Vaše zdravlje 08/2006

v o d i »

z a

z d r a v i j i

iSSN 1332-232x kolovoz/rujan 2006.

æ i v o t Broj 49 / godina ix

Posebno izdanje

©eÊerna bolest I PUTOVANJE

TreÊaæivotnadob AKTIVNO ŽIVJETI, A NE PROŽIVLJAVATI

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - Sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

iti “star” u danaπnje vrijeme

naπem poimanju æivo-

uopÊe nije popularno. Æivimo

ta, u naπem pristupu

u svijetu koji slavi mladost i

æivotu i sebi samima.

ljepotu, koji nameÊe trendove

©to smo mlai i neisku-

vjeËne mladosti kroz razne

sniji, manje znamo cije-

Ëudotvorne preparate, metode i postupke

niti ono πto s godinama

kojima Êemo zaustaviti vrijeme. Ali, u poza-

stjeËemo. Normalno je

dini cijele priËe je neumitna Ëinjenica, a to

da su mladi buntovni i

je da je æivot prolazan, a starost neπto πto

puni nerazumijevanja. To im je na neki naËin

ne moæemo izbjeÊi.

dopuπteno jer tek upoznaju æivot i treba im

Fizioloπki gledano, proces starenja poËinje

dati vremena da steknu iskustvo koje Êe im

od trenutka zaËeÊa i traje do smrti, a u

pomoÊi da razumiju kako se s godinama

meuvremenu prolazimo kroz nekoliko æivot-

stvari mijenjaju. No, ipak nije naodmet upo-

dermatovenerolog

nih razdoblja, od kojih svako nosi pozitivne

zoriti da ne podcjenjuju ni æivotno iskustvo

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

i negativne strane. Moæda se zbog toga Ëesto

ni mudrost starijih, jer Êe im to pomoÊi da

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

dogaa da æelimo upravo ono πto u tom tre-

razviju pozitivan stav prema æivotu uopÊe,

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

nutku nemamo i ne moæemo imati - kad smo

da na vrijeme poËnu cijeniti ono πto imaju

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

mladi æarko æelimo biti ili izgledati starije, a

i prihvate spoznaju da su sami kovaËi svoje

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

kad smo stariji, upravo suprotno - poseæemo

sreÊe.

za bilo Ëime πto Êe nam pomoÊi da vrati-

Æivjeti s pozitivnim stavom, znaËi bezrezerv-

mo vrijeme. I tako se vrtimo u krugu naπih

no prihvaÊati sve dobro πto s godinama dola-

htijenja i nemoguÊnosti njihova ispunjenja,

zi, a pritom ne zaboravljati da godine ipak

u vrtlogu πto se zove æivot. I sve je to nor-

nose i svoje rizike, te na vrijeme voditi brigu

malno, æivotno, ljudski.

da se oni izbjegnu u najveÊoj moguÊoj mjeri

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Poimanje starosti vrlo je raznoliko i ovisno o

kako bi πto dulje zadræali zadovoljavajuÊu

www.vasezdravlje.com

vremenu u kontekstu kojeg je promatramo.

kvalitetu æivota i starost aktivno æivjeli, a ne

Ne tako davno, veÊ su se Ëetrdesetogodiπnjaci

pasivno proæivljavali.

smatrali starima. U danaπnje vrijeme ta gra-

Jer, starost moæe pruæiti novu dimenziju æivo-

tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490

nica pomaknuta je daleko naprijed, ali joπ

ta, koja ispunjena sreÊom i zadovoljstvom

©eferova 2, 10000 Zagreb

uvijek nismo zadovoljni, i vjeËno smo u

moæe uvelike premaπiti sve veÊ proæivljeno.

potrazi za eliksirom mladosti. Moæda nismo

A kad Êemo “ostariti” i kako Êemo svoju

svjesni da se on ipak krije u nama samima, u

starost proæivjeti, ovisi samo o nama.

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

Stru»ni kolegij

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

Dizajn i priprema za tisak

HAND Design Studio

Tisak

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #49

#49

Sadræaj STAROST I STARENJE . . . . . . . . . . . .

prim. Spomenka Tomek-RoksandiÊ, dr. med., Goran Perko, dr. med., Diana Mihok, dr. med., Hrvoje RadaπeviÊ, prof. dr. sc. Ana Puljak

HIPERPIGMENTACIJE . . . . . . . . . . . .

Mirjana TudoriÊ, dr. med.

INTERVJU: Snjeæana Ciglar-JeluπiÊ Nekirurπki lifting . . . . . . . . . . . . . . . . . . OPASNOSTI LJETNIH VRU∆INA . . . . .

24 26

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ

SVE BLAGODATI MORA . . . . . . . . . . .

Detlev Brechtel

REFLEKSOTERAPIJA STOPALA . . . .

Dan ©ercar, prof.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavnije vjeæbe snage s rastezljivom gumenom trakom . . . . . . .

mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.

NOVE TEHNOLOGIJE U STOMATOLOGIJI . . . . . . . . . . . . . . .

Marija SoviÊ, dr. stom.

PREPORUKE ZA©TITE OD VRU∆INE

ZZJZ Grada Zagreba - Centar za gerontologiju

»OKOLADA U KOZMETI»KOJ INDUSTRIJI . . . . . . . .

Manuela ©apro, dipl. ing.

DIJETOTERAPIJOM DO ZDRAVLJA . .

Irena Martinis, dipl. ing., Eva PaviÊ, dipl. ing, Irena OreË, dipl. ing.

MEDITERANSKA PREHRANA . . . . . . .

Zdravka BrajdiÊ, dipl. ing.

DJE»JE ZARAZNE BOLESTI vodene kozice (variËele) . . . . . . . . . . . . .

Miran CvitkoviÊ, dr. med.

KAKAV STE RODITELJ . . . . . . . . . . . .

UDRUGE Udruga transplantiranih bolesnika Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . .

Tanja Watz

MEDICINSKI LEKSIKON proljev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VODI» KROZ PRETRAGE UZV abdomena . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ozren Podnar, prof.

76 78

Anton KrniÊ, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI crna udovica i histaminsko trovanje . . . .

Goranka PetroviÊ, dr. med.

BILJNA LJEKARNA ruæmarin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

dr. sc. Gordana Flander Buljan, Ana KarloviÊ, prof.

TESTOSTERON KAO AFRODIZIJAK . . . . . . . . . . . . . . .

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . . . . STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . . . .

84 86

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#49 Va©e zdravlje

treÊa æivotna dob

aktivno æivjeti, a ne proæivljavati

Doba mudrosti i zrele ljubavi Bioloπka i kronoloπka starost nisu istovjetne, nego uvjetovane genotipskom i fenotipskom individualnoπÊu Ëovjeka, a izraæavaju se u razliËitim æivotnim razdobljima. Zbog toga proces starenja poËinje od zaËeÊa i traje do smrti. Znanstvene spoznaje potvruju kako se ne moæe odrediti stvarna granica izmeu evolucijske i involucijske faze starenja.

ma produljio se æivotni vijek, a time je porastao udjel starijih osoba u cjelokupnoj populaciji, Ëemu pridonosi i smanjenje prirodnog prirasta. Broj stanovnika starijih od 65 godina neprekidno i ubrzano raste, prije svega u ekonomski razvijenim zemljama, ali ta tendencija prisutna je i u zemljama u razvoju. Prema podacima Gerontoloπkih zdravstveno-statistiËkih pokazatelja za Hrvatsku 2002./2003. godine u izdanju Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, udio starijih ljudi u puËanstvu Hrvatske progresivno raste, pa se naπa zemlja, prema klasifikaciji UN-a, svrstava u Ëetvrtu skupinu dræava Europe s vrlo starom populacijom. Naime, u 2001. godini udio ljudi starijih od 65 godina u Hrvatskoj je iznosio 15,62 posto, a prema procjeni iz 2004. godine, gotovo 17 posto (slika 1).

ZahvaljujuÊi porastu opÊeg æivotnog standarda i unaprjeenju zdravstvene zaπtite, u razvijenim zemlja-

Ljudi starije æivotne dobi vrlo su specifiËna i vulnerabilna dobna skupina, Ëije progresivno poveÊanje

prim. Spomenka Tomek-RoksandiÊ, dr. med., Goran Perko, dr. med., Diana Mihok, dr. med., Hrvoje RadaπeviÊ, prof. dr. sc. Ana Puljak, Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaπtitu zdravlja starijih osoba, Mirogojska 16, Zagreb

Starenje i starost jasno se razlikuju. Dok je starenje prirodan i nepovratan fizioloπki proces, koji u pojedinih ljudi napreduje razliËitom brzinom, starost predstavlja odreeno æivotno razdoblje povezano s kronoloπkom dobi. S odmakom æivotne dobi dogaaju se brojne promjene organa i organskih sustava, πto izaziva progresivno slabljenje i oπteÊenje njihove funkcije, pa se u starosti uËestalije javljaju pojedine kroniËne bolesti, a time i funkcionalna onesposobljenost Ëovjeka. 0 Va©e zdravlje #49

TEMA B ROJA

udjela bitno utjeËe na zdravstvenu, ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i gospodarstvenu strukturu puËanstva. Znanstvena disciplina koja prouËava starenje u najπirem smislu, tj. njegove kliniËke, bioloπke, ekonomske, socijalne i psiholoπke aspekte, naziva se gerontologija. Iz toga proizlazi sveobuhvatan, cjelovit pristup zaπtiti zdravlja starijih ljudi, koji osigurava i unaprjeivanje zdravlja. Spoznaje o starenju neprestano se i ubrzano poveÊavaju i mijenjaju, pa zbog toga gerontologija kao znanstvena disciplina zauzima sve vaænije mjesto u razvijenim dræavama svijeta. Gerijatrija je medicinska specijalizacija koja se bavi lijeËenjem, dijagnostikom, njegom i rehabilitacijom bolesnih starijih te sprjeËavanjem nastanka boles ti.

Doba mudrosti i zrele ljubavi - U sadaπnjim uvjetima æivljenja, starija æivotna dob od 65 i viπe godina vrijeme je prilagodbe na nove aktivnosti nakon prestanka radnog odnosa. To je vrijeme izazova i nove πanse za razvoj uloge starijeg Ëovjeka u „mirovini”, Ëiji se odlazak u mirovinu sve viπe produljuje, pa je tako u nekim europskim dræavama pomaknut na 68 godina. Aktivnost zdravog starijeg Ëovjeka nikad ne prestaje, ona samo mijenja svoj oblik. Europske i hrvatske gerontoloπke spoznaje potvrdile su kako se ne moæe zanemariti meuovisnost starijeg Ëovjeka i oËuvanja njegova zdravlja u odnosu na zajednicu u kojoj æivi i stvara. Funkcionalno sposoban stariji Ëovjek vrlo je koristan Ëlan zajednice u kojoj æivi i stvara. On je iskoristiv potencijal za prijenos znanja, umijeÊa, vjeπtina i radnog iskustva na mlae i druge starije generacije kako se ne bi ponavljale nepotrebne pogreπke. U primitivnim, nerazvijenim zajednicama Ëesto se zbog predrasuda i neznanja vrlo usko gleda na proble-

matiku bolesnih starijih ljudi. Vaæno je postaviti pitanje: ako se od nekoga ne oËekuje praÊenje i iskazivanje interesa za dogaanja, donoπenje odgovornih odluka, proπirivanje spoznaja, stvaranje, rad i uËenje, zaπto bi takva osoba to isto oËekivala od sebe? Osamdesetogodiπnjak je desetljeÊima bio uvjeravan kako stariji ljudi nisu sposobni misliti, neπto korisno raditi, Ëak ni uæivati u æivotu, davanju i primanju ljubavi i seksualnim aktivnostima kao sastavnicom te ljubavi. Na taj naËin postaju ærtve vlastitih oËekivanja, predrasuda, stereotipa i neznanja o starenju. Starost je vrijeme kad æivot dobiva nove duhovne dimenzije i prednosti kojih nije bilo u mladosti. Otvaraju se πanse razvoja i moguÊnosti ostvarenja preorijentacijskih radnih aktivnosti. Aktivno, zdravo starenje ukljuËuje prilagodbu novim okolnostima, spo znajama te stalno uËenje i otkrivanje prednosti starenja i starosti.

Kako oËuvati zdravlje i funkcionalnu sposobnost? - Stariji ljudi nisu homogena skupina i ne doæivljavaju sebe kao odvojenu populacijsku skupinu nego su sastavni integralni dio zajednice u kojoj aktivnim ukljuËivanjem æive, rade i stvaraju. Osnove za zdravo, aktivno starenje, uz oËuvanje funkcionalne sposobnosti i unaprjeivanje zdravlja u dubokoj starosti, postavljaju se u ranijoj æivotnoj dobi kroz vlastite odluke i pozitivno zdravstveno ponaπanje. Nepuπenje, pravilna i uravnoteæena prehrana, odræavanje normalne tjelesne teæine te redovita, svakodnevna, umjerena tjelesna aktivnost najvaæniji su u odræavanju zdravlja i vitalnosti.

Gerontoloπki centar - Planiranje razvoja za obitelj i lokalnu zajednicu u kojoj stariji ljudi æive ukljuËuje razvoj novih izvaninstitucijskih oblika skrbi za starije osobe. Jedan od istak-

nutih novih modela cjelovite skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici upravo je model Gerontoloπkog centra. On je multifunkcijski centar neposredne i integralne multidisciplinarne izvaninstitucijske skrbi za starije osobe u lokalnoj zajednici u kojoj æive i stvaraju. Osnovni je cilj zadræati starijeg Ëovjeka πto je dulje moguÊe u njegovu prebivaliπtu uz obitelj. U njima se provode: programi preventivnih pregleda primarne prevencije; trajne tjelesne, psihiËke i okupacijskorekreacijske radne aktivnosti; fizikalna terapija; zdravstveno, psiholoπko i pravno savjetovanje; dnevni boravak; njega i pomoÊ u kuÊi te dostava obroka; posudionice ortopedskih pomagala i raznih usluga gerontoservisa. Tijekom 2004. i 2005. gerontoloπki centri realizirani su na osam lokacija u Zagrebu pri domovima za starije i nemoÊne osobe Trnje, Maksimir, MedveπËak, Sv. Ana, Sv. Josip, Treπnjevka, PeπËenica i Dubrava. Gerontoloπki centri djeluju i po ostalim æupanijama u Hrvatskoj (Pula, ©ibenik, Veli Loπinj, Rijeka, Beli Manastir, Rab, Osijek, Pojatno, Zadar, Split, PoreË, Krk, Rovinj, Sisak itd.).

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo, Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaπtitu zdravlja starijih osoba (slika 1) bavi se utvrivanjem, praÊenjem i prouËavanjem te izvjeπÊivanjem i procjenom zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba za svoje æupanijsko podruËje djelovanja i grad Zagreb, a obuhvaÊa 35.000 starijih osoba. Svrha je izrada programa zdravstvenih mjera i postupaka u zaπtiti zdravlja starijih osoba, kao i primjerenog programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe. Tako vodi Registar zdravstvenih potreba i

#49 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi po æupanijama Hrvatske i grada Zagreba, s Podregistrom hrvatskih stogodiπnjaka te Podregistrom za oboljele od Alzheimerove bolesti i psihiËkih poremeÊaja u starijih.

„4N” u gerijatriji - Hrvatska gerontoloπka istraæivanja upuÊuju na Ëetiri glavna gerontoloπko-javnozdravstvena problema u starijih ljudi. To su nepokretnost, koja se pojavljuje kao gerijatrijsko-imobilizacijski sindrom u starijih osoba, slijedi nestabilnost zbog velikog udjela ozljeda i padova u starijih, zatim nesamostalnost sa sve veÊim udjelom demencije

Slika 1 - StruËnjaci Centra za gerontologiju ZZJZ Grada Zagreba: prim. dr. S. Tomek-RoksandiÊ (voditeljica Centra), H. RadaπeviÊ., prof. dr. sc. A. Puljak, dr. G. Perko, dr. D. Mihok, M. ©kes, vrt., S. VraËan, vrt. i Lj. KurtoviÊ

i Alzheimerove bolesti u najstarijih osoba te visoki udio nekontroliranog mokrenja (inkontinencije) u gerijatrijskih bolesnika. Primjenom primjerena programa primarne, sekundarne

i tercijarne prevencije fokusiranog na Ëimbenike koji dovode do bolesnog starenja, mogu se u znatnoj mjeri prevenirati vodeÊi gerontoloπko-javnozdravstveni problemi.

