Vaše zdravlje 08/2004

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

kolovoz/rujan 2004.

Æ I V O T

BROJ 37 / godina VII

BESPLATAN PRIMJERAK

GenetiËki preinaËena hrana Kontroverze, strah i zbunjenost

Revolucija u lijeËenju karijesa MoguÊnosti koje pruæa nova, alternativna metoda

Dijete izvan kontrole, II. dio Brak i πkola pod opsadnim stanjem

Svi kontaktni dermatitisi Akutni i kroniËni, alergijski i nealergijski. Po Ëemu se razlikuju?

Pitali smo... Botulinum toksin - lijek, toksin, eliksir mladosti ili sve zajedno

Vjeæbajmo zajedno Vjeæbe snage za trbuπne miπiÊe

©to bi æene trebale znati DIJAGNOSTI»KI VODI»

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm. 

RijeË

urednika

eto je barem kalendarski

ili, u najgorem sluËaju,

u tijeku, iako nam ne pruæa toplinu kakvu

kao bolest. A πto je

oËekujemo. Upravo suprotno. Malo nas grije,

bolest nego poremeÊaj



malo hladi i tako iz dana u dan. Pa kako to

ravnoteæe (homeostaze)

GLAVNA UREDNICA

REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

izdræati? Sigurna sam da ste dosad proËitali

tijekom koje organizmu

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

puno naputaka koji vam pomaæu prebroditi

treba pomoÊi da i dijelom

LEKTORICA

ovo Êudljivo vremensko razdoblje, pa se na

svojih snaga ponovno

Lea Zanki  STRU»NI KOLEGIJ

takvim i sliËnim uputama neÊu zadræavati.

postigne uravnoteæeno stanje.

Ono o Ëemu bih s vama æeljela podijeliti neka razmiπljanja jest pitanje odgovornosti

Treba nastojati dobro upoznati svoje tijelo,

za svoje zdravlje. Oni malo naprednijeg

osluπkivati signale koje nam svakodnevno

razmiπljanja veÊ su davno shvatili da zdra-

πalje, a koje ili uopÊe ne registriramo ili ipak

estetski kirurg

vlje nije samo odraz naslijea ili neËega πto

uoËavamo, ali zanemarujemo. Nemojte ih

dr. med. Sanja GreguriÊ Mateπa,

je Bogom dano nego svih naπih postupaka

zanemarivati. Oni su samo poruka da neπto

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

usmjerenih prema njegovu oËuvanju (ili

nije u redu, da neπto ne radite kako treba.

ginekolog, dr. med. Kreπo Zurak,

naruπavanju!). Koliko ste se puta upitali

Zamislite se, pokuπajte dokuËiti πto je to i

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

πto i koliko Ëinite za svoje zdravlje? Jeste li

nastojte pronaÊi najbezbolnije rjeπenje u

mr. sc. dr. Dubravko Smu, kirurg

preispitali svoje æivotne navike, od jutarnjeg

danim okolnostima.

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. dr. Mladen DobroviÊ,

dermatovenerolog

otorinolaringolog

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

buenja do odlaska na poËinak? Nemojte Ëekati da se neπto dogodi nego

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

»injenica je da malo nas razmiπlja o tome

svjesno i odgovorno poduzmite odreene



kako organizam ima svoj tjelesni sat, zada-

korake u provoenju redovitih dijagnostiËkih

SLUÆBA MARKETINGA

ni fizioloπki bioritam, i da postoji toËno

pretraga. Jer πto znaËi otkriti na vrijeme?

Utinjska 40, 10020 Zagreb

odreeno vrijeme kad naπi organi i organski

Naravno, znaËi moÊi sprijeËiti da bude gore

tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700

sustavi najbolje funkcioniraju, kad lijekovi

i moÊi izlijeËiti. A sve to sa sobom nosi i

www.vasezdravlje.com

najbolje djeluju, kad nam najbolje odgovara

bolju kvalitetu ostatka æivota, koji je ipak



tjelovjeæba... ©to god interferira s normal-

jedan i neizrecivo vrijedan.

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

nim bioritmom Êutimo kao loπe osjeÊanje

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

HAND Design Studio tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.



Glavna urednica

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ 6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #36

#37

Sadræaj ©TO BI ÆENE TREBALE ZNATI . . . .

CARMEN RIVIER-ZURAK, dr. med.

KONTAKTNI DERMATITIS . . . . . . . . .

Doc. dr. sc. TEODORA GREGUREK-NOVAK

PREVENCIJA GLJIVI»NIH OBOLJENJA KOÆE . . . . . . . . . . . . . . .

MARINA GRADINAC, dr. med.

NJEGA KOÆE LICA LJETI . . . . . . . . .

IZOKINETIKA U SLUÆBI DIJAGNOSTIKE I REHABILITACIJE . VJEÆBAJMO ZAJEDNO vjeæbe snage za trbuπne miπiÊe . . . . . . .

REUMATOLO©KA ORDINACIJA . . . . . OZLJE–IVANJE ZUBA U DJE»JOJ DOBI . . . . . . . . . . . . . . . . . .

LIJE»ENJE KARIJESA OZONOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KAKO PUTOVATI UDOBNIJE . . . . . . .

46 48

UDRUGA KRONI»NO BOLESNOG DJETETA . . . . . . . . . . . .

Mr. sc. VESNA AUGUSTINOVI∆ FETT

ZA©TO NE RAZUMIJEMO PSIHOLOGE I PSIHIJATRE . . . . . . . .

SAMOLIJE»ENJE . . . . . . . . . . . . . . .

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI zaustavljanje krvarenja . . . . . . . . . . . .

ANA MALI∆, dr. med., IVANA ©TAJNER, san. ing.

VODI» KROZ PRETRAGE Papa-test i kolposkopija . . . . . . . . . . . .

IVA PRV»I∆, prof., MIHAELA RISTER, prof.

GORAN VUJI∆, dr. med.

BILJNA LJEKARNA zeleni Ëaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

OZREN PODNAR, prof.

HIPERAKTIVNO DIJETE, II. dio . . . .

ZORAN JOVI∆

MARINA GRADINAC, dr. med.

POVIJEST NAO»ALA . . . . . . . . . . . . .

MAJA PLESLI∆, dr. stom, ZLATKO STANEC, dr. stom

IVA ALEBI∆, dipl. ing, DARIJA VRANE©I∆, dipl. ing

METABOLIZAM U SLUÆBI MR©AVLJENJA . . . . . . . . . .

71 74

MARIJA SOVI∆, dr. stom

IGOR ÆULJAN, dr. med., MIROSLAV KIN»L, dr. med.

GENETI»KI PREINA»ENA HRANA .

MARIO KASOVI∆, prof., NIKOLINA SKENDER, prof.

MANUELA ©APRO, dipl. ing

BOTULINUM TOKSIN . . . . . . . . . . . .

SLOBODAN KUVALJA, dr. med.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . . . .

86 87 88

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#37 VA©E ZDRAVLJE 3

πto bi æene trebale znati

dijagnostiËki vodiË

Carmen Rivier Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Od adolescencije do srednjih godina Zdravstvene tegobe æena tradicionalno su se promatrale kroz aspekt reprodukcije, no u danaπnje vrijeme opravdano se stavljaju u kontekst sveobuhvatna æivotnog vijeka Neka su stanja za æenu jedinstvena i to se ponajprije odnosi na sustav reprodukcije. Neka druga, meutim, podjednako pogaaju i muπkarce i æene, iako se zbog spolnih razliËitosti i simptomatologija mogu razlikova044 VVAA©©EE ZZDDRRAAVVLLJJEE ##3376

ti. Kako se vremenom koncept zdravlja æene πirio na cijelo njezino tijelo u svim æivotnim razdobljima, danas je znanstvena paænja usmjerena na prevenciju, zdravstveno ponaπanje i lijeËenje bolesti od posebne vaæno-

Kontracepcijske pilule i poveÊanje tjelesne teæine Suprotno uvrijeæenom vjerovanju, uzimanje kontracepcijskih pilula ne uzrokuje poveÊanje tjelesne teæine, pokazuje novo istraæivanje. ZajedniËko istraæivanje ameriËkih i nizozemskih znanstvenika pokazalo je da koriπtenje hormonalnih kontraceptivnih sredstava nije povezano s bitnijim poveÊanjem tjelesne teæine. U studiji su analizirani rezultati 42 istraæivanja koja su najËeπÊe pokazivala da æene s godinama obiËno dobivaju na tjelesnoj teæini bez obzira na to uzimaju li kontracepcijske pilule ili ne. Jedno prijaπnje istraæivanje provedeno u SAD-u pokazalo je da æene koje prestaju uzimati kontracepcijske pilule to najËeπÊe Ëine zato πto vjeruju da su one uzrok poveÊanja njihove tjelesne teæine. (www.plivazdravlje.hr)

TEMA BROJA

sti za æene. Znanstvena istraæivanja otkrila su mnoge bitne Ëinjenice: vaænost hormonalnoga nadomjesnog lijeËenja, razliËitost sheme funkcioniranja muπkog i æenskog mozga kao i neuroloπkih puteva prijenosa bola, jaËi fizioloπki odgovor æena na primjenu lijeka, dulje trajanje analgetskog uËinka lijeka nego u muπkaraca, æene obolijevaju podjednako kao i muπkarci od karcinoma pluÊa, ali ne zato πto viπe puπe nego zato πto su osjetljivije na neke druge utjecaje, spolna aktivnost poveÊava opasnost od infekcije humanim papiloma virusom, za koji je znanstveno dokazano da se dovodi u vezu s razvojem karcinoma cerviksa, itd. Upravo zbog velika napretka medicinske znanosti i moguÊnosti ranog otkrivanja odreenih patoloπkih stanja, dobro je znati πto æena u pojedinim æivotnim razdobljima moæe uËiniti za sebe i svoje zdravlje kako bi se na vrijeme otkrile bolesti koje se, dijagnosticirane u πto ranijem razvojnom stadiju, mogu uspjeπno lijeËiti. Upravo iz tog razloga slijedi prikaz osnovnih dijagnostiËkih pretraga kojima bi se trebala podvrgnuti svaka æena u odreenome æivotnom razdoblju.

ADOLESCENCIJA I DVADESETE Ginekoloπki pregled i PAPAtest - S navrπenih 18 godina ili na poËetku spolne aktivnosti vrijeme je za prvi posjet ginekologu, daljnje Ako ste osjetili æarenje ili peckanje prilikom mokrenja, najveÊa je vjerojatnost da imate infekciju mokraÊnog sustava (najËeπÊe mokraÊnog mjehura) koja je izljeËiva odabirom najprikladinijeg antibiotika. Infekcija se prenosi s vanjskog spolovila tzv. uzlaznim putem preko mokraÊne cijevi u mokraÊni mjehur ili bubrege. Kako biste smanjili moguÊnost infekcije, poæeljno je pomokriti se πto prije poslije spolnog odnosa kako bi se moguÊe bakterije otplavile mlazom mokraÊe.

Odræati dobru zdravstvenu kondiciju tijekom trudnoÊe jako je vaæno, kako za vas tako i za vaπe dijete. Savjetujte se s ginekologom o uËinkovitom programu vjeæbanja. Aerobika i umjereni trening sigurni su za veÊinu æena, iako ne biste smjeli pretjerati (kontrola temperature tijela, krvnog tlaka, pulsa). Nakon prvog tromjeseËja klonite se vjeæbanja koje zahtijeva leæanje na leima jer se u tom poloæaju moæe smanjiti broj otkucaja vaπeg srca, sniziti krvni tlak te tako smanjiti protok krvi kroz posteljicu i fetus.

redovite preglede i PAPA-test. Iako vam u tom æivotnom razdoblju pregled vjerojatno nije ugodan, ne biste ga smjeli propustiti jer nije bolan, a moæe biti od neprocjenjive koristi. Ginekolog Êe najprije pregledati vanjsko spolovilo i provjeriti postoje li znakovi iritacije ili bolesti, a potom Êe obaviti pregled unutarnjeg spolovila pomoÊu spekuluma kojim razmiËe stijenke rodnice Ëime je omoguÊen vizualni pregled. Slijedi uzimanje uzorka sluznice cerviksa (bris πtapiÊem s vatom) i svoda rodnice (struganje πpatulom) koji se pomoÊu PAPA-testa provjeravaju na abnormalne stanice πto mogu upuÊivati na prekancerozno stanje (ako osjetite bol, odmah to recite ginekologu). PAPA-test od posebne je vaænosti u spolno aktivnih æena jer pomaæe u dijagnostici HPV-a (humanog papiloma virusa), spolno prenosive bolesti koja se dovodi u vezu s karcinomom cerviksa. Nakon vaenja spekuluma slijedi palpatorni pregled maternice, jajnika i jajovoda. Rektalnim pregledom (kroz debelo crijevo) moguÊe je provjeriti abnormalnosti stijenke koja razdvaja rektum od rodnice. VeÊina ginekologa preporuËuje ginekoloπki pregled jednom godiπnje. American Cancer Society (AmeriËko druπtvo za rak) preporuËuje PAPA-test obvezno svaki put tijekom prva tri ginekoloπka pregleda, a u sluËaju urednih nalaza dalje po dogovoru s ginekologom. Kontrola krvnog tlaka - Krvni tlak trebalo bi kontrolirati svaki put

kada posjetite lijeËnika, i to bez posebnog zahtjeva. Vrijednosti bi trebale biti ispod 140/90 mmHg. U sluËaju prekomjerne tjelesne teæine ili pozitivne obiteljske anamneze poviπenoga krvnog tlaka, vodite brigu da kontrolu obavite barem jednom godiπnje. American Heart Association (AmeriËko druπtvo za srce) preporuËuje kontrolu svake dvije godine. Pregled dojki - Nije prerano za svijest o postojanju karcinoma dojke. American Cancer Society preporuËuje s navrπenih 20 godina nadalje pregled dojki jednom mjeseËno nakon zavrπetka mjeseËnice i pregled kod ginekologa svake tri godine. Ako postoji pozitivna obiteljska anamneza karcinoma dojke, posavjetujte se s lijeËnikom kada poËeti s mamografskim pregledom.

Povezanost raka dojke i virusa Studija australskih i novozelandskih znanstvenika upozorava na povezanost infekcije citomegalovirusom (CMV) i poveÊana rizika za rak dojke. U istraæivanju znanstvenika s Melbourne University i Otago University utvreno je da æene koje su u ranoj odrasloj dobi bile zaraæene ovim virusom imaju 1,5 veÊi rizik da Êe do 40. godine oboljeti od raka dojke. Infekciju CMV-om kod odraslih obiËno prate simptomi groznice, no kod djece simptomi obiËno izostaju pa ne postoji ni svijest o zarazi. Rezultati studije temelje se na analizi uzoraka krvi uzetih od 377 æena oboljelih od raka dojke i 169 zdravih ispitanica. IstraæivaËi pretpostavljaju da je poveÊanje rizika za rak dojke posljedica genetskih mutacija povezanih s infekcijom CMV-om. Prijaπnja istraæivanja australskih znanstvenika pokazala su da prije 40. godine od raka dojke obolijeva jedna od 200 æena, a nakon 40. rizik se poveÊava te od raka dojke obolijeva jedna od deset æena. (www.plivazdravlje.hr)

Pregled koæe - PreporuËuje se kontrolirati sve koæne promjene u smislu promjene boje koæe ili nepra#36 VA©E ZDRAVLJE 05

TEMA BROJA

vilnosti madeæa. Procijeni li tako vaπ lijeËnik, moæe traæiti dopunski pregled specijalista dermatovenerologa. American Cancer Society savjetuje pregled svake tri godine u dobi od 20 do 40 godina.

Laboratorijske pretrage - kolesterol - Moæda joπ ne razmiπljate o kolesterolu, ali valja znati da visoke vrijednosti kolesterola poveÊavaju opasnost od razvoja srËanoæilnih bolesti. PreporuËuje se kontrola svakih pet godina za osobe starije od 20 godina. U sluËaju poviπenih vrijednosti, vaπ lijeËnik za poËetak moæe preporuËiti dijetu siromaπnu kolesterolom i pojaËanu tjelesnu aktivnost.

Pregled na spolno prenosive bolesti - Potraæite informaciju od svog lijeËnika o moguÊnostima testiranja na spolno prenosive bolesti: HIV (SIDA), klamidija, herpes genitalis, gonoreja, hepatitis B.

Kondom-ekspres u ©vedskoj U ©vedskoj je nakon udvostruËenja broja sluËajeva klamidije kod mladih osoba pokrenuta originalna kampanja za promicanje uporabe kondoma. Na ulicama Göteborga, Stockholma i Malmoea od poËetka lipnja mogu se vidjeti tzv. kondom ambulantna vozila Ëija je svrha da u sluËaju hitnosti na bilo koju adresu u gradu dovezu paket od deset kondoma. Osobe koje se nau u obeÊavajuÊoj situaciji bez kondoma za tu Êe uslugu platiti samo 50 πvedskih kruna. Istraæivanja pokazuju da samo 25 posto ©veana u dobi od 16 do 25 godina koristi kondome. Osim ambulantnih vozila, dio kampanje Êe biti i televizijsko prikazivanje kratkih filmova o opasnosti prakticiranja seksualnih odnosa bez zaπtite. (ww.plivazdravlje.hr)

Stomatoloπki pregled - Posjet stomatologu savjetuje se barem dva puta godiπnje, kako bi se na vrijeme uoËio karijes i druge patoloπke promjene na zubima i zubnom mesu.

06 VA©E ZDRAVLJE #36

TRIDESETE I »ETRDESETE Mamografija - Iako struËnjaci imaju razliËita miπljenja o tome kako Ëesto bi trebalo raditi ovu pretragu, slaæu se da preæivljavanje od karcinom dojke ovisi o πto ranijoj dijagnozi (u poËetnom stadiju bolesti). Mamografija je rengenska pretraga dojki koja moæe otkriti tumorski rast ili druge abnormalnosti u tkivu dojke. Pretraga nije 100 posto sigurna: ponekad nalaz upuÊuje na laæno pozitivne rezultate, ukazujuÊi na zloÊudnost i kada nije prisutna, πto moæe dovesti do stresa i Ëak nepotrebna kirurπkog zahvata. National Cancer Institute (AmeriËki nacionalni institut za rak) preporuËuje mamografiju svakih godinu, dvije za æene starije od 40 godina. American Cancer Society zauzima se

za godiπnji pregled poslije Ëetrdesete. American Medical Association ne daje preporuke za æene izmeu 40 i 50 godina, sugerirajuÊi savjetovanje s lijeËnikom, ali podræava godiπnji pregled za æene starije od 50 godina. Test na πeÊernu bolest - Ako ste stariji od 40 godina ili imate pozitivnu obiteljsku anamnezu oboljenja od πeÊerne bolesti ili prisutne druge Ëimbenike rizika, trebali biste kontrolirati vrijednosti πeÊera u krvi svakih godinu dana. Ako lijeËnik ustanovi poviπene vrijednosti πeÊera u krvi, moæe traæiti pregled urina na ketonska tijela, koja se tada pojaËano stvaraju, kao i druge dodatne pretrage. Testovi u trudnoÊi - Ako ste trudni, πto prije biste trebali zakazati pregled kod ginekologa i zapoËeti prenatalnu skrb za sebe i svoje dijete. Tijekom prvih πest mjeseci na pregled biste se trebali javljati jednom mjeseËno, u sedmom i osmom mjesecu trudnoÊe svaka dva tjedna, a u zadnjem mjesecu jednom tjedno sve do poroda. Ovisno o vaπim godinama i zdravstvenom stanju, mogu biti potrebni razliËiti dijagnostiËki postupci (testovi). Trudnice s problemima u prethodnim trudnoÊama, s visokim tlakom ili πeÊernom boleπÊu, moæda Êe trebati viπestruke ultrazvuËne preglede kako bi se pratio rast i razvoj fetusa u maternici i na vrijeme uoËili eventualni poremeÊaji ili abnormalnosti. Trudnice starije od 35 godina Ëesto se podvrgavaju amniocentezi, koja ukljuËuje uzimanje i pregled uzorka plodne vode πto okruæuje fetus; test omoguÊuje rano otkrivanje poremeÊaja razvoja (npr. Downov sindrom). Posavjetujte se s ginekologom o ovoj dijagnostiËkoj pretrazi te o svim ostalim moguÊim pretragama kako biste znali zaπto su potrebne i koji su moguÊi rizici za vas i vaπe dijete. Pregled koæe - American Cancer Society preporuËuje æenama starijima od 40 godina pregled koæe jednom godiπnje na prisustvo melanoma ili brzo rastuÊih madeæa koji mogu biti prvi znaci razvoja karcinoma koæe.

TEMA BROJA

Ginekoloπki pregled i PAPAtest - American Cancer Society sugerira da se ovaj pregled obavlja jednom godiπnje, a PAPA-test barem jednom svake tri godine. Vaπ ginekolog moæe preporuËiti i uËestaliji PAPA-test, a Godine 1970. mislilo se da kontracepcijske pilule poveÊavaju opasnost od srËanog udara uzrokujuÊi stvaranje krvnih ugruπaka, ali moderne pilule koje sadræe niæe doze sintetskih hormona smatraju se visoko uËinkovitima i sigurnima. DugoroËni uËinci joπ su nepoznanica i ne moæe se reÊi da ne postoji potencijalna opasnost. Tijekom prva tri mjeseca uzimanja trebali biste otiÊi na prvi kontrolni pregled kako bi vaπ ginekolog provjerio krvni tlak ili uoËio nuspojave poput glavobolje, pojaËana rasta dlaka, oskudna menstrualnog krvarenja. Trebali biste se savjetovati s njim o drugim oblicima hormonalne ili druge vrste kontracepcije.

najbolje bi bilo obaviti ga jednom godiπnje. Produæena menstrualna krvarenja, bolovi u maloj zdjelici i uËestalo mokrenje mogu biti znaci fibroma ili mioma maternice (dobroÊudne tvorbe graene od vezivnih odnosno miπiÊnih stanica). Rektalni pregled - Nakon Ëetrdesete ovaj bi pregled trebao biti dio ginekoloπkog pregleda. Sluæi za palpaciju stijenke koja odvaja rektum od rodnice i otkrivanje patoloπkih tvorbi, polipa, hemoroida ili krvarenja u rektumu. Æene koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu oboljenja od kolorektalnog karcinoma trebale bi se savjetovati s lijeËnikom o moguÊim dodatnim pretragama.

Laboratorijski test - kolesterol - National Heart, Lung and Blood Institute izvjeπtava da se vrijednosti kolesterola u æena u dobi od 40 do 60 godina znatno povisuju. Zato

provjerite vrijednosti barem jednom godiπnje, osobito ako imate pozitivnu obiteljsku anamnezu ili ostale Ëimbenike rizika. Stomatoloπki pregled - Tri od Ëetiri osobe starije od 35 godina imaju neko oboljenje zubnog mesa. Posjet stomatologu potreban je barem dva puta godiπnje kako bi se na vrijeme uoËio karijes i druge patoloπke promjene na zubima i zubnom mesu te na vrijeme pristupilo njihovoj sanaciji. Æene su vrlo aktivne u sportu, pa sve viπe ozljeuju koljena. Naime, dva do osam puta sklonije su ozljedama prednjega kriænog ligamenta koljena. Istraæivanja na sveuËiliπtu Michigan Medical Center i Klinici za sport u Cincinnatiju pokazala su da se te ozljede ËeπÊe dogaaju u vrijeme ovulacije, sugerirajuÊi na izvjesnu ulogu estrogena u nastanku ozljede.

πto bi æene trebale znati

dijagnostiËki vodiË

Zrela i starija æivotna dob Produljenje æivotnog vijeka kao odraz poboljπanih æivotnih uvjeta i bolje zdravstvene skrbi donosi sa sobom nove socijalne i zdravstvene trenutke u æivotu æene Zrela, tzv. treÊa æivotna dob razdoblje je odreenih æivotnih promjena i bioloπkih promjena u organizmu æene. SuoËavanje s Ëinjenicom starenja nije lako, ali je nuæno. ©to se prije prihvati, lakπe se proæivljavaju promjene vezane uz starost, za æenu ne tako jednostavno æivotno razdoblje. Promjene bioloπkih 088 VVAA©©EE ZZDDRRAAVVLLJJEE ##3377

funkcija tijekom razdoblja prije, za vrijeme i poslije menopauze sa sobom donose odreene teπkoÊe, koje viπe ili manje utjeËu na psihiËki status i zdravlje æene. Na sreÊu, æene danas shvaÊaju kako pozitivnim promjenama zdravstvenog ponaπanja u πto ranijoj dobi u starost donose miraz koji im omoguÊuje zdraviji i aktivniji æi-

vot. Nekad tabu-teme, kao πto su depresija u æena ili menopauza, danas su Ëeste u Ëasopisima, zdravstveno orijentiranim i u onima koji to nisu. ©toviπe, traæenje medicinske pomoÊi kod urinarne inkontinencije, artritisa, depresije, kuÊnog nasilja, neovisno o kulturama i socioekonomskom statusu, danas se smatra prihvatljivim ponaπanjem. Uz to, znanstvena medicinska istraæivanja dala su odgovore na brojna pitanja vezana uz proces starenja i promjene u organizmu æene, pa se uspjeπno lijeËe mnoga bolesna stanja. Nakon pregleda osnovnih dijagnostiËkih pretraga za æene u adolescenciji, 20-im, 30-im i 40-im godinama, vrijeme je da sljedeÊe redove posvetimo æenama u zreloj i tzv. treÊoj æivotnoj dobi, kako bismo ih potaknuli na razmiπljanje o tome da se i u tom æivotnom razdoblju treba aktivno brinuti o zdravlju te da se redovitim kontrolnim pregledima mogu na vrije-

me uoËiti promjene na odreenim organima i organskim sustavima, koje se u ranom stadiju razvoja mogu uspjeπno tretirati i staviti pod kontrolu.

PEDESETE I ©EZDESETE Screening srËanih bolesti - Valja obratiti pozornost na vrijednosti krvnog tlaka i kolesterola. Ako smatra potrebnim, lijeËnik moæe preporuËiti dodatne pretrage.

Koja je normalna razina kolesterola? PreporuËena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/l, a vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/l. S HDL-kolesterolom je drukËije, za njega je bolje da je πto viπi i mora biti barem 1,0 mmol/l. LijeËnik Êe vam, ovisno o vaπem zdravstvenom stanju (postojanje drugih bolesti i/ili Ëimbenika rizika), odrediti poæeljne vrijednosti masnoÊa u krvi. Vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima veÊine laboratorija predstavljaju najËeπÊe prosjeËne vrijednosti u nekoj sredini i ne upuÊuju na povezanost s boleπÊu. (www.pliva zdravlje.hr) Poslije menopauze u æena poËinje rasti opasnost od srËanog udara, koja je najveÊa potkraj 60-ih ili 70-ih godina, kada se razina estrogena znatno smanjuje u razdoblju od oko deset godina. U jedne od pet æena starijih od 65 godina razvije se neki oblik oboljenja srca. American Heart Assocoation izvjeπtava da 44 posto æena koje doæive srËani udar umire u razdoblju od godinu dana, za razliku od 27 posto muπkaraca. Savjet: u tim su godinama nuæni redovita kontrola krvnog tlaka i razine kolesterola, tjelovjeæba te smanjen unos masnoÊa (prema preporuci AHA savjetuje se prehrana koja ukljuËuje do 30 posto kalorija iskoristivih iz masti). Rezultati studije objavljene u Journal of the American Medical Association pokazuju da uzimanje viπe folata putem hrane ili raznih nadomjestaka moæe pomoÊi smanjenju opasnosti od koronarne srËane bolesti te se preporuËuje dnevni unos najmanje 400 µg

Screening karcinoma debelog crijeva (kolorektalni karcinom) - American Cancer Society (ACS) procjenjuje da je 1988. kolorektalni tumor u SAD-u usmrtio 24.600 æena, a 90 posto svih oboljelih bilo je starije od 50 godina. Rektalni pregled u sklopu redovita ginekoloπkog pregleda, kao i test na okultno krvarenje u stolici, treba obaviti jednom godiπnje u æena starijih od 50 godina. Prema ACS-u, svakih pet godina potrebno je napraviti sigmoidoskopiju (pregled donjih dijelova debelog crijeva) i pregled na premaligne promjene. U nekim sluËajevima preporuËuje se kolonoskopija, koja moæe upozoriti na eventualne promjene sluznice debelog crijeva u cjelini. Mamografija - American Cancer Society i American Medical Association preporuËuju mamografiju jednom godiπnje æenama koje su napunile 50 godina, a National Cancer Institute jednom u godini, dvije. Problem mogu biti laæno pozitivni rezultati.

TEMA BROJA

Ginekoloπki pregled i PAPAtest - Oko 60 posto sluËajeva karcinoma cerviksa dijagnosticirano je u æena starijih od 55 godina. Rak endometrija najËeπÊi je oblik zloÊudnog tumora æenskoga reproduktivnog sustava u SAD-u. ProsjeËna je dob dijagnoze oko 60 godina. Iako ne postoji specifiËan test kojim bi bilo moguÊe otkrivanje zloÊudnih promjena u πto ranijem stupnju, katkad se moæe otkriti PAPA-testom. Ako menopauza nije poËela do 52. godine, ako je æena pretila ili nije nikad bila trudna, postoji poveÊana opasnost razvoja raka endometrija. Potrebno je savjetovati se s lijeËnikom na koje simptome bi trebalo posebno obratiti pozornost u 50-im i 60-im godinama.

Test predvia pojavu menopauze ©kotski znanstvenici iz Royal Hospital for Sick Children u Edinburghu razvili su metodu za predvianje nastupa menopauze. S obzirom na to da opadanje æenske plodnosti poËinje desetak godina prije menopauze, istraæivaËi vjeruju da Êe ovaj test omoguÊiti revoluciju u planiranju obitelji. Novi Êe test biti od velike pomoÊi i prilikom utvrivanja izgleda za uspjeh u postupku umjetne oplodnje. Menopauza se kod æena obiËno javlja oko 50. godine æivota, no moæe se pojaviti veÊ u 42. ili tek u 58. godini. Procjenjuje se da broj jajnih stanica u jajnicima dosegne oko 25.000 u 37. godini te da u to vrijeme poËinje drastiËan pad njihova broja. U poËetku menopauze broj jajnih stanica spuπta se na 1000. Znanstvenici su stvorili model koji se temelji na procjeni veliËine jajnika prosjeËne æene u reproduktivnoj dobi te vjeruju da se uz pomoÊ tog modela moæe procijeniti vrijeme nastupanja menopauze. Tako, primjerice, æena u dobi od 40 godina moæe imati veliËinu jajnika koji odgovaraju æeni staroj 36 godina, πto bi znaËilo da Êe kod nje menopauza nastupiti tek oko 54. ili 55. godine, procjenjuju znanstvenici. (www.plivazdravlje)

10 VA©E ZDRAVLJE #37

Testiranje sluha - Slabljenje sluha u starijih osoba fizioloπka je pojava, ali uputno je posavjetovati se s lijeËnikom kako bi se obavile dodatne pretrage i otkrio pravi uzrok. Pregled gustoÊe kostiju - Jedna od dvije æene starije od 50 godina pretrpi prijelom kosti zbog posljedica osteoporoze koju karakterizira gubiAlkohol smanjuje rizik za osteoporozu Umjerena konzumacija alkohola æene moæe zaπtititi od pojave osteoporoze, tvrde znanstvenici iz londonskog St Thomas Hospitala. U njihovu je istraæivanju sudjelovalo 46 parova identiËnih blizanki koje su alkohol konzumirale u umjerenim ili vrlo malim koliËinama. Utvreno je da su ispitanice koje su konzumirale u prosjeku osam jedinica alkohola tjedno imale znatno veÊu gustoÊu kostiju od ispitanica koje su alkohol konzumirale u vrlo malim koliËinama. Potvreni su i rezultati prije provedenih istraæivanja koja su pokazala da puπenje poveÊava rizik za pojavu osteoporoze. Znanstvenici se nadaju da Êe njihovo istraæivanje pomoÊi u razvoju novih tretmana za osteoporozu te upozoravaju kako pretjerana konzumacija alkohola moæe imati negativan uËinak na strukturu kostiju. (www.plivazdravlje.hr)

tak koπtane mase. Rengenskim zrakama slabe jakosti mogu se pregledati kukovi, kraljeænica i zglobovi kako bi se utvrdio gubitak koπtane mase. Na temelju nalaza dijagnostiËkih pretraga lijeËnik moæe preporuËiti hormonsku terapiju, lijekove, poseban reæim prehrane i/ili vjeæbe kojima je moguÊe poveÊati masu i ËvrstoÊu kostiju. Pregled oËiju - Vidite mutnije ili vam se pojavljuju toËke? Mnogi simptomi oËnih bolesti i postupna gubitka vida nisu uoËljivi odmah nego kada bolest uznapreduje (kao πto je to sluËaj kod glaukoma ili katarakte). Glaukom, jedan od vodeÊih uzroka sljepoÊe u SAD-u, pojavljuje se u osoba starijih od 40 godina, dok je katarakta najËeπÊa u osoba starijih od 55 godina. American Optometric Association preporuËuje oËni pregled najmanje svake dvije godine u dobi od 41 do 60 godina, a nakon πezdesete jednom godiπnje. Svakako je nuæno paziti na osvjetljenje pri Ëitanju te nositi sunËane naoËale s UV zaπtitom za boravka na otvorenom. ©eÊerna bolest meu prvih je deset uzroËnika smrti u SAD-u. Æene svih dobnih skupina oboljele od πeÊerne bolesti imaju dvostruko veÊu opasnost od srËanog udara nego ostale koje nisu oboljele.

