Vaše zdravlje 06/2006

v o d i »

z a

z d r a v i j i

æ i v o t

iSSN 1332-232x lipanj/srpanj 2006.

Broj 48 / godina ix

BESPLataN PriMjEraK

Kinetoze Pogreπan prijenos osjetilnih informacija

Prirodno planiranje obitelji Koji dan ciklusa imati spolni odnos

Naπe misli Otrov za tijelo, ali i iscjeljujuÊa snaga u lijeËenju mnogih bolesti

Melanom Velika uloga sunËeva svjetla

Meniereova bolest LijeËenje poËinje savjetovanjem o prehrani i dnevnim navikama

INTERVJU dr. Marty Klein

Otvoreno o seksu Posebno izdanje OËi - izlozi sunca i sna

Serijal DjeËje zarazne bolesti - ospice

Vjeæbajmo zajedno Sloæenije vjeæbe snage za starije osobe

Wellness&SPA

DOÆIVLJAJ ZA DU©U I TIJELO

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum

RijeË

urednika

Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

danaπnje vrijeme biti u tren

πto mogu ponuditi, πto

du podrazumijeva mnogo

naravno automatski ne

toga, pa je prosjeËnom

znaËi da je imperativ i

Ëovjeku vrlo teπko æivjeti

posjeÊivati ih. Onima

u skladu s novitetima. ©to

koji sebi mogu priuπtiti

zbog premalo slobodnog vremena, πto zbog

tako neπto, sigurno Êe

ograniËenih financijskih izvora. No, odræa

pruæiti poseban i vrlo

vanje mladenaËkog izgleda, πto je svojevrsni

ugodan doæivljaj.

imperativ danaπnjice, trend je koji svakako

Ali, nije samo odlazak u takve centre naËin

valja slijediti

da se rasteretimo napetosti. Kad ste poslje

»ak i ako nismo u moguÊnosti ili ne æelimo

dnji put napunili kadu toplom vodom, kap

pratiti sve modne i ostale trendove, trebali

nuli nekoliko kapi eteriËnog ulja i pruæili si

bismo razmisliti koliko vremena zapravo

opuπtajuÊi ugoaj u vlastitome domu? Ili

dermatovenerolog

odvajamo za sebe. Pruæamo li sebi ono πto

moæda meditirali i usredotoËili svoje misli,

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

nam na neki naËin puni baterije i daje snagu

koje, ako su pozitivne, predstavljaju iznimnu

da idemo ukorak s umjetno stvorenim i ubi

iscjeljujuÊu snagu za duh i tijelo. Poznata

taËnim tempom æivota?

izreka suvremene teorije o pozitivnom

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

Koliko ste samo puta bili na rubu svojih

razmiπljanju kaæe: “Misliπ li da moæeπ ili

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

fiziËkih i psihiËkih snaga? I umjesto da

misliπ da ne moæeπ; u oba sluËaja si u pravu”.

priuπtite sebi svojevrsno rastereÊenje, i dalje

Odaberite onaj dio koji kaæe: “Mislim da

se prisiljavate funkcionirati, ali bez rezulta

mogu”, i poradite na tome.

ta. Bilo to u profesionalnom ili privatnom

Æivot ovakav kakav je trebalo bi malo

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

okruæenju. Kvalitetno odvojiti vrijeme samo

uljepπati i priuπtiti si male stvari koje Êe nam

Utinjska 40, 10020 Zagreb

za sebe nije grijeh niti time uskraÊujemo

omoguÊiti da bolje funkcioniramo. Svatko

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

neπto svojim najbliæima. To bi trebalo znaËiti

prema svojim oguÊnostima i na jedinstven

www.vasezdravlje.com

upravo suprotno. Kad se osjeÊamo snaænima

naËin kao πto smo i mi sami jedinstveni. Ne

i poletnima, i naπa okolina dobiva viπe.

zaboravite da tek onda kad pronaete svoj

Jedan od danaπnjih trendova su i wellness i

unutarnji mir, moæete pruæiti viπe.

Stru»ni kolegij

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

ginekolog Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

Dizajn i priprema za tisak

HAND Design Studio tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490

SPA centri, pa smo pokuπali dati pregled svega

©eferova 2, 10000 Zagreb

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #48

#48

Sadræaj WELLNESS & SPA . . . . . . . . . . . . . . . . .

LJUDSKI TEMPERAMENT . . . . . . . . .

Dan Šercar

CELULIT I DEBLJINA . . . . . . . . . . . . .

16 24

Dinko Kaliterna, dr. med.

PRIRODNO PLANIRANJE OBITELJI . .

Goran VujiÊ, dr. med.

KINETOZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Tatjana Nemeth BlažiÊ, dr. med., Andreja Barišin, dr. med.

OPASNOSTI SUNCA . . . . . . . . . . . . . . .

Stjepan Šaban, dipl. ing.

MELANOM - ISTINE I ZABLUDE . . . .

prim. mr. sc. Dubravko Huljev

ELASTIČNA KOMPRESIJA I VENE . .

prim. mr. sc. Peter Brinar

MOŽDANA KRVARENJA . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Marija Bošnjak PašiÊ

ŠEĆER prednosti i nedostatci . . . . . . . . . . . . . . .

Zdravka BrajdiÊ, dipl. ing.

SENILNA MAKULARNA DEGENERACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . .

NAŠE MISLI otrov ili lijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mihael Ries, dr. med.

DJEČJE ZARAZNE BOLESTI ospice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Miran CvitkoviÊ, dr. med

Vlatko MiškoviÊ

INTERVJU: dr. Marty Klein otvoreno o seksu . . . . . . . . . . . . . . . . . . VJEŽBAJMO ZAJEDNO složenije vježbe snage za starije osobe . .

80 84

mr. sc. Mario KasoviÊ, prof., Tatjana AntoliÊ, prof., Martina Balent

UDRUGE - DODIR Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba . . .

Sanja Tarczay

MEDICINSKI LEKSIKON mentalna konfuzija . . . . . . . . . . . . . . . . VODIČ KROZ PRETRAGE obojeni dopler perifernih vena . . . . . . . .

92 94

Anton KrniÊ, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI ugriz zmije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Goranka PetroviÊ, dr. med.

BILJNA LJEKARNA metvica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

Zoran Vatavuk, dr. med.

MENIEREOVA BOLEST . . . . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof.

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . STRUČNE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

100 102 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#48 Va©e zdravlje

Wellness&SPA

doæivljaj za duπu i tijelo

Spoj tradicije i modernih dostignuÊa Dan ©ercar, Wellness Spa Institut, BuconjiÊeva 4/II, Zagreb, tel. 091/3763 760 Izvor: web magazin za njegu tijela - www.celulit.hr

Posjet wellness i SPA centru trebao bi biti poseban i vrlo ugodan doæivljaj, neπto πto obogaÊuje i uljepπava vaπ æivot - i niπta manje ne bi trebalo biti prihvatljivo Sve bræi svakodnevni tempo æivo ta znaËi i sve veÊu izloæenost stresu, πto zahtijeva uËinkovitu borbu pro tiv njegovih negativnih uËinaka. To podrazumijeva prikupljanje nove sna

0 Va©e zdravlje #48

ge, i to ne na bilo koji naËin, nego neka to po moguÊnosti bude spoj ugo dnog, korisnog, ali i zabavnog, neËeg posebnog, nezaboravnog... U tri rijeËi wellness i SPA doæivljaj!

Wellness i SPA centri sve su zastu pljeniji u ispunjavanju slobodnog vremena, nadilazeÊi ono πto zovemo trend, a sve viπe nalikujuÊi svoje vrsnom pokretu. To poprima tolike razmjere da se Ëini kako svi kozme tiËki saloni, beauty centri i frizerski saloni æele biti “wellness”. Statistikea pokazuje da “wellness i SPA indu strija” biljeæi najveÊi rast, a u turizmu su bez ikakva premca. Posljednjih desetak godina uoËa va se odreeni razvojni trend. Tako su, primjerice, kozmetiËki saloni prije desetak godina nudili osno vne kozmetiËke usluge kao πto su ËiπÊenje i njega lica, kozmetiËka nje ga tijela, anticelulitni tretmani i tret

TEMA B ROJA

gram ili dobro zdravlje, oazu mira i uæivanja, odmor od sve ubrzanijeg suvremenog naËina æivota. Ukratko, sve dobro (well = dobro; ness = πto).

mani mrπavljenja, depilacija, bojenje obrva i trepavica, prigodna πminka. Beauty centri uËinili su korak dalje i svoju ponudu proπirili naglaskom na tretmane uljepπavanja, pa su uz klasi Ënu, dodane posebne vrste pedikure i manikure, nail art i frizerske uslu ge. I u frizerskim salonima dogaa se sliËan proces. Sve viπe njih nudi masaæu i druge kozmetiËke usluge, pa prerastaju u beauty centre. A u poslje dnje vrijeme uoËava se teænja ukljuËi vanja i wellness programa u ponudu. Wellness i SPA centri otiπli su korak dalje. Ne samo veliËinom, nego su i programski proπirili svoju ponudu. Uz ono πto nude kozmetiËki saloni i beauty centri, oni ukljuËuju πiroku ponudu masaæa, sauna, kupki i brojne progame koji za cilj imaju opuπtanje i uæivanje, anti-stres pro

SPA centri nastali su iz neko liko tradicija. Osnovni SPA programi razvijeni su u toplicama. Pre ma nekim izvorima, SPA je kratica latinskog izraza Salus per aquam (vodom do zdravlja), a drugi tvr de da je sve poËelo u SPA toplicama u Belgiji. No, taj primat prisvajaju i drugi. Osim programa s termalnom i mineralnom vodom, tu su i ljeËiliπta s ljekovitim vodama, pa i Kneippova tradicija lijeËenja Ëistom izvorskom vodom i prirodnom solarizacijom (sunËanjem). Pijenju ljekovite vode, kupanju i zapljuskivanju, dodane su razliËite vrste sauna, vodenih i ruËnih masaæa, a kad tome dodate i prostore za tjelovjeæbu te kozmetiËku i beauty ponudu, dobijete SPA centar! Danaπnji SPA centri redovito ukljuËuju unutarnje i vanjske bazene s razliËitim aqua programima (pliÊi, dublji, s razliËitim vrstama vodenih masaæa, slapovima, rainforest kiπom, aqua toboganima, kanalima s vode nom strujom, bazenima sa ili bez valova), s razliËitom temperaturom i kvalitetom vode (mineralna svoj stva odreena specifiËnoπÊu izvora). ZahvaljujuÊi modernoj tehnologiji unaprijeen je dizajn mini baze na i veÊih kada s aqua programima. Sve su viπe u trendu kade s aqua programom samo za jednu osobu, namijenjene klijentima kojima je posebno stalo do visokih higijenskih standarda. Neki SPA centri imaju i prirodna nalaziπta ljekovitog blata, stoga su u ponudu dodane i posebno obliko vane kade i stolovi za blatne kupke ili maske za cijelo tijelo. Danas se priro dno blato obrauje i pakira u pakun ge, ili se umjetno stvaraju “premazi za tijelo”, Ëesto bazirani i na ljekovi tim, termalnim vodama.

Mini saune, finske i turske, infra saune, kao tehniËki sofisticirane kabi ne koje mogu izvoditi kombinaciju svih ovih programa na vrlo malom prostoru, omoguÊuju Ëak i gradskim wellness centrima da imaju na neki naËin izvornu SPA ponudu u malom. Kad se tome dodaju i posebne kade za blatne kupke, s unaprijed priprem ljenim i upakiranim blatom, na prvi pogled doista je teπko razlikovati well ness od SPA centra.

Od gradskih i dnevnih do brodskih i tjednih RazliËite vrste wellness i SPA cen tara traæe svoje idealno mjesto u dne vnom, tjednom i godiπnjem ritma odmora. Ako tijekom radnog dana moæete pobjeÊi i za sebe “ukrasti” sat do dva, Ëak i tri, onda Êe vam vrije me opuπtanja i mira pruæiti gradski wellness centar. On je relativno blizu, ne gubite vrijeme na putovanje, a moæe vam pruæiti kvalitetne trenu tke opuπtanja. Naravno da u njemu oËekujete sve πto vam treba - tretma ne za lice, tijelo i duπu. Gradski well ness i SPA centri uglavnom su manji (od sto do nekoliko stotina Ëetvornih metara povrπine) i usmjereni na kraÊe i “kompakt” tretmane. Vikend programi odgovaraju gra dskim, prigradskim, ali i udaljenijim destinacijama, ovisno o tome imate li za sebe dio dana u vikendu, cijeli dan ili pak cijeli vikend. Osim odlaska automobilom do hrvatskih ili centara u susjednim zemljama, zahvaljujuÊi sve niæim cijenama avionskih kara ta, sve su nam pristupaËnije i ostale europske destinacije. ©to se veliËine tiËe, prigradski wellnessi i SPA cen tri imaju do tisuÊu, a oni u hotelima i toplicama od tisuÊu do nekoliko tisuÊa Ëetvornih metara. Programi koji traju tjedan dana ili dulje, dakle programi koji su namijenjeni za godiπnji odmor, zimo vanje ili ljetovanje, dostupni su po cijelom svijetu. Samo je pitanje koliko imate novca i πto æelite!

#48 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

ty programu, gdje se radi na “lje poti iznutra”, a ne na uljepπavanju ili kozmetiËkim tretmanima koji smo prikrivaju i nude rezultat na brzinu. • Resort wellness / SPA - TuristiËka naselja sve viπe ukljuËuju ovu vrstu ponude, te se u opremljeno sti i ponudi natjeËu s velikim hote lima.

• Wellness / SPA prirodnog lokaliteta - Centri u sklopu nacionalnih

• Gradski (City) wellness / SPA Usmjeren je na tretmane i progra me koji se mogu uklopiti u radni dnevni ritam ili vikend - npr. Life city wellness centar u Zagrebu ili BaBAi wellness u Splitu. • Klupski wellness / SPA - NajËeπÊe je usko vezan uz fitness klub ili neki sportski klub.

• Poslovni (Corporate) wellness / SPA - Usmjeren je na opuπtanje od stresa (stress-relief) za mena dæment veÊih tvrtki. U Hrvatskoj neke banke najavljuju da Êe u sklopu svojih novih poslovnih prostora imati i wellness centar namijenjen iskljuËivo svojim menadæerima i zaposlenicima.

• Rezidencijalni wellness / SPA - Rezidencijalna naselja, s kontro liranim ulazom, vlastitim osigu ranjem i bazenima, obiËno imaju i vlastiti wellness / SPA centar. I neke urbane vile s nekoliko stano va sve ËeπÊe u sklopu zajedniËkih prostorija imaju bazen, saunu, kombinirane sprave za vjeæbanje i kabinu za masaæu. Moglo bi se reÊi mikro wellness centar. • Hotelski wellness / SPA - Uglav nom je usmjeren na goste hotela. Cilj je podiÊi kvalitetu usluge hote la i produljiti sezonu. Moæe se reÊi da danas hotel bez wellness / SPA

0 Va©e zdravlje #48

centra ne moæe biti konkurentan na svjetskom turistiËkom træiπtu, pa se natjeËu koji Êe imati ljepπi, veÊi i kvalitetniji wellness / SPA centar. • Terapeutski wellness / SPA - Well ness / SPA centar u pravilu se ne bavi terapijom, nego to rade bolnice, medicinski ili rehabilita cijski centri. Prema statistikama, u kirurπkim i drugim medicinskim zahvatima rezultati ovise 20 posto o pripremi, 40 posto o kvaliteti samog zahvata ili postupka i Ëak 40 posto o postoperativnom tret manu. A wellness / SPA tretmani rjeπavaju ili umanjuju posljedice medicinskih intervencija. Meu ostalim, rjeπavaju vas nagomila nog stresa kao posljedice samo zahvata, omoguÊuju vam odmor i skupljanje snage koju organizam koristi za potpuniji i bolji opora vak. • HolistiËki wellness / SPA - Nagla sak je na cjelovitim, prirodnim postupcima, koji su, kao poje dinaËni programi, sastavni dio gotovo svih wellnessa. To su, primjerice, ayurvedska masaæa, shiatsu, bioenergetski tretmani... No, u ovim holistiËkim centrima ne koriste se druge vrste tretmana. Moæda je to najuoËljivije na beau

parkova mogu ponuditi rekreaciju u prirodi koju ne moæete naÊi nigdje drugdje. Upravo se pose bnost prirodne raznolikosti poje dinog nacionalnog parka moæe iskoristiti za oblikovanje wellness / SPA programa koji ih po svojoj posebnosti i neponovljivosti razlikuju od drugih. Dodatno, nalaziπta ljekovitog blata ili izvori ljekovitih mineralnih voda mogu biti izniman temelj za razvoj ovakvih centara.

• Brodski (Cruise) wellness / SPA - Veliki brodovi za krstarenje obvezno imaju svoje wellnesse / SPA centre. Imaju sve πto i well ness centri na kopnu, naravno prilagoeno brodskim uvjetima. Visoka oËekivanja - Wellness / SPA podrazumijeva kvalitetu, ono πto je “in” i ono πto je najbolje! Zato se od centara ponajprije oËekuje da budu suprotnost od dnevnog, uobiËajenog, ubrzanog i stresnog naËina æivota. Dakle, oaza mira, opuπtanja, uæivanja, stress-free zona. Vaπe utoËiπte. Uz to, oËekuje se da na jednome mjestu moæete naÊi sve, ili gotovo sve πto vam treba za opuπtanje i odræavanje izgleda i psihofiziËke kondicije. Wellness / SPA je obeÊanje da Êete provesti kvalitetno vrijeme posveÊeno sebi. Drugim rijeËima, koristi od koriπtenja wellness / SPA programa su smanjenje stresa (sprjeËavanje bolesti), bolji izgled (viπe samo pouzdanja) i kvalitetno provedeno vrijeme (uæivanje i radost æivljenja).

TEMA B ROJA

©to bi trebao imati svaki wellness centar KozmetiËki dio Njega lica - osnovna njega (ËiπÊenje, peeling, maska, masaæa lica, njega usana, programi protiv sta renja, bojenje obrva i trepavica). Njega tijela - osnovna njega (pee ling, maske, blato, kupke; tretmani za mrπavljenje; anticelulitni tretmani; tretmani za pomlaivanje). Njega ruku - klasiËna manikura; moderni tretmani za njegu ruku (npr. OPI, parafinska kupka); ugradnja umjetnih noktiju (nail art). Danas se otiπlo puno dalje od klasiËne maniku re, pa su u ponudi razliËite vrste pre parata, postupaka i kupki koji brigu o rukama pretvaraju u trenutke uæi vanja i opuπtanja. Trendovska nado gradnja i uljepπavanje noktiju nail art posebno je podruËje Ëije bogatstvo doista fascinira. No, valja upozoriti na to da ono πto je lijepo i trendovski nije uvijek i zdravo. Ako se pretjera i naruπi zdravlje noktiju, posljedice mogu biti teπke, a oporavak dugo trajan. Njega nogu - klasiËna pedikura; moderni tretmani za njegu nogu (npr OPI, prarafinska kupka); prigodni tre tmani (npr. pedikura za dvoje). Stopa la nisu tako izloæena kao ruke, ali su optereÊena, pa opuπtanje napetosti u njima moæe biti jako ugodno. Ravna podloga i neprilagoena visina potpe tica mogu znatno utjecati na pore meÊaj prijenosa sila na stopalima, πto

Wellness / SPA podrazumijeva kvalitetu, ono πto je “in” i ono πto je najbolje! Zato se od centara ponajprije oËekuje da budu suprotnost od dnevnog, uobiËajenog, ubrzanog i stresnog naËina æivota. Dakle, oaza mira, opuπtanja, uæivanja, stressfree zona dovodi do spuπtanja svoda stopala. I u cirkulaciji su noge najzahtjevnije, kako u dovodu krvi, tako i u njezinu vraÊanju prema srcu prkoseÊi gravi taciji. A dobra cirkulacija presudna je za zdravlje koæe i noktiju na nogama. Odstupanja od pravilne raspodjele teæine na stopalima izaziva natiske, stvaranje debele koæe i drugih proble ma, Ëime se, uz njegu noktiju, bavi klasiËna predikura. Osnovnoj njezi danas su dodani i brojni tretmani, pa kupke i masaæe predikuru Ëine uglav nom ugodnim tretmanom. Depilacija - Mnogo je naËina koji ma moæete ukloniti suviπne dlaËice na nogama, pazusima i bikini zoni. Jednostavnije metode, ali u pravilu s kratkotrajnijim rezultatom, veÊi nom se rade kod kuÊe (npr. britvica, depilacijske kreme ili elektriËni epila tor). Tehnike koje daju trajnije rezul tate, kao πto su skidanje voskom ili πeÊernom pastom, bolje je provoditi u kozmetiËkom salonu ili kozmetiËkom

dijelu wellnessa. Trajnu depilaciju, primjerice laserom, mora izvoditi struËna osoba. Prigodna πminka - UmijeÊe πminkanja govori puno o vama - dræi te li do sebe, jeste “in” ili “out”, znate li istaknuti ono πto je kod vas lijepo, a sakriti nepravilnosti. Za posebne pri gode preporuËljivo je obratiti se stru Ënoj osobi od povjerenja. Kod πminke obratite posebnu pozornost njezinoj kvaliteti i ispravnosti (roku trajanja). Nemojte smetnuti s uma da je stavlja te na izuzetno osjetljiva mjesta. Ako jednom izazovete alergijsku reakciju, osjetljiva mjesta postat Êe joπ osjetlji vija, pa se moæete naÊi u situaciji da vrlo teπko naete πminku za sebe. Solarij - Solarij je nezaobilazan dio, osim ako wellness nije orijenti ran samo na ljetnu sezonu. Mnogo je rasprava o tome koje su koristi, a koje πtete solarija. Kvaliteta lampi, fil tri, postupnost i umjerenost glavne su smjernice za njegovu sigurnu upotre bu. No, ipak savjetujemo oprez! Program za muπkarce - Sve viπe muπkaraca brine se za svoj izgled. Osim πto je rijeË o trendu, posrijedi je i potreba, ali i slabljenje tabua da briga o sebi i svom izgledu odreuje sekusalnu orijentaciju.

Masaæe • klasiËne masaæe - πvedska, sport ska, ËetveroruËna

• tradicionalne masaæe - svjetski brandovi - ayurveda, shiatsu, tradicionalna kineska masaæa, tai masaæa

• •

•

• moderne masaæe - masaæa vruÊim kamenjem (hot stone), masaæa vruÊom Ëokoladom, aro materapija, modelirajuÊa (antice lulitna masaæa) • posebne masaæe - masaæe koje su specifiËne za svaki pojedini wellness centar i izraæavaju nje govu posebnost »ovjek je kroz povijest razvio mnoge umjetnosti, jedna od njih je umjetnost dodira rukom, tijelom, umom! RazliËite kulture razvile su razliËite pristupe, a globalizacija ih je uËinila dijelom kulture cijelog suvre menog svijeta. Wellness pokret stal no nas podsjeÊa na to da se moramo okrenuti sami sebi ako æelimo uæiva ti i kvalitetno æivjeti. Stvoriti ritua le povratka izvornoj, prirodnoj snazi koja nas pokreÊe i obnavlja. Nevje rojatna iscjeljujuÊa moÊ masaæe pri donosi ne samo opuπtanju, nego i potpunom oporavku naruπene rav noteæe tijela, duha i uma. Zato, ni wellness ni SPA centar ne moæe bez masaæe.

KlasiËne masaæe - Pod tim ime nom podrazumijevaju se uglavnom masaæe razvijene u Europi. Njihova je glavna odlika da djeluju relativno jakim pritiskom i s ciljem opuπtanja miπiÊa i odstranjenja mlijeËne kise line. U tu grupu spadaju medicin

0 Va©e zdravlje #48

ska, sportska, πvedska i ËetveroruËna masaæa.

Tradicionalne masaæe (svjetski brandovi) - Tradicionalne medicine, neke starije od 5000 godina, razvile su i specifiËne pristupe masaæi. Glo balizacija, posebice preko turizma, stvara potraænju za tim oblicima masaæe, a wellness pokret ukljuËio ih je u svoju standardnu ponudu. Iako su se izdvajanjem tih masaæa iz nje zinih tradicionalnih, izvornih medi cinskih sustava izgubile neke njiho ve dimenzije, postale su dostupne svugdje u svijetu. UobiËajeno je da u wellness ili SPA centru moæete naÊi ayurvedu (tradicionalna indijska masaæu), shia tsu (tradicionalna japanska masaæa), akupresuru (tradicionalna kineska masaæa), tai masaæu (tradicionalna tajlandska masaæa) i refleksoterapiju (najËeπÊe stopala i πaka)... Ayurveda je klasiËna indijska medicina, stara tisuÊe godina, koja se joπ danas koristi u Indiji u gotovo neizmijenjenom obliku. U prijevodu, ayurveda je znanost o æivotu, a cilj joj je odræati zdravlje, odnosno vratiti ga ako je naruπeno. • Abhyanga - Lagana masaæa cije loga tijela uljem oplemenjenim mirisnim ljekovitim travama. Ura vnoteæuje sve tri doshe. Odlikuje

•

je bogatstvo razliËitih pokreta, s tim da svaki pokret ima toËno odreenu svrhu. Vishesh - Odlikuje je ËvrstoÊa pokreta. Udvartana - ObnavljajuÊa masaæa, piling masaæa koja skida stari, gornji sloj koæe, a radi se s pastom od ulja, trava i æitarica. Pizzichili - Kraljevska masaæa, kupanje u oko sedam litara vruÊeg ulja (do 48°C), kombina cija je lagane masaæe i tretmana znojenjem. U ulju koje ostane nakon te masaæe, analizom su dokazani teπki metali (æiva, olovo i sl.) koji su se izluËili iz tijela. Vlada miπljenje da ti teπki metali, kad se jednom nataloæe u tkivima, ne izlaze iz tijela. No, analizom ulja nakon masaæe dokazano je upravo suprotno. Shirodara - Potpuno opuπtanje, tretman za umirenje æivËanog sustava, vrlo djelotvoran kod uklanjanja stresa, nesanice, migre ne, glavobolje, psihoze. Ima jako pozitivan utjecaj na ælijezde s unutarnjim izluËivanjem. Masaæa se izvodi tako da tanki mlaz ulja odreene temperature teËe na Ëelo, voen rukom terapeuta.

Shiatsu - Najpoznatiji dio tradi cionalne japanske medicine, a znaËi pritisak prstima. Prstima se pritiπÊu akupunkturne toËke i kanali. Danas je shiatsu spoj tradicionalne masaæe i suvremenih zapadnjaËkih meto da rada na tijelu. Masaæa obiËno ukljuËuje cijelo tijelo, koje se tretira blagom terapijom dodira - pritiskom prstima i dlanom. Koriste se i iste zanja i suptilni dodiri. Cilj je pronaÊi mjesta na tijelu s blokiranim proto kom energije ili energetskim rupama, zatim osloboditi blokiranu æivotnu energiju i “zakrpati” rupe na auri. Tretmani mogu biti i preventivni. NajËeπÊe se preporuËuje za ublaæa vanje stresa i napetosti, umirenje æivËanog sustava, poveÊanje vitalnosti i zdravlja, kao i za sprjeËavanje bol

TEMA B ROJA

nih stanja lea i glavobolje. Shiatsu je najpoznatiji po svom opuπtajuÊem i smirujuÊem djelovanju. Tradicionalne kineske masaæe • Akupresura - sastoji se u pri tiskanju toËaka na tijelu kako bi se izmijenio unutarnji protok æivotne snage ili energije nazvane chi (Ëi). Æivotna energija se jaËa, umiruje ili se uklanjaju prepreke za njezin protok. • Tui na - kineska masaæa stara viπe od 2000 godina. Cilj joj je urav noteæiti yin i yang snage, tako da æivotna energija moæe slobodno protjecati tijelom. Maser kombini ra akupresuru i masaæne tehnike. Koristi se pritiskanjem, lupkanjem, pljeskanjem i trljanjem, Ëime razbija blokade u protoku ener gije. Osobito je uËinkovita za poboljπanje cirkulacije. • Cupping terapija - drevna kineska masaæa u kojoj se maser koristi πalicama kako bi otvorio put tje lesnim “akupunkturnim meridija nima” i tako izazvao revitalizaciju cijelog tijela. Tai masaæa - kombinacija njeænih pokreta, ritmiËke akupresure, pri tiska i streËinga. Izvodi se bez ulja, pomoÊu ruku i laktova, koristeÊi pritom teæinu cijeloga tijela. Otklanja energetske blokade, potiËe cirkula ciju krvi i razmjenu tvari, a poveÊava elastiËnost tijela. Ne preporuËuje se imate li problema sa srcem ili kralje ænicom.

»ovjek je kroz povijest razvio mnoge umjetnosti, jedna od njih je umjetnost dodira rukom, tijelom, umom! RazliËite kulture razvile su razliËite pristupe, a globalizacija ih je uËinila dijelom kulture cijelog suvremenog svijeta

ru, s hladnim kamenjem. Hot stone masaæa jedinstvena je tehnika koja omoguÊuje proæimanje termodina miËkih blagodati bazaltnog kamenja i blagotvornih svojstava eteriËnih ulja. Rezultat je iznimno opuπtajuÊi doæi vljaj u kojem se sjedinjuju energija Zemlje i moÊ eteriËnih ulja. Tijekom masaæe iz organizma se oslobaa suviπna tekuÊina i uklanjaju toksiËne tvari. Masaæa kamenjem prikladna je za one koji se æele osloboditi napeto sti i grËeva u miπiÊima.

Refleksoterapija - podrijetlom iz drevnog Egipta i istoËnjaËkih tradicija. Ova drevna masaæa refleksnih zona i toËaka na stopalima uËinkovito rela ksira osobu, uspostavljajuÊi nesmetan protok æivotne energije u cijelom tije lu koji je poremeÊen stresnim naËi nom æivota.

Limfna drenaæa - ruËna masaæna tehnika namijenjena uspjeπnijem pro toku limfe. Izvodi se na obrazu, ruka ma, nogama, trbuhu i bokovima.

