Vaše zdravlje 06/2005

V O D I » ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

lipanj/srpanj 2005.

Æ I V O T BROJ 42 / godina VIII

BESPLATAN PRIMJERAK

Putovanja Misliti unaprijed i dobro se pripremiti...

Kontracepcija Motivacija obaju partnera preduvjet uspjeha

LPG endermologija

Tretmani tijela i lica bez dobne granice

Hrkanje

Hepatitis A

Rjeπenje iz stomatoloπke ordinacije

Bolest neËistih ruku i loπih higijenskih uvjeta

Tajne i prednosti ljepote Postoji li estetska diskriminacija

Tjelesni sat PUT DO BOLJEG ZDRAVLJA

INTERVJU mr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ

Nova metoda u lijeËenju inkontinencije

Vjeæbajmo zajedno Jednostavnije vjeæbe s malom loptom

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum

RijeË

urednika

IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.

REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

I

deje pokreÊu Ëovjeka. Ideje pokreÊu

Hvala svima koji su dali

svijet. Sve Ëime danas raspolaæemo

svoj prilog u opstanku

nekad je bila neËija ideja. Tako je

Ëasopisa Vaπe zdravlje;

i prije sedam godina realizirana

vama dragi Ëitatelji na

ideja i izdan je prvi broj naπeg i

vjernosti svih ovih

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

vaπeg Ëasopisa, s iskljuËivom namjerom da

godina; svim poslo-

LEKTORICA

sluæi vama, dragi Ëitatelji, da vas educira i

vnim partnerima koji

prenese vam brojna dostignuÊa farmaceut-

su prepoznali i podr-

ske i medicinske znanosti usmjerena prema

æali vrijednost eduka-

poboljπanju i oËuvanju zdravlja, odnosno

cije kao jedinoga ispravna puta u oËuvanju

borbi protiv bolesti.

zdravlja i podizanju kvalitete æivota; svim

Vjerujem da smo ovih sedam godina uspjeli

vanjskim suradnicima, lijeËnicima razliËi-

estetski kirurg

prenijeti vam mnoge spoznaje i dati puno

tih specijalnosti, koji su nesebiËno preno-

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

korisnih savjeta. Bili ste nam od velike pomo-

sili svoja znanja; i na kraju kolegama koji

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

Êi jer ste nam svojim komentarima davali do

podnose svoju urednicu, posebice njezino

ginekolog,

znanja da smo na pravome putu, a svojim

raspoloæenje uoËi izlaska svakog broja.

idejama obogaÊivali sadræaje tako da vam

Vjerujem da Êemo uz pomoÊ svih vas izdati

sluæe kako je i zamiπljeno.

joπ mnogo brojeva Ëiji Êe sadræaji dati potre-

GLAVNA UREDNICA

Lea Zanki

STRU»NI KOLEGIJ

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ,

dermatovenerolog

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar mr. sc. Dubravko Smu�, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

ban optimizam da se uhvatimo u koπtac s

oftalmolog

onim πto se zove æivot. Naπa i vaπa vizija je

prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

zdravlje, zato nastavimo naπ put s nadom u bolje sutra.

MARKETING

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

Joπ jednom, od srca hvala svima.

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/659 57 70 • fax: 01/659 57 00 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

Carmen River-Zurak, dr. med.

Glavna urednica

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

HAND Design Studio tel/fax: 01/ 233 34 89, 233 34 90 ©eferova 2, 10000 Zagreb

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/657 09 64 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

prvo izdanje Ëasopisa Vaπe zdravlje, lipanj 1998.

NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #42

#42

Sadræaj VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . . .

TJELESNI SAT . . . . . . . . . . . . . . . . . .

04 06

Prema knjizi Tjelesni sat, Michaela Smolenskog i Linn Lamberg

ZDRAVLJE NA PUTOVANJU . . . . . . .

12 16 22 28 30

Marina Gradinac, dr. med.

LPG ENDERMOLOGIJA . . . . . . . . . . .

dr. sc. Ivana Nola

GLJIVI»NE INFEKCIJE . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

OSTEOPATIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ANTIOKSIDANSI . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Nataπa MarπiÊ,

PRAVILNA PREHRANA . . . . . . . . . . .

mr. sc. Joπko Zekan, Anka DoriÊ, dr. med.

INTERVJU: NOVA METODA U LIJE»ENJU INKONTINENCIJE . . .

34 40 46

mr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ

HEPATITIS A . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Boris VuceliÊ

STAFILOKOKNE INFEKCIJE . . . . . . .

TAJNE I PREDNOSTI LJEPOTE . . . . .

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavnije vjeæbe s malom loptom . . .

UDLAGA PROTIV HRKANJA . . . . . . .

HABILITACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . .

UDRUGE: OKO . . . . . . . . . . . . . . . . . .

mr. sc. Nadica BjelËiÊ

MEDICINSKI LEKSIKON proljev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI trovanja hranom i vodom . . . . . . . . . . .

92 94

Ana MaliÊ, dr. med.

VODI» KROZ PRETRAGE dijagnostika virusnih hepatitisa . . . . . . .

96

Anka DoriÊ, dr. med.

98 100 103 104

48 56

BILJNA LJEKARNA KOMORA» . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

58

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

Zorana KlariÊ, vft

84 90

Marija SoviÊ, dr. stom.

Ivana Topolovec, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . .

mr. sc. Nataša ŠuniÊ-TadiÊ

CEREBRALNA PARALIZA -

80

mr. sc. Mario KasoviÊ, prof., Tatjana AntoliÊ, prof., Gordana Furjan-MandiÊ, prof.,

Manuela ©apro, dipl. ing.

NEUROLOŠKA OSNOVA MUCANJA . .

72

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

Zrinkka Boπnjak, dr. med.

ANTICELULITNI TRETMANI . . . . . . .

66

Zdravka BrajdiÊ

Bojan Nasteski, vft, SunËica Prπir, vft

KONTRACEPCIJA . . . . . . . . . . . . . . . .

64

MALI OGLASI. . . . . . . . . . . . . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#42 VA©E ZDRAVLJE 3

Vi pitate... ...mi odgovaramo DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola spec. dermatovenerolog, Zagreb

Dvadeset πest mi je godina, trener sam tenisa i imam problema sa znojenjem.

Naime, jako se znojim ispod pazuha, πto mi ostavlja velike mokre mrlje na majicama, zbog Ëega mi je neugodno u druπtvu. Ne smijem podignuti ruke jer se to jako vidi, pa ih uvijek dr æim prekriæene. Isprobao sam veÊ svakakve deo-stickove i deo-sprejeve, ali neuspjeπno. Pogotovo se znojim kad izaem vani, na piÊe, u trgovinu ili negdje drugdje. Dok sjedim kod kuÊe sve je redu. Tijekom ljetnog odmora na moru, nakon nekoliko dana kupanja pojaËano znojenje gotovo prestane, ali se ponovno javlja. I πake su mi uvijek hladne. Ne znam viπe πto da radim, pa vas molim da mi, ako moæete, odgovorite i pomognete.

Slaan J. Kod vas je rijeË o hiperhidrozi ili pretjeranom znojenju, promjeni koja je uzrokovana konstitucinalnom hiperreaktivnoπÊu znojnica, najËeπÊe nakon emocionalne napetosti. Terapijske su moguÊnosti razliËite - simpatektomija, farmakoloπki blokatori neurotransmitera u ælijezdu znojnicu, katkad i operativno odstranjivanje znojnica u podruËju pazuπne regije ili uporaba odgovarajuÊih antiperspiranata. U najnovije vrijeme koriste se i injekcije Botulinum toksina tipa A. U svakom sluËaju, bilo bi najbolje da se javite dermatologu i detaljno posavjetujete o terapijskim moguÊnostima.

Dok sam rekreativno iπao u teretanu, nakon nekog vremena dobio sam strije. Dotad o njima nisam niπta znao, ali sam ih imao prilike vidjeti kod moje mame, koja ih je dobila u trudnoÊi i jednom mi rekla kako to muπkarci ne mogu dobiti.

U poËetku mi nisu smetale ni estetski ni fiziËki u smislu nekakva peckanja, a sad o njima razmiπljam gotovo sva04 VA©E ZDRAVLJE #42

kodnevno i smetaju mi svakom pogledu. ProËitao sam neke struËne knjige o dermatologiji, endokrinologiji i zapravo sam doznao samo neke Ëinjenice, a ne kako ih rijeπiti i sigurno sprijeËiti.

Je li moguÊe djelovati na strije hormonima poput somatotropina (rHgh)?

Radi li se u svijetu na ispitivanjima sredstava za uklanjanje ili Êe se neπto otkriti sluËajem kao πto se otkrilo i za Botulinum toksin? Joπ bih htio proËitati vaπe miπljenje o sprjeËavanju strija - jesu li bolje neke skupe kreme, jeftine, uzimanje cinka i sliËno?

Marko

Strije su i dalje veliki problem u svijetu. Nastaju, meu ostalim, i kao posljedica dobivanja velike miπiÊne mase u teretanama. Kod strija u koæi dolazi do promjena u kolagenim vlaknima, a elastiËna gotovo potpuno iπËezavaju. Samo kreme protiv strija ne mogu rijeπiti problem. Danas se savjetuje LPG ender moloπka metoda ureajem Cellu M6 koji djeluje na razini kolagena - raspodjeljuje ga, vraÊa koæi bolju teksturu, strije postaju manje izraæene, a koæa ljepπa.

No, napominjem, kod takve promjene strije ne mogu u potpunosti iπËeznuti.

Meutim, i najmanji pomak u izgledu koæe kod ovog problema predstavlja velik uspjeh.

INTERNA MEDICNA prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, spec. internist, KBC Zagreb

©to znaËi pozitivan hemoglobin u mokraÊi?

Siniπa K.

U pitanju nedostaju mnogi elementi: dob i spol, je li bilo teπkoÊa s mokrenjem, je li se ikad dogodio “bubreæni” napadaj, tj. postoji li sumnja ili dokazani kamenci u nekom dijelu mokraÊnih puteva, je li otprije postojala sumnja na bolesti bubrega, jesu li se ËeπÊe dogaale upale

mokraÊnih puteva, je li postavljena sumnja na neku drugu bolest osim bolesti bubrega itd.

U laboratorijskoj analizi mokraÊe mogu se naÊi mnogi elementi koji su uobiËajen nalaz, ali i oni koji odudaraju od normale. No, osnovno je pitanje kako je provedena analiza mokraÊe - indikatorskim papiriÊima ili na drugi naËin. Naime, Ëesto se postavlja pitanje osjetljivosti (prema raËunu: stvarno pozitivan nalaz / stvarno pozitivan + laæno negativan nalaz, pomnoæen sa 100, kako bi se dobio postotak) i specifiËnosti (stvarno negativan nalaz / stvarno negativan + laæno pozitivan, pomnoæen sa 100) pojedinih metoda u analizi mokraÊe. Ponekad se moæe dogoditi da je nalaz hemoglobina u mokraÊi pozitivan, πto znaËi nazoËnost krvne boje (analizirano indikatorskim papiriÊem), pa je tada potreban ponovni pregled krvne boje u mokraÊi, biokemijskim naËinom, kao i istodobni pregled kod lijeËnika, koji Êe na osnovi te i po potrebi drugih ciljanih pretraga odluËiti treba li vas uputiti na preglede pomoÊu daljnjih dijagnostiËkih metoda, ili specijalistu internistu-nefrologu ili urologu.

LABORATORIJSKE PRETRAGE Ana DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPLUS - poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb

Potencijalni otac ima krvnu grupu A Rh faktor negativan, a majka krvnu grupu A Rh faktor pozitivan. Koju Êe krvnu grupu naslijediti dijete i koje su u tom sluËaju sve moguÊe opcije krvne grupe i Rh faktora. Postoje li ikakve opasnosti u toj trudnoÊi za majku ili novoroenËe?

Iva S.

Kako potencijalni roditelji imaju oboje krvnu grupu A iz ABO sustava

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE - MI ODGOVARAMO

dijete koje Êe se roditi moæe imati neku od sljedeÊih kombinacija: 1. AA - πto znaËi da je od svakog roditelja dobio po jedan A gen, 2. AO - jedan ili svaki od roditelja moguÊi je heterozigot, pa ima recesivni gen O i dominantni gen A koji Êe se fenotipski dominantno pokazati kao grupa A, 3. OO - ako umjesto A gena kod oba heterozigotna AO roditelja naslijedi po jedan O gen.

Dakle, dijete moæe biti genotipski AA, AO ili OO, a fenotipski A (Rh+) ili O (Rh+) (jer se RhD antigen, koji odreuje postojanje pozitivnog RhD antigena Rhesus krvnogrupnog sustava takoer nasljeuje dominantno), pa ako je jedan od roditelja pozitivan i dijete Êe biti pozitivno. Dobro je da je majka pozitivna. Nepovoljna je situacija kad je majka negativna, a dijete naslijedi pozitivan RhD antigen od oca. Tada majka koja je RhD (neg) moæe stvarati imuna protutijela protiv djeteta koje je naslijedilo RhD (poz) gen, πto nije sluËaj u vaπem pitanju. Transfuzioloπki ne postoje opasnosti zbog moguÊih nepodudarnosti u ABO i Rh sustavima krvnih grupa za majku i novoroenËe, s obzirom na krvnu grupu potencijalnog oca.

U nalazu piπe HCV-RNA, utvren genotip 3a. Moæete li mi objasniti o Ëemu je rijeË.

Siniπa K.

O pozitivnom nalazu virusa hepatitisa C u krvi odreenoga genotipa.

Odreivanje genotipa kod zaraze virusom hepatitisa C vaæno je u epidemioloπkom smislu, jer nam moæe pomoÊi u otkrivanju moguÊeg puta zaraze.

U svijetu je poznato oko devet glavnih genotipova virusa, a suptipovi obiËno nastaju zbog endemske infekcije u odreenim regijama svijeta. Genotip 3a drugi je po uËestalosti, veÊinom zastupljen u skupini inficiranih do 30 go-

dina starosti i rijetko u dobi iznad 50 godina. Mnoge studije upuÊuju na to da je najviπe povezan s HCV infekcijom u intravenskih ovisnika mlae dobi. Taj je genotip takoer predominantan na Tajlandu i u Indiji. NajËeπÊi genotip u Hrvatskoj je 1b, a brojne studije pokazale su visoku prevalenciju toga genotipa u srednjoj i jugoistoËnoj Europi.

kirurπki zahvat, miringotomija i ugradnja ventilacionih cjevËica u bubnjiÊ.

Zahvatom se odstranjuje sekret, a cjevËice koje ostaju neko vrijeme omoguÊuju dobru ventilaciju srednjeg uha i oporavak funkcije eustahijeve tube.

SPORT I REKREACIJA Slobodan Kuvalja, dr. med., Cybex centar, VoÊarska 106

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

PoËetkom godine bio sam jako prehlaen, curio mi je nos, kaπljao sam. Poslije antibiotske terapije stanje se smirilo, ali sam nakon nekog vremena primijetio slabiji sluh uz osjeÊaj nelagode u uhu. Sve me to Ëini nervoznim, jer se moram naprezati dok s nekim razgovaram. Pregledom kod otorinolaringologa utvreno je da imam jako uvuËene bubnjiÊe i dobio sam kapi za nos koje sam koristio tjedan dana. Otad je proπlo tri tjedna, a meni nije bolje. ©to trebam uËiniti?

Stipe K.

Potrebno je πto prije obaviti kontrolni pregled kod otorinolaringologa, pri Ëemu Êe se uËiniti dodatne pretrage uha (mikrootoskopija, tonski audiogram i timpanogram). Ne smije se zaboraviti ni pregled epifarinksa te procjena funkcije tube. U prvom redu treba iskljuËiti mehaniËku opstrukciju eustahijeve tube preko koje uho uspostavlja svoju ventilaciju i drenaæu, a nuæna je za dobru funkciju srednjeg uha. Ako se pretragama ustanovi provodna nagluhost uz „B“ tip krivulje timpanograma, nalaz ukazuje na nakupljanje sekreta u srednjem uhu koji se ne moæe spontano drenirati i ometa sluh, a nastao je kao posljedica preboljelog respiratornog infekta. Kad takvo stanje traje dulje od tri mjeseca unatoË terapiji, potreban je

OsjeÊam veÊ dulje vrijeme bolove u preponi, a sada nakon napora i na desnom boku. PoËinju mi se povremeno javljati Ëudni bolovi u desnom koljenu, a kod duljeg stajanja i u kriæima. LijeËnica me uputila ginekologu i na slikanje kukova. Ginekoloπki nalaz je uredan, a na snimci kukova utvrena je moguÊa poËetna artroza. ©to trebam uËiniti i koliko je to ozbiljno.

Marija H.

OËito je rijeË o ozbiljno poremeÊenim odnosima snage miπiÊa u kukovima, Ëime je naruπena statika kuka.

Bol u preponi u ovom sluËaju upuÊuje na gubitak snage miπiÊa savijaËa kuka πto dovodi do nepravilna optereÊenja zgloba, ali i zdjelice. Kao posljedica ovakve miπiÊne neravnoteæe poremeÊena je statika i koljena i donjeg dijela kraljeænice.

S obzirom na to da nisu vidljive ozbiljne promjene na rengenskom snimku, stanje je potencijalno opasno u sluËaju da se u kraÊem vremenu ne provede ciljani program vjeæbi za otklanjanje poremeÊaja.

PreporuËujem izokinetiËki test koljena, kukova i kraljeænice, Ëime Êe se toËno utvrditi stupanj poremeÊaja koji se vjeæbama moæe djelotvorno otkloniti.

#42 VA©E ZDRAVLJE 05

06

Tjelesni sat put do boljeg zdravlja

Kronobiologija priznata znanost

Prema knjizi Tjelesni sat, autora Michaela Smolenskog i Lynne Lamberg

Priredila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Povijest medicine preplavljena je Ëinjenicama koje su bile poznate, zaboravljene i ponovno pronaene, a meu njima su i tjelesni ritmovi Zamoljen da u jednoj reËenici

juÊi djeci da, dok oni gledaju televizor

knjigu “Tjelesni sat” predstavi u naj-

ili Ëitaju, prespavaju u njihovu kreve-

boljem svjetlu, nakladnik Boæe »oviÊ,

tu, ni koliko je πtetno dræati upaljeno

direktor Kapitola, nakon pola minute

svjetlo u sobama djece koja se boje

razmiπljanja rekao je: “Roditelji ne-

mraka. No, nije mi dovoljna samo je-

maju pojma koliko πtete Ëine dopuπta-

dna reËenica, jer se ovo objaπnjava

06 VA©E ZDRAVLJE #42

noÊnim hormonom, melatoninom, πto zahtijeva joπ nekoliko rijeËi. Svaki dan, prije nego πto se probudite, vaπa tjelesna temperatura i krvni tlak rastu, srce tuËe bræe, a brojne ælijezde ubrizgavaju kortizol i druge hormone koji Êe vam uskoro trebati kako biste se pokrenuli. Svake veËeri, prije nego πto poete na spavanje, temperatura, otkucaji srca i krvni tlak padaju, a tijelo proizvodi noÊni hormon melatonin. Taj hormon, za koji, siguran sam, veÊina ljudi nije Ëula, ima veliko znaËenje za naπ organizam, pa tako i æivot. Knjiga pouËava πto trebamo Ëiniti da ne naljutimo melatonin i meha-

TEMA BROJA

nizme koje reguliraju on i ostali hormoni te kako da si, poπtujuÊi prirodu, moæemo poboljπati æivot.”

Melatonin, u medicinskim istraæivanjima poznat veÊ pedesetak godina, kljuËni je razlog da je ono πto smo nekoÊ nazivali bioritmom, puËkom zabavom uz bok horoskopima ili tarotu, podruËjem u domeni alternativne medicine, preraslo u priznatu znanost, kronobiologiju i poslije kronomedicinu. Temeljna je postavka kronomedicine da naπim tijelom i zdravljem upravlja unutarnji senzor, naπ vlastiti tjelesni sat.

Unutarnji senzor u pametnoj kuÊi Arhitekti, piπu Smolensky i Lambergova, predviaju da Êe kuÊa buduÊnosti biti “pametna” kuÊa, πto znaËi da Êe biti opremljena raËunalnim senzorima koji Êe zapamtiti navike, paliti svjetlo i radio u vrijeme kad obiËno ujutro ulazite u kuhinju, kuhati vam kavu, podeπavati grijanje ili klimatizaciju... Ali, mi veÊ stanujemo u vrlo pametnoj kuÊi, pametnijoj nego πto bi ijedno raËunalo moglo biti. Ono πto tom nastambom upravlja, naπ unutarnji senzor, tjelesni bioloπki sat, dvostruka je nakupina æivËanih stanica koja oblikom i veliËinom odgovara malom tiskanom slovu “v”. Jednim imenom te se nakupine stanica nazivaju suprahiazmatiËna jezgra ili SCN. SCN je nazvan prema svom poloæaju - supra (u znaËenju iznad) optiËke hiazme, tj. velikog Ëvoriπta æivaca koji prenose informacije od oka do mozga. SCN poËiva u hipotalamusu, koji se joπ naziva glavna tjelesna ælijezda, jer pomaæe regulirati disanje, otkucaje srca, tjelesnu temperaturu, krvni tlak, proizvodnju hormona te ostale vitalne tjelesne funkcije.

Tjelesni bioloπki vremenski sustav radi kao prava poslovna kompanija, a SCN sjedi u fotelji izvrπnog direktora.

U kompaniji Tjelesni ritmovi d.o.o. æivËane veze u oku πalju SCN-u podatke o razini dostupnog svjetla. SCN tumaËi te poruke i raspodjeljuje zadatke

svojim zamjenicima u hipotalamusu i obliænjoj hipofizi. Oni redom izdaju naredbe srednjem menadæmentu, dijelovima sustava koji se nalaze negdje u mozgu i organima u cijelom tijelu, redom sve do pojedinih stanica, radeÊi non-stop. IzvjeπÊa s terena utjeËu na povratak informacija do SCN-a, koji neprestano procesuira i mijenja radne zadatke.

NeobiËna ljudska ponaπanja, kao πto je putovanje kroz vremenske zone ili rad u smjenama, uznemiruju osoblje. To je kao da istodobno dobivaju naredbe od dva πefa, dnevnog ravnatelja i noÊnog direktora. Neki radnici Êe posluπati jednoga, neki pak drugog upravitelja...

Stare kulture poznavale su tjelesno vrijeme “Same od sebe, dooπe bolesti meu ljude, neke danju, neke noÊu”, pisao je grËki pjesnik Hesiod 700. godine prije Krista. GrËki lijeËnik Hipokrat uoËio je prije tri stotina godina: “Tkogod se medicinom æeli baviti, mora najprije istraæiti godiπnja doba i πto se u njima dogaa”. Ipak su naraπtaji lijeËnika tome pridavali malo pozornosti.

Nei Ching, klasiËni kineski spis o medicini, napisan 300. godine prije Krista, utvrdio je postavku o zdravlju kao ravnoteæi suprotnih principa: toplog i hladnog, suhog i mokrog, pasivnog i aktivnog. Yin i Yang, mjesec i sunce, dan i noÊ, muæ i æena, zajedno predstavljaju cijeli svemir. Yin i Yang ostaju srediπnji koncept kineske medicine. Taj princip predstavljen je crte æom koji pokazuje sunce i mjesec u zagrljaju. AmeriËka akademija medicine sna, vodeÊa profesionalna organizacija na podruËju sna, koristi taj simbol kako bi ilustrirala svoj cilj: optimiziranje sna i budnosti.

Spomenici koje su sagradile stare civilizacije odraæavaju poznavanje tjelesnog vremena kao i planetarnog vremena. Sjene koje stvara sunce na visokim kamenim ploËama Stonhenga izgraenog u jugozapadnoj Engle-

skoj prije nekih 4000 godina, pokazuju promjene u trajanju dana tijekom godine. Kronobiologinja Sue Binkley izvijestila je da jedan krug Stonhenga sadræi pravilan broj oznaka za izraËun æenina menstrualnog ciklusa ili vjerojatnoÊe zaËeÊa.

RijeËi iz Biblije podsjeÊaju nas da su naπi preci ritmiËko ponaπanje uzimali zdravo za gotovo: “Za svaku stvar postoji godiπnje doba, i vrijeme za svaku svrhu pod nebom”. Popis ukljuËuje “vrijeme raanja i vrijeme smrti”, kao i “vrijeme ozdravljenja”. »ak i pojam tjelesnih satova nije potpuno nov. Engleski pisac Robert Burton primijetio je joπ u sedamnaestom stoljeÊu: “Naπe tijelo je kao sat; ako i jedan kotaËiÊ nedostaje, svi ostali gube svoj prirodni red, i cijela graa trpi: takva je zadivljujuÊa umjetnosti i harmonija koja Ëini Ëovjeka!

PoËetkom dvadesetog stoljeÊa veÊina lijeËnika u SAD-u bavila se svim oblicima bolesti i pacijenata. Ako su bili pozvani kasno uveËer, mogli su predvidjeti da je pacijent imao napad æeluËanog Ëira. Ako bi ih probudili pred zoru, mogli su oËekivati pacijenta s napadajem astme ili æenu u trudovima. Jutro je donosilo srËane udare. Danas osoba koja pati od æeluËanog Ëira moæe posjetiti gastroenterologa; osoba koja ima problema s disanjem alergologa ili pulmologa; osoba koja trpi bolove u prsima, kardiologa. Poroaji se sve viπe induciraju, prilagoeno volji majke i lijeËnika, i to tijekom dana. Samo pacijenti s ozbiljnim stanjima idu u bolnice, gdje dnevne aktivnosti briπu razliku izmeu dana i noÊi. Sadaπnjost ne poπtuje tjelesno vrijeme, πto ga Ëini relativno suvremenim fenomenom. Trend specijalizacije u medicini umanjio je lijeËnikovo poznavanje sveprisutnosti i znaËenja dnevnih ritmova za zdravlje i bolest.

Povijest medicine preplavljena je Ëinjenicama koje su bile poznate, zaboravljene i ponovno pronaene. Tjelesni ritmovi su opet “vruÊa roba”.

Ipak joπ je nekoliko velikih zapreka na putu njihova sveopÊeg prihvaÊanja. #42 VA©E ZDRAVLJE 07

08

Tjelesni sat put do boljeg zdravlja

RijeË je o vremenu

M

Mnogo viπe pozornosti pridajemo

satovima koje nosimo na zapeπÊu nego onima koje smo dobili joπ u majËinoj utrobi

08 VA©E ZDRAVLJE #42

Godine 1996. AmeriËka medicinska udruga (AMA) zatraæila je od Gall up organizacije istraæivanje: znaju li lijeËnici i javnost da se simptomi mnogih uobiËajenih bolesti pogorπavaju u odreeno doba dana ili noÊi, a smiruju u drugome vremenskom razdoblju? Kad se najËeπÊe javljaju srËa ni udari ili napadaji astme? Kad su simptomi sinuitisa, prehlade, kihanja te drugih alergija i peludne groznice najgori? Kad je srËani tlak najviπi?

• VeÊina lijeËnika odgovorila je pogreπno na svako postavljeno pitanje.

TEMA BROJA

SrËane bolesti i depresija lijeËe se svjetlom

Æaruljom od 100 wata do redovite menstruacije (397) Izlaganje svjetlu, od iznimne vaænosti za glavne dnevne ritmove, moæe pridonijeti i redovitosti menstruacija. Æenama s neredovitom menstruacijom autori “Tjelesnog sata” preporuËuju da rabe nezasjenjenu svjetiljku sa æaruljom od 100 wata. Postave je otprilike metar od glave, upale u vrijeme odlaska na poËinak od 13. do 17. dana ciklusa i ostave ukljuËenu cijelu noÊ.

• ProsjeËna odrasla osoba takoer je pogrijeπila.

• »ak i osobe s bolestima ukljuËenima u ovo istraæivanje nisu raspolagale vaænim Ëinjenicama koje bi im mogle pomoÊi u poboljπanju njihova zdravlja i, moæda, spasiti æivote.

• I lijeËnici i pacijenti æeljeli su viπe informacija o tome kako doba dana utjeËe na bolest i zdravlje.

Potraga za spoznajom VeÊina nas ne zna na sat. Tjelesni sat. Mnogo viπe pozornosti pridajemo satovima koje nosimo na zapeπÊu nego onima koje smo dobili joπ u majËinoj utrobi.

RuËni sat pokazuje samo jedno vrijeme: svjetsko. Na to vrijeme treba paziti ako se udajete ili æenite, morate li uloviti vlak ili æelite pogledati vijesti na TV-u. Ali niti jedan ruËni sat neÊe vam reÊi kad najbræe razmiπljate, kad najbolje zbrajate ili najËeπÊe udarate reketom tenisku lopticu. Pogledavπi na sat, moæete pomisliti “vrijeme je za jelo” ili “vrijeme je za spavanje”, iako vaπ æeludac nije prazan, ili niste poËeli ni zijevati. Da biste osjeÊali glad ili pospanost, vaπ mozak mora “paziti na vrijeme”, morate imati

mozak s vlastitim satom. Bioloπkim satom. To je hardverski sustav koji povezuje vaπe dnevno ponaπanje s ritmovima naπeg planeta i radi u pozadini naπih æivota, trenutaËno se prilagoavajuÊi okolnostima.

VeÊina nas misli da nam æivoti protjeËu u skladu sa svjetskim satom.

I doista, Ëesto se bunimo da nas taj sat gazi, pritiπÊe, kao πto je govorio Shakespearov junak kralj Richard III - “vrijeme me uniπtava”. Æivot na brzoj traci nas privlaËi, ali i pretvara u njegove robove. Na poslu, πaljemo tone i tone faks i e-mail poruka, Ëak i osobama u susjednim uredima. Ubrzali smo svoj ritam prema ritmu internet vremena, strepeÊi zbog ikonice na zaslonu raËunala koja nas upozorava na kaπnjenje od nekoliko sekundi, zaslonu koje svojim oblikom podsjeÊa na veÊ zastarjelo stakalce satnog mehanizma.

Tko joπ ima vremena posjeÊivati prijatelje? Ili Ëitati knjige i Ëasopise nagomilane na noÊnim ormariÊima?

Gdje i kad pronalazimo takozvano slobodno vrijeme za naπeg partnera ili djecu? Otprilike 47 milijuna Amerikanaca radi honorarne poslove tijekom vikenda.

Spoznaja da je noÊ pravo vrijeme za san izblijedjela je pred Ëinjenicom da su vam u bilo koje doba dana ili noÊi na raspolaganju stotine televizijskih programa, kao i moguÊnost dostave hrane u kuÊu, Ëak i u manjim mjestima. Ako ne moæemo zaspati ili spavati ili se, pak, ujutro razbuditi, skloni smo gunati zbog loπeg sna, ali pravi problem moæe biti pogreπno vrijeme odlaska na poËinak. VeÊina ljudi ne zna da taj pokvareni sat mogu popraviti i sami.

Tijekom voænje automobila pijemo kavu, gutamo fast food hranu i brbljamo na telefon. Neki automobili Ëak imaju moguÊnost slanja telefaks poruka. U Americi maËke postaju sve omiljeniji kuÊni ljubimci, na uπtrb

Florence Nightingale, preteËa suvremenih medicinskih sestara, tvrdila je da bi bolesnikovo lice trebalo uvijek biti okrenuto prema svjetlosti.

Borila se za osunËane prostorije i otvorene prozore u bolnicama. Znanstvenici sa SveuËiliπta Alberta u Edmontonu, u Kanadi, nedavno su potvrdili te oπtroumne zamisli. Otkrili su da, ako se osoba koja je preæivjela ozbiljan srËani udar smjesti u sunËanu sobu, umjesto u neku tmurnu i zatamnjenu, svjetlost Êe uvelike poveÊati πanse za preæivljavanje.

Ista terapija pomaæe i osobama koje pate od depresije - bræe se oporavljaju.

pasa; maËke ne treba voditi u πetnju.

ProsjeËna æena u New Yorku zarauje kao osobni agent za kupnju. Ona za svoju prezaposlenu klijenticu odabire odjeÊu… iz kataloga. Naπim æivotima dominira ono πto bi Stephen Berman, autor “Hiperkulture”, nazvao “moÊ sadaπnjeg trenutka”. Oponaπamo Ludog Zeca (iz knjige “Alica u zemlji Ëudesa”; Lewis Carrol, op. prev.), neprestano se æaleÊi: “Zakasnit Êu. Zakasnit Êu, na vrlo vaænu stvar”.

Satni mehanizam u vaπem mozgu odreuje hoÊete li biti mrzovoljni ujutro prije nego πto popijete kavu, koliko brzo moæete napisati pismo i koliko precizno Êete provjeriti ima li u tekstu pogreπaka, koliko vremena vam treba da na biciklu prijeete deset kilometara, hoÊete li zaspati kad Ëujete simfoniju, kad Êe vam se “aktivirati” Ëir, i tako dalje. Poput krokodila u Petru Panu, taj sat nosimo u sebi kamo god idemo. Mnogi meu nama ne Ëuju njegove otkucaje.

#42 VA©E ZDRAVLJE 09

10

Tjelesni sat put do boljeg zdravlja

Kronomedicina - πto znaËi za vas?

Z

Zanemarimo li naπ prirodni ritam, kad-tad nastat Êe zdravstveni

poremeÊaji, koji Êe vremenom postajati sve veÊi i veÊi 10 VA©E ZDRAVLJE #42

Kronomedicina vam moæe pomoÊi nositi se bolje s kratkotrajnim bolestima kao πto su prehlade i gripa, akutnim bolestima kao πto su glavobolje i bol u leima te kroniËnim oboljenjima poput artritisa, visokog tlaka, bolesti srca, raka i sliËno. U knjizi Tjelesni sat potanko se obrauju vaæna moderna dostignuÊa kako bi vam pomogla u svakodnevnom æivotu.

Priloæeni dokazi proizlaze iz istraæivanja provedenih u vodeÊim medicinskim centrima diljem svijeta: Mnoge bolesti prekidaju normalne tjelesne ritmove. PoremeÊaj u tje-

TEMA BROJA

lesnom ritmu, primjerice u dnevnom ciklusu spavanja i buenja, vaæan je znak koji vam signalizira da se neπto dogaa. Prituæbe na umor i loπ san upozoravaju da je vrijeme za posjet lijeËniku za razliËite bolesti kao πto su AIDS, dijabetes, depresija i multipla skleroza.

Znakovi i simptomi mnogih bolesti variraju tijekom dana, mjeseca i kroz godinu. Neki poremeÊaji vrhunac imaju ujutro; srËani udar, moædani udar, neki oblici glavobolje, peludna groznica i reumatoidni artritis samo su neki primjeri. Drugi se obiËno razbuktaju noÊu, ukljuËujuÊi astmu, giht, grËeve u dojenËadi, æeluËani Ëir i ægaravicu. VeÊina kroniËnih bolesti u æena pogorπava se u danima uoËi menstrualnog perioda. Kroz godinu, æene u predmenopauzi u proljeÊe Êe ËeπÊe pronaÊi kanceroznu kvræicu u dojci, a muπkarci rak testisa zimi.

Obrazac prema dobima dana pomaæe nam uoËiti uzroke mnogih bolesti. Pokaæete li svom lijeËniku shemu simptoma, moæda Êe mu to pomoÊi bræe i preciznije otkriti πto se dogaa. Zbog predvidljiva naglog poviπenja tlaka ujutro i zgruπavanja crvenih krvnih stanica, jutro je pogodno za srËane i moædane udare. PoremeÊaj u dotoku kisika u mozak tijekom sna moæe izazvati jutarnje glavobolje.

Cilj je kronoterapije, ili lijeËenja u skladu s vremenom, ispraviti te uzroke u pozadini i umanjiti njihov nepovoljan utjecaj. Poznavanje vremena nastanka simptoma lijeËniku moæe pomoÊi u preciznijem i uËinkovitijem lijeËenju.

