad ne stavljajte tople obloge nakon akutne ozljede jer pojaËavaju krvni protok i poveÊavaju oteklinu.

RICE postupak nakon ozljeivanja Rest (odmor) - Odmor je vaæan neposredno nakon ozljede iz dva razloga. Prvo, nuæan je da bi se od daljnjeg ozljeivanja zaπtitili ozlijeeni miπiÊ, tetiva, ligament ili drugo tkivo. Drugo, vaπe tijelo treba odmor kako bi imalo energije za brzo i uËinkovito zacjeljivanje.

Ice (led) - Led umanjuje osjet boli u kratkom vremenu te ograniËava oteklinu jer smanjuje krvni protok na ozlijeenome mjestu. Uvijek mislite na Ëinjenicu da led ne smijete ostaviti dulje od 20-ak minuta. Dulja izloæenost hladnoÊi moæe ozbiljno oπtetiti koæu. Najbolje je pravilo koristiti hladan oblog 20 minuta, a potom ga skinuti 20 minuta prije nego πto se ponovi postupak hlaenja. Led

moæete zamijeniti i pripravcima za lokalno hlaenje, npr. Deep Freeze gelom ili sprejom.

Compression (kompresija) - Kompresija ograniËava oteklinu, koja usporava oporavak. Neki ljudi osjeÊaju smanjenje boli zbog kompresije. Jednostavan naËin kompresije ozljede jest bandaæa zavojem.

Elevation (elevacija) - Podizanje ozlijeenog uda pomaæe smanjenju otekline. NajuËinkovitije je kada je ozlijeeno mjesto podignuto iznad razine srca. Primjerice, ozlijedite li koljeno, lezite na krevet i ispod noge postavite jastuke.

• Bol se premjeπta na drugo mjesto na tijelu. • OsjeÊate toËku osjetljivosti, πto znaËi da vas boli kada pritisnete odreeno mjesto, ali ne i kada dotaknete isto mjesto na drugoj strani tijela. • Ozlijeen vam je zglob i imate veliku oteklinu (ne lijeËi li se, ozljeda zgloba moæe postati trajna). • Ne moæete pomaknuti ozlijeeno mjesto. • OsjeÊate konstantnu umrtvljenost, trnce ili slabost u ozlijeenome podruËju. • Ozljeda nije zacijelila u tri tjedna. • Imate gnojnu infekciju, crvene pruge, temperaturu ili oteklinu limfnih Ëvorova

Kada obvezno posjetiti lijeËnika?

Cijeljenje i povratak sportskim aktivnostima

VeÊina akutnih ozljeda moæe se tretirati postupkom RICE, ali nakon nekih treba odmah posjetiti lijeËnika. Krenite lijeËniku ako osjetite neku od sljedeÊih senzacija: • OsjeÊate oπtru bol ili je prisutna viπe od dva tjedna u zglobu ili kosti.

Vrijeme potrebno za zacjeljivanje ozljeda za osobu prosjeËne grae: • prijelom prsta ili palca: 3-5 tjedana • prijelom kljuËne kosti: 6-10 tjedana • uganuÊe gleænja: najmanje 5 dana, obiËno 3-6 tjedana

EPSA SAILING CUP 2004 - ZAHVALA EPSA Sailing Cup postao je vaæan sportski dogaaj, πto su prepoznali brojni pokrovitelji, meu kojima i Oktal Pharma, Pliva, Krka, Belupo, Milsing, Bauerfeind, Ljekarne BariπiÊ, a sluæbeno odijelo Ëlanova organizacijskog odbora sponzorirala je tvrtka NES. SudeÊi prema reakcijama u medijima (More, Slobodna Dalmacija, Vjesnik), ali i reakcijama sudionika, ovogodiπnji EPSA Sailing

Cup bio je organiziran na vrlo visokoj razini. Okarakteriziran je kao regata koja se razlikuje od ostalih po πarmantnom spoju mladosti (prosjek godina malo veÊi od 20), jedriliËarskih znanja i vjeπtina, edukacijskog programa i natjecateljskog duha. »etrnaest prijavljenih ekipa iz Hrvatske i Slovenije, viπe od sto jedriliËara u sedam dana regate stjecali su nova iskustva, upoznavali naπu

obalu i otoke promovirajuÊi sportski duh. U ime organizacijskog odbora Hrvatskoga farmaceutskoga jedriliËarskog kluba æelim zahvaliti svima koji su nam omoguÊili provesti u djelo 5. jubilarni EPSA Sailing Cup 2004. Za Hrvatski farmaceutski jedriliËarski klub Gorana VelikiÊ, tajnik

SPORT I REKREACIJA

6. Pijte mnogo tekuÊine prije i za treninga - Dehidracija moæe

• srednje jaka kontuzija (nagnjeËenje): 5 dana • istegnuÊe miπiÊa: 5 dana do nekoliko tjedana (puno ovisi o teæini i smjeπtaju ozljede) • srednje jako iπËaπenje ramena: 7-14 dana Vrijeme zacjeljivanja ozljede moæe se znatno produljiti vratite li se prerano sportskim aktivnostima. Ozlijeeno mjesto nije spremno za intenzivne aktivnosti ako za vrijeme odmora osjeÊate bol. Kada potpuno nestane, moæete poËeti s vjeæbama jednostavna stupnja pokreta. Ako osjetite bol, prestanite s vjeæbom i odmorite se. Nakon nekog vremena vratite se laganom treningu. PojaËavajte intenzitet tek kada osjetite da to moæete uËiniti, ali bezbolno.

10 savjeta za sigurno vjeæbanje 1. Rutinski lijeËniËki pregled Dobro je posavjetovati se s lijeËnikom prije novog programa vjeæbanja jer svaka nova aktivnost moæe biti stresna za organizam. Ako imate neku nedijagnosticiranu bolest ili drugo stanje, ne treba odustati od vjeæbanja nego program

aktivnosti prilagoditi svojim potrebama i moguÊnostima. LijeËnik u tom sluËaju moæe preporuËiti odreenu fiziËku aktivnost.

2. Postupno pojaËavanje vremena i intenziteta aktivnosti - Ljudi su prepuni entuzijazma kada odluËe i konaËno poËnu vjeæbati. Naime, Ëesto vjeæbaju preintenzivno i preËesto. ZapoËnite s prilagoenim vjeæbama, ne dulje od 20-ak minuta tri puta tjedno, a potom postupno moæete produljivati trening. 3. PomoÊ osobnog trenera - Ako niste sigurni kako vjeæbati ili kojim vjeæbama poËeti trening, dobar osobni trener dat Êe vam upute. 4. Postupno zagrijavanje - Postupno zagrijavanje vrlo je vaæno zbog prevencije sportskih ozljeda. Moæe se sastojati od ubrzana hodanja, trËanja ili jednostavna vjeæbanja. PreporuËeno vrijeme zagrijavanja je 10-20 minuta. 5. Ne vjeæbajte gladni - Vjerojatno znate da nije dobro vjeæbati neposredno nakon obilna obroka, ali je dobro oko dva sata prije treninga neπto pojesti kako bi se osigurala energija za vjeæbanje. Time se izbjegava slabost za vrijeme treninga.

uniπtiti trening. Intenzivnu hidraciju poËnite dva sata prije treninga i nastavite tijekom vjeæbanja kako biste nadomjestili izgubljenu tekuÊinu. 7. Sluπajte svoje tijelo - Ako osjetite oπtru bol, slabost ili vrtoglavicu za vrijeme vjeæbanja, pripazite. Tijelo vam daje znak da neπto nije u redu i stoga prestanite s aktivnostima. Forsiranje aktivnosti za vrijeme akutne boli najbræi je naËin da se razvije akutna ili kroniËna ozljeda. Ako se ne osjeÊate dobro, uzmite malo odmora dok se tijelo ne oporavi. 8. Odmor - Vrlo je vaæno dobro se naspavati i s vremena na vrijeme uzeti nekoliko dana odmora od vjeæbanja. Previπe vjeæbanja iz dana u dan moæe dovesti do sindroma pretreniranja. 9. Vjeæbajte raznoliko - Da izbjegnete dosadu jednoliËna vjeæbanja, radite raznolike vjeæbe koje Êe osigurati rad svih miπiÊa i, naravno, sprijeËiti prevelika optereÊenja na pojedinim grupama miπiÊa. 10. Prikladno se odjenite - To ukljuËuje prikladnu opremu za sport kojim se odluËite baviti. Odaberite udobnu obuÊu i odjeÊu koja Êe pomoÊi da se osjeÊate ugodno.

84 Karijes - Ëest, a nepoæeljan gost Gdje smo ono stali? Ah da, kod πestogodiπnjeg kutnjaka. Nadam se da ga paæljivo Ëuvate i njegujete te da ste ga na vrijeme zaπtitili jer bakterije ne miruju. U ovom Êemo broju reÊi neπto viπe o tome πto je karijes, πto ga uzrokuje, kako nastaje te kako ga pokuπati sprijeËiti. Karijes je jedna od najraπirenijih bolesti na svijetu, posebno meu djecom (od njega boluje viπe od 90 posto djece). To je bolest kroniËnog karaktera koja sporo napreduje, a kao zubna bolest, oËituje se truljenjem zubnih

supstancija, i to cakline (vanjski, prvi sloj zuba), dentina (sloj ispod cakline) i korijena zuba.