Aromaterapija - metoda koja kori sti biljna esencijalna ulja za obna vljanje (pomlaivanje koæe), rela ksaciju tijela i uma te osvjeæenje. U kupkama i masaæama koriste se bla godati eteriËnih ulja dobivenih od listova, cvjetova, plodova te korijenja. Izbor ovisi o individualnim potreba ma klijenta. Aromamasaæa prepo ruËuje se za tretmane uËvrπÊivanja koæe, a osobito je uËinkovita u bor bi protiv stresa, unutarnjeg nemira i loπeg raspoloæenja, jer utjeËe na posti zanje ravnoteæe.

Hot stone masaæa - razvijena na temelju drevnih tradicija. Naime, koriπtenje toplog kamenja u terapeu tske svrhe staro je gotovo koliko i Ëovjek. U tradicijama drevnih civi lizacija kamenje se upotrebljavalo u obredima, dijagnostici i lijeËenju. Kombinira toplo i vrlo toplo kamenje specijalnog vulkanskog podrijetla koje dugo zadræava postignutu temperatu

Aromasoul - novi koncept masaæa zasnovan na tradicionalnim tehnika ma Ëetiriju civilizacija, od kojih svaka nosi vlastito bogatstvo drevnih znanja i osebujnu filozofiju pristupa æivotu i zdravlju. • Arapska masaæa osnovu nalazi u taureπkoj masaæi. U njoj se spajaju energije Ëetiriju osnovnih eleme nata (zemlje, vode, vatre i zraka),

Moderne masaæe

a sve to uz ritual peelinga, tople vode, ispiranja, toplog dodira i masaæe. • Orijentalna masaæa zasnovana je na drevnoj kineskoj tui-na masaæi. Tui-na prvi se put spominje prije 3000 godina. Kao manuelna tehnika, u doslovnom prijevodu znaËi guranje i povlaËenje. Kinezi vjeruju da nas samo uravnoteæen i skladan protok energije koja stalno teËe kroz ljudsko tijelo Ëini æivima i zdravima, a neskladan i neurav noteæen protok energije rezultira loπim zdravljem. • Mediteranska masaæa odraz je snaænog duha i topline mediteranskih kultura od davnina povezanih s morem. Ruke terapeuta kreÊu se poput valova. • Indijska masaæa nastoji duboko uskladiti tijelo, duh i um. ObuhvaÊa samu bit drevne æivotne filozofije ayurvede. “UmijeÊe æivljenja” nastalo je u Indiji prije nekoliko tisuÊa godina. Ayurveda govori o postizanju dugovjeËnosti uz pomoÊ mudrosti o potpunoj brizi o nama samima. Masaæa obuhvaÊa putovanje izvan tjelesnosti i oslobaanje od stresa, uz povratak i postizanje stanja savrπene ravnoteæe i mira.

Posebne masaæe Wellness / SPA pokret veÊ je izgradio oËekivanja svojih klijenata. No, uz standardnu ponudu, veÊina njih posjetitelji ma pruæaju neπto novo, izvorno i drukËije od onog πto su mogli ili mogu doæivjeti na nekoj drugoj destinaciji. Tako se, meu ostalim, u ponudi mogu naÊi i masaæe koje su speci fiËne za svaki pojedini wellness centar i izraæavaju njegovu posebnost

Posebni programi wellness centara Svaki wellness centar nudi programe koji imaju neki odreeni cilj (mrπavljenje, skidanje celulita, stjecanje tjelesne kondicije, anti-stres programi...). U ponudi su i prigodni pro grami, kao πto su oni uoËi vjenËanja, masaæe udvoje, pedikura udvoje za zaljubljene, total make over za promjenu imidæa... Uz wellness se skladno uklapa i fitness, kao i onaj dio beauty programa koji se odnosi na frizerske usluge. Wellnessi u hotelima, turistiËkim naseljima ili posebnim prirodnim parkovima ukljuËuju i prirodne resurse, πetnje, trËanje u prirodi, plivanje i ostale sadræaje koji njihovu ponu du Ëine prepoznatljivom i jedinstvenom.

©to bi trebao imati svaki SPA centar • bazene - unutarnji i vanjski, topli i hladni, razne mineral ne i termalne vode, stream (vodena struja), valovi, kiπna πuma, aqua tobogani, slapovi, bazeni za djecu

• vodene masaæe - mogu biti mehaniËke (vodenim mla zom, voda/zrak, voda/zrak + eteriËno ulje) ili ruËne (vodenim mlazom, voda/zrak, voda/zrak + eteriËno ulje). • kupke u posebnim kadama - koriste soli za kupanje, mjeπavine eteriËnih ulja, tinkture i pripravke od ljekovitog bilja. • saune - finska (suha), turska (mokra), infracrvena • maske za tijelo i lice - na bazi ljekovitog blata i ljekovite vode

Bazeni Oni su srce svakog SPA centra. Bezbroj je moguÊnosti za razvoj razliËitih varijanti i svakim danom sve ih je viπe. U tome najviπe prednjaËe aquapolisi, tj. vodeni gradovi. Da bi dobre strane i ostale dobre, vaæno je napomenuti i mjere predostroænosti: • Kod bazena, masaæa i svih drugih tretmana koji ukljuËuju zagrijavanje, vaæno je paziti na pothlaivanje! Prijelaz iz grijanih prostorija u vanjske, u pravilu znatno hladnije, treba obaviti postupno i primjereno se odjenuti. Ako se nakon ugodna tretmana prehladite ili razbolite, pozitivni uËinak izgubit Êe veÊinu svojih Ëari. • Toplina i voda isuπuju koæu, koju treba primjereno tretira ti nakon kupanja. • Toplo i vlaæno okruæenje omiljena su okupljaliπta brojnih mikroorganizama, pa i na to trebate obratiti pozornost ako imate slabiji imunitet.

Programi u vodi Voda daje posebnu dimenziju brojnim programima koji se izvode i na suhom, od kojih izdvajamo: • Vjeæbanje u vodi (aqua aerobika) - zbog otpora vode, kao i smanjenja teæine zbog sile izgona, vjeæbanje u vodi jedan je od najboljih naËina vjeæbanja kad su posrijedi ozljede lokomotornog sustava. • Psiholoπki programi u vodi - poticanje podsvjesnih sjeÊanja na prenatalno iskustvo (prije roenja), kad nam je voda bila prirodan medij, izniman je naËin rjeπavanja i najdublje potisnutih emotivnih ili mentalnih problema.

Saune Finska sauna - Sastoji se od drvene kabine s klupama, u koju zrak ulazi kroz peÊ punu zagrijanoga granitnog kamenja. Suha finska sauna ima temperaturu od 70 do 100 stupnje va i 10 posto vlaænosti, a temperatura u vlaænoj finskoj sau ni je izmeu 70 i 90 stupnjeva, a vlaænost od 25 do 35 posto.

Vlaænost se postiæe polijevanjem zagrijanog kamenja u peÊi saune. VruÊa para, koja nas pritom oblije, odliËan je naËin za ËiπÊenje i pomlaivanje tijela i duha. Blagodati i uËinci finske saune dolaze od naizmjeniËna izlaganja tijela visokim temperaturama i rashlaivanju izlaskom iz saune, tuπiranjem hladnom vodom ili boravkom na otvorenom. Nagli prijelazi iz toplog u hladno djeluju na koæu i tijelo kao tonificirajuÊa gimnastika, popravljaju raspo loæenje, ublaæavaju stres i opuπtaju. Tako visoke temperature tijelo podnosi zbog relativno niskog postotka vlage u finskoj sauni (10 - 15 posto). Zrak se moæe dodatno ovlaæiti i istodobno aromatizirati polije vanjem vruÊeg kamenja vodom u koju su dodana eteriËna ulja. Pod utjecajem toplog i suhog zraka πire se diπni putovi, a poboljπanim disanjem organizam dobiva viπe kisika. Obil no znojenje dubinski Ëisti koæu, πto je vaæno ne samo za pro blematiËnu, nego i za zdravu koæu te sluæi i kao priprema za ostale wellness tretmane. Sauna je i odliËan naËin jaËanja organizma i sprjeËavanja tipiËnih “zimskih oboljenja”. Tretman saune u pravilu traje dva sata, s tim da se ondje zadræavamo osam do 15 minuta, nakon Ëega slijedi razdoblje hlaenja pod hladnim tuπem. Ciklus se ponavlja tri puta, s tim da se nakon hlaenja kratko odmara prije ponovnog odlaska u saunu.

Turska (parna) sauna - Jedan od najstarijih oblika opuπtanja i ËiπÊenja tijela, Ëija pravilna upotreba pridono si poboljπanju psihofiziËkog stanja. Danas je koristimo ugla vnom za smanjenje stresa, opuπtanje, poveÊanje otpornosti, poboljπanje cirkulacije i ËiπÊenje organizma od otrova. U turskoj sauni s vruÊim zrakom, zasiÊenog vlagom od 90 do 100 posto, koæa umjesto da otpuπta vlagu, upija je i na taj se naËin hidratizira. Zbog tako visokog postotka vlage, a posebno kod aromaterapije, parna sauna pozitivno utjeËe na organe za disanje. Savjeti za pravilnu upotrebu parne saune: • Ne preporuËuje se koriπtenje saune odmah nakon uzi manja hrane. • Prije koriπtenja saune ugrijte se vjeæbama za rastezanje, a prije i poslije saune istuπirajte mlakom vodom. • Poslije saune se opustite, kako biste produljili blagotvoran osjeÊaj pod utjecajem topline. • Vaæno je nadoknaditi gubitak tekuÊine i mineralnih soli. Zato prije i poslije saune treba piti vodu, Ëaj ili prirodne sokove. Infra sauna - Saune su uglavnom napravljene od mekog drveta s mirisnim smolama koje imaju izvanredan relaksi rajuÊi ugoaj. Infracrveni radijatori isijavaju infracrvene zrake koje direktno zagrijavaju koæu, bez ikakva procesa posrednog prenoπenja topline.

TEMA B ROJA

Utjecaj saune na zdravlje: • potiËe rad krvotoka • pomaæe prokrvljenost koæe, zglo bova i unutarnjih organa • Ëisti bore, jaËa i uËvrπÊuje koæu • pospjeπuje termoregulaciju organizma, πto pridonosi bræem ozdravljenju (npr. kod prehlade i gripe) • jaËa imunoloπki sustav • pozitivno utjeËe na smanjenje celulita.

Joπ neke posebitosti DjeËji wellness & SPA - Roditelji se ne mogu opustiti ako su zabrinu ti i moraju paziti na svoju djecu. Svi veÊi wellness i SPA centri imaju djeËji wellness. To je kombinacija wellness i SPA programa prilagoenih dje ci, igraonice i vrtiÊa. Ta kombinacija ukljuËuje sve πto je potrebno za skrb i Ëuvanje djece dok roditelji opuπteno uæivaju u svojim tretmanima.

Oprema - Wellness i SPA centri natjeËu se koji Êe biti ljepπi, opremlje niji i posebniji. Tri su glavne smjer nice u opremanju: tehno stil, priro dni stil i izvorni stil. Tehno stil teæi jednostavnosti i nadovezuje se na europske i ameriËke stilove. Prirodne stilove uglavnom nadahnjuju drevne tradicije Indije, Kine, Balija ili Japana, a izvorni stil naglasak stavlja na pri rodna, arheoloπka ili etno-obiljeæja u kojima se centar nalazi. Naravno, ne postoji razlog da se bude iskljuËiv, pa je gotovo pravilo da se najËeπÊe sreÊe kombinacija tih stilova, tako da svaka kabina priËa “svoju priËu” i pruæa drukËiji doæivljaj. No, pritom treba paziti da osnovni izgled centra bude usklaen te da uistinu bude oaza mira i opuπtanja. StruËno osoblje - Wellness i SPA centar je mjesto gdje ljudi dolaze provesti kvalitetno vrijeme, a lijepa i skupa oprema to samo naglaπava.

Sve oko wellness i SPA centara je „obeÊanje kvalitete”, a to je nemo guÊe ponuditi bez kvalitetna oso blja. Wellness terapeut trebao bi biti vrhunski struËnjak/inja u svom podruËju, a ne priuËeni kozmetiËar/ ka ili fizioterapeut/inja.

Prehrana - U nekim hotelima ukljuËena je i posebna prehrana. Tako se, primjerice, u susjednoj Slo veniji moæe naÊi ayurvedski program koji ukljuËuje i ayurvedsku prehra nu. Posebna prehrana ukljuËena je i

u nekim programima za mrπavljenje. Zasad taj aspekt nije toliko naglaπen, no postoje naznake da Êe se to pro mijeniti. Sve spomenuto sluæi da vam posjet wellness i SPA centru bude poseban i vrlo ugodan doæivljaj. Neπto πto obogaÊuje i uljepπava vaπ æivot. I niπta manje ne bi trebalo biti prihvatljivo. Na vama je da si uljepπate æivot!

#48 Va©e zdravlje 13

14 VaÂŠe zdravlje #48

Celulit i debljina

bolest ili estetski nedostatak Dinko Kaliterna, dr. med., spec. dermatovenerolog, Dermatoveneroloπka poliklinika Poliderma, Runjaninova 4, Zagreb, tel. 01/4828 961

Za borbu protiv celulita i pretilosti nikad nije kasno, no prije negoli krenete, trebate znati da se niπta ne moæe postiÊi na brzinu Moderan naËin æivota uvelike utjeËe na naπe zdravlje i izgled. Sti snuti svakodnevnim brzim tempom æivota, sve manje vremena posveÊuje mo sami sebi, a pridodamo li tome nedovoljnu fiziËku aktivnost i loπu prehranu, ne Ëudi da se brzo susret nemo s viπkom kilograma, πto nije samo zdravstveni, nego i estetski pro blem. S obzirom na to da debljinu pra te brojni poremeÊaji koji ugroæavaju organizam (bolesti krvoæilnog susta va, lokomotornog sustava, metabo liËke bolesti...), lijeËenje je prijeko potrebno. Pretilost najËeπÊe nastaje jedno stavno zbog prevelika unosa kalorija i njihove smanjene potroπnje. Naæalost, viπak kilograma veÊini ljudi zasmeta samo uoËi ljeta i tada bi uËinili sve da ga se rijeπe. Stoga Ëesto ugroæavamo zdravlje dijetama i pijenjem brojnih preparata. Svakodnevno smo bom bardirani novim Ëudotvornim dijeta ma i preparatima koji obeÊavaju brzo uklanjanje viπka kilograma. Meutim, mnoge dijete, osobito one drastiËne 16 Va©e zdravlje #48

i kratkotrajne, mogu znatno ugroziti zdravlje, a neæeljeni kilogrami brzo se vraÊaju.

Najvaæniji su motivacija i odluka Put do æeljene teæine i lijepe figu re potpuno je drukËiji. Najvaænije u lijeËenju debljine su motivacija i odluka da je to ono πto zaista æelimo. Bitno je smanjiti kalorijski unos hra ne i voditi raËuna o tome da se ispra vno i zdravo hranimo, a naravno da svakodnevna fiziËka aktivnost uvelike pridonosi uËinkovitosti redukcijske dijete. Ako navedene mjere ne pomaæu, na raspolaganju su dva lijeka za lijeËenje debljine, sibutramin i orli stat, koji su odobreni i u Hrvatskoj, a propisuju ih lijeËnici specijalisti. Oba su sigurna i vrlo uËinkovi ta. Sibutramin djeluje na centar za sitost poveÊavajuÊi osjeÊaj sitosti i smanjujuÊi æelju za hranom, Ëime olakπava redukcijsku dijetu i omo guÊuje pacijentu usvajanje novih, ispravnih prehrambenih navika. Drugi

njegov uËinak je pojaËana razgradnju masti u masnim stanicama. Orlistat djeluje u tankom crijevu tako πto dje lomiËno blokira apsorpciju masnoÊe iz hrane. U sluËajevima ekstremne debljine primjenjuju se kirurπke metode, pri mjerice ugradnja prstena koji ogra niËava ulazak hrane u æeludac.

A πto s celulitom... Kad smo konaËno sve to proveli iz rijeËi u djelo, ostaje joπ jedan velik problem, koji ponajviπe muËi æene - celulit. Iako debljina ne mora biti nuæno povezana s celulitom, osobe s viπkom kilograma u veÊini sluËaje va imaju i poveÊanu sklonost razvoju celulita, obiËno u podruËju bokova i bedara, podbratka, trbuha, koljena i gleænjeva. Valja istaknuti kako je celulit prije svega bolest, a ne estetski poremeÊaj. Glavni uzrok razvoja celulita je pore meÊaj mikrocirkulacije potkoænog tki va. Naime, oπteÊenje vezivnog tkiva stijenke sitnih krvnih æilica izaziva njihovu poveÊanu propusnost i prola zak tekuÊine u meustaniËni prostor, zbog Ëega potrebne hranjive tvari ne dolaze u stanicu, a πtetne se nagomi lavaju. Stoga slabi cirkulacija i limfna drenaæa, pa vezivno tkivo koje podu pire masne stanice gubi svoju potpor nu ulogu i zadebljava, a masne stani ce putuju prema povrπini koæe, zbog Ëega nastaje izgled naranËine kore. S vremenom masne stanice poveÊavaju svoj volumen. Ako se ne poËne odgo varajuÊe lijeËenje, celulit nezadræivo

I NTERNA MED I C I NA

napreduje i moæe biti jako bolan na dodir, ali i spontano. Ujedno naruπava kvalitetu æivota jer zbog nezadovolja vajuÊeg izgleda veÊina æena gubi samopouzdanje.

Individualni pristup Najnoviji anticelulitni tretmani jako su uËinkoviti, pouzdani i bezbol ni te daju odliËne rezultate, pri Ëemu zdravlje nije ugroæeno i nije potreban oporavak. U lijeËenju celulita u obzir treba uzeti nekoliko parametara, kao πto su tip tjelesne grae, vrsta celulita i oblik, faza razvoja te riziËni Ëimbeni ci. Zato je kljuË uspjeha u borbi pro tiv celulita kombinacija nekoliko tret mana koji se moraju individualno pri lagoditi. Neki tretmani viπe utjeËu na cirkulaciju, a neki na vezivno tkivo ili masne stanice. Uz to, vaæno je pro mijeniti æivotne navike - jaËati miπiÊe nogu, ne nositi preusku odjeÊu, paziti na prehranu, pojaËati fiziËku aktiv nost, smanjiti prekomjernu tjelesnu teæinu, a pomaæu i masaæe te antice lulitne kreme.

Najmoderniji anticelulitni tretmani Dermodynamic metoda - Prvi laserski tretman za uklanjanje celu lita koji u kombinaciji s vakuum

masaæom i hlaenjem daje najbolje rezultate u jaËanju mikrocirkula cije vezivnog tkiva, zatezanju koæe, uklanjanju nepravilnosti koæe, lifting efektu, limfnoj drenaæi i stimulaciji metabolizma.

Radiovalovi - Najviπe se koriste za jaËanje vezivnog tkiva i kod mlohavo sti koæe. Tretman daje odliËne rezul tate, no treba biti oprezan jer metoda nije joπ do kraja ispitana. Neablativni laserski tretman - Ima li πto bolje za æenu nego se rijeπiti nekoliko problema istodobno - rani celulit, dlake, kapilare i zate zanje koæe? Pritom nema boli niti je potreban oporavak. RijeË je o najno vijoj metodi koja je izrazito pouzdana i uËinkovita iskljuËivo u ranim faza ma razvoja celulita kod mrπavih æena koje imaju opuπtenu koæu.

Mezoterapija bez igle - Ubriz gavanje niza tvari u svrhu razgra dnje masnog tkiva i jaËanja vezivnog tkiva. Donedavno se za to koristila igla, pa je pri jednom tretmanu bilo potrebno na stotine uboda iglom koji nisu posve ugodni, a ni bezopasni. Odnedavno se mezoterapija izvodi bez uboda igle zahvaljujuÊi poseb nom aparatu koji koristi jaki mlaz

vode πto prodire kroz koæu bez boli (i krvi), a pritom uËinkovito topi masne stanice.

Aquaforeza - Najnovija meto da oznaËila je prekretnicu u lijeËenju celulita i zamjenjuje liposukciju. Sastoji se od kombinacije lasera i devet vrsta struja koje pospjeπuju prodor kroz koæu posebnih aktivnih tvari koje dosad najuËinkovitije ota paju masne stanice, jaËaju cirkula ciju i vezivno tkivo uz brojne druge poæeljne uËinke. Metoda je bezbolna, nije potreban oporavak i dosad najuspjeπnija u smanjivanju trbuha i uklanjanju celulita s bokova, koljena i gleænjeva. Borbu protiv celulita i pretilo sti nikad nije kasno poËeti, no prije negoli krenete, treba znati da se niπta ne moæe postiÊi na brzinu. Uz æivotni stil, valja promijeniti i prehrambene navike, poveÊati fiziËku aktivnost, a u lijeËenju pretilosti Ëesto se koriste i lijekovi protiv debljine. Uz najmo dernije anticelulitne tretmane, Ëini se da bismo konaËno mogli ostvariti san o postizanju æeljene tjelesne teæine i lijepe figure.

VodiË za putovanje u zemlji i inozemstvu Godiπnji je odmor prije svega namijenjen zabavi, odmoru i uæivanju. Nadamo se da Êe vam navedene upute pomoÊi da ga tako i provedete. Ako postoje bilo kakve nedoumice vezane uz πeÊernu bolest i ljetovanje, svakako prije odlaska posjetite svog lijeËnika.

Promjena uobiËajene dnevne rutine (npr. dulje spavanje ujutro) ili vremensku zonu promijenit Êe dnevni raspored injiciranja inzulina. SAVJET - Ako namjeravate promijeniti naËin æivota i/ili vremenske zone, potraæite savjet od svog lijeËnika o moguÊoj prilagodbi dnevnog rasporeda injiciranja inzulina. Na veliku vruÊinu tijelo reagira poveÊanim protokom krvi kroz koæu, pa se inzulin apsorbira bræe nego πto je uobiËajeno. Vaπe dnevne potrebe za inzulinom mogle bi biti manje. SAVJET - Kad se sunËate ili odmarate na velikoj vruÊini, Ëuvajte se hipoglikemije. Pijte mnogo tekuÊine (Ëaj, voda) i ËeπÊe provjeravajte razinu glukoze u krvi. TrËanje nakon injekcije inzulina u nogu moæe uzrokovati jaËe djelovanje inzulina zbog poveÊana protoka krvi na mjestu injiciranja. SAVJET - Kad planirate tjelovjeæbu, injicirajte inzulin u podruËje abdomena (trbuha). Izmjerite razinu glukoze u krvi prije i poslije vjeæbanja.

20 Va©e zdravlje #48

Trake za mjerenje glukoze u krvi Optium TM Plus

Provjerite razinu glukoze u k r vi prije kupanja. Ako je veÊa od 16 mmol/l , poveÊana tjelesna ak tivnost dobro je doπla. No, ako je razina glukoze u krvi niæa od 8,5 mmol/l, trebali biste uzeti neki brzodjeluÊi ugljikohidrat kako biste izbjegli hipoglikemiju tijekom plivanja. SAVJET - U sluËaju hipoglikemije za vrijeme plivanja osigurajte da u blizini imate neki brzodjelujuÊi ugljikohidrat (glukozne bombone). Vaπi prijatelji moraju biti upuÊeni kako vam mogu pomoÊi. Izbjegavajte plivati daleko od obale sami. Pojedite neπto prije plivanja.

Æelite li i Vi imati najnoviji Optium Xceed TM

Trake za mjerenje ketona u krvi MediSense ® Optium TM ß-ketones trake

Pijesak na plaæi ili morskom dnu Ëesto skriva oπtre predmete, poput komadiÊa stakla, kamena, πkoljke, πto moæe ozbiljno ozlijediti vaπe stopalo i kasnije dovesti do infekcije. SAVJET - Ne hodajte bosi. Uvijek nosite odgovarajuÊu udobnu obuÊu na plaæi i u moru.

Inzulin uvijek Ëuvajte na hladnome mjestu, osobito tamo gdje znatno rastu temperature okoline (npr. na plaæi). SAVJET - Inzulinske boËice, karpule ili penovi s predmijeπanim inzulinima mogu se iznimno Ëuvati na temperaturi do 250°C do Ëetiri tjedna. Ako je moguÊe, zatraæite sobu s hladnjakom, a na plaæu ponesite prijenosni hladnjak. Pribor za samokontrolu razine glukoze u krvi (aparat, test-trake i lancete) Ëuvajte na sobnoj temperaturi (4 - 300 C). SAVJET - Zaπtitite aparat i test-trake od previsokih ili preniskih temperatura, kao i od ekstremnih vrijednosti vlaænosti zraka. Na zimovanju pribor za samokontrolu nosite u unutarnjem dæepu jakne.

#48 Va©e zdravlje 21

Antioksidansi

vaæni za oboljele od πeÊerne bolesti ©eÊerna bolest (diabetes mellitus) jedna je od najuËesta lijih bolesti danaπnjice, s jako izraæenom tendencijom rasta. RijeË je o kroniËnom oboljenju koje poËiva na nedovoljnom izluËivanju inzulina (tip I - smanjena produkcija izluËivanja inzulina; tip II - poremeÊaj izmjene tvari). Kao uËestale komplikacije, koje su posljedica oπteÊenja tkiva, navode se oboljenje oËiju (katarakta, retinopatija), oπteÊenje bubrega (nefropatija), æivËanog sustava (neuropatija) i krvnih æila (angiopatija). Smetnje u izmjeni ugljikohidrata i masti po vezane su s porastom oksidativnog stresa, koji se smatra glavnim uzrokom tih oπteÊenja. Zato u lijeËenju, osim me dikamentozne terapije, pravilne prehrane i tjelesne aktivno sti, vaænu ulogu imaju antioksidansi kao πto su vitamini C i E, beta-karoten i selen. Naime, zbog hiperglikemije dolazi do produkcije slobod nih radikala, zbog Ëega pada koncentracija antioksidansa u organizmu. Za nastajanje slobodnih radikala odgovorni su razliËiti procesi, kao πto su autooksidacija glukoze, glikozi liranje proteina i izmjena tvari poliola. Primjerice, kod tipa II veÊ nakon jela pada koncentracija antioksidansa i oksida tivnog πoka. Posebice se poveÊava produkcija superoksidnih radikala i oksidativnog LDL-a. Oba sluËaja polazne su toËke za djelovanje vitamina C i E, beta-karotena i selena.

Betasel - nova formula za jaËu obranu Betasel je nova, jedinstvena formula za jaËanje obrambe nog sustava oboljelih od πeÊerne bolesti, koja sadræi vitamine C i E, beta-karoten i selen te djeluje preventivno:

vitamin C - sudjeluje u sprjeËavanju virusnih i bakte rijskih infekcija i opÊenito jaËa imunoloπki sustav; ima bitnu ulogu u stvaranju kolagena vaænog za rast i obnovu stanica tkiva, zubnog mesa, krvnih æila, kostiju i zuba; ubrzava proces zacjeljivanja rana i opeklina; pomaæe sniæavanju kolesterola u krvi; smanjuje stvaranje krvnih ugruπaka u venama. vitamin E - djelotvoran antioksidans koji sprjeËava oksi daciju masti, vitamina A, selena i nekih oblika vitamina C; sprjeËava oksidaciju loπeg LDL kolesterola, uspora vajuÊi pojavu ateroskleroze i smanjujuÊi rizik nastanka srËanog udara; zbog diuretskog djelovanja sniæava krvni tlak; smanjuje umor; usporava starenje stanica; ubrzava zacjeljivanje opeklina i sprjeËava nastanak debelih oæi ljaka beta-karoten - jaËa obrambeni sustav; smanjuje rizik od ateroskleroze, srËanog i moædanog udara; πtiti od stva ranja oËne mrene selen - djeluje sinergistiËki s vitaminom E; vaæan je za stvaranje glavnog antioksidansa u tijelu koji se nalazi u svakoj stanici; pomaæe u smanjenju rizika od srËanih bolesti i odræavanju elastiËnosti koæe. BuduÊi da oboljeli od πeÊerne bolesti imaju poveÊanu potrebu za antioksidansima, moraju ih dodatno uzimati u obliku nadomjestaka. Stoga im preporuËujemo uzimanje Betasela kao kvalitetne nadopune pomno uravnoteæenoj dijeti.

Besplatni info telefon: 0800 20 30 40

e-mail:

bezreceptni@belupo.hr

22 V a © e z d r a v l j e # 4 8

www.belupo.hr

Kalcij

zadræimo ga u tijelu Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Iako naπe tijelo treba brojne minerale, najËeπÊe se spominje kalcij, koji kao i sve ostale treba unositi hranom, a kod poveÊanih potreba i dodacima prehrani. Meutim, rijetko razmiπljamo ko liko unesenog kalcija tijelo stvarno moæe iskoristiti i pomaæemo li mu u tome ili Ëak odmaæemo nekim svojim postupcima. Treba istaknuti da na koliËinu kalcija koje naπe tijelo moæe iskoristiti moæemo u velikoj mjeri utjecati izborom namirnica i naËinom uzimanja obroka. Neki od uzroka loπije apsorpcije kalcija u pro bavnom sustavu mogu biti: uzimanje puno tekuÊine uz obrok, preveliki obroci u kasnijim satima, namirnice bogate oksalatima (πpinat, perπin, soja), fitatima (jeËam, grah, raæ, mekinje) ili fo sfatima (gazirana piÊa). Navedene namirnice trebalo bi uzimati s razmakom od nekoliko sati prije ili poslije uzimanja pripravka s kalcijem. Nepovoljan utjecaj na apsorpciju ima i uzimanje sred stava za smanjenje æeluËane kiseline te zrelija æivotna dob, kad se i prirodno smanjuje koliËina æeluËane kiseline. Joπ jedan vaæan Ëimbenik o kojem ovisi iskoriπtavanje i ugradnja kalcija u kosti je tjelesna aktivnost i izlaganje utjecaju gravitacije. Kako jednostavno iskoristiti pozitivan utjecaj gra vitacije? Vjeæbanjem! Osim na oËuvanje zdravlja srca i pluÊa i postizanje idealne tjelesne teæine, redovito vjeæbanje pozitivno utjeËe i na zdravlje kostiju, jer moæe odgoditi i ublaæiti gubitak koπtane mase. Lagane vjeæbe aerobike mogu rijeπiti problem s kalcijem kod velikog broja ljudi, uËinkovitije nego mnogi drugi Ëimbe nici zajedno. Ali, za najbolje rezultate, trebali bi odabrati one aktivnosti kod kojih dobro osjeÊamo uËinak gravitacije, jer je primijeÊeno da aktivnosti koje izvodimo stojeÊi imaju najbolji uËinak. Tako su, primjerice, πetanje, trËanje, ples, aerobika, te nis ili drugi terenski sportovi znatno uËinkovitiji nego plivanje ili voænja sobnog bicikla. Zanimljiv je primjer astronauta na duljim svemirskim putovanjima. Zbog nepostojanja gravitacije, izloæeni su znatnom gubitku kalcija iz kostiju te ga pojaËano gube mokrenjem. Kad je osoba izloæena riziku od razvoja osteoporoze, dobro bit vjeæbe nije samo u sprjeËavanju gubitka koπtane mase. Vrlo je vaæan i uËinak na jaËanje miπiÊa i tetiva te na poboljπanje koordinacije tijela, πto pomaæe u smanjenju rizika od pada i moguÊih lomova kostiju.