Kvar tjelesnog sata moæe potkopati zdravlje, pa Êete prekasno zaspati, prerano se buditi ili patiti od depresije. Kronoterapija vam nudi nove naËine na koje Êete “resetirati” svoj tjelesni sat i rijeπiti takve probleme.

Doba dana kad provodite lije ËniËka testiranja radi utvrivanja dijagnoze ili se podvrgavate medicinskom postupku utjeËe na rezultat. Primjerice, patite li od astme,

vaπe diπne funkcije variraju ovisno o dobu dana. Vjerojatno su najbolje u rano poslijepodne, a najloπije u rano jutro. Ako uobiËajeno idete na preglede u popodnevnim satima, vaπ lije Ënik moæe misliti da terapija odliËno djeluje. No, zakazujete li preglede rano ujutro, doÊi Êe do izraæaja ozbiljnost vaπe bolesti.

Obrazac prema dobu dana upuÊuje na izmjenu mnogih ritmova. Kod veÊeg dijela populacije, u osoba koje su budne danju, a spavaju noÊu i slijede viπe-manje pravilne rasporede aktivnosti, najviπe i najmanje vrijednosti ritmova priliËno su predvidljive tijekom dana. Neki laboratoriji izvjeπtavaju veÊ o rezultatima istraæivanja koja upuÊuju na postojanje tzv. korektivnog Ëimbenika prema dobu dana. Suvremeni ureaji za praÊenje æivotnih funkcija u domovima zdravlja mogu vaπem lijeËniku pokazati kako se vaπ tlak, otkucaji srca, ciklusi aktivnosti i odmora te drugi pokazatelji zdravlja mijenjaju tijekom 24 sata.

RaËunalni programi mogu analizirati podatke i tako prikupljanje i procjenu podataka uËiniti jednostavnijima.

Vrijeme uzimanja lijeka je bitno.

Ako uzimate ispravan lijek u vrijeme

Idealno vrijeme za zubara od 13 do 15 sati Zubobolje su dva puta uËestalije izmeu 3 i 8 sati ujutro nego izmeu 15 i 20 sati, kad su najrjee. Taj ritam moæda je povezan s luËenjem protuupalnog hormona, kortizola, kojeg noÊu doslovno nema u organizmu. LuËenje tog hormona javlja se naglo, otprilike u vrijeme kad se obiËno budite. I, kad vas karijes veÊ natjera zubaru, dokazano je da anestetik najbolje djeluje izmeu 13 i 15 sati. »ak tri puta dulje nego ujutro!

koje je u skladu s vaπim organizmom i vaπom boleπÊu, to moæe pojaËati njegovu uËinkovitost i umanjiti neæeljene uËinke. KonaËan ishod je da Êete se vjerojatno osjeÊati bolje, bit Êete spremniji nastaviti s terapijom, neÊete viπe toliko Ëesto viati lijeËnika zbog pogorπavanja simptoma ili neæeljene reakcije na lijek te se neÊete trebati brinuti hoÊete li zavrπiti u bolnici na lijeËenju kroniËne bolesti.

Terapija bez lijekova moæe pomoÊi ispraviti poremeÊaje u vaπem tjelesnom satu. Izlaganje jakom svjetlu, primjerice, danas se smatra dobrom alternativnom terapijom za osobe koje pate od zimske depresije. Izlaganje svjetlu pomaæe i starijim osobama koje loπe spavaju i πeÊu noÊu, kao i osobama koje rade u smjenama te onima koje putuju kroz vremenske zone.

NaËin na koji organizirate svakodnevni æivot, u odnosu na spavanje, obroke i vjeæbanje, zajedno s ostalim Ëimbenicima mogu uzrokovati poboljπanje ili pogorπanje simptoma bolesti te ubrzati ili usporiti vaπ oporavak. Patite li od nesanice, ali se tijekom sedam dana redovito budite u isto vrijeme, bez obzira na to koliko loπu noÊ imali, vjerojatno Êete kroz neko vrijeme poËeti spavati bolje, umjesto da ste podlegli impulsu i ostali spavati dulje.

Niπta nas, dakle, ne sprjeËava niti koπta da upoznamo naπ prirodni ritam, tj. naπ tjelesni sat, da ga nauËimo osluπkivati i u skladu s njim postupati. Jer, ako njegove otkucaje zanemarimo, kad-tad javit Êe se zdravstveni poremeÊaji koji Êe vremenom postajati sve veÊi i veÊi. U tome kako nauËiti osluπkivati, tj. “Ëitati” naπ tjelesni sat, ponajbolje Êe nam pomoÊi knjiga Tjelesni sat, zanimljiv i nadasve koristan zdravstveni priruËnik koji Êe nas jednostavno pouËiti kako doÊi do joπ boljeg zdravlja. Kao takav, trebao bi naÊi mjesto u svakoj obiteljskoj biblioteci. # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 11

12

Zdravlje na putovanju Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Da bi putovanje bio uæitak, na neke stvari treba misliti unaprijed i dobro se pripremiti Tijekom ljeta veÊina nas koristi zasluæeni godiπnji odmor i otputuje do neke turistiËke destinacije. Koliko god promjena bila potrebna i æeljena, ona je za organizam ipak psihiËki i fiziËki stresna. Da bismo doista uæivali, na neke stvari valja misliti unaprijed i dobro se pripremiti, pa vam donosimo nekoliko praktiËnih savjeta.

Po moguÊnosti planirajte putovanje unaprijed.

Prije puta obvezno posjetite lijeËnika i stomatologa kako biste na put krenuli u dobrom zdravstvenom stanju.

Ako ste kroniËni bolesnik: › Pobrinite se da ponesete svoju terapiju u koliËini koja Êe biti dostatna za planirano vrijeme odmora.

Ako ste planirali duæe putovanje, pobrinite se da dobijete dodatne recepte ili kratku povijest bolesti uz Ëitko ispisanu lijeËniËku preporuku 12 VA©E ZDRAVLJE #42

s generiËkim imenom lijeka i dozom. › Obavijestite lijeËnika o odrediπtu putovanja i informirajte se o moguÊim zdravstvenim rizicima kojima moæete biti izloæeni. To vrijedi i za djecu, trudnice, dojilje te starije osobe jer su zdravstveni rizici povezani s putovanjem kod njih veÊi.

Prije putovanja u inozemstvo: › Provjerite pokriva li vaπe zdravstveno osiguranje troπkove zdravstvenih usluga koje Êete moæda trebati na putu (lijeËenje u sluËaju bolesti ili nesreÊe, lijeËenje u bolnici i sl.).

Svakako ugovorite zdravstveno osiguranje koje odgovara odrediπtu vaπeg puta. › Informirajte se o dostupnosti medicinske sluæbe u zemlji u koju putujete i gdje moæete dobiti lijeËniËku pomoÊ. › Zbog klimatskih i drugih osobitosti, kao i naravi puta, u nekim zemljama postoji poveÊana opasnost od zaraznih bolesti, a najËeπÊe su crijevne i bolesti izazvane kontaktom sa æivotinjama i insektima. › Ako putujete u daleke egzotiËne krajeve, raspitajte se o cijepljenju prema propisima Svjetske zdravstvene organizacije i pribavite odgovarajuÊi dokaz o tome (naraËasta knjiæica cijepljenja). PutniËke agencije obiËno vas upute na potvrde koje morate pribaviti, a ako putujete u vlastitom aranæmanu, potraæite savjet u Sluæbi za

epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo u pripadajuÊoj æupaniji ili RepubliËkom zavodu za javno zdravstvo. Informacije moæete naÊi i na web stranici www.hzjz.hr.

Popis stvari koje biste obvezno trebali ponijeti: › zdravstvena knjiæica; potvda o do-

›

›

›

›

datnom zdravstvenom osiguranju; potvrda o cijepljenju dovoljne koliËine lijekova koje troπite; dodatne recepte ili lijeËniËku preporuku s Ëitko ispisanim generiËkim imenom lijeka i dozom; kratku povijest bolesti dodatne lijekove koje Êe vam preporuËiti lijeËnik, ovisno o tome kamo putujete antiseptiËki sprej za dezinfekciju rana, koji djeluje na πirok spektar mikroorganizama (bakterije, gljive, viruse, protozoe), poput preparata na bazi oktenidina koji osim na koæi potpuno bezbolno moæete upotrijebiti i na sluznicama lijek protiv bolova i visoke temperature (npr. na bazi paracetamola)

› sprej protiv uboda insekata s dugotrajnim djelovanjem (npr. Pellit)

› praπak s elektrolitima za nadokna-

› › › ›

du izgubljenih minerala u sluËaju proljeva neki laksativ na biljnoj bazi (npr.

Bekunis Ëaj ili draæeje) πumeÊe tablete kalcija protiv alergije (npr. Calcimed) sredstvo za zaπtitu od sunca (npr. iz palete Avene Sun) naoËale ili rezervne leÊe i dovoljnu koliËinu otopine za njegu (npr.

Complete, Total care).

Joπ bi bilo dobro ponijeti: › kutiju za prvu pomoÊ › toplomjer › sredstvo protiv kaπlja (npr. Prospan πumeÊe tablete) › sprej za nos s fizioloπkom otopinom (npr. Nisita), osobito ako putujete avionom, i kapi za suhe oËi (npr.

Refresh Contacts) › vlaæne maramice za dezinfekciju (npr. Kodan maramice) › dovoljno rezervnih pelena ako putujete s malom djecom

› ako ste u treÊem tromjeseËju trudnoÊe, trebali biste ponijeti tlakomjer za provjeru krvnog tlaka i urin test-trake za mjerenje koncentracije glukoze i proteina u mokraÊi.

Savjeta nikad dosta, pa za kraj joπ nekoliko • Provjerite valjanost dokumenata.

Ponesite sa sobom i kopije dokumenata, ali na mjestu izdvojenom od originala za sluËaj da ih izgubite ili budete pokradeni.

• Na svoju prtljagu uz adresu stanovanja navedite i adresu odrediπta.

• Krenite na put diskretno da biste smanjili rizik od lopova.

• Ako putujete avionom, svakako pripremite torbu s osnovnim potrepπtinama za sluËaj da prtljaga kasni.

• Odjenite udobnu odjeÊu od prirodnih materijala koja Êe dopustiti koæi da diπe (lan, pamuk,...). Tijekom duæih putovanja noge Ëesto otiËu, pa je vaæno da i obuÊa bude od prirodnih materijala i dovoljno πiroka. Cipele s visokim potpeticama nikako ne bi trebale biti izbor za putovanje.

• Na putu je najbolje piti flaπiranu vodu ili neko drugo piÊe (mineralna voda, sokovi, multivitaminski napitak).

• Alkoholna piÊa konzumirajte s oprezom, jer pospjeπuju dehidraciju, pogotovo na vruÊini. Vozite li sami, prema vaæeÊem zakonu u Hrvatskoj alkohol je potpuno zabranjen. Ako putujete u inozemstvo, prije puta se raspitajte o njihovoj zakonskoj regulativi.

• Izbjegavajte Ëaj i kavu jer imaju diuretsko djelovanje, pa pospjeπuju gubitak tekuÊine. Ako ipak ne moæete bez kave, odluËite se za onu bez kofeina.

• Na put ponesite hranu koja sadræi vlakna (svjeæe sezonsko voÊe i povrÊe), koje ujedno moæe posluæiti i kao osvjeæenje. Ako voÊe kupujete na putu, pobrinite se da ga dobro operete ili se odluËite za ono koje se moæe oguliti.

• Putujete li na udaljena mjesta i vozite sami, napravite kratak odmor najmanje svaka dva sata. Tijekom predaha priuπtite si laganu akupresurnu masaæu vrata, ramena i gornjih dijelova lea ili jednostavno kratko proπetajte.

Sretan put i ugodan provod na odmoru!

14

Novi standardi u zaπtiti od sunca Avène dermatoloπki laboratoriji prvi su primijenili novu europsku klasifikaciju oznaka za visinu faktora zaπtite od sunca U EU na snagu stupila nova klasifikacija faktora za zaπtitu od sunca

Avène dermatoloπki laboratoriji prvi su i jedni od rijetkih u oznaËavanju svojih proizvoda primijenili novu europsku klasifikaciju oznaka za visinu faktora zaπtite od sunca. Europsko udruæenje za kozmetiËku industriju COLIPA prihvatilo je novu metodu mjerenja faktorima SPF-a: od 2 (najmanji stupanj zaπtite) do 50+ (najviπi stupanj zaπtite - svi proizvodi Ëiji je zaπtitni faktor bio jednak ili viπi od 60). Nova klasifikacija je uvedena zato πto mnogi proizvoaËi primjenjuju australski ili ameriËki sustav oznaËavanja zaπtitnih faktora, koji meusobno nisu usporedivi i samo zbunjuju potroπaËe.

To je iznimno bitno zbog Ëinjenice da je u posljednjih desetak godina zbog oπteÊenja ozonskog omotaËa znatno poveÊana opasnost od πtetnih uËinaka ultraljubiËastih zraka.

Sa 250 godina iskustva i znanja, Avène dermatoloπki laboratoriji istinski su lideri u segmentu medicinske dermokozmetike i uvelike su zasluæni za stvaranje svijesti o πtetnom uËinku te nuænosti odgovarajuÊe zaπtite od oba tipa UV zraka - UVA i UVB. PrimjenjujuÊi tu spoznaju u razvoju Avène Sun linije proizvoda za zaπtitu od sunca, uspjeli su ujednaËiti razinu zaπtite od UVA i UVB zraka u svim svojim proizvodima. VeÊina proizvoaËa nudi odgovarajuÊu zaπtitu od UVB 14 VA©E ZDRAVLJE #42

zraka, ali zaπtita od UVA zraka nije na potrebnoj razini. To je posebno vaæno kad se u obzir uzme podatak da su UVA zrake kao i UVB dugoroËno odgovorne za prerano starenje koæe i nastanak nekih vrsta karcinoma koæe.

Najnovija znanstvena istraæivanja iz Avène laboratorija Melita Smolek, voditeljica Avène Sun linije proizvoda u Oktal Pharmi, osvrnula se na najnovija istraæivanja Avène dermatoloπkih laboratorija: „Avène laboratoriji godiπnje provode brojna znanstvena istraæivanja kako bi maksimizirali zaπtitu od sunca koju pruæaju njihovi proizvodi i sprijeËili neæeljene uËinke sunËanja. Najnovija znanstvena istraæivanja o utjecaju sunËeva zraËenja na koæu Avène dermatoloπki laboratoriji provodili su u raznim testovima u svakodnevnim i ekstremnim prilikama„.

Prvo istraæivanje pokazalo je kako u sluËaju koriπtenja Avène Sun 50+ spreja treba 23 puta veÊa koliËina UV zraËenja da bi se kod ispitanika pojavili osip i crvenilo, odnosno solarna urtikarija.

Drugo istraæivanje ispitivalo je otpornost osoba svjetlije puti na pojavu crvenila koæe lica, ruku i lea, pojavu hiperpigmentacije, a mjerena je i ukupna doza UV zraËenja kojom su osobe izloæene na 3500 m nadmorske visine. Dokazana je izuzetna fotozaπtita Avène Sun 50+ proizvoda i nakon ekstremna trodnevnog izlaganja suncu na visokim nadmorskim visinama, bez pojave crvenila i opeklina.

TreÊe istraæivanje provedeno je u joπ ekstremnijim uvjetima, na nadmorskoj visini od 4550 do 5730 metara, meu Ëlanovima triju planinarskih ekspedicija u Meksiku. Nakon prvog dana niti jedan sudionik nije imao znakove opeklina od sunca, a nakon drugog i treÊeg dana zaπtita od opeklina ostala je izuzetna kod Ëak 91 posto ispitanika.

Svi testovi potvruju i veliko zadovoljstvo kozmetiËkim svojstvima proizvoda kao πto su miris, boja, upijanje i hidratacija kod 90 posto ispitanika.

PIERRE FABRE

Najavljena humanitarna akcija „Mala pomoÊ u borbi protiv melanoma”

pokrenuti humanitarnu akciju u kojoj Êemo od 30. svibnja do 30. kolovoza ove godine, odvojiti jednu kunu od svakoga prodanog proizvoda iz Avène Sun linije, a priku-

Melita Smolek najavila je i poËetak humanitarne akcije „Mala pomoÊ u borbi protiv melanoma”: „OdluËili smo

pljeni iznos donirati Hrvatskoj ligi protiv raka za pomoÊ oboljelima od melanoma”.

INFORMACIJE O PROIZVODIMA IZ AVENE SUN LINIJE Krema za zaπtitu od sunca SPF 50+ i sprej za zaπtitu od sunca SPF 50+ ✹za suhu i osjetljivu koæu lica i tijela ✹fototip I i II ✹za prevenciju pojave tamnih pigmentacija, fotodermatoze i smanjenje rizika od fotosenzibilizacije ✹kod postoperativne zaπtite oæiljaka ✹prilikom intenzivna izlaganja suncu (more, visoke planine, tropske zemlje) ✹poveÊava prag izbijanja solarne urtikarije na zaπtiÊenoj koæi 23 puta

DjeËje mlijeko za zaπtitu od sunca SPF 40 ✹za osjetljivu djeËju koæu sklonu opeklinama od sunca ✹fototip II i III ✹prilikom intenzivna izlaganja suncu (more, visoke planine, tropske zemlje)

Emulzija za zaπtitu od sunca SPF 20 ✹za normalnu, mjeπovitu i masnu koæu ✹osobito za koæu s aknama ✹koristi se i kao prijelaz s visokoga zaπtitnog faktora (50+ ili 40)

6 STUPNJEVA OSJETLJIVOSTI NA SUNČEVE ZRAKE Fototip Kosa Put Sklonost opeklinama od sunca I Crvena MlijeËno bijela Stalna +++ II Plava Svijetla Stalna ++ III Boje kestena Svijetla Česta IV Smea Zagasita Rijetka V (mediteranski) Tamno smea Zagasita Izuzetna VI Crna Crna Ne

Tamnjenje Ne Lagano Svijetlo Tamno Vrlo tamno Crno # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 15

16 LPG endermologija

sofisticirani anti-ageing lica i tijela dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, specijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, tel: 01/461 91 91

M

Moderna LPG endermologija

ne poznaje dobne granice. Poæeljna je veÊ kod prvih znakova celulita ili pojave najmanjih bora LPG ureaji namijenjeni su za tretmane tijela (Cellu M6) i lica (Lift 6).

Kod tijela se prije svega misli na tretmane celulita, “viπka” koæe nakon poroda i dijeta, limfedema kod æena nakon operacije dojke i tretmane oæiljaka. Na licu uklanja prve znakove starenja, ublaæava uznapredovale bore i promjene na koæi lica uzrokovane prirodnim procesom starenja ili pak znakove starenja izazvane pretjeranim utjecajem sunËevih zraka. Dakle, ureajima se provodi cjelokupan antiaging tretman.

Savjetuje se poËeti kod prvih znakova celulita, dakle kod djevojaka, kako bi se smanjio i dræao pod kon16 VA©E ZDRAVLJE #42

trolom. Dakle, za celulit nema dobne granice, naprotiv LPG se savjetuje svima.

Sofisticirani LPG endermoloπki tretmani u dermatoveneroloπkoj ordinaciji dr. Nola pod kontrolom su dermatologa, a provodi ih fizioterapeut.

LPG Cellu M6 endermologija protiv celulita Endermologija je neinvazivna metoda prilagoena svakoj æivotnoj dobi u kojoj se javljaju promjene koæe poput celulita ili znakova starenja. »injenica je da se vremenom mijenja cirkulacija i javlja se “naranËina

koæa”, uza smanjenu ËvrstoÊu koæe.

Endermologija djeluje na jaËanje mikrocirkulacije, vraÊa tonus vezivnom tkivu poboljπavajuÊi tako cjelokupni izgled koæe.

LPG ureaji u svijetu se koriste viπe od petnaest godina, svakodnevno im se podvrgava nekoliko tisuÊa æena u dermatoloπkim ordinacijama. Individualno se prilagoavaju ovisno o osjetljivosti koæe, nisu bolni, πtoviπe izazivaju osjeÊaj ugode.

LPG endermologija ureajem Cellu M6 djeluje na celulit, kvalitetu i izgled koæe. Naravno da metoda endermologije ne moæe zamijeniti dijetu, ali djelujuÊi na celulit postiæe velik uËinak u oblikovanju tijela i volumena. Tretmane je poæeljno kombinirati s tjelesnom aktivnoπÊu.

Ova sofisticirana metoda idealna je za nastavak i odræavanje rezultata plastiËne kirurgije, ponajprije liposukcije. Naime, njome se smanjuje volumen masnog tkiva, ali ne moæe rijeπiti problem celulita i izgleda koæe. Zato se savjetuje LPG Cellu M6 endermologija.

Zbog djelovanja na masne nakupine i stimulaciju kolagena, izvrsni

rezultati postiæu se i kod tretiranja “viπka koæe” nakon poroda i dijeta, oæiljaka, odræavanja siluete te kod oticanja nogu (posebno kod trudnica). Osobito dobar uËinak postiæe se kod limfedema ruke nakon operacije dojke, Ëiji rezultati omoguÊuju znatno bolju kvalitetu æivota. Postiæe se, naime, uspostavljanje novih drenaænih puteva, otplavljivanje viπka limfe i smanjuje se prekomjerno vezivno tkiva u oæiljku nakon kirurπkog zahvata ili radioterapije. Dakle, rezultati se postiæu jedinstvenom tehnikom simultanog djelovanja na smanjenje edema (otoka) i fibroze u oæiljnom tkivu. Otok na ruci postupno se smanjuje, koæa postaje mekπa, a ruka gibljivija. Svi dobiveni rezultati LPG metodom potvreni su na temelju znanstvenih studija provedenih na ameriËkim i europskim sveuËiliπnim klinikama.

Savjetuje se provoenje svih tretmana dva do tri puta tjedno, u seriji od 15 do 20 puta, a potom, ovisno o potrebama osobe ili medicinskoj indikaciji, slijedi odræavanje jednom do dva puta tjedno, odnosno dva do tri puta mjeseËno. Cijena LPG Cellu M6 tretmana je 270 kuna.

LPG Lift 6 Cosmecanique lifting - prirodan i neinvazivan LPG endermologija pruæa i tretman kojim se uËvrπÊuje koæa lica, vrata, dekoltea i grudi, odstranjuju i ublaæavaju bore, a koæi vraÊa njeænost i prozraËan ten. Lift 6 Cosmecanique najnovija je nekirurπka metoda koja daje uËinak prirodnog liftinga koji odgaa pojavu znakova starenja koæe, a koristi kombinaciju mobilnih zalistaka i vakuuma. Tijekom tretmana

Cilj je tretmana stimulacija kolagena i otklanjanje prvih te znatno ublaæavanje starijih bora, odnosno smanjivanje znakova starenja izmjenjuje se brzina djelovanja putem sustava brzih vibracija kojima je cilj jaËanje strukture koæe i sustava sporih vibracija koji dreniraju. Takvim tretmanom, kojim se provode neprekidna, ritmiËna, mehaniËka mikropulsiranja, izravno se trodimenzionalno stimulira svaki milimetar kvadratni koæe oko oËiju, lica, dekoltea i grudi. Time se postiæe prava gimnastika lica koja osigurava ËvrπÊu stukturu koæe i mlai izgled. RaËunalni program sastoji se iz tri dijela i odnosi se na viπak koæe na licu i dekolteu, zatim naboranu koæu i tzv. infiltriranu koæu. Djelovanje Lift 6 ureaja ugodno je i prirodno, jer se s obzirom na moguÊih devet razina intenziteta prilagoava svim tipovima koæe, Ëak i onoj najosjetljivijoj.

Cilj je tretmana stimulacija kolagena i otklanjanje prvih, znatno ublaæavanje starijih bora, odnosno smanjivanje znakova starenja. Jedinstvenim naËinom djelovanja prirodnim putem koæi vraÊa ËvrstoÊu i elastiËnost. Svi dobiveni rezultati LPG metodom potvreni su na temelju znanstvenih studija provedenih na ameriËkim i europskim sveuËiliπnim klinikama.

Nema dobne granice, πto znaËi da su tretmani poæeljni πto ranije u æivotu, s pojavom prvih, najmanjih bora. Upravo se pravodobnim tretmanom mogu postiÊi najbolji rezultati Ëiji je cilj smanjivanje bora, jaËanje tonusa i prirodne strukture koæe te obnova glatkoÊe.

U poËetku se savjetuju svaki drugi do treÊi dan u seriji od 15 do 20 tretmana, nakon Ëega se preporuËuje odræavanje jednom tjedno do jednom mjeseËno, ovisno o godinama i izgledu koæe. Cijena jednog tretmana je 170 kuna.

19

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 19

20

Usporite vrijeme, iznutra Uravnoteæena opskrba stanica koæe mikronutrijentima bitna je u procesu usporavanja starenja stanica koæe Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Prema znanstvenim spoznajama, razlikujemo dva naËina starenja koæe: • strukturalno starenje - neizbjeæan fizioloπki proces starenja, vidljiv kao boranje koæe zbog smanjenja elastiËnosti i tonusa • fotostarenje - uzrokovano utjecajem ultraljubiËastih zraka.

VeÊ nakon 25. godine æivota usporava se prirodni proces regeneracije koæe. No, nezaobilazan je i dodatan utjecaj stila æivota i brojnih Ëimbenika iz okoline koji mogu poveÊati potrebe za odreenim mikronutrijentima. Iako je starenje, pa time i starenje koæe, normalan bioloπki proces, pod utjecajem negativnih Ëinitelja iz okoline (loπa prehrana, zagaen zrak, dim cigareta, sunËeve zrake...) moæe se i ubrzati. Promjene koje na koæi opaæamo su sve dublje bore na licu, koæi nedostaje vlage i opÊenito je umorna. Zato je uravnoteæena opskrba stanica koæe mikronutrijentima bitna u procesu usporavanja starenja stanica koæe, jer je nedostatna koliËina hranjivih tvari u uskoj vezi sa smanjenom funkcijom stanica.

Prvi oralni anti-age proizvod Merz Spezial Anti Age kapsule prvi su oralni anti-age proizvod na hrvatskom træiπtu namijenjen usporavanju procesa starenja koæe i odgaanju pojave znakova prijevremenog starenja koæe.

20 VA©E ZDRAVLJE #42

Dugogodiπnja istraæivanja tvrtke Merz Pharmaceuticals rezultirala su osmiπljavanjem kapsula s inovativnom formulom za njegu koæe. Kapsule sadræe trojni kompleks: retinol, vitamin E i cink. Ta kombinacija mikronutrijenata odabrana je zato jer ima kljuËnu ulogu kada je posrijedi proces regeneracije stanica koæe, osiguravajuÊi visoku bioloπku raspoloæivost: • retinol potiËe proces obnavljanja stanica koæe te je Ëini mekπom i napetijom, • vitamin E jedan je od najdjelotvornijih antioksidansa koji πtiti od djelovanja slobodnih radikala, a • cink podræava proces biosinteze kolagena koji je sastavni dio stanica.

Kombinacija omega-6 i -3 masnih kiselina sadræanih u hidro-lipidnom kompleksu znatno pridonosi usporavanju procesa starenja koæe sprjeËavajuÊi gubitak vlage iz koæe.

Djelotvornost Merz Spezial Anti-Age kapsula dokazana je studijom EVA (Effect of Vital substances in the skin Aging). KoristeÊi objektivne znanstvene metode, ta studija dokazala je bitno poboljπanje strukture koæe u pogledu poveÊana tonusa i vlage, ublaæavanja dubine i oπtrine bora na Ëelu te odliËnu podnoπljivost kapsula bez nuspojava.

Kapsule su namijenje onima koji æele usporiti prirodan proces starenja nakon 25. godine æivota i odgoditi pojavu znakova preuranjena starenja koæe.

Merz Spezial Anti Age kapsule uzimaju se dva puta dnevno, ujutro i naveËer.

22 Zaπto gljive napadaju?

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Infekcija nastaje na vlaænoj, povrπinski oπteÊenoj koæi, a osobito je Ëesta na mjestima koja se meusobno trljaju Koæne mikoze (dermatomikoze) tipiËne su infekcije uzrokovane gljivama (micetama). Gljive su siÊuπni mikroorganizmi specifiËne grae.

One koje uzrokuju koæne bolesti æive kao paraziti na ljudima i æivotinjama i nazivaju se dermatofiti (dermatomicete), a bolesti koje uzrokuju dermatofitoze (u literaturi romanskoga govornog podruËja u uporabi je i termin tinea).

Iako su poboljπani higijenski uvjeti znatno ograniËili razvoj tih bolesti, one su joπ veoma uËestale, Ëemu svakako pridonosi njihova visoka prijelaznost, tj. zaraznost. Æivotni uvjeti, osobito u seoskim zajednicama, omoguÊuju nastanak i πirenje mikoza, πto postavlja posebne terapijske i profilaktiËke probleme.

Gljive su proπirene po cijelom svijetu i u svakoj regiji prevladava odreena flora dermatofita. Iako se nekad smatralo da domaÊini dermatofita nuæno moraju biti ljudi ili æivotinje,

22 VA©E ZDRAVLJE #42

danas su gljive izolirane iz zraka i zemlje. Zbog toga se pri objaπnjenju nastanka neke dermatomikoze ne misli nuæno na prijenos (zarazu) s nekoga drugog biÊa, iako je to joπ najËeπÊi naËin infekcije. No, mnogi Ëimbenici upuÊuju na postojanje posebne predispozicije organizma za obolijevanje, tj. neke su osobe pogodnije za prihvaÊanje i razvoj gljiva.

Kultura Microsporum canis

Infekciji pogoduje nekoliko Ëimbenika Zdrava koæa Ëovjeka odliËna je barijera za prodor dermatofita, dok vlaæna, posebno povrπinski oπteÊena koæa pogoduje nastanku infekcije. To je osobito izraæeno na mjestima koja se meusobno trljaju (izmeu prstiju πaka i stopala, koænih nabora, ispod dojki, na preponama, kod pretilih u naborima koæe trbuha i glutealne regije).

Infekcije (patogenost) ovise o invazivnoj sposobnosti gljiva, ali i o stanju imunoloπkog sustava Ëovjeka. »eπÊe su kod osoba sa smanjenom prirodnom otpornoπÊu organizma zbog drugih bolesti ili popratnog lijeËenja (imunosupresivnim lijekovima, antibioticima i dr.).

Prijenosu infekcije s Ëovjeka na Ëovjeka osobito pogoduje boravak u veÊem kolektivu, poput djeËjih vrtiÊa i πkola. U takvim okruæenjima Ëeste su gljiviËne infekcije vlasiπta jer se bolest moæe prenijeti i Ëeπljem. ©irenju nekih gljiviËnih infekcija pogoduje i uporaba javnih kupaliπta, bazena i zajedniËkih higijenskih prostorija.

Bolest se moæe prenositi i sa æivotinja na ljude i obrnuto.

Neke gljive mogu uzrokovati lokalna æariπta, jer se paraziti lako prenose sa æivotinja na ljude s kojima dolaze u kontakt. Srediπte πirenja takvih æariπta ostaje ograniËeno na krug obite-

DERMATOLOGIJA

lji ili manju zajednicu. I to zbog toga πto parazit pri prelasku sa æivotinje na Ëovjeka poveÊava svoju patogenost, a gubi je pri prelasku s Ëovjeka na Ëovjeka. Tako je dokazano da gljiva Microsporium canis gubi patogenu moÊ nakon tri prelaska. Neke gljive, poput Trychophyton schönleinii, koje parazitiraju samo na Ëovjeku, stalno su nastanjene kod veÊine populacije siromaπnih zemalja, gdje je higijena niskog stupnja. Prenosi se direktnim kontaktom ili indirektno preko predmeta zajedniËke uporabe (Ëeπljevi, Ëetke....), a bolest koju izaziva zove se favus ili favozna tinea i jedna je od najstarijih poznatih gljiviËnih oboljenja. Pogaala je mnoge poznate li-Ënosti, poput Julija Cezara, za kojeg zli jezici tvrde da je nosio lovorov vijenac na glavi da bi prikrio gubitak kose na glavi.

Roænate strukture na udaru Gljive najËeπÊe parazitiraju u roænatim strukturama (povrπinski roænati sloj epidermisa, dlake i nokti), jer imaju sposobnost iskoriπtavanja keratina, koji napadaju pomoÊu specifiËnog enzima i dovode do njegove razgradnje (keratolize). Tako Trichophyton i Microsporium parazitiraju u dlakama, a Epidermophyton u roænatim stanicama gornjeg sloja koæe, uzrokujuÊi karakteristiËne patoloπke manifestacije koje s jedne strane izazivaju ispadanje kose, a s druge slikovite eritematozno-skvamozne mrlje na koæi bez dlaka.

Uz podjelu gljiviËnih bolesti koæe i kose prema vrsti uzroËnika (mi-

Mycodermitis (tinea)

Gljive najËeπÊe parazitiraju u roænatim strukturama krosporoza, trihofitoza, epidermofitoza), moæemo ih dijeliti i prema anatomskoj lokalizaciji na bolesti vlasiπta, lica, brade, trupa, prepona, πaka, stopala i noktiju.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliniËke slike i anamneze, a potvruje dokazom uzroËnika (kultura, nativni mikroskopski preparat i pregled fluorescentnom svjetiljkom, a znatno rjee intrakutani test s ekstratom kulture /trihofitinski test/ i patohistoloπka analiza).

Od preparata koji se mogu samostalno koristiti kod gljiviËnih oboljenja koæe i kose preporuËuje se antiseptik na bazi octenidindihydrochlorida, koji uz to πto vrlo uspjeπno djeluje na gljive, uklanja i bakterije, Ëeste uzroËnike superinfekcije. Antiseptik treba obilato nanijeti na oboljelo mjesto i saËekati da se osuπi oko minutu da bi iskazao svoj potpun antiseptiËki uËinak.

Od opÊih mjera vaæno je djelovati na predisponirajuÊe Ëimbenike kao πto su prekomjerno znojenje, pojaËana vlaænost koæe, trljanje koæe o koæu (podruËja ispod pazuha, prepone, podruËja ispod dojki) kao i odræavanje opÊih higijenskih mjera.

Lokalno ili sistemsko lijeËenje LijeËenje dermatofitoza ovisi o kliniËkoj slici i smjeπtaju promjena.

Uglavnom je dugotrajno i obiËno se nastavlja joπ dva tjedna nakon nestanka koænih promjena kako bi se izbjeglo ponovno javljanje bolesti.

Vlasiπte i nokti - Za lijeËenje gljiviËnih oboljenja vlasiπta i noktiju najËeπÊe se koriste sistemski antimikotici koji se uzimaju peroralno (na usta).

BuduÊi da su to lijekovi koji imaju mnogo nuspojava i potencijalno mogu imati hepatotoksiËno djelovanje (oπteÊenje jetre), ne smiju se uzimati bez lijeËniËke preporuke i kontrole.

Dermatofitoze ostalih lokalizacija - LijeËe se uglavnom samo primjenom lokalnih antimikotika, a trajanje lijeËenja uglavnom ovisi o lokalizaciji. Lokalni antimikotici prosjeËno se primjenjuju dva do Ëetiri tjedna, a katkad i znatno dulje. Koæna oboljenja izazvana gljivama vrlo Ëesto prati umjeren do znatan svrbeæ, koji se pokuπava ublaæiti Ëeπanjem. Time se dodatno oπteÊuje koæa, pa se Ëesto razvija dodatna infekcija (superinfekcija) bakterijama, tako da je nuæno i antibakterijsko lijeËenje.