Ponovimo veÊ poznato Iako o njegovu nastanku postoji nekoliko teorija, jedno je sigurno: u Ëistim ustima nema karijesa! Drugim rijeËima, zubni je karijes bolest neËistih zubi. Da bi nastao, potrebno je istodobno djelovanje nekoliko Ëimbenika. To su prije svega mikroorganizmi (bakterije), ostaci hrane na zubima, slatkiπi i πeÊeri koji su bakte-

Nastojanje da nam zubi uvijek budu Ëisti, lijepi i zdravi upuÊuje, meu ostalim, na viπi stupanj zdravstvene kulture 84 VA©E ZDRAVLJE #36

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

rijama potrebni za rast i razvoj te naslage na zubima na kojima bakterije nalaze hranu. U ustima, naime, postoje bakterije, ali nisu πtetne kada su malobrojne. Za njihovu je aktivnost potrebna hrana, ponajprije πeÊeri, a u ustima u kojima ima ostataka hrane bakterije imaju sve πto im je potrebno za rast i razvoj. U nastanku karijesa vaænu ulogu ima zubni plak, mekana, teπko uoËljiva naslaga koja Ëvrsto prijanja za zub i koja se ne moæe isprati mlazom vode nego se mora mehaniËki oËistiti zubnom Ëetkicom.

STOMATOLOGIJA

Plak se poËinje formirati neposredno nakon pranja zuba, a dijete ga moæe osjetiti tako da jezikom prijee preko zuba i, ako povrπina nije glatka, znaËi da postoji plak. Naravno, sve πto pogoduje nastanku karijesa pogoduje i nastanku zubnog plaka. Uz prehranu, tu su joπ neki uzroËni Ëimbenici. Naime, loπe sanirani zubi, dakle ispune (plombe) koje odstoje, idealno su mjesto za nakupljanje plaka pa tako i nastanak karijesa. Potom zubi koji svojim oblikom, poloæajem i veliËinom onemoguÊuju prirodno, fizioloπko samoËiπÊenje (slinom i jezikom), kao i zubi s velikim kvræicama i dubokim fisurama, gdje se plak lagano stvara, a teπko odstranjuje (sluËaj s prvim trajnim kutnjakom u kojem sluËaju preporuËujem preventivno peËaÊenje, tj. zaπtitu zuba). Uz navedeno, odreena æivotna razdoblja imaju poveÊanu predispoziciju za nastanak karijesa. To su razdoblje mjeπovite denticije (kad u ustima uz mlijeËne zube postoji i nekoliko trajnih) zbog brojnih fizioloπki neËistih mjesta u zubnom nizu, potom pubertet i postpubertetsko razdoblje zbog psihosomatskih promjena i slabije oralne higijene te hormonalno uzrokovanoga gingivitisa (upala zubnog mesa), pri Ëemu je zubno meso crveno i oteËeno, a ako se upala proπiri u dublje slojeve, prilikom pranja zubi dolazi do krvarenja. Za puberteta se sniæava i pH vrijednosti sline, πto je takoer jedan od razloga pojaËana pojavljivanja karijesa u toj populacijskoj skupini. Zbog svega se u tom æivotnom razdoblju preporuËuju uËestalije kontrole stomatologa te uporaba gelova i zubnih pasta s dodatkom fluora.

TreÊa karijes riziËna skupina je staraËka dob, kod koje zbog povlaËenja zubnog mesa Ëesto nastaje karijes korijena.

Oku nevidljivo, ali potencijalno bolno Karijes nastaje tako da bakterije iz πeÊera stvaraju kiseline koje razaraju zubnu caklinu. Tako se stvaraju jedva vidljiva oπteÊenja koja predstavljaju ulazna vrata za bakterije i kiseline, koje u tom sluËaju nesmetano prodiru u dublje slojeve zuba i na kraju u njemu stvore πupljine. U toj fazi zub je osjetljiv na toplo i hladno. Ako se ne javite stomatologu, bolest se dalje πiri i prodire do zubne pulpe (zubna sræ - mekani dio zuba, æivca) kada se bol poËinje javljati spontano, pogotovo noÊu. Ako se ni tada ne javite stomatologu, zubna pulpa sama Êe od sebe odumrijeti i bol Êe spontano nestati. No, ni tada se niste rijeπili muka. Naime, u zubu Êe ostati raspadnuti ostaci mekanog dijela zuba, bakterije Êe se i dalje sve viπe i dublje naseljavati, a upala prijeÊi preko otvora na vrπku korijena u okolinu zuba. Na vrπku korijena tada Êe se stvoriti granulom (gnojna vreÊica) pa zub poËinje boljeti na dodir.

tako i karijesa. Valja jesti hranu bogatu bjelanËevinama, vitaminima, mineralima, proizvode od integralnih æitarica i opÊenito hranu koja se ne lijepi za zube i koju treba πto dulje ævakati, npr. voÊe i povrÊe. Uza sve to, zube treba redovito i temeljito prati. Redovito znaËi nakon svakog obroka, a obvezno na veËer, nakon veËere i nakon svakog uzimanja slatkiπa. Zapamtite: na veËer zube peremo za zdravlje, ujutro za ljepotu. S obzirom na viπestruko vaænu funkciju zdravog zuba, zubni karijes moæe se i mora sprijeËiti, a to moæemo postiÊi samo zajedniËkom brigom. ZnaËi, trebamo nastojati da nam zubi uvijek budu Ëisti, lijepi i zdravi jer to, meu ostalim, upuÊuje i na viπi stupanj zdravstvene kulture. Znanje o zubima i brigu o njima treba redovito primjenjivati jer znati je dobro, Ëiniti joπ bolje. U zakljuËku mogu reÊi da je svatko od nas odgovoran za zdravlje svojih zubi, a vi, dragi roditelji, najveÊim ste dijelom odgovorni i za zdravlje zubi svoje djece.

Nema spontana izljeËenja Kako spontana izljeËenja i zacjeljenja zubnog karijesa nema (osim u prvoj, za vas nevidljivoj fazi), ovo su viπe nego dovoljni razlozi da redovito i na vrijeme posjetite stomatologa. Jednako tako obratite pozornost na pravilnu prehranu koja ima vaænu ulogu u prevenciji svih bolesti pa

Autizam

neznanja, zablude i nedovoljna druπtvena briga Mr. sc. Renata VragoviÊ, prof. defektolog, predstojnica Programa za odrasle osobe s autizmom Centra za autizam u Zagrebu, struËna tajnica Udruge za pomoÊ osobama s autizmom Hrvatske

Pojam autizam laici nerijetko koriste kako bi opisali osobu slijepu za druπtvena zbivanja. I doista, autizam se smatra vidom razumske sljepoÊe, a djeca s autizmom opisuju se kao djeca koja æive pod staklenim zvonom, simbolom njihove otuenosti od socijalne okoline. Nerijetko se istiËe njihova genijalnost u pamÊenju i baratanju brojkama i podacima, prostornoj orijentaciji, glazbi i likovnom izrazu, ali zbog problema u ponaπanju dræi ih se za druπtvo teπko prihvatljivim osobama. Ni roditelji nisu poπteeni nerazumijevanja, od nepravedna etiketiranja da su elitisti koji ne æele da im dijete dobije dijagnozu mentalne retardacije i psihoze, pa sve do sumnje u njihov odnos prema djetetu, premda je teorija o “hladnoj majci” kao povodu za pojavu autizma prije nekoliko desetljeÊa znanstveno opovrgnuta. Te su predrasude i zablude prije svega rezultat neznanja. Posljednjih je desetljeÊa uËinjen golem napredak u shvaÊanju autizma i kreiranju metoda rehabilitacijske pomoÊi. Izbjegnuta je rijeË o lijeËenju autizma jer nijedan vid lijeËenja lijekovima i psihoterapijom nije znanstveno opravdao svoju djelotvornost,

Iako se nerijetko istiËe genijalnost autistiËne djece, zbog problema u ponaπanju dræi ih se za druπtvo teπko prihvatljivim osobama

www.vasezdravlje.com

a kako je rijeË o vrlo sloæenim neurorazvojnim poremeÊajima s raznolikom uzroËnom pozadinom, zasad je nerealno oËekivati Ëudotvoran lijek od kojeg Êe takva djeca „ozdraviti”. Nuæno je to otvoreno reÊi roditeljima koji godinama tragaju za naËinom izljeËenja, gubeÊi dragocjeno vrijeme za ranu intervenciju, novac, vlastito zdravlje, a katkad i obiteljsku cjelovitost. U nas se ta bolest dijagnosticira vrlo rijetko, veÊinom u djece s teæom kliniËkom slikom i relativno kasno. U pojedinim zemljama riziËna djeca za autizam prepoznaju se u dobi od πest mjeseci do godine dana æivota i odmah ukljuËuju u rani tretman, a dijagnoza se postavlja veÊ oko godinu i pol starosti djeteta. Koliko je osoba s autizmom u nas dijagnosticirano, teπko je pouzdano reÊi. Okvirna je procjena izmeu 10 i 15 posto od pretpostavljenih 6000 do 8000 osoba s autizmom u Hrvatskoj. Recentna praÊenja uËestalosti govore o alarmantnom poveÊanju broja novoroene djece s autizmom u pojedinim dijelovima svijeta.