PRAVILNA PREHRANA - smjernice Pod pravilnom prehranom starijih ljudi podrazumijeva se prehrana koja zadovoljava energetske potrebe i potrebe za esencijalnim hranjivim tvarima, a istodobno smanjuje rizik obolijevanja od kroniËnih bolesti povezanih s naËinom prehrane. Kako se tijekom starenja javljaju i odreene promjene u funkciji probavnog sustava, prehrana starijih treba biti usklaena s opÊim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama i tjelesnom aktivnoπÊu. NajËeπÊa pogreπka u prehrani je prekomjeran unos soli, πeÊera, bijelog braπna i zasiÊenih masnoÊa, koji pogoduju nastanku bolesti u starosti, a time i funkcionalne onesposobljenosti. Zamjena za te pogreπne prehrambene navike starijeg Ëovjeka je primjena osam prehrambenih pravila za starije (vidi tablicu). Sa æivotnom dobi postupno se smanjuje sadræaj vode u tijelu. Zbog toga je u starijoj dobi nuæno uzimati minimalno osam Ëaπa nezaslaene i negazirane tekuÊine dnevno. Pritom se mora voditi raËuna je li ta koliËina vode veÊ nadoknaena tekuÊom hranom (npr. juha ili varivo).

0 Va©e zdravlje #49

»imbenici koji utjeËu na stanje uhranjenosti - PoveÊanjem æivotne dobi slabi osjet okusa, opipa, mirisa, vida i sluha, πto moæe imati negativan utjecaj na prehranu i stanje uhranjenosti. Pored fizioloπkih promjena uvjetovanih starenjem, kroniËnih bolesti i oπteÊenja funkcije pojedinih organa i organskih sustava kao i naËina prehrane, na prehrambeni status starijih osoba utjeËu i psiholoπki (æalovanje, apatija...), socioloπki (npr. izoliranost uvjetovana teπkom pokretljivoπÊu.) i ekonomski Ëimbenici. Nadalje, ljudi starije dobi uzimaju i brojne lijekove. Poznato je da mnogi od njih mogu uzrokovati gubitak apetita, smanjiti osjet okusa i mirisa, ili doÊi u interakciju s drugim prehrambenim tvarima, smanjujuÊi tako njihovu apsorp ciju. Tijekom procesa starenja, kao posljedica smanjenja miπiÊne mase i koliËine vode u tijelu, uz istodobno poveÊanje rezervi masnog tkiva, dolazi do sniæenja bazalnog metabolizma. Kao posljedica toga i smanjene tjelesne aktivnosti smanjuje se energetska potreba, ali ne opada potreba za vital-

nom hranom. Stoga je potrebno osigurati izbor hrane bogate nutrijentima, a siromaπne kalorijama, kako bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna koliËina energije. Piramida korisne mediteranske prehrane prikazuje opÊe proporcije i frekvenciju obroka, koja zbog razliËitih æivotnih stilova i potreba namjerno nije strogo definirana. Baza piramide odnosi se na preporuËeni dnevni unos tekuÊine - minimalno osam Ëaπa vode. U drugoj razini piramide su æitarice i proizvodi od punog zrna æitarica - tamni kruh, integralna tjestenina, integralna riæa i soja. SljedeÊa razina odnosi se na πto veÊi unos sezonskog voÊa i povrÊa. Unos bjelanËevina putem plave i bijele ribe, osobito srdela i inÊuna, zatim meso peradi (bez koæe) i kuniÊa, Ëini Ëetvrtu razinu piramide. Gerontoloπki nutricionisti preporuËuju unos bezmasnih mlijeËnih proizvoda, koji su takoer u Ëetvrtoj razini. ©eÊer se nalazi na uskom vrhu piramide, πto znaËi da njegov unos treba πto je viπe moguÊe ograniËiti.

Osam prehrambenih pravila za starije osobe 1. Prehrana starijih treba biti

4. 5.

usklaena s opÊim preporukama zdrave prehrane, njihovim energetskim potrebama, kao i tjelesnom aktivnoπÊu; Svakodnevno jesti πto raznovrsniju hranu, uz obvezan doruËak. DoruËkovati voÊe i bezmasne mlijeËne proizvode. RuËati πto viπe povrÊa i ribe, uz najviπe jedan decilitar crnoga vina. VeËerom unositi πto manje namirnica, najkasnije tri sata prije spavanja, po moguÊnosti uvijek u isto vrijeme. Dnevno uzimati osam Ëaπa od 2 dl vode ili negazirane i nezaslaene tekuÊine, koji se umanjuje unosom tekuÊe hrane. PoveÊati unos ezonskog voÊa, povrÊa, klica i integralnih æitarica. Crveno meso svakako zamijeniti bijelim mesom peradi bez koæe i osobito plavom ribom. Primjereno unositi nemasno mlijeko, nemasni sir, jogurt, kefir, tofu, oraπaste plodove. Posebno ograniËiti unos soli, πeÊera, bijelog braπna i masnoÊa u hrani (zamjensku masnoÊu nadoknaditi uljem buËe, masline ili suncokreta). PoveÊati unos brokule, cvjetaËe, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te buËinih koπtica, radi sprjeËavanja bolesnoga starenja.

Dodatni savjeti • posvetite pozornost izgledu hrane i serviranju (cvijeÊe, svijeÊe…)

NajËeπÊa pogreπka u prehrani je prekomjeran unos soli, πeÊera, bijelog braπna i zasiÊenih masnoÊa, koji pogoduju nastanku bolesti u starosti, a time i funkcionalne onesposobljenosti

• jedite polagano, u miru, uz dobro ævakanje i koncentraciju na uæivanje u obroku (uæivajte u okusima i mirisima hrane) • sa stola se dignite prije osjeÊaja sitosti (pojedite 80 posto obroka koji bi vas inaËe u potpunosti zasitio) • nemojte se preËesto vagati, jer Êe vam se Ëiniti da se kilogrami tope presporo (mrπavljenje je polagan proces; ne zaboravite da se niste ni udebljali preko noÊi) • znojenjem se gubi sol - oprez kod nadoknade soli (hipertenzija, bubreæni bolesnici, drugi lijekovi) • dodatni oprez potreban je ljeti, jer je zbog vruÊine ubrzan proces kvarenja hrane, πto uz smanjen osjet mirisa i okusa te oslabljen vid kod starije osobe poveÊava moguÊnost trovanja hranom • osigurajte dostavu hrane u kuÊu ili posjet gerontoloπkom centru

Pravilna priprema hrane - Kod pripremanja jela osobitu pozornost treba posvetiti oËuvanju posebno vrijednih dijelova, npr. vitamina. U starosti je poæeljno jesti hranu koja je πto kraÊe kuhana, u pravilu pripremana na leπo, a ne præena i pohana, te nikako sa zaprπkom. Svakodnevno treba pripremati svjeæu hranu, a ne koristiti odstajalu i podgrijanu. Poæeljno je jesti πto viπe sirova povrÊa i voÊa, a ono koje se kuha treba kuhati u malo vode i πto kraÊe, i takoer upotrijebiti tu vodu. Osobito treba izbjegavati ponovnu upotrebu veÊ koriπtena ulja. Juhe i variva preporuËljiva su hrana za starije, koju ne treba dosoljavati i zaËinjavati, jer velika veÊina povrÊa sadræi prirodnu slanost. Proklijale klice æitarica, kefir, acidofil i bioaktiv osobito su korisna hrana za starije. Idealno je svaki zalogaj proævakati 30 do 40 puta. Starije osobe koje ne mogu dobro ævakati hranu moraju hranu usitniti, uËiniti je kaπastom. Takoer je vaæno odræavati higijenu zubi i zubala.

TEMA B ROJA

DEBLJINA - negativni utjecaji na zdravlje Debljina je kroniËna metaboliËka bolest uzrokovana brojnim i sloæenim Ëimbenicima, ukljuËujuÊi poveÊan unos energije, smanjenu tjelesnu aktivnost te genetske utjecaje. Povezana je sa skraÊenjem oËekivana trajanja æivota, i vaæan je riziËni Ëimbenik za nastanak bolesti srca i krvnih æila, πeÊerne bolesti (tip 2), hiperlipidemije, æuËnih kamenaca, osteoartritisa i nekih karcinoma (karcinom prostate, debeloga crijeva, dojke, jajnika, endometrija i æuËnog mjehura). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, debljina poprima epidemijske razmjere i postaje jedan od vodeÊih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da 1,2 milijarde ljudi u svijetu pati od prekomjerne tjelesne teæine. Javlja se izmeu 15 i 20 posto u razvijenim zemljama i ima tendenciju porasta. Debljina je u porastu i u nerazvijenim zemljama, gdje se taj problem javlja zajedno s pothranjenoπÊu. Gerontoloπka datoteka o hospitalizacijama gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj u kojih je utvrena debljina u 2004. upozorava na 282 hospitalizacije uzrokovane debljinom, od kojih je 3,55 posto starijih od 65 godina, a prevladavaju æene. Rezultati ZagrebaËkog gerontoloπkog istraæivanja (2005.) meu korisnicima domova u dobi od 65 do 74 godine (N = 938) pokazali su prisutnost debljine u goto-

vo polovice æena i treÊine muπkaraca, a 62,21 posto korisnika domova starijih od 75 godina ima normalne vrijednosti indeksa tjelesne mase. NameÊe se hipotetski zakljuËak, koji potvruju i hrvatska i europska gerontoloπka istraæivanja, kako starije osobe koje su debele ne doæivljavaju duboku starost od 85 i viπe godina zbog prevalencije mrπavih starijih osoba u dobi od 95 i viπe godina. Temeljni uzroci epidemije debljine su suvremen naËin æivota, karakteriziran smanjenom tjelesnom aktivnoπÊu, kao i visokokaloriËna prehrana bogata mastima i rafiniranim ugljikohidratima.

Utvrivanje koliËine masnoga tkiva - Metodoloπko utvrivanje pojavnosti prekomjerne tjelesne teæine i debljine procjenjuje se uporabom dviju jednostavnih metoda: • izraËunavanjem indeksa tjelesne teæine (ITM; engl. Body Mass Indeks - BMI), koji se izraËuna dijeljenjem tjelesne teæine u kilogramima s kvadratom visine u metrima (kg/m2); ITM veÊi od 25 kg/m2 definira se kao prekomjerna tjelesna teæina, a veÊi od 30 kg/m2 kao debljina • mjerenjem opsega struka - istraæivanja su pokazala da je nakupljanje viπka masnoga tkiva na trbuhu (oblik jabuke) vaæan Ëimbenik rizika za razvoj

odreenih bolesti. Naime, muπkarci s opsegom struka veÊim od 100 cm i æene sa strukom veÊim od 90 cm imaju veÊi rizik za razvoj πeÊerne bolesti, dislipidemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti upravo zbog nakupljanja masnoga tkiva u podruËju abdomena tijekom starenja.

Sveobuhvatna strategija prevencije - BuduÊi da su negativni utjecaji debljine na zdravlje poznati te da je broj debelih osoba u porastu, treba poduzeti konkretne akcije radi promicanja zdravlja i promjene stila æivljenja. Problem debljine vrlo je sloæen i ne moæe se oËekivati njegovo brzo i lako rjeπavanje. Potrebno je razviti nacionalnu sveobuhvatnu strategiju prevencije debljine, koja bi ukljuËila edukaciju, promjenu stila æivljenja i izmjenu Ëimbenika okoline koji pred stavljaju barijeru zdravom naËinu æivljenja. Glavna zapreka svim programima promocije zdravlja je nedostatak novca. Meutim, vaæno je imati na umu da troπkovi zdravstvene zaπtite i gubitka produktivnosti zbog zdravstvenih problema uvjetovanih debljinom daleko prelaze troπkove preventivnih programa. Prevenciju valja poËeti veÊ u djeËjoj dobi, pri Ëemu treba staviti naglasak na promicanje tjelesno aktivnijeg æivota. Naime, znanstve-

TEMA B ROJA

no je dokazano da dugotrajno sjedenje pred televizorom i raËunalom viπestruko povisuje rizik od nastanka hiperkolesterolemije (visoka razina kolesterola u krvi) i debljine u djece. Nametanje teæih dijetnih ograniËenja u djeËjoj dobi nije poæeljno, nego se preporuËuju raznolike namirnice, a redukciju zasiÊenih masnoÊa i kolesterola u prehrani treba poËeti postupno od 3. do 5. godine æivota i striktno je provoditi tek nakon zavrπena rasta.

Prevencija i lijeËenje u starijih - Promjena naËina æivljenja,

ukljuËujuÊi promjenu naËina prehrane i poveÊanu tjelesnu aktivnost, prvi je i osnovni pristup. Promjena naËina prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti i rafiniranih ugljikohidrata. PreporuËuje se puno svjeæeg voÊa i povrÊa zbog sadræaja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa je prikladno nemasno bijelo pureÊe ili pileÊe meso ili riba. Potrebno je obratiti pozornost i na pripremu hrane - najbolje kuhati ili pirjati, a zabranjeno je præenje u masnoÊi. Pri kupnji namirnica vaæno je obratiti pozornost na informacije

o energetskoj vrijednosti te sadræaju masnoÊa i πeÊera. Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine. Starost nije ograniËavajuÊi Ëimbenik za struËno voenu i nadziranu tjele snu aktivnost. Najvaænije je da je stalna i redovita (po moguÊnosti svakodnevna), odgovarajuÊeg trajanja (15 do 30 minuta), a optereÊenje usklaeno sa zdravstvenim stanjem osobe.

©E∆ERNA BOLEST - ËeπÊi tip 2 ©eÊerna bolest je kroniËna bolest karakterizirana poviπenom razinom πeÊera u krvi zbog nedovoljna stvaranja inzulina ili njegove nedjelotvornosti. Dugotrajno poviπena razina πeÊera u krvi oπteÊuje mnoge organske sustave, osobito krvne æile i æivce. Inzulin je hormon koji stvaraju beta-stanice Langerhansovih otoËiÊa guπteraËe. Nakon obroka raste razina πeÊera (glukoze) u krvi, πto stimulira guπteraËu na luËenje inzulina, a on omoguÊuje ulazak glukoze u stanice tijela, osobito miπiÊne, gdje se ona iskoriπtava za dobivanje energije ili se pohranjuje za buduÊu upotrebu. Kad se razina πeÊera u krvi normalizira, smanjuje se proizvodnja inzulina u guπteraËi, a tijelo koristi pohranjenu energiju do sljedeÊeg obroka. Dva su osnovna oblika πeÊerne bolesti: • πeÊerna bolest tip 1 - πeÊerna bolest ovisna o inzulinu, koja se javlja u mladenaËkoj dobi; nastaje zbog nemoguÊnosti guπteraËe da proizvede inzulin • πeÊerna bolest tip 2 - πeÊerna bolest neovisna o inzulinu, koja se javlja u zrelijoj dobi. Povezana je sa stanjem koje se naziva

inzulinska rezistencija - guπteraËa proizvodi inzulin, ali zbog poremeÊaja na razini miπiÊnih i jetrenih stanica taj inzulin nije djelotvoran. Mnogo je ËeπÊa kod starijih osoba nego tip 1. Njezina pojavnost raste sa æivotnom dobi, sa oko 3 - 5 posto kod osoba u Ëetvrtom i petom desetljeÊu æivota, na 10 - 20 posto kod osoba u sedmom i osmom desetljeÊu æivota. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da oko 150 milijuna ljudi πirom svijeta boluje od πeÊerne bolesti i smatra se da Êe se do 2025. godine taj broj udvostruËiti. Porast Êe osobito pogoditi zemlje u razvoju, i to zbog poveÊanja populacije, kao i njezina starenja, nezdrava naËina prehrane, debljine i sedentarnog naËina æivljenja. Prema podacima dijabetoloπkih centara u Hrvatskoj, smatra se da oko 180.000 ljudi u Hrvatskoj boluje od πeÊerne bolesti.