24 Kako do æeljene trudnoÊe

Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Klinika za æenske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13

Koji dan ciklusa imati spolni odnos i kako Ëesto, najËeπÊa su pitanja, no ona su

razumljiva tek uz poznavanje osnovnih pojmova menstruacijskog ciklusa Za pravilno razumijevanje prirod nog planiranja obitelji vaæno je pozna vati neke termine kao opÊe pokaza telje moguÊnosti zanoπenja u prirod nom ciklusu i iznoπenja trudnoÊe. Vjerojatnost zaËeÊa u jednom menstruacijskom ciklusu je termin poznat kao fekundibilitet, i iznosi 24 Va©e zdravlje #48

oko 25 posto. Fekunditet je sposob nost iznoπenja trudnoÊe po jednom menstruacijskom ciklusu i neπto je niæi. A ako par ne postigne trudnoÊu tijekom jedne godine nezaπtiÊenog spolnog odnosa (bez kontracepcije), govorimo o sterilitetu.

Valja istaknuti da 75 posto brakova koji æele trudnoÊu to postignu tijekom jedne godine nezaπtiÊenog spolnog odnosa. Ostalih 10 posto æena zanese tijekom dvije godine braka, a 10 - 15 posto brakova je neplodno. Uzroci neplodnosti su broj ni i predmet su istraæivanja i lijeËenja lijeËnika koji se bave ginekoloπkom endokrinologijom. Hipotetski, ako bioloπki zdrav par poËne s trudnoÊom sa 22 godine æivo ta, uz uredan spolni æivot i dojenje moæe imati 11 djece, a bez laktacijske amenoreje (izostanak menstrua cije uzrokovan dojenjem) i 15 dje ce tijekom reproduktivnog razdoblja æivota. Problemi vezani uz æeljenu trudno Êu danas su, naæalost, sve izraæeniji. NaËin æivota prisiljava braËne paro

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

ve da se kasno odluËuju na djecu najËeπÊe zbog egzistencijalnih i dru gih socijalnih problema. A sposobnost zanoπenja i iznoπenja trudnoÊe s godinama se znatno smanjuje. Tako je sposobnost zanoπenja u æena od 25. do 34. godine poremeÊena u 13 posto sluËajeva, a u æena od 35. do 44. godine fekunditet iznosi Ëak 30 posto. Uz to, novinski i struËni Ëlan ci znatno se viπe bave objaπnjenjima o naËinima zaπtite od neæeljene tru dnoÊe nego temama kako do æelje ne trudnoÊe. Tako se parovi koji se odluËe na trudnoÊu Ëesto nau u nedoumici kad nakon nekoliko mjese ci nema rezultata. No, treba imati na umu da uËestalost zanoπenja iznosi samo 25 posto po menstruacijskom ciklusu bioloπki zdravog para uz ure dan spolni æivot (bioloπki zdrav par podrazumijeva uredan spermiogram muπkarca, menstruacijski ciklus i hor monski status æene, morfologiju nje zinih spolnih organa i uredan spolni æivot).

Koji dan ciklusa... Koliko puta i koji dan ciklusa ima ti spolni odnos, vrlo su Ëesta pitanja. Razumijevanje te problematike moguÊe je, ali uz poznavanje najo snovnijih pojmova o menstruacijskom ciklusu æene. Menstruacijski ciklus razdoblje je od prvog dana menstrualnog krva

renja do sljedeÊe menstruacije, i traje od 21 do 36 dana. Krvarenje od tri do sedam dana fizioloπka je grani ca. Negdje u sredini menstruacijskog ciklusa dolazi do ovulacije (izbaci vanja jajne stanice iz zrelog folikula). VeÊina æena s vremenski pravilnim mjeseËnim ciklusom, dismenorejom (bolne menstruacije) te premenstrual nim sindromom (napetost dojki, bol u donjem dijelu trbuha) ima ovu laciju, iako pet posto njih ipak ima anovulatorne cikluse. Neredoviti i produljeni ciklusi, uz obilna, nepra vilna i bezbolna krvarenja, zajedno s vanjskim obiljeæjima (pojaËana dlaka vost, masna koæa, akne, prekomjerna debljina) najËeπÊe su posljedica hor monskog poremeÊaja zbog kojeg izo staje ovulacija, poznatog kao sindrom policistiËnih jajnika (PCO sindrom). LuteinizirajuÊi hormon (LH) je hormon hipofize koji svojim djelo vanjem izaziva sazrijevanje jajne sta nice, luteinizaciju granuloza stanica te, uz ostale Ëimbenike, izbacivanje jajne stanice iz folikula (ovulaciju). Razina LH u prvoj fazi ciklusa je niska, a sredinom ciklusa raste njego va koncentracija. Poviπena vrijednost LH ukupno traje oko 50 sati, a tro struki porast razine LH u trajanju od 24 do 36 sati nuæan je za sazrijevanje jajne stanice. 34 do 36 sati nakon poËetnog porasta LH uslijedi ovulacija, odnosno 10 do 12 sati nakon najveÊe moguÊe koncentracije LH. U

anovulatornom ciklusu nema porasta LH. Odreivanje toËnog vremena ovu lacije vaæno je kako kod pravilna provoenja metoda zaπtite od neæelje ne trudnoÊe tako i kod ostvarivanja æeljene trudnoÊe. Postoji nekoliko tehnika predvianja ovulacije s ciljem “tempiranja” spolnog odnosa u pravo vrijeme u onih parova koji pla niraju trudnoÊu. Kalendarska metoda - Temelji se na praÊenju duljine menstrua cijskog ciklusa tijekom πest mjese ci do godinu dana te odreivanju prosjeËnog trajanja, na osnovi Ëega se okvirno izraËunava nastup ovulacije. Metoda se ne moæe koristiti ako su varijacije u trajanju od ciklusa do ciklusa dulje od 10 dana.

Mjerenje bazalne temperature (BT) - Indirektna metoda za dokazivanje postojanja ovulacije tijekom menstruacijskog ciklusa. Tjelesnu temperaturu treba mje riti svakodnevno nakon jutarnjeg buenja, preporuËljivo u pribliæno isto vrijeme. FiziËko oslobaanje jajne stanice (ovulacija) nastupa uglavnom dan prije prvog porasta temperature koji iznosi oko 0,30ºC. Bitan porast temperature nije uoËljiv prva dva dana nakon porasta LH te ga se uglavnom regi strira dva, tri dana poslije. Porast

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

temperature povezan je s pora stom koncentracije progesterona u perifernoj krvi iznad 4 ng/mL. Tako se uz pomoÊ krivulje BT moraju planirati odnosi svakih 36 do 48 sati, tri-Ëetiri dana prije i dva dana nakon porasta temperature. BT raste zbog djelovanja progesterona na hipotalamiËki centar za regulaciju temperature. S obzirom na to da LH stimulira luteinizaciju granuloza stanica i sintezu progesterona te indirektno ovulaciju, izostanak porasta BT u sredini menstruacijskog ciklusa siguran je znak izostanka ovula cije, pa se treba obratiti ginekolo gu. BT treba mjeriti dva, tri mjese ca uzastopno i voditi kalendar.

Viskoznost cervikalne sluzi (Billingsova metoda) - Takoer jedna od indirektnih metoda za dokazivanje ovulacije. Pod dje lovanjem estrogenih hormona cervikalna sluz dobiva na svojoj viskoznosti te u vrijeme ovulacije sadræi najviπe koliËine vode (97 - 98 posto). Stoga dobiva tipiËan makroskopski izgled: prozirna, vodenasta, rastezljiva do 10 cm. Spolne odnose treba planira ti odmah nakon evidentiranja pojaËane vlaænosti rodnice, osobi to u fazi najveÊe moguÊe rastezlji vosti sluzi. Ova metoda nije tako

pouzdana za odreivanje toËnog vremena ovulacije, ali se moæe koristiti kao jedna od pomoÊnih metoda. LH urinarni test - PraktiËna metoda predvianja ovulacije. Za razliku od mjerenja BT, ovim testom moæe se predvidjeti toËnije vrijeme ovulacije koja nastupa nakon porasta LH, hormona nuænog za njezin nastanak. Nje gov porast toËno korelira s nastu pom ovulacije jer do izbacivanja jajne stanice dolazi 34 - 36 sati nakon porasta LH. U kombina ciji s mjerenjem BT, s velikom se sigurnoπÊu mogu planirati ovu lacija i spolni odnos. Mjerenjem BT tijekom nekoliko ciklusa moæe se predvidjeti vrijeme porasta LH (dan prije porasta BT), a urinar nim testovima i dokazati porast kocentracije LH. LH urinarni testo vi dostupni su na naπem træiπtu. KliniËka toËnost testa iznosi Ëak 99 posto i nema meudjelovanja s LH sliËnim hormonima (HCG, FSH, TSH). Jedno pakiranje sadræi pet testova uz sva praktiËna objaπnjenja o naËinu i vremenu izvoenja te tumaËenju rezultata. LH urinarni testovi od velike su pomoÊi svima koji planiraju tru dnoÊu, jer uz pravilno koriπtenje LH urinarnog testa πanse za πto

skorije ostvarivanje trudnoÊe su znatno veÊe, naravno ako je par bioloπki zdrav.

Pozitivan beta HCG trudnoÊa Fertilno razdoblje izbaËenog jajaπca nije poznato, ali se pretposta vlja da je nakon ovulacije jajaπce sposobno za oplodnju daljnjih 12 do 24 sata. Spermiji su sposobni za oplodnju izmeu 48 i 72 sata. Spermiji vrlo brzo prolaze kroz cerviks te ulaze u materiπte, gdje kon trakcijama materiπta bivaju ubaËeni u jajovode. Od prosjeËno 200 milijuna spermija po jednom ejakulatu, samo 200 biva transportirano u ampularni dio jajovoda, gdje dolazi do oplodnje jajne stanice (fertilizacije). Oploeno jajaπce zaostaje u jajovodu daljnjih 60 sati (tri dana), nakon Ëega se tran sportira u materiπte. Tijekom prolaska kroz jajovode oploena jajna stanica se dijeli i dolazi u materiπte (πupljina maternice) najËeπÊe u 32-staniËnom stadiju ili kao rana blastula. Daljnja tri dana pliva u mediju materiπta. ©esti ili sedmi dan nakon ovulacije dolazi do implantacije embrija na stijenku maternice. Procesom diferencijacije stvara se trofoblast koji je osnova za nasta nak posteljice. Sinciciotrofoblast luËi

glikoprotein humani korionski gonadotropin (HCG), Ëija je najvaænija funkcija podrπka æutom tijelu u jajniku koje u prvih sedam do devet tjedana trudnoÊe luËi progesteron, hormon znan i kao Ëuvar trudnoÊe. HCG se moæe mjeriti osjetljivim metodama dok je embrij joπ u osmostaniËnom stadiju. Beta HCG moæe se naÊi u majËinoj krvi dan nakon ugnjeæivanja, odnosno osam dana nakon ovulacije. U vrijeme oËekivane menstruacije (12 - 14 dana nakon ovulacije, ovisno o duljini menstruacijskog ciklusa) vrijednosti beta HCG-a u krvi dostiæu 100 IU/L, a udvostruËuju se u pro sjeku svaka dva dana do sedmog tjedna trudnoÊe, kad dostiæu oko 100.000 IU/L. PraÊenje vrijednosti beta HCG-a vrlo je vaæna dijagnostiËka metoda u ocjeni vijabilnosti ploda, dijagnostici izvanmateriËne trudnoÊe, mole hidatidoze i dr. PraktiËna vaænost beta HCG-a danas je od velike vaænosti parovima koji oËekuju trudnoÊu. Jednostavni urinski testovi reagiraju na vrijednosti HCG-a od 25 IU/L. To znaËi da u vrije me oËekivane menstruacije, kad su okvirne vrijednosti HCG-a oko 100 IU/L, toËnost tog jednostavna testa iznosi viπe od 99 posto. Osim πto je, kako se vidi, izrazito osjetljiv, test je viso kospecifiËan te ne reagira unakrsno s drugim hormonima kao LH, FSH ili TSH. Pozitivan test na trudnoÊu moæe znaËiti samo trudnoÊu.

Nedoumice vezane uz trajanje trudnoÊe Zbog poviπene razine progesterona javljaju se subjektiv ni simptomi (napetost dojki, muËnina), koji uz pozitivan test znaËe da je vaπa æelja ispunjena. Kad ste na osnovi izostanka menstruacije, subjektivnih simptoma i napokon pozitivnog beta HCG testa sigurni da ste trudni, uvijek postoje nedoumice o trajanju trudnoÊe. Nekoliko je naËina izraËunavanja trajanja trudnoÊe. Danas se uglavnom izraËunava od prvog dana zadnje menstruacije, pa tako trudnoÊa traje 280 dana ili 10 lunarnih mjeseci. Ako su ciklusi dulji nekoliko dana, treba ih pribrojati. Prema ovoj metodi, trajanje trudnoÊe na dan izostanka menstruacije izno si Ëetiri tjedna, uz uvjet da su ciklusi pravilni. UltrazvuËna potvrda prisustva ploda u maternici moguÊa je sa pet tjedana trudnoÊe, a pozitivni otkucaju Ëedinjeg srca (K»S) izmeu πestog i sedmog tjedna trudnoÊe. UltrazvuËni pregled vaæan je zbog ocjene toËnog trajanje trudnoÊe i potvr de materniËne trudnoÊe. Daljnje praÊenje trudnoÊe prepustite svom ginekologu i infomirajte se o svim promjenama koje vas oËekuju sljedeÊih mjeseci.

Kinetoze

bolesti kretanja

Tatjana Nemeth BlaæiÊ, dr. med., Andreja Bariπin, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb preuzeto s www.zdravlje.hr

Kad mozak prima proturjeËne podatke iz osjetnih organa, srediπnji æivËani sustav reagira aktiviranjem centra za muËninu i povraÊanje u mozgu OsjeÊate li muËninu, imate vrto glavicu, pada vam tlak, znojite se i povraÊate tijekom putovanja... Razlog je bolest kretanja. To su neugodni simptomi koji se kod nekih ljudi javljaju pri voænji brodom, zrakoplo vom, vlakom, automobilom, autobu som, no nisu ozbiljna bolest. Tegobe se obiËno povuku kad se tijelo navi kne na naËin putovanja ili brzo nakon πto putovanje zavrπi, a postoje i naËi ni koji ih ublaæavaju ili sprjeËavaju. StruËni naziv za bolest kretanja je kinetoza, koji dolazi od grËke rijeËi kinéo, πto u prijevodu znaËi okreÊem, vrtim. Nazivaju je i morska bolest. Francuzi je zovu mal de mer (mal bolest, de - od, zbog, mer - more). Tegobe se javljaju kao reakcija na poseban naËin kretanja: plovidbu bro dom, letenje zrakoplovom, voænju automobilom, autobusom, ali se mogu javiti, primjerice, i na vrtuljku u parku ili tijekom voænje na nekoj spravi u zabavnom parku. Simptomi bolesti kretanja katkad se javljaju sje dite li predugo ispred raËunala, odno sno igrate li kompjutorske igrice.

Pogreπna informacija o okruæenju Bolest kretanja nastaje kad mozak primi pogreπnu informaciju 28 Va©e zdravlje #48

o okruæenju. Da bi odræao naπe tije lo u ravnoteæi, naπ osjetilni sustav neprekidno skuplja informacije o okruæenju i πalje ih u unutarnje uho te poput raËunala sreuje informacije i πalje ih u mozak. Kad mozak prima proturjeËne podatke iz osjetnih organa (oËi ne uoËavaju istu razinu pokreta kao mehanizmi za ravnoteæu u unutar njem uhu koji registriraju pokrete vozila), javlja se bolest kretanja. Dok ste, primjerice, zatvoreni u brodskoj kabini, centar za ravnoteæu reagira na ljuljanje broda i udare valova, iako to oËi ne vide. Na takav nesklad u osjet nim informacijama srediπnji æivËani sustav reagira aktiviranjem centra za muËninu i povraÊanje u mozgu.

Dominiraju muËnina i povraÊanje Glavni i najËeπÊi znaci su muËni na i povraÊanje. Moæe ih pratiti gla vobolja, vrtoglavica, hladan znoj, bljedilo, pad tlaka. Bolest kretanja ne javlja se kod svih ljudi nego pogaa samo neke osobe. Ne mora nuæno nastati kod svih vrsta voænje. Nekome smeta voænja automobilom, drugome autobusom, treÊem vlakom, Ëetvrtom brodom, itd. Tegobe Êe nestati nakon zavrπetka putovanja, no osobe koje

pate od putne muËnine mogu se joπ nekoliko dana nakon putovanja osjeÊati loπe. Ako muËnina potraje viπe od tri dana, a osjetili ste je prvi put tijekom putovanja, otiite na lije ËniËki pregled.

Za putovanje se treba pripremiti Ako ste skloni bolesti kretanja, da biste lakπe stigli do æeljenog odrediπta, pripreme za svako puto vanje trebaju ukljuËivati mjere za sprjeËavanje ili smanjivanje osjetlji vosti na bolest kretanja. To znaËi pri premiti se za πto ugodnije putovanje, ako je ikako moguÊe prijevoznim sre dstvom u kojem se najbolje osjeÊate. Najsigurniji naËin za sprjeËavanje bolesti kretanja je prekid aktivnosti koja uzrokuje neugodu. To je moguÊe putujete li privatnim automobilom, no kad putujete drugim prijevoznim sredstvima, ne moæete birati kad Êete se zaustaviti. Evo nekoliko savjeta kako si moæete pomoÊi: • Prije odlaska na put nemojte obilno jesti i piti. Probava Êe vam biti oteæana, a to je veÊ dovoljan razlog da vam bude muËno. Nemojte puπiti niti konzumirati alkohol jer to moæe pojaËati muËninu. • Teπki, jaki mirisi mogu izazvati muËninu i povraÊanje, stoga nemojte koristiti jake parfeme. • Udiπite mnogo svjeæeg zraka. Otvo rite prozor u automobilu, popnite se na gornju brodsku palubu ili ukljuËite ventilaciju iznad glave u zrakoplovu.

JA V NO ZDRA V S T V O

• Sjedite mirno! Dok putujete, budi te mirni, nemojte razgovarati sa suputnicima ako vam to smeta. Tijekom putovanja vaæno je dræati glavu πto mirnije, najbolje je naslo niti se uspravno na naslon sjedala, pogled usmjeriti ravno ispred sebe i ne okretati se ni lijevo ni desno, ili zatvoriti oËi. Dobro je usmjeriti pogled na neπto nepokretno. • Sjednite sprijeda gdje se pokreti najmanje osjeÊaju - na prednje sjediπte u automobilu, u srediπte broda ili u prednju kabinu na bro du ili blizu krila u zrakoplovu. Pokuπajte naÊi πto udobniji poloæaj. Izbjegavajte sjediti u smjeru suprot nom od smjera kretanja prijevoznog sredstva. • Nemojte Ëitati dok se vozite. • Ako je ikako moguÊe, provedite putovanje spavajuÊi ili putujte noÊu - tada se πanse za pojavu tegoba smanjuju jer ne moæete vidjeti kretanje. • Mislite o ljepotama putovanja. Bolest kretanja djelomiËno je psiholoπke prirode - ako mislite da Êete povratiti, vjerojatno i hoÊete. Umjesto toga, skrenite misli na neπto lijepo. • Dobro se naspavajte. Umor poveÊa va πansu za dobivanje bolesti kretanja. Stoga se naspavajte prije odlaska na put.

Ako vam nijedan od ovih savje ta ne pomaæe, a osjeÊate muËninu tijekom svakog putovanja, uzmite tablete protiv muËnine. PreporuËit Êe vam ih lijeËnik. Vaæno je pridræava ti se pravila za uzimanje lijeka - tre ba ga uzeti pola sata prije polaska na put. Isti lijekovi, ali u manjim doza ma, mogu se dati i djeci, no prije nego πto se na to odluËite, morate se posavjetovati s lijeËnikom. Osim tableta, protiv muËnine moæe pomoÊi i flaster koji se zalijepi iza uha, i postupno otpuπta lijek koji sprjeËava osjeÊaj muËnine tijekom putovanja. Lijek protiv putne muËni ne djeluje na mozak, tako da moæete osjetiti umor i manjak paænje. Stoga budite oprezni ako ste vi vozaË. U automobilu • Automobil neka bude prozraËen i Ëist. • Dobro je imati klima-ureaj, no nemate li ga, tijekom voænje otvori te prozor. • Ako ste vozaË, moæe vam pomoÊi da usredotoËite paænju na put ispred sebe, a ako ne vozite, sjed nite na prednje sjediπte i gledajte ravno ispred sebe i nikako nemojte Ëitati. • Stanite i odmorite se svaki put kad osjetite muËninu, ako je ikako moguÊe u prirodi.

• Ako putujete s djecom, pogoto vo malom, stavite ih u sjedalicu, veæite im sigurnosne pojaseve i s vremena na vrijeme stanite da se i ona odmore. »im uoËite da je dijete umorno, znoji se ili je nemirno, zaustavite automobil jer Êe ta situa cija i na vas loπe djelovati. U zrakoplovu • Rezervirajte mjesto blizu krila, odnosno u sredini. • Nemojte sjediti do prozora, ni gle dati kroz njega. • UkljuËite ventilaciju iznad glave. Na brodu • Uzmite kabinu u sredini broda, gdje se valjanje i njihanje najmanje osje ti. Na malom brodu takvo mjesto je teæe pronaÊi, no kabina u prednjem djelu broda je bolja od krme. • Traje li putovanje kratko, primjerice jedan dan, plovidbu provedite na palubi. • Pogled usmjerite πto dalje od bro da, prema horizontu, ili joπ bolje - prema kakvoj nepomiËnoj toËki na nebu ili prema kopnu u daljini.

Zaπtita od sunca nuæna za ljetnih mjeseci

Za ispravnu zaπtitu koæe prijeko je potreban potpun program zaπtite

kako bi se smanjilo πtetno djelovanje ultraljubiËastog zraËenja ZraËenje sunca Kako je sezona masovnog izla ganja koæe suncu pred nama, nuæno je podsjetiti na opasnosti πtetnog dje lovanja ultraljubiËastog zraËenja na koæu i moguÊu zaπtitu. Iako je sunËe vo zraËenje izvor æivota na naπem planetu, ono krije i opasnosti od pretjerana izlaganja ljudske koæe nje govu djelovanju. NajveÊi dio ener gije sunËeva zraËenja odnosi se na toplinsko zraËenje (IR - 56 posto) i na vidljivo svjetlo (39 posto), a na ultraljubiËasto zraËenje (UV) samo pet posto od ukupne energije koja dolazi do povrπine Zemlje. Ultralju biËasto zraËenje sastoji se od A, B i C zraka (UVA, UVB i UVC). U tablici 1 prikazane su energije zraËenja koje dolaze do nas, njihove valne duljine i naËin djelovanja na Ëovjeka.

30 Va©e zdravlje #48

Pozornost na moguÊe πtetno dje lovanje sunËeva zraËenja na ljudsku koæu valja obratiti kad je posrijedi ultraljubiËasto zraËenje tipa A i B, a tip C apsorbira ozon u gornjim slojevima atmosfere i uglavnom ne dopire do povrπine Zemlje, osim kod bitno oπteÊenog ozonskog sloja (tzv. ozonskih rupa). Iako ultraljubiËasto zraËenje ima vaænu korisnu ulogu u stvaranju vita mina D3, nuænog za ravnoteæu kalcija u organizmu, ima i svojih πtetnih dje lovanja. Tako ultraljubiËasto zraËenje B (UVB), koje ne prodire u dublje slojeve koæe, izaziva akutno oπteÊenje koæe (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovodi do degeneracije koæe, njezina sta renja, a moæe izazvati i rak koæe zbog oπteÊenja gena za obnovu stanica koæe.

Stjepan ©aban, dipl. ing.

UltraljubiËasto zraËenje tipa A (UVA) stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju koæe poveÊanom proizvodnjom melanina. Prodire u dublje slojeve koæe uzrokujuÊi oπteÊenja i moguÊi razvoj raka koæe u kasnijoj fazi æivota. Intenzitet ultraljubiËastog zraËenja i njegova sastava ovisi o mnogim Ëimbenicima, koji ukljuËuju i dulji nu puta kroz atmosferu, πto je ovisno o godiπnjem dobu, dijelu dana, geo grafskoj πirini, nadmorskoj visini te o oblaËnosti i ËistoÊi zraka. Kako ultraljubiËasto zraËenje UVB znatno ovisi o kutu sunËeva svjetla, znatno je slabije zimi, zatim ujutro i kasno poslijepodne, a najjaËe ljeti i u podne. UltraljubiËasto zraËenje UVA zbog veÊe valne duljine manje je ovi sno o poloæaju sunca i drugim utje cajima, pa tako, primjerice, i 83 posto oblaËnosti umanjuje UVA zraËenje samo za 50 posto. Staklo i neke vrste plastike potpuno blokiraju UVB zraËenje, a uopÊe ne smetaju UVA zraËenju.

Anti UVA i anti UVB sredstva Gotovo 80 posto sredstava za zaπtitu koæe od UV zraËenja su u obliku emulzija na osnovi vodenih, alkoholnih ili uljnih otopina, a osta la su sredstva u obliku krema i gelo

JA V NO ZDRA V S T V O

Energija zraËenja sunca koja dolazi do nas [%]

Valna duljina zraËenja [nm]

UltraljubiËasto zraËenje C / UVC

200- 290

Nema vaænu ulogu zbog njihove apsorpcije od ozonskog sloja u stratosferi, osim kod teπkih oπteÊenja ozonskog sloja.

UltraljubiËasto zraËenje B / UVB

0.1

290- 320

ZraËenje visoke energije koje uzrokuje jaku fototoksiËnost, ali ne prodire u dublje slojeve koæe. Uzrokuje indirektnu pigmentaciju koæe, a pri jaËem izlaganju dolazi do eritema (crvenila) koæe. Izaziva prerano starenje koæe, ali i rak koæe.

UltraljubiËasto zraËenje A / UVA

4.9

320- 400

ZraËenje niske energije koje uzrokuje fotobioloπki kumulativno djelovanje, a prodire u dublje slojeve koæe. Izaziva neposrednu pigmentaciju, a pri jaËem izlaganju prerano starenje koæe (boranje). Kasnije u æivotu moæe izazvati i rak koæe.

Vidljivo svjetlo

400-700

ZraËenje koje igra vaænu bioloπku ulogu.

Toplinsko zraËenje (infracrveno zraËenje, IR)

700- 3000

Naziv zraËenja

Napomene

ZraËenje koje nema velika utjecaja na ljudsku koæu.

Tablica 1 - SunËeva zraËenja

va. Zaπtitne tvari u tim sredstvima apsorbiraju, a u nekim sluËajevima rasprπuju i reflektiraju UV zrake. NajËeπÊe primjenjivane tvari su one koje apsorbiraju UV zraËenje valnih duljina oko 300 nm (tj. UVB zraËenje) radi zaπtite od sunËanih opeklina (crvenila), a dopuπtaju prolaz UVA zraËenja zbog pigmentacije koæe. ©iroko primjenjivane kemijske tva ri u sredstvima za zaπtitu su organski UVB filtri (esteri cinamiËne kiseline, metil-benziliden kamfor i u vodi topiv benzimidazol). One nisu dovoljne za zaπtitu koæe od moguÊeg kasnijeg razvoja raka, jer ne djeluju na UVA zraËenje, pa treba posebnu pozor nost obratiti na zaπtitu koæe od UVA zraËenja. Kemijsko sredstvo za fil triranje UVA zraËenja je butil-diben zolmetan, a poznat je i kao fotone stabilan spoj koji se na suncu brzo razgrauje. Osim kemijskih organskih tvari, koriste se i druge zaπtitne tvari, kao πto su titanov i cinkov oksid. Cinkov oksid povoljniji je za UVA, a titanov za UVB zraËenje. Mogu se koristiti u

ograniËenim koliËinama, jer inaËe ne dopuπtaju pigmentaciju koæe, pa ona ostaje bijela. Optimalan zaπtitni uËi nak postiæe se samo ako su Ëestice tih oksida iznimno sitne i ako se mogu potpuno ravnomjerno rasporediti po koæi.

izaziva crvenilo koæe kao UVB), to je opasnost od njega zapravo veÊa. Meutim, za tu vrstu ultraljubiËastog

Zaπtitni faktor - VeÊina sredsta va za zaπtitu koæe od ultraljubiËastog zraËenja deklarirana su tzv. zaπtitnim faktorom - SPF. Zaπtitni faktor nekog sredstva govori koliko vremenski dugo izlaganje UVB zraËenju izaziva odreeni stupanj eritema (crvenila) koæe u usporedbi s vremenom za isti stupanj eritema na nezaπtiÊenoj koæi. VeÊina proizvoda na træiπtu ima zaπtitne faktore izmeu 15 i 25, a u nekim se zemljama pojavljuju i sre dstva s veÊim zaπtitnim faktorima. Oni iznad 40 nemaju smisla, jer veÊ zaπtitni faktor 33 filtrira 97 posto UVB zraËenja. Zaπtita od UVA zraËenja jed nako je vaæna kao i zaπtita od UVB zraËenja, ali kako je πtetno djelovanje UVA zraËenja neprimjetno (jer ne

Prirodno tamnija put ne znaËi i prirodnu zaπtitu od sunca, pa takvu koæu treba jednako πtititi.