SEDAMDESETE I VI©E Cijepljenje - Cijepljenje protiv tetanusa preporuËuje se osobama starijim od 65 godina svakih 10 godina, protiv gripe jednom godiπnje, a osobama s problemom zgruπavanja krvi i onima kojima je nuæna dijaliza preporuËuje se cijepljenje protiv hepatitisa. Pregled oËiju - Za sve osobe starije od 60 godina preporuËuje se oËni pregled jednom u dvije godine, a jednom godiπnje oboljelima od πeÊerne bolesti. Stomatoloπki pegled - Gubitak zubi nije normalan dio starenja. Redovita njega i posjeti stomatologu nuæni su cijeli æivot. Potrebno je jednom godiπnje posjetiti stomatologa, kao i u sluËaju koriπtenja zubne proteze, koju Êe stomatolog struËno oËistiti i po potrebi podesiti. Screening srËanih bolesti - LijeËnici se oslanjaju na niz testova kako bi utvrdili postojanje srËane bolesti. Treba redovito kontrolirati vrijednosti kolesterola i krvnog tlaka. U sluËaju sumnje na bolest srca provode se dodatne pretrage: EKG (mjeri elektriËnu aktivnost srËanog miπiÊa), ergometrija (mjeri srËanu aktivnosti pod optereÊenjem), UZV srca ili koronarna angiografija (pregled stanja koronarnih arterija). Pad krvnog tlaka upozorava na demenciju Bitno smanjenje sistoliËkoga krvnog tlaka moæe ukazati na tri puta veÊi rizik za pojavu demencije kod nekih starijih osoba, tvrde πvedski znanstvenici. Istraæivanje objavljeno u struËnom Ëasopisu Stroke: Journal of the American Heart Association jedno je od prvih koje se bavi povezanoπÊu sniæavanja krvnog tlaka i demencije. Znanstvenici vjeruju da dobiveni rezultati upuÊuju na to da loπ protok krvi prema mozgu prouzroËen znatnim padom krvnog tlaka moæe potaknuti pojavu demencije. Osim Alzheimerove bolesti, najËeπÊi su uzroci demencije viπestruki moædani udari i neuroloπki poremeÊaji poput Parkinsonove bolesti. Prethodna istraæivanja upozorila su na povezanost visokoga krvnog tlaka u srednjoj dobi i poveÊana rizika za pojavu demencije u starosti. (www.plivazdravlje.hr)

Screening karcinoma debelog crijeva (kolorekalni karcinom) - Tjelesna neaktivnost, naËin prehrane i genetska predispozicija neki su od Ëimbenika opasnosti povezanih s razvojem zloÊudnih tumora kolona i rektuma. American Cancer Society spominje nekoliko moguÊih dijagnostiËkih postupaka, ukljuËujuÊi digitalni pregled rektuma, pregled stolice na okultno krvarenje, sigmoidoskopiju (pregled donjih dijelova debelog crijeva) i kolonoskopiju (pregled cijelog debelog crijeva). U sluËaju sumnje lijeËnik odreuje potrebne pretrage. MoguÊi simptomi karcinoma kolorektalnog sustava su: promjene u praænjenju crijeva koje traju dulje od nekoliko dana, krvarenje iz debelog crijeva te grËevi ili bolovi u trbuhu u nekih bolesnika.

TEMA BROJA

Mamografija - Prema podacima ameriËkog National Cancer Institutea jedna od 14 æena oboljet Êe od tumora dojke do svoje sedamdesete godine, a do osamdesete taj se broj poveÊava na jednoj od 10 æena. Stoga valja redovito kontrolirati dojke. ©to se ranije otkrije zloÊudna promjena, to su πanse za oporavak veÊe. Pregled koæe - Dovoljno je jednom godiπnje kontrolirati koæu na maligne promjene. Nuæno je koæu zaπtititi od djelovanja sunca i ostalih Imate li problema s previπe slobodnog vremena u mirovini? Planiranje novih aktivnosti moæe vam pomoÊi kako biste se osjeÊali bolje. Ako ni to ne pomaæe, recite to, moæda patite od depresije. Vaπ lijeËnik moæe vam pomoÊi. Najmanje jedna od deset osoba starijih od 65 godina povremeno osjeÊa nedostatak kontrole mokraÊnog mjehura. Inkontinencija je najËeπÊe izljeËiva, zato je vaæno na vrijeme potraæiti savjet lijeËnika. Æene puπaËi imaju 62 posto manju koπtanu masu u 80-im godinama nego æene koje ne puπe.

negativnih utjecaja okoline, redovito odræavati higijenu i odgovarajuÊu vlaænost.

Pregled gustoÊe kostiju - Oko 20 milijuna æena u Americi pogoeno je osteoporoznim promjenama na ko-

Vjeæbanje poboljπava funkcioniranje mozga Osobe koje su se pridræavale programa vjeæbanja umjerenog intenziteta postizale su bolje rezultate na testiranjima mentalnih sposobnosti. AmeriËki znanstvenici iz Beckman Institutea koristeÊi magnetsku rezonancu skenirali su mozak ispitanika prije i poslije sudjelovanja u programu koji je ukljuËivao razliËite fiziËke aktivnosti umjerena intenziteta. Nakon πest mjeseci pridræavanja zadanog programa kod ispitanika su magnetskom rezonancom utvrene promjene u funkcioniranju dijelova mozga zaduæenih za odræavanje koncentracije. Naknadna testiranja mentalnih sposobnosti pokazala su da su rezultati nakon πest mjeseci bili za 11 posto bolji od rezultata testiranja provedenih na poËetku studije. Znanstvenici vjeruju kako je dobivene rezultate moguÊe objasniti poboljπanjem cirkulacije krvi prema mozgu, a postoji moguÊnost i da je vjeæbanje potaknulo rast razine kemijskih supstancija koje poveÊavaju broj veza uzmeu stanice mozga. Znanstvenici dodaju kako bi od poveÊavanja razine fiziËke aktivnosti najviπe koristi mogle imati starije osobe. (www.plivazdravlje.hr)

stima. U sluËaju sumnje na osteoporozu, lijeËnik æenu moæe uputiti na potrebne pretrage. Jedna je od njih i rengenska pretraga kostiju koja moæe ukazati na gubitak koπtane mase. Tada se obiËno preporuËuju hormonska terapija ili terapija lijekovima, promjene u prehrani te tjelesna aktivnost kojom se poveÊava masa i ËvrstoÊa kostiju. Ginekoloπki pregled i PAPA-test - Iako opasnost nastanka karcinoma maternice ne raste s dobi, opasnost od nastanka zloÊudnih promjena na jajnicima raste. Pedeset posto æena s dijagnozom karcinoma jajnika starije su od 65 godina. Ginekoloπkim pregledom obiËno se postavlja sumnja, ali dijagnozu potvruju dodatne pretrage, primjerice UZV pregled jajnika. Zato se preporuËuje obvezno jednom godiπnje posjetiti ginekologa zbog moguÊnosti ranog otkrivanja malignih promjena reproduktivnog sustava. Testiranje sluha - Odreeni dio populacije treÊe æivotne dobi pati od nekih oblika prirodnoga gubitka sluha, ali pomoÊ postoji. Ako je razumijevanje rijeËi oteæano, ako se Ëuju razni zvukovi u pozadini ili postoje druge tegobe, potrebno je provjeriti sluh. Specijalist otorinolaringolog audiometrijskim pregledom mjeri sposobnost razabiranja zvukova razliËite visine i intenziteta te moæe ponuditi pomoÊ za ispravljanje amplituda zvuËnih impulsa koji ulaze u uho. Oblici pomoÊi razlikuju se prema tipovima slabljenja sluha.

Svi kontaktni dermatitisi Doc. dr. sc. Teodora Gregurek Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog, Klinika za koæne i spolne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Kada govorimo o kontaktnom dermatitisu, prema kliniËkoj slici i naËinu nastanka razlikujemo nealergijski i alergijski, s tim da se oba mogu javljati u akutnom i kroniËnom obliku. Uza sliËnosti, tu su i razlike koje treba istaknuti u diferenciranju jednoga dermatitisa od drugog.

KONTAKTNI NEALERGIJSKI DERMATITIS Akutni nealergijski kontaktni dermatitis (dermatitis toxica, ab externis, irritativa) nastaje kao snaæna reakcija veÊ nakon kraÊeg kontakta s izrazito jakim vanjskim Ëimbenikom. U podlozi je samo upalni proces, bez alergijskog ili imunoloπkog zbivanja. NajËeπÊi su Ëimbenici nastanka kemikalije na bazi kiselina i luæina, otapala, razreivaËi te jaka ekspozicija rendgenskim, UV ili laserskim zrakama. Dolazi do oπteÊenja samo povrπinskog sloja koæe, promjene su samo na mjestu kontakta i oπtro su ograniËene. Koæa je crvena, lagano oteËena, uz moguÊu pojavu mjehuriÊa ispunjenih bistrim ili katkad gnojnim sadræajem, ali i veÊih mjehura erozija i jakog vlaæenja. Dolazi i do ljuπtenja i pucanja koæe. Svrbeæ ne mora biti jako izraæen nego se viπe javlja osjeÊaj peËenja i stezanja. Promjene se i bez lijeËenja postupno smiruju i obiËno prelaze u pigmentaciju. Dijagnozu je lako postaviti na osnovi podataka o kontaktu s jakim iritansom. Eventualno je potrebno 16 VA©E ZDRAVLJE #37

iskljuËiti gljiviËnu ili bakterijsku infekciju. Epikutani (koæni) testovi su negativni. U lijeËenju se koriste oblozi od fizioloπke otopine ili borne vode, fluorirani kortikosteroidni preparati u obliku kreme (Kuterid, Beloderm) tijekom pet do sedam dana, a onda nefluorirani, Ëisti ili razblaæeni kortikosteroidi u neutralnim podlogama 10 do 20 posto (Elocom, Advantan). PreporuËuje se pranje koæe zamjenama za sapun (sindeti) i uporaba preparata za neutralnu njegu kako bi se πto prije oporavio povrπinski sloj koæe (preparati za ËiπÊenje i njegu osjetljive koæe - Avene, Eucerin, Excipial, Uriage). Moæe se preporuËiti i Bepanthen, Neutrogena ili Becutan. Kad postoji sumnja i na bakterijsku superinfekciju, u poËetku se mogu davati kombinacije kortikosteroida s gentamicinom (Diprogenta, Belogent), odnosno kombinacije s antimikotikom (Lotriderm, Triderm) ako sumnjamo na gljiviËnu superinfekciju. Antihistaminici se daju samo simptomatski u sluËaju jaËeg svrbeæa. KroniËni nealergijski kontaktni dermatitis (iritativni ili detritivni dermatitis) nastaje nakon dugotrajna djelovanja kemijskih ili iritirajuÊih tvari na koæu, koje kumuliranjem djelovanja izazivaju kroniËno oπteÊenje koæe zbog nestajanja lipidnoga zaπtitnog sloja, promjene pH koæe i gubljenja normalne bakterijske flore. Promjene na koæi sporo se razvijaju,

osobito ako se radi bez zaπtitnih sredstava (rukavice i zaπtitna krema za radnog procesa). NajËeπÊe su na πakama i prstima. Koæa je suha, zadebljala, ljuπti se i puca te nastaju bolne raspukline (ragade). Moæe biti izraæeno i blaæe crvenilo, ali znakova upale nema osim ako ne doe do sekundarne infekcije. U dijagnostiËkom postupku treba iskljuËiti gljiviËnu infekciju i neke druge bolesti poput psorijaze (obvezna biopsija koæe uz histoloπku dijagnozu). Epikutani alergijski testovi su negativni. Terapija je sliËna onoj navedenoj u akutnoj fazi, s tim da oblozi nisu potrebni nego se najprije daju fluorirani kortikosteroidi u obliku masti, katkad kombinacije s antibiotikom ili antimikotikom, a i salicilnom kiselinom (Diprosalic, Belosalic) kako bi se izljuπtila suha koæa. Na raspukline se moæe staviti antibiotska mast. Nakon πto se promjene smire, nastavlja se trajna njega koæe koja je zbog gubitka prirodnih zaπtitnih Ëimbenika od iznimne vaænosti. Treba istaknuti da je zbog oπteÊenja koæe, koje je uglavnom trajno, rijeË o kroniËnoj bolesti te da se mogu javljati faze poboljπanja i pogorπanja. Nuæno je izbjegavati (na poslu i u kuÊi) svaku iritaciju ili moËenje koæe te raditi u pamuËnim i gumenim rukavicama. Valja nauËiti i kako upotrebljavati lijekove ili provoditi njegu prema fazi bolesti, i to po shemi spomenutoj na poËetku.

DERMATOLOGIJA

KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS U akutnom obliku nastaje 24 do 48 sati nakon kontakta s alergenom na koji se organizam senzibilizirao prijaπnjim kontaktom (alergen je obiËno mala molekula, hapten, koja se veæe uz bjelanËevine vlastite koæe). RijeË je o pravoj alergijskoj reakciji staniËnog tipa (tip IV) u kojoj senzibilizirani T-limfociti nakon kontakta s alergenom otpuπtaju limfokine odgovorne za razvoj bolesti. U tom tipu reakcije histamin se oslobaa u neznatnim koliËinama i ne igra bitniju ulogu. NajËeπÊi su alergeni nikal, krom, kobalt, æivini spojevi, formaldehid, detergenti, plastiËne mase, kozmetiËka sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt - celer, perπin, paprika, riba i sl.) te praπina drveta, braπno, dlake æivotinja. Javlja se na izloæenim dijelovima tijela (lice, vrat, πake, stopala, podlaktice). Koæa je crvena i upalno promijenjena kao i u akutnom nealergijskom dermatitisu. Dijagnoza se postavlja na temelju epikutanog ili patch testa koji se izvodi na koæi lea, a oËitava nakon 48 i 72 sata. Postoji standardni epikutani test u kojem su prema svjetskim podacima ukljuËeni najËeπÊi alergeni, koji se prema potrebi mogu upotpuniti alergenima s radnog mjesta ako se oni ne nalaze u standardnoj seriji. To je ciljani test koji se izvodi samo kada bolesnik dostavi sluæbeni dopis iz poduzeÊa o svim tvarima s kojima dolazi u kontakt i donese uzorke s potpunim opisom, koncentracijama i sastavom, kako bi se prema svjetskim tablicama koncentracija mogli izraditi specifiËni alergeni. LijeËenjem se bolest smiruje za tri, Ëetiri tjedna, ali se odmah javlja nakon ponovnog izlaganja alergenu. Terapija odgovara onoj koja se daje i u drugim oblicima dermatitisa prema veÊ poznatoj shemi, s tim da je od iznimne vaænosti izbjegavati kontakt s alergenima na koje je test bio pozitivan uza zaπtitu na radu. MoguÊa je i prevencija razvoja ako πkole ili poduzeÊa (strojari, graevinari, tekstilna industrija, prehrambena industrija, 18 VA©E ZDRAVLJE #37

AKUTNI ALERGIJSKI DERMATITIS - jako crvenilo (eritem), papule i mjehuriÊi

KRONI»NI ALERGIJSKI DERMATITIS blaæe crvenilo, ljuπtenje

KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS - osjetljivost na metalnu kopËu grudnjaka (nikal)

KONTAKTNI ALERGIJSKI DERMATITIS - reakcija na koæne rukavice impregnirane kromom

EPIKUTARNI ili PATCH TEST - a) moguÊnost testiranja na brojne alergene, b) oËitanje rezultata nakon 48 sati - pozitivna reakcija na nikal sulfat

frizerske πkole) traæe testiranje prije dolaska u πkolu, odnosno zaposlenja, πto se danas, na æalost, gotovo ne prakticira! U kroniËnom obliku kliniËka je slika ista kao i u akutnom, pa je i terapija ista. Razlikuju se samo alergeni. Profesionalni kontaktni dermatitis (Eczema e proffesione) jedini je oblik dermatitisa koji ima pravo na naziv „ekcem”. Posljedica je kontakta s alergenom, iskljuËivo na radnome mjestu. U nastanku su vaæni vrsta posla, duæina i jaËina izlaganja aler-

genu, stanje same koæe (veÊ i prije zaposlenja), dodatna iritacija u radu s iritansima i izvan radne okoline. TipiËno je da se promjene u radnom procesu pogorπavaju iz dana u dan, a nakon prestanka izloæenosti vrlo brzo nestaju veÊ uz vrlo blagu terapiju. Neke su profesije posebno ugroæene, primjerice zidari, radnici u kemijskoj industriji, industriji nafte, koæarskoj industriji i industriji plastiËnih masa, liËioci, strojari, frizeri, radnici u industriji gume i sl. Promjene su lokalizirane uglavnom na otkrivenim dijelovima tijela. Dijagnoza se postavlja na temelju standardnoga i ciljanoga epikutanog testa, a u ne potpuno jasnim sluËajevima radi se i histoloπki pregled koæe koji je specifiËan. LijeËenje je isto kao veÊ navedeno, uz strogo izbjegavanje alergena. Algoritam lijeËenja: • oblozi, fluorirani kortikosteroid pet do sedam dana • nefluorirani ili razblaæeni kortikosteroid pet do sedam dana • neutralna njega • mjere zaπtite i izbjegavanje kontakta. Jedino je u ovom obliku obvezna promjena radnog mjesta ili prekvalifikacija ako je rijeË o mlaoj osobi, jer se razvija sve jaËe oπteÊenje koæe i veÊi invaliditet. Potrebno je doznati je li i prije zaposlenja bilo znakova alergijske reakcije (danas su testovi prije zaposlenja ili upisa u specifiËne πkole neobavezni ili ukinuti, a i lijeËnik medicine rada koji je bio ukljuËen u proces primanja na posao i rad radnika viπe ne postoji jer je specijalizacija ukinuta i tek se sada polako ponovno uvodi), je li senzibiliziran izvan radnog mjesta na nekim dopunskim ili privatnim poslovima, kakvi su tehnoloπki proces, rad i duæina izlaganja alergenu i kakve su zaπtitne mjere. Ako se svim postupcima utvrdi da je radnik profesionalno bolestan i da su bolest izazvali samo alergeni s radnog mjesta, pred invalidskom komisijom ili na Institutu za medicinska istraæivanja dobiva potvrdu o tome te moæe traæiti promjenu radnog mjesta i ostala prava proistekla iz nastanka profesionalne bolesti.

Kako sprijeËiti gljiviËne infekcije?

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Ako Ëesto patite od gliviËnih infekcija, pogotovo ljeti, niste usamljeni. StatistiËki podaci iz SAD-a govore, naime, da viπe od sedam milijuna æena u SAD-u ima ponovljene gljiviËne infekcije. U nekim stanjima, kao πto je trudnoÊa, πanse su za razvoj gljiviËnih infekcija i dvostruko veÊe. Poznato je da se lijeËenje moæe razvuÊi na dulje vrijeme, pa u tom sluËaju i te kako vrijedi poslovica bolje sprijeËiti nego lijeËiti. Ako se malo potrudimo i izbjegnemo situacije koje pogoduju razvoju gljiva, gljiviËne infekcije moæemo izbjeÊi ili barem smanjiti njihovu uËestalost. Zato preporuËujemo: • Izbacite iz ormara sintetiËko rublje. Ono ne dopuπta koæi disati, a pogoduje znojenju te stvara idealne uvjete za razvoj gljiva. SliËan uËinak moæe imati rublje od gusto tkanog pamuka s dodatkom modernih vlakana koja sluæe boljem prianjanju uz tijelo. • Izbjegavajte noπenje sintetiËkih Ëarapa s gaÊicama. One dodatno pogoduju razvoju gljiva - od stopala (osobito izmeu treÊega, Ëetvrtoga i petoga noænog prsta) do pogorπanja vaginalnih infekcija. Ako se ni na koji naËin ne moæete odreÊi sintetiËkih Ëarapa s gaÊicama, potrudite se prati ih nakon svakog noπenja. • OpÊenito, odbacite svu sintetiËku odjeÊu, pogotovo onu koja tijesno prianja uz tijelo, ma kako vam dobro pristajala. • Ne spavajte u rublju koje ste nosili cijeli dan nego odjenite spavaÊicu ili pidæamu. • Poslije plivanja, kupanja ili tuπiranja pobrinite se da koæu paæljivo osuπite. Intimno podruËje bilo bi dobro suπiti papirnatim ruËnicima. I, naravno, pazite da redovito mijenjate ruËnik. • Kada briπete intimno podruËje, briπite ga u smjeru od naprijed prema straga, jer gljive nastanjuju probavni sustav te je zbog blizine analnog otvora poveÊana moguÊnost infekcije. • Izbjegavajte uporabu jakih sapuna za pranje intimnih dijelova. Oni neÊe uniπtiti gljive, ali Êe zato uniπtiti „dobre” bakterije koje odræavaju gljive u ravnoteæi. 20 VA©E ZDRAVLJE #37

• Izbjegavajte parfumirane kupke, pa Ëak i intimne deodoranse jer mogu izazvati iritaciju ili dovesti do alergijske reakcije, πto moæe potaknuti razvoj infekcije. • Za vrijeme menstruacije mijenjajte tampone ili uloπke najmanje svaka tri, Ëetiri sata i obratite posebnu pozornost na intimnu higijenu. • Ako veÊ imate gljiviËno oboljenje, posebnu pozornost posvetite pranju rublja, jer uobiËajen naËin pranja ne otklanja gljive, osim visoke temperatura, pa se preporuËuje iskuhavanje i glaËanje rublja. Rublje treba svakodnevno mijenjati. • Ako ste seksualno aktivni, infekciju moæete prenijeti partneru, koji vas, ako se ne lijeËi paralelno s vama, moæe ponovno inficirati. Zato bi u svakom sluËaju bilo dobro uzdræavati se od intimnih odnosa za aktivne infekcije. • Ako imate uËestale gljiviËne infekcije i uzimate tablete za kontracepciju, porazgovarajte sa svojim ginekologom o eventualnoj promjeni metode kontracepcije. • Uzimajte redovito jogurt koji u sebi sadræi kulturu L. acidophilus koji moæe prevenirati gljiviËne infekcije. Obratite pozornost na to da jogurt nije pasteriziran. • Izbjegavajte hranu koja sadræi πeÊer jer gljive æive od πeÊera. Ako iz prehrane izbacite alkohol (koji je zapravo fermentirani πeÊer) i slatkiπe, moæete sprijeËiti pojavu gljiviËnih infekcija. Rezultati studije provedene u SAD-u pokazali su da je 90 posto æena koje su smanjile konzumaciju πeÊera umanjilo i pojavu gljiviËnih infekcija. • Ne uzimajte antibiotike kada imate prehladu ili neku drugu virusnu infekciju, tj. kada nije potrebno! NeÊe vas izlijeËiti, a mogu vam samo donijeti probavne probleme zbog remeÊenja antimikrobne crijevne flore. • Radite na jaËanju imunoloπkog sustava pravilnom prehranom, uzimanjem multivitamina s mineralima (naroËito onih koji sadræe æeljezo i cink) i redovitim vjeæbanjem. • Prestanite puπiti. • Budite osobito paæljivi kada ste u fazi predmenstrualnog sindroma (PMS), ako ste pod stresom ili trudni. Tada ste prijemËivi za razvoj gljiviËne infekcije. Ako ste trudni, obvezno se posavjetujte sa svojim ginekologom.

Za lakπi æivot s dijabetesom

Dijabetes i putovanje

Slijedi vrijeme godiπnjih odmora.

Joπ jednom provjerite nalaze li se u vaπoj torbi: inzulin ili tablete za πeÊernu bolest, potrebna zaliha svih ostalih lijekova koje inaËe uzimate, aparat za mjerenje razine glukoze u krvi, test-trake, autolancetar i lancete, tablete glukoze ili dekstroze i glukagon, tekuÊina (voda ili Ëaj), identifikacijska kartica na kojoj je naznaËeno da bolujete od πeÊerne bolesti, zdravstvena iskaznica i potvrda o zdravstvenom osiguranju (ako putujete u inozemstvo), putne karte i putovnica (ako putujete u inozemstvo).

2. Pribor za samokontrolu razine glukoze u krvi

(aparat, test-trake i lancete) Ëuvajte na sobnoj temperaturi (4-30˚C).

SAVJET: Aparat i test-trake zaπtitite od previsokih i preniskih temperatura kao i od ekstremnih vrijednosti vlaænosti zraka. Na zimovanju pribor za samokontrolu nosite u unutarnjem dæepu jakne.

1. Inzulin

uvijek Ëuvajte na hladnom mjestu, osobito tamo gdje znatno rastu temperature okoline (npr. na plaæi).

SAVJET: Inzulinske boËice, karpule ili penovi s predmijeπanim inzulinima iznimno se mogu Ëuvati na temperaturi do 25˚C u razdoblju do Ëetiri tjedna. Ako je moguÊe, zatraæite sobu s hladnjakom, a na plaæu ponesite prijenosni hladnjak.

22 VA©E ZDRAVLJE #37

3. Provjerite razinu glukoze u krvi

5. Alkoholna piÊa mogu utjecati

prije kupanja. Ako je ona iznad 16 mmol/l, poveÊana tjelesna aktivnost je dobrodoπla. No, ako je razina glukoze u krvi ispod 8, 5 mmol /l, trebali biste uzeti neki brzodjelujuÊi ugljikohidrat kako biste izbjegli hipoglikemiju tijekom plivanja.

SAVJET: U sluËaju hipoglikemije za vrijeme plivanja osigurajte si u blizini neki brzodjelujuÊi ugljikohidrat (glukozne bombone). Vaπi prijatelji moraju biti upuÊeni na koji naËin vam mogu pomoÊi u sluËaju potrebe. Izbjegavajte plivati sami daleko od obale. Pojedite neπto prije plivanja.

na promjenu razine glukoze u krvi.

SAVJET: Zadræite unos alkohola pod kontrolom, u istim ili manjim koliËinama u odnosu na one koje biste konzumirali kod kuÊe.

4. Pijesak na plaæi ili morskom dnu Ëesto skriva oπtre predmete poput komadiÊa stakla, kamenja, πkoljki i sl., πto moæe ozbiljno ozlijediti vaπe stopalo i dovesti do infekcije.

SAVJET: Ne hodajte bosi. Uvijek nosite odgovarajuÊu udobnu obuÊu na plaæi i u moru.

Sve informacije vezane uz sustav za kontrolu razine glukoze u krvi MediSense moæete dobiti na broju telefona Ok tal Pharme 01/65 96 858 ili pozivom na besplatnu info liniju kluba 0800 33 33 44 e-mail: MediSenseklub@oktal-pharma.hr

Æelimo Vam ugodan odmor i „dobre πeÊere”. Vaπi

#37 VA©E ZDRAVLJE 23

I s tvrdim leÊama njeæno OdluËili ste nositi kontaktna leÊa. »estitamo! Ubrzo Êete se uvjeriti kako je divno dobro vidjeti i pritom ne nositi naoËale. Nema viπe zamagljivanja, crvenih otisaka na nosu i uπima, suæenja vidnog polja... A na pitanje koje vam se sigurno nameÊe, kako na pravilan naËin rukovati kontaktnim leÊama, odnosno kako zaπtititi oËi prikladnom njegom leÊa, nastojat Êemo vam odgovoriti u ovom tekstu. Tvrde i tvrde plinopropusne (polutvrde) kontaktne leÊe osiguravaju bistar pogled, udobnost i praktiËnost milijunima ljudi diljem svijeta. Tvrde leÊe (izraene iz tzv. PMMA materijala) ne propuπtaju kisik, pa se ne bi smjele nositi dulje od osam sati na dan bez stanke. Tvrde plinopropusne (polutvrde) leÊe, ovisno o materijalu, propuπtaju znatnu koliËinu kisika do roænice i mogu se nositi dulje bez prekida. Ni jedne ni druge nisu namijenjene produljenom noπenju - svaku veËer skidaju se i njeguju proizvodima koje preporuËi oftalmolog. Ako dosad niste nosili tvrde ili tvrde plinopropusne (polutvrde) kontaktne leÊe, trebat Êe vam dva, tri tjedna za privikavanje. Kako biste dosegnuli najveÊu moguÊu udobnost, leÊe trebate nositi svakodnevno. Prekidi dulji od tjedan dana zahtijevaju ponovno odreeno vrijeme privikavanja.

Rukovanje leÊama • »istoÊa je prvo i osnovno pravilo njege kontaktnih leÊa. Prije rukovanja njima uvijek dobro operite ruke blagim sapunom i obriπite ruËnikom koji ne ostavlja dlaËice. • Pri rukovanju leÊama koristite jagodice prstiju, a ne nokte. Noktima moæete ozlijediti oko ili oπtetiti kontaktnu leÊu. • Da biste izbjegli zamjenu leÊa, uvijek najprije poËnite rukovati desnom. • Pregledajte svaku leÊu uvjerivπi se da je Ëista i bez naslaga. 24 VA©E ZDRAVLJE #37

KONTAKTOLOGIJA

Stavljanje leÊa

Odræavanje i njega

Stavljanje leÊa u oËi je vjeπtina. VeÊini ljudi to je u poËetku pomalo nespretno, ali nakon nekoliko dana vjerojatno Êete postati pravi struËnjak. Da biste uspjeπno stavili leÊe u oËi, pratite sljedeÊe korake: • Izvadite leÊu iz spremnika. Po potrebi i æelji, isperite je svjeæom otopinom za ispiranje. Provjerite je li Ëista, bez naslaga i ravnomjerno vlaæna. Stavite leÊu na jagodicu kaæiprsta desne ruke. Srednjim prstom iste ruke povucite donju vjeu desnog oka. • Srednjim prstom lijeve ruke povucite gornju vjeu desnog oka. Vjeu morate uhvatiti blizu trepavica kako biste bili sigurni da neÊete prerano trepnuti. • Gledajte ravno u oko u ogledalu i smjestite leÊu izravno na πarenicu oka. Paæljivo pustite vjee i trepnite. Otvorite oko i provjerite je li leÊa na pravome mjestu. Vid vam mora biti bistar, a udobnost zadovoljavajuÊa. OsjeÊate li nelagodu, moæda se na leÊi nalazi Ëestica praπine. U tom sluËaju treba je skinuti, isprati i ponovno staviti u oko. Ako vid nije bistar, moguÊe je da leÊa nije centrirana nego se pomakla na bjelooËnicu. Zatvorite oko i preko vjee jagodicom kaæiprsta masirajte leÊu pomiËuÊi je prema srediπtu oka. • Za lijevo oko postupite isto, naravno uz promjenu ruku.

Za kvalitetnu i zdravu njegu tvrdih i tvrdih plinopropusnih kontaktnih leÊa preporuËujemo TOTALCARE™ sustav, jednostavan i pogodan za odræavanje svih tvrdih i tvrdih plinopropusnih leÊa. TOTALCARE™ sustav poveÊava udobnost i produljuje vrijeme noπenja kontaktnih leÊa, a sastoji se iz sljedeÊih komponenti: • TOTALCARE™ otopina za ËiπÊenje (30 ml) • TOTALCARE™ otopina za dezinfekciju/Ëuvanje/ vlaæenje (120 ml) • TOTALCARE™ tablete za uklanjanje proteina.

Napomena - Dok ne postanete spretni u stavljanju leÊa,

Dezinfekcija - Ostavite leÊe u TOTALCA-

stavljajte ih iznad neke ravne povrπine, u sluËaju da vam ispadnu. Posluæite se ogledalom. Ne trepÊite prenaglo - ako leÊa nije dobro namjeπtena, mogla bi ispasti iz oka.

RE™ otopini za dezinfekciju/Ëuvanje/ispiranje najmanje πest sati (ili preko noÊi) kako biste osigurali potpunu dezinfekciju. Dræite leÊe u zatvorenom spremniku sve do ponovnog koriπtenja. Napomena - leÊe moæete dræati u zatvorenom spremniku do sedam dana. Ako ih Ëuvate tijekom duljeg vremenskog razdoblja, prije stavljanja ponovno ih dezinficirajte. Isperite leÊe TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/Ëuvanje/ispiranje te ih stavite u oËi. Bacite upotrijebljenu otopinu, spremnik isperite svjeæom TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/ Ëuvanje/ispiranje i pustite da se osuπi na zraku.

Skidanje leÊa Za veÊinu je poËetnika to lakπe! Kao i obiËno, dobro operite i osuπite ruke. Postupite na sljedeÊi naËin: • Pripremite sve πto je potrebno za njegu leÊa nakon skidanja: tekuÊinu za ËiπÊenje, tekuÊinu za ispiranje, posudicu. • Da biste uhvatili leÊu, stavite ruËnik ili dlan lijeve ruke ispod oka. • Desnim kaæiprstom povucite vanjski kut (izmeu gornje i donje vjee) desnog oka, prema van i gore. Cijelo vrijeme dræite oko otvoreno (ne æmirite). • Æustro trepnite. LeÊa Êe iskoËiti na vaπ dlan ili ruËnik.

Dnevno odræavanje Prije rukovanja kontaktnim leÊama uvijek dobro operite i obriπite ruke.