»imbenici nastanka πeÊerne bolesti tip 2 - Iako nije u potpunosti objaπnjen njihov mehanizam djelovanja, poznato je da naslijee ima

vaænu ulogu u razvoju bolesti. Naime, u 25 do 33 posto bolesnika bolest je prisutna kod razliËitih Ëlanova obitelji. Smatra se da vaænu ulogu ima i debljina, te naËin prehrane i stil æivljenja. Debljina je vrlo Ëesta meu oboljelima od πeÊerne bolesti tip 2, i vaæan je Ëimbenik u razvoju inzulinske rezistencije, pri Ëemu je bitan i raspored masnoga tkiva. Oblik jabuke (nakupljanje masnoga tkiva na trbuhu) ËeπÊe se povezuje s inzulinskom rezistencijom, bolestima srca, poviπenim krvnim tlakom, poviπenim kolesterolom i moædanim udarom. Osobito je vaæno istaknuti ulogu umjerene tjelesne aktivnosti, za koju je dokazano da moæe sprijeËiti ili barem odgoditi razvoj manifestne πeÊerne bolesti. ©eÊerna bolest tip 2 i njezine komplikacije ËeπÊe se javljaju kod puπaËa.

Kad posumnjati - Kod starijih osoba bolest se najËeπÊe otkrije sluËajno, tijekom rutinskih sistematskih lijeËniËkih pregleda, nalazom poviπenih vrijednosti glukoze u krvi i mokraÊi. Simptomi se ne moraju javiti godinama. Tek u uznapredovalom stadiju bolesti mogu se javiti klasiËni simptomi - prekomjerna æe, pojaËa-

#49 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

no mokrenje, gubitak teæine, umor, zamagljen vid, sklonost svrbeæu i koænim infekcijama, osobito gljiviËnim (kod æena su uËestale gljiviËne vaginalne infekcije). Takoer se mogu javiti neobiËni osjeti u ekstremitetima, npr. trnci i æarenje.

Komplikacije πeÊerne bolesti Od kratkoroËnih komplikacija Ëesta je hipoglikemija, odnosno niska koncentracija glukoze u krvi, koja moæe biti posljedica intenzivna davanja inzulina ili lijekova koji oslobaaju inzulin, ali i nedovoljna uzimanja hrane, pojaËane tjelesne aktivnosti ili uzimanja alkohola. ObiËno se javljaju znojenje, podrhtavanje, glad, ubrzano lupanje srca, a teæi oblici mogu ugroæavati æivot ako bolesnik ne prepozna znakove. DugoroËne komplikacije javljaju se zbog promjena na velikim i malim krvnim æilama i æivcima. SrËani udar vrlo je Ëesto uzrok smrti meu osobama koje boluju od πeÊerne bolesti tip 2, ali i moædani udar. Naime, πeÊerna bolest ubrzava aterosklerozu, πto dovodi do suæenja i zaËepljenja krvnih æila. Kod obolje-

lih od πeÊerne bolesti poviπene su razine triglicerida, a sniæene vrijednosti zaπtitnih HDL lipoproteina, πto takoer predstavlja riziËni Ëimbenik u razvoju srËanih bolesti. Mikrovaskularne promjene (promjene malih krvnih æila) mogu izazvati promjene na oËima i bubrezima. OπteÊenja æivaca ili dijabetiËka neuropatija manifestiraju se peckanjem i trncima u prstima, a katkad oboljeli ne osjeÊaju bol. To je osobito vaæno jer zbog neuropatije moæe izostati bol u prsima kao jedan od najupeËatljivijih znakova srËanog infarkta, pa bi oboljeli od πeÊerne bolesti i njihova okolina trebali biti upuÊeni i u druge znakove koji upozoravaju na srËani udar kao πto su: nagli umor, znojenje, kratkoÊa daha, muËnina ili povraÊanje. Oboljeli od πeÊerne bolesti tipa 2 takoer su podloæniji i razvoju demencije, te poremeÊaja paænje i pamÊenja, osobito starije osobe.

OpÊe smjernice u lijeËenju πeÊerne bolesti tip 2 - U sprjeËavanju razvoja kroniËnih komplikacija najvaænije je odræavati koncentraciju

glukoze u krvi i krvni tlak πto bliæe normalnim vrijednostima. Kod gotovo treÊine oboljelih bolest se moæe kontrolirati samo pravilnim naËinom prehrane i tjelesnom aktivnoπÊu, a ostali uzimaju lijekove za stimulaciju izluËivanja preostalog inzulina ili poveÊavanje osjetljivosti na inzulin. Od velike je vaænosti odræavanje normalne tjelesne teæine, a kod debelih smanjivanje tjelesne teæine jedan je od najvaænijih ciljeva, jer veÊ 10postotni gubitak tjelesne teæine moæe usporiti napredovanje bolesti, a vaæno je i poveÊanje osjetljivosti na inzulin. NaËin prehrane treba planirati u suradnji s nutricionistima i njegovateljima, uvaæavajuÊi pritom æelje, potrebe i prehrambene navike starijeg bolesnika. Redovita umjerena tjelesna aktivnost takoer vrlo pozitivno utjeËe na troπenje kalorija i poveÊanje osjetljivosti na inzulin. Starijim oboljelim od πeÊerne bolesti preporuËuje se da vjeæbaju u skladu sa svojim moguÊnostima (πetnje na svjeæem zraku, plivanje i ostale aerobne aktivnosti).

PADOVI I OZLJEDE - kako ih sprijeËiti Rezultati gerontoloπkih analiza potvruju kako su ozljede dominantne u starijoj æivotnoj dobi te kako su posljedice mnogo teæe nego u mlaim dobnim skupinama. Svake godine oko treÊina starijih osoba doæivi pad. Osim boli, straha i osjeÊaja nesigurnosti, dio padova dovodi i do fiziËkih ozljeda, zdravstvenih komplikacija i prijevremene smrti. Posljednji podaci Centra za gerontologiju ZZJZGZ za Hrvatsku (2004.) pokazuju kako je Ëak 96 posto osoba umrlih zbog prijeloma bedrene kosti starije od 65 godina. Od æena umrlih od posljedica prijeloma bedrene kosti, 98,41

10 Va©e zdravlje #49

posto je starije od 65 godina, a kod muπkaraca je taj udio neπto niæi i iznosi 90,91 posto. Ozljede i nesreÊe valja sprijeËiti uklanjanjem prepreka i oneËiπÊenja u kuÊi i okoliπu u kojem starija osoba æivi. U kuÊi treba popraviti oπteÊenja, prilagoditi namjeπtaj, tepihe i osvjetljenje, paziti na mokre podove, laπtenje, mrvice ili sitnije predmete na podu te kuÊne ljubimce ili djecu koji se nenadano mogu pojaviti. Starije osobe moraju imati i prikladnu obuÊu koja se ne kliæe. Na moguÊnost pada mogu utjecati i lijekovi ili alkohol. Svaka sta-

rija osoba treba postati svjesna svojih ograniËenja. Ako je funkcionalna sposobnost jako smanjena, starija osoba Êe trebati pomoÊ i njegu u kuÊi kako bi bila sigurnija i zaπtiÊena od moguÊeg pada i ozljede. Rezultati gerontoloπke analize nedvojbeno upuÊuju na nuænost unaprjeenja interdisciplinarnih preventivnih programa u cilju smanjivanja broja ozljeda u starijih osoba i njihovih komplikacija, a sa svrhom oËuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba u srednjoj i u dubokoj starosti.

TEMA B ROJA

DEKUBITUS - sprijeËiti po svaku cijenu Dekubitus (dekubitalni ili trofiËki ulkus) je gerontoloπko-javnozdravstveni problem koji rapidno raste upravo u starijim dobnim skupinama. Javlja se kao posljedica ishemiËne nekroze i ulceracije koæe, eventualno i dubljih tkivnih struktura na podruËjima najviπe izloæenim pritisku na podlogu, posebice ako je neposredno ispod koæe kost. NajËeπÊe su to izboËenja koja stvara kriæna kost, kvrga sjedne kosti, zglob kuka, gleæanj, koljena i laktovi, gdje dolazi do pojaËana pritiska koæe na bilo koju tvrdu povrπinu (madrac, invalidska kolica, sredstvo za imobilizaciju, tijesna obuÊa i sl.). Osim starije æivotne dobi, najËeπÊi unutarnji Ëimbenici rizika

za razvoj dekubitalnoga ulkusa su: urinarna inkontinencija, bolesti cirkulacijskog sustava (srËani udar, moædana kap), πeÊerna bolest, ozljede kraljeænice, bolesti periferne cirkulacije, multipla skleroza, odreene duπevne bolesti i dr. Od vanjskih Ëimbenika najvaænijim se pokazao izostanak redovite promjene poloæaja teπko bolesnih i nepokretnih gerijatrijskih bolesnika u krevetu. Tome pogoduju trenje ili grebanje koæe, nabori na posteljini i osobnom rublju, vlaæna i neËista koæa te neodgovarajuÊi i neudoban madrac. U sklopu Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, najvaænije antidekubitalne mjere u oËuvanju zdravlja i

vitalnosti koæe su: promjena naËina æivljenja, ukljuËujuÊi prestanak puπenja, promjena naËina prehrane te svakodnevna, umjerena tjelesna aktiv nost. Druge mjere ukljuËuju redovito mijenjanje poloæaja u krevetu ili invalidskim kolicama, barem svakih dva sata, redovit pregled koæe na mjestima predisponiranim za nastanak dekubitalnog ulkusa, svakodnevnu okoliπnu (posteljina, rublje) i osobnu higijenu, primjenu posebnih antidekubitalnih madraca i jastuka, redovito odræavanje koæe suhom i Ëistom, svakodnevnu masaæu tijela sredstvima koja potiËu cirkulaciju koæe, primjena posebne zaπtite za dijelove koæe koji se nalaze neposredno iznad kostiju i zglobova.

INKONTINENCIJA - joπ uvijek tabu-tema MokraÊna inkontinencija je nevoljno otjecanje mokraÊe, a rijeË je o fokusiraniom gerontoloπko-javno zdravstvenom problemu u starijih osoba. Kao posljedica demografskih promjena koje karakterizira sve veÊi udio starijih ljudi u populaciji, raste i broj inkontinentnih osoba. Prema podacima Gerontoloπkog zdravstveno-statistiËkog ljetopisa za Hrvatsku (2002./2003.), do 75 posto korisnika

stacionara domova za starije i nemoÊne je inkontinentno, na πto upuÊuju i gerontoloπki pokazatelji za 2004. UnatoË tome, inkontinencija ostaje tabu tema i vrlo Ëesto je neprepoznata, jer je bolesnici rijetko prijavljuju svom lijeËniku obiteljske medicine. Meutim, zbog njezinih negativnih uËinaka na opÊe zdravlje i svakodne vni æivot, problem inkontinencije osobito je vaæno prepoznati i lijeËi-

ti u ranijoj dobi. U poËetku, zbog ispuπtanja nekoliko kapi mokraÊe, oboljela osoba odustaje od bavljenja sportskim aktivnostima, a poslije se poËinje povlaËiti iz druπtva, uz moguÊu depresiju, koja stanje doda tno pogorπava.

RiziËni Ëimbenici za pojavu inkontinencije su: • starija æivotna dob • kroniËne upale mokraÊnih putova • neke neuroloπke bolesti • oπteÊenja mentalnih funkcija • nepokretnost • istodobno uzimanje nekoliko vrsta lijekova • viπestruki morbiditet (istodobna prisutnost nekoliko razliËitih bolesti kod jednog starijeg bolesnika). U najËeπÊe oblike urinarne inkontinencije ubrajaju se: stres inkontinencija, nagonska, preljevna i neuro-

12 Va©e zdravlje #49

gena. Stres inkontinencija je nehotiËno ispuπtanje mokraÊe kao posljedica slabljenja funkcije miπiÊa dna zdjelice, odnosno zatvaraËa (sfinktera) mokraÊne cijevi, zbog Ëega pri malom tjelesnom naporu (npr. smijeh, kaπalj) otjeËe manja koliËina mokraÊe. Slabljenje miπiÊa dna zdjelice moæe biti posljedica teπkih ili brojnih poroda, dugotrajna kaπlja (npr. kroniËni bronhitis), debljine, uzimanja nekih lijekova i dr. »eπÊe pogaa æene, prije svega zbog njihove tjelesne grae i prirodne funkcije. Daljnji uzrok kod æena moæe biti i manjak estrogena tijekom menopauze i nakon nje. Kod muπkaraca je najËeπÊe posljedica oπteÊenja sfinktera mokraÊnog mjehura nakon operacije prostate. Kod nagonske inkontinencije zbog preosjetljivog mokraÊnog mjehura dolazi do iznenadnog podraæaja za mokrenjem koji se ne moæe potisnuti. Osobe s tim oblikom inkontinencije idu Ëesto mokriti, ali u malim koliËinama i s jakim mlazom. Brojni uzroci mogu dovesti do razvoja nagonske inkontinencije: upala mokraÊnog mjehura, hipertrofija prostate, manjak estrogena, kamenci mokraÊnog mjehura, neke neuroloπke bolesti, psihiËki uzroci i dr. Preljevnu inkontinenciju karakterizira smanjen nagon za mokrenjem, zbog Ëega dolazi do ispuπtanja mokraÊe tek kod veÊ prepunjenog mjehura. MokraÊa istjeËe gotovo neprekid no, u manjim koliËinama i uz slab mlaz. Razlog nastanka kod æena najËeπÊe je dugotrajno potiskivanje nagona za mokrenjem, a kod muπkaraca hipertrofija prostate. Neurogena inkontinencija - Poznato je kako uzimanje odreenih lijekova moæe uzrokovati ili pogorπati inkontinenciju u gerijatrijskog bolesnika - npr. antihipertenzivi, lijekovi koje vrlo Ëesto uzimaju upravo stariji ljud, sedativi, tricikliËki antidepresivi, narkoanalgetici i dr.

Rano prepoznavanje - Glavnu ulogu u ranom prepoznavanju problema inkontinencije ima lijeËnik u primarnoj zdrav stvenoj zaπtiti (lijeËnik obiteljske medicine ili ginekolog). Osnovni dijagnostiËki pregled morao bi ukljuËiti ciljanu ana mnezu, analizu mokraÊe, procjenu ostatnog (rezidualnog) urina i, ono najbitnije, dnevnik mokrenja. Detaljna specijalistiËka obrada, meu ostalim, ukljuËuje endoskopski pregled, urodinamski pregled, videourodinamski pregled te ehografiju gornjeg i donjeg dijela mokraÊnog sustava.

Suvremena strategija lijeËenja temelji se na aktivnom i multidisciplinarnom pristupu. U nju su ukljuËeni lijeËnik, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog, farmaceut, njegovatelj i sama inkontinentna osoba. Ovisno o tipu i stupnju inkontinencije, postoje razni naËini lijeËenja. Vaæno je istaknuti da se pravodobnim i pravilnim lijeËenjem mokraÊna inkontinencija u mnogim sluËajevima moæe sprijeËiti, osobito primjenom Kegelovih vjeæbi, i to u mlaoj dobi. RijeË je o vjeæbi stezanja (kontrakcije) miπiÊa dna zdjelice.

TEMA B ROJA

DEMENCIJA - najozbiljniji poremeÊaj Demencija je kliniËki sindrom karakteriziran propadanjem ranije steËenih mentalnih funkcija, koje vodi smanjivanju ili nemoguÊnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To je jedan od najozbiljnijih poremeÊaja koji pogaa starije ljude, a i vaæan je riziËni Ëimbenik za razvoj drugih gerijatrijskih problema, kao πto su padovi, mokraÊna inkontinencija i sl. Pojavnost demencije ubrzano raste sa æivotnom dobi te se poslije 60. godine æivota podvostruËuje svakih pet godina. Gerontoloπka istraæivanja u razvijenim zemljama upuÊuju na udio oboljelih od 50 posto u dobi od 85 i viπe godina. NajËeπÊi uzroci sindroma demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija, koje su zajedno odgovorne za oko 90 posto sluËajeva demencije. NajËeπÊi simptom u ranoj fazi demencije je smanjena sposobnost kratkotrajnog pamÊenja i nesposobnost uËenja novih informacija. Velik je problem i πto dementne starije oso-

be Ëesto odlutaju. Ipak, gerontoloπka istraæivanja potvruju kako se trajnom psihiËkom aktivnoπÊu u starijih osoba moæe prevenirati nastanak demencije, pa Ëak i Alzheimerove bolesti.