Disharmonija razvojnih podruËja Pod pojmom autizam podrazumijeva se niz sliËnih, ali i razliËitih kliniËkih slika s prevladavajuÊim simptomima poremeÊaja socijalne interakcije i komunikacije, jezika, govora i maπte, senzornih odgovora, ponavljajuÊih stereotipnih radnji i posebnih vjeπtina, i to u razliËitom intenzitetu - od slabih do naglaπenih simptoma. Intelektualno funkcioniranje nije dijagnostiËki kriterij, ali je kriterij oËitosti simptoma u ranom djetinjstvu, obiËno nakon kraÊeg razdoblja naizgled normalna razvoja. OpÊe je obiljeæje tih poremeÊaja disharmoniËan razvoj s kvalitativnim i kvantitativnim odstupanjima na pojedinim razvojnim podruËjima. Kako je te poremeÊaje opisala psihijatrija, nerijetko ih se pogreπno dræi psihijatrijskom domenom. Istina je da su zbog neuroloπke osjetljivosti, ograniËenja u razumijevanju svijeta, komunikacijskih teπkoÊa i teπkoÊa u formiranju liËnosti izuzetno podloæni razvoju emocionalnih poremeÊaja, poremeÊaja u ponaπanju, a katkad i duπevnih bolesti. Njih treba razlikovati od osnovnog poremeÊaja te poduzeti odgovarajuÊe mjere prevencije za oËuvanje mentalnog zdravlja tih osoba. U poremeÊaje iz autistiËnog spektra ili pervazivne razvojne poremeÊaje (PDD) trenutaËno ubrajamo autistiËni poremeÊaj (Kannerov sy.), Asperger sindrom, Rett sindrom, dezintegrativni poremeÊaj u djetinjstvu (Hellerova psihoza) i atipiËni autizam ili neodreeni pervazivni razvojni poremeÊaj. AutistiËni poremeÊaj najpoznatiji je predstavnik tih poremeÊaja, premda se Aspergerov sindrom i neodreeni PDD ËeπÊe pojavljuju. Osobe s autistiËnim poremeÊajem imaju znatnih teπkoÊe u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, 50 posto njih nema funkcionalnu komunikaciju, a 70-80 posto ima i

priliËno sniæeno intelektualno funkcioniranje. Moæe se joπ reÊi da su bolje u neverbalnim vjeπtinama negoli u verbalnim. Na planu socijalnog funkcioniranja postoji raznolikost od osamljivanja i socijalne pasivnosti do osebujnoga, ali aktivnoga odnosa i rigidnoga socijalnog ponaπanja. Osobe s Aspergerovim sindromom naizgled nemaju znatnih teπkoÊa u komunikaciji i nemaju bitno sniæeno intelektualno funkcioniranje, ali su za razliku od onih s autistiËnim poremeÊajem slabije u neverbalnim vjeπtinama. Aspergerov sindrom i autistiËni poremeÊaj Ëetiri do pet puta ËeπÊe pogaaju djeËake. TreÊina njih ima epilepsiju sa specifiËnom dobnom pojavnoπÊu u pubertetu ili ranoj adolescenciji. Kod Rett sindroma napadi poËinju veÊ u ranom djetinjstvu, a regresivni je stadij izmeu prve i Ëetvrte godine æivota. Javlja se iskljuËivo kod djevojËica, a oËituje se i znatnim motoriËkim propadanjem te specifiËnim gubljenjem usvojenih vjeπtina πake. Dezintegrativni poremeÊaj u djetinjstvu karakterizira regresivni stadij prije desete godine æivota, najmanje na dva podruËja razvoja. Iznimno je mnogo terapijskih postupaka i edukacijskih strategija koje se danas primjenjuju u tretmanu tih osoba, a najuËinkovitijima su se pokazali sveobuhvatni programi rehabilitacijskih strategija poznati kao TEACCH strategije razvijene u Sjevernoj Karolini (tretman i edukacija djece i osoba s autizmom i srodnim komunikacijskim poremeÊajima) i Daily life terapy (Japan). ZahvaljujuÊi tim programima 95 posto osoba s autizmom ostaje æivjeti u zajednici, a sve je viπe onih koji se realno zapoπljavaju i vode relativno neovisan æivot uz podrπku specijaliziranih sluæbi. No, kako bi im se pomoglo da ostvare primjerenu kvalitetu æivota, najprije moraju biti prepoznati.

Roditelji u zajedniËkoj bitci Roditelji oboljelih gotovo svuda u svijetu morali su i moraju preuzeti kljuËnu ulogu u borbi za prava svoje djece na ispravnu dijagnozu, primjeren tretman i druπtvenu skrb. Tako je i u nas 1979. osnovana udruga roditelja Ëija su djeca s autizmom dotad bila zanemarivana i otpuπtana iz vrtiÊa, πkola i rehabilitacijskih ustanova, mahom za djecu s mentalnom retardacijom, te Ëesto upuÊivana na hospitalizaciju u psihijatrijske ustanove. Roditelji su potaknuli osnivanje Odjela za autizam 1981., koji je u dvije godine prerastao u Centar za autizam u Zagrebu. Istodobno je osnovan Odjel za autizam pri Psihijatrijskoj bolnici Jankomir, gdje se provodila dijagnostika i diferencijalna dijagnostika, tretman kriznih stanja i opÊi zdravstveni tretman djece i mladeæi koji zbog poremeÊaja u ponaπanju nisu mogli koristiti zdravstvene usluge redovitim putem. U iduÊih deset godina te su se ustanove dalje razvijale i postale respektabilne na podruËju autizma u Europi. Meutim, 1994. ukinut je Odjel za autizam pri PB Jankomir, ukinuto je financiranje zdravstvenog programa, a Centar za autizam pripao je resoru prosvjete.

UDRUGE

Sredinom 90-ih, osnivanjem udruga u Splitu i Rijeci, potaknuto je otvaranje podruænica Centra za autizam, Ëime se nastojalo sprijeËiti odvajanje djece od obitelji i smjestiti ih u jedini stacionar u Zagrebu. Nekad je uobiËajena preporuka struËnjaka bila da se takva djeca izdvajaju iz obitelji, mahom radi osiguravanja normalna razvoja druge djece. ZahvaljujuÊi razumijevanju resora prosvjete danas se diljem Hrvatske otvaraju specijalizirani odjeli za autizam pri posebnim osnovnim πkolama, a nadamo se, uskoro, i pri redovnim πkolama. Na æalost, u drugim resorima ne nailazimo na takvu podrπku. U Hrvatskoj ne postoji nijedan specijalizirani dijagnostiËki tim za autizam, a prema europskim normativima trebalo bi ih biti tri. Ne postoji niti jedan kliniËki odjel za tretman poremeÊaja u

ponaπanju. Nije rijeπeno financiranje programa stanovanja i rada. Socijalna prava rijetko se ne ostvaruju na osnovi dijagnoze autizma nego na osnovi dijagnoze mentalne retardacije. U Hrvatskoj nije sagraen niti jedan

namjenski objekt za autistiËne osobe. Za druge kategorije osoba s invaliditetom sastavljeni su nacionalni programi, ali ne i za ovu. Sve to ogledalo je druπtvene brige za autizam u nas, ali i podruËja na kojima roditelji uz skromnu podrπku struËnjaka moraju izboriti priznavanje prava svoje djece. Danas Udrugu za autizam Hrvatske Ëine udruge iz Zagreba, Rijeke, Splita i Nove Gradiπke. Nedavno je osnovana udruga u Osijeku te Hrvatska udruga za Rett sindrom. »lanovi smo i Autism-Europe i Svjetske organizacije za autizam. Preostaje nam samo udruæiti snage u borbi za bolje sutra ove, iako razumski slijepe, Ëesto genijalne djece. Udruga za autizam Hrvatske DvorniËiÊeva 6, Zagreb tel./faks. 468 47 49 e-mail: u.autizam@zg.htnet.hr

©to moæe biti znak za uzbunu? VeÊinom se autizam pojavljuje veÊ u prvim mjesecima æivota, a rjee izmeu druge i treÊe godine. Takvo dijete ne mari za okolinu, vidi, ali mu je pogled prazan, Ëuje, ali je ravnoduπno prema zvukovima. Kad ga se uzme u naruËje, ono ne reagira, ostaje ukoËeno ili pak mlohavo, poput krpene lutke. Ne smijeπi se, osim samome sebi, tepa, ali ne odgovara na majËine rijeËi. AutistiËnom su djetetu poremeÊeni i hranjenje i san. Katkad takvo dijete uopÊe ne spava. PojedinaËno ti poremeÊaji nisu karakteristiËni za autizam, ali nekoliko njih zajedno znak su za uzbunu. AutistiËno dijete teπko komunicira i ima govorne smetnje. Neka djeca uopÊe ne govore. Da bi izrazilo πto æeli, takvo dijete viËe i ljuti se, postaje agresivno prema drugima, ali i prema sebi: grize samo sebe i tuËe se po glavi. Govor kojim se takvo dijete sluæi nije jezik komunikacije. ©to mu je govor razvijeniji, to su veÊi izgledi za njegov napredak. PoremeÊeno komuniciranje prate i poremeÊaji karaktera. Takva su djeca razdraæljiva, teπko se usredotoËuju, Ëini se kao da su gluha, ali ipak Ëuju, npr. πuπtanje liπÊa ili papira, ptiËji pjev...

Kako pomoÊi djetetu - Ëovjeku s autizmom? Poticanje normalna razvoja, samostalnosti i socijalizacije, uz slabljenje negativnih oblika ponaπanja (agresije, stereotipije, autoagresije) glavni su ciljevi lijeËenja, odgoja i obrazovanja, dakle, ukupne rehabilitacije osoba s autizmom. U lijeËenju autistiËnog poremeÊaja primjenjuju se razliËiti postupci. StruËnjaci se slaæu s tim da je najbolji onaj tretman koji je prilagoen odreenome djetetu. VeÊina ustanova za autizam u Europi i SAD-u primjenjuje posebne programe rehabilitacije djece i odraslih osoba s autizmom, koji ukljuËuju edukativno-specijalno-pedagoπke pristupe, uz povremenu primjenu razliËitih oblika psihoterapije za djecu i roditelje. ©to se prije prepozna autistiËni poremeÊaj i dijete se ukljuËi u odgovarajuÊu struËnu rehabilitaciju, to su πanse veÊe. Roditeljima djeteta s autizmom prijeko je potrebno mnogo snage i upornosti da spoznaju kako njihovo dijete nije poput druge djece, da ono æivi u svom svijetu, da se ne razvija. »esto se obitelj izolira od druπtvene okoline, koja ne prihvaÊa autistiËno dijete. AutistiËno dijete traæi brigu i pomoÊ gotovo 24 sata na dan, uz stalno otklanjanje kriznih stanja. Rjeπenje nije u zatvaranju u vlastitu obitelj. Bez struËnog rada u odgovarajuÊim uvjetima ne moæe se pomoÊi ni osobi s autizmom ni njezinoj obitelji.