Ne zaboravite... Nijedna preplanulost nije zdrava ni sigurna.

Zabluda je da se treba viπe izlagati suncu zbog stvaranja D vitamina, jer desetominutno izlaganje suncu tri puta tjedno dovoljno je za stvaranje vitamina D. Primjena samo zaπtitnih sredstava za koæu nije dovoljna, nego treba upotrebljavati kompletan program zaπtite. Preplanulost iz solarija jednako je opasna. OblaËno vrijeme ne znaËi da zaπtita koæe nije potrebna, jer UVA zrake lako prolaze kroz oblake. Posebno se treba Ëuvati reflektirajuÊih zraËenja s povrπine vode ili snijega zimi. #48 Va©e zdravlje 31

JA V NO ZDRA V S T V O

zraËenja (UVA), koja u kasnijoj dobi takoer izaziva rak koæe, ne postoje metode mjerenja djelotvorno sti zaπtite. Zasad na træiπtu ima vrlo malo testiranih i odobrenih uËinkovi tih tvari za zaπtitu od UVA zraËenja, pa kod izbora treba obratiti pozornost na stupanj zaπtite od UVA zraËenja.

Sigurnije sunËanje Zaπtititi koæu od πtetnog ultralju biËastog zraËenja (kako bismo sprijeËili prerano starenje, oπteÊenje i rak koæe) nije jednostavan postupak, jer koriπtenjem samo zaπtitnih sred stava za koæu ne osiguravamo potpu nu zaπtitu. Za ispravnu zaπtitu nuæan je, naime, potpun program zaπtite za smanjivanje πtetnog djelovanja UV zraËenja, a to je:

Primijeniti zaπtitna sredstva barem sat vremena prije izla ganja suncu. Zaπtitna sredstva koristiti svako dnevno, ako ste izloæeni suncu viπe od 10 minuta, pa Ëak i po oblaËnom vremenu. Obilno koristiti zaπtitna sredstva sa zaπtitnim faktorom SPF 15 (filtrira 93 posto UV zraËenja) ili veÊim te ponavljati premazivanje svaka dva sata, ovisno o uputa ma proizvoaËa. Posebno paziti na premazivanje Ëela, jagodica, nosa, donje usne (s posebnim stikom), gornjeg dijela uπne πkoljke, vrata, ramena, vanjske strane ruku, pa i nogu. Ponavljati premazivanje zaπtitnim sredstvom nakon kupanja, znojenja ili brisanja ruËnikom. Ne produljivati sunËanje radi pigmentacije koæe zbog osjeÊaja

sigurnosti nakon primjene zaπtitnih sredstava. Izbjegavati izlaganje suncu sre dinom dana, posebno izmeu 10 i 16 sati, kad je UV zraËenje najjaËe. Boravak u sjeni na obali ili u sjeni na brodu takoer iziskuje punu zaπtitu zbog velike reflek sije UV zraËenja s povrπine vode. UnatoË koriπtenju zaπtitnih sred stava za koæu, treba imati i osta lu zaπtitu, kao πto su suncobrani, πeπiri πirokog oboda, zaπtitna odjeÊa i sunËane naoËale. Nikad ne izlagati djecu suncu bez odgovarajuÊe zaπtite, jer mnogo kasnije u æivotu to moæe dovesti do raka koæe.

34 Melanom

predrasude i zablude prim. mr. sc. Dubravko Huljev, dr. med., spec. opÊe i plastiËne kirurgije, proËelnik Odjela za plastiËnu kirurgiju Kirurπke klinike OB Sveti Duh, Sveti Duh 64, Zagreb

Iako se javlja u samo Ëetiri posto

svih oblika raka koæe, odgovoran je za Ëak 80 posto smrtnih sluËajeva Melanom se ubraja meu najzloÊudnije tumore koæe, a nastaje iz pigmentnih stanica melanocita koje podlegnu zloÊudnoj pretvorbi (maligno alteriraju). Iako se javlja u samo Ëetiri posto svih oblika raka koæe, odgovoran je za Ëak 80 posto 34 Va©e zdravlje #48

smrtnih sluËajeva. Melanociti, stani ce koje su inaËe normalan sastavni dio koæe, nalaze se i u sluznicama diπnog i probavnog sustava, moæda nim ovojnicama, oku, pa Ëak i u lim fnim Ëvorovima. Stoga, osim na koæi, moæe nastati, iako iznimno rijetko, i

na drugim mjestima u tijelu, kao πto su diπni putovi, probavni sustav, rod nica, mokraÊna cijev, usta, mozak i unutraπnjost oka. Melanom tipiËno izgleda kao pigmentirana lezija koæe, crne ili tamnosmee boje, nepravilnih asi metriËnih rubova, promjera veÊeg od 6 mm (vidi sliku). TipiËno je za nj da stalno raste. Postoje dva tipa rasta: radijalni rast (horizontalno, povrπinsko πirenje) i vertikalni rast (prema dubini i visini). Prema podacima Svjetske zdrav stvene organizacije, melanom u 80 posto bolesnika nastaje na mjestu pigmentacije, tj. madeæa. Maligna preobrazba ËeπÊa je u displastiËnim nego nedisplastiËnim madeæima, u priroenim nego steËenim, u velikima nego malima. Znatno rjee nastaje na nepromijenjenoj koæi.

K I RUR G I JA - PLA S T I » NA I REKON S TRUKT I V NA

Melanom koæe

U posljednje vrijeme uËestalost i smrtnost u znatnom su porastu u cijelom svijetu. Broj novih bolesnika udvostruËava se svakih osam do deset godina u veÊini europskih zemalja, tako da je stopa rasta uËestalosti veÊa nego kod bilo koje druge vrste karci noma.

Pravi uzrok joπ uvijek nepoznat Do danas nije poznat pravi uzrok nastanka malignog melanoma. Epidemioloπka istraæivanja pokazuju da se javlja ËeπÊe u ljudi svijetle puti, kose i oËiju te u onih koji imaju velik broj pigmentiranih koænih lezija po tijelu (tzv. displastiËni nevus sin drom). Prema miπljenju mnogih auto ra, sunËevo svjetlo ima vaænu ulogu u njegovu nastanku. U novije vrijeme sve se viπe istiËe pojam tzv. rekrea cijskog sunËanja, koje podrazumije va prekomjerno izlaganje sunËevim zrakama vikendom te za godiπnjih odmora. NajËeπÊi je u zemljama blizu ekvatora (Australija i Izrael imaju najviπu uËestalost oboljenja u svijetu - oko 40 sluËajeva na 100.000 ljudi). Melanom najËeπÊe nastaje u dobi izmeu dvadesete i πezdesete godi ne æivota i praktiËki je gotovo podje dnako zastupljen u oba spola. Kod æena u dobi od 25 do 29 godina nala zi se na prvome mjestu po uËestalosti malignih tumora, a u dobi od 30 do 35 godina na drugome mjestu, odmah iza karcinoma dojke. U æena je ËeπÊi na ekstremitetima, a u muπkaraca na trupu, no ne smije se zaboraviti da se maligni melanom moæe javiti i ispod nokta, izmeu prstiju, na vlasiπtu. Ako metastazira, melanom se ponaπa kao i svi ostali maligni tumo ri. Najprije metastazira putem limfe, a tek potom krvlju. NajËeπÊe zahvaÊe ni udaljeni organi su pluÊa, jetra, kosti, mozak, ali i srËani miπiÊ, sleze

radijalnoj fazi rasta izrazito je crn, a u vertikalnoj tamnomodar, crn ili amelanotiËan. Ulceracije su Ëeste.

Rano otkrivanje - kljuË uspjeha na, nadbubreæna ælijezda i πtitnjaËa. Nema organa u ljudskom organizmu gdje melanom ne moæe metastazirati.

Podjela prema histoloπkom tipu Povrπinsko πireÊi melanom - »ini oko 70 posto svih melanoma, i uglavnom nastaje iz postojeÊeg madeæa. NajËeπÊe je na nogama u æena i leima u muπkaraca. U radijalnoj fazi rasta izgleda kao blago uzdignuti plak promje ra veÊeg od jednog centimetra, nepravilnih rubova i nejednoliËne pigmentacije. U vertikalnoj fazi rasta izgleda kao papula ili Ëvor, zagasito modar, modro-crn ili ruæiËast. Nodularni melanom - »ini oko 15 posto svih melanoma. Rjee nastaje iz postojeÊeg madeæa. Agresivniji je od povrπinsko πireÊeg melanoma, a najËeπÊe je lokaliziran na trupu, glavi i vratu. To je tumor koji ima samo ver tikalnu fazu rasta - raste u obliku polipa ili Ëvora i Ëesto je ulceriran. Lentigo maligni melanom - »ini pet do 10 posto svih melanoma. Ima bolju prognozu i uglavnom se pojavljuje na mjestima izloæe nim suncu, osobito na obrazima, najËeπÊe u sedmom desetljeÊu. ObiËno poËinje kao smea pjega, a boja mu moæe varirati od æutosmee do crne. Akralni lentigo melanom - »ini oko pet posto melanoma u bijela ca, a u obojenih je to najËeπÊi tip melanoma. ObiËno se pojavljuje u starijih osoba na dlanovima, taba nima, listovima i ispod noktiju. U

Rano otkrivanje melanoma klju Ëno je za uspjeπno lijeËenje. Nakon postavljanja dijagnoze prije sve ga dolazi u obzir kirurπko lijeËenje - kirurπko odstranjenje melanoma. Nakon kirurπke terapije u obzir dola zi primjena imunoterapije, interferona-ß, interleukina-2 i citokin tumornekrotizirajuÊeg faktora. Kemoterapija (monoterapija - dacarbazine ili kom binirana terapija - cisplatin, dacarba zine, carmustine i tamoxifen) i radioterapija dolaze u obzir kao suportivna terapija u uznapredovalim stadijima. U fazi ispitivanja je genetska terapija - genetska modifikacija tumorskih sta nica.

Predrasude i zablude... Ozljeda madeæa izaziva nastanak melanoma. Dok se nije znalo puno o bolesti, prva faza Ëesto bi bila zanemarena te bi se bolesnici javljali lijeËniku tek kad bi se pojavio crni Ëvor ili krva renje. BuduÊi da kod uznapredovalih tumora moæe doÊi do krvarenja veÊ nakon minimalne ozljede, bolesnici bi dijagnosticiranu bolest dovodili u vezu s ozljedom madeæa, tako da se vrlo Ëesto u anamnezi nalazi poda tak o ozljeivanju. Danas je trauma odbaËena kao moguÊi uzrok nastanka melanoma.

PojaËano UV zraËenje zbog gubitka ozonskog sloja glavni je uzrok poveÊanom broju melanoma. Nema dokaza koji bi podræali opÊe prihvaÊeno miπljenje da je porast malignih melanoma poslje-

# 4 8 V a © e z d r a v l j e 35

K I RUR G I JA - PLA S T I » NA I REKON S TRUKT I V NA

dnjih godina na neki naËin povezan s gubitkom ozona. »lanak obja vljen u britanskom Ëasopisu za rak pokazuje da je zastupljenost mali gnog melanoma u Norveπkoj od 1957. - 1984. porasla za 350 posto kod muπkaraca i 440 posto kod æena. U tom razdoblju nije bilo promjena u ozonskom sloju iznad Norveπke, niti znatnijih promjena u godiπnjem izla ganju UV zrakama koje potjeËu od sunca. ZastraπujuÊe priËe, poput one o ovcama u »ileu koje su dobile mrenu zbog pojaËana UV zraËenja, nemaju podrπku u znanstvenoj literaturi. Za ovce o kojima je rijeË naknadno se pokazalo da su imale zaraznu bolest, a sunËeva svjetlost nije s tim imala nikakve veze.

Izlaganje suncu osnovni je razlog nastanka melanoma. Za maligni melanom Ëesto se alar mantno, ali pogreπno okrivljuje izla ganje suncu. Studija ameriËke mor narice pronaπla je najviπe melanoma kod ljudi koji cijelo vrijeme rade u zatvorenom prostoru. Najmanje je sluËajeva zabiljeæeno kod onih koji rade povremeno i u zatvorenom i u otvorenom prostoru. ZakljuËak: preveliko ili premalo izlaganje suncu je πtetno, a umjereno zdravo.

Fluorescentno svjetlo moæe izazvati nastanak melanoma. Studija objavljena u prestiænom medicinskom Ëasopisu Lancet i

Maligna preobrazba ËeπÊa je u displastiËnim nego nedisplastiËnim madeæima, u priroenim nego steËenim, u velikima nego malima jedna ruska studija navode da fluorescentno svjetlo moæe Ëak i prije uzrokovati razvoj melanoma nego sunËeva svjetlost, proporcionalno vremenu izloæenosti. U Lancetu objavljeni rezultati studije provedene na uzorku od gotovo 900 æena upu Êuju na to da æene koje rade u zatvo renom prostoru pod fluorescentnim svjetlom imaju 2,1 puta veÊi rizik od razvoj melanoma. Iako je proπlo 20 godina od objave tog Ëlanka, nitko nije osporio njegove nalaze. Zaπto fluorescentna svjetlost moæe izazvati nastanak melanoma? Dr. Ott utvrdio je da katode smjeπtene na krajevima svijetleÊih cijevi emitiraju X-zrake i elektromagnetske zrake. Biljke koje æive ispod sredine dugih fluorescentnih cijevi rastu normalno, ali ako ih se premjesti prema krajevi ma cijevi, njihov Êe rast biti abnorma lan i kræljav.

Uzimanje hormonalnih kontraceptiva i hormonalne nadomjesne terapije (HNT) poveÊava rizik nastanka melanoma. UËestalost melanoma naglo je porasla meu æenama u Americi,

Australiji i Europi, u dræavama gdje se pilula najviπe koristi. U studiji iz Walnut Creeka (Kalifornija), veÊi na æena s razvijenim melanomom prije svoje Ëetrdesete godine koristi la je kontraceptivne pilule. Do 1981. globalni porast rizika od melanoma za korisnice pilule bio je statistiËki vaæniji za tri puta. Nadalje, kao i sta nice raka dojke, i ovi tumori imaju receptore za estrogen, pa su æene na HNT-u sklonije razvoju melanoma od onih koje ne koriste tu terapiju.

Udaljene metastaze postoje veÊ prilikom postavljanja dijagnoze. Iako postoji strah bolesnika da veÊ prilikom postavljanja dijagno ze postoje udaljene metastaze, to je na sreÊu vrlo rijetko toËno. Prema podacima American Cancer Societyja, samo Ëetiri posto bolesnika u trenu tku postavljanja dijagnoze ima udalje ne metastaze (npr. kod malignoma tumora jajnika do 60 posto bolesnica veÊ ima udaljene metastaze prilikom postavljanja dijagnoze).

Biopsija moæe dovesti do rasapa tumora. Smatralo se da biopsija i lokalna primjena anestetika mogu dovesti do rasapa tumora. Miπljenje se temelji na tome da su se u povijesti takvi zahvati radili kod bolesnika u kasnijoj fazi bolesti kod kojih su veÊ postoja le metastaze ili su se javljale u kra tkom vremenu nakon zahvata, te su povezane s kirurπkom intervencijom.

K I RUR G I JA - PLA S T I » NA I REKON S TRUKT I V NA

Navedeno miπljenje opovrgnuto je brojnim radovima joπ prije tridesetak godina.

Potrebno je πiroko odstranjenje melanoma. Navedeno miπljenje je iz vremena kad se nije znalo da se melanomi razliËita stupnja invazije ponaπaju razliËito. Danas se melanomi klasi ficiraju po Clarku (po dubini koæe koju zahvaÊaju) i po Breslowu (pre ma debljini tumora). Nekadaπnja pre poruka da se ekscizijski rub nalazi pet centimetara od ruba tumora je promijenjena, pa je sadaπnji stav da resekcija mora biti toliko centime tara od ruba lezije koliki je stupanj po Clarku odnosno Breslowu (npr. tumor II. stupnja - resekcija 2 cm od ruba tumora). U novije vrijeme i ta se udaljenost smanjuje.

Jedan od tumora s najloπijom prognozom - praktiËki bez moguÊnosti izljeËenja. Prognoza melanoma ovisi o razliËitim Ëimbenicima, a najva æniji su faza rasta, debljina tumora i dubina invazije u koæu, odnosno potkoæno tkivo. Tumori u radijalnoj fazi nemaju sposobnost metastazi ranja, a ako su u cijelosti odstranjeni, ne vraÊaju se (ne recidiviraju). Prema statistiËkim podacima Ame rican Cancer Societyja, melanom je u SAD-u jedan od tumora s najboljom prognozom. Petogodiπnje preæivlja vanje je 90 posto, a desetogodiπnje

Kod æena u dobi od 25 do 29 godina nalazi se na prvome mjestu po uËestalosti malignih tumora, a u dobi od 30 do 35 godina na drugome mjestu, odmah iza karcinoma dojke

za melanome in situ (bez metastaza) 100 posto, kod melanoma debljine do 1,5 mm 90 posto, za one debljine 1,5 - 3 mm 75 posto, za one debljine 3 - 4 mm 55 posto te 40 posto kod deblji ne tumora veÊe od 4 mm. Bolesnici s metastazama u regionalnim limfnim Ëvorovima imaju petogodiπnje preæi vljavanje samo 30 posto, a bolesnici s udaljenim metastazama pet do 10 posto. Prognoza ovisi i o nekim kliniËkim pokazateljima, pa stariji imaju loπiju prognozu od mlaih, a muπkarci loπiju nego æene.

Najmaligniji tumor koæe. Nalazi se na drugome mjestu po malignosti. Na prvome mjestu je Merkel cell karcinom, izrazito rije dak tumor, Ëija je stopa izljeËenja 30 posto. Na treÊem i Ëetvrtome mjestu su bazocelularni i planocelularni kar cinomi, Ëija je izljeËivost praktiËki 100 posto.

Obratite pozornost na sljedeÊe... raste li postojeÊi madeæ ili se pojavljuje novi (melanomi stalno rastu) ima li madeæ nepravilan ili razveden rub (madeæi su pravilnih rubova) promjena boje madeæa od smee u crnu, tamnoplavu ili crvenu (melanomi mijenjaju boju) neravnomjernost pigmentacije (melanomi mogu imati nekoliko boja unutar jednog madeæa) prelazi li madeæ veliËinu od 0,6 cm (veÊina dobroÊudnih madeæa manja je od navedenoga) je li madeæ upaljen ili crvenog ruba (normalni madeæ nije upaljen) je li se madeæ poËeo uzdizati (kod melanoma postoji vertikalni rast) postoji li krvarenje, vlaæenje ili stvaranje kruste postoji li blagi svrbeæ madeæa je li se pojavio ËvoriÊ oko madeæa

Flavin 7

snaga antioksidansa, snaga prirode Branimir DolibaπiÊ, dipl. ing., nutricionist

Za zdravlje i dugovjeËnost ljudskom su organizmu nuæne hranjive tvari koje crpimo iz hrane. No, kao nusprodukt metabolizma nastaju slobodni radikali, Ëije nagomilavanje u organizmu dovodi do lanËane oksidativne reakcije koja oπteÊuje tkiva i vitalne procese. Tako se naruπava zdravlje, poveÊava se ri zik od nastanka malignih oboljenja, ubrzava starenje i poveÊava podloænost razvoju niza degenerativnih promjena. Jedina djelotvorna snaga koja stoji na putu razornom djelovanju slobodnih radikala jesu antioksidansi. Naπ organizam raspolaæe prirodnim obram benim snagama (prirodni antioksidansi) koji ma moæe svladati odreenu koliËinu slobodnih radikala. Kapacitet njihova stvaranja razlikuje se za svakog pojedinca, a uvjetovan je genetski, spolom, æivotnom dobi i navikama, osobito prehrambenim. Naime, antioksidansi su prirodni zaπtitni sastojci hrane koji nas πtite od djelovanja slobodnih radikala. Primjerice, voÊe i povrÊe dobar su izvor antioksidansa. No, kod poveÊanih potreba, primjerice malignih i kroniËnih bolesti, poveÊana stresa i op tereÊenja organizma, ili naruπenog imuniteta, organizmu je potrebno i viπe antioksidansa, pri Ëemu je vrlo vaæan njihov kvalitetan izbor. Poznati su brojni antioksidansi, a veÊ desetljeÊima u naji straæivanije spadaju bioflavonoidi, napose resveratrol. Od otkriÊa tzv. francuskog paradoksa znanstveno je dokazano zaπtitno djelovanje bioflavonoida i veza sa zdravljem srca. To istraæivanje pokazalo je da bioflavonoidi, antioksidansi iz crvenog vina, πtite srce i krvoæilni sustav. Ipak, moramo li piti crveno vino da bismo doπli do vrijednih bioflavonoi da i resveratrola?

Bioflavonoidi iz sedam vrsta voÊa Flavin® 7 iznimno je bogat, voÊni izvor bioflavonoida, tih „superantioksidansa”. U maksimalno iskoristivom tekuÊem obliku donosi bioflavonoide iz sedam vrsta voÊa (groæa, kupine, trnine, πljive, divlje viπnje, crnog ribiza i bazge)

38 Va©e zdravlje #48

iskljuËivo iz organskog ekoloπkog uzgoja. KoliËi na flavonoida u jednoj Ëajnoj æliËici Flavina® 7 odgovara koliËini od 3,5 kg svjeæeg voÊa. Bioflavonoidi najveÊu blagodat pruæaju upravo onim organima koji su najugroæeniji od djelovanja toksina i slobodnih radikala, a to su srce, krvoæilni i probavni sustav. »uvajuÊi lipide i LDL kolesterol od oksidacije, Ëuvaju fleksibilnost stijenki krvnih æila, vitalnost staniËne membrane, sprjeËavaju nastanak krvnih ugruπaka (tromba), πtite od ateroskle roze. Bioflavonoidi sadræani u Flavinu® 7 meusobno se nadopunjavaju i pojaËavaju, dajuÊi mu jedinstvena antioksidativna svoj stva i iznimno visok stupanj iskoristivosti. Flavin® 7 je proizvod patentirane tehnologije, iza kojeg stoje suvremena istraæivanja malignih bolesti. U lako iskoristivom tekuÊem obliku donosi obilje antioksidansa i viπestruku dobrobit za zdravlje Ëovjeka.

Kome se preporuËuje uzimanje Flavina® 7? osobama s malignim oboljenjima i onima na kemotera piji - prema preporuci Meunarodne lige protiv raka i meunarodne struËne javnosti osobama naruπena imuniteta osobama s kardiovaskularnim bolestima, bolestima vena i krvoæilnog sustava, visokim tlakom, visokim LDL kolesterolom, dijabetesom, alergijama, artritisom puπaËima sportaπima.

Noni

borac protiv boli

Iz knjige The Pain Fighter - NONI JUICE, autor Neil Solomon, M.D., Ph.D.

Posljednjih nekoliko godina znanstvenici su istraæivali

analgetsku upotrebu NONI soka i doπli do vrlo zanimljivih rezultata Enzimi - πto su i kako djeluju Pojednostavljeno, enzimi su bjelanËevine koje ubrza vaju ili usporavaju gotovo svaku kemijsku reakciju u tijelu. A moæemo ih opisati i kao molekule bjelanËevina koje na lazimo u biljkama i æivotinjama, a sastoje se iz dugog lanca aminokiselina. Neki, pomalo poetski nastrojeni istraæivaËi enzime su nazvali „malim izvorima æivota”. Svake sekunde u naπem æivotu obnavlja se i mijenja 3000 razliËitih enzima. Ipak, zadræat Êemo se samo na dva speci fiËna enzima - COX 1 i COX 2.

Rjeπenje zagonetke enzima COX Britanski farmakolog Sir Jon R. Van rijeπio je problem naËina funkcioniranja originalnog enzima COX (COX - kratica za cyclooxygenase, ciklooksigenazu). Naime, godine 1982. dobio je Nobelovu nagradu za dugogodiπnje bavljenje pro staglandinima. U svom istraæivanju, koje je poËelo ranih pe 40 Va©e zdravlje #48

desetih, otkrio je da je COX enzim odgovoran za preobrazbu arahidonske kiseline u prostaglandine. Prostaglandini u tijelu obavljaju razliËite funkcije - neki potiËu miπiÊe da se napregnu ili opuste, drugi potiËu krvo tok... Dr. Van otkrio je da COX enzim pripomaæe proizvodnju prostaglandine koji uzrokuju bolnu upalu oπteÊenih tkiva. Otkrio je da bi sprjeËavanjem proizvodnje COX enzima tijelo bilo ograniËeno u proizvodnji prostaglandina koji uzrokuju upale. Pokazao je i kako aspirin zaustavlja proizvodnju COX enzima u tijelu i tako zaustavlja proizvodnju prostaglandi na koji uzrokuju upale. Tek nekoliko desetljeÊa nakon toga znanstvenici su otkrili da zapravo postoje dvije vrste COX enzima.

Razlike izmeu COX 1 i COX 2 Kad su znanstvenici poËeli istraæivati dvije vrste COX enzima, mogli su prikazati njihove genetske, biokemijske i funkcionalne razlike. COX 1 mnogi jednostavno zovu dobar COX enzim, a COX 2 zasluæio je nimalo laskav naziv loπ COX enzim. COX 1 lako je pronaÊi i vaæan je pri regulaciji staniËnih proce sa, dok je COX 2 opÊenito teπko pronaÊi u razliËitim tkivi ma, no njegova razina ionako se poveÊava samo u stanjima akutne upale. Enzim COX 1 stvara prostaglandine koji πtite sluznicu æeluca i drugih dijelova tijela, a enzim COX 2 prostaglan dine koji uzrokuju upalu u ovojnicama, miπiÊima i drugim podruËjima. No, enzim COX 2 ipak nije tako straπan. Ako se nalazi u malim koliËinama, ima i korisnu funkciju u tijelu. COX 2 sagorijeva masnoÊu koja se naziva arahidonska ki selina. Ta masnoÊa je omega-6 masna kiselina i prirodno se nalazi u svim stijenkama (membranama) stanica u naπem tijelu. Postoji usporedba izmeu enzima COX 2 i iskre: enzim

je iskra, masnoÊa gorivo, a plamen upale rezultat. Problem je u tome da „vatra” ponekad gori viπe nego πto bi trebala te uzrokuje upalu koja izmakne kontroli. To se, primjerice, vidi kod ljudi koji pate od artritisa. Tablica 1 - Usporedba djelovanja COX 1 i COX 2 enzima

ARAHIDONSKA KISELINA

Dobar enzim COX 1 Dobar enzim za odræavanje

Loπ enzim COX 2

Dobri prostaglandini 1 ©tite stijenke organa probavnog sustava

Loπi prostaglandini 2 Nalaze se na mjestima upala, boli, oteklina

ZF (zaπtitniËki faktor)

NF (negativni faktor)

U tablici 1 prikazana je usporedba djelovanja dvaju razliËitih enzima u jednostavnom obliku. Prvo, arahidon ska kiselina u tijelu se spaja s enzimom COX 1 da bi stvorila dobre prostaglandine koji Êe zaπtititi epitel stijenke krvnih æila i æeluËani epitel. Prisustvo „dobrih” prostaglandina daje tijelu zaπtitniËki faktor (ZF) koji u probavnom sustavu odræa va visok stupanj zdravlja. Ista arahidonska kiselina spaja se s enzimom COX 2 da bi stvorila „loπe” prostaglandine koji uzrokuju upalu, bol i oticanje. Prisustvo „loπih” prostaglan dina u tijelu pojaËava negativni faktor (NF) Ëija se razina povisuje tijekom upala, pridonosi poviπenju temeprasture i uzrokuje bolove.

NONI sok je pametan sok! NONI sok ciljano djeluje na negativni faktor i COX 2, a istodobno gotovo i ne πkodi zaπtitniËkom faktoru i enzimu COX 1. Osim sposobnosti NONI soka da selektivno sprjeËava djelovanje COX 2, postoje joπ neki razlozi zbog kojih NONI moæe ukloniti neke bolne simptome artritisa. Poznato je da se svi koji pate od artritisa najËeπÊe tuæe na bol. A NO NI se tisuÊama godina koristi u Francuskoj Polineziji kao sredstvo kojim se lijeËe sve vrste boli. Posljednjih nekoliko godina znanstvenici su istraæivali tu upotrebu NONI soka i doπli do vrlo zanimljivih rezultata. Laboratorij u Francuskoj proveo je istraæivanje na miπevima: nakon πto im se davao sok Morinde citrifolije, produljilo se vrijeme njihove reakcije na uæarenu ploËu. Znanstvenici su zakljuËili da je NONI po mogao miπevima da bolje podnose bol od vruÊine. Objaπnjenje za analgetsko djelovanje NONI soka moæe dati nekoliko njegovih sastojaka. Pokazalo se da NONI sadræi skopoletin, koji ima protuupalna i protualergijska svojstva, a oba su potrebna za dobro funkcioniranje vezivnog tkiva. Drugi sastojak je kseronin, supstancija koja sluæi za izgradnju stanice i koju je otkrio dr. Ralph Heinicke. Vjeruje se da kseronin πtiti i pomaæe u obnovi oπteÊenog vezivnog tkiva te da jaËa imunoloπki sustav. Dodatna istraæivanja otkrila su da NONI sadræi brojne esencijalne hranjive tvari (ukljuËujuÊi bjelanËevine, amino kiseline, vitamine i minerale), kao i neke druge sastojke koji zajedniËki mogu pridonijeti ublaæavanju boli.