Trichophytia superficialis capilitii

Trichophytia superficialis gole kože

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 23

28

Nova ljekovita filozofija

O

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/617 12 74, www.medeor.hr

Osteopatija potiËe zdravo

funkcioniranje Ëovjeka, ispravljajuÊi mehaniËku neravnoteæu unutar i meu tjelesnim strukturama Osteopatija je znanost, umjetnost, filozofija, globalno djelovanje... Ona je poseban i cjelovit naËin Ëuvanja zdravlja koji poËiva na principima i postupcima πto pri dijagnosticiranju i lijeËenju potiËu zdravo funkcioniranje Ëovjeka, ispravljajuÊi mehaniËku neravnoteæu unutar i meu tjelesnim strukturama. Uz to, ona je i naËin lijeËenja pomoÊu kojega se u organizmu, djelovanjem na strukturu kostiju, utjeËe na æivËani sustav, uspostavlja poremeÊena ravnoteæa u organizmu, a u ravnoteæu se dovodi unutarnje disanje tijela kako bi se u organizmu aktivirale snage za izljeËenje.

Povijesne Ëinjenice Njezin osnivaË dr. Andrew Still, roen 1828., vjerovao je da treba lijeËiti osobu u cjelini, a ne samo lokalni problem, istiËuÊi kako treba otkriti i 28 VA©E ZDRAVLJE #42

lijeËiti mehaniËku neravnoteæu koja se krije iza bolesti.

Svoju je teoriju i naËine lijeËenja razvio u osobito mraËno doba medicinske povijesti SAD-a. Iskustva koja je stekao kao vojni lijeËnik u vrijeme AmeriËkoga graanskog rata znatno su uzdrmala njegovu vjeru u medicinu. Okrenuo se stoga prouËavanju Ëovjeka s osobitom pozornoπÊu na sve ono πto je svojstveno dobrom zdravlju. Uvjeren u to da su u Ëovjekovoj prirodi usaeni mehanizmi samoozdravljenja, poËeo je prouËavati anatomiju. BuduÊi da mu se praksa stalno razvijala, dr. Still je 1892. osnovao AmeriËku πkolu osteopatije. Svoje je studente uËio da bolest moæe izazvati napetost, πok i ostale vrste trauma koje uzrokuju promjene u cirkulaciji krvi i u djelovanju æivËanog sustava. U to su vrijeme otvorene joπ neke osteopatske πkole, koje su uz osteopatsku

tehniku htjele uvesti i lijekove, Ëemu se dr. Still protivio.

Nakon smrti Andrewa Stilla 1917. godine njegovi su uËenici nastavili razvijati osteopatiju i osnivati nove πkole. Jedan od njih, Martin Littlejohn, osnovao je Britansku πkolu osteopatije, a Osteopatsko druπtvo Velike Britanije utemeljeno je 1925. radi uzdizanja osteopatije na akademsku razinu pomoÊu istraæivanja, predavanja i objavljivanja rezultata.

U 120 godina otkako je dr. Still utemeljio osteopatiju, ona je postala disciplina raπirena diljem svijeta i dijelom zdravstvenog sustava u gotovo svim zemljama engleskoga govornog podruËja, pa i u mnogim drugim. U Velikoj Britaniji je do 1996. bilo oko 2000 lijeËnika osteopata, a u SAD-u oko 38.000 osteopata, uz 17 visokih πkola za osteopatsku medicinu. Osteopatija se sve viπe razvija i napreduje u mnogim zemljama, pa u Australiji postoje dvije visoke πkole i 350 registriranih Ëlanova, a na Novom Zelandu oko 100 Ëlanova, a oËekuje se i skoro otvaranje πkole.

Tijelo kao cjelina HolistiËki pristup zdravlju podrazumijeva da se svaki dio tijela promatra u sklopu cjeline, a cjelina je viπe od zbroja pojedinih dijelova. BuduÊi da su svi organi i svi tjelesni susta-

FIZIKALNA TERAPIJA

vi meusobno povezani, ne moæemo mijenjati jedan dio, a da ne utjeËemo i ne mijenjamo cjelinu. To znaËi da uzrok teπkoÊa moæe biti daleko od mjesta na kojem se javljaju simptomi.

Svrha lijeËenja u osteopatiji nije samo da se uklone simptomi nego da se popravi ono πto ih uzrokuje. Za cijelog procesa lijeËenja osteopat je svjestan Ëinjenice da Êe ono πto uËini na jednom dijelu utjecati na cijelo tijelo. Cilj je, dakle, dovesti pacijenta u najbolje moguÊe stanje, i to lijeËenjem odreenog poremeÊaja Ëime se istodobno poboljπava opÊe stanje bolesnika. Tehnika lijeËenja zapravo se sastoji od korektivnih postupaka kojima se pri svakom tretmanu postiæe zadani cilj.

Osteopati pokazuju najveÊe zanimanje za prouËavanje anatomije i fiziologije Ëovjeka. Znaju koliko je vaæno potpuno poznavanje toËnoga poloæaja i uloge svake pojedine kosti, ali i ostalih struktura tijela, πto je vrlo bitno kako bi se odredilo πto je normalno i zdravo funkcioniranje ljudskog tijela. Uzrok bolesti i teπkoÊa vide u nepravilnostima u radu unutar ili izmeu organa.

Osnovnim æivotnim mehanizmom dr. Still je smatrao miπiÊno-koπtani sustav te je spoznao kako lomovi u tom osjetljivom mehanizmu mogu dovesti do bolesti. Zato je za osteopata fiziËki integritet cijeloga tijela najvaæniji Ëimbenik zdravlja, odnosno bolesti.

Osteopat je tako struËnjak za biomehaniku ljudskog tijela. Svi smo u posljednje vrijeme svjedoci buenja novoga, globalnijeg pristupa ljudskom zdravlju. To se dogaa zbog sve intenzivnijeg istraæivanja i sve veÊe suradnje u razliËitim naËinima lijeËenja. ZajedniËki rad postaje kljuËna osobina novoga razvoja medicinske vjeπtine.

Fizikalna terapija i osteopatija Razlika izmeu fizikalne terapije i osteopatije uglavnom je u njihovoj fi-

Svrha lijeËenja u osteopatiji nije samo da se uklone simptomi nego da se popravi ono πto ih uzrokuje lozofiji. Fizioterapeuti su sastavni dio zdravstvenog sustava, rade u bolnicama, ljeËiliπtima, toplicama ili imaju vlastite ordinacije. Ne koriste lijekove nego tretmane rukama, vjeæbe i elektroterapiju. StruËnjaci su u svom podruËju i u raznim sluËajevima surauju s osteopatima. U posljednje se vrijeme sve viπe okreÊu holistiËkom pristupu zdravlju i postupanju s pacijentima.

Indikacije za osteopatiju RazliËite tehnike osteopatije uspjeπno se primjenjuju pri lijeËenju:

• bolova, stresa, nekih neuroloπkih bolesti (cerebralna paraliza, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, stanja nakon moædanog udara, neuralgija), • sportskih ozljeda (istegnuÊa, iπËaπenja, ruptura mekih tkiva, teniski lakat), • ozljeda uzrokovanih traumama (trzajna ozljeda vratne kraljeænice, potres mozga, nagnjeËenja), • tegoba koje se javljaju tijekom trudnoÊe, • raznih poremeÊaja u djeËjoj dobi, • u lijeËenju bolesti zubi i Ëeljusti (zubobolja, deformacije i bolovi u Ëeljusti), • unutarnjih organa (crijeva, jetra, srce, pluÊa) i glave (glavobolja, migrena, upala sinusa, vrtoglavica, πumovi u uπima, teπkoÊe s vidom), • akutnih i kroniËnih bolesti sustava za pokretanje (bolni sindrom kraljeænice, skolioza), organa s unutarnjim izluËivanjem (hormonalni poremeÊaji), • teπkoÊa s disanjem, gutanjem, bolesti nosa, hiperaktivnosti, teπkoÊa u ponaπanju i uËenju, lijeËenju trudnica, beba i djece.

Kontraindikacije za osteopatiju Kontraindikacije su u osteopatiji poznate kao znakovi i simptomi koje osteopat dobiva pri prvom pregledu i u skladu s njima odreuje je li pacijentu indicirana terapija. Kako je tehnika neagresivna, kontraindikacija je vrlo malo.

Osteopat odliËno vlada znanjima iz anatomije, fiziologije i patologije organizma, samostalan je, radi po principima osteopatije i djeluje na fiziËko, psihiËko i emocionalno stanje pacijenta. Zato osteopatiju preporuËuju mnogi lijeËnici za uklanjanje kako jednostavnijih tako sloæenijih zdravstvenih problema.

U sljedeÊem broju: Sindromi prenaprezanja # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 29

30 Za siguran spolni uæitak

B

mr. sc. Joško Zekan, dr. med., spec. ginekolog i porodniËar, Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta i KBC Zagreb, predsjednik udruge Inicijativa za žensko zdravlje Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, Poliklinika za dermatoverenologiju, infektologiju i citologiju VIROGENAPLUS, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/231 95 96, www.virogena.hr

Bila ona prirodna, mehaniËka, kemijska

ili pak hormonska, bez kontracepcijskih

sredstava ne moæe se planirati spolni æivot 30 VA©E ZDRAVLJE #42

Pred nama su ljetni praznici, vrijeme kad se mnogi od nas, osobito mladi, prepuste uæicima toplih ljetnih noÊi, otkriju ljubav, neki prvi, neki tko zna koji put. No, valja biti oprezan i hedonizmu se ne prepustiti “do kraja”, misliti na zamke riziËna spolnog ponaπanja i promiskuiteta, na posljedice od kojih su najozbiljnije spolne zaraze i neplanirana trudnoÊa.

GINEKOLOGIJA

po opÊe i reproduktivno zdravlje. No, valja upozoriti na dva problema: na neispravan stav da o sprjeËavanju neæeljene trudnoÊe brigu mora voditi iskljuËivo æena i na pogreπno miπljenje kako su metode kontracepcije 100 posto sigurne. Da bi kontracepcija bila uspjeπna, oba partnera moraju biti motivirana!

NajËeπÊe prirodne metode

Osnovne informacije o kontracepciji mladima je dobro prenijeti veÊ na pragu adolesecencije, stoga psiholozi, pedagozi i zdravstveni radnici savjetuju roditeljima da o spolnosti, ljubavi, seksu, spolnim bolestima i kontracepciji razgovaraju mudro i primjereno dobi, i to u vrijeme sazrijevanja, a najbolje izmeu sedme i dvanaeste godine, jer ih poslije jednostavno neÊe sluπati.

ZahvaljujuÊi znanstvenim otkriÊima i napretku medicine i tehnologije, metode i sredstva zaπtite i kontracepcije sve su bolji, pa je lakπe planirati spolni æivot, bez πtetnih posljedica

Meu najËeπÊim metodama kontracepcije su tzv. prirodne metode sigurnih dana (kojih se dræe i parovi koji æele djecu pa naziv “kontracepcijske” za njih nije prigodan). Osnovne su metode: • mjerenje bazalne temperature, pri Ëemu treba imati na umu da neka stanja i bolesti mogu poremetiti tjelesnu temperaturu, • Ogino-Knausova kalendarska metoda, koja je neprikladna za æene s nepravilnim, prekratkim ili predugim ciklusima, • Billingova ovulacijska metoda, temeljena na promjeni cervikalne sluzi, koja je takoer priliËno subjektivna te • simptotermalna metoda, koja je najpouzdanija.

Prekinuti snoπaj ili coitus interruptus, tijekom kojega se muπko spolovilo izvuËe iz vagine prije ejakulacije, pa ejakulat ne dospije u rodnicu i cerviks, takoer je prirodna metoda. »esto se prakticira u kombinaciji sa spermicidima i vrlo je nepouzdana.

NajËeπÊe se primjenjuje ‘’u nuædi’’, kad par nema pri ruci niπta bolje.

U svakom sluËaju, sve prirodne metode su priliËno nesigurne, ali su svakako bolje od nikakve.

MehaniËka sredstva Kontracepcijsko pomagalo koje primjenjuje muπkarac, a ujedno je dobra zaπtita od nekih spolno prenosivih bolesti je kondom. Radi boljeg uËinka moæe se kombinirati s lokalnim spermicidnim sredstvima. Prije

uporabe treba proËitati upute o Ëuvanju i koriπtenju te provjeriti je li mu istekao rok valjanosti. Ne smije se nositi u dæepu ili novËaniku jer ga oπteÊuje toplina tijela. Stavlja se prije snoπaja, pri Ëemu je vaæno paziti da ne pukne i ne sklizne sa spolovila. Ne smiju se stavljati dva kondoma jedan na drugi, jer je zbog trenja lateksa o lateks rizik od pucanja veÊi.

Izuzetno hvaljeno i pouzdano kontracepcijsko pomagalo, koje ujedno πtiti od prijenosa spolnih bolesti, je æenski kondom femidom, koji se odnedavno moæe nabaviti i u naπim ljekarnama. Djevojkama i æenama smeta jedino njegov neestetski izgled.

Dijafragma (cervikalna kapa) se postavlja u vaginu ispred cerviksa i πtiti od ejakulata. Sastoji se od elastiËnog prstena s tankom gumenom opnom i obiËno se koristi sa spermicidnom kremom ili pjenom.

Kemijska sredstva Spermicidi - lokalni kontraceptivi (spermicidne pjene, kreme, æelei, vaginalete i spuævice) stavljaju se u rodnicu neposredno prije odnosa, a sadræe neutralnu bazu koja mehaniËki sprjeËava prodor spermija kroz cervikalni kanal te aktivne tvari koje biokemijskim djelovanjem uniπtavaju spermije. Potpun uËinak postiæu desetak minuta nakon stavljanja u rodnicu, a djelovanje im se smanjuje nakon jedan do dva sata. Koriste se obiËno uz neku mehaniËku metodu (kondom ili dijafragmu) ili u kombinaciji s metodom plodnih i neplodnih dana. Zbog kratkotrajna djelovanja katkad stavljanje treba ponoviti, a u nekih osoba, doduπe rijetko, izazivaju alergijske reakcije.

Kemijsko-mehaniËka sredstva Jedna od najsigurnijih i najdugotrajnijih metoda kontracepcije je intrauterini uloæak ili spirala. Najviπe se savjetuje æenama koje su rodile, a # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 31

GINEKOLOGIJA

spirala je kontraindicirana kod æena koje su imale Ëeste upale genitalnih organa i male zdjelice. Djeluje kemijski i mehaniËki sprjeËavajuÊi ugradnju oploenog jajaπca u sluznicu maternice.

Najviπe se koriste plastiËne spirale obloæene bakrenom æicom, koje u nekih osoba mogu uzrokovati jaËe menstrualno krvarenje, ili hormonalni implantat, odnosno spirala uloæena u gestagenski cilindar. Hormonska spirala ujedno smanjuje menstrualne bolove i obilne menstruacije. Pravilno postavljena, smatra se 100 posto sigurnom kontracepcijom jer djeluje tako πto sprjeËava ovulaciju.

Prije postavljanja spirale treba obaviti pregled i papa-test, jer je kod nekih stanja i bolesti primjena spirale kontraindicirana, πto treba utvrditi ginekolog. Æena koja se odluËi za spiralu na kontrolne preglede treba iÊi dva puta godiπnje. Spirala s dodatkom bakra vadi se i zamjenjuje u prosjeku

nakon tri do pet godina, a s hormonima nakon godinu dana.

Intrauterina kontracepcija (spirala) ne πtiti od ektopiËnih trudnoÊa niti je zaπtita od spolnih bolesti i ne preporuËuje se æenama koje joπ nisu rodile.

Kirurπke metode Sterilizacija i vazektomija kirurπke su metode koje se primjenjuju kod oba spola. Nisu potpuno trajne metode kontracepcije, jer je dokazano kako ipak postoji moguÊnost da muπkarac ili æena nakon postupka sterilizacije i vazektomije ponovno tijekom vremena postanu plodni. Sterilizacija se ne preporuËuje æenama koje joπ nisu rodile.

spermicidne kontracepcije. Za one koje koriste hormonalnu kontracepciju u tom se razdoblju savjetuju tablete koje u sastavu imaju samo gestagen.

Hormonalne kontracepcijske tablete Prakticiraju se veÊ pola stoljeÊa.

Ginekolozi najËeπÊe propisuju tablete koje sadræe razne kombinacije estrogena i gestagena. Nakon prestanka njihova uzimanja jajnici ponovno normalno prorade kroz sljedeÊa tri mjeseca.

Mehanizmi djelovanja: • utjeËu na dozrijevanje jajaπca i njegovo otpuπtanje iz jajnika,

Kontracepcija za æene koje doje

• smanjuju moguÊnost prolaza spermija kroz cervikalnu sluzi

Dojiljama se obiËno savjetuje kombinacija mehaniËke i lokalne

• djeluju na sluznicu maternice (endometrij) i Ëine je nesposobnom za prihvat jajaπca.

Prethodni pregled - Prije propisivanja tableta ginekolog treba obaviti detaljan pregled, uzeti anamnestiËke podatke, a nakon pregleda i savjetovanja, uputiti pacijenticu na potrebne krvne testove, s posebnim naglaskom na biokemijske pretrage jetrenih funkcija i probirne testove koagulacije (zgruπavanja krvi). Ako su svi nalazi u redu i anamnestiËki nema podataka o nasljednoj trombofiliji i teæoj bolesti jetre, moæe se poËeti s hormonalnom kontracepcijom.

Uporaba - Tabletu treba uzeti prvog dana menstruacije i kontinuirano ih piti 21 dan. Slijedi sedmodnevna stanka, tijekom koje æena menstruira, pa ponovno 21-dnevni ciklus uzimanja tableta... Ako æena zaboravi uzeti tabletu, treba je popiti najdulje sljedeÊih 12 sati, inaËe postoji opasnost od smanjenja uËinka. Zaboravi

Da bi kontracepcija bila uspjeπna, oba partnera moraju biti motivirana, stoga je neispravan stav da o sprjeËavanju neæeljene trudnoÊe brigu mora voditi iskljuËivo æena. Uz to, pogreπno je miπljenje kako su metode kontracepcije 100 posto sigurne

li uzeti tabletu dulje od 12 sati ili pak nekoliko dana, svejedno treba popiti ostatak tableta do kraja ciklusa, a istodobno koristiti joπ neku metodu zaπtite. Napomena - U prvim mjesecima primjene katkad se javlja slabije krvarenje izmeu dva ciklusa, πto nije opasno niti razlog za strah i prestanak uzimanja jer obiËno traje dok se æena ne navikne na tablete. Kod jaËih krvarenja, koja traju nekoliko ciklusa, treba otiÊi ginekologu kako bi se otklonila sumnja na neke bolesti.

Hormonalne tablete u izvanrednom sluËaju ginekolog moæe propisati i kao kontracepciju nakon nezaπtiÊenoga spolnog odnosa koji se dogodio neplanirano u terminu ovulacije. Tada se propisuju veÊe doze, prema razliËitim terapijskim algoritmima ovisno o vrsti pripravka, a djelotvorne su ako se uzmu najkasnije do 72 sata nakon spolnog odnosa.

Prednosti - Uz kontracepcijski uËinak, prednost je hormonalnih kontraceptiva u tome πto se njima mogu regulirati neredoviti ciklusi, smanjiti preobilna krvarenja i bolovi, smanjiti rizik od razvoja karcinoma jajnika ili endometrija te nekih bolesti dojke.

Mjere opreza - Ako æena puπi, pati od pretilosti, hipertenzije, poviπenih masnoÊa u krvi i srËano-æilnih bolesti, hormonske tablete mogu πtetiti, pa treba razmisliti o drugim vrstama kontracepcije. Tablete ne πtite od spolnih bolesti.

Kontrolni pregledi - Na redovite kontrolne preglede svaka spolno aktivna æena trebala bi otiÊi jednom do dva puta godiπnje, a kod primjene hormonskih kontraceptiva ginekoloπki je pregled potreban i: • ako ima neredovite menstrualne cikluse, • ako tijekom sedmodnevne stanke nema menstrualnog krvarenja, • ako se jave migrenozne glavobolje, grËevi, bolovi, oticanje ekstremiteta ili poremeÊaj vida.

34

Intervju: mr. sc. Jelena Schwenner-RadovnikoviÊ, dr. med.,spec. urolog

Inkontinencija se uspjeπno lijeËi

N

Razgovorala: Javorka LuetiÊ

Nova TVT (Tension free vaginal tape) metoda primjenjuje se i u Hrvatskoj

Zbog inkontinencije u svijetu trpi oko 200 milijuna ljudi, od kojih je oko 65 milijuna æena sa stresnom urinskom inkontinencijom. Prema svjetskim statistikama, pogaa svaku sedmu æenu, a u Hrvatskoj svaku Ëetvrtu u aktivnoj dobi, izmeu 35. i 45. godine O problemu inkontinencije razgovarali smo s doktoricom Jelenom Schwenner-RadovnikoviÊ, urologinjom u splitskoj bolnici Salus, u kojoj se inkontinencija lijeËi najnovijom TVT metodom, odnosno ugradnjom polimerskog implantata.

Inkontinencija je socijalni i higijenski problem koji se nikako ne 34 VA©E ZDRAVLJE #42

prelijevanja, kao posljedica zapreke u otjecanju mokraÊe. Rijetko se moæe javiti nakon operacijskog lijeËenja bolesti prostate. Iako kod muπkaraca nije uËestala, i ËeπÊe je simptom primarne bolesti nego bolest po sebi, ozbiljnija je i teæe se lijeËi. Kod djece vrlo Ëesto predstavlja simptom neke od priroenih anomalija mokraÊnog sustava

smije zanemariti - jer viπe od trideset posto æena starijih od 65 godina i deset posto æena u dobi prije menopauze æali se na nekontrolirano ispuπtanje mokraÊe. Iako pogaa i muπkarce, mnogo se ËeπÊe javlja kod æena.

Postoje li kod æena neki riziËni Ëimbenici za inkontinenciju?

- Upravo tako, i to zbog nekoliko razloga, prije svega zbog anatomske razlike, odnosno kraÊe mokraÊne cijevi i πire zdjelice, poroda i hormonalnih promjena. No, nije nepoznata ni u djeËjoj i muπkoj populaciji. Kod muπkaraca je Ëesta u obliku poslijemikcijskog kapanja, odnosno bjeæanja manje koliËine mokraÊe nakon mokrenja. Javlja se i tzv. paradoksna inkontinencija, ili inkontinencija zbog

- To je ponajprije dob jer s godinama uËestalost raste. Nasljedna je sklonost takoer bitna i inkontinencija se ËeπÊe pojavljuje kod osoba Ëiji su Ëlanovi obitelji imali taj problem. RiziËni su Ëimbenici i debljina, smanjena tjelesna aktivnost te puπenje. U razvoju inkontinencije vaæni su i hormonalni utjecaji - ËeπÊa je kod æena nakon ulaska u menopauzu s obzirom na to da se tada stanjuje sluznica mokraÊne

INTERVJU

cijevi, smanjuje se “plastiËnost” mokraÊne cijevi, a postupno slabe i miπiÊi koji odræavaju mokraÊnu cijev u normalnu poloæaju. Upravo zbog toga poËetno lijeËenje inkontinencije i jest lijeËenje æenskim spolnim hormonima - estrogenima. Nadalje, inkontinencija moæe biti provocirana uzimanjem nekih lijekova (primjerice diuretika). Vaæno je istaknuti da u brojnim sluËajevima inkontinencija nije bolest sama po sebi nego je simptom drugih bolesti - infekcija mokraÊnog sustava, kamenca mokraÊnog mjehura te rijetko tumora mokraÊnog mjehura. »eπÊe je simptom neuroloπkih bolesti, npr. kod uznapredovalog oblika multiple skleroze gotovo je u pravilu prisutna, zatim Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti...

Je li toËno da se lijeËi samo tridesetak posto oboljelih?

- Taj je podatak vjerojatno toËan, jer inkontinencija se prihvaÊa kao normalna pojava, posljedica starenja, o tome se ne govori, ljudi se srame i nose s tim problemom πutke. Takav je pristup potpuno neprihvatljiv buduÊi da se, nakon πto se odredi toËan uzrok, inkontinencija danas vrlo uspjeπno lijeËi, i to u viπe od 80 posto sluËajeva.

Zaπto se bolest javlja?

- Dva su glavna tipa inkontinencije: stresna, koja je posljedica slabljenja miπiÊa dna zdjelice ili promjena u mokraÊnoj cijevi, i kod koje dola-

zi do nevoljnog bjeæanja mokraÊe za vrijeme neke tjelesne aktivnosti (kaπljanja, kihanja), i urgentna inkontinencija, kod koje bolesnik ima naglu neodgodivu potrebu za mokrenjem, a πto je posljedica nekontrolirana grËenja miπiÊa mokraÊnog mjehura.

Uzrok tome najËeπÊe je nepoznat, ali moæe biti posljedica neuroloπke bolesti, starenja, degeneracije æivËanih niti, karcinoma ili kamenaca u mokraÊnom mjehuru... Stoga je uvijek kod pacijenta s inkontinencijom potrebno iskljuËiti navedena stanja kao moguÊe uzroke.

TreÊi tip inkontinencije je kombinacija prvih dvaju tipova do odreenog stupnja, tzv. mijeπana inkontinencija. Zbog razliËita pristupa u lijeËenju veoma je vaæno odrediti o kojem je tipu inkontinencije rijeË.

Urgentna inkontinencija se, za razliku od stresne, ne lijeËi operacijski. Kod nje je osnovno razluËiti je li posljedica nekoga drugoga patoloπkog zbivanja u mokraÊnom sustavu, pa se treba lijeËiti otklanjanjem uzroka, ili je bolest sama za sebe.

Stresna inkontinencija u velikom se postotku lijeËi neoperacijski, hormonalnom terapijom, vjeæbama za jaËanje miπiÊa dna zdjelice, elektrostimulacijom… Tim se mjerama moæe postiÊi poboljπanje, ali ne i izljeËenje.

Definitivno izljeËenje postiæe se operacijskim zahvatom koji je u visokom postotku uspjeπan, Ëak u 90 posto sluËajeva.

Iako se inkontinencija klasiËnim operacijama lijeËi veÊ godinama, u novije vrijeme koristi se i TVT (Tension free vaginal tape) metoda. U Ëemu su njezine prednosti?

- Cilj je operacije napraviti podrπku mokraÊnoj cijevi i kreirati novi mehanizam kontinencije, odnosno zadræavanja mokraÊe. To se na klasiËan naËin postizalo otvorenim operacijskim zahvatima, tako da se mokraÊna cijev fiksirala iza stidne kosti. Danas se ugrauje polimerski implantat tako da se trakica implantata postavlja oko mokraÊne cijevi koju podræava.

Implantati se u Europi veÊ masovno ugrauju, a odnedavno i u nas. Prednost je metode u tome πto je materijal izvanredno prilagodljiv tkivu, zbog Ëega je bitno smanjena uËestalost infekcije. Operativni se zahvat sada moæe napraviti ambulantno i u spinalnoj anesteziji, a traje oko trideset minuta.

Oporavak je kratak, tako da pacijent moæe veÊ sutradan iÊi kuÊi.

Dodatne informacije:

Specijalna bolnica za urološke i kirurške bolesti Salus - Split, Moliških Hrvata 4, Split, tel: 021/46 13 75, 46 13 76 faks: 021/46 13 77

36

Ginkgo Belupo

rjeπenje za loπu cirkulaciju

Ginkgo biloba najstarija je poznata biljna vrsta s povijeπÊu starom viπe od 250 milijuna godina. Zbog svoje iznimne ljepote, ali i ljekovitih uËinaka na ljudsko zdravlje, budistiËki sveÊenici πtovali su ga kao sveto drvo. Danas u vrtovima budistiËkih hramova moæemo naÊi stabla ginka stara Ëak tri do Ëetiri tisuÊe godina.

Zbog svoje izrazite otpornosti na bolesti i otrove iz okoline, ginko je najËeπÊe stablo drvoreda svjetskih metropola.

Moæemo ga naÊi i u Hrvatskoj, a prepoznatljiv je po lepezastom listu.

Ljekovita svojstva ginka koriste se veÊ tisuÊama godina.

Pedesetih godina proπlog stoljeÊa ginko se poËeo primjenjivati i u Europi, i to kod oslabljene moædane i periferne cirkulacije. Dok je stara kineska medicina rabila uglavnom plod ginka, danas se najviπe koriste pripravci koji sadræavaju ekstrakt lista ginka. Ekstrakt listova ginka poboljπava opskrbu mozga kisikom i glukozom, djeluje na πirenje krvnih æila i poboljπava protok krvi, sprjeËava sljepljivanje trombocita, regulira metabolizam i πtiti stanice i tkiva od oπteÊenja koja nastaju zbog pomanjkanja kisika. Ginko je djelotvoran lijek kod poremeÊaja prokrvljenosti mozga i ekstremiteta te sprjeËava pad koncentracije i memorije.

Moæe pomoÊi i kod posebne vrste demencije koja se zove Alzheimerova bolest. Iako to nije lijek koji Êe izlijeËiti tu bolest, u ranoj fazi poboljπava pamÊenje i usporava njezino napredovanje Ginkgo Belupo sadræava 24-postotni standardizirani ekstrakt lista ginka, jedini za koji je dokazano da posjeduje povoljne uËinke na smanjenu cirkulaciju glave, vrata, ruku i nogu. Za razliku od sliËnih proizvoda na træiπtu, jedino je

Besplatni info-telefon: 0800-20-30-40

36 VA©E ZDRAVLJE #42

Ginkgo Belupo biljni lijek Ëije je doziranje namijenjeno lijeËenju.

Vrlo je vaæno pravilno uzimati preparate ginka. S obzirom na to da se aktivna supstancija biljke relativno brzo izluËuje iz organizma (vrijeme poluraspada t1/2 = 2-4 sata), preparate je nuæno uzimati nekoliko puta na dan. Stoga za potpun terapijski uËinak uzimajte Ginkgo Belupo film-tablete tri puta dnevno. Za postizanje uËinka potrebno je dulje vrijeme pa se preporuËuje kura od tri mjeseca, nakon Ëega se savjetuje dvomjeseËna stanka.

Da biste izbjegli eventualne æeluËane tegobe, uzimajte ginko preparate nakon obroka i svakako traæite da vaπ izabrani preparat ginka ima film-ovojnicu. Ona je vaæan dodatni Ëimbenik stabilnosti i bolje podnoπljivosti samog preparata. Naime, suhi ekstrakt lista ginka koji se koristi u proizvodnji preparata jako privlaËi vlagu, pa je od iznimne vaænosti da jezgra s aktivnim supstancijama ima zaπtitnu ovojnicu.

Ginkgo Belupo nema utjecaj na metabolizam ugljikohidrata, pa se stoga posebno preporuËuje bolesnicima koji boluju od πeÊerne bolesti zbog njihova poveÊana rizika od razvoja ateroskleroze Primjena Ginkga Belupo preporuËuje se svim osobama koje imaju izraæene simptome poremeÊaja moædane ili periferne cirkulacije te osobama koje su preæivjele ishemijski moædani udar. Kako je u starijih, inaËe zdravih osoba, zbog ateroskleroze kao posljedice starenja krvoæilnog sustava protok krvi smanjen, primjena Ginkga Belupo preporuËuje se i svim starijim osobama.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

www.belupo.hr

38 ArtiËoka viπe od povrÊa

Izvor: Gesundheitsreport, 4/2003, ‘’Artischokes - more than a vegetable - Post-marketing surveillance study in the case of increased blood lipids’’ (rezultati ispitivanja djelovanja ekstrakta artiËoke) Prevela i prilagodila: Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Z

Zbog gorkih tvari koje potiËu

izluËivanje æuËi, od davnina je korištena kao pomoÊ pri probavi masnoÊa

bavi masnoÊama bogatih namirnica. ArtiËoku su uzgajali joπ stari EgipÊani, koji su poznavali i cijenili odliËne uËinke njezinih gorkih supstancija. Pretpostavka je da se prema zapadnoj Europi proπirila preko Grka i Rimljana, koji su je smatrali ekskluzivnom delikatesom, namijenjenom samo bogatima i privilegiranima. A od tridesetih godina dvadesetog stoljeÊa poznat je uËinak ekstrakta liπÊa artiËoke na sniæavanje razine lipida u krvi.

Danas se Ëesto koristi za poboljπanje okusa u pripremi brojnih jela, primjerice kao dodatak pizzama. No, artiËoka je mnogo viπe od obiËna povrÊa, a njezino je djelovanje joπ jednom dokazano promatranjem uËinkovitosti i podnoπljivosti Cirkulin ArtiËoka preparata tijekom osam tjedana kod pacijenata s poviπenim kolesterolom u krvi.

Ispitivanja su pokazala...

Posljednjih nekoliko godina artiËoka je ponovno izborila svoje mjesto u europskim kuhinjama, a znanost pokazuje sve veÊe zanimanje za liπÊe toga kvalitetna i ukusna povrÊa, izvora zdravlja.

Ova biljna vrsta s lijepim ljubiËastim cvjetovima, podrijetlom s Mediterana, veÊini je ljudi poznata kao nadmoÊna povrtnica, s vrlo ukusnim mekanim i soËnim dijelovima cvjetne glavice. Zbog gorkih tvari koje potiËu izluËivanje æuËi, joπ je od davnina bila koriπtena kao pomoÊ pri pro38 VA©E ZDRAVLJE #42

Sudjelovalo je osam lijeËnika opÊe medicine, koji su kod svojih pacijenata promatrali i biljeæili uËinkovitost i podnoπljivost dodatka prehrani koji sadræi ekstrakt listova artiËoke. Jedna tableti sadræi 400 mg suhog ekstrakta listova artiËoke, πto pribliæno odgovara 5000 mg svjeæe artiËoke, a potiËe prirodnu probavu namirnica bogatih masnoÊama.

U ispitivanju koje je trajalo osam tjedana, sudjelovao je 71 pacijent s poviπenim vrijednostima kolesterola u krvi

(38 æena i 33 muπkarca, prosjeËne dobi od 54 ± 9 godina i prosjeËne teæine od 79 ± 15 kg), koje je moguÊe regulirati dijeteskim mjerama. PreporuËeno im je uzimanje jedne tablete tri puta na dan, uza svaki glavni obrok.

Nitko od sudionika nije bio prethodno lijeËen lijekovima protiv poviπenih masnoÊa u krvi. Ipak, tri Ëetvrtine njih veÊ se prije ispitivanja pridræavalo dijete sa smanjenim unosom masnoÊa, a neki su to Ëinili i dulje od godinu dana.

Na kontrolama nakon Ëetiri i osam tjedana od poËetka ispitivanja, biljeæeni su neæeljeni uËinci, a na kraju ispitivanja zabiljeæeni su i obraeni podaci o uËinkovitosti i podnoπljivosti. Dokazano je da je, osim dijetetskim mjerama, moguÊe dodatno sniæenje masnoÊa u krvi uzimanjem preparata koji sadræi ekstrakt artiËoke.

Podnoπljivost - Samo je jedan pacijent opazio smetnje i prekinuo tretman nakon Ëetiri tjedna. Na kraju promatranja ostali su u suradnji s lijeËnicima dali svoje miπljenje o podnoπljivosti. Pacijenti i lijeËnici veÊinom su se sloæili da je terapija vrlo dobre i/ili dobre podnoπljivosti (viπe od 93 posto), a manje od sedam posto njih ocijenili su je zadovoljavajuÊom ili loπom.

UËinkovitost - Rezultati ispitivanja pokazali su sniæenje razine ukupnog kolesterola kod otprilike tri Ëetvrtine pacijenata. Detaljnije: ● kod 19 posto pacijanata zabiljeæeno je sniæenje ukupnog kolesterola izmeu 6 i 10 posto ● kod 22 posto za 11 do 20 posto, a ● kod 13 posto za Ëak viπe od 20 posto.

U pogledu uËinkovitosti, rezultati ispitivanja pokazali su sniæenje razine ukupnog kolesterola kod otprilike tri Ëetvrtine pacijenata koji su sudjelovali u ispitivanju Nakon mjerenja razine LDL (loπeg) kolestrola na kraju ispitivanja kod 49 posto pacijenata zabiljeæeno je sniæenje za πest do 20 posto. HDL (dobar) kolesterol lagano se povisio kod 23 pacijenta. Ipak, polovica ispitanika pokazala je sniæenje u razini HDL kolesterola u rasponu od 10 do 20 posto.