PomoÊ iz prirode za dobru cirkulaciju Kod poremeÊaja venske cirkulacije priroda i ljekovito bilje pruæaju uËinkovita i sigurna rjeπenja PoremeÊaji venske cirkulacije vrlo su Ëesti. Uz naslijee, poznati su mnogi Ëimbenici rizika, poput poveÊane tjelesne teæine, nedovoljnog kretanja, mikroklimatskih uvjeta (topla klima), radnih uvjeta (stajanje, sjedenje…), trudnoÊe i uzimanja oralnih kontraceptiva. Pojava edema najËeπÊe je prvi vidljiv simptom poremeÊaja venske cirkulacije, a Ëesto ga prate umor te bolovi i grËevi u ekstremitetima. Na æalost, najËeπÊe se zanemaruju, kao i Ëinjenica da se vremenom pojaËavaju.

Priroda zna najbolje Kod razliËitih poremeÊaja venske cirkulacije priroda i ljekovito bilje pruæaju uËinkovita i sigurna rjeπenja. Prava riznica zdravlja i vitalnosti ljekovito je bilje koje jednako povoljno djeluje na vene i vensku cirkulaciju. To je svakako suhi ekstrakt ploda Aesculus hippocastanum (divlji kesten), od davnine poznat i cijenjen po ljekovitom djelovanju. Suhi ekstrakt sadræi mnoge ljekovite tvari (flavo90 VA©E ZDRAVLJE #36

noide, katehine i proantocinidine), a osobito je cijenjen zbog escina (smjesa triterpenskih saponina). Standardiziran na 20 posto escina, pokazuje dobro djelovanje u lijeËenju upale vena (thrombophlebitis), varikoznih vena, perivaskularnog edema, hemoroida te u zaπtiti venskih stjenki od oπteÊenja. U literaturi se navodi i povoljan uËinak ekstrakta kestena na krvne æile i cirkulaciju srca te bolju prokrvljenost bubrega. Suhi ekstrakt lista Hamamelis virginiana (hamamelis) iznimno je bogat taninima i flavonoidima. ZahvaljujuÊi svom sastavu ima dobro protuupalno, analgetsko, adstrigentno i flebotoniËko djelovanje, zbog kojeg se preporuËuje u svim poremeÊajima venske cirkulacije (proπirene vene, hemoroidi, upale vena i sl.). Suhi ekstrakt korijena Ruscus aculeatus (veprina) sadræi smjesu steroidnih saponina koji poboljπavaju vensku cirkulaciju i limfni tok te zaπtiÊuje unutarnju stjenku vena od oπteÊenja. Primjenjuje se kod bolesti krvnih æila, djeluje protuupalno i sprjeËava stvaranje edema.

Suhi ekstrakt listova Ginkgo biloba (ginko) sadræi flavonoide koji smanjuju lomljivost kapilarnih stjenki i pucanje kapilara, poveÊavaju protok krvi kroz kapilare i poboljπavaju perifernu cirkulaciju. Ginkgo je od davnine poznat kao eliksir mladosti i dugovjeËnosti. EteriËno ulje Cypresus scariosus (Ëempres) ima stoljetnu reputaciju kao odliËan hemostatik, adstrigens i vazokonstriktor. Pokazuje odliËne rezultate u lijeËenju hemoroida (smanjuje se i uklanja nelagoda, bol i krvarenje). Primjena eteriËnog ulja Citrus limonum (limun) zahvaljujuÊi dobrom antiseptiËkom i baktericidnom djelovanju vaæna je u tretiranju problema proπirenih vena i kapilara, osobito hemoroida. Uz navedeno ljekovito bilja s iznimno povoljnim djelovanjem na zaπtitu vena i vensku cirkulaciju, ne smijemo zaboraviti ni neke minerale, primjerice mangan, koji je vrlo vaæan za stvaranje kolagena i jaËanje stjenki krvnih æila, te magnezij, vaæan za zaπtitu stjenki krvnih æila i u lijeËenju hemoroida. Pri odabiru prirodnog proizvoda namijenjenog poboljπanju venske i opÊenito periferne cirkulacije nuæno je voditi raËuna o optimalnoj kombinaciji ljekovitog bilja, eteriËnih ulja i minerala te o standardiziranosti djelatnih tvari ljekovitog bilja (npr. divlji kesten - 20 posto escina, ginkgo ∑ 24 posto ginkoflavonoglikozida i πest posto terpenlaktona itd.).

samolijeËenje

Nizak krvni tlak Prilagoeno prema: Selbstmedikation, Deutcher Apotheker Verlag, Stuttgart 2001.

Blaæe smetnje U sluËaju blaæih smetnji nije potrebna terapija lijekovima. NajËeπÊe su posrijedi glavobolja, treperenje pred oËima, kratkotrajno zamraËenje vida, vrtoglavica, nesigurnost pri hodu, omaglica, nesvjestica i hladni udovi. Ako se navedene smetnje pojavljuju uËestalo ili se simptomi pogorπaju, treba se obratiti lijeËniku radi dijagnostiËkog postupka i lijeËenja.

Akutne i jake smetnje JaËe smetnje mogu se pojaviti kod ateroskleroze, slabosti srca, smetnji u srËanom ritmu, uzimanja lijekova za smirenje ili pri lijeËenju visokoga krvnog tlaka neprikladnim lijekom za sniæavanje tlaka ili zbog predoziranja. Katkad uzrok moæe biti nepoznat, primjerice kod prehlade, oporavka od bolesti ili priroene hipotonije. U takvim sluËajevima valja se obratiti lijeËniku. Nizak krvni tlak (hipotonija) kao znak ortostatskog poremeÊaja dovodi do nedostatne cirkulacije u mozgu, a oËituje se vrtoglavicom, zamraËenjem pred oËima pri promjeni poloæaja tijela, bljedilom, osjeÊajem nemoÊi, hladnim rukama i nogama te smanjenim opÊim sposobnostima organizma. Kod æena se niskim krvnim tlakom smatraju vrijednosti niæe od 100/60, odnosno kod muπkaraca 110/60. Kod æena se sniæenje krvnog tlaka Ëesto javlja na poËetku trudnoÊe.

LijeËenje • Stabiliziranje krvotoka - Lakπim tjelesnim aktivnostima (voænja bicikla, trËanje, hodanje) ili poveÊanjem kretanja tijekom svakodnevnih aktivnosti (penjanje stubama umjesto dizalom, izmjena aktivnosti hodanja sa sjedeÊim poloæajem) kako bi se poveÊala elastiËnost krvnih æila.

• Lijekovi (alfa-simpatomimetici) - Preparati koji suæavaju krvne æile podraæajem alfa-1 receptora. Nije preporuËeno koriπtenje nakon 16 sati jer mogu uzrokovati smetnje spavanja. • Biljni antihipotonici - Refleksorni stimulatori centra za cirkulaciju kamforom ili jaËanje rada srca.

Dodatne napomene • Kupanje s dodacima sredstava za poboljπanje cirkulacije (npr. ruæmarin). • Nositi elastiËne Ëarape koje podræavaju protok krvi iz noænih vena natrag prema srcu. • Uzimati mnogo tekuÊine (mineralne vode) radi odræavanja stabilna volumena krvi. • Izbjegavati konzumaciju alkohola. • Poticati cirkulaciju (podraæaj vegetativnoga æivËanog sustava): naizmjeniËno toplo-hladno tuπiranje. • Redovito se baviti laganim sportskim aktivnostima jer aktivnost miπiÊa pospjeπuje tok krvi prema srcu. • Ujutro ostaviti dovoljno vremena za polagano ustajanje i πalicu kave ili Ëaja (crnog). • Alternativno lijeËenje: biljne kupke za poboljπanje cirkulacije.

Za bolne i umorne noge... Za poremeÊaje venske cirkulacije odgovorni su brojni Ëimbenici, meu ostalim, spol (Ëetiri puta ËeπÊe obolijevaju æene nego muπkarci), obiteljska predispozicija, poveÊana tjelesna teæina, dugotrajno sjedenje i stajanje, trudnoÊa i uzimanje nekih lijekova (primjerice, oralnih kontraceptiva). Bolesti i poremeÊaji vena dovode do brojnih tegoba u vidu grËeva i bolova u nogama, oticanja (edema) preteæno donjih ekstremiteta, slabe cirkulacije i estetskih problema. Proπirene vene ili varikoziteti, uz estetski, predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Uzroci mogu biti u naslijeenoj slabosti stjenki vena ili steËeni zbog djelovanja brojnih Ëimbenika. »esto dolazi do upale proπirenih vena ili Ëak do stvaranja ugruπaka koji vode trombozi. Da bi se izbjegao razvoj brojnih komplikacija, a time i moguÊnost kroniËnoga venskog zastoja (insuficijencije), proπirene vene treba pravodobno lijeËiti. Joπ se bolji rezultati postiæu prevencijom jer se promjenom æivotnih navika (zdrava prehrana, svakodnevno kretanje i umjereno vjeæbanje) moæe bitno utjecati na tijek i razvoj bolesti. Stoga je isticanje prevencije od iznimne vaænosti. U preventivnom smislu, ali i kao djelotvorno terapijsko sredstvo, mogu se primijeniti prirodni proizvodi koji sadræe biljne ekstrakte. Najdjelotvornije biljke, koje se veÊ tradicionalno koriste u prevenciji i lijeËenju oboljenja vena, su divlji kesten, neven i vinova loza. Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Iz biljne ljekarne Dr. Theissa Dr. Theiss Kapsule za vene novi je proizvod s ekstraktom lista vinove loze (Vitis vinifera), jedinstven na naπem træiπtu. Listovi vinove loze od davnina se koriste za bolesti vena, tegobe s kapilarama i hemoroidima, πto je i dokazano brojnim znanstvenim studijama. Suvremeni proizvodni postupci omoguÊuju da se u potpunosti saËuvaju dragocjeni flavonoidi i aktivne tvari koji potiËu NOVO prokrvljenost donjih ekstremiteta, πtite kapilare i djeluju hemostatiËno (zaustavljanje krvarenja). ZahvaljujuÊi svojim venetonizirajuÊim svojstvima, potiËu cirkulaciju, pomaæu kod proπirenih vena, ublaæavaju bolove te osjeÊaj teæine i napetosti u nogama. Za vanjsku primjenu preporuËujemo neizostavni Dr. Theiss Gel za vene s ekstraktom sjemenki divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) i ekstraktom cvjetova nevena (Calendula officinalis L.). Umorne, oteËene i bolne noge te proπirene vene jedva Êe doËekati njegovo protuupalno i smirujuÊe djelovanje. Dovoljno je nanijeti ga nekoliko puta na dan na bolna podruËja, lagano umasirati i osjetiti razliku. Gel za vene mogu koristiti svi koji za radnog vremena stoje na nogama ili osobe koje pate od navedenih poremeÊaja, ali i djeca i trudnice. Kombiniranom i redovitom uporabom Dr. Theiss Kapsula i Gela za vene hodanje postaje osjetno lakπe... Kao po oblacima!