ElastiËna kompresija

protiv poremeÊaja venske cirkulacije prim. mr. sc. Peter Brinar, dr. med., spec. opÊe i vaskularne kirurgije

Tegobe izazvane poremeÊajem venske cirkulacije elastiËnom se kompresijom uklanjaju ili smanjuju, pa se poveÊava radna i æivotna sposobnost oboljelih Incidencija poremeÊaja venske cirkulacije nogu (PVC) ozbiljan je socijalno-ekonomski problem, jer zahvaÊa 10 posto Hrvata, ili pribliæno njih 400.000, od Ëega je zaposlenih tri posto. Da bismo objasnili zaπto se javlja taj problem, treba se kratko osvrnu ti na anatomske i fizioloπke karakte ristike venskog sustava u nogama. Sastoji se, naime, od povrπnog i dubo kog sustava, koji su meusobno pove zani tzv. komunikantnim i perforant nim venama, a grubo ga moæemo podijeliti na povrπinski i duboki. Vena ima tanku i njeænu stijenku, podloæ nu ozljedama i deformacijama kod promjena intravenskog tlaka, Ëija je rastezljivost πest do deset puta veÊa nego u arterija. U venskom sustavu nalazi se 70 posto krvi, s tim da se u nozi moæe uskladiπtiti od 300 do 500 ml krvi. Za pravilan tok krvi najvaæniji je zadovoljavajuÊi valvularni aparat (venski zalisci). On krv usmjerava

42 Va©e zdravlje #48

prema srcu, pa zato u sluËaju nje gova oπteÊenja i insuficijencije, uz nepotpuno zatvaranje valvula, dola zi do vraÊanja venske krvi, njezina zastoja i edema nogu. Uz to, tok i brzina venske cirkulacije nogu ovise i o miπiÊnoj pumpi miπiÊa potkoljenice, razlici tlaka izmeu gleænja i desnog srca, o vis a tergo (tok krvi s mjesta veÊeg tlaka prema mjestu niæeg tlaka, odnosno od arteriola prema venula ma, ili iz arterijskog bazena u venski) i vis a fronte (kod disanja mijenjaju se intraabdominalni tlakovi zbog funkcije oπita, tako da se kod udisaja stvara poveÊani tlak koji usporava tok venske krvi, a kod izdisaja se tlak bit no smanjuje te djeluje kao usisni ven til za tok venske krvi prema srcu, ubrzavajuÊi cirkulaciju), te pulzacija ma srËanog miπiÊa (kod svake kon trakcije lijeve strane srca u arterijski bazen utiskuje se krv i poveÊava tlak, koji se prenosi sve do arteriolola)

S obzirom na to da je tok venske krvi inaËe spor, svaki poremeÊaj u smjeru srca potiËe moguÊnost pore meÊaja koagulacije, stvaranja tromba i razvoja tromboze, pri Ëemu je oso bito opasna duboka tromboza vena s moguÊnoπÊu embolizacije i nastanka fatalne (smrtonosne) pluÊne embo lije (otkidanje komadiÊa tromba koji venskom strujom putuje prema srcu i pluÊima, gdje moæe zaËepiti krvnu æilu i sprijeËiti daljni tok krvi!). Kad govorimo o poremeÊaji ma venske cirkulacije, postoji cijeli spektar kliniËkih tegoba, πto ovi si o lokalizaciji patoloπkog supstra ta. Meutim, poremeÊaje generalno moæemo podijeliti na upalu, trom bozu, oπteÊenje zalistaka, varikozite te, statiËke edeme i ozljede. A najteæe i najopasnije oboljenje je duboka tromboza vena, kako zbog moguÊno sti nastanka fatalne embolije pluÊa, tako i zbog razvijanja posttrom botskog sindroma.

Pozitivne strane elastiËne kompresije ElastiËna kompresija korisna je komplementarna metoda u preven ciji i lijeËenju poremeÊaja venske cirkulacije, kojom se sprjeËavaju ili smanjujuju tegobe, πto potiËe radne i æivotne sposobnosti. Prema smjernicama (algoritmi ma), elastiËna kompresija se kao komplementarna metoda primjenjuje u svim sluËajevima poremeÊaja ven

ske cirkulacije, u svim sluËajevima slabije pokretnosti ili nepo kretnosti, kod osoba koje dugo stoje ili sjede te u svim preope rativnim, intraoperativnim i postoperativnim sluËajevima, kao i nakon sklerozacije vena. Kod mnogih bolesnika s kroniËnim poremeÊajem venske cirkulacije primjena elastiËne kompresije je de facto doæivotna. Kao metoda lijeËenja, elastiËna kompresija je jednostav na, dostupna i lako primjenjiva, bez komplikacija i nuspojava, nije πtetna i dokazano je uËinkovita. Uz to πto sprjeËava teæe oblike bolesti, ne iziskuje velike troπkove. Moæe se primjenji vati kao komplementarna, preventivna i terapijska privremena ili trajna metoda lijeËenja. Preventivna primjena - PreporuËuje se svim osobama koje su pod statiËkim optereÊenjem ili im je iz bilo kojeg razloga usporen tok krvi prema srcu, kao πto je to kod 25 posto trudni ca, osoba koje dugo stoje ili sjede, kod profesionalnih opte reÊenja, kod teπko pokretnih i nepokretnih bolesnika, kod svih bolesnika prije, za vrijeme i nakon operacije do mobilnosti te kod nekih sportaπa. Vrlo je vaæno na vrijeme uoËiti statiËka optereÊenja i tako sprijeËiti bolest, odnosno prelazak u kronicitet. Terapijska primjena - kod svih zastoja, edema, varikozite ta i rupture varikoziteta (prsnuÊa), ulkusa, stanja nakon trom boze i posttrombotskog sindroma te kod limfedema.

ElastiËne Ëarape Proizvodnja elastiËnih Ëarapa poËela je poËetkom 20. stoljeÊa, a danas se mogu preporuËiti preventivne i terapijske elastiËne Ëarape, kao i one sa segmentalnim tlakovima. ElastiËnom kompresijom modernim Ëarapama sa segmentalnim tlakovima imitira se fizioloπka distribucija tlaka od najveÊeg na stopalu do 60 posto manjeg u podruËju bedra, te se poveÊava vanjski i intravenski tlak, πto poveÊava brzinu toka krvi, a ujedno smanjuje zastoj i edeme. Ti uËinci elasti Ëne kompresije dokazani su i definitivno korisni kod osoba koje imaju akutni ili kroniËni poremeÊaj venske cirkulacije. ElastiËne Ëarape moraju imati dobru termoregulaciju i poroznost, dobar elasticitet, vlak i tlak. Osim πto zadovolja vaju medicinske zahtjeve, izraene su od najfinijeg materijala s mikrovlaknima, bez nata, raznih su duæina i boja te zado voljavaju i estetsku komponentu. Primjena elastiËnih Ëarapa strogo je individualna, πto znaËi da svakom bolesniku treba izmjeriti noge i u suradnji s lijeË nikom odrediti tip Ëarape, odnosno jednu od Ëetiri (I, II, III, IV) klase kompresije po EU standardima.

44 Moædano krvarenje loπija varijanta moædanog udara

prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sestara milosrdnica, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Iako su moædana krvarenja rjea, njihova prognoza je loπija, smrtnost bolesnika koji doæive neku vrstu moædanog krvarenja veÊa, a zaostali invaliditet teæi Moædani udar je akutno neuroloπko zbivanje koje nastaje zbog poremeÊaja moædane cirkula cije i posljediËne premale opskrbe odreenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, rezultat Ëega je oπteÊenje dijela mozga i funkcija koji ma upravlja taj dio mozga. 44 Va©e zdravlje #48

U veÊini razvijenih zemalja svije ta treÊi je uzrok smrti meu odra slom populacijom, nakon srËanih i malignih oboljenja, te vodeÊi uzrok invaliditeta. U jednoj treÊini sluËajeva moædani udar zavrπava smrÊu, druga treÊina bolesnika postaju teπki inva lidi, a samo treÊina zadovoljavajuÊe

se oporavi ili kod njih zaostane samo manji invaliditet. Iz tih podataka oËito je kako moædani udar nije samo zdravstveni problem pojedinca i njegove okoli ne, nego ima golem utjecaj na gospo darske i socio-ekonomske prilike u druπtvu. Od cerebrovaskularnih bole sti svake godine u Hrvatskoj umre gotovo 8500 stanovnika, pa je, s bole stima srca, to prvi uzrok smrtnosti u nas. Najpoznatiji Ëimbenici rizika za nastanak moædanog udara su: dob, spol, rasa, naslijee, poviπeni krvni tlak, srËane bolesti, puπenje, πeÊerna bolest, poviπene masnoÊe u krvi, alkoholizam, stres, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna teæina i nezdrava prehrana.

NEUROLO G I JA

centralnim regijama, iako je moguÊe da je krvarenje lokalizirano u drugim dijelovima mozga, u tzv. netipiËnim mjestima ili u malom mozgu, ili da krvarenje prodre u moædane komo re, kad govorimo o ventrikularnom krvarenju. KliniËki se moædano krvarenje najËeπÊe manifestira oduzetoπÊu ekstremiteta, smetnjama govora, vida, osjetnim ispadima, poremeÊajem stanja svijesti ili razliËitim oblicima epileptiËkih napadaja. Terapija takvog oblika moæda nog krvarenja veÊinom je medika mentozna (primjenom lijekova), a iznimno operativna. U predvianju neuroloπkog i kliniËkog ishoda vaænu ulogu ima obujam krvarenja, odnosno hematoma u mozgu.

Nova terapija na pomolu?

Moædano krvarenje znaËi loπiji ishod Moædani udar moæe biti uzroko van zaËepljenjem arterija u glavi ili na vratu (ishemijski moædani udar), stvaranjem ugruπka ili puknuÊem krv ne æile (hemoragijski moædani udar). U 85 posto sluËajeva rijeË je o ishe mijskim moædanim udarima, a u 15 posto o moædanim krvarenjima. Iako su moædana krvarenja rjea, njihova prognoza je loπija, smrtnost bolesnika koji doæive neku vrstu moædanog krvarenja veÊa, a zaostali invaliditet teæi. Ako se krv izlije u okolno moæda no tkivo, najËeπÊe zbog prsnuÊa krv ne æile uzrokovanog poviπenim krv nim tlakom, govorimo o intracerebra lnom krvarenju ili intracerebralnom hematomu. NajËeπÊe je rijeË o krva renju koje je smjeπteno na tzv. tipiËnim mjestima u velikom mozgu u

Kako je takvo moædano krvarenje najsmrtonosniji oblik moædanog uda ra, u znanstvenom su svijetu snaæno odjeknuli rezultati kliniËkog ispiti vanja nove terapije moædanog krva renja prije poznatim lijekom, koji se inaËe uspjeπno koristi u lijeËenju hemofilije. U veljaËi 2005. New England Journal of Medicine objavio je rezultate tog ispitivanja lijeËenja rekombinantnim aktiviranim Ëimbe nikom VII (NovoSeven), tzv. fakto rom VII - preparatom za zgruπavanje u bolesnika s moædanim krvarenjem (intracerebralna hemoragija, ICH). Ispitivanje je pokazalo da rana primjena NovoSevena, sljedeÊa tri sata od nastupa simptoma moæda nog krvarenja u bolesnika, moæe ograniËiti poveÊanje moædanog krva renja, smanjiti smrtnost i poboljπati neuroloπke i kliniËke ishode bez znat nijeg poveÊanja rizika od smrtonosnih ili ozbiljnijih tromboembolijskih kom plikacija. KliniËko ispitivanje ukljuËi valo je 399 bolesnika u kojih je dija

RazliËitim istraæivanjima potvreno je da je kod moædanog udara terapijski prozor, znaËi vrijeme najdjelotvornijeg uËinka lijekova, vrlo kratak i u najboljem sluËaju iznosi samo tri do πest sati gnoza moædanog krvarenja postavlje na uz pomoÊ kompjutorizirane tomo grafije (CT) mozga unutar tri sata od nastanka simptoma. Primjenjivale su se tri razliËite doze navedenog lijeka. Prema iskustvu lijeËnika, optimal na doza lijeka je 80 mikrograma na kilogram tjelesne teæine, jer je imala najmanje nuspojava uz veliku uËinko vitost. Takoer je dokazano da se uz tu vrstu lijeËenja znatno poboljπao neuroloπki i kliniËki ishod bolesti. LijeËnici smatraju da je rezultat studije obeÊavajuÊi. Navedeni rezul tati iz kliniËke faze 2 upozoravaju da smo doπli do povijesne prekretnice u lijeËenju moædanog krvarenja, ali u tijeku je konaËno ispitivanje, tzv. faza 3, koja se provodi na veÊem broju bolesnika. Nakon toga se oËekuje odobrenje lijeka za πiru kliniËku upo trebu te njegova registracija u Americi i Europi. Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica i Referalni centar Mini starstva zdravstva RH jedina je usta nova iz πire regije istoËne i jugoisto Ëne Europe koja je ukljuËena u to kli niËko ispitivanje.

Vrste krvarenja Subarahnoidalno krvarenje (SAH) Izljev krvi zbog prsnuÊa proπirene stijenke krvne æile na bazi mozga (aneurizme u podruËju Willisova

#48 Va©e zdravlje 45

kruga) u prostor ispod meke moædane ovojnice nazivamo subarahnoidalnim krvarenjem. Aneurizme su proπirenja stijenki krvnih æila koja nastaju zbog njihove slabosti, tj. bolesti, a mogu biti razliËita oblika i veliËine. PrsnuÊe aneurizme bilo koje krvne æile baze mozga ËeπÊe je u mlaih osoba. KliniËki simptomi su karakteristi Ëni i specifiËni, pa se ta vrsta moæda nog udara moæe razlikovati od osta lih s velikom pouzdanoπÊu najËeπÊe veÊ na temelju kliniËke slike. Naime, krv u subarahnoidalnom prostoru djeluje iritativno na meke moæda ne ovojnice, pa se bolesnici najËeπÊe æale na glavobolju, fotofobiju (sme ta im svjetlo), koËenje i bolove u πiji, muËninu, povraÊanje. »esti simpto mi su i konfuzija, nemir i poremeÊaj svijesti. Osim navedenoga, dijagnoza SAH-a postavlja se i na temelju poja ve æariπnih neuroloπkih znakova (npr. pareza III. moædanog æivca, smetnje govora, oduzetost ekstremiteta), koji, meutim, najËeπÊe izostaju. Osta li simptomi ukljuËuju krvarenje na oËnom dnu, vegetativne simptome kao πto su vruÊica, znojenje, oscilacije krvnog tlaka i temperature, te kvan titativne i kvalitativne poremeÊaje svijesti.

Glavobolja je glavni kliniËki znak SAH-a i pojavljuje se u 85 do 100 posto bolesnika. Nastupa iznenada, pa je naglost njezina najupadljivija karakteristika. Bolesnici je Ëesto opi suju kao „udarac ili eksploziju u gla vi”, kao najjaËu glavobolju koju su dotad doæivjeli. NajËeπÊe se javlja naglo, u mirovanju ili spavanju, za vrijeme umjerene aktivnosti, ali i kod intenzivne fiziËke aktivnosti, kao πto je noπenje tereta te seksualni odnos. PovraÊanje i muËnina uobiËaje ni su poËetni simptomi subarahnoi dalnog krvarenja za razliku od gla

vobolje drugog uzroka, npr. migrene kod koje povraÊanje obiËno nastupa kasnije, nakon odreenog razdoblja glavobolje.

KoËenje πije oznaËava bolni otpor na voljnu ili pasivnu fleksiju (pregi banje) vrata i Ëest je simptom i znak. ObiËno se ne razvija odmah, nego nakon tri do 12 sati, ali moæe i izo stati u bolesnika s dubokim pore meÊajem svijesti ili onih s manjim krvarenjima. Iz tog razloga odsutnost koËenja πije ne moæe biti znak koji iskljuËuje dijagnozu SAH-a. Fotofobija (osjetljivost na svje tlost) i iritabilnost Ëesti su simptomi u prvih nekoliko dana nakon SAH-a, a smatraju se i posljedicom iritacije mekih moædanih ovojnica.

PoremeÊaj svijesti dogaa se kod oko 60 posto bolesnika sa SAH-om. Pojavljuje se odmah nakon nastupa subarahnoidalnog krvarenja ili vrlo brzo poslije. KliniËke manifestacije poremeÊaja svijesti su razliËite, od letargije, konfuzije, agitacije ili pospa nosti do duboke kome. EpileptiËki napadi (parcijalni ili generalizirani) mogu nastupiti kod nastanka subarahnoidalnog krvarenja ili kasnije, a posljedica su iritacije ili oπteÊenja koja nastaju nakupljanjem krvi u prostoru ispod meke moæda ne ovojnice ili u moædanoj masi. Oko 10 posto bolesnika sa SAH-om dobije jedan ili viπe epileptiËkih napada, veÊinom prvih dana, ali treÊina od njih dobije prvi epileptiËki napad tek πest mjeseci do godinu dana nakon akutnog dogaaja. Rizik je veÊi u bolesnika koji su razvili ishemijski moædani udar, πto govori da je uvje tovan pojavom komplikacija SAH-a, kao πto je grË krvnih æila ili ponovno krvarenje, te u operiranih bolesnika.

NEUROLO G I JA

Krvarenje na oËnoj pozadini pojavljuje se u 20 posto bolesnika s aneurizmatskim subarahnoidal nim krvarenjem, ali se moæe vidje ti i u bolesnika s neaneurizmatskim SAH-om ili moædanim krvarenjem. Krvarenje je uzrokovano naglim poveÊanjem tlaka moædane tekuÊine s pritiskom na vene oËne pozadine.

KliniËki se moædano krvarenje najËeπÊe manifestira oduzetoπÊu ekstremiteta, smetnjama govora, vida, osjetnim ispadima, poremeÊajem stanja svijesti ili razliËitim oblicima epileptiËkih napadaja

Æariπni neuroloπki simptomi koji se pojavljuju istodobno s nastankom SAH-a upuÊuju na postojanje oπteÊenja moædanog tkiva u pozadini SAH-a, npr. arteriovenske (krvoæilne) malformacije ili aneurizme (proπirenje stijenke krvne æile) koja je pritisnu la na moædane æivce; ili je doπlo do prodora krvarenja u moædano tki vo. Katkad se iz tog razloga kliniËki simptomi rupturirane arteriovenske malformacije ili aneurizme ne mogu razlikovati od sindroma moædanog udara uzrokovanog spontanim krva renjem u mozak ili pak moædanim infarktom koji je posljedica zaËe pljenja krvne æile mozga, osobito ako su praÊeni pojavom manje koliËine krvi u subarahnoidalnom prostoru.

torizirana tomografija) mozga i cerebralna panangiografija, MRI (magnetska rezonanca) mozga i MRA (magnetska angiografija) krvnih æila mozga.

SAH je glavni, ako ne i jedini, oblik moædanog udara koji uzrokuje naglu smrt u 15 posto bolesnika unu tar nekoliko minuta, i prije nego πto uspiju dobiti medicinsku pomoÊ. UzroËni Ëimbenici su rupturirana aneurizma straænje cirkulacije, krva renje u moædane komore s akutnim πirenjem Ëetvrte moædane komore, akutni pluÊni edem i srËana aritmija. Mehanizam nastanka nagle smrti nije u potpunosti jasan, ali je vjerojatno rijeË o naglom porastu tlaka u lubanjskoj πupljini u sluËajevima gdje je SAH povezan s velikim krvarenjem u moædanu masu.

MoguÊe je i krvarenje iz krvoæilne malformacije, tj. priroenog nepravil nog spleta krvnih æila mozga.

U dijagnostici subarahnoidalnog krvarenja najvaænije su neuroradio loπke metode pretraga, CT (kompju

48 Va©e zdravlje #48

U sluËaju da na cerebralnoj panan giografiji nae aneurizma, terapija je operativna. Ako je nalaz negativan, terapija je konzervativna, πto znaËi primjenu razliËitih lijekova (protiv bolova, protiv muËnine, za smanjenje grËa krvnih æila mozga, za resorpciju krvarenja ili pak antiepileptici ovi sno o izraæenim tegobama i kliniËkoj slici).

Krvarenje iz krvoæilne malformacije

Epiduralno i subduralno krvarenje Vaæno je spomenuti i dvije vrste moædanog krvarenja koje su poslje dica ozljede (traume) glave. Jedno je epiduralno krvarenje - nakupljanje krvi izmeu tvrde moædane ovojnice i kosti, zbog Ëega dolazi do pomaka moædanih struktura. Takvo krvarenje posljedica je ozljede kostiju lubanje i izljeva krvi iz arterije meningike medije. Drugo je subduralno krvarenje koje nastaje kao posljedi ca traumatskog oπteÊenja velikih vena moædanih ovojnica (meninga), mosnih vena ili sinusa tvrde moæda

ne ovojnice i venskog je tipa, a izni mno moæe biti posljedica poremeÊaja zgruπavanja krvi. Terapija tih traumatskih oblika moædanog krvarenja je neurokirurπka.

Specijalne jedinice za lijeËenje moædanog udara Za uspjeπnost lijeËenja vaæna je i organizacija neuroloπkih klinika i odjela, s obzirom na to da se u svije tu posljednjih nekoliko godina poka zalo da se organiziranjem specijalnih jedinica za lijeËenje moædanog udara, kakva posljednje dvije godine postoji u sklopu Klinike za neurologiju KB Sestara milosrdnica, znatno smanjuje smrtnost i invalidnost bolesnika. RazliËitim istraæivanjima potvreno je da je kod moædanog udara terapijski prozor, znaËi vrijeme najdjelotvor nijeg uËinka lijekova, vrlo kratak i u najboljem sluËaju iznosi samo tri do πest sati. Takvom organizacijom rada bole snici koji su doæivjeli moædani udar, a „zaprimljeni su na bolniËko lijeËenje u odgovarajuÊem vremenskom pro zoru za terapijsko djelovanje” maksi malno su kvalitetno zbrinuti. Osim πto su im uËinjene sve specifiËne pretrage u sklopu lijeËenja, omo guÊena im je provedba opÊih mjera (praÊenje, tj. monitoriranje pluÊne i srËane funkcije, metabolizma πeÊera u krvi, tekuÊine, elektrolita, tjelesne temperature), primjena uobiËajenih i specifiËnih - novih lijekova kao i pri mjena rekombiniranog faktora VII - Novo Sevena te prevencija i zbrinja vanje moguÊih komplikacija (urinarne infekcije, upale pluÊa, pluÊne embo lije, dekubitalnih ulkusa, epileptiËkih napada). I neurokirurπko lijeËenje, ako je potrebno, u tako organiziranim klinikama je promptno.

Pilex

elegantno rjeπenje hemoroidalnih tegoba Aleksandar Soltyπik, dr. med., privatna ordinacija, B. Trenka 4, Zagreb, 01/4923 500, aleksandar.soltysik@zg.t-com.hr

Rezultati kliniËkih studija, ali i mnoga pojedinaËna iskustva brojnih korisnika, jasno pokazuju visoku uËinkovitost Pilexa® na hemoroide

Problematika hemoroidalnih tegoba vrlo je raπirena, go tovo jednako kod æena i muπkaraca, s tim da se u trudnoÊi rizik nastanka hemoroida i posljediËnih komplikacija naglo poveÊava. Razlozi nastanka hemoroida prije svega su konstitu cijske prirode, tj. ljudi odreene grae skloniji su njihovu nastanku. NajËeπÊe su to osobe s niskim tlakom, naglaπenog æilnog reljefa na nogama i rukama, spuπtenih stopala, one koje naginju organoptozi (spuπtanju parenhimnih organa)... Dakle, koji imaju slabije graeno vezivno tkivo. No, tu su i oni koji pate od kroniËne opstipacije, imaju poviπenu tjele snu teæinu, proπirene vene na nogama (πto je samo dio iste patologije), te osobe koje boluju od ciroze jetre ili nekog drugog poremeÊaja koji vodi poveÊanom otporu povrata krvi kroz portalni krvotok, kao i one koje pate od blaæih jetrenih poremeÊaja (funkcionalne prirode), πto u krajnjem sluËaju, iako Ëesto neprimjetno, takoer moæe rezultirati nastankom hemoroida.

50 Va©e zdravlje #48

Zbog genetiËki slabijeg ustroja grae vezivnog tkiva u stijenci krvnih æila, lakπe i bræe slabi elastiËnost kolagenih vlakana od kojih je graeno vezivo. Zbog djelovanja poveÊa na tlaka u venskom bazenu trbuha i donjih ekstremiteta, pojaËano se pak nakuplja venska krv u rektalnom venskom spletu. To najprije rezultira prepunjavanjem bazena venskom krvlju, a s vremenom pod utjecajem navedenih Ëimbenika postupno se πiri lumen krvnih æila rektalne regije i razvijaju hemoroidi. Ovisno o stupnju promjena na æilama (I-IV stu panj) i o lokalizaciji, mogu biti vanjski ili unutarnji.

TisuÊgodiπnje iskustvo ajurvedske medicine

Pojava Pilexa® na hrvatskom træiπtu ugodna je novost jer je taj preparat u svijetu poznat po svojoj djelotvornosti kod hemoroidalnih tegoba. Temelji se na tisuÊgodiπnjem iskustvu ajurvedske medicine, a aktivni sastojci preparata su tri biljna ekstrakta:

Nim (Azadiracta indica) - Nim je indijsko stablo Ëiji je ekstrakt odavno u upotrebi. U humanoj herbalnoj medicini djeluje baktericidno i fungicidno, zatim protuupalno, a ima i antipiretiËki uËinak (sniæenje poviπene tjelesne temperatura). KliniËka ispitivanja pokazuju da njegov ekstrakt u ljudskom organizmu ima uËinak na smanjenje medijatora upale, ali i vrlo konkretno antiparazitarno djelovanje (dokazana dje lotvornost protiv jednog od uzroËnika malarije - Pla smodium falciparum). Zanimljivo je i njegovo djelovanje na bolju regula ciju πeÊerne bolesti. Nim djeluje detoksicirajuÊe i debalastirajuÊe na jetru, smanjujuÊi „zastoj” u njoj, Ëime poboljπava derivaciju venske krvi preko jetre, πto rezultira smanjenjem nagomilane krvi u venama rektalnog podruËja.

Nagkesar (Mesura Ferrea) - Ova grmolika biljka raste samo na Himalaji, na vrlo velikim visinama. U

Pilexu® sluæi kao sinergistiËka kombinacija koja op timizira djelovanje dvaju glavnih ekstrakata, nima i æutike.

Æutika (Berberis) - Ekstrakt ove grmolike biljke, koja raste na velikim visinama Himalaja, sve viπe je u humanoj upotrebi. PraktiËki je netoksiËna, a dosadaπnja istraæivanja pokazala su da ima snaæan uËinak na razliËite sojeve patogenih bakterija, da uniπtava nekoliko vrsta gljivica te crijevne parazite. Uz to, potiËe detoksikaciju organizma pojaËanom drenaæom æuËi i pojaËavanjem sekretorne funkcije jetre. Glavni sastojak, berberin, blokira COX-2 en zim, nuæan kofaktor u nastanku tumora. Te tri biljke svojim sukladnim sinergizmom daju opti malan uËinak, πto se oËituje u djelotvornosti Pilexa®. Zbog njihova blagotvorna uËinka na vensku mikrocirkulaciju, smanjenje otpora u portalnom krvotoku dekongestijom jetre, te direktnog protuupalnog djelovanja ublaæava se hemoroi dalna simptomatologija, ali i nestaju hemoroidi. Rezultati kliniËkih studija jasno pokazuju visoku uËinko vitost Pilexa® na hemoroide. U jednoj studiji na 50 ispitanika pratilo se, primjerice, djelovanje Pilexa® tako πto su se bi ljeæili subjektivni simptomi ispitanika, i provodila sustavna rektoskopija radi objektivizacije promjena nastalih pod njego vim utjecajem (prije i nakon terapije). Podnoπljivost Pilexa® bila je odliËna, a brzina djelovanja preparata u pravilu unutar

nekoliko dana i odræavala se u manje-viπe dugom razdoblju. Rezultati, izraæeni u postocima, bili su sljedeÊi: - 56,25% - izvrstan uËinak - 37,50% - vrlo dobar uËinak - 6,25% - bez bitna kliniËkog uËinka. Druga studija na 450 ispitanika pokazala je da su se kod 374 ispitanika (84%) hemoroidi potpuno povukli (izvrstan uËinak), u 63 ispitanika (14%) doπlo je do bitna poboljπanja (krvarenje, upala, bol, peËenje i otok znatno su se smanjili), a samo se kod 13 ispitanika (3%) pokazao mali, ali nedo voljan uËinak, i bez nuspojava. I moje osobno iskustvo u radu s pacijentima s hemoroi dalnim tegobama potvruje visoku djelotvornost Pilexa®, praktiËki bez opasnosti od neæeljenih uËinaka, jer ih goto vo nema. Mnoπtvo pojedinaËnih iskustava brojnih korisnika Pilexa® takoer govori u prilog da se ovaj proizvod, praktiËki bez ikakve opasnosti, smije i moæe primijeniti u lijeËenju hemoroida, Ëak i u sluËajevima kad je indiciran operativni zahvat ili je rijeË o akutno upaljenim hemoroidima. U takvim sluËajevima mudro je konzultirati terapeuta koji ima iskustvo u terapiji hemoroida Pilexom®, i uz njegovo struËno vod stvo pokuπati primijeniti konzervativni pristup u rjeπavanju hemoroidalnih tegoba.

Za sva pitanja o uËinkovitosti, djelovanju i uzimanju Pilexa obratite se naπoj struËnoj savjetnici Anici Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm., spec. med. biokemije i homeopatske medicine, na broj 091/5930 353.

54 ©eÊer

prednosti i nedostaci

Zdravka BrajdiÊ, dipl. ing. prehrambene tehnologije, Herba Laboratorij, tel. 01/2338 608

Potreba za πeÊerom je uroena i smatra se da potjeËe od prehrane majËinim mlijekom koje je slatko

A i πto bi bila hrana bez πeÊera? »okolada bi imala gorak okus, bom bona ne bi ni bilo, banane bi bile braπnjave, a mlijeku bi nedostajala punoÊa okusa. ©eÊer daje hrani okus, a u organizmu razvija energiju. Na træiπtu postoji nekoliko oblika πeÊera. Rafinirani πeÊer prolazi potpunu obradu, pa je zbog toga bije le boje (kristalni bijeli πeÊer dobiva se od πeÊerne trske i πeÊerne repe). Ako sadræi neπto vode, moæe se obliko vati u razne oblike. ©eÊer u prahu je fino usitnjeni rafinirani πeÊer. Kandis πeÊer sastoji se od priliËno velikih kri stala πeÊera i moæe biti bijeli ili smei. Najviπe se koristi za zaslaivanje Ëaja. 54 Va©e zdravlje #48

No, ima i drugih vrsta πeÊera: mlijeËni πeÊer (laktoza), voÊni πeÊer (fruktoza) sadræan je u voÊu, a velik udio groæanog πeÊera (glukoza) nalazi se u groæu. Javorov sirup dobiva se zarezivanjem kore javora i sadræi 60 do 70 posto πeÊera. To je aromatiËna poslastica koja ima veliku kalorijsku vrijednost te ga treba kon zumirati u ograniËenim koliËinama.

