Vaše zdravlje 08/2005

V O D I » ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

kolovoz/rujan 2005.

Æ I V O T BROJ 43 / godina VIII

BESPLATAN PRIMJERAK

Koæa u trudnoÊi

Sunce i oko

Hrana za dobro rapoloæenje

Promjene koje su normalne i one koje to nisu

Manje poznati πtetni uËinci

PrvaπiÊ s kroniËnom boleπÊu

DjeËji strahovi

Vjeæbajmo zajedno

Analiza uspjeha pokazuje bez bitne razlike u uspjehu i ponaπanju

Sastavni dio odrastanja

Sloæenije vjeæbe s malom loptom

Kojom hranom protiv kojih tegoba

Spolno prenosive bolesti RIZIK BEZ GRANICA

INTERVJU mr. sc. Mario StareπiniÊ • Nenad Kroπnjar, prof.

Pravila ponaπanja u sportu i rekreaciji HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum

RijeË

urednika

IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.

REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

GLAVNA UREDNICA

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

LEKTORICA

Lea Zanki

Lj

Ljeto je u punom jeku. Miris mora i borove

korake u pozitivnom

πume, pjesma cvrËaka, suton u predveËe-

smjeru te pokuπamo

rje... RomantiËno, zar ne? Pa kako bi Ëovjek

promijeniti nezdrave,

odolio takvoj raskoπi i ne prepustio se svim

za tijelo iscrpljujuÊe

Ëarima kojima ljeto obiluje. Naravno da koË-

reæime koje katkad i

nice popuπtaju, a ljubavne strasti se raz-

nisu samo stvar izbora

buktaju. Uæiva se u poklonjenom trenutku

nego ih nameÊe ubrzan

i ne razmiπlja o tome πto moæe donijeti novi

tempo æivota. Kad Êete

dan.

razmiπljati ako ne sad,

Sigurno se pitate Ëemu ovakav uvod. Pa upra-

u trenutku kad se joπ sve dade popraviti,

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

vo zbog teme broja koja daje novu dimenziju

a kvaliteta æivota unaprijediti!? Kvalitetniji

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog

spolno prenosivih bolesti i upuÊuje na sve

æivot pruæa uvijek viπe vama i vaπoj obi-

prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

zamke riziËnog i nepromiπljenog ponaπanja,

telji.

STRU»NI KOLEGIJ

mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg

koje, sloæit Êete se, ipak ljeti eskalira.

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

Autorica je lijepo saæela problematiku, i

Ne smijem zaboraviti spomenuti naπu djecu,

dermatovenerolog

upozorava da s razvojem spolne kulture i

kojoj bismo barem tijekom godiπnjeg odmo-

osvjeπtavanjem zdrave spolnosti bez tabua

ra trebali posvetiti punu paænju, jer, sloæit

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

o ljubavi i seksu u obiteljima, πkolama i

Êete se, inaËe za to i nemamo baπ mnogo

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

medijima treba poËeti vrlo rano, najprije

vremena. Od razigrane djece, one koja Êe

u obiteljskom domu, a nastaviti u vrtiÊu i

na jesen postati mali prvaπiÊi, ili prijeÊi u

πkoli.

viπi razred, do srednjoπkolaca tinejdæera, svi

Dok Velika Britanija, istiËe autorica, skida

oni zahtjevni su na svoj naËin. A kako li je

tajnovitu privatnost tradicionalne igre skri-

tek zahtjevan prvaπiÊ koji u πkolu kreÊe pod

vaËa u raspravama o seksu, u nas se vode

teretom kroniËne bolesti i Ëiji problem defi-

MARKETING

rasprave treba li ili ne, kad i kome, kako i

nitno ne smije ostati samo njegov i njegove

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

na koji naËin uvesti spolni odgoj u πkole, a

obitelji. To viπe πto te bolesti znatno utjeËu

moæda i vrtiÊe? Za razmiπljanje, zar ne?

na djetetov psiho-fiziËki razvoj i sposobnost

doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog,

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

prilagodbe u novoj sredini. Zato, ujedinimo

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

Da ne bismo u potpunosti pokvarili ljetne

snage i pomozimo mu da s osmijehom ide

uæitke, donosimo i nekoliko lakπih tema,

u πkolu i vraÊa se iz nje.

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

dijelom vezanih uz zamke (opet!) nepravil-

HAND Design Studio

ne prehrane, ali i uz dobrobiti hrane kad je

©to joπ reÊi za kraj nego dobro se odmorite,

rijeË o raspoloæenju. StruËnjaci za prehranu

opustite i uæivajte. Iskoristite sve blagodati

savjetuju kakvu hranu trebamo uzimati, a

ljeta, ali ne zaboravite na oprez. On bi uvijek

kakve se kloniti da bismo podigli raspo-

trebao biti s vama i podsjeÊati vas da nikad

loæenje i energiju te ih odræali na æeljenoj

ne znate πto vam nosi novi dan.

tel/faks: 01/2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964

razini. Moæda je ljeto, inaËe prebogato plo-

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

dovima prirode, pravo vrijeme da razmislimo

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

i o svojoj prehrani i napravimo odreene

Glavna urednica

NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #43

#43

Sadræaj 6 16

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Anka DoriÊ, dr. med.

AMBROZIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ivana Topolovec, mr. pharm.

DJE»JI STRAHOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

60 64

mr. sc. Nenad JakuπiÊ

DJECA U SPORTU . . . . . . . . . . . . . . .

Slobodan Kuvalja, dr. med.

PROMJENE KOÆE U TRUDNO∆I . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

18

Ines Sjerobabski Masnec, dr. med.

SINDROMI PRENAPREZANJA U SPORTU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28 32

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut

LIJEKOVI U TRUDNO∆I . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

HIGIJENSKI STANDARDI NA PUTOVANJU . . . . . . . . . . . . . . . . .

36 38 40 42 46

INTERVJU: PRAVILA U SPORTU I REKREACIJI . . . . . . . . . . .

VJEÆBAJMO ZAJEDNO sloæenije vjeæbe s malom loptom . . . . . .

Manuela ©apro, dipl. ing.

VO∆E U PREHRANI . . . . . . . . . . . . . .

Stjepan ©aban, dipl. ing

LO©E STRANE BRZE HRANE . . . . . .

Zdravka BrajdiÊ

SUNCE I OKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Igor Æuljan, dr. med.

KAD LE∆E POSTANU NEUGODNE... . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

50

ZA©TITNE SPORTSKE UDLAGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

54

S KRONI»NOM BOLE©∆U U ©KOLU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

56

Ozren Podnar, prof.

76

Ljiljana Podrug, dr. med.

MEDICINSKI LEKSIKON aerofagija (gutanje zraka). . . . . . . . . . .

VODI» KROZ PRETRAGE nasljedna trombofilija . . . . . . . . . . . . .

78 80

mr. sc. Bahrija Lenz

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI srËani udar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

82

Ana MaliÊ, dr. med.

BILJNA LJEKARNA kim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

84 86 88

Ivana Topolovec, mr. pharm.

prof. dr. sc. Neda Stiglmayer

HRANOM DO BOLJEG RASPOLOÆENJA. . . . . . . . . . . . . . . . .

74

Marija SoviÊ, dr. stom.

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm.

ENDOKRINA ORBITOPATIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . .

70

mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.

Marina Gradinac, dr. med.

HIDRATACIJA KOÆE . . . . . . . . . . . . . .

66

mr. sc. Mario StareπiniÊ, Nenad Kroπnjar, prof. i vft.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . . . .

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#43 VA©E ZDRAVLJE 3

Vi pitate... ...mi odgovaramo DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola, spec. dermatovenerolog, dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka 33, Zagreb

Idem u drugi razred srednje πkole, a moj problem nastao je u sedmome razredu osnovne πkole. Pogaate, rijeË je o aknama. Uniπtile su mi lice.

Svaki dan gledao sam se u ogledalo, mazao razliËitim kremama koje su mi preporuËivali, ali akne nisu nestajale. Nakon otprilike πest mjeseci poËele su se smanjivati, lice je bolje izgledalo, ali to ipak nije bilo to. Sad imam male rupice na nekoliko mjesta na licu i bojim se da mi se to neÊe povuÊi. Molim vas odgovorite mi je li to trajno stanje i, ako jest, moæete li mi preporuËiti πto napraviti da se rijeπim rupica.

Goran V. Ako se smirila upalna faza akni, moæete otiÊi na terapiju oæiljaka.

NajËeπÊe se spominju kemijski pilinzi i dermoabrazija. No, ako su oæiljci ispod razine koæe samo na nekim mjestima, u obzir dolazi terapija ispunjavanja oæiljaka injekcijama. Je li takav oblik terapije za vas indiciran, to mora i moæe odrediti iskljuËivo dermatolog na temelju kliniËkog pregleda.

u redu, bez promjena, a svi reuma-testove negativni. LijeËnik mi je propisao Nizon od 5mg i Voltaren po potrebi, ali bol je joπ prisutna. UpuÊuju li moji simptomi na reumatoidni artritis? Unaprijed hvala na odgovoru.

Danka N.

ti opasni ili Ëak izazvati rak. Nakon nekog vremena kvræice se povuku, pa se opet ponovno pojave. Molim vas pomozite mi jer ne znam πto da radim i kome da se obratim. Imam 19 godina.

Nina B.

Na temelju iznesenih simptoma dade se zakljuËiti da je rijeË o poËetku neke upalne bolesti zglobova, makar su svi navedeni nalazi u granicama normale. Promjene nisu rengenski uoËljive jer je proπlo premalo vremena od poËetka simptoma, a reumatoidni faktor ne mora biti pozitivan u samom poËetku bolesti. MoguÊe je da je rijeË o reaktivnom artritisu, ali ne mogu tvrditi s obzirom na to da nemam podataka o eventualnim prethodnim infekcijama (upale grla, proljevi i sliËno).

Teorijski, moguÊ je i poËetak reumatoidnog artritisa, ali to je teπko utvrditi bez kliniËkog pregleda i dodatnih pretraga. U svakom sluËaju, s obzirom na to da tegobe traju veÊ dva mjeseca, morate se javiti specijalistu reumatologu, koji Êe na osnovi kliniËkog pregleda i uvida u sve vaπe nalaze odluËiti o daljnjem tijeku dijagnostiËke obrade.

Moæete nastaviti uzimati neke od nesteroidnih antireumatika poput Voltarena, Ibuprofena i sliËno, i to u protuupalnoj dozi.

Limfni Ëvorovi u pazuπnim jamama jedna su od anatomskih grupacija limfnih Ëvorova. Njihovo poveÊanje moæe biti posljedica depilacije ili izbrijavanja dlaka iz navedene regije, πto dovodi do sitnih ozljeda, ulaska bakterija s povrπine koæe, zbog Ëega se razvija manja upale koja dovodi do reakcije limfnih Ëvorova, πto je vrsta obrane. Do takve reakcije mogu dovesti i manje traume kod manikure ili Ëak jaËi fiziËki rad. S obzirom na vaπu dob i povremeno povlaËenje “poveÊanih” limfnih Ëvorova, nema razloga za paniku. No, uvijek treba biti na oprezu jer postoji opasnost od malignih bolesti, a kod nekih tumora poveÊavaju se limfni Ëvorovi i u pazusima. No, kad je rijeË o malignim bolestima, poveÊavaju se postupno, i ne povlaËe se.

Smatram da kod vas nema razloga za paniku, no svakako se morate javiti specijalistu kirurgu na pregled.

FIZIKALNA MEDICINA mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, KBC, Zagreb

Dvadeset tri su mi godine. Prije dva mjeseca pojavile su mi se otekline na zglobovima πaka, ali ne na svim prstima, i joπ nisu splasnule. OsjeÊam jaku bol, koja je ujutro najjaËa. Napravila sam sve laboratorijske nalaze, i svi su u redu osim fibrinogena, koji je poviπen. Rengenske snimke su 04 VA©E ZDRAVLJE #43

NUTRICIONIZAM Darija VraneπiÊ, dipl.ing., Vitaminoteka nutricionistiËko savjetovaliπte

KIRURGIJA mr. sc. Nenad Nola, dr. med., spec. kirurg, Klinika za tumore, Zagreb

Katkad mi se ispod pazuha pojave kvræice. U poËetku samo ispod jednoga, a poslije su se pojavile ispod oba pazuha. Najprije sam mislila da je rijeË o nakupini masnog tkiva, no negdje sam proËitala da to mogu biti oteËeni limfni Ëvorovi te da mogu bi-

Krenuo sam u teretanu s namjerom da poveÊam miπiÊnu masu. Trener mi je savjetovao obroke nakon treninga (oko 80 g glukoze, 40 g whey proteina, 5 g kreatina i 5 g glutamina (glukoza je iz DM-a), uz objaπnjenje da glukoza brzo vraÊa energiju i uzrokuje pojaËano luËenje inzulina, πto dovodi do olakπanog ulaska ostalih nutrijenata u miπiÊne stanice. Tijekom

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

dana unosim ugljikohidrate s niæim glikemijskim indeksom i hranom oko 2 g bjelanËevina na kilogram miπiÊne mase. Imam 21 godinu, 190 cm, 94 kg i masnog tkiva oko 12 posto. Treniram oko tri godine, a takav obrok koristim posljednja tri mjeseca nakon treninga i osjeÊam da osjetno bolje napredujem u poveÊanju miπiÊne mase.

Zanima me miπljenje o takvom obroku, tj. moæe li tolika koliËina glukoze πtetno djelovati na guπteraËu?

Goran ©.

PreporuËujemo vam da ne unosite viπe od 1,5 g bjelanËevina po kilogramu tjelesne mase, πto za vas ukupno iznosi 141 g bjelanËevina. Prekomjernim unosom bjelanËevina ne moæe se postiÊi porast miπiÊne mase. Uz to, dugotrajno poviπen unos bjelanËevina moæe opteretiti bubrege i jetru te izazvati nakupljanje toksiËnog amonijaka u tijelu. Udio masnog tkiva u vaπem organizmu sasvim je prihvatljiv, no smatrate li da trebate izgubiti masno tkivo i poveÊati miπiÊnu masu, preporuËujemo vam da se ne spuπtate ispod πest posto masnog tkiva.

Opt ima lna sinteza g likogena u miπiÊima postiæe se unosom 2 g ugljikohidrata po kilogramu tjelesne mase nakon treninga. OpÊa je preporuka da nakon napornog treninga treba unijeti 100 g ugljikohidrata tijekom 30 minuta nakon zavrπetka treninga. Dodatak pet do devet grama bjelanËevina na svakih 100 g ugljikohidrata dodatno uravnoteæuje luËenje inzulina i sintezu glikogena u miπiÊima. Ugljikohidrati u formi Ëiste glukoze moæda nisu najsretnije rjeπenje, jer zbog visoke osmolarnosti mogu izazvati probavne smetnje, pa se u sportskim napitcima Ëesto nalaze u formi maltodekstrina koji ima znatno niæu osmolarnost.

Kreatin je supstanca koja se prirodno nalazi u mesu i ribi, a Ëesto se uzima kao dodatak prehrani sportaπa, iako uËinkovitost i neπkodljivost nisu na pravi naËin utvreni. Kreatin uzrokuje zadræavanje tekuÊine i stoga je neobiËno vaæno uzimati odgovarajuÊu koliËinu vode uz nadoknadu kreatinom. PreporuËujemo i da napravite nekoliko mjeseci stanke od uzimanja kreatina, jer zalihe koje steknete nadoknadom tijekom mjesec dana traju dva, tri mjeseca.

Glutamin je aminokiselina koja se pokazala korisnom u prehrani sportaπa zbog blagotvorna uËinka na izgradnju miπiÊne mase i imunoloπki sustav, ali ne zaboravite da unos od pet grama dodatno pridonosi vaπem ukupnom unosu bjelanËevina.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

Imam 40 godina i veÊ dulje vrijeme kvræicu u prednjem i donjem dijelu vrata, koja me ne boli i ne smeta mi.

Povremeno se znojim, lupa mi srce i brzo se uznemirim. Prije nekoliko godina bila sam na pregledu i sve je bilo u redu. Nedavno je moja kolegica s posla operirala πtitnjaËu i otkrili su joj rak. Otad sam jako uplaπena i ne mogu se smiriti. Moæete li mi reÊi o Ëemu je kod mene rijeË i kome se trebam obratiti.

Mara T. Iako moæda imate problem sa πtitnjaËom, ne znaËi da bolujete od iste bolesti kao vaπa kolegica. S obzirom na to da pipate kvræicu na vratu, u podruËju gdje se nalazi πtitnjaËa, svakako vam savjetujem pregled,

prije svega otorinolaringologa, koji Êe pokuπati utvrditi o Ëemu je rijeË i prema nalazu vas usmjeriti na daljnju dijagnostiËku obradu. Ako je kvræica u πtitnjaËi, potrebno je napraviti UZV i citoloπku punkciju, odrediti razinu hormona πtitnjaËe u krvi i obaviti pregled kod endokrinologa. Nakon obrade bit Êe vam predloæeno lijeËenje u dogovoru s endokrinologom, naravno ako bude potrebno. U πtitnjaËi su ËeπÊe dobroÊudne promjene koje zahtijevaju povremenu kontrolu lijeËnika, pa se stoga bez panike javite svom lijeËniku koji Êe vas uputiti na pregled.

Imam 57 godina i javljam vam se jer na nosu imam krasticu, koja se prvi put pojavila tijekom zime, zatim je otpala, nakon Ëega je ostala mala ranica iz koje je krvarilo. Mazala sam neutralnom kremom i uËinilo se da je ranica zacijelila. Sada se ponovno prije ljeta pojavila, s tim da mi se Ëini da nikako ne zacjeljuje.

Katica B. Kod vas je vrlo vjerojatno rijeË o koænom tumoru (basalioma), koji se javlja u osoba starije æivotne dobi, izloæenih dugotrajnom i pretjeranom utjecaju ultraljubiËastog zraËenja i kod preosjetljive koæe. Koæne promjene danas su sve ËeπÊe, ponajprije zbog utjecaja okoliπa, ali i zbog produljenja æivota stanovniπtva. Pregledom otorinolaringologa postavit Êe se indikacija za mali kirurπki zahvat, tzv. ekscizijsku biopsiju. Navedenim postupkom promjena se odstranjuje radi definitivna kirurπkog zahvata, i πalje na patohistoloπku analizu. Potvrivanjem gore navedene dijagnoze lijeËenje se smatra konaËnim.

#43 VA©E ZDRAVLJE 05

06

spolno prenosive bolesti

rizik bez granica

Sigurno je samo apstinirati Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPlus - poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/2319 596, www.virogena.hr

Prema znanstvenim pretpostavkama, svaka Ëetvrta spolno aktivna osoba oboljet Êe od spolne bolesti barem jednom u æivotu Pokazalo se da broj spolno prenosivih bolesti u razvijenim zemljama u posljednjih nekoliko godina nije u opadanja, unatoË pojavi AIDS-a. U vrtoglavom su porastu i neke “nove-stare” bolesti - sifilis, herpes i HPV, kao i urogenitalne infekcije.

Daleko su πezdesete i sedamdesete, godine baby booma, pronalaska hormonalne kontracepcije, latex prezervativa, seksualne revolucije, hipi pokreta, stvaranja seks simbola. Neπto su bliæa sjeÊanja na osamdesete, koje je obiljeæio HIV.

06 VA©E ZDRAVLJE #43

Zagospodarivπi najstarijim kontinentom, brzinom transkontinentalnog leta (koje li ironije, pacijent ‘’Zero’’ bio je stjuart!), proπirio se svijetom, jer virusi i bakterije ne poznaju granice globalnog sela. Æivimo u vremenu kad bi sigurniji seks trebao biti osnovna æivotna filozofija. Sigurniji, jer sigurno je, kaæu struËnjaci, samo apstinirati. I dok Velika Britanija, prema rijeËima sociologa Briana McNaira, skida tajnovitu privatnost tradicionalne igre skrivaËa u raspravama o seksu, “jer je ovo

vrijeme nove seksualne revolucije”, tzv. demokratizacije poæude, u nas se vode rasprave treba li ili ne, kad i kome, kako i na koji naËin uvesti spolni odgoj u πkole, a moæda i vrtiÊe?

Spolno prenosive bolesti nastaju kao rezultat infekcije patoloπkim mikroorganizmima intimnim kontaktom koæe, sluznica i tjelesnih tekuÊina pri spolnom odnosu, iako to nije jedini naËin prijenosa. NajËeπÊi su uzroËnici virusi i bakterije, gljivice i paraziti. NajriziËnije od obolijevanja su spolno aktivne mlae osobe u dobi od 15 do 25 godina, iako su spolne infekcije Ëeste u svim dobnim skupinama, jer se uzroËnici lako i neprimjetno prenose, bez obzira na dob, spol, rasu ili socio-ekonomski status.

U sprjeËavanju i ublaæavanju nepopravljivih posljedica (kroniËna bolest, neplodnost, sterilitet, karcinom, smrtnost), vrlo su vaæni spolna kultura, osvijeπtena i zdrava spolnost bez tabua o ljubavi i seksu u obiteljima,

TEMA BROJA

πkolama i medijima, pravodobna dijagnostika i terapija, preventivne mjere, a prije svega edukacija i higijenski odgoj mladih, s kojima se poËinje veÊ u obiteljskom domu, a nastavlja u vrtiÊu i πkoli.

Ime dobile prema kraljici uæitaka Spolne bolesti u proπlosti su bile poznatije kao “veneriËne”, prema rimskoj boæici ljubavi i ljepote Veneri, koju su zvali kraljicom uæitaka. Njezin kult bio je povezan sa spolnoπÊu, ali i prostitucijom. Neke klasiËne veneriËne bolesti, poput sifilisa, naæalost su opet postale “in”. Neke su i Êud promijenile, kao hepatitis A, bolest neËistih ruku, Ëesta meu djecom i stanovniπtvom nerazvijenih zemalja, ali i spolne prenosive bolesti s poveÊanom uËestaloπÊu u odrasle muπke homoseksualne populacije.

Pojam obuhvaÊa 30 do 50 bolesti i sindroma, a najaktualnija je podjela na bakterijske i virusne. I dok Êe, prema znanstvenim pretpostavkama, svaka Ëetvrta spolno aktivna osoba oboljeti od spolne bolesti barem jednom u æivotu, oko 65 posto svih sluËajeva javlja se u osoba mlaih od 25 godina, osobito æena.

U klasiËne ubrajamo sifilis (Ëiji su simptomi opisani u papirusima EgipÊana, biblijskim tekstovima, djelima renesansnog lijeËnika Paracelsusa i Poemi o pastiru Siphylusu, koju je 1530. napisao talijanski lijeËnik i filozof Girolamo Fracastoro), gonoreju (od koje je, uz sifilis, bolovao i umro slavni venecijanski pustolov, sveÊenik, vojnik i neodgovorni ljubavnik Casanova), granuloma ingvinale i granuloma venereum (Donovanosis).

Od bakterijskih infekcija najËeπÊe su bolesti izazvane klamidijama i ostali nespecifiËni-negonoroiËni uretritisi razliËita uzroka (E. coli, druge Enterobacteriaceae, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma genitalium, My. hominis, Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus sa-

prophyticus, Enterococcus spp., Streptococcus Beta-haemolyticus, Candida, Trichomonas i dr.).

Meu virusnim infekcijama, zbog globalne javno-zdravstvene vaænosti i prirode infekcije, posebna vaænost pripada bolesti koju uzrokuje virus HIV-a, sindromu steËene imunodeficijencije (AIDS/aquired immunodeficciency syndrome ili SIDA/syndrome d’immunodeficience aquisie).

Meu ostale najËeπÊe virusne spolne bolesti u posljednjih petnaestak godina vrh piramide zauzele su genitalne infekcije Humanim papilloma virusima (uzroËnik spolnih bradavica, kondiloma, tumora), Herpes simplex virusima tip 1 i 2 te virusom hepatitisa A i B.

Stalno prisutan rizik Mladi ljudi i djeca izuzetno su osjetljivi zbog imunoloπke nezrelosti, anatomske nezrelosti vrata maternice te fizioloπke preosjetljivosti genitalne sluznice, osobito djevojke mlae od 18 godina te one koje su tek dobile menstruaciju, pa imaju cikluse bez prave ovulacije. Zbog nedovoljne proizvodnje hormona, u njih je prerijetka cervikalna sluz, pa uzroËnici bolesti lako prolaze. Simptomi infekcija Ëesto su blagi i nespecifiËni, pa se bolest kasno okrije i lijeËi kad veÊ postoje trajna oπteÊenja unutarnjih spolnih organa.

Djevojke i æene podloænije su spolnim infekcijama, a rizik se poveÊava sa svakim novim partnerom, osobito zbog odnosa bez zaπtite. Ako je osoba veÊ zaraæena nekom spolnom infekcijom, uveÊava se rizik od nove zaraze.

Osoba koja boluje od jedne ili viπe spolno prenosivih bolesti, a da toga nije svjesna, rezervoar je i kliconoπa za zdrave ljude koje moæe zaraziti samo jednim odnosom (oralno, analno, vaginalno), katkad veÊ samo jednim poljupcem (npr. kod bolesti poljupca, tj. infektivne mononukleoze).

NajËeπÊi simptomi mogu se pojaviti veÊ dan-dva, ali i mjesec-dva, pa i pola godine (npr. B hepatitis) nakon infekcije. U æena su to iscjedak iz rodnice promijenjene boje, sa ili bez mirisa, svrbeæ, crvenilo, peckanje i otok sluznica, bolovi tijekom odnosa i krvarenje izvan menstrualnog ciklusa. U muπkaraca se javljaju iscjedak, promjene sluznice na vanjskom spolovilu, svrbeæ, uËestalo mokrenje i osjeÊaj nelagode u testisima. U oba spola mogu nastati promjene na sluznici i koæi (mjehuriÊi, ranice, ulkusi) u predjelu genitalija, u ustima ili perianalno.

Prvi znak klamidijske upale moæe biti upala ædrijela i poveÊani limfni Ëvorovi na vratu, a kod sifilisa steËenog oralnim seksom ranica u ustima, kao kod herpesa. U oba spola moguÊi su i opÊi simptomi: temperatura, poveÊani limfni Ëvorovi, osip i sliËno.

Zato je kod sumnje na spolnu bolest, osobito s nepoznatim partnerom, vaæno πto prije otiÊi dermatovenerologu ili ginekologu radi dijagnostike i lijeËenja. Protiv nekih bolesti postoji cjepivo, druge se mogu izlijeËiti antibioticima, a neke su, na æalost, neizljeËive. Jedini je naËin prevencije i apsolutne zaπtite potpuno suzdræavanje od spolnih odnosa. Za sigurniji seks vrijede pravila: biti vjeran, monogaman i zaπtititi se kondomom. Sve drugo danas je manji ili veÊi rizik. To viπe πto promjena viπe od tri partnera znatno poveÊava rizik obolijevanja, jer svaki partner donosi novi rizik zbog moguÊnosti stjecanja bolesti u proπlosti, a koju moæda nije izlijeËio. Æivjeti sigurniji spolni æivot danas znaËi voljeti zdravlje i æivot, a to znaËi educirati se kako izbjeÊi rizik bolesti, invalidnosti i smrti, izbjegavati riziËno ponaπanje i nepoznate partnere, uvaæavati partnerovu osobnost, poπtovati sebe, svoje i tue zdravlje, psihu i tijelo, uz kontinuiranu i kvalitetnu zaπtitu uvijek, gdje god i kad god je moguÊe i potrebno.

#43 VA©E ZDRAVLJE 07

08

spolno prenosive bolesti

rizik bez granica

Spolno prenosive i one koje to nisu Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPlus - poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/2319 596, www.virogena.hr

Sve spolno prenosive bolesti (dalje SPB) i urogenitalne infekcije prenose se spolnim kontaktom, πto nije jedini put zaraze. NajËeπÊi uzroËnici “modernih” spolnih bolesti su virusi, najopasnija bakterijska infekcija je klamidija, a “klasiËne” su u porastu. Jako Ëeste (u æena i 40 puta ËeπÊe) su uroinfekcije i bolesti koje nisu iskljuËivo spolne - trihomonijaza, genitalna kandidijaza, bakterijske vaginoze i vaginitisi, stidna uπljivost i svrab.

Godiπnje se u svijetu registrira oko 500 milijuna novih sluËajeva spolnih

08 VA©E ZDRAVLJE #43

infekcija. Najvaænije komplikacije su æenska i muπka neplodnost, kasni pobaËaji i prijevremeni porodi te prijenos na potomstvo. Prevencija se temelji na edukaciji mladih prije ulaska u spolni æivot, otkrivanju kliconoπa, brzoj dijagnostici i uËinkovitoj terapiji, pronalaæenju i lijeËenju svih spolnih partnera zaraæene osobe i preventivnim cijepljenjem postojeÊim cjepivima. LijeËenje Ëesto podrazumijeva terapiju za nekoliko osoba, a osobito paæljivo treba lijeËiti trudnice zbog moguÊnosti prijenosa na dijete.

NajËeπÊe infekcije urogenitalnog sustava u oba spola bakterijske - infekcije urotrakta (najËeπÊe E. coli), vaginoze (najËeπÊe Gardnerella vaginalis), cervicitisi i upale male zdjelice u æena te balanopostitis, epididimitis i prostatitis u muπkaraca (najËeπÊe Chlamydia, Gonorrhea, Syphilis)

virusne - HPV, HSV, HIV gljiviËne - kandidijaza protozoarne - trihomonijaza

NajËeπÊi uzroËnici bolesti koje se prenose spolnim putem virusi • • • •

Humani Papilloma virusi Hepatitis B i A virusi Herpes simplex virusi tip 1 i 2 Human Immunodeficiency virus

bakterije • • • • • •

Chlamydia trachomatis Ureaplasma urealyticum Mycoplasma hominis Neisseria gonorrhoeae Treponema pallidum Haemophilus ducreyi

protozoe • Trichomonas vaginalis

gljive • Candida albicans

HPV INFEKCIJA genitalna viroza Infekcija humanim papiloma virusima (HPV) najËeπÊa je spolno prenosiva bolest, ali veÊinom izljeËiva i benigna. Virus se ne prenosi krvlju nego penetrativnim genitalnim kontaktom sluznice i koæe kroz mikrotraumatske lezije. Spolni kontakti bez penetracije (oralno-genitalni, manualno-genitalni i vanjski

TEMA BROJA

genitalno-genitalni) moguÊ su, ali rjei naËin prijenosa. Inkubacija traje πest tjedana do godine dana. HPV infekcije tipovima niskog rizika rijetko se mogu prenijeti s majke na dijete.

Znanstveno je dokazana povezanost trajne HPV infekcije i karcinoma cerviksa. Taj drugi najËeπÊi karcinom u æena moæe se sprijeËiti ranom dijagnostikom (Papa test + HPV test).

RiziËni faktori za nastanak infekcije u æena su: • veÊi broj partnera - rizik raste sa svakim novim za 15 posto • rana dob prvoga spolnog odnosa - 16 godina i manje • ako je partner u proπlosti Ëesto mijanjao partnere ili je promiskuitetan • puπenje cigareta • hormonalna kontracepcija • veÊi broj poroaja • imunosupresija • ako postoji kroniËna upala uz neku drugu spolnu bolest • ako je majka HPV inficirane osobe uzimala diethylstilbestrol • ako osoba ne odlazi na redovite ginekoloπke kontrole • poremeÊaji prehrane i stroge dijete • ako partner nije obrezan.

Dijagnostika - KliniËki pregled, uzimanje obriska stanica koæe i sluznice u oba spola.

KliniËka slika - Koæni i genitalni HPV tipovi uzrokuju dobroÊudne i zloÊudne promjene, neke vidljive mikroskopom (intraepitelne neoplazije), a druge golim okom (koæne bradavice i kondilomi), ali i kondilome u mokraÊnom mjehuru, crijevu, usnoj πupljini, na oku ili nosu, HPV pozitivne karcinome regije glave i vrata te anogenitalnih sluznica. NajËeπÊi tipovi visokog rizika (16, 18, 31 i 33) dijagnosticirani su u gotovo 100 posto svih sluËajeva invazivnih karcinoma.

NajËeπÊi tipovi niskog rizika (6 i 11) uzrokuju benigne tvorbe - kondilome (bradavice) i blage abnormalnosti

10 VA©E ZDRAVLJE #43

NajËeπÊi uzroËnici „modernih” spolnih bolesti su virusi, najopasnija bakterijska infekcija je klamidija, a “klasiËne” su u porastu. Jako Ëeste (u æena i 40 puta ËeπÊe) su uroinfekcije i bolesti koje nisu iskljuËivo spolne u stanicama. Bradavice su mekane, vlaæne, ruæiËaste ili sive izrasline koje rastu u nakupinama poput cvjetaËe.

Mogu biti i u ravnini koæe (ravni kondilomi).

VeÊina je infekcija bez simptoma i prolaznog tijeka. U nekih osoba se primiri i moæe se reaktivirati nakon mnogo godina. U 10 posto inficiranih æena nakon dvije, tri godine nastupa trajna infekcija, uz rizik razvoja prekanceroze viπeg stupnja. SreÊom, viπe od 90 posto æena s HPV infekcijom nikad ne razvije kancerozu.

LijeËenje - Metode odstranjivanja su krioterapija, elektrokauterizacija, kirurπka ekscizija, laser i imunoterapija. Treba ukloniti stres i sprijeËiti reinfekciju od partnera. Kod HPV infekcije vrata maternice najvaænija je redovita ginekoloπka kontrola. Ovisno o nalazu, planira se daljnje lijeËenje.

U oËekivanju cjepiva, HPV infekcija se moæe kontrolirati sniæavanjem stupnja infektivnosti oboljele osobe lijeËenjem i smanjenjem broja spolnih partnera.