Zadovoljstvo pacijenata uËincima procijenjeno je kao pozitivno. Viπe od 96 posto njih potvrdilo je da su vrlo zadovoljni ili zadovoljni postignutim rezultatima.

LijeËnici su uspjeh tretmana procijenili vrlo dobrim u 28 posto sluËajeva, dobrim u 35 posto, umjerenim u 24 posto, a nezadovoljavajuÊim u 13 posto sluËajeva (samo devet pacijenata).

Potvrena uËinkovitost Rezultati ispitivanja potvrdili su zakljuËke drugih studija o uËinkovitosti preparata koji sadræe ekstrakt listova artiËoke, πto potiËe probavu masnoÊe i sniæava poviπenu razinu kolesterola u krvi kad druge dijetetske mjere ne daju rezultate.

Cirkulin ArtiËoka draæeje pripravljene od koncentriranog ekstrakta artiËoke mogu se nabaviti u ljekarnama i biljnim ljekarnama.

40 Hepatitis A

bolest neËistih ruku

R

prof. dr. sc. Boris VuceliÊ, FACG FACP, proËelnik Zavoda za gastroenterologiju, KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

RiziËni su Ëimbenici u naπoj sredini

direktni kontakt sa zaraæenom osobom, hranom i vodom, zatim rad ili boravak u centrima za dnevnu njegu, uzimanje droga te putovanje u endemsko podruËje 40 VA©E ZDRAVLJE #42

Hepatitis A virus (HAV) najËeπÊi je uzroËnik virusnog hepatitisa. Glavni naËin prijenosa od osobe do osobe je fekalno-oralnim putem. Kolika je zaraznost, pokazuje podatak da 70 do 90 posto osoba izloæenih virusu dobije bolest. Virus se nakon infekcije umnoæava u citoplazmi jetrenih stanica (hepatocita), a oπteÊenje jetre nastaje primarno zbog imunoloπkog odgovora domaÊina, iako je opaæen i citopatski uËinak virusa u kulturi jetrenih stanica (oπteÊenje u samoj stanici). Premda je tijekom akutne infekcije virus prisutan u krvi, za πi-

INTERNA MEDICINA

Prava je uËestalost virusa hepatitis A podcijenjena jer je bolest u mnogim sluËajevima blaga i neprepoznata, a epidemioloπka slika ovisi o ekonomskom stanju pojedine zemlje Prirodno kretanje bolesti

renje infekcije najvaænije je njegovo izluËivanje fecesom. Inficirane osobe su najinfekcioznije tjedan dana nakon pojave simptoma, no virus se u nekih bolesnika stolicom moæe izluËivati dulje vrijeme. Virus se u stolici nalazi u visokim koncentracijama i nakon izluËivanja se lako πiri meu populacijom jer je otporan na degradaciju od Ëimbenika okoliπa. Stoga su virusom kontaminirani voda i hrana vaæan izvor πirenja infekcije. OËito je da se rizik infekcije moæe smanjiti izbjegavanjem kontakta s inficiranim osobama te pridræavanjem strogih higijenskih mjera. Tako u endemskim krajevima (odreena ograniËena podruËja s masovnim obolijevanjem) treba prokuhavati vodu za piÊe i izbjegavati nekuhano voÊe i povrÊe.

Iako je HAV prisutan svugdje u svijetu, prava je uËestalost podcijenjena jer je bolest u mnogim sluËajevima blaga i neprepoznata, a epidemioloπka slika hepatitisa A ovisi o ekonomskom stanju pojedine zemlje. U razvijenim zemljama se hepatitis A javlja sporadiËno, no opaæaju se manje epidemije svakih sedam do deset godina.

Katkad se bolest ËeπÊe javlja sezonski u jesen ili ranu zimu, πto se objaπnjava poveÊanom izloæenoπÊu djece virusu hepatitisa A tijekom ljeta.

Bolest se najËeπÊe javlja u starije djece i adolescenata, kad je ËeπÊe praÊena simptomima, πto omoguÊava bolju registraciju i uvid u uËestalost.

Istodobna pojava nekoliko sluËajeva u takvim uvjetima upuÊuje na kontaminaciju izvora pitke vode ili izbijanje bolesti u institucijama zatvorenog tipa.

RiziËni su Ëimbenici u naπoj sredini direktni kontakt sa zaraæenom osobom, hranom i vodom, zatim rad ili boravak u centrima za dnevnu njegu, uzimanje droga te putovanje u endemsko podruËje. UËestalost hepatitisa A u nezaπtiÊenih putnika u zemlje u razvoju je 3:1000 putnika na mjesec za putnike koji tamo kratko ostaju i borave u dobrim hotelima zapadnog standarda, a raste na 20:1000 putnika na mjesec u onih koji borave dulje i u loπim uvjetima. Populacije s rizikom su radnici u kanalizaciji, osoblje koje Ëisti u bolnicama, osoblje u jaslicama i medicinsko osoblje koje radi na djeËjim odjelima, osobito medicinske sestre. Seroprevalencija (prokuæenost, tj. prisustvo protutijela na HAV) u ra-

zvijenim zemljama varira od 13 posto u ©vedskoj do 62 posto u Australiji.

Hepatitis A je endemiËan u zemljama u razvoju s loπim higijenskim uvjetima. VeÊina osoba u takvim se uvjetima zarazi veÊ u djetinjstvu, dakle u dobi kada je bolest najËeπÊe blaga i bez simptoma, zbog Ëega su epidemioloπki izvjeπtaji nepotpuni, a procjena uËestalosti preniska. Do desete godine veÊina je osoba u takvoj zajednici imuna, a zaπtitna antitijela prisutna su u gotovo svih odraslih.

Od asimptomatske do jako teπke bolesti KliniËki tijek hepatitisa A ima tipiËno Ëetiri stadija: inkubaciju, prodromalni stadij, stadij æutice i stadij oporavka. KliniËka prezentacija kreÊe se od asimptomatske bolesti do rijetkog, brzorazvijajuÊeg fulminantnog hepatitisa (< 0,1%), a primarno ovisi o dobi bolesnika. Najteæe oblike bolesti imaju bolesnici stariji od 50 godina, dok su djeca najËeπÊe bez æutice i bez simptoma. TrudnoÊa ne utjeËe na teæinu bolesti, a nema ni poveÊane fetalne smrtnosti. Bolest je mnogo teæa ako se javi u osoba s bolesnom jetrom. Smrtnost je niska (djeca 0,1 posto, adolescenti i odrasli do 39 godina 0,4 posto, stariji od 40 godina 1,1 posto).

Razdoblje inkubacije - Traje 15 do 50 dana s prosjekom od 25 dana. Bolesnik je infektivan 14 do 21 dan prije pojave æutice te sedam, osam dana nakon pojave æutice. Serum i slina znatno su manje infektivni od stolice, dok urin i sperma nisu.

Prodromalno razdoblje - Karakteriziraju ga umor, slabost i malaksalost, gubitak apetita, muËnina i povraÊanje te rjee bolovi u trbuhu, vruÊica, glavobolja, bolovi u miπiÊima i zglobovima, proljev. Prodromalni simptomi, s izuzetkom anoreksije, nestaju s pojavom æutice.

Stadij æutice - Æutica nije uvijek prisutna, πtoviπe oblik bez æutice je # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 41

INTERNA MEDICINA

3,5 puta ËeπÊi. UËestalost æutice ovisi o dobi bolesnika. U djece mlae od pet godina bolest je u viπe od 90 posto sluËajeva bez simptoma, dok je u odraslih u 70-80 posto sluËajeva simptomatska. U bolesnika sa æuticom tamna mokraÊa javit Êe se u viπe od 90 posto sluËajeva tjedan do dva od poËetka prodromalne faze. Æutica je Ëesto praÊena svrbeæom.

Stadij oporavka - Bolest u veÊine bolesnika traje manje od dva tjedna, uz potpun oporavak oko 60 posto bolesnika za dva mjeseca, a kroz πest mjeseci praktiËki svih bolesnika.

Nalazi - Pregledom se nae bolna i blago poveÊana jetra u 85 posto, poveÊana slezena u 15 posto te poveÊani limfni Ëvorovi vrata u 15 posto bolesnika. Laboratorijski se tijekom prodromalne faze nau poviπene aminotransferaze koje su najviπe neposredno prije pojave æutice (inicijalne vrijednosti mogu biti veÊe od 500 IU/ L, da bi tipiËno padale tjedno za 75 posto). Bilirubin pada sporije, no normalizira se u viπe od 85 posto sluËajeva tijekom tri mjeseca.

Hepatitis A udruæen je s mnogim manifestacijama na drugim organima od kojih su najËeπÊe kratkotrajni koæni osip (14 posto) i bolovi u zglobovima (11 posto).

Postoje i dvije atipiËne forme bolesti, a to su kolestatski hepatitis i bolest karakterizirana ponovnim napadima. Æutica kod kolestatskog hepatitisa traje dulje od 12 tjedana i praÊena je svrbeæom, umorom, proljevom i gubitkom teæine. Oblik s ponovnim napadima javlja se u πest do 12 posto sluËajeva, a karakteriziran je ponovnim napadom nakon Ëetiri do 15 tjedana trajanja smirenja.

IgM i IgG protutijela Dijagnoza se postavlja otkrivanjem protutijela u serumu (RIA ili ELISA metodom). Akutna infekcija karakterizirana je IgM protutijelima 42 VA©E ZDRAVLJE #42

koji su prisutni tijekom 16 do 40 tjedana i najviπa su u akutnoj fazi i ranoj fazi oporavka, a ne mogu se viπe otkriti tri, Ëetiri mjeseca nakon poËetka bolesti. IgG protutijela javljaju se u ranoj fazi oporavka i ostaju pozitivna godinama. Njihova detekcija, dakle, znaËi razvoj imuniteta nakon prijaπnje izloæenosti, odnosno preboljelu bolest.

Otkrivanje virusa Ëesto nije moguÊe jer se veÊina bolesnika lijeËniku javlja u fazi kada virusa viπe nema u stolici. InaËe, identifikacija HAV u stolici i tjelesnim tekuÊinama moguÊa je pomoÊu elektronske mikroskopije, no to je skup i nepraktiËan naËin. Stoga se za detekciju HAV-RNA u serumu i tjelesnim tekuÊinama koristi PCR tehnika.

Zaπtita imunizacijom Davanje zaπtitnih protutijela (pasivna imunizacija) - Imuni se-

rumski globulin (ISG) sadræi brojne humane imunoglobuline, preteæno IgG klase, u specifiËnim koncentracijama. Anti-HAV (protutijela na hepatits A virus) obiËno je prisutan u titru viπem od 1:1000. Daje se intramuskularno (u miπiÊ), moæe i trudnicama i dojiljama. Najviπa koncentracija protutijela postiæe se 48-72 sati nakon davanja, a zaπtita traje nekoliko mjeseci. Ako se ISG primijeni prije izloæenosti virusu ili tijekom faze inkubacije, πtiti od razvoja kliniËke bolesti.

Nuspojave primjene ISG, poput osipa, vruÊice i bolova u zglobovima, javljaju se u manje od jedan posto sluËajeva. Indikacija za davanje ISG prije izloæenosti virusu hepatitisa A je planirano putovanje u endemske krajeve, kada nema vremena za cijepljenje. U sluËaju izloæenosti virusu A ISG treba odmah dati.

Cijepljenje (aktivna imunizacija) Cjepivo mora biti imunogeno (treba poticati organizam na imunoloπki odgovor, tj. stvaranje protutijela) i visokodjelotvorno. Indikacije za cijepljenje su putovanje u endemsko podruËje te pripadnost riziËnoj skupini, bilo u smislu Ëeste izloæenosti (ovisnici o drogama, homoseksualci ili promiskuitetni heteroseksualci), bilo u situaciji kada bi moguÊnost obolijevanja mogla biti velika (npr. bolesnici s kroniËnom bolesti jetre).

Suportivna terapija Akutni hepatitis A u pravilu traje nekoliko tjedana, zavrπava bez komplikacija, a nema ni razvoja kroniËnog hepatitisa. Iz tih razloga potrebna je samo suportivna terapija te rijetko hospitalizacija (kod jako izraæenih prodromalnih simptoma). Kortikosteroidi se mogu dati u sluËaju rijetkoga produæenoga kolestatskog hepatitisa. Kod intenzivnog svrbeæa koristan je kolestiramin. Rijetki fulminantni hepatitis te hepatitis A koji se nadovezuje na teπku bolest jetre zahtijevaju katkad transplantaciju jetre.

44

Protiv opstipacije na prirodan naËin Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Velik broj sluËajeva opstipacije mogao se sprijeËiti pravilnom prehranom...

Opstipacija je stanje koje se javlja kad kretnje crijeva postanu manje uËestale, a stolica tvrda i suha, πto oteæava ispraænjavanja. Neki od glavnih uzroka su: • suæenje ili blokada dijela debelog crijeva ili rektuma (zavrπnog crijeva), πto onemoguÊuje prolaz stolice, • smanjenje crijevne peristaltike πto usporava prolaz stolice, • pojaËana dehidracija stolice, koja tada postaje tvrda masa Ëije je odstranjivanje oteæano • uzimanje premale koliËine tekuÊine i vlaknastih tvari u prehrani, πto oteæava tvorbu stolice normalne konzistencije • psihosomatska opstipacija, povezana s nelagodom ili nesnalaæenjem u novoj okolini.

Prehrana, tekuÊina, fiziËka aktivnost...

Velik broj sluËajeva opstipacije mogao se sprijeËiti pravilnom prehranom. Neke od namirnica koje su u narodnoj medicini priznate kao sredstva za poticanje probave su jabuke, bademi, datulje, avokado, cikorija, endivija, πljive, laneno sjeme, groæe, mango, papaja, ananas, smokve, soja, orasi i perπin. Nije teπko zamislili koliko se raznih salata ili juha moæe pripremiti od tih namirnica.

Kod pojave opstipacije najprije bi trebalo primijeniti pravilo “duple petice”, πto znaËi uzimati dnevno pet vrsta voÊa i pet vrsta povrÊa. Svako voÊe i povrÊe bogato vlaknima je dobrodoπlo. U svakodnevnoj prehrani trebalo bi uzimati i πto viπe proizvoda od punovrijednih æitarica, a smanjiti 44 VA©E ZDRAVLJE #42

unos mesnih preraevina, masnoÊa, proizvoda od rafiniranog braπna i mlijeËnih proizvoda. Namirnice koje u sluËaju opstipacije treba izbjegavati su banane, Ëokolada, riæa, kolaËi, bomboni i razne grickalice, ribane jabuke, mlijeko, bijeli kruh i pecivo te Ëajevi bogati taninima, jer usporavaju kretnje crijeva i uzrokuju tvru stolicu.

PreporuËuju se i sokovi od voÊa i povrÊa. Mnogi ljudi grijeπe kod pripreme svjeæih sokova u domaÊinstvu, jer koriste aparate πto odstranjuju veÊinu vlakana, a ona su baπ ono πto æelimo, jer su osobito korisna u sluËaju opstipacije.

Koliki je preporuËeni dnevni unos vlakana? OpÊenito, nutricionisti preporuËuju 20-35 g na dan, odnosno 10-13 g na 1000 unesenih kcal.

Ostale mjere koje bi trebalo primijeniti su pojaËati fiziËku aktivnost, izbjegavati dugotrajno sjedenje i piti puno tekuÊine - dvije, tri litre na dan, najbolje vode, no kako smo veÊ spomenuli, preporuËuju se i sokovi od svjeæeg voÊa i povrÊa.

©to joπ preostaje?

Ako i nakon primjene svih spomenutih mjera problem opstipacije nije rijeπen, preporuËuje se uzeti biljni laksativ.

Jedna od napoznatijih i najdulje primjenjivanih biljaka s laksativnim djelovanjem je sena. Senozidi sadræani u seni ubrajaju se meu manju grupu biljnih komponenata koje su prirodni pro-lijek. Oni sami bioloπki nisu djelotvorni i samo neki od njihovih metabolita proizvode laksativni uËinak. Senozidi se aktiviraju u debelom crijevu uz pomoÊ crijevne flore i stimuliraju izluËivanje vode i elektrolita. S obzirom na to da djelovanje nastupa osam do dvanaest sati nakon uzimanja, pripravak je dobro uzeti naveËer prije spavanja.

Tijekom noÊi potiËe se probavni proces, tako da laksativni uËinak nastupa ujutro.

U ljekarnama je dostupno nekoliko pripravaka sa senom, pa svatko moæe izabrati oblik koji mu najviπe odgovara - klasiËan biljni Ëaj, instant Ëaj za brzu pripremu ili draæeje.

46

Zlatni stafilokok baπ i nije tako zlatan

T

Zrinka Boπnjak, dr. med., lijeËnica na specijalizaciji iz mikrobiologije, KliniËki zavod za kliniËku i molekularnu mikrobiologiju, KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

TipiËni oblici stafilokoknih infekcija su lokalne infekcije na koæi, Ëesto i

postoperativne infekcije kirurπkih rana i opeklina te infekcije dojki nakon poroda Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) je gram-pozitivna kuglasta bakterija. S obzirom na to da nakon dijeljenja stanice ostaju meusobno povezane i nastaju nakupine sliËne grozdovima, otud naziv rodu (prema grËkom staphyle = grozd, coccus = zrno).

Prirodno mu je prebivaliπte Ëovjekova koæa te povrπina brojnih drugih sisavaca i ptica, a moæe se naÊi i na sluznicama te u crijevu kao prolazna flora. NajËeπÊe se nae u predvorju nosa, pazusima i preponama, dok podruËje oko anusa rjee naseljava.

Nakon poroda stafilokok naseljava koæu i predvorje nosa novoroenËeta, sluznicu nosnog dijela ædrijela i Ëesto probavni sustav i vaginu, a kod mnogih ostaje trajno. U sluËaju oπteÊenja koæe ili sluznice, stafilokoki dospije46 VA©E ZDRAVLJE #42

vaju u tkivo i ondje izazivaju lokalnu infekciju. Prisutni su i na predmetima opÊe uporabe, ali i u mlijeku te drugim prehrambenim proizvodima, gdje najËeπÊe dospijevaju preko Ëovjekovih ruku.

TipiËni oblici stafilokoknih infekcija su lokalne infekcije na koæi (furunkul, karbunkul, impetigo, celulitis), a vrlo Ëeste su i postoperativne infekcije kirurπkih rana i opeklina te infekcije dojki nakon poroda. Iz svakoga lokalnog æariπta infekcija se moæe πiriti limfom ili krvlju po cijelom tijelu te izazvati sepsu i udaljenu gnojnu upalu bilo gdje u organizmu.

Pri πirenju infekcije Ëesto nastaje osteomijelitis dugih kostiju i endokarditis. Stafilokoki mogu izazvati i teπku upalu pluÊa u operiranih bolesnika ili kao komplikaciju virusne respiratorne

infekcije, osobito gripe i gnojnog meningitisa. NajËeπÊi su uzroËnici trovanja hranom.

Primjer otporne bakterije Meu nesporogenim bakterijama stafilokoki su najotporniji na nepovoljne uvjete okoline, no osjetljivi su na sve dezinficijense koji su danas u bolniËkoj uporabi. Staphylococcus aureus je bakterija koja lako i brzo razvija otpornost na antibiotike. Tako je veÊ nakon prve uspjeπne primjene sulfonamida 30-ih godina proπloga stoljeÊa brzo razvio otpornost prema njima.

Ubrzo nakon uvoenja penicilina poËetkom 40-ih razvila se otpornost i na taj antibiotik zbog proizvodnje betalaktamaze. Pedesetih godina, s uporabom tetraciklina, streptomicina i eritromicina, javlja se otpornost i prema tim antibioticima. ©ezdesetih su u lijeËenje stafilokoknih infekcija uvedeni oksazolil penicilini, otporni prema stafilokoknoj betalaktamazi. Prvi je bio u primjeni meticilin, no uskoro je otkrivena otpornost i prema njemu.

Pojava promjene ciljnog mjesta djelovanja betalaktamskih antibiotika naziva se meticilinska rezistencija.

ObiËno se prati otpornost prema tetraciklinima, eritromicinu, klindamicinu

JAVNO ZDRAVSTVO

i aminoglikozidima, pa govorimo o viπestruko otpornim sojevima. Meticilinska rezistencija javlja se u jedan do 50 posto Staphylococcus aureusa, no postotak otpornih sojeva varira od zemlje do zemlje, kao i u razliËitim podruËjima i bolnicama jedne zemlje.

Novi izazovi u hrvatskom zdravstvu Takozvani sojevi MRSA (meticilin rezistentni Staphylococcus aureus) vodeÊi su uzroËnici bolniËkih infekcija, ukljuËujuÊi bolesniËku upalu pluÊa te komplicirane infekcije koæe i mekih tkiva. Imaju veliko kliniËko, ali i ekonomsko znaËenje, osobito u bolniËkoj populaciji. U Hrvatskoj se u bolniËkoj populaciji izolira prosjeËno 30 do 40 posto MRSA od svih stafilokoknih izolata.

U posljednjih nekoliko godina sojevi MRSA imaju veliko znaËenje i u izvanbolniËkim sredinama. Za razliku od viπestruko otpornih bolniËkih MRSA sojeva, izvanbolniËki su otporni uglavnom na betalaktamske antibiotike.

BolniËke i izvanbolniËke MRSA sojeve razlikujemo na molekularnoj razini i prema otpornosti na antibiotike. Da bismo utvrdili kako je neki soj doista izvanbolniËki, uz molekularne metode nuæna je i analiza epidemioloπke pozadine pojedinca kod kojeg je izoliran izvanbolniËki MRSA soj. U epidemioloπkom ispitivanju æelimo doznati je li boravio u bilo kojem tipu zdravstvene ustanove, pa i u staraËkom domu te bavi li se kojim grupnim sportom. Dalje je bitno je li osoba homoseksualne orijentacije, a vaæni su i mnogi drugi podaci koji olakπavaju otkrivanje.

Danas smo u Hrvatskoj suoËeni s novim izazovom Ëije je ime izvanbolniËki steËena MRSA (CA MRSA). Da bi πiri krug ljudi, koji se struËno ne bavi stafilokoknim infekcijama, razumio πto je MRSA infekcija i kako se ona dobiva, evo nekoliko naputaka.

Je li MRSA opasniji od osjetljivog stafilokoka? - Infekcije koje uzrokuje MRSA nisu drukËije niti teæe od onih πto ih izaziva osjetljivi zlatni stafilokok. Problem je u tome πto se zbog otpornosti na mnoge antibiotike infekcije koje uzrokuje MRSA lijeËe antibioticima koji su Ëesto toksiËni i imaju viπe nuspojava od onih kojima se lijeËe infekcije uzrokovane osjetljivim zlatnim stafilokokom.

conoπe nakon izlaska iz bolnice i kod kuÊe nastave s terapijom, moraju obratiti pozornost na higijenu ruku i pranje odjeÊe nakon presvlaËenja, o Ëemu dobiju posebne upute.

MRSA ne πkodi zdravim ljudima, no ako netko od ukuÊana boluje od teæe bolesti ili ima otvorenu ranu, mora se zaπtititi.

Kako sam dobio MRSA? - MRSA je ipak bakterija koja se zasad uglavnom nalazi u bolnicama, a izvan njih rijetko. ©iri se dodirom, bilo izravno ili neizravno, pa se moæe dobiti i izvan bolnice. Moæe naseliti bilo kojeg bolesnika u bolnici, osobito one koji ondje dulje borave, imaju teæu osnovnu bolest ili su nedavno primali antibiotike. Otkriva se uzimanjem bakterioloπkih briseva koæe ili nosa, odnosno briseva rane, mokraÊe, krvi ili iskaπljaja.

Zaπto moram biti u izolaciji? BuduÊi da se MRSA πiri dodirom, nekad bolesnik mora leæati u zasebnoj sobi ili odvojen paravanom od ostalih kako bi se sprijeËilo πirenje na druge bolesnike. Osoblje koje dolazi u dodir s oboljelim odijeva poseban ogrtaË ili pregaËu i mora nositi rukavice.

HoÊe li MRSA πtetiti mojim ukuÊanima? - Osobe koje ostaju kli-

Staphylococcus aureus

Staphylococcus aureus - preparat obojen po gramu

Staphylococcus aureus - MRSA

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 47

48 Anticelulitni tretmani Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, kozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Najbolji rezultati u tretiranju problema debljine i celulita postiæu se kombinacijom nekoliko razliËitih metoda Prekomjerna tjelesna teæina jedan je od vodeÊih problema modernog doba. Poput epidemije poprima sve veÊe razmjere. Prema broju stanovnika koji boluju od pretilosti, upravo su najrazvijenije zemlje vodeÊe. NajËeπÊi uzroci te “bolesti” s jedne su strane neredovita i nepravilna prehrana - brzi i visokokaloriËni obroci bogati zasiÊenim mastima i ugljikohidratima, premalo voÊa i povrÊa bogatog vlaknastim tvarima, a s druge nedovoljna fiziËka aktivnost, svakodnevni stres, hormonalni poremeÊaji i nezao48 VA©E ZDRAVLJE #42

bilazna genetska predispozicija. Uz to πto naruπava estetiku, debljina poveÊava rizik za nastanak razliËitih bolesti - od endokrinih i kardiovaskularnih do zloÊudnih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, visoki krvni tlak i πeÊerna bolest ËeπÊi su tri do Ëetiri puta kod pretilih osoba. Kao posljedica poveÊane tjelesne teæine u 80 posto æena javlja se celulit. Ono πto ohrabruje jest Ëinjenica da se za svaki izgubljeni kilogram æivot produljuje za Ëetiri mjeseca.

Da bismo se othrvali tom problemu i poboljπali opÊe stanje organizma, treba voditi raËuna o tome πto jedemo i kad jedemo. Bit je pravilne prehrane u odræavanju kljuËnih hormonalnih sustava, tj. uspostavljanje hormonalne ravnoteæe. Dokazano je da redovitim obrocima i pravilnim izborom namirnica odræavamo optimalnu razinu inzulina u krvi i tako sprjeËavamo debljanje. PreporuËuje se pet dnevnih obroka - tri glavna i dva meuobroka. Idealno bi bilo da izmeu pojedinih obroka ne proe viπe od dva i pol do tri sata kako bi se sprijeËilo naglo izluËivanje inzulina u krv kao jednog od kljuËnih hormona odgovornih za stvaranje masnih zaliha.

Svaki obrok trebao bi sadræavati sve nutrijente (ugljikohidrate, bjelanËevine i masti). ZnaËi, nije poæeljno izbacivati pojedine nutrijente nego jesti manje rafiniranih namirnica, pose-

KOZMETOLOGIJA

bice onih koje sadræavaju velike koliËine πeÊera i zasiÊenih masti. Drugim rijeËima, treba preferirati puno voÊa i povrÊa, neljuπtenih æitarica, laganijeg mesa, viπe ribe, pogotovo plave, Ëaπu dobrog crnog vina, a od masti koristiti biljna ulja dobivena hladnim preπanjem (maslinovo, buËino).

VoÊe i povrÊe najvaæniji su izvori vitamina (C, B-kompleks, E) i minerala (magnezij, kalij, fosfor, natrij, æeljezo) koji su nuænih za odvijanje metaboliËkih procesa ugljikohidrata i masti te za sintezu mnogih vaænih spojeva. Uz to, sadræe puno vlakana koja usporavaju izluËivanje inzulina te reguliraju i omoguÊuju normalnu probavu.

Treba izbjegavati previπe zasoljenu hranu jer natrij iz soli zadræava tekuÊinu koja se nakuplja u meustaniËnim prostorima i oteæava cirkulacju, pridonoseÊi stvaranju celulita vidljiva u obliku jastuËastih nakupina.

Pijenje puno tekuÊine ubrzava metabolizam, potiËe rad bubrega i omoguÊuje preuzimanje viπka tekuÊine, tj. odræava procese izmjene tekuÊina. Dnevno bi trebalo popiti barem dvije do dvije i pol litre vode ili nezaslaenog Ëaja. Pri mrπavljenju pomaæu i specijalne Ëajne mjeπavine koje pospjeπuju metabolizam i Ëiste tijelo od toksina, otpadnih tvari i slobodnih radikala. ©to viπe tjelovjeæbe i boravka na svjeæem zraku ubrzava cirkulaciju i sagorijevanje masnih stanica. Najbolje je brzo hodanje, barem sat vremena na dan.

PomoÊ iz kozmetiËkog studija Najbolji rezultati u tretiranju problema debljine i celulita u kozmetiËkom studiju postiæu se kombinacijom nekoliko razliËitih metoda, od manu-

elnih do preparativnih i aparativnih.

Elektrostimulacija je elektroterapijski tretman visokosofisticiranim aparatom koji putem niskofrekventnih struja djeluje na razgradnju masnog tkiva i celulita, miπiÊima vraÊa tonus i ËvrstoÊu, potiËe perifernu mikrocirkulaciju i otklanja naranËinu koru. MiπiÊne kontrakcije potiËu se putem elektroda koje se postavljaju na ciljane (problematiËne) dijelove tijela s nakupinama masnog tkiva i celulita. Ako se tijelo prethodno ili nakon elektrostimulacije tretira odreenim preparatom za drenaæu ili se nanese anticelulitna krema, pojaËava se razgradnja masnog tkiva jer je prodiranje preparata bræe i bolje.

Kombinira se i aromaterapija bandaæama, metoda koja se temelji na toplo-hladnom uËinku aromatiËnih zavoja. Glavne supstancije su termoaktivna ulja koja djeluju na sniæavanje unutarnje temperature i tako

stimuliraju tijelo na potroπnju dodatne energije, tj. razgradnju masnog tkiva. UËinak je viπestruk - razgradnja masnih stanica i celulita, limfna drenaæa i vidno poboljπanje elastiËnosti i tonusa koæe.

Termoaktivna ulja dolaze u obliku krema, losiona i ulja koji se umasiraju u problematiËna podruËja ili cijelo tijelo, a tretirana zona omata (bandaæira) elastiËnim zavojima natopljenim u specifiËni losion za redukciju masnoÊa i celulita. Tijelo se potom umata u foliju radi boljeg termouËinka.

Terapija blatom jedna je od najstarijih metoda koja datira joπ iz doba Kleopatre. Visokovrijedne supstancije termalnog blata, termalne vode, aktivnog joda, brπljana, divljeg kestena, breze i guarane aktivno djeluju protiv masnih nakupina i celulita s izvanrednim uËinkom. Izvana djeluju poput pilinga, dajuÊi koæi dugotrajan osjeÊaj glatkoÊe i zategnutosti.

Terapija algama je metoda u kojoj se najviπe koriste dvije vrste algi - alga laminarija i alga morski hrast. ZahvaljujuÊi visokoj moÊi upijanja tekuÊine i vezanja toksina iz koæe i potkoænog tkiva, alge doslovce cijede lokalizirane jastuËaste nakupine, a zbog visokog sadræaja joda i mnoπtva minerala otapaju celulit i masno tkivo.

NaËin primjene sliËan je blatoterapiji. Da bi se pojaËalo prodiranje aktivnih supstancija, nakon nanoπenja blata ili algi tijelo se umata u foliju i termodeku te zagrijava do odreene temperature. Dok zbog pojaËane cirkulacije aktivne supstancije bolje prodiru, iznojavanjem se kroz koæu oslobaaju mnogi toksini iz tijela.

Anticelulitna ruËna masaæa je vrlo uËinkovita metoda kojom poboljπavamo poremeÊenu mikrocirkulaciju, stimuliramo metabolizam i limfni sustav te ubrzavamo izluËivanje otpadnih tvari. Pomaæe ubrzanom i poboljπanom prodiranju aktivnih supstancija iz anticelulitnih krema i drenaænih ulja.

Lifting tijela je elektroterapijski tretman pomoÊu struja niske frekvencije koji se koristi kod mlohavog i opuπtenog tkiva, loπeg tonusa miπiÊa te jastuËastih masnih nakupina i celulita. Snaæni elektroimpulsi dubinski razaraju masno tkivo, pospjeπuju cirkulaciju, obnavljaju (regeneriraju) oslabjela kolagenska i elastiËna vlakna u koæi, a miπiÊima vraÊaju prirodnu napetost (tonus).

Tretman se izvodi pomoÊu dvije elektrode kojima se, uz aktivni gel za uËvrπÊivanje tkiva, obrauju problematiËna podruËja.

Limfna drenaæa je neizostavan tretman svakog programa mrπavljenja i uklanjanja celulita. Njome se potiËe optok limfe u tijelu i tako ubrzava otplavljivanje toksina i otpadnih tvari iz organizma. KolajuÊi cijelim tijelom, odnosi otpadne tvari i odlaæe ih u limfne Ëvorove smjeπtene u odreenim zonama po tijelu koji sluæe kao filtri. Tijekom tretmana stimuliraju se upravo te zone (toËke) kako bi se ubrzao optok. Moæe se izvoditi ruËno ili pomoÊu aparata za limfnu drenaæu.

Uz prethodne upute o prehrani i pijenju tekuÊine, ovakvim naËinom tretiranja masnog tkiva i celulita moæe se znatno umanjiti tjelesna teæina i rijeπiti celulit s problematiËnih podruËja bez velikih odricanja.

51

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 51

54

Visoki krvni tlak

Tihi ubojica!

podmukli uzrok srËanog udara Æana TomiËiÊ Suπanj, dr. med.

Visoki krvni tlak (hipertenzija) jedan je od riziËnih Ëimbenika koji pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih æila, vodeÊih uzroka smrtnosti i glavnoga javnozdravstvenog problema u Hrvatskoj. Istraæivanje bolesti koja ne boli otkriva da viπe od polovice ljudi ne zna da ima poviπen krvni tlak i tu se krije najveÊa opasnost - sa zakaπnjenjem se otkrivaju ozbiljne posljedice na mozgu, srcu i bubrezima. Pravilno lijeËenje visokog tlaka moæe smanjiti smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 20 posto. U naπoj zemlji oko 1,4 milijuna stanovnika ima poviπen krvni tlak, a reguliran je samo kod 160.000 oboljelih.

Doæivjeli ste srËani udar?

Preæivjeli ste, to je najvaænije, jer treba znati da svaki treÊi Ëovjek ne preæivi prvi sat od poËetka srËanog udara.

Vjerojatno imate izmeu 40 ili 50 godina starosti, od bolesti srca vam je veÊ umro netko u obitelji, ne kreÊete se dovoljno, puπite... ©to je srËani udar? Srce pumpa krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima kroz tijelo 24 sata na dan. Samo srce opskrbljuje se krvlju kroz srËane arterije. Kod bolesti srËanoæilnog sustava stvaraju se naslage kamenca i masnih tvari duæ unutarnjih stijenki arterija. Taj proces zvan ateroskleroza razvija se postupno tijekom mnogo godina. Masne naslage ili kamenac mogu se odvojiti od stijenke i dovesti do stvaranja krvnih ugruπaka koji smanjuju protok krvi.

Kada do srca dopire premalo krvi (ishemija), moguÊa je bol u grudima. Ona moæe biti blaga i povremena, ili izraæenija i postojana, dovoljno oπtra da onemoguÊuje normalan svakodnevni æivot. Ako ugruπak iznenada prekine veÊi dio

www.belupo.hr

54 VA©E ZDRAVLJE #42

ili cijelu opskrbu srca krvlju, dolazi do srËanog udara. Stanice srËanog miπiÊa ne dobivaju dovoljno kisika, pa poËinju odumirati. ©to je srce dulje bez protoka krvi, to je i njegovo oπteÊenje veÊe.

Jedan od Ëimbenika koji znatno poveÊava rizik za nastanak srËanog udara je poviπeni krvni tlak. Samo je jedan siguran naËin da doznate imate li visok krvni tlak: provjerite ga! Mjerenje krvnog tlaka brzo je i bezbolno.

Kako se lijeËi poviπen krvni tlak?