»iπÊenje - Izvadite lijevu leÊu iz oka i stavite je na dlan. Kapnite dvije, tri kapljice TOTALCARE™ otopine za ËiπÊenje na obje povrπine leÊe i trljajte je prstom 15 do 20 sekundi. LeÊu dobro isperite TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/Ëuvanje/ispiranje ili sterilnom fizioloπkom otopinom kako biste uklonili tragove sredstva za ËiπÊenje. Smjestite je u lijevi dræaË spremnika za leÊe i zatvorite ga. Napunite spremnik TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/Ëuvanje/ispiranje. Provjerite je li spremnik napunjen do vrha. Ponovite postupak s desnom kontaktnom leÊom.

Ovlaæivanje - Za ovlaæivanje kapnite jednu do dvije kapi na unutarnju povrπinu svake kontaktne leÊe prije stavljanja u oËi.

#37 VA©E ZDRAVLJE 25

KONTAKTOLOGIJA

Tjedno odræavanje Uklanjanje proteina - Tijekom uobiËajena koriπtenja leÊa proteini iz suza mogu se nataloæiti na povrπini. Zbog proteinskih naslaga leÊe mogu postati neudobne, a vidljivost smanjena. TOTALCARE™ tablete odræavaju leÊe u najboljem stanju i omoguÊuju dezinfekciju i uklanjanje proteina u jednom koraku. O potrebi uklanjanja proteina savjetovat Êe vas oftalmolog. Nakon ËiπÊenja leÊa prema uputama za dnevno odræavanje dodajte jednu TOTALCARE™ tabletu u spremnik za leÊe napunjen TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/Ëuvanje/vlaæenje i zatvorite ga. Ostavite leÊe u otopini s tabletom najmanje πest sati, ali ne dulje od 12 sati. Nakon koriπtenja tableta leÊe prije stavljanja u oËi dobro istrljajte i isperite TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/Ëuvanje/vlaæenje. Spremnik isperite svjeæom TOTALCARE™ otopinom za dezinfekciju/Ëuvanje/ispiranje i pustite da se osuπi na zraku.

Vaæni savjeti Da biste leÊe nosili bez opasnosti po zdravlje vaπih oËiju, pridræavajte se nekoliko sljedeÊih jednostavna pravila koja Êe vam pomoÊi da moguÊnost nastanka oËnih infekcija svedete na najmanju moguÊu mjeru: • Uvijek operite i osuπite ruke prije rukovanja leÊama! Svima nam je poznato zlatno pravilo higijene, ËistoÊa ruku, koje je u radu s leÊama neizbjeæno. • Redovito skidajte leÊe prije spavanja. Spavanje s leÊama smanjuje opskrbu roænice kisikom te moæe dovesti do njezina oπteÊenja. Nikad ne nosite leÊe dulje od propisanog vremena! • Ne ovlaæujte leÊe slinom niti ih stavljajte u usta! Slina sadræi razliËite mikrobe koji mogu prouzroËiti razne vrste upala oka. • Ne koristite obiËnu vodu u njezi leÊa! U vodi iz vodovoda æivi Acanthamoeba, mikroorganizam koji izaziva rijetko, ali teπko oboljenje oka. 26 VA©E ZDRAVLJE #37

• Upotrebljavajte provjerene proizvode za njegu leÊa, i to prema savjetu oftalmologa! RazliËiti proizvodi nisu uvijek meusobno kompatibilni i nisu svi predvieni za sve vrste kontaktnih leÊa. Na taj naËin bi se mogao oπtetiti materijal od kojeg su leÊe izraene, a oπteÊena leÊa moæe izazvati oπteÊenja roænice. • Uvijek pohranjujte leÊe u svjeæoj otopini! Odstajala otopina udobno je kupaliπte za mikrobe u koje ne æelite potopiti svoje leÊe. • Redovito Ëistite i mijenjajte posudicu za leÊe! Mnogi korisnici redovito odræavaju leÊe, a zaborave voditi brigu o posudici. Nakon svake uporabe posudicu treba isprati otopinom za ispiranje leÊa (ne obiËnom vodom!) i osuπiti je na zraku. • Odlazite na redovite kontrolne preglede, najmanje jednom godiπnje, jer Êe u tom sluËaju vaπ oftalmolog moÊi pravodobno reagirati ako se pojave promjene vida. • Tijekom bavljenja sportom koristite zaπtitne naoËale. Tako Êete najlakπe izbjeÊi dodir s praπinom, peludi i vodom te ujedno sprijeËiti gubitak leÊa. • Ne nanosite losione, kreme i sprejeve u oËi ili na leÊe. LeÊe stavite prije πminkanja, a izvadite ih prije uklanjanja πminke. Bacite svu πminku kojoj je istekao rok valjanosti! • U priËuvi uvijek imajte odgovarajuÊe naoËale koje Êe vam omoguÊiti normalan vid u sluËaju gubitka ili oπteÊenja leÊa, crvenila i nadraæaja oËiju.

28 Sunce i more na vaπoj koæi

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, Zagreb, tel. 01/466 70 62, web stranica: www.manuelasapro.hr

Mnogo je kozmetiËkih proizvoda

i tretmana koji se nude i u tom je izobilju bitno pronaÊi ono πto odgovara upravo vaπoj koæi VeÊina nas jedva je doËekala prepustiti se blagotvornom djelovanju sunËevih zraka. Sunce u nama budi osjeÊaj sreÊe i podiæe raspoloæenje jer potiËe proizvodnju endorfina, tvari zahvaljujuÊi kojoj se osjeÊamo vedro i opuπteno. Znanstveno je dokazano da sunce pomaæe u regulaciji gotovo svih tjelesnih funkcija: • potiËe sintezu vitamina D odgovornog za pohranjivanje kalcija u kostima i noktima te njihovu ËvrstoÊu • umjereno izlaganje suncu smiruje 28 VA©E ZDRAVLJE #37

upalne procese na koæi te smanjuje crvenilo i ljuπtenje koæe kod seboreje i psorijaze • sunce i more povoljno utjeËu i na mrπavljenje jer djeluju na ubrzanje metabolizma, a putem znojenja neposredno na izluËivanje razliËitih toksina iz organizma. No, predugo i neumjereno izlaganje sunËevim zrakama moæe biti opasno. Ako se ne pridræavamo odreenih pravila pripreme koæe i ne

pazimo na to kada i koliko se izloæiti suncu, UVA i UVB zrake mogu potaknuti pojavu mnogih promjena na koæi. UVA zrake (zrake duge valne duljine) prodiru duboko u koæu, prolaze kroz staklo i vodu i gotovo ih niËim ne moæemo zaustaviti. Njihov πtetan utjecaj na koæu ne osjeÊamo odmah kao kod UVB zraka nego nakon nekog vremena. Produciraju veliku koliËinu slobodnih radikala koji uniπtavaju vlakna elastina i kolagena, zbog Ëega slabi tonus koæe, ten postaje suh, a koæa dehidrirana jer se vlaga ne moæe uskladiπtiti kako treba, πto dovodi do nastanka bora. UVA zrake Ëesti su uzroËnici i alergijskih reakcija jer blokiraju imunoloπku obranu i usporavaju proces regeneracije koæe. Najgora posljedica izazvana UVA zrakama je tumor koæe ili melanom, koji moæe nastati zbog pretjerana izlaganja koæe suncu. UVB zrake (zrake kratke valne duljine) apsorbiraju se u povrπinskim slojevima koæe, pa je njihovo πtetno djelovanje vidljivo odmah jer izazivaju crvenilo i opekline na koæi. Vrlo Ëesto kombinacija mora i sun-

KOZMETOLOGIJA

ca moæe imati komedogeni uËinak i dovesti do zatvaranja pora na koæi i upalnih procesa poput akni. Sunce, naime, potiËe pojaËano luËenje sebuma (loja), a klor djeluje na stiskanje pora, pa koæa koja nije oËiπÊena i pravilno pripremljena vrlo Ëesto reagira upalnim procesima.

Koæu treba pripremiti Pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom koæe moæemo izbjeÊi ili velikim dijelom ublaæiti negativan utjecaj sunËevih zraka te sprijeËiti mnoge neugodnosti koje nam mogu pokvariti ljetovanje. Za rjeπavanje tih problema nudi se pregrπt kozmetiËkih proizvoda i tretmana, pa je u tom izobilju bitno pronaÊi ono πto odgovara upravo vaπoj koæi. Svakako valja posluπati savjet kozmetiËarke koja Êe na osnovi tipa koæe i ekstremnih uvjeta kojima Êe biti izloæena znati preporuËiti pravilnu njegu. Pravilna zaπtita poËinje veÊ u kozmetiËkom studiju, i to temeljitim pilingom i ËiπÊenjem koæe. Piling je postupak kojim odstranjujemo mrtve stanice s povrπine koæe, pojaËavamo povrπinsku mikrocirkulaciju i potiËemo proces regeneracije koæe. Dobro obavljen piling ne nadraæuje koæu nego pomaæe pri uspostavi normalne funkcije i poboljπava dotok hranjivih tvari u tkivo. Ovisno o tipu koæe, velik je izbor pilinga za lice i tijelo - od onih s mineralnim solima i eteriËnim uljima do pilinga s biljnim ekstraktima. Nakon pilinga koæu treba mehaniËki oËistiti, tj. osloboditi pore viπka nakupljenog sebuma i slijepljenih neËistoÊa koje ometaju njezinu normalnu funkciju i ishranu. A kako bi koæa bila potpuno pripremljena za sunce i more, potrebno ju je i dopunski nahraniti. Svaki manjak vitamina i minerala na koæi oËituje se u vidu pojaËane iritacije, suhoÊe tena, pada tonusa i sveopÊega loπeg izgleda, pa ih je stoga vrlo vaæno nadoknaditi pravilnom kozmetiËkom njegom. Vitaminsko-mi-

Uæivajte u suncu, ali oprezno! • Za prvih boravaka na suncu koristite veÊe zaπtitne faktore. • Zaπtitne kreme nanesite barem 1530 minuta prije izlaska na sunce. • Posebno zaπtitite nos, uπi, grudi i ramena. • Svakako se istuπirajte kako biste otklonili ostatke soli i proizvoda za sunËanje. Nakon tuπiranja obvezno nanesite mlijeko ili kremu s vitaminom E na cijelo tijelo kako bi sprijeËili isuπivanje ili boranje koæe. • Izbjegavajte boravak na suncu izmeu 10 i 16 sati. • Pijte puno tekuÊine, najbolje vodu ili prirodne sokove. • Jedite laganu hranu s puno voÊa i povrÊa. • U kuÊnoj apoteci uvijek imajte pri ruci termalnu vodu, preparate na bazi aloa vere, kamilice, nevena i bisabola jer Êe vam dobro doÊi u sluËaju duljeg izlaganja suncu.

neralni tretmani s vrlo visokom koncentracijom tih vaænih supstancija koje moæete napraviti u vaπem kozmetiËkom studiju, s preparatima za kuÊnu njegu, u potpunosti Êe pripremiti vaπu koæu za ekstremne uvjete. Najbolji uËinak imaju preparati koji sadræe kombinaciju vitamina A, C, E i koenzima Q10 te minerala cinka, selena i bakra. Njihova je uloga neutrali-

zirati razorno djelovanje slobodnih radikala, ojaËati i poboljaπati elastiËnost krvnih æila i kapilara, sprijeËiti dehidraciju (isuπivanje), nastanak bora i pigmentacijskih mrlja.

Pravilnom prehranom do zdravog i bronËanog tena Kao πto koæu izvana tretiramo pravim kremama, tako je treba zaπtititi i iznutra pravilnom prehranom, koja Êe nam ujedno pomoÊi u postizanju zadovoljavajuÊe preplanule boje. Hrana bogata antioksidantima potaknut Êe proizvodnju melanina i zaπtititi koæu iznutra te omoguÊiti pravilno i brzo tamnjenje. Dobro je jesti voÊe i povrÊe æuto-naranËaste i zelene boje (mrkva, paprika, rajËica, blitva, marelica, breskva, dinja, papaja...) jer sadræe puno beta-karotena koji πtiti sluznice i epitel koæe, poboljπava regeneraciju stanica, podiæe imunitet koæe te ubrzava tamnjenje s obzirom na to da potiËe proizvodnju melanina. Vitamin C nalazi se u svakom juænom voÊu, rajËici, paprici, zelenoj salati, a njegova je uloga da πtiti stanice od razornog djelovanja slobodnih radikala, jaËa krvne æile i kapilare te podiæe imunoloπku barijeru koæe. Vitamin E odræava koæu elastiËnom i jedan je od najjaËih „ËistaËa” slobodnih radikala. Ima ga u biljnim uljima (maslinovo, buËino), klicama, suhom voÊu (bademi, ljeπnjaci, orasi), u povrÊu tamnozelenog liπÊa, mlijeku, jajima. NezasiÊene masne kiseline, posebno OMEGA 3, koje πtite stijenke krvnih æila i blagotvorno djeluju na koæu, naÊi Êete u namirnicama kao πto su plava riba, posebice tuna, skuπa, srdela, inÊuni, te u maslinovom ulju i raznim sjemenkama.

Minerali cink, selen, bakar, magnezij, uz to πto su jaki antioksidansi, pospjeπuju obnavljanje koæe, sprjeËavaju njezino isuπivanje i nastanak bora, a moæete ih pronaÊi u integralnoj tjestenini, soji, mekinjama, riæi, kvascu, ribi i mesu. #37 VA©E ZDRAVLJE 29

Botulinum toksin

lijek, toksin, eliksir mladosti ili sve zajedno

SVE DOBROBITI U OFTALMOLOGIJI Igor Æuljan, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oËne bolesti, KB Split, SpinËiÊeva 1

Botulinum toksin tip A utjeËe na funkciju miπiÊa na razini prijenosa kemijskih impulsa u njima, smanjujuÊi tako ciljano i selektivno njihovu funkciju Iako je Botulinum toksin tip A najpoznatiji po nezamjenjivoj ulozi u kozmetologiji - estetskoj medicini, on je prije svega vrlo moÊan lijek koji se viπe od deset godina primjenjuje u raznim granama medicine (najviπe u oftalmologiji, neurologiji, pedijatriji i dermatologiji). Dobiva se sintetskim putem u laboratorijima i potpuno je siguran za ljudsku uporabu. Doze koje se daju u svrhu lijeËenja nekoliko su stotina puta manje od onih koje bi mogle ugroziti zdravlje, pa je njegova upotreba praktiËno bezopasna. Iako se zbog njegova podrijetla povremeno javljaju sumnje, zasad nije zabiljeæen nijedan sluËaj po æivot opasnih zdravstvenih komplikacija nakon njegove primjene. Botulinum toksin tip A utjeËe na funkciju miπiÊa na razini prijenosa kemijskih impulsa u njima te tako ciljano i selektivno smanjuje njihovu funkciju (djeluje poput kemijskog 32 VA©E ZDRAVLJE #37

noæa). Primjenjuje se lokalno, injiciranjem vrlo tankim iglama u pojedine dijelove miπiÊa, a smanjenjem rada odreenog ili pak grupe miπiÊa postiæe se æeljeni uËinak. Doze i mjesta injiciranja ovise o vrsti bolesti, jaËini poremeÊaja i vrsti miπiÊa. Tako se, primjerice, na licu najtanjim potkoænim iglama injicira oko 0,01-0,02 ml, odnosno volumen jedne kapljice. Pozitivan uËinak vidljiv je veÊ nakon jednog sata, a maksimalan nakon jedan do dva dana. Trajanje je njegova uËinka oko tri do Ëetiri mjeseca, kada poËinje slabjeti te se prema potrebi tretman nadopunjuje ili ponavlja. LijeËenje preporuËuje i provodi iskljuËivo lijeËnik specijalist odreene grane medicine koji je za to obuËen. Sam tretman provodi se ambulantno, bezbolan je i ne zahtijeva pripremu ni anesteziju, a mjesta uboda praktiËno se ne vide. Nakon tretmana pacijent sam ide kuÊi, osim u sluËaju lijeËenja

cerebralne paralize i drugih spastiËnih poremeÊaja miπiÊa ruku i nogu. PraktiËno nema osobe kojoj se ne smije dati, osim trudnicama i dojiljama te osobama s akutnim oboljenjima.

Blefarospazam i sliËni Tic poremeÊaji Stiskanje vjea ∑ blefarospazam oblik je æariπne distonije, oboljenja koje se ËeπÊe javlja u starijoj æivotnoj dobi i u æena (75 posto), a manifestira se naglim i jakim stiskanjem vjea tako da oboljela osoba ima teπkoÊa sa spontanim otvaranjem oËiju. Javlja se obostrano, a katkad je viπe zahvaÊena jedna strana. ToËna priroda bolesti joπ je nepoznata. JaËina i uËestalost napada vrlo su raznolike - u poËetku bolesti smetnje su manje izraæene i rjee se javljaju, i to u smislu nelagode, iritacije i jaËeg treptanja, dok su vremenom izraæenije uz jako i nekontrolirano treptanje i stiskanje vjea. Katkad je stiskanje vjea izraæeno do te mjere da je osoba praktiËno nemoÊna samostalno se kretati i raditi. Napad mogu izazvati jako ili treptajuÊe svjetlo, vjetar i praπina. Uza stiskanje vjea, Ëesto se javlja i stiskanje dijela lica i Ëela, tako da se cijelo lice grËi i pretvori u straπnu grimasu. Nerijetko se oboljenje ne prepozna na vrijeme, a kako oboljeli imaju teπkoÊe u svakodnevnom æivotu, lutaju po ordinacijama, Ëesto uzimaju neodgovarajuÊu terapiju, pri-

PITALI SMO...

mjerice sredstva za smirenje (sedative i antidepresive). Kvaliteta æivota im je niska, zatvaraju se u sebe i ne izlaze van. LijeËenje je iznimno uËinkovito, pa se oboljeli preporode. Bez odgovarajuÊeg lijeËenja Botulinum toksinom tipa A nema oporavka blefarospazma. Tic facialis - hemifacijalni spazam je poremeÊaj nevoljnog i nekontroliranog pokretanja liËnih miπiÊa, posebno oko oËiju, kao grËenje vjea, a zahvaÊa samo jednu stranu lica. Iako se poneπto ralikuje od blefarospazma, i ovaj se poremeÊaj moæe uËinkovito lijeËiti Botulinum toksinom tipa A.

Entropij Uvrtanje donje vjee, kao posljedica lokaliziranoga grËenja miπiÊa s uvrtanjem trepavica koje grebu roænicu, vrlo je Ëest poremeÊaj starije æivotne dobi. Oboljeli imaju jake smetnje kao πto su suzenje, bolovi i crvenilo, a moguÊe su i infekcije roænice. Donedavno je operacijski zahvat bio jedina metoda lijeËenja. No, oboljeli sada imaju moguÊnost jednostavna uklanjanja smetnji aplikacijom Botulinum toksina tipa A umjesto podvrgavanja operacijskom zahvatu.

Oftalmopatija kod Basedow-Gravesove bolesti Osobe s oboljelom πtitnjaËom u pravilu imaju smetnje s oËima i okolnim tkivima. NajËeπÊi su znakovi izbuljenost oËnih jabuËica i otok vjea. Moæe se javiti i takva razrogaËenost da se oko ne moæe spontano do kraja

zatvoriti. Katkad je poremeÊaj tako jak da dolazi do poremeÊaja pokretljivosti oËiju i nastaju smetnje u smislu dvoslika. Ta je pojava jako neugodna i izrazito oteæava svakodnevno funkcioniranje. Uz to, oboljeli imaju smetnje kao πto su pritisak u oËima, crvenilo i suzenje. Kvaliteta æivota je smanjena, a oboljelima istodobno jako smeta njihov izgled. LijeËi se jednom do dvije aplikacije Botulinum toksina tipa A uza samo oko, a u sluËaju razrogaËenosti oka aplicira se i u gornju vjeu. LijeËenje se moæe kombinirati i s drugim lijekovima. Kako je bolest vrlo sloæena, katkad se dvoslike samo smanje ili pak ostaju, pa treba ponoviti terapiju ranije, odnosno ukljuËiti i druge naËine lijeËenja. U svakom sluËaju, valja stalno lijeËiti i kontrolirati osnovnu bolest πtitnjaËe. Kod razrogaËenih oËiju gornja vjea se spuπta kako je planirano, tako da se oËi mogu lakπe zatvoriti.

ParalitiËki strabizam Neki oblici strabizma (razrokosti), posebice paralitiËki, mogu se lijeËiti Botulinum toksinom tipa A. Kod paralitiËkog strabizma javljaju se dvoslike zbog klijenuti jednog od miπiÊa pokretaËa oËne jabuËice, koje znatno oteæavaju svakodnevni æivot. Da bi se ublaæile ili potpuno nestale, Botulinum toksin tipa A aplicira se pored oka, oko miπiÊa koji je po djelovanju suprotan od oboljelog tako da se smanji njegova reaktivna hiperfunkcija i time postigne ravnoteæa. UËinkovitost je velika, a kako se po-

stupno oporavlja funkcija oboljelog miπiÊa, potreba za terapijom prestaje.

Iskustva govore Naπa iskustva govore da je prije terapije od izuzetne vaænosti kvalitetno prezentirati pacijentu informaciju o bolesti i naËinu lijeËenja, tj. aplikacije Botulinum toksina tipa A, ohrabriti ga i smiriti, πto Êe nakon lijeËenja sigurno rezultirati zadovoljnim i zahvalnim pacijentom. Osim u oftalmologiji, Botulinum toksin tipa A primjenjuje se i u drugim granama medicine u svrhu poboljπanja smetnji, a uporaba je najraπirenija u: • neurologiji kod spazma miπiÊa lica, spastiËnog tortikolisa (iskrivljenog vrata), æariπnih spasticiteta (grËenja) dugih miπiÊa, spasticiteta nakon moædanog udara i dr., • pedijatriji kod cerebralne paralize, • fizijatriji kod spasticiteta nakon moædanog udara ili cerebralne paralize, • dermatologiji kod hiperhidroze (pretjeranog znojenja), • kozmetologiji.

Oftalmopatija kod Basedow-Gravesove bolesti

Refresh® Contacts™

Sasvim drugaËije umjetne suze!

Kod svih tegoba uzrokovanih suhim okom. Za nositelje svih vrsta kontaktnih leÊa.

• • • • •

konzervirane u boËici, na oku bez konzervansa obogaÊene mineralima iz prirodnih suza potpuno neπkodljive za oËi pogodne za dugotrajnu uporabu koriste se do 90 dana od prvog otvaranja

PITALI SMO...

DOBRI REZULTATI I U KOZMETOLOGIJI Miroslav KinËl, dr. med., spec. opÊe kirurgije i subspecijalist plastiËno-rekonstruktivne i estetske kirurgije, Poliklinika za plastiËnu i opÊu kirurgiju Barbel, HirËeva 1, Zagreb, tel. 01/230 61 00, 230 62 00

U rukama odgovorna lijeËnika i uz dobru indikaciju Botulinum toksin tipa A u kozmetologiji moæe dati zadovoljavajuÊe rezultate Gledano kroz kliniËku medicinu, neprocjenjiv je doprinos Botulinum toksina tipa A u lijeËenju poremeÊaja funkcije oËnih miπiÊa, raznih neuroloπkih spastiËnih stanja itd. No, u nekim zemljama Europe i u SAD-u registrirane su i druge indikacije, primjerica uporaba u kozmetologiji.

Kratak povratak u povijest Najstarija uporaba Botulinum toksina tipa A biljeæi se kod strabizma. IstraæujuÊi nekirurπko lijeËenje strabizma (razrokosti) dr. Alan Scott 1970. ispitivao je nekoliko tvari, meu kojima i Botulinum toksin. Godine 1973. objavio je rezultate studije na majmunima koja je prethodila uporabi na ljudima u eksperimentalne i kliniËke svrhe. Ti su rezultati zacrtali veÊinu praktiËnih smjerova razvoja uporabe Botulinum toksina tipa A koji vrijede i danas, 25 godina poslije. Godine 1978. Scott je isprobao njegovo djelovanje na oko 1077 osoba sa strabizmom, a 1982. provedena je velika studija na oko 7000 pacijenata s razliËitim indikacijama, s oko 17.000 tretmana. Od 1984. Botulinum toksin tipa A praktiËki se koristi za lijeËenje blefarospazma (grËenje vjea). Postoji i Ëitav niz drugih kliniËkih stanja koja se njime odliËno tretiraju, primjerice kod tortikolisa (iskrivljen vrat koji nastaje zbog grËa jednog od miπiÊa vrata s jedne strane, tako da se vrat 34 VA©E ZDRAVLJE #37

iskrivljuje, a glava rotira na stranu grËa) Botulinum toksin tipa A u pravo Êe vrijeme paralizirati miπiÊ, πto olakπava daljnje lijeËenje fizikalnim metodama, pa Ëak i kirurπkim putem. Kao i kod mnogih drugih preparata, kozmetoloπki uËinci Botulinum toksina tipa A u poËetku su bili nuspojava kliniËke uporabe. Naime, 1987. nakon terapije blefarospazma uoËio se njegov uËinak na glabelarne bore (bore mrπtenja izmeu obrva). Od 1989. prema FDA (Food and Drug Administration) Botulinum toksin tipa A je siguran i uËinkovit za uporabu kod blefarospazma, strabizma i hemifacijalnih spazama.

Dobra procjena - dobri rezultati Slobodno moæemo reÊi da je Botulinum toksin tipa A standardiziran preparat koji se u medicini koristi viπe od 20 godina, a u kozmetologiji desetak godina. Samo prema naπim napisima on je novi lijek, revolucija, eliksir kojim se sve na licu rjeπava. Toliko je sve pojednostavljeno da njegovu aplikaciju sebi dopuπtaju i osobe koje nisu lijeËnici. Kozmetoloπki uËinci najjaËi su na mimiËnoj muskulaturi i nemoguÊe je zamisliti da Botulinum toksin tipa A na lice moæe aplicirati osoba koja ne poznaje dobro miπiÊe lica i uËinke πto nastaju njegovim koriπtenjem. Naravno, postoje ograniËenje doze, poseban naËin

razrjeenja, Ëuvanja i drugo, ali ako se dobro procijeni potreba njegove aplikacije, daje odliËne rezultate, ali samo privremene. I pacijent mora biti informiran o relativnoj varijabilnosti æeljenih uËinaka, moguÊim komplikacijama, koje su, na sreÊu, vrlo rijetke i prolaze za isto vrijeme koliko traje djelovanje preparata, a to je od nekoliko mjeseci do godinu dana.

Eliksir mladosti? Botulinum toksin tipa A nije eliksir mladosti kako ga se opisuje u pojedinim novinskim Ëlancima. To nije sredstvo kojim se ispunjavaju bore niti dobiva ravnina ili volumen neËega. Njime se samo blokira jaka ili prejaka kontrakcija odreene grupe miπiÊa Ëime se rjeπava pitanje mimiËnih bora koje nisu fiksirane, tj. stalne. Za veÊinu mimiËnih pokreta na licu postoje antagonistiËke (suprotne po funkciji) grupe miπiÊa, tako da treba paziti da paralizom jedne grupe miπiÊa ne doe do prevage antagonistiËke grupe, zbog Ëega mogu, primjerice, nastati iskrivljenje ugla usana, asimetrija lica, pad obrve... Meutim, sve su promjene prolazne, kako loπe tako i dobre. Svaki je lijek ujedno i otrov. Pitanje je samo razloga uzimanja, doze, naËina koriπtenja i, naravno, tko ga aplicira. U rukama odgovorna lijeËnika i uz dobru indikaciju, Botulinum toksin tipa A u kozmetoloπkoj uporabi moæe dati zadovoljavajuÊe rezultate, iako na ograniËeno vrijeme. Neprocjenjiva je njegova uloga u plastiËnoj kirurgiji kao jedne od komplementarnih metoda kojima se moæe dugo zadræati svjeæ i mladenaËki izgled te odgoditi neumitnost vidljivih promjena starenja.

PITALI SMO...

Mjesta ËeπÊe kozmetoloπke uporabe na licu Glabella (bore mrπtenja izmeu obrva) - dobri rezultati uz rijetke moguÊe komplikacije, poput masnice i ptoze (spuπtenost) gornje vjee (slika 1)

bost fleksora vrata (miπiÊa koji vrat dræi naprijed) i oteæano gutanje.

Bore smijeha s vanjske strane oËiju - dobri rezultati uz rijetke moguÊe komplikacije u vidu masnice, dvoslika, ektropiona ili asimetriËnog smijeha (slika 2)

Bore gornje usne - dobri rezultati uz rijetke moguÊe komplikacije u vidu masnice i asimetrije usana kod zatvaranja i smijeha

Bore Ëela - dobri rezultati uz rijetke moguÊe komplikacije kao πto su masnice, asimetrija Ëela, ptoza obrva (slika 3) Bore vrata - komplikacije rijetke, ali zbog velikih doza mogu se javiti sla-

Nosne bore - uz dosta opreza i uz male doze rezultati su odliËni

Hiperhidroza (pojaËano znojenje) pazuha - doza od 50 U po pazuhu daje 100-postotni uËinak kroz osam mjeseci; doza od 30 U po pazuhu daje odliËan rezultat kroz πest mjeseci (slika 4)

1. Bore mrπtenja izmeu obrva PRIJE

POSLIJE

2. Bore smijeha s vanjske strane oËiju PRIJE

POSLIJE

3. Bore Ëela PRIJE

POSLIJE

• Botulinum toksin tipa A samo je jedan od osam seroloπki razliËitih toksina bakterije Clostridium botulinum (A, B, C1,C2, D, E, F, G). U terapijskoj primjeni su tipovi A i B. • Djeluje na neuromuskularni spoj gdje koËi oslobaanje acetilholina iz æivËanih zavrπetaka, πto za rezultat ima slabljenje ili atoniËnu paralizu dotiËnog miπiÊa. • UËinak traje tri do pet mjeseci, negdje dulje. Pacijent treba biti svjestan da Êe morati ponavljati injekcije. • UËinci su vidljivi nakon nekoliko dana. Pacijenta treba kontrolirati tijekom sedam do deset dana nakon aplikacije te po potrebi ponovno injicirati tamo gdje je uËinak eventualno slabiji. • Najbolja starosna dob za kozmetoloπku uporabu Botulinum toksina tipa A je od 30 do 50 godina, kada je koæa joπ dovoljno elastiËna, a bore nisu fiksirane. • Najvaænije osobine:

› neπkodljiv › bezbolan › uËinkovit

4. Hiperhidroza PRIJE

POSLIJE

• UËinkovitost terapije ponajprije ovisi o:

› pravilno postavljenoj dijagnozi

› na vrijeme preporuËenoj terapiji Poloæaji aplikacije:

› odgovarajuÊoj dozi

a) leæeÊi s podignutim gornjim dijelom tijela daje stabilnost pacijenta; poluleæeÊi poloæaj odgovara i osjetljivijim pacijentima b) sjedeÊi poloæaj omoguÊuje lijeËniku izravan pogled na tretiranu regiju, bolje se vide asimetrije i bolje lociraju miπiÊi #37 VA©E ZDRAVLJE 35

38 GenetiËki preinaËena hrana kontroverze, strah i zbunjenost

Iva AlebiÊ, dipl. ing., Darija VraneπiÊ, dipl. ing. Vitaminoteka ∑ nutricionistiËko savjetovaliπte, www.vitamini.hr »lanak preuzet s portala www.plivazdravlje.hr

Hrana zasad prisutna na træiπtu odobrena je na osnovi ispitivanja i malo je vjerojatno da predstavlja ozbiljniji rizik za zdravlje Ëovjeka Pitanje proizvodnje odgovarajuÊe koliËine nutritivno vrijedne i sigurne hrane nastoji se rijeπiti tehnoloπkim dimenzijama. U tom kontekstu dolazi do razvoja biotehnologije i genetiËkog inæenjerstva. Bioloπki imperativi, proizvodnja nutritivno vrijedne i sigurne hrane te humanitarno pitanje glavni su pokretaËi nastojanja da se postigne ravnomjerna distribucija hrane na svjetsku populaciju. Sustavi proizvodnje hrane stoga su pred velikim izazovom kako zadovoljiti sadaπnje i buduÊe potrebe za hranom, i to u svjetlu eksponencijalnog rasta svjetske populacije i sve veÊih æivotnih oËekivanja, 38 VA©E ZDRAVLJE #37

kada je jasno da su izvori hrane popriliËno ograniËeni.

Biotehnologija i genetiËko inæenjerstvo Pitanje proizvodnje odgovarajuÊe koliËine nutritivno vrijedne i sigurne hrane nastoji se rijeπiti tehnoloπkim dimenzijama. U tom kontekstu dolazi i do razvoja biotehnologije i genetiËkog inæenjerstva. Biotehnologija je primjena biljnih i æivotinjskih stanica, mikroba i njihovih proizvoda u proizvodnji tvari korisnih ËovjeËanstvu. Biotehnoloπke metode proizvodnje koriste se veÊ

desetljeÊima kako bi se povisio prinos i dobile vrste sa æeljenim karakteristikama. Razlika u novijim biotehnoloπkim metodama je primjena genetiËkog inæenjerstva uz konvencionalno kriæanje vrsta. GenetiËko inæenjerstvo ukljuËuje tehnologiju rekombinantne DNA kako bi se geni prenijeli iz jednog organizma u drugi. Geni se prenose iz jednog organizma, primjerice bakterije, u potpuno drukËiji organizam, primjerice biljku. Primjenom biotehnoloπkih metoda proizvode se biljni materijali s poboljπanim sastavom, funkcionalnim karakteristikama ili organoleptiËkim svojstvima. Razvijaju se biljke otporne na bolesti, uvjete okoliπa te odreene herbicide ili pesticide. NajËeπÊe manipulirane biljne vrste su soja, kukuruz, rajËica, krumpir, pπenica, riæa, pamuk i canola. U svjetskim razmjerima polovica ukupne koliËine soje i treÊina ukupne koliËine kukuruza je transgeniËna. U SAD-u 30 do 50 posto soje je transgeniËno, a dvije treÊine procesirane hrane sadræi transgeniËke sastojke.