Kalorije koje ne debljaju - Postoje i supstancije koje su i do nekoliko stotina puta slae od πeÊera, dobi vene su kemijskim putem (umjetna sladila) ili se nalaze u prirodi, a indu strijski se proizvode kemijskim putem (polioli). Polioli se samo neznatno i polagano iskoriπtavaju prolaskom

kroz probavni sustav i imaju manju energetsku vrijednost od πeÊera. Za razliku od njih, umjetna sladila nemaju kalorijske vrijednosti. Takoer ne uzrokuju poviπenje πeÊera u krvi i luËenje inzulina, pa ih mogu koristi ti i dijabetiËari. Iz skupine umjetnih sladila samo aspartam ima energetsku vrijednost jednaku πeÊeru, no buduÊi da je 200 puta slai od πeÊera, potre ban je u malim koliËinama, pa njego va kalorijska vrijednost nije od nekog znaËenja. ZaslaivaËi mogu biti u obliku praha, tableta i tekuÊine. Svi su, osim aspartama, otporni na viso ke temperature, pa se oËuvaju tijekom kuhanja ili peËenja. Stevija - novi zaslaivaË iz Juæne Amerike - JuænoameriËki Indijanci od davnine su upotrebljavali listove biljke stevija za zaslaivanje. Slatka komponenta koja se dobiva iz listova stevije, steviozid, do 300 puta je slaa od saharoze i nema kalorijsku vrije dnost.

Je li smei πeÊer nutritivno kvalitetniji od bijelog? - Uvrijeæena je pretpostavka da je smei πeÊer, zbog sadræaja minerala i vitamina, nutri

NUTR I C I ON I ZAM

tivno potpunija namirnica od rafini ranoga bijelog πeÊera. Smei πeÊer uistinu sadræi te sastojke, ali u toliko malim udjelima da te koliËine nemaju nikakva znaËenja u dnevnom uno su vitamina i minerala. Smei πeÊer ipak ima bolji okus od bijelog zato πto sadræi karamelizirani sirup koji ima okus slada. Prema energetskoj vrije dnosti i sastavu ugljikohidrata, bijeli i smei πeÊer se ne razlikuju. Takoer, groæani i voÊni πeÊer nisu niπta zdra viji od uobiËajena bijelog kristalnog πeÊera.

DijabetiËari trebaju izbjegavati πeÊer - Viπe od 10 posto dnevnoga

taumatin okus kao lakriz bomboni. Da bi se izbjegao loπ metalan okus, sladila se meusobno mijeπaju i tako popravljaju i nadopunjuju okus osta lih. Umjetna sladila zbog toga ne tre ba koristiti u prevelikim koliËinama.

Debljaju li umjetna sladila? - Upravo suprotno. Sladila nemaju energetsku vrijednost i pomaæu pri redukcijskim dijetama. Tako Ëaπa vode (2 dcL) zaslaena πeÊerom ima 65 kcal, a limunada zaslaena sladi lom ima Ëetvrtinu, tj. 15 kcal. ÆliËica πeÊera (5 g) ima oko 20 kcal, a tableta zaslaivaËa gotovo nijednu kaloriju.

Je li med zdraviji od πeÊera? -

energetskog unosa dolazi od πeÊera, a to je 30 - 50 g dnevno. Tu se ubraja i skriveni πeÊer, tj. πeÊer iz namirnica, prisutan, primjerice, u pecivu ili voÊu. Pravilo je jednostavno: izbjegavajte πeÊer tamo gdje ga moæete lako uoËi ti. Pritom pijte kavu ili Ëaj zaslaen zaslaivaËem, a voÊni sokovi mogu biti i bez πeÊera, zaslaeni umjetnim zaslaivaËima. Gotovo svaki recept za izradu kolaËa i slastica sadræi πeÊer, no potrebna se koliËina πeÊera moæe prepoloviti, a da se ne izgubi na kva liteti i okusu.

Zbog sadræaja vitamina i minerala med je zdrava namirnica. Meutim, zastupljeni su u vrlo malim koliËi nama koje u dnevnim potrebama za vitaminima i mineralima niπta ne znaËe. Med se sastoji od oko 80 posto πeÊera, i to uglavnom od πeÊerne komponenete od koje je sastavljen groæani πeÊer (glukoza), voÊni πeÊer (fruktoza) i malo gradivne kompo nente bijelog πeÊera (saharoza), a ostalo je voda. Porcija meda (20 g) ima otprilike 15 g πeÊera.

Uzrokuju li umjetna sladila rak? - Ta je tvrdnja posljedica istraæivanja

©eÊer deblja samo u prekomjernim koliËinama - »esto ne moæe

ciklamata provedenog na πtakorima prije otprilike 40 godina. Kasnija istraæivanja pokazala su da ciklamat i sva ostala umjetna sladila (acesul fam, saharin, aspartam, taumatin) ne uzrokuju rak. Ipak, zbog zdravstve ne sigurnosti odreene su njihove dopuπtene dnevne koliËine.

mo shvatiti zaπto netko tko uËestalo jede Ëokoladne bombone, karame le i πaumπnite ostaje i dalje mrπav. No, vitkost ne ovisi samo o slatkim slasticama. Novija istraæivanja upo zoravaju da nije samo πeÊer uzrok suviπnim kilogramima, nego i preve lik unos energije hranom koja se ne uspijeva u potpunosti iskoristiti nego se taloæi u zalihama masnog tkiva. Glavni krivac za to nije πeÊer nego mast, i to uglavnom namirnice boga te masnoÊom, kao πto su kobasice i

Imaju li umjetna sladila loπ okus? - Umjetna sladila imaju karakteri stiËan okus. Tako saharin nakon kon zumiranja ima blago gorak okus, a

mlijeËni proizvodi s visokim udjelom masti te prekomjerna upotreba masti i ulja prilikom præenja jela. Zapaæeno je da osobe s prekomjer nom tjelesnom teæinom unose viπe masti, a manje ugljikohidra ta. Ugljikohidrate, meu kojima je i πeÊer, organizam iskoriπtava ponaj prije kao izvor energije, πto znaËi da se viπe iskoristi, a manje uskladiπti u masno tkivo. Jede li osoba viπe masti nego πto je potrebno, viπe Êe se uskladiπtiti na bedrima i trbuhu. Ugljikohidrati su vrijedni hranji vi sastojci i svakodnevno ih treba konzumirati radi opskrbe mozga energijom. Barem 10 posto dnevnih energetskih potreba treba potjeca ti od ugljikohidrata (minimum), u πto je ukljuËen i πeÊer koji se nala zi u sastavu namirnica, npr. πeÊer iz voÊa i deserta, kao i kristalni bijeli πeÊer kojim zaslaujemo kavu. Osoba koja dnevno treba oko 2400 kcal, uzi ma oko 30 g πeÊera. Sportaπi trebaju viπe energije, pa i viπe ugljikohidrata. Sloæenih ugljikohidrata (sadræanih u voÊu, povrÊu, æitaricama, tjestenini, cerealijama, grahu) opÊenito unosi mo premalo. Prema nutricionistiËkim podacima, muπkarci trebaju viπe od 40 posto, a æene viπe od 45 posto ugljikohidrata u sastavu svog dnev nog unosa nutrijenata.

PuπaËi imaju veÊu potrebu za slatkim - Uzimanje manjih obroka u veÊem vremenskom intervalu izazi va glad, pa se poseæe za namirnica ma koje brzo daju energiju (πeÊer). Isto je kod puπaËa, jer cigarete prikri vaju apetit. Rijetkim uzimanjem hra ne smanjuje se razina πeÊera u krvi i javlja potreba za slatkim.

# 4 8 V a © e z d r a v l j e 55

Putovanje neoptereÊeno probavom Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Od opstipacije (zatvora) pati svaki peti muπkarac i gotovo svaka druga æena. Taj priliËno raπiren problem na putovanju se obiËno pogorπa, a to je zadnje πto vam treba na godiπnjem odmoru. No, zanimljivo je da je kod gotovo polovice ljudi pogoenih opstipacijom tegoba uzrokovana upravo puto vanjem. Razlozi tome su brojni: zanemarivanje potrebe za vrπenjem nuæde na putu, najËeπÊe zbog izbjegavanja javnih nuænika, promjene u prehrani, promjene uobiËajena dnevnog ritma, dehidracija, dugotrajno sjedenje u prijevoznom sre dstvu, novo okruæenje koje katkad onemoguÊuje opuπtanje i bavljanje uobiËajenim aktivnostima i, naravno, drukËije klimatsko podneblje. Ipak, jedan od najËeπÊih uzroka opstipacije ili tvrde sto lice tijekom putovanja je nedovoljan unos tekuÊine. Ljeti se potreba za tekuÊinom poveÊava, i to zbog pojaËana znojenja i kretanja, a viπesatno sjedenje, koje samo po sebi ometa rad crijeva, samo dodatno pogoduje tome da na odrediπte stignete opstipirani. Osim oËita problema s praænjenjem crijeva, opstipacija je obiËno praÊena i nekim opÊim simptomima, poput neugodna osjeÊaja nadutosti, promjene raspoloæenja, loπeg zadaha ili izraæena osjeÊaja umora i bezvoljnosti. ZnajuÊi sve to, pokuπajte izbjeÊi problem razmiπljajuÊi unaprijed: pijte dovoljno tekuÊine, planirajte prehranu i viπe

se kreÊite, tj. ostanite aktivni. Naravno, nije uvijek moguÊe slijediti te savjete, osobito ako vam netko drugi priprema obroke ili ste dulje stijeπnjeni u svom putniËkom sjedalu. Zato putnoj ljekarni dodajte prirodan pripravak protiv opsti pacije i ne dopustite joj da vam pokvari ljetovanje. Prirodni proizvodi poput Bekunis® Ëaja, instant-Ëaja ili draæeja podsjetit Êe vaπa crijeva na redovitu dnevnu aktiv nost, Ëak i u promijenjenim okolnostima. Bekunis je najbolje uzeti naveËer prije spavanja, jer noÊu potaknuti prirodni pro bavni procesi ujutro dovode do olakπana praænjenja. Savjet viπe - I magnezij pomaæe ublaæiti opstipaciju, jer djeluje kao blagi laksativ: omoguÊuje pravilno opuπtanje stijenke crijeva i pripomaæe normalnu peristaltiku, tj. kretnje crijeva, zadræava vodu u debelom crijevu, πto omekπava stolicu. Uzimanje magnezija ne izaziva navikavanje crijeva, a preporuËuje se i trudnicama. Za ublaæavanje opstipacije najbolje je magnezij uzeti prije spavanja (npr. Biolectra® Mg direkt granule) Ne dopustite da vam iπta pokvari ljetovanje, a posebno ne neπto πto moæete izbjeÊi.

Bakterioterapija simbioticima

za ravnoteæu crijevne mikroflore Ana LaziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

Mnogima omiljeno godiπnje doba, ljeto, ujedno je vrije me najveÊe opasnosti trovanja hranom. Visoke temperature stvaraju idealne uvjete za razvoj mikroorganizama (bakte rija, virusa i parazita) koji se velikom brzinom razvijaju u hrani, piÊu i zraku. NajËeπÊe „ljetne” bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom su salmoneloze. Njihov uzroËnik je bakterija ro da Salmonella, uvjetno patogena, Ëije je primarno staniπte probavni sustav Ëovjeka. U nepovoljnim uvjetima, koji naruπavaju odnos broja nepatogenih i patogenih bakterija u korist patogenih, brzo se umnaæaju i koloniziraju stijenke crijeva. Zbog toga izazivaju upalne promjene sluznice pro bavnog sustava, koje se manifestiraju kao akutni gastroen teritis praÊen muËninom, bolovima u trbuhu, proljevom i poviπenom tjelesnom temperaturom. Pored bakterija (Escherihia sp., Campylobacter, Clostridium sp.), javljaju se i crijevne viroze izazvane virusima roda Rotavirus. U kombinaciji sa stresom, kao posljedicom visokih temperatura, i naruπenim elektrolitskim statusom Ëesto rezultiraju iznenadnom dijarejom koju nazivamo nespecifiËna ljetna dijareja (proljev). BuduÊi da je zdrava i uravnoteæena probavna bakterijska flora od iznimne vaænosti za proces probave hrane, ali i za opÊe zdravlje i vitalnost organizma, treba joj osigurati priro dnu ravnoteæu kvalitetnim izborom hrane. U svim sluËaje vima promjene ravnoteæe crijevne mikroflore, moæe se po stiÊi kompetitivna ekskluzija, odnosno brojËano poveÊati

58 Va©e zdravlje #48

koliËina pozitivnih bakterija u odnosu na koliËinu uvjetnih patogena. To se postiæe upotrebom specifiËnih prirodnih do puna prehrani koje sadræe æive gastrorezistentne probiotiËke bakterije, odabrane prebiotike, vitamine i oligoelemente. Na taj naËin se osigurava dobra probava kod djece i odraslih, sprjeËava zatvor ili premeka stolica, preveniraju i tretiraju crijevne upale i infekcije, te minimaliziraju posljedice tera pije antibioticima. Kvalitetan i djelotvoran takav proizvod spada u katego riju simbiotika, dodatka prehrani koji ujedinjuje prisustvo probiotika (iskljuËivo humani sojevi vitalnih bakterija, vr sta postojeÊih u probavnom sustavu Ëovjeka) i prebiotika (vlakana, odnosno selektivne hrane pozitivnih probiotskih bakterija). Laktobakterije, odnosno bifidobakterije koje se najËeπÊe koriste u probiotiËkim proizvodima imaju ograniËeno vrije me æivota (limitirani shelf-life), πto znaËi da su prilikom prolaska kroz probavni sustav vrlo osjetljive na promjene pH vrijednosti, temperature i vlaænosti, parametre izuzetno podloæne promjenama. BuduÊi da je brojnost laktobakterija u crijevima, tj. njihova brojËana nadmoÊ u odnosu na po tencijalne patogene, vrlo vaæna za uspjeπnost terapije, treba ih zaπtititi tehnoloπkim postupkom stvaranja „dual coated” ovojnice oko probiotika. Na taj naËin one Êe stiÊi do crijeva intaktne i u maksimalnom broju, tj. visoko bioraspoloæive i djelotvorne, i kao takve ih mogu kolonizirati te osigurati prirodnu mikrobioloπku ravnoteæu i zdravlje crijeva.

Æuta pjega

na udaru oksidativnog oπteÊenja Zoran Vatavuk, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oËne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Od zamagljene i nejasne slike predmeta u poËetku, bolest se u uznapredovalom

stadiju razvija sve do potpunoga gubitka centralne vidne oπtrine U razvijenom svijetu jedan od najËeπÊih uzroka gubitka vida u osoba starijih od 60 godina je senilna maku larna degeneracija (SMD). Patoloπke promjene kod te bolesti zbivaju se na æutoj pjegi (makula lutea), podruËju veliËine 5 - 6 mm, mjestu najjasnijeg vida, koje se nalazi u unutarnjem dijelu oka, na mreænici (slika 1). Prema meunarodnoj klasifikaciji, senilna makularna degeneracija dijeli se na rane i kasne oblike bolesti. Rani oblici karakterizirani su pojavom dru za (specifiËne toËke na æutoj pjegi) i abnormalnostima pigmentnog epitela mreænice (hiperpigmentacija ili hipo pigmentacija), ili njihovom kombina cijom. Kasni oblici bolesti mogu se podijeliti u tzv. suhu senilnu maku larnu degeneraciju te vlaænu formu karakteriziranu pojavom novih krvnih æila ispod æute pjege, odljepljenjem pigmentnog epitela mreænice i poja vom oæiljkastih promjena na mreænici 60 Va©e zdravlje #48

Pacijenti koji boluju od ove bole sti nisu u stanju obavljati svakodnev ne aktivnosti, poput Ëitanja, gledanja televizije ili voænje automobila, pa su stoga ovisni o tuoj pomoÊi. Zbog toga, ali i zbog poveÊanja prosjeËne dobi populacije, socio-ekonomski uËinci bolesti postaju sve znaËajniji.

prednja komora (podruËje izmeu roænice i πarenice)

Dosadaπnje studije otkrile se broj ne Ëimbenike rizika nastanka senilne makularne degeneracije. Neki od njih su naslijee, dob, boja πarenice, kar diovaskularne bolesti, konzumacija alkohola, izloæenost sunËevim zraka ma i puπenje.

Zamagljena i nejasna slika Vaæno je istaknuti da nema uobiËajenih simptoma oËnih bole sti kao πto su bol, suzenje, peËenje, osjeÊaj stranog tijela... Bolesnici imaju zamagljenu i nejasnu sliku pre dmeta koji su neobiËnih veliËina i rubova, pa su im ravne linije iskrivlje ne. U uznapredovalom stadiju bolesti u potpunosti gube centralnu vidnu oπtrinu (slika 2).

mreænica

πarenica roænica

optiËki æivac

leÊa zjenica

æuta pjega krvne æile mreænice

straænja komora (podruËje iza πarenice) cilijarno tijelo i cilijarni miπiÊ konjunktiva

staklasto tijelo

slika 1 Anatomski presjek oka

O F TALMOLO G I JA

Slika 2 - Svijet kako ga vidi bolesnik s uznapredovalom senilnom makularnom degeneracijom

Ti simptomi zahtijevaju pregled kod oftalmologa, jer treba ispita ti centralnu vidnu oπtrinu (slika 3) i pregledati mreænicu s proπirenim zjenicama. Ako se otkrije uznapre dovala forma bolesti, treba dodatno napraviti fluoresceinsku angiografiju (FAG) i optiËku koherentnu tomogra fiju (OCT).

OgraniËen terapijski uspjeh Do prije nekoliko godina kod teπkih oblika bolesti nije postojalo nikakvo uËinkovito lijeËenje. Prekre tnica se dogodila 2001. uvoenjem fotodinamske terapije, kojom je prvi put dana moguÊnost da se zadræi vid na oπtrina. Poslije su se pojavile i dru ge moguÊnosti, poput kirurπke tera pije i terapije blokatorima Ëimbenika rasta (anti VEGF). Nekoliko studija pokazalo je da je puπenje jedini Ëimbenik rizika nastanka ranih i kasnih oblika seni lne makularne degeneracije koji se moæe prevenirati. Jer ne postoji tera pija kojom bi se moglo sprijeËiti ili barem usporiti napredovanje senilne makularne degeneracije iz ranih u kasne oblike bolesti. Fotokoagulacija

argon laserom, fotodinamska terapija i kirurπki zahvati primjenjivi su samo u malom broju sluËajeva, i to s ogra niËenim uspjehom. U posljednje je vrijeme objavljeno mnogo Ëlanaka u moguÊoj protekti vnoj ulozi vitamina i ostalih antioksi dansa u prevenciji, pa Ëak i lijeËenju senilne makularne degeneracije. Na temelju rezultata istaæivanja, ame riËki National Eye Institute preporuËio je uzimanje multivitaminskih prepa rata s antioksidansima i elementima u tragovima kako bi se usporila ili pokuπala zaustaviti progresija bolesti kod bolesnika s ranim znacima seni lne makularne degeneracije. Prepo ruka se zasniva na Ëinjenicama koje pokazuju da oksidativna oπteÊenja mogu imati ulogu u nastanku senilne makularne degeneracije. Visokoreakti vni kisikovi radikali (slobodni radika li), koji su nusprodukt metabolizma, oπteÊuju viπestruko nezasiÊene masne kiseline u staniËnim membranama. Takvim oπteÊenjima osobito su izloæe ni fotoreceptori mreænice (πtapiÊi i ËunjiÊi) zbog visokog sadræaja nezasiÊenih masnih kiselina i stal ne izloæenosti svjetlu. Antioksidansi poput vitamina A, C i E u stanju su

blokirati takva oksidativna oπteÊenja, neutralizirajuÊi visokoreaktivne kisikove radikale. Posebnu ulogu ima lutein, koji se i nalazi u æutoj pjegi te je πtiti od prekomjerna oksidativ nog oπteÊenja nastalog zbog stalne izloæenosti svjetlosti. S obzirom na to da ljudski organizam ne moæe sinte tizirati lutein, treba ga uzimati putem hrane ili nadomjestaka. Uspjeπna prevencija i lijeËenje senilne makularne degeneracije moguÊi su tek kad se u potpuno sti objasni mehanizam razvoja patoloπkog procesa od trenutka djelo vanja uzroËnih Ëimbenika do izraæe nih funkcionalnih i strukturnih pore meÊaja i konaËne pojave simptoma. Zato rezultati dosadaπnjih istraæivanja moguÊeg mehanizma oksidativnog oπteÊenja mreænice ohrabruju i uje dno su poticaj da se nastavi s njima, kako bi svojim rezultatima pridonijeli rasvjetljavanju misterija patogeneze, pa i prevencije i lijeËenja ove bolesti.

Slika 3 - Amslerova mreæica kojom se testira centralna vidna oπtrina - kartica s mreæicom dræi se na 30 - 40 cm udaljenosti od oka i gleda se u crnu toËku najprije desnim okom (lijevo se pokrije), a zatim lijevim (desno se pokrije). Ako je sve u redu, crte Êe biti ravne. Postoji li oπteÊenje centralne vidne oπtrine, crte Êe biti iskrivljene, a tada se preporuËuje posjetiti oftalmologa

#48 Va©e zdravlje 61

Centrum

Sve od A do Æ + lutein Prvi Centrum multivitaminski proizvodi proizvedeni su sedamdese tih godina proπloga stoljeÊa. Danas su korisnicima na raspolaganju mnogi Centrum multivitaminski pripravci koji se prodaju u viπe od 79 zemalja svijeta. ZahvaljujuÊi stalnim istraæi vanjima i razvoju, sadræe najpotpu niju formulu za dugoroËnu podrπku zdravlju, zbog Ëega su najprodava niji multivitaminski proizvodi na svijetu! »injenica je da su Centrum proizvodi broj jedan i u Hrvatskoj (31 posto træiπta u 2005.; izvor: PharMIS, Zagreb)

Potpuni sastav za zdravlje cijelog organizma Centrum multivitamini sadræe sve nuæne vitamine, minerale i elemente u tragovima koje ljudsko tijelo treba svaki dan. A odsad i lutein, karote noid posebno vaæan za oËi i dobar vid.

dnevnu prehranu i omoguÊuju tijelu da odræi vitalnost, aktivnost i izdrælji vost. VoÊe i povrÊe najvaæniji su izvori multivitamina u hrani, pa nutricioni sti smatraju da bismo trebali uzima ti najmanje pet obroka voÊa i povrÊa dnevno. No, jedno od najnovijih istraæivanja pokazuje da se samo 20 do 30 posto stanovniπtva pridræava tog savjeta. Drugim rijeËima, za veÊi nu stanovniπtva karakteristiËna nedo voljna opskrba nekim vitaminima Ëimbenik je rizika za neka kroniËna oboljenja. Zato vodeÊe znanstvene institucije preporuËuju svakodnevno uzimanje multivitaminskih pripravaka tijekom cijele godine (Jour nal of the American Medical Associa tion (JAMA), June 19 2002 - Vol 287).

Centrum - od sada s luteinom! ©to je lutein?

Vitamini, minerali i elementi u tragovima - Ovi nutrijenti imaju kljuËnu ulogu u veÊini biokemijskih reakcija koje se kontinuirano zbivaju u ljudskom tijelu. Upotpunjuju svako

62 V a © e z d r a v l j e # 4 8

• Lutein je karotenoid, æuti pigment koji se sintetizira u biljkama. • Uglavnom ga ima u povrÊu tamno zelenih listova (πpinat, kelj, bro kula, graπak).

• U ljudskom tijelu moæe se naÊi u plazmi, koæi i u oËima na mjestu najoπtrijeg vida (u æutoj pjegi macula lutea). • Filtrira kratkovalnu svjetlost i sprjeËava oπteÊenja osjetljivih vidnih stanica, pa stoga πtiti od glaukoma i katarakte, a prije svega od senilne makularne degenera cije (ageing macula degeneration - AMD). • Kao antioksidans veæe na sebe agresivne slobodne radikale i pri donosi zaπtiti organizma. • Lutein je nuæan ljudskom tijelu, a s obzirom na to da ga tijelo ne moæe samo sintetizirati, vaæno je redovito ga primati putem hrane! • 60 posto oftalmologa svojim pacijentima preporuËuje lutein (20. Kemin Foods anketa oftalmo loga i optiËara, 2002.) Od sada multivitamini Centrum sadræe FloraGlo-lutein, koji se proizvodi patentiranim procesom iz cvijeta nevena. IdentiËan je priro dnom luteinu, pa ga ljudsko tijelo lako apsorbira.

Za pelud spremni! Nasaleze, sprej protiv alergije, koji je veÊ drugu sezonu na hrvatskom træiπtu, izumila je upravo osoba alergiËna na pelud koja se u æivotu susrela sa svim problemima koji prate alergiËa re. Po svom sastavu Nasaleze je usitnjeni celulozni prah koji se nakon primjene (sprejanja u nos) stapa s fizioloπki prisutnom sluzi na nosnoj sluznici stvarajuÊi zaπtitni film koji djeluje kao barijera kontaktu alergena s nosnom sluznicom. Primjena Nasaleze spreja nalazi opravdanje u Ëinjenici da je rijeË o mehaniËkoj zaπtiti sluznice nosa, Ëime se sprjeËava dodir alergena i sluznice nosa. A upravo Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim naputcima za uspjeπno tretiranje i lijeËenje alergija kao prvi korak savjetuje izbjegavanje dodira s alergenom. Naravno, naputci ukljuËuju i ostanak u kuÊi za najveÊih koncentracija peludi u zraku, u vrijeme cvatnje alergo genih biljaka, ali i na ostale mjere samopomoÊi kojima se mogu ublaæiti simptomi peludne hunjavice. Da bi ispunio svoju ulogu, Nasaleze sprej treba primjenjivati toËno prema uputi, i to na sljedeÊi naËin: prije uporabe ispuhati nos, umetnuti rasprπivaË u jednu nosnicu, zaËepiti drugu, sti snuti boËicu i udahnuti prah normalnim fizioloπkim udahom. Postupak se ponavlja s drugom nosnicom. Nasaleze sprej moæe se koristiti nekoliko puta na dan, bez ograniËenja u primjeni. No, valja napomenuti da ga treba nanijeti nakon svakog ispuhivanja nosa. Osim toga, moæe se kombinira ti s ostalom medikamentnom terapijom, kako antialergijskom, tako i s lijekovima protiv drugih bolesti. Ako veÊ imate nekih iskustava u koriπtenju Nasaleze spreja, pozivamo vas da nam se javite e-mailom (savjetovaliπte@ok tal-pharma-hr) ili pismom (Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom za Nasaleze iskustvo), a vaπ trud svakako Êemo nagaditi. Svim osobama alergiËnim na pelud æelimo uspjeπnu borbu protiv alergena u ovoj sezoni, a ako i Nasaleze u tome moæe pomoÊi, bit Êe nam osobito zadovoljstvo!

64 Meniereova bolest

od smetnji ravnoteæe do gubitka sluha Mihael Ries, dr. med., spec. otorinolaringolog i audiolog, Klinika za ORL i cervikofacijalnu kirurgiju, KB Sestre milosrdnice, Vinogradska c. 29, Zagreb

Oslabljen sluh bolesnici na poËetku pripisuju jakom πumu, a tek poslije tijekom bolesti primjeÊuju stvarni gubitak sluha

Meniereova bolest (Morbus Menie re) nazvana je po Prosperu Menie reu, koji je prvi karakteristiËne sim ptome bolesti povezao s unutarnjim uhom. Proπlo je gotovo cijelo stoljeÊe do prvih patoanatomskih dokaza proπirenja kanala u unutarnjem uhu

64 Va©e zdravlje #48

umrlih koji su bolovali od Meniereo ve bolesti. Dokazano je da se najprije πire dijelovi puænice, a kako bolest napreduje, degeneriraju stanice s dlaËicama Cortijeva organa (dio puænice koji pretvara zvuk u neuralne impulse). Proπirenje dijelova unutar

njeg uha u kojima se nalazi osjetilo za ravnoteæu (utrikulus i polukruæni kanaliÊi) nastaje u kasnijoj fazi - prije se javlja samo kod teæih oblika bole sti.

PoremeÊaj luËenja endolimfe Iako je jasno da je rijeË o bole sti unutarnjeg uha, nije poznato je li posrijedi pojaËano luËenje ili smanjen odljev endolimfe (tekuÊine koja cirku lira u kanalima puænice), odnosno moguÊi poremeÊaj i jednog i drugog. Nekoliko je moguÊih objaπnjenja poremeÊaja: • poremeÊaj u raspodjeli elektro lita (natrija, kalija, klorida…), odnosno osmotske ravnoteæe, πto moæe biti posljedica promjene lokalne autonomne inervacije te smanjene prehrane ili opskrbe kisikom • autoimune bolesti, lokalne ili sistemske, koje mijenjaju stru

OTOR I NOLAR I N G OLO G I JA

kturu, propusnost i metaboliËke karakteristike membrane na mjestu luËenja i/ili upijanja endo limfe • promjene na malim krvnim æili cama uz promjenu gradijenta tlaka na arterijskom i/ili ven skom kraju kapilara • sistemske bolesti metabolizma. Prvi znaci bolesti Ëesto nastu paju nakon djelovanja provokativ nog Ëimbenika, tzv. okidaËa. Smatra se da promjene u unutarnjem uhu mogu biti latentne (uspavane), a bolest nastaje nakon izlaganja stresu, kao πto je upala srednjeg uha, gor njih diπnih puteva, posebice nosa i ædrijela, zbog poremeÊaja hormona πtitnjaËe, metabolizma πeÊera, aler gijske reakcije ili emocionalnih pro blema. Smatra se da je psihosomatska komponenta vrlo vaæna u nastanku Meniereove bolesti. ©um, oπteÊenje sluha i vrtoglavica odgovor su unu tarnjeg uha na razliËita patoloπka zbi vanja, tako da samo o naπim mogu Ênostima ovisi hoÊemo li otkriti pravi uzrok smetnji u pojedinog bolesnika.