Osobe koje imaju normalan tlak, ali ukupno veÊi rizik uvjetovan naslijeem te bolesnici s poviπenim krvnim tlakom trebaju promijeniti æivotne navike (nefarmakoloπko lijeËenje). Kada to nije dovoljno, treba poËeti s farmakoloπkim lijeËenjem, odnosno uzimati lijekove. Za lijeËenje hipertenzije postoje brojni lijekovi razliËitog mehanizma djelovanja, a terapiju odreuje lijeËnik za svakog bolesnika posebno.

Belupo je farmaceutska tvrtka koja uz πiroku paletu kardioloπkih proizvoda ima dva lijeka za lijeËenje visokoga krvnog tlaka, a koji nose prestiæan znak Hrvatske kvalitete.

NauËite æivjeti s visokim krvnim tlakom • Poviπen krvni tlak moæe se uspjeπno lijeËiti.

• Pridræavajte se uputa lijeËnika.

• Ako ste poËeli terapiju jednim lijekom, budite strpljivi i nemojte samoinicijativno prestati s lijeËenjem.

• Dajte si vremena za prilagodbu lijeku. Za to moæe biti potrebno i nekoliko tjedana.

• Stopa smrtnosti od bolesti srca i krvnih æila te bubreænih bolesti znatno se smanjila. To poboljπanje velikim dijelom moæe se pripisati ranom otkrivanju i uspjeπnom lijeËenju poviπenog krvnog tlaka.

56 Dokazana neuroloπka osnova mucanja

S

mr. sc. Nataša ŠuniÊ-TadiÊ, prof., logopedska ordinacija za terapiju glasa i govora Logoped, BelostenËeva 3, Zagreb, tel.

01/466 62 22, tel./faks: 01/466 60 51, e-mail: logoped@zg.htnet.hr, www.logoped.hr

StruËnjaci upozoravaju da se terapija

mucanja mora temeljiti na multidimenzionalnom pristupu - motoriËkom, spoznajnom i psiholoπkom

56 VA©E ZDRAVLJE #42

KliniËari i istraæivaËi koji su se bavili problematikom mucanja godinama se nisu mogli sloæiti oko toga πto ga zapravo uzrokuje, tako da je postojalo nekoliko modela. Onaj koji se odræao objaπnjavao je mucanje abnormalnim moædanim procesuiranjem usko povezanim s govorom.

Samuel Orton i Lee Travis godine 1928. ponudili su neuropsiholoπki model mucanja, objasnivπi da je ono zapravo rezultat nedovoljno razvijene dominacije hemisfera. Iako Ortonov i Travisov model nije u cijelosti prihvaÊen, ideja o atipiËnom moædanom procesuiranju odræala se i u ostalim teorijama.

LOGOPEDIJA

Rasvijetliti model aktivnosti mozga Ni danas nema spoznaja o tome πto toËno izaziva mucanje, no vodeÊi svjetski kliniËari napravili su velik pomak u otkrivanju popratnih Ëimbenika koji djeluju na mucanje i na njegovu terapiju. Osoba koja muca stoga se moæe nadati da se ipak mnogo moæe postiÊi u terapiji, bilo da je rijeË o govornom ili psiholoπkom aspektu.

Istraæivanjem promjena postignutih kod osoba koje mucaju tijekom terapije, razvijale su se nove tehnike, a terapijski programi postajali su sve uËinkovitiji. Ostao je, meutim, problem odreivanja korijena mucanja.

Tijekom istraæivanja, koje je trajalo 12 mjeseci, æeljelo se rasvijetliti model aktivnosti mozga kod osoba koje mucaju, tj. odgovoriti na to kako oni doæivljavaju terapiju kroz intenzivan bihevioralni tretman (promjena Ëesto negativistiËkog stava prema cjelokupnoj terapijskoj tehnici). Na poËetku je obavljeno inicijalno PET skeniranje (skeniranje mozga) kako bi se usporedio uzorak aktivnosti mozga u osoba koje mucaju i onih koje ne mucaju, s tim da su se biljeæile promjene aktivnosti mozga tijekom i nakon πto su osobe koje mucaju zavrπile s terapijom. PET skeniranjem se zapravo dobiva odreena neuroloπka slika koja pridonosi upoznavanju prirode ljudskoga neuroloπkog sustava i njegove organizacije. StruËnjaci tako mogu mjeriti krvni tlak i ostale fizioloπke promjene u mozgu tijekom spontanih radnji ili odreenog zadatka πto ga osobe koje mucaju izvode.

ZahvaljujuÊi istraæivanju doπlo se do spoznaje da odrasle osobe koje

mucaju imaju model atipiËne aktivacije u mozgu kada πapuÊu ili glasno iπËitavaju rijeËi. Vrlo je zanimljivo da osobe koje mucaju, a ne sudjeluju u procesu terapije mucanja, pokazuju poveÊanu aktivnost lijeve i desne hemisfere mozga u odnosu na osobe koje ne mucaju. PoveÊana aktivnost u obje hemisfere zapravo se odraæava na to kako osobe koje mucaju procesuiraju govor, koji je napetiji, s veÊim naporom i bez automatizma.

Kako je vrijeme odmicalo, istraæivanje se pojaËavalo dodatnim praÊenjem. Iako su terapijski zahtjevi bili priliËno naporni, govor je vremenom bivao teËniji.

Nakon godinu dana inicijalnog tretmana, PET skeniranjem utvrena je smanjena aktivnost u mozgu, πto je, prema rijeËima struËnjaka, bilo uvjetovano vrlo rigoroznom vjeæbom, kontrolom i razvijanjem vjeπtina potrebnih za teËan govor. Intenzivan tretman, popraÊen bihevioralnim tehnikama, vjeæbama te velikim trudom i naporom, rezultirao je time da se kod osoba koje mucaju dobio automatiziran i teËan govor s manje napetosti.

Tiπe Ëitanje - bolja kontrola Studija takoer upozorava na razlike izmeu osoba koje mucaju i onih koje ne mucaju tijekom tiπeg Ëitanja. Naime, osobe koje mucaju tijekom tiπeg Ëitanja pokazuju poveÊanu aktivaciju u prednjem dijelu korteksa (kore velikog mozga). Prednji dio korteksa vaæan je jer sudjeluje u odreenim zadacima.

VeÊ je poznato da odrasle osobe koje mucaju imaju vrlo jaku tendenciju da prilikom Ëitanja uoËavaju odreene teπke glasove (p, t, k, b, d, g...) ili vokale, i to s ciljem pripremanja na eventualne napetosti ili nefluentnosti u govoru. SliËno tome, pomoÊu PET skeniranja kod osoba koje mucaju moæemo vidjeti poveÊanu aktivaciju u prednjem dijelu korteksa, tako da se moæe predvidjeti kad i na kojim

rijeËima bi mogle zamucati.

KoristeÊi se tehnikom tiπeg Ëitanja, u jednom dijelu studije istraæivalo se podruËje prednjeg dijela korteksa, i to odmah nakon tretmana i poslije godinu dana. Zabiljeæeno je veliko smanjenje aktivacije u prednjem dijelu korteksa, πto su istraæivaËi objasnili time da se osobe koje mucaju prilikom tihog Ëitanja koncentriraju upravo na kontrolu i tehniku govora.

Nade u ozdravljenje ima Godinu dana nakon terapije dokazano je da je upravo grupa ljudi koja je u njoj sudjelovala vrlo uspjeπno otklonila negativistiËko ponaπanje, inaËe Ëesto kod osoba koje mucaju.

Istraæivanje je rezultiralo spoznajom da se osoba koja muca viπe ne treba “muËiti” kako bi predosjetila ili predvidjela “teπke rijeËi”, nego je bolje da se koncentrira na to da svu svoju energiju preusmjeri na korisne vjeπtine koje je nauËila tijekom terapije.

Mucanje moæe biti koliko priroeno toliko i steËeno. Sa sigurnoπÊu se moæe reÊi da osobe koje mucaju imaju atipiËnu moædanu aktivnost kad govore, tako da je potvreno kako mucanje ima neuroloπku osnovu. No, neobiËno je da se u desnoj hemisferi javljaju atipiËne moædane aktivnosti i onda kad je govor teËan, πto se objaπnjava time da i sama moædana aktivnost moæe imati odreene relativno stabilne, a moguÊe i spoznajne neuroloπke procese.

Vjeruje se da bi se terapija trebala sve viπe temeljiti na procesima koji ukljuËuju neuroloπku kontrolu, jer se na taj naËin viπe upoznaje sama problematika mucanja. A svi pokazatelji govore da terapija mora obuhvaÊati multidimenzionalni pristup i da se treba temeljiti kako na motoriËkom i kognitivnom (spoznajnom) tako na psiholoπkom planu. U svakom sluËaju, osobama koje mucaju terapija pruæa mnogo nade u ozdravljenje, bilo da je rijeË o govornom ili psiholoπkom aspektu. # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 57

58

Cerebralna paraliza

pravodobna i prilagoena habilitacija Zorana KlariÊ, viπa fizioterapeutkinja, Tobia - zdravstvena ustanova za njegu i rehabilitaciju

Svim Ëlanovima rehabilitacijskog tima krajnji je cilj isti - osposobiti dijete za πto kvalitetniji i πto funkcionalniji æivot Tijekom trudnoÊe, poroda ili neposredno nakon poroda mogu se javiti razliËite komplikacije koje ugroæavaju razvoj djeteta. Kod neke mogu uzrokovati privremeni ili trajni razvojni poremeÊaj i nazivaju se neuroriziËni faktori, a djeca izloæena njihovu djelovanju neuroriziËna djeca.

NeuroriziËna djeca mogu imati prolazne ili trajne poremeÊaje. Prolazni se oËituju u dojenaËkom razdoblju, u vidu sindroma razdraæljivosti ili sindroma distonije (promjenjiv tonus* - napetost miπiÊa, moæe onemoguÊiti, tj. promijeniti oËekivanu izvedbu motoriËkih zadataka). Uz medicinsku intervenciju i pravodobnu habilitaciju, znatan dio njih nestaje nakon 12. mjeseca æivota. Deset od 100 neuroriziËne djece imaju poslije znakove “malih nedostataka”, a kod manjeg broja djece dojenaËki poremeÊaji ipak prelaze u trajne razvojne poremeÊaje, koji se mogu oËitovati u blaæem ili teæem obliku.

Ako je roditelj ili lijeËnik zakljuËi da dijete kasni u razvoju, tj. da odstupa u odnosu na normalan (oËekivan) motoriËki razvoj, ono Êe biti upuÊeno 58 VA©E ZDRAVLJE #42

na fizikalnu terapiju. U svakom sluËaju, treba istaknuti vaænost i neusporedivost rane, tj. pravodobne habilitacije kad se s tretmanima (vjeæbanjem) poËinje tijekom prve godine æivota.

Ovisno o stupnju oπteÊenja, s neuroriziËnim djetetom u veÊoj ili manjoj mjeri bavi se cijeli rehabilitacijski tim. Njegovi svi Ëlanovi jednako su bitni: fizioterapeut, radni terapeut, defektolog-rehabilitator, logoped, lijeËnik neuropedijatar, lijeËnik fizijatar, ostali lijeËnici specijalisti (genetiËari, gastrolozi, oftalmolozi itd). Fizikalnu terapiju neuroriziËnog djeteta provodi educirani fizioterapeut koji se kroz πkolovanje i rad opredjeljuje za rad s djecom.

On se bavi motoriËkim razvojem djeteta, prati i priprema njegov tjelesni odgovor na zahtjevnu okolinu i odrastanje. Svim Ëlanovima tima krajnji cilj je isti - osposobiti dijete za πto kvalitetniji i πto funkcionalniji æivot.

Dok se svaki od struËnjaka bavi svojim podruËjem, u isto vrijeme svi zajedno funkcioniraju kao jedan, stavljajuÊi dijete kao cjelinu u centar tima. ZajedniËki prate njegove potrebe i odluËuju o prioritetima i sljedeÊim fazama.

Odgoena dijagnoza NajËeπÊi naziv za poremeÊaj posture i pokreta nastao zbog oπteÊenja ili anomalija razvoja nezrelog mozga je cerebralna paraliza. OπteÊenje do kojeg moæe doÊi prije, tijekom ili nakon poroda neprogresivno je, tj. ono samo neÊe se pogorπavati, ali je i neizljeËivo. MotoriËki razvoj takvog djeteta karakteriziran je odstupanjem i kaπnjenjem. Ipak, na odstupanja se kvalitetnom habilitacijom (fizioterapijom i ostalim metodama) moæe utjecati. Pravilnim se informacijama fizioterapeut, roditelj i ostalih Ëlanovi tima nastoje doprijeti do neoπteÊenih dijelova æivËanog sustava, uz koriπtenje rezervnih potencijala srediπnjeg æivËanog sustava u prvim mjesecima æivota.

U prethodnim se recima moæe naslutiti i odgovor na pitanje: HoÊe li moje dijete dobiti cerebralnu paralizu? Do dijagnoze cerebralne paralize moæe proÊi i nekoliko godina u æivotu neuroriziËnog djeteta. Ipak, cerebralna paraliza ne moæe se dobiti kao nekakva zarazna bolest, niti Êe se iz nekakva lakπeg poremeÊaja razviti cerebralna paraliza kao teæi. Nju karakteriziraju specifiËno oπteÊenje mozga i odstupanja na motoriËkom, ali i senzoriËkom, pa i kognitivnom te socioemocionalnom planu. Ta odstupanja se prate, pa zato i treba toliko vremena da se donese konaËna dijagnoza. Dotad se daju viπe opisne dijagnoze tipa cerebralne smetnje kretanja, senzomotoriËki poremeÊaj koordinacije itd.

NEUROLOGIJA/FIZIKALNA MEDICINA

a Slika 1 a i b: PojaËan tonus fleksora potkoljenice

Roditelje se mora upozoriti da i zanemareni oblici lakπih oπteÊenja i odstupanja mogu vremenom prerasti u probleme za dijete i okolinu bez obzira na to πto dijagnoza djeteta nije cerebralna paraliza!

KliniËka slika cerebralne paralize moæe biti vrlo razliËita od djeteta do djeteta, pa Êe se razlikovati i tretman.

Ipak, kod veÊine djece (koja Êe raditi po Bobathu) tretman Êe se usmjeriti k normalizaciji posturalnog tonusa* (pojednostavljeno - stalna, normalna napetost miπiÊa) te orijentaciji glave i tijela u srediπnju ravninu*. Tonus miπiÊa ne smije biti ni previsok ni prenizak, tako da svojim intenzitetom mora omoguÊiti pokret i antigravitacijski pokret. Orijentacija na srediπnju ravninu omoguÊuje orijentaciju na zadatak, igru, jelo itd.

Usporedno s normalizacijom tonusa, radi se i na postizanju onih kretnji koje i dijete bez teπkoÊa Ëini kako raste i napreduje, primjerice podizanje glavice u potrbuπnom poloæaju, okretanje s lea na trbuh i obratno, sjedenje, puzanje, itd.

Dijete moæda neÊe proÊi kroz sve te faze, ali na roditeljima je, fizioterapeutu i ostalim Ëlanovima tima da djetetov æivot uËine maksimalno kvalitetnim sukladno njegovim moguÊnostima i postignuÊima.

Postoji li najbolja tehnika?

Danas su roditeljima dostupne brojne informacije o razliËitim tehnikama, tj. naËinima u djeËjoj fizikalnoj terapiji, pa se tako svugdje moæe proËitati o terapiji po Bobathu, Vojti, Peto tehnici itd. U svjetskoj praksi neπto je raπirenija Bobath terapija, na koju djeca izvrsno reagiraju, a u Europi i terapija po Vojti.

Neki kombiniraju vjeæbanje s djecom prema nekoliko tehnika, pa odatle i Ëesto pitanje roditelja: Koja je tehnika najbolja? Najbolje tehnike nema, odnosno svako dijete na razliËite pristupe razliËito reagira.

Tehnike pristupaju djetetu s razliËitih strana, ali s istim, veÊ prije navedenim ciljem, i stoga odabir nije problem. Vremenom i prvim rezultatima roditelj Êe uoËiti πto joπ dodatno njegovu djetetu odgovara: terapijsko jahanje, hipoterapija, vjeæbanje u bazenu, masaæe itd. U odabiru se treba rukovoditi reakcijama djeteta i savjetom fizioterapeuta.

Djetetov fizioterapeut trebao bi prije svega uvesti roditelje u pravilno rukovanje s djetetom s teπkoÊama, tj. pokazati kako kretanje u svakodnevnim aktivnostima (presvlaËenje, noπenje, igra, hranjenje, sjedenje u krilu, itd.) prilagoditi potrebama i teπ-

b

koÊama djeteta - handling. Na taj naËin dijete kontinuirano prima pravilne informacije; ako je po handlingu dobro pozicionirano, ono na neki naËin vjeæba u svakom trenutku, u kontaktu s Ëlanovima obitelji, pa i onda dok se bavi nekom drugom aktivnoπÊu. Izrazito je vaæno da handling poznaju i ostali ljudi iz djetetove blizine.

Roditelji i vjeæbanje Roditelji od samog poËetka trebaju ozbiljno shvatiti svoju ulogu u timu, ulogu onih koji s djetetom najviπe rade i Ëiji Êe trud biti kljuËna toËka napretka. HoÊe li biti krivi za loπe stanje djeteta, neπto je πto roditelje Ëesto brine. Ako se savjesno Ëini sve πto se moæe kako bi dijete svaki dan provelo prihvaÊajuÊi pravilne motoriËke informacije i napredovalo i ako je ono suraivalo, veselilo se i igralo, napravilo se sve ono na πto roditelji mogu utjecati kako bi djetetu bilo dobro. Ipak, djeca s teπkoÊama u razvoju mogu biti osjetljivija od druge djece, ili boleæljivija od njih, traæiti drukËiju paænju, ili viπe paænje od druge djece, pa Êe u nekim razdobljma (kri# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 59

NEUROLOGIJA/FIZIKALNA MEDICINA

a Slika 2 a i b: Tonus fleksora potkoljenice nakon primjene Botulinum toksina tipa A

znim) ono i pomalo stagnirati ili nazadovati. To je neπto na πto se direktno ne moæe utjecati. Roditelja to ne smije obeshrabriti, ne treba odustajati nego teæiti svome cilju.

Kako dijete bude napredovalo i raslo, od njega Êe se traæiti sve viπe i broj zadataka (vjeæbi) se poveÊava.

Svako je dijete, kao πto su i njegovi problemi, razliËito, pa je i fizioterapijski tretman (vjeæbe) individualan.

Zato generalni odgovor na pitanje roditelja “Koliko sati dnevno trebam vjeæbati s djetetom?” fizioterapeut ne moæe dati, jer se i trajanje vjeæbanja prilagoava potrebama svakoga pojedinog djeteta. Ipak, najËeπÊe dnevni tretman treba trajati izmeu 30 minuta i sat vremena, ovisno o dobi, kondiciji i paænji djeteta. Sve ostalo dijete dobiva putem handlinga. To znaËi da su handling i vjeæba nuæni svakodnevno.

Nakon procjene, lijeËnici specijalisti (ortoped, neuropedijatar, fizijatar) preporuËuju primjenu injekcije Botulinum toksina tipa A u spastiËne miπiÊe, Ëime se postiæe smanjenje tonusa.

UËinak je ograniËenog trajanja (3-6 mjeseci), nakon Ëega se miπiÊ vraÊa u stanje prije primjene. Tijekom djelovanja Botulinum toksina tipa A (zbog smanjenog tonusa u odnosu na poËetni i posljediËno veÊih djetetovih moguÊnosti) potrebno je poveÊati intenzitet vjeæbanja. Kako zbog poveÊane 60 VA©E ZDRAVLJE #42

elastiËnosti miπiÊa prilikom vjeæbanja dijete nije ograniËeno bolovima, a i opseg pokreta poraste, razdoblje djelovanja Botulinum toksina tipa A treba iskoristiti za poveÊanje broja i zahtjevnosti funkcionalnih zadataka, primjerice uvoenje nekih novih poloæaja i rad na elastiËnosti mekih tkiva.

ZahvaljuÊi intenzivnijem vjeæbanju, s postupnim prestankom djelovanja Botulinum toksina tipa A oËekujemo zadræavanje nekih novonauËenih zadataka. Zapusti li se fizioterapija tijekom djelovanja Botulinum toksina tipa A, nakon prestanka njegova djelovanja dijete moæe biti u loπijem stanju nego prije primjene.

BuduÊnost djetetova napretka UËestalost konzultacija s fizioterapeutom je individualna. Jedno od najËeπÊih pitanja koje roditelj postavlja terapeuta jest hoÊe li moje dijete ikad hodati? Neuroloπki je sustav, kao i sam pojedinac, pun moguÊnosti i Ëesto je spreman iznenaditi, pa se odgovor na takvo pitanje i ne moæe dati.

Ipak, iskusan fizioterapeut veÊ Êe nakon nekoliko tretmana moÊi pribliæno odrediti motoriËki maksimum djeteta i time cilj do kojeg Êe kvalitetnim vjeæbanjem uspjeπno doÊi.

Meutim, koliko god je vaæna ustrajnost pri vjeæbanju i ovladavanje

b

handlingom, roditelji ne smiju postati robovi vjeæbanja i smjestiti “izvjeæbavanje” djeteta u centar dana, zaboravljajuÊi da je njihovo dijete ipak dijete, æeljno igre, maæenja, i da je ono Ëlan obitelji koja ima i druge obveze i zanimanja.

Roditelji Ëesto pitaju: kad ne treba vjeæbati? U sluËaju da je dijete bolesno, ima probavnih tegoba, pa Ëak i kad je umorno, a posebice pospano, ne treba pretjerivati. Djetetu treba vremena za oporavak ili san i u tom sluËaju treba priËekati bolji trenutak za vjeæbu. Zato se moæe joπ jednom istaknuti vaænost pravilna handlinga koji osigurava dobre motoriËke informacije za dijete i kad ono ne vjeæba.

Mali rjeËnik pojmova tonus - stanje spremnosti miπiÊa tijela na odræavanje posture ili izvoenje pokreta klijenut uda - zahvaÊenost toga uda ili udova promjenama s obzirom na tonus i funkciju - nefunkcionalnost i abnormalna napetost miπiÊa

srediπnja ravnina - pojednostavljeno, zamiπljena ravnina tijela koja ga dijeli na dvije polovice - lijevu i desnu

Mi smo svi aneli s jednim krilom. Moæemo poletjeti jedino ako se zagrlimo i pomognemo jedni drugima.

S ponosom moæemo istaknuti da smo dobrotvornom akcijom Hvala ti, moj dobri anele - 1 zajedniËki uspjeli: • upozoriti cjelokupnu hrvatsku javnost na problematiku osoba s invaliditetom, • pruæiti neposrednu pomoÊ 102 osobama s invaliditetom u rjeπavanju potreba koje oni ni sami ni uz pomoÊ dræave nisu mogli zadovoljiti, • potaknuti pronalaæenje sustavnih i trajnih rjeπenja financiranja posebnih potreba osoba s invaliditetom koje sada ne rjeπava dræava kroz djelokrug nadleænih institucija te • doprinijeti mijenjanju svijesti.

Prije zavrπetka prve akcije u HSUTI (Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida) pristizao je velik broj novih zamolbi za pomoÊ. Nakon upuÊivanja tih zamolbi u centre za socijalnu skrb dobivena je prava i tuæna slika stanja tih osoba. Opravdanost njiho-

vih zahtjeva i druπtvena odgovornost obvezuju nas da nastavimo s istom inicijativom.

S tim ciljem je 10. studenoga 2004. poËela nova dobrotvorna akcija pod nazivom Hvala ti, moj dobri anele - 2, medijskom prezentacijom videospota, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana MesiÊa. Cilj je prikupiti sredstva koja bi pomogla sruπiti prepreke zbog kojih su osobe s invaliditetom nepravedno graani drugog reda. Oni taj problem ne mogu rijeπiti ni sami ni uz pomoÊ obitelji, a ni dræava im svojim resursima ne moæe pomoÊi.

Svrha akcije je zadovoljavanje potreba viπe od 90 osoba s invaliditetom i jedne ustanove koja skrbi za njih. Ona ujedno predstavlja i skroman pokuπaj da se Hrvatska ukljuËi u svjetske trendove i pribliæi zemljama koje imaju razvijenu i aktivnu socijalnu politiku. Svijest o druπtvenoj odgovornosti pojedinca sve je prisutnija i u naπem druπtvu, πto dokazuje masovna potpora graana tom i sliËnim projektima.

Hrvatska glazbena scena se drugi put ukljuËuje u ovu dobrotvornu akciju sudjelovanjem u novom glazbenom spotu ‘’Moje zlato, moje

najdraæe’’ koja Êe medijski predstavljati akciju. Svi zajedno potaknut Êemo da se graani ukljuËe u prikupljanje sredstava putem telefona

060 600 400.

Hvala svima koji se na bilo koji naËin odluËe pomoÊi ovome humanom projektu!

62

Sumnjate li na manjak magnezija?

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Odgovorite na pitanja u testu i doznat Êete biste li trebali posumnjati da vaπa prehrana ne sadræi dovoljno magnezija!

Da

Ne

OsjeÊate li se Ëesto umorno i iscrpljeno?

Reagiraju li vaπi miπiÊi na dodir i pritisak osjetljivoπÊu i bolnoπÊu?

Patite li od æestokih bolova u ramenima, rukama, leima i nogama?

Oporavljate li se teπko nakon sportske aktivnosti?

Patite li od grËeva i bolova u miπiÊima, posebno u zatiljku i ramenima?

Jeste li podloæni grËevima u miπiÊima i listovima, odnosno je li vas ikad noÊu uhvatio grË u listu?

Imate li ikad osjeÊaj gluhoÊe, bockanja ili probadanja koje ide od zatiljka u ruke ili od straænjice u noge?

Spotaknete li se ili padnete li lako?

Pijete li viπe od πest πalica jake kave dnevno?

Uzimate li redovito lijekove, primjerice diuretike za izmokravanje, sredstva protiv bolova, laksative, digitalis, tablete za kontracepciju, cisplatin, ACE-inhibitore ili kortizon?

OsjeÊate li se fiziËki slabo i neaktivno, primjerice zbog svakodnevnog stresnog ritma ili bolesti?

Pijete li redovito alkohol?

Ako ste uz dva ili viπe pitanja stavili kriæiÊ u rubriku DA, to upuÊuje na vjerojatan nedostatak magnezija.

PreporuËujemo vam da prehranu dopunite preparatom magnezija (npr.

Biolectra® Magnezij πumeÊe tablete, Biolectra® Magnezij 240 forte πumeÊe tablete ili Biolectra® Magnezij Direkt mikro granule).

62 VA©E ZDRAVLJE #42

Magnezij je vrlo vaæan mineral, kako u prirodi tako za ljudski organizam, ali njegovu ulogu u oËuvanju zdravlja Ëesto zanemarujemo. U prirodi se moæe naÊi u Zemljinoj kori, koja ga sadræi neπto manje od dva posto (u obliku karbonata, silikata, klorida, sulfata i dr.), zatim u morskoj vodi i izvorima mineralnih ‘’gorkih’’ voda, a sastavni je dio i klorofila, zelenoga fotosintetskog pigmenta, specifiËnog za sve biljne vrste.

U ljudskom tijelu 60 posto magnezija pohranjeno je u kostima, 39 posto nalazi se u stanicama, a samo oko jedan posto u serumu i izvanstaniËnoj tekuÊini.

Namirnice najbogatije magnezijem su sojine i suncokretove sjemenke, bademi, pivski kvasac, kikiriki, mahunarke, æitarice i πpinat. No, u novije vrijeme i one su osiromaπene njime.

Zbog kiselih kiπa, uporabe umjetnih gnojiva i intenziviranja sjetvi tlo je sve siromaπnije, pa je i magnezija u biljkama manje, πto utjeËe na kvalitetu prehrane ljudi i æivotinja.

Uz to, uzroci nedostatka magnezija u tijelu mogu biti i smanjen unos zbog neuravnoteæene dijete, loπija apsorpcija zbog gastrointestinalnih bolesti ili pojaËano izluËivanje kod lijeËenja diureticima, prekomjerne uporabe laksativa ili alkoholizma.

PoveÊane potrebe za magnezijem imaju mladi u razvoju, starije oso-

be, trudnice i dojilje, osobe sa stresnim i zahtjevnim poslom, sportaπi, srËani bolesnici i bolesnici koji uzimaju diuretike ili digitalis, osobe na dijetama za mrπavljenje te oboljeli od πeÊerne bolesti.

Uloga magnezija u tijelu Brojne su uloge magnezija u tijelu. Jedna od najËeπÊe spominjanih je sudjelovanje u viπe od 300 enzimatskih procesa. Kad se magnezij veæe s ATP-om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se kompleks odgovoran za opskrbu organizma energijom potrebnom za sve metaboliËke procese.

Zatim je tu neutralizacija negativnog naboja s vanjske strane staniËne membrane, πto dovodi do porasta razlike potencijala izmeu unutarstaniËnog i izvanstaniËnog prostora i porasta praga podraæljivosti miπiÊnog vlakna. Takvo djelovanje odraæava se na srËanome miπiÊu, gdje se smanjuje aritmija, na smanjenoj uËestalosti grËeva skeletnih miπiÊa te na smanjenu moguÊnost pojave prijevremenih kontrakcija maternice kod trudnica.

SljedeÊa je njegova uloga suprotno djelovanje u odnosu na kalcij kod stanica srËanog miπiÊa, πto rezultira πirenjem krvnih æila i boljom opskrbom stanica kisikom.

Kao Ëetvrta uloga navodi se koËenje oslobaanja neurotransmitera potaknutog kalcijem. Farmakoloπki uËinak oËituje se u smanjenoj podraæljivosti æivËanih stanica i manjem otpuπtanju adrenalina i noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i straha, koji podiæu srËanu frekvenciju i steæu periferne æile. Tako magnezij sprjeËava razvoj srËanih bolesti i umanjuje sklonost stresu.

Magnezij se moæe primijeniti na tri πiroka indikacijska podruËja: ginekologija - trudnoÊa, dojenje, PMS, dismenorea kardiologija - kroniËne srËane bolesti, aritmija, poviπen krvni tlak tetaniËki sindrom - grËevi u listovima, napetost u miπiÊima, migrena.

SluËajevi kad je dodatno uzimanje magnezija kontraindicirano su zatajenje bubrega, bradikardija (usporen rad srca), AV blok (atrioventrikularni blok u prijenosu elektriËnih impulsa izmeu pretklijetki i klijetki), ileus (zapletaj crijeva) i dehidracija.

64 Antioksidansi Ëuvari naπeg zdravlja

P

dr. sc. Nataπa MarπiÊ, dipl. inæ. molekularne biologije, Mala radionica savrπenstva d.o.o., I. Vranovinski ogranak 2, Zagreb, tel.: 01/611 50 63, 098/27 74 23

PojedinaËne stanice imaju vrlo sofisticirane sposobnosti samoizljeËenja, a upoznavajuÊi ih, nauËit Êemo kako ojaËati prirodni obrambeni sustav Najjednostavnije reËeno, antioksidansi sprjeËavaju oksidaciju drugih tvari, a u bioloπkim sustavima sluæe za neutralizaciju slobodnih radikala.

Iako razliËite tvari mogu djelovati kao antioksidansi, jedno im je zajedniËko - sposobnost da stabiliziraju ravnoteæu nesparenih elektrona i neutraliziraju potencijalno πtetno djelovanje slobodnih radikala, a da istodobno sami ne postanu nestabilni.

Slobodni radikali - nuæni, ali i opasni Slobodni radikali su molekule koje imaju nespareni elektron i stoga su

64 VA©E ZDRAVLJE #42

izuzetno reaktivni (nestabilni su, lako reagiraju s drugim tvarima u okolini), a u æivom svijetu imaju vrlo vaænu ulogu jer se proizvode u normalnim fizioloπkim procesima. Izvor slobodnih radikala je i proces dobivanja energije u stanicama, u kojem dolazi do reakcije glukoze s kisikom kako bi se dobila energija kroz oksidacijskoredukcijske reakcije u mitohondrijima. Tako je proizvodnja slobodnih radikala poveÊana pri tjelovjeæbi, jelu i tijekom borbe protiv bolesti. Manji dio slobodnih radikala dolazi iz okoliπa. Primjerice, slobodni radikali u koæi mogu nastati djelovanjem ultraljubiËastog zraËenja. Uz to, okruæeni

smo razliËitim zagaivaËima koji su Ëesto i sami slobodni radikali i mogu nepovoljno utjecati na razliËite metaboliËke procese. Opasni su zbog toga πto, da bi postigli ravnoteæu, naruπavaju stabilnost drugih molekula u okolini, a katkad pokreÊu lanËane reakcije koje se mogu oteti kontroli.

No, istodobno su i nuæni za opstanak.

Koriste se u meustaniËnoj komunikaciji, za obranu od bakterija i drugih πtetnih agensa.

Kako se u priËu uklapaju antioksidansi BuduÊi da su slobodni radikali poput oksiradikala - nusprodukti procesa kojima se dobiva energija u svakoj stanici - konstantna su prijetnja u unutraπnjosti tijela. Stoga se u ljudskom tijelu antioksidansi sintetiziraju endogeno (unutar stanica, tamo gdje su nuæni). To su glutation sulfhidrid, superoksid dismutaza katalaza, skvalen i koenzim Q10. Posljednja dva antioksidansa po strukturi su izopre-

NUTRICIONIZAM

noidi, skvalen je vaæan sastojak svake membrane u stanici, a koenzim Q10 prisutan je u mitohondrijima. Izoprenoidni antioksidansi dobivaju se iz hrane i za njih se kaæe da su egzogeni. To su tvari kao πto su vitamini E i A, likopen, ß-karoten i flavonoidi.

U biljnom i æivotinjskom svijetu izoprenoidni antioksidansi sluæe kao zaπtita u vanjskom omotaËu. Tako se, primjerice, likopen nalazi u rajËici kao zaπtita od πtetnih vanjskih utjecaja, kao i ß-karoten u mrkvi. Sjetimo se kako se uvijek govori da se najdragocjenije tvari u voÊu i povrÊu nalaze u kori. Zaπtitni omotaË ljudske koæe, sebum, sastoji se od 12 posto skvalena, vrlo snaænog antioksidansa koji predstavlja uËinkovitu prirodnu zaπtita.

Oksidativni stres u podlozi teπkih bolesti PoveÊana koliËina slobodnih radikala dovodi do oksidativnog stresa, zbog Ëega nastaju oksidativna oπteÊenja, smrt stanica, oπteÊenja tkiva i razliËite bolesti.

Nova znanstvena disciplina, biologija slobodnih radikala, otkrila je da je temelj iznenaujuÊe brojnih i vrlo teπkih bolesti danaπnjice zapravo oksidativni stres i oπteÊenja do kojih on dovodi. Mnogi oblici malignih bolesti rezultat su oksidativnog oπteÊenja DNA i mutacija koje zbog toga nastaju. Neki od simptoma starenja, primjerice ateroskleroza, pripisuju se oksidaciji kolesterola vrlo niske gustoÊe (LDL-C), upravo slobodnim radikalima. Negativan utjecaj slobodnih

radikala mehanizam je oπteÊenja koji moæe dovesti i do razliËitih autoimunih bolesti, πeÊerne bolesti, reumatskih bolesti, srËanog udara, bolesti bubrega (glomerulonefritisa, tubularnih intersticijski bolesti), infektivnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti (npr. Alzheimerova bolest), dermatoloπkih poremeÊaja (npr. fotosenzitivnost, psorijaza). Vaænu ulogu ima i u nastanku alergija kao πto su astma i atopiËki dermatitis te upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Chronove bolesti. Zanimljivo je da oπteÊenja jetre koja nastaju zbog pretjerane konzumacije alkohola, ne nastaju od alkohola nego uglavnom od slobodnih radikala koji se u tim stanjima pojaËano produciraju. Dokazano je i da slobodni radikali iz dima cigareta inaktiviraju alfa 1-antitripsin u pluÊima πto dovodi do emfizema pluÊa.