NUTRICIONIZAM

U poËecima biotehnoloπke proizvodnje nastojale su se dobiti vrste otporne na insekte, herbicide i bolesti te razne klimatske uvjete. Danas je biotehnologija usmjerena na dobrobit potroπaËa i nastoji razviti hranu s poboljπanim okusom, nutritivnom vrijednoπÊu, duljim vremenom uskladiπtenja te smanjenom toksiËnoπÊu.

pljanja slobodnih radikala koji mogu utjecati na razvoj srËanih i malignih bolesti. Tim struËnjaka koji je radio na kreiranju rajËice obogaÊene nutrijentima istiËe kako su geni implementirani u rajËicu geni koje ljudi ionako veÊ unose te da stoga nema sumnje u sigurnost tog proizvoda.

Nekoliko priËa iz svijeta GM hrane

Zlatna riæa - Riæa uzgojena konvencionalnim naËinima siromaπna je vitaminom A i æeljezom. Biotehnologija se moæe primijeniti kako bi se genskom manipulacijom povisio sadræaj vitamina A i æeljeza. Zbog potencijalne toksiËnosti i teratogenosti vitamina A riæa je genetiËki preinaËena kako bi sadræavala veÊe koliËine beta-karotena. U genom riæe unesena su Ëetiri nova gena koji kodiraju proteine potrebne za sintezu beta-karotena: dva iz cvijeta narcisa i dva iz bakterije Erwinia uredovora. Takva riæa se zbog æute boje joπ naziva i „zlatna riæa”. Pribliæno 300 g kuhane riæe sadræi preporuËenu dnevnu dozu vitamina A.

Svinje s genom iz πpinata - Japanski znanstvenici ugradili su gen iz πpinata u svinju i pritom tvrdili da su prvi tim znanstvenika koji je uspjeπno „preselio” gene iz biljke u æivotinju. Cilj pothvata bio je dobivanje svinjskog mesa koje sadræi 20 posto manje zasiÊenih masti od konvencionalnoga svinjskog mesa. Gen pod nazivom FAD2 koji je uspjeπno implementiran u genom svinje odgovoran je za pretvorbu zasiÊenih masti u nezasiÊenu linolensku kiselinu. Poznato je da nutricionisti i lijeËnici zaziru od ukljuËivanja svinjetine u jelovnike zbog visokog udjela zasiÊenih masnoÊa, a upotrebom genetiËkog inæenjerstva pokuπalo se dobiti meso s poboljπanim karakteristikama. RajËica obogaÊena beta-karotenom i likopenom - Europski znanstvenici kreirali su rajËicu obogaÊenu beta-karotenom i likopenom u nadi da Êe vremenom pomoÊi u prevenciji nekih malignih i srËanih bolesti. GenetiËki modificirana rajËica imala je Ëetiri puta viπe beta-karotena i dva puta viπe likopena u odnosu na prirodno uzgojenu rajËicu. Okus joj je bio identiËan prirodnoj rajËici, no imala je izrazito crvenu boju. Beta-karoten i likopen su antioksidansi koji πtite organizam od naku-

GenetiËki preinaËeni kukuruz i pamuk ∑ opasnost za leptire - U Sjedinjenim Dræavama gen bakterije Bacillus thuringiensis, koja djeluje kao pesticid, koriπten je u procesu proizvodnje genetiËki modificiranog pamuka i kukuruza. Cilj je bio poizvodnja usjeva otpornih na razliËite nametnike, odnosno smanjenje gubitaka proizvodnje. U blizini plantaæa genetiËki modificiranog kukuruza i pamuka znanstvenici su postavili posude s biljkama kako bi stimulirali procese koji se inaËe dogaaju u okolini pantaæa. Polen s genetiËki modificiranih usjeva nanesen je na obliænje biljke, ukljuËujuÊi i one kojima se hrane be-

zopasni insekti, primjerice leptiri. Prema tvrdnjama nekih znanstvenika, postoji opasnost da Êe leptiri koji se hrane biljkama iz okoline plantaæa s genetiËki modificiranim usjevima, Ëak i ako su biljke od plantaæa udaljene i do deset metara, biti ugroæeni te da Êe se poveÊati njihovo ugibanje ili migracije.

Potencijalne dobrobiti i rizici Brojne rasprave vode se o razvoju i uporabi moderne biotehnologije, a posebice o sigurnosti genetiËki preinaËene hrane. Tehnologija rekombinantne DNA implicira brojna pitanja, prije svega etiËka, socio-ekonomska, pitanja sigurnosti hrane i okoliπa te neπkodljivosti za ljudsko zdravlje. Dobrobiti za ljudsko zdravlje, jednako kao i rizici, mogu se podijeliti u Ëetiri kategorije: Dobrobiti: • poveÊanje sigurnosti hrane • poboljπanje nutritivnog sastava namirnica • hrana s joπ viπe zdravstvenih dobrobiti • smanjenje nekih kroniËnih bolesti vezanih uz prehranu Primjenom genetiËkog inæenjerstva odreenim su se æitaricama uspjeli poboljπati organoleptiËka svojsta i rok trajanja. Odgaanje procesa truljenja voÊa i povrÊa osigurava bolju kvalitetu, okus, boju i teksturu. Takoer, moguÊe je dulje skladiπtenje te su bolje moguÊnosti transporta. Uz pomoÊ genetiËkog inæenjerstva moguÊe je kreirati namirnice s veÊom razinom minerala, vitamina i antioksidansa. Jedna od dobrobiti primjene genetiËkog inæenjerstva u prehrambenoj industriji moglo bi biti i kreiranje ulja s boljim profilom masnih kiselina, odnosno veÊim udjelom nezasiÊenih, a manjim zasiÊenih masnih kiselina. To bi u buduÊnosti moglo pomoÊi u razvoju hrane sa specifiËnim nutritivnim uËincima, #37 VA©E ZDRAVLJE 39

NUTRICIONIZAM

dizajniranim tako da zadovoljavaju odreene potrebe pojedinaca. Takva hrana, koja sadræava bioloπki aktivne komponente koje imaju moÊ blagotvorna djelovanja na zdravlje ili reduciraju rizik od razliËitih bolesti, moæe pomoÊi u neutraliziranju djelovanja odreenih gena, pa Ëak odgoditi razvoj odreenih kroniËnih bolesti i zdravstvenih problema. Rizici: • alergije • toksiËnost • neravnoteæa nutrijenata • smanjenje raznolikosti hrane Postoji bojazan da primjena genetiËkog inæenjerstva u prehrambenoj industriji moæe poveÊati preosjetljivost na neke alergene. Naime, moæe se dogoditi da se alergena svojstva donora prenesu na primatelja. Primjerice, ako se za dobivanje kukuruza s poboljπanim svojstvima koriste neki geni iz soje, moæe se kod osoba koje su inaËe alergiËne na soju javi alergijska reakcija i pri konzumiranju genetiËkom modifikacijom dobivenog kukuruza. Iz navedenoga razloga se u tehnologiji rekombinantne DNA najËeπÊe koriste mikroorganizmi Ëiji su alergeni potencijali nepoznati ili ih uopÊe nema. SliËna bojazan vezana je i uz toksiËnost. Nekad se prijenosom gena, uz æeljena svojstva, mogu prenijeti i neæeljena, primjerice svojstvo poticanja stvaranja i luËenja prirodnih toksina, πto ponekad moæe biti pogubno za konzumente genetiËki preinaËene hrane.

40 VA©E ZDRAVLJE #37

Strani geni mogu poremetiti ravnoteæu nutrijenata. PoveÊane koncentracije nekih nutrijenata mogu uzrokovati smanjenje razine drugih. Rezultat je genetiËki modificiran proizvod koji se po sastavu razlikuje od originala. Vezano uz promjenu ravnoteæe nutrijenata, postavlja se pitanje kako Êe promjena sastava nutrijenata utjecati na: • meusobnu interakciju nutrijenata • interakciju nutrijenata i gena • bioraspoloæivost nutrijenata • metabolizam i • „snagu” nutrijenata.

Pitanje sigurnosti Pri proizvodnji genetiËki preinaËene hrane razliËiti geni iz razliËitih genetiËki modificiranih organizama prenose se na razliËite naËine. To znaËi da je vrlo teπko izreÊi generalnu tvrdnju o sigurnosti genetiËki preinaËene hrane, odnosno preporuke i tvrdnje o sigurnosti trebale bi se davati pojedinaËno za svaku novu namirnicu dobivenu genetiËkim inæenjerstvom. Hrana koja je zasad prisutna na træiπtu odobrena je na osnovi ispitivanja i malo je vjerojatno da predstavlja ozbiljniji rizik za zdravlje Ëovjeka. S tim u vezi, u zemljama gdje je genetiËki preinaËena hrana dopuπtena i na træiπtu dostupna opÊoj populaciji nisu uoËene nikakve posljedice za zdravlje zbog njezina konzumiranja. Kontinuirano ispitivanje rizika i, kada je to moguÊe, dugotrajno

praÊenje konzumenata genetiËki preinaËene hrane trebalo bi stvoriti osnovu za procjenu sigurnosti ove hrane. Zbog prisutnosti genetiËki preinaËene hrane u svakodnevnoj prehrani posljednjeg desetljeÊa meu struËnjacima i laicima javljaju se kontroverze, strah i zbunjenost u vezi s njezinim manama i prednostima. Neki autoriteti smatraju da je sadaπnje znanje o genski preinaËenoj hrani nedovoljno da bi mogli odgovorno tvrditi da kulture uzgojene takvim naËinom neÊe πtetno utjecati na okoliπ i zdravlje ljudi. S druge strane, gledano u svjetskim razmjerima, polovica ukupne koliËine soje i treÊina ukupne koliËine kukuruza je transgeniËna, odnosno genetiËki preinaËena hrana je svuda oko nas. StruËnjaci su suglasni da potroπaËu treba pruæiti moguÊnost odabira izmeu konvencionalno uzgojene i genski preinaËene hrane. Stoga je deklariranje ovakvih proizvoda od velike vaænosti za razvoj biotehnologije. Kako bi odredili stajaliπte prema genetiËki preinaËenim proizvodima, potrebno je uzeti u obzir mnoπtvo Ëimbenika, poput ubrzana rasta svjetske populacije, dostupnih obradivih povrπina, oËuvanja okoliπa i obiljeæja genetiËki modificirane hrane te njezina utjecaja na zdravlje Ëovjeka. Istodobno je potrebno veliko znanje i multidisciplinaran pristup toj problematici kako bismo iskoristili ono najbolje πto nam je razvoj znanosti ponudio i izbjegli negativne uËinke.

VELIKA DONACIJA CEDEVITE KLINICI ZA ÆENSKE BOLESTI I PORODE U ZAGREBU

CEDEVITA d.o.o., Planinska b.b., HR-10000 ZAGREB TEL. 01/61 20 964, FAX 01/61 60 380, www.cedevita.hr

ZagrebaËkoj Klinici za æenske bolesti i porode u Petrovoj ulici tvrtka Cedevita u sklopu velike humanitarne akcije donirala je Cedevita Balance Prenatal u vrijednosti 150.000 kuna. Ugovor o donaciji potpisali su predstojnik klinike prof. dr. sc. Ivan KuvaËiÊ i dr. Marko Smetiπka, direktor Cedevite d.o.o., Ëlanice Atlantic Grupe. Cedevita Balance Prenatal je vitaminsko-mineralni dijetetski proizvod namijenjen uravnoteæenoj prehrani trudnica i dojilja te æenama koje planiraju trudnoÊu. Tijekom trudnoÊe i dojenja poveÊana je potreba organizma za pravilnim unosom odreenih vitamina i minerala, i to zbog podrπke potrebne rastu i razvoju djeteta. Klinika za æenske bolesti i porode najveÊa je hrvatska specijalizirana ustanova koja skrbi za specifiËne zdravstvene potrebe æena. Cedevita donacijom æeli pridonijeti unaprjeenju brige o zdravlju korisnica zdravstvenih usluga naπe najveÊe æenske bolnice te dati svoj doprinos pronatalitetnoj politici zemlje.

Metabolizam u sluæbi mrπavljenja Izvor: Izvor: Women‘s Health, srpanj 2004. Prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Da, istina je da moæete sami sebe pojesti, ali ne æivcima nego bræim metabolizmom. Treba vam samo pravi izbor namirnica Namirnica #1 »ILI

Teorija: Capsaicin - ljuti sastojak Ëili papriËice vjerojatno ubrzava otkucaje srca, podiæe metabolizam i potiËe gubitak teæine. ZakljuËak: Nedavno provedena studija dokazala je da su ispitanici koji su konzumirali kavu i jela zaËinjena Ëilijem uspijevali svakodnevno sagorjeti 1000 kalorija viπe! Dakle, zaljutite malo svoj dan!

Namirnica #2 KAVA

Teorija: Kofein ubrzava puls, pa moæemo sagorjeti viπe kalorija. No, budite oprezni! Previπe kofeina remeti san i zapravo oteæava razdoblje dijete. ZakljuËak: Istraæivanje u Kanadi pokazalo je da su osobe koje su popile kavu 12 sati prije fitness testa bile izdræljivije, ali su istodobno troπile viπe kisika tijekom aktivnosti. Potroπnja kisika izravno je povezana s brzinom metabolizma. No, ne pretjerujete s kavom! Rezultati jedne studije, objavljeni u International Journal of Obesity, dokazali su da su osobe koje spavaju manje od πest sati na dan sklonije debljanju od spavalica koje provode devet i viπe sati u krevetu! Zato, polako s espressom!

46 VA©E ZDRAVLJE #37

5 naËina da ubrzate metabolizam 1. Jedite manje, a ËeπÊe. 2. Izbjegavajte slatku hranu. 3. Ne koristite drastiËne i brze dijete uz velike fiziËke aktivnosti. Povratkom na normalnu prehranu vrijednosti glukoze u krvi drastiËno rastu. 4. Pijte osam do deset Ëaπa vode na dan. 5. Bavite se redovito tzv. intervalnim vjeæbanjem. Ono podrazumijeva izmjenu intenzivnih aerobnih vjeæbi s vjeæbama relaksacije i istezanja. Sve vjeæbe ubrzavaju metabolizam, ali intervalno vjeæbanje troπi znatno viπe kalorija na sat nego vjeæbanje kontinuiranim umjerenim tempom.

Namirnica #3 ZOBENA KA©A

Teorija: Sloæeni ugljikohidrati i vlakna koje nalazimo u zobi odræavaju nisku razinu inzulina u krvi nakon obroka. Iznenadni porast i opadanje razine inzulina u krvi daje tijelu upute za spremanje masti, zbog Ëega usporava metabolizam, tj. troπi manje kalorija. Obrok s dodatkom zobi dulje se zadræava u æelucu i izaziva sporije luËenje inzulina nego, primjerice, kriπka bijelog kruha ili slatke æitarice za doruËak.

ZakljuËak: “Zobene pahuljice idealan su izbor za doruËak.”, savjetuje dr. Anne Nugent iz Britanske nutricionistiËke zaklade. „Zob sadræi topiva vlakna koja sniæavaju razinu kolesterola u krvi i daju osjeÊaj sitosti.” Dakle, ako i niste voljeli zobenu kaπu kada ste bili mali, potrudite se i zavolite je sada!

Namirnica # 4 NEMASNO MESO

Teorija: Tijelo troπi viπe energije za probavu proteina nego za probavu

NUTRICIONIZAM

na ukljuËuje 10 do 15 posto proteina. No, struËnjaci upozoravaju na to da pretjerano uzimanje proteina moæe poremetiti rad bubrega i izazvati gubitak kalcija, poveÊavajuÊi tako rizik od osteoporoze. Kao i sa svakom hranom, kljuË je u umjerenosti - meso je ipak zdrav izvor proteina kao dio zdrave i uravnoteæene prehrane.

Namirnica #5 MASNA RIBA

Teorija: Osim πto je poznato da su izvor proteina, masne ribe bogate su i omega-3 masnim kiselinama, za koje se pretpostavlja da reguliraju koliËinu hormona leptina. Rezultati nedavno provedene studije u SAD-u na laboratorijskim miπevima navode da razina leptina direktno utjeËe na metabolizam, odreujuÊi koje kalorije sagorijevaju, a koje se pohranjuju kao mast. Rezultati druge studije (provedene na ljudima) dokazali su da je dijeta kod pretilih ljudi, kojima je u prehranu bila ukljuËena masna riba, pokazala bolje rezultate od prehrane (iako dijetne!) bez konzumacije masne ribe. ZakljuËak: Promjena razine leptina u krvi izazvana uzimanjem masne ribe pridonosi bræem osjeÊaju sitosti. Znanstvenici smatraju da je to jedan od razloga zaπto su neki ljudi prirodno mrπavi, a drugi skloni debljanju. Ako baπ niste ljubitelj masne ribe, uzmite kapsule ribljeg ulja ili za salatu koristite ulje od sjemenki lana.

Namirnica #6 ZELENI »AJ

ugljikohidrata ili masti. Studija provedena na Arizona State University usporeivala je na 10 æena, starosti od 20 do 30 godina, uËinke visokoproteinske dijete i visokougljikohidratnog prehrambenog reæima. Dokazano je da su ispitanice tijekom proteinske dijete uspijevale utroπiti viπe kalorija. ZakljuËak: Prehrana bogata proteinima pomaæe pri mrπavljenju tako da se pri konzumaciji proteina bræe postiæe osjeÊaj sitosti. Proteini dodatno igraju vaænu ulogu u izgradnji i obnavljanju tijela, a uravnoteæena prehra-

Teorija: Zeleni Ëaj sadræi flavonoid zvan epigallocatechin gallate (EGCG) koji moæe utjecati na potrebe organizma za norepinefrinom (neurotransmiter) zbog uspjeπnijeg sagorijevanja kalorija. ZakljuËak: U πvicarskoj studiji ispitanici koji su uzimali ekstrakt zelenog Ëaja imali su oko pet posto viπe sagorjelih kalorija od onih koji su primali placebo ili kofein. Katehini iz zelenog Ëaja mogu sprijeËiti pretilost koËenjem ulaska glukoze u masne stanice. EGCG je dodatno i vrlo jak oksidans koji moæe πtititi od srËanih oboljenja i udara. Jedna πalica zelenog Ëaja moæe sadræavati oko 200 mg antioksidansa, dakle idealne bi bile tri, Ëetiri na dan.

Namirnica #7 GREJP

Teorija: Grejp sadræava malo kalorija te je koristan u svakoj dijeti jer sniæava razinu inzulina u krvi. Inzulin je tijelu potreban za metabolizam πeÊera u krvi - πto viπe πeÊera tijelo uspije utroπiti, manje Êe se pohraniti kao masti. Smanjenje razine inzulina pridonosi i manjem osjeÊaju gladi, kao πto visoka razina daje signale hipotalamusu da proizvede osjeÊaj gladi. ZakljuËak: AmeriËka studija ukljuËivala je grupu dobrovoljnih pretilih ispitanika. Jednoj grupi ispitanika svakodnevno je prije svakog obroka servirano pola grejpa, druga je pila po Ëaπu soka od grejpa prije svakog obroka, a treÊa grupa ispitanika nije konzumirala grejp ni u kojem obliku. Nakon 12 tjedana prosjeËni gubitak kilograma u prvog grupi bio je 1,63 kg (kod nekih ispitanika Ëak do 4,5 kg!), u drugoj grupi prosjek je bio 1,5 kg, dok su oni koji nisu uopÊe uzimali grejp izgubili u prosjeku samo 0,20 kg. Ako ste na terapiji lijekovima, konzultirajte svog lijeËnika prije nego πto poËnete jesti grejp jer on interferira s nekim lijekovima.

Kako Êete izraËunati svoj bazalni metabolizam BM* = 655 + (9,6 x teæina u kg) + (1,8 x visina u cm) - (4,7 x starost u godinama) *BM = bazalni metabolizam Da biste doznali koliko kalorija trebate za odræavanje bazalnog metabolizma, pomnoæite dobivenu brojku sa 1,2 ako kod vas preteæe sedentarni æivotni stil (malo ili niπta vjeæbanja); sa 1,5 ako ste umjereno aktivni (umjereno aerobno vjeæbanje tri do pet dana tjedno); i 1,9 ako ste jako aktivni (intenzivno dnevno vjeæbanje). Brojka koju tada dobijete oznaËava minimalni broj kalorija koji vam je potreban za odræavanje stalne tjelesne teæine.

#37 VA©E ZDRAVLJE 47

Kako udobnije putovati Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

KreÊete na godiπnji odmor? Da ga ne biste zakomplicirali veÊ na poËetku,

Ponesite sa sobom hranu koja sadræi vlakna (svjeæe sezonsko voÊe i povrÊe), a ujedno moæe posluæiti i za osvjeæenje.

nudimo nekoliko jednostavnih savjeta za

Korisno je i ponijeti bademe, kikiriki ili groæice jer su do-

vaπu sigurnost i udobnost

bar izvor energije. Ako voÊe za osvjeæenje kupujete tijekom putovanja, pobrinite se za to da ga dobro

Ljeto je vrijeme kada veÊina nas planira zaputiti se na zasluæeni godiπnji odmor. No, koliko god putovanje moæe biti ugoda, u biti je stres za organizam jer promjena dnevnog ritma dodatno je optereÊenje za pojedine organe. Da bi ipak πto viπe uæivali u putovanju i lakπe ga podnijeli, vaæno je dobro se pripremiti i πto bolje ga unaprijed isplanirati. Kako bismo vam u tome barem malo pomogli, donosimo nekoliko savjeta kojih bi se trebali pridræavati:

(lan, pamuk...) koja Êe dopustiti vaπoj koæi da diπe. Vaæno je obuti ugodnu obuÊu koja neÊe optereÊivati vaπe noge (visoke potpetice ostavite za veËernje izlaske). Dugotrajna putovanja negativno djeluju na probavni sustav i gotovo redovito dovode do zatvora. Kako biste to izbjegli, pijte dovoljno tekuÊine (misli se na mineralnu vodu, sokove ili neki multivi-

Za put obucite udobnu

taminski napitak koji Êe vam

odjeÊu od prirodnih vlakana

vratiti svjeæinu).

48 VA©E ZDRAVLJE #37

operete ili se odluËite za ono koje se moæe oguliti. Ako na put kreÊete rano ujutro, nemojte preskoËiti doruËak da biste dobili na vremenu. Radije se probudite malo ranije i organizmu priuπtite najvaæniji dnevni obrok. Izbjegavajte Ëaj i kavu - oni su diuretici, tj. pospjeπuju gubitak vode iz tijela. Ako ipak ne moæete bez kave, odluËite se za onu bez kofeina.

Prvih 300 Ëitatelja koji poπalju raËun od kupljenog bilo kojeg Bekunis proizvoda dobit Êe na dar osvjeæivaË zraka. Naπa adresa je: Oktal Pharma d.o.o. (Za Bekunis) Utinjska 40 10020 Zagreb

Izbjegavajte i alkohol jer on dovodi do dehidracije, a ionako nije poæeljan ako vozite. Za svaki sluËaj, ne postignu li ove mjere svoj uËinak, ponesite sa sobom i neki biljni laksativ (npr. Bekunis) koji Êe vas rijeπiti neugode na samom poËetku odmora. Ako putujete na udaljena mjesta, napravite kratak odmor najmanje svaka dva sata. Tijekom predaha priuπtite si laganu akupresurnu masaæu vrata, ramena i gornjih dijelova lea (ako ih moæete dohvatiti) ili jednostavno kratko proπetajte umjesto da se zalijepite za πank kakva kafea ili restorana pokraj puta. Ako bolujete od neke kroniËne bolesti i redovito uzimate lijekove, pobrinite se za to da sa sobom ponesete koliËinu koja Êe vam biti dostatna tijekom cijeloga godiπnjeg odmora. U torbu obvezno stavite i antiseptik za rane (npr. Octenisept).

Æelimo vam ugodno i nadasve sigurno putovanje!

50 Stakalca koja su prodala duπu

Mr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Rijeka-SplitOsijek-Zagreb, vesna.augustinovic-fett@vt.htnet.hr

U ulozi maske, ogledala, okvira za sliku ili nakita naoËale postaju idealno sredstvo za prijenos poruke, a osnovna im funkcija - poboljπanje vida - dolazi tek kao korisna nuspojava NaoËale preporuËam za ljude stare, A monokle ove viπe za straæare! Na korisnost one nek’ su sada svima, Napose za tlaËit’ nosiÊe mudrima; Taπtima Êe one olakπat’ prijetvornost, Pronicljivim, ljubomornim, odvratit’ pozornost! (Najstariji reklamni slogan za naoËale pjesnika iz 16. stoljeÊa. Slobodan prijevod s talijanskog autorice teksta.) 50 VA©E ZDRAVLJE #37

NaoËale su najzanimljivije (ne)medicinsko pomagalo! Ubrzo poπto je otkrivena njihova neosporna pomoÊ vidu, postale su odjevni predmet. To se nije dogodilo niti jednom korisnom medicinskom rekvizitu (npr. sluπnom aparatu). VeÊina ih je tijekom vremena zadræala osnovnu namjenu, ali ne i naoËale. One umjesto nadomjesne preuzimaju dominantnu ulogu - na licu Ëovjeka od objekta postaju subjekt!

U ulozi maske, ogledala, okvira za sliku ili nakita postaju idealno sredstvo za prijenos poruke, a osnovna im funkcija - poboljπanje vida - dolazi tek kao korisna nuspojava. Stoga je moæda nepoznati epigrafist imao pravo kada je na grobnicu njihova navodnog izumitelja u Firenzi 1317. godine uklesao: „Ovdje leæi Salvino Armati, izumitelj naoËala. Neka mu Bog oprosti njegove grijehe“. NaoËale kao da su tu kako bi nas podsjetile na to da ono πto gledamo nije realan svijet nego slika promatrana kroz prizmu vlastite subjektivnosti. Ta percepcija svijeta ima svoju cijenu koju samo odabrani mogu platiti. To je cijena koju plaÊamo da bismo bili razliËiti (u mitskim priËama to uvijek dovodi do tragiËne izolacije!). Za neke je korisnost njihova noπenja naprosto sama po sebi razumljiva. Tako Êe ih u 16. stoljeÊu Daça de Valdes preporuËiti sljedeÊim argumentima: „Nema sumnje da salvatorice jaËaju vid. Razlog je jednostavan: ne moæete jednako æustro koraËati kada su vam noge bose kao kada na njima imate cipele“!?

OFTALMOLOGIJA

Revolucionarno otkriÊe Franjevac Roger Bacon (doctor mirabilis) u djelu iz 1267. godine Opus magnus opisuje leÊe koje uveÊavaju i koje mogu korigirati vid. Bilo je jasno da je prva revolucija u razvoju naoËala poËela. Evidentno je da je veÊ tada optiËka tehnologija bila sposobna bikonveksnim leÊama korigirati dalekovidnost (kratkovidni Êe priËekati joπ najmanje dva stoljeÊa). NajveÊi je problem prve revolucije u proizvodnji naoËala bio kako zadræati naoËale na licu! Tu poËinje nikad zavrπena priËa o odnosu optiËke leÊe i njezina potpornja, trenutka kada „leÊa prodaje duπu“ kako bi opstala na pozornici povijesti koja se kasnije naziva træiπte. Najstariji su primjerci naoËala opÊenito rijetki u svijetu pa se o izgledu, obliku i naËinu uporabe zna po prikazima na likovnim umjetniËkim djelima. Tako najraniji prikaz naoËala nalazimo na fresci Tomassa di Modena iz 1352. godine u sali crkve San Nicolo u Trevisu u Italiji. To je portret kardinala Uga di Provenza koji na nosu ima dvije staklene leÊe okruæene debelim prstenima s drπkama koje su spojene zakovicom (otuda naziv Nietbrille, basicles clouant). Prvobitno su naoËale bile dragocjenost koja se morala Ëuvati pa su veÊ prve naoËale sa zakovicom imale svoj etui kruπkolikog oblika priËvrπÊen vrpcom oko pasa. Oni koje ovog ljeta put nanese na Krk neka pogledaju u katedrali grada Krka gotiËku srebrnu frankopansku palu, rad mletaËkog majstora Paula Kolera iz 1477., gdje se meu brojnim likovima svetaca nalazi i lik svetog Bernardina Sienskog koji o pasu ima etui za naoËale. Zateknete li se pak u Zagrebu, pogledajte u Strossmayerovoj galeriji starih majstora sliku ferarskog slikara Lodovica Mazzolina Preljubnica pred Kristom na kojoj jedan od farizeja rukom pridræava naoËale na nosu, a o pasu nosi privezan etui. RijeË je o najstarijem tipu naoËala sa zakovicom.

Ljetujete li u Splitu, posjetite franjevaËki samostan u Poljudu i potraæite portret biskupa Tome Nigrisa iz 1527. slikara Lorenza Lotta. Na klecalu, uz brevijar je odloæen neπto napredniji tip naoËala, tzv. mosne naoËale (Bügelbrille) u kojima su stakalca povezana Ëvrstim lukom poput mostiÊa. Jedna od njihovih varijanti su i mosne naoËale tipa πtipavca (Klemmbrille) koje su se svojevrsnom πtipaljkom pridræavale za korijen nosa. Premda impresionira ljudska inventivnost prvobitnih naoËala, zaËuuje spoznaja kako su uπi za tu namjenu otkrivene relativno kasno, pa je proizvodnja naoËala u danaπnjem obliku (Ohrenbrille) uhvatila maha tek poËetkom 19. stoljeÊa. Koji se zateknu u Varaædinu neka pogledaju u gradskom muzeju πkrinjicu iz druge polovice 17. stoljeÊa na kojoj je u smeoj hrastovini lijepo izrezbaren lik bradatog kovaËa s naoËalima koje su okrugle, πirokog okvira, spojene lukom, imaju krake koji idu prema uhu. Moæda Êete svjedoËiti prvom prikazu zaπtitnih naoËala u nas!

OtkriÊe plastike dalo je najveÊi poticaj masovnoj proizvodnji i uporabi naoËala. Znamenite se rejbanice proizvode ranih pedesetih godina i uz long-play vinil ploËe predstavljaju zaπtitni znak svoga vremena. Razvoj pop kulture 60-ih godina dao je silan poticaj konzumaciji naoËala kao obvezatnog rekvizita s porukom. Novi æivotni stil i novi jezici komunikacije povukli su za sobom rijeku potroπaËkog druπtva i poËele su nove igre s naoËalima (say yes to everything). Kada je Dior 1968. upotrijebio novi materijal OPTIL austrijskog dizajnera Angera, visoka je moda praktiËki osvojila i ovo podruËje. U samo nekoliko sezona Cardin i Courreges uspjeli su nametnuti naoËale kao modni rekvizit (fashion show). Ne treba smetnuti s uma da je veÊ 1940. Marcel Rochas dizajnirao i osobno proizveo plastiËne cvjetne naoËale i prodavao ih kao ekskluzivan dodatak u svome pariπkom atelieru.

Druga revolucija

TreÊa revolucija dogaa se 80-ih godina s rastom industrije i dizajna. S jedne se strane naπla tehniËka podrπka s neupitnom kompetentnoπÊu proizvodnje najzahtjevnijih optiËkih inovacija, a s druge moda koja je neizmjerno vjeπta u zavoenju potroπaËa. Izmeu su njihovo veliËanstvo naoËale - dio odjeÊe, detektor ukusa. Danas je kvaliteta naoËala pod budnim okom brzih i hirovitih promjena træiπta potroπaËkog druπtva bez obzira na to sluæe li poboljπanju vida ili provociraju novi jezik komunikacije ∑ konzumaciju. Moæda je Neron bio miop (kratkovidan) kada je gladijatorske igre u areni promatrao kroz bruπeni smaragd, ili je bio svjetloplah, ili je naprosto bio ekscentriËan. ©to god da jest, Bog Êe mu oprostiti njegove grijehe.

U 17. stoljeÊu korekcijska stakla postaju zaπtitna jer se razvijaju razliËite tehnike njihove pigmentacije. Osim veÊ spomenutog kovaËa iz Varaædina, primjer takvih naoËala su venecijanske Goldoni iz ranog 18. stoljeÊa te Richardson linije Ëudesnih oblika i neupitne fascinacije iz 19. stoljeÊa. U 20. stoljeÊu, osobito nakon 1. svjetskog rata, naoËale doæivljavaju metamorfozu i postaju trgovaËka roba. Tu je zatvoren ciklus metamorfoze: od neznanstveno utemeljenih optiËkih pomagala koje su prodavali aromatari, ljekarnici i trgovci, preko znanstvenog pokriÊa izuËavanjem anatomije oka i optiËke fizike, naoËale su ponovno zavrπile kao trgovaËka roba.

TreÊa revolucija

#37 VA©E ZDRAVLJE 51

(Ne)razumljivi psihorjeËnik Ozren Podnar, prof.