Dr. Theiss Gel i Kapsule za vene potraæite u najbliæoj ljekarni i biljnoj drogeriji!

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

hitni

medicinski postupci

Kardiopulmonalna reanimacija

Mr. sc. Mirna KopiÊ, dr. med., spec. anesteziologije, reanimacije i intenzivnog lijeËenja, stalna sudska vjeπtakinja

Kardiopulmonalna reanimacija (KPR, srËano-pluÊno oæivljavanje) u uæem je smislu postupak koji se provodi nakon zastoja rada srca (arest) sa svrhom zaπtite mozga od oπteÊenja zbog nedostatne ili prekinute cirkulacije krvi, uspostave srËano-pluÊne akcije i izbjegavanja komplikacija. PoËinje je obiËno prvi koji zatekne osobu u arestu (primjerice, na mjestu prometne ili bilo koje druge nesreÊe). U πirem je smislu rijeË o odreenim postupcima Ëiji je cilj da ne doe do aresta srca, znaËi pokuπati uspostaviti normalnu cirkulaciju, rad srca i pluÊa te primjereno funkcioniranje mozga i ostalih organa. U tom se smislu provodi iskljuËivo u medicinskoj ustanovi, a izvodi je lijeËnik uz pomoÊ ostaloga medicinskog osoblja. Kad je posrijedi vrijeme poËinjanja KPR-a, tj. vremensko razdoblje koje moædana stanica moæe izdræati u sluËaju potpunog prekida cirkulacije, a da ne doe do nepopravljivih oπteÊenja, struËnjaci se slaæu da maksimalno iznosi tri, Ëetiri minute (toliko moæe trajati prekid cirkulacije kod osobe srednje æivotne dobi). Neki, pak, misle da ni taj prekid nije siguran, a drugi smatraju kako je rijeË o nekoliko sekundi s obzirom na to da je realno da nepopravljivo oπteÊenje mozga moæe nastati i u znatno kraÊem vremenskom intervalu. Stoga je opÊe prihvaÊeno miπljenje 94 VA©E ZDRAVLJE #36

da KPR treba poËeti odmah, i to u trenutku kad cirkulacija postane neodgovarajuÊa, tj. prije nego πto nastupi zastoj rada srca (kad to lijeËnik smatra potrebnim) ili najkasnije u roku tri, Ëetiri minute od zastoja rada srca. Standardi za KPR preporuËuju abecedni redoslijed postupaka: A - Airway (diπni put) B - Breathing (disanje) C - Circulation (cirkulacija) i D - Definitivna (konaËna) terapija

Prva faza Cilj je prve faze zaπtititi mozak od oπteÊenja dopremanjem kisikom obogaÊene krvi, πto se postiæe uËinkovitom masaæom srca i umjetnim disanjem. Moædane stanice najosjetljivije su na nedostatak kisika i zato najprije podloæne manjku kisika, zbog Ëega nastaju trajne promjene i propadanje stanica. Za tu fazu odgovorne su prije svega srËana akcija i uspostava cirkulacije, tj. masaæa srca i umjetno disanje. MASAÆA SRCA • Pokuπaj uspostave normalne cirkulacije jednakomjernim, dovoljno snaænim, ritmiËnim pritiskom korijena dlanova obiju ruku na donju polovicu prsne kosti. Osoba leæi na leima na tvrdoj podlozi, s nogama u blago uzdignutom poloæaju, jer se time olakπava priljev krvi iz donjih dijelova tijela u srce.

• Osoba koja pruæa prvu pomoÊ stoji sa strane pacijenta, dlanove poloæi jedan na drugi (u podruËju uzvisina dlanova), prstiju uzdignutih prema gore i poËinje KPR pritiskom na prsnu kost. Gornji dio prsiπta spuπta se prema kraljeænici za oko 4-5 cm, πto je uz odgovarajuÊu ventilaciju i oksigenaciju dostatno da imitira normalno istiskivanje krvi i osigura moædanu cirkulaciju. Slijedi popuπtanje i vraÊanje prsne kosti u prvobitni poloæaj (ruke ostaju na prsiπtu), πto donekle imitira fazu relaksacije i punjenja srca krvlju. • Frekvencija pritiska: - odrasli: 60 do 80 u minuti, uvijek usklaena s umjetnim disanjem - kod beba i male djece: 100 do 120 u minuti, s tim da se pritisak izvodi na sredini prsne kosti, s dva prsta jedne ruke ili oba palca, a dlanovi su ispod prsa (kao oslonac za masaæu). • Povremeno provjeriti karotidni puls (pulzaciju arterije karotis koja se nalazi ispod ugla donje Ëeljusti). • Povremeno kontrolirati veliËinu zjenica - Kod aresta su zjenice veÊ nakon jedne do jedne i pol minute proπirene kao znak prekida moædane cirkulacije. Njihovo smanjenje predstavlja dodatni znak uËinkovitosti KPR-a i moæda-

Vanjska masaæa srca u malog djeteta i odrasle osobe

Odstranjivanje stranog tijela iz diπnih putova

Zabacivanje glave unatrag i podizanje brade kao priprema za umjetno disanje

nog protoka. Brzo suæavanje zjenica tijekom KPR-a znak je da nema teæih oπteÊenja mozga, a ako se proπirene zjenice ne smanjuju, masaæa nije odgovarajuÊa. • 25 do 30, najviπe 40 posto volumena krvi te karotidnog i moædanog protoka koje se postiæe dobrom vanjskom masaæom dovoljno je za uspostavu cirkulacije i srËane akcije. Masaæa se moæe izvoditi i po nekoliko sati, a da se joπ saËuva dostatna cirkulacija. • U sluËaju da KPR provodi jedna osoba potreban je omjer 15:2 - 15 pritisaka na prsnu kost, a potom dva brza upuhivanja. U takvim se sluËajevima zbog ventilacije prekida masaæa srca pa srËana frekvencija treba biti neπto viπa - oko 80 u minuti. • U sluËaju da KPR provode dvije osobe, potreban je omjer 5:1 - pet pritisaka na prsnu kost, jedno upuhivanje, dok je frekvencija srca oko 60 u minuti. • (U medicinskim ustanovama izvodi se i unutarnja masaæa srca, kirurπkim otvaranjem prsiπta i masiranjem srca u njegovu leæiπtu, a sam KPR neπto je drukËijeg tijeka.)

UMJETNO DISANJE Kod osoba bez svijesti s arestom srca dolazi do opuπtanja miπiÊa, pa donja Ëeljust i korijen jezika zapadaju prema natrag i zatvaraju diπni put. Stoga je oslobaanje diπnih puteva primarni zadatak umjetnog disanja - zabacivanje glave prema natrag i pomicanje donje Ëeljusti naprijed i gore. Postupak moæe biti dovoljan za uspostavu spontanog disanja, a u suprotnom se poËinje s umjetnim disanjem. ObiËno se pristupa metodi usta na usta, usta na nos, a kod djece usta na nos i usta. Izdahnuti zrak sadræi 16 do 18 posto kisika, πto je posve dovoljno da se sprijeËi ozbiljna hipoksija uz nakupljanje ugljiËnog dioksida, a osoba s arestom odræi na æivotu. Reanimator duboko udahne, Ëvrsto priljubi usta na usta i/ili nos ozlijeenog i upuhuje zrak sve dok se ne primijeti podizanje prsnog koπa, a potom pusti pacijenta da pasivno izdahne upuhnuti zrak. Procedura se ponavlja svakih pet sekundi (uk. 12 /min.), a kod male djece svake tri sekunde (uk. 20/min.). Ako se umjetno disanje ispravno provodi, a disanje ne uspijeva i prsni koπ se ne diæe, vjerojatno je posrijedi

strano tijelo. Pacijenta treba poloæiti na bok i oËistiti mu usnu πupljinu, a ako je strano tijelo u niæim dijelovima diπnog puta, pokuπati ga odstraniti udarcem u straænji dio prsiπta ili snaænim stezanjem trbuha uz presavijanje. A kod male djece okretanjem s glavom prema dolje. Ako je dostupna medicinska oprema, umjetno disanje poËinje s maskom i ambu balonom, nakon Ëega se gotovo u pravilu postavi tubus, cijev za disanje koja se proteæe od usta do duπnika, te pacijenta prikljuËi na respirator.

Druga i treÊa faza Postupke iz ovih faza provodi medicinsko osoblje (hitna medicinska pomoÊ ili u medicinskoj ustanovi). Druga faza podrazumijeva uspostavu spontanog rada srca, najËeπÊe medikamentima (kardiotonici, tj. lijekovi za poboljπanje srËanog rada) i elektroopremom (npr. aparat za defibrilaciju). TreÊa, posljednja faza predstavlja brigu o pacijentu nakon uspostave srËanog rada radi zaπtite mozga i prevencije trajnih oπteÊenja.