Kako vratiti prirodnu ravnoteæu?

SreÊom, stanice i tkiva koriste kompenzacijski mehanizam kojim smanjuju oksidativni stres, sintetizirajuÊi veÊu koliËinu endogenih antioksidansa. Za zdravlje je izuzetno vaæno da se neutralizira sav viπak slobodnih radikala, kako bi se ponovno uspostavila naruπena ravnoteæa.

Starenjem se, meutim, smanjuje sposobnost tijela da sintetizira prijeko potrebnu koliËinu endogenih antioksidansa - skvalena, glutation sulfhidrida i koenzima Q10. A suvremeni naËin æivota, dim cigareta, ispuπni plinovi, zraËenja, pojaËano UV zraËenje zbog

ozonskih rupa, neki lijekovi, razliËite πtetne tvari u hrani, stres, pa i neke zdrave navike kao πto je intenzivna fiziËka aktivnost, poveÊavaju koliËinu slobodnih radikala kojima smo svakodnevno izloæeni.

Vrlo Ëesto ljudi koriste antioksidanse u razliËitim dijetetskim dodacima kako bi odræali dobro zdravlje, preventivno se zaπtitili od razliËitih bolesti i usporili procese starenja u organizmu. Takav je pristup u naËelu ispravan, no u struËnoj literaturi postoje velika neslaganja u vezi s prikladnim dozama pojedinih pripravaka.

Antioksidansi kao normalni sastojci prehrane spominju se svakodnevno, ali se gotovo nikad ne razmiπlja o tome kako oni djeluju na staniËnoj razini. Vrlo Ëesto se ljudi zaËude kad doznaju da pojedine stanice mogu sintetizirati neke od tvari koje su im potrebne kako bi odræali puno zdravlje. No, vlada veliko zanimanje za tvari koje sluæe za unutarnje procese zacjeljivanja tijela. PojedinaËne stanice imaju vrlo sofisticirane sposobnosti samoizljeËenja. UpoznajuÊi njih, nauËit Êemo kako pomoÊi i ojaËati prirodni obrambeni sustav. NutricionistiËka istraæivanja, pak, dat Êe nam informacije dragocjene za naπe dugoroËno zdravlje. Stoga Êe vrlo skoro zanimanje ljudi koji æele æivjeti zdravo biti usmjereno na spoznaje o tome kako hranjive tvari djeluju na staniËnoj razini, kako bi prehrambene navike mogli prilagoditi stilu æivota, specifiËnom riziku od oboljenja, a moæda i vlastitim genetskim predispozicijama.

66

©to znaËi pravilno se hraniti?

Zdravka BrajdiÊ, apsolventica na Prehrambenobiotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu, Herba Laboratorij

Z

Za procjenu prehrambenog statusa

organizma koristi se nekoliko metoda, a jedna od njih je odreivanje udjela masnog tkiva

VeÊina nas o tijelu poËinje voditi raËuna tek s izlaskom prvih proljetnih sunËevih zraka, no cijela je godina idealno razdoblje da se tijelo dovede u formu. Sigurno vam je poznato kako su glavni uzroci suviπnih kilograma u 90 posto sluËajeva pretjeran unos hrane i izostanak tjelesne aktivnosti. Za utvrivanje stanja uhranjenosti organizma Ëesto se koristi utvrivanje mase tijela izraæene kao BMI (Body Mass Index = Indeks Tjelesne Mase), Ëije su vrijednosti u sluËaju pothranjenosti manje, odnosno u sluËaju pretilosti veÊe od odreenog postotka za skupinu kojoj osoba prema dobi pripada.

sne, slane, bogate πeÊerom i siromaπne dijetalnim vlaknima, præene i brze hrane. Zato bi sljedeÊi principi pravilne prehrane trebali svim odraslim zdravim osobama posluæiti kao vodiË u odabiru namirnica.

• Raznovrsno se hraniti - Obroci moraju sadræavati glavne skupine namirnica: mlijeko i mlijeËne proizvode, meso, ribu i zamjene (soja kod vege-

Procjena prehrambenog statusa organizma

Preporuke pravilne prehrane Zdravstvene studije su neosporno dokazale loπ uËinak na organizam nutritivno siromaπne hrane - visokoma66 VA©E ZDRAVLJE #42

tarijanaca), æitarice i proizvode od æita, povrÊe i voÊe.

• Uravnoteæiti unos s potroπnjom energije - Mnoga oboljenja (visoki krvni tlak, rak, πeÊerna bolest, infarkt) direktna su posljedica pretjerane tjelesne teæine.

• Prehranu zasnivati na æitaricama, povrÊu i voÊu • Odabirati hranu s niskim udjelom masti, zasiÊenih masnih kiselina i kolesterola - Crveno meso (svinjsko, govee, janjeÊe) najveÊi je izvor kolesterola i zasiÊenih masti, nepoæeljnih u prehrani. Kao zamjena za crveno meso preporuËuju se riba, piletina i puretina.

• Kontrolirati unos jednostavnih πeÊera - ©eÊer je prazna kalorija koja u dnevnoj prehrani niπta ne znaËi s obzirom na to da ima dovoljno drugih ugljikohidrata. Zato ga je najbolje preskoËiti ili zamijeniti umjetnim sladilom.

• Kontrolirati unos soli - PoveÊan unos soli moæe za posljedicu imati nastanak hipertenzije (poviπeni krvni tlak) u kasnijoj æivotnoj dobi.

• Izbjegavati ili umjereno unositi alkohol i kavu

Piramida zdrave prehrane

Za procjenu prehrambenog statusa koristi se nekoliko metoda, a jedna od njih je odreivanje udjela masnog tkiva u organizmu pomoÊu Omron body fat mjeraËa masnog tkiva. Naime, mjerenjem elektriËne provodlji-

NUTRICIONIZAM

zdrava odrasla osoba

sportaπi

osobe iznad 40 godina

zdravstveni problemi

muπkarci

12-20%

5-10%

25%

> 22%

æene

20-30%

15-20%

35%

> 32%

Tablica 1 - ProsjeËan udjel masnog tkiva s obzirom na dob, spol, tjelesnu aktivnost i zdravstveni status

stupanj uhranjenosti

BMI vrijednosti

pothranjenost

< 19

odgovarajuÊa tjelesna teæina

19,1 - 25

prekomjerna tjelesna teæina

> 25

prekomjerna tjelesna teæina

25,1 - 30

Tablica 2 - IzraËun stupnja uhranjenosti pomoÊu formule BMI (kg/m 2) = TM (kg) / TV (m2) TM = tjelesna masa (u kg) TV = tjelesna visina (visinu u cm pretvoriti u metre i dobivenu vrijednost kvadrirati) Primjer izraËuna Indeksa Tjelesne Mase (ITM): Ako odrasla osoba ima tjelesnu teæinu 58 kg i tjelesnu visinu 165 cm (1,65 m), ITM se raËuna na slijedeÊi naËin: 58 / (1,65)2 = 58 / 2,7225 = 21,30 ITM je 21,30 πto je unutar granica odgovarajuÊe tjelesne teæine (19,1-25,0).

vosti (bioelektriËne impendance) pomoÊu elektriËne struje malog napona i unoπenjem podataka za spol, dob, visinu i tjelesnu masu, dobiva se koliËina masti u tijelu. Istim aparatom dobiva se i vrijednost ITM-a (Indeksa Tjelesne Mase), koja se takoer koristi za procjenu prehrambenog statusa organizma.

Udjel masnog tkiva u organizmu odreuje Herba Laboratorij. Uz odreivanje prehrambenog statusa, daju se i preporuke za kure mrπavljenja kao i savjeti vezani uz pravilnu prehranu.

Pravilnom prehranom do æeljene teæine Umjereno mrπavljenje pomaæe i pridonosi osjeÊaju vitalnosti. U dijetama za mrπavljenje ili odræavanje vitke linije vaæno je prevariti glad uzima-

Æelite li smrπaviti?

njem veÊeg broja uravnoteæenih obroka tijekom dana, uz dodatak namirnica bogatih vlaknima (biljnog podrijetla) za stvaranje osjeÊaja sitosti i reguliranje probave. NajveÊa je opasnost u svakoj dijeti unos πeÊera (rafinirani, bijeli πeÊer), i to najËeπÊe pijenjem zaslaenih napitaka. Umjesto njih treba piti negaziranu vodu i nezaslaene biljne Ëajeve.

Poznavanjem naËela zdrave prehrane, praÊenjem tjelesne teæine i fiziËkom aktivnoπÊu svatko moæe odrediti reæim zdrava mrπavljenja koji mu najbolje odgovara. A savjesniji mogu potraæiti i savjet nutricionista!

Ako ste zdravi, dobro se osjeÊate, s ponekim kilogramom viπka ili manjka, pretjerano se ne umarate i kakvoÊa uzimanja obroka je ujednaËena, tada nemate razloga mijenjati naËin æivota i prehrane. Meutim, manje korekcije u prehrani, poneki kilogram

SLIM DRINK napitak za mrπavljenje pomaæe da veÊ u tri dana

vidite rezultate vaπe dijete.Sadræi jabuËni ocat, med i ljekovito bilje koji pomaæu u smanjivanju osjeÊaja gladi, ubrzavaju izmjenu tvari i skidaju suviπne kilograme. SIRUP OD SMOKVE I ©LJIVE pomaæe kod povremenih ili Ëestih zatvora, te regulira probavu.

manje i umjerena voÊno-povrtna dijeta dobro Êe vam doÊi uoËi ljeta i toplijih dana, jer je nakon zime ËiπÊenje organizma od nakupljenih πtetnih tvari uvijek korisno.

Ako ste smanjili unos kalorija, a ne dobivate æeljene rezultate, nemojte smanjivati obrok na nerazumno nisku razinu, nego poËnite s tjelesnom aktivnoπÊu.

Patite li od povremenih ili Ëestih zatvora (opstipacija), posebice u starijoj æivotnoj dobi, pomoÊi Êe vam voÊe i povrÊe, ili druge namirnice s mnogo vlakana. Isto tako, hrana bogata balastnim tvarima i prehrambenim vlaknima ublaæit Êe smetnje i bolove kod hemeroida ili divertikula.

Prehrana zasnovana na masnoj hrani i visokom unosu bjelanËevina optereÊuje organizam, kao i pretjerani unos soli koji poveÊava rizik od visokoga krvnog tlaka.

Dakle, umjerena tjelovjeæba, prehrana bogata voÊem i povrÊem, cjelovitim æitaricama, a siromaπna zasiÊenim masnoÊama, odgovarajuÊi unos tekuÊine te poneki pripravak za bræe i uËinkovitije mrπavljenje koji Êe vam pomoÊi pri skidanju suviπnih kilograma teπko se mogu nazvati ærtvom koju morate podnijeti kako biste u zrcalu vidjeli sebe u potpuno novom izdanju.

©to je to jo-jo efekt?

Ako je gubitak kilograma tijekom dijete drastiËan, organizam reagira tako da poËinje πtedljivije troπiti energiju, πto usporava metabolizam i mrπavljenje.

Nakon povratka na uobiËajene dnevne energetske potrebe poveÊava se udjel masnog tkiva na raËun miπiÊne mase. Rezultat je zaËarani krug ili jo-jo efekt, jer se dobiva veÊa teæina nego πto se dijetom izgubila.

SLIM DRINK

- sadræi jabuËni ocat, med i ljekovito bilje koji pomaæu u smanjivanju osjeÊaja gladi, ubrzavaju izmjenu tvari i skidaju suviπne kilograme.

Dostupno u ljekarnama, drogerijama i veledrogerijama Medika, Farmacija i Farmakon.

Za struËne savjete nazovite Herba Laboratorij - tel. 01/233 17 46, herba@zg.t-com.hr

68 Alergeni napadaju moæemo li ih izbjeÊi?

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Svjetska zdravstvena organizacija kao bitan korak u lijeËenju alergijskog rinitisa navodi izbjegavanje alergena Zaπto ima sve viπe alergiËara?

Alergija je neuobiËajen i specifiËan odgovor naπega imunoloπkog sustava na razliËite Ëimbenike iz okoliπa kao πto su pelud, sunce, æivotinjske dlake, lijekovi, hrana, otrovi insekata.... ToËni uzroci poveÊanja broja oboljelih od alergije nisu poznati. Postoji nekoliko teorija, koje spominju porast zagaenja i mijenjanje cijelih ekosustava, zatim zapadnjaËki naËin æivota, dakle stres naπ svagdaπnji, i svakako genetiku. Sve to utjeËe na sve ËeπÊu pojavu nepoæeljnih reakcija na tvari iz okoliπa, odnosno na razvoj preosjetljivosti u obliku alergijske reakcije. To pokazuju i rezul68 VA©E ZDRAVLJE #42

tati istraæivanja koji upozoravaju na to da svaki drugi stanovnik Zapadne Europe boluje od neke vrste alergije, a najËeπÊi je alergijski rinitis od kojeg pati 15-30 posto populacije. Procjene su da u Hrvatskoj ima izmeu 700.000 i 1,400.000 pacijenata s alergijskim rinitisom.

Kako prepoznati alergijski rinitis Alergijski rinitis kroniËna je upala sluznice nosa uzrokovana nekim od alergena. Javlja se u dva osnovna oblika: trajni i sezonski. Kod sezonskog oblika smetnje se javljaju u odreenom dijelu godine, a najËeπÊi su alergeni

peludi trava, stabala i korova te sunce. Kod trajnoga alergijskog rinitisa smetnje veÊinom traju cijelu godinu jer je prisutna gotovo stalna izloæenost alergenima, a najËeπÊi su grinje, kuÊna praπina, dlake æivotinja, tekstilna vlakna i sl.

Simptomi koji se javljaju su zaËepljenost nosa, pojaËana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje, osjeÊaj suhoÊe ili sekreta u nosu koji se ne moæe ispuhati te, povremeno, krvarenje iz nosa. Mogu biti prisutni svrbeæ koæe i sluznica te suzenje i crvenilo oËiju.

Kihanje, svrbeæ oËiju i koæe - zaπto?

U definiciji s poËetka teksta navodi se da je alergija neuobiËajen odgovor naπega imunoloπkog sustava na razliËite Ëimbenike iz okoliπa. Zaπto kaæemo neuobiËajen? Zato πto imunoloπke stanice oboljelih od alergije prepoznaju realno bezopasne tvari kao πto je pelud kao potencijalno opasne, pa zato dolazi do burna imunoloπkog odgovora.

Naime, kod osoba alergiËnih na, primjerice pelud, razvijaju se protutijela

Dobro je kad pada kiπa jer ispire pelud i smanjuje rizik, dok je vjetrovito vrijeme nepogodno s obzirom na to da tada pelud leti i πiri se koja, vezana u kompleks s peludnim alergenom, daju signal imunoloπkim stanicama za pokretanje cijelog niza reakcija koje zavrπavaju oslobaanjem histamina i drugih tvari (kao πto su prostaglandini i leukotrieni) koje izazivaju upalu i alergijske simptome. Drugim rijeËima, kod osoba alergiËnih na pelud postoji reakcija preosjetljivosti na peludna zrnca, pa se razvijaju simptomi peludne alergije, a kod osoba bez alergije isto peludno zrnce neÊe izazvati nikakve probleme.

Da pojednostavnimo, zamislimo jedno peludno zrnce koje se zalijepilo na naπu nosnu sluznicu. Taj kontakt izaziva cijeli niz imunoloπkih reakcija koje zavrπavaju razvijanjem simptoma peludne alergije. Dakle, bitan je kontakt peludnog zrnca s nosnom sluznicom, πto vrijedi i za ostale inhalacijske alergene, dakle one koje udiπemo (praπina, grinje, æivotinjske dlake…).

Izbjegavanje alergena preduvjet uspjeπna lijeËenja Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za lijeËenje alergijskog rinitisa kao bitan korak navode svakako izbjegavanje alergena. To znaËi da je u sluËaju alergije na praπinu ili grinje potrebno iz prostorija u kojima boravimo ukloniti πto je moguÊe viπe tekstilnih predmeta (tepihe, tapiserije, tekstilne igraËke za djecu,...), a poæeljno bi bilo i nabaviti antialergijske madrace, pokrivaËe i jastuke. Naime, praπina i grinje vole se zadræavati u tekstilnim predmetima i povrπinama. Prostorije treba redovito Ëistiti (vlaænom krpom, a ne metlicom koja diæe praπinu u zrak), prozraËivati i odræavati nisku vlagu (manju od 50 posto) i ne zagrijavati ih previπe (oko 220° C). ©to se tiËe peludi, u doba cvatnje biljaka na koje je osoba alergiËna poæeljno je, koliko je to moguÊe, izbjegavati otvorene prostore, dakle viπe vremena provoditi u kuÊi ili stanu. Dobro je izbjegavati izlete u prirodu, voziti se zatvorenih prozora na automobilu, koristiti zaπtitnu masku prilikom koπnje trave i rada u polju. Tuπiranje i pranje kose prije spavanja pomaæu da se odstrani pelud koja se preko dana nakupila na tijelu i kosi.

Svakako je vrlo korisno pratiti kalendar cvatnje peludi i informacije koje govore o koncentraciji peludi u zraku. Dobro je kad pada kiπa jer ispire pelud i smanjuje rizik, dok je vjetrovito vrijeme nepogodno s obzirom na to da tada pelud leti i πiri se.

U sprjeËavanju kontakta s inhalacijskim alergenima moæe pomoÊi i novi preparat Nasaleze, koji na mehaniËki naËin πtiti od kontakta alergena s nosnom sluznicom i tako sprjeËava alergiju djelujuÊi na njezin uzrok.

I zvukovod treba njegovati Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Vjerojatno vam se barem jednom u æivotu dogodilo da ste nakon kupanja, tuπiranja ili pranja kose osjetili kako vam je voda uπla u uho i odjednom slabije Ëujete. Pri poremeÊaju u izluËivanju uπne masti nakupljaju se i stvaraju naslage koje slabe sluh, a u dodiru s vodom bubre i izazivaju osjeÊaj pritiska i zaËepljenosti uha. U tom sluËaju obiËno poseæete za πtapiÊima s vatom, nastojeÊi odstraniti “ono neπto” πto vam smeta, ali tako moæete samo joπ dublje potisnuti nabubrelu nakupinu uπne masti u koπtani dio zvukovoda. Tada obiËno zatraæite lijeËniËku intervenciju jer sebi ne moæete viπe pomoÊi. Zato, kad je zvukovod posrijedi, savjet je: NE GURATI U ZVUKOVOD NIKAKVE PREDMETE radi ËiπÊenja ili samopomoÊi jer moæete samo pogorπati stanje, a u sluËaju “snaænije ili nespretnije” intervencije Ëak oπtetiti koæu i posljediËne izazvati upale ili rupture (prsnuÊa) bubnjiÊa.

Kako biste izbjegli sve moguÊe neugodnosti, preporuËujemo vam Cerustop, sterilnu uljnu otopinu za ËiπÊenje uha pomoÊu koje Êete na siguran i medicinski prihvatljiv naËin otopiti stvrdnutu uπnu mast i iz zvukovoda odstraniti ljuskice i ostalu neËistoÊu.

Paæljivo odabrani sastojci me�usobno se nadopunjuju i omoguÊuju vrlo jednostavno ispiranje uha: nezasiÊeni trigliceridi i parafinsko ulje omekπavaju uπnu mast, izopropil-izostearat je otapalo s dubinskim djelovanjem, PEG (polietilenglikol)-40-sorbitol heksaoleat i PEG-40-sorbitan peroleat emulgiraju i aktivno djeluju kod ispiranja, a BHA/BHT (butilhidroksianizol i tolnol) kao i vitamin E imaju dodatno antioksidativno djelovanje.

Cerustop se bez bojazni moæe primijeniti u djece i odraslih.

Oprez je potreban jedino ako se sumnja na perforaciju bubnjiÊa ili kad znate da ona veÊ postoji, jer je u tim sluËajevima primjena kontraindicirana, kao i zbog upalnog procesa u zvukovodu.

Kod poremeÊaja u izluËivanju uπne masti redovitom uporabom Cerustopa mogu se sprijeËiti stvaranje naslaga i moguÊe posljedice. Zato se Cerustop posebno preporuËuje korisnicima sluπnih pomagala.

72 Tajne i prednosti ljepote

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

J

Jesu li privlaËni ljudi poπteeni u æivotu?

Brojna istraæivanja provedena na tu temu daju potvrdan odgovor

72 VA©E ZDRAVLJE #42

Postupa li okolina s privlaËnim ljudima bolje nego s manje privlaËnima? Je li poæeljno izgledati dobro na fotografiji priloæenoj uz zamolbu za posao? Dobivaju li aktraktivni uËenici bolje ocjene? Brojna istraæivanja provedena na tu temu daju potvrdne odgovore.

Ljepota ne utjeËe samo na uspjeh u ljubavi. Istraæivanja pokazuju da zgodni uËenici dobivaju viπe pozornosti i bolje ocjene, lijepi pacijenti imaju kvalitetniju njegu kod lijeËnika, a zgodni optuæenici izvlaËe blaæe presude od manje zgodnih kolega.

PSIHOLOGIJA

Vaænost privlaËna izgleda odraæava se i na financijsku dobit obaju spolova u svim zanimanjima, pri Ëemu manje zgodni muπkarci prolaze joπ loπije od manje zgodnih æena sredno poboljπava izglede za dobivanje partnerskog odnosa u odvjetniËkom druπtvu.

Prema dr. Gordonu Patzeru, koji je viπe od 30 godina prouËavao odnos druπtva prema osobama ovisno o njihovoj privlaËnosti, ljudska su biÊa “programirana” da prema privlaËnim ljudima postupaju bolje. »ak je istraæivanje na bebama pokazalo da neka lica, neovisno o rasi, gledaju dulje, a prednost daju onima koja i odrasli doæivljavaju ljepπima.

Oko lijepih se viπe trudimo

Vaænost privlaËna izgleda odraæava se i na financijsku dobit obaju spolova u svim zanimanjima, pri Ëemu manje zgodni muπkarci prolaze joπ loπije od manje zgodnih æena. Istraæivanje provedeno na londonskom sveuËiliπtu Guildhall na 11.000 osoba starih 33 godine pokazalo je da manje privlaËni muπkarci zarauju u prosjeku 15 posto manje od onih koji su ocijenjeni privlaËnima, dok æene ostvaruju 11 posto slabije prihode od ljepπih kolegica. Studija o uspjeπnosti odvjetnika pokazuje da ljepota nepo-

- Pokusi provedeni u skladu s vrlo strogim kriterijima navode na zakljuËak kako ljudi ulaæu velike napore da ugode privlaËnim ljudima bez obzira na spol, jer æele da ih privlaËni ljudi prihvate i zavole. Povrh svega, privlaËne okolina procjenjuje nadarenijima, poπtenijima, uviavnijima i bistrijima od manje privlaËnih, vjerojatno ih tako nehotice nagraujuÊi za zadovoljstvo koje im pruæaju svojim lijepim izgledom - navodi Patzer Brojni pokusi dokazuju velike druπtvene prednosti ljepotana. U jednom je istraæivanju skupini æena dano da proËitaju istovjetan (zapravo izmiπljen) izvjeπtaj o nemirima u uËionici. Uz izvjeπtaj priloæena je slika navodnog krivca za nemire. Nekim je æenama “podvaljena” fotografija privlaËnog, a drugima manje privlaËnog djeteta (o privlaËnosti su se prethodno izjasnile druge æene u ranijem istraæivanju). Ispostavilo se da su æene kojima je uz izvjeπtaj o nepodopπ-

tinama priloæena slika ruænijeg djeteta zakljuËile da je ono zacijelo krivo za ono za πto je optuæeno, dok su ispitanice kojima je uz identiËan tekst priloæena fotografija zgodnijeg klinca bile mnogo blaæe u prosudbama, smatrajuÊi da je dijete vjerojatno laæno optuæeno!

Prednosti koje ljepπi ljudi imaju u odnosu na manje lijepe tolike su da se moæe govoriti i o estetskoj diskriminaciji. Francuski pisac Michel Houellebecq napisao je da æivimo u druπtvu izrazito visokog stupnja diskriminacije na temelju fiziËkog izgleda.

- Ako ste zgodna cura, dobit Êete sve, a ako ste ruæan momak, neÊete dobiti niπta. Ruæni Êe morati izumrijeti - rekao je utjecajni autor, dok je ameriËka psihologinja Nancy Etcaff napisala

Prototip visoko privlaËnoga æenskog lica • osunËana koæa • uæe lice • viπe jagodice • pune usne • uæi nos • malo veÊi razmak izmeu oËiju • tamnije i uæe obrve • tamnije, guπÊe i duæe trepavice • tanje vjee • bez bora i podoËnjaka • bez sala Prototip visoko privlaËnoga muπkog lica Sve isto kao kod æenskog, plus: • gornji dio lica πiri od donjeg • izraæeniji podbradak • naglaπenija donja Ëeljust • bez bora izmeu nosa i krajiËaka usana • gusta kosa

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 73

“Ljepota je u oku promatraËa”, glasi nenadmaπna definicija ljepote.

A kako prepoznajemo da je neπto lijepo - intelektualnim promiπljanjem, mjerenjem debljine lica i razmaka izmeu oËiju? bestseler Opstanak lijepih, u kojemu razrauje tezu da je privlaËan izgled vrlo vaæna komponenta u evoluciji.

©to je uopÊe ljepota?

Ljepota, dakako, nije samo vizualan pojam nego velikim dijelom i sluπni, no kako je vid ipak najvaænije osjetilo, doæivljaj ljepote i sve πto iz njega proizlazi odnosi se prije svega na vizualne podraæaje. ©to Ëini neko lice lijepim? Kakve su razlike izmeu lica koje doæivljavamo viπe ili manje atraktivnim?

BuduÊi da se razliËitim ljudima mogu sviati razliËite stvari, nema dvojbe da ista stvar moæe biti istodobno i lijepa i ruæna, ovisno o promatraËu. No, promatraËi (dakle, ljudi) na πirokom su uzorku ipak sliËni, pa su nam u prosjeku sliËna i poimanja ljepote. DugoroËni istraæivaËki projekt proveden na sveuËiliπtima u njemaËkim gradovima Regensburgu i Rostocku dao je uvid u obiljeæja ljepote i æivËane mehanizme koji sudjeluju u njezinu doæivljavanju. Utvreno je da su privlaËna æenska lica uæa od neprivlaËnih, da imaju tamniju koæu i pune, njegovane usne. Kod privlaËnih lica razmak izmeu oËiju je veÊi, vjee su tanje, trepavice brojnije, duæe i tamnije, obrve uæe i tamnije, jagodiËne kosti uzdignutije, a nos uæi. Zanimljivo je da su i muπka lica ocijenjena privlaËnim takoer uæa, tamnije koæe, punijih usnica itd., kao i kod æena. Dodatak za muπkarce je privlaËnost istaknute donje vilice i podbratka.

Kod oba spola vrijedi pravilo: viπe simetrije, veÊa privlaËnost.

Simetrija nije, kao πto neki misle, popularna zato πto bi upuÊivala na bolje zdravlje nego zato πto su naπi æivËani sustavi programirani tako da lakπe “obrauju” jednostavne forme, a pravilnost poput simetrije uzrokuje manje stresa.

U oku promatraËa Utvrdili smo privlaËne mjere i proporcije te znamo πto se veÊini svia, no je li ljepota objektivno svojstvo promatranog predmeta ili naπ ugodni doæivljaj prilikom promatranja nekog predmeta ili osobe?

“Ljepota je u oku promatraËa”, glasi nenadmaπna definicija ljepote. Razmislimo kako prepoznajemo da je neπto lijepo. Intelektualnim promiπljanjem, mjerenjem debljine lica i razmaka izmeu oËiju? Ili se pouzdajemo u mnogo jednostavniji kriterij: u osjeÊaj koji doæivljavamo kad smo izloæeni podraæaju, primjerice, pojavi druge osobe?

PSIHOLOGIJA

SAMOUVJERENO DRÆANJE POVE∆AVA PRIVLA»NOST

- Da bismo ispravno pojmili ljepotu, dovoljno je upitati se zaπto æelimo biti u doticaju s lijepom osobom ili stvari. Æelimo to zato πto nam opaæanje takvog predmeta pruæa ugodu. Ta je ugoda, koju zovemo svianjem, jedini razlog zbog kojeg volimo lijepo. ©toviπe, moæemo zakljuËiti da je ona glavni sastojak ljepote - smatra ameriËki znanstvenik Rabah Oudjani.

Ljepota kao droga?

Psihologinja Nancy Etcoff prouËava kako naπ mozak doæivljava i obrauje ljepotu. Utvrdila je da su lijepa lica ona pri Ëijem se promatranju aktiviraju moædani centri za ugodu. Lijepim, dakle, doæivljavamo ono lice koje nam je podraæilo izvjesne moædane strukture, za koje se zna da reguliraju osjeÊaj ugode. Posebno je zanimljivo da su pri promatranju lijepih lica 76 VA©E ZDRAVLJE #42

podraæeni isti dijelovi mozga koji se aktiviraju pri konzumaciji ovisniËkih tvari, odnosno droga!

Ispitanici u slavnom Etcoffinom istraæivanju imali su zadatak ocijeniti ljepotu muπkih i æenskih lica, a pritom im je snimana moædana aktivnost metodom brain imaginga. PrimijeÊena je podudarnost izmeu stupnja aktivacije moædanih centara za ugodu, visine ocjene dodijeljene odreenom licu te vremena provedenog u promatranju lica suprotnog spola ocijenjenih lijepim. No, kad bi muπki ispitanici promatrali muπka lica koja su prethodno sami ocijenili privlaËnima, smanjivala bi se spomenuta moædana aktivnost: razumljivo, jer biologija nam nalaæe da zgodnog pripadnika istog spola doæivljavamo kao suparnika, pa je koliËina ugode koju osjeÊamo promatrajuÊi ga bitno manja.

Ohrabrenje osobama koje se osjeÊaju prikraÊenima kada je ljepota posrijedi pruæaju psiholozi tvrdnjom da i osobnost igra ulogu u privlaËnosti. Iako je tjelesna privlaËnost presudna za ostavljanje prvog (ponekad laænog) dojma, postoji i drugi dojam kojim moæete popraviti tue miπljenje o sebi.

Alternativni, netjelesni faktor privlaËnosti je samopouzdanje, odnosno dojam samopouzdanja koji osoba odaje. Iako se osjeÊaj samouvjerenosti ne moæe doslovno nauËiti, niπta vas ne sprjeËava da se pokaæete samouvjerenima: uspravno dræanje, uvuËen trbuh, uzdignuta glava i osmijeh (ali ne vidljivo namjeπten, dakako!).

Vjeæbajte dræanje koje karakterizira samouvjerene ljude, povoljni rezultati mogu doÊi vrlo brzo.

Prema Gordonu Wainrightu, autoru knjige “NauËite govor tijela”, svatko moæe poveÊati kvocijent privlaËnosti odræavanjem dobrog kontakta oËima, æivahnim gestama, pokazivanjem zanimanja za sugovornika, paæljivim sluπanjem i dobrim odijevanjem. VeÊina ovih savjeta navodi na poziranje, ali nakon prvih pozitivnih iskustava s okolinom razvit Êete i spontano samopouzdanje.

Jedan je eksperiment pokazao da marljivost i dobra suradnja s okolinom takoer poveÊavaju privlaËnost. Sudionici arheoloπkog iskapanja bili su prema estetskom kriteriju ocijenjivani prije i poslije iskapanja. Ispostavilo se da su marljiviji dobili bolje ocjene privlaËnosti nego uoËi projekta, a manje marljivi i neskloni suradnji slabije.

78

Cayenne paprika crvena, ljuta, ali zdrava

U

Dunja Veselko, Oktal Pharma

Uz to πto je popularan zaËin, cayenne paprika koristi se i u tradicionalnoj istoËnjaËkoj medicini

AmeriËki starosjedioci od davnina su upotrebljavali cayenne papriku (Ëitaj kajen; botaniËko ime - Capsicum frutescens/Capsicum spp; uobiËajeni nazivi - kapsaicin, Ëili, ljuta ili crvena paprika) kao zaËin u hrani i svojevrsni lijek.

Cayenne paprika je grm koji raste u suptropskim i tropskim podruËjima Ëiji su zreli plodovi izrazito crvene boje.

Glavni sastojak cayenne paprike je kapsaicin, no sadræi i karotenoide, vitamine A i C te flavoniode. Upravo kapsaicin daje ljut i zaËinski okus cayenne paprikama. Premda djeluje tako da zagrijava, kapsaicin zapravo stimulira dio mozga zaduæen za regulaciju tjelesne temperature i sniæava je. Upravo iz tog razloga u tropskim i suptropskim krajevima ljudi konzumiraju cayenne papriku jer im pomaæe da lakπe podnesu vruÊine. Uz to, kapsaicin ima snaæno analgetsko djelovanje kad se primjenjuje lokalno na koæu. Ublaæava bol tako πto uniπtava kemijsku “supstanciju P” koja se nalazi u æivËanim stanicama i zaduæena je za prijenos osjeta bola u mozak, s tim da je uËinak privremen.

Popularnost cayenne paprike proπirila se cijelim svijetom, pa je postala vaænim zaËinom, naroËito u kreolskoj kuhinji, ali i u Kini, Meksiku, juænoj Italiji te sjeveroistoËnoj Aziji.

Plodovi se mogu jesti sirovi ili kuhani, no najËeπÊe se kao 78 VA©E ZDRAVLJE #42

zaËin upotrebljavaju suπeni i usitnjeni u prah.

Uz zaËinsku popularnost, cayenne paprika koristi se u tradicionalnoj indijskoj ayurvedi te kineskoj, japanskoj i korejskoj medicini za pomoÊ kod probavnih problema, za stimulaciju apetita, bolove u miπiÊima, smrzotine i dr. U Europi i Americi topiËki preparati koji sadræe cayenne papriku uglavnom se koriste za olakπanje bolova vezanih uz: osteoartritis, reumatoidni artritis, bolove u miπiÊima i zglobovima i poboljπanje cirkulacije Uz navedeno, kapsaicin i drugi sastojci cayenne paprike djeluju i na: • smanjenje agregacije (nakupljanja) trombocita • dijabetiËku neuropatiju • postoperativnu bol (mastektomija - odstranjivanje dojke ili amputacija udova) • miπiÊnu bol uzrokovanu fibromialgijom • bolove uzrokovane Raynaudovom bolesti • bolove kod herpes zostera (neuralgija) i dr.

Premda pomaæu, imajte na umu da kreme i gelovi koji sadræe kapsaicin ne mogu izlijeËiti primarnu bolest, pa se svakako pridræavajte uputa i ne nanosite kremu ili gel na oπteÊenu koæu, rane ili sluznicu.

Jeste li znali?

• Kapsaicin je jedan od glavnih sastojaka sprejeva za samoobranu.

• Moæe se naÊi i u sprejevima protiv nametnika kao πto su mravi i æohari.

• Postoje tvrdnje da cayenne pomaæe i pri sagorijevanju masnog tkiva, no to nije dokazano.

• Cayenne je naziv Porsheova terenskog vozila.

MEDOPHARM

Koktel sa πkampima Kreolska kuhinja iz koje dolazi ovaj recept bazira se na francuskoj kuhinji s primjesama πpanjolske, afriËke i talijanske. Poznata je po zaËinima, pa je i ovaj koktel od raËiÊa zaËinjen kajenskim paprom (cayenne pepper), vrlo ljutim zaËinom koji se dobiva iz osuπenih cayenne papriËica.

Vrijeme pripreme: 35 min Energ. vrijednost obroka: 235 kcal / 986 kJ Sastojci za 4 osobe 500 g oËiπÊenih raËiÊa 60 g mladog luka 50 g stabljike celera

Postupak 1. RaËiÊe kratko prokuhajte u kipuÊoj vodi, a zatim dobro ocijedite.