Psihijatrijski termini koji se rabe u nas veÊinom su nerazumljivi ili dvosmisleni, πto oteæava pacijentima i rodbini razumijevanje da se odreeni termin odnosi upravo na njih 52 VA©E ZDRAVLJE #37

NajËeπÊe psihijatrijske bolesti, depresija i anksioznost, mogu se uspjeπno i brzo lijeËiti, ali veÊina oboljelih ne dobije pravodobnu (ili ikakvu) medicinsku pomoÊ zato πto svoje stanje ne shvaÊa kao zdravstveni problem, zato πto ih je sram pred okolinom ili zato πto ih lijeËnik pogreπno dijagnosticira. Jedan od temeljnih razloga slabog prepoznavanja i pogreπnog poimanja psihijatrijskih bolesti jest nerazumlji-

PSIHOLOGIJA

va, u nekim sluËajevima i neprecizna medicinska terminologija, koja obiËnom Ëovjeku, a i ponekom nespecijaliziranom lijeËniku, zamuÊuje pravu prirodu bolesti. Drugi je izvor problema niska razina pismenosti nacije i minimalna sposobnost prepoznavanja vlastitih duπevnih stanja, osobito njihova opisivanja rijeËima. Dok je i neupuÊenima lako pojmiti bolesti Ëije se æariπte moæe opipati ili vidjeti na fotografiji, kod psihijatrijskih bolesti ljudima nedostaje orijentacija kakvu, primjerice, imaju kod bolesti bubrega ili srca, ospica ili æuljeva, prijeloma ili iπËaπenja. Stoga je potrebna πiroka edukacija radi objaπnjavanja znaËenja psihijatrijskog i psiholoπkog rjeËnika.

Zavaravanje veÊ u startu Termini „psihiËka”, „duπevna” ili „mentalna” bolest zavaravaju veÊ u startu jer se dotiËu samo vrste simptoma. RijeË je, dakako, o moædanim bolestima koje su jednako tjelesne kao i πeÊerna bolest, upala pluÊa ili poviπeni tlak. Razlika je u tome πto psihijatrijske bolesti izazivaju smetnje u raspoloæenju i osjeÊajima te neπto manje u pogledu misaonih i spoznajnih procesa. No, πto su to osjeÊaji i psiha ako ne moædane funkcije i πto je mozak ako ne tjelesni organ? Kad se Ëovjeku kaæe da je bolestan na psihu ili na duπu, on je uplaπen i zbunjen jer su mu pojmovi „psiha” i „duπa” nejasni i vuku na mistiku i filozofiju, umjesto na medicinu. Stoga veÊina ljudi odbija „pristati” na psihiËku ili duπevnu bolest, propuπtajuÊi tako lijeËenje, dok Êe bez veÊe teπkoÊe prihvatiti da imaju opipljivu bolest, pa i ako je ona teπko izljeËiva. Stoga bi bolesti psihe i duπe trebalo jasno prikazati kao podvrstu moædanih bolesti, koje pogaaju centre za osjeÊaje i raspoloæenje. Depresija i anksioznost sluæbeno su kategorizirane kao poremeÊaji raspoloæenja, odnosno afektivni poremeÊaji (engl. affective disorders). S

tim terminima imamo niz problema. Prvo, u meunarodnoj je klasifikaciji izabrana rijeË poremeÊaj (disorder) jer ona zvuËi manje obeshrabrujuÊe od bolesti te umanjuje stigmu koja prati psihijatrijske bolesnike. No, u nas rijeË „poremeÊaj” zvuËi neugodnije od bolesti jer je ta imenica povezana s pridjevom „poremeÊen”, pri Ëemu se podrazumijeva i neizreËen dodatak „duπevno”. Nadalje, malo koji graanin razumije rijeË afektivno ili afekt, osim u sklopu fraze „u afektu” - u stanju jake razdraæenosti. Kad naiu na rijeË afektivno, neki misle da je pogreπno otisnuta te da bi trebalo pisati „efektivno”. Ni domaÊi izraz poremeÊaji raspoloæenja nije najsretniji, iako je vjerojatno najmanje loπ. Nevolja je u tome πto rijeË raspoloæenje veÊini ne oznaËava niπta bitno u æivotu. Ako prosjeËnom Ëovjeku kaæete da se najviπe ljudi ubije ili pokuπa ubiti zbog poremeÊena raspoloæenja, vjerojatno Êe vas blijedo gledati. No, upravo je depresija, dakle duboko sniæeno raspoloæenje, uzrokom barem dvije treÊine samoubojstava (suicida), a ostatak se odnosi uglavnom na razne oblike tjeskobnih poremeÊaja. RijeË depresija (lat. deprimere = potisnuti) doslovce znaËi potiπtenost i uglavnom je ispravno shvaÊena, no mnogi je rabe u neprimjerenim okolnostima u smislu lakπeg i kratkotrajnog pada raspoloæenja umjesto bolesti moædanih centara za raspoloæenje. Bipolarni poremeÊaj sinonim je za nekad uvrijeæen izraz „maniËna depresija”. Dok je potonji termin neke ljude pogreπno asocirao na manijakalnost, fraza „bipolarni poremeÊaj” ljudima ne znaËi baπ niπta (misli se na poremeÊaj kod kojega raspoloæenje jako oscilira od ushiÊenosti do depresije, izmeæu „dva pola”). Isto vrijedi za unipolarni poremeÊaj, koji se odnosi na „Ëistu” depresiju, odnosno raspoloæenje koje se kvari samo „prema dolje”. Podjednako slabo stoje rijeËi distimija (kroniËna blaæa depresija) i ciklotimija (brze oscilacije raspo-

loæenja). Tko Êe proËitati tekst na temu bipolarnog poremeÊaja, ciklotimije ili distimije ako ga niπta ne upuÊuje na to da bi se to moglo ticati njega ili osobe koju poznaje? I termin anksioznost (lat. anxietas = uznemirenost, tjeskoba) vrlo je slabo poznat u Hrvatskoj. Hrvatski prijevod „tjeskoba” ima nedostatnu teæinu, pa ga ljudi ne shvaÊaju ozbiljno. Malo Êe tko u rijeËi anksioznost prepoznati vlastito stanje, a ako nekome kaæete da ne moæete raditi jer ste tjeskobni, dotiËni Êe pomisliti da neπto „muljate” jer bi svatko trebao izaÊi na kraj s neËim tako „banalnim” kao πto je tjeskoba. Kako moæe reagirati osoba kojoj lijeËnik kaæe da je agitirana? Stariji su moæda Ëuli za politiËko agitiranje, a mlai koji ne znaju engleski neÊe imati pojma da se misli na vidljivu uznemirenost, usplahirenost (za razliku od prikrivenog, unutarnjeg nemira). ©to narodu znaËi opsesivno-kompulzivni poremeÊaj? Kladimo se da bi manje od dva posto ispitanika odgovorilo ispravno. Hrvatski prijevod obuzeto-prisilni poremeÊaj takoer ne prenosi poruku zainteresiranima. Tko bi rekao da se pod tim izrazom krije obuzetost strahom da Êe se neπto loπe dogoditi ako ne poduzmemo izvjesne radnje kojima Êemo to izbjeÊi i ujedno sebe umiriti (recimo: dvaput se vratiti da provjerimo jesmo li ugasili plin). A socijalna fobija? ProsjeËnoga graanina „socijalno” asocira na mirovinsko i zdravstveno osiguranje ili na siromaπtvo (“socijalni sluËaj”), a ne na stidljivost i osjetljivost na uvrede u meuljudskim (socijalnim) kontaktima. RijeË stres je meu bolje shvaÊenima, iako je u nas ona postala sinonim samo za distres, onaj „loπ”, bolan i πtetan stres. Suprotno od distresa je eustres, dobar ili ugodan stres (npr. vijest da je porod dobro proπao, da smo dobili na lutriji, da je voljena osoba pristala na susret i sl.). Sama #37 VA©E ZDRAVLJE 53

PSIHOLOGIJA

ba moæe po volji prekinuti te kao da bi Ëovjeku bilo bolje ako bi pred drugima prikrio uzrujanost, brigu ili æalost. Zar bi patnja nestala ako bi je osoba prestala pokazivati? Terapeuti jednostavno ne bi smjeli pacijentima govoriti πto da osjeÊaju ili misle nego im davati praktiËne i primjenjive savjete πto da Ëine kako bi im bilo bolje. No, da bi mogao sudjelovati u tretmanu i procijeniti koliko je terapeut kvalitetan, pacijent mora biti informiran o prirodi svoje bolesti i poznavati terminologiju.

Iritantne fraze u psihoterapiji

rijeË stres oznaËava bilo bolan bilo ugodan stres te nema ni pozitivan ni negativan predznak.

Koliko razumijemo vlastite emocije Ljudi masovno imaju teπkoÊa s poimanjem osjeÊaja i duπevnih stanja, neovisno o terminologiji. Primjerice, izrazi „bojim se” ili „strahujem” dvoznaËni su, a da toga Ëesto nisu svjesni ni psihijatri. Kad osoba lijeËniku kaæe „bojim se da Êe se dogoditi to i to”, on je moæe omalovaæiti odgovorom „pa ne trebate se toga bojati”, iako uopÊe ne zna treba li se osoba bojati ili ne. Jer, πto ako pacijent nije htio reÊi „smatram da postoje veliki izgledi da se dogodi to-i-to” nego „ako se to-i-to dogodi, ja Êu pretrpjeti snaænu bol”? BuduÊi da bol od odreenog stresa ovisi o stupnju otpornosti na nj, nema smisla osjetljivijoj osobi govoriti da se neËega ne treba bojati, osim ako za nju nemate informaciju da je nemoguÊe ono Ëega se boji i ono πto bi je moglo povrijediti. Ono πto treba uËiniti jest povisiti pacijentu otpornost na stres i povisiti mu prag podraæljivosti na bol. S rastom otpornosti æivaca opadat Êe i pacijentov strah. 54 VA©E ZDRAVLJE #37

ProblematiËno je i nazivanje strahova „iracionalnima” jer su oni takvi u vrlo malom broju sluËajeva. Iracionalan (nerazuman) je strah da Êe vas ugristi leteÊi jednorog jer takve æivotinje nema. VeÊina se strahova tiËe stvarnih pojava koje Ëovjeku uistinu mogu nanijeti tjelesnu ili duπevnu bol. Ako je pojedinac po prirodi osjetljiviji na bol, tada je izloæen veÊem broju situacija koje mu mogu nanijeti bol, i to intenzivniju od one koju trpe ljudi prosjeËno jakih æivaca. Mnogi psihoterapeuti ne razlikuju stanja od postupaka, radnji i aktivnosti. Zbog toga u razgovoru s ljudima koji trpe od psihiËko-emotivnih smetnji rabe izraze koji ih mogu samo dodatno uzrujati ili deprimirati. Primjerice, kaæu „nemojte se nervirati” ili „nemojte se brinuti”, kao da su nerviranje ili briga radnje, a ne stanja æivËanog sustava. Ovakvi savjeti mogu imati smisla samo ako terapeut pacijentu iznosi nove Ëinjenice, primjerice „nemojte se brinuti, upravo mi javljaju da vam banka neÊe zaplijeniti kuÊu”. Joπ gore zvuËi „nerviranje vas neÊe nikamo odvesti”, „plakanje vam neÊe pomoÊi” ili „nemojte se saæalijevati”, kao da su nerviranje, plakanje ili æaljenje namjerne radnje koje oso-

• „Razmiπljajte pozitivno” - zvuËi kao poziv na maπtanje ili sanjarenje. • „Uæivajte u æivotu” i „oraspoloæite se” - tko moæe uæivati, veÊ uæiva i ne treba mu lijeËnik da mu kaæe neπto tako banalno. • „Sagledajte stvari s ljepπe strane” - „bubrezi su vam otkazali, ali pluÊa vam super rade”. • „SuoËite se sa æivotom” (doslovce: „izloæite se stresnim podraæajima”) isto je πto i reÊi oboljelom od πeÊerne bolesti da jede πeÊer ili osobi slabog pigmenta da se viπe izlaæe suncu. • „Vi to trebate prihvatiti” (u prijevodu: „razvijte toleranciju prema stresnoj okolnosti”) - hoÊe li osoba neπto tolerirati ili ne ne ovisi o njezinoj volji.

NeÊu da me hipnotizirate! VeÊini je poznato πto znaËi insomnija (nesanica), ali mnoge buni izraz hipersomnija (pretjerana sanjivost). Kad pak lijeËnik Ëovjeku kaæe da Êe mu prepisati hipnotik, obiËno izaziva zapanjenost. Za narod hipnotik moæe imati veze samo s hipnozom (poput one na televiziji ili u cirkusima), jer koliko nas zna da hipnoza dolazi od grËkog hypnos (san) te da je hipnotik zapravo sredstvo za spavanje?

Za energiju, zdravlje i vitalnost Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Dovoljan dnevni unos vitamina i minerala pomaæe nam u oËuvanju zdravlja. No, Ëesto ga je teπko osigurati uobiËajenom prehranom jer hrana u razvijenim zemljama obiËno sadræi previπe kalorija, masnoÊa, soli i aditiva, a premalo vitamina, minerala i vlaknastih tvari. Zato je vaæno razmisliti o proizvodu kojim Êemo nadomjestiti sve potrebne vitamine i minerale. Stoga Êemo vam navesti samo neke od brojnih uËinaka koje osiguravaju vitaminsko-mineralni proizvodi Quantum iz linije Polja prirode: • Pomaæu nadomjestiti minerale koji se gube znojenjem i izluËivanjem mokraÊe. Minerali kao πto su kalij, natrij, kalcij i magnezij nuæni su za kontrakcije miπiÊa i prijenos impulsa æivËanim stanicama. • Osiguravaju tijelu antioksidanse kao πto su vitamini A, C i E koji pomaæu u borbi protiv infekcija, jer omoguÊuju pravilan rad imunoloπkog sustava. Antioksidansi smanjuju i moguÊe oπteÊenje tjelesnih stanica uzrokovano djelovanjem πtetnih slobodnih radikala. • Dovoljnom koliËinom vitamina B kompleksa omoguÊuju metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina te stvaranje energije. • Upotpunjuju koliËinu kalcija unesenog hranom, πto je osobito vaæno kod osoba koje ne uzimaju dovoljnu koliËinu mlijeËnih proizvoda. Kalcij je nuæan za zdravlje kostiju i zuba, za normalan rad srca, miπiÊa i æivËanog sustava te opÊenito za metabolizam. • Ispravljaju nedostatak æeljeza, πto je trenutaËno jedna od najËeπÊih pojava vezanih uz neispravnu prehranu i nedovoljan unos vitamina i minerala. Zalihe æeljeza mogu biti smanjene i zbog poveÊane fiziËke aktivnosti, a simptomi su umor, nedostatak energije i teπkoÊe s koncentracijom.

Za osjeÊaj mira, sklada i ravnoteæe

Uz to πto trenutaËno opuπta, magnolija jednako povoljno djeluje na podizanje razine otpornosti na stres

Tjeskoba je jedan on najËeπÊih problema danaπnjice koji pogaa sve dobne i spolne skupine. Prema pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije, uËestalost poremeÊaja tjeskobe i depresije uskoro Êe predstavljati veÊi problem za zdravlje Ëovjeka nego ateroskleroza. Zapravo je rijeË o normalnoj ljudskoj reakciji koja se javlja gotovo svakodnevno kao posljedica stresna i uæurbana naËina æivota. Izraæava se kroz vrlo razliËite osjeÊaje kao πto su strepnja, razni strahovi, stanja stalne napetosti, pripravnosti, nervoze, uznemirenosti, bezvoljnosti. Mogu se javiti i neki fiziËki znakovi, primjerice, lupanje srca, promjene krvnog tlaka, napetost miπiÊa, nesanica, pretjerano znojenje, probavne tegobe, gubitak apetita ili pretjerana potreba za hra-

56 VA©E ZDRAVLJE #37

nom, pesimizam, osjeÊaj nesigurnosti, problemi prilagodbe… Od iznimne je vaænosti na vrijeme prepoznati simptome tjeskobe i poduzeti odgovarajuÊe korake jer u protivnom tjeskoba vrlo lako moæe prijeÊi u depresiju. Prirodni proizvodi za prevenciju, ublaæavanje i uklanjanje tjeskobe vrlo su uËinkoviti. Rezultati kliniËkih studija pokazali su da je ekstrakt kore magnolije jednako uËinkovit u lijeËenju tjeskobe kao i djelovanje anksiolitiËkih lijekova (benzodiazepini), ali bez nuspojava (vrtoglavica, pospanost, pad koncentracije, stvaranje ovisnosti, rebound fenomen…). Drugim rijeËima, postoji uËinkovita i sigurna prirodna alternativa uobiËajenim lijekovima za razliËite poremeÊaje tjeskobe.

Karakteristike suhog ekstrakta magnolije su: • dobro ansiolitiËko djelovanje • antidepresivno djelovanje • nema sedativno djelovanje, ne smanjuje paænju i koncentraciju • nema nuspojava (vrtoglavica, pospanost, retrogradna amnezija, paradoksalno agresivno ponaπanje) • nije toksiËna. Zanimljivo je i to da magnolija, uz to πto trenutaËno opuπta, jednako povoljno djeluje na podizanje razine otpornosti na stres. Ukratko, stvara se odreena imunost na stres i stresne situacije. Osim ljekovitog bilja (uz magnoliju tu su i slatka naranËa, kamilica, matiËnjak, menta i lipa) koje uËinkovito i sigurno pomaæe u prevenciji i ublaæavanju stanja tjeskobe, vaæno je spomenuti i magnezij kao mineral od iznimne vaænosti za æivËani sustav. Posebno treba obratiti pozornost na oblik u kojem se magnezij nalazi jer samo kelatni spojevi (magnezijev pidolat ili magnezijev glukonat) mogu osigurati visoku bioraspoloæivost i pouzdano djelovanje tog minerala.

58 Dijete izvan kontrole II Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

OBITELJ POD OPSADNIM STANJEM Ozbiljni braËni problemi djelomiËno su posljedica i djetetova poremeÊaja paænje uz hiperaktivnost

Roditelji se poËnu osjeÊati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj, πto utjeËe na njihovo samopoπtovanje. Nekima su Ëlanovi rodbine ili Ëak profesionalci doista rekli da su nesposobni za roditeljstvo. Posljedice su tog poremeÊaja dalekoseæne i Ëesto zahvaÊaju sve Ëlanove obitelji.

Savjeti za roditelje Djeca s poremeÊajem paænje i hiperaktivnosti mogu imati teπkoÊe kod kuÊe. Njihovi su roditelji isprobali sve moguÊe metode kojih su se mogli sjetiti kako bi postigli da im se djeca ponaπaju prikladnije. Vrlo je vjerojatno da Êe, Ëak i u najbriænijim obiteljima, meusobni odnosi biti optereÊeni velikom napetoπÊu. Hiperaktivnoj djeci Ëesto je potrebno manje sna negoli ostalim ukuÊanima, πto rezultira kroniËnim umorom Ëlanova obitelji. Roditelji Ëesto imaju premalo vremena za sebe. Stalno priËanje, buka, skakanje, trganje igraËaka, olovaka, bojica, uniπtavanje televizora i drugih vrije58 VA©E ZDRAVLJE #37

dnih stvari neizbjeæan su dio æivota mnogih obitelji s hiperaktivnim djetetom. »esti su ozbiljni braËni problemi, koji su barem djelomiËno posljedica djetetova poremeÊaja paænje s hiperaktivnosti. U mnogim obiteljima taj je poremeÊaj uzrokom rivaliteta meu braÊom i sestrama. Katkad je u jednoj obitelji nekoliko hiperaktivne djece, pa ostali Ëlanovi imaju pune ruke posla. Roditelji su premoreni i iscrpljeni stalnim pozivima u πkolu zbog problematiËna ponaπanja njihova djeteta, izbjegavaju ih prijatelji i πira obitelj te ih ne pozivaju na socijalna okupljanja i dogaaje.

Hiperaktivna djeca moraju, æelite li da ostvare kontrolu nad svojim ponaπanjem, vidjeti posljedice svog ponaπanja koje su predvidljive, konzistentne i jasne te dobivati povratnu informaciju ËeπÊe i bræe negoli ostala djeca. I sekundarne nagrade (primjerice, pohvale) i primarne (igraËke ili privilegije) moraju se davati ËeπÊe kada hiperaktivna djeca surauju ili su uspjeπna. Roditelji trebaju imati na umu da hiperaktivna djeca vjerojatno rjee dobivaju pozitivne reakcije od braÊe ili sestara te se moraju dodatno potruditi odræati ravnoteæu u pohvalama. Ne dobiju li pozitivnu

PSIHOLOGIJA

paænju, potrudit Êe se da budu zamijeÊena i ponaπanjem privuÊi negativnu paænju. Ako su posljedice takvog ponaπanja pozitivne za dijete, odnosno ako dobije paænju, pa makar i negativnu, poveÊat Êe se vjerojatnost pojavljivanja takvog ponaπanja. No, ako nepoæeljno ponaπanje nije potkrijepljeno, vjerojatno se neÊe ponoviti. Zadatak je roditelja da budu pozitivni, da promatraju, komentiraju i nagrauju dobro i poæeljno ponaπanje. Kako to uËiniti? Slijedi nekoliko savjeta: • Pohvala mora neposredno slijediti poæeljno ponaπanje. • Mora biti povezana s konkretnim ponaπanjem. • Treba biti konkretna i specifiËna (“Sretna sam kad se tako tiho igraπ”.). • Pohvaljujte dijete smijeπkom i pogledom, ali i rijeËima. • Uz frazu, pomilujte, zagrlite ili poljubite dijete. • Primijetite i pohvalite dijete svaki put kada se dobro ponaπa, nemojte Ëuvati pohvale samo za savrπeno ponaπanje. • Koristite pohvale konzistentno, svaki put kada uoËite ponaπanje koje æelite potaknuti. • Pohvaljujte dijete i pred drugima. Bilo koje ponaπanje postat Êe uËestalije ili snaænije ako dovodi do pozitivnih posljedica. • Specificirajte s djetetom ponaπanje koje oËekujete od njega, πto toËnije i konkretnije moæete. Trebate pokuπati osigurati da dijete razumije koje je ponaπanje prihvatljivo, a koje nije. Pokuπajte objasniti djetetu πto toËno mislite pod odreenim terminima, poput „biti dobar” ili „biti zloËest”, jer mu oni mogu biti zbunjujuÊi. Dobro je reÊi djetetu: „Svia mi se kako lijepo podijeliπ Ëokoladu sa sestrom”, „Svia mi se kako pospremiπ igraËke prije nego πto doe

•

baka”, „Ne svia mi se kako viËeπ u duÊanu”. Roditelji moraju jasno komentirati ponaπanje djeteta kako bi ono poËelo shvaÊati πto se oËekuje od njega. Objasnite djetetu posljedice dobrog ponaπanja kako bi znalo kada i πto Êe dobiti ako se ponaπa prikladno. Nagradite dijete za poæeljno ponaπanje jer Êe tako poËeti vjerovati da moæe uspjeti. Vaæno je poËeti pohvaljivati ili nagraivati dobro ponaπanje. Ignorirajte nepoæeljno ponaπanje. Ako su djeca stalno u kazni zbog neËega, mogu se obeshrabriti i prestati pokuπavati biti dobra. Promijenite li ono πto dijete sluπa o sebi te umjesto da kritizirate zloËesto poËnete pohvaljivati dobro, potaknut Êete ga da se ponaπa pohvalno. Pomozite djetetu da ostvari dobro ponaπanje tako da unaprijed planirate. Pokuπajte ne dovoditi ga u situacije u kojima Êe vjerojatnije ispoljiti neæeljeno ponaπanje. Primjerice, ne vodite dijete u kupnju kada vam se jako æuri, a ono je umorno.

Svako je dijete drukËije. Neke Êe nagrade poluËiti uspjeh kod neke djece, kod druge ne. Trebate naÊi one na koje Êe vaπe dijete reagirati. Uspjeπne nagrade mogu biti odlazak u πetnju s mamom i tatom, obiteljsko igranje neke druπtvene igre i sliËno. Ne trebaju biti skupe. Postoje jeftinija i bolja rjeπenja od novca i darova. Djeca odliËno reagiraju na jednostavnu pohvalu ili poljubac. Nagrade moraju uslijediti πto je moguÊe neposrednije nakon πto se pojavilo neko ponaπanje. Hiperaktivno dijete ne moæe Ëekati do kraja tjedna da dobije nagradu. Ne zaboravite da hiperaktivnoj djeci nedostaje strpljenja i da su impulzivna, pa Êe im Ëekanje nagrade biti vrlo teπko i πanse za uspjeh bit Êe vrlo male. Vaæno je stvari ne postaviti tako da dijete ne uspije. Nagrade nakon

odreenog vremena gube snagu, pa ih je dobro mijenjati svakih nekoliko dana. »esto nije dovoljno poveÊati uËestalost poæeljnih ponaπanja nego treba i smanjiti pojavljivanje nepoæeljna ponaπanja. Vrlo je korisna tehnika smanjenja neæeljena ponaπanja hiperaktivne djece „iskljuËenje“ (time - out). IskljuËenje podrazumijeva da maknete dijete iz konteksta u kojem se ponaπanje pojavilo i da provede dogovoreno vremensko razdoblje na nezanimljivome, ali sigurnom mjestu. Vrijeme u iskljuËenju mora biti poπteno mjereno, a ako dijete nastavi s ponaπanjem zbog kojeg je uslijedilo iskljuËenje, πtopericu treba staviti na poËetak. Vrijeme koje mora provesti u iskljuËenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu s djetetovom dobi (obiËno se preporuËuje onoliko minuta koliko dijete ima godina, ako je rijeË o mlaoj djeci). Vaæno je znati da se djetetovo ponaπanje ne moæe promijeniti preko noÊi. Ono se uËilo i izgraivalo godinama i bilo bi nerealno oËekivati da Êe se brzo promijeniti. Vrlo se Ëesto dogaa da u poËetku pokaæu velik otpor prema novim pravilima. Mnogi roditelji navode kako su, neposredno nakon πto su poËeli primjenjivati nove tehnike, broj i ozbiljnost nepoæeljnih ponaπanja porasli. No, stvari Êe se sigurno popraviti ako ustrajete i dosljedno primjenjujete nove tehnike. Vaæno je da u obitelji postoji jedinstven set pravila koji Êe prihvaÊati i primjenjivati svi odrasli Ëlanovi i da se ona primjenjuju na svu djecu u obitelji, bez obzira na to jesu li hiperaktivna ili ne, na isti naËin, u skladu s dobi djeteta. Bez obzira na teπkoÊe koje imate s hiperaktivnim djetetom, vaæno je razviti i odræati pozitivan odnos s njim. Korisno je pronaÊi neku ugodnu aktivnost s djetetom i baviti se njome barem nekoliko puta na tjedan. Kada se djetetu omoguÊi da izabere aktivnost za „svoje vrijeme” i preuzme #37 VA©E ZDRAVLJE 59

PSIHOLOGIJA

inicijativu, poveÊava se djeËje samopouzdanje.

Razvijte pozitivno samopoπtovanje svog djeteta Hiperaktivna djeca mogu imati priliËno negativne osjeÊaje vezane uza svoje sposobnosti. To ih Ëesto sputava u postizanju uspjeha te u prepoznavanju i prihvaÊanju da su u nekim stvarima dobri ili uspjeπni. Takvi osjeÊaji ne Ëude: zbog dosadaπnjih iskustava i razliËitosti od druge djece hiperaktivna djeca Ëesto razvijaju nisko samopoπtovanje. Stoga se ne moæe pretjerati s pohvalama. Ona trebaju pomoÊ da se kritiËki osvrnu na svoje neuspjehe, da ih sagledaju u pozitivnom svjetlu i tako promijene osjeÊaje i sliku o sebi. Trebate nauËiti djecu kako da budu pozitivna, i to govoreÊi im pozitivne stvari svaki dan. Hiperaktivna djeca vrlo su kreativna i imaju posebne talente. Njihove prednosti moraju se prepoznati i iskoristiti, Ëak i kada se talenti ne uklapaju u roditeljska oËekivanja. Otkrivanje, naglaπavanje i njegovanje podruËja kompetencije hiperaktivnog djeteta vrlo je uËinkovit naËin mijenjanja niskog samopoπtovanja.

Pruæite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na predvidljivost i strukturu. Jasan raspored ustajanja ujutro, pisanja zadaÊe poslijepodne i ispunjavanja dnevnih obveza pozitivno utjeËe na hiperaktivnu djecu. Unaprijed odreena rutina uËenja stvara podlogu za usvajanje dobrih navika. U idealnom sluËaju, tijekom vremena odreenog za uËenje ne bi smjelo biti dopuπteno gledanje televizije ili prisutnost drugih distrakcija (ometanja). Postupno, djeci se treba prepuπtati odgovornost za obveze. Hiperaktivno dijete ima koristi od jasnih i konzistentnih granica 60 VA©E ZDRAVLJE #37

ponaπanja koje postavljaju roditelji. Granice mu trebaju kako bi znalo na Ëemu je jer mu je prevelik teret i stres ako se pravila stalno mijenjaju. Morate biti sigurni da djeca znaju pravila i naËin na koji ih trebaju slijediti te im reÊi ako doe do promjene u rutini. Svaka se promjena treba unaprijed planirati. Oba roditelja moraju imati usklaene odgojne stavove i reakcije na razliËita ponaπanja djeteta. To zahtijeva puno razgovora i planiranja. Korisno je stariju djecu ukljuËiti u odluke o obiteljskim pravilima, nagradama i sankcijama. Sudjelovanjem u procesu odluËivanja poËinju uËiti dugoroËne strategije rjeπavanja problema.

Jasno komunicirajte s djetetom Djeca koja su nepaæljiva, impulzivna i koja se Ëine gluhima za disciplinu trebaju πto jasniju komunikaciju i upute, koje trebaju biti jednostavne, saæete i konzistentne. Ako oËekujemo od djeteta da se samo ispravi i disciplinira, zavrπit Êemo u konfliktu i svai s njim, πto nimalo ne pomaæe niti popravlja situaciju. NajuËinkovitije su pozitivne upute, poput „stavi cipele u ormar”, dok negativno formulirane, kao πto je „nemoj ostavljati cipele posvuda” imaju malo efekta. Jako je bitno da dijete zna pravila i naËin na koji ih moæe slijediti. Roditelji teπko mogu biti odluËni i konzistentni s djecom. Ako je dijete naviklo ne slijediti upute, roditelji mogu pokuπati neπto ili sve od navedenoga

kako bi bili sigurni da Ëuje ono πto su traæili od njega: • Dræite ruke na ramenima djeteta dok mu govorite πto æelite da napravi. • Gledajte dijete u oËi. • Govorite smirenim, ali odluËnim glasom. • Inzistirajte na tome da posluπa i napravi to πto mu govorite i navedite razlog zbog kojeg to æelite. • Zapamtite da vas mumljanje, prigovaranje, raspravljanje, moljenje, vikanje ili nadglasavanje televizije neÊe nikud dovesti. • Moæe pomoÊi traæenje od djeteta da ponovi πto æelite da uËini.

Imajte realistiËna oËekivanja Umjesto da prenaglaπavate male probleme i stvarate nepotrebnu nelagodu i napetost, trebali biste se usmjeriti na nekoliko istaknutih ponaπanja djeteta koja su vam najvaænija. Vaæno je imati realistiËna oËekivanja. Nije moguÊe i krajnje je neuËinkovito pokuπati promijeniti sva djetetova nepoæeljna ponaπanja istodobno. Kada se odluËite promijeniti neko, odaberite jedno ili dva jasno definirana obrasca ponaπanja i iskljuËivo radite na njihovoj promjeni. Odabir u velikoj mjeri ovisi o prioritetima u obitelji i stupnju vjerojatnosti da Êe to ponaπanje imati dugoroËne negativne posljedice za dijete (npr. udaranje druge djece).

Brinite se za sebe Hiperaktivna djeca mogu stvoriti goleme koliËine stresa u obiteljima, πto je pogodna podloga za javljanje nepoæeljna ponaπanja. Jako je vaæno, iako katkad nije lako, ostati smiren. Trebate obraÊati paænju na vlastite potrebe i potrebe druge djece u obitelji. Odmor, izlet, putovanje, prijatelji, hobiji i druge aktivnosti pomaæu u smanjivanju razine stresa roditelja, ali i braÊe i sestara.

PSIHOLOGIJA

NI U ©KOLI NIJE BOLJE Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, vaæno je da nastavnici razumiju specifiËan naËin funkcioniranja hiperaktivne djece Hiperaktivnost, impulzivnost i teπkoÊe s odræavanjem paænje mogu ozbiljno naruπiti djetetovu sposobnost uËenja. Takva djeca, iako su posebno inteligentna, poËinju zaostajati za ostatkom razreda. To je, uz probleme u ponaπanju, joπ jedan od razloga zbog kojih im se djeca rugaju i zbog kojih ih roditelji kaænjavaju. Hiperaktivna djeca u πkoli mogu razviti osjeÊaj odbaËenosti od vrπnjaka, πto samo dodatno pogorπava situaciju. Znatan postotak njih ima specifiËne teπkoÊe uËenja, konkretno Ëitanja i pisanja. S obzirom na to da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti Ëitanja i pisanja te da su uspjeπno Ëitanje i pisanje nuæni za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta, Ëesto imaju problema s ocjenama. Jednom kada zaostanu za vrπnjacima, vrlo teπko to nadoknauju. Osim πto im medij putem kojeg se znanje prenosi stvara teπkoÊe, imaju i niz drugih problema. Ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao vrπnjaci, buka i pokreti oko njih vrlo im lako skreÊu paænju, propuste vaæne informacije ili upute koje im daje nastavnik jer su zaokupljeni razmiπljanjem o neËem drugom... Mnogi od njih imaju vrlo neuredan i neËitak rukopis koji im moæe stvarati dodatne teπkoÊe. Oni ga sami teπko razumiju i Ëitaju, a zbog rukopisa dobivaju i kritiku od nastavnika.

Istraæivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju sljedeÊe probleme vezane uz uËenje: • 90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost • 90% hiperaktivne djece postiæe sniæen uspjeh u πkoli • 20% hiperaktivne djece ima teπkoÊe s Ëitanjem • 60% hiperaktivne djece ima ozbiljne teπkoÊe s rukopisom • 30% hiperaktivne djece prekida πkolovanje • 5% djece s poremeÊajem hiperaktivnosti zavrπava fakultetsko obrazovanje, za razliku od 25% djece iz opÊe populacije

Kako bi se prevenirali daljnji problemi, vaæno je da nastavnici razumiju specifiËan naËin funkcioniranja hiperaktivne djece, koji Ëesto negativno utjeËe na πkolski uradak i opÊenito na izvrπavanje obveza i odgovornosti. Stoga valja kontaktirati s nastavnicima kako bi se lakπe razlikovala ponaπanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, prevenirao razvoj sekundarne patoloπke nadgradnje i djetetu primjereno pomoglo.

Savjeti za nastavnike Akademsko postignuÊe jednako je vaæno hiperaktivnom djetetu kao i svakom drugom. Potrebna im je visoka razina strukture u uËenju, a moæe im se pomoÊi tako da se dogovori svakodnevni raspored i rutina u izvrπavanju πkolskih zadataka. U razrednoj sredini dobro je potaknuti svu djecu, pa tako i hiperaktivnu, da biljeæe πto imaju za zadaÊu i povremeno provjeravati jesu li sve zabiljeæila. PreporuËuje se hiperaktivno dijete smjestiti u prvu klupu i poticati ga da ima πto manje stvari na stolu. Tako je jaËe fokusirano na nastavnika i manja je moguÊnost interakcije s drugom djecom tijekom nastave. Poæeljno je da dijete ne sjedi pokraj prozora ili vrata jer Êe podraæaji izvan uËionice snaæno utjecati na njegovu paænju. Tijekom nastavnog sata dobro je hiperaktivnom djetetu postavljati potpitanja kako bi mu se paænja vratila na nastavni proces. Bitno je takoer usmjeriti se na pozitivno, na ono πto je dijete napravilo, na zadatke koje je uspjeπno zavrπilo, a ne na ono πto nije napravilo ili u Ëemu je pogrijeπilo. Usmjeravanje na pozitivno poveÊava motivaciju djeteta i jaËa njegov osjeÊaj kompetencije i postignuÊa. VeÊina teπkoÊa s hiperaktivnom djecom proizlazi iz njihove smanjene sposobnosti da slijede pravila, zbog Ëega dolazi do remeÊenja discipline u razredu.

#37 VA©E ZDRAVLJE 61

PSIHOLOGIJA

Iako je svako hiperaktivno dijete jedinstveno, neki principi mogu mu olakπati poπtovanje razrednih normi, a time ujedno rad nastavniku i ostaloj djeci: • Objasnite djeci pravila ponaπanja u razredu. Bitno je dati im informaciju o tome πto nastavnik oËekuje od njih. Pravila trebaju biti pozitivna, izraæena u terminima poæeljnih ponaπanja. Poæeljno ih je napisati i izloæiti, tako da ih sva djeca vide. Ne preporuËuje se viπe od pet pravila. • Osobito je bitan naglasak na potkrepljivanje poæeljnih, pozitivnih ponaπanja. Povratna informacija o ponaπanju uËenika mora slijediti neposredno nakon ponaπanja i biti vezana uz specifiËno ponaπanje (npr. dizanje ruke kada dijete neπto æeli reÊi). S djetetom moæete dogovoriti sustav nagrada, koji moæe ukljuËivati viπe moguÊih nagrada, πto 62 VA©E ZDRAVLJE #37

•

• •

•

omoguÊuje djetetu odreenu slobodu izbora. Utvrdite s djetetom jasnu hijerarhiju sankcija za nepoæeljna ponaπanja jer mu to omoguÊuje da dobije povratnu informaciju o svom ponaπanju i sljedeÊem koraku. U hijerarhiju ukljuËite planirano ignoriranje i vremenski ograniËen time-out. Pohvalite i ohrabrite pozitivnu paænju. Komunicirajte s djetetom na asertivan naËin, jasno izraæavajuÊi svoju potrebu na neagresivan naËin. Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranje. Razlikujte nemoguÊnost od neposluπnosti. Primjerice, kada dijete kaæe „ne znam” ili „ne mogu”, ono treba pouku ili pomoÊ. „NeÊu” ili „ne æelim” zahtijeva ranije dogovorenu sankciju. Imajte prioritete. Nemojte se fo-

kusirati na viπe od tri ponaπanja odjednom. • Ignorirajte nepoæeljna ponaπanja kako biste ih izbacili iz djetetova repertoara ponaπanja i onemoguÊili da ih koristi za privlaËenje negativne paænje. Pravila u uËenju • Razdijelite gradivo na manje dijelove. Postavljeni ciljevi u uËenju trebaju biti realistiËni i ostvarivi. • Kod akademskog uspjeha hiperaktivne djece planiranje je iznimno bitno. Ono mu daje strukturu i olakπava uËenje. • Sloæene upute pri rjeπavanju zadataka ili testova razbijte u niz jednostavnijih. Pitajte hiperaktivnog uËenika da vam ponovi πto treba raditi kako biste provjerili razumijevanje zadatka. Kod mlae djece preporuËuje se da se upute daju jedna po jedna. • Preferirajte usmeno ispitivanje.

PSIHOLOGIJA

Hiperaktivna djeca tako postiæu bolje rezultate i mogu bolje pokazati znanje. Smanjite broj pismenih zadataka te, ako je potrebno, produljite vrijeme rada hiperaktivnom djetetu. • Kada dajete upute cijelom razredu, stanite pokraj hiperaktivnog uËenika. Za objaπnjavanje zadatka koristite njegovu knjigu, biljeænicu, radnu biljeænicu. Hiperaktivna djeca Ëesto imaju nisko samopoπtovanje koje dovodi do izbjegavanja rada u πkoli zbog straha od neuspjeha. Imaju teπkoÊa s uËenjem, ne zbog nedostatka sposobnosti nego zbog emocionalnih teπkoÊa. Ako postiæu loπe rezultate, smanjite opseg zadanog materijala, a ne teæinu. Korisno je i usmjeravanje djeteta na pozitivne karakteristike i postignuÊa. Frustracija tijekom nastave moæe se smanjiti omoguÊavanjem kratkih stanki ili izlazaka iz razreda. Dijete moæe dobiti i posebne obveze, poput voenja brige o kredi ili spuævi, πto mu omoguÊuje promjenu aktivnosti, daje osjeÊaj vaænosti, a tako se smanjuju napetost i nemir. Hiperaktivna djeca trebaju prijatelje jednako kao i druga. No, katkad nemaju odgovarajuÊe socijalne vjeπtine ili ih koriste na pogreπan naËin. Socijalne vjeπtine mogu se uËiti i razvijati i u razrednoj sredini, od Ëega Êe koristi imati sva djeca. U razre-

du, kroz igru i slobodne aktivnosti moæete: • PouËavati djecu nenasilnom rjeπavanju sukoba. • PouËavati djecu asertivnosti. • Poticati razvoj socijalnih vjeπtina kroz rad u malim grupama. Naravno, to zahtijeva stalni nadzor i praÊenje procesa koji se odvijaju u malim grupama. Napravite fleksibilne grupe i osigurajte da hiperaktivna djeca rade s drugom djecom. • Potaknuti djecu da si meusobno pomaæu (npr. da se meusobno pouËavaju u matematici, Ëitanju). Aktivnosti se trebaju nadgledati i preporuËuje se da se djeca izmjenjuju u tome. • Poticati sagledavanje situacije iz drugog kuta. • Biti model prema kojem djeca mogu uËiti dobre socijalne vjeπtine. I sami koristite pozitivne komentare o radu uËenika, interakcije i atribute. • Usvojiti naËelo da je svaki uËenik vrijedan Ëlan grupe. Nastojte poticati suradnju, a ne kompeticiju (natjecanje) u razredu. Hiperaktivna djeca mogu biti izuzetno zahtjevni uËenici. Za nastavnike je vaæno imati na umu da ta djeca imaju ozbiljan problem. VeÊini je ljudi to perspektivna strana jer nije rijeË o sljepoÊi, gluhoÊi, invaliditetu ili cerebralnoj paralizi. No, iako se

na prvi pogled Ëini da je s hiperaktivnom djecom fiziËki sve u redu, specifiËan naËin funkcioniranja njihova srediπnjega æivËanog sustava stvara im niz problema u svakodnevnom funkcioniranju. Hiperaktivno dijete uspjeπno Êe uËiti u sredini koja podræava individualne razlike unutar fleksibilnog, strukturiranog pristupa, a usmjeravanje na razlike dovest Êe do stigmatizacije i osamljivanja. Vaæno je razumjeti i odgovarajuÊe reagirati na djetetove uspjehe i njihovo vrednovanje. Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na briæan stav nastavnika, a kao posljedica toga visoko su motivirana i postiæu sjajne rezultate.

Suradnja roditelja i nastavnika Za uspjeπno πkolovanje hiperaktivnog djeteta iznimno je vaæna suradnja roditelja i nastavnika. Roditelji trebaju biti upoznati sa πkolskom rutinom i oËekivanjima koja su postavljena djetetu. Bitna je meusobna podrπka roditelja i nastavnika i obje strane mogu uËiti jedna od druge: o uËinkovitim naËinima rjeπavanja nekih nepoæeljnih ponaπanja, snagama djeteta, pozitivnim stranama i motivaciji djeteta. Pritom, osim otvorene i uËinkovite komunikacije, informativka moæe biti korisna za razmjenu informacija o postignuÊu, zadaÊama ili moguÊim teπkoÊama.

Izokinetika

u funkciji dijagnostike i rehabilitacije

Slobodan Kuvalja, dr. med., spec. anesteziologije i reanimacije, Cybex centar ∑ Zagreb, VoÊarska 106, tel. 01/ 468 00 19, 468 00 17

Kretanje ljudskog tijela sloæen je proces koji ovisi o mnogim Ëimbenicima - moædanim impulsima, miπiÊima, kostima, zglobovima, sili gravitacije i teæini tijela, ali i skladu svih Ëimbenika zajedno. Uza silu gravitacije koja je stalna, ostali Ëimbenici podloæni su promjenama. To se osobito odnosi na snagu miπiÊa kao temelja aktivnog pokreta. ZadovoljavajuÊa snaga i pravilan odnos snaga meu miπiÊima osiguravaju pravilan rad i stabilnost zglobova i cijelog tijela, ali i oËuvanje hrskavice i ligamenata od prekomjerna troπenja, prenaprezanja i oπteÊenja. Nedovoljna snaga ili poremeÊen odnos snaga meu miπiÊnim grupama koje pokreÊu pojedine dijelove tijela uzrokuje oteæano kretanje, preoptereÊenje zglobnih hrskavica i ligamenata, artrozu zgloba te bol i nepokretljivost zgloba, Ëesto i cijelog tijela. Danas je zbog sve bræeg razvoja tehnologije i sve manje tjelesne aktivnosti Ëesto naruπen sklad izmeu trenutaËnih sposobnosti i zahtjeva u kretanju ljudskog tijela. Problem slabljenja i poremeÊenih snaga miπiÊa poveÊava se i kod mlaih osoba zbog sjedenja u uredu, automobilu, pred televizorom, za raËunalom. Istodobno, zahvaljujuÊi znatnu produljenju æivotnog vijeka i starije osobe ËeπÊe imaju tegobe sa zglobovima i miπiÊima jer se steËeni problemi u starijoj dobi produbljuju. 64 VA©E ZDRAVLJE #37

Ako nam tempo æivota i obveze ne dopuπtaju odræavanje pune aktivnosti, postavlja se pitanje πto je najracionalnije rjeπenje? OπteÊenje zglobova tipa artroze ne nastupa preko noÊi nego nakon dugotrajnijih poremeÊaja biomehaniËkih odnosa u funkciji zgloba. Zato rano otkrivanje poremeÊaja u radu miπiÊa i zglobova osigurava moguÊnost cjelovita i dugoroËna otklanjanja oπteÊenja, ali i zaustavljanja pogorπanja postojeÊih.

Zaπto izokinetika? Prema statistikama, zbog sve manje kretanja i rada samo odreenih miπiÊnih grupa 80 posto populacije tijekom æivota ima problema s kraljeænicom, 75 posto starijih od 50 godina ima artrozu koljenskog zgloba, a 33 posto artrozu kuka. Najbliæa buduÊnost u prevenciji ozljeda i oπteÊenja te najuËinkovitije lijeËenje problema u radu miπiÊa i zglobova jest izokinetika koja predstavlja kombinaciju primijenjene biomehanike i raËunalne tehnologije. IzokinetiËko funkcionalno ispitivanje na ureaju Cybex najobjektivniji je postupak za detaljnu dijagnostiku rada miπiÊa i zgloba jer osigurava detaljan uvid u stanje svake osobe, uzimajuÊi u obzir dob, spol, tjelesnu teæinu, visinu, aktivnost itd. RaËunalnim analizama testova provedenih na spornim dijelovima tijela dobiva se potpun uvid u uzrok problema. Rezultati istodobno predstavljaju na-

crt za ciljanu izokinetiËku rehabilitaciju na Cybex ureaju, pri Ëemu se uz kontrolu raËunalnih instrumenata otklanjaju utvreni poremeÊaji uz ubrzavanje postupka nekoliko puta. IzokinetiËki postupak dijagnostike i rehabilitacije revolucionaran je napredak u postupcima rehabilitacije miπiÊa i zglobova te ga se u dijagnostiËkom smislu moæe usporediti s EKG dijagnostikom poremeÊaja rada srca. Osobita je prednost sigurno otkrivanje poremeÊaja koji vode oπteÊenju zglobova puno prije negoli je bilo kakva promjena vidljiva na rengenskoj snimci ili magnetnoj rezonanciji, πto osigurava otklanjanje uzroka prije nastajanja moguÊe πtete. Pouzdanost utvrivanja rizika ozljeda je 95 posto, a osjetljivost i toËnost otkrivanja poremeÊaja vidi se veÊ kod jedan posto odstupanja od normale. Poznato je da odstupanja do 10 posto u funkciji ne izazivaju oπteÊenja, ali moæemo reÊi da sve dosadaπnje dijagnostiËke metode kojima smo raspolagali nisu u stanju otkriti remeÊenje funkcije dok ne dosegne poremeÊaj od oko 30 posto. Upravo to pokazuje da je izokinetiËki postupak dijagnostike poveÊao sigurnost dijagnostike poremeÊenog rada miπiÊa i zglobova za oko 30 puta. Postupak je razvijen 60-ih godina ponajprije za potrebe NASA-e, a danas je sastavni dio rehabilitacijskih procedura u svim vaænijim centrima za rehabilitaciju u svijetu.

SPORT I REKREACIJA

RaËunalna tehnologija U raËunalo se unesu podaci (visina, dob, teæina, spol, aktivnosti), nakon Ëega se izvodi izokinetiËki test u pokretu za sporne dijelove tijela. Tijekom pokreta raËunalo biljeæi πto se u svakom trenutku dogaa i potom pomoÊu osobnih podataka i dobivenih rezultata provodi obradu te predoËava detaljne podatke o tome πto pacijent trenutaËno moæe obaviti u odnosu na ono πto bi trebao moÊi. Nakon testa se rade detaljne analize koje daju sliku stvarnog stanja funkcije miπiÊa i zgloba, a istodobno predstavljaju nacrt za izradu programa rehabilitacije po kojem se programira, vodi i nadzire cijeli postupak rehabilitacije. IzokinetiËki postupak omoguÊuje rad s izuzetno slabim miπiÊima i teπko oπteÊenim zglobovima s obzirom na to da ne dovodi do optereÊenja zglobnih elemenata i uvijek optimalno optereÊuje miπiÊ, πto pruæa moguÊnost rehabilitacije i u sluËajevima kada pacijent zbog gubitka snage miπiÊa ne moæe nositi vlastitu teæinu bez obzira na to kolika ona bila. U Zagrebu je prije devet godina osnovan prvi Cybex centar za izokinetiku u jugoistoËnoj Europi. Danas je to centar za lijeËenje, edukaciju, istraæivanja i prijenos znanja za Hr-

Upitnik za brzu provjeru Trebate li struËnu pomoÊ? Jesu li poËeli problemi s ramenima, kukovima, koljenima, krajeænicom? Ako imate Ëetiri i viπe potvrdnih odgovora, potrebna vam je struËna pomoÊ kako biste sprijeËili teæa oπteÊenja zglobova, izbjegli ozljede ili operativni zahvat zbog kroniËnih oπteÊenja.

B E S P L ATA N struËni savjet lijeËnika moæete dobiti na telefon 01/ 468 00 19 Cybex centar - Zagreb, VoÊarska 106

vatsku i susjedne zemlje. Uz pomoÊ Cybex centra Zagreb osnovani su prvi centri za izokinetiËku dijagnostiku i rehabilitaciju u Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Vojvodini, a iskustva steËena u centru primjenjuju se u mnogim zemljama.

Procjena koristi i πtete »injenica je da Êe se problem poveÊavati i pojavljivati sve ranije, πto dokazuje sve veÊi broj mladih pa i djece s jakim poremeÊajem i oπteÊenjem funkcije miπiÊa i zglobova zbog stalnog sjedenja ili nepravilna bavljenja sportskim aktivnostima bez struËnog nadzora. Sve viπe ljudi odlazi u teretane zbog spoznaje o potrebi fiziËke aktivnosti, ali ih i sve viπe dolazi u Cybex centar s tegobama koje su poËele nakon vjeæbanja u teretanama jer programi nisu saËinjeni na temelju egzaktnog ispitivanja moguÊnosti, pa u konaËnici moæemo imati veÊu πtetu nego korist. Kako bi se izbjegle tegobe, a u velikom broju sluËajeva i operativni zahvat, preporuka je struke da bi svaka zdrava osoba starija od 45 godina trebala unutar tri godine obaviti preventivno dijagnostiËko ispitivanje miπiÊa i zglobova koljena, kukova i grudnoslabinske kraljeænice. Svaka rehabilitacija trebala bi zavrπavati izo-

kinetiËkim postupkom dijagnostike i vjeæbi prema potrebi. Prije odlaska u teretanu trebalo bi obaviti izokinetiËka ispitivanja na temelju kojih voditelji vide πto kod odreene osobe treba vjeæbati i kako, a πto ne. Kod onih koji se bave sportom ili rekreacijom ËeπÊe od dva puta tjedno ovakva bi ispitivanja trebalo obaviti ËeπÊe jer bitno bræe mijenjaju uvjete kretanja tijela i bræe troπe dijelove sustava. Kod æena koje su imale viπe trudnoÊa ili su u trudnoÊi leæale neizostavno dolazi do gubitka snage miπiÊa, πto je moguÊe jedino prepoznati izokinetiËkim testom i lako ga je otkloniti. Kod æena koje ulaze u menopauzu bitno je povratiti oslabljenu snagu miπiÊa radi zaπtite zglobova i prevencije osteoporoze, a ako poËinju uzimati hormonsku nadomjesnu terapiju, program treba provesti prije poËetka uzimanja hormona. Kako je ovom procedurom danas moguÊe rijeπiti brojne teπkoÊe, a postupak je primjenjiv od osme godine æivota, najbolji je savjet konzultacija s lijeËnicima ekspertima za izokinetiku - u Hrvatskoj u Cybex centru Zagreb, u Koprivnici u Æupanijskoj bolnici, u Sloveniji u Zdravstvenom zavodu Zdravje.

0/+

Pitanje 1 Je li netko u obitelji patio od tegoba u koljenima, kukovima ili kraljeænici? 2 Sjedite li preteæno na poslu ili se vozite u automobilu? 3 Pomaæete li se rukama pri ustajanju iz fotelje? 4 Jeste li nesigurni u koljenima pri hodu niz stepenice ili strminu? 5 OsjeÊate li πkripanje ili bol u koljenima pri hodu ili ËuËnju? 6 Moæete li lako prekriæiti nogu preko noge i sjediti bez nelagode? 7 „PreskaËe” li vam nekad u kuku? 8 Imate li osjeÊaj da viπe ne moæete dovoljno primaknuti savijeno koljeno bradi? 9 Jeste li osjetili bol ili zatezanje u nekoj od prepona ili bokova? 10 OsjeÊate li teæinu ili bol u kriæima pri duljem stajanju ili pognutom poloæaju? 11 Uzimate li hormonsku nadomjesnu terapiju? 12

Mislite li da ste tjelesno manje sposobni bez oËitog razloga i da je „sve to prerano”?

OsjeÊate li peËenje ili bol izmeu lopatica, u ramenu ili od ramena prema vratu?

Imate li vrtoglavice ili bolove u vratu ili glavobolje uz stezanja izmeu lopatica?

Kada ozljedu hladiti, a kada grijati?

Martina Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

VeÊina sportaπa zna da se akutna ozljeda hladi, ali vjerojatno ne zna da i toplina moæe biti korisna Potreba bavljenja sportom u danaπnje je vrijeme sve veÊa. Prebrz ritam æivota, utrka za novcem, karijerom i æelja za uspjehom zasigurno vode do bræeg naruπavanja zdravlja i preranog starenja. Briga o zdravlju suvremenog Ëovjeka sve viπe postaje dio njegove svijesti, a sport kao stil æivota dobiva na vaænosti. Razumljiva je æelja pojedinca da u πto kraÊem vremenu postigne πto bolji rezultat, ali valja imati na umu da u sluËaju nekontrolirana bavljenja tjelesnom aktivnoπÊu ozljede mogu imati teπke posljedice, katkad i trajno onesposobiti pojedinca. Dva su osnovna tipa sportskih ozljeda - aktune i kroniËne. Akutne ozljede dogaaju se iznenada, izazivaju oπtru bol i obiËno su posljedica traume (iπËaπenje, uganuÊe, istegnuÊe i sl.). Znakovi i simptomi akutne ozljede manifestiraju se u roku 48 sati nakon ozljeivanja, i to vrlo oπtrom boli, oteklinom, osjetljivosti, crvenilom i pojaËanom toplinom koæe. KroniËne ozljede razvijaju se postupno, mogu doÊi i proÊi te uzrokovati tupu bol ili pojaËanu osjetljivost nekog podruËja. »esto su rezultat 66 VA©E ZDRAVLJE #37

preoptereÊenja, ali se mogu javiti i zbog lijeËenja akutne ozljede na neodgovarajuÊi naËin. Rekreativni sportaπi katkad ne znaju postaviti granicu napora kojem se smiju podvrgnuti ni procijeniti intenzitet i uËestalost treninga. Stoga ni ozljede, akutne i kroniËne, nisu rijetkost, pa je vaæno nauËiti kako ih tretirati. VeÊina sportaπa zna da se akutna ozljeda (npr. iπËaπenje zgloba) hladi, ali vjerojatno ne zna da u sluËaju ozljeivanja i toplina moæe biti korisna.

Prepoznati ozljedu i ispravno postupiti Hladni terapijski postupak najbolji je tretman akutne ozljede jer smanjuje oteklinu i bol. MoguÊa su sredstva za hlaenje led ili pak lokalni pripravci za hlaenje koji sadræe mentol (npr. Deep Freeze gel ili sprej). Sredstva za hlaenje imaju ulogu vazokonstriktora, tj. djeluju u smislu suæenja krvnih æila, ograniËavajuÊi protok krvi u ozlijeenom tkivu i smanjujuÊi upalnu reakciju. Akutnu ozljedu treba hladiti nekoliko puta na dan po 10 do 15 minuta.

Hladni terapijski postupak vrlo je uËinkovit i kod nekih „overuse” ozljeda (ozljede koje se ponavljaju) ili kroniËne boli kod sportaπa. Sportaπ s, primjerice, kroniËnom boli u koljenu koja se pojaËava nakon trËanja moæe hladiti bolno mjesto svaki put nakon trËanja radi smanjenja ili Ëak prevencije upale. Meutim, prije treninga kontraindicirano je koristiti sredstva za hlaenje. Topli terapijski postupak opÊenito je koristan kod kroniËnih ozljeda ili ozljeda koje nemaju upalne komponente. Bol, ukoËenost, konstantna tupa bol ili bol u zglobovima indikacije su kada sredstva za grijanje (npr. Deep Heat krema, sprej ili oblozi) mogu pomoÊi. Sportaπi s kroniËnom boli ili ozljedom mogu koristiti sredstva za grijanje prije vjeæbanja radi poveÊanja elastiËnosti zglobnoga vezivnog tkiva i stimulacije protoka krvi. Toplina takoer moæe pomoÊi opuπtanju napetih miπiÊa i miπiÊa u spazmu. No, nije uputno koristiti toplinu za tretiranje akutnih ozljeda ili onih koje imaju znakove upale. U svakom sluËaju, moguÊnost ozljeivanja svakako ne bi trebala obeshrabriti i odvratiti od bavljenja sportom. Treba samo znati prepoznati o kakvoj je ozljedi rijeË i kako je tretirati. Zato, uæavajte u tenisu, nogometu, koπarci, joggingu, badmintonu, fitnessu... Jer, kako narodna mudrost kaæe, samo je u zdravom tijelu zdrav duh.

Vjeæbajmo zajedno

trbuh - vjeæbe snage za trbuπne miπiÊe Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Nikolina Skender, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Trbuh je vaæan dio tijela i trebalo bi viπe paziti i brinuti se o njemu. S obzirom na to da se najviπe istiËe, valja mu posvetiti posebnu paænju. Oblikuju ga trbuπni miπiÊi s prednje strane tijela izmeu rebrenog dijela skeleta, zdjelice i kraljeænice. To su snaæni, plosnati i πiroki miπiÊi koji oblikuju prednju, postraniËnu i straænju trbuπnu stijenku te kao steznik obavijaju unutarnje organe trbuπne πupljine. Uz funkciju zaπtite unutarnjih organa, regulacijom unutarnjeg pritiska trbuπni miπiÊi potpomaæu vaæne æivotne funkcije, poput disanja, kaπljanja te fizioloπke funkcije (defekacija, uriniranje). Vaænu ulogu imaju i u stabilizaciji, pokretljivosti i oËuvanju funkcije kraljeænice, πto Ëovjeku omoguÊuje stabilnost pri kretanju. Trbuπne miπiÊe Ëine Ëetiri glavna miπiÊa. M. rectus abdominis - smjeπten je s prednje strane izmeu donjeg ruba V., VI. i VII. rebrene hrskavice i gornjeg ruba preponske kosti. Glavna mu je funkcija pokretanje dijela tijela izmeu prsnog koπa i zdjelice (savija prsni koπ, savija prsni i slabinski dio kraljeænice

prema zdjelici, podiæe i savija zdjelicu prema prsnom koπu). M. transversus abdominis - duboko poloæen miπiÊ smjeπten izmeu VII. i XII. rebrene hrskavice i linee semilunaris. Glavne su mu uloge diπna funkcija, sudjelovanje u tvorbi trbuπne preπe (istiskivanje sadræaja trbuπnih organa), stabilizacija trupa te zaπtita unutarnjih organa. M. obliquus abdominis externus - nalazi se izmeu zadnjih osam rebara (vanjske strane i donjeg ruba) i preponske kosti, a pored miπiÊa rectus abdominisa. Uloga mu je da potpomaæe funkciju m. rectus abdominisa, zakreÊe kraljeænicu i prsni koπ na suprotnu stranu (a obostranom kontrakcijom prsni koπ prema zdjelici i spuπta rebra), πto mu daje ulogu pomoÊnoga diπnog miπiÊa. M. obliquus abdominis internus - smjeπten je izmeu preponske sveze i donjeg ruba X., XI. i XII. rebra. Ima ulogu savijanja grudi, slabinskog dijela kraljeænice i prsnog koπa prema zdjelici te zakreÊe kraljeænicu i prsni koπ u svoju stranu.

Neaktivnost i moderan naËin æivota pogoduju hipotrofiji (pretjerano opuπtanje) miπiÊa uËvrπÊivaËa i stabilizatora kraljeænice, a to su miπiÊi lea (o kojima smo pisali u proπlom broju) i trbuπni miπiÊi. Posljedica hipotrofije niz je zdravstvenih poremeÊaja, poput smanjene pokretljivosti i bolova u leima, loπeg dræanja i deformiteta kraljeænice, oteæana hodanja i kretanja, tj. obavljanja svakodnevnih tjelesnih aktivnosti. Velik je broj razliËitih vjeæbi za trbuπne miπiÊe koje moæete izabrati ovisno o cilju koji æelite postiÊi. Æelite li izravnati trbuh iz estetskih razloga, ojaËati miπiÊe zbog prevencije boli u donjem dijelu kraljeænice, ispraviti loπe dræanje ili se jednostavno bolje osjeÊati pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, tada Êe vam jaËanje trbuπnih miπiÊa sigurno pomoÊi. Ovakav oblik vjeæbanja trebao bi biti sastavni dio svih vjeæbanja i trebao bi se provoditi redovito i svakodnevno kao i vjeæbe za lene miπiÊe. PreporuËuje se vjeæbanje svaki drugi dan ili najmanje dva puta tjedno.

Vjeæbe snage za jaËanje trbuπne muskulature Vjeæba broj 1 LeæeÊi na leæima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenu. PoËetni poloæaj: Podignite od poda gornji dio trupa tako da ne savijate vrat i bradu na prsa. Opis vjeæbe: Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 2 LeæeÊi na leæima. Ruke prekriæene na prsima. Noge savijene u koljenu. PoËetni poloæaj: Podignite od poda gornji dio trupa tako da ne savijate vrat i bradu na prsa. Opis vjeæbe: Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 3 LeæeÊi na leæima. Ruke postavljene iza glave. Noge savijene u koljenu. PoËetni poloæaj: Podignite od poda gornji dio trupa tako da ne savijate vrat i bradu na prsa. Ne savijati laktove. Opis vjeæbe: Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 LeæeÊi na leæima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenu. PoËetni poloæaj: Diæite naizmjeniËno desnu nogu savijenu koljenu pa lijevu. Opis vjeæbe: Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja desnom i lijevom nogom.

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: LeæeÊi na leæima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenu. Opis vjeæbe: Podignite obje noge savijene u koljenu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj: LeæeÊi na leæima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenu. Opis vjeæbe: Diæite naizmjeniËno ispruæenu desnu pa lijevu nogu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja desnom i lijevom nogom.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: LeæeÊi na leæima. Ruke ispruæene pored tijela. Noge savijene u koljenu. Opis vjeæbe: Podignite istodobno gornji dio tijela i naizmjeniËno desnu pa lijevu nogu savijenu u koljenu. Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije do 15 ponavljanja desnom i lijevom nogom.

Informacije: VitaSport - Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb, tel. 098/ 31 56 32 70 VA©E ZDRAVLJE #37

Pokrovitelj rubrike:

Reumatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

Prije πest mjeseci pao sam na desno rame. Javio sam se svom lijeËniku i rengensko snimanje nije pokazalo znakova loma. Rame me boljelo tri, Ëetiri tjedna, nakon Ëega su se bolovi smirili i nisam imao problema. Posljednja dva mjeseca primjeÊujem da viπe ne mogu podignuti desnu ruku iznad glave, imam osjeÊaj kao da me neπto zateæe u podruËju desnog ramena i ne dopuπta mi pokrete. Ivan, Zagreb Prema vaπem opisu oËito je posrijedi sindrom smrznutog ramena, πto je posljedici pada. Navodite da su bolovi nakon pada potrajali mjesec dana i da su se nakon toga smirili. No, oËito je da su i tada pokreti bili ograniËeni, ali vam u poËetku to nije smetalo. Vremenom se opseg kretnji smanjivao. To je vrlo Ëest scenarij, iako se opÊenito moæe reÊi da uzroci mogu biti brojni neprepoznati i nelijeËeni procesi u podruËju ili oko ramena. Smrznuto rame stanje je bolnog i oslabljenog ramena koje rezultira postupnim i Ëesto neprimjetnim ograniËenjem pokreta u ramenom

zglobu. Pogaa dva do pet posto ljudi, najËeπÊe u petoj i πestoj dekadi æivota. Bolesnici Ëesto uopÊe nisu svjesni veliËine problema i stupnja ograniËenja pokreta, kao πto je i vaπ sluËaj. Dolazi do skvrËavanja zglobne Ëahure ramena i stvaraju se brojne priraslice, zbog Ëega pokreti u ramenu postupno postaju sve viπe ograniËeni i bolni, tj. zglob postaje ukoËen (smrznut). Kao i kod vas, prevladava ograniËenje pokreta, a bolovi su posljedica nemoguÊnosti izvoenja daljnjih pokreta. U dva, tri posto sluËajeva bolest se ne moæe povezati s poznatim uzrokom, no uËestalije se javlja kod πeÊerne bolesti, moædanog udara s klijenuti udova (na zahvaÊenoj strani), karcinoma pluÊa, tuberkuloze, infarkta miokarda, bolesti πtitne ælijezde, trauma, stanja nakon amputacije dojke i cervikalne spondiloze. U prosjeku bolest moæe trajati oko dvije godine. Ovisno o stadiju, moæe biti korisna lokalna primjena kortikosteroida u zglob ramena i nesteroidnih antireumatika za ublaæavanje boli. Najvaæniju ulogu ima uporna, dugotrajna i intenzivna fizikalna terapija radi postizanja potpuna ili najveÊega moguÊeg opsega kretnji. Prije kineziterapije provode se toplinske procedure (hidroterapija, ultrazvuk, termoterapijske procedure). Tvrdokorni sluËajevi mogu se lijeËiti operativnim putem (manipulacija ramena u opÊoj anesteziji radi postizanja πto veÊe gibljivosti ili artroskopsko opuπtanje zglobne kapsule). LijeËenje moæe biti dugotrajno, ali u veÊine bolesnika rezultat je uglavnom potpun oporavak ramena. Nema magiËnih i brzih rjeπenja.