GENITALNI HERPES potraga za cjepivom pri kraju?

Uzrokuju ga tip 1 (poznat i kao uzroËnik groznice nosa i usana) i tip 2 humanog herpes simplex virusa (HSV). Glavni je uzrok pojave genitalnih ulceracija u mlade spolno aktivne populacije i Ëesta koinfekcija u HIV pozitivnih osoba. U riziËne skupine spadaju prostitutke (prevalencija 60-

90 posto) i homoseksualni muπkarci (prevalencija 80-95 posto). Oko 80 posto inficiranih su kliconoπe bez simptoma, u 20 posto inficiranih Ëesti su recidivi, a 60 posto ima blagu, atipiËnu bolest. StruËnjaci procjenjuju da je 50 posto ljudi u svijetu zaraæeno jednim ili oba tipa.

KliniËka slika - Nakon infekcije koæe i/ili sluznice, virus kroz ranicu ulazi u æivËane zavrπetke i putuje do korijena lene moædine, gdje je doæivotno miran ili se povremeno aktivira u stanjima pojaËana stresa, fiziËkog napora, izlaganja suncu, imunodeficita, postojanja drugih bolesti, neodgovarajuÊe prehrane. Kod recidiva virus “putuje” istim putem natrag i izbija u podruËju koæne inervacije istoga ili susjednoga æivËanog zavrπetka kroz koji je i uπao (dva, πest, pa i deset puta godiπnje).

Kod prve infekcije simptomi nastupe za dva do deset dana i traju dva, tri tjedna. Na mjestu izbijanja promjena koæa i sluznica svrbe ili peku, nastanu bolovi u nogama, lenoj moædini, straænjici, regiji spolovila i rektuma te peckanje kod mokrenja. Koæni mjehuriÊi za nekoliko dana pucaju, stvaraju zamuÊenja i krustice. MoguÊi su isjedak iz rodnice, osjeÊaj pritiska u trbuhu, poviπena temperatura te poveÊanje i bolnost limfnih Ëvorova u preponama. Ranice zarastu za oko dva tjedna. Simptomi kod recidiva su blaæi i kraÊe traju.

VeÊina inficiranih nakon primoinfekcije neÊe viπe imati simptome, niti posumnjati da su kliconoπe, πto je razlog za oprez jer su potencijalno zarazni svim buduÊim partnerima. U zaraæene trudnice aktivna infekcija se tijekom poroda moæe prenijeti na novoroenËe, uz rizik od upale pluÊa, sepse i smrti djeteta.

Dijagnostika - Dokaz virusne DNA metodom PCR, dok je provjera statusa protutijela od sekundarne vrijednosti jer ih veÊina ljudi ima.

LijeËenje - Osobe sa simptomima treba lijeËiti. Lijekovima (aciklovir, valaciklovir, famciklovir) se moæe

smanjiti teæina i trajanje bolesti te broj recidiva. U osoba koje imaju πest i viπe recidiva godiπnje, supresivna terapija smanjuje rizik od prijenosa za 75 posto. Cjepivo tvrtke GSK pokazalo je relativno visoku zaπtitu od infekcije (74 posto), dobru imunogeniËnost i slabu neæeljenu reaktivnost kod æena Ëiji partneri imaju genitalni herpes, ali je potpuno nedjelotvorno kod muπkaraca. U meuvremenu, osnovna prevencija ostaje apstinencija tijekom kliniËki aktivne bolesti, pranje ruku i zaπtita barijernim sredstvima. Virus ne prolazi kroz latex kondome, ali kondom ne pokriva cijelo podruËje genitalnih organa, pa stoga nije potpuno sigurna zaπtita.

AKUTNA HIV INFEKCIJA Prema UNAIDS-ovu IzvjeπÊu o pandemiji AIDS-a za 2004., u svijetu æivi viπe od 45 milijuna ljudi zaraæenih HIV-om. Brzina kojom se virus umnoæava i velika sposobnost mutacije glavni su razlozi πto svjetska epidemija ne jenjava. Od 30-ak vrsta cjepiva, na Ëijem pronalasku rade znanstvenici πirom svijeta, nijedno se nije pokazalo uspjeπnim. Iako je Hrvatska meu zemljama s malim brojem oboljelih i inficiranih, pretpostavlja se da se godiπnje na HIV testira samo jedan posto svih spolno aktivnih odraslih!

Akutna HIV infekcija prolazna je simptomatska bolest, koja Ëesto ostaje neprepoznata, a javlja se 2-4 tjedna nakon zaraze virusom. Znakovi i simptomi Ëesto su nespecifiËni, najËeπÊe uz temperaturu, upalu ædrijela, osip, poveÊanje limfnih Ëvorova i glavobolju. MoguÊi su i simptomi zahvaÊenosti bilo kojeg organskog sustava. »est je nalaz smanjenog broja leukocita, trombocita i poremeÊaj jetrenih transaminaza. Od velike je vaænosti ciljana anamneza te potvrda dijagnoze akutne infekcije odreivanjem prisustva virusnih markera u krvi.

Od trenutka zaraze, osoba postaje doæivotni nositelj virusa i izvor zaraze.

Vrijeme od infekcije do pojave prvih protutijela najËeπÊe je jedan do tri mjeseca, rjee do πest. Stanje infekcije HIVom bez simptoma moæe potrajati sedam do deset godina do pojave simptoma AIDS-a, od kojih su najËeπÊi gubitak tjelesne teæine viπe od 10 posto od normalne, temperatura viπa od 38°C koja traje viπe od mjesec dana, dugotrajan i neobjaπnjiv proljev, gljiviËna infekcija usne πupljine i recidivi herpesa. MoguÊe su promjene na perifernom i centralnom æivËanom sustavu. Krvne pretrage pokazuju smanjen broj svih vrsta krvnih stanica i poviπene imunoglobuline. Nastaju infekcije s uzroËnicima koji u imunoloπki zdravih ljudi inaËe ne izazivaju bolest.

NajËeπÊi putevi zaraze su spolni odnos s HIV pozitivnom osobom (vaginalni, analni, oralni), zaraæena krv ili krvni derivati, zaraæeni pribor (intravenski narkomani) i vertikalni prijenos (s inficirane majke na dijete).

U velikoj opasnosti od zaraze HIV-om su osobe riziËnog ponaπanja koje ne koriste kondom pri spolnom kontaktu i Ëesto mijenjaju partnere, imaju veze “za jednu noÊ”, spolni odnos pod utjecajem alkohola ili droge, koriste zajedniËki narko-

TEMA BROJA

manski pribor, kao i zdravstveni djelatnici bez zaπtite (naoËale, rukavice) koji dolaze u dodir s krvlju i sekretima. Zaraæeni muπkarac lakπe zarazi æenu nego zaraæena æena muπkarca.

Sa suvremenom, visoko aktivnom antiretrovirusnom terapijom poËinje se najËeπÊe kad broj CD4 T limfocita padne ispod 300 u mm3 krvi. Cilj je lijeËenja produljiti fazu HIV infekcije u kojoj joπ nema simptoma i vrijeme preæivljenja. Terapija ima ozbiljnih nuspojava, a osnovni je nedostatak razvijanje otpornosti virusa, kad prestaje njihova uËinkovitost.

KLAMIDIJSKA INFEKCIJA tiha bolest opasnih posljedica NajËeπÊa spolna bolest koja uzrokuje 50 posto svih nespecifiËnih upala mokraÊne cijevi i viπe od 50 posto svih epididimitisa u muπkaraca. Serotipovi L1, 2 i 3 uzrokuju lymphogranuloma venereum, a serotipovi A, B, B1 i C trahom, koji je uz kataraktu i glaukom najËeπÊi uzrok sljepoÊe u svijetu.

U svijetu se godiπnje registrira oko 90 milijuna, a u Europi oko 10 milijuna novih sluËajeva, od Ëega 600.000 upala jajovoda, a 120.000 zavrπi sterilitetom. Zato je Svjetska banka proglasila klamidiju ekonomski najvaænijom spolnom bolesti nakon HIV-a.

Infekcija se naziva tihom jer 50 posto muπkaraca i 70 posto æena nema simpoma, pa nisu svjesni da su izvor zaraze. Klamidija se prenosi svim naËinima spolnog opÊenja i sa zaraæene majke na dijete, a i inkubacija je prosjeËno 7-21 dan.

Simptomi u æena su iscjedak, peckanje, slabije krvarenje izvan menstrualnog ciklusa, bol u maloj zdjelici i kod mokrenja. U muπkaraca se javlja uËestalo mokrenje, uz æarenje i peËenje pri mokrenju u mokraÊnoj cijevi i spolovilu, vodenast, prozirni isjedak iz mokraÊne cijevi te bol u testisima i prostati. Vaæno ju je prepoznati i lijeËiti zbog opasnih posljedica: u muπkaraca sterilitet i kroniËni pro-

12 VA©E ZDRAVLJE #43

statitis, a u æena upala organa male zdjelice, neplodnost i izvanmaterniËne trudnoÊe.

Terapija je antibiotska, ali ne daje uvijek dobre rezultate zbog neredovita uzimanja lijeka, prekidanja terapije, nelijeËenja svih zaraæenih partnera i nepridræavanja uputa o zaπtiti i apstinenciji za vrijeme i nakon lijeËenja joπ sedam dana. Cjepivo je prvoj fazi kliniËkih ispitivanja, a osobito Êe biti korisno u prevenciji neplodnosti.

Test na klamidiju prema CDC preporukama trebaju napraviti jednom godiπnje sve spolno aktivne æene mlae od 25 godina; spolno aktivne æene starije od 25 godina ako imaju novog partnera u posljednja tri mjeseca ili neredovito koriste kondom; trudnice u prvom trimestru (kod riziËnih trudnoÊa ponoviti test u treÊem trimestru) i prije svake intrauterine manipulacije te ponoviti test tri, Ëetiri mjeseca nakon lijeËenja.

Kontrolno testiranje trebaju nakon terapije obaviti oba partnera, muπkarci najranije nakon mjesec dana, a æene mjesec dana nakon prve menstruacije poslije terapije.

Akutna HIV infekcija prolazna je simptomatska bolest, koja Ëesto ostaje neprepoznata, a javlja se 2-4 tjedna nakon zaraze virusom. Znakovi i simptomi Ëesto su nespecifiËni, a moguÊi su i simptomi zahvaÊenosti bilo kojeg organskog sustava GONOREJA spolna bolest iz starog zavjeta Gonoreja se moæe uspjeπno lijeËiti, ali je zbog promiskuiteta opstala stoljeÊima. Dok se u svijetu godiπnje registrira do 300 milijuna novih

sluËajeva, u nas je sve rjea, kao i u veÊini europskih zemalja. Muπkaraci obolijevaju tri do pet puta viπe od æena UzroËnik se prenosi sekretima, svim vrstama spolnih odnosa i sa zaraæene majke na dijete. Nakon inkubacije od jednog do 14 dana, u 90 posto zaraæenih muπkaraca razvije se upala mokraÊne cijevi, sjemenika i prostate, uz gnojni iscjedak i bol kod mokrenja, odnosno svrbeæ rektuma, isjedak i bol kod defekacije kod analne infekcije. U æena se javlja uretritis, cervicitis i upala u maloj zdjelici, uz bol pri mokrenju, æut ili krvav isjedak, krvarenje izmeu ciklusa i bol u trbuhu. Visok je i rizik od neplodnosti, ektopiËnih trudnoÊa, Bartholinitisa i apscesa, konjuktivitisa, perihepatitisa i diseminirane infekcije. Kod zaraze oralne sluznice moguÊa je grlobolja. MoguÊe su i upale oka, ædrijela i rektuma.

Dijagnostika - Metoda izbora je PCR dokaz bakterijske DNA iz obriska, a mikroskopski pregled preparata bojenog po Gramu vaæan je za brzu orijentaciju. Kultura bakterije radi se kao potvrda dijagnoze postavljene mikroskopom.

Terapija je antibiotska. LijeËiti se moraju oba partnera, a do izljeËenja suzdræavati se od spolnih odnosa ili koristiti kondom.

SIFILIS veliki imitator UzroËnik sifilisa je bakterija Treponema pallidum, koja izvan ljudskog organizma brzo ugiba jer je izuzetno osjetljiva. OtkriÊem antibiotika, nakon II. svjetskog rata broj sluËajeva se smanjuje, pa je u Europi krajem 20. stoljeÊa gotovo iskorijenjen, ali posljednjih godina doæivljava “renesansu”.

U nas je 2002. zabiljeæeno 11 sluËajeva, 2003. godine 18, a 2004. godine 47. U poveÊanom su riziku muπkarci homo i biseksualne populacije.

Treponema ulazi kroz oπteÊenu koæu i sluznice tijekom spolnog

TEMA BROJA

kontakta. Dovoljan je veÊ poljubac.

Nakon inkubacije od tri tjedna, na mjestu infekcije nastaje primarna lezija - papula Ëije se dno raspada i nastaje bezbolna ranica (ulcus durum), koja spontano nestane za mjesec dana. Sekundarni sifilis nastaje nakon rasapa bakterije krvlju i limfom u tkiva i organe. Nastaje osip na koæi i sluznici usne πupljine, a makule su jako zarazne i pune bakterija. PoveÊane su i tonzile. Od opÊih simptoma javlja se poviπena temperatura, umor, glavobolja, bolovi u kostima, miπiÊima i zglobovima. Tercijarni sifilis nastaje nakon tri do pet godina kod nelijeËene infekcije. Javljaju se promjene na koæi (Ëvorovi i veÊe, dublje tvorbe), promjene na krvnim æilama, srcu, kostima i æivËanom sustavu. Prijenosom s majke na dijete moguÊ je sifilis konatalis.

Dijagnoza se postavlja pretragama krvi i likvora i mikroskopiranjem u tamnom polju te direktnim dokazom uzroËnika PCR metodom. Lijek izbora je penicilin. LijeËenog bolesnika treba joπ neko vrijeme laboratorijski pratiti zbog moguÊe reaktivacije bolesti.

VIRUSNI HEPATITIS B i A spolno prenosive bolesti Hepatitis B je 100 puta zarazniji od AIDS-a! Oko 350 milijuna ljudi u svijetu kroniËni su kliconoπe virusa hepatitisa B (HBV), a od komplikacija kroniËne infekcije (ciroza i hepatocelularni karcinom), godiπnje u svijetu umire oko pola milijuna ljudi.

Virus se prenosi spolnim putem, krvlju i tjelesnim tekuÊinama, a moguÊ je i prijenos s majke na dijete.

Osim kroz ozlijeenu sluznicu i koæu (spolni odnos, tetovaæa, piercing), infekcija moæe nastati preko sluznice oka, nosa, usne πupljine i rektuma.

NajËeπÊe zavrπi izljeËenjem uz ostanak trajnog imuniteta.

Prvi simptomi javljaju se 1-6 mjeseci nakon zaraze - umor, svrbeæ, æutica, muËnina, gubitak apetita i mrπavljenje. Dijagnoza se postavlja

Infekcija klamidijom joπ�se naziva i tihom infekcijom jer 50 posto muπkaraca i 70 posto æena nema simpoma, pa nisu svjesni da su izvor zaraze. Prenosi se svim naËinima spolnog opÊenja i sa zaraæene majke na dijete nalazom markera (antigena i protutjela) i dokazom virusne DNA u krvi 714 dana nakon infekcije.

Cilj lijeËenja je sprijeËiti umnoæavanje virusa, cirozu i karcinom. Kod akutne bolesti terapija je simptomatska, a kroniËni hepatitis lijeËi se antivirusnim lijekovima (interferon, lamivudin, adefovir-dipivoxil). Cjepivom koje sadræi proËiπÊeni HBs antigen u nas se obvezno cijepe djeca te partneri i Ëlanovi uæe obitelji kroniËnih kliconoπa. Partner se treba zaπtititi kondomom najmanje dva, tri mjeseca nakon cijepljenja. Trudnice su obvezne testirati se na HBsAg, a djeca pozitivnih majki cijepe se nakon roenja.

Hepatitis A takoer je prenosiva bolest u sluËaju oralno-analnog puta. Cjepivo postoji od 1995.

Obje vrste hepatitisa ËeπÊe su u homoseksualaca.

Hepatitis C rijetko se prenosi spolnim putem, ali su bolesnici s hepatitisom C skloniji zarazama virusom hepatitisa A ili B. Ne postoji cjepivo za hepatitis C.

RIJETKE KLASI»NE SPOLNE BOLESTI Vrlo rijetke su Ulcus molle (Haemophilus ducreyi), Lymphogranuloma venereum (podtipovi L1, L2 i L3.

C. trahomatis) i Donovanoza (Donovania granulomatosis).

Trihomonijaza je naziv za infekciju genitalne sluznice koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. Prenosi se spolnim i nespolnim putem (u bazenima, zajedniËkim kupaonicama),

a moguÊ je i prijenos s majke na dijete. »eπÊe obolijevaju æene, kod koji se javlja jak svrbeæ i obilan, neugodan iscjedak. U muπkaraca se oËituje smetnjama mokrenja. LijeËi se metronidazolom.

SPOLNE BOLESTI U ©IREM SMISLU Vaginoze i vaginitisi - Upale rodnice izazivaju brojni uzroËnici, najËeπÊe Gardnerella vaginalis i Candida albicans. Povrπna upala nastane zbog manjka zaπtitnih bakterija lactobacila. Razvoju upale pogoduje manjak zaπtitnih bakterija lactobacila, loπe higijenske navike, ali i agresivna higijena te neki lijekovi i stanja (trudnoÊa, dijabetes, menopauza). Gardnerela i kandida mogu u muπkarca uzrokovati upalu glaviÊa i prepucija. Terapija je antibiotska i protugljiviËna.

Infekcije urogenitalnog trakta - Infekcije mokraÊnog sustava mogu biti simptomatske, asimptomatske, akutne, rekurentne, kroniËne, komplicirane i nekomplicirane. NajËeπÊi su uzroËnici E. Coli, Enterococcus spp., Streptococcus spp., P. mirabilis, K. pneumoniae, M. morgani, P. aeruginosa, Staphylococcus aureus, C. albicans i drugi. LijeËiti treba sve simptomatske uroinfekcije.

Infekcije mikoplazmama - Micoplasma genitalium i Ureaplasma urealyticum uzrokuju nespecifiËne urogenitalne infekcije. Simptomi su isjedak, svrbeæ, peckanje i osjetljivost, bol i nelagoda. NovoroenËe se moæe prolazno inficirati tijekom prolaska kroz zaraæeni poroajni kanal majke. U dijagnostici se koristi PCR metoda. Terapija je antibiotska.

Stidna uπljivost - LijeËi se primjenom æivinog precipitata ili lindana.

Svrab - UzroËnik je parazit Sarcoptes scabiei, koji je u koæi aktivan noÊu, pa se javlja nesnosan svrbeæ.

Moæe se prenijeti i rubljem. Terapija je lindan.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 13

14

Kako bi trebalo poduËavati...

Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPlus - poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju, Buæanova 7, Zagreb, tel. 01/231 95 96, www.virogena.hr

1.

zadatak znanstvenog, edukativnog ili pornografskog karaktera. Seksualno eksplicitni mediji pruæaju efekt opscene (bestidnosti) i negativno utjeËu na razvoj mladog mozga u fizioloπkom i neurokemijskom smislu. Izlaganje eksplicitnim crteæima napada privatnost i priroenu skromnost djeteta i izlaæe dijete riziku.

Ljudska biÊa nisu samo jedna u nizu vrsta evolucijskih biÊa Ljudsko tijelo je posebno i jedinstveno u nerazdvojivosti „some’’ i „psihe” ( tjelesnog i duhovnog).

2.

Ljubav je duhovne, a ne samo bioloπke prirode FiziËka zajednica dvije osobe koje se vole je tjelesni i duhovni dogaaj. To je najintimnija zajednica dviju bliskih osoba.

3.

Eksplicitne spolne maπtarije i izraæavanje mogu biti πtetni za djecu Neurokemijska znanost potvrdila je da je maπtanje realistiËno ljudskom mozgu bez obzira je li

14 VA©E ZDRAVLJE #43

6.

Seks je stvar ponaπanja, a ne identiteta Krepost i vjernost odræiva je i pozitivna. Spolnim nagonima trebalo bi razumno upravljati.

7.

8.

BraËna zajednica osigurava zdravo i sigurno izraæavanje intimnosti Doæivotna, obostrano vjerna, monogamna braËna zajednica je oËekivani standard. Spolne veze izvan braka najËeπÊe predstavljaju fiziËki i emotivni rizik, a djeca roena u takvim zajed-

Seks je kreativan, a ne rekreativan Ovaj jednostavni koncept roditelji bi trebali usaditi u svijest mladih. Dvoje ljudi koji se vole postaje simboliËno „nova”, kvalitetna osoba, sastavljena od dva biÊa. Kad djeca tako shvate spolni Ëin, apstinencija izvan braka ima smisla.

Javna, neodgojna „edukacija” o spolnosti mladima viπe πteti nego koristi Spolna osvijeπtenost, spolno zadovoljstvo ili apstraktni koncept znanja o spolnosti povijesno su Ëesto bili samo paravan za slike i jezik seksualnog karaktera. Spolni osjeÊaji i zadovoljstvo privatnog su karaktera.

Djeci treba govoriti o „ljudskom biÊu”, a ne o „ljudskoj anatomiji” Samo znanje latinske terminologije koπtanog sustava ne sprjeËava prijelome kostiju. Tako i prouËavanje medicinske terminologije intimnih dijelova tijela na uliËni naËin ne promovira zdrav odnos prema spolnoj zajednici dviju osoba. ZnaËenje intimnih dijelova tijela proizilazi upravo iz konteksta intimne povezanosti dviju osoba koja prelazi okvire tjelesnog.

4.

5.

nicama prosjeËno su u veÊem fiziËkom i emotivnom riziku od djece koja æive s oba roditelja u prosjeËnoj obitelji.

9.

Seks je odgovornost odraslih, a ne djeËje pravo Razvoj djeteta bi trebao biti slobodan od seksualne propagande odraslih. Sposobnost djece da apstraktno razmiπljaju podudara se s hormonalnim promjenama u pubertetu. To je upravo pravo vrijeme za objaπnjavanje tih funkcija, uz naglaπavanje privilegija i odgovornosti odraslih.

10. OpÊi neodstatak potre-

be dobrog odgoja i lijepog ponaπanja πtetno djeluje na razvoj osobne slobode u pozitivnom smislu te rijeËi Da bismo saËuvali osobnu slobodu, potrebno je poduËavati mlade naraπtaje da cijene krepost i ËistoÊu.

Nahranite koæu i kosu Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Koliko god boravak na suncu i kupanje u moru i bazenima predstavljalo ugodu i odmor za duπu i tijelo, na koæi i kosi ostavit Êe neæeljene tragove. Koæa je divno preplanula, ali je istodobno suha i prhutava. UËinak sunca i slane voda nije osobito blagotvoran ni za kosu. Nerijetko, povratak s ljetovanja zahtijeva hitan posjet frizerskom salonu zbog ispucalih i rascvjetanih vrhova.

Opisanim promjenama nije dovoljna samo njega izvana, nego prije svega iznutra.

Merz Spezial Dragees predstavljaju kombinaciju 14 sastojaka odgovornih za poboljπanje kvalitete strukture koæe, kose i noktiju.

Na prehranu koæe iznutra utjeËu prijeko potrebne tvari koje podræavaju dnevni ritam regeneracije stanica koæe, a antioksidansi beta-karoten, vitamin C i E istodobno πtite od πtetnog djelovanja slobodnih radikala.

Kao i kod koæe, obnova strukture kose moguÊa je jedino iznutra. Ako je opskrbljena vaænim tvarima u korijenu, rezultat Êe biti zdravija, bujnija i joπ ljepπa kosa. Sastojci Merz Spezial Dragees, odgovorni za odræavanje zdrave strukture kose, su biotin, kalcij-pantotenat i aminokiselina L-cistin, koja je sastavni dio keratina.

Kako su stanice kose i noktiju po svome podrijetlu i grai vrlo sliËne, keratinske strukture, nabrojani spojevi imat Êe povoljan uËinak i na nokte. A Ëvrsti nokti, cijelih vrhova i bez zanoktica, æelja su svake æene i ujedno ukras svake ruke.

BuduÊi da su bioloπki procesi obnavljanja povrπinskog sloja koæe te rasta kose i noktiju priliËno spori, kod manjih se problema prvi vidljivi rezultati mogu oËekivati nakon tri tjedna.

PreporuËeno vrijeme uzimanja draæeja je dva, tri mjeseca u dvije godiπnje kure.

16 Ambrozija,

naoruæana i iritirajuÊa

Z

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Zrela biljka stvara i do osam milijuna

peludnih zrnaca, a opraπuje se vjetrom, πto je jedna od karakteristika alergogenih biljaka

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior), toËnije pelinolisni limundæik, u narodu poznata i kao partizanka i Krausova trava, u danaπnje se vrijeme smatra najveÊim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskog rinitisa, s obzirom na to da je njezina pelud najjaËi peludni alergen. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, s tim da je broj oboljelih iz godine u godinu sve veÊi jer se πiri i ambrozija. Najrasprostranjenija je izmeu rijeka Save i Drave te uz jadransku obalu (Istra, Zadar, Makarska).

16 VA©E ZDRAVLJE #43

Podrijetlo, osobine, cvatnja Ambrozija je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je stigla kao slijepi putnik na brodovima s robnim poπiljkama. Njezino prvo pojavljivanje u Hrvatskoj zabiljeæeno je 1941. godine.

Jednogodiπnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine. Stabljika je posuta grubim dlaËicama, pa je poæeljno staviti rukavice kad je se uklanja, tj. Ëupa. Listovi su jajasta oblika, takoer posuti dlaËicama i jako nazubljeni.

Cvjetovi su skupljeni u æute grozdove na vrhu stabljike. Biljka najviπe

voli napuπtena staniπta, poput æeljezniËkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obraenih zemljiπta i polja. »esto raste i kao korov u nasadima suncokreta, πeÊerne repe, kukuruza, soje i krumpira.

NiËe u travnju, a cvjetati poËinje sredinom srpnja. Biljka proizvodi pelud u golemim koliËinama (zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca), a opraπuje se vjetrom, πto je jedna od karakteristika alergogenih biljaka.

Alergija - simptomi, samopomoÊ, lijeËenje KlasiËni simptome alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbeæ koæe i sluznice, pojaËano suzenje oËiju i oteËene vjee.

Stoga valja izbjegavati izlaganje alergenu (peludi) u najveÊoj moguÊoj mjeri. To znaËi da se ne preporuËuje boravak na otvorenom od 5 do 10 sati ujutro, kad je koncentracija peludi najveÊa. Potrebno je i nuæno dræati prozore stana zatvorene, a stakla na automobilima tijekom voænje podignuta. Za boravak na otvorenom dobro je planirati vrijeme poslije kiπe, jer kiπa ispire pelud, pa je tada njegova koncentracija u zraku najmanja.

Prije odlaska na spavanje preporuËuje

se tuπiranje i pranje kose kako bi se odstranila tijekom dana nakupljena pelud.

Ako je to moguÊe u vaπem gradu, svakako je korisno informirati se o koncentraciji peludi u zraku i ponaπati se sukladno tome. Naime, osobama koje pate od alergije na ambroziju pravodobna spoznaja o vremenskim uvjetima postaje dobar saveznik. Kao πto smo veÊ rekli, najbolje je kiπno razdoblje, a najgore kad je vjetrovito i vrlo toplo, jer se tada pelud najjaËe rasprostranjuje i izaziva najviπe simptoma.

LijeËenje se provodi antihistaminicima te protuupalnim lijekovima i dekongestivima. Kao vrlo koristan oblik sprjeËavanja alergije pokazalo se stvaranje mehaniËke barijere ulasku alergena u diπni sustav. To se moæe postiÊi Nasaleze sprejom za nos, koji na povrπini nosne sluznice formira mehaniËku zaπtitu od kontakta s alergenom, umanjujuÊi moguÊnost razvijanja simptoma alergije.

ZajedniËka borba Ako ambrozija raste pojedinaËno, treba je iπËupati zajedno s korijenom. Za veÊe povrπine preporuËuje se koπnja prije negoli biljka poËne cvjetati, i to plitka, nekoliko centimetara od tla. Ako je potrebno, mogu se upotrijebiti i kemijska sredstva.

U nekim hrvatskim gradovima (Zagreb, Osijek, Varaædin...) postoje sluæbe koje se bave borbom za sprjeËavanje ambrozije, pa bi bilo dobro obavijestiti ih o prisustvu biljke u vaπem susjedstvu i zajedno s njima aktivno sudjelovati u njezinu uklanjanju. »ak i u sluËaju da vi ili vaπi ukuÊani ne bolujete od tog ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vaπoj okolini. Pokuπajte je ukloniti sami ili uz pomoÊ udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako moæda pomaæete i sebi. Nikad ne moæete biti sigurni da ta neugodna biljka sutra neÊe i kod vas izazvati neugodne alergijske simptome.

Kako bih na duhovit naËin ilustrirala borbu protiv ambrozije u svijetu, navest Êu primjer Amerike, gdje se organiziraju prave potjernice, kao u filmovima, sa slikom ambrozije uz natpis: Traæi se! Naoruæana i iritirajuÊa! I doista, ambrozija se dobro naoruæala i sve viπe osvaja naπ okoliπ, a na nama je da joj se suprotstavimo svim raspoloæivim sredstvima. Moæda zvuËi ruæno, jer biljka nije kriva πto joj je priroda namijenila tako neugodnu ulogu. No, moæda je njezino prisustvo samo test za sve nas, za naπu brigu o okoliπu i dobrobit mikro i makro susjedstva.

18 Koæa u trudnoÊi

πto je normalno, a πto nije?

Ines Sjerobabski Masnec, dr. med., spec. dermatovenerolog, Klinika za koæne i spolne bolesti, KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

N

Na dermatoloπkom pregledu jako je

vaæno od trudnice dobiti podatke vezane uz samu trudnoÊu, ali i one o bolestima koje su moæda prethodile trudnoÊi 18 VA©E ZDRAVLJE #43

Za vrijeme trudnoÊe zbog imunoloπkih, endokrinih, metaboliËkih i vaskularnih promjena trudnice su podloæne koænim oboljenjima.

Nakon usaivanja jajaπca i stvaranja posteljice, organizam trudnice biva preplavljen hormonima koje izluËuju stanice trofoblasta - korionski gonadotropin, estrogeni, progesteroni i ljudski posteljiËni laktogen. Posljedice svih tih promjena mogu se uoËiti na koæi, kosi, noktima i sluznicama.

Promjene na koæi mogu biti stalne ili prolazne, praÊene svrbeæom ili pojavom mjehuriÊa i/ili sistemskim simptomima (temperaturom, glavo-

DERMATOLOGIJA

dniËkih dermatoza), kao i informacije o bolestima koje su moæda prethodile trudnoÊi (atopija, bolesti vezivnog tkiva, autoimunoloπke bolesti, uzimanje lijekova, zanimanje...). Treba razmotriti i moguÊnost izloæenosti nekim vanjskim uzrocima te eventualno provoenje strogih dijetalnih reæima prehrane.

Promjene koje normalno prate trudnoÊu Tijekom trudnoÊe fizioloπke promjene nastaju zbog hormonalnih, kao i promjena stanja krvnih æila.

• Promjene pigmentacije

boljom, zimicom, tresavicom), mogu se pojaviti po cijelom tijelu ili samo na dijelu.

Postoje Ëetiri vrste promjena koje se gotovo iskljuËivo javljaju u trudnoÊi ili u ranom postporoajnom razdoblju, a to su: • fizioloπke promjene koæe, • dermatoze koje se javljaju samo u trudnoÊi, • specifiËne dermatoze trudnoÊe i • dermatoze koje se pogorπavaju u trudnoÊi.

Pri dermatoloπkom pregledu trudnice s koænim promjenama jako je vaæno doznati odreene podatke vezane uz samu trudnoÊu (trajanje trudnoÊe, broj poroda, je li rijeË o jednostrukoj ili viπestrukoj trudnoÊi, eventualne dermatoze u prethodnim trudnoÊama, obiteljska anamneza tru-

Nastaju zbog djelovanja hormona koji u trudnoÊi potiËu melanocite, ali i pod utjecajem estrogena i progestrona, pa mogu biti vidljive i kod uzimanja oralnih kontraceptiva. »este su i obiËno se javljaju u prvom tromjeseËju. Pigmentacije su jaËe izraæene na dijelovima tijela koji su i uobiËajeno jaËe pigmentirani, kao πto su predio bradavica, genitala i linea alba (srediπnja crta na trbuhu).

Melasma ili chloasma gravidarum najËeπÊa je promjena pigmentacije vezana uz trudnoÊu i istodobnu izloæenost suncu bez zaπtite od UV zraka. Na licu se pojavljuju simetriËne, svijetlosmee mrlje okruglog ili ovalnog oblika, oπtro ograniËene od okolne koæe, lokalizirane na Ëelu, obrazima i iznad gornje usne. Javljaju se kod 50-75 posto trudnica, a izraæenije su kod osoba tamnije puti. Nakon poroda melasma moæe spontano izblijedjeti, ali u 30 posto sluËajeva ostaje trajno. Pigmentacije se mogu izbijeliti pripravcima koji sadræe dva do petpostotni hidrokinon ili, u novije vrijeme, primjenom lokalnih retinoida kao πto je tretinoin. Æutica je generalizirana hiperpigmentacija koæe koja se javlja u zadnjem tromjesjeËju trudnoÊe zbog fizioloπkih promjena jetrene funkcije.

Nakon poroda potpuno nestaje, ali se moæe javljati u sljedeÊim trudnoÊama.