2. Mladi luk (bijeli dio) nareæite na kolutiÊe, a stabljike celera na manje komadiÊe.

3. Maslinovo ulje pomijeπajte sa senfom i jabuËnim octom, dodajte papar, kajenski papar, sol i sve dobro izmijeπajte.

4. Kuhane raËiÊe pomijeπajte s narezanim povrÊem, prelijte pripremljenim dresingom i dobro ohladite (oko dva sata).

Posluæivanje Koktel od raËiÊa posluæite kao predjelo.

Za salatni preljev 50 ml maslinova ulja 2 æliËice senfa 2 æliËice jabuËnog octa 1/2 æliËice papra

Cayenne®

1/2 æliËice kajen (Ëili) papra 1/2 æliËice soli

Savjet Tvri dio stabljike celera odreæite, a po potrebi povrπinski dio ogulite.

krema

• Krema za zagrijavanje i opuπtanje fiziËki optereÊenih zglobova i miπiÊa.

• Pomaæe kod reumatskih tegoba, bolova u miπiÊima i zglobovima, nagnjeËenja te kod sportskih ozljeda.

• Pomaæe kod smetnji cirkulacije te kod masaæe i gimnastike.

Cayenne® krema sadræi dragocjene sastojke kao πto su kapsaicin, avokado ulje i bogata je E vitaminom. Kapsaicin je sastojak iz cayenne paprike, Ëiji su suhi plodovi poznati kao Ëili paprika i ljuti zaËin. Avokado ulje, bogato vitaminima i nezasiÊenim masnim kiselinama, pogodno je za njegu osjetljive koæe koju Ëuva od isuπivanja. Vitamin E pospjeπuje obnovu koæe.

Nakon primjene, aktivne tvari pobuuju izmjenu tvari u koæi, pospjeπuju cirkulaciju i izazivaju ugodnu toplinu u zglobovima i miπiÊima. Osobito je djelotvorna u podruËju ramena, ruku i koljena.

Kako je primijeniti Potrebno je istisnuti oko 3 cm kreme i masirati bolno mjesto dva, tri puta na dan. Za zagrijavanje miπiÊa Cayenne® krema se umasira 10 do 15 minuta prije sportskih aktivnosti.

Na mjestu nanoπenja javlja se osjeÊaj æarenja, lagane topline i crvenilo. Prilikom daljnje uporabe Cayenne� kreme, taj osjeÊaj postupno slabi, no to ne znaËi da krema gubi djelotvornost. Ako utrljavate kremu na ruke ili prste, priËekajte 30 minuta, koliko je dovoljno da se dobro upije, prije nego

πto ih operete u toploj vodi sapunom. Mjesta na koja ste nanijeli kremu ne treba zamotavati ili bandaæirati. Da bi se postigla najbolja uËinkovitost, valja redovito tretirati bolna podruËja Cayenne�kremom. Za uklanjanje boli potrebno je neko vrijeme, ovisno o tipu bolova. Tako je, primjerice, kod osoba koje pate od artritisa za popuπtanje bolova potreban tjedan do dva, kod osoba koje pate od neuralgije olakπanje nastupa za oko dva do Ëetiri tjedna, itd. Ako imate osjetljivu koæu, najprije testirajte proizvod na manjoj povrπini.

Upozorenja • Ne smije se nanositi na oπteÊenu koæu ili kod akutnih upalnih procesa na koæi.

• Izbjegavati kontakt sa sluznicama i oËima.

• Nakon uporabe dobro oprati ruke sapunom i vodom.

• Na oboljelim mjestima ne preporuËuje se istodobna primjena dodatnih izvora topline.

• FiziËka aktivnost, znojenje ili vanjski izvori topline (npr. vruÊi tuπ) mogu pojaËati zagrijavajuÊi uËinak. Kod osjeÊaja prejakog zagrijavanja djelovanje se moæe ublaæiti ispiranjem vodom.

• Dræati preparat izvan vidokruga i dohvata djece. # 4 2 V A © E Z D R A V L J E 79

80

Vjeæbajmo zajedno

jednostavnije vjeæbe s malom loptom mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, doc. dr. sc. Gordana Furjan-MandiÊ, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

Mala lopta za vjeæbanje (u stranoj literaturi spominju se nazivi overball, fitball, gymball ili softball) idealna je za vjeæbanje svih miπiÊnih skupina.

Lopta kao rekvizit pogodna je za korektivne i rekreativne programe svih dobnih grupa vjeæbaËa, a osobito za stariju i najmlau populaciju. Primje-

njiva je u mnogim specifiËnim tipovima programa kao πto su: aerobika, programi istezanja i relaksacije, programi jaËanja, ravnoteæe i koordinacije, programi kontrole tijela te osjetilni (proprioceptivni) programi. Mnoge su koristi vjeæbanja loptom, pa Êemo spomenuti samo najvaænije:

• utjecaj na poveÊanje i ravnoteæu miπiÊne snage, osobito kraljeænice, • poveÊanje fleksibilnosti i pokretljivosti kraljeænice, • pozitivan utjecaj na krvnoæilni sustav, • pozitivan utjecaj na diπni sustav.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj:

StojeÊi stav, raskorak u πirini kukova, koljena lagano savijena, lopta u desnom dlanu, lijevi dlan na lopti.

Opis vjeæbe:

Istodobno s obje ruke potiskivati loptu kontrahirajuÊi miπiÊe ruku i ramenog pojasa. Pri kontrakciji izdisati, a prilikom opuπtanja udisati.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj:

Sunoæni stav, opruæenom rukom pridræavati loptu boËno uz tijelo.

Opis vjeæbe:

Iz uspravnog stava kontinuiranim izdahom izvodimo otklon trupa uz istodobno potiskivanje lopte k tijelu i prema podu. Udahom se vraÊamo u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije svakom rukom po 10 ponavljanja.

80 VA©E ZDRAVLJE #42

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj:

Sunoæni stav uz predruËenje, lopta meu dlanovima.

Opis vjeæbe:

Izvodimo iskorak naprijed, pri Ëemu koljeno prednje noge ne smije prijeÊi vrh stopala. Straænja natkoljenica okomito se spuπta na pod dok istodobno dlanovima pritiπÊemo loptu.

Pri iskoraku izvodimo izdah, a pri povratku u poËetni poloæaj udah.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije svakom nogom po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj:

SjedeÊi poloæaj s oslonjenim rukama o pod. Lea su ravna. MiπiÊi trbuha su stegnuti. Koljena su pogrËena. Lopta je meu koljenima.

Opis vjeæbe:

Kontrahirati miπiÊe gornjeg dijela nogu te potisnuti koljeno jedno prema drugom. Pri kontrakciji udiπemo, a pri relaksaciji izdiπemo.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na leima, noge savijene u koljenima, opruæenim rukama loptu prisloniti na natkoljenice.

Opis vjeæbe:

Podignuti od poda gornji dio lea te rukama gurati i istodobno potiskivati loptu na noge i prema koljenima, pritom ne savijati vrat i ne gurati bradu na prsa.

Polako se vraÊati u poËetni poloæaj. Pri kontrakciji izdahnuti, a pri relaksaciji udahnuti.

Izvoenje vjeæbe: 3 - 4 serije po 10 ponavljanja.

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 81

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na leima, ruke opruæene pored tijela u πirini ramena, noge savijene u koljenu i podignute okomito iznad tijela. Lopta izmeu koljena i stopala prekriæena.

Opis vjeæbe:

Izdahom koljenima spuπtati loptu boËno pored tijela, udahom vratiti u centar te spustiti na drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na trbuhu, ruke u uzruËenju, lopta izmeu dlanova.

Opis vjeæbe:

Udahom podizati loptu od poda, stegnuti miπiÊe lea i straænjice te noge potiskivati u pod. Izdahom spuπtati loptu na pod.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj:

Sijed raskoraËni, lea ravna, lopta izmeu nogu, dlanove osloniti na loptu.

Opis vjeæbe:

KlizeÊi rukama po lopti uz kontinuirani izdah izvodimo duboki pretklon. Nastojati ne savijati koljena. Loptu gurati πto dalje od tijela uz istodobno izdisanje. Udahom se vraÊamo u poËetnu poziciju.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 5 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 82 VA©E ZDRAVLJE #42

84 Da biste ponovno mirno spavali...

Iskustvo je pokazalo da je silensor sto posto djelotvoran u rjeπavanju problema hrkanja, a pomaæe i kod apneja Hrkanje je ozbiljan problem s kojim se, priznali to ili ne, mnogi susreÊu. Na to upuÊuje i Ëinjenica da u razvijenim zemljama pribliæno 40 posto populacije hrËe, a postotak raste i do 60 posto kod 60-godiπnjih muπkaraca.

Hrkanje kao zvuËni fenomen javlja se zbog titranja mekog tkiva u usnoj πupljini, prije svega mekog nepca i uvule (nepËane resice). Tijekom spavanja, naime, dolazi do smanjenja, odnosno popuπtanja tonusa miπi84 VA©E ZDRAVLJE #42

Êa vrata i ædrijela, pa tako promijenjena tkivna napetost rezultira djelomiËnom ili potpunom opstrukcijom diπnih puteva. Osobito tijekom spavanja na leima.

Hrkanje je jaËe izraæeno kod gojaznih ljudi i nakon konzumacije alkohola i sedativa. Kod prekomjerne tjelesne teæine katkad je dovoljno izgubiti samo nekoliko kilograma (πest do deset) da bi se znatno ublaæilo hrkanje. Kad je alkohol posrijedi, nije

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

ga poæeljno konzumirati u veËernjim satima, jer je dovoljna jedna Ëaπa da potakne hrkanje. Osim πto je neugodno za okolinu, hrkanje je Ëest uzrok braËnih razmirica i zbog njega partneri spavaju u odvojenim sobama. ©to je najvaænije, nije bezazleno jer moæe biti znak opstrukcijske apneje ili hipopneje (respiratornog zastoja koji traje viπe od 10 sekundi), koja zbog smanjena dotoka zraka rezultira smanjenjem koncentracije kisika u krvi.

Uz to πto su hrkaËi pospani tijekom dana, smanjena im je koncentracija i imaju glavobolju, apneje mogu uzrokovati ozbiljnije vaskularne bolesti jer nakratko prekidaju opskrbu mozga kisikom. PoveÊana je opasnost i od poviπena krvnog tlaka, srËanog infarkta i moædanog udara.

STOMATOLOGIJA

moæe biti kirurπko odstranjenje resice i dijela mekog nepca kako bi se olakπao prolaz zraka ili koriπtenje tzv. maske za disanje.

Danas postoji joπ jedno vrlo uËinkovito rjeπenje, a ovaj put se za pomoÊ valja obratiti stomatologu koji Êe izraditi odgovarajuÊu udlagu, tzv. silensor. Za razliku od dosadaπnjih terapijskih moguÊnosti koje su priliËno invazivne, nepraktiËne i relativno skupe, silensor udlaga protiv hrkanja je oralna naprava prihvatljiva za pacijenta jer je mala i udobna za noπenje, a ujedno je najmanje invazivna metoda terapije. Naknadno iskustvo u praksi pokazalo je i da je 100 posto djelotvorna u rjeπavanju problema hrkanja, a pomaæe i kod apneja. Kao i druge oralne naprave, silensor otvara ædrijelni prostor kada je donja Ëeljust pomaknuta naprijed.

Kako, kad i za koga Rjeπenje iz stomatoloπke ordinacije Nekoliko je metoda kojima se pokuπava rijeπiti problem hrkanja.

Osobe koje imaju problema s hrkanjem dosad su se za pomoÊ obraÊale uglavnom lijeËniku otorinolaringologu, Ëiji pristup u tretiranju hrkanja

slika 1 - silensor

Da bi se izradila udlaga, treba uzeti dobru anamnezu, precizan otisak i precizno procijeniti meuËeljusne odnose. Temeljem otiska dobiva se radni model po kojem se izrauje.

Udlage su na boËnoj strani povezane sa spojnicama koje gornju i donju Ëeljust dræe u odreenom poloæaju. Princip rada udlage je takav da ograniËava pokrete donje Ëeljusti u smjeru prema natrag i dolje. Drugim rijeËima, laganim pomicanjem donje Ëeljusti prema naprijed sprjeËava se zapadanje Ëeljusti i jezika, a tako i zatvaranje diπnog puta. S obzirom na to da su prilikom koriπtenja silensora moguÊi mali pomaci Ëeljusti, udlaga je vrlo ugodna i djelotvorna naprava.

Silensor je vrlo djelotvoran kad je hrkanje uzrokovano suæenjem diπnih puteva, no njegova uporaba nije iskljuËena ni u sluËajevima kad je disanje kroz nos oteæano ili potpuno onemoguÊeno, primjerice zbog polipa. Naime, zahvaljujuÊi naËinu izrade, silensor ne sprjeËava disanje na usta. No, odreena stanja, kao πto su prekomjerna debljina i/ili pojaËana

konzumacija alkohola, mogu smanjiti uËinkovitost silensora, pa je u takvim sluËajevima uspjeπnost terapije upitna.

Relativna kontraindikacija za primjenu silensora postoji kod bolova i πkljocanja Ëeljusnog zgloba, no i takvi pacijenti mogu dobiti udlagu, ali tek nakon analize anamnestiËkih podataka, tzv. funkcijske analize kojom se otkriva uzrok problema i odreuje terapija drugim odgovarajuÊim udlagama.

Uvjet za izradu silensora je da su svi zubi sanirani i protetski zbrinuti. Tek nakon toga kreÊe se u njegovu izradu. Vaæno je napomenuti da se silensor moæe izraditi i kod djelomiËno bezubih pacijenata, ali ne i kod potpune bezubosti. U tom sluËaju ne moæe se osigurati ispravna stabilizacija proteze na leæiπtu, pa zato ni udlaga protiv hrkanja ne moæe dræati Ëeljusti u potrebnom poloæaju.

slika 2a - Protok zraka prilikom hrkanja

slika 2b - Protok zraka uz silensor pomicanje donje Ëeljusti naprijed pomoÊu silensora odræava prohodnost diπnog puta

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 85

86

Protefix

za ugodniji æivot sa zubnom protezom Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Kad naπi prirodni zubi zakaæu, zubna proteza omoguÊuje nam da se ponovno smijemo i ævaËemo normalno. No, privikavanje na nju nije uvijek lako te zahtijeva vrijeme i puno strpljenja. Strano tijelo u ustima izaziva osjeÊaj nelagode, strah od priËanja ili jela... No, nemojte se uzbuivati jer rijeË je o prolaznom razdoblju privikavanja kroz koji su proπli mnogi prije vas.

Kako si olakπati razdoblje privikavanja • U poËetku Êe vam se Ëiniti da govorite Ëudno i nerazumljivo, πto je normalno jer se jezik mora naviknuti na strano tijelo u ustima. Korisno je Ëitati na glas i priËati s ukuÊanima i prijateljima pred kojima ne osjeÊate neugodu. ©to viπe vjeæbate, prije Êete svladati neugodu.

• Nosite protezu cijelo vrijeme. Skidanje uveËer prije spavanja samo produljuje razdoblje navikavanja.

• Prva dva tjedna jedite mekπu hranu i manje komade, a izbjegavajte hrskavu i ljepljivu hranu (npr. jabuke, ævakaÊe gume i sl.).

• Ponaπajte se uobiËajeno, jer u tom sluËaju nitko sa sigurnoπÊu ne moæe reÊi da nosite zubnu protezu. Uz to, imajte na umu da vas vaπi novi zubi Ëine mlaima!

Savjeti za dugotrajno ugodno noπenje proteze • Redovito posjeÊujte svog stomatologa i kontrolirajte stanje zubne proteze.

• Obratite pozornost na uËinkovito ËiπÊenje zubne proteze, jer svaki ostatak hrane moæe izazvati upalu. Protefix tablete za ËiπÊenje uËinkovito obavljaju funkciju ËiπÊenja i deodoriranja zubne proteze, a dostupne su u pakiranjima po 32 i 66 komada.

• Ako imate problema s fiksacijom zubne proteze, uzmite Protefix proizvod za uËvrπÊivanje primjeren vaπem problemu prianjanja (Protefix praπak, krema i jastuËiÊi) i imajte ga uvijek pri ruci, pa Êete se u svakom trenutku osjeÊati sigurno, bezbriæno i samopouzdano.

Poπtovani Ëitatelji, obavjeπtavamo vas da od sljedeÊeg broja otvaramo Protefix stomatoloπku ordinaciju. Ako imate pitanja vezanih uz zubne proteze, moæete ih poslati na adresu: Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom - Za Protefix stomatoloπku ordinaciju Na vaπa pitanja odgovarat Êe lijeËnici stomatologije.

88 Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Njeæna ruka bilja protiv novoroenaËkih muka GrËevi i probavne smetnje u dojenaËkoj dobi GrËevi u trbuhu Ëesto se javljaju kod dojenËadi u dobi od jednog do Ëetiri mjeseca. Uzrokuje ih progutani zrak koji dolaskom u crijeva izaziva njihov pojaËan rad i bol. Kako je prirodni ritam crijeva neπto æivahniji noÊu, tako se i grËevi ËeπÊe javljaju predveËer i noÊu. Ako dijete ima jake grËeve, stolica moæe biti rijetka i zelenkasta. UËestali bolovi, isprekidan san i nedovoljno spavanja Ëine dijete razdraæljivim, Ëime se joπ viπe ubrzava rad crijeva i peristaltika, a posredno i teæina problema.

©to uËiniti?

• Ako dijete doji, treba prihvatiti cijelu bradavicu zajedno s aureolom, jer se na taj naËin sprjeËava gutanje zraka.

• Ako se hrani na boËicu, duda mora imati dobar odzraËni ventil, dovoljno velik da dijete moæe povuÊi sadræaj boËice, a opet ne prevelik da vuËe previπe, πto samo potiËe dijete na stalno izbacivanje i ponovno prihvaÊanje dude. Tako se usisava i zrak.

• Hranjenje treba raspodijeliti u dva dijela - nakon prvog dijela obroka dijete treba podignuti na rame i postaviti u uspravan poloæaj, njeæno ga lupkajuÊi po leima. Time se olakπava izbacivanje nakupljenog zraka, a u æelucu stvara mjesto za preostalu hranu.

• Nakon 45-minutnog hranjenja djetetu treba osigurati πto uspravniji poloæaj - treba ga polegnuti na neko poviπeno mjesto, staviti u sjedalicu ili na tvrdi jastuk kako se hrana ne 88 VA©E ZDRAVLJE #42

bi podigla, a s njom i æeluËana kiselina prema ustima (tako nastaju dodatno æarenje i bol u jednjaku).

• OzraËje u kojem se dijete nalazi treba biti umirujuÊe - njeæne kretnje, majËin glas, priguπeno svjetlo i tiπina pomaæu mu da se opusti, a samim time opuπta se i njegov probavni sustav.

• Leæanje na trbuhu ili noπenje djeteta na podlaktici takoer olakπava izbacivanje zraka iz probavnog sustava.

• Njeæna masaæa trbuha u smjeru kazaljke na satu - masaæom se potiskuje zrak prema straænjem otvoru djeteta i olakπava ispuπtanje nakupljenih plinova.

Dentinox iz svog asortimana nudi: Carminativum Babynos® - Kapi protiv nadutosti u dojenËadi i djece, s ekstraktima komoraËa, kamilice i korijandra. Kapi na blag, ali uËinkovit naËin pomaæu u otklanjanju probavnih smetnji.

Bäuchlein - Salbe Babynos® - Mast s ekstraktima anisa i kima za masaæu trbuha dojenËadi i djece. ZahvaljujuÊi ulju kima i anisa, istodobno njeguje koæu te pospjeπuje probavne procese opuπtajuÊom masaæom trbuha. Proizvod je kliniËki i dermatoloπki ispitan.

Problemi koji prate nicanje prvih zubiÊa Neugoda i bolovi prilikom nicanja zubi - Prilikom nicanja, zubi moraju probiti desni πto izaziva crvenilo i osjeÊaj boli. Dijete je nervozno, teπko mu je jesti i spavati i Ëesto plaËe, pa mu treba pomoÊi. Dentinox N je otopina za ublaæa-

vanje bolova kod nicanja zubi. U svom sastavu ima lidokain koji kao lokalni anestetik djeluje na mjestu primjene, omoguÊavajuÊi bezbolno i lako nicanje prvih zubiÊa, mlijeËnih zubi u cijelosti i kutnjaka. SprjeËava upalu desni, upalu sluznice usne πupljine i pojavu boli. Sadræi i ekstrakt kamilice za pojaËan protuupalni i umirujuÊi uËinak.

Sisanje prsta - Dijete joπ u majËinoj utrobi sisa prste, πto je normalna faza u razvoju sve do njegove druge godine æivota.

VeÊina djece spontano prestaje sisati prst izmeu druge i Ëetvrte godine, no neka uËestalo sisaju dudu ili prst i nakon tog vremena. U njihovu sluËaju javljaju se problemi u rastu zubiÊa koji se izvrnu prema van ili ne izrastu potpuno te ostaju kraÊi nego πto bi to bili prirodno. A tada nema druge nego potraæiti savjet stomatologa ortodonta koji Êe odrediti izradu zubnog aparatiÊa pomoÊu kojeg Êe se ispraviti stanje. ©to vi moæete uËiniti za zdrave i pravilne zubiÊe vaπeg djeteta?

• PotiËite dijete da pije iz Ëaπe - Hranjenje na boËicu trebalo bi prestati izmeu 12. i 14. mjeseca djetetova æivota.

• Nemojte uspavljivati dijete boËicom mlijeka ili Ëaja - Samo male bebe moraju po noÊi jesti. Djeca koja imaju zubiÊe ne smiju se uspavljivati mlijekom, sokom ili Ëajem, jer on sadræi πeÊer koji izaziva kvarenje zubi, tj. karijes. A kada nastupi karijes, poËinju problemi za vas i vaπe dijete - visoka temperatura kao posljedica upale zubnog mesa, bolovi u zubu i uËestali posjeti stomatologu, koji, bez obzira na struËnost i paænju, za dijete znaju biti i te kako traumatiËni.

• Od nicanja prvih zubiÊa navikavajte dijete na oralnu higijenu - Kad dijete dobije prve zubiÊe, prije spavanja mu ih oËistite uz pomoÊ vode i vatiranog πtapiÊa. Kada dovoljno poraste, kupite mu primjerenu Ëetkicu i zubnu pastu i usadite mu naviku redovita pranja zubi.

• Ne zaboravite redovite stomatoloπke preglede - Od nicanja prvih zubiÊa dijete treba voditi u stomatoloπku ordinaciju na pregled. Tako Êe se osloboditi straha od stomatologa i priviknuti na novo okruæenje.

Griæenje noktiju - Iako je to prije svega ruæna navika, moæe biti povezana s nepravilnim rastom zubi, pa je treba πto prije ukloniti. Griæenje noktiju moæe biti povezano s psiholoπkim problemima djece te brigama i nervozom koji iz toga proizlaze.

Zato nemojte zanemariti tu Ëinjenicu, jer vam dijete moæda æeli neπto reÊi, a ne zna kako.

Spasonosno rjeπenje iz Dentinoxa je Daum-exol®, zaπtitni lak za nokte koji se dobiva iz ekstrakta crvene paprike i oktaaceta. Djeluje tako da zbog gorka okusa odvraÊa od navike sisanja prstiju i griæenja noktiju.

90 Udruga Oko za našu i vašu djecu mr. sc. Nadica BjelËiÊ, dipl. ing., potpredsjednica udruge Oko

Pretpostavlja se da u Hrvatskoj ima izmeu 700 i 900 djece s razliËitim oπteÊenjima vida i dodatnim teπkoÊama u razvoju, koje su zbilja velike zbog mnogostrukih oπteÊenja. Rad s njima trebao bi obuhvaÊati stimulaciju vida, defektoloπki i logopedski tretman te odgovarajuÊu fizioterapijsku habilitaciju koja uzima u obzir da oni slabo ili gotovo niπta ne vide. Na æalost, u zdravstvenim institucijama ne postoji multidisciplinarni pristup u najranijim godinama æivota. VeÊina naπe djece na habilitacijskom je programu u Maloj kuÊi. PostojeÊe udruge (osim udruge roditelja PUÆ) u svom programu imaju samo jedan tip oπteÊenja: vid, motorika, kognitivan razvoj, razni sindromi itd.

Humanitarni rad - Udruga Oko osnovana je u jesen 2001. kako bi savjetima i psiholoπkom podrπkom pomogla roditeljima djece koja imaju sliËne probleme. Jednom mjeseËno sastaje se grupa psiholoπke potpore pod vodstvom educirana psihologa, a za to vrijeme djeci je osigurana odgovarajuÊa skrb sa studentima radne terapije (svake srijede od 18 do 20 sati; adresa Njegoπeva 3, telefon 098/69 69 39). Æelja nam je poboljπati i kvalitetu æivota naπe djece, pa smo zato osnovali igroteku KoKo gdje se mogu posuditi specijalne igraËke posebno birane za naπu djecu i prevladavanje problema koji ih muËe. To nisu samo 90 VA©E ZDRAVLJE #42

zvuËne igraËke, nego i igraËke za razvoj taktilnog i mirisnog osjeta te fine motorike kod djece s oπteÊenjem vida. S obzirom na to da su vrlo skupe, poËetna sredstva donirala nam je ZagrebaËka banka 2002. godine, a na uskrsnom πtandu iste godine humanitarnom prodajom vlastitih prigodnih artikala prikupili smo prvih 2000 kn.

SljedeÊeg Uskrsa organizirali smo veliku prigodnu humanitarnu prodaju na Cvjetnom trgu, uz svesrdnu podrπku sportaπa, manekenki, umjetnika, poznatih ljudi s estrade i pod pokroviteljstvo predsjednika Stipe MesiÊa.

Prikupljenih 15.000 kuna uloæili smo u nabavu specijaliziranih testova za kabinet testiranja funkcionalnog vida djece Male kuÊe.

Za Uskrs 2004. sakupili smo oko 2000 kuna za nabavu taktilnih slikovnica, a ove smo ih godine kupili joπ viπe sredstvima dobivenim od MOBMS-a.

Edukacija - Radi bolje informiranosti roditelja o znakovima odstupa-

nja od normalna razvoja, u suradnji s ostale dvije udruge roditelja (PUÆ i RODA), izradili smo edukativni letak Roditelji, obratite paænju!, koji se 1. oæujka 2003. poËeo dijeliti svim rodiljama u Hrvatskoj. Novac za tisak osigurao je DZZOMM. Izradili smo i letak ©to ako… kao psiholoπku pomoÊ roditeljima djece s teπkoÊama. U realizaciji obaju projekata nesebiËno su nam pomagali ljudi Ëiji je jedini cilj bio dobrobit naπe djece. Ove godine dobili smo i dodatna sredstva od MOBMS-a za nastavak akcije.

Od HT-a besplatno smo dobili prostor za naπu web stranicu http:// www.udruga-oko.hr. ZahvaljujuÊi nesebiËnu radu dobrih ljudi, danas imamo kvalitetnu web stranicu sa svim podacima o aktivnosti udruge, o igroteci KoKo (opisni i slikovni), biblioteci taktilnih slikovnica (opisni i slikovni), kao i podatke o svim ljudima, organizacijama i tvrtkama koji nam pomaæu u razvoju civilnog druπtva.

PoËetkom 2005. izdali smo edukativnu knjiæicu Iskustvo majke

nedonoπËeta za Ëiji je tisak sredstva osigurao MOBMS. Knjiæica je raena u suradnji s vrhunskim struËnjacima iz razliËitih podruËja, a besplatno se dijeli roditeljima nedonoπËadi.

S Akademijom za razvojnu rehabilitaciju, KlaiÊeva 16, radimo na zajedniËkom projektu o Bobath baby handlingu.

Druπtveni æivot - Radimo i na poboljπanju druπtvenog æivota roditelja putem radionica za roditelje i zdravu braÊu i sestre, na kojima nekoliko puta na godinu izraujemo asortiman koji nudimo na humanitarnim prodajama. Godine 2003. prvi smo put organizirali i edukativno zajedniËko vikend druæenje roditelja, djece i terapeuta Male kuÊe na Bjelolasici. Istu akciju ponovili smo i 2004., a ove godine planiramo druæenje u Fuæinama uz posjet spilji Vrelo, jednoj od rijetkih u Europi koju mogu posjetiti i osobe u kolicima. Glavni je sponzor tvrtka Portus d.o.o.

Socijalna osjetljivost - Od Ministarstva rada i socijalne skrbi traæili smo da se zaposli barem jedan defektolog za patronaæni rad u Centru Sloboπtina, πto nam je odobreno. Podnijeli smo i zahtjev za izmjenom Zakona o porezu na dohodak, koji je prihvaÊen. Sada traæimo izmjene Zakona o radu tako da se omoguÊi roditeljima djece s najteæim oπteÊenjima da se mogu posvetiti cjelodnevnoj skrbi djeteta i nakon sedme godine æivota.

Sa Savezom slijepih, Savezom djece s cerebralnom paralizom, udrugama PUÆ i Down sastavili smo popis problema koji muËe roditelje djece s posebnim potrebama i proslijedili ga HZZO-u, nadleænim ministarstvima i saborskim zastupnicima koji su aktivno ukljuËeni u rjeπavanje navedenih problema. Uz to, pridruæili smo se akciji koja zahtijeva poπtovanja zakona o isplati 1. mirovinskog stupa za roditelje koji rade polovicu radnog vremena. S udrugama roditelja PUÆ i Down syndrom aktivno sudjelujemo u traæenju promjena edukacije na ERF-u, naËina rada u centrima socijalne skrbi i sveukupne ukljuËenosti rehabilitatora u æivot naπe djece.

Aktivno smo ukljuËeni i u rad zaklade Izazov, koja radi pod pokroviteljstvom nizozemske vlade i Ministarstva vanjskih poslova, a kojoj je cilj unaprjeenje æivota ljudi s posebnim potrebama i njihovih obitelji.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OŠTEĆENJEM VIDA I DODATNIM POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU KUŠLANOVA 59a 10 000 ZAGREB tel: 098/69 69 39 žiro račun: 2360000-1101582508 www.udruga-oko.hr udruga-oko@zg.t-com.hr

92

medicinski

leksikon

Proljev

Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

uËestale tekuÊe ili polutekuÊe stolice blijedoæute boje

konzumiranje hrane zagaene toksinima bakterijskog podrijetla (stafilokok)

nekoliko dana

difuzni abdominalni bolovi, inapetencija, muËnina, katkad viπe ili manje poviπena temperatura

nijedna

Alimentarna intoksikacija

stolice manje koliËine, uËestalije u kasnijoj fazi bolesti

alimentarna infekcija salmonelom (sirovi plodovi mora, itd.)

obiËno nekoliko dana u kasnijim fazama

umor, difuzni miπiÊni i zglobni bolovi, vruÊica, bolnost abdomena, stanje konfuzije i sopor

serodijagnoza (Widalova reakcija), koprokultura

Salmoneloza (tip paratifusa)

brojne stolice (do 20 dnevno), tekuÊe s obilnom sluzi i tragovima krvi

alimentarna infekcija uzrokovana Shigellom, koja proizvodi toksin

10-15 dana

vruÊica, stanje protracije ili dehidracije (suha usta i usnice, itd.), povraÊanje, abdominalni bolovi (katkad vrlo jaki)

koprokultura

Bakterijska dizenterija (ili πigeloza)

polutekuÊe, sluzave stolice s prisutnoπÊu krvi

intestinalne infekcije parazitima (ameba), Ëeste u tropskim pod-ruËjima

postoje akutni oblici koji traju 1-2 tjedna te kroniËni oblici koji traju mnogo godina

difuzni abdominalni bolovi, opÊe propadanje, hepatomegalija (poveÊanje jetre), lagano poviπena temperatura

traæenje amebe u fecesu, rektoskopija

Amebijaza

brojne (do 15-20 dnevno) tekuÊe stolice, bezbojne ili blijedoæute

infektivnog (virus), neuroznog (psihosomatski) ili fizikalnog podrijetla (ledeni napitci, itd.)

nekoliko dana

povraÊanje, najprije alimentarno, zatim mukozno i bilijarno, stanje bitne prostracije i opÊeg propadanja, vruÊica, dehidracija, kardiocirkulatorni kolaps, agitacija nakon koje slijedi obamrlost i somnolencija

koprokultura

Gastroenteritis

umjerene koliËine, ËvrπÊe stolice

pogrjeπke ili pretjerivanje u prehrani

1-3 dana

difuzni abdominalni bolovi, katkad povraÊanje

nijedna

Loπa probava

razliËite koliËine s tekuÊim ili polutekuÊim stolicama

toksiËne tvari prisutne u hrani

nekoliko dana

muËnina i povraÊanje, difuzni abdominalni bolovi

pretraga suspektne hrane

Trovanje hranom

tekuÊe ili polutekuÊe stolice umjerene koliËine

psihiËki (strah, emocije, itd.) ili fiziËki Ëimbenici (hladnoÊa)

obiËno dvije ili tri iznenadne stolice u uskoj vezi s uzroËnim faktorom

katkad difuzni abdominalni bolovi

nijedna

Neurozni kolitis

mekπe stolice, evakuacije uvijek s bolnim abdominalnim napadima

poveÊana sekrecija hormona πtitnjaËe

viπe ili manje dugo, sa Ëestim recidivima, ovisno o djelotvornosti terapije

abdominalni bolovi, poveÊani tek uz gubitak teæine, tipiËne oËne promjene, lagano poviπena temperatura, poveÊanje srËane frekvencije ili arterijskog tlaka, srËane aritmije, umor i iritabilnost

razina hormona πtitnjaËe u krvi, ultrazvuk i scintigrafija πtitnjaËe

Hipertiroidizam

tekuÊe stolice katkad pomijeπane s krvlju

generalizirana alergijska reakcija na lijekove ili hranu

nekoliko sati

abdominalne kolike, muËnina i povraÊanje, kardiocirkulatorni kolaps, urtikarija i svrbeæ koæe, katkad bronhalna astma

nijedna

Alimentarni anafilaktiËki πok

92 VA©E ZDRAVLJE #42

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Proljev Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

polutekuÊe stolice, Ëesto s tragovima krvi, sa 4 ili viπe praænjenja dnevno

upala crijeva nepoznatog podrijetla sa stvaranjem brojnih ulceroznih lezija

postoje blagi oblici kroniËnog tijeka i teæi oblici brzog i fulminantnog tijeka

difuzni abdominalni bolovi, mrπavljenje, anemija

irigografija, kolonoskopija

Ulcerozni kolitis

izrazito tekuÊe stolice putridnog zadaha

odgovorna je toksiËna tvar (enterotoksin) koju proizvodi stafilokok koji se razvije u crijevu za vrijeme antibiotske terapije

akutno ili subakutno ovisno o koliËini i trajanju antibiotske terapije

vruÊica, povraÊanje, dilatacija abdomena, arterijska hipotenzija, dehidracija, stanje πoka

koprokultura, irigografija, kolonoskopija

Pseudomembranozni kolitis

proljev s polutekuÊim stolicama koji se izmjenjuje s razdobljima opstipacije

stvaranje divertikula (malih lokaliziranih proπirenja) duæ debelog crijeva

kroniËno

abdominalna dilatacija s osjeÊajem napetosti i meteorizmom (prisutnost poveÊane koliËine zraka u crijevima)

irigografija

Intestinalna divertikuloza

polutekuÊe ili meke stolice prije ili nakon jela

poveÊana pokretljivost crijeva zbog anksioznih stanja ili psihiËke napetosti

varijabilno

nesanica, anksioznost, iritabilnost

irigografija

Iritabilni kolon

hemoroidi zbog proljeva s polutekuÊim stolicama pomijeπanima s krvlju, koje se izmjenjuju s razdobljima opstipacije

kroniËna upala crijeva nepoznatog podrijetla

kroniËno

abdominalni bolovi u donjem desnom podruËju, lagano poviπena temperatura, anemija, opÊe propadanje

radiografija probavne cijevi, irigografija, kolonoskopija

Regionalni enteritis (ili morbus Crohn ili segmentalni enteritis)

brojne polutekuÊe masne stolice

promijenjena sluznica crijeva s kompromitiranom sposobnoπÊu apsorpcije

kroniËno

progresivno mrπavljenje, anemija, smanjenje ili zastoj tjelesnog razvoja u djece, rahitis ili osteoporoza

specijalistiËki testovi za procjenu intestinalne apsorpcije (ksilozni test, test apsorpcije vitamina B12, itd.)