Je li demencija isto πto i staraËka zaboravljivost? - Vaæno je razlikovati demenciju od benigne staraËke zaboravljivosti, koja je rezultat usporavanja mentalnih procesa u starosti. Za razliku od dementnih osoba, osobe sa staraËkom zaboravljivoπÊu imaju sposobnost pamÊenja novih informacija, a mogu se sjetiti i onih prije nauËenih, samo πto su pritom neπto sporiji nego u mladosti.

Smjernice lijeËenja i skrbi - Terapijska nastojanja usmjerena su na ublaæavanje akutnih simptoma bolesti. Uklanjanje svih Ëimbenika koji negativno utjeËu na mentalne sposobnosti moæe znatno poboljπati svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu æivljenja starijih dementnih osoba, ali i odgoditi ozbiljnu funkcionalnu one-

sposobljenost i potrebu za institucionalizacijom. Stariji bolesnici u ranijem stadiju bolesti obiËno se najbolje osjeÊaju u poznatom okruæenju. Zbog toga je za sve oboljele starije osobe koje æive u vlastitom domu potrebno procijeniti sigurnost stanovanja i provesti odgovarajuÊe prilagodbe u smislu smanjivanja moguÊnosti samoozljeivanja. Takoer im treba osigurati pomoÊ u dnevnim aktivnostima kao πto su dostava i priprema hrane, posjeti patronaæne sestre, nadzor nad uzimanjem lijekova i sl. Osobama koje boluju od demencije treba omoguÊiti i odgovarajuÊu tjelesnu (npr. lagane πetnje 15 - 20 minuta dnevno) i mentalnu aktivnost (ovisno o bolesnikovim interesima prije pojave demencije - Ëitanje, umjetnost i sl.), odgovarajuÊu uravnoteæenu pravilnu prehranu kao i socijalizaciju. Vaæan aspekt brige o dementnim osobama je i podrπka Ëlanovima obitelji, odnosno osobama koje skrbe o dementnim starijim bolesnicima.

DEPRESIJA - potraæite pomoÊ Hrvatska gerontoloπka istraæivanja potvrdila su kako je osamljenost glavni problem u starijih osoba. Zbog socijalne izolacije, sklonije su trajnoj nepokretljivosti, koja je posljediËno povezana s depresijom, ali i poveÊanom tjelesnom teæinom ili pothranjenoπÊu u starosti. Depresija je bolest ili stanje koje je epidemijski u stalnom porastu, πto je praÊeno i poveÊanim udjelom hrvat skoga staraËkog puËanstva. NajveÊi broj gerijatrijskih bolesnika rijetko se zbog takvog problema javi svom lijeËniku, a Ëlanovi njegove uæe obitelji to smatraju normalnom pojavom

14 Va©e zdravlje #49

u starosti. Starija æivotna dob, stres, otuenost, nezadovoljstvo, odlazak u mirovinu, gubitak braËnog partnera, odlazak djece, smanjenje potrebe i motivacije za aktivnostima koje su nekad bile normalan dio æivota, dodatni su „objektivni” okviri koji stvaraju pogodno tlo za depresivnu reakciju starijeg Ëovjeka. Zbog toga je nuæna prevencija za starije, odnosno primjena primarnih i sekundarnih preventivnih zdravstvenih mjera trajne tjelesne i psihiËke aktivnosti. Nuæno je potraæiti struËnu pomoÊ, ne samo izabranog lijeËnika obiteljske medicine nego i psihogerijatra.

Uzburkani pigment Mirjana TudoriÊ, dr. med., spec. dermatovenerolog, Privatna dermatoveneroloπka ordinacija, I. B. MaæuraniÊ 19, tel. 01/3790 562

Kozmetski nedostaci povezani s hiperpigmentacijama koæe sve su ËeπÊi, no kozmetoloπko-medicinska struka nudi dobra terapijska rjeπenja Dermatolozi nerijetko upozoravaju na Ëinjenicu da su kozmetski nedostaci iznimno vaæni u doæivljaju potpuna osjeÊaja zdravlja. Zdravstveni problemi uzrokovani kozmetskim nedostacima u mlaoj populaciji u izrazitom su porastu, nisu zanemarivi ni u srednjoj æivotnoj dobi, a zahvaÊaju i mlau seniorsku dob. U dermatoloπkoj ordinaciji sve se ËeπÊe opaæaju kozmetski nedostaci povezani s hiperpigmentacijama. Zbog nedovoljne medicinske zainteresiranosti dosad im nije pridavana potrebna pozornost, a vjerojatno je to razlog i teπkoÊama u klasifikaciji i nedovoljno istraæenoj patofiziologiji tih promjena. Na sreÊu, u posljednje vrijeme primjetno je poveÊano zanimanje kozmetoloπko-medicinske struke za takva oboljenja, pa je na raspolaganju sve viπe dobrih terapijskih rjeπenja. Velik je broj razliËitih hiperpigmentacija koæe, pa donosimo samo najËeπÊe entitete i one koji, s obzirom na to da se pojavljuju na 18 Va©e zdravlje #49

izloæenim dijelovima koæe, uzrokuju najveÊe probleme oboljelima.

Melanin uvjetuje boju koæe Boja naπe koæe ovisi o nekoliko Ëinitelja: pigmentima iz krvnih stanica (plavom i crvenom oksihemoglobinu), æutim pigmentima koje unosimo hranom (karotenoidima), a u najveÊoj mjeri o koliËini stvaranja smeeg pigmenta melanina. Melanin se sintetizira u melanocitima, stanicama koje su rasporeene u bazalnom sloju epidermisa, a iz tih stanica pigmentna tjeleπca ulaze u stanice koæe. Jedna pigmentna stanica opskrbljuje pigmentom 30 - 40 epidermalnih stanica. Enzimsku djelatnost tijekom sinteze melanina iz aminokiseline tirozina kontroliraju hormoni hipofize i nadbubreæne ælijezde. KoliËina stvorenog melanina u koæi ovisi o rasi, konstituciji pojedinca i izloæenosti sunËevu ultraljubiËastom (UV) zraËenju. Tako Êe

stanovniπtvo bijele rase, koje æivi u geografskom podruËju s jaËom sunËevom insolacijom, imati viπe melanina u stanicama koæe (primjer kod nas je mediteranski tip pigmentacije koæe). Prema koliËini pigmenta na koæi koja nije izloæena suncu (npr. unutarnja strana nadlaktice) i prema reakciji koæe nakon odreenog vremena izloæenosti UV zrakama odreujemo tip koæe (tip I-IV): tip I - koæa s vrlo malo pigmenta i obveznom pojavom crvenila i opeklina na UV izloæenost, a tip IV je koæa s izrazito puno pigmenta i bez reakcija na UV izloæenost. Osnovna uloga pigmenta melanina upravo je zaπtita koæe i cijelog organizma od πtetnog djelovanja sunËeva zraËenja.

Utjecaj UV zraËenja Danas uglavnom govorimo o πtetnom djelovanju ultraljubiËastog dijela sunËeva spektra, tj. UVA i UVB zrakama koje se okrivljuju za nastanak raka koæe, malignu transformaciju nevusa (madeæa), starenje koæe, a osobito za preuranjeno starenje koæe („photoaging”). Svi ti procesi nastaju kao rezultat dugogodiπnjeg izlaganja suncu, pri Ëemu se πtetni uËinci kumuliraju. Iako su dobro prouËeni, joπ uvijek su cilj mnogih medicinskih istraæivanja. Zna se da su kod UVB zraËenja πtetne zrake valnih duljina od 290 do 320 nm, a kod UVA od 320 do 400 nm.

DERMATOLO G I JA

Osim starenja koæe i bolesti koje doista mogu ugroziti ljudsko zdravlje, sunËeva svjetlost igra vaænu ulogu u stanjima koje nazivamo poremeÊajima pigmentacije, odnosno u ovom sluËaju hiperpigmentacije koæe. Hiperpigmentacije nastaju ili zbog poveÊana broja pigmentnih stanica u koæi ili zbog njihove pojaËane funkcije, odnosno poveÊana stvaranja pigmenta melanina. Taj viπak pigmenta moæe se odlagati u povrπinskom sloju koæe, epidermisu ili u dubljem sloju, dermisu, gdje je inaËe vrlo nedostupan djelovanju sredstava za izbjeljivanje koæe. Pod pojmom hiperpigmentacije koæe ipak najËeπÊe podrazumijevamo promjene u kojima se proces odvija u epidermisu i tada ih zovemo hipermelanoze (hypermelanosis). One mogu biti rezultat dvaju tipova promjena: • melanocitna hipermelanoza poveÊanje broja pigmentnih stanica koje vodi poveÊanoj proizvodnji pigmenta • melanotiËka hipermelanoza drugi tip hipermelanoze bez znatnog poveÊanja broja pigmentnih stanica u epidermisu, ali uz bitno poviπenu produkciju pigmenta. Oba tipa promjena uzrokuje nekoliko Ëinitelja, najmanje sljedeÊa tri: genetski, hormonalni i koliËina izlaganja suncu, tj. ultraljubiËastom zraËenjem.

StaraËke pjege

NajËeπÊi oblici hipermelanoza

StaraËke pjege

NajveÊi estetski problem od svih hiperpigmentacija u æena mlae i srednje æivotne dobi je hipermelanoza, tj. staraËke pjege, sunËane pjege i melazma, jer se uglavnom javlja na koæi lica i zahtijeva priliËno truda kako bi se uËinila estetski prihvatljivom.

StaraËke pjege (solarni lentigo) su kozmetska anomalija koja se najËeπÊe javlja kod tipova koæe I i II, rjee kod tipa III, a gotovo nikad kod tipa IV. Pojavljuju se na onim dijelovima koæe koji su kroniËno izloæeni suncu: Ëelo, obrazi, nos, podlaktice, gornja strana πake, ramena i podruËje

DERMATOLO G I JA

SunËane pjege

prsa (dekolte). NajËeπÊe su kod ljudi starijih od 40 godina, ali mogu se javiti veÊ i u tridesetima, ovisno o klimatskom podruËju i jaËini izlaganja suncu. Prema tipu promjena ubrajaju se u melanocitne hipermelanoze, dakle postoji poveÊan broj pigmentnih stanica i poveÊana produkcija pigmenta. Najuspjeπniji oblik borbe protiv staraËkih pjega je prevencija - ne izlagati se jakom suncu i upotrebljavati sredstva sa zaπtitnim faktorom uz primjerenu njegu koæe. Kad su promjene veÊ izraæene, odstraniti se mogu sredstvima za izbjeljivanje koæe, kremama s retinoiËnom kiselinom, nanoπenjem voÊnih kiselina, kojiËnom kiselinom, C vitaminskim serumima, krioterapijom (leenje tekuÊim duπikom) ili

laserom. Za koji oblik terapije Êemo se odluËiti, ovisi o kliniËkoj manifestaciji, tj. raspodjeli promjena po tijelu, mjestu na kojem Êemo provoditi terapiju te o stanju koæe.

SunËane pjege SunËane pjege (efelide; ephelides) takoer su kozmetska anomalija, Ëesta kod crvenokosih ljudi (tipovi koæe I i II), a nasljeuje se autosomalno dominantno. Pjege su najËeπÊe na licu - obrazi i nos, ramenima i dekolteu, veliËine su nekoliko milimetara, a boja im varira od æuÊkaste do smee. Prisutne su veÊ u ranoj djeËjoj dobi, obiËno se prvi put pojave izmeu treÊe i πeste godine. Po tipu promjena ubrajaju se u melanotiËke hipermela-

SunËane pjege

noze, kod kojih ne nalazimo poveÊan broj pigmentnih stanica u epidermisu, nego samo poveÊanu produkciju melanina. Kao i kod staraËkih pjega, i kod sunËanih, ako ih æelimo odstraniti, najvaænija je zaπtita od sunËevih zraka. Teæe ih je izbjeljivati nego staraËke pjege, a rezultati najËeπÊe nisu trajni.

Melasma Melasma ili chloasma (grË. melasma = crna toËka; chloasma = zelena toËka) katkad se naziva i trudniËka hiperpigmentacija, iako taj naziv potencira samo jedan od uzroka nastanka ove, vrlo proπirene kozmetske anomalije koæe lica. Osim πto je uzroËno povezujemo s trud-

noÊom, javlja se i u æena koje uzimaju kontracepcijske hormone, a mogu je izazvati i drugi lijekovi, npr. difenilhidantoini. Odreeni broj sluËajeva je idiopatski, πto znaËi da pojavu hiperpigmentacije ne povezujemo niti s hormonalnim promjenama niti s uzimanjem drugih lijekova. Prema nekim autorima, idiopatska melazma ipak se moæe dovesti u korelaciju s blagom, kliniËki beznaËajnom disfunkcijom jajnika. UËestalost bolesti priliËno je visoka, osobito u mlaih, tamnoputih æena, a u naπim krajevima æena s mediteranskim tipom koæe. U svijetu je najrasprostranjenija u æena s Bliskog istoka, iz Indije, Juæne Amerike, Azije. Sukladno istraæivanjima, Ëak je 20 posto æena koje su uzimale kontraceptivne tablete s kombinacijom estrogena i sintetskih progesterona, a æivjele su u klimatski vrlo sunËanom podruËju, razvilo melazmu. U 90 posto sluËajeva ova se hiperpigmentacija javlja u æena, a samo u 10 posto u muπkaraca. MoguÊe je da uz navedenih uzroka (hormoni, lijekovi, sunce), odreenu ulogu igra i kozmetika. Poznato je da kreme koje sadræe biljna eteriËna ulja i druge fotosenzibilizatore, osobito biljnog podrijetla, nakon nanoπenja i izlaganja suncu mogu uzrokovati mrljaste hiperpigmentacije. Parfemi takoer izazivaju hiperpigmentacije na svjetlu izloæenim (fotoeksponiranim) podruËjima, pa ih moæemo povezati s rubnim promjenama na licu ili vratu i podruËju oko uha, gdje se najËeπÊe i nanose. Upitno je imaju li te promjene istu patogenezu kao melazma, odnosno sudjeluju li u nastanku bolesti ili su stanja posve odvojena od melazme u uæem smislu. Takva stanja nazivamo kozmetiËkim dermatitisom, odnosno hiperpigmentiranim kozmetiËkim dermatitisom. Karakteriziran je smeÊkasto-sivim ili crvenkasto-smeim simetriËno smjeπtenim promjenama, koje nisu oπtro ograniËene, a razvijaju se ubrzo nakon nanoπenja inkriminiranog preparata i izlaganja suncu. Promjene traju mjesecima, a tipiËno je da se vrlo sporo povlaËe nakon prekida primjene uzroËnog preparata, katkad je potrebna i cijela godina dana. Prema tipu bolesti, melazma se ubraja u melanotiËke hipermelanoze, πto znaËi da broj pigmentnih stanica nije znatno poveÊan, a njihova aktivnost i produkcija pigmenta melanina izrazito su poveÊani. Pigment se nalazi u epidermisu i u nekim sluËajevima melazme u dubljim slojevima koæe. ©to zapravo izaziva tu poveÊanu produkciju pigmenta, joπ nije sasvim poznato. Navedeni Ëinitelji, kao πto su hormoni, lijekovi, biljni fotosenzbilizatori i djelovanje UV zraka, samo su dijelovi nepotpuna mozaika. KliniËka slika melazme tipiËna je i lako prepoznatljiva: na licu, najËeπÊe simetriËno, nalazimo svijetlo do tamnosmee ili sivo-smee mrlje, nepravilna oblika („geografskih rubo-