©aljem nalaz desne πake zbog zadebljanja na desnom dlanu. Upotrebljavao sam gel za oæiljke, ali nije pomoglo. Molim da mi odgovorite bi li pomogla fizialna terapija i koja uopÊe terapija dolazi u obzir. Dmitar, Rijeka

Kod vas je rijeË o Dupytrenovoj kontrakturi, zadebljanju vezivne ovojnice u podruËju dlana koja se postupno skvrËava i zahvaÊa susjedne tetive koje sagibaju prste. Vrlo se Ëesto pojavljuje bez poznatoga razloga, iako se ËeπÊe opisuje u nekim bolestima poput πeÊerne bolesti, kroniËnog alkoholizma i epilepsije. Promjene se najËeπÊe dogaaju u podruËju Ëetvrtog prsta, potom petog i treÊeg prsta πake. Bolest postupno napreduje i moæe dovesti do stvaranja teπke deformacije s nemoguÊnoπÊu ispruæanja prstiju πake do kraja. Neoperativno ili konzervativno lijeËenje sastoji se u primjeni kortikosteroidnih injekcija u podruËje promjene ili primjeni fizikalne terapije, najËeπÊe terapijskog ultrazvuka na samu promjenu. Ne doe li do poboljπanja, moæe se uËiniti manji kirurπki zahvat koji se sastoji u rezanju navedene vezivne ovojnice i oslobaanju zahvaÊenih tetiva i tetivnih ovojnica.

Pitanja πaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o., za Vaπe zdravlje, Utinjska 40, 10 020 Zagreb ili e-mail:vase.zdravlje@oktal-pharma.hr #37 VA©E ZDRAVLJE 71

Za jelo s uæitkom Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Stari Rimljani bili su poznati po gozbama koje su nekad trajale i danima. Danas nam te priËe izgledaju pomalo nevjerojatno, jer je gotovo svakome od nas poznato kako se loπe osjeÊamo nakon nekontrolirana jedenja i kakvih probavnih problema imamo nakon toga. Jedna od tajni starih Rimljana bila je u tome πto su uvijek na meniju imali artiËoku. Intuitivno su Ëinili pravu stvar koja je danas i znanstveno potvrena. Uz pomoÊ artiËoke, naime, tipiËni se simptomi kao πto su bol u gornjem dijelu trbuha, nadutost, osjeÊaj teæine i druge neugodne senzacije mogu ublaæiti ili potpuno izbjeÊi. Terapijski uËinak artiËoke moæemo ponajprije pripisati njezinu sastojku cynarinu. Gorka supstancija povoljno djeluje na najvaænije probavne organe - crijeva, jetru i æuË. Meu ostalim, cynarin stimulira produkciju æuËi u jetri. Jetra, kao organ poznat po detoksikacijskoj funkciji, istodobno pomaæe prevoenju prevelike koliËine kolesterola u æuË. Taj proces pomaæe da se neutraliziraju Ëak i najveÊi ekscesi u hrani, a probava olakπa. Znanstveno je dokazano da artiËoka zaustavlja formiranje nakupina kolesterola u krvnim æilama, πto povoljno utjeËe na proces ateroskleroze. S obzirom na to da krv nesmetano teËe, smanjeno je naprezanje srca, πto za posljedicu ima bitno smanjen rizik od nastanka srËanog infarkta i moædanog udara. ArtiËoka usporava formiranje kolesterola i u jetri, πto dovodi do poboljπanja opÊeg stanja organizma. Rezultati znanstvenih ispitivanja na æivotinjama pokazuju da artiËoka antioksidativnim uËinkom pomaæe obnovu jetrenih stanica. Cirkulin ArtiËoka draæeje sadræe sve djelotvorne sastojke prirodne artiËoke. Jedna draæeja sadræi 400 mg koncentriranog ekstrata artiËoke πto odgovara 5000 mg svjeæe artiËoke.

»eπnjak glavu Ëuva Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Kako starimo, problemi s pamÊenjem sve su ËeπÊi, a primjeÊujemo da su nam i druge intelektualne sposobnosti u opadanju. To se pripisuje reduciranju moædane supstancije, smanjenju protoka krvi kroz mozak i posljediËnom dnevnom gubitku i do 10.000 moædanih stanica te promjenama u metaboliËkim procesima. Kako bi se πto bolje spoznali sloæeni fizioloπki mehanizmi rada mozga, provode se brojna znanstvena istraæivanja. Ona jako ovise o osobinama samih pacijenata, a posebnu teπkoÊu predstavlja to πto svaki pacijent reagira na samo njemu svojstven naËin te je vrlo teπko doÊi do spoznaja koje bi se mogle uopÊiti. Ipak, postoji neπto πto u preventivnom smislu i sami moæemo uËiniti za svoje zdravlje. Redovitim uzimanjem Ëeπnjaka moguÊe je sniziti visoki krvni tlak i utjecati na razinu kolesterola u krvi. Aktivni sastojci Ëeπnjaka usporavaju procese koji dovode do ateroskleroze i funkcionalnih promjena u krvnoæilnom sustavu, smanjuju moguÊnost stvaranja ugruπaka u krvi i poboljπavaju krvni protok, posebice u mozgu. ZahvaljujuÊi πirokom spektru uËinaka i vrlo dobroj podnoπljivosti, Ëeπnjak je idealno sredstvo za prevenciju ranih znakova starenja uzrokovanih aterosklerozom. Traæite li proizvod koji pruæa sve prednosti Ëeπnjaka, a ne sadræi neugodan miris, Cirkulin »eπnjak draæeje pravi su izbor. Sadræe prah Ëeπnjaka koji ima zajamËenu koliËinu aktivne supstancije u koliËini preporuËenoj od Svjetske zdravstvene organizacije - 2 mg alicina. ZahvaljujuÊi ovojnici otpornoj na æeluËane sokove, aktivni sastojci oslobaaju se tek u tankom crijevu, Ëime se sprjeËava razgradnja aktivne supstancije prije dolaska na mjesto resorpcije.

74 Izbijen ili slomljen zub Ëesta slika u djeËjoj dobi

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

O vremenu od nastanka ozljede do poËetka lijeËenja najviπe ovisi hoÊe li terapija zubnih trauma biti uspjeπna Nakon priËe o nicanju zuba i karijesu u ovom Êemo izdanju reÊi neπto viπe o ozljedama zuba u djeËjoj dobi. Jedan je to od glavnih problema u djeËjoj stomatologiji, a zbog visoke pojavnosti predstavlja stvaran i relativno ozbiljan javnozdravstveni problem. UËestalost zubnih trauma znatno varira, pa se pojedine dobne skupine opravdano mogu smatrati riziËnima za nastanak ozljede, i to djeca od druge do Ëetvrte godine s mlijeËnim zubima te od sedme do desete godine s trajnim zubima.

RiziËne dobne skupine Ozljede su najËeπÊe od druge do treÊe godine, dakle kad djeca imaju jaku potrebu za istraæivanjem okoline, pa su zbog razmjerno nerazvijene i neusklaene motorike, nesposobnosti prikladne procjene opasnosti, kontrole impulsa i neshvaÊanja posljedica svoje aktivnosti kudikamo izvrgnutija ozljedama. NajËeπÊi su uzroci padovi i udarci u neki predmet, s tim da se veÊinom ozljeuju u kuÊi ili vrtiÊu. Za πkolsku djecu opÊenito je izraæena potreba socijalnog prihvaÊanja. Pristup u skupinu

vrπnjaka postaje vaæniji od samostalnosti ili slaganja sa æeljama roditelja, dijete je smionije i sklonije avanturama jer æeli steÊi samopouzdanje i pokazati vrπnjacima da je dostojno njihova prihvaÊanja. Djeca od πest do devet godina sporije razrauju sloæene podatke i ne mogu procijeniti brzinu i opasnost. Opasnost od ozljeda osobito je izraæena kod rastresene i nagle djece, ali i hiperaktivne i impulzivne s obzirom na to da imaju viπi potencijal pravljenja pogreπaka, a nisu u stanju predvidjeti moguÊe posljedice. Zubne traume Ëeste su i u dobi od sedam do 12 godina, razdoblju mirovanja psihofiziËkog razvoja, πto traje sve do prvih znakova puberteta. To razdoblje karakterizira teænja za pobjeivanjem u igrama i suparniπtvo meu vrπnjacima. Djeca su izvanredno privræena grupama s voom koje se formiraju oko odreenih aktivnosti. U toj dobi intenzivno se razvijaju i motoriËke vjeπtine, djeca sudjeluju u

STOMATOLOGIJA

razliËitim skupnim igrama, pa se poveÊava i moguÊnost razliËitih ozljeda, ukljuËujuÊi i zuba. PoËetkom puberteta opada uËestalost zubnih trauma.

©to poveÊava sklonost? Predispozicijski Ëimbenici koji poveÊavaju sklonost nastanka ozljede zuba mogu biti: 1. gornji prednji zubi izboËeni prema van (poveÊan prijeklop s protruzijom gornjih sjekutiÊa) 2. kratka gornja usna koja nepotpuno prekriva gornje zube - gornja usna koja potpuno prekriva prednje zube moæe u sluËaju ozljede priliËno ublaæiti udarac, pa Êe umjesto frakture (prijeloma) krune Ëesto nastati samo blaga luksacija (iπËaπenje) 3. odreeni psiholoπki Ëimbenici (npr. temperament) i razne stresne situacije (bolest djeteta, bolest ili smrt Ëlana obitelji, preseljenje i sl.) poveÊavaju opasnost od traume, pa su takva djeca izloæenija ozljedama.

Nakon ozljeivanja πto prije stomatologu Prijelomi krune i korijena te potpuno izbijanje gornjih prednjih zuba ubrajaju se u najËeπÊe ozljede. »esto ih prati jaËe ili slabije krvarenje uz razderotinu koæe lica, πto pruæa impresivnu kliniËku sliku, s kojom su Ëesto u skladu ponaπanje djeteta i reakcije roditelja. Stoga valja πto prije iskljuËiti prijelom Ëeljusti ili alveolnog nastavka, a ako postoji jaËe krvarenje ili opseænija razderotina, najprije treba njih sanirati. Vrijeme od nastanka ozljede do poËetka lijeËenja najvaæniji je Ëimbenik uspjeπnosti terapije veÊine zubnih trauma. Stoga se ozljede zuba opravdano smatraju hitnim stanjima u stomatologiji, pa lijeËenje treba poËeti πto prije. To posebno vrijedi kada je posrijedi izbijanje zuba ili prijelom krune s otvorenom pulpom (æivcem), pri Ëemu treba πto prije zaustaviti krvarenje, replantirati zub (vratiti ga u

njegovo leæiπte) ili prekriti otvorenu pulpu. Kad je posrijedi izbijanje zuba, roditelji trebaju πto je moguÊe prije doÊi do stomatologa, a izbijeni zub, ako ga veÊ sami nisu vratili u njegovo leæiπte (alveolu), do ambulante donijeti u fizioloπkoj otopini ili mlijeku. Poslije dolaska u ambulantu, odmah nakon izbijanja ili kratko nakon njega, kliniËkim pregledom utvruje se je li izbijeni zub oneËiπÊen Ëesticama tla (ako se smatra potrebnim, roditelje s djetetom uputiti pedijatru zbog prevencije tetanusa), je li oπteÊen korijen zuba i koliki je stupanj resorpcije (stupanj nestajanja korijena mlijeËnog zuba). Ako je rijeË o jaËem krvarenju, treba ga zaustaviti, a prije odluke o replantaciji valja procijeniti koliko je postupak opravdan. Vaæna su mjerila za takvu procjenu tzv. ekstraoralno vrijeme, tj. vrijeme od trenutka izbijanja do dolaska u ambulantu, dob pacijenta i stupanj resorpcije izbijenoga mlijeËnog zuba. Replantacija nije opravdana ako je zub jaËe resorbiran, a do njegove fizioloπke mijene nije ostalo viπe od godinu dana. ©to se tiËe ekstraoralnog vremena, ne smije biti dulje od 30 minuta jer je u protivnom vjerojatnost uspjeha vrlo mala. Ako su roditelji vratili zub u leæiπte i odmah doπli u ambulantu, nastavlja se postupak replantacije, nakon Ëega se zub imobilizira kompozitnim splintom sljedeÊih sedam do deset dana. U sluËajevima kada izbijeni zub nije moguÊe replantirati, terapijski postupak sastoji se u izradi parcijalne proteze ili dræaËa mjesta.

Zdravstveno prosvjeÊivanje u sluæbi prevencije Da bi ovakvih sluËajeva bilo πto manje, potrebno je djelovati preventivno, i to zdravstvenim prosvjeÊivanjem djece, roditelja i nastavnika u πkolama. Putem predavanja, edukativnih filmova i broπura valja upozoravati na najËeπÊe situacije i uzroke nastanka ozljeda zuba kako bi

se izbjegle takve situacije i poveÊao oprez. Kada govorimo o sprjeËavanju nastanka zubnih trauma u πkoli, mjestu s najveÊim brojem ozljeda trajnih zuba u djece, treba posebno voditi raËuna o planiranju satova tjelesnog odgoja. Istraæivanja su, naime, pokazala da je oko 12 sati prije podne i izmeu 17 i 18 sati poslije podne najveÊi rizik nastanka ozljede. Uz to, djeca koja se bave razliËitim sportovima, primjerice hokejom na ledu, karateom, izloæenija su ozljedama zuba, pa se preporuËuje izrada πtitnika za zube. Stoga je nuæna suradnja roditelja i trenera sa stomatologom koji Êe djetetu napraviti individualni dentalni πtitnik po mjeri. Tako se osigurava bolji sklad sa zubnim lukom, bolje prianjanje zaπtitne udlage na zube te bolji prijenos sila. Za razliku od obiËnih guma kupljenih u trgovini, individualno izraeni πtitnici ne stvaraju smetnje prilikom disanja i govora, ne ispadaju iz usta te se djeca mogu usredotoËiti na sportsku aktivnost. Dentalni πtitnici (zaπtitne udlage) mogu se izraditi u razliËitim bojama, Ëak s razliËitim natpisima ovisno o æelji sportaπa, a jedini je uvjet stomatologa da svi zubi budu sanirani. Zato, dragi roditelji, nemojte dopustiti da vaπem djetetu tijekom bavljenja omiljenim sportom pukne zub samo zato πto ga niste na vrijeme zaπtitili. Uporaba dentalnih πtitnika u nas joπ nije toliko raπirena kao u drugim europskim zemljama, gdje je Ëak obvezna, i upravo zato budite taj roditelj koji Êe zaπtititi dijete i ujedno druge upozoriti na znaËenje prevencije zaπtite zuba. Zapamtite, jedan zub vrjedniji je i od najskuplje zaπtitne udlage.

Revolucija u lijeËenju karijesa

Maja PlesliÊ, dr.stom., Zlatko Stanec, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, Lj. Gaja 62 a, Samobor, tel: 01/336 18 62, 336 18 82, 336 18 75

Terapija ozonom pokazala se vrlo djelotvornom kod karioznih defekata u ranom stadiju te u sprjeËavanju nastanka novih razaranja zuba VeÊina ljudi osjeÊa nelagodu veÊ pri pomisli na lijeËenje karijesa. Kako bi se odstranila trula zubna supstancija, potrebno je buπiti zub, pri Ëemu se ærtvuje i zdravo zubno tkivo, a moguÊa je i iritacija æivca koju osjeÊamo kao bol. Nakon odstranjenja karioznog tkiva ostaje veÊa ili manja πupljina koja se mora sanirati iz estetskih i funkcionalnih razloga. Nova alternativna metoda pruæa, meutim, ono πto bi sigurno svaki pacijent poæelio, rijeπiti se karijesa bez buπenja i bolova. Kao rezultat intenzivnih znanstvenih istraæivanja, na proπlogodiπnjem sajmu stomatologije (IDS) u Kölnu predstavljen je HealOzone, aparat za bezbolno lijeËenje karijesa, koji je u meuvremenu postao obvezan dio ponude u lijeËenju karijesa sve veÊeg broja stomatoloπkih ordinacija. Osobit uspjeh ima meu djecom. To je muzika za uπi svakog pacijenta, a znanstveni su rezultati doista obeÊavajuÊi. 76 VA©E ZDRAVLJE #37

Bez anestezije, buπenja i ispuna Karijes je infektivna bolest. Bakterije razgrauju hranu (πeÊer), pri Ëemu nastaju kiseline koje razgrauju zubno tkivo, a posljedica su oku nevidljive rupice. U njih ulaze bakterije koje sve dublje uniπtavaju zubno tkivo, rezultat Ëega je nastanak vidljivog defekta. Treba, dakle, uniπtiti bakterije kako bi se zaustavio proces razaranja zubne supstancije, pa govorimo o antiinfektivnoj terapiji. Novi koncept lijeËenja predvia uniπtavanje bakterija plinom ozonom, koji se koristi u medicini, a u stomatologiji je novost. Novi aparat HealOzone pretvara kisik iz okoline u ozon. Djelovanjem ozona na zub uniπtavaju se bakterijski uzroËnici karijesa u i na zubu. Dakle, ozon dezinficira oboljeli zub, Ëime se zaustavlja proces razaranja zubnog tkiva. U sljedeÊoj fazi potrebno je kariozno

zubno tkivo opet otvrdnuti. Dakle, razgraene sastojke ponovno ugraditi u zubno tkivo, πto se struËno zove remineralizacija. To se postiæe posebnim tekuÊinama bogatim mineralima koje se stavljaju na zub odmah nakon djelovanja ozona. Za kuÊnu uporabu dobiju se posebna pastu za zube i tekuÊina za ispiranje obogaÊene mineralima za obnovu zubne supstancije. Dakle, nema anestezije, buπenja i ispuna. HealOzone moæe se upotrijebiti kod odraslih i djece, na trajnim i mlijeËnim zubima, a pokazao se djelotvornim i u tretmanu osjetljivih zubnih vratova jer uniπtavanjem bakterija ozon omoguÊuje mineralima iz sline da se ugrade u dentinske kanaliÊe i zaËepe ih, πto znatno smanjuje osjetljivost æivca.

Ponekad ipak treba buπiti Ima situacija kada se buπenje ne moæe izbjeÊi. Karijes voli napredovati u πirinu, pa se moæe dogoditi da je razoren znatan dio tkiva unutar zuba, dok je povrπina zuba potpuno nedirnuta. To je tzv. skriveni karijes. U tom sluËaju treba minimalno otvoriti zub kako bi ozon mogao doprijeti do bolesnog tkiva. Ali i tada Êe zdrava zubna supstancija biti poπteena u daleko veÊoj mjeri nego kao kod klasiËnog lijeËenja. Ako je karijes jako dubok, buπenje se ne moæe posve izbjeÊi jer dolazi do promjena u zubnom æivcu πto za posljedicu moæe imati lijeËenje korijenskih kanala. Terapijom ozonom to se moæe izbjeÊi.

STOMATOLOGIJA

1. 2.

HealOzon aparat DIAGNOdent - aparat za mjerenje dubine karijesa laserskom tehnologijom 3. I. Promjena na caklini - sumnja u karijes II. »iπÊenje zubne povrπine Airflowom pjeskarom III. Pregled zuba DIAGNOdent aparatom pomoÊu lasera IV. Dijagnoza DIAGNOdentom - karijes cakline V. Nakon prilagodbe silikonske kapice na zubu se stvara vakuum. Prema dubini karijesa odreuje se trajanje aplikacije ozona (od 10 do 40 sekundi) koji struji u zub i uniπti 99 posto bakterija. VI. Na oboljeli zub stavlja se tekuÊina za remineralizaciju da bi se karijesom izgubljeni minerali opet ugradili u zubnu supstanciju. VII. Set za remineralizaciju za kuÊnu upotrebu VIII. Kontrola DIAGNOdentom nakon Ëetiri do 12 tjedana

3. / V.

KlasiËnom metodom - oko i sonda - otkriva se samo 20 posto zuba s dubokim karijesom, a nedirnute povrπine. Zato se za dijagnostiku koristi laserska tehnologija. Naime, karijesom promijenjeno zubno tkivo fluorescira, i to proporcionalno veliËini razorene zubne supstancije. Aparat DIAGNOdent laserom mjeri poviπenu fluorescenciju, a prema dobivenim vrijednostima odreuje se daljnji plan terapije - samo ozon ili ipak treba minimalno buπiti ako je karijes jako dubok.

O uporabi HealOzona Koliko dugo ozon treba djelovati? - Ovisno o dubini karijesa, aplicira se 30-60 sekundi.

©to nakon terapije HealOzonom? - Pacijent dobiva set za remineralizaciju koji Êe upotrebljavati kod kuÊe. Sastoji od paste za zube i tekuÊine za ispiranje. Pasta i tekuÊina bogate su mineralima, a koriste se intenzivno

3. / I.

3. / II.

3. / III.

3. / IV.

3. / VI.

3. / VII.

3. / VIII.

oko πest tjedana. Njihova primjena ubrzava proces samopopravljanja zuba Kada ponovno na kontrolu? - Ovisno o dubini karijesa, nakon πest do 12 tjedana. U nekim sluËajevima terapiju treba ponoviti, a kontrola je nakon oko tri mjeseca.

Je li toËno da terapija HealOzonom ne boli? - Terapija je jednostavna i

Ako se dokaæe uspjeπnost terapije, πto onda? - Kada kliniËki pregled i

Kakav je postupak u terapiji HealOzonom i πto pacijent mora oËekivati? - Postupak Ëine Ëetiri koraka

mjerenje DIAGNOdentom potvrde da je karijes izlijeËen, kontrola se ponavlja za πest mjeseci. I dalje treba provoditi temeljitu oralnu higijenu, prati zube najmanje tri puta na dan i smanjiti konzumiranje slatkiπa. Ako se prije terapije HealOzonom moralo buπiti ili je zubna povrπina veÊ bila razorena, defekt se zatvara privremenim mineralima bogatim materijalom. Kod kontrole se taj materijal vadi da bi se kliniËki i DIAGNOdentom ocijenilo djelovanje ozona i minerala. Ako rezultati zadovoljavaju, zub se zatvara ispunom koja je nerijetko manja od klasiËne.

bezbolna.

Je li primjena ozona opasna? - Konstrukcija HealOzona takva je da ozon djeluje iskljuËivo na odreeni zub, nakon Ëega se ponovno pretvara u kisik.

(vidi sl.?). Terapija ozonom vrlo je djelotvorna u lijeËenju svih karioznih defekata u ranom stadiju te sprjeËavanju nastanka novih razaranja zuba. NaroËito je pogodna za najmanje pacijente jer je moguÊe utjecati na aktivnost karijesa mlijeËnih zubi, a posjet stomatologu uËiniti ugodnijim. Tako dijete stjeËe povjerenje u stomatologa, πto vodi do uspjeπnije i dugoroËnije suradnje. Naravno, ovaj novitet i odraslima predstavlja dobru alternativu klasiËnom pristupu lijeËenju karijesa.

Zajedno do zdravlja udruga kroniËno bolesnog djeteta

Zoran JoviÊ, predsjednik Udruge kroniËno bolesnog djeteta

Trenutak spoznaje da dijete boluje od kroniËne bolesti, ma kako se ona zvala i teπka bila, za roditelje je jako bolan i teæak

Zajedno do zdravlja, Udruga kroniËno bolesnog djeteta sa sjediπtem u Dubrovniku, u DubrovaËko-neretvanskoj æupaniji djeluje od veljaËe 2002. godine. »lanovi su roditelji djece oboljele od kroniËnih bolesti (astma, celijakija, dijabetes), podijeljeni po sekcijama koje pruæaju potporu kako djeci tako roditeljima. Osnovana je na inicijativu voditeljice pedijatrijskog odjela OpÊe bolnice Dubrovnik dr. Marije RadoniÊ, poËasne predsjednice udruge, a djeluje pri Centru za odnose s bolesni78 VA©E ZDRAVLJE #37

ASTMA - kroniËna bolest diπnih puteva cima OpÊe bolnice Dubrovnik, koji je ujedno pilot-projekt pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. Ciljevi projekta umnogome se podudaraju sa sadræajem djelatnosti udruge, a to su: • organiziranje i voenje savjetovanja i drugih programa radi poboljπanja kvalitete æivota kroniËno bolesnog djeteta i njegove obitelji • edukacija djece i roditelja radi postizanja optimalne samokontrole kroniËne bolesti • kontaktiranje s drugim udrugama radi razmjene struËne i druge pomoÊi • organiziranje izleta i kampova kroniËno bolesnoj djeci • nabava medicinske opreme i pomagala ustanovama i pojedincima.

Djeca oboljela od astme najbrojnija su na naπem podruËju (oko 450), no u udruzi nisu proporcionalno zastupljena. Sekcija astme, koju je prve dvije godine vodila gospoa Marija Vrhovac, organizirala je obiljeæavanje Svjetskog dana astme (World Asthma Day) ∑ prvi utorak u svibnju. Tijekom pohaanja πkole pod struËnim vodstvom dr. M. RadoniÊ svi su Ëlanovi dobili na dar peek flow meter, aparatiÊ za mjerenje vrπnog protoka zraka, najnuænije pomagalo roditeljima za odreivanje jaËine napadaja kod kuÊe, odnosno trenutaËnog stanja bolesti. Ove godine Svjetski dan astme obiljeæili smo prekrasnom predstavom „Ti to moæeπ, Desmonde” u izvedbi glumaËke skupine Artistika iz Zagreba, koja je na djeci prikladan naËin prikazala astmu i kako se s njom no-

UDRUGE OBOLJELIH

siti. Sva djeca na dar su dobila istoimenu slikovnicu. Pokrovitelj predstave bilo je predstavniπtvo tvrtke GlaxoSmithKline.

CELIJAKIJA - kroniËna bolest nepodnoπenja glutena Koliko nam je poznato, oboljele je djece u æupaniji oko 60, ali vjerujemo da je broj i veÊi jer simptomi znaju biti i skriveni. Sekcija celijakije pod vodstvom gospoe Olivere LasiÊ (potpredsjednica udruge) obiljeæavanjem Tjedna svjesnosti 2002. godine probila je led u radu udruge, a akcija se nastavila i iduÊih godina. Pod nadzorom gospoe Ruæice Lah, predsjednice krovnog Druπtva celijakiËara Hrvatske i uz donacije G-M Pharme Zagreb i Lure d.d., za tih su dogaanja odræani brojni teËajevi za roditelje na temu pripremanja bezglutenske hrane, potom predavanja za kuhare OpÊe bolnice Dubrovnik, osoblje djeËjih vrtiÊa i hotelsko-turistiËko osoblje itd.

DIJABETES - kroniËna bolest nedostatka inzulina U æupaniji je 30-ak oboljele djece, s tim da se posljednjih godina biljeæi primjetan porast oboljelih. Sekcija se pod vodstvom gospodina Æeljka JakoviÊa redovito sastaje, pridonoseÊi tako aktivno njezinu radu. Organizirala je seminar o πeÊernoj bolesti u djece i adolescenata za prosvjetne djelatnike, koji su upoznati o moguÊim stanjima πto se mogu razviti tijekom nastave i potrebi pomoÊi u tim trenucima. Sva djeca oboljela od πeÊerne bolesti Ëlanovi su Druπtva za zaπtitu od πeÊerne bolesti, koje je organiziralo niz predavanja, meu kojima i Druπtveni znaËaj πeÊerne bolesti. ZahvaljujuÊi dobrim odnosima Centra za socijalnu skrb i udruge (tajnica udruge Dubravka Bilobrk djelatnica je centra) ostvarena je ideja da se djeci produlje tua pomoÊ i njega u punom opsegu i nakon petnaeste godine.

U organizaciji Hrvatskog saveza dijabetiËkih udruga i Druπtva veliki za male sa πeÊernom boleπÊu organizirana je desetodnevna rehabilitacija s edukacijom za djecu i mlade u Malom Loπinju i TuËepima. Sudjelovalo je desetero naπe djece, uz veliku pomoÊ donatora s naπeg podruËja.

Ima joπ Udruga je aktivno ukljuËena i u pomaganje drugima, ne samo svojim Ëlanovima, pa smo nekoliko puta sudjelovali u raznim humanitarnim akcijama. Kupnjom inhalatora Pari boy pomogli smo ambulantama primarne zdravstvene zaπtite u Cavtatu, MetkoviÊu i Dubrovniku, Ëime je smanjena guæva u vrijeme veÊe potrebe za inhalacijama. Pedijatrijskom odjelu OpÊe bolnice Dubrovnik dali smo na koriπtenje isti takav inhalator i aparat NycoCard Reader II za kontrolu πeÊera s obzirom na to da su rezultati mjerenja glukoziliranog hemoglobina /HbA1c/ pouzdani parametri reguliranosti glikemije tijekom duljeg razdoblja.

„ZAJEDNO DO ZDRAVLJA”

Udruga kroniËno bolesnog djeteta Dr. Roka MiπetiÊa b.b. 20000 Dubrovnik Osobe za kontakt: Astma: Zoran JoviÊ 098/167 81 03 Celijakija: Olivera LasiÊ 098/964 15 62 Dijabetes: Æeljko JakoviÊ 098/73 28 00

Uz to, u prosincu 2003. organizirali smo humanitarni koncert boæiÊnih pjesama u izvedbi klapa naπeg kraja, πto nam je, nakon mnogih pohvala sa strane, dalo ideju da to postane tradicija. Dio novca potroπili smo na kupnju pekaËa roditeljima djece oboljele od celijakije, a dio za ureenje prostora udruge u sklopu OpÊe bolnice Dubrovnik, koji joπ Ëekaju na kompletno ureenje. Trenutak spoznaje da dijete boluje od kroniËne bolesti, ma kako se ona zvala i teπka bila, za roditelje je jako bolan i teæak. Nismo svi u situaciji razgovarati s medicinskim osobljem onako kako bismo htjeli. Prijatelji i poznanici sasluπat Êe naπe jadikovke, ali Êe ih i brzo zaboraviti. No, roditelji Ëlanovi udruge, koji su sve to proπli, na puno jednostavniji i lakπi naËin dat Êe potrebna objaπnjenja i rijeËi potpore djeci i njihovim roditeljima. To je ono πto nas je potaknulo da osnujemo udrugu i nadamo se da smo u tome i uspjeli. Stoga pozivamo roditelje djece oboljele od svih koniËnih bolesti, ne samo gore navedenih, neka se jave, a mi Êemo im nastojati pomoÊi u okvirima naπih moguÊnosti. Da cijela priËa ne bi proπla samo u prezentaciji, koristim priliku zahvaliti se svim dosadaπnjim i buduÊim donatorima, Gradskom poglavarstvu Dubrovnika i ravnateljici OpÊe bolnice Dubrovnik dr. Ljiljani Betica-RadiÊ na potpori u radu i ustupanju prostora za djelovanje udruge. Veliko hvala uredniπtvu Ëasopisa Vaπe zdravlje πto nam je omoguÊilo predstavljanje izvan naπeg podruËja djelovanja. Stoga koristim prigodu i pozivam srodne udruge da nam se jave s pitanjima, prijedlozima i savjetima kako bismo zajedniËkim naporima ostvarili zadane ciljeve.