Madeæi se takoer mogu promijeniti tijekom trudnoÊe. NajËeπÊe se poveÊavaju, ali moæe se javiti i neravnomjerna promjena pigmentacije.

Moæe doÊi i do stvaranja novih madeæa, pa je poæeljna dermatoloπka kontrola, uz eventualno uklanjanje sumnjivih.

• Promjene dlaka i vlasi OËituju se pojaËanom dlakavoπÊu na nogama, rukama, leima, u predjelu bradavica kao i postraniËno na licu. Javljaju se zbog djelovanja hormona i nakon poroda najËeπÊe nestaju.

Promjene u vlasiπtu razvijaju se Ëetiri do dvadeset tjedana nakon poroda, kad dolazi do difuznog ispadanja vlasi, πto se moæe manifestirati i kao mjestimiËno potpun gubitak vlasi. Kod nekih æena difuzni gubitak vlasi moæe poËeti i tijekom zadnjeg tromjeseËja. Nagli postporoajni gubitak kose nastaje zbog stresa tijekom poroda (temperatura, gubitak krvi, emocionalni stresa), ali i promjena u endokrinoj ravnoteæi.

• Promjene noktiju Mogu nastati bilo kad tijekom trudnoÊe, a oËituju se kao omekπanje noktiju, listanje ploËe nokta, uzduæno stvaranje brazdi te rubno zadebljanje nokta.

• Promjene vezivnog tkiva OznaËava ih pojava strija (striae gravidarum). To su ruæiËaste do bijele, nekoliko milimetara πiroke brazde na bedrima, trbuhu i grudima, koje najËeπÊe nastaju u drugom tromjeseËju, i to zbog prekomjerna rastezanja koæe i poveÊane aktivnosti nadbubreæne ælijezde (adenokortikalna aktivnost). Iako se sklonost nasljeuje, moguÊnost nastanka strija poveÊava i prekomjerno dobivanje na teæini tijekom trudnoÊe. NajËeπÊe nastaju u drugom tromjeseËju. Prema nekim autorima, svakodnevna masaæa maslinovim uljem ili mastima moæe umanjiti strije.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 19

• Promjene krvnih æila Kako trudnoÊa napreduje, tako napreduju i promjene na krvnim æilama. Javlja se teleangiektazija (proπirenja povrπinskih kapilara), teleangiektatiËnih madeæa, hemangioma, proπirenja vena na nogama i u predjelu rektuma te edema.

Teleangiektazije i madeæi mogu spontano nestati nakon poroda, a ako ostanu, moæe se napraviti elektrokoagulacija.

Proπirenje vena na nogama nastaje kao rezultat poveÊane osjetljivosti elastiËnog tkiva zbog utjecaja hormona i poveÊana venskog protoka u venama zdjelice uzrokovanog pritiskom poveÊane maternice. Uz to, u trudnoÊi se poveÊava i volumen krvi, a vaænu ulogu ima i genska predispozicija, tj. sklonost.

Te promjene najËeπÊe nastaju u treÊem tromjeseËju trudnoÊe, a nakon poroda rijetko nestanu. Tromboza vena rijetko se javlja.

Osobe s poveÊanom sklonoπÊu venskim varikozitetima trebale bi tijekom cijele trudnoÊe nositi elastiËne Ëarape ili zavoje, πto viπe dræati noge u poviπenom poloæaju ili Ëak spavati s jastukom ispod nogu.

Proπirenje vena u podruËju rektuma (hemeroidi) takoer nastupa u treÊem tromjesjeËju zbog poveÊana volumena krvi i abdominalnog pritiska. LijeËenje se provodi pojaËanom higijenom analnog podruËja, primjenom lokalnih anestetika i reguliranjem stolice, a kod upale i komplikacija nakon poroda u obzir dolazi i injiciranje sklerozirajuÊe tvari ili hemoroidektomija (kirurπko uklanjanje).

Edemi se javljaju pred kraj trudnoÊe kod 50 posto trudnica. Prisutni su i u jutarnjim satima na vjeama, licu, u predjelu gleænjeva, potkoljenica i ruku, a pojaËavaju se tijekom dana. Nastaju kao posljedica zadræavanja natrija i vode te poveÊane propustljivosti kapilara pod utjecajem hormona. Na pojavu dodatno djeluje i hidrostatski tlak zbog pritiska maternice i dugotrajnog stajanja na nogama. LijeËenje se sastoji od smanjivanja unosa soli te dræanja nogu u poviπenom poloæaju.

Crvenilo dlanova nastaje u prvom tromjeseËju kod 65 posto trudnica, i to zbog djelovanja estrogena i poveÊana volumena krvi, a nestaje nakon poroda.

• Promjene na sluznicama Manifestiraju se kao gingivitis - upala, edem, krvarenje i ranice u podruËju zubnog mesa. Javljaju se gotovo kod svake trudnice veÊ u prvim tjednima trudnoÊe, progresivno pojaËavaju sve do poroda i potpuno nestaju nekoliko dana do tjedana nakon poroda. LijeËenje se provodi pojaËanom oralnom higijenom, uporabom preparata s vitaminom C, a kod opseænijih promjena potrebno je obratiti se dentalnom patologu.

• Pruritus Pojava svrbeæa, generaliziranog ili lokaliziranog, Ëesta je u trudnoÊi. Javlja se najËeπÊe u treÊem tromjesjeËju, a najizraæeniji je u podruËju trbuha. Za ublaæavanje se koriste uljne kupke i lokalni antipruritiËki pripravci (protiv svrbeæa). Svr-

DERMATOLOGIJA

beæ koæe spontano nestaje nakon poroda i ne ponavlja se u sljedeÊim trudnoÊama.

Promjene koje nisu normalne Te su bolesti u cijelosti u domeni dermatologa, koji prema potrebi u suradnji s ginekologom mora pratiti trudnicu tijekom i nakon bolesti. Neke od dermatoza mogu potencijalno predstavljati rizik za majku, odnosno fetus. Patoloπke promjene u trudnoÊi mogu se podijeliti na tri skupine.

• Bolesti koje nastaju iskljuËivo u trudnoÊi

stationis) rijetka je dermatoza koja se najËeπÊe javlja u drugom tromjeseËju i traje joπ oko Ëetiri tjedna nakon poroda. Ponavlja se u svakoj iduÊoj trudnoÊi i smatra se autoimunoloπkom boleπÊu. Karakterizirana je izrazitim svrbeæom koæe i izbijanjem mjehuriÊa u urtikarijalnim plakovima ili na nepromijenjenoj koæi trbuha u podruËju pupka, lea, prsnog koπa i ekstremiteta (dlanovi, tabani). Nakon pucanja mjehuriÊa koæa zarasta bez oæiljka, ali uz ostatne hiperpigmentacije.

Moæe uzrokovati prijevremeni porod.

Zbog obrade i lijeËenja potrebna je hospitalizacija.

Prurigo gestationis poËinje najËeπÊe izmeu 25. i 30. tjedna trudnoÊe. Manifestira se pojavom lagano izdignutih, blago crvenih podruËja na kojima se javljaju papule. Promjene su najËeπÊe na trbuhu i ramenima, uz intenzivan svrbeæ koæe. Nakon poroda nestaju u roku tri mjeseca. Ne predstavljaju rizik za majku i dijete i ne pojavljuju se u iduÊim trudnoÊama.

PruritiËke urtikarijske papule i plakovi nastaju u zadnjem tromjeseËju, najËeπÊe oko 35. tjedna, ËeπÊe u prvoj trudnoÊi i kod æena koje su pretjerano dobile na teæini. Uzrok nije

Impetigo herpetiformis je dermatoza koja se javlja u zadnjem tromjeseËju. Karakterizira je pojava eritematoznih (crvenih) plakova obrubljenih sitnim pustulama uz visoku temperaturu. Bolest nalikuje na pustuloznu psorijazu i smatra se njezinim oblikom u trudnoÊi kod pacijentica koje nisu prethodno bolovale od psorijaze. Zbog teæine bolesti, potencijalne opasnosti za majku i dijete te samog lijeËenja, trudnicu s navedenim promjenama treba hospitalizirati.

Pruritus gravidarum (svrbeæ) javlja se u oko tri posto trudnica u zadnjem tromjeseËju, i to zbog intrahepatalne kolestaze, tj. zaostajanja æuËi u æuËnim kanaliÊima u jetri. Svrbeæ koæe je proporcionalan koncentraciji æuËne kiseline u koæi, ali ne i u krvi. ObiËno poËinje u predjelu trbuha i straænjice, a zatim se πiri po koæi cijelog trupa i ekstremiteta. Drugi do Ëetvrti tjedan nakon pojave svrbeæa moæe se pojaviti i æutica. Promjene mogu biti praÊene muËninom, povraÊanjem, gubitkom apetita, tamnom mokraÊom i svijetlom stolicom. Svi simptomi nestaju nakon poroda, ali se mogu ponavljati u sljedeÊim trudnoÊama, a rjee i tijekom uzimanja oralnih kontraceptiva.

• SpecifiËne dermatoze trudnoÊe Pemphigus gestationis (herpes ge-

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 21

DERMATOLOGIJA

poznat, ali smatra se da je rijeË o kasnom tipu alergijske reakcije. Promjene su karakterizirane pojavom urtikarijalnih papula i plakova na trbuhu, bokovima, straænjici, nogama i rukama. MoguÊ je prijevremeni porod.

• NespecifiËne promjene Tijekom trudnoÊe mijenjaju se neke postojeÊe promjene na koæi, odnosno dolazi do njihova povlaËenja ili pogorπanja. S obzirom na to da bi opisivanje svake od tih bolesti nadilazilo sadræaj ovog Ëlanka, samo Êemo ih nabrojati.

U trudnoÊi se obiËno povlaËe: • psorijaza - u veÊini sluËajeva dolazi do povlaËenja, ali moæe doÊi i do naglog pogorπanja • sarkoidoza • acne vulgaris - obiËno se u trudnoÊi povuku, ali se mogu javiti

i prvi put, kad su udruæene s pojaËanom dlakavoπÊu • atopijski dermatitis - obiËno dolazi do poboljπanja, ali moæe doÊi i do naglog pogorπanja.

U trudnoÊi se mogu pogorπati koæne manifestacije sljedeÊih bolesti: • infekcije - zbog smanjenja celularne (staniËne) imunosti, neke infekcije javljaju se prvi put, a postojeÊe se pogorπavaju • imunoloπke bolesti • metaboliËke bolesti • poremeÊaji vezivnog tkiva • koæni tumori.

OgraniËene moguÊnosti lijeËenja Zbog moguÊnosti da lijek apsorpcijom proe kroz placentu i naπteti djetetu, lijeËenje dermatoza u trudno-

Êi uglavnom je ograniËeno na lokalne preparate, osim u sluËaju vitalne ugroæenosti majke i djeteta. Od lokalne terapije bezopasno je upotrebljavati losione i paste s cinkom, a trebalo bi izbjegavati preparate koji sadræe salicilnu kiselinu, fenol, mentol i soli æive. Sistemsku i lokalnu terapiju kortikosteroidima, i eventualno drugim lijekovima, treba prepustiti dermatologu i ginekologu.

U svakom sluËaju, ako primijetite bilo kakvu promjenu na koæi koja odudara od onih koje se u trudnoÊi normalno pojavljuju i ne predstavljaju opasnost za majku i dijete, obvezno se posavjetujte sa svojim ginekologom, odnosno dermatologom. Posebnu pozornost svakoj neobiËnoj promjeni trebale bi posvetiti trudnice koje su takve ili sliËne promjene imale u prethodnim trudnoÊama.

23

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 23

28 Sindromi prenaprezanja u sportu

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/6171 274, www.medeor.hr

P

PoËetni simptomi Ëesto se

zanemaruju, pa oπteÊenje progredira i postupno sve viπe ograniËava sportske, ali i profesionalne aktivnosti Akutne ozljede i kroniËna oπteÊenja sustava za kretanje danas su vrlo Ëeste. Poseban i ujedno najveÊi problem su kroniËna oπteÊenja sustava za kretanje s obzirom na dijagnozu, razumijevanje uzroka nastanka i moguÊnosti prevencije i lijeËenja.

Kod dijagnosticiranja vrlo je bitno razlikovati ozljedu od oπteÊenja.

Ozljeda je svako oπteÊenje tkiva nastalo u odreenom i ograniËenom vremenu. OπteÊenje je patoloπko-anatomski supstrat koji se anamnezom ne moæe dokazati jer osoba u veÊini sluËajeva ne sjeÊa vremena nastanka oπteÊenja. Zapravo je posljedica du28 VA©E ZDRAVLJE #43

gotrajnih ponavljanih mikrotrauma koje uzrokuju preveliko naprezanje odreenog dijela sustava za kretanje.

Za razliku od akutne ozljede, sindrom prenaprezanja je kroniËnog karaktera, jer ponavljana trauma vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva (tetive, kosti, hrskavice, sluzne vreÊe ili miπiÊa). Iako se o sindromima prenaprezanja najËeπÊe govori kod sportaπa i rekreativaca, pojavljuju se i kod drugih ljudi.

Bolesnici Ëesto zanemaruju poËetne simptome, koji se razvijaju postupno, ne sprjeËavajuÊi pritom u velikoj mjeri izvoenje profesionalnih ili sportskih obveza. Naravno da je

u sluËaju veÊ razvijene kliniËke slike sindroma prenaprezanja lijeËenje oteæano i temelji se na kraÊem ili duljem prekidu ili izrazitom smanjenju aktivnosti, πto je veÊini bolesnika teπko prihvatljivo.

U poËetku razvoja sindroma prenaprezanja karakteristiËan je osjeÊaj zatezanja, a zatim se pojavljuje bol na prijelazu miπiÊa u tetivu ili hvatiπtu tetive za kost pri pasivnom i aktivnom istezanju miπiÊa, tijekom napinjanja odreenog miπiÊa protiv otpora, a poslije i pri normalnoj kontrakciji miπiÊa. Slijedi bol na dodir odreenog mjesta, a zatim i otok zahvaÊenog podruËja. Pojavljuju se i spontani bolovi u mirovanju koji se katkad πire i duæ miπiÊa. S obzirom na vrijeme pojave boli tijekom aktivnosti i njezin intezitet, razlikuje se nekoliko faza razvoja oπteÊenja.

Osnovni dijagnostiËki postupak sastoji se od anamneze, kliniËkog pregleda i provoenja karakteristiËnih testova za pojedine sindrome. Sve ostale metode su dopunske, s obzirom na to da samo pomaæu pri postavljanju dijagnoze - radioloπka dijagnostika, CT, scintigrafija kosti, UZV, artroskopija, magnetska rezonanca...

FIZIKALNA TERAPIJA

Individualan pristup Neoperativno lijeËenje - Koristi se kao prvi izbor. Bitno ga je poËeti πto prije, tj. odmah pri pojavi prvih simptoma. No, prvim simptomima, odnosno pojavi boli ne pridaje se dovoljno pozornosti, intezitet profesionalnih ili rekreativnih aktivnosti se ne smanjuje. U konaËnici, takav postupak vodi k manjoj moguÊnosti bræeg izljeËenja.

Osnovna naËela neoperativnog lijeËenja, koja treba individualno prilagoditi bolesniku s obzirom na lokalizaciju i stadij bolesti, su: - kratkotrajan prestanak ili prilagodba sportskih i profesionalnih aktivnosti - terapija bolnog podruËja ledom - ublaæavanje boli i kontrola upale - vjeæbe jaËanja zahvaÊene skupine miπiÊa - vjeæbe istezanja zahvaÊene skupine miπiÊa - djelovanje na predisponirajuÊe Ëimbenike (pogreπke u treningu, anatomska odstupanja koja remete biomehaniku trËanja, sportsku obuÊu...)

- edukacija bolesnika.

Operativno lijeËenje - ObiËno je zadnje rjeπenje kojem se pristupa kad sve druge metode lijeËenja nisu pokazale æeljenu uËinkovitost. Kirurπki postupak ukljuËuje odstranjivanje degeneriranog tkiva, kalcifikata, oæiljkastog tkiva, kroniËno promijenjene sluzne vreÊe i sl. Ako je moguÊe, operacijom se odstranjuje i uzrok nastanka sindroma (npr. odstranjenje koπtanog dijela petne kosti koji izaziva upalu okolne sluzne vreÊe).

U pojedinim sluËajevima kirurπko lijeËenje je nuæno, kao u sluËaju mehaniËkog oπteÊenja miπiÊa ili tetive.

Prevencija - Nijedna neoperativna ili operativna metoda lijeËenja sindroma prenaprezanja ne daje 100 posto uspjeπne rezulate, zbog Ëega se velika vaænost pridaje prevenciji. Da

bi se ona uspjeπno provela, bitno je poznavati Ëimbenike rizika nastanka tih sindroma i djelovati na njih.

Kako lijeËenju, tako i prevenciji treba individualno pristupati, ponajprije zbog razlika meu profesionalcima i rekreativcima. Jako su vaæne vjeæbe istezanja, a jednako tako i edukacija o pogreπkama u treningu, izbor podloge za trËanje, noπenje prikladne sportske obuÊe i eventualne korekcije biomehaniËkih nepravilnosti (npr. spuπtena stopala) ortopedskim pomagalima (npr. ortopedski uloπci).

Vjeæbe za impingement sindrom ramena A

B

Neki od najËeπÊih sindroma prenaprezanja Impingement sindrom ramena (bacaËko ili odbojkaπko rame) NajËeπÊi je sindrom prenaprezanja u sportovima u kojima se gornji ekstremitet dugotrajno zadræava u poziciji iznad glave (npr. odbojka, ragbi, vaterpolo, plivanje). Postoje dvije teorije o nastanku: anatomska, koja smatra da je uzrok slabije prokrvljena tetiva rotatorne manπete (miπiÊa koji omoguÊuju rotaciju ruke u ramenu), i dinamiËka, kod koje se kao glavni razlog navodi slabost tih miπiÊa.

Taj sindrom ima kroniËan tijek.

Simptomi su bol u predjelu ramena, πkripanje i smanjena moguÊnost pokreta u ramenom zglobu i slabost ramenih miπiÊa. Moæe se pojaviti u bilo kojoj dobi æivota, a poveÊan rizik imaju sportaπi i ljudi koji se bave teπkim fiziËkim radom.

U postavljanju dijagnoze koriste se razliËiti testovi, artroskopija, elektromiografija /EMG/ miπiÊa rototorne manπete, UZV, radiografija... LijeËenje je neoperativno, a podrazumijeva odmor, fizikalnu terapiju i primjenu protuupalnih lijekova. Kad proe akutna faza bolesti, primjenjuju se popreËna masaæa i vjeæbe istezanja i jaËanja miπiÊa rotatorne manπete ramenog zgloba. Ako sve to ne dovede do æeljenih rezultata, pribjegava se kirurπkom lijeËenju, nakon kojeg slijedi postoperativna rehabilitacija.

C

D

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 29

FIZIKALNA TERAPIJA

A

B

Vjeæbe za skakaËko koljeno

SkakaËko koljeno Sindrom prenaprezanja koji karakteriziraju patoloπke promjename tetive prednjega bedrenog miπiÊa, odnosno zavrπnih dijelova sustava odgovornog za ispruæanje koljenskoga zgloba. NajËeπÊe se pojavljuje u sportaπa koji tijekom sportskih aktivnosti jako optereÊuju tetivu prednjega bedrenog miπiÊa uËestalim skokovima ili dugim trËanjem (npr. odbojkaπi, koπarkaπi, skok uvis ili udalj...), a Ëesto i kod klizaËa, hokejaπa na ledu te povremeno i kod nogometaπa.

Prema nekim istraæivanjima, skakaËko koljeno najËeπÊa je sportska ozljeda koljenskoga zgloba i pojavljuje se ËeπÊe nego ozljede meniska ili prednjeg kriænog ligamenta.

Osnovni je simptom bol u predjelu gornjeg ili donjeg dijela patele ili na hvatiπtu miπiÊa na kost potkoljenice. To je oπtra, britka bol, razliËita intenziteta, koja obiËno nastaje postupno bez povezanosti s nekom uoËljivom traumom. U poËetku se javlja samo poslije treninga ili natjecanja i moæe nestati nakon kraÊeg razdoblja potpunog odmora. Poslije je kontinuirano prisutna i traje tijekom sportske aktivnosti i nakon nje. Moæe se javiti i kod dugotrajna sjedenja sa savijenim koljenima (npr. voænja autom), a ublaæiti trljanjem bolnoga mjesta i ispruæanjem noge u koljenu. Moæe se primijetiti i osjeÊaj slabosti i klecanja u zglobu koljena pri jaËem meha-

niËkom optereÊenju. Zbog jake boli, funkcionalna sposobnost zahvaÊenoga donjeg ekstremiteta znatno je smanjena, a katkad je potpuno nemoguÊe sudjelovati u sportskim aktivnostima.

Dijagnoza se postavlja na temelju kliniËkog pregleda (jaka bolnost na pritisak), razliËitih kliniËkih testova i pretraga - rtg, scintigrafija, CT, UZV, MR. Neoperativno lijeËenje - Provodi se nekoliko mjeseci s ciljem smirivanja lokalnoga upalnog procesa i pospjeπivanja zacijeljivanja tkiva.

U akutnoj fazi treba prekinuti sportske aktivnosti koje optereÊuju bolesni ekstremitet. Primjenjuje se krioterapija (led) uz kompresivni zavoj i postavljanje ekstremiteta na poviπeni poloæaj. Za πto bræe smirivanje upale primjenjuju se i oralni protuupalni lijekovi. Nakon smirenja upale (otprilike treÊeg dana) poËinje primjena topline ili metode toplo-hladno, Ëime se pospjeπuje cirkulacija i ubrzava proces zacijeljivanja. To-

Za razliku od akutne ozljede, sindrom prenaprezanja je kroniËnog karaktera, jer ponavljana trauma vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva

plinske uËinke postiæemo primjenom povrπinskih masti ili gelova, lasera, ultrazvukom ili elektroterapijskim postupcima.

Bitno je istaknuti vaænost izvoenja programa vjeæbi jaËanja i istezanja ekstenzornih miπiÊa (koji ispruæaju koljeno). Izvode se vjeæbe s velikim brojem ponavljanja i malim optereÊenjem, πto takoer pospjeπuje prokrvljenost i zacijeljivanja oπteÊenog dijela tijela, ne uzrokujuÊi daljnja oπteÊenja. Tijekom rehabilitacije primjenjuju se i proprioceptivne vjeæbe na balans platformi, koje ukljuËuju interakciju æivËanog sustava, zglobnih receptora, miπiÊa, tetiva i ligamenata.

PreporuËuje se i noπenje koljenskog steznika.

Vaæan je tzv. alternativni trening, koji ukljuËuje vjeæbe za neozlijeene dijelove tijela radi odræavanja kardiovaskularne sposobnosti i izdræljivosti organizma.

Operativno lijeËenje - Uvijek je posljednja moguÊnost i primjenjuje se kod trajnih patoloπkih promjena sustava za ispruæanje koljena u naprednim stadijima bolesti ili kod potpunog prekida tetive Ëetveroglavoga bedrenog miπiÊa i patelarne sveze.

NaËelo je uklanjanje uniπtenog tkiva, poboljπavanje procesa zacijeljivanja te korektivno preusmjeravanje hvatiπta tetive prednjega bedrenog miπiÊa u svrhu kvalitetnije biomehanike koljenskoga zgloba.

U sljedeÊem broju: Sindromi prenaprezanja profesionalnog tipa 30 VA©E ZDRAVLJE #43

32 Oprez s lijekovima u trudnoÊi

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Istraæivanja u SAD-u pokazuju da trudnica, unatoË rizicima, prosjeËno uzima tri lijeka, neke iz slobodne prodaje, neke propisane TrudnoÊa je razdoblje u kojem posebno treba biti oprezan s lijekova, jer za trudnicu lijek moæe biti dvostruko opasan. Moæe joj ugroziti zdravlje i utjecati na sposobnost da trudnoÊu iznese do kraja. Uz to, uvijek treba imati na umu moguÊnost πtetna uËinka lijeka na plod, jer preko posteljice moæe dospjeti do joπ neroena djeteta i utjecati na tijek njegova razvoja.

32 VA©E ZDRAVLJE #43

BuduÊi da viπe od 50 posto trudnoÊa nije planirano, postoji moguÊnost izlaganja πtetnom djelovanju lijeka i u razdoblju kad æena joπ ne zna da je u drugom stanju. Od 10. do 15. dana nakon oplodnje, u stadiju intenzivna dijeljenja oploene jajne stanica prije ugnjeæivanja u maternicu, embrio reagira po naËelu “sve ili niπta”, πto znaËi da postoji vrlo velika moguÊnost njegova propadanja.

Najopasnije razdoblje za nepovoljan utjecaj lijekova je prvo tromjeseËje trudnoÊe (od 3. do 10. tjedna), tj. u razdoblju organogeneze, kad se stvaraju razvojne osnove organa. Djelovanje lijekova tada moæe izmijeniti naËin oblikovanja, dijeljenja i migracije neurona, njihovu sposobnost prepoznavanja svojih pravih odrediπta u mozgu koji raste ili njihovo povezivanja s drugim neuronima.

TipiËne posljedice teratogeneze (pogreπaka u razvoju) mogu se u krajnjoj mjeri manifestirati smrÊu fetusa ili zastojem rasta, nepravilnim razvojem organa, kao i razvojem karcinoma poslije u æivotu. Mehanizam teratogenog uËinka nije potpuno jasan i vjerojatno je uzrokovan brojnim Ëimbenicima. Lijekovi mogu imati i posredan utjecaj na fetus, tj. ometati prijenos kisika i hranjivih tvari u fetus, ali i izravno utjecati na procese diferencijacije u fetalnom krvotoku.

GINEKOLOGIJA

Opasnost uzimanja lijekova ne prestaje ni nakon prvog tromjeseËja.

Primjerice, neki antibiotici mogu oπtetiti stanice unutarnjeg uha (a s njima sluh i ravnoteæu), koje su se u prvom tromjeseËju savrπeno oblikovale. Jedna je od Ëestih komplikacija i poveÊanje moguÊnosti preranog poroda (Ëak i do πest tjedana prije predvienoga termina). Ako se zna da je majka tijekom trudnoÊe uzimala (uzima) potencijalno πtetne lijekove, razvoj ploda mora se pratiti ËeπÊim kontrolama i ultrazvukom.

Lijekovi u trudnoÊi, dakle, mogu izazvati ozbiljan problem, pa u pravilu treba izbjegavati njihovo svako suviπno i nekritiËno uzimanje zbog moguÊeg, nedovoljno istraæenoga, nepovoljnog utjecaja na plod.

Spoznaje ne seæu daleko u proπlost Da lijekovi mogu biti izrazito πtetni u trudnoÊi, doznalo se poËetkom 60-ih godina proπloga stoljeÊa, kad je trudnicama vrlo Ëesto bio propisivan lijek talidomid za smirenje i sprjeËavanje jutarnje muËnine.

Zbog njegove uporabe velik broj djece rodio se s nerazvijenim ekstremitetima ili oπteÊenjima drugih organa.

Otad se lijekovi trudnicama propisuju uz velik oprez i mnogo se pozornije pristupa praÊenju nuspojava do kojih mogu dovesti. Za mnoge lijekove nema sigurnih podataka o njihovu djelovanju u trudnoÊi, s obzirom na to da kliniËki pokusi nisu dopuπteni na trudnicama. Stoga moæemo samo nagaati kako lijekovi djeluju na trudnice, ali ne i pouzdano tvrditi. No, stavovi lijeËnika o tom pitanju nisu usuglaπeni. Dok neki praktiËki izbjegavaju propisivanje bilo kakva lijeka trudnici, drugi se dræe principa “da se lijek moæe propisati trudnici ako je korist veÊa od potencijalnog rizika”.

• kategorija B: nema pouzdanih podataka o πtetnosti - ne preporuËuje se primjena u trudnoÊi • kategorija C: ispitivanja na æivotinjama pokazala su πtetne uËinke - primjenjuju se u trudnoÊi jedino ako je procijenjena korist za majku veÊa od rizika za plod • kategorija D: postoje podaci o πtetnim uËincima na plod - primjenjuju se samo u akutnim, hitnim sluËajevima kad je ugroæen æivot majke • kategorija X: ispitivanja su pokazala πtetne uËinke - takvi lijekovi su kontraindicirani u trudnoÊi.

Na osnovi dosad steËenih spoznaja, lijekovi su po FDA klasifikaciji (American Food and Drug Association - AmeriËka uprava za hranu i lijekove) svrstani u pet kategorija rizika, poËevπi od kategorije A koja se smatra najmanje πtetnom, do kategorije X koja je potpuno kontraindicirana u trudnoÊi.

Lijekovi s utjecajem na razvoj djeteta u trudnoÊi

FDA tablica rizika

• Antipsihotici, antidepresivi, litij

• kategorija A: kontrolirana ispitivanja na æivotinjama nisu pokazala πtetne uËinke na plod - lijekovi se smiju upotrebljavati u trudnoÊi

• Lijekovi za lijeËenje epilepsije (od kojih veÊina spada u kategoriju rizika D) - Trudnice s epilepsijom Ëine 0,5 posto svih trudnica i uz odgovarajuÊu lijeËniËku skrb njih viπe od 95 posto biljeæi povoljan ishod trudnoÊe.

- NajËeπÊe spadaju u C i B kategoriju rizika, zbog Ëega je potrebno ËeπÊe praÊenje ultrazvukom trudnica koje su uzimale te lijekove.

GINEKOLOGIJA

• Lijekovi za lijeËenje poviπenoga krvnog tlaka - Iz ove grupe lijekova apsolutno su kontraindicirani ACE inhibitori i antagonisti AT1 receptora, a vrlo je upitan i uËinak beta-blokatora, kalcij antagonista i diuretika.

• Lijekovi za lijeËenje akni (retinoidi) - Apsolutno su kontraindicirani u trudnoÊi. LijeËenje njima poËinje nakon menstruacije, uz negativan test na trudnoÊu i dvije vrste kontracepcije, te uz mjeseËno ponavljanje testa na trudnoÊu.

• Lijekovi za lijeËenje poremeÊaja πtitnjaËe - Iako spadaju u kategoriju D, moraju se primjenjivati jer sama hipertiroza (pojaËana funkcija πtitnjaËe) ima veÊu uËestalost malformacija nego navedeni lijekovi.

• Antimikotici - Grizeofulvin je, primjerice, apsolutno kontraindiciran u trudnoÊi. U sluËaju gljiviËnog oboljenja, preporuËuje se lokalna

34 VA©E ZDRAVLJE #43

terapija i sve ËeπÊe lokalni antiseptik na bazi oktenidina (koji se ne resorbira preko koæe ili sluznice).

• Analgetici - Neki nesteroidni antireumatici (diklofenak, ibuprofen, ketoprofen, piroksikam) imaju kategoriju B u prvom i drugom tromjeseËju trudnoÊe, a u treÊem spadaju u kategoriju rizika D i nikako se ne smiju upotrebljavati.

U trudnoÊi se preporuËuje uporaba paracetamola koji spada u grupu rizika B.

• Antibiotici: - Tetraciklini i aminoglikozidi spadaju u kategoriju rizika D i ne smiju se upotrebljavati u trudnoÊi.

- Kloramfenikol, ciprofloksacin, klaritromicin, trimetoprim, kotrimoksazol i vankomicin u kategoriji su rizika C i smiju se davati samo ako potencijalna korist opravdava moguÊi rizik za fetus.

- Penicilini, klindamicin, metronidazol, eritromicin i azitromicin spadaju u kategoriju rizika B, πto znaËi da se mogu upotrebljavati tijekom trudnoÊe.

• Citostatici - Kontraindicirani su u tudnoÊi.

Opreza nikad dosta Istraæivanja provedena u SAD-u pokazuju da, unatoË rizicima, trudnica prosjeËno uzima tri lijeka, neke iz slobodne prodaje, neke propisane, koji imaju potencijal da izmijene stanice i njihovo funkcioniranje u fetusu te dovedu do usporena rasta, malformacija ili oπteÊenja. Zanimljivo je joπ jedno zapaæanje - da trudnice ËeπÊe uzimaju lijekove iz slobodne prodaje nego propisane?! OpÊe je prihvaÊeno da su sigurniji preparati prirodnog podrijetla pa se biljni pripravci uzimaju nekritiËki. No, i u tom sluËaju uputno je potraæiti savjet lijeËnika. SluËaj iz SAD-a govori o uporabi Caullophyllum thallictroiides (engl. Blue cohosh), biljke koja raste u Sjevernoj Americi i tradicionalno se propisuje æenama u trudnoÊi. Potkraj devedesetih godina opisan je sluËaj æene Ëije je dijete netom nakon roenja imalo ozbiljne probleme u radu srËanoæilnog sustava, a koji su bili izravna posljedica majËina uzimanja tradicionalnoga biljnog pripravka za trudnice.

Stoga tijekom tudnoÊe treba uzimati samo lijekove koji su se pokazali neπkodljivima, i to u najmanjoj djelotvornoj dozi. U svakom sluËaju, nemojte pribjegavati samolijeËenju i obvezno se posavjetujte s ginekologom koji prati vaπu trudnoÊu o problemima koji vas muËe i o tome πto vam je u odreenom sluËaju dopuπteno, a πto nije. Uvijek imajte na umu da viπe niste sami, i da morate misliti ne samo na sebe nego i na svoju joπ neroenu bebu.

36

Putovanja

otiÊi i vratiti se zdrav

P

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Promjena boraviπne sredine znaËi

RuËnik nemojte dijeliti ni sa kim.