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

Urosal Belupo za mirniji san i ugodniji dan Prostata srediπte problema Uzroci smetnji pri mokrenju su razliËiti. Mogu ih izazvati svaki upalni proces mokraÊnih putova, degenerativne promjene i neurovegetativne labilnosti. Kod muπkaraca su, meutim, najËeπÊe posrijedi promjene na prostati. Benigna hiperplazija prostate (BHP) zapravo je fizioloπki proces do kojeg dolazi zbog starenja. »esto se kaæe da Êe svi muπkarci dobiti benignu hiperplaziju prostate poæive li dovoljno dugo. Benigna znaËi dobroÊudna, a hiperplazija je prekomjeran rast normalnih stanica prostate. Problemi nastaju jer se rast stanica dogaa upravo na dijelu tkiva prostate koje okruæuje cijev kroz koju mokraÊa otjeËe iz mjehura. Razvojem hiperplazije mokraÊna se cijev sve viπe suæava, πto izaziva neugodne simptome. Kako hiperplazija nastaje na unutarnjem dijelu prostate, veliËina ælijezde rijetko ima utjecaj na razvoj simptoma, pa i mala prostata moæe izazivati vrlo neugodne simptome, a kod velike mogu izostati.

Neugodne i karakteristiËne smetnje Benigna hiperplazija prostate moæe negativno utjecati na mjehur i mokraÊni sustav. PoveÊan pritisak na mokraÊnu cijev oteæava praænjenje mjehura pa se poveÊava tlak unutar mjehura i dalje se putem mokraÊnog sustava prenosi natrag u bubrege, πto moæe izazvati njihovo trajno oπteÊenje. Uz to, svaki zastoj mokraÊe pogodan je za razvoj infekcije i za stvaranje mokraÊnih kamenaca. KarakteristiËne tegobe pri mokrenju su uËestali podraæaji, osobito noÊu, pri Ëemu je mokrenje oteæano, izluËuju se manje koliËine mokraÊe, mlaz je usporen i Ëesto isprekidan, uz osjeÊaj da mjehur nije do kraja ispraænjen. Katkad se moæe javiti i bol pri mokrenju, osjeÊaj peËenja, ali i nekontrolirano istjecanje mokraÊe. KliniËki se poveÊanje prostate moæe podijeliti u tri stadija: 1. stadij - mlaz urina kraÊi je i uæi, poËetak mokrenja je oteæan, javljaju se uËestali podraæaji na mokrenje, osobito noÊu, a ostatnog urina gotovo nema 2. stadij - mjehur se ne moæe isprazniti do kraja te se nakon mokrenja ponovno javlja podraæaj

Smetnje mokrenja pogaaju jednako i æene i muπkarce. Uzroci su razliËiti, a kod muπkaraca najËeπÊe povezani s promjenama na prostati

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

3. stadij - ostatni urin poveÊava se uz moguÊnost razvoja oπteÊenja bubreænih funkcija. Razvoj pojedinih stadija, kao i prelazak jednog u drugi, jako je promjenjiv. Hipertrofija prostate Ëesto ostaje stalno u prvom ili drugom stadiju i nikad ne napreduje.

Urosal Belupo - jednostavno i prirodno MuËe li vas ove neugodne tegobe, osobito ako su u poËetnom stadiju, moæete si uspjeπno pomoÊi Urosal kapsulama iz Belupa. Urosal Belupo jedini je biljni lijek na naπem træiπtu za lijeËenje ovih simptoma. Urosal Belupo sadræi standardizirane ekstrakte ploda palme sabal, korijena koprive i zeleni zlatnice. Ekstrakti te kombinacije ljekovitih biljaka, osim πto imaju antiseptiËki i diuretiËki uËinak, vrlo uspjeπno uklanjaju tegobe izazvane upalno promijenjenom, poveÊanom i staraËki izmijenjenom prostatom. Urosal Belupo ublaæava oteæano, uËestalo i nepotpuno praænjenje mjehura te smanjuje Ëeste podraæaje i bol pri mokrenju. Olakπajte sebi æivot na jednostavan i prirodan naËin uz Urosal Belupo.

Zaπto minerali? Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Vaænost vitamina u oËuvanju zdravlja dobro je poznata. Oni, meutim, nisu dovoljni jer sve enzimatske aktivnosti u organizmu ukljuËuju i minerale. Minerali su potrebni za oËuvanje osjetljive ionske ravnoteæe staniËne tekuÊine, izgradnju koπtanog tkiva i krvnih stanica, elektrokemijsku aktivnost u æivËanim stanicama i regulaciju tonusa miπiÊa. Vitamini su organski spojevi koji sadræe ugljik. A naπe tijelo treba i anorganske elemente koji se dijele u dvije skupine: minerale, tj. elemente koje trebamo u koliËinama veÊim od 100 mg na dan (npr. kalcij) i elemente u tragovima Ëija je dnevna potreba manja od navedene (npr. cink). KoliËinu minerala i elemenata u tragovima koje unosimo hranom, meu ostalim, uvjetuju raznovrsni Ëimbenici kao πto su sastav zemlje za uzgoj hrane, kisele kiπe, naËin obrade namirnica, zemljopisno podruËje na kojem æivimo i dr. Nedostatak minerala i elemenata u tragovima ËeπÊa je pojava od nedostatka vitamina, a ponajviπe su izloæeni osobe na niskokaloriËnim dijetama, starije osobe, trudnice, vegetarijanci i osobe s kroniËnim bolestima koje uzimaju mnogo lijekova. Neki od najvaænijih minerala su: • kalcij (RDA* = 1.200 mg) - preporuËuje se kod osteoporoze, alergija, palpitacija srca, predmenstrualnog sindroma, menstrualnih grËeva, problema u klimakteriju... • magnezij (RDA* = 350 mg) - preporuËuje se kod stresa i napetosti, grËeva miπiÊa, opstipacije te za zaπtitu srca i krvih æila • æeljezo (RDA* = 15 mg) - preporuËuje se kod anemije, umora, menstrualnih problema, kolitisa... (*RDA - recommended daily dosage = preporuËena dnevna doza)

vodiË

kroz pretrage

PSA - prostata specifiËni antigen Mr. sc. Ante ReljiÊ, dr. med., spec. urolog, Klinika za urologiju - Referentni centar za tumore prostate, KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, Zagreb

PSA je bjelanËevina koju stvaraju æljezdane stanice prostate i, u normalnim okolnostima, izluËuju je samo u sjemenoj tekuÊini prilikom ejakulacije (izbacivanja sjemena). Funkcija joj je odræati spermije spremnim za oplodnju izmeu ejakulacije i kontakta s jajnom stanicom. PSA je otkriven joπ 1966. godine, zapravo sluËajno, dok se traæio spoj koji bi omoguÊio analizu sjemene tekuÊine za potrebe kriminalistiËke identifikacije. Vaænost toga tumorskog markera (biljega) za medicinske potrebe otkrivena je tek desetak godina poslije. Danas je taj marker, uza sve nedostatke, jedan od najboljih u urologiji, gdje se primarno

koristi za ranu detekciju karcinoma prostate. Kada bi PSA bio idealan marker, pojavljivao bi se u poviπenim koliËinama samo u krvi bolesnika s rakom prostate. Na æalost, nije tako. PSA se fizioloπki povisuje u krvi nakon ejakulacije, kod dobroÊudnog uveÊanja prostate (benigna hiperplazija prostate - BPH), upale prostate (prostatitis), nemoguÊnosti mokrenja (retencija urina), ali i paralelno s dobi neovisno o prateÊim bolestima mokraÊnog sustava. Nadalje, uroloπke dijagnostiËke procedure poput kateterizacije, cistoskopije i biopsije prostate dovode do poveÊanja serumske

UpuÊuje urologa na to

kolika je vjerojatnost da bolesnik ima rak prostate, pa time odreuje i daljnje dijagnostiËke postupke 98 VA©E ZDRAVLJE #36

vrijednosti PSA. Zapravo, smatra se da svako stanje koje naruπava normalnu grau prostate dovodi i do propuπtanja odreene koliËine PSA u krvni optok. Kao πto vidimo, mnogo je stanja i postupaka koji mogu izazvati poveÊanje serumske vrijednosti PSA. Stoga je vaæno istaknuti da poveÊanje PSA ne znaËi nuæno i postojanje raka prostate. On, dakle, nema dijagnostiËku vrijednost (poput testa za trudnoÊu, gdje je rezultat “crno na bijelo”) nego upuÊuje urologa na to kolika je vjerojatnost da bolesnik ima rak prostate, pa time odreuje i daljnje dijagnostiËke postupke.

Interpretacija nalaza nije jednosmjeran kolosijek Dolazimo do vaænog pitanja - koja je normalna graniËna vrijednost PSA? NajËeπÊe se smatra da je vrijednost PSA normalna ako je manji od 4 ng/mL. To, meutim, ne znaËi da je time iskljuËeno postojanje karcinoma prostate nego da je vjerojatnost bolesti manja te da nema razloga za daljnje dijagnostiËke postupke osim redovita praÊenja bolesnika. Nae li se vrijednost PSA 10 ng/mL ili veÊa, apsolutno je potrebno uËiniti odgovarajuÊu biopsiju prostate jer je rizik po-

stojanja raka 50 do 80 posto. Najviπe dvojbe uzrokuje nalaz PSA u rasponu 4 do 10 ng/mL, gdje je vjerojatnost postojanja raka 25-35 posto. Vrlo je vaæno istaknuti da praktiËno znaËenje pojedine vrijednosti PSA treba analizirati u ovisnosti o dobi bolesnika, veliËini prostate i nalazu palpacije prostate (pipanje prostate prstom kroz analni otvor). Svaki pozitivan ili sumnjiv nalaz palpacije prostate iziskuje transrektalni ultrazvuk i biopsiju prostate bez obzira na vrijednost PSA! Nadalje, ima li bolesnik veÊu prostatu, treba poveÊati i broj bioptiËkih uzoraka radi πto toËnije dijagnoze (u velikoj prostati teπko je otkriti mali karcinom). Ni biopsija prostate nije “bezgreπna” metoda. Naime, postoji li poviπena vrijednost PSA, a nalaz biopsije je negativan ili upuÊuje na visoki rizik raka prostate, potrebno je ponoviti biopsiju. Kod bolesnika s negativnim nalazom palpacije prostate i PSA izmeu 4 i 10 ng/mL u 80 posto sluËajeva ne nalazimo karcinom prostate. Meutim, upravo u tih bolesnika na-

lazimo bolest u izljeËivoj fazi i smatramo potrebnim uËiniti biopsiju prostate jer se samo takvim pristupom moæe ukloniti zloÊudna bolest, koristeÊi radikalno kirurπko lijeËenje ili zraËenje. Kako bismo πto manje bolesnika podvrgnuli biopsiji prostate, a istodobno postavili dijagnozu u izljeËivih bolesnika, savjetujemo koristiti metodu omjera slobodnog i ukupnog (engl. free/total) F/T-PSA. Ako je ukupni PSA 4-10, palpacija prostate negativna, a omjer F/T veÊi od 20 posto, razumno je odgoditi biopsiju i redovito pratiti bolesnika. Uz iste uvjete, ako je omjer F/T manji od 10 posto, preporuËujemo uËiniti biopsiju jer uËestalost karcinoma drastiËno raste. Iako postoje i druge metode kojima moæemo izbjeÊi suviπne biopsije prostate, prema danaπnjim spoznajama uroloπke struke smatramo najpouzdanijom metodu omjera F/T PSA jer se temelji na biologiji same bolesti.