Od fluktuacije sluha do stvarnoga gubitka Meniereova bolest najËeπÊe se prvi put javlja u treÊem i Ëetvrtom desetljeÊu æivota, a podjednako

zahvaÊa i æene i muπkarce. Prije napadaja bolesnik obiËno ima osjeÊaj punoÊe u uhu “kao da u njemu ima vode”, πto traje razliËito (sati do dani). Slijede πum u uhu, vrtoglavi ca, muËnina i nagon na povraÊanje, sa ili bez povraÊanja. Oslabljen sluh na poËetku bolesnici pripisuju jakom πumu, a tek poslije tijekom bole sti primjeÊuju stvarni gubitak sluha. Napadaji se redaju s razliËitim raz makom, od dana, tjedana, mjeseci, do sporadiËnih tijekom godine. Odlika bolesti je fluktuacija (vari ranje) sluha, uzrokovana porastom tlaka u odreenim dijelovima unu tarnjeg uha, πto mijenja uËinkovi tost πirenja zvuËnog vala i podraæi vanja osjetilnih stanica. Fluktuacije ovise o stupnju poviπenja tlaka u puænici. Kako bolest napreduje, traj no oπteÊenje sluha sve je veÊe, flu ktuacije su manje, a tijekom godina Meniereova bolest poprima “zreli” oblik, s ustaljenim, loπim sluhom i u pravilu sve manjim smetnjama rav noteæe. Diplakuzija je takoer karakteri stika poviπenog tlaka u dijelu unutar njeg uha. OznaËava razliËit osjet visi ne zvuka izmeu uπiju. Nepodnoπenje glasnih zvukova, odnosno sluπna preosjetljivost, πto neki autori navode kao karakteristiku Meniereove bole sti, samo je znak osjetilnog oπteÊenja sluha.

Sloæeni dijagnostiËki postupak Prijeko je potreban kompletan neuroloπki pregled, jer vrtoglavica moæe biti znak ozbiljnih poremeÊaja u centralnom æivËanom sustavu. Bolesnik navodi πum i smanjen sluh u bolesnom uhu, osjeÊaj vrtnje na bolesnu stranu, u pokusima ravno teæe pada na bolesnu stranu, a obi Ëno postoje i nevoljni ritmiËni trzaje vi oËima (horizontalni nistagmus) i brze komponente na zdravu stra nu. KliniËki pregled uha pokazuje uredan nalaz. Akumetrija (pregled ugaalicama) pokazuje skraÊenu Ëuj nost bolesnog uha, usmjeravanje na zdravu stranu u pokusu po Weberu, a u pokusu po Rinneu je pozitivan. MraËenje ili iskrenje pred oËima, gla vobolja ili gubitak svijesti nisu kara kteristiËni za Meniereovu bolest. Nakon smirivanja napadaja, pro vodi se dodatna obrada. Snimanje sluha tonskim audiogramom u poËetku bolesti pokazuje uzlaznu kri vulju zamjedbenog oπteÊenja sluha, a kasnijim ponavljanjem pretrage pokazuje se fluktuacija sluha. ©to bolest dulje traje, fluktuacije sluha su manje, odnosno viπe se ne postiæe povratak na normalne vrijednosti pra ga sluha. “Zrela” Meniereova bolest karakterizirana je zaravnjenom kri vuljom zamjedbenog oπteÊenja sluha.

OTOR I NOLAR I N G OLO G I JA

Svakako treba iskljuËiti oπteÊenje sluha zbog eventualnog procesa u sluπnom æivcu ili moædanom deblu. Jer umor sluπnog æivca moæe, meu ostalim, oponaπati poËetak Meniereo ve bolesti. U tu svrhu snimaju se evocirani sluπni potencijali moædanog debla i po potrebi obavlja kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonancija traæenih dijelova mozga i kostiju glave. Pretrage ravnoteæe upuÊuju na periferno oπteÊenje osje tila za ravnoteæu, ali valja imati na umu da na poËetku bolesti, izmeu dva napadaja, nalaz moæe biti ure dan. Uz dodatnu laboratorijsku obradu te iskljuËenje metaboliËkih, endokrinoloπkih, hematoloπkih i vaskularnih promjena, Ëesto su potrebni pregledi psihologa ili psihijatra te neurologa. KonaËna dijagnoza postavlja se nakon pregleda rezultata pretraga i uvidom u dinamiku zbivanja tijekom vremena. Jedan ili dva napadaja πuma, vrtoglavice i oslabljenog sluha nisu dovoljni za postavljanje dijagno ze.

Cilj lijeËenja je oËuvati sluh Preduvjeti za uspjeπno lijeËenje Meniereove bolest su redovite kontro le i rano javljanje oboljelog u sluËaju

pogorπanja. Cilj lijeËenja je oËuvanje sluha te ublaæavanje i smanjenje uËe stalosti smetnji ravnoteæe. LijeËenje poËinje savjetovanjem o prehrani. Predlaæe se izbjegavanje teπke i masne hrane, obilnih obroka, alkoho la, crne kave, crnog Ëaja, Ëokolade, aromatiËnih sireva te smanjenje uno sa soli. Bolesnik mora sam uvidjeti koja hrana mu izaziva smetnje. SliËno je i s dnevnim navikama, odmorom i tjelesnom aktivnoπÊu. Medikamentozno lijeËenje ukljuËuje diuretike (pospjeπuju mokrenje), vazodilatatore (πire krv ne æile), obiËno na bazi histamina, sedative te polivitaminsku terapiju s naglaskom na B skupini vitamina te kirurπko lijeËenje. U napadaju imaju smisla lijekovi za smirenje te lijeko vi koji sprjeËavaju povraÊanje, uz smjeπtaj bolesnika u tihu, polumra Ënu prostoriju. U sluËaju neuspjeha medika mentoznog, dolazi u obzir kirurπko lijeËenje, a to su konzervativne, polu destruktivne i destruktivne kirurπke procedure. NajËeπÊe izvoene opera cije su: • Postavljanje ventilacijske cjev Ëice u bubnjiÊ i ukapavanje lijekova koji uniπtavaju dijelove unutarnjeg uha. Nakon ukapa vanja u srednje uho, lijek polako

prelazi u unutarnje uho (djelo miËno uniπtenje unutarnjeg uha, odnosno najosjetljivijih stanica). Tijekom primjene potrebni su redovite kontrole sluha i praÊenje bolesnika kako bi uniπtenje osta lo djelomiËno. • OmoguÊavanje otjecanja endolimfe u πupljinu kosti iza uha ili likvorski prostor uz mozak. Zahvat (ako uspije) omoguÊuje oËuvanje postojeÊeg sluha uz prestanak vrtoglavice. • Presijecanje æivca za ravnoteæu. Prestaju vrtoglavica i pridruæene smetnje, ali se ne sprjeËava pro padanje sluha. • RazliËite metode uniπtenja unutarnjeg uha dovode do toga da prestaju vrtoglavice, ali prestaje i sluh. Zahvat je rezerviran za najteæe oblike s uËestalim, jakim vrtoglavicama, ili za one u kojih je sluh ionako izrazito loπ. U lijeËenju Meniereove bolesti razvijeni su brojni kirurπki zahvati i mnogi autori biljeæe vrlo dobre rezul tate nakon razliËitih zahvata. SliËno je i s rezultatima medikamentoznog lijeËenja. Ujedno se nameÊe zakljuËak o velikoj ulozi placebo efekta u bole snika s tom boleπÊu, πto podupire teorije o psihosomatskoj komponenti bolesti.

68 DjeËje zarazne bolesti ospice

Miran CvitkoviÊ, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

Koplikove pjege na sluznici

ædrijela i obraza gotovo se iskljuËivo javljaju kod ospica, pa su patognomoniËne za tu bolest 68 Va©e zdravlje #48

Ospice (morbili, male boginje) su akutna zarazna bolest Ëovjeka uzro kovana virusom morbila iz porodice paramiksovirusa. Do danas je poznat samo jedan tip virusa ospica i protiv njega je izraeno uËinkovito cjepivo. S obzirom na to da su morbili bolest protiv koje nema specifiËna lijeka, a u nekim sluËajevima moæe zavrπiti i smrÊu, kontrolirana primjena cjepiva znatno je pripomogla u prevenciji i lijeËenju.

Svi mogu oboljeti Ospice su endemska bolest u mno gim krajevima svijeta. NajËeπÊe se

PED I JATR I JA

javljaju zimi i u proljeÊe, a premda se ubrajaju u tipiËne djeËje bole sti, od njih mogu oboljeti sve dob ne skupine. Bolest je vrlo zarazna, a izvor zaraze iskljuËivo je bolestan Ëovjek. On postaje zarazan za okoli nu s poËetkom prvih znakova bolesti (najËeπÊe je to nalik jakoj prehladi, tzv. virozi, a bolesnik joπ ne zna da ima ospice), πto traje do petog dana nakon izbijanja osipa. Za tog razdo blja virus se moæe naÊi u sekretu diπnih puteva, krvi i mokraÊi. Bolest se prenosi kapljiËnim putem, odno sno izravnim dodirom s bolesnikom, najËeπÊe preko sluznice diπnih pute va i oËne spojnice. Iznimno, moæe se prenijeti i preko treÊe osobe, ali samo unutar desetak minuta od kon takta te osobe s bolesnikom. Prije ere cijepljenja protiv ospica, bolest je najËeπÊe pogaala djecu izmeu 5 i 10 godina, a zbog njezine primlji vosti gotovo 95 posto populacije do odrasle dobi preboljelo bi je, odno sno steklo odgovarajuÊu imunost. Nakon uvoenja obveznog cijepljenja (u nas od 1968.), ospice su postale rijetke u predπkolskoj i πkolskoj dob noj skupini, ali se relativno ËeπÊe javljaju u kasnijoj dobi (slabljenje imunosti postignute cijepljenjem zbog bilo kojeg razloga, nedovoljna pro cijepljenost, itd.). I ljudi koji su cije pljeni protiv ospica mogu oboljeti. Djeca majki koje su cijepljene ili su preboljele bolest, u pravilu ne obo lijevaju u prvih πest mjeseci æivota jer su joπ zaπtiÊena majËinim, preko posteljice prenesenim protutijelima. Infekcija trudnice koja nema protu tijela na virus ospica moæe rezultirati i drugim komplikacija, Ëak i gubitkom trudnoÊe.

Teæina bolesti povezana s proπirenoπÊu i izgledom osipa UobiËajeni, klasiËni tijek ospica moæe se podijeliti u tri stadija: stadij

inkubacije - traje od 10 do 12 dana i u pravilu nema nikakvih znakova bolesti; prodromalni stadij - traje od tri do pet dana s osrednje poviπenom tjelesnom temperaturom, konjunkti vitisom, sve izraæenijim kaπljem i pojavom Koplikovih pjega na sluznici ædrijela i obraza; eruptivni stadij - s vrlo visokom tjelesnom temperatu rom i pojavom tipiËnog osipa koji se tijekom iduÊa dva-tri dana postupno πiri od glave, preko trupa do udova, uvijek istim redoslijedom. To je vrhu nac bolesti, nakon Ëega slijedi postu pan nestanak simptoma i u pravilu brz oporavak.

Stadij inkubacije je vrijeme tijekom kojeg virus prodire u ljudski organizam (najËeπÊe kroz sluznicu diπnih puteva), ulazi u krv i πiri se po cijelom organizmu. Prodromalni ili kataralni stadij relativno je dugotrajan i pun simpto ma, pa je stoga karakteristiËan za ospice, po Ëemu se one razlikuju od ostalih djeËjih zaraznih bolesti s osipom. ObiËno poËinje nespecifi Ënim znakovima bolesti kao πto su poviπena temperatura, gubitak ape tita, malaksalost, glavobolja i sliËno, no ubrzo nastupaju i prevladavaju simptomi kataralne upale diπnih pute va: hunjavica, suzenje oËiju, bol u grlu, sve jaËi kaπalj i konjunktivitis. Oko drugog, treÊeg dana kataralnog stadija na sluznici ædrijela i obraza javljaju se sivo-bijele, poput zrnca pijeska malene toËkice na crvenkastoj podlozi - Koplikove pjege. U pravilu, najbolje se vide na sluznici nasuprot donjim kutnjacima, brzo se pojavljuju i nestaju, obiËno u jednom danu, a s obzirom na to da se gotovo iskljuËivo javljaju kod ospica, patognomoniËne su za ovu bolest. Eruptivni stadij poËinje s poja vom karakteristiËna osipa (egzante ma), obiËno Ëetiri do pet dana nakon prvih znakova bolesti. Kad se osip

pojavi, tjelesna temperatura doseæe vrhunac, katkad je veÊa od 40ºC, uz pogorπanje kataralnih simpto ma i opÊeg stanja bolesnika. Osip je mrljast, izdignut iznad koæe (maku lopapulozan) i gust, svijetlocrvene boje, a na pojedinim dijelovima tijela moæe se meusobno spajati potpuno prekrivajuÊi koæu. Osip je u poËetku samo mrljast i najprije se javlja u gor njem dijelu vrata i iza uπki, da bi u prvih 24 sata zahvatio cijelo lice, vrat, ruke i gornji dio prsnog koπa, isto dobno postajuÊi makulopapulozan. ©irenje osipa na trup i udove nasta vlja se i dalje, te se drugi, treÊi dan spuπta do nogu i stopala. Kad se osip razvije, tjelesna temperatura snizuje se na normalne vrijednosti, a kataral ni simptomi brzo nestaju. Teæina bolesti povezana je s proπirenoπÊu i izgledom osipa: πto je osip jaËi, viπe konfluira, zahvaÊa veÊu povrπinu koæe i πiri se na dlanove i stopala, to je oËekivati teæi tijek bole sti; suprotno tome, πto je osip slabije vidljiv i samo diskretno zahvaÊa udo ve, oËekivani tijek bolesti je lakπi. U klasiËnom tijeku bolesti, kad osip dosegne noge i stopala, poËinje njegovo povlaËenje istim redoslijedom kojim je i nastajao. Na mjestu osi pa ostaju blijedosmee mrljice, koje dalje postupno nestaju uz blago peru tanje koæe.

Koplikove pjege i kaπalj - kljuËni simptomi Dijagnoza se najËeπÊe postavlja na osnovi anamneze i kliniËke slike, a laboratorijska potvrda rijetko je potrebna. Dva su simptoma vrlo vaæ na: Koplikove pjege, patognomoniËne za bolest, i kaπalj, bez Ëijeg se pri sustva ne bi trebala postavljati dija gnoza ospica klasiËnog neizmijenje nog oblika. Za razliku od djeËje populacije, dijagnoza ospica u odra slih Ëesto se postavlja s odreenim

#48 Va©e zdravlje 69

PED I JATR I JA

zakaπnjenjem, iako se moæe reÊi da je kliniËka slika jednaka. Razlog tome je samo nenaviknutost lijeËnika na povremenu pojavu te bolesti i u odra slih.

»eπÊe i rjee komplikacije NajËeπÊe komplikacije bolesti su upala srednjeg uha i pluÊa, a najteæe upala srËanog miπica (miokarditis) i srediπnjeg æivËanog sustava (najËeπÊe encefalitis - upala mozga). Komplika cije bolesti ËeπÊe se javljaju u osoba mlaih od pet i starijih od 20 godina. Upala pluÊa moæe biti uzrokovana samim virusom ospica, kad se oËi tuje veÊ u kataralnom stadiju ili, πto je ËeπÊe, bakterijom kad se oËituje u fazi osipa. Miokarditis je rijetka, ali katkad fatalna komplikacija. Neuroloπke komplikacije ËeπÊe su kod ospica nego kod drugih bolesti s osipom, a uËestalost encefalitisa je jedan-dva na 1000 bolesnika. Bolest moæe biti izrazito teπka, katkad ostavlja i trajna neuroloπka oπteÊenja, a prema stati stiËkim podacima, gotovo 15 posto bolesnika umire. Sve pojedinosti nastanka i razvoja upale mozga nisu u cijelosti razjaπnjene.

MoguÊi posebni oblici KliniËka slika ospica i sama bolest ne moraju uvijek biti uobiËajena tijeka. Neki od oblika bolesti mogu biti znatno pogubniji po bolesnika, a drugi opet mnogo lakπi.

HemoragiËne ospice su teæak kliniËki oblik koji najËeπÊe zavrπava smrtno, a danas se rijetko via. Bolest poËinje naglo, s vrlo visokom tempe raturom i poremeÊajem svijesti, sve do prave kome. KlasiËni osip ne izbija nego se javljaju brojna krvarenja u koæi i sluznici, a bolesnik krvari iz nosa, usta i crijeva.

70 Va©e zdravlje #48

Ospice

Ospice izmijenjena tijeka javljaju se u bolesnika s poremeÊenim obrambenim mehanizmima (leuke mija, AIDS...) i u pravilu su teπkog tijeka. Osip se Ëesto i ne pojavi, a nedostaje i tipiËna kliniËka slika, pa je dijagnozu teπko postaviti. Smrt Ëesto nastupa zbog vrlo teπke upale pluÊa.

Ospice blaæeg tijeka (mitigirane ospice) imaju kraÊi tijek bolesti i sla bije izraæene simptome, a vide se u djece i odraslih u kojih je iz bilo kojeg razloga oslabio imunitet prema virusu ospica, ali je joπ prisutan u dovoljnoj mjeri da sprijeËi puni razvoj kliniËke slike.

Lijeka nema Do danas nije pronaen lijek pro tiv ospica, a svi poznati antivirusni lijekovi nedjelotvorni su na virus morbila. Nekomplicirani oblici bolesti lijeËe se samo simptomatski (miro vanje, snizuje se poviπena temperatu ra, kontrolira kaπalj i sl.), a u kompli ciranih oblika primjenjuju se potrebne metode lijeËenja, ovisno o komplika ciji bolesti. Prognoza je u pravilu dobra, bolja u veÊe djece nego u dojenËadi, a najteæa u bolesnika s encefalitisom.

Preostaje prevencija Ospice se mogu sprijeËiti aktiv nom i pasivnom imunizacijom. Aktiv nom imunizacijom zovemo stvaranje vlastitih protutijela na virus morbila, a pasivnom davanje gotovih pripra vaka protutijela. Aktivna imunizacija postiæe se cijepljenjem, koje je u naπoj zemlji obvezno. Cjepivo Ëini æivi, atenuira ni (oslabljeni) virus ospica, koji ima osobinu da izaziva stvaranje protu tijela, a bez istodobna razvoja bolesti. U moguÊem kasnijem kontaktu s pri

rodnim virusom ospica, cijepljenjem stvorena protutijela ne dopuπtaju razvoj bolesti. Redovito cijepljenje provodi se nakon navrπenih 12 mje seci æivota i prilikom upisa u prvi razred osnovne πkole. No, unatoË pravilno izvedenom cijepljenja, oko tri do pet posto dje ce ne stvori zadovoljavajuÊu razinu otpornosti i mogu oboljeti. U pravi lu, protiv ospica se cijepe sva dje ca, a ako u pojedinog djeteta postoji kontraindikacija, odnosno svojevr sna prepreka cijepljenju, to odreuje iskljuËivo lijeËnik. Neka od vaæeÊih kontraindikacija za cijepljenje su: jaka alergijska reakcija na bilo koji sastojak cjepiva, leukemija, teπke maligne bolesti i neka druga imuno deficijentna stanja, trudnoÊa, itd. U proπlosti se smatralo da su djeca aler giËna na jaja sklona razvoju teπkih alergijskih reakcija na primjenu cje piva, pa se nisu cijepila, no prema danaπnjim spoznajama ona se mogu redovito cijepiti. Pasivna imunizacija postiæe se davanjem gotovih protutijela na virus ospica, a indikacije za primje nu postavlja lijeËnik (trudnice, teπko i kroniËno bolesna djeca i djeca koja zbog razliËitih kontraindikacija nisu bila cijepljena, a bila su izloæena zara zi - imunokompromitirani bolesnici, ukljuËujuÊi i bolesnike s AIDS-om, bez obzira na to jesu li cijepljeni ili ne, a bili su u kontaktu s virusom morbila, necijepljena djeca u situaciji epidemije, itd.). Pasivnom imuniza cijom postiæe se znatno kratkotrajnija zaπtita nego aktivnom i obiËno traje samo oko Ëetiri tjedna. Izloæenost infekciji nije prepreka cijepljenju, pa ako se od trenutka kontakta s virusom ospica primi akti vna imunizacija sljedeÊa tri dana, odnosno pasivna unutar πest dana, bolest se moæe potpuno sprijeËiti ili znatno ublaæiti.

#48 VaÂŠe zdravlje 71

72 Prepoznajte svoj temperament Doznajte neπto viπe o sebi - jeste li tragaË za novotarijama, izbjegavaË boli, ovisnik o nagradi ili uporan tip

Ozren Podnar, prof.

Zaboravite staru podjelu tempe ramenta na: koleriËan, sangviniËan, melankoliËan i flegmatiËan. AmeriËki psiholog Robert Cloninger sredinom osamdesetih uveo je novu, precizniju podjelu na temperamente:

1. izbjegavanje boli (Harm Avoi dance)

2. traæenje novotarija (Novelty Seeking) Æudite li za uzbuenjima u æivo tu, bavite se opasnim sportovima, riskantnim ulaganjima, putujete na daleka i nepoznata mjesta - ili se klo nite opasnosti i neizvjesnosti, uvje reni da vam oni mogu donijeti viπe nevolje negoli zadovoljstva? Pripad nost jednom ili drugom profilu ovisi o razlikama u temperamentu, a tem perament nije neπto πto biramo, nego poËiva na hormonima, a ovi pak na genima.

72 Va©e zdravlje #48

Istraæivanja provedena od 1996. do danas pokazuju: jeste li kroniËno pesimistiËni i zabrinuti ili ste prete æno dobro raspoloæeni, samouvjereni i neoprezni ovisi prije svega o vaπim genima i o moædanoj kemiji. Tempe ramenti ostaju tijekom æivota, pa Êe stidljiv i tjeskoban djeËak najvjerojat nije biti stidljiv i tjeskoban djedica, iako psihijatrijski lijekovi, intenzivna psihoterapija ili snaæna æivotna isku stva mogu promijeniti neke njegove aspekte.

3. ovisnost o nagradi (Reward De pendence)

4. ustrajnost (Persistence). Danas znamo da su dimenzije temperamenata utemeljene na akti vnosti nekoliko moædanih hormo na i neuroprijenosnika (serotonin, dopamin, noradrenalin, GABA i dru ge), koje stimuliranjem neurona iza zivaju emocije i raspoloæenja. Kao πto je Cloninger predvidio, istraæi vanja su potvrdila da je za razine tih

P S I H OLO G I JA

kemikalija i za brojnost odgovarajuÊih neuronskih receptora odgovorno naslijee, za razliku od karakternih crta koje su u veÊoj mjeri oblikovane utjecajima iz okoline. Nijedna osoba nije Ëisti predstav nik jednog temperamenta, nego pro dukt smjese svih temperamenata u razliËitim omjerima. Kad je kod nekog jedan temperament jako izraæen, moguÊe je da se oËituje nauπtrb osta lih. Psiholoπkom obradom moæe se utvrditi u kolikoj je mjeri kod nekog zastupljen pojedini temperament, pa tako jedna osoba moæe imati visok stupanj izbjegavanja boli i nizak stu panj traæenja novih podraæaja itd.

Temperamenti izbliza Svaka dimenzija temperamenta opisuje jedan od Ëetiri psihobioloπka mehanizma reagiranja i prilagod be na okoliπ, a karakter odraæava steËene ili nauËene znaËajke. Poje dinac posjeduje svaku dimenziju u odreenoj mjeri, a njegovu ukupnu temperamentalnu sliku oblikuju omjer i zastupljenost svake pojedi

ne dimenzije. Svaka od Ëetiri dimen zije grupira nekoliko emocionalnih, afektivnih, spoznajnih i ponaπajnih znaËajki, koje poËivaju na moædanim sustavima za reguliranje reakcije na odreene vrste podraæaja.

IzbjegavaË boli Dimenzija temperamenta koja se odnosi na stupanj otpornosti, odno sno ranjivosti na negativne (bolne) podraæaje. Neki je zovu „izbjega vanje πtete”, no „harm avoidance” je zapravo izbjegavanje boli, odnosno podraæaja koji nanose bilo koju vrstu tjelesne ili duπevne boli.

+ IzbjegavaËi boli su osjetljive osobe, ranjive, nisko otporne na stres, bojaæljive, stidljive i pesimistiËne. Zbog takvog ustroja æivËanog sustava za njih su brojni podraæaji uzroËnici boli, pa se aktivno trude izbjeÊi nega tivne podraæaje. - Osobe koje u maloj mjeri imaju komponentu izbjegavanja boli otpor ne su na stres te im vanjski podraæaji rijetko i slabo nanose bol. Stoga takva

osoba nije prisiljena ulagati trud u izbjegavanje veÊeg broja situacija.

TragaË za novotarijama Dimenzija temperamenta koja se odnosi na sklonosti traæenju i izla ganju novim podraæajima (ljudima, situacijama, mjestima, aktivnostima itd.).

+ TragaËi za novim podraæajima osobe su s plitkim i promjenjivim emocijama. Brzo se zasiÊuju i upa daju u dosadu ili potiπtenost, zbog Ëega traæe nove podraæaje koji Êe ih zainteresirati i zabaviti. ObiËno su to nagle osobe, radoznale, povrπne, sklone istraæivanju, predomiπljanju i kratkog raspona paænje. Ovaj je tem perament jako povezan s ovisnosti ma, primjerice o alkoholu, nikotinu ili kockanju.

- Osobe koje imaju sniæenu potre bu traganja za novotarijama su traj nijih i dubljih emocija, uredne, krute i oprezne. OsjeÊaju veÊu bojazan od moguÊih neugodnih posljedica novih situacija, pa ih stoga izbjegavaju. Rijetko razvijaju ovisnosti.

Geni, kemija i temperament Posljednjih deset godina istraæivanja su otkrila povezanost gena s aktivnoπÊu odreenih moædanih kemikalija, koje presudno utjeËu na raspoloæenje i osjeÊaje - dopamina i serotonina. Oni prirodno donose osjeÊaje ugode, spokoja i sigurnosti, a njihov manjak izaziva depresiju i tjeskobu. Gen D4DR, koji regulira naËin na koji dopamin djeluje u mozgu, postoji u dvije verzije: u kraÊoj i duæoj. Izraelska studija iz 1996. otkriva da duæa verzija pojaËava djelovanje dopamina, πto osobi daje temperament tragaËa za novotarijama. U skladu s tim otkriÊem je i spoznaja da osobe koje pate od Parkinsonove bolesti, u kojoj je aktivnost dopamina izrazito smanjena, vrlo slabo kotiraju u traganju za novotarijama. Gen za serotoninski transporter, koji regulira aktivnost serotonina u mozgu, takoer dolazi u dvije verzije, kraÊoj i duæoj. Studija provedena u Washingtonu 2003. pokazuje da osobe s kraÊom verzijom toga gena imaju slabije djelovanje serotonina, πto ih Ëini osjetljivijima i ranjivijima te im daje temperament izbjegavaËa bola (i mnoge navodi na alkoholizam). Osobe s duæom verzijom toga gena imaju jaËe djelovanje serotonina te su otpornije na stres i rjee obolijevaju od depresije. #48 Va©e zdravlje 73

P S I H OLO G I JA

ciozne do toËke opsesivnosti. Kod osoba kod kojih je jako izraæena ova dimenzija opaæa se tendencija obuze to-prisilnom poremeÊaju.

Temperamenti „po starom„ sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik VeÊ je stara Hipokratova podjela na temperamente odraæavala zamisao da svaki temperament ovisi o koncentraciji odreenog humora ili „æivotnog soka„ u organizmu. RijeË humor u mnogim jezicima oznaËava temperament ili raspoloæenje (npr. engl. good humour = dobro raspoloæenje, dobra volja). Tako je sangvinik opisan kao osoba kod koje je prevladavajuÊi æivotni sok krv, a element zrak. Ovaj temperament ukljuËuje optimizam, vedrinu, bezbriænost, druæeljubivost i hirovitost. TipiËan sangvinik je novinar, trgovac, agent za odnose s javnoπÊu, glumac, zabavljaË i sliËno.

Kolerik odgovara æutoj æuËi i elementu vatre. Osoba koleri Ënog temperamenta dinamiËna je, nagla, prodorna, agresivna i Ëesto ljubomorna i ljuta. Odgovaraju joj zanimanja vezana uz oruæje, borbu, sport i istraæivanja. Melankolik je osoba pod utje-

cajen crne æuËi (od grË. melas = crn i hole = æuË) i elementa zemlje. To su vrlo osjetljive i ranjive osobe koje snaæno proæivljavaju bol te poduzimaju sve da je izbjegnu ili ublaæe. Stoga su melankolici odgovorni, graditelji, planeri, stvaratelji. Podloæni su depresiji.

Flegmatik je pod utjecajem

„soka„ flegme (sluzi) i elementa vode, a osobe s ovim temperamentom navodno su mirne, suzdræane, pouzdane, teπke za uzbuditi i uznemiriti. OdgovarajuÊa zanimanja su im savjetovanje, uprava, pravo i diplomacija.

74 Va©e zdravlje #48

Ovisnici o nagradi Dimenzija temperamenta koja govori o stupnju potrebe za dobi vanjem pozitivnih, ohrabrujuÊih signala iz okoline. RijeË „nagrada” znaËi sve πto konkretnom pojedincu donosi ugodu ili ublaæava bol, a ne nagrada u strogo materijalnom smi slu.

+ Ovisnik o nagradi je osoba koja je preteæno nesretna, nesamo pouzdana, osamljena, tjeskobna i zabrinuta, a kojoj olakπanje donose ugodni podraæaji iz okoline. BuduÊi da se ova osobina ponajviπe odnosi na meuljudske odnose, u kojima se osjeÊaju neæeljeni i zakinuti, ovakvim ljudima stalno trebaju lijepe rijeËi, pohvale, priznanja, pozivi u druπtvo, Ëestitke za blagdan ili roendan itd. Bez takvih ugodnih podraæaja trpe depresiju i tjeskobu te ne mogu nor malno funkcionirati.