Melasma

va”) i jednolike rasporeenosti boje. U dvije treÊine pacijenata te promjene smjeπtene su na centralnim dijelovima lica: obrazi, Ëelo, nos, gornja nadusnica i brada. Kod manjeg postotka promjene se mogu naÊi na vanjskim dijelovima lica uz rub donje Ëeljusti, joπ rjee na nadlakticama. TrudniËka melazma moæe i spontano nestati mjesecima nakon poroda, a nepredvidivo je hoÊe li se pojaviti u iduÊim trudnoÊama. I melazma uzrokovana kontraceptivima moæe spontano nestati nakon prekida uzimanja hormona, a najloπiju prognozu u smislu spontana povlaËenja ima idiopatska melazma. U lijeËenju svih hiperpigmentacija, pa tako i melazme, najvaæniju ulogu ima prevencija - zaπtita od djelovanja UV zraka. Zaπtitni faktori trebaju sadræavati titan-dioksid i/ili cink-oksid, jer su transparentni preparati za zaπtitu od sunca nedjelotvorni Ëak i kad sadræe visoki faktor zaπtite (SPF - sun protecting faktor). »esto pacijentima treba napomenuti da ih moraju upotrebljavati i izvan plaæe, znaËi pri svakom izlaganju suncu,

22 V a © e z d r a v l j e # 4 9

te poËeti primjenu dovoljno rano, u proljeÊe. Od preparata za izbjeljivanje sigurno je najpoznatiji hidrokinon, koji se upotrebljava u koncentracijama od 1,5 do dva posto za kozmetiËke preparate, odnosno Ëetiri do pet posto u medicinskim kremama. ObiËno se koristi dva puta dnevno tijekom πest do osam tjedana. Tijekom terapije moæe doÊi do iritacijskog crvenila i ljuπtenja koæe. VeÊi je problem ako se pojave depigmentacije, mjesta gdje je pigment sasvim razoren. Osobito treba izbjegavati neke derivate hidrokinona (monobenzil, monoetil i monometil eter), jer ËeπÊe imaju te neæeljene uËinke. U zadnjem dedetljeÊu ËeπÊe se upotrebljavaju kreme s retinoiËnom kiselinom (derivat A vitaminske kiseline), takoer u razliËitim postocima. Primjenjuju se sliËno kao i hidrokinon, no takoer se moæe pojaviti iritacija. Pravilnom upotrebom i postupnim poviπenjem koncentracije lijeka to se moæe izbjeÊi. Suvremeniji preparati, kao πto je azeleiËna kiselina i neki „nehidrokinonski” izbjeljivaËi (npr. 40-postotni

koncentrat likorisa u glabridinu), ne izazivaju iritaciju koæe ili se kod vrlo osjetljive koæe javlja zanemariva iritacija. Joπ noviji preparati za izbjeljivanje sadræe C vitamin u koncentraciji od pet do 20 posto za kozmetiËku primjenu, odnosno do 40 posto za profesionalnu upotrebu. C vitamin najËeπÊe se upotrebljava u kombinacijama s drugim pripravcima za depigmentaciju. Kemijski pilinzi voÊnim kiselinama, trikloroctenom, fenolnom ili kojiËnom kiselinom, kao i odstranjivanje hiperpigmentacija krioterapijom (tekuÊi duπik) ili laserom, radikalniji su zahvati koje mora izvoditi iskusan lijeËnik jer postoji moguÊnost da ostanu neæeljene promjene. Osim depigmentacija i oæiljaka, navedeni postupci mogu uzrokovati hiperpigmentaciju jaËu od poËetne. Svi navedeni preparati i tretmani mogu se i kombinirati, a πto je u otpornim sluËajevima i nuæno. Ovako πirok spektar ljekovitih sredstava i postupaka upuÊuje na to da je lijeËenje melazme joπ uvijek terapijski problem, posebice zbog nepoznata uzroka i Ëestog povratka.

Intervju:

Snjeæana Ciglar-JeluπiÊ

»arolija lica Za gimnastiku lica, medicinski provjerenu metodu pomlaivanja, potrebno je izdvojiti samo desetak minuta dnevno, a prvi rezultati su nestajanje bore izmeu nosnice i kuta usne, otvoreniji pogled i punije usne Æivjeti pod poveÊalom Diktat mladosti i ljepote nameÊe se kao svojevrstan estetski teror, stavljajuÊi osobito pred æene visoke i gotovo neodræive kriterije. GovoreÊi nam da je prirodan proces starenja nepoæeljan i da ga valja prikriti, industrija Ëesto inducira fobiju od starenja i njegovih prvih znakova. Posljedice za psihu mogu biti vrlo ozbiljne, od povlaËenja u sebe do teæih poremeÊaja liËnosti, πto je relativno novost za psihologiju i psihijatriju. 24 Va©e zdravlje #49

Primjerice, posljednjih je godina u SAD-u otkriven zabrinjavajuÊi trend koriπtenja dekorativne kozmetike prije spavanja, kako u æena srednje dobi, tako i kod tinejdæerica. Detaljnije istraæivanje pokazalo je da je posrijedi nova vrsta fobije, koja bi se ukratko mogla opisati kao strah od buenja u „izvornom izdanju”, zbog Ëega æena ima potrebu uljepπati se prije odlaska na poËinak kako jutro ne bi doËekala bez πminke. Æene koje su æivjele s partnerom pokazivale su veÊi strah od

Razgovarala: Dunja AntonoviÊ

jutarnjeg suoËavanja s nesavrπenim izgledom te nisu mogle funkcionirati u svakodnevnom æivotu bez kozmetiËkih preparata pri ruci. Zabiljeæeni su i sluËajevi psiholoπke ovisnosti o tretmanima uljepπavanja i estetskim zahvatima, pri Ëemu æena gubi svaki osjeÊaj za realnost i mjeru.

Ljepota i æensko zdravlje Da slika koju imamo o sebi izrav no utjeËe na zdravlje, pokazale su brojne znanstvene studije diljem svijeta. Na tragu tih spoznaja, a potaknut iskustvima brojnih pacijentica koje je tijekom godina lijeËio, dr. Johannes Huber s beËke SveuËiliπne klinike za æenske bolesti tvrdi kako je zadovoljstvo vlastitim izgledom u direktnoj vezi sa æenskim zdravljem. Kao voditelj Odjela za ginekoloπku endokrinologiju i lijeËenje sterilnosti, pokrenuo je mnoga istraæivanja iz enokrinologije s ciljem boljeg upozna vanja utjecaja hormona na funkcije

I NTER V JU

samoobnavljanja koæe, ali i njezino starenje. To novo podruËje nazvano je estetskom endokrinologijom, upravo stoga πto hormonalnu terapiju stavlja u sluæbu æenske ljepote i samopouzdanja. Estetska endokrinologija praktiËnu je primjenu naπla u pripravcima za njegu koæe na bazi hormona, te je uz facijalnu gimnastiku, takoer prema preporuci dr. Hubera, trenutaËno najbolja alternativa estetskoj kirurgiji. Djelovanje tih revolucionarnih metoda pomlaivanja moæe se shvatiti tek ako razumijemo mehanizme starenja koæe i ulogu hormona u tom procesu. Naime, naπa je koæa Ëvrsta, napeta i elastiËna zahvaljujuÊi spoju zvanom kolagen, koji se u obliku mikroskopski tankih vlakana, Ëvrsto i gusto isprepletenih, nalazi u srednjem sloju koæe ili usmini. Pomanjkanje estrogena u klimakteriju (katkad i prije) osobito se nepovoljno odraæava na kvalitetu tog sloja koæe. Kako estrogen direktno stimulira stvaranje kolagena, zrela koæa sve manje nadoknauje gubitak tog Ëvrstog vezivnog materijala te postaje tanka i sklona ozljedama. Manjak progesterona rezultira pojaËanom razgradnjom kolagena, pa je terapija temeljena na optimalnoj kombinaciji tih dvaju hormona najuËinkovitija - dok estrogen „brine” za stvaranje kolagena, progesteron sprjeËava njegovu razgradnju. Upravo je te sastojke dr. Huber upotrijebio u kreiranju linije proizvoda za njegu zrele koæe, za koje se oËekuje da Êe revolucionirati træiπte kozmetiËkih proizvoda.

Facijalna gimnastika - fitness za lice Uz savjet da se priklonimo zdravijem æivotu, πto iskljuËuje puπenje i dugotrajno izlaganje UV-zrakama, dr. Huber kao dopunu kozmetiËkoj njezi koæe preporuËuje i program ciljanih vjeæbi za miπiÊe lica koji se katkad naziva i facijalnom gimnastikom. Za razliku od hormonalne terapije u kre-

mi, koja se protiv znakova starenja bori iznutra, i to biokemijskim putem, gimnastika lica umanjuje utjecaj vanjskih Ëinitelja na koæu. Prema njegovoj preporuci, tu je metodu u Hrvatsku donijela Snjeæana Ciglar-JeluπiÊ, koja se kozmetiËkom strukom bavi viπe od dva desetljeÊa, a u svom je salonu prva u zemlji primijenila brojne spoznaje sa svjetskih struËnih kongresa i sajmova. Danas vodi edukaciju pod nazivom „»arolija lica”, tijekom koje polaznici uËe tu medicinski provjerenu metodu pomlaivanja, a ekskluzivno za Ëitatelje Vaπeg zdravlja objasnila je neke prednosti facijalne gimnastike.

Uz unutarnje, postoje i vanjski ili mehaniËki uzroci starenja koæe. Koji su to? Koæa gubi ËvrstoÊu zbog gravitacije i atrofije miπiÊa. VeÊina miπiÊa lica direktno je povezana s koæom. Kad se miπiÊi rastegnu, rasteæe se i koæa, koja ih prati jer se zapravo prilagoava miπiÊima, a ne obrnuto. Tada dolazi do boranja.

Koji su prvi znakovi opuπtanja koæe lica? Prva bora obiËno se pojavljuje na liniji od nosnice prema kutu usne, no neki ljudi nasljedno imaju Ëeonu boru joπ od djetinjstva. Slavenski tip fizionomije u djetinjstvu karakterizira okruglo lice s naglaπenim punim obrazima, koje se tijekom odrastanja izduljuje i priliËno opuπta. Kako i mi spadamo u tu skupinu naroda, kod æena naπeg podneblja Ëesto se pod utjecajem gravitacije i atrofije miπiÊa opuπtaju obrazi, πto stvara dojam podbuhlog izgleda. Joπ neki nepogreπivi znakovi starenja lica su upala vjea i gubitak punoÊe usana.

Kad bismo trebali poËeti s vjeæbama za lice? Ovisno o naËinu æivota, no prosjeËno oko tridesete godine. S obzirom na to da mnogi od nas sjede u uredu, automobilu ili kakvom

klimatiziranom prostoru po cijeli dan, da sve ËeπÊe koæu izlaæemo solariju, pod stresom smo, sve to moæe ubrzati starenje koæe. Pa ima i dvadesepetogodiπnjaka s borama!

Od Ëega se sastoji program facijalne gimnastike? »ini ga 18 vjeæbi koje pokrivaju sve miπiÊne skupine lica i vrata. Program se uËi devet tjedana uz nadzor struËne osobe, pri Ëemu se tjedno s mentorom obrauju po dvije nove vjeæbe, nakon Ëega polaznici vjeæbaju nauËene pokrete kod kuÊe. Na svakom sljedeÊem susretu provjerava se usvojeno, jer je bitno da se vjeæbe izvode pravilno. Za taj mali ritual potrebno je izdvojiti desetak minuta dnevno, a vjeæbe se izvode pred zrcalom, u smirenoj atmosferi i uz pomoÊ pamuËnih rukavica.

Koji su prvi znakovi da vjeæbe radimo ispravno? Prvi simptomi su nestajanje bore izmeu nosnice i kuta usne, otvoreniji pogled, a usne dobivaju puniju konturu. Napredak se primjeÊuje iz tjedna u tjedan. Ne samo da se postiæe mlai izgled, nego lice dobiva na svjeæini. Ova se metoda preporuËuje i tijekom dugih kura mrπavljenja, pri Ëemu drastiËan gubitak teæine moæe rezultirati upalim licem i ovjeπenim izgledom koæe. Ako se uz kuru mrπavljenja primjenjuje i program gimnastike lica, nema neugodnih nuspojava.

Ovu metodu nazivaju joπ nekirurπki lifting. Je li ona zamjena za estetske zahvate? Æene su Ëesto u zabludi misleÊi da estetska kirurgija rjeπava sve, pa se nakon takvih zahvata nanovo zapuste. Lice koje je tretirano kirurπki, a zatim nije njegovano, vrlo se lako prepoznaje. Samo estetska kirurgija nije dovoljna, πto je i træiπte pokazalo, pa su æene sve sklonije cjelovitijem pristupu zdravlju i ljepoti.

# 4 9 V a © e z d r a v l j e 25

26 Visoke temperature prijete prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, spec. internist, kardiolog i nefrolog, Klinika za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, KBC, KiπpatiÊeva 12

VruÊe i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku, poveÊava izglede da Êe nastati komplikacije bolesti srca i krvoæilja »ovjekov organizam obiËno se dobro prilagoava ljetnim vruÊinama, no katkad ipak mogu nastati teπkoÊe, i to vrlo neugodne i po æivot opasne. Takva æurna stanja treba na vrijeme prepoznati te poËeti odgovarajuÊe lijeËenje. Mogu se javiti u svim dobnim skupinama, ali su ËeπÊa i opasnija u starijih osoba. Stoga valja ukratko navesti πto se zapravo dogaa u organizmu starije osobe.

26 V a © e z d r a v l j e # 4 9

Promjene koje donose godine Opasnosti pregrijavanja tijela u ljetnim mjesecima osobito su izraæene kod starijih osoba, odnosno od 65 godina naviπe. No, bioloπko stanje organizma nerijetko nije sukladno kronoloπkoj dobi, a pritom valja istaknuti da manifestna starost ne poËinje nakon 65. godine nego u Ëetvrtom desetljeÊu æivota, tj. nakon tridesete.

Kod starijih osoba bolesti su ionako ËeπÊe nego u ostalim dobnim skupinama. Brojne su, primjerice, promjene srca, a odnose se ponajviπe na poveÊanje njegove mase i smanjenje snage akcije. Tako se jedan od pokazatelja snage srca, minutni volumen srca, smanjuje za 10 posto po desetljeÊu, poËevπi od Ëetvrtoga, a udarni volumen srca istodobno se smanjuje za sedam posto. Otpor krvnih æila (arterija) u tom se razdoblju poveÊava za oko 12 posto. Dakle, smanjuje se tlak punjenja krvi, srce postaje optereÊenije, a stezanje (sistola) neusklaeno. Sposobnost srca tijekom tjelesnih napora u sedamdesetogodiπnjaka je, primjerice, za viπe od polovice manja nego u dvadesetogodiπnjaka. Ako starac od 70 godina naglo zapadne u stanje poveÊanih zahtjeva organizma, stanje stresa, fiziËkog ili psihiËkog, to moæe rezultirati naglim popuπtanjem crpne funkcije srca, promjenom ritma rada

JA V NO ZDRA V S T V O

putem koæe, kao i odavanjem topline preko diπnih puteva - pluÊima. No, kod starijih ljudi moæe biti smanjeno odavanje topline znojenjem. Ako se uz poveÊanu toplinu okoliπa poveÊava i vlaga u zraku, znoj se neÊe isparavati i tako Êe zakazivati glavni mehanizam kojim se smanjuje toplina tijela. Uz to, u starijih osoba Ëesto je bitno smanjen osjeÊaj æei, πto je osobito vaæno u ljetnim mjesecima. U tim uvjetima smanjuje se snaga srca, pa se moæe pogorπati postojeÊe zatajivanje crpne funkcije srca. Najteæe stanje koje moæe nastati je toplinski udar, koji je viπe od deset puta ËeπÊi u starijih nego u mlaih ljudi.

srca, ali se moæe dogoditi i ono najgore - nagla smrt. Naglo popuπtanje crpnog rada srca moæe izazvati brojne smetnje, od vrtoglavice i psihiËke smetenosti do kratkotrajnog stanja bez svijesti.