Oprezno poslije pedesete... Pravodobna dijagnoza raka prostate predstavlja kompleksan problem, poput izrade mozaika, buduÊi da je

sazdana od nekoliko parametara istodobno. Pritom je vaæno ne kasniti s dijagnostikom u mlaih muπkaraca, jednako kao i ne provoditi nepotrebne dijagnostiËke postupke u starijih (poslije 70. godine), gdje takva nastojanja neÊe poluËiti svrsishodne rezultate. BuduÊi da je rak prostate sporo napredujuÊa bolest, ne nalazim razumnog opravdanja za ranom dijagnostikom u starijih muπkaraca, kad rana dijagnostika veÊ nije moguÊa zbog poodmakle dobi ili prateÊih bolesti. Na kraju æelim istaknuti vaænost redovitih godiπnjih uroloπkih pregleda muπkaraca starijih od 50 godina neovisno o postojanju ili izostanku tegoba mokrenja. Svaki muπkarac stariji od 50 godina treba jednom godiπnje uËiniti uroloπki fizikalni pregled i PSA test. Suviπno je inzistirati na redovitom PSA testiranju, kao metodi rane dijagnostike, u muπkaraca u kojih se ne predvia moguÊnost izljeËenja nego samo palijativno lijeËenje. Suprotno tome, ako u obitelji bolesnika (otac ili brat) postoji dokazan karcinom prostate, s redovitim pregledima valja poËeti veÊ i u dobi od 45 godina!

100

biljna

Neven

ljekarna

biljka koja zraËi ljepotom

Mirna RadoπeviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Kako djeluje i kada se primjenjuje? Danas se neven moæe naÊi u mnogim gotovim proizvodima. Oblozi, ulja, kreme pa Ëak i svjeæa biljka vaænu primjenu imaju u dermatologiji kod oπteÊene i iritirane koæe, opeklina i bradavica. Neven djeluje protuupalno, antiseptiËki i pomaæe zacjeljivanje rana. Kod unutarnje primjene djeluje blago protiv grËeva i protuupalno.

Neven (Calendula officinalis L. - Asteraceae) se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Moæe se Ëak reÊi kako je rijeË o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine. Koristio se kao ljekovito sredstvo protiv æutice, kuge i nekih lakπih oboljenja, primjerice bradavica. U narodnoj medicini primjenjuje se izvana kod raznih oboljenja koæe, posjekotina, bradavica i kurjih oËiju te iznutra za pojaËavanje znojenja, kod neredovitih mjeseËnih ciklusa (menstruacija) i bolesti jetre.

Kako izgleda? Neven je jednogodiπnja biljka dlakave i razgranate stabljike. Raste u visinu od 30 do 60 cm. Listovi su rasporeeni naizmjeniËno i dlakavi su. Cvjetovi su æuto-naranËaste boje, promjera 2 do 5 cm. Cvate od lipnja do rujna, odnosno do prvih mrazova.

Gdje ga moæemo pronaÊi? Za neven se smatra da je mediteranska biljka, ali rasprostranjena je i po cijeloj Europi. Raste i uzgaja se u vrtovima, a moæe se naÊi i “divlji” uz puteve i plotove.

Kada se bere? Cvjetovi nevena skupljaju se tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.

Zaπto je ljekovit? ZahvaljujuÊi bogatom sadræaju flavonoida, karotinoida, saponina, polisaharida i eteriËnih ulja cvjetovi nevena iznimno su ljekoviti i smatraju se gotovo univerzalnim sredstvom za rjeπavanje koænih problema.

Koji se dijelovi koriste u ljekovite svrhe? Cvjetovi se skupljaju i suπe na propuhu u tankom sloju na temperaturi do 35º C.

Ima li nuspojava, kontraindikacija i/ili interakcija? Nisu poznate.

Kako se priprema Ëaj od nevena i zaπto se koristi? Jedan do dva cvijeta nevena prelije se u Ëaπi vrelom vodom. PreporuËuje se piti dvije, tri Ëaπe dnevno, a moæe se eventualno zasladiti medom. »aj se koristi za regulaciju mjeseËnice i ublaæavanje menstrualnih tegoba. Pije se tjedan dana prije oËekivanog poËetka mjeseËnice i nastavlja se piti tijekom cijele mjeseËnice.

Ako niste znali... Neven je poznat i kao ukrasna biljka. Cvjetovi se otvaraju ujutro prilikom izlaska sunca, tijekom dana zraËe ljepotom, a nakon zalaska sunca lagano se zatvaraju. Nevenovi cvjetovi koriste se i kao prirodna boja u prehrambenoj industriji.

102

struËne

Vjeæbanjem u mladosti protiv osteoporoze Izvor: www.plivazdravlje.hr Objavljeno: 8. prosinca 2003.

DjevojËice koje se bave tjelovjeæbom dobivaju na koπtanoj masi koja bi trebala smanjiti izglede za pojavu osteoporoze u starijoj dobi. U dvogodiπnjem istraæivanju kanadskih znanstvenika s University of British Columbia sudjelovale su 34 desetogodiπnje djevojËice koje su redovito vjeæbale tri puta tjedno po zadanom programu te 46 djevojËica koje nisu vjeæbale. Kod djevojËica koje su vjeæbale po programu primjenjivom u svakoj osnovnoj πkoli poveÊanje koliËine minerala u kostima bilo je pet posto veÊe. Znanstvenici procjenjuju da je tako steËena prednost u poveÊavanju razine minerala u kostima u djetinjstvu ekvivalentna odgodi tri do pet godina za poËetak procesa gubitka koπtane mase nakon menopauze. Osteoporoza se odnosi na gubitak koπtane mase koji Ëesto prati starenje, a zbog toga kosti postaju krhkije i lomljivije. Zbog smanjene proizvodnje hormona estrogena nakon menopauze osteoporoza ËeπÊe pogaa æene nego muπkarce. Vjeæbanje je prepoznato kao jedan od najvaænijih Ëimbenika za razvoj kostiju - istraæivanja su Ëak pokazala da bebe koje su se viπe kretale u majËinoj utrobi imaju jaËe kosti.

Nedostatak vitamina - kod mladeæi sve veÊi problem Izvor: www.plivazdravlje.hr Objavljeno: 1. rujna 2003.

Pomanjkanje vitamina D kod milijuna mladih Ëesto prolazi nezamijeÊeno i moæe prouzroËiti teπkoÊe u razvoju i pojavi osteoporoze u kasnijem æivotu. AmeriËki znanstvenici s Boston University dodaju kako postoje doka102 VA©E ZDRAVLJE #36

zanimljivosti

zi da je kroniËni nedostatak vitamina D povezan s rizikom obolijevanja od nekih oblika raka, dijabetesa i pojave visokoga krvnog tlaka. Posebnom su riziku izloæena djeca koja æive u gradovima na sjevernijim geografskim πirinama, osobito djeca s pigmentiranom koæom koja mogu imati teπkoÊa s apsorpcijom sunËeve svjetlosti. Rizik je poveÊan i za djecu koja koriste zaπtitne kreme za sunËanje jer one mogu blokirati apsorpciju sunËevih ultraljubiËastih zraka. Znanstvenici stoga preporuËuju da djeca bez zaπtitne kreme na suncu provedu najmanje deset minuta nekoliko puta na tjedan. Dodatni je problem u tome πto mnogi mladi ne piju dovoljno mlijeka bogata kalcijem, koji je nuæan za izgradnju kostiju. Istraæivanje provedeno u SAD-u pokazalo je da od pomanjkanja vitamina D pati Ëak 30 posto adolescenata, a postotak je meu crncima vjerojatno joπ veÊi. Nedostatak vitamina D lako je utvrditi testiranjem, ali se ono rijetko provodi sve dok se ne pojave simptomi poput uËestalih prijeloma i rahitisa.

OËevi ne prenose djeci samo DNK Izvor: www.plivazdravlje.hr Objavljeno: 18. svibnja 2004.

UnatoË kloniranju i dolasku na svijet miπa bez oca, novi dokazi pokazuju da oËevi imaju vaæniju ulogu u stvaranju novog æivota nego πto se mislilo. Spermij nema zadaÊu samo oploditi jajnu stanicu nego i prenijeti muπke kromosome i mRNK (glasniËka RNK), molekule s kodom koji odreuje razvoj i rast embrija. “Muπkarci imaju veÊu ulogu u ranom razvoju nego πto smo mislili”, rekao je Stephen Krawetz s dræavnog sveuËiliπta Wayne u Detroitu u Michiganu. Krawetz i njegovi kole-

ge u SAD-u i Britaniji identificirali su πest mRNK otkrivenih u spermijima i oploenim jajnim stanicama, a njihovo otkriÊe objavljeno je u Ëasopisu Nature. “Uspjeli smo pokazati da se kod ljudi zajedno s DNK prenosi i RNK. Ovo je prvi put da je to pokazano”, rekao je Krawetz. “Otac ne prenosi samo DNK”, istaknuo je Kawetz. „Pokazali smo da muπkarci nisu zastarjeli i da imaju funkciju”.