- Osobe koje nisu ovisnici o nagra di osjeÊaju se dobro i samouvjereno u vlastitoj koæi, ne pate ni kad su sami te im nisu potrebni izrazi prijatelj stva i ljubavi. Znatno su popularnije u druπtvu od ovisnika o nagradi, koje okolina smatra „oËajnicima” i „luze rima”. Ustrajni tipovi Ovu dimenziju temperamenta Cloninger je uveo u devedesetima, a odnosi se na stupanj u kojemu osoba ustraje na jednoj aktivnosti ili naËinu ponaπanja.

+ Ustrajne su osobe perfekcioni stiËki nastrojene, usmjerene i ambi

- Osobe s niæim stupnjem ustraj nosti doæivljavaju neuspjeh osobno, nestabilne su, bræe se umaraju i lakπe odustaju.

Formiranje karaktera Za razliku od temperamenta, karakter je slabo nasljedan, mijenja se tijekom æivota i sazrijeva u odrasloj dobi. Sastoji se od vrijednosti, ciljeva, naËina suoËavanja s okolnostima te uvjerenja o samome sebi i okruæenju. I opet, pojedinac nema osobita utjecaja na svoj karakter, nego na njega utjeËu roditelji, odgajatelji i okolina.

Tri dimenzije karaktera po Cloningeru su:

Samovoenje (SelfDirectedness) - Sposobnost

nadziranja, reguliranja i prilagoavanja postupaka situaciji u skladu s ciljevima i vrije dnostima. Odraæava mjeru u kojoj osoba samu sebe vidi kao autonomnu jedinku.

Suradnja (Cooperativeness) - Postojanje etiËkih ili

prodruπtvenih sklonosti, sposo bnost prihvaÊanja drugih i suradnje s drugima. Odraæava sposobnost doæivljavanja sebe kao sastavnog dijela druπtva i ljudskog roda.

Nadilaæenje samog sebe (Self Transcendence) -

Duhovnost, kreativnost, maπta. Odraæava sposobnost osobe da se doæivi kao sastavni dio svemira.

76 Naπe misli - otrov ili lijek

Vlatko MiπkoviÊ, Medical Yoga Centar Zagreb, tel. 01/2431 681, www.medical-yoga.com

Ovisno o tome kako ih koristimo,

misli mogu biti otrov za naπe tijelo, ali i iscjeljujuÊa snaga u lijeËenju mnogih bolesti

„»ovjek je ono πto misli tijekom cijelog dana” napisao je ameriËki esejist Ralph Waldo Emerson. To je samo jedna od nebrojenih izreka o moÊi i snazi naπih misli. Znani i neznani, potpisani i nepotpisani auto ri dali su svoj doprinos jednom od najzanimljivijih poglavlja ljudske psihologije.

76 Va©e zdravlje #48

„Misliπ li da moæeπ ili misliπ da ne moæeπ; u oba sluËaja si u pravu”, poznata je izreka iz arsenala suvreme ne teorije o pozitivnom razmiπljanju. A znanstvenici koji su prouËavali utjecaj misli na naπe tijelo, odavno su ustvrdili istinu koja bi mogla biti izreËena otprilike ovako: „Pogledam li tvoje tijelo danas, znam kakve su

bile tvoje misli juËer. PoznavajuÊi tvoje misli danas, mogu naslutiti kako Êe sutra izgledati tvoje tijelo”. Nevje rojatno je snaæna i uska veza naπih misli i tijela, naπih strahova, strepnji, razoËaranja ili radosti u odnosu na sve one promjene na tkivima, orga nima i organskim sustavima. Naæa lost, o toj se vezi govori i piπe mnogo manje nego πto bi trebalo.

Psiha stvara bolest Jedna studija iz 1987. (M.R. Jan sen, Yale SveuËiliπte) potvrdila je da se rak dojke πiri bræe meu æenama koje osjeÊaju izrazito beznae i fru stracije u æivotu, strah ili druge nega tivne emocije. Najnoviji pokazatelji s ratom ugroæenih podruËja Hrvatske, posebno Bosne i Hercegovine, upozo ravaju na statistiËki bitan porast upra vo sluËajeva raka dojke. Nekad se samo uski krug fiziËkih bolesti nazivao psihosomatskim oboljenjima. Ubrajali smo tu visok

P S I H OLO G I JA

krvni tlak, vrijed na æelucu, infarkt, i tu je popis obiËno zavrπavao. Danas se veÊ dokazano zna da je niz bolesti, i to onih Ëisto fiziËke prirode, uzro kovan psihiËkim Ëiniteljima. Primjera je napretek, pa navedimo neke: upale slijepog crijeva, giht i bolesti metabo lizma zapravo se pogorπavaju negati vnim emocijama, stavovima, straho vima i preduvjerenjima; mnogi znan stvenici tvrde kako oËaj i beznae poveÊavaju rizik od srËanog napada i raka.

Negativne emocije - velika opasnost Malo je poznato da su emocio nalni Ëinitelji snaæno povezani s reu matoidnim artritisom. Taj poremeÊaj Ëini se pogaa æene koje imaju sklo nost potisnuti svoje osjeÊaje, koje, umjesto da se razljute i suoËe s ozbi ljnim emocionalnim problemima, prihvaÊaju pasivnost i potiπtenost kao reagiranje na æivotne probleme. Uska je veza izmeu emocija, poloæaja tijela i mnogih ortopedskih tegoba koje se javljaju. Nervozne i frustrirane osobe dræe glavu na pose ban naËin, neprirodno, uz stalnu pre napregnutost miπiÊa vratne kraljeæni ce. Takvo dræanje uzrokuje oπteÊenja na kraljeænici. Iz sliËnih razloga utuËeni, æalosni, nesigurni i bezvolj ni ljudi imaju spuπtenu grudnu kralje ænicu.

Nevjerojatno je snaæna i uska veza naπih misli i tijela, naπih strahova, strepnji, razoËaranja ili radosti u odnosu na sve one promjene na tkivima, organima i organskim sustavima „Katkad veÊ po rendgenskoj sni mci kraljeænice pacijenta mogu naslu titi o kakvom je psiholoπkom profilu rijeË”, kaæe japanski lijeËnik Kazuhi ro MinatiYa. Vrijedi i obrnuto: „Po ponaπanju pacijenta Ëesto unaprijed zakljuËim kakva bi mogla biti slika njegove kraljeænice.” Ortopedi odavno veÊ znaju i upo zoravaju - depresivna stanja uzro kuju dugotrajnu napetost miπiÊa, a da Ëovjek nema moguÊnosti za raste reÊenje. Posljedica je toga ukruÊenost miπiÊa, πto pak djeluje na nepravil no optereÊenje kraljeæaka. Tjelesno preoptereÊenje organizam joπ moæe kompenzirati, ali ako je posrijedi i psihiËka prenapetost, nastaje istinska bolest.

Smrt rane mirovine Nije novost i nije nepozna to koliko stres pridonosi nastanku i pogorπanju bolesti, no joπ uvijek

se malo zna o tome πto sve predsta vlja stres za organizam. Jasno je, naime, da velika opasnost po zdra vlje prijeti osobi koja je u prometnoj nesreÊi izgubila svoje najdraæe ili oso bi koja je preæivjela zemljotres i sl. No, mnogo je manje poznato da je i stanje euforiËne radosti (koje u pra vilu ne bismo svrstali pod stresove) vrlo opasno i moæe katkad rezultirati tragiËnim posljedicama. Takoer se malo zna o nekim specifiËnim æivo tnim situacijama koje izazivaju stres sa svim negativnim posljedicama po mentalno, ali i fiziËko zdravlje. Trenutak umirovljenja, umjesto da oznaËi radost i olakπanje nakon desetljeÊa mukotrpna rada, Ëesto je fatalna prekretnica u æivotu. Medicin ski, rezultat takvog pomaka moæe biti katastrofalan. U prvih nekoliko godi na poslije umirovljenja srËani napa daji i broj oboljenja od raka naglo rastu, a smrt pogaa ljude koji su inaËe prije mirovine bili zdravi. Smrt rane mirovine, kako se taj sindrom naziva, ovisi o spoznaji da su proπli dani kad je netko bio koristan; to je samo zapaæanje, ali za nekoga tko ga se Ëvrsto dræi, ono je dovoljno da prouzroËi bolest ili smrt. Joπ je manje poznata Ëinjenica da je sjeÊanje na stres katkad jednako pogubno kao i trenutak stresa sam za sebe. Naime, sjeÊanje, premda tek misao, potiËe istu struju destruktivnih hormona kao i stres.

P S I H OLO G I JA

Naπa velika prilika SreÊom, kao πto sve ima i svoju drugu stranu, tako i problem utje caja emocija na tijelo ima i vedriji pogled. Naime, kao πto negativne misli i ruæna sjeÊanja mogu postupno razarati naπ duh i naπe tijelo, tako je moguÊ obrnuti proces: pozitivne i dobre misli, ugodna i lijepa sjeÊanja blagotvorno i iscjeljujuÊe djeluju na svaku stanicu naπega tijela, dono seÊi katkad Ëudesna poboljπanja, izljeËenja, sreÊu i zdravlje. Placebo uËinak nije viπe oba vijen velom misterije, nego je detalj no znanstveno obraen i objaπnjen. Ukratko, kaæu eksperimenti, ako dobiju placebo, tj. laæan lijek, 30 posto pacijenata doæivjet Êe isto dje lovanje kao da su primili stvarno sre dstvo protiv bolova. Na kakvu praksu usmjerava taj podatak? Na cijeli niz novih metoda lijeËenja koje se temelje na snazi (pozitivnih) misli. Uostalom, i u Bibliji se kaæe: Kako vjerujeπ, tako Êe ti i biti. Radost i ispunjenje Ëine nas zdra vima i produljuju æivot. To znaËi, zakljuËuju znanstvenici, da se grani ca izmeu biologije i psihologije ne moæe povuÊi sa sigurnoπÊu. William James, otac ameriËke psihologije, rekao je: „©to god utisnete u pod

mnoge sluËajeve kad su njemaËki mornari katkad proveli dane ili tjedne u Ëamcima za spaπavanje nakon πto su njihovi brodovi potonuli. Po pravi lu, uvijek bi umro najmlai Ëovjek. Ta je pojava ostala tajna sve dok se nije shvatilo da su stariji mornari, koji su preæivjeli potapanja, znali da se kriza moæe sretno prebroditi. svijest, to Êe pomaknuti i nebo i zem lju kako bi se ostvarilo. Stoga, u pod svijest morate odaπiljati samo isprav ne ideje i stvaralaËke misli”. Ako vam se ovaj savjet Ëini suviπe poetiËnim i nestvarnim, evo i dokumentiranih primjera iz struËne i znanstvene lite rature. Sedamdesetih godina, u poznatom nizu eksperimenata u Mennigero voj klinici, indijski jogi Swami Rama pokazao je sposobnost da po volji mijenja svoj srËani ritam od 70 do 300 udaraca u minuti, dakle do brzine daleko iznad normalne. Metodom biofeedbecka moæe se nauËiti upravljati neæeljenim procesima. Tako pacijen ti koji pate od poviπena krvnog tlaka uËe regulirati promjer svojih krvnih æila, reagirajuÊi na svjetlosne signa le koji im kaæu jesu li im krvne æile previπe proπirene ili suæene. Povijest ratnih godina bitaka na moru Prvog svjetskog rata biljeæi

Smijeh je zdravlje Ako se smijete i smijeπite, zapra vo Ëudesno djelujete na svoje zdravlje nizom fiziËkih i mentalnih Ëinitelja. Nije samo osjeÊaj radosti taj koji pri donosi zdravlju, nego je nedvojben i izravni utjecaj smijeha na tijelo. Pri mjerice: • dok se smijete, aktivirate i jaËate trbuπne miπiÊe i dijafragmu • kretnje trbuha produbljuju vaπe disanje, a to pojaËava dotok kisika u tijelo i poboljπava cirku laciju • smijanje proπiruje krvne æile πto ubrzava zacjeljivanje tkiva • sko se smijeπite i smijete, sti mulirate proizvodnju endorfina (prirodnih tjelesnih sredstava protiv bolova), a to stvara osjeÊaj ushiÊenja • kad se smijete, pomaæete svom limfnom sustavu da se rijeπi otpadnih tvari, troπite masnoÊe i opuπtate miπiÊe.

Nije novost i nije nepoznato koliko stres pridonosi nastanku i pogorπanju bolesti, no joπ uvijek se malo zna o tome πto sve znaËi stres za organizam Emocije i imunitet Mnogi lijeËnici i psiholozi vje ruju da postoji æivotno vaæan odnos izmeu emocija i naËina na koji funkcionira imunoloπki sustav. Nega tivne emocije poput krivnje, beznaa, potisnutog bijesa i straha Ëeste su meu oboljelima od AIDS-a i mogu oslabiti sposobnost organizma da se bori protiv infekcije. Vjeruje se da Êete biti zdraviji i dulje æivjeti ako uËinite sve πto moæete kako biste zadræali pozitivan stav. Trenuci nera spoloæenja i potiπtenosti neizbjeæni su i Ëovjek si ne smije predbacivati πto ga katkad obuzimaju ta stanja, ali mora steÊi naviku eliminiranja nega tivnih misli. U tome mnogo pomaæu, slaæu se znanstvenici i psihoterapeuti, vjeæbe joge, tjelovjeæbe i meditacije. Znanstvenici medicinskog odje la SveuËiliπta Nebraska zakljuËi li su nakon mnogih eksperimena ta da stariji ljudi, muπkarci i æene, koji imaju najmanje jednu dobru prijateljicu kojoj se mogu povjeri ti, pokazuju bolje funkcioniranje imunoloπkog sustava, niæu razinu kolesterola te manje mokraÊne kise line u krvi, odnosno da stres na njih puno manje djeluje nego na ljude koji nemaju pored sebe æensku osobu od povjerenja. Dobri meuljudski odno si i prijateljstva su za æene, ako ne najizrazitije sredstvo daljnjeg razvoja, onda svakako na drugom ili treÊem mjestu po vaænosti. Stoga mnoge æene svoje veze promatraju kao bitan preduvjet za ostvarenje sreÊe u æivo tu.

Kako promijeniti svoje misli Ovo jednostavno pitanje ostavlja mo za kraj. Odgovor povrπnih iscjeli telja, πarlatana i lovaca na brzu zara du u pravilu je vrlo jednostavan i gla si: „Mislite pozitivno i vaπ Êe se æivot promijeniti! Odmah, od ovoga trenu tka postat Êete druga osoba!”. Naæalost, stvari nisu tako jedno stavne. Bilo bi to kao kad biste violi nistu poËetniku rekli neka samo zami sli sebe kao virtuoza i od sutra Êe njegova glazba biti savrπena. Ne ide to baπ tako. Konkretno, moæe netko usredotoËiti sve svoje misli na to da Êe od sutra biti vitak i rijeπiti se preti losti, ali ako ne poËne sa sustavnom promjenom prehrambenih navika i redovitom tjelovjeæbom, nikakve pozitivne misli neÊe promijeniti nje govo tijelo i njegovu fiziologiju. Malo je vrijednih stvari koje nam padaju s neba i preko noÊi, bez muke, strpljenja i napora. No, ne treba se zbog toga obeshrabriti, baπ kao πto se ne smije obeshrabriti ni violinist poËetnik na startu svoga dugog puta prema savrπenstvu. Postoje remekdjela nastala u trenutku inspira cije, no veÊina vrijednih dostignuÊa zahtijevala je dugotrajan i strpljiv rad. A upravo takav dugotrajan i strpljiv rad zahtijeva i mijenjanje sebe, svojih navika, misli i stavova. SreÊom, naËini postoje, tehnike su poznate. Posebno je joga tijekom pet milenija svojega postojanja razvila niz uËinkovitih mentalnih tehnika kojima sustavno moæete mijenjati svoje uko rijenjene navike, stavove i negativne misli. No, o tome u nekom od slje deÊih nastavaka.

Intervju:

Dr. Marty Klein

Otvoreno o seksu U povodu Prvoga hrvatskog kongresa seksualne tarapije, razgovarali smo s uglednim ameriËkim struËnjakom za seksualnost Dr. Marty Klein ameriËki je struËnjak za seksualnost i dugogodiπnji braËni savjetnik i seksu alni terapeut. U svojoj viπe od dva desetljeÊa dugoj karijeri objavio je niz znanstvenih radova, priruËnika i knjiga, od kojih su mnoge postale svjetski bestseleri. Svoj pristup temelji na destigmatizaciji seksualnosti i uklanjanju predrasuda kojima i danas mnogi podlijeæu. O Ëovjekovoj potrebi za intimnim i seksualnim ispunjenjem progovara na suvremen i univerzalan naËin, pa je stoga rado vien gost na mnogim meunarodnim simpoziji ma i predavanjima. Tako je poËetkom svibnja posjetio i Zagreb, gdje je kao glavni gost otvorio Prvi hrvatski kon gres seksualne tarapije. U razgovoru za Vaπe zdravlje dr. Klein je u svome prepoznatljivu leæernu stilu odgovorio na pitanja vezana uz suvremeno poi 80 Va©e zdravlje #48

manje muπke i æenske seksualnosti, razotkrio neke zablude i objasnio sve ËeπÊi problem modernog muπkarca erektilnu disfunkciju.

Moæete li usporediti probleme vezane uz seksualnost prije nekoliko desetljeÊa i danas? Do prije petnaestak godina nije bilo interneta, pa je protok informa cija donekle bio ograniËen na Ëaso pise. Ono πto se uistinu promijenilo jest Ëinjenica da ljudi koji prakticiraju neobiËne seksualne aktivnosti danas lakπe pronalaze istomiπljenike, pa je time smanjen njihov osjeÊaj izo lacije. Internetsku revoluciju Ëesto se proglaπava krivcem za pornogra fiju i seksualnu perverziju, no takve su pojave postojale i mnogo prije tehnoloπke, naravno, u drugim obli cima. Danas se otvorenije priËa i

Razgovarala: Dunja AntonoviÊ

o problemima erekcije, te postoje lijekovi kojima se pacijentima s erek tilnom disfunkcijom vraÊa kvaliteta æivota. Prije nekoliko desetljeÊa niste mogli kupiti Viagru, a za erektilnu disfunkciju (ED) u praksi se upotre bljavao izraz impotencija, πto je bilo neprimjereno.

Jesu li ljudi danas usamljeniji, je li teæe naÊi srodnog partnera? Uvijek je bilo teπko naÊi srodnog partnera i osjeÊati se povezano s dru gim ljudskim biÊem. Jednako tako, mladim je ljudima oduvijek bilo teπko dobiti ispravne informacije o seksu, ali i steÊi osjeÊaj da je seksualnost neπto jednostavno.

Jesu li se æene otvorile posljednjih 30 godina? Kroz medije se stjeËe dojam da mnogo lakπe od muπkaraca progovaraju o seksu. Mnogi ljudi s kojima sam razgova rao pitali su me je li toËno da se æene lakπe otvaraju kad je rijeË o seksu, πto uvijek odluËno nijeËem. Oba spo la jednako su srameæljiva i zatvore na kad treba iskreno porazgovarati o tim stvarima. Kakve koristi imate od toga da o seksu razglabate s prijatelji com na kavi ako o istome ne moæete

S EK S OLO G I JA

priËati s partnerom? I muπkarci i æene teπko izraæavaju svoje æelje tijekom spolnog odnosa. Jednostavno im je teπko prevaliti preko usta reËenicu poput: “Moæeπ li malo pomaknuti ruku?” ili “Svia mi se kad…”.

Koliko se u lijeËenju erektilne disfunkcije moæe pomoÊi samo lijekovima, odnosno samo psiholoπkom terapijom? To varira od sluËaja do sluËaja. Nekim ljudima dostatna je terapija medikamentima, kod drugih je pro blem iskljuËivo psiholoπke prirode, pa Êe kod njih æeljeni uËinak poluËi ti kvalitetna psihoterapija. Katkad je rjeπenje vrlo jednostavno, a postoje i sluËajevi kad se kombinira nekoliko terapija. Uistinu je mnogo fizioloπkih i psiholoπkih izvora takvih tegoba.

Moæete li malo objasniti te procese u muπkom organizmu? NaËin na koji dolazi do erekcije vrlo je zanimljiv. Naπ mozak dobiva poruku tako πto neku sliku ili osjeÊaj interpretira kao seksualnu stimula ciju. Primjerice, muπkarac ugleda zgodnu æenu, vizualna informacija putuje do mozga, nakon Ëega mozak odluËuje je li navedeni podraæaj seksu alne prirode. Zatim se niz kraljeænicu πalje povratna informacija, a æivci u podruËju zdjelice prosljeuju impuls dalje prema æilama u penisu. Kako se æile opuπtaju, mogu primiti veÊu koliËinu krvi nego πto je uobiËaje no. Dotokom krvi u penis tkivo se ukruÊuje, odnosno nastupa erekcija. Sada zamislite na koliko sve mjesta ovaj proces moæe naiÊi na smetnju ili blokadu!

Moæete li navesti neki primjer? Zamislite da punite vodom kadu bez gumenog zatvaraËa. Koliko god vode dodavali, ona Êe otjecati kroz otvor. Jednako tako, katkad u tije lu muπkarca doe do stanja u kojem su krvne æile oslabljene i porozne, pa ne mogu zadræati krv u penisu. To je, naravno, tek jedan od mno

gih izvora erektilne disfunkcije. Kad jednom prepoznate problem, morate ciljano djelovati, πto poËinje od pra vilne dijagnoze. Moæete se obratiti lijeËniku ili psihologu, no bitno je da vas struËnjak uputi u pravome smje ru. Katkad je potrebno nekoliko pre traga da bi se utvrdio pravi izvor, no najvaænije je da od lijeËnika terapeu ta na kraju ipak odete s dijagnozom kako biste mogli poËeti odgovarajuÊu terapiju.

Postoje li riziËne grupe u populaciji osobito sklone erektilnoj disfunkciji? To su u svakom sluËaju ljudi koji su Ëesto izloæeni stresu. Dijabetes je takoer riziËno stanje, no na popi su Ëestih uzroka erektilne disfunkcije nalaze se i alkoholizam i puπenje. »esto pate i pretile osobe, kao i one koje imaju visok kolesterol, te pacijenti s dijagnosticiranom depre sijom. I neki lijekovi mogu privreme no utjecati na libido, odnosno smanji ti seksualnu æelju.

©to je sa æenama? Moæe li ovakva kliniËka slika utjecati i na spolni æivot æena? Naravno, sve gore navedeno vrije di i za æene, a kod nekih i kontrace pcijske pilule mogu smanjiti seksual nu æelju.

Posljednjih se mjeseci priËa i o muπkoj kontracepcijskoj piluli. Joπ je dug put do komercijalne upotrebe takvih preparata. Vjerujte mi, takva se tableta neÊe pojaviti joπ neko vrijeme. Kad se to i dogo di, reakcije Êe biti podijeljene. Neki Êe muπkarci spremno prihvatiti novi oblik kontracepcije, no hoÊe li svaka æena vjerovati muπkarcu koji tvrdi da uzima kontracepcijsku pilulu? Stvar je u povjerenju, a to ne moæete ima ti s partnerom za jednu noÊ. Kad su æene u πezdesetima poËele piti pilule, muπkarci su bili vrlo skeptiËni i nisu se oslanjali na takvu zaπtitu ako nisu dobro poznavali partnericu.

Spomenuli ste povjerenje. Koliko je ono bitno za kvalitetan seksualni æivot? Kad partneri ne vjeruju jedno drugome, vrlo je teπko biti opuπten i imati dobru seksualnu komunikaciju. Teπko je vjerovati novom partneru, to je razumljivo, no morate uzeti u obzir da Êe dugotrajan nedostatak povje renja obiËno rezultirati seksualnim neslaganjem.

Koliko smo u seksu ograniËeni predrasudama? VeÊina nas robuje mitovima o seksualnosti, osobito na relaciji ste reotipova “tipiËno muπko - tipiËno æensko”. Svojim pacijentima Ëesto govorim da je seks jedini aspekt æivo ta u kojem vlada potpuna sloboda. »ak i kad vozite auto, morate vozi ti po pravilima, u protivnom slijedi zakonska sankcija. Nasuprot tome, ako u krevetu predloæite neπto πto se partneru ne svidi, sasvim sigurno neÊete zaraditi sudsku tuæbu. Jedno stavno Êete potraæiti neπto πto oboje volite. Zato je seksualnost Ëarobno mjesto gdje je dopuπteno baπ sve, pod uvjetom da je pristanak obostran i da time nikoga niste povrijedili. Taj osjeÊaj slobode stotinu je puta jaËi i ljepπi od samog orgazma. Dok orga zam traje tri sekunde, osjeÊaj slobode moæe trajati 45 minuta!

Kako moæemo poboljπati seksu alni æivot bez odlaska lijeËniku? Katkad nam, naime, nisu potrebni terapija lijekovima i pomoÊ psihologa, nego samo mali odmak od rutine. Rado Êu vam na ovo odgovoriti. Postoji instant-formula za kvalitetniji seksualni æivot bez odlaska lijeËniku, a sadræana je u ove tri rijeËi: komu nikacija, komunikacija i opet komu nikacija!

#48 Va©e zdravlje 81

GoTac hidrogel

da ne razmiπljate o ozljedama Volker Illi, dr. med., struËni suradnik, Gothaplast - NjemaËka

Za toplijih godiπnjih doba viπe boravimo na otvorenom, pa se i ËeπÊe ozljeujemo. Bez obzira na to o kojoj je vrsti ozljede rijeË (manje posjekotine, opekline, æuljevi i sl.), æelja je uvijek ista - da nam rana πto bræe i bezbolnije zacijeli te da izbjegnemo neugodne kraste i oæiljke. NjemaËka tvrtka Gothaplast prepoznala je vaænost brza i kvalitetna zacjeljivanja rana i proizvela GoTac hidrogel flaster, koji moæe znatno olakπati ili Ëak sprijeËiti probleme. GoTac hidrogel flaster funkcionira na principu vlaænog tre tiranja rane. Proziran je, ima gel-jezgru koja upija eksudat (iscjedak iz rane), i ujedno stvara idealne vlaæne uvjete za njezino bræe zacjeljivanje. Bitno je znati da rana ne smije biti ni presuha ni pre vlaæna. Ako je suha, GoTac hidrogel Êe joj pruæiti potreb nu vlagu da bi bræe zacijelila, a svaki viπak vlage, kao πto je eksudat, upija gel-jezgra. Tako se izbjegavaju poslje dice suhog tretiranja rane, a to su stva ranje kraste i poslije oæiljka. Uz to, rana bræe zacjeljuje u toplim uvjetima, zato πto se dioba stanica (mitoza) odvija na viπim temperaturama. U rani se naku plja ugljiËni dioksid, zbog Ëega raste pH koji sprjeËava razmnoæavanje nekih bakterija. GoTac hidrogel najpogodniji je za rane manjeg do srednjeg intenziteta, po put svakodnevnih ozljeda, posjekotina, manjih opeklina i æuljeva.

GoTac hidrogel flaster djeluje viπestruko: • πtiti ranu od infekcije, pritiska i trenja, gubitka topline (rana je termiËki izolirana), isuπivanja te stranih tijela i neËistoÊe • omoguÊuje izmjenu plinova (kisik, vodena para, ugljiËni dioksid) • ima dovoljan upijajuÊi kapacitet (krv, eksudat, odumr le stanice, bakterije) • iako je rana u toplim uvjetima, gel-jezgra ugodno hla di gornji sloj koæe. GoTac hidrogel treba nanijeti pridræavajuÊi se uputa, kako bi savrπeno prianjao i besprijekorno funkcionirao. ZahvaljujuÊi njegovoj prozirnosti, ne treba stalno provjera vati stanje rane, a flaster se i ne pri mijeti. Kad gel-jezgra upije dovoljno eksudata, nabubrit Êe, a flaster Êete skinuti bez teπkoÊa. GoTac hidrogel moæete dræati nekoliko dana, dok se sam ne poËne odljepljivati. Moæete ga koristiti i preventivno, npr. kako biste sprijeËili nastanak æulja. Od sada uæivajte na svjeæem zraku, jer uz GoTac hidrogel neÊete razmiπljati o malim ozljedama koje bi vam mogle pokvariti dan.

Vjeæbajmo zajedno

sloæenije vjeæbe snage za starije osobe primjenjive u kuÊi mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof., Martina Balent, apsolvent, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, mario.kasovic@kif.hr

U proπlom broju opisali smo jed nostavnije vjeæbe za stariju, osobi to slabo pokretljivu populaciju. Ovaj put donosimo sloæenije vjeæbe snage koje se mogu izvoditi u kuÊi, uz neke

moguÊnosti kontrole optereÊenja pri vjeæbanju. Vjeæbe su oblikovane tako da se mogu lako izvoditi na malom prostoru. Na poËetku treba vjeæba ti manjim amplitudama dok se ne

usvoji pokret i stekne odreena sigur nost. Svaka pojava boli znak je da se neπto ne radi kako treba. PreporuËuje se uvijek vjeæbati u paru radi veÊe kontrole i sigurnosti.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala postaviti paralelno, koljena u πirini stopala. Podlaktice su pod kutem od 90 stupnjeva u odnosu na nadlaktice, laktove Ëvrsto pritisnuti uz tijelo, sti snuti πake. Opis vjeæbe:

Udahnuti te izdahom iz poËetnog poloæaja odruËiti, aktivno povlaËeÊi laktove do visine ramena. Lea ra vna, linija brade paralelna s tlom. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenjevjeæbe: 2 - 3 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Sjesti na stolac, lea ravna, stopala po staviti paralelno, koljena u πirini stopa la, dlanom jedne ruke uhvatiti se za kuk, druga ruka opruæena je u uzruËenju. Opis vjeæbe:

U poËetnom poloæaju izvesti udah te izdahom otklon trupa u jednu stranu pri Ëemu kontrahiramo istu stranu trupa, dok suprotnu isteæemo. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj. Nakon jedne serije za mijeniti ruke i isto izvesti u drugu stranu.