Znojenje regulira toplinu tijela Organizam, a osobito krvne æile, vrlo je osjetljiv na promjenu topline okoliπa, zbog Ëega se za velikih vruÊina poveÊava moguÊnost komplikacija, prije svega srËanih. One najËeπÊe nastaju zbog pogorπanja neke od kroniËnih bolesti srca, Ëemu pogoduje vruÊe i sparno vrijeme, s visokim postotkom vlage u zraku. U prirodnim uvjetima tijelo regulira tjelesnu toplinu na tri naËina: u prenoπenju kontaktom, ozraËivanjem i isparavanjem, pri Ëemu se u toplini poveÊava snaga akcije srca. No, kad toplina okoliπa dosegne toplinu tijela (izmeu 36 i 37°C), s manjim kolebanjima, prva dva naËina odavanja topline zakazuju pa se organizam od nje brani znojenjem, dakle isparavanjem

©to su toplinski udar i toplinska iscrpljenost Toplinski udar (sunËanica, hiperpireksija, toplinska groznica) - nastaje kad se temperatura tijela poveÊava na viπe od 41°C, no moæe biti i niæa ako u organizmu nema dovoljno tekuÊine, uz teπke promjene mozga. Dakle, toplotni udar nastaje zbog nepravilna rada i gubitka mehanizma reguliranja topline u tijelu. Neki znakovi su intenzivna glavobolja, opÊa slabost, nagli gubitak svijesti; koæa postaje blijedo-sivkasta, hladna, vlaæna, ljepljiva, bolesnik je nemoÊan, klonuo, iscrpljen, krvni tlak mu je sniæen, puls postaje slab (pipa se na vanjskoj strani zapeπÊa). Toplinska iscrpljenost - nastaje zbog velikoga gubitka tekuÊine iz tijela, a znakovi koji se obiËno pojavljuju su postupna opÊa slabost, izraziti nemir, muËnina, omaglica, gubitak svijesti. Koæa tijela postaje topla, crvena i suha, bolesnik se vrlo malo znoji, temperatura tijela je visoka, puls ubrzan, a srce snaæno kuca. Posljedica navedenih stanja je gubitak velike koliËine tekuÊine i za

Organizam, a osobito krvne æile, vrlo je osjetljiv na promjenu topline okoliπa, zbog Ëega se za velikih vruÊina poveÊava moguÊnost komplikacija, prije svega srËanih æivot vaænih minerala - elektrolita: kalija, natrija i magnezija. Tako se zatvara krug nepovoljnih zbivanja: sniæava se krvni tlak, a moæe nastati i stanje πoka, jer je smanjena koliËina tekuÊine u cirkulaciji u krvnim æilama i svim stanicama tijela. Moæe doÊi i do dodatnih smetnji u reguliranju topline u srediπnjem æivËanom sustavu - mozgu.

Mjere pomoÊi Prostore prozraËivati, a ako je osoba neprimjereno odjevena (pretoplo), razodjenuti je. Izbjegavati veÊe tjelesne napore kad je vani vruÊe, piti tekuÊinu i tako je nadoknaivati, odmarati se u leæeÊem ili polusjedeÊem poloæaju. Doe li do privremenoga gubitka svijesti, bolesnika treba postaviti u leæeÊi poloæaj tako da mu glava bude smjeπtena niæe od tijela, treba nadoknaivati tekuÊinu pijenjem, a katkad i venskim putem (infuzija sa solima), o Ëemu odluËuje lijeËnik. Ako je odmah jasno da je posrijedi toplinski udar, stanje opasno za æivot, treba cijelo tijelo omotati omotaËem navlaæenim hladnom vodom ili ledom te pozvati ekipu za hitne medicinske intervencije, a nerijetko Êe to stanje trebati lijeËiti u bolniËkim uvjetima.

#49 Va©e zdravlje 27

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaπtitu zdravlja starijih ljudi, Zagreb, Mirogojska 16, tel: 01/4696 164, gerontologija@publichealth-zagreb.hr

PreporuËene mjere zaπtite za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka (Hrvatska 2006.) Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaπtitu zdravlja starijih osoba posljednjih godina putem medija i provoditelja zdravstvene zaπtite starijih ljudi izdaje upute i upozorenja najviπeg stupnja rizika zbog naglih vruÊina. Tako je u lipnju 2006. zbog velikih vruÊina u Hrvatskoj objavio upozorenje najviπeg stupnja rizika za starije osobe, nakon πto se temperatura zraka popela na viπe od 30ºC. Upute su sljedeÊe:

Starije osobe nikako se ne smiju izlagati suncu izmeu 10 i 17 sati, osobito ne stariji srËani bolesnici niti oni oboljeli od πeÊerne bolesti. Tijekom izlaska iz svojih domova nuæno moraju zaπtititi glavu πeπirom, maramom ili kapom. Nuæno je dnevno piti do dvije litre tekuÊine, bilo da je rijeË o osam Ëaπa negazirane vode ili u obliku juhe, variva ili Ëajeva, te izbjegavati præena, pohana, slatka i jako zasoljena te zaËinjena jela; treba uzimati puno sezonskog voÊa i povrÊa, pridræavajuÊi se osam osnovnih pravila prehrane u starijih osoba. Osim pridræavanja uputa o lijeËenju i kontrolnih uputa lijeË-

28 Va©e zdravlje #49

nika o uzimanju lijekova, nuæna je ËeπÊa kontrola krvnog tlaka Glavobolje, muËnine, vrtoglavice i dehidracija znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se gerijatrijski bolesnik mora hitno javiti svom lijeËniku obiteljske medicine ili najbliæoj hitnoj pomoÊi. »lanovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, Ëlanovi udruga koje se brinu o starijima moraju za ljetnih mjeseci ËeπÊe kontaktirati stariju osobu, a ako je slabije funkcionalne sposobnosti, Ëak i po nekoliko puta na dan. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime

i prezime, godinu roenja, adresu stanovanja i broj telefona osobe kojoj se moæe javiti. Vaæno je redovito odræavati higijenu tijela starijeg Ëovjeka i njegova okoliπa te se strogo pridræavati uputa lijeËenja i kontroliranog uzimanja lijekova. Nuæne su tjelesne i psihiËke aktivnosti, osobito kretanje, i to iskljuËivo u jutarnjim i veËernjim satima. Treba πto viπe boraviti u prirodi (parkovi, vrtovi, vinogradi, voÊnjaci i sliËna prirodna okruæenja, πetnje uz more, jezera, rijeke). Ako se osoba oteæano kreÊe, mora se redovito, viπesatno provjetravati prostoriju u kojoj boravi.

30 »okolada, mmm... Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, Zagreb, tel. 01/4667 062, www.manuelasapro.hr

»okolada nije samo omiljena slastica za jelo. KozmetiËki tretmani Ëokoladom postali su hit u cijelome svijetu, pa i u nas... Slastica drevnih civilizacija PriËa o Ëokoladi poËinje joπ davno prije Europljana i ostatka svijeta, u drevnoj civilizaciji Maja i Asteka, koji su se sladili gustim, pjenastim napitkom dobivenim iz plodova biljke kakaovca, zvane chocolatl. Majama i ostalim stanovnicima sjeverne i juæne Amerike Ëokolada je znaËila status ni simbol, bila je plateæno sredstvo i Ëesto se darovala. Vijest o Ëokoladi prvi je donio Kolumbo u 16. stoljeÊu, a don Herman Cortes godine 1528. prvi je donio mahune kakaovca u ©panjolsku, zajedno s tehnologijom i aparaturom za njegovu preradu. Dok su Maje zrna kakaa nakon mljevenja i kuhanja 30 Va©e zdravlje #49

mijeπali s vodom, vanilijom i Ëilijem, Europljani su umjesto Ëilija dodavali πeÊer i cimet. Kako proizvodnja πeÊera nije bila joπ jako razvijena, Ëokoladni napitak bio je skup i dostupan samo viπim staleæima. Tako je Ëokolada ubrzo postala zaπtitni znak viπih staleæa i omiljena slastica francuskih i πpanjolskih dvorova. »okolada je odigrala vaænu ulogu i u II. svjetskom ratu, jer je bila obvezni dodatak vojniËkoj prehrani, a danas ni astronauti bez nje ne idu u svemir. Stablo kakaovca ili „hrana bogova” raste u praπumama Amazone te tropskim i kiπovitim praπumama sjeverne i juæne Amerike. Kakao se dobi-

va iz mahune kakaovca koja moæe sadræavati i do 3000 sjemenki. Sjemenke se u postupku prerade najprije podvrgavaju fermentaciji i suπenju, a zatim kuhanju, pri Ëemu se osjeÊa osebujan miris i aroma. Kuhanjem sjemenki kakaovca nastaju mnogi kemijski spojevi, kao πto su teobromin, kofein, feniletilamin i drugi. Mljevena smjesa sadræi i mnogo kakao maslaca koji je temelj Ëokola dnih i kakao proizvoda.

Izuzetan kemijski sastav Iako postoje mnogi prigovori zbog njezine velike kaloriËnosti (100 g Ëokolade sagorijeva Ëak 565 kalorija), Ëokolada sadræi: • vrijedne nutritivne sastojke: - teobromin - ima tonizirajuÊe i diuretsko djelovanje, regulira krvni tlak i πiri krvne æile srca (osigurava dobru opskrbu srca krvlju), lijeËi proljev, djeluje lipolitiËki (razlaæe masnoÊe) - kofein - ima stimulirajuÊe, tonizirajuÊe i diuretsko djelovanje; Ëokolada ga sadræava u znatno manjim koliËinama nego kava (800 g Ëokolade sadræi koliËinu

kofeina kao jedna πalica kave) • mnoge oligoelemente - fosfor - hrani æivËane stanice mozga i potiËe proces sazrijevanja crvenih i bijelih krvnih stanica - magnezij - regulira gotovo sve metaboliËke procese i osigurava normalnu æivËanu funkciju - kalcij - vaæan graevni element kostiju, zubi i noktiju - cink i bakar - πtite i obnavljaju strukturu koæe i jaËaju njezinu zaπtitnu barijeru. • prirodne antioksidanse fenole i flavonoide - pomaæu u proizvodnji dobrog HDL kolesterola koji πtiti krvoæilni sustav (istraæivanja pokazuju da fenoli iz Ëokolade poveÊavaju proizvodnju HDL-a Ëak za 10 posto); jedna kockica Ëokolade ima istu koliËinu fenola kao jedna Ëaπa crnog vina • feniletilamin (spoj srodan amfetaminu) - povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi te pridonosi boljoj koncentraciji i izdræljivosti organizma • znatan udio vitamina B skupine, naroËito B1 i B2 - vaæni koenzimi u metabolizmu ugljikohidrata i masnih kiselina • folnu kiselinu (B11) - ima bitnu ulogu pri sintezi DNK i osobito je vaæna u prvim mjesecima trudnoÊe • vitamin E - πtiti integrirane staniËne membrane, stabilizira epitelne

i endotelne stanice i jedan je od najjaËih antioksidansa. Konzumiranje Ëokolade potiËe stvaranje hormona serotonina odgovorna za osjeÊaj sreÊe i zadovoljstva, a mozak istodobno oslobaa endorfine koji djeluju umirujuÊe i smanjuju osjetljivost na bol. Taj uËinak posebno je vaæan kod nervoze i PMS-a (predmenstrualnog sindroma) u æena koje se uzimanjem razumnih koliËina Ëokolade u tom razdoblju osjeÊaju osjetno bolje. Mnogi Ëokoladu s pravom nazivaju analgetikom za æene i afrodizijakom za muπkarce. Bez obzira na to πto je bogata masnoÊama, Ëokolada se vrlo brzo probavlja te potiËe transport i pasaæu hrane kroz crijeva. Kakao maslac je glavna lipidna komponenta Ëokolade koja se u organizmu asimilira Ëak do 98 posto. Sadræi stearinsku kiselinu koja se u jetri pretvara u oleinsku kiselinu (dobru mast) koju u prirodi nalazimo u maslinovu ulju. Osim ovih pozitivnih svojstava Ëokolade, treba napomenuti da ona sadræi i proteinske tvari biljnog podrijetla koje se zbog prisutnosti tanina ne mogu do kraja razgraditi, pa se u krv putem crijeva apsorbira i dio nerazgraenih proteinskih spojeva. Oni mogu djelovati kao antigeni i izazvati alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba sklonih alergijama. Ovim mehanizmom objaπnjava se i pojava akni i crvenila te sitnog osipa u osoba koje pretjeruju s konzumiranjem Ëokolade.

I kozmetiËka industrija voli Ëokoladu »okolada nije samo omiljena slastica za jelo. Veliku vaænost ima i njezina upotreba u kozmetiËkoj industriji. Diljem svijeta otvaraju se kozmetiËki centri u kojima moæete (bez bojazni od suviπnih kalorija) uæivati u blagodatima Ëokolade. Gotovo nema

tretmana ni preparata u kojima se ne moæe naÊi Ëokolada. Hranjive Ëokoladne maske i pakunzi za lice i tijelo, razne hidratantne kreme i losioni, balzami i ruæevi za usne (gotovo cijeli make-up), preparati za sunËanje i oæiv ljavanje suhe i naborane koæe, depilacija Ëokoladnim voskom, masaæa toplom Ëokoladom, anticelulitni tretmani i tretmani za tonifikaciju koæe hit su u cijelome svijetu, pa i u nas. Zbog svog iznimna kemijskog sastava, Ëokolada djeluje na koæu gotovo euforiËno kao i na mozak. Upravo endorfin, koji otpuπta mozak, djeluje na koæu stimulirajuÊe i obnav ljajuÊe. Osim πto poboljπava teksturu koæe, Ëokolada je snaæno tonificira, a svojim obnavljajuÊim svojstvima potiËe proizvodnju kolagena i elastina, πto joj osigurava potrebnu Ëvrs toÊu i napetost. Kakao maslac jedna je od najcjenjenijih i najstabilnijih poznatih masti, a zbog svoje strukture ima sposobnost dubinskog prodiranja u koæu, topljenja masnoÊa i zadræavanja vlaænosti. Bogat je vitaminom E, koji sprjeËava starenje koæe, a istodobno je Ëini zategnutom i glatkom. Stoga Ëokoladne maske za lice imaju sve viπe poklonika, jer aktivne supstancije iz Ëokolade zahvaljujuÊi jakom lifting uËinku hidratiziraju i uËvrπÊuju umornu i atoniËnu koæu, dajuÊi joj svjeæinu i mladolik izgled. Masaæe Ëokoladom jedne su od najugodnijih i najnjeænijih. Podraæaji potaknuti Ëokoladom smiruju i opuπtaju jer potiËu izluËivanje hormona sreÊe (serotonina i endorfina), a prisustvo feniletilamina sprjeËava izluËivanje kortizola i adrenalina te tako smanjuje napetost i stres. Depilacija Ëokoladnim voskom omoguÊuje gotovo bezbolno uklanjanje i najtvrdokornijih dlaËica, smanjuje iritaciju, a koæu ostavlja mekom i nahranjenom.

Anticelulitni tretmani Ëokoladom pravi su hit u kozmetiËkim centrima! Naime, nabrojani sastojci, naroËito teobromin, kofein, triptofan i endorfin, imaju jako lipolitiËko, tonificirajuÊe i drenaæno djelovanje. Tretman poËinje ugodnim kremastim pilingom sa zrncima kakaa koji njeæno otklanjaju odumrle stanice s povrπine koæe, kako bi u sljedeÊoj fazi tretmana anticelulitne supstancije mogle πto dublje prodrijeti u masne naslage. Slijedi Ëokoladna maska koja se topla nanosi na problematiËna podruËja (bedra, trbuh, straænjicu), nakon Ëega se omataju wraping folijom i zagrijavaju, Ëime se potiËe sagorijevanje masnoÊa. Nakon maske slijedi anticelulitna masaæa Ëokoladnom kremom kojom dodatno razbijamo nakupine celulita. Ovim tretmanom ubrzava se cirkulacija, proËiπÊava limfa i otapaju nakupljene masnoÊe, a koæa postaje elastiËnija i zategnutija. S nutritivnog i kozmetiËkog glediπta, znatno je viπe dobrih svojstava Ëokolade. Stoga uæivajte u osebujnom okusu ove slastice, naravno u razumnim koliËinama, a πto se tretmana tiËe, uæivajte bez bojazni i ograniËenja.