Nemojte ga koristiti ni ako je dugo bio odloæen mokar. Takav ruËnik zahtijeva pranje.

i poveÊanu osjetljivost organizma

Redovitu naviku pranja zubi nakon svakog obroka prakticirajte i na putovanju.

na brojne bolesti. U nekim se situacijama taj rizik poveÊava...

Ljeto je vrijeme putovanja, promjene mjesta boravka, poveÊana broja kontakata s ljudima iz raznih krajeva, doba koje donosi najrazliËitije uæitke, ali i poveÊanu moguÊnost obolijevanja od razliËitih bolesti. Uspjeπno putovanje je samo ono s kojeg se vratite zdravi. Zato poduzmite sve da u potpunosti uæivate u odmoru.

U sluËaju promjene boraviπne sredine organizam je prijemËiviji za brojne bakterijske i druge bolesti. Rizik obolijevanja viπi je u sredinama s visokim temperaturama, visokom zasiÊenoπÊu vlagom, uvjetima poveÊana broja kontakata s drugim ljudima i na pretrpanim javnim okupljaliπtima.

Toplina i vlaga pravi su raj za razvoj brojnih mikroorganizama. Zato u ljetnom razdoblju patogeni mikroorganizmi vrebaju na svakom koraku: u

36 VA©E ZDRAVLJE #43

javnim i hotelskim WC-ima, na plaæama, u hrani pripravljenoj u loπim higijenskim uvjetima, vodi, kao i pri susretima s novim poznanicima koji mogu biti potencijalni nositelji razliËitih zaraza. Zdravlje moæe ugroziti i prekomjerno izlaganje suncu uz posljediËnu dehidraciju.

Pravila, pravila...

Pridræavanje nekih osnovnih pravila odræavanja osobne higijene i oËuvanja zdravlja zaπtitit Êe vas od moguÊnosti zaraze i obolijevanja.

Perite ruke πto ËeπÊe (prije jela, nakon uporabe WC-a, diranja nosa, æivotinja i predmeta opÊe uporabe). Dobro je pri ruci imati vlaæne maramice za dezinfekciju i njima povremeno obrisati ruke (npr. Kodan maramice).

Pazite πto jedete i pijete. Smanjite rizik od moguÊnosti trovanja hranom poπtovanjem osnovnih higijenskih pravila. Staro pravilo iz kolonijalnih vremena kaæe: “Jedite hranu samo ako je kuhana, peËena ili je moæete oguliti... inaËe je zaboravite”. Izbjegavajte termiËki neobraeno meso, sirovu ribu, πkoljke i hranu æivotinjskog podrijetla (jaja su na samom vrhu riziËne hrane). Ako sami pripremate hranu, voÊe i povrÊe nakon pranja posuπite ako ga neÊete odmah upotrijebiti. Izbjegnite svako voÊe s oπteÊenom korom ili otprije narezanu dinju ili lubenicu. Nakon objeda, ostatke hrane odmah pospremite u hladnjak! Æelite li je ponovno upotrijebiti, po æelji je zagrijte, ali samo jednom, jer dvostruko podgrijavanje nije uputno.

Ako, meutim, obiËavate jesti po restoranima, pokuπajte po malim detaljima prepoznati potencijalno opasna mjesta - neËisti stolnjaci, neuredno osoblje, manje gostiju, te prisustvo muha ili drugih insekata. Svakako ih izbjegnite.

Sladoled je uglavnom dobar ako je u zaπtiÊenom pakiranju, ali ako

ga kupujete u slastiËarnici, trebate biti na oprezu (izbjegavajte slastiËarnice s malim prometom, gdje se sladoled dulje zadræava).

Voda moæe biti opasna. Pazite da je uzimate u dovoljnoj koliËini, ali istodobno pripazite i na njezinu kvalitetu.

Najbolje je ako si moæete priuπtiti flaπiranu vodu. Izbjegavajte kockice leda u piÊu. Ako boravite negdje u divljini, bilo bi dobro da i za pranje zubi koristite flaπiranu vodu, a ako vam je nedostupna, koristite tablete za dezinfekciju vode (npr. Micropur) ili prokuhajte vodu prije uporabe. Ako niste sigurni u ËistoÊu vode, bolje je ne konzumirajte.

Obratite pozornost na sokove koji nisu pred vama otvoreni. Dogaa se nekad da vam serviraju sok kojemu je dodana voda (zbog bolje zarade!).

Oprez s mlijekom. Izuzetak je zatvoreno pakiranje pasteriziranog mlijeka.

Kava i Ëaj uglavnom su u redu u sluËaju da ih ne obiËavate piti hladne dugo poslije pripremanja.

Alkohol svakako izbjegnite kad god je moguÊe, a pogotovo tijekom vrelih dana (naravno i zbog 0,00 promila!)

GljiviËne bolesti kod æena. Uporaba antibiotika, sintetiËko rublje, boravak u mokrome kupaÊem kostimu, znojenje i kontraceptivna sredstva mogu u sredinama s toplom i vlaænom klimom pospjeπiti pojavu gljiviËnih bolesti. Odræavanje osobne higijene, noπenje pamuËnog rublja i ne pretijesne odjeÊe mogu sprijeËiti infekciju.

Ako se infekcija ipak pojavi, antiseptiËko sredstvo na bazi oktenidina moæe biti od velike pomoÊi, Ëak i kod trudnica.

Obratite pozornost na odjeÊu. Neka bude od prirodnih materijala, svijetlih boja, udobna, ne pretijesna, prilagoena klimi podneblja u kojem boravite.

Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu, posebice kad je najjaËe (izmeu 11 i 15 sati) i koristite odgovarajuÊu zaπtitu od sunca (npr. neki od preparata iz Avene Sun kolekcije).

Ne upuπtajte se u riziËno spolno ponaπanje, Ëak i ako mislite da ste na putovanju sreli osobu svog æivota. Spolno prenosive bolesti mnogo su ËeπÊe nego πto pretpostavljate, a pojavnost izrazito poveÊana nakon godiπnjih odmora. Spolni odnos moæda i ne moæete (ili ne æelite zaobiÊi), ali zato se obvezno zaπtitite (kondom).

Æelimo vam dobro vrijeme, nezaboravan provod i sretan povratak!

38

Hidratacija koæe iz dana u dan...

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/4667 062, www.manuelasapro.hr

Kad organizmu nedostaje vode, stanice se isuπuju, a njihovo starenje i odumiranje ubrzava Voda je dio naπe svakodnevice, a saËinjava i Ëak 70 posto organizma.

Bez nje organizam ne moæe funkcionirati jer ona sudjeluje u gotovo svim metaboliËkim procesima. Prenosi hranjive supstance, proËiπÊava (pomaæe u ukljanjanju toksina), razgrauje, zasiÊuje i smanjuje osjeÊaj gladi. Posebno blagotvoran uËinak ima na koæu: Ëisti je, masira, uËvrπÊuje i tonificira, opuπta te pospjeπuje dinamiku obnove stanica. Voda je pokazala brojne pozitivne uËinke u lijeËenju razliËitih koænih oboljenja, osobito kod teæih kroniËnih bolesti, gdje su zabiljeæeni Ëudesni rezultati.

Nije svaka voda ista RazliËite vode razliËito djeluju na koæu: Morska voda - Sadræi niz ljekovitih supstanca poput silicija, joda, magnezija i ekstrakta algi, koji koæu opskrbljuju vlagom, pojaËavaju cirkulaciju,

38 VA©E ZDRAVLJE #43

pospjeπuju staniËno disanje i staniËnu izmjenu te djeluju na razgradnju celulita i masnoÊa.

Termalna voda - To je svaka izvorska voda koja pri izviranju ima temperaturu viπu od 300C, a pri povrπini otapa razliËite minerale (poput cinka i kalcija) i njihove soli te elemente u tragovima koji potiËu regeneraciju koæe te djeluju smirujuÊe i protuupalno, a osobito su uËinkoviti kod nadraæene koæe. Suhoj koæi vraÊaju prirodnu vlaænost i sprjeËavaju nastanak akni i bora.

ObiËna voda - ©iri pore i Ëini koæu prijemËivijom, a naizmjeniËno toplohladno tuπiranje potiËe cirkulaciju i uËvrπÊuje tkivo.

KozmetiËka industrija iskoristila je te medicinske spoznaje i uvrstila morsku i termalnu vodu u brojne proizvode. Tako je termalna voda postala temeljni sastojak svih linija za njegu osjetljive, suhe i dehidrirane koæe kao i one sklone aknama.

Prirodni ovlaæivaËi koæe Kad organizmu nedostaje voda, stanice se isuπuju, ubrzava se njihovo starenje i na kraju odumiru. Gubitak vode u koæi uzrokuje nekoliko Ëimbenika, a najvaæniji su starenje i gubitak estrogena te πtetan utjecaj okoliπa, ponajprije UV zraËenje, ali i svakodnevni stres i nepravilna prehrana bogata zasiÊenim mastima i rafiniranim πeÊerom.

Zbog nedostatka vode, vezivno tkivo slabi, slabe i vlakna kolagena i elastina, pa koæa gubi napetost i elastiËnost, postaje mlohava, naborana i beæivotna.

Unoπenjem barem osam Ëaπa vode dnevno zadovoljavamo potrebe organizma, ali ne i koæe. Naime, koæa veÊinu vode ne moæe zadræati u stanicama, pa je moramo nadoknaditi odreenim preparatima koji poboljπavaju hidrataciju. U kremama za svakodnevnu njegu dobrodoπli su prirodni ovlaæivaËi koæe kao πto su alge, liposomi, ceramidi, esencijalne masne kiseline i antioksidansi poput vitamina C i E. I neke kiseline povoljno djeluju na regulaciju vlaænosti koæe, naroËito AHA, BHA i hijaluronska kiselina.

OdliËan uËinak imaju kreme s liposomima. To su mikroËestice strukture sliËne staniËnoj membrani, sastavljene uglavnom od fosfolipida,

KOZMETOLOGIJA

koje nesmetano prolaze kroz staniËnu membranu unoseÊi bioaktivne supstance, odnosno tvari od vitalnog znaËenja za rad stanica (bjelanËevine, vitamine, vodu i druge hranjive sastojke), koji πtite, hrane i revitaliziraju stanice koæe. ZahvaljujuÊi svojoj strukturi, lako prodiru u dublje slojeve, u Ëemu leæi njihova najveÊa vaænost. Bitno je napomenuti da imaju i sposobnost postupna oslobaanja aktivnih supstanca, Ëime se osigurava produljeno, blagotvorno djelovanje spomenutih bioaktivnih supstancija.

Esencijalne masne kiseline (linolna, linoleinska i arahidonska) vrlo su vaæne za zdravlje koæe i kose jer predstavljaju bitan strukturni materijal epiderme. One opskrbljuju koæu vodom i znatno ublaæavaju crvenilo i nadraæenu koæu, osobito kod akni i razliËitih koænih ekcema. Velik postotak tih kiselina nalazi se u ulju koπtice groæa koje se koristi kao sastavna komponenta mnogih preparata za njegu koæe jer sadræi i izuzetno jake antioksidanse proantocijanide.

Vitamin C snaæan je antioksidans koji πtiti koæu od utjecaja slobodnih radikala iz atmosfere, ultraljubiËastih zraka, sprjeËava isuπivanje koæe, odnosno hidratizira te znatno osnaæava zaπtitnu barijeru koæe. Ima i vaænu ulogu u pretvaranju deaktiviranog vitamina E natrag u njegov antioksidativni aktivni oblik te kod sinteze bjelanËevina i stvaranja kolagena, a ti procesi moguÊi su samo uz prisustvo dovoljne koliËine vode u tkivu. Nedostatak C vitamina uzrokuje gubitak vode u koæi i smanjenu sintezu kolagena, πto dovodi do stanjivanja koæe i pojave preosjetljivosti na vanjske utjecaje i slobodne radikale.

Vitamin E jak je antioksidans, a njegova primarna uloga je zaπtita masnih kiselina od oksidacije. Neizostavna je komponenta veÊine proizvoda za zaπtitu od sunca, a sam po sebi je zaπtita od svjetlosti, ima faktor zaπtite 3. SprjeËava nastanak sunËanih pjega, πtiti koæu od isuπivanja i nastanka bora. Stoga je nuæno opskrbiti koæu

vitaminom E prije sunËanja, svakako i nakon sunËanja kako bi se sprijeËio πtetan utjecaj UV zraËenja, a stanice obranile od πtetnog utjecaja slobodnih radikala.

AHA i BHA kiseline djeluju kao eksfolijatori (omoguÊuju uklanjanje povrπinskih odumrlih stanica koæe), ali i kao regulatori vlaænosti koæe. Njihovom primjenom koæa se proËiπÊava te postaje glatka i zategnuta zbog vraÊene izgubljene vlage.

Nerijetko, u hidratantnim preparatima nalazi se urea koja je vaæan sastavni dio hidrolipidnog omotaËa koæe s vaænom ulogom ovlaæivanja u roænatom sloju koæe. Naime, voda se veæe uklapanjem u kristalnu strukturu uree, a zatim polagano otpuπta.

Osim jake sposobnosti ovlaæivanja, urea djeluje i keratolitiËki, antimikrobno (preuzimanje vode remeti potrebe mikroorganizama za rastom), protuupalno itd.

Ekstrakti kamenica sadræe mjeπavinu dragocjenih peptida, minerala i vitamina, a sam biser (perla) viπe od dvadeset razliËitih aminokiselina Ëiji su raspored i kombinacija sliËni prirodnom moisturizing faktoru u roænatom sloju koæe.

Sve viπe preparata za njegu suhe koæe sadræi i chitosan, sastojak dobiven iz rakova oklopa, koji ima sliËno djelovanje kao hijaluronska kiselina koja ima izvanrednu sposobnost vezanja vode.

voÊe, tamna Ëokolada...) koji stanice opskrbljuju kisikom, poboljπavaju hidrataciju i smanjuju bore. Vitamin C se osim u agrumima nalazi i u svjeæoj paprici, cvjetaËi i ribizlama. Vitamina A osim u mrkvi ima u avokadu, jabukama, mangu, a blagotvorni vitamin E nalazi se u pπeniËnim klicama, maslinovu ulju, jajima i mlijeku.

Omega 3 i omega 6 masnim kiselinama (jaki ovlaæivaËi koæe) bogate su gotovo sve vrste plave ribe, naroËito tuna, skuπa, srdela, inÊuni i losos.

Ne zaboravite hidratacijske kreme i losione, a moæete si i sami pomoÊi jednostavnim receptom za zadræavanje vode u koæi. Najnovija istraæivanja pokazala su da namakanje koæe ili tuπiranje od najmanje10-ak minuta i te kako vraÊa koæi vlagu izvana ako se neposredno nakon tuπiranja namaæemo hidratantnom kremom ili uljem.

Ne zaboravite pravilnu prehranu Ako imate problema sa suhom koæom i æelite da bude elastiËna i rumena, stalno je odræavajte vlaænom.

Hidrataciju poËnite iznutra. Pijte barem osam do deset Ëaπa vode dnevno, a umjesto s kavom, zapoËnite svjeæe iscijeenim prirodnim sokom ili zelenim Ëajem koji sadræi prirodne antioksidanse ili pak Ëajem od mjeπavine ljekovitog bilja za ËiπÊenje organizma. Prehrana treba biti bogata flavonoidima (mrkva, πumsko

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 39

40

VoÊe u prehrani znamo li dobro odabrati?

VoÊe je vrlo zdrava namirnica, trajno potrebna ljudskom organizmu zbog svoga bogatog i raznovrsnog sadræaja Ljeto obiluje voÊem, bogatim izvorom organizmu nuænih vitamina i minerala, ali i bogatim izvorom kalorija.

Mnogi se, bilo zbog nekih kroniËnih bolesti, bilo zbog razliËitih dijeta motiviranih boljim izgledom ili boleπÊu, suzdræavaju od konzumiranja voÊa.

No, pojedine vrste voÊa, uz umjerenost u jelu, mogu svakome koristiti.

Izvor zdravlja, ponekad uz oprez VoÊe je vrlo zdrava namirnica, trajno potrebna ljudskom organizmu zbog svoga bogatoga i raznovrsnog sadræaja. Ti sadræaji ne odnose se samo na njegove energetske vrijednosti, minerale i vitamine, nego ponajprije na obilje drugih fitonutrijenata, u koje posebno ubrajamo izoflavonoide. Izoflavonoidi su jaki antioksidansi, potrebni ljudskom organizmu za neutralizaciju viπka slobodnih radikala.

UnatoË tome πto je voÊe izuzetno korisno, nekim ljudima savjetuje se oprez. To se prije svega odnosi na konzumente koji reduciraju prehranu bilo zbog energetskih razlo40 VA©E ZDRAVLJE #43

ga primjenjujuÊi neku od dijeta za mrπavljenje, bilo sadræajno zbog kroniËnih bolesti, primjerice πeÊerne bolesti.

Kako procijeniti i odabrati voÊe Za ocjenu izbora voÊa (ako je nuæan oprez u konzumaciji) i njegove korisnosti za ljudski organizam, uzeta su u obzir tri najvaænija svojstva voÊa: • energetska vrijednost (E / kalorije) • glikemiËni indeks (GI) • sposobnost apsorpcije slobodnih radikala (ORAC / Oxygen Radical Absorption Capacity).

• Svojstva voÊa U tablici 1 izabrano je 20 opÊenito najpoznatijih vrsta voÊa (a ne samo sezonskih ljetnih) razvrstanih po abecednom redu. U prvome brojËanom stupcu prikazan je energetski iznos (E) izraæen u kcal za koliËinu od 100 grama pojedine vrste voÊa, koji izborom odgovarajuÊe koliËine voÊa

Stjepan ©aban, dipl. ing.

omoguÊuje osobnu kontrolu ukupna unosa kalorija pri konzumaciji. Tako prema koliËini kcal u 100 g razlikujemo tri vrste voÊa: • niskokaloriËne vrste - one koje imaju E vrijednost ispod 40 kcal/100g, • srednjokaloriËne vrste - one koje imaju 40-60 kcal/100g, i • visokokaloriËne vrste - one s viπe od 60 kcal/100g.

Drugi brojËani stupac u tablici 1 predstavlja glikemiËni indeks (GI) koji je pokazatelj brzine porasta glukoze u krvi nakon konzumacije voÊa u odnosu na Ëistu glukozu, za koju je taj indeks jednak 100. Taj pokazatelj osobito je vaæan za dijabetiËare, ali i za sve one s inzulinskom rezistencijom, koja vremenom moæe biti podloga za razvoj mnogih bolesti.

S obzirom na glikemiËni indeks, razlikujemo voÊe s: • niskim glikemiËnim indeksom - ispod 55, • srednjim glikemiËnim indeksom - od 55 do 69, i • visokim glikemiËnim indeksom - veÊim od 69.

TreÊi brojËani stupac u tablici 1 prikazuje ORAC vrijednost izraæenu u jedinicama na 100 grama voÊa, koja upuÊuje na korisnost voÊa s aspekta apsorpcije slobodnih radikala u organizmu (antioksidativno svojstvo). Kad je rijeË o ukupno potrebnim koliËinama antioksidansa u ljudskoj prehrani (ne samo u voÊu nego i u ostalim namirnicama), danas se smatra da su dnevne potrebe odraslog

NUTRICIONIZAM

Tablica 1 - Svojstva voÊa VoÊe

E

GI

ORAC

kcal/100g (glukoza=100)

jed./100g

Tablica 2 - GE - glikemiËnoenergetski pokazatelj No

VoÊe

Tablica 3 - OGE - nutritivno-energetski pokazatelj

GE

No

GI•E

1

Ananas

48

51-56

690

2

Banane

89

43-74

210-220

1

Viπnje

1100

3

Borovnice

57

35-55

2240-2400

2

Jagode

1020-1280

4

Breskve

39

28-56

170-180

3

Treπnje

1390

5

Groæe, crno

69

40-56

740

4

Kupine

1380

6

Jabuke

52

28-44

200-210

5

Breskve

1090-2180

7

Jagode

32

32-49

1540

6

Maline

1660

8

Kivi

61

47-58

600-610

7

NaranËe

1460-2400

9

Kruπke

58

33-42

110

8

Jabuke

1460-2290

Nektarine

10

Kupine

43

32

2035-2040

9

1980

11

Maline

52

32

1220-1230

10

©ljive

1320-2920

12

Mandarine

53

43

760

11

Kruπke

1910-2440

Borovnice

200-3140 2280

VoÊe

OGE 100•ORAC/EG

1

Kupine

147

2

Jagode

146

3

Borovnice

4

Maline

74

5

Viπnje

62

6

Treπnje

49

7

©ljive

45

8

NaranËe

39

9

Mandarine

33

10

Groæe-crno

25

11

Ananas

25

12

Kivi

19

13

Nektarine

87-93

13

Mango

65

42-60

220

12

14

Marelice

48

56-60

175-180

13

Mandarine

14

Breskve

11

15

NaranËe

47

31-51

750-760

14

Marelice

2670-2880

15

Jabuke

11

Ananas

2450-3170

16

Smokve

11

9-12

16

Nektarine

44

45

180-230

15

17

Smokve

74

60

490

16

Groæe-crno

2760-3860

17

Marelice

7

18

©ljive

55

24-53

940-950

17

Kivi

2870-3540

18

Mango

6

19

Treπnje

63

22

670-680

18

Mango

2730-3900

19

Kruπke

5

20

Viπnje

50

22

680

19

Smokve

4440

20

Banane

4

Ëovjeka oko 3000-5000 ORAC jedinica.

Prema tom pokazatelju razlikujemo voÊe sa: • ORAC pokazateljem visokih vrijednosti - viπe od 600 jedinica u 100 g • ORAC pokazateljem srednjih i niskih vrijednosti - manje od 600 jedinica u 100 g.

• GlikemiËko-energetski pokazatelj (GE) U tablici 2 prikazana je rang-lista voÊa prema kumulativnom energetskom svojstvu (GE), dobivenom umnoπkom glikemiËnog indeksa (GI) i energetske vrijednosti (E). Taj pokazatelj namijenjen je konzumentima voÊa koji zbog

razliËitih razloga ograniËavaju njegove koliËine. Prema njemu razlikujemo: • povoljan pokazatelj - GE manji od 2000, • srednje povoljan pokazateljGE 2000-3000, i • nepovoljan pokazatelj- GE veÊi od 3000.

• Nutritivno-energetski pokazatelj (OGE) Tablica 3 predstavlja rang-listu voÊa u kojoj je prikazan pokazatelj nutritivne korisnosti voÊa (ORAC) u odnosu na energetsku korisnost (GE), a dobiven je dijeljenjem ORAC i GE pokazatelja pomnoæeno sa 100.

Prema tom pokazatelju razlikuje-

mo voÊe sa: • visokom nutritivnom vrijednoπÊu bez veÊih ograniËenja u konzumaciji - OGE veÊi od 60, • srednjom nutritivnom vrijednoπÊu s razumnom koliËinom konzumacije - OGE izmeu 25-60, i • niskom nutritivnom vrijednoπÊu uz ograniËenu koliËinu konzumacije - OGE manji od 25.

VoÊe se ne konzumira samo zbog gladi ili zadovoljavanja bogatstva okusa, ono je izuzetno potrebno organizmo za osiguranje zdravog, kvalitetnog i dugog æivota.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 41

42 Je li brza hrana zaista tako loπa?

Zdravka BrajdiÊ, apsolventica na Prehrambeno-biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu, Herba Laboratorij - nutricionistiËko savjetovaliπte, 091/5940 062, 098/598 030

U prehranu treba uvesti mnogo svjeæeg voÊa i povrÊa, πto viπe nije pitanje novca i ekonomiËnosti, nego ponajprije zdravlja “©to bi se dogodilo da 30 dana jedem samo u restoranima brze prehrane? Bi li se udebljao? Bi li to bilo nerazumno i opasno?” Tim pitanjima poËinje film amaterskog redatelja Morgana Spurlocka, dobitnika nagrade za najbolju reæiju.

Brza hrana je nezdrava. Ali zaπto?

Vidimo posljedice, ali ne znamo toËan uzrok. Divovi prehrambene industrije ne æele da se spoznaju Ëinjenice sve veÊeg problema pretilosti, poslije puπenja, najveÊeg uzroka smrtnosti danaπnjice. U Americi je pretilost proglaπena epidemijom. Tko je odgovoran za to? Gdje prestaje osobna odgovornost? Moæemo li jednostavno reÊi - neÊu jesti u restoranu brze prehrane jer znam da je to nezdravo.

42 VA©E ZDRAVLJE #43

Restorani brze prehrane svuda su oko nas i prehranjuju velik dio svjetske populacije.

Treba li takve navike usaivati djeci Amerika postaje najdeblja nacija svijeta. I dok se podsmjehujemo, jesmo li se zapitali koliko smo mi daleko od tog problema? Lanci restorana brze prehrane veÊ su tu, u naπem kvartu. ObiËaj je proslaviti roendan u njima jer tako je lakπe i modernije.

Nema kuhanja, hrpe gostiju u dvosobnom stanu i pranja posua nakon proslave. Sve je pod kontrolom drugih. Tu su djeËje igraliπte, igraËka na dar i teta koja se brine o djeËjoj zaba-

vi. U cijeloj toj priËi zaboravljamo da time fast food navike od malih nogu usaujemo naπoj djeci.

Morgan Spurlock kljuË problema nalazi u promjeni naËina æivota.

Nekad se jelo u restoranu samo u posebnim prigodama, a danas veÊinu obroka jedemo vani. U restoran brze prehrane svaki dan ide 25 posto Amerikanaca.

Jesu li samo proizvoaËi hrane krivi za epidemiju pretilosti? Kolika je educiranost stanovniπtva o nutritivno vrijednoj i nutritivno manje vrijednoj hrani? Zna li prosjeËan Ëovjek razliku?

Pretilost za sobom nosi mnoge zdravstvene probleme (visok krvni tlak, srËane bolesti, moædani udar, artritis, rak dojke, prostate i debelog crijeva, apneja, staraËki dijabetes). Jedan je od najopasnijih πeÊerna bolest tipa II. Zaπto su Amerikanci toliko debeli? Morgan Spurlock iskoristio je svoje zdravlje kako bi otkrio πto je iza epidemije pretilosti u Americi. Je li kriva nemoguÊnost kontrole svakog pojedinca ili pak odgovor treba potraæiti u restoranima brze prehrane? Posljedice su njegova eksperimenta poraæa-

NUTRICIONIZAM

vajuÊe: dobitak na tjelesnoj teæini (Ëak 10 posto od ukupne tjelesne teæine u samo mjesec dana), poviπenje razine kolesterola u krvi i poremeÊena funkcija jetre.

Spurlock je postavio tri jednostavna pravila: • moæe jesti samo ono πto je ponueno na jelovniku (ukljuËujuÊi i vodu) • ne bira veÊu mjericu hrane, osim ako mu ponude • bez izlike, mora probati svaku hranu iz jelovnika barem jednom.

Prije poËetka eksperimenta posjetio je tri lijeËnika koji su trebali nadgledati njegovo zdravstveno stanje: kardiologa, gastroenterologa i lijeËnika opÊe prakse. Upozorenja lijeËnika bila su da bi mogao oËekivati poviπenje razine triglicerida i kolesterola u krvi zbog preteæno masne hrane.

Ideja za Morganov eksperiment javila se nakon vijesti da su dvije tinejdæerice tuæile restorane brze prehrane zbog problema s pretiloπÊu.

Odvjetnici objaπnjavaju da Êe, uspiju li dokazati kako restorani brze prehrane æele da ljudi jedu njihovu hranu nekoliko puta na dan, i to se pokaæe nerazumno i opasno, imati osnove za tuæbu.

Kombinacije koje vode u ovisnost U poËetku su restorani brze prehrane imali jednu veliËinu porcije pomfrita. Poslije su uvedene nove: mala, srednja i velika porcija. Mala porcija ima 200 kcal, a velika tri puta viπe (600 kcal). Nastoje oËito poveÊati apetite svojih kupaca. Rezultat je epidemija pretilosti, sve ËeπÊa u djeËjoj i adolescentnoj dobi. Preraena hrana brzo se probavlja, tj. brzo prolazi kroz probavni sustav, pa se nedugo nakon jela javlja glad, a i ovisnost o takvoj hrani.

StruËnjaci obrazlaæu zaπto su prisutne upravo takve kombinacije na-

mirnica koje dovode do ovisnosti, primjerice mesni odrezak s topljenim sirom. Sir je prepun endorfina, opijata koji izaziva ovisnost. Upravo takva kombinacija namirnica osvaja kupce. Miris je presudan kod izbora neke vrste hrane. Tako kod pizze najprije osjetimo miris topljenog sira koji nas navodi da se odluËimo pojesti je.

Isto je i s lazanjama. Uz takvu hranu servira se zaπeÊereni sok ili frappe. Joπ jedan udarac nastojanju da se odræi normalna tjelesna teæina. ©eÊer je namirnica koja se vrlo brzo probavlja i odmah ulazi u krvotok, a svaki viπak πeÊera (dnevno se preporuËuje unositi dvije æliËice πeÊera!) prelazi u masnoÊe koje se nagomilavaju kao masne naslage. Zato nutricionisti preporuËuju svjeæe voÊe (jabuka, kruπka, groæe, smokve) za podmirenje dnevnih potreba πeÊera. Ako pak pomislimo da smo dobro odabrali uzimajuÊi salatu, joπ jednom smo preplavljeni kalorijama, jer salate imaju preljeve koji sadræe suviπne masnoÊe.

Iz svega navedenog zakljuËuje se da u prehranu treba uvesti mnogo svjeæeg voÊa i povrÊa. To viπe nije pitanje novca i ekonomiËnosti, nego ponajprije zdravlja.

Moæe li se æivjeti samo od hrane iz restorana brze prehrane Nakon 30 dana prehrane samo u restoranu brze prehrane, Morgan Spurlock konzumirao je 13,5 kg πeÊera, πto je Ëak 0,5 kg πeÊera na dan i 5,5 kg masnoÊa, te dnevno unosio 5000 kcal od preporuËenih 2500 kcal. Unos dnevnih potreba za vitaminima i mineralima bio je manji od 50 posto. To nas navodi na zakljuËak da su glavni uzroci sve veÊeg problema pretilosti: • prevelik unos kalorija, • slaba informiranost o nutritivnoj vrijednosti hrane, • premala (ili nikakva) tjelesna aktivnost.

Kako se othrvati snaænom utjecaju Prehrambena industrija uvelike utjeËe na naπ izbor hrane, a restorani brze hrane zarauju milijune prodajuÊi nezdrave porcije. Velik novac izdvaja se i za reklamiranje, za razliku od udruga koje se bavi educiranjem ljudi o zdravoj prehrani, koji raspolaæu skromnim sredstvima i ne mogu konkurirati televizijskim reklamama s omiljenom tinejdæerskom zvijezdom.

Taktika smanjenja pretilosti poËinje otkrivanjem i napadanjem njezina korijena, prije nego πto se razvije u odraslih, a to se postiæe informiranjem o pravilnoj prehrani veÊ u predπkolskoj i πkolskoj dobi. Tada je primjena preporuka jednostavnija, jer teπko je kod odraslih mijenjati ustaljene principe prehrane. Obroci pripravljeni u restoranima brze prehrane na bazi su æivotinjskih bjelanËevina i sadræe visok udio masti i nizak udio dijetalnih vlakana. NajveÊi su izazov djeca koja su cijeli æivot okruæena reklamama za fast food i junk food.

Treba educirati i roditelje, naglasak staviti upravo na smanjenje unosa masnih i rafiniranih (preraene) namirnica te postupno unoπenje nutritivno bogatih.

Za industriju hrane imperativ je ostvarenje profita i nije vaæno zarauje li proizvodnjom zdrave ili nezdrave hrane. Ako bi javnost poveÊala profitabilnost industrije kupnjom viπe zdrave hrane, industrija bi vjerojatno pozitivno odgovorila. Nije baπ vjerojatno da Êe æelja za brzom hranom brzo splasnuti ili nestati. Stoga je valja uËiniti zdravom, a da se ne izgubi specifiËan okus u kojem uæivaju i djeca i odrasli. Vaæno je javnost educirati o cjelovitoj, izvornoj hrani.

Jer populacija koja se hrani odgovarajuÊom, nutritivno bogatijom hranom æivjet Êe dulje i kvalitetnije.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 43

46 Koliko je sunce πtetno za oËi... »esto se misli da sunËeva svjetlost zbog zabljeπtenja samo smeta oËima, a manje je poznat njezin i te kako πtetan uËinak na oËi Sunce i njegova svjetlost oduvijek su bili simbol æivota i dobroga. Ljudi ga od pamtivijeka slave i sveËano obiljeæavaju dane kalendara kad je dan dulji od noÊi. Poznato je blagotvorno djelovanje sunËeve svjetlosti na tijelo, a posebno na duh u smislu poboljπavanja raspoloæenja i stimuliranja luËenja hormona serotonina.

Ipak, sa suncem oprezno. Ono je stal-

46 VA©E ZDRAVLJE #43

ni izvor ultraljubiËastog zraËenja koje, u sluËaju veÊe izloæenosti, moæe biti i πtetno za tijelo, jer tijelo pamti dugotrajno izlaganje UV zrakama.