Novi test za Alzheimerovu bolest Izvor: www.plivazdravlje.hr Objavljeno: 16. oæujka 2004.

AmeriËki znanstvenici s University of Pennsylvania vjeruju da test temeljen na osjetu mirisa moæe omoguÊiti raniju dijagnozu Alzheimerove bolesti. Rana dijagnoza Alzheimerove bolesti kljuËna je za pravodoban poËetak tretmana i smanjenje broja oπteÊenih stanica u mozgu. U istraæivanju je utvreno da je osjetilo mirisa jedno od prvih ærtava degenerativnih promjena u mozgu prouzroËenih Alzheimerovom boleπÊu. Promjene u sposobnosti osjeÊanja mirisa uoËljive su i prije pojave prvih kliniËkih simptoma, kaæu znanstvenici. Procjenjuje se da polovica osoba starijih od 85 godina pati od Alzheimerove bolesti, a struËnjaci kaæu da Êe se udio oboljelih vremenom znatno poveÊati. PostojeÊim se lijekovima ne moæe izlijeËiti Alzheimerova bolest nego samo usporiti njezin razvoj.

Dojenje smanjuje rizik za bolesti srca Izvor: www.plivazdravlje.hr Objavljeno: 16. svibnja 2004.

Istraæivanje britanskih znanstvenika rezultiralo je novim dokazima da dojena djeca imaju manji rizik

obolijevanja od bolesti srca u odrasloj dobi. U istraæivanju znanstvenika s Institute of Child Health sudjelovalo je viπe od 200 tinejdæera Ëiji je naËin prehrane prouËavan joπ dok su bili dojenËad. Utvreno je da su ispitanici koje su majke dojile imali zdravije razine dobrog i loπeg kolesterola, a kod njih je uoËena i niæa razina C-reaktivnog proteina (CRP) povezanog s nastankom naslaga u krvnim æilama. VeÊ su neka ranija istraæivanja pokazala da majËino mlijeko smanjuje rizik od ateroskleroze. SpecifiËnost je novog istraæivanja u tome πto se temelji na podacima zabiljeæenim u ranom djetinjstvu ispitanika, a ne na sjeÊanju roditelja. Znanstvenici dobivene rezultate objaπnjavaju time πto dojena djeca rastu sporije od dje-

ce hranjene iskljuËivo na boËicu, pa tako imaju manje izglede za pojavu bolesti srca, moædanog udara, visokoga krvnog tlaka, visoke razine kolesterola, pretilosti i dijabetesa. Neka ranija istraæivanja pokazala su i da dojena djeca imaju manje izglede da Êe oboljeti od bolesti diπnog sustava, proljeva, gastroenteritisa te infekcija uha i mokraÊnog sustava.

Gazirani sokovi povezani s rakom jednjaka Izvor: www.plivazdravlje.hr Objavljeno: 19. svibnja 2004.

Nova studija upuÊuje na povezanost konzumacije gaziranih sokova i poveÊana broja sluËajeva raka jednjaka u posljednjih 50 godina.

Istraæivanje indijskih znanstvenika iz Tata Memorial Hospitala temelji se na podacima ameriËkog ministarstva poljoprivrede, prema kojima se od 1946. do 2000. konzumacija gaziranih sokova u SAD-u poveÊala za 450 posto. U posljednjih 25 godina uËestalost sluËajeva raka jednjaka poveÊala se za 570 posto, posebice kod muπkaraca. Prema miπljenju znanstvenika, barem djelomiËnu odgovornost za ovakav porast sluËajeva raka jednjaka snosi poveÊana konzumacija gaziranih sokova koja dovodi do nadutosti æeluca i povrata (refluksa) æeluËane kiseline prema jednjaku. SliËni su trendovi, osim u SAD-u, uoËeni i u drugim zemljama u kojima godiπnja konzumacija gaziranih piÊa prelazi 75 litara po osobi.

104

predstavljamo

knjige

VITAMINI I MINERALI U DJE»JOJ DOBI prof. dr. sc. Josip GrguriÊ

Montignacovu metodu podræavaju, preporuËuju i citiraju domaÊi i inozemni nutricionisti te lijeËniËki krugovi jer nije πtetna po zdravlje niti i na koji naËin neugodna, a istodobno je nadasve uËinkovita. Njezin temelj nije smanjivanje koliËine hrane (dakle, gladovanje, πto je viπestruko πtetno) nego uspostava ravnoteæe meu namirnicama, kojom se obnavlja pravilan rad organizma. Korak po korak autor objaπnjava naËela i metode prema kojima sami moæete oblikovati svakodnevnu prehranu, smanjiti tjelesnu teæinu i, πto je joπ vaænije, trajno je odræati. Velika veÊina namirnica na koje smo navikli u Hrvatskoj savrπeno se uklapa u tu metodu. Autor posebno istiËe uËinkovitost metode u sprjeËavanju ili ublaæavanju tegoba πto ih donose neke bolesti i stanja: bolesti srca i krvoæilnog sustava, πeÊerna bolest, rak, proπirene vene, adolescencija, trudnoÊa, menopauza, starost... Temeljni priruËnik Jedem, dakle mrπavim uskoro Êe doæivjeti deseto hrvatsko izdanje. Gotovo da nema druπtva u kojem neÊete susresti nekoga tko je uz pomoÊ te metode postigao dugo æeljeni cilj. Pridruæite se brojnim Hrvatima koji veÊ nekoliko godina uæivaju plodove novoga reæima prehrane, izgledaju bolje i osjeÊaju se bolje. Boæena Zadro

Knjiga izazovna naslova dugo je oËekivano struËno πtivo ne samo u naπoj zemlji. Posljednjih smo desetljeÊa svjedoci propagiranja raznih vitaminskih preparata radi oËuvanja zdravlja, podizanja kvalitete zdravlja i æivota te prevencije bolesti. Svakodnevno se suoËavamo s uputama o brojnim dobrobitima vitaminskih preparata, a osobito se nastoje usmjeriti prema djeËjoj dobi, jer je razdoblje rasta i razvoja posebno osjetljivo za rizik nedostatka vitamina. A novi stilovi æivota i prehrambene navike donose potrebu kritiËkog pristupa terapijskom i preventivnom davanju vitamina. Urednik knjige i grupa autora, svaki sa svojeg stajaliπta, razmatraju osnovne naËine djelovanja vitamina i minerala, njihovu vaænost u metaboliËkim procesima Ëovjeka, simptome manjka i predoziranja. Posebna je vrijednost knjige u preporukama za primjenu vitamina i minerala u djeËjoj dobi. Te Êe preporuke biti od iznimnog znaËenja ne samo pedijatrima negi i πirem krugu zdravstvenih struËnjaka koji se susreÊu s tim problemom, posebno dijetetiËarima i farmaceutima. Knjiga je napisana razumljivo, s brojnim shematskim prikazima i tablicama, pa se moæe preporuËiti i roditeljima koji traæe informaciju o unaprjeenju zdravlja svoje djece. Upravo se njima moæe preporuËiti ovaj priruËnik. Dr. sc. Zora Zakanj

Nakladnik: Naklada Zadro, Zelengaj 45a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/4578157, faks. 01/4578-156 ili e-poπtom (naklada-zadro@zg.htnet.hr) uz popust 20 posto na navedenu cijenu i plaÊene troπkove poπtarine, kao i u svim boljim knjiæarama Izdanje: 2004. godina Cijena: 160 kn

Nakladnik: Litograf, Hondlova 2, Zagreb Prodaja: Knjiæara “Dado i Goga”, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16 Izdanje: 2004. godina Cijena: 100 kn

MEDITACIJE ZA ODVIKAVANJE - SMIJTE SE SVOJIM OBMANAMA Anne Wilson Schaef Doktorica Anne Wilson Schaef autorica je mnogih knjiga popularne psihologije, od kojih su dvije objavljene u izdanju Biovege: Meditacije za one koji se (moæda) previπe brinu i Meditacije za æene koje previπe rade. Ann je psihoterapeutkinja i osnivaËica i voditeljica nekoliko centara za lijeËenje ovisnosti u Australiji, Europi i Americi. Uz to, odræava radionice za ovisnike po cijelom svijetu i svojim savjetima pomaæe razliËitim udrugama za lijeËenje ovisnosti. Za posljednjega gostovanju u Zagrebu, u sklopu promocije jednog od navedenih naslova, pokazala se kao vrlo topla osoba koju je najπira publika srdaËno prihvatila. Najavljena je moguÊnost njezina ponovnog dolaska i promocije ove knjige. Knjiga je skup dnevnih misli vodilja temeljenih na humoru koji lijeËi i obraÊa se ponajprije ovisnicima, pomaæuÊi im da lakπe prebrode vrijeme lijeËenja, ali i svima kojima treba smijeha i opuπtanja. „Bilo da se oporavljamo od alkoholizma, tzv. malih ovisnosti (cigarete, kave), kocke, droge ili ovisnosti o hrani, svi dijelimo zajedniËko iskustvo: oporavak je teæak posao. I Ëesto kad se svim snagama nastojimo izlijeËiti, ono se Ëini teæim nego ikada. Tada opuπtanje i smijanje samome sebi ima iscjeljujuÊi uËinak.” Naravno da knjiga nije samo za teæe ovisnosti. Kao πto autorica duhovito kaæe u posveti, ona je za sve jer - moæe li se baπ sa sigurnoπÊu tvrditi da se nije ovisno ni o Ëemu? Nataπa Ozmec, prof. Nakladnik: Biovega, KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/4847-119 ili putem www.biovega.hr te u svim boljim knjiæarama Izdanje: 2004. godina Cijena: 79 kn