Intestinalna malapsorpcija, celijaËna spru

nepravilna emulzija mekπih ili polutekuÊih stolica

tuberkulozna infekcija crijeva

subakutno ili kroniËno

difuzni abdominalni bolovi, subfebrilna temperatura, abdominalna napetost

traæenje bacila tuberkuloze (Kochova bacila) u fecesu, radiografija probavne cijevi

Tuberkuloza crijeva

brojna praænjenja vodenastih stolica nekoliko sati nakon jela

razvoj klica u crijevima kao posljedica kirurπkog zavata na æelucu (resekcija æeluca)

kroniËno

blagi ili jaËi bolovi u podruËju æeluca, regurgitacije

endoskopija probavne cijevi

Sindrom slijepe vijuge nakon resekcije æeluca

evakuacija polutekuÊih stolica uz bolne abdominalne napade

pretjerana sekrecija hormona πtitnjaËe

subakutno

mrπavljenje, lagano poviπena temperatura, psihiËka napetost, tremor, problemi s oËima, arterijska hipertenzija, srËane aritmije

razina hormona πtitnjaËe, ultrazvuk i scintigrafija πtitnjaËe

Hipertiroidizam

zadah po alkoholu ili fetidni, ako postoji i insuficijencija jetre

kroniËna pretjerana konzumacija alkoholnih piÊa

kroniËno

probavne smetnje (muËnina, povraÊanje, itd.); inapetencija; psihiËke smetnje

KroniËni alkoholizam

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 93

94

hitni

medicinski postupci

Trovanje hranom i vodom

Ana MaliÊ, dr. med., Oktal Pharma

Hrana i voda koje ne odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima, mogu postati izvor zaraznih bolesti, pa Ëak i pravih epidemija Trovanje hranom Kao πto je poznato, bez hrane i vode æivot se ne moæe ni zamisliti.

Naravno, uvjet je da odgovaraju osnovnim higijenskim zahtjevima, jer u protivnom mogu ometati normalan i ugodan æivot, a katkad biti i uzrokom bolesti. Hrana i voda, dakle, mogu postati sredstvo prijenosa zaraznih bolesti. A ako do zagaenja hrane doe u veÊem prehrambenom objektu, moæe se pojaviti i epidemija zarazne bolesti u kojima ponekad u kratkom roku oboli i veÊi broj ljudi.

U πirem smislu, pojam “trovanje hranom” obuhvaÊa sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane, primjerice otrovnih gljiva. No, takva trovanja hranom vrlo su rijetka u usporedbi s trovanjima hranom koja nastaju zbog toga πto je hrana zagaena razliËitim bakterijama i njihovim otrovima. Ta su trovanja poznata joπ pod nazivom alimentarne toksikoinfekcije.

UzroËnici trovanja hranom pripadaju obiËno jednoj od tri skupine ba94 VA©E ZDRAVLJE #42

kterija - salmonele, stafilokoki i klostridije. Bolesti izazvane tim klicama u mnogoËemu su sliËne i oËituju se naglim poËetkom, poviπenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraÊanjem ili proljevom.

NajËeπÊi uzroËnici trovanja hranom su salmonele, kojih je poznato viπe od 500 razliËitih vrsta i tipova, a proπirene su meu æivotinjama koje Ëovjeku sluæe kao izvor hrane, pa je zaraæeno meso najËeπÊi uzrok zaraze.

Simptomi trovanja poËinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaraæene hrane, i to naglo sa zimicom, poviπenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraÊanjem i proljevom. U veÊini sluËajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama. No, ponekad zbog povraÊanja i proljeva organizam moæe izgubiti toliko tekuÊine i elektrolita da mogu nastupiti i po æivot opasne komplikacije, ako se pravodobno ne provede nadoknada.

Druga, nimalo rjea vrsta trovanja hranom, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz

diπnog sustava kliconoπa mogu dospjeti u hranu. Na pogodnim æiveænim namirnicama kao πto su sladoled, kolaËi s kremom ili majoneza, stafilokoki stvaraju poseban otrov, toksin koji je odgovoran za pojavu bolesti.

Prvi simptomi javljaju se veÊ nakon tri do πest sati u vidu bolova u trbuhu, povraÊanja i proljeva. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura moæe biti samo neznatno poviπena, a bolest traje samo 12 do 24 sata i prolazi dobro bez ikakvih komplikacija.

Ova vrsta trovanja naroËito je Ëesta ljeti i obiËno je vezana uz konzumaciju slastiËarskih proizvoda.

TreÊa vrsta trovanja hranom potencijalno je smrtonosna, a rijeË je o konzumiranju hrane koja je zagaena sporama bakterije Clostridium botulinum koja proizvodi toksin. Botulinum toksin moæe se naÊi u konzerviranoj hrani, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumiranja. Javlja se glavobolja, zamuÊen vid ili dvoslike, slabost miπiÊa, pa i paraliza. Ovo je trovanje najËeπÊe povezano s konzumiranjem neispravnih konzervi.

LijeËenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom je dijetalni reæim prehrane kojem je cilj Ëajem i slanim juhama nadoknaditi izgubljenu tekuÊinu i elektrolite, a samo u teæim sluËajevima moraju se nadomjestiti infuzijom. Prevencija trovanja hranom je jako vaæna i sastoji se u higijenskom rukovanju æiveænim namirnicama.

Savjeti •Ne kupujte hranu oπteÊene ambalaæe.

•Prije pripreme temeljito operite ruke vodom i sapunom, kao i hranu i pribor kojim se sluæite pri pripremi jela.

•Kuhajte hranu dovoljno dugo.

•Prije skladiπtenja uvijek provjerite rok uporabe.

Jednom odmrznuto meso nipoπto nemojte ponovno zamrzavati. Ostatke hrane vratite u hladnjak najdulje dva sata nakon serviranja.

Trovanje vodom Kao i kod zagaenja hrane, i do zagaenja vode dolazi na razliËite naËine, πto uvelike ovisi i o podrijetlu vode. Da bi Ëovjek zadovoljio svoje fizioloπke potrebe, sluæi se vodom razliËita podrijetla: atmosferskom (cisterne), povrπinskom (vodovodi) i podzemnom (bunari). Vodovodna voda higijenski je najsigurnija. S obzirom na stalni nadzor, vodovod pruæa higijenski besprijekornu vodu. Meutim, ako doe do zagaenja vodovoda, javljaju se velike hidriËne epidemije u kojima u kratkom vremenu moæe oboljeti velik broj ljudi. Posljedice zagaenja vode mogu biti bacilarna i amebna dizenterija, zarazna æutica, pa i djeËja paraliza.

Dezinfekcija vode za piÊe Voda sumnjive kvalitete mora biti proËiπÊena, filtrirana i dezinficirana. Postoji nekoliko naËina za uniπtavanje πtetnih klica u vodi: • kuhanjem: kuhajte vodu da kipi 5 do 10 minuta • tabletama za dezinfekciju vode koje se prodaju u ljekarnama: obiËno se jedna do dvije tablete stavljaju na litru vode • jodnom tinkturom: u litru vode ukapa se 6 do 8 kapi jodne tinkture, a mjeπavina mora zatim odstajati najmanje pola sata

96

vodiË

kroz pretrage

Suvremena dijagnostika virusnih hepatitisa Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPLUS - poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/231 95 96, www.virogena.hr

Posljednjih dvadesetak godina, nakon otkriÊa pet najËeπÊih hepatotropnih virusa (imaju afinitet prema jetrenim stanicama) koji uzrokuju akutne i kroniËne upale jetre (HAV-Picornavirus, HBV-Hepadnavirus, HCVFlavivirus, HD-Delta nekompletan virus, HEV-Calcivirus), primjenom imunoloπkih metoda seroloπke dijagnostike (dokaz antigena virusa i protutijela domaÊina u krvnim uzorcima) i otkriÊem metoda molekularne dijagnostike kojima se dokazuju virusni genom, broj kopija i genotip virusa u ispitivanom serumu, nastupilo je doba moderne dijagnostike i terapije virusnih hepatitisa.

Seroloπka dijagnostika Da bi se otkrilo koji je virus uzrokovao hepatitis, provode se testovi iz krvi. Za dokaz seroloπkih markera (biljega) na hepatotropne, ali i neke nehepatotropne viruse (adenovirusi, cytomegalovirus, Epstein-Bar virus, Herpes simplex virus i drugi), danas se koriste EIA (enzimimunoloπke) metode, koje odlikuje visoka specifiËnost, osjetljivost, ponovljivost, uz relativno nisku cijenu te brzo i jednostavno izvoenje. Takvim testiranjem, nakon vaenja uzorka od 5 do 10 mililitara krvi (a da testirana osoba ne mora biti potpuno nataπte) rezultat je poznat veÊ za nekoliko sati.

96 VA©E ZDRAVLJE #42

DijagnostiËki markeri hepatitisa A Hepatitis A πiri se feko-oralnim putem, a danas se riziËnim skupinama smatraju putnici u zemlje s loπim higijenskim prilikama i pripadnici homoseksualne populacije.

Nakon neπto viπe od mjesec dana od infekcije virusom HAV u krvi inficirane osobe testom se mogu otkriti protutijela IgM i IgG anti-HAV. IgM klasa nestaje iz krvi za oko πest mjeseci od nastupa infekcije, dok IgG ostaje u krvi doæivotno kao rezultat preboljelog hepatitisa A. Za osobe koje imaju pozitivan nalaz anti-HAV smatra se da su ili prokuæene ili, u sluËaju da su cijepljene HAV cjepivom, imaju zaπtitni titar anti-HAV protutijela u krvi.

DijagnostiËki markeri hepatitisa B Hepatitis B prenosi se spolnim putem, parenteralno preko krvi i sa zaraæene trudnice/majke na dijete. Osoba se moæe inficirati tijekom posjeta

Enzimimunoloπke metode odlikuju visoka specifiËnost, osjetljivost i ponovljivost, uz relativno nisku cijenu te brzo i jednostavno izvoenje

stomatologu, kod tetoviranja, pedikiranja, piercinga, akupunkture. U riziËne skupine spadaju spolni partneri inficiranih osoba, zdravstveni radnici, intravenozni narkomani i djeca zaraæenih majki. Prema epidemioloπkim procjenama, u svijetu od njega boluje oko 300 milijuna ljudi, a od posljedica te bolesti godiπnje umre oko 250.000 ljudi. U Hrvatskoj je oko 80.000 kliconoπa virusa B, pa se svrstavamo u zemlje niske pojavnosti, s manje od dva posto zaraæenih stanovnika. Protiv te bolesti postoji cjepivo koje je uvrπteno u program cijepljenja djece, a njime se cijepe i osobe koje pripadaju riziËnim skupinama.

U ranoj fazi hepatitis B akutne infekcije iz krvi je moguÊe dokazati samo antigene HBsAg i HbeAg, zajedno ili pojedinaËno. Nakon pojave antigena meu prvim protutijelima u krvi inficirane osobe javljaju se anti-HBc IgM i ukupni anti-HBc. Nastankom tzv. serokonverzije dolazi do nestanka antigena i pojave specifiËnih antiHBe i zaπtitnih anti-HBs protutijela, a iz krvi nestaje IgM anti-HBc. Nakon oporavka od preboljelog hepatitisa B u krvi ostaju doæivotno anti-HBc i anti-HBs protutijela, a ponekad i anti-HBe. U osoba sa slabijim imunitetom katkad se testiranjem krvnog uzorka pronae samo izolirani nalaz antiHBc protutijela koji moæe uputiti na

97 moguÊu viremiju (prisustvo virusa u krvi) niskog stupnja.

Ako je marker HBsAg pozitivan viπe od πest mjeseci, i ne nestaje iz krvi, njegov dokaz upuÊuje na sumnju da osoba boluje od kroniËnog B hepatitisa.

Kod infekcija tzv. mutantima virusa moguÊi su atipiËni seroloπki nalazi, pa testiranje treba proπiriti molekularnom dijagnostikom.

DijagnostiËki markeri hepatitisa C Taj oblik virusne upale jetre najËeπÊe se prenosi parenteralnim putem, a izuzetno je Ëest u ovisnika o intravenskim drogama. MoguÊ je prijenos sa zaraæene majke na dijete, ali puno rjee od hepatitisa B. U svijetu se procjenjuje da je C virusom zaraæeno 170 milijuna osoba. Cjepivo protiv te infekcije ne postoji. Poznato je devet glavnih genotipova virusa C, oznaËenih od 1 do 9, a neki su podijeljeni u podtipove, od koji su najËeπÊi europski tipovi 1a, 1b i 2c, dok je genotip 3 najzastupljeniji meu riziËnom skupinom ovisnika. NajËeπÊi genotip u Hrvatskoj je 1b.

Kao probirni test (screening) na hepatitis C u krvi se odreuje seroloπki marker anti-HCV protutijelo.

DijagnostiËki markeri hepatitisa D RijeË je o istodobnoj infekciji nepotpuna hepatitis Delta virusa (HDV) koji se ne moæe umnoæavati bez prisustva povrπinskog antigena virusa hepatitisa B. U tom sluËaju ishod bolesti Ëesto je kroniËan, a ponekad se razvije i fulminatni oblik upale jetre s teπkom kliniËkom slikom.

U krvi se tada dokazuje HD antigen koji je pozitivan u cirkulaciji tjedan do dva uz IgM i IgG anti-HD protutijela.

Superinfekcija i HD-koinfekcija B hepatitisa odreuje se prema pojavi odreenih markera B i D infekcije.

DijagnostiËki markeri hepatitisa E To je endemski oblik hepatitisa, koji se sliËno A hepatitisu πiri fekooralnim putem. Seroloπki se dokazuju anti-HEV protutijela. Od trenutka stvaranja do osam mjeseci od nastupa infekcije u krvi se nalazi IgM klasa protutijela koja potom nestaju, a ostaju IgG anti-HEV protutijela koja su u krvi prisutna nekoliko godina.

Molekularna dijagnostika I dok seroloπka dijagnostika u probiru ima svoje prednosti (uz visoku

osjetljivost i specifiËnost) u smislu brzog i relativno jeftinog naËina razlikovanja vrste virusa koji je uzrokovao infekciju jetre, razvojem molekularne biologije dogodila se revolucija u dijagnostici koja je omoguÊila dokazivanje virusnih genoma.

Molekularna dijagnostika virusnih hepatitisa osobito je korisna metoda za razlikovanje infektivnosti i neinfektivnosti, nedavne ili kroniËne infekcije i praÊenje rezultata terapije, πto se osobito odnosi na dijagnostiku virusnog hepatitisa B i C. Osim πto se u serumu PCR metodom odreuje kvalitativno prisustvo HBV-DNA i HCV-RNA, odreuje se broj kopija virusa po mililitru krvi te genotip virusa. Jedna od najvaænijih primjena molekularne dijagnostike je praÊenje uËinkovitosti interferonske terapije u lijeËenju kroniËnih oblika B i C hepatitisa. U odreenim intervalima tijekom primjene terapije provjerava se broj virusnih Ëestica u serumu pacijenta i time definira uspjeπnost terapije.

Odreivanje HCV genotipa ima i epidemioloπku vaænost jer moæe pomoÊi u otkrivanju moguÊeg puta i izvora infekcije.

DAR »ITATELJIMA Virogena Plus - poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb, nagrauje prvih πest Ëitatelja koji poπalju svoje podatke na adresu redakcije.

Dovoljno je oznaËiti koji dar æelite u za to predvienom prostoru i ispunjeni kupon sa svojim podacima poslati na adresu: Oktal Pharma d.o.o.

Za Virogena Plus Utinjska 40, 10020 Zagreb

Ime i prezime:

testiranje na neki od seroloπkih markera hepatitisa A, B, C, sifilisa ili HIV-a iz uzorka krvi prema izboru (tri Ëitatelja) dermatoveneroloπki pregled i konzultacije (tri Ëitatelja)

Adresa:

Grad i poπtanski broj:

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 97

98

biljna

KomoraË

ljekarna Ivana Topolovec, mr. pharm, Oktal Pharma

Srodne vrste: Anis (Pimpinella anisum L.), celer (Apium graveolans L.), kim (Carum carvi L.).

O biljci: KomoraË je dvogodiπnja biljka koja naraste do dva metra u visinu. Ima perasto razdijeljene listove i æute cvjetove koji tvore πtitke.

Plod je duguljast, rebrast i malo spljoπten, jakog mirisa i slatkastog okusa.

Ljekoviti dio biljke: Plod, korijen i cijela biljka.

Sastav: EteriËno ulje 2-6 posto, masno ulje i slobodne masne kiseline 20 posto, bjelanËevine i aminokiseline 20 posto, kalij, kalcij, sumpor i fosfor.

Droga: Foeniculi fructus - plod komoraËa. Poluzreli plodovi komoraËa koriste se u raznim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eteriËno ulje koje se takoer koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima.

Djelovanje: Biljka: KomoraË (Foeniculum vulgare Mill.).

Porodica: Umbelliferae - πtitarke.

Ostali nazivi: KoromaË, moraË, slatki kopar, janeæ.

Podrijetlo: KomoraË je jedna od najstarijih poznatih ljekovitih biljaka πto su ih koristili stari EgipÊani, Rimljani i Grci.

Staniπte: Raste po kamenjarima Hrvatskoga primorja, Dalmacije i Makedonije, a mnogo se uzgaja i diljem svijeta. U nas ga najviπe ima u primorskim krajevima i na otocima.

98 VA©E ZDRAVLJE #42

• karminativno - protiv nadimanja i probavnih tegoba • spazmolitiËki - protiv grËeva (posebno u probavnom sustavu) • ekspektorativno - pospjeπuje iskaπljavanje • aperitiv - za pospjeπivanje apetita • tonik i afrodizijak - regulira cikluse mjeseËnice • laktacijsko - pospjeπuje izluËivanje mlijeka • antiseptiËko - zaustavlja razmnoæavanje mikroorganizama

• diuretiËko - stimulira funkciju bubrega i pospjeπuje izluËivanje mokraÊe • antireumatsko - protiv reumatskih bolova.

Indikacije: • Probavni sustav - protiv æeluËanih i crijevnih tegoba, nadimanja i grËeva; za poboljπanje apetita.

• Diπni sustav - gripa, prehlada, produktivni kaπalj.

• Urogenitalni sustav - regulira ciklus mjeseËnice, pospjeπuje laktaciju i normalnu funkciju mokraÊnih puteva.

• Lokomotorni sustav - oblozi s eteriËnim uljem komoraËa ublaæavaju reumatske bolove.

• Koæa - eteriËno ulje u oblozima djeluje antiseptiËki.

Neæeljeni uËinci: Nisu poznati.

Kombinacije: Dobro se kombinira s kamilicom, korijandrom i anisom u pripravcima za poboljπanje probavnih smetnji. U kulinarstvu se moæe upotrebljavati kao zaËin.

»uvanje: Plodovi - u suhim i zatvorenim staklenim spremnicima zaπtiÊeno od svjetlosti; ostatak biljke - osuπen u dobro zatvorenim kartonskim kutijama.

100

struËne

Ne odustajte od pokuπaja da prestanete puπiti!

Objavljeno: 6. lipnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

PuπaËi koji su neuspjeπno pokuπali prestati puπiti, ne bi se smjeli obeshrabriti.

Studija je pokazala da veÊini puπaËa treba nekoliko pokuπaja odvikavanja prije nego πto potpuno prestanu puπiti, tvrdi Walter Farke iz NjemaËkog centra za ovisnosti (DHS) u Hammu. “Normalno je da treba nekoliko pokuπaja.

To je proces koji ne moæe uspjeti preko noÊi”, izjavio je. Najbitnije je da se puπaË doista æeli odviknuti. “Namjera mora biti jasna”, rekao je Farke. Oni koji nisu sigurni, obiËno ne uspijevaju.

Nije dobro odmah prestati puπiti, bolje je odrediti datum kako bi se izbjegle stresne situacije. Drugi je naËin postupno smanjivanje broja cigareta, za πto je potrebno mnogo samodiscipline.

NajveÊi uspjeh u odvikavanju puπaËi postiæu kad potpuno prestanu puπiti, uz pomoÊ antinikotinskih flastera ili akupunkture, ako su potrebni. Krizno razdoblje nakon prestanka razliËito je za svaku osobu, kaæe Farke. “Nitko se toga ne smije bojati. Teπko je, ali moguÊe”, rekao je. Nakon najviπe dva tjedna simptomi krize prestaju, a onda ovisi o osobi je li se doista rijeπila navike. “Neki bivπi puπaËi Ëak i nakon nekoliko godina u nekim situacijama osjete potrebu za cigaretom. Kao da su morali reÊi zbogom velikoj ljubavi”, rekao je.

Troπite kalorije glasno se smijuÊi Objavljeno: 5. lipnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Æelite li potroπiti joπ koju kaloriju, grohotom se smijte 10 minuta na dan, preporuËuju znanstvenici.

Premda se smijeh, kad je rijeË o troπenju kalorija, ne moæe usporediti s trËanjem, voænjom bicikla ili dizanjem utega, znanstvenici tvrde da se glasnim smijehom 10 do 15 minuta na dan moæe potroπiti, ovisno o tjelesnoj teæini, 10 do 40 kalorija, πto je jednako komadiÊu Ëokolade. Za one koji su redovito smiju, to je, prema proraËunima, jednako dva kilograma na godinu, rekao je dr. Maciej Buchowski iz Medicinskog centra sveuËiliπta Vanderbilt u ameriËkom Nashvilleu na eu100 VA©E ZDRAVLJE #42

zanimljivosti ropskoj konferenciji posveÊenoj pretilosti. Od smijeha se ljudi osjeÊaju dobro, a smijeh je opisan kao najbolji lijek.

Buchowski vjeruje da su on i njegovi kolege prvi u svijetu mjerili koliËinu energije potrebne za smijeh. Izabrali su 100 studenata, prijatelja ili parova, i mjerili potroπnju energije svakoga para dok su u metaboliËkoj komori gledali inserte iz komedija. Zatvorena prostorija omoguÊila je znanstvenicima da izmjere koliko energije proizvodi smijeh, a istodobno su pratili rad srca ispitanika. Znanstvenici nisu studentima rekli koji je cilj pokusa, samo su ih uputili da ne razgovaraju i da se ne miËu. “Nije lako uhvatiti iskren smijeh jer ako ljudima kaæete da Êete promatrati smijeh, smijat Êe se na silu”, dodao je Buchowski na kongresu. Na Ëetverodnevnome europskom kongresu posveÊenom pretilosti sudjelovalo je 2000 znanstvenika iz 80 dræava.

Štetan uËinak kemikalija na muπke bebe Objavljeno: 29.svibnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Ftalati, kemikalije prisutne u svakodnevnim proizvodima, mogu πtetiti razvoju muπkoga reproduktivnog sustava, upozoravaju ameriËki znanstvenici.

Ftalati se koriste u izradi plastiËnih predmeta, maziva i otapala, a prisutni su i u kozmetici, medicinskoj opremi, igraËkama, bojama i ambalaæi. Istraæivanja znanstvenika s University of Rochester utvrdila su da je izloæenost ftalatima povezana s veÊim izgledima za pojavu genitalnih nepravilnosti kod muπkih beba. Rezultati se temelje na pregledima 134 djeËaka i analizi krvi njihovih majki. Pokazalo se da æene koje u krvi imaju viπu razinu kemikalija povezanih s ftalatima ËeπÊe raaju djeËake kod kojih se testisi nisu spustili i kod kojih je udaljenost izmeu genitalija i anusa manja nego obiËno. Sinovi tih æena imali su veÊe izglede da Êe im testisi i penis biti manji nego πto je uobiËajeno. Znanstvenici dodaju kako za pojavu tih nepravilnosti nije bila nuæna izloæenost iznimno visokoj razini ftalata. Ranija istraæivanja provedena na æivotinjama pokazala su da ftalati zbog utjecaja na razinu hormona mogu πtetiti reproduktivnom razvoju. IstraæivaËi vjeruju da

ftalati negativno utjeËu na proizvodnju muπkoga spolnog hormona testosterona, koji osim na razvoj genitalija utjeËe na razvoj brojnih tkiva u organizmu, ukljuËujuÊi i mozak.

Oruæje protiv superbakterija stiæe iz mora Objavljeno: 25. svibnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Britanski znanstvenici vjeruju da bi bakterije iz mora koje æive na dubini od 300 metara mogle biti uËinkovite u borbi protiv superbakterija.

IstraæivaËi sa sveuËiliπta u Kentu i Newcastleu utvrdili su da bakterija Ëije je staniπte u podmorju Japana moæe uniπtiti bakterije koje su postale otporne na djelovanje antibiotika. VeÊ su prijaπnja istraæivanja pokazala da bakterije iz porodice actinomyceti imaju antibiotiËka svojstva, no britanski znanstvenici otkrili su da nova vrsta, verrucosispora maris, proizvodi jedinstven antibiotik nazvan abyssomicin C. KljuËno je to πto bakterije iz podmorja joπ nisu bile u kontaktu sa superbakterijama, pa one joπ nisu stekle otpornost na njih. Pojava superbakterija posljedica je pretjerane uporabe antibiotika te predstavlja velik problem u bolnicama u sve veÊem broju zemalja.

Dojenje utjeËe na krvni tlak Objavljeno: 24. svibnja 2005.

Izvor: plivazdravlje.hr

Dojena djeca imaju manje izglede da Êe u odrasloj dobi patiti od poviπenoga krvnog tlaka, utvreno je u studiji britanskih znanstvenika.

IstraæivaËi s University of Bristol procjenjuju da pozitivan uËinak dojenja na krvni tlak odgovara uËinku redovite tjelovjeæbe u odrasloj dobi. ©to je dulje dijete bilo dojeno, to su manji izgledi za pojavu visokoga krvnog tlaka, utvreno je u istraæivanju u kojem je sudjelovalo 2000 djece. Znanstvenici nisu otkrili zbog Ëega dojena djeca imaju manje izglede za pojavu hipertenzije, no vjeruju kako je rijeË o utjecaju nezasiÊenih masnih kiselina prisutnih u majËinu mlijeku. Ranija istraæivanja pokazala su da dojenje smanjuje izglede za pojavu infekcija kod djece te razvoj osteoporoze i raka jajnika kod majki.

OD SADA I RADIO

EMISIJA

VA©E ZDRAVLJE OKTAL PHARMA I VOJO ©ILJAK U SURADNJI!

Razgovori s lijeËnicima i farmaceutima o najËeπÊim tegobama i moguÊnostima lijeËenja.

Nagradna igra za najbræeg sluπatelja!

SVAKOG PONEDJELJKA Hrvatski radio Osijek 102.0, 102.4 i 105.3 MHz / 10:30 - 11:00 Hrvatski radio Zadar 101.8, 103 MHz / 11:00 - 11:30 Hrvatski radio Pula 96.4, 101.3 i 100.0 MHz / 11:30 - 12:00 Hrvatski radio Split 102,0 MHz / 12:00 - 12:30 Hrvatski radio Dubrovnik 105.0 MHz / 12:30 - 13:00 Hrvatski radio Rijeka 104,7 MHz / 13:15 - 13:30 Radio Sljeme 88.1 MHz / 16:45 - 17:00

SVAKOG UTORKA Obiteljski radio 89,7 MHz / 11:10 - 11:30

Sluπajte nas i uËinite neπto za svoje zdravlje!

Nagrađujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma.

ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40. 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Nagradni pojam 2

Ime i prezime Adresa Poπtanski broj i grad

predstavljamo

knjige

DJE»JA PRETILOST Michel Montignac

©TO SVE ANA ZNA...

ZDRAVA HRANA Simeon MarinkoviÊ

Montignacovom metodom protiv prekomjerne tjelesne teæine djece i mladeæi Pretilost meu djecom i mladima, kao uostalom i meu odraslima, poprima alarmantne razmjere u cijelome svijetu. Sluæbene preporuke koje se uglavnom svode na smanjen kalorijski unos i redovito kretanje nisu se pokazale uspjeπnima. Nikad nije bilo toliko pretile djece, mladeæi i odraslih, pa je poziv na uzbunu razumljiv i opravdan.

HipokaloriËne dijete dugoroËno nisu uËinkovite jer se organizam navikava na smanjen unos hrane i rezultat je nerijetko joπ jaËe debljanje. Tjelesna aktivnost, dakako, viπestruko je korisna, ali bez promjene prehrambenih navika u djece sklone debljanju takoer ne daje zadovoljavajuÊe dugoroËne rezultate.

Knjiga DjeËja pretilost stiæe kao pravo osvjeæenje, donosi originalne ideje i pruæa nove nade. Kad shvatite temeljna naËela metode, kao πto je nuænost odabira ugljikohidrata niskoga glikemiËnog indeksa, i kad upoznate prehrambeni sastav namirnica, otvorit Êe vam se mnoge moguÊnosti koje Êete koristiti u oblikovanju svakodnevne prehrane. ZaËudit Êete se koliko ima “dobrih” namirnica kojih se vaπe dijete smije najesti, a da se pritom ne deblja. Brojni savjeti i upute o pravilnoj prehrani djece (joπ od vremena prije njihova roenja) pomoÊi Êe vam da sprijeËite buduÊu pretilost vaπeg djeteta ili da se uspjeπno borite protiv veÊ postojeÊe.

Serija slikovnica Prvi pojmovi - Preklapalice namijenjena je najmlaim Ëitateljima.

Stranice koje se preklapaju i crteæi iza njih pretvaraju slikovnicu u zanimljivu igraËku.

Dok djetetu Ëitate ovu knjigu, razgovarajte s njim o tome πto u njoj piπe, paæljivo sluπajte djeËja pitanja, poπteno se trudite pri odgovaranju, ne izbjegavajte reÊi “ne znam”, a ponekad pitajte svog maliπana “©to ti misliπ da to znaËi…” da biste provjerili koliko dijete razumije ono πto je proËitalo i πto misli o tome.

Koraljka Penavin Nakladnik: Naklada Zadro, Zelengaj 45a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem kod nakladnika na tel.

01/457 81 57 uz 20 posto popusta, e-poπtom naklada-zadro@zg.htnet.hr ili u svim veÊim knjiæarama.

Izdanje: 2005. godina Cijena: 180 kuna

U slikovnici ©to sve Ana zna... Zdrava hrana Ana savjetuje djeci kako i πto trebaju jesti da bi bila zdrava i vesela. S radoπÊu pere ruke, bira svjeæu i zdravu hranu, jede umjereno, ponekad se zasladi slatkiπima, ali u tome ne pretjeruje. Rado dijeli hranu s prijateljima, ne voli brzu hranu, a voli voÊe i povrÊe, nemasno meso i ribu. Uz jelo pije svjeæe sokove i - VODU. Kata IvankoviÊ Nakladnik: Nika, Jordanovac 51, Zagreb Prodaja: U knjiæarama.

Izdanje: 2005. godina Cijena: 27 kuna (za Ëlanove djeËjeg kluba knjige Nika - 23 kn)

103 KAKO SE RIJE©ITI CIGARETE? dr. Jean-Loup Dervaux

PriruËnik Kako se rijeπiti cigarete jedan je od najuspjeπnijih priruËnika te vrste, a mnogim je Francuzima pomogao rijeπiti se te πtetne navike. U ovom su priruËniku lako i pregledno prikazane tehnike pripremanja terena za prestanak puπenja, uËinkovita provoenja odluke, sprjeËavanja dobivanja kilograma nakon prestanka puπenja te oËuvanja mira bez duhana. Na kraju knjige nalazi se 20 savjeta koje treba slijediti, 20 pogreπaka koje treba izbjegavati te mudre izreke i rjeËnik.

Dr. Marija Posavec o knjizi je rekla: “Odluka o prestanku puπenja kljuËna je stepenica na putu do odvikavanja, no postojanje priruËnika koji nas vodi na tom nimalo lakom putu do apstinencije moæe biti od velike pomoÊi, a nekima je i nuæno potreban”.

Evo πto nam poruËuje sam autor: “Proπlo je veÊ dugo vremena kako æelim napisati knjigu poput ove i evo... to se dogodilo! Prestao sam puπiti prije dvadesetak godina, priznajem, ne od prvog pokuπaja. Kako bilo da bilo, veÊ dugo æelim podijeliti uæitak i ponos koje sam iskusio pomaæuÊi drugim puπaËima da prestanu puπiti. �elim Vam mnogo hrabrosti i uspjeha na vaπem putu odvikavanja. Ja sam uspio, i vi to moæete.”

Ivica PrtenjaËa Nakladnik: Profil International d.o.o., Kaptol 25, Zagreb Prodaja: PouzeÊem kod nakladnika na tel.

01/481 20 88, 488 22 79 ili faks 01/488 22 77 uz 25 posto popusta (49 kuna) ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni.

Izdanje: 2004. godina Cijena: 65 kuna

# 4 2 V A © E Z D R A V L J E 10 3

mali sglasi AVÈNE CENTAR, MartiÊeva 4, Zagreb (u sklopu drogerije Vaπe zdravlje) U vrhunski opremljenom dermokozmetiËkom savjetovaliπtu oËekuju vas svakodnevni pregledi koæe, uz preporuku dermatokozmetiËkih proizvoda namijenjenih upravo vaπem tipu koæe.

Uz cjelovitu liniju Avène proizvoda temeljenih na blagotvornom ljekovitom uËinku Avène termalne vode, upoznajte se s viπe od 120 proizvoda poznate francuske farmaceutske kuÊe Pierre Fabre RADNO VRIJEME pon-pet 7.00-20.00 subota 7.30-15.00 tel: 01/467 05 80

Iznajmljuje se novoureeni poslovni prostor za lijeËniËke, farmaceutske, kozmetiËke ili sliËne potrebe na duæi rok.

Maksimirska 81 (ugao Jordanovac - iznad ljekarne) 10000 Zagreb Informacije na tel. 01/2319-147 ili 098/977 65 80

PoliklinikaPodobnik prof. dr. sc. Slava Podobnik ©arkanji, dr. med., spec. neurolog

 neuroloπki pregled  color i power dopler karotidnih i vertebralnih arterija (CDFI, PDFI)  transkranijska dopler sonografija (TCD)  elektroencefalografija (EEG)  pimjena Botulinum toksina u lijeËenju neuroloπkih bolesti  akupunktura Lovranska 8, Zagreb tel./faks: 01/369 06 03

POLIKLINIKA VILI

Poliklinika Svjetlost

prof. dr. sc. Nikica GabriÊ, dr. med., spec. oftalmolog

• ambulantni pregledi i operativni zahvati uz primjenu suvremene tehnologije • excimer laser, fotorefraktivna keratektomija (PRK) • operacije mrene (UZV - PHACO emulzifikacija), strabizma, glaukoma i halaziona (jeËmenca), manje estetske operacije na vjeama • vitrektomije Radno vrijeme: pon. - Ëet. 9-20, pet. 9-15 PlaÊanje: gotovina, Ëekovi, kreditne kartice (amex, din, visa, master) BukovaËka 27, 10000 Zagreb tel: 01/230 43 77 • faks: 01/230 44 16 • e-mail: info@svjetlost.hr • www.svjetlost.hr

poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo, internu medicinu, urologiju, psihijatriju, dermatologiju i venerologiju prof. dr. sc. Viπnja Latin i suradnici

Prilaz Gjure DeæeliÊa 32/I, Zagreb tel: 01/ 484 60 60, 484 60 61 faks: 01/484 60 57