Osjetljivost svih oËnih tkiva Poznat je negativan uËinak ultraljubiËastog zraËenja na koæu, koje se oËituje kao ubrzano starenje koæe

Igor Æuljan, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oËne bolesti, KB Split, SpinËiÊeva 1, Split

s veÊom moguÊnoπÊu nastanka raka koæe, πto je viπestruko dokazano brojnim medicinskim istraæivanjima. »esto se misli da zbog zablijeπtenja sunËeva svjetlost samo smeta oËima, a manje je poznat njezin πtetan uËinak na oËi. Ugroæena su gotovo sva tkiva oka: spojnica (sluznica, odnosno konjunktiva), roænica, leÊa i mreænica. Dugotrajna izloæenost UV zraËenju posebno πteti leÊi oka i mreænici. No, dokazano je da i vidljivi dio spektra - plavo svjetlo kratke valne duæine, ima πtetan uËinak na mreænicu oka. Ubrzava se razvoj zamuÊenja leÊe, tj. nastanak mrene, a u mreænici na mjestu æute pjege nastaju trajne degenerativne promjene, koje sa sobom nose nepopravljivo oπteÊenje vida. I kratkotrajno gledanje direktno u sunce, bez ikakve zaπtite

OFTALMOLOGIJA

moæe veÊ nakon desetak sekundi jako i trajno oπtetiti æutu pjegu na mreænici koja je fokus oka.

Djeca su najugroæenija, jer je djeËje oko jako osjetljivo na UV zraËenje, a uz to se ne znaju sami zaπtititi. Bebe i sasvim mala djeca ne smiju se izvoditi na direktno sunce za srediπnjeg dijela dana (od 10 do 16 sati). U riziËnu grupu spadaju i starije osobe, kao i one kojima je operirana mrena ili imaju bolesti mreænice.

PraÊenje UV zraËenja od velike vaænosti UltraljubiËasto zraËenje dijeli se na UV-A (320 - 400 nm), UV-B (290 - 320 nm) i UV-C (100 - 290 nm).

Ozonski atmosferski sloj u cijelosti apsorbira sve UV-C zrake (koje su posebno opasne), a ostale samo dijelom. ©to je tanji ozonski sloj ili pak postoji “ozonska rupa”, to veÊa koliËina UV zraËenja dopire do povrπine zemlje. Uz to, poznato je da koliËina UV svjetla raste s nadmorskom visinom,

kao i u visokorefleksivnom okoliπu.

Izuzetno jaka je refleksija UV zraka od povrπine mora, πljunka i pijeska.

Tako nas sunce ugroæava kad nam je najugodnije. BoraveÊi na plaæi, Ëamcu ili jedrilici izloæeni smo vrlo intenzivnu UV zraËenju. A na nadmorskoj visini od 2000 metara koliËina UV zraka Ëak je dvostruko veÊa nego na morskoj razini, pa su tako izletnici i osobe koje stalno borave i rade u visokom gorju takoer izloæeni poveÊanom UV zraËenju.

Danas je moguÊe pratiti koliËinu UV zraËenja na nekom podruËju, pa se tako dnevno objavljuje UV indeks koji se kreÊe u rasponu od 0 do 10. ©to je veÊi broj, to je veÊa i koliËina UV zraËenja, odnosno veÊa je opasnost od njega. PraÊenjem UV indeksa, koji se dnevno objavljuje u mnogim novinama i elektronskim medijima, moguÊa je bolja zaπtita od UV zraka.

Ne zaboravite zaπtititi oËi Zaπtitna krema oko oËiju s veÊim UV faktorom Kapa ili πeπir - πireg oboda, za djecu i odrasle.

SunËane naoËale - Od UV zraËenja najbolje se πtitimo kvalitetnim sunËanim naoËalima koje filtriraju cjelokupno UV zraËenje. Osobe koje nose dioptrijske naoËale (za vid) mogu imati i dioptrijske sunËane naoËale, ili pak one s metalizacijom ili fotoosjetljivim leÊama. Treba ih kupovati u specijaliziranim trgovinama, tj. optikama ili kvalitetnijim sportskim trgovinama.

Poznate modne marke naoËala pruæaju i kvalitetu. Ne preporuËuje se kupovati jeftine naoËale na neprovjerenim mjestima. Osim πto se brzo pohabaju, pa im se smanji prozirnost, ne pruæaju ni zaπtitu od UV zraËenja.

Uz to, imaju slabu optiËku ËistoÊu i Ëesto daju iskrivljenu sliku, πto dodatno dovodi do naprezanja vida i zamora. Izbor sunËanih naoËala zaista je velik, pa se, osim prema ukusu i cijeni, treba voditi i kvalitetom. One koje daju ugodnu i ne previπe tamnu sliku trebale bi biti prave.

SunËane naoËale razlikuju se po: • Modelu - PreporuËaju se modeli s veÊim staklima, ili poluzaobljene, koje πtite i sa strane od reflektiranih zraka. Takve rado nose sportaπi - jedriliËari i biciklisti.

• Materijalu leÊa - Mogu biti od stakla, koje je neπto teæe, ili od kvalitetne plastike. Za one koji se bave bilo kojom sportskom aktivnoπÊu preporuËuju se iskljuËivo leÊe od polikarbonata, tj. tvrde plastike zbog otpornosti na udarac.

• Zatamnjenju - Tamnija stakla viπe filtriraju i dio vidljivog spektra, pa nam je ugodnije jer smo manje zablijeπteni. Jako tamna stakla nisu najbolja za voænju, jer mogu smanjiti moÊ opaæanja, pogotovo tijekom voænje cestom gdje ima tunela.

• Boji - najËeπÊe su zastupljene tamnije boje kao πto su sive, sivoplave, zelene i smee. Sve daju dobru zaπtitu kod srednje jakog i jakog sunca. Æute i naranËaste, kao i ruæiËaste dobre su

OFTALMOLOGIJA

za poluoblaËno ili pak maglovito vrijeme. Æuta stakla ugodna su za voænju, poveÊavaju kontrast, a ne zamaraju kad vozimo cestom gdje ima tunela i izmjene svjetlo-tama.

• Vrsti zaπtite - Osim obiËnih sunËanih, postoje i fotoosjetljiva stakla, koja mijenjaju intezitet zatamnjenja ovisno o intezitetu svjetla i pogodna su za voænju.

ReflektirajuÊa stakla (flash) izgledaju kao zrcalo i dobra su kod vrlo jakog sunca, a pogodna su za sportove na vodi. Polarizacijska stakla su vrlo dobra jer pruæaju potpunu zaπtitu od UV zraËenja, a ne zatamnjuju puno vid, iako izgledaju tamna, pa su jako pogodna za voænju.

Djeca bi trebala nositi sunËane naoËale uz druge mjere predostroænosti - kapica ili πeπiriÊ. DojenËad i sasvim mala djeca koja ne mogu no-

siti sunËane naoËale i tako ne treba izvoditi direktno na sunce u srednjim dijelovima dana, nego ih smjestiti u duboku sjenu da se zaπtite od reflektiranih zraka. »esta je pojava da roditelji sebi kupe skupe i dobre sunËane naoËale, a dijete Ëesto nema nikakve, ili pak one vrlo jeftine. Razmiπlja se na naËin: πto Êe mu naoËale, pa ionako Êe ih brzo razbiti. SunËane naoËale treba nositi ne samo ljeti nego i za sunËanih dana tijekom cijele godine, posebice u proljeÊe.

Kontaktne leÊe s UV filtrom - Na træiπtu postoje kontaktne leÊe s UV filtrom, koje se preporuËuju onima koji dulje borave na otvorenom ili su tijekom ljeta zanimanjem vezani uz otvoreni prostor. Iako su one dobra zaπtita za roænicu i dublje dijelova oka, ne pruæaju dovoljnu zaπtitu sluznice, kao ni od zabljeπtenja. Tako se uz noπenje bilo koje vrste kontaktnih leÊa preporuËuju sunËane naoËale.

Kapi za oËi (ovlaæivaËi) - Jaka sunËeva svjetlost i visoke temperature pospjeπuju isparavanje zaπtitnoga suznog filma, pa tako dolazi do isuπivanja povrπine oka. Tijekom boravka na moru, jedrilici ili brodu zbog vjetra se isuπivanje dodatno poveÊava. To se manifestira osjeÊajem peËenja, grebanja, pa sve do osjeÊaja stranog tijela u oku.

Noπenje kontaktnih leÊa takoer pogoduje suhoÊi i iritaciji oka. A nedovoljno suha povrπina oka moæe dovesti do infekcije i ozbiljnijih problema. Stoga je preporuËljiva uporaba kapi za oËi koje stabiliziraju suzni film i ovlaæuju povrπinu oka. Na træiπtu postoji nekoliko vrsta kapi, ali naroËito uËinkovite pokazale su se Refresh Contacts kapi koje se mogu kapati dulje vrijeme bez posebna nadzora specijalista.

50 Kad leÊe postanu neugodne...

Da bi mogle normalno funkcionirati s leÊama, oËi moraju biti zdrave, jer leÊa moæe djelovati samo u zdravome okoliπu Ako veÊ neko vrijeme nosite kontaktne leÊe, a s njima niste potpuno sretni jer neπto nije kako treba, niste jedini. Mnogi nositelji leÊa imaju poneku prituæbu na svoja pomagala.

Nema razloga da patite u tiπini. Vaπ oftalmolog kontaktolog pomoÊi Êe vam u pronalaæenju uzroka neugode i njegovu uËinkovitu uklanjanju.

50 VA©E ZDRAVLJE #43

»initelji koji mogu utjecati na pojavu neugode pri noπenju leÊa su brojni, pa Êemo se pobliæe osvrnuti na neke od njih.

OpÊe zdravstveno stanje Da bi mogle normalno funkcionirati s kontaktnim leÊama, oËi moraju

Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

biti zdrave, jer leÊa moæe djelovati samo u zdravom okoliπu. Neki medicinski problemi, poput alergija, Sjögrenova sindroma, bolesti πtitnjaËe i hormonalnih promjena u menopauzi, mogu uzrokovati promjene vida i iritaciju oËiju, najËeπÊe povezanu sa suhim okom.

Suho oko je i vrlo Ëesta nuspojava mnogih lijekova, poput antihistaminika i nekih lijekova za lijeËenje poviπenoga krvnog tlaka. ObiËno se oËituje crvenilom, bockanjem i osjeÊajem stranog tijela u oku. Postanu li vaπe oËi crvene, bolne, oteËene i/ili se pojaËano stvara sekret, odmah prestanite nositi leÊa i posavjetujte se s lijeËnikom, jer to mogu biti znakovi oËne infekcije.

KONTAKTOLOGIJA

U sluËaju suhoÊe, umjetne suze mogu pruæiti osjeÊaj olakπanja, ali prethodno je uputno posavjetovati se s lijeËnikom, jer Êete trebati kapi koje se mogu koristiti s kontaktnim leÊama - pogreπan izbor umjetnih suza moæe obezbojiti i uniπtiti vaπe leÊe.

Koristite li kapi protiv crvenila (vazokonstriktore), imajte na umu da one sluæe samo tome - steæu krvne æilice, ali ne smiju se koristiti tijekom duljeg razdoblja. Ako se crvenilo ne povlaËi, znaËi da je problem u neËemu drugom.

Prehrana je takoer vaæan Ëinitelj. Prirodne su suze æivi ocean, od brojnih sastavnica, od kojih su mnoge vrlo vaæne i esencijalne. Od naËina prehrane ovisi sastav suznog filma.

Ako pijete mnogo napitaka s visokim udjelom kofeina i alkohol, ili unosite premalo vode, vaπe oËi mogu biti presuhe za noπenje leÊa. Kako biste poboljπali kvalitetu suza, lijeËnik vam moæe preporuËiti dodatak prehrani ili promjenu prehrambenih navika. Primjerice, istraæivanjima je utvreno da omega-3 masne kiseline iz ribljeg i lanenog ulja poboljπavaju kvalitetu lipidnog sloja suza koji ima zadatak sprijeËiti njihovo hlapljenje.

Neki nositelji pate od sloæenijih promjena povezanih sa suhim okom.

U tom sluËaju vaπ lijeËnik moæe uzeti u obzir druge metode lijeËenja, primjerice okluziju punktuma, tj. blokiranje suznih kanala komadiÊem silikona ili akrilata, a radi smanjena otjecanja suza.

Odabir kontaktne leÊe Kontaktolozima je na raspolaganju mnogo vrsta leÊa. Napredak u materijalima i dizajnu olakπao je lijeËnicima odabir leÊa koje Êe najbolje odgovarati vaπim oËima. Neki materijali imaju veÊi kapacitet vezanja vode, Ëime se poboljπava otpornost na isuπivanje i poveÊava moguÊnost vlaæenja leÊe. Takve leÊe mogu nositi i ljudi s problemom suhog oka.

52 VA©E ZDRAVLJE #43

OdgovarajuÊa veliËina i oblik leÊe takoer su vaæni. Ako ima pogreπan promjer ili baznu krivinu, imat Êete osjeÊaj da se neπto stalno nalazi u vaπem oku. Ako su pak leÊe prevelike, vaπe Êe ih vjee nastojati izbaciti treptanjem. Pogreπna veliËina moæe Ëak prouzroËiti oπteÊenje roænice.

Ako su promjer i bazna krivina leÊe u redu, ali svejedno osjeÊate neudobnost, vaπ kontaktolog moæe vam preporuËiti drugu vrstu te promjenu reæima noπenja i zamjene leÊa. Patite li od alergija, vaπe oko proizvodi viπe suza, pa je i oneËiπÊenje leÊa ËeπÊe.

Svjeæa leÊa koja se ËeπÊe mijenja smanjit Êe osjeÊaj neugode.

Reæim noπenja leÊa i sustav njege Izuzetno je vaæno slijediti sve upute oftalmologa kontaktologa.

Moæe se dogoditi da ljudi koji se Ëesto æale na neudobnost ne Ëiste leÊe redovito i dovoljno dobro, ili ih ne mijenjaju na vrijeme (predugo nose tijekom dana, spavaju s njima, nose ih dulje od predvienog vremena zamjene). Primjerice, leÊe koje se mogu nositi do dva tjedna nakon isteka toga vremena treba baciti i staviti nove.

Obvezno koristite sredstva za njegu koja vam je preporuËio lijeËnik.

Koriπtenje proizvoda koji nisu kompatibilni s vaπim leÊama moæe smanjiti njihovu kvalitetu. Neke otopine neÊe dovoljno dobro oËistiti leÊe i ostavit Êe na njima naslage koje mogu iritirati ili oπtetiti povrπinu oka. Uvijek se posavjetujte s lijeËnikom æelite li promijeniti otopinu za njegu ili koristiti umjetne suze. »ak i kad vam se otopina ili umjetne suze isprva Ëine udobnima, vremenom se moæe razviti preosjetljivost prema nekim sastojcima, osobito konzervansima.

Ako su vam leÊe neugodne, dobro je koristiti sredstva za Ëuvanje koja sadræe ovlaæivaËe. OvlaæivaËi, poput hidroksipropilmetil celuloze

(HPMC), oblaæu leÊu i roænicu te tako smanjuju iritaciju i omoguÊuju udobnije noπenje tijekom dana.

Odnedavno se na naπem træiπtu moæe kupiti i aparat za ËiπÊenje mekih leÊa koji radi na baterije, a oËisti leÊe za samo dvije minute. Moæete ga koristiti bilo kad tijekom dana, a i kao dio veËernjeg rituala njege.

Okolina i naËin æivota Za udobno noπenje kontaktnih leÊa vrlo su vaæni i uvjeti u kojima ih koristite. Radite li u praπnjavom okoliπu, Ëestice praπine vrlo se lako mogu zalijepiti na povrπinu leÊe i uzrokovati neugodu, Ëak i ako se ne vide golim okom. Ako osjeÊate iritaciju tijekom boravka vani, ili u blizini kuÊnih ljubimaca, moæda patite od alergije koja se mora posebno lijeËiti.

Diranje oka ili leÊe nakon koriπtenja kozmetiËkih sredstava, sapuna, deterdæenata i sliËnih proizvoda takoer moæe uzrokovati neugodu.

Dugotrajan rad na raËunalu isuπuje oËi zbog smanjena treptanja, pa se mnogi kompjutoraπi æale na probleme s leÊama. Ne smijemo zaboraviti ni puπenje, koje poveÊava rizik od razvoja suhog oka.

Kad posjetiti lijeËnika Ako vaπe oËi ne izgledaju lijepo, ne vidite dobro i ne osjeÊate se dobro s leÊama, posjetite lijeËnika. Ono πto vam se moæda Ëini kao blaga iritacija, moæe postati ozbiljan problem.

Neki se ljudi plaπe lijeËniku otkriti kako su im leÊe neudobne, i to samo iz straha da Êe im zauvijek zabraniti noπenje. To se rijetko dogaa. Zato idite na redovite oËne preglede i otvoreno razgovarajte s lijeËnikom o svim problemima s kojima se susreÊete. Jedino u tom sluËaju lijeËnik vam moæe pomoÊi da vam noπenje leÊa pruæi najveÊe moguÊe zadovoljstvo.

54

Endokrina orbitopatija bolest koju otkrivaju vjee

U

prof. dr. sc. Neda Stiglmayer, dr. med., spec. oftalmolog, Klinika za oftalmologiju KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

U bolesti distiroidne orbitopatije veoma je vaæno poznavati sebe, kritiËki reagirati na promjene

no suzenje, πto uglavnom nije povezano s poveÊanom produkcijom suza nego se zbog napetosti vjea suze prelijevaju preko njihova ruba.

Rjee se nalazi retrakcija (podignuta vjea kao u Ëuenju) na strani bolesnog oka, a ptoza (spuπtena vjea) na zdravoj strani (slika 1, 2).

i obratiti se lijeËniku na vrijeme Moderno doba donijelo je pojaËan æivotni tempo, koji postavlja brojne zahtjeve ljudskom organizmu. Oni su Ëesto psiholoπki i fiziËki pretjerani, a kao odgovor katkad dolazi do kratkog spoja u imunoloπkom sustavu koji nazivamo autoimuna bolest. Jedan oblik autoimune bolesti je i distiroidna orbitopatija, tj. promjene na oËima Ëesto udruæene s poremeÊajem rada πtitne ælijezde.

Bolest ËeπÊe zahvaÊa æene, ali se javlja i kod muπkaraca, u neπto kasnijoj æivotnoj dobi od æena. vaæni Ëinitelji rizika su puπenje, pretjerana tjelesna teæina, poviπen krvni tlak, πeÊerna bolest i druge autoimune bolesti, primjerice reumatoidni artritis.

PojaËana funkcija πtitnjaËe prati orbitopatiju u 77 posto sluËajeva, iako ne mora biti znakova prateÊe promjene funkcije πtitne ælijezde.

54 VA©E ZDRAVLJE #43

Promjene koje uznemiruju...

Znakovi bolesti vrlo su raznoliki.

Izgled bolesnika i subjektivne smetnje mogu biti neznatno promijenjeni, pa se rani znakovi koji put ne prepoznaju, nego se ËeπÊe pripisuju alergijskoj upali spojnice oka. Nije rijedak ni nagli nastup bolesti s promjenama na oËima koje izrazito uznemiruju. Stoga Êemo upozoriti na one najËeπÊe.

Promjene na vjeama najËeπÊe su vezane uz proπirenje vjenog rasporka, jednostrano ili obostrano, s Ëim je povezano prorijeeno treptanje. Zbog tih promjena smanjena je zaπtita prednjeg dijela oka, odnosno poveÊana izloæenost oka suπenju i vanjskim utjecajima. Bolesnici to najËeπÊe primjeÊuju kao osjeÊaj peËenja i stranog tijela, odnosno pijeska u oËima. »esto se æale na pojaËa-

Slika 1 i 2 Retrakcija (podignuta vjea kao u Ëuenju) na strani bolesnog oka, a ptoza (spuπtena vjea) na zdravoj strani

Ono πto tu situaciju karakterizira jest da su bolesnici viπe uznemireni spuπtenom vjeom nego razrogaËenim oËima.

Edem (otok) vjea, koji je izraæen ujutro, a tijekom dana se smanjuje, takoer je jedan od ranih znakova bolesti.

Zbog promjena koje se dogaaju iza oËne jabuËice dolazi do pomaka oËne jabuËice prema van (slika 3), jednostrano ili ËeπÊe obostrano.

Slika 3 Obostrani pomak oËne jabuËice prema van

OFTALMOLOGIJA

Ta promjena upuÊuje na izraæeniju bolest i svakako zahtijeva oftalmoloπki pregled i obradu. IzboËenost oËne jabuËice moæe biti praÊena i promijenjenom pokretljivoπÊu, πto bolesnik, ovisno o naglaπenosti, doæivljava kao smetnje vida ili izrazite dvoslike. Dvoslike mogu biti i prvi znak bolesti. Ako su blago izraæene, bolesnik ih moæe shvatiti kao slabljenje vida, a kad su izrazite, onemoguÊuju binokularni vid (gledanje s dva oka).

U okviru danaπnjih moguÊnosti dijagnostike i lijeËenja, raznolikost prezentacije bolesti zahtijeva pojedinaËan pristup svakom bolesniku.

Bitno je πto prije postaviti toËnu dijagnozu bolesti. Naravno da je toËan opis teπkoÊa i opÊeg stanja moguÊ samo ako imamo neke spoznaje o bolesti. Upravo zato i predoËavamo taj problem. Tako Êete omoguÊiti i lijeËniku primarne zdravstvene zaπtite bræe upuÊivanje na ciljanu obradu te postavljanje toËne dijagnoze. Tek tada moguÊ je poËetak lijeËenja, usmjeren ponajprije na odreivanje i reguliranje funkcije πtitne ælijezde i hipofize, πto je u domeni specijalista internista endokrinologa.

Od zaπtite do operativnog zahvata Kad su promjene blago izraæene i vezane uz osjeÊaj suzenja, peËenja ili manjka suza, lijeËenje se sastoji

u zaπtiti prednjeg segmenta oka, najËeπÊe umjetnim suzama i zaπtitnim naoËalama. Kod izrazitijih promjena roænice treba dodatno zaπtiti oko tijekom noÊi slojem gela ili masti sa ili bez primjene vlaæne komore.

Kad su infiltracija i edem izraziti u prednjem dijelu orbite, a bez znakova jaËe infiltracije u njezinu straænjem dijelu, reæim æivota i prehrane, primjena diuretika i odreeni poloæaj glave smanjit Êe subjektivne simptome.

Retrakciju vjea u aktivnoj fazi bolesti (πto odreuje oftalmolog) moguÊe je vrlo uspjeπno rijeπiti primjenom botulinum toksina tipa A u podruËje odgovornog miπiÊa (slika 4, 5).

Slika 4 i 5 Prije i poslije primjene Botulinum toksina tipa A

Botulinum toksin primjenjuje se i kod poremeÊaja motorike s dvoslikama, i to u podruËje uz miπiÊ Ëiji je rad poremeÊen. Na æalost, njegovo je djelovanje vremenski ograniËeno, ali neki put dovoljno da prekine loπ tijek bolesti. U sluËajevima kad je bolest joπ aktivna, a lijek prestane djelovati, moæe se, Ëak je i poæeljno, davati

u odreenim vremenskim razmacima nekoliko puta, naravno pod strogom kontrolom lijeËnika.

U dinamiËkoj fazi bolesti primjena kortikosterida ima protuupalni, imunosupresorski i inhibitorni uËinak, a ovisno o primijenjenoj dozi i vremenu davanja, to se postiæe u vrlo kratkom roku. Takav uËinak postiæe se i primjenom botulinum toksina u odabranim sluËajevima, kao i radioterapijom, ali tada se puni uËinak oËekuje tek nakon nekog vremena. Kad lijeËenje kortikosteroidima ne daje zadovoljavajuÊe rezultate, vidna funkcija pada, a integritet oka je ugroæen, pa je potreban operativni zahvat kojim se postiæe πirenje struktura orbite u okolne sinuse (tzv. koπtana dekompresija orbite).

U statiËkoj fazi bolesti dolaze do izraæaja posljedice bolesti, pa je i lijeËenje tako usmjereno. Tada se lijeËi najËeπÊe operativnim zahvatom ili primjenom botulinum toksina na svaki znak zasebno.

Na kraju, moæemo zakljuËiti da je u bolesti distiroidne orbitopatije vrlo vaæno poznavati sebe, kritiËki reagirati na promjene i obratiti se lijeËniku na vrijeme. Pravodobno postavljanje dijagnoze i poËetak terapije osnovni su preduvjet socio-ekonomski rehabilitiranog i dugoroËno zadovoljnog i zdravog pacijenta.

56 Duπevno blagostanje ovisno i o hrani Ozren Podnar, prof.

P

Pametnim izborom namirnica moæete

poboljπati tjelesnu formu, rad "klikera" i duπevno blagostanje

SjeÊate se tjedna kad ste se osjeÊali umorno, iscrpljeno i bezvoljno? Ili razdoblja kad vam je bilo blokirano pamÊenje i kad ste oteæano mislili?

Takva nas stanja obiËno zadese kad smo izloæeni stresu, a krivac moæe biti i pogreπna prehrana. StruËnjaci za prehranu savjetuju kakvu hranu tre-

56 VA©E ZDRAVLJE #43

bamo uzimati, a kakve se kloniti da bismo podigli raspoloæenje i energiju te ih odræali na æeljenoj razini.

Nekad se odgovarajuÊa hrana birala metodom pokuπaja i pogreπke, no danas se zna za vezu izmeu hrane i duπevnog blagostanja. ZahvaljujuÊi otkriÊima biologa i nutricionista, toË-

no znamo koje nas namirnice Ëine spokojnijima, koje razdraæljivijima, a koje energiËnijima.

Tvari koje unosimo u tijelo proizvode kemijske reakcije, a one utjeËu i na rad mozga. Psiho-nutricionisti Richard i Judith Wurtman iz Massachussetsa prvi su dokuËili zaπto odreena jela izazivaju razliËite uËinke na duπevno stanje. Najprije su otkrili da πeÊer i πkrob u ugljikohidratima povisuju razinu serotonina u mozgu, πto donosi spokoj i vedrinu. Pokusima su dokazali da su osobe koje jedu hranu bogatu ugljikohidratima (tjesteninu, kruh, æitarice, krumpir, grah, voÊe...), zahvaljujuÊi poviπenom serotoninu, otpornije na depresiju. Utvrdili su i da jela bogata bjelanËevinama (meso, nemasni sirevi, jogurt, mlijeko, soja, graπak) daju viπe noradrenalina, koji nas Ëini æivahnijima, poletnijima, bræima u reakcijama.

PSIHOLOGIJA

Antistresna prehrana U razdoblju poveÊana stresa troπe se zalihe nekih vitamina i minerala. »ak i kod ljudi koji se pravilno hrane, razina odreenih vitamina i minerala u krvi i tkivu smanjuje se i za 33 posto nakon iscrpljujuÊeg i stresnog tjedna. DugoroËno, taj manjak oslabljuje imunitet i otvara vrata mnogim bolestima, od prehlade diπnih puteva, preko astme i srËanih oboljenja, pa sve do raka. Elizabeth Somer, autorica knjige Food and Mood (Hrana i raspoloæenje), preporuËuje poveÊane doze magnezija, vitamina B, æeljeza te antioksidansa poput vitamina C, E i A. Njezin je savjet u razdobljima stresa dræati se podalje od kofeina i rafiniranog πeÊera, jer oni izazivaju prebrze uspone i padove πeÊera u krvi, πto organizam podvrgava πokovima. Stoga preporuËuje vlaknastu hranu (voÊe, povrÊe, integralne æitarice i riæu) te mahunarke. U vrijeme stresa, uzimanje viπe manjih obroka tijekom dana bolje je od tri uobiËajena veÊa.

Otkud ljubav prema slatkom? Æudnja za slatkim poznata je svakome tko je u razdoblju stresa, dosade ili samoÊe posegnuo za ploËicom Ëokolade, ili onome tko je nedugo nakon punog obroka osjetio glad i smazao keksiÊ, kolaËiÊ, πtapiÊ ili komad kruha.

Dr. Albert Stunkard, profesor psihijatrije na Pensilvanijskom sveuËiliπtu, vjeruje da je æudnja za slatkim ujedno i æudnja za serotoninom. Sniæeni serotonin u mozgu razlog je zbog kojeg neki ljudi kasno popodne, naveËer ili usred noÊi odlaze do hladnjaka kako bi neπto stavili pod zube. Gotovo sva jela za kojima æude mnogi ljudi, pogotovo æene, spadaju u ugljikohidrate koji poveÊavaju razinu serotonina. RijeË je o neuro-

prijenosniku, tvari koja prenosi signale izmeu æivËanih stanica aktivirajuÊi tako moædane centre. Serotonin prenosi signale spokoja, opuπtenosti, optimizma i drugih lijepih osjeÊaja.

Zbog manjka serotonina moæete trpjeti od raznih bolnih stanja, od nemira i zabrinutosti do tuge i potiπtenosti.

Ta tvar ima veze i sa sniæenim raspoloæenjem nakon niskokaloriËne dijete, pogotovo one temeljene na bjelanËevinama, poput Atkinsove. Nekoliko je istraæivanja, meu kojima i ono provedeno u bostonskoj bolnici Beth Israel, potvrdilo pretpostavku da takve dijete snizuju serotonin, a s njime i - raspoloæenje. Eto zaπto je mnogima teπko dræati se dijete siromaπne ugljikohidratima!

»okolada - korisna i varljiva SliËna se æudnja javlja kod æena u pubertetu, predmenstrualnom razdoblju, tijekom trudnoÊe i nakon menopauze. Zaπto su æene izloæenije æudnji za odreenom vrstom hrane?

Zbog veÊih hormonalnih oscilacija koje se odvijaju u æenskom tijelu i u mjeseËnom ritmu i tijekom æivota. Posezanje za hranom jedan je od naËina samolijeËenja kojem æene pribjegavaju kad im zbog manjka serotonina opadnu duπevno blagostanje, tolerancija na stres, spolni nagon i drugo. Kad dobiju “fiks” serotonina putem ugljikohidrata, ponovno se osjete bolje, makar privremeno.

Naizgled idealan brzi lijek za razne oblike loπeg raspoloæenja je - Ëokolada. Uz to πto uz pomoÊ πeÊera i masti vrlo brzo (i nakratko) podiæe razinu serotonina, feniletilamin iz Ëokolade potiËe mozak na proizvodnju endorfina. To je naπ prirodni morfij koji smanjuje osjetljivost na bol i opÊenito podiæe blagostanje.

Iako umjerena potroπnja te namirnice nema πtetnih uËinaka na zdravlje, veÊina struËnjaka za prehranu preporuËuje jela sa sloæenim ugljikohidratima, jer ona opskrbljuju organizam πeÊerom znatno zdravije i ravnomjer-

Udar kofeina Kofein utjeËe na srediπnji æivËani sustav, u manjim dozama moæe podiÊi raspoloæenje, paænju i koncentraciju, ali u veÊim izaziva tjeskobu, uznemirenost, glavobolju, srËanu aritmiju, rast krvnog tlaka, paniËne napade i nesanicu. Dovoljne su jedna ili dvije πalice kave dnevno za smanjenje umora i veÊu mentalnu æivost. Stoga je kava mnogima ne samo sredstvo za lakπe razbuivanje, nego i “lijek” protiv umora koji se javlja nakon obilnijeg jela. No, bolje je malo nego puno kofeina, jer kad se mozak navikne na njegovo djelovanje, nagli pad kofeina izaziva brojne neugodne pojave zvane apstinencijska kriza razdraæljivost, potiπtenost, muËninu, grËeve, glavobolju. nije nego jednostavni ugljikohidrati od kakvih su sastavljeni Ëokolada, keksi i kolaËi. Dnevnu dozu πeÊera stoga osigurajte iz voÊa, povrÊa i sloæenih ugljikohidrata (integralna riæa i tjestenina, æitarice, krumpir).

Kojom hranom protiv kojih tegoba PROTIV TJESKOBE I ZABRINUTOSTI - sloæeni ugljikohidrati Ugljikohidrata je ponajviπe u namirnicama biljnog podrijetla. Sloæeni ugljikohidrati, osobito krumpir, tjestenina, kruh, grah, luk, æitarice, riæa, zobene pahuljice, kokice i med, sadræe tvar zvanu triptofan, koju tijelo pretvara u serotonin - prirodno sredstvo protiv depresije i tjeskobe.

Ugljikohidrati potiËu otpuπtanje inzulina u krvotok, a inzulin pred sobom “Ëisti” sve aminokiseline koje bi triptofanu blokirale ulazak u mozak. ZahvaljujuÊi inzulinu, triptofanu je put Ëist i on se probija do mozga, gdje se pretvara u “hormon spokoja” serotonin. Ta nam tvar daje osjeÊaj ugode i zadovoljstva, omoguÊava normalan san, smanjuje apetit i podiæe prag bola. # 4 3 V A © E Z D R A V L J E 57

PSIHOLOGIJA

* Ako ste nervozni i nemirni, izbjegavajte kavu i sve napitke s kofeinom (crni i zeleni Ëaj i neka “energetska piÊa”).

PROTIV DEPRESIJE - sloæeni ugljikohidrati, folacin i selen Ugljikohidrati: tjestenina, crni kruh, svjeæe voÊe i povrÊe, suhe marelice i smokve, integralna riæa, grah Folna kiselina: tamnozeleno lisnato povrÊe (npr. πpinat) Selen: sjeme suncokreta, Ëeπnjak, ljuti feferoni, tuna, kamenice (kuhane) Nedostatak folne kiseline (folacina) jedan je od ËeπÊih uzroka depresije. Oko treÊina oboljelih od depresije ima manjak folne kiseline, koja sudjeluje u tvorbi serotonina. Folna se kiselina, koja spada u vitamine B-kompleksa, moæe dodavati prehrani u tabletama, radi bræe normalizacije razine serotonina. Manjak selena takoer se u veÊoj mjeri opaæa kod ljudi s depresijom, nego u opÊoj populaciji. * Ako ste potiπteni i tuæni, izbjegavajte alkohol. On je depresor æivËanog sustava, πto znaËi da pogorπava depresiju.