Madeæi, mrlje, ozljede... vodiË za pregled koæe Kako biste lakπe pratili stanje madeæa, slijedite pravila ABCDE dobroÊudni madeæ A, kao ...

melanom ... ASYMMETRY - ASIMETRIJA

Avene Sun - linija za zaπtitu od sunca OSJETLJIVA KOÆA Normalan madeæ je simetriËan.

B, kao ...

VeÊina melanoma u nastajanju je asimetriËna.

... BORDER - RUBOVI

Vrlo visoka zaπtita od sunca Krema za zaπtitu od sunca SPF 50+, 50 ml Emulzija za zaπtitu od sunca SPF 50+, 50 ml Sprej za zaπtitu od sunca SPF 50+, 100 ml

Normalni madeæi imaju pravilan, ujednaËen rub.

C, kao ...

Rubovi melanoma u nastajanju Ëesto su nepravilni i nazubljeni.

... COLOR - BOJA

DjeËje mlijeko za zaπtitu od sunca SPF 40, 100 ml Stik za zaπtitu od sunca SPF 40, 3 g Visoka zaπtita od sunca Emulzija za zaπtitu od sunca SPF 20, 50 ml

Normalan madeæ je jednobojan.

D, kao ...

Promjena boje i nejednolikost pigmentacije potiËu sumnju na melanom.

... DIAMETER - PROMJER

NETOLERANTNA I ALERGIJAMA SKLONA KOÆA Vrlo visoka zaπtita od sunca Krema za zaπtitu od sunca SPF 50, 50 ml Kompaktni krem puder SPF 50, 10 g

Normalan madeæ najËeπÊe je u promjeru malen (‹ 6 mm).

E, kao ...

Melanomi obiËno imaju promjer veÊi od 6 mm.

... EVOLUTION - PROMJENA

Na melanom se sumnja kod svake promjene prema jednom ili viπe kriterija ABCDE, ili kod svakog znaka nenormalne promjene na koæi (krvarenje iako nije bilo ozljeivanja, oteklina, crvenilo, otvrdnuÊe, svrbeæ...).

Rano lijeËenje vrlo je bitno za ozdravljenje. Primijetite li da se mijenja izgled vaπeg madeæa, kao πto je promjena veliËine, boje, debljine, to je razlog za æuran posjet dermatologu. # 4 9 V a © e z d r a v l j e 33

Briga za hranu je briga za zdravlje

Irena Martinis, dipl. ing., Eva PaviÊ, dipl. ing, Irena OreË, dipl. ing., Odjel prehrane KliniËke bolnice Dubrava, Avenija Gojka ©uπka 6, Zagreb

Hrana djeluje povoljno na naπ organizam, odræava nas u æivotu. Upravo zbog toga pravilna prehrana itekako je potrebna zdravom, a joπ viπe bolesnom Ëovjeku Od pamtivijeka ljudi znaju da pravilnom prehranom mogu povoljno utjecati na razliËite bolesti ili ublaæiti njihove posljedice. Zbog toga nije neobiËno da propise o prehrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj prehrani moæemo pratiti kroz stoljeÊa. Tako je veÊ Hipokrat (460. - 370. god. prije Krista) smatrao da je hrana toliko povezana s medicinom da medicina ne moæe opstati bez hrane, niti hrana bez medicine. Galen (129. - 199. god. prije Krista) je napisao knjigu „O modi æiveænih namirnica i o vjeπtini kuhanja”, s posebnim naglaskom na kure gladovanja, koje su u to vrijeme imale veliko znaËenje za lijeËenje mnogih bolesti u Rimskom Carstvu. Yong-HeYan iz dinastije Song (960. - 1279. god. prije Krista) smatrao je da je siromaπna

prehrana uzrok bolesti koju danas znamo kao rak jednjaka. Jedna od prvih knjiga o dijetetici objavljena je u »eπkoj. Napisao ju je lijeËnik kralja Vaclava, Sigmund Albich, pod naslovom „Dijetetika za starce”. Za razvoj moderne znanosti o prehrani jedan je od najzasluænijih njemaËki znanstvenik Max Rubner (1853. - 1932.), koji je prvi kvantitativ no utvrdio kalorijsku vrijednost bjelanËevina, masti i ugljikohidrata.

Dijetoterapija upalnih bolesti crijeva Rezultati ispitivanja u posljednjem desetljeÊu, a osobito posljednjih nekoliko godina, upuÊuju na Ëinjenicu da pravilna prehrana moæe indicirati remisiju (smirenje, povlaËenje) bolesti te katkad moæe posluæiti kao jedno od terapijskih sredstava u lijeËenju akutnog stanja bolesti.

34 Va©e zdravlje #49

Moderna znanost raspolaæe brojnim dokazima o naËinu i vaænosti utjecaja prehrane na tijek bolesti. Pred nama je πiroko podruËje istraæivanja utjecaja industrijski proizvedene hrane na zdravlje i bolest, utjecaja aditiva, utjecaja ekologije na proizvod nju i kvalitetu hrane, kao i utjecaja razliËitih neprilagoenih pomodarskih naËina prehrane na naπ organizam.

Dijetoterapija - lijeËenje naËina æivota Zdrav Ëovjek moæe jesti i piti sve, a bolestan to sebi ne moæe pruπtiti. Iz te spoznaje nikla je dijeta i dijetetika. Sama rijeË dijeta potjeËe od grËke rijeËi díaita, πto znaËi æivot, æivljenje, naËin æivota, hrana, tako da je dijeta prilagoena prehrana bolesnika. Prema tome bi i izraz dijetoterapija doslovno preveden s grËkoga na hrvat ski znaËio briga, njega ili lijeËenje naËina æivota, briga za hranu. Prehranom Ëovjek unosi razliËite, organizmu potrebne tvari. O vrsti tih tvari i njihovoj koliËini ovisi pravilan rad sloæenog sustava metabolizma u ljudskom organizmu. S obzirom na to da u bolesnika taj proces moæe biti poremeÊen, samim time postaje joπ osjetljiviji. Zbog toga odabir vrste,

Dijetoterapija ulkusne bolesti Hrana i piÊe koje putuje kroz æeludac i crijeva ulazi u podruËje gdje se nalazi ulkus (vrijed), pa tako moæe ublaæiti ili pogorπati simptome bolesti. Vaπ izbor hrane i piÊa moæe pomoÊi u kontroli izluËene koliËine kiseline i ojaËati obranu æeluËanih stanica.

NUTR I C I ON I ZAM

koliËine i naËina pripreme hrane bolesniku moæe mnogo pomoÊi, odnosno sprijeËiti i lijeËiti neke bolesti, no unatoË tome vaæno je imati na umu da hranu ne moæemo svrstati meu lijekove u uæem smislu. Dijetalna prehrana (dijetoterapija) koja se propisuje odreenim bolesnicima Ëesto ima terapijsku ulogu i, zajedno s drugim mjerama lijeËenja, pridonosi ozdravljenju. Tako se posebna pozornost posveÊuje bolesnicima nakon operativnog zahvata, traume, bolesnicima s poremeÊajem metabolizma, probavnim smetnjama, poremeÊajima bubreæne funkcije, imunoloπkog sustava i sliËno. Katkad bolesnici ne smiju ili ne mogu uzimati krutu hranu, pa im se ona posebno priprema i usitnjava miksanjem te im se daje u tekuÊem obliku. Pritom se vodi raËuna da hrana bude raznovrsna i da sadræi æeljenu prehrambenu vrijednost. SljedeÊi vaæni Ëimbenici o kojima se vodi raËuna su dob bolesnika (dojenËad, mala djeca, starci), kao i neka posebna stanja poput trudnoÊe, stanja nakon poroaja i dojenje. Drugim rijeËima, prehrana bolesnika

Dijetoterapija dijabetesa Namirnice koje se preporuËuju oboljelima od πeÊerne bolesti, preporuËuju se i zdravim osobama s obzirom na energetsku i prehrambenu vrijednost te naËin pripremanja. PridræavajuÊi se pravilne i uravnoteæene prehrane, moæe se utjecati na poæeljnu razinu glukoze u krvi i time primjereno kontrolirati πeÊernu bolest.

mora odgovarati bioloπkoj potrebi organizma te vrsti i stupnju bolesti. Jasno je da u ovakvim sluËajevima pri izboru namirnica ciljano treba obratiti pozornost na njihovu vrstu, sastav, prikladnost, energetsku vrijed nost, kao i na naËin pripreme, broj i raspored obroka.

Osobitosti i pravila Svaka dijeta ima svoje osobitosti, no s obzirom na izbor namirnica, pripremu i broj obroka, postoje i neka opÊenita pravila. U dijetalnoj prehrani najËeπÊe NIJE PREPORU»LJIVO uzimati... • masna, jako zaËinjena, konzervirana i salamurena jela • trajne salame, kobasice i paπtete • sva dimljena i suπena mesa • masnu svinjetinu, tovljene patke i guske • sve umake od peËenja, zaprπke, majonezu i jaja u veÊoj koliËini • sve masne, oπtre i zrele sireve • kolaËe s kremom, orasima, ljeπnjacima i Ëokoladom

Dijetoterapija kod poviπenih masnoÊa Prevelik unos masnoÊa uglavnom dovodi do porasta tjelesne teæine, a samim time i razvoja sve raπirenijih bolesti srca i krvnih æila.

U dijetalnoj prehrani PREPORU»UJE SE uzimati... • viπe obroka u malim, svjeæe pripravljenim koliËinama • lagane biljne Ëajeve i mlijeko bez masnoÊe • obrano mlijeko ili jogurt, svjeæi sir kravlji • juhe od povrÊa i sluzave juhe od æitarica • nemasnu junetinu, janjetinu, teletinu, ribu • kuhani krumpir, riæu, tjesteninu • maslinovo ulje • povrÊe koje ne nadima (πpinat, mrkva, cikla, tikvica, koraba) • voÊe oguljeno ili kao kompot • sokovi i kaπice od svjeæeg voÊa ili povrÊa Priprema jela Kad je rijeË o preporukama za prehranu bolesnika i kad govorimo o kvaliteti i kvantiteti obroka, nikako ne smijemo zaobiÊi postupak pripreme jela. Bit pripreme jela, odnosno termiËke obrade, jest uËiniti ga probavljivim, ukusnim i primamljivim, a bez gubitaka osjetljivih sastojaka hrane (vitamina i minerala) i nastanka nepoæeljnih πtetnih spojeva. Tako se preporuËuje namirnice pripremati kuhanjem u vodi ili na pari te peËenjem u peÊnici u foliji ili vreÊici bez dodatka masnoÊa. »ak i bez obzira na smanjen izbor namirnica, uz malo maπte i snalaæljivosti dijetalna prehrana takoer moæe na tanjuru izgledati privlaËno. Hrana je, πto su i stari Grci razumno shvatili, æivot i æivljenje, ona je bit naπeg opstanka. Djeluje povoljno na naπ organizam, πtoviπe odræava nas u æivotu. Upravo zbog toga, pravilna prehrana itekako je potrebna zdravom, a joπ viπe bolesnom Ëovjeku.

Najava za listopad: Dijetoterapija ulkusne bolesti # 4 9 V a © e z d r a v l j e 35

©to kaæu korisnici ® Pilexa

Anica Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm.

Rezultati terapijsko-opservacijskih studija te brojna pojedinaËna iskustva korisnika pokazuju visoku uËinkovitost Pilexa® na hemoroidalne tegobe Nakon samo devetomjeseËnog postojanja na naπem træiπtu, Pilex® se pokazao revolucionarnim proizvodom u tretiranju hemoroidalnih tegoba. O tome svjedoËe brojna iskustva lijeËnika i pacijenata koji su ga koristili i potvrdili njegovu iznimnu uËinkovitost, tj. koji su se, na svoje veliko zadovoljstvo, napokon uspjeli potpuno rijeπiti hemoroidalnih tegoba. Jer Pilex je dokazano najdjelotvorniji preparat za tretiranje hemoroidalnih tegoba u nas i u svijetu.

Smijem li uzeti Pilex® radi prevencije, bez obzira na hemoroidalne tegobe? Da. U preventivnom smislu, Pilex® mogu uzimati osobe koje su bolovale od hemoroida ili su u stabilnoj fazi. PreporuËuje se kratka kura - sedam kapsula (po jedna dnevno) svakih πest mjeseci. Ostali ljudi nemaju potrebe za uzimanjem.

Smiju li Pilex® uzimati trudnice i dojilje? Kako bismo rijeπili dvojbe pacijenata vezane uz uËinkovitost i naËin uzimanja Pilexa, u sklopu naπeg savjetovaliπta vodili smo evidenciju najËeπÊih pitanja koja su postavljali pacijenti. Donosimo vam neka od njih, a moæda Êete i vi meu njima pronaÊi odgovore na svoja pitanja.

Smijem li uzimati Pilex® uz ostale lijekove? Da, moæe se uzimati uz propisane ljekove.

Koliko dugo moram uzimati Pilex® da bih osjetio/la poboljπanje? Prva poboljπanja mogu se oËekivati veÊ nakon tri do Ëetiri dana, ovisno o konstituciji pacijenta.

Koliko kapsula trebam uzeti? Najbolje rezultate poluËit Êe uzimanje po jedne kapsule dnevno tijekom 14 dana. Ako su tegobe akutne (poroaj ili prva pojava hemoroida), dovoljno je uzeti sedam kapsula u sedam dana.

36 V a © e z d r a v l j e # 4 9

Trudnicama se ne preporuËuje, a dojilje ga smiju koristiti.

Koliko stoji pakiranje Pilexa®? Pakiranje od 14 kapsula stoji 598,02 kn, a ono od sedam moæe se nabaviti za 369,36 kn. VeÊini ljudi dovoljno je uzeti dvije boËice na godinu (jedno veÊe i jedno manje pakiranje - ukupno 21 kapsula - 967.38 kn), πto je jeftinije, kvalitetnije, elegantnije i uËinkovitije rjeπenje od ostalih.

Koliko dugo Pilex® djeluje i moæe li se produljiti njegovo djelovanje? Djelovanje u prosjeku traje πest mjeseci, a moæe se i produljiti, ovisno o odræavanju higijene crijeva, πto ukljuËuje pravilnu prehranu, uzimanje viπe vlaknaste i probiotiËke hrane, odræavanje redovite stolice, izbjegavanje suhomesnatih i konzerviranih proizvoda, brze hrane te ljute i jako zaËinjene hrane. PreporuËuje se izbjegavanje dugotrajna sjedenja, stajanja i podizanja teπkih tereta. Ako se pridræavate navedenoga, djelovanje Pilexa® bit Êe uËinkovitije i dugotrajnije.

Tko ne smije uzimati Pilex®? Ne preporuËuje se djeci mlaoj od sedam godina i trudnicama.

Smiju li Pilex® uzimati pacijenti koji osim hemoroidalnih tegoba istodobno boluju od gastritisa ili vrijeda na dvanaesniku?

Ima li nekih negativnih popratnih posljedica?

Smiju ga uzimati, ali je uputno prije se posavjetovati s lijeËnikom specijalistom.

Ne. Pilex® je 100 posto prirodan proizvod i nema negativnih popratnih pojava. Kod manjeg broja pacijenata tijekom terapije moæe se pojaviti krvarenje, πto se smatra ËiπÊenjem i pucanjem unutarnjih ËvoriÊa. U tom sluËaju terapiju treba bez straha nastaviti jer vrlo brzo nakon toga slijedi poboljπanje.

Smijem li istodobno uzimati neke druge preparate na bilj noj bazi, Ëajeve, kreme ili ËepiÊe? U naËelu, tijekom terapije Pilexom® ne preporuËuje se uzimati ostale biljne preparate, da se ne bi umanjilo sinergistiËko djelovanje triju biljaka sadræanih u lijeku. Vanjsko nanoπenje hemoroidalnih krema moæe koristiti, ali nije potrebno s obzirom na uËinkovitost Pilexa®.