ÆiroraËun udruge: 2401003-1100302492

samolijeËenje

Kako Ëitati uputu za uporabu

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

SASTAV - Daje popis aktivnih i pomoÊnih tvari i uvijek se nalazi na prvome mjestu na uputi za uporabu. Aktivna supstancija ili djelatna tvar kemijska je supstancija u lijeku koja pomaæe organizmu ublaæiti simptome bolesti. PomoÊne tvari su kemijske tvari bez uËinka u tijelu - npr. konzervansi, tvari koje omoguÊuju oblikovanje ili daju boju. FARMACEUTSKI OBLIK - Objaπnjava o kakvom je obliku lijeka rijeË (npr. gel) i kakvo je pakiranje (npr. tuba, 50 g). FARMAKOTERAPIJSKA GRUPA - Uputa o tome u koju se terapijsku grupu svrstava dotiËni lijek (npr. lokalni, nesteroidni protuupalni pripravak). IME I ADRESA NOSITELJA ODOBRENJA - Objaπnjava tko je predao zahtjev za registraciju proizvoda. NA»IN I MJESTO IZDAVANJA - Gdje se proizvod moæe nabaviti i pod kojim uvjetima (sa ili bez lijeËniËkog recepta). TERAPIJSKE INDIKACIJE - Pojaπnjava uporabu proizvoda, tj. navodi u kojim je sluËajevima i kod kojih simptoma dopuπtena uporaba lijeka. KONTRAINDIKACIJE - Kao πto za svaki lijek postoje stanja u kojima se preporuËuje njegova uporaba, tako postoje i stanja u kojima ona nije dopuπtena. Uvijek pozorno proËitajte taj stavak i u sluËaju nejasnoÊa obratite se svom lijeËniku ili ljekarniku. MJERE OPREZA - Na πto sve treba paziti pri uporabi lijeka i u kojim ga situacijama nije poæeljno primijeniti. INTERAKCIJE S DRUGIM LIJEKOVIMA I DRUGI OBLICI INTERAKCIJA - RijeË je o promjeni, pojaËanju ili smanjenju oËekivanog uËinka

lijeka zbog meusobnog djelovanja dvaju ili viπe terapijskih tvari. Drugim rijeËima, istodobna primjena nekoliko lijekova katkad moæe dovesti do neæeljenih uzajamnih djelovanja, πto smanjuje uspjeh lijeËenja i moæe dovesti do nuspojava. POSEBNA UPOZORENJA - Koje sve lijekove, hranu ili situacije (npr. voænja automobila) trebate izbjegavati dok uzimate lijek. NA»IN UPORABE I DOZIRANJE - Upute o preporuËenoj uËestalosti i koliËini dnevne primjene kojih bi se striktno trebali pridræavati. Nije samo vaæno koju koliËinu lijeka uzimate nego i koliko ga Ëesto uzimate. NUSPOJAVE - Osim æeljenih, svaki lijek ima i neke sporedne neæeljene uËinke koje treba znati prepoznati, a njihovu pojavu prijaviti lijeËniku ili ljekarniku. ROK VALJANOSTI - Zbog moguÊnosti nastanka odreenih kemijskih promjena i posljediËno promjena u djelovanju, svaki lijek na opremi ima naznaËen rok valjanosti nakon kojega ga nije upu-

tno koristiti. Lijekove s isteklim rokom valjanosti po moguÊnosti odlaæite na za to predviena mjesta u dogovoru s vaπim ljekarnikom.

NA»IN »UVANJA LIJEKA - Kako treba skladiπtiti i Ëuvati lijek. U sluËaju da istodobno uzimate viπe od jednog proizvoda koji se moæe kupiti bez lijeËniËkog recepta, obvezno usporedite aktivne supstancije. Nikad nemojte istodobno uzimati dva lijeka koji imaju istu aktivnu supstanciju, osim ako vas lijeËnik, ljekarnik ili neko drugo medicinsko osoblje nije drukËije uputio.

JESTE LI ZNALI... Kemijske tvari koje sluæe za ublaæavanje bolova, a sastavni su dio lijekova koji se mogu kupiti u ljekarnama bez lijeËniËkog recepta, nalaze se i u mnogim lijekovima za ublaæavanje bolova koji se izdaju samo na lijeËniËki recept. Mnogi proizvodi koji sluæe za ublaæavanje viπe simptoma gripe i prehlade istodobno sadræe aktivne tvari za ublaæavanje bolova koje moæemo naÊi i u drugim proizvodima.

hitni

medicinski postupci

Krvarenjem se naziva svaki izlazak krvi iz krvnih æila. Prema uzroku razlikujemo sluËajna, odnosno traumatska krvarenja izazvana mehaniËkom ozljedom krvne æile, i krvarenja zbog bolesti (primjerice poremeÊaja zgruπavanja krvi). S obzirom na mjesto iz kojeg krvari razlikujemo: • Vanjsko krvarenje - vidljivo krvarenje iz rane. • Unutarnje krvarenje - posljedica ozljede unutarnjih organa, kada se krv nakuplja u tjelesnoj πupljini (prsni koπ, trbuπna πupljina, lubanja). Unutarnja krvarenja nisu vidljiva, pa na njih treba posumnjati svaki put kada su uoËljivi opÊi simptomi iskrvarenja. S obzirom na vrstu oπteÊene krvne æile kod vanjskih krvarenja razlikujemo: • Arterijsko krvarenje - krv iz rane izlazi u mlazu i svijetlocrvene je boje. »esto se javlja kao pulzirajuÊe krvarenje. Najopasnije je zato πto odjednom izlazi velika koliËina krvi. • Vensko krvarenje - krv je tamnocrvena, nema pulzacija, izlijeva se ravnomjerno preko ruba rane. • Kapilarno krvarenje ∑ rijeË je o sitnom krvarenju koje se zaustavlja spontano tako da nastaje krasta.

Postupci prve pomoÊi u zaustavljanju vanjskog krvarenja Jako krvarenje zahtijeva trenutaËnu reakciju, πto znaËi primjenu postupka ili postupaka za zaustavljanje krvarenja na samome mjestu dogaaja. Prilikom zaustavljanja krvarenja na udovima ozlijeeni ud treba dræati u poviπenu poloæaju.

UPOZORENJE: U postupku zaustavljanja krvarenja arterija se prstima pritisne na kost u podlozi. Nikad se ne smiju istodobno pritisnuti obje vratne arterije. 2. Kompresivni zavoj Rana se moæe pritisnuti i kompresivnim zavojem, i to na sljedeÊi naËin:

1. Pritisak na arteriju Krvarenje na glavi i udovima moæe se zaustaviti pritiskom na arteriju koja krv dovodi u ozlijeeno podruËje. Za taj su postupak potrebni vjeπtina i toËno poznavanje mjesta koje treba pritisnuti. Mjesto pritiska uvijek se nalazi izmeu srca i ozlijeenog podruËja (rane).

• Na ranu postavite sterilnu gazu. • Na gazu stavite pakiranje zavoja toËno iznad mjesta krvarenja. • Kruæni zavoj Ëvrsto stegnite i Ëvor postavite iznad rane.

UPOZORENJE: Kompresivni zavoj ne smije biti previπe stegnut (ne smije sprijeËiti protok krvi u podruËju niæe od zavoja). Stoga nakon postavljanja kompresivnog zavoja provjerite puls i boju ruke niæe od kompresivnog zavoja. Kompresivni zavoj ne postavljajte u podruËju vrata.

ili platnene vrpce s kopËom (Esmarch), ali moæe posluæiti i trokutasta marama sloæena na πirinu od pet centimetara, kravata ili debelo uæe. Ne koristite tanke materijale jer se mogu usjeÊi u tkivo.

Ako je opravdano i pravilno postavljena, ne smije se skidati ni popuπtati prije dolaska djelatnika hitne medicinske pomoÊi. Zbog opasnosti koje nastaju ako je poveska stegnuta dulje vrijeme ozlijeenog treba πto prije prevesti u medicinsku ustanovu. 5. Autotransfuzijski poloæaj

3. Pritisak na ranu

Nakon primjene metode zaustavljanja krvarenja ozlijeenoga treba postaviti u poloæaj autotransfuzije. U istom se poloæaju provodi i hitni transport osoba s vanjskim krvarenjem. Time se postiæe slijevanje krvi iz nogu prema srcu i nadoknauje izgubljeni volumen krvi. Poloæaj se koristi samo ako je krvarenje zaustavljeno jer Êe se u protivnom pojaËati.

Komadom sterilne gaze Ëvrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeeni ud i zadræite ga u poviπenom poloæaju.

UPOZORENJE: Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (noæ, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje Êete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela. 4. Podvezivanje uda

Poveska se postavlja na nadlakticu ili natkoljenicu. Zateæe se pomoÊu πtapiÊa dok krvarenje ne prestane. Zabiljeæi se datum i sat postavljanja poveske.

Podvezivanje uda izaziva prekid cirkulacije ispod mjesta podvezivanja πto moæe dovesti do odumiranja tkiva i gubitka uda. Zato se podvezivanje smije primijeniti samo u sluËajevima: • amputacijske ozljede (otrgnuÊa ili odsijecanja dijela ruke ili noge) ako ne oËekujemo ponovno spajanje odvojenog uda, • jakog nagnjeËenja i drobljenja uda kada je njegov gubitak neizbjeæan, • jakog krvarenja koje se ne moæe zaustaviti nijednim drugim postupkom. Za podvezivanje se koriste namjenski proizvedene πiroke gumene vrpce

Osoba leæi na leima s nogama i rukama uzdignutim iznad razine srca. Poloæaj se postiæe podizanjem nogu na podlogu visine 20-30 cm. Nakon zaustavljanja krvarenja treba pristupiti obradi rane. Sterilnu gazu natopite sredstvom za dezinfekciju i paæljivo oËistite okolinu rane, i to od rubova prema van, a ne u smjeru prema rani jer biste tako svu neËistoÊu iz okoline unijeli u ranu i dodatno je oneËistili. Iz istog se razloga rana ne smije ispirati vodom. Potom se na ranu rasprπivaËem nanese sredstvo za dezinfekciju i ostavi da djeluje oko 30 sekundi, nakon Ëega se stavi sterilna gaza, tzv. prvi zavoj. Ako je rijeË o ekstremitetu, treba ga imobilizirati, a ozlijeenoga πto prije prevesti u bolnicu jer se svaka opseænija rana mora primarno obraditi tijekom prvih πest do osam sati od ozljeivanja.

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

vodiË

kroz pretrage

Papa-test i kolposkopija uloga u ranom otkrivanju i praÊenju premalignih promjena vrata maternice

Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, KBC - Klinika za æenske bolesti i porode, Petrova 13, Zagreb

Rak vrata maternice (cerviksa) treÊi je najËeπÊi zloÊudni tumor genitalnih organa u svijetu sa 471.000 oboljelih svake godine. U Hrvatskoj obuhvaÊa Ëetiri posto svih novootkrivenih malignih bolesti u æena, odnosno 24 posto svih ginekoloπkih karcinoma, πto godiπnje Ëini 17 novih sluËajeva na 100.000 æena. Pojavnost je raka vrata maternice u zemljama Europske unije pet do deset na 100.000, a u istoËnoeuropskim zemljama 20 ili viπe na 100.000 æena.

To je maligna bolest koja ima mnoga obiljeæja spolno prenosive bolesti. Velik broj epidemioloπkih i drugih studija upuÊuje na to da se humani papiloma virus (HPV) moæe povezati s nastankom karcinoma vrata maternice - HPV je izoliran u 99,7 posto svih cervikalnih karcinoma (transformirajuÊi proteini enkodirani virusnim genima E6 i E7 mogu blokirati produkte tumor-supresorskih gena p53 i pRb u stanici i dovesti do njezine nekontrolirane diobe). U dobi izmeu 18. i 24. godine æivota HPV-om je inficirano 15 do 45 posto djevojaka.

ZahvaljujuÊi uvoenju sistematskih

pregleda æena uz obvezno uzimanje

HPV se klasificira u grupu visokoriziËnih genotipova (HPV 16, 18, 31 i 45) i u grupu niskoriziËnih genotipova (HPV 6 i 11). HPV 16 uzrokuje oko 50 posto, a HPV 16 i 18 oko 70 posto svih cervikalnih karcinoma. Izmeu 18. i 24. godine æivota visokoriziËnim HPV-om inficirano je osam do 12 posto æena, a nakon 35. godine dva do pet posto. Prema najnovijim spoznajama niskoriziËni genotipovi (HPV 6 i 11) ne mogu uzrokovati invazivni karcinom nego samo dobroÊudne (benigne) promjene - genitalne kondilome. Infekcija visokoriziËnim (onkogenim) HPV-om izrazito je povezana s nastankom cervikalnog karcinoma s relativnim rizikom 80 do 130, a istovrsna je statistiËka povezanost puπenja i raka pluÊa 10 do 15. Drugim rijeËima, povezanost HPV-a i raka cerviksa najmanje je deset puta jaËa nego povezanost puπenja i raka pluÊa. Stoga je jasna vrijednost HPV tipizacije u odreivanju rizika nastanka karcinoma vrata maternice. Pojavnost karcinoma cerviksa veÊa je kod æena koje puπe - relativni rizik obolijevanja je 3,0. I æene koje pet ili viπe godina koriste oralnu

kontracepciju imaju neπto veÊi rizik pojavnosti karcinoma vrata maternice (relativni rizik 1,5), ali veÊina istraæivaËa to ne dovodi u vezu s izravnim uËinkom kontraceptiva nego s rjeim koriπtenjem prezervativa i slobodnijim seksualnim ponaπanjem.

©to nam govore nalazi? Karcinom vrata maternice ima dobro definiranu premalignu fazu u kojoj je bolest lako otkriti uzimanjem Papa-testa. Tako je uvoenje programa sistematskih pregleda æena uz obvezno uzimanje citoloπkog razmaza po Papanicolaou (PAPA test) dovelo do naglog smanjenja broja oboljelih (postupak je u kliniËku praksu uveo George Papanicolau 1943., pa se po njemu zove Papa test). Papa test i HPV genotipizacija zajedno znatno povisuju osjetljivost i prediktivnu vrijednost probira karcinoma vrata maternice. Preinvazivna faza bolesti manifestira se kao skvamozna intraepitelijalna lezija (SIL) koja moæe biti: • lakπeg stupnja / low-grade (LSIL) - joπ se naziva cervikalna intraepitelijalna neoplazija 1. stupnja (CIN 1) • teæeg stupnja (high-grade, HSIL) - ukljuËuje cervikalnu intraepitelijalnu neoplaziju 2. (CIN 2) i 3. stupnja (CIN 3). Vaæno je znati da se u grupi SIL u 75 do 82 posto sluËajeva bolest spontano povlaËi ili ne napreduje. Postotak spontanog povlaËenja u jednoj je godini 63,6 posto za LSIL, odnosno 38,2 posto za HSIL. U 20 do 25 posto sluËajeva bolest napreduje, da bi u je-

dan posto sluËajeva nastao invazivni karcinom. Iako standardizacija terminologije citoloπkog testiranja (po The Bethesda System / TBS) smanjuje nedoumice na najmanju moguÊu mjeru, jedan je od nedostataka PAPA-testa da ne moæe izdvojiti æene koje imaju lake citoloπke abnormalnosti, ali uz visok rizik nastanka cervikalnog karcinoma. UobiËajeno, pet do deset posto skriniranih æena ima LSIL, a u toj se grupi HPV genotipizacijom nae 20 do 30 posto inficiranih HPV virusom visokog rizika (High Risk HPV). Kod njih se preporuËuje kolposkopski pregled i eventualno direktna biopsija sumnjivih promjena jer Êe 42 posto njih kroz tri godine razviti HSIL. U LSIL HPV negativnih æena nije potreban takav postupak. HPV testiranjem uz citoloπki pregled znatno povisujemo osjetljivost i prediktivnu vrijednost probira karcinoma vrata maternice. Danas se koristi Hybrid Capture Assays druge generacije (HC II), postupak za rutinsko testiranje velikog broja uzoraka, koji je visoko osjetljiv i pouzdan. Osjetljivost HC II za CIN 2 / CIN 3 (HSIL) je 88,4 posto, a konvencionalne citologije 77,7 posto za isti stupanj displazije (staniËnih promjena). SpecifiËnost HPV testiranja za HSIL je 89 posto, a citoloπkog probira 94 posto. Prije uvoenja HPV testiranja u Engleskoj je treÊina oboljelih imala uredan screening test, pa ovi rezultati samo upuÊuju na nuænost uvoenja HPV genotipizacije u screening program.

U sluËaju abnormalnog nalaza Papa-testa provodi se kolposkopija, pregled donjega genitalnog trakta binokularnim mikroskopom malog poveÊanja s izvorom svjetla, koju je u kliniËku medicinu uveo Hinselman 1925. godine. Optimalno je vrijeme za kolopskopiju proliferacijska faza ciklusa kada je cervikalna sluz bistra, a cervikalni kanal otvoren. Mjesto koje kolposkopiramo treba premazati 3-postotnom octenom kiselinom, jodnom otopinom ili toluidinskim modrilom. Kolposkopijom vizualiziramo sumnjive promjene u donjem genitalnom traktu i pratimo njihovo kliniËko ponaπanje, a kod sumnjivih promjena dodatno uËinimo ciljanu biopsiju i endocervikalnu kiretaæu. Rezultati kolposkopije i ciljane biopsije mogu uputiti na stupanj bolesti i biti vodiË u terapijskom postupku. UvaæavajuÊi iskustva i postupke u zapadnoj Europi, prijedlog sustavna probira (screening) za karcinom cerviksa u populaciji od 14 do 29 godina je: • uzimanje PAPA-testa kod prvoga ginekoloπkog pregleda • HPV genotipizacija i kolposkopija kod abnormalnog PAPA-testa • biopsija vrata maternice kod HSIL i dokazanoga visokoriziËnog HPV-a • obvezna prijava HPV infekcije (HPV infekcija je jedna od 53 zarazne bolesti za koje je prijava prema zakonskim propisima obvezna) • osnivanje referalnog centra radi znanstvene analize podataka iz cijele Hrvatske i donoπenja smjernica i postupnika lijeËenja.

biljna

ljekarna Zdravlje u πalici zelenog Ëaja Izvor: Women’s Health, lipanj 2004. Prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Zeleni Ëaj pije se u Kini veÊ dulje od 4000 godina, a u Europi smo ga tek otkrili. Evo pet razloga zaπto je dobro da πalica zelenog Ëaja postane svakodnevna navika

Za zaπtitu koæe Visok udio antiksidansa u zelenom Ëaju, ukljuËujuÊi vitamine E i C, zasigurno usporava procese starenja koæe. Zato je zeleni Ëaj sastojak sve veÊeg broja kozmetiËkih proizvoda. Antioksidansi nas mogu zaπtititi i od promjena strukture DNA uzrokovane πtetnim utjecajem UV zraka, pa se zato sada znanstvenici u SAD-u bave razvijanjem krema koje bi sadræavale sastojke naene u zelenom Ëaju radi zaπtite od karcinoma koæe.

Kako skuhati savrπen Ëaj

Za zdravo srce

Za zdrave kosti i zube

Mnogo je studija dokazalo da nas pijenje Ëaja, i crnog i zelenog, moæe zaπtititi od nekih oboljenja srca. Jedna je studija tijekom tri i pol godine pratila pacijente s dijagnosticiranim srËanim oboljenjima. Dokazano je da je stopa smrtnosti bila 44 posto manja kod pacijenata koji su konzumirali viπe od 14 πalica Ëaja tjedno nego kod onih koji uopÊe nisu pili Ëaj. Tajna je u flavonoidima, snaænim antioksidansima koji neutraliziraju slobodne radikale, a nalazimo ih u Ëaju.

Znanstvenici SveuËiliπne bolnice Cheng Kung na Tajvanu pratili su viπe od 1000 muπkaraca i æena starijih od 30 godina i zakljuËili da oni koji redovito tijekom nekoliko godina dnevno ispijaju Ëaj imaju dobro oËuvanu gustoÊu kostiju. Navodno je kljuË u visokom udjelu fluorida upravo u zelenom Ëaju. Fluoridi su, poznato je, vaæni i za oËuvanje zdravih i Ëvrstih zubi jer povoljno djeluju na ËvrstoÊu cakline, sprjeËavaju nakupljanje plaka te tako πtite i zubno meso.

Zaπtita od raka RazliËite studije povezale su pijenje Ëaja, posebice zelenog, sa zaπtitom od nekih vrsta karcinoma. Studija provedena u Kini pokazala je da se kod konzumenata Ëaja vjerojatnost razvijanja karcinoma jednjaka i æeluca upola umanjuje u odnosu na osobe koje ga ne piju. Studijom praÊenja u Japanu uoËeno je da se ispijanjem viπe od tri πalice zelenog Ëaja na dan moæe zaπtititi od ponovne pojave (recidiva) karcinoma dojke. 86 VA©E ZDRAVLJE #37

Za odræavanje teæine i kao pomoÊ pri mrπavljenju Redovito dnevno ispijanje zelenog Ëaja moæe pomoÊi pri skidanju suviπnih kilograma ubrzavanjem metabolizma, a time i lakπim sagorijevanjem viπka kalorija. To je dokazala πestotjedna studija sa 10 muπkaraca i 20 æena kojima se davao ekstrakt zelenog Ëaja. Potroπnja kalorija kod njih bila je veÊa nego kod osoba koje nisu dobivale ekstrakt zelenog Ëaja.

• Nakon zakuhavanja ostavite vodu da se malo ohladi jer prelijevanje listiÊa Ëaja ili filtar vreÊice kipuÊom vodom uniπtava dio okusa! • Najbolje je upotrijebiti Ëajnik - uzmite jednu vreÊicu Ëaja ili jednu ælicu listiÊa na dvije, tri πalice vode. • Zeleni Ëaj najukusniji je bez dodatka πeÊera ili mlijeka. Ako ipak æelite zaslaeni napitak, najbolje je dodati ælicu meda.

Zeleni Ëaj versus crni Ëaj I zeleni i crni Ëaj dobivaju se od iste biljke i sadræe istu koliËinu flavonoida. U crnom Ëaju listiÊi su potpuno oksidirali, a za pripremu zelenog Ëaja svjeæi listovi prije suπenja lagano su pareni. Upravo taj postupak daje zelenom Ëaju karakteristiËan blag okus te vjerojatno veÊu koliËinu jednostavnih flavonoida, tzv. katehina (oko 27 posto u zelenom Ëaju u odnosu na Ëetiri posto u crnom). Upravo katehini, posebice EGCG i ECH (epigallocatechin gallate i epicatechin gallate) daju zelenom Ëaju tako ljekovita svojstva.

struËne

zanimljivosti

Konzumacija ribe i moædani udar Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Hina Objavljeno: 25. srpnja 2004.

Sve je viπe dokaza koji govore u prilog Ëinjenici da konzumiranje veÊe koliËine ribe drastiËno smanjuje opasnost od moædanog udara. Rezultati mnogih odvojenih istraæivanja pokazuju da je „moguÊnost ishemiËnog udara kod pojedinca znatno smanjena ako konzumira ribu barem jednom tjedno”, ustanovili su dr. Ka He i njegovi suradnici sa sveuËiliπta Northwestern u Chicagu. Rezultati su objavljeni u medicinskom Ëasopisu Stroke. Znanstvenici su prikupili rezultate devet istraæivanja o rizicima nastanka moædanog udara objavljivane u struËnim Ëasopisima od 1966. godine. U njima je sudjelovalo oko 200.000 ispitanika od 34 do 103 godine, Ëije su prehrambene navike praÊene u razdoblju od Ëetiri do 30 godina. Ustanovljeno je da je rizik od moædanog udara meu osobama koje su konzumirale ribu barem jedanput tjedno u odnosu na ispitanike koji su to Ëinili manje od jednom mjeseËno oko 13 posto manji. Dr. He i suradnici upozorili su na to da se rezultati ne odnose i na proizvode koji sadræe riblje ulje.

SunËevo zraËenje jaËe nego πto se mislilo Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 22. srpnja 2004.

Novo istraæivanje pokazuje da su ljudi na otvorenom izloæene znatno viπoj razini ultraljubiËastih zraka nego πto se dosad vjerovalo. Znanstvenici iz tvrtke Geo Risk u Münchenu razvili su novu metodu mjerenja izloæenosti ultraljubiËastim zrakama koja se temelji na oËitanju zraËenja sa 27 povrπina razliËitih nagiba. Dosadaπnja mjerenja tzv. solarnog indeksa koja je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) za utvrivanje ultraljubiËastog zraËenja koristila su se samo horizontalnim povrπinama. Rezultati novog istraæivanja temelje se na trogodiπnjim oËitanjima sunËevog zraËenja provoenima u dvominutnim intervalima na tri lokacije u NjemaËkoj. Koriπtenjem trodimenzionalnog modela ljudskog tijela znanstvenici su utvr-

dili da su neki dijelovi koæe izloæeni mnogostruko veÊem ultraljubiËastom zraËenju od dosadaπnjih procjena. To se posebno odnosilo na trenutke kada se sunce nalazi nisko na nebu i kad virtualna osoba stoji. Znanstvenici dodaju kako to znaËi da su posebnom riziku izloæeni skijaπi zbog toga πto snjeæne padine mogu reflektirati i do 60 posto ultraljubiËastih zraka.

Test za rano otkrivanje raka jajnika Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 25. srpnja 2004.

AmeriËki znanstvenici iz Nacionalnog instituta za rak razvili su test koji je 100 posto djelotvoran u ranom otkrivanju raka jajnika. Temelji se na mjerenju uzoraka proteinskih markera u uzorcima krvi ispitanica. Visokorezolucijskom spektrometrijom mjere se male razlike u teæini izmeu normalnih proteina i proteina povezanih s rakom, πto omoguÊuje pravodobno otkrivanje stanica za koje postoje veliki izgledi da Êe postati stanice raka. Prema rijeËima znanstvenika, rutinska upotreba novog testa mogla bi poËeti za nekoliko godina. Procjenjuje se da je rak jajnika Ëetvrti najËeπÊi oblik raka kod æena. Teπko se otkriva, pa se Ëesto nalazi u odmakloj fazi prije negoli se postavi dijagnoza, πto znatno umanjuje izglede za uspjeπno lijeËenje.

Marihuana sve opasnija Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Hina Objavljeno: 20. srpnja 2004.

AmeriËka vlada marihuanu Êe uvrstiti u opasniju skupinu droga nakon πto je utvreno da ima razornije uËinke meu mlaim konzumentima. „To nije viπe blaga trava iz 60-ih”, upozoravaju struËnjaci i istiËu, s obzirom na to da je sve viπe koriste djeca, da moæe biti opasnija i od kokaina i heroina. DjeËja tijela i mozgovi, tvrde lijeËnici iz Nacionalnog instituta za zdravlje, daleko su osjetljivija i ranjivija na uËinke marihuane od odraslih osoba. John Walters iz ureda Bijele kuÊe za kontrolu droga, upozorava na podatak da je broj korisnika marihuane meu djecom i tinejdæerima od 1992. porastao za 142 posto i sada se marihuana poËinje puπiti veÊ sa 13 godina. Prema najnovijim istraæivanji-

ma, mozak posjeduje vlastite molekule, kanabinoide, koje su po strukturi sliËne aktivnim sastojcima u marihuani i sudjeluju u nizu aktivnosti i emocija, od funkcioniranja oka do regulacije boli i tjeskobe. Moædane stanice imaju receptore, molekularne ulaze, koji sluæe izriËito zato da omoguÊe interakciju s kanabinoidima. Kanabinoidi u marihuani mogu lako upotrijebiti te ulaze u moædane stanice i stoga uzrokuju osjeÊaj da je osoba „na drugom nebu” te smanjuju osjeÊaj za bol. StruËnjaci vjeruju da je djeËji mozak u razvoju, koji tek uËi kako reagirati na stimulanse, pod daleko jaËim uËinkom marihuane nego πto je to mozak odrasle osobe. Kao rezultat konzumiranja marihuane u sve mlaoj dobi, djeca i tinejdæeri lako mogu postati nervozni, tjeskobni, nemotivirani pa Ëak i psihotiËni.

Utjecaj mobilnih telefona na plodnost muπkaraca Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 28. lipnja 2004.

Maarski znanstvenici sa sveuËiliπta u Szegedu tvrde da broj spermija kod vlasnika mobilnih telefona zraËenje moæe smanjiti za treÊinu. Istraæivanje u kojem je sudjelovalo 200 muπkaraca prvo je koje se bavilo utjecajem elektromagnetskog zraËenja mobilnih telefona na spermije. Utvreno je da muπkarci koji cijeli dan nose ukljuËene mobilne telefone imaju u odnosu na ostale ispitanike za treÊinu manje spermija. Uz to, njihovi su spermiji bili i manje pokretni, πto je dodatno smanjivalo izglede za uspjeπnu oplodnju. KritiËari ovog istraæivanja upozoravaju kako maarski znanstvenici nisu uzeli u obzir i druge Ëimbenike koji su mogli dovesti do ovakvih rezultata, poput socijalnog statusa ispitanika i njihove dobi. Iz istraæivanja takoer nije jasno jesu li ispitanici mobilne telefone nosili u dæepovima hlaËa ili, primjerice, u aktovkama, upozoravaju kritiËari. Prema njihovu miπljenju, mobilni telefoni povezani su s odreenim æivotnim stilovima koji mogu biti povezani s visokom razinom stresa, pa je moæda i to utjecalo na rezultate istraæivanja. #37 VA©E ZDRAVLJE 87

predstavljamo

knjige

MUDROST MENOPAUZE Dr. Christiane Northrup

PILATES NA LOPTI Colleen Craig

Autorica je jedna od najuglednijih ginekologinja i savjetnica za æensko zdravlje kojoj su æene diljem svijeta poklonile najdublje povjerenje. U knjizi Mudrost menopauze govori na temelju vlastitog iskustva menopauze (knjigu o menopauzi nije æeljela napisati prije negoli je i sama doæivi) i sveobuhvatna poznavanja zapadnjaËke i alternativne medicine: • kako menopauza doslovno „prespaja æice u mozgu” i mijenja prioritete • kako osluπkivati pozive na buenje koji su priroeni æenskoj cikliËnoj prirodi • kako se tijelo prirodno prilagoava hormonskim promjenama te kako odluËiti u sluËaju HNL-a • kako se nositi s mitovima i stvarnoπÊu seksualnih promjena i promjenama tjelesnog izgleda • kako prilagoditi prehranu u menopauzi te koliko je nuæno tjelesno vjeæbanje.

U knjizi Pilates na lopti autorica Colleen Craig u programu zdruæuje um i tijelo, predstavljajuÊi tehnike disanja i opuπtanja koje prate rad s loptom. U knjizi su navedene osobne priËe i citati koji nadahnjuju, a Colleen Craig njima doËarava kako pilates na lopti moæe poboljπati naËin æivota. Prikladan poredak vjeæbi omoguÊuje lako praÊenje vlastitog treninga i osobnog napretka. Pilates na lopti dovoljno su snaæne vjeæbe da bi privukle amaterske sportaπe, ali su i dovoljno blage, pa mogu koristiti i rekreativcima za ublaæavanje kroniËnih bolova. Pomaæu i u iscjeljivanju ozljeda. Uz njihovu pomoÊ razvit Êete snaæno i gipko tijelo i zdrav um, i to na posve nov naËin. Zamislite program vjeæbi kojem se radujete, koji vas zaokuplja i ostavlja osvjeæenim i daje vam osjeÊaj fiziËkog i psihiËkog blagostanja... Maja Pelikan

Govori o promjenama koje æene mogu oËekivati u dobi od 40 do 55 godina te kako one mogu potaknuti æenu da poboljπa zdravlje i postigne osobno zadovoljstvo. Zbog velika broja pripravaka za HNL koji se navode u knjizi, a poneki se ne mogu nabaviti u nas, recenzentica knjige dr. Ulla Marton sastavila je popis lijekova i pripravaka koji se mogu kupiti u naπim ljekarnama, a kompatibilni su navedenim ameriËkim proizvodima. Mnogi su od njih na prirodnoj i biljnoj bazi (primjerice, od soje) i veÊ su prisutni na naπem træiπtu. Marina Kralj-VidaËak

Nakladnik: V.B.Z., Goranska 12, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/6235-419 kuÊni 101, putem www.vbz.hr i VBZ knjiæarama - TomiÊeva 2 i Branimir centar (uz 20 posto popusta na sva VBZ izdanja) Izdanje: 2004. godina Cijena: 150 kn

Nakladnik: Biovega, KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/4847-119 ili putem www.biovega.hr uz 10 posto popusta te u svim boljim knjiæarama Izdanje: II. izdanje / 2003. godina Cijena: 275 kn

OPUSTITE SE, MOÆDA VAM JE TO ZADNJE Loretta LaRoche Uvijek podsjeÊam ljude da jedina konstanta na koju mogu raËunati jest da se loπe stvari dogaaju, i to obiËno kad oni nisu raspoloæeni za njih. Sada je i medicinski dokazano da dobar humor smanjuje negativne uËinke stresa. Tijekom dvadeset godina to su nauËili milijuni ljudi koje je Loretta LaRoche zabavljala i prosvjetljivala na nekom od svojih popularnih predavanja u sklopu javnih seminara, u korporativnom okruæenju u tvrtkama IBM, Reebok, Fidelity Investments i Blue Cross, Blue Shieldb te u posljednje vrijeme u emisijama javne televizije. Svoju je razboritu i senzacionalnu filozofiju stavila i na papir, pa je pred vama knjiga koju moæete upotrijebiti kao alat potreban da smijehom smanjite stres i poboljπate zdravlje. Jednu veËer doËekala sam Boba na vratima samo u njegovim cipelama sa πiljatim vrhom. HisteriËno sam se smijala tome kako izgledam. Bob nije razvukao smijeπak licem. Umjesto toga je zaurlao: „©to Êe susjedi misliti?” „Ne znam”, odgovorila sam, „nisam im se joπ pokazala” . Knjiga je ispunjena praktiËnim vjeæbama, urnebesno smijeπnim anegdotama i konkretnim savjetima o tome kako se nositi s danaπnjim stresom koji neprestano raste. Ona je lijek za tjeskobu i recept za smijeh. Nataπa Ozmec, prof. Nakladnik: Biovega, KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/4847-119 ili putem www.biovega.hr uz 10 posto popusta te u svim boljim knjiæarama Izdanje: II. izdanje / 2003. godina Cijena: 275 kn