ZA BOLJE PAM∆ENJE - B1, B2, beta-karoten i cink B1: pπeniËne klice, graπak, grah, orasi, kikiriki, meso

58 VA©E ZDRAVLJE #43

B2: bademi, æitarice, mlijeko, jaja, jetra Beta-karoten: zeleno lisnato povrÊe (npr. πpinat), mrkva, sok od naranËe Cink: morski plodovi, juæno voÊe, cjelovite æitarice Vitamini B-kompleksa najvaæniji su za normalnu moædanu funkciju.

B1 (tiamin) bitan je za dobru koncentraciju, a B2 za brze mentalne reakcije. Beta-karoten je materijal od kojeg tijelo stvara vitamin A, antioksidans kljuËan za izoπtreno pamÊenje. Mozak oksidira i stvara viπe slobodnih radikala od ijednoga drugog organa, pa mu treba dodatni antioksidans u vidu vitamina A. Cink je jedan od najzastupljenijih elemenata u tragovima u mozgu, a njegov nedostatak ima veze s depresijom, oslabljenim pamÊenjem i senilnoπÊu. * Ako æelite jasno misliti, izbjegavajte zasiÊene æivotinjske masti: mast, maslac, masno meso (npr. slanina), masne sireve i mlijeko, alkohol.

Hrana s puno zasiÊenih masti smanjuje dotok krvi u mozak, Ëime πteti moædanim funkcijama uËenja i pamÊenja. Alkohol, a posebno njegovo dugotrajno uzimanje, oπteÊuje komunikaciju izmeu moædanih stanica, zbog Ëega centri za uËenje i pamÊenje ostaju izvan pogona.

ZA ENERGIJU: bjelanËevine Glavni su izvori potpunih bjelanËevina (proteina) namirnice æivotinjskog podrijetla, osobito puretina, morski plodovi s manjim udjelom masti, jaja, nemasno mlijeko, jogurt i sirevi, kava, prokulica i soja, a u manjoj mjeri æitarice, grah, orasi, bademi i sjemenke.

Jogurt za kasni sastanak Ljudi koji su imali stresan dan, mogu se opustiti i ospokojiti obrokom od ugljikohidrata - porcijom tjestenine ili kokicama.

KomadiÊ pite moæe ublaæiti dosadu ili osamljenost. No, tko je veÊ umoran, a ima zakazan sastanak tijekom popodneva, imat Êe viπe koristi od objeda punog bjelanËevina - mesa, jaja ili nemasnog jogurta.

Zaπto su bjelanËevine vaæne? One se pri probavi razgrauju na aminokiseline, a od aminokiseline tirozin organizam proizvodi dopamin, noradrenalin i adrenalin, tri kemijske tvari koje poveÊavaju energiju, volju i æivost. * Ako ste umorni, bezvoljni i pospani, izbjegavajte ugljikohidrate. Oni dodatno opuπtaju i navode na san ili izleæavanje.

60 DjeËji strahovi

dio odrastanja, ali i znak poremeÊaja

R

mr. sc. Nenad JakuπiÊ, dr. med., spec. psihijatar, voditelj Psihotrauma centra Klinike za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva

Razvojni strahovi normalna su pojava, no neurotski su posljedica slabosti u odnosu roditelji - dijete

60 VA©E ZDRAVLJE #43

Strah je neugodan osjeÊaj koji se u nama javlja kad se suoËimo s nekim vanjskim ili unutarnjim objektom.

Vanjski objekt moæe biti æiva osoba, æivotinja, situacija, zvuk, miris, a unutarnji je neki intrapsihiËki sadræaj koji u sebi stvorimo (sjetimo se neke grozne osobe, duha, Ëudoviπta,

PSIHOLOGIJA

straπne situacije u kojoj smo bili ili bismo mogli doÊi). Bezbroj je unutarnjih i vanjskih objekata koji mogu izazavati strah. Svaki Ëovjek, pa tako i dijete, ima svoj repertoar zastraπujuÊih objekata. Netko viπe, a netko manje. Neki su objekti gotovo univerzalni, primjerice zmija, bolest, smrt, potres, mrak, ludilo, muËenje.

Dakle, kad govorimo o strahovima, podrazumijevamo da postoji objekt koji je izazvao to stanje neugode.

Nekad se, meutim, javi i kad nemamo jasan objekt koji ga je izazvao.

Stanje neugode nazivamo - tjeskoba, anksioznost, strepnja ili plaπnja.

GledajuÊi s pozitivne strane na te fenomene, moæemo reÊi da nas strah Ëesto πtiti od situacija koje bi mogle biti pogubne za nas. Strah nije samo svojstven Ëovjeku. Nalazimo ga i kod æivotinja, a s obzirom na obrambeni karakter straha, oËito je i evolucijski vaæan.

Neki strahovi, s obzirom na objekt koji ih je izazvao, djeluju nerealno, odnosno pretjerano. Njih obiËno nazivamo fobijama.

postaju napeti, disanje se produbi, usta postaju suha, paænja se znatno izoπtri i intenzivno se traæi rjeπenje…

Ukratko, osoba je spremna na bijeg i/ili borbu.

U stanjima anksioznosti, tj. kad nam objekt straha nije jasan, organizam se isto ili sliËno ponaπa. Dijete se ponaπa kao i odrasla osoba, ali ipak postoje neke razlike, osobito u male djece. Malo Êe dijete u situacijama straha biti sklonije reagirati opÊom zakoËenoπÊu. Ili Êe vjerojatno bjeæati i vriπtati, a neÊe se suprotstavljati izvoru straha, jer djeËji ego sa svojim obranama preslab je u odnosu na stvarne i imaginarne prijetnje.

U djece redovito nalazimo tzv. razvojne strahove koji su normalna pojava i koji se pojavljuju, mijenjaju i spontano nestaju kako prelaze iz jedne razvojne faze u drugu. Takvi strahovi najËeπÊe ne zahtijevaju struËnu pomoÊ. No, postoje i tzv. neurotski strahovi koji nisu uobiËajen izraz djeËjeg razvoja nego su posljedica slabosti u odnosu roditelji - dijete.

Oni najËeπÊe ne prolaze spontano i Ëesto je potrebna struËna pomoÊ.

Karakteristike kroz razvojne faze

Reakcije u strahu

Posve je razumljivo da se strah, kao jedna od primarnih emocija koja πtiti dijete, javlja vrlo rano. Promatranja djece pokazala su da se reakcija straha prvi put moæe uoËiti u dobi izmeu πest i osam mjeseci dojenËeta. DojenËe reagira strahom kad mu se u vidnom polju pojavi nepoznata osoba. Joπ u ranijoj dobi reagira trzanjem, eventualno plaËem na iznenadni jaki zvuk ili naglo tresenje.

U stanjima straha osoba se nesvjesno i svjesno pokuπava na neki naËin obraniti od prijeteÊeg objekta, tj. rijeπiti se straha, pa mobilizira obrambene mehanizme tijela i psihe. Srce poËinje jaËe i bræe udarati, krvni se tlak povisi, zjenice se proπire, koæa je hladna, a dlake nakostrijeπene, miπiÊi

Tijekom prve godine æivota djetetov libido (pojednostavljeno prema S. Freudu - energija æudnje prema neËemu) orijentiran je na usta, pa kaæemo da je dijete u oralnoj fazi. Majka koja hrani dijete moæe biti dovoljno dobra majka i uspjeπno prepoznavati djetetove oralne potrebe kad je gladno ili

sito, razvijajuÊi u kod njega osjeÊaj zadovoljstva i sigurnosti. Majka koja ne prepoznaje dobro potrebe svog djeteta zasigurno Êe u njemu poticati nezadovoljstvo i anksioznost. Kako dijete raste, sve je veÊi broj potencijalnih izvora straha, a njegova reakcija postaje sve sloæenija.

U drugoj godini æivota libido djeteta usmjerava se s usta na analni otvor. Dijete ulazi u tzv. analnu fazu koja traje otprilike do navrπene treÊe godine æivota. PoËinje obraÊati pozornost na ispuπtanje i zadræavanje stolice. Roditelji ga u tom razdoblju obiËno poËinju uËiti ËistoÊi, tj. nastoje ga rijeπiti pelena. Kroz davanje i nedavanje stolice dijete nagrauje ili kaænjava roditelje. Govorimo o analnoj agresiji prema roditeljima. Roditelji na djeËje postupke povremeno reagiraju ljutnjom i uskraÊivanjem ljubavi, πto plaπi dijete. Tako poËinje svoju analnu agresivnost vezivati uza strah od gubitka roditeljske ljubavi.

Na sam Ëin „gubitka” stolice dijete moæe reagirati strahom jer se feces poËinje u toj fazi doæivljavati kao dio svog tijela.

U tijeku procesa individualizacije, izmeu 18. i 24. mjeseca, dijete postaje svjesno svoje zasebnosti od majke. Svjesnost toga i dvojba koja se tada javlja “odvojiti se ili ne odvojiti” od majke dodatno razbuktava separacijske strahove djeteta.

Nakon navrπene treÊe godine æivota dijete poËinje biti sve viπe orijentirano na svoje spolovilo, pa se ta faza zove falusnom fazom. PolaæuÊi sve veÊu vaænost tom organu, dijete se poËinje zanimati i za spol drugih osoba, prije svega onih najbliæih kao πto su roditelji, braÊa i sestre. Primijetivπi razliku u organima izmeu muπkog i æenskog spola, formira se klica anksioznosti i buduÊih strahova vezanih uz gubitak tog organa.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 61

PSIHOLOGIJA

Od 3,5 do 5,5 godina dijete pokazuje sve veÊe zanimanje za roditelja suprotnog spola i rivalstvo prema roditelju istoga spola. ToËnije i jednog i drugog roditelja istodobno voli i mrzi, ali je onom suprotnog spola viπe sklono. Govorimo o edipalnoj ljubavi, odnosno o edipalnoj fazi razvoja (edipalni kompleks). DjeËje ljubavne fantazije prema roditelju suprotnog spola i konkurencija istospolnom roditelju raaju strah od kazne, tzv. kastracijski strah (kastracijski kompleks). Zbog sloæenosti zbivanja u toj razvojnoj fazi, u djeteta se mogu javiti strahovi, odnosno fobije raznih kliniËkih slika (od æivotinja, oπtrih predmeta, policajaca, lijeËnika, ozljede tijela, bolesti itd.), ali one se obiËno spontano rjeπavaju kako se ta faza bliæi kraju i prelazi u puno mirniju razvojnu fazu znakovita imena - latenciju.

Latencija je razdoblje od 6. do 11. godine, u kojem je dijete spremno krenuti u πkolu. Najpoznatiji strah te faze je onaj od πkole ili πkolska fobija.

Dijete odbija iÊi u πkolu. Boji se ostati na nastavi bez nekoga iz najuæeg kruga obitelji, najËeπÊe majke. Majka je Ëesto prisiljena dijete dovoditi u πkolu, a povremeno i sjediti s njime u πkolskoj klupi. Kad se πkolska fobija smiri, stalno je prisutna opasnost da se poslije praznika ili Ëak duljeg vikenda ponovno razbukta. Nekad je maskirana, pa dijete moæe imati uporne glavobolje, trbuhobolje, muËnine, nesvjestice, opÊu slabost i sl. Zbog tih simptoma roditelji ga ne tjeraju u πkolu, a i sami nastavnici ga saæalijevaju i πalju kuÊi. ©to dijete dulje izostaje, to Êe teæe ponovno krenuti na nastavu. RijeË je najËeπÊe o emocionalno nezrelom, nesigurnom djetetu koje se osjeÊa izgubljenim u ambijentu πkole, gdje se od njega oËekuje da funkcionira samostalno i dokazuje pred nastavnikom i uËenicima iz razreda.

Rjeπavanje πkolske fobije najËeπÊe je dugotrajan proces i najbolje je πto prije potraæiti struËnu pomoÊ.

62 VA©E ZDRAVLJE #43

U sljedeÊoj fazi od 12. do 20. godine æivota, koja se zove pubertet ili adolescencija, ponovno se razbuktaju svakojaki strahovi i anksioznosti uz prateÊe smetnje ponaπanja, πto rezultira kompleksnom kliniËkom slikom popularno zvanom adolescentna kriza. Da spomenemo samo neke: separacijska anksioznost zbog odvajanja od roditelja, nevoljenosti, nesposobnosti, strahovi zbog naglih promjena izgleda tijela, strahovi od bolesti, osiromaπenja, neuspjeha, debljanja, seksualnosti, trudnoÊe, osjeÊaji manje vrijednosti. Na sreÊu, veÊina tih strahova i kriza su prolaznog, razvojnog karaktera i najËeπÊe se sami rijeπe bez posebne struËne pomoÊi. Bez obzira na to πto niπta neÊe bitno ubrzati tijek promjena nabolje, nastojte se prema svom adolescentu odnositi s uvaæavanjem njegove individualnosti i privatnosti, pokuπajte s njim pregovarati, a ne nareivati mu, uËite ga da bude odgovoran i misli svojom glavom te da prihvaÊa posljedice svojih postupaka.

Bavite se viπe sobom i svojim braËnim partnerom, a ne adolescentom pa Êe uz takvo vaπe ponaπanje lakπe uÊi u svijet odraslih.

Joπ o strahovima…

Moramo joπ spomenuti strahove vezane uz stres i traumu. Dijete koje je doæivjelo neko za njega zastraπujuÊe iskustvo (primjerice, prometnu nesreÊu, naglu smrt voljene osobe, rastavu braka roditelja, bolniËko lijeËenje, zlostavljanje itd...), Ëesto Êe imati strahove pri odlasku na spavanje. Bojat Êe se samo zaspati, traæit Êe da netko od roditelja s njim legne ili da barem spava s upaljenim svjetlom. Tijekom spavanja dijete Êe ponovno proæivljavati traumatsko iskustvo u snovima, a πto okolini moæe djelovati zastraπujuÊe, pa Êe ga htjeti u dobroj namjeri probuditi.

Moæda Êe ponovno poËeti mokriti u snu. Savjet je: pustite dijete da spava, unatoË ruænim snovima i nemi-

ru. Zagrlite ga, pomazite mu, neπto mu njeæno πapÊite na uho pa Êe se to pozitivno odraziti na snove, dijete Êe se smiriti i prespavati noÊ. Ujutro pokuπajte razgovarati o tome πto je sanjalo, sugerirajte mu da nacrta straπne snove ili barem neki detalj koji ga plaπi. Predπkolska djeca traumu Êe pokuπati razrijeπiti kroz repetitivne igre, a vjerojatno Êe koristiti ako se ukljuËi i roditelj. Poslije traume dijete Êe vjerojatno izbjegavati mjesta, situacije i osobe koje ga podsjeÊaju na traumatsko iskustvo. Nemojte ga prisiljavati, jer za oporavak od traume treba vremena, a Ëesto i mnogo terapijskog rada.

Strah od odlaska na spavanje bez pratnje (vrsta separacijskog straha) moæe se olakπati paljenjem noÊne lampice, odπkrinutim sobnim vratima i igraËkama koje dijete samo odabere i poslaæe pokraj sebe u krevet. U tom sluËaju igraËke (ili samo jedna igraËka ili neki predmet) imaju funkciju tzv. prijelaznog objekta koji predstavlja simboliËnu zamjenu za majku. Prije odlaska u krevet djetetu moæemo ispriËati priËu koja ga smiruje, popriËati o tome Ëega se boji, odnosno predloæiti mu da to nacrta, a nacrtani crteæ spremiti na sigurno mjesto ili uniπtiti.

Nemirno spavanje i noÊno buenje Ëesti su u male djece, premda veÊina djece nije imala traumatskih iskustava. Ponovno je rijeË o razvojnom fenomenu zbog kojeg dijete noÊu ruæno sanja (pojavljuju se loπi objekti u liku vjeπtice, vuka, Ëudoviπta, klauna itd. koji ga napadaju, otimaju i odnose), dijete se jako boji i budi u krevetu. ObiËno nakon takvoga noÊnog buenja æeli iÊi roditeljima u krevet. ∆esto se zaboravlja da dnevni, a osobito noÊni strahovi mogu biti potaknuti i podræavani gledanjem filmova i igranjem kompjutorskih igara u kojima ima nasilja i strave.

Nos ne voli klimu Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Zbog boravka u klimatiziranim prostorima, katkad s neumjereno velikom razlikom izmeu vanjske temperature i one u prostoriji, prehlada je sve ËeπÊa ljetna bolest.

Jedna od loπih strana klimatiziranog zraka je isuπivanje sluznice nosa, pri Ëemu slabe njegove obrambene funkcije.

Meu ostalim, i funkcija proËiπÊavanja udahnutoga zraka, pa je olakπan prodor uzroËnika bolesti i drugih neËistoÊa u niæe diπne puteve.

Nadraæena ili oπteÊena sluznica obnavlja se uporabom otopine natrij klorida (koja je zapravo kemijski sastav kuhinjske soli), a sastavni je dio staniËne tekuÊine.

Nisita® sadræi sol natrij klorid u obliku spreja i masti za nos, koji se mogu koristiti odvojeno, ali i nadopunjavati u primjeni.

Sprej je prikladan za odræavanje higijene nosa dojenËadi i male djece koja joπ ne znaju samostalno ispuhati nos. Pomognuto odstranjivanje sekreta iz nosa smanjuje rizik od razvoja infekcije. Primjena se preporuËuje i tijekom virusnih i bakterijskih infekcija gornjih diπnih puteva radi razrjeivanja nakupljenoga sekreta i olakπana odstranjivanja iz nosne πupljine.

Uporabom masti na unutarnjoj povrπini nosa stvara se tanki masni film koji zahvaljujuÊi duljem kontaktu s oπteÊenom sluznicom omoguÊuje bræi oporavak. Uz to, potpomaæe filtracijsku funkciju nosne sluznice te je dodatna mehaniËka barijera ulasku Ëestica neËistoÊe, alergena i ostalih uzroËnika bolesti. Mast omekπava kruste u nosu i sprjeËava stvaranje novih, a moæe se kombinirati i s kortikosteroidnim sprejevima, koji su Ëesto sastavni dio terapije alergija i astme.

64

Uz dozvolu slike preuzete iz CYBEX centra

Djeca u sportu

smanjiti rizik ozljeda i trajnih oπteÊenja Slobodan Kuvalja, dr. med., spec. anesteziologije i reanimacije, Cybex centar, VoÊarska 106, Zagreb, tel. 4680 017, 4680 019

Roditelji trebaju imati trajni uvid u stvarno zdravstveno stanje svoje djece, i to mora biti roditeljska, a ne briga trenera IzokinetiËka dijagnostika kao metoda objektivnog ispitivanja funkcije miπiÊa i zglobova najËeπÊe se spominje u lijeËenju odraslih i njihovih tegoba s funkcijom miπiÊa i zglobova. No, primjena izokinetiËke dijagnostike i rehabilitacije u djeËjoj dobi takoer je iznimno vaæna, dugoroËno joπ vaænija nego u odrasloj dobi.

Zaπto?

IzokinetiËkom kompjutorskom dijagnostikom najobjektivnije se ispituju svi vaæni parametri funkcije miπiÊa i zglobova svakog dijela tijela, uzimajuÊi u obzir sve osobne karateristike pacijenta (dob, spol, tjelesnu teæinu, vrstu i uËestalost aktivnosti).

LijeËnik educiran za izokinetiËku dija64 VA©E ZDRAVLJE #43

gnostiku i analitiku iz testova moæe vrlo detaljno zakljuËivati koji su sve parametri funkcije poremeÊeni, utvrditi razloge poremeÊaja u radu miπiÊa i zglobova, te otkriti rizik ne samo neposredne moguÊnosti ozljede, nego i skrivene rizike neprimjetna razvoja kroniËnih oπteÊenja miπiÊa i zglobova. Drugim rijeËima, tom metodom ispitivanja otkriva se poremeÊaje koji joπ nisu vidljivi na rengenskoj snimci, magnetskoj rezonanci ili ultrazvuku, s obzirom na to da te tehnike otkrivaju promjene ili oπteÊenja na tkivima, πto znaËi stanja veÊ nastale πtete. Mnoge mame, tate, djedovi i bake to dobro znaju, pa kad imaju tegobe s koljenima, kukovima, ramenima, kraljeæni-

com, dolaze na izokinetiËki pregled i rehabilitaciju.

Problem je veÊi nego πto se Ëini Kad su djeca posrijedi, osobito ona koja se bave sportom (profesionalno ili rekreativno), Ëesto je pogreπno miπljenje da je zbog redovitosti treninga neupitno osigurano i bolje zdravlje te da se treninzi sigurno odvijaju prema najnovijim spoznajama sportske i zdravstvene struke, a da roditelji ne trebaju brinuti o tjelesnom razvoju jer sada tu brigu vode treneri, klubovi, sportski radnici.

Na æalost, desetogodiπnje iskustvo u Cybex centru za izokinetiËku dijagnostiku i vjeæbe Ëesto i grubo demantira takvo miπljenje. Statistika pokazuje da je meu pacijentima koji zbog ozljede zatraæe pomoÊ u Cybex centru viπe od 30 posto mlaih od 25 godina, koji su se bavili sportskim ili rekreativnim aktivnostima. Taj postotak moæemo smatrati vrhom sante leda, s obzirom na to da je rijeË o mladim pacijentima s teπkim ozljedama, a struËnu su pomoÊ zatraæili tek kad

su iscrpili sve druge moguÊnosti. Koji su razlozi tome?

Prvo, uobiËajeno je miπljenje da se mladi organizam ne moæe tako lako ozlijediti, πto je pogreπno. Jer njihovo je tijelo u intenzivnoj fazi rasta, nedovoljno sazrelih tkiva, kako kosti, tako i hraskavica, miπiÊa i ligamenata, jer bioloπko sazrijevanje tkiva traje do kasnog puberteta.

Drugo, danaπnji naËin æivota djecu i mlade velikim dijelom stimulira na sjedenje i premalo kretanja, a radne obveze ograniËavaju ih u æeljenim tjelesnim aktivnostima. Nasuprot tome, kad ih kao roditelji uputimo u sportsku aktivnost, to podrazumijeva odreeni tjedni raspored, optereÊenja koja osciliraju izmeu smanjene aktivnosti i intenzivnih napora.

TreÊe, djeca se danas kvalitetnije hrane, u prosjeku su bitno viπa i teæa od djece prije 30-40 godina kakve kao sebe pamte roditelji, a istodobno su, zbog niza veÊ navedenih razloga, neuporedivo manje dnevno u pokretu nego πto su to bili roditelji.

Osobito je vaæno napomenuti da neaktivnost i sjedenje, uz poveÊanje tjelesne mase zbog veÊe visine i teæine, dovode do neravnomjernih snaga miπiÊa u pojedinim dijelovima tijela i posljediËno do rizika preoptereÊenja zglobova i hrskavica, slabije spremnosti ligamenata za naprezanja te poremeÊaja statike cijelog tijela. Kad dijete Ëudno hoda ili trËi, stoji sagnuto ili pogrbljeno, Ëesto Ëujemo primjedbu, pa Ëak i od struËnjaka, da ima pogreπno dræanje.

S glediπta suvremene biomehanike, ta je primjedba u najveÊem broju sluËajeva besmislica, jer tijelo se dræi

onako kako ga mogu dræati njegovi miπiÊi, a to ovisi o njihovoj snazi i kinematiËkoj ravnoteæi snaga miπiÊa u svakom dijelu tijela. Tako Êe Ëovjek postati pogrbljen kad mu oslabe leni miπiÊi, poËet Êe vuÊi noge kad mu oslabe miπiÊi u kuku i sl., a ako se takvo stanje odræi dulje, oπtetit Êe se kraljeænica, kuk..., a kod djeteta u razvoju nastupit Êe trajni deformiteti koπtanih struktura koje se formiraju prema silama πto na njih djeluju.

Upravo ta Ëinjenica da nepravilni odnosi snaga miπiÊa mogu kod mladih u razvoju izazvati trajno oπteÊenje i deformitet sustava za kretanje, dugoroËno gledano, izuzetno je vaæna.

Takva osoba veÊ u srednjim godinama patit Êe od teæih kroniËnih oπteÊenja zglobova i kostiju, a druπtvo Êe dobiti joπ jednoga mladog pacijenta s kroniËnim bolestima, kandidata za radnu nesposobnost i raniji invaliditet.

NajËeπÊi poremeÊaji u djeËjoj dobi javljaju se u koljenima, u vidu bolova u Ëaπici koljena ili ispod nje te kao πkripanje ili preskakanje u koljenu.

Danas je Ëest problem i deformacija kraljeænice i ramenog pojasa, osobito kod djece koja viπe jedu ili provode mnogo vremena ispred raËunala.

IzokinetiËka dijagnostika i rehabilitacija Poseban je problem rehabilitacija djece nakon ozljeda ili prijeloma, s obzirom na to da je uobiËajenim tehnikama teπko utvrditi je li provedeni program rehabilitacije u potpunosti oporavio sve funkcije miπiÊa i zglobova, to viπe πto djeca Ëesto prikri-

vaju smetnje zbog straha od daljnjeg lijeËenja. Vaæno je istaknuti i potrebu πto bræeg oporavka nakon ozljede kako bi se sprijeËio nepovoljan utjecaj poremeÊene statike i kinematike dijelova tijela na ukupan razvoj djeteta.

Netko bi mogao reÊi da su sve tvrdnje crne. Naprotiv. Danaπnja medicina upravo je suvremenim tehnikama, kao πto je izokinetiËko testiranje i rehabilitacija, omoguÊila rano otkrivanje takvih opasnosti, vrlo egzaktno otklanjanje poremeÊaja i znatno veÊe moguÊnosti da se osigura puna tjelesna aktivnost i kvaliteta æivota do duboke starosti.

S obzirom na to da na putu bavljenja sportom ima mnoπtvo skrivenih stranputica koje, dugoroËno gledano, dovode do poremeÊaja πto se poslije teπko ispravljaju, poruka bi trebala biti da se izokinetiËkom dijagnostikom i rehabilitacijom moæe bitno smanjiti rizik ozljeda i trajnih oπteÊenja mladih koje smo uputili u sportske aktivnosti upravo radi unaprjeenja zdravlja.

Roditelji trebaju imati trajni uvid u stvarno zdravstveno stanje svoje djece, i to mora biti roditeljska, a ne briga trenera. U tom smislu, u sluËaju bilo kakve sumnje treba potraæiti struËnu pomoÊ ili savjet lijeËnika. A izokinetika, osim πto starijima omoguÊuje uËinkovito lijeËenje artroze koljena, kukova, diskus hernija i sliËnih stanja, joπ viπe osigurava djeci da uspjeπno kapitaliziraju svoj trud u sportu, ostanu zdravi i sposobni za sve æivotne izazove koji ih oËekuju.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 65

66

Intervju: mr. sc. Mario StareπiniÊ, Nenad Kroπnjar

Pravila ponaπanja u sportu i rekreaciji Razgovarale: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., i Martina Topolovec, mr. pharm.

Kako bi postigli vrhunske rezultate, sportaπi moraju ispuniti mnoge zahtjeve i biti u maksimalnoj psihofiziËkoj kondiciji mr. sc. Mario StareπiniÊ, dr. med., spec. kirurg traumatolog, KB Merkur, Zagreb; sluæbeni lijeËnik NK Zagreb Nenad Kroπnjar, kineziolog i viπi fizioterapeut; sluæbeni fizioterapeut NK Zagreb

Zahtjevi profesionalnog sporta Od sportaπa se danas zahtijeva spartanski naËin æivota te isto takvo ponaπanje na terenu. FiziËka pripremljenost mora biti na vrhuncu, osobito kad je rijeË o sportovima kao πto je nogomet, u kojem osim pritiska postizanja vrhunskih rezultata mnoge stvari diktira financijska komponenta.

66 VA©E ZDRAVLJE #43

Zbog toga se na igraËe vrπi joπ veÊi psihiËki pritisak. Da bi sve te zahtjeve mogao ispuniti, sportaπ mora biti potpuno zdrav.

Sluæbeni lijeËnik NK Zagreb dr.

Mario StareπiniÊ istiËe vaænost redovitih sistematskih pregleda: „U naπem klubu svaki novi igraË prolazi potpun sistematski pregled koji obuhvaÊa pregled specijalista interni-

sta, stomatoloπki pregled te pregled kirurga traumatologa u suradnji s fizioterapeutom”.

Uz fiziËke predispozicije, u vrhunskom sportu uoËi natjecanja provodi se poseban reæim priprema, bilo kondicijskih, bilo tehniËkih. Uglavnom je rijeË o postizanju fiziËke kondicije.

IgraËi najprije prolaze temeljni dio, trËanje i zagrijavanje, a nakon toga se prelazi na vjeæbe loptom.

U tom razdoblju pojaËano se pazi na odgovarajuÊu prehranu igraËa, pri Ëemu se sluπaju preporuke lijeËnika i fizioterapeuta. Nenad Kroπnjar, struËnjak na tom podruËju i sluæbeni fizioterapeut NK Zagreb, objasnio je kako se u hrvatskom sportu, u kojem joπ nema dovoljno sredstava, pomalo zanemaruje taj dio: „VeÊina naπih deËki iz Zagreba hrani se kod kuÊe, a mamina kuhinja ne moæe nadoknaditi

INTERVJU

sve hranjive tvari u vrijeme intenzivnih treninga, kad se radi i po nekoliko sati na dan”.

Naravno, igraËima se redovito sugerira da se pridræavaju odreenih prehrambenih navika, pa oni vremenom bez teπkoÊa mogu sastaviti dobar sportski jelovnik. „No, tijekom predsezonskih priprema uglavnom su fizioterapeuti zaduæeni za izradu menija. Teæiπte je na ugljikohidratima, ali ne smije se zanemariti ni bjelanËevine. Dakle, kombinira se bijelo meso, riba, tjestenina, kuhani krumpir - sve bez umaka i masnih dodataka”, dodaje Kroπnjar.

No, takva prehrana ipak nije dovoljna i redovito se uvode umjetno sintetizirani dodaci. „Aminokiselinski i ugljikohidratni dodaci i te kako su potrebni, osobito u vrijeme priprema. Mi, struËnjaci preporuËujemo vitaminske pripravke, a igraËi se sami pobrinu za ugljikohidratne i proteinske preparate”, objasnio je Nenad Kroπnjar.

Akutne i kroniËne ozljede - kako postupiti Na pitanje koje su najËeπÊe ozljede u profesionalnom nogometu, dr.

StareπiniÊ odgovara: „ObiËno je rijeË o ozljedama leno-ligamentarnog sustava zbog prenaprezanja u zglobovima i kontuzije miπiÊa. Ako nisu pripremljeni, takve ozljede nogometaπe mogu stajati karijere, Ëega su i te kako svjesni. Zbog brzine i aktivnosti u profesionalnom nogometu, ligamentarni sustav kod nogometaπa pati viπe nego kod sportski neaktivnih ljudi ili amatera.”

Pod optimalnom pripremljenoπÊu ne podrazumijeva se samo kondicijska sprema nego se igraËi redovito podvrgavaju fizioterapiji. Kroπnjar ima iskustva s time: „U naπem klubu rade dva fizioterapeuta. Kolega i ja zaduæeni smo za zagrijavanje igraËa

68 VA©E ZDRAVLJE #43

πirenje upalnog procesa, a to posredno djeluje na duljinu oporavka”.

prije svakog treninga. To su kratke masaæe usmjerene na dijelove tijela koji Êe biti najizloæeniji naporu, a o tome se prethodno konzultiramo s trenerom”.

Kod masaæe za zagrijavanje fizioterapeuti upotrebljavaju preparate za lokalno zagrijavanje u obliku krema, sprejeva ili obloga. Prema Kroπnjarevim rijeËima, ti preparati potiËu prokrvljenost, zagrijavaju i pripremaju miπiÊe na pojaËan napor. Rekreativci Ëesto pogrijeπe, pa prije treninga utrljaju sredstvo na bazi mentola, πto daje suprotan uËinak jer hladi. Uporaba sredstava za hlaenje primjerenija je nakon akutnog ozljeivanja. Oba sredstva korisna su ako znate u kojim situacijama ih trebate upotrebljavati. „Kod treninga koπtano-zglobnog sustava vodi se raËuna da se prijepodnevni dio obavi u dvorani, gdje se moæe poraditi na pojedinim grupama miπiÊa. Jednako se posveÊuje pozornost i trbuπnim i lenim miπiÊima, koji su potporanj za Ëvrst trup. Danas svaki vrhunski sportaπ mora biti u top- formi, ali i psihiËki pripremljen za napore koji ga oËekuju na terenu”, tumaËi dr. StareπiniÊ.

Postupak nakon ozljeivanja kratko je opisao Nenad Kroπnjar: „Koristimo sredstva za lokalno hlaenje (sprejevi na bazi mentola). Nakon toga nastojimo ozlijeenoga πto bræe maknuti s terena, staviti kompresivni zavoj s ledom i provesti postupak imobilizacije. Time se direktno smanjuje nastanak hematoma i

Prva pomoÊ se, prema rijeËima doktora StareπiniÊa, ne bi smjela razlikovati kod rekreativaca i profesionalaca. „Postupak je jednak, ili bi barem trebao biti. Nakon prve pomoÊi, koja se pruæa najkasnije pola sata od ozljeivanja, procjenjuje se πteta i gradacija ozljede. Direktnim pregledom moæe se zakljuËiti je li potreban lijeËniki tretman. Ozbiljne ozljede u pravilu je lako prepoznati. Simptomi su otok, hematom, podljev, oteæana pokretljivost tijela ili, πto je najoËitiji znak, deformacija pogoenoga dijela tijela.