Je li vaæno uzimati lijek u toËno odreeno doba dana? Da. Veoma je vaæno uzimati Pilex® 30 minuta prije doruËka s vodom, jer je tada energija probavnog sustava najjaËa.

Djeluje li

Pilex®

na enterokolitis, fisure i divertikulitise?

Indiciran je kod hemoroida, ali prema iskazima specijalista, znatno poboljπanje uslijedilo je i kod tih tegoba.

Moæe li Pilex® pomoÊi pri lijeËenju loπe venske cirkulacije („teπkih nogu”)? Da. Pilex® olakπava vensku cirkulaciju, ali za te tegobe ipak postoje drugi lijekovi.

Zaπto PILEX®? dugotrajno djelovanje - u prosjeku oko πest mjeseci ili dulje, sa samo jednom kurom

moguÊnost odgode operativnog zahvata olakπanje nakon operativnog zahvata jednostavnost uzimanja - jedna kapsula na usta (oralno) tijekom sedam ili 14 dana

isplativost na godiπnjoj razini - u prosjeku 967,38 kuna godiπnje dovoljno je da se u potpunosti oslobodite hemoroidalnih tegoba, πto je jeftinije u usporedbi s ostalim rjeπenjima

potpuno prirodan proizvod koji nema πtetnih popratnih posljedica

tisuÊe zadovoljnih pacijenata diljem svijeta poboljπanje kvalitete æivota dokazano najdjelotvorniji preparat za tretiranje hemoroidalnih tegoba u svijetu

Za sva pitanja o uËinkovitosti, djelovanju i uzimanju Pilexa obratite se naπoj struËnoj savjetnici Anici Ledenko ManojloviÊ, mr. pharm., spec. med. biokemije i homeopatske medicine, na broj 091/5930 353.

38 Zdravlje na mediteranskom stolu Zdravka BrajdiÊ, dipl. ing. prehrambene tehnologije, Herba Laboratorij d.o.o., tel. 01/2338 608

Potpuno suprotno oËekivanjima, na

Mediteranu se ne πtedi na masnoÊama, a ni alkohol nije tabu, pa ipak, bolesti srËanoæilnog sustava rjee su nego u sjevernijim zemljama „Tihi ubojica” drugi je naziv za bolesti srËanoæilnog sustava, s obzirom na to da ne postoji jasan znak koji upuÊuje na razvoj oboljenja, nego bolesnici u odreenom trenut ku ostaju „zateËeni” svojom boleπÊu. Simptomi tih bolesti naruπavaju kvalitetu æivljenja, oteæavaju æivot, a u

38 Va©e zdravlje #49

najgorem sluËaju eskaliraju u obliku srËanog udara, moædanog udara, tromboze itd. U zemljama zapadne Europe moædani i srËani udar zauzimaju prvo mjesto na ljestvici smrtonosnih bolesti, a u zemljama Sredozemlja situacija je potpuno drukËija. Nakon mnogo godina prouËavanja

zaπto je to tako, struËnjaci su doπli do odgovora: kljuËan je naËin prehrane! Na sunËanom jugu moæemo se odreÊi kalorijskih preraËunavanja, Atkinsonove dijete, kao i raznih nadomjestaka prehrani koji se kupuju kao Ëudotvorni preparati koji otapaju masne naslage. Zaπto? Zato jer nam mediteranska prehrana nudi obilje, u prehrambenom smislu, poæeljne hrane: aromatiËno maslinovo ulje, svjeæe ulovljenu ribu, puno sezonskog voÊa i povrÊa. StuËnjaci su suglasni da je upravo takva vrsta prehrane poæeljna i dobra za srce i krvne æile. Potpuno suprotno oËekivanjima, na Mediteranu se ne πtedi na upotrebi masnoÊe, a ni alkohol nije tabu, pa ipak, bolesti srËanoæilnog sustava rjee su nego u sjevernijim zemljama.

TekuÊe zlato Kvaliteta upotrijebljene masnoÊe od iznimne je vaænosti, poruËuju struËnjaci. Mast je jedan od najvaænijih gradivnih sastojaka svih staniËnih stijenki. Samo se mozak sastoji od 70 posto masti, koja ima ulogu zaπtite

NUTR I C I ON I ZAM

æivËanih stanica. Prehrana siromaπna masnoÊama opasna je za zdravlje! Vitamini A, D, E i K topivi su u mastima, pa stoga bakterijska flora iz debelog crijeva nije u moguÊnosti sintetizirati te vitamine bez masti. Postoje zasiÊene i nezasiÊene masnoÊe, koje se razlikuju po tome koliko je vodikovih atoma vezano na ugljikov lanac. Poæeljno je konzumirati ulja s veÊim udjelom nezasiÊenih masnih kiselina jer se one skladiπte umjesto πtetnog LDL kolesterola i time pridonose odræavanju zdravlja srËanoæilnog sustava. NezasiÊene masne kiseline sadræe biljna ulja kao πto su maslinovo, laneno i ulje uljane repice.

PovrÊe Upotrebom samo maslinova ulja u prehrani ne postiæe se prirodno anti-aging djelovanje. Drugi osnovni sastojak mediteranske prehrane je puno voÊa i povrÊa. Viπe kreativnosti u kuhanju postiæe se veÊ upotrebom rajËice: moæemo je jesti sirovu za osvjeæenje ili u salati, kuhanu u raznim umacima za tjesteninu ili peËenu kao prilog, moæemo je piti kao sok ili pasirati u keËap. RajËica sadræi supstancije koje pomaæu u obrani od πtetnih tvari, od kojih je najvaæniji likopen. Taj karotenoid daje joj jarko crvenu boju i sprjeËava razorno djelovanje izvana unesenih slobodnih radikala ili onih koji nastaju kao produkti izmjene tvari u stanici. RajËica sadræi i druge karotenoide, te vitamin C i folnu kiselinu. Da bi naπ organizam dobio najbolje od toga, treba je jesti zagrijanu ili pasiranu. Tako je keËap bolji izvor likopena od svjeæe rajËice, ali zato je nepreraena rajËica dobar izvor vitamina C i folne kiseline. Ono πto se nalazi u povrÊu, a najbolje je za naπe zdravlje, upravo su sekundarni biljni metaboliti. Kao

gradivne sastojke biljaka nalazimo viπe od 30.000 raznolikih supstancija, koje voÊu i povrÊu daju boju i aromu, imaju ulogu biljnih hormona te sluæe za zaπtitu od πtetnih agensa.

krvnih æila. Jer sve πto je pretjerano, u konaËnici pokaæe i svoju loπu stranu.

Viπe ribe - manje mesa

U izvjeπtaju za 2004. godinu NjemaËko druπtvo za prehranu izvijestilo je da je u prehrani prisutna prevelika upotreba masnoÊa bogatih omega6 masnim kiselinama koje nalazimo u suncokretovu, ËiËkovu i kukuruznom ulju te pπeniËnim klicama. Nasuprot tome, maslinovo, orahovo, laneno i ulje iz uljane repice sadræe veÊi udio omega-3 masnih kislina, a uz to i druge povoljne masnoÊe, od kojih je najvaænija alfa-linolenska kiselina koju tijelo ne moæe sintetizirati nego je iskoriπtava iz hrane, a najviπe (u 10-postotnom udjelu) kad se konzumira iz ribljeg ulja. Da bi unos bio dovoljan, preporuËuje se dva puta tjedno jesti ribu. Prema novijim spoznajama, osobe koje dnev no unesu viπe od 80 grama morske ribe, smanjuju rizik od nastanka raka debelog crijeva za 50 posto. Velik udio poæeljnih dugolanËanih omega-3 masnih kiselina dobivamo konzumacijom morske ribe kao πto su skuπa, haringa, tuna i losos. Kao alternativa, za one koji ne vole ribu, u ljekarnama se mogu nabaviti preparati s ribljim uljem.

Odlika mediteranske prehrane je i puno ribe na stolu, πto je treÊa vaæna komponenta zdravlja srca i krvnih æila. Naime, ribe, prije svega one iz hladnih mora, bogate su sadræajem omega-3 masnih kiselina koje dokazano imaju povoljan utjecaj na zdravlje krvnih æila. Tajna je u omjeru omega-3 i omega-6 masnih kiselina, koji bi trebao biti 1:1, a najbliæi je tome u ribljem ulju. U prehrani zapadnih zemalja taj omjer iznosi od 10:1 do 25:1, πto vodi prema oËiglednom nedostatku omega-3 masnih kiselina.

Crveno vino - da, ali umjereno Kad govorimo o mediteranskoj prehrani, Ëesto pitanje odnosi se na alkohol, pri Ëemu se ponajprije misli na crveno vino. Razumljivo, struËnjaci odgovaraju s oprezom. Preporuka je da je za muπkarce dnevno dovoljno 20 g alkohola, πto odgovara Ëetvrtini litre, a æenama se preporuËuje najviπe 10 g, πto je jednako osmini litre crnoga vina. Dokazano je da crveno vino pomaæe u sniæavanju razine kolesterola u krvi i poboljπanju protoka krvi kroz krvne æile. A antocijani, supstancije koje se nalaze u pokoæici groæa i vinu daju crvenu boju, imaju dokazano antioksidativno djelovanje, tj. pozitivne uËinke u smislu neutralizacije πtetnog djelovanja slobodnih radikala. Taj uËinak ostvaruje se veÊ konzumacijom soka od crvenoga groæa, pa je uputno ne pretjerivati u konzumaciji crvenog vina, a sve pod parolom dobrobiti za zdravlje srca i

MasnoÊe s oprezom

Stoga je poæeljno u prehrani koris titi ulja s dobrim masnoÊama, jer Êe æivot biti zdraviji i kvalitetniji. Upotrebom maslinova ulja unose se masne kiseline koje πtite od ovapnjenja krvnih æila. No, ipak treba izbjegavati pretjerano konzumiranje masnoÊe. Takva redukcija upotrebe masnoÊa ne πtiti samo srce i krvne æile, nego i sprjeËava pojavu prekomjerne tjelesne teæine. Stoga se preporuËuje jesti pet puta dnevno voÊe i povrÊe, na raËun kojih se smanjuje unos masti.

#49 Va©e zdravlje 39

Zauzdajte kolesterol Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Dnevna rutina modernog Ëovjeka ispunjena je uæurbanoπÊu, stresom i nedostatkom vremena, pa je jedna od posljedica takvoga æivota sve ËeπÊa konzumacija brze hrane. Takvi mali grijesi mogu se s vremenom pretvoriti u ozbiljan problem: osjeÊaj teæine u crijevima, nelagoda u gornjem dijelu trbuha, nadutost. Uz to, opÊenito jedemo previπe hrane bogate masnoÊama, πto optereÊuje probavni sustav i otvara moguÊnost za porast vrijednosti kolesterola u krvi. Kolesterol je tvar od æivotne vaænosti koju nalazimo u tijelu ljudi i æivotinja. Sudjeluje u izgradnji staniËnih stijenki, sintezi pojedinih hormona, vitamina D i æuËnih kiselina potrebnih za probavu masti. Kako jetra proizvodi kolesterol u dovoljnim koliËinama, ne treba ga dodatno unositi hranom. Stoga koliËina kolesterola u hrani igra vaænu ulogu u odræavanju njegove zdrave razine u krvi. Iako nam masnoÊe iz hrane sluæe kao izvor energije, vaæno je obratiti pozornost na njihov unos, a posebno na odnos unosa zasiÊenih i nezasiÊenih masnih kiselina. U povoljnom odnosu prevladavaju nezasiÊene masne kiseline, koje su sadræane u biljnim uljima, a ne u hrani æivotinjskog podrijetla. Zato preporuËujemo: unesite viπe raznolikosti u svoju prehranu jedite sirovo voÊe i povrÊe svaki dan pripravljajte hranu s malo masnoÊe Ëuvajte se skrivenih masnoÊa, naroËito u mesu, umacima i slasticama uzmite jednu Cirkulin ArtiËoka draæeju uza svaki glavni obrok.

Isprobajte Cirkulin ArtiËoka draæeje! Da, æelim da mi poπaljete probni uzorak Cirkulin ArtiËoka draæeja (pakiranje od dvije draæeje) na moju adresu: Ime i prezime:

Ulica i broj:

Poπtanski broj i grad:

DjeËje zarazne bolesti vodene kozice (variËele) Miran CvitkoviÊ, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

Istodobna prisutnost koænih promjena u razliËitim stadijima razvoja (od makule do kruste) i izbijanje osipa na mahove prepoznatljivi su simptomi vodenih kozica Vodene kozice akutna su zarazna bolest prije svega djeËje dobi, a uzroËnik je variËela-zoster virus iz porodice herpesvirusa. Bolest se javlja iskljuËivo kao posljedica prve infekcije virusom i u pravilu je kratkog i dobroÊudnog tijeka. Posebnost variËela-zoster virusa je da se nakon ulaska trajno nastanjuje u organizmu, a njegova moguÊa ponovna reaktivacija daje kliniËku sliku i simptome nove bolesti zvane herpes zoster.

Epidemiologija - U naseljenim krajevima vodene kozice su endemska bolest, koja uglavnom zahvaÊa djecu izmeu druge i osme godine æivota, a povremene epidemije najËeπÊe su zimi i u proljeÊe. Izvor zaraze je bolesnik s variËelom ili herpes zosterom. Bolest se prenosi kapljiËnim putem, odnosno izravnim dodirom s bolesnikom, a virus prodire u organizam kroz sluznicu diπnog puta i spojnicu oka (konjunktivu). Bolesnik s variËelom zarazan je dandva prije pojave osipa, i to traje dok 42 Va©e zdravlje #49

se zadnje kruste (kraste) potpuno ne posuπe, obiËno tri do sedam dana od pojave osipa. Gotovo 90 - 95 posto populacije preboli vodene kozice do odrasle dobi, postiæuÊi tako doæivotnu imunost. Djeca majki koje su stekle otpornost prema variËeli, ne obolijevaju od te bolesti u prva tri mjeseca æivota, jer su zaπtiÊena u trudnoÊi prenesenim protutijelima. Nasuprot tome, infekcija trudnice izaziva bolest i majke i djeteta, πto moæe zavrπiti s teπkim, katkad i fatalnim posljedicama za dijete.

KliniËka slika - KliniËka slika vodenih kozica moæe se podijeliti u nekoliko stadija: stadij inkubacije traje od 10 do 20 dana bez simptoma bolesti; prodromalni stadij jedan-dva dana s nespecifiËnim opÊim znakovima bolesti; eruptivni stadij od pet do πest dana s izbijanjem osebujna osipa praÊena svrbeæom; stadij regresije obiljeæen je nestankom opÊih simptoma i cijeljenjem koænih promjena.

Stadij inkubacije je vrijeme tijekom kojeg virus putem sluznice diπnog puta ili oËne spojnice ulazi u ljudski organizam, razmnoæava se i πiri krvlju po raznim organskim sustavima. U konaËnici je najjaËe zahvaÊena koæa te sluznica diπnog sustava i usne πupljine, ali jednakomjerno mogu biti zahvaÊeni i drugi organi (jetra, pluÊa, mozak itd.). Vaæno je istaknuti da potkraj ovog stadija virus ponovno nastanjuje diπni sustav, πto osobu Ëini zaraznom za okolinu i prije pojave prepoznatljiva osipa. Prodromalni stadij je obiËno slabo izraæen, a praÊen je blago poviπenom temperaturom, glavoboljom, povraÊanjem, klonuloπÊu i sl. Eruptivni stadij bolesti najËeπÊe se javlja 14 do 16 dana nakon izlaganja infekciji, a obiljeæen je karakteristiËnim vezikuloznim (mjehuriÊastim) osipom praÊenim svrbeæom. Izraæen u punoj mjeri, osip je vrlo osebujan i prepoznatljiv. Prve koæne promjene su sitne crvenkaste mrljice (makule) koje izbijaju na vlasiπtu, licu