Kod kroniËnog ozljeivanja profesionalnih sportaπa obvezno se predvia optimalno vrijeme za oporavak, no rekreativci Ëesto vjeruju u vlastitu prosudbu i prerano se vraÊaju aktivnostima. Njima se savjetuje da slijede upute lijeËnika o vremenu mirovanja. Preranom aktivnoπÊu moæe se samo pogorπati ne tako teπka ozljeda.

Mnogo je teæe govoriti o vremenu oporavka kod kroniËnih ozljeda, jer su one specifiËne same po sebi. Postupak ovisi o vrsti ozljede, no igraËi ih rijetko zalijeËe bez trajnih posljedica. „Gotovo svi igraËi dobivaju bandaæu prije nastupa kako bi se osigurala prevencija. Bandaæama se u nogometu obiËno πtite gleænjevi i koljena. Tereni na kojima igraju Ëesto su skliski, pa je opasnost od kroniËne ozljede joπ veÊa. Dogaa se da neki od njih veÊ igraju s lakπim ozljedama, a ako se iznova ozlijede, moæe doÊi do teæih oπteÊenja. Svakog nogometaπa u karijeri oËekuju mnoge zdravstvene teπkoÊe, no oni su na to unaprijed spremni. Nogomet je postao brzinski sport, pa biljeæimo poveÊanje broja ozljeda lumbosakralnih zglobova. Kao prevencija preporuËuju se vjeæbe istezanja, prilagoene svakom igraËu.

INTERVJU

Savjeti za rekreativce VeÊina ljudi danas je vezana uz auto, pa je izuzetno vaæno bavljenje sportom, ne samo radi fiziËkog zdravlja nego i radi smanjenja stresa, πto se direktno odnosi na psihiËko zdravlje, te u konaËnici i na bolju kvalitetu æivota.

Bitno je znati dozirati. Svaka dob ima svoja ograniËenja, a tijelo je najbolji indikator i treba ga znati sluπati.

Konstantno bavljenje fiziËkom aktivnoπÊu savjetuje se svima koji æele trajnije rezultate. Kad se jednom odluËimo baviti sportom, nije preporuËljivo pretjerivati u poËetku. Prilagodite tempo svojim potrebama i polako stupanj po stupanj pomiËite granice.

Pravilo vitaminske dopune svakodnevnoj prehrani vrijedi i za rekreativce, tvrdi dr. StareπiniÊ. Osobe koje se intenzivnije bave rekreacijom

Odrasle æene svakih 10 godina

takoer mogu osjetiti nedostatak vitamina i minerala te potrebu da ih se nadomjesti. U ljetnim mjesecima, kad ima dovoljno sezonskog voÊa i povrÊa, mnoge se tvari mogu kompenzirati iz hrane, ali zimi nastupa sezona vitamina iz boËice.

gube tri kilograma miπiÊne mase zbog sjedalaËkog naËina æivota. Dakle, kad sa 40 godina imate 55 kg, to nije istih 55 kg kao kad ste imali 20 godina.

Omjer masnog tkiva poveÊava se na πtetu miπiÊnog.

Bolje je svakodnevno odvojiti pet minuta za kvalitetno razgibavanje

Prevelika tjelesna teæina nepoæeljna je i kod rekreativaca jer sta-

nego jednom tjedno izloæiti organizam naporu. Povremeno ili tjedno bavljenje sportom zapravo dovodi do najteæih ozljeda u rekreativaca jer se pritom zaboravlja na pripreme, zagrijavanje, rastezanje... Igrati nogomet na igraliπtu u kvartu jednom tjedno po sat vremena nije kvalitetno bavljenje sportom.

vlja preveliko optereÊenje na kosti i zglobove.

Trening tri puta tjedno je minimum za rekreativce, a preporuËljivo je i πest puta tjedno uvesti bilo kakvu fiziËku aktivnost. Ona ne mora biti uvijek ista - poæeljne su kombinacije. VeÊ se i bræi hod smatra fiziËkom aktivnoπÊu.

U sportskoj torbi obvezno nosite kremu za zagrijavanje, sprej za hlaenje, elastiËni zavoj i povoj za bandaæu. Pritom ne zaboravite vodu!

Hidratacija je veoma vaæna kod iscrpljenosti.

Posljednji obrok treba konzumirati oko πest sati prije treninga ako niste profesionalac. Zaboravite naviku „s posla na ruËak pa na trening”.

70

Vjeæbajmo zajedno

sloæenije vjeæbe s malom loptom mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

Opisat Êemo sloæenije vjeæbe snage i neke moguÊnosti kontrole optereÊenja. Pri sloæenijim vjeæbama istodobno je ukljuËeno nekoliko miπiÊa i zglobova, Ëime se poveÊava i optereÊenje vjeæbanja. Moæe se poveÊati i poveÊanjem broja ponavljanja u pojedinoj seriji te dodatnom voljnom aktivacijom miπiÊa (primjerice, snaænije stiskanje lopte rukama

pri izvoenju pojedine vjeæbe kao kod vjeæbe 1). Jedan od naËina poveÊanja optereÊenja tijekom vjeæbanja je i produæenje poluge (ekstremitete) ispruæanjem u zglobovima, Ëime poveÊavamo i opseg izvoenog pokreta.

Pritom moramo biti oprezni u kontroli optereÊenja jer moæemo opteretiti dijelove tijela koje ne æelimo, a podloæni su razliËitim ozljedama (pri-

mjerice, nepotrebnim ispruæanjem nogu u koljenu moæemo pretjerano opteretiti slabinski dio kraljeænice kod nekih vjeæbi u sjedeÊem stavu).

Na poËetku treba vjeæbati manjim amplitudama, dok se ne usvoji pokret i stekne odreena sigurnost. Svaka pojava boli znak je da neπto ne radimo kako treba.

Vjeæba 1 PoËetni poloæaj:

StojeÊi stav, raskorak πiri od πirine kukova, laktovi savijeni, lopta meu dlanovima ispred tijela, stopala malo okrenuta prema van.

Opis vjeæbe:

Izdahom izvodimo poËuËanj tako da koljena potiskujemo prema van, a lea moraju ostati ravna, nema uvijanja u slabinskom dijelu kraljeænice i zglobu kuka, dlanovima pritisnuti loptu. Udahom se vraÊamo u poËetni poloæaj.

Teæa varijanta:

Ostati u poËuËnju i izvoditi sitne pomake iz zgloba kuka i koljena te maksimalnom snagom pritisnuti loptu i ne popuπtati.

Broj ponavljanja:

4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba 2

70 VA©E ZDRAVLJE #43

PoËetni poloæaj:

Sunoæni stav, uspravan, loptu pridræavati dlanovima ispred kukova.

Opis vjeæbe:

Iz uspravnog stava kontinuiranim izdahom izvodimo pretklon uz istodobno potiskivanje lopte k tijelu i prema tlu. (Osjetiti kako se kraljeæak po kraljeæak odvaja.)

U krajnjoj poziciji opustiti lea i glavu. Kontinuiranim udahom i kretnjom u obrnutom smjeru vraÊamo se u poËetni poloæaj.

Teæa varijanta:

PojaËati pritisak dlanovima na loptu.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po pet ponavljanja.

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba 3 PoËetni poloæaj:

SjedeÊi poloæaj, leima se osloniti na loptu, noge opruæene.

Opis vjeæbe:

Nakon udaha noge iz prednoæenja povlaËiti prema prsima i izvesti izdah. Potkoljenice u odnosu na natkoljenice dovesti pod kut od 900. Udahom se vratiti do poËetnog poloæaja.

Teæa varijanta:

Noge ne vraÊamo do tla, nego ih ostavimo 15-ak cm iznad poda te iz tog poloæaja izvodimo vjeæbu.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba 4 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi poloæaj, osloniti se na laktove, miπiÊi trbuha stegnuti, a lea lagano uvijena, noge opruæene podignute od tla, lopta je na donjoj nozi, gornja je pridræava.

Opis vjeæbe:

Izmjenjivati gornju i donju nogu u odnosu na loptu, disanje naizmjeniËno: jedan udah, jedan izdah.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba 5 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na boku, trupom se osloniti na loptu i podlakticu, lea ravna, noge opruæene, drugom rukom pridræavati se o tlo.

Opis vjeæbe:

Kontinuiranim izdahom privlaËiti gornju nogu prema ramenu, do pogrËenja i udahom vratiti se u poËetni poloæaj. Pritom paziti da lea ostanu ravna i zadræavati tijelo u boËnom poloæaju.

Teæa varijanta:

Izvoditi vjeæbu tako da prije pogrËenja opruæimo nogu do visokog odnoæenja, pa je onda pogrËimo.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po 10 ponavljanja na svakom boku.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 71

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba 6 PoËetni poloæaj:

LeæeÊi na boku, osloniti se na podlakticu jedne ruke, koljena savijena, lopta meu koljenima, lea odræavati ravnima, drugom rukom pridræavamo se o tlo.

Opis vjeæbe:

Kontinuiranim izdahom koljenima pritiskati loptu te se udahom vratiti u poËetni poloæaj.

Teæa varijanta:

Pritisnuti loptu koljenima i zadræati taj poloæaj 10 sekundi.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba 7 PoËetni poloæaj:

KleËeÊi poloæaj, dlanovima se osloniti na loptu, lea ravna, ramena iznad dlanova.

Opis vjeæbe:

Kontinuiranim izdahom kliziti rukama po lopti prema naprijed te opruæati lea, potiskivati prsa prema tlu.

Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po 8 ponavljanja.

Vjeæba 8 PoËetni poloæaj:

Stav raskoraËni (iskorak u stranu), natkoljenica savijena pod pravim kutom u odnosu na natkoljenicu, druga noga opruæena, vrhom stopala usmjerenim prema naprijed, lagani pretklon trupa, lea ravna.

Opis vjeæbe:

Prebacivati teæinu s jedne noge na drugu, a rukama pogurati loptu prema suprotnoj nozi. Pri promjeni teæine izvodimo udah, a izdah je na kraju pokreta.

Vjeæbu izvoditi lagano i kontinuirano.

Teæa varijanta:

Izvoditi dublji ËuËanj.

Broj ponavljanja:

2-4 serije po osam promjena.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 72 VA©E ZDRAVLJE #43

73

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Je li dovoljno Ëistiti zubnu protezu samo zubnom pastom i koji je najbolji naËin odræavanja higijene zubne proteze?

Umjetni zubi zahtijevaju posebnu i poveÊanu njegu te ih, kao i prirodne zube, moramo svaki dan Ëistiti od naslaga i ostataka hrane. Pri koriπtenju djelomiËne proteze, pravilna higijena ima odluËujuÊu ulogu u odræavanju preostalih prirodnih zuba. Zubna pasta nije dovoljna za odræavanje higijene zubne proteze, jer ona nakon uobiËajena ËiπÊenja neÊe biti savrπeno Ëista. Prilikom ËiπÊenja zubnu protezu treba najprije temeljito isprati vodom, zatim vlaænom Ëetkicom njeæno istrljati povrπinu proteze, osobito udubine i prostor izmeu zubi, gdje se naslage mnogo lakπe taloæe. Nakon toga savjetujem koriπtenje tablete za ËiπÊenje, koja savrπeno odstranjuje preostalu neËistoÊu sa zubne proteze, kao i bakterije koje uzrokuju neugodan zadah i upalu.

Mogu li zubnu protezu popraviti kod kuÊe ako mi uzrokuje tegobe?

NE! KuÊni popravci ne samo da oπteÊuju zubnu protezu, nego mogu uzrokovati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Slomljenu protezu ne pokuπavajte slijepiti kod kuÊe. ObiËna ljepila koja se nabavljaju u trgovinama nisu pogodna za to jer sadræe sastojke koji kemijski πtetno djeluju na organizam. Za pomoÊ se svakako obratite svom stomatologu.

Nikako se ne mogu pomiriti s Ëinjenicom da nosim protezu. Postoji li moæda neko drugo rjeπenje mog problema s obzirom na to da nemam niti jedan zub?

U gotovo svim uvjetima parcijalne i totalne bezubosti na raspolaganju stoji joπ jedan naËin protetskog zbrinjavanja - implantati. U sluËaju parcijalne ili potpune bezubosti, nakon kliniËkog pregleda, temeljite anamneze i rtg analize Ëeljusne kosti, kojom se utvruje je li kost

dovoljno Ëvrsta za prihvat implantata, moæe se ugraditi odreeni broj implantata, koji je potreban da bi se umjesto proteze dobio fiksni protetski nadomjestak, tj. most koji je za veÊinu pacijenata prihvatljivije rjeπenje.

©to je to nadogradnja?

To je fiksni protetski nadomjestak koji djelomiËno ili u cijelosti nadomjeπta izgubljenu krunu zuba. Primjerice, ako je od krune zuba, protetski gledano, iskoristiv samo korijen, prije izrade krunice zub treba izlijeËiti, napuniti i napraviti odreenu nadogradnju. Nadogradnje mogu biti individualne (lijevane ili metalne) koje izrauje tehniËar u laboratoriju ili konfekcijske koje su gotov tvorniËki proizvod. Neovisno o tipu nadogradnje, fiksacija se provodi cementiranjem nadogradnje u kanal zuba. Tek nakon toga slijedi izrada krunice. Ako se nakon lijeËenja korijena ne napravi nadogradnja, korijen je potpuno protetski neiskoristiv, jer nadogradnja predstavlja vezu izmeu korijena i krune zuba.

74 Preduhitrite sportsku ozljedu zuba

O

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Ozljede stomatognatog sustava Ëeste su u mnogim sportskim disciplinama i Ëine gotovo 80 posto svih ozljeda

Nakon predstavljanja nove, neinvazivne metode terapije hrkanja pomoÊu silensor udlage, koja osobama s tim priliËno neugodnim problemom pomaæe da konaËno normalno spa-

74 VA©E ZDRAVLJE #43

vaju, reÊi Êemo neπto viπe o udlazi za sportaπe. RijeË je o sportskoj zaπtitnoj udlazi, koja je ponajprije namijenjena profesionalnim boksaËima, ali i svim drugim rekreativcima, kao i djeci koja

se rekreativno ili u sklopu πkolskih aktivnosti bave sportovima s grubljim kontaktom, primjerice ragbijem ili hokejom na ledu.

Stomatognati sustav je funkcionalna cjelina, sastavljena od zuba, njihova potpornog tkiva, Ëeljusti, Ëeljusnih (temporomandibularnih) zglobova, glavnih i pomoÊnih ævaËnih miπiÊa (πto ukljuËuje i miπiÊe jezika i usana) te krvnih æila i æivaca koji inerviraju sve pripadajuÊe strukture.

Ozljede stomatognatog sustava (orofacijalne ozljede) Ëeste su u mnogim sportskim disciplinama i Ëine go-

STOMATOLOGIJA

Predvidljivi uzroci prevencija moguÊa

tovo 80 posto svih ozljeda. Naravno, vrsta i uËestalost ozljeda ovisi i o specifiËnosti discipline. Najugroæeniji sudionici sportskih aktivnosti su 12godiπnjaci, a slijede oni izmeu 20 i 30 godina.

Nekoliko je razliËitih vrsta ozljeda, ovisno o teæini ozljeivanja i terapiji, odnosno naËinu na koji se zbrinjava.

Viπe od 50 posto Ëine ozljede mekih tkiva, primjerice posjekotine lica, usana i jezika, a na drugome su mjestu, sa zastupljenoπÊu od 40 posto, ozljede zuba. NajËeπÊe se susreÊemo s frakturom zuba (prijelom ili puknuÊe), zatim izbijanjem i luksacijom (pomakom). Druge ozljede stomatognatog sustava, kao πto su prijelomi Ëeljusti ili ozljede Ëeljusnog zgloba, mnogo su rjee.

S obzirom na to da se uzroci veÊine ozljeda u sportu mogu predvidjeti, na njih se moæe djelovati i preventivno. Primarna prevencija podrazumijeva prije svega uporabu razliËitih oblika zaπtitnih sredstava kao πto su kacige, πtitnici i maske za lice te πtitnici za usta i zube. ©titnici za usta i zube (dentalni) najdjelotvornije su naprave za prevenciju orofacijalnih ozljeda. Istraæivanja su, naime, pokazala da se koriπtenjem dentalnih πtitnika postotak orofacijalnih ozljeda smanjio sa 24,7 posto kod osoba koje nisu koristile πtitnik, na 4,3 posto kod ispitanika koji su koristili dentalni πtitnik.

Pod pojmom dentalni πtitnik ili tzv. zaπtitna udlaga za sportaπe ne podrazumijevaju se obiËne zaπtitne gume koje se mogu nabaviti u gotovo svakoj malo bolje opremljenoj trgovini, i koje se omekπavanjem u toploj vodi samo zagrizu i donekle prilagode Ëeljusti sportaπa (tzv. Boil&Bite udlage). RijeË je o viπeslojno laminiranom πtitniku, individualno izraenom u stomatoloπkoj ordinaciji, odnosno zubotehniËkom laboratoriju. Izrauje se posebno za svakog sportaπa, toËno po mjeri njegove Ëeljusti, πto osigurava bolji sklad sa zubnim lukom, bolje prianjanje zaπtitne udlage na zube te bolji prijenos sila. Za razliku od obiËnih guma, individualno izraeni πtitnici ne stvaraju znatne smetnje pri disanju i govoru, pa se sportaπi mogu potpuno usredotoËiti na svoje aktivnosti.

Zaπtitne udlage izrauju se na osnovi alginatnih otisaka Ëeljusti,

Ëime se dobiva radni model prema kojem se izrauje udlaga. Materijali od kojih se izrauju bioloπki su prihvatljivi, lako se peru, Ëiste i dezinficiraju te ne izazivaju alergijske reakcije.

Imaju i odreeni stupanj tvrdoÊe i ËvrstoÊe kako bi ublaæili udarac i saËuvali strukture usne πupljine.

Udlage se mogu izraditi u razliËitim bojama i s razliËitim natpisima, ovisno o æelji sportaπa. Jedini uvjet koji stomatolog postavlja sportaπu jest da su mu svi zubi sanirani, tj. popravljeni, bez karijesa ili loπih ispuna plombi.

BuduÊi da se profesionalno sportom bave uglavnom mlai ljudi, oËekivati je da vode brigu o svom zdravlju i izgledu, osobito o izgledu lica, odnosno zuba koji u kontaktu s okolinom prvi upadaju u oËi.

Zaπtitne sportske udlage preporuËljive su i najmlaim sportaπima, tj. djeci kojoj su tek poËeli nicati trajni zubi, i to ne samo za bavljenje sportom, nego i u svakodnevnoj igri, jer se zna da veÊina ozljeda zuba nastaje tijekom igre naπih najmlaih Ëlanova obitelji.

Stoga nemojte dopustiti da vam pri bavljenju omiljenim sportom, bilo profesionalno bilo rekreativno, pukne zub ili bude izbijen, i to samo zato πto se na vrijeme niste pravilno zaπtitili. Dobro je zapamtiti da je jedan zub vrjedniji i od najskuplje zaπtitne udlage.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 75

76 S kroniËnom boleπÊu u prvi razred Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, ZZJZ Vukovarsko-srijemske æupanije, Vinkovci, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi

KroniËne bolesti u djece nisu rijetke, tako da otprilike jedno dijete od πestero ima neki oblik kroniËnog poremeÊaja Kao i svake godine uoËi polaska djece u prvi razred, mi koji radimo s njima razmiπljamo o tome koliko su zdrava, s kojim kroniËnim bolestima poËinju πkolovanje, hoÊe li i kako to utjecati na njihov uspjeh u πkoli, kako Êe ih prihvatiti vrπnjaci te kako Êe nastavni program utjecati na njihovo zdravlje.

Djeca k nama dolaze uglavnom iz pedijatrijskih sluæbi, katkad od odabranih lijeËnika obiteljske medicine s veÊ dijagnosticiranim kroniËnim bo76 VA©E ZDRAVLJE #43

lestima. To, naravno, ne iskljuËuje moguÊnost otkrivanja pojedinih poremeÊaja na sistematskom pregledu prije upisa u prvi razred, te redovitim sistematskim pregledima tijekom osnovne πkole.

RazgovarajuÊi s uËenicima o tome πto je kroniËna bolest, oni uglavnom kaæu da je to neπto πto traje cijeli æivot te da njihovi roditelji, bake i djedovi piju lijekove svaki dan. SliËnih razmiπljanja ima mnogo i lijepo je znati da djeca mogu razlikovati bo-

lest koja traje neko vrijeme i proe, od one koja obiljeæi veÊi dio æivota. A kroniËne bolesti u djece nisu rijetke, otprilike jedno od πestero ima neki oblik kroniËnog poremeÊaja koji mogu varirati u obliku i intenzitetu. ©to je dijete mlae, to je izraæenija povezanost duπevnog i tjelesnog zdravlja.

Psihosocijalni Ëimbenici takoer su vaæni za razumijevanje i lijeËenje kroniËnih bolesti, a i sama bolest uvijek ima utjecaja na psihosocijalne aspekte æivota djeteta i obitelji.

Upravo su kroniËne bolesti jedno od podruËja koje zahtijeva dobru suradnju lijeËnika razliËitih specijalnosti (pedijatra, lijeËnika πkolske i obiteljske medicine, djeËjih i adolescentskih psihijatara). Ne smijemo zaobiÊi ni πkolu koja je duæna voditi brigu i o zdravlju, posebno kroniËno bolesne

©KOLSKA MEDICINA

djece, s obzirom na to da ona snaæno utjeËe na razvoj liËnosti djeteta.

Posebno je vaæna velika briga o djetetu koje tek polazi u πkolu. Da bi se osigurali optimalni uvjeti, uz uËitelja i profesora radi struËni tim koji Ëine psiholog, pedagog, defektolog i lijeËnik πkolske medicine kojem ta πkola pripada.

Analiza uspjeha u πkoli kroniËno bolesne djece pokazala je da su oni u 87 posto sluËajeva odliËni i vrlo dobri uËenici i da nema razlike u odnosu na zdravu djecu, kao πto se pokazalo da nema bitne razlike ni u njihovu ponaπanju. UËitelji i profesori smatraju da je najbolje ako ga o bolesti djeteta najprije informira roditelj, a πkolski lijeËnik uputi o ponaπanju prema djetetu i njegovoj bolesti. Problemi Ëesto nastaju zbog odluke smije li pohaati satove tjelovjeæbe, i ako smije, πto i u kolikoj mjeri. U tim sluËajevima posebno dobiva na vaænosti timski rad.

©to kaæu statistike Na temelju pregleda djece pri upisu u prvi razred proπle πkolske godine i registriranih kroniËnih bolesti, utvreno je da otprilike 12 posto djece ima neku kroniËnu bolest. Istraæivanjem je obuhvaÊeno 1426 djece, od toga 742 djeËaka i 684 djevojËice, 473 iz grada, a 953 sa seoskih (ruralnih) podruËja.

NajËeπÊe kroniËne bolesti su: • alergije (sve alergije na inhalacijske i nutritivne alergene te lijekove) - 3,9% • poremeÊaji vida (svi poremeÊaji akomodacije i oπtrine vida) 3,9% • noÊno mokrenje - 1,5% • sideropeniËana anemija (zbog manjka æeljeza) - 1,5% • bronhalna astma - 0,9% • epilepsija - 0,2%.

Svi kroniËni poremeÊaji ËeπÊi su u djeËaka, a veÊi je postotak zabiljeæen

kod seoske djece, osim poremeÊaja vida i alergija. Navedeni rezultati ne odstupaju od hrvatskog prosjeka, broj nekih poremeÊaja smanjen je u odnosu na djecu roenu ratnih godina (primjerice, postotak noÊnog mokrenja smanjen je sa 3,7 posto na 1,5 posto).

U rjee kroniËne bolesti djece koja polaze u πkolu ubrajamo: • πeÊernu bolest • priroene ili steËene srËane greπke • preuranjeni pubertet • celijakiju • poremeÊaje rada πtitnjaËe.

NajËeπÊi alergije i poremeÊaji vida Kao πto je veÊ navedeno, najËeπÊe dvije kroniËne bolesti su alergije razliËitog uzroka i poremeÊaji vida. Dijete s bilo kakvim simptomima alergije odmah ide lijeËniku, pa se dijagnoza postavlja i prije polaska u πkolu. No, tek na naπem pregledu, koji ukljuËuje i ispitivanje oπtrine vida, otkrije se poremeÊaj vida s obzirom na to da dijete neÊe reÊi roditelju da ne vidi dobro, a roditelji to ne primijete. Postotak refrakcijskih anomalija kod naπih prvaπiÊa nakon ispitivanja oπtrine vida je 4,7 posto.

Naravno, dijagnozu dalekovidnosti ili kratkovidnosti te slabovidnosti postavlja specijalist oftalmolog. Procjena oπtrine vida koju radimo Snellenovim tablicama je pouzdana, a ako djeca joπ ne znaju brojeve i slova, postoje optotipovi (znakovi) u sliËicama, πto buduÊim prvaπiÊima bolje ide.

Za razliku od alergija, utvreno je da se nakon pregleda prije upisa u prvi razred poveÊava postotak refrakcijskih anomalija, pa se kod uËenika u osnovnoj πkoli kreÊu izmeu 12 i 25 posto. To je rezultat naπih screeninga u treÊem razredu te ispitivanja oπtrine vida u petom i osmom razredu tijekom sistematskog pregleda. Uz refrakcijske anomalije koje uoËimo na pregledu prije upisa u prvi razred, vaæno je otkriti i strabi-

zam, koji ispitujemo Cover testom (test zaklonom ili test pokrivanja jednog oka kojim se ispituje poloæaj i pokretljivost oka). Strabizam je vaæno uoËiti na vrijeme jer je Ëest uzrok slabovidnosti i drugih senzornih poremeÊaja u razvoju binokularnog vida. Rano otkrivanje i zbrinjavanje refrakcijskih anomalija i sprjeËavanje slabovidnosti omoguÊuje bolji uspjeh i prilagodbu uËenika u πkoli i okolini. Kad zbrojimo poremeÊaje vida dijagnosticirane prije polaska u πkolu i one otkrivene na naπem pregledu, dobijemo ukupan postotak 8,6 posto djece s poremeÊajem vida u prvom razredu, πto je mnogo.

Potpora mora biti sveobuhvatna Sve te bolesti znatno utjeËu na psihiËki i fiziËki razvoj djeteta, kao i njegovu sposobnost prilagodbe u novoj sredini. Polazak djeteta u prvi razred izaziva velik stres, πto moæe negativno utjecati na osnovnu bolest.

Zato valja osigurati kvalitetne uvjete æivota i rada, individualizirati nastavu u πto je moguÊe veÊoj mjeri, educirati uËitelje i roditelje, te im pruæiti psiholoπku podrπku.

Uloga roditelja vrlo je vaæna. Dijete treba prihvatiti s boleπÊu, takvo kakvo je i ne kriviti ga, ulijevati mu puno samopouzdanja kako bi se πto bezbolnije integriralo u πkolsku sredinu. Na poËetku πkolske godine roditelji svakako moraju obavijestiti uËitelja ili uËiteljicu o zdravstvenim problemima svoga djeteta. Tako pomaæu njemu i svima onima koji s djetetom rade da se ne dogodi da dijete s epilepsijom dobije napad u razredu, ili dijete dijabetiËar upadne u hipoglikemijski πok, a da nitko o tome niπta ne zna.

Nema nesavladivih zapreka. Zato svi vi prvaπiÊi, zajedno sa svojim roditeljima, samo hrabro dalje! Ako se svi samo malo potrudimo, uspjeh neÊe izostati, a djeca Êe lakπe podnijeti teret koji se zove kroniËna bolest.

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 77

78

medicinski

leksikon

Aerofagija (gutanje zraka) Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

Ëesto podrigivanje s osjeÊajem teæine iza prsne kosti, posebno u odreenim poloæajima tijela (leæeÊi, na lijevom boku)

podizanje fundusa æeluca koji kroz patoloπki otvor na oπitu (dijafragmi) ulazi u prsnu πupljinu

kroniËno

Ëesti osjeÊaj kiselosti i ægaravice iza prsne kosti; katkad teπkoÊe gutanja s eventualnim osjeÊajem “guπenja”

radiografija jednjaka i æeluca

Hijatalna hernija

osjeÊaj napuhnutosti æeluca, Ëesto vrlo neugodan

smanjen postoje akutni i gastrointestinalni kroniËni oblici motilitet (pokretljivost) s posljediËnim nakupljanjem zraka zbog promijenjene bilijarne (æuËne) sekrecije

gorki okus u ustima, dugotrajno i teπko probavljanje, Ëesta glavobolja

hepatobilijarni ultrazvuk (jetre, æuËnog mjehura i vodova), kolecistografija

Kolecistopatije (æuË i æuËni vodovi)

osjeÊaj abdominalne napuhnutosti praÊen Ëestom kiselom regurgitacijom (vraÊanjem hrane) nakon obroka ili za vrijeme probavljanja

hipersekrecija kiseline u æelucu

kroniËno, s razdobljima parcijalne ili potpune remisije, koja se izmjenjuju s razdobljima ponovnoga javljanja (posebno u proljeÊe i jesen)

kiselost; peËenje (ægaravica) i bolovi u æelucu

gastroduodenalna endoskopija

ÆeluËani ili duodenalni ulkus (Ëir) Gastroduodenitis (upala æeluca i dvanaesnika)

akutni osjeÊaj abdominalne napuhnutosti i dilatacije (proπirenja)

promijenjen motilitet probavne cijevi sa Ëestim prolaskom zraka iz tankoga crijeva u æeludac

kroniËno, s izmjeniËnim razdobljima poboljπanja i pogorπanja

katkad abdominalni bolovi; Ëesto izmjenjivanje opstipacije (zaËepljenosti) i proljeva

radiografija probavne cijevi; irigografija

Iritabilni kolon

napuhnutost æeluca sa Ëestim podrigivanjem i regurgitacijom

gutanje velike koliËine zraka s hranom ili piÊem

varijabilno

katkad bol æeluca te dugo i teπko probavljanje

nijedna

Prebrzo ili pogrjeπno gutanje piÊa i/ili hrane

osjeÊaj napuhnutosti i dilatacije abdomena

disanje na usta s Ëestim gutanjem zraka zbog opstrukcije nosa

kroniËno

simptomi kroniËne prehlade

otorinolaringoloπki KroniËni pregled rinitis (upala sluznice nosa) Nazalna (nosna) opstrukcija (zaËepljenje)

osjeÊaj abdominalne dilatacije

promijenjeno gutanje s poveÊanim unoπenjem zraka i smanjen motilitet æeluca i crijeva

varijabilno; postoje akutni (rijetki) i kroniËni oblici

nesanica; iritabilnost; astenija (slabost); katkad smanjen tek, u drugim sluËajevima bulimija (primjetno poveÊanje teka); Ëesto opstipacija i difuzni abdominalni bolovi

nijedna

78 VA©E ZDRAVLJE #43

KroniËni enterokolitis

Anksioznost, depresija, psihiËka napetost

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Aerofagija (gutanje zraka) Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

napuhnutost i dilatacija abdomena

promijenjena sekrecija i motilitet æeluca

varijabilno, ali Ëesto kroniËno

muËnina; smanjenje teka; dugotrajno i teπko probavljanje; uËestalo podrigivanje i regurgitacija; katkad lagani abdominalni bolovi

radiografija probavne cijevi; hepatobilijarni ultrazvuk

DispeptiËki sindrom

neugodan osjeÊaj napuhnutosti æeluca

promijenjena probava i motilitet probavne cijevi zbog promijenjene bilijarne (æuËne) sekrecije

kroniËno

muËnina i nadraæaji na povraÊanje; gorak okus u ustima (posebno ujutro); povremeno bolovi i prave bilijarne kolike; uËestala glavobolja; dugotrajna i teπka probava

hepatobilijarni ultrazvuk; kolecistografija

ÆuËni kamenci

napuhnutost i dilatacija abdomena

smanjen i promijenjen gastrointestinalni motilitet (pokretljivost) zbog smanjene i promijenjene bilijarne sekrecije

kroniËno

dugotrajna i teπka probava; muËnina; gorki okus u ustima i povremeno bolovi u podruËju jetre

kolangiografija

PostkolecistektomiËni sindrom (simptomi nakon odstranjenja æuËnog mjehura)

osjeÊaj teæine i pritiska iza prsne kosti

smanjen motilitet i dilatacija æeluca zbog refleksnog æivËanog podraæaja

kroniËno

prekordijalni bolovi (oko srca); dispneja (oteæano disanje); astenija (slabost)

EKG (elektrokardiografija); ultrazvuk srca; radiografija prsnoga koπa; kardioloπki pregled

Angina pectoris KroniËni perikarditis

osjeÊaj dilatacije æeluca

pretjerana ingestija (gutanje) zraka

varijabilno u odnosu s loπim prehrambenim navikama

uËestalo podrigivanje i regurgitacija (vraÊanje hrane)

nijedna

Pretjerana konzumacija gaziranih piÊa, guma za ævakanje ili bombona

napuhnutost i neugodna dilatacija æeluca

pretjerana ingestija zraka i dima zbog puπenja

ovisno o trajanju navike puπenja cigareta ili o uËestalom puπenju lule ili cigara

dugotrajni kaπalj s katarom (iskaπljaj); dispneja (oteæano disanje) najprije u naporu, a kasnije i u mirovanju

radiografija (rendgen) prsnoga koπa

Pretjerano puπenje

osjeÊaj napuhnutosti i dilatacije abdomena

pretjerano unoπenje zraka u odnosu na promijenjen mehanizam disanja na usta

kroniËno

suhoÊa usta; Ëesti faringitisi i tonzilitisi (upale ædrijela i tonzila)

nijedna

Habitualno disanje na usta

abdominalna dilata- unoπenje velike kolicija, Ëesto vrlo inten- Ëine zraka u jednjak zivna i bolna i æeludac prilikom govora

kroniËno

pojaËana flatulencija (vjetrovi)

nijedna

Posljedica laringektomije (odstranjenja grkljana)

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 79

80

vodiË

kroz pretrage

Nasljedna trombofilija vaæno je otkriti na vrijeme

mr. sc. Bahrija Lenz, dr. med., spec. transfuziolog, KB Osijek, Huttlerova 4

D

Danas se zna da su Ëimbenici rizika koji uzrokuju pojavu nasljedne

trombofilije vezani uz mutacije gena koji kontroliraju zgruπavanje krvi Trombofilija (pojaËana sklonost zgruπavanju krvi ili pretromboza) uroeni je ili steËeni poremeÊaj zgruπavanja krvi koji oznaËava pojaËanu sklonost nastanku tromboze (venske ili arterijske).

Tromboza je bolest krvnih æila koju oznaËava stvaranje ugruπka (tromba) u venama ili arterijama, a nastaje zbog razliËita meusobnog djelovanja steËenih i genetskih Ëimbenika rizika. Neki od njih su dob, spol, operativni zahvat, trauma, imobilizacija, prisustvo antifosfolipidnih antitijela, hiperhomocisteinemija, poviπena razina faktora koagulacije VIII, maligna bolest, estrogeni, trudnoÊa i babinje, puπenje, debljina, πeÊerna bolest, poviπene masnoÊe u krvi.

80 VA©E ZDRAVLJE #43

Tromboza se dijeli u dvije osnovne skupine bolesti: venski tromboembolizam i arterijska okluzivna bolest s aterosklerozom. U kliniËki izraæene venske tromboze ubrajaju se duboka venska tromboza, pluÊna embolija, ponavljajuÊe venske tromboembolije i postrombotski sindrom.

Stvarni rizik za oboljenje od venskog tromboembolizma ukljuËuje sva prisutna genska oπteÊenja, Ëimbenike rizika iz okoliπa te utjecaj ostalih steËenih Ëimbenika rizika, kao πto su oralni kontraceptivi, puπenje, poviπena razina homocisteina u plazmi ili uznapredovala dob.

UnatoË znatnom napretku u prevenciji i lijeËenju venskog tromboembolizma, pluÊna embolija i dalje je najËeπÊi uzrok smrtnosti u bolnici i

najodgovornija za 150.000 do 200.000 smrti godiπnje u SAD-u. Mnogi pacijenti koji umiru od pluÊne embolije umiru naglo, tijekom dva sata od pojave akutnih kliniËkih simptoma, a to znaËi da se smrt dogaa prije poËetka terapije ili prije nego πto je terapija uopÊe poËela djelovati.

Nasljedna trombofilija - Danas se zna da su Ëimbenici rizika koji uzrokuju pojavu nasljedne (familijarne) trombofilije vezani uz mutacije gena koji kontroliraju zgruπavanje krvi, tj. rijeË je o multigenskoj bolesti. Tome u prilog govori podatak da je izdvojeno oko 30 gena Ëije mutacije uzrokuju nasljedni poremeÊaj zgruπavanja krvi koji vodi u trombozu, i uzrokuje doæivotno pojaËanu sklonost zgruπavanju krvi (hiperkoagulabilnost).

Uspjeπnost u postavljanju dijagnoze nasljedne trombofilije vezana je uz razvoj laboratorijske dijagnostike, odnosno provoenje trombofilija testova. Laboratorijski testovi zasnivaju se na otkrivanju nasljednog manjka ili poremeÊaja u radu antikoagulacijskih inhibitora, antitrombina III (ATIII), proteina C (PC), proteina S (PS) i APC rezistencije (Protein C global test), bez potrebe za DNA analizom. U dijagnostici se koristi i genska analiza PCR metodom odreenih faktora iz krvi.

Laboratorijskom ispitivanju na nasljednu trombofiliju trebalo bi podvrgnuti:

81 Uspjeπnost u postavljanju dijagnoze nasljedne trombofilije vezana je uz razvoj laboratorijske dijagnostike • oboljele od duboke venske tromboze donjih ekstremiteta, pluÊne embolije, upale povrπinskih vena (tromboflebitis), ponavljajuÊih idiopatskih tromboza (nepoznata uzroka), tromboze nakon neznatne provokacije • osobe s trombozama u obitelji • u sluËaju rane dobi oboljelih, tj. prve tromboza prije 45. godine • u sluËaju udruæene arterijske i venske tromboze, tromboze udruæene sa smrÊu fetusa, tromboze na neuobiËajenim mjestima (npr. cerebralna venska tromboza), itd.

Primarna i sekundarna tromboprofilaksa - Glavni razlog za izvoenje trombofilija testova nije samo bolesnik nego i roaci koji nemaju simptome, a potencijalni su bolesnici. Njima je potrebna primarna

Popis Ëitatelja koje je nagradila Poliklinika VIROGENAPlus iz Zagreba (Vaπe zdravlje br. 42 - lipanj/ srpanj 2005. - rubrika VodiË kroz pretrage):

tromboprofilaksa (sprijeËiti razvijanje tromboze) tijekom izlaganja steËenim Ëimbenicima rizika za trombozu. Na temelju rezultata retrospektivnih studija, preporuËuje se da se sve bolesnike s nasljednom trombofilijom podvrgne kratkotrajnoj tromboprofilaksi s nefrakcioniranim ili niskomolekularnim heparinom, i to onda kad trebaju biti izloæeni Ëimbenicima rizika za razvoj tromboze kao πto su operacija, dugotrajna imobilizacija, trudnoÊa, babinje... Æenama koje su preboljele venski tromboembolizam ili doæivjele smrt fetusa u prethodnoj trudnoÊi, savjetuje se provoenje sekundarne tromboprofilakse niskomolekularnim heparinom veÊ od prvog tromjeseËja trudnoÊe i tijekom cijele trudnoÊe, ali i nakon poroda.

Arterijska tromboza - Faktor V Leiden (FVL) nije tako vaæan genski Ëimbenik za nastanak arterijske tromboze kad je usamljen, ali u sluËaju puπenja ili nekih drugih metaboliËkih Ëimbenika rizika za razvoj ateroskleroze, kod mlaih ljudi moæe izazvati akutni infarkt miokarda.

Pitanja i odgovori Ako je netko u obitelji nositelj genske mutacije za FV Leiden (faktor V Leiden), treba li uæe Ëlanove obitelji ispitati na prisutnost te mutacije.

DA. I to zbog zaπtite asimptomatskih nositelja genske mutacije kod izlaganja steËenim Ëimbenicima rizika za trombozu (primjena niskomolekularnog heparina).

Moæe li nositeljica FV Leiden mutacije uzimati kontraceptive ili nadomjesnu hormonalnu terapiju u menopauzi.

NE, jer su te osobe tada izloæene oboljenju od duboke venske tromboze ili pluÊne embolije.

Slika 1 - Analiza genskog statusa koagulacijskog Ëimbenika V

1. Marina ©estak Grge Jankesa 16, 43240 »azma

4. Sana SelimoviÊ ZagrebaËka 15, 52100 Pula

2. Marko BeπliÊ Stjepana RadiÊa 41, 32214 Tordinci

5. Zlata PuriÊ Hodoπan B. RadiÊa 81, 40320 D. Kraljevec

3. Marija MesiÊ Savska 15, 44000 Sisak

6. Manda DuiÊ Frankopanska 36, 53260 Brinje

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 81

82

hitni

medicinski postupci

SrËani udar (infarkt miokarda) Ana MaliÊ, dr. med., Oktal Pharma

Simptomi srËanog udara neugodan pritisak ili osjeÊaj punoÊe u prsiπtu steæuÊa bol u sredini prsnog koπa koja traje dulje od nekoliko minuta πirenje bolova u lijevo rame, lijevu ruku ili lijevu stranu vrata omaglica (naglo zamraËenje vida) i nesvjestica osjeÊaj muËnine i nedostatka zraka Napomena: Simptomi mogu i izostati!

“Previπe ljudi umire sa srcem predobrim za umiranje”, izjavio je ameriËki kardiokirurg Beck. Velik broj ljudi od posljedica srËanog udara umire samo zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti i neupuÊenosti u vaænost pruæanja prve pomoÊi. Jer ukaæe li se pomoÊ pravodobno i bolesnik na vrijeme stigne u bolnicu, takva se stanja mogu izlijeËiti.

SrËani miπiÊ bez kisika SrËani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz koronarne arterije koje opskrbljuju srËani miπiÊ kisikom i hranjivim tvarima, zbog Ëega u ograniËenom dijelu miπiÊne srËane stijenke dolazi do odumiranja, tj. propadanja stanica. Zbog smanjenja aktivne srËane mase srce viπe ne moæe normalno pumpati krv, πto za posljedicu moæe imati trenutaËni prestanak rada srca.

Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najËeπÊe nastaje zbog zaËepljenja arterija kr82 VA©E ZDRAVLJE #43

vnim ugruπkom, koji se vremenom postupno stvara na podlozi krvne æile oπteÊene aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi suæavaju promjer krvne æile, stvarajuÊi podlogu na kojoj se lako formira krvni ugruπak koji tako joπ viπe suæava krvnu æilu.

Prvi je sat kritiËan SrËani udar nije trenutaËni dogaaj, nego se razvija dulje vrijeme, najËeπÊe tijekom Ëetiri do πest sati. U tom je razdoblju svaka minuta dragocjena, posebno zato πto najveÊi broj oπteÊenja nastaje veÊ u prvom satu, a Ëekanjem se samo poveÊava opseg oπteÊenja stanica srËanog miπiÊa.

Zato, ponovno uspostavljanje protoka krvi kroz zaËepljenu koronarnu arteriju u prvom satu od pojave poËetnih znakova srËanog udara moæe biti od kljuËne vaænosti za preæivljavanje.

StatistiËki podaci pokazuju da viπe od 50 posto ljudi koji doæive srËani udar Ëeka viπe od dva sata prije nego πto potraæi medicinsku pomoÊ. Iz navedenog proizlazi da je od izuzetne vaænosti pravodobno prepoznati znakove srËanog udara kako bi se moglo reagirati na vrijeme.

Treba znati prepoznati simptome Simptomi kojima se srËani udar najavljuje brojni su i raznoliki i ne moraju se pojaviti svi odjednom. Jedan od prvih koji bolesnik moæe primijetiti je nagla i jaka bol u prsiπtu, koja se moæe πiriti, najËeπÊe u lijevu ruku. Nije rijetko ni πirenje bolova sa-

Ponovno uspostavljanje protoka krvi u prvom satu nakon pojave poËetnih znakova moæe biti od kljuËne vaænosti za preæivljavanje mo u desno ili Ëak oba ramena. Rjee se bol moæe πiriti u vrat, donju Ëeljust ili gornji dio trbuha (tzv. æliËicu).

SrËani udar moæe proÊi i bez simptoma, pri Ëemu je rijeË o „tihom infarktu”. Znak upozorenja moæe biti i ponavljajuÊa bol u prsima koja se javlja u naporu i popuπta nakon odmora.

Prva pomoÊ Pri pojavi simptoma srËanog udara najvaænije je ostati priseban i na vrijeme poduzeti odreene radnje: Ako se bolesnik s bolom u prsnom koπu naglo sruπi na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diπe li i radi li mu srce.

Ako je bolesnik samo bez svijesti, osigurajte prohodnost diπnih putova postavljanjem u stabilan boËni poloæaj i pozovite hitnu medicinsku pomoÊ.

Ako bolesnik ne diπe i ne radi mu srce, odmah poËnite postupak oæivljavanja (dva udaha: 15 pritisaka na donju treÊinu prsne kosti), a netko neka odmah pozove hitnu medicinsku pomoÊ. Rezultat oæivljavanja bit Êe bolji pristupite li mu prve Ëetiri minute od trenutka prekida rada srca.

Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga umiriti i neodgodivo pozvati hitnu medicinsku pomoÊ. Dobro je oboljelom dati Aspirin (bolje ga je saævakati jer Êe tako bræe djelovati). Aspirin Êe sprijeËiti zgruπavanje krvi i tako pospjeπiti protok kroz suæenu koronarnu arteriju, πto moæe smanjiti smrtnost Ëak do 25 posto.

Oboljeloga πto prije prevezite do najbliæe bolnice. U idealnim uvjetima ekipa hitne medicinske pomoÊi stiÊi Êe za nekoliko minuta i metodama izvanbolniËke medicinske pomoÊi nastaviti vaπa nastojanja zapoËeta pravilno pruæenom prvom pomoÊi. No, nalazite li se na selu ili u prirodi, moæda Êete vlastitim prijevozom prije stiÊi do bolnice. Poæeljno je koristiti prostrano vozilo (kombi) u kojem se, po potrebi, moæe pristupiti postupku oæivljavanja tijekom voænje. Bolesnik ne smije hodati, nego ga do vozila treba nositi.

NAPOMENA: Ako ste osjetili prijeteÊe simptome srËanog udara, ni u kojem sluËaju nemojte voziti sami i pokuπajte unaprijed doznati koja, vama najbliæa zdravstvena ustanova pruæa pomoÊ 24 sata na dan.

BOLESNIK SE IZNENADA SRU©IO PROVJERITI STANJE SVIJESTI (uπtipnuti ili pokuπati dozvati bolesnika) AKO JE BEZ SVIJESTI moguÊ zastoj rada srca OTVORITI DI©NE PUTEVE (zabaciti glavu bolesnika unatrag)

PROVJERITI DISANJE (prisloniti uho i obraz iznad usta i nosa bolesnika) DI©E

NE DI©E

POSTAVITI U STABILAN BO»NI POLOÆAJ

U»INITI 2 UDAHA

DALJE KONTROLIRATI DISANJE I PULS

PROVJERITI PULS (vratna æila kucavica)

Postupak osnovnog odræavanja æivota Ovaj shematski prikaz osnovnog odræavanja æivota poËetna je metoda odræavanja disanja i cirkulacije, πto Êe pomoÊi bolesniku do dolaska ekipe hitne medicinske pomoÊi. Naime, u prvim minutama srËanog udara moguÊ je nastanak fibrilacije ventrikula, koja rezultira neuËinkovitim srËanim otkucajima i moæe uzrokovati iznenadnu smrt.

NEMA PULSA U»INITI MASAÆU SRCA (15 pritisaka na donju treÊinu prsne kosti)

# 4 3 V A © E Z D R A V L J E 83

84

biljna

Kim

Biljka: Kim (Carum carvi L.) Porodica: Umbelliferae (Apiaceae) - πtitarke.

Povijest i puËka medicina: Kim se odavno koristi kao zaËin i ljekovito sredstvo. NajËeπÊe u pripravcima protiv nadimanja, bolova u trbuhu, ujeda otrovnih æivotinja, kao oblog kod krvarenja iz nosa, za pospjeπivanje izluËivanja æeluËane kiseline i majËina mlijeka te kod kaπlja. Sa πeÊerom i drugim zaËinima pripravljao se liker od kima. Stari Grci dodavali su ga svim lijekovima kako bi ubrzali njihovo djelovanje.

Staniπte: Kao korov raste po planinskim i nizinskim livadama. Za lijek se upotrebljava samo biljka iz uzgoja.

Srodne vrste: Anis (Pimpinella anisum L.), celer (Apium graveolans L.), komoraË (Foeniculum vulgare Mill.).

O biljci: Kim je dvogodiπnja biljka razgranate stabljike koja naraste do 90 cm. Ima perasto razdijeljene listove i bijele do ruæiËaste cvjetove

84 VA©E ZDRAVLJE #43

ljekarna Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

koji tvore πtitce. Plod je sitan, duguljast, rebrast i srpasto zavijen.

Ljekoviti dio biljke: Plod.

Sastav: EteriËno ulje 3-7 posto, bjelanËevine 20 posto, masno ulje 12 posto, πkrob 5 posto, smola, vosak, sluz, celuloza, πeÊer, kalcijev oksalat.

Droga: Carvi fructus - plod kima.

Plodovi kima koriste se u razliËitim ljekovitim pripravcima, a iz njih se dobiva i ljekovito eteriËno ulje koje se koristi kao djelatna tvar u mnogim farmaceutskim pripravcima.

Pripravljanje Ëaja: 1,5 g (1 Ëajna æliËica) svjeæe smrvljenih plodova na jednu πalicu preliti vrelom vodom i pustiti da odstoji. Piti po jednu πalicu 2-3 puta na dan kod nadutosti i probavnih smetnji.

Djelovanje: • karminativ - protiv nadimanja i probavnih tegoba • stomahik - protiv bolova u æelucu • ekpektorans - pospjeπuje iskaπljavanje • tonik i afrodizijak - regulira ciklus mjeseËnice

• laktogen - pospjeπuje izluËivanje mlijeka • antiseptik - zaustavlja razmnoæavanje mikroorganizama • diuretik - stimulira funkciju bubrega.

Indikacije: Probavni sustav - protiv æeluËanih i crijevnih tegoba, nadimanja i grËeva Diπni sustav - gripa, prehlada, produktivni kaπalj Urogenitalni sustav - regulira ciklus mjeseËnice, pospjeπuje laktaciju i normalnu funkciju mokraÊnih puteva Koæa - eteriËno ulje u oblozima djeluje antiseptiËki.

Neæeljeni uËinci: Nisu poznati.

Kombinacije: Dobro se kombinira s kamilicom, korijandrom, anisom, komoraËem, metvicom i koprom u pripravcima za poboljπanje probavnih smetnji. U kulinarstvu se moæe upotrebljavati kao zaËin.

»uvanje: Plodove kima treba Ëuvati u suhim i zatvorenim staklenim spremnicima, zaπtiÊeno od svjetlosti.

Dentinox

blagi prijatelj iz prirode Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Proizvodi farmaceutske tvrtke Dentinox, osnovane davne 1951. u Berlinu, upotrebljavaju se diljem svijeta u lijeËenju zdravstvenih tegoba koje prate dojenaËku i djeËju dob. Njihove biljne vrste i preraevine uËinkovito pomaæu kod uklanjanja probavnih smetnji, problema koji prate nicanje zubi u dojenËadi i djece te sprjeËavanja navike sisanja prstiju.

Svi biljni ekstrakti koji se koriste u proizvodima tvrtke Dentinox uzgojeni su u strogo kontroliranim, prirodnim uvjetima, a svi preparati proizvode se u skladu s dobrom proizvoaËkom praksom (GMP) te prolaze strogu kontrolu kvalitete u skladu s propisima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Upoznajte biljke u Dentinox proizvodima Anis (Pimpinella anisum) EteriËno ulje plodova anisa koristi se protiv nadimanja i za smirenje grËeva.

Kamilica (Matricaria chamomilla) EteriËno ulje kamilice ublaæava grËeve u æelucu i crijevima, proljev i nadutost.

Kim (Carum carvi) EteriËno ulje kima u Dentinox pripravcima pospjeπuje probavu i smiruje grËeve.

KomoraË (Foeniculum vulgare) EteriËno ulje komoraËa upotrebljava se protiv nadimanja i probavnih tegoba kao posljedice nakupljanja plinova u crijevima.

Korijandar (Coriandrum sativum) Djeluje sliËno komoraËu, dakle posebno se koristi kod nadutosti i vjetrova.

Paprika (Capsicum annum) Zbog oπtra okusa i ljutine, eteriËno ulje paprike u preparatu koristi se za odvikavanje od navike sisanja prstiju i griæenja noktiju.

86

struËne

zanimljivosti

Biblioterapija, najbolji oblik terapije kod blaæih psihiËkih poremeÊaja Izvor: KIS broπura 16/”05

Zdravstveni program u zapadnom Yorkshireu, koji umjesto lijekova bolesnicima pripisuje Ëitanje knjiga, doæivljava pravi procvat...

U tom je dijelu Velike Britanije uprava jedne bolnice odluËila odvojiti dodatnu svotu novca za zapoπljavanje triju Ëlanova struËnog osoblja, takozvanih biblioterapeuta, koji se brinu o osobama s depresijom i tjeskobnoπÊu, preporuËujuÊi im uglavnom Ëitanje dobrog πtiva umjesto uzimanja tableta. Terapeuti Êe u suradnji s britanskim zdravstvenim agencijama pokuπati otkriti koliko Ëitanje knjige pomaæe u prevladavanju stresa.

Catherine Morris, jedna od inicijatora projekta, pozdravila je dodatnu financijsku pomoÊ, izjavivπi kako je ona dokaz uspjeπnosti metoda kojima se koriste biblioterapeuti. Program se provodi veÊ petu godinu - dosad je odræano dvije tisuÊe takozvanih grupnih Ëitateljskih seansi, tri stotine i pedeset pojedinaËnih, a svake se godine programu prikljuËi sto pedeset novih sudionika. Odabrane knjige namijenjene su onima koji pate od depresije, tjeskobe, poremeÊaja u prehrani, te ærtvama obiteljskog nasilja.

Hormon gladi povezan s pamÊenjem Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 19. 7. 2005.

IstraæivaËi s Dundee Universityja otkrili su vezu izmeu hormona leptina te procesa pamÊenja i uËenja koji se odvijaju u hipokampusu.

U istraæivanju πkotskih znanstvenika utvreno je da hormon koji kontrolira osjeÊaj gladi u organizmu istodobno popravlja i pamÊenje. Leptin kontrolira unos hrane i tjelesnu masu te regulira potrebu za jelom, no pokazalo se i da moæe popraviti stupanj komunikacije izmeu stanica mozga. Znanstvenici vjeruju da Êe daljnja istraæivanja razjasniti na koji naËin pretilost utjeËe na uËenje i pamÊenje.

Alternativa u borbi protiv HIV-a Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 25. 7. 2005.

NjemaËki znanstvenici sa sveuËiliπta u Heidelbergu u suradnji s britanskim kolegama otkrili su molekulu koja onemoguÊava formiranje HIV-a.

PostojeÊi tretmani HIV-a temelje se na kombinaciji lijekova koji blokiraju aktivnost proteina kljuËnih za reprodukciju virusa i njegov ulazak u zdrave stanice. Zbog toga πto HIV vremenom moæe steÊi sposobnost 86 VA©E ZDRAVLJE #43

izbjegavanja uËinka takvih lijekova, vrlo je vaæno pronaÊi nove naËine borbe protiv njega. Procjenjuje se da viπe od 40 milijuna ljudi ima HIV. U novom istraæivanju otkrivena je molekula nazvana CAI koja se veæe uz proteine poznate pod imenom Gag, πto Ëine vanjski “oklop” nezrelih neinfektivnih Ëestica iz kojih se poslije razvija virus. CAI moæe sprijeËiti meusobnu interakciju tih Ëestica te onemoguÊiti da se pretvore u HIV sposoban za πirenje zaraze. Znanstvenici vjeruju da Êe na temelju njihova otkriÊa biti moguÊe razviti lijek koji Êe se ponaπati poput CAI molekula te tako blokirati πirenje HIV-a.

Molekule iz stabljike ananasa djeluju protiv raka Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24.07.2005.

Dvije molekule izolirane iz bromelaina, ekstrakta stabljike ananasa, pokazale su se obeÊavajuÊim sredstvom u borbi protiv raka, istiËu australski znanstvenici.

Molekula nazvana CCS djeluje tako πto blokira protein po imenu Ras koji je defektan u pribliæno 30 posto svih sluËajeva raka, tvrde istraæivaËi iz Queensland Institute of Medical Research. Druga molekula, CCZ, stimulira imunoloπki sustav organizma i pomaæe mu da otkrije i uniπti stanice raka. Znanstvenici se nadaju da Êe njihovo istraæivanje omoguÊiti razvoj novih lijekova protiv raka dojke, raka pluÊa, raka debelog crijeva, melanoma te raka jajnika.

Prijaπnja istraæivanja pokazala su da je bromelain bogat enzimima te se zbog toga koristi i u prehrambenoj industriji. CCS i CCZ su enzimi proteaze koji su obiËno povezani s procesom rastvaranja proteina. To je prvo istraæivanje u kojem je utvreno da takvi enzimi mogu imati specifiËan uËinak na imunoloπki sustav.

Zaπto bolesti srca teæe pogaaju æene?

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24. 7. 2005.

Znanstvenici sa sveuËiliπta u Bonnu otkrili su da receptor za æenski spolni hormon estrogen ima kljuËnu ulogu u poveÊanju rizika za teæe posljedice bolesti srca kod æena.

NjemaËki znanstvenici utvrdili su da receptor za estrogen nazvan ERalfa ima velik utjecaj na rizik za pojavu nepravilna srËanog ritma. To bi moglo objasniti razlike izmeu pojave aritmije kod muπkaraca i æena, πto obiËno za posljedicu ima raniju pojavu bolesti srca kod muπkaraca, ali i teæe posljedice bolesti srca za æene. IstraæivaËi oËekuju da Êe rezultati njihova rada rezultirati razvojem terapija namijenjenih iskljuËivo æenama. Procjenjuje se da svake godine od posljedica bolesti srca umre

osam milijuna æena. U zemljama u razvoju bolesti srca Ëine polovicu svih smrtnih sluËajeva æena starijih od 50 godina.

Naljepnice olakπavaju upotrebu lijekova Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23. 7. 2005.

Britanski lijeËnik osmislio je naËin pomoÊi pacijentima koji imaju teπkoÊa s razumijevanjem nuænosti uzimanja odreenih lijekova.

Dr. Nigel Masters iz Hazlemerea u Buckinghamshireu na kutije lijekova dodaje fraze poput “za sniæavanje kolesterola” ili “za sniæavanje krvnog tlaka”. Prema njegovu miπljenju, to pomaæe pacijentima da bolje razumiju zbog Ëega moraju nastaviti uzimati odreeni lijek, posebno onima koji uzimaju nekoliko razliËitih. StruËnjaci iz organizacije Developing Patient Partnerships vjeruju da Êe ta ideja pomoÊi da se pacijenti viπe ukljuËe u brigu o svom zdravlju.

Dr. Masters je dosad napravio popis koji ukljuËuje gotovo 600 lijekova i razloga zbog kojih se oni uzimaju. SljedeÊi korak bit Êe kompjutorizacija njegova sustava tako da ga mogu koristiti i drugi lijeËnici.

»okolada vam moæe sniziti krvni tlak Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20. 7. 2005.

»okolada nije samo ukusna poslastica nego vam moæe sniziti krvni tlak, pokazali su rezultati novog istraæivanja provedenog u SAD-u.

Studija koju je objavila udruga American Heart Association pokazala je da sastojci Ëokolade iz skupine flavonoida mogu pomoÊi krvnim stanicama da lakπe obavljaju svoj posao te moæda i umanjiti rizik od srËanih bolesti. “Prijaπnja istraæivanja pokazala su da hrana bogata flavonoidima - poput voÊa, povrÊa, Ëaja, crnog vina i Ëokolade - pomaæe kod kardiovaskularnih rizika”, rekao je voditelj studije Jeffrey Blumberg sa sveuËiliπta Tufts u Bostonu.

“Mi smo u kliniËkim pokusima pokuπavali utvrditi utjecaj Ëokolade na sniæavanje krvnog tlaka kod ljudi s hipertenzijom”, dodao je Blumberg. “Ipak, ne moæemo preporuËiti «Jedite viπe Ëokolade!». Studija samo sugerira da flavonoidi iz kakaa poboljπavaju vaskularne funkcije”, rekao je Blumberg.

Na temelju dosadaπnjih istraæivanja znanstvenici joπ ne mogu dati konkretne preporuke glede prehrambenih vrijednosti Ëokolade, a nutricionisti upozoravaju da treba biti oprezan pri prevelikoj konzumaciji Ëokolade jer je ta namirnica bogata mastima, πeÊerom i kalorijama.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma.

Nagradni pojam 1

ToËne odogovore πaljite na adresu:

Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40. 10020 Zagreb

Nagradni pojam 2

Ime i prezime

Adresa

Poπtanski broj i grad

88

predstavljamo

knjige

SJEME OBMANE Jeffrey M. Smith

JEDNOROZI SU STVARNI Barbara Meister Vitale

Otkrivanje industrijskih i vladinih laæi o sigurnosti genetski modificirane hrane koju jedete Je li hrana koju jedete sigurna? ©to biotehnoloπka industrija ne æeli da doznate?

Ovaj eksplozivni ekspoze otkriva kako industrijska manipulacija i politiËki tajni dogovori, a ne znanost, odobravaju prodaju genetski modificiranih namirnica za svakodnevnu prehranu. Istraæivanja industrije su nepotpuna, alarmantni dokazi o opasnostima za zdravlje se prikrivaju, a agencije za odobrenje takve hrane izloæene su snaænome politiËkom pritisku.

Poglavlja u knjizi su poput pustolovnih priËa jer govore o vladinim zaposlenicima koji su priznali da su bili uznemiravani, zaustavljeni u napredovanju ili otpuπteni te da su neki znanstvenici bili potkupljeni ili pod prijetnjom, a njihovi dokazi ukradeni.

ProËitajte autentiËna interna upozorenja znanstvenika FDA (AmeriËke agencije za odobrenje lijekova i hrane) o toksinima, alergenima i novim bolestima koje su njihovi nadreeni zanemarili. Otkrijte kako su industrijska istraæivanja dizajnirana da bi se izbjeglo otkrivanje problema. Otkrijte kako je FDA skrivao informacije od ameriËkog Kongresa nakon πto je genetski modificirani dodatak prehrani ubio gotovo stotinu ljudi, a tisuÊe ih uËinio invalidima.

Hraniti se eksperimentalnom hranom kao πto je GM hrana znaËi kockati se sa zdravljem. Otkrijte kako moæete zaπtititi sebe i svoju obitelj!

Marina Kralj VidaËak

Pristup uËenju desnom hemisferom mozga BuduÊi da se u πkolama sve pouËava uglavnom s osloncem na lijevu hemisferu (analitiËkim metodama od dijelova prema cjelini), neka se djeca vrlo teπko snalaze i ne mogu ovladati naizgled uobiËajenim konceptima, poput prostornih i vremenskih odnosa, smjera Ëitanja, pisanja i raËunanja, sustavom fonema i grafema, matematiËkim konceptom mjesne vrijednosti i dr. Ovaj priruËnik donosi 65 jednostavnih aktivnosti koje se oslanjaju na posebne intuitivne, neverbalne sposobnosti desne hemisfere mozga, toliko zanemarene u danaπnjem obrazovanju. Jedinstveni testovi roditeljima, uËiteljima i psiholozima omoguÊuju odrediti dominantnu hemisferu i prepoznati djetetove individualne sklonosti u uËenju. Saznajte kako koristiti boje, oblike, kretanje, vizualizaciju, dodir i zvuk kako biste pomogli djeci da nauËe Ëitati, raËunati, znati koliko je sati i ispravno pisati.

Ilona Posokhova, prof.

Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti u svim knjiæarama i trgovinama bio&bio, Ilica 72 i JuriπiÊeva 28, Zagreb te u RK Prima 3, R. BoπkoviÊa bb, Split. Moæete je naruËiti i putem interneta na www. biovega.hr ili http://knjige.biovega.hr kao i na telefon 01/484 80 85 ili faks 01/377 37 85.

Izdanje: 2005. godina Cijena: 129 kuna

88 VA©E ZDRAVLJE #43

“Metode ge Vitale otvorile su novi pristup uËenju za moga sina Davida. Rukopis mu se nevjerojatno poboljπao u samo tri tjedna. To mu je omoguÊilo da uspije u svim podruËjima pismene komunikacije. Ove su mu metode i tehnike stvorile veÊe samopouzdanje. Znatno je napredovao u svim πkolskim predmetima.

Ovaj pristup uËenju Ëvrsto preporuËujem djeci.” - C. L., roditelj Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: pouzeÊem na tel. 044/732-228; 732-239 ili putem http://razvojdjece. crolink.net/knjizara.asp uz 15 posto popusta te u svim boljim knjiæarama Izdanje: I. izdanje / 2005. godina Cijena: 130 kn

VODI» U ZDRAVLJE I RAZVOJ VA©EG DJETETA DjeËja klinika Boston Na osnovi iskustava iz svjetski poznate DjeËje klinike Boston i vodeÊih pedijatrijskih struËnjaka Medicinskog fakulteta u Harvardu, ova je knjiga najpotpuniji i najmjerodavniji vodiË kroz djeËje zdravlje i razvoj koji je ikad napisan za roditelje i sve koji se brinu o djeËjem zdravlju i razvoju. Prvi put na jednome mjestu, na 800 stranica, nude se sve medicinske, psiholoπke i praktiËne informacije koje su vam potrebne da podignete zdravu djecu. Viπe od 75 vodeÊih lijeËnika i specijalista pedijatara sudjelovalo je svojim iskustvima i savjetima u izradi ovoga veliËanstvenog vodiËa.

- Odgovori na najËeπÊa roditeljska pitanja - Posebno oznaËeni odjeljci za hitne sluËajeve, omoguÊuju pomoÊ kad je najpotrebnija - Osobna iskustva roditelja - NajËeπÊe djeËje bolesti i stanja od A do Æ, na viπe od 300 stranica - NajËeπÊe opasnosti koje prijete djeci i kako ih sprijeËiti - Stotine razvojnih mapa i tablica - KuÊna njega najËeπÊih djeËjih bolesti, kao i detaljne informacije o tome kad zvati lijeËnika Od trudnoÊe do osnovne πkole i nakon nje, roditelji se mogu osloniti na pouzdanost DjeËje klinike Boston, znajuÊi da im se u rukama nalazi mudrost svjetskih pedijatrijskih struËnjaka. dr. sc. T. Berry Brazelton, dr. med, spec. pedijatar Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: pouzeÊem na tel. 044/732-228; 732-239 ili putem http://razvojdjece. crolink.net/knjizara.asp uz 15 posto popusta te u svim boljim knjiæarama Izdanje: I. Izdanje / 2005. godina Cijena: meki uvez 350 kn; tvrdi uvez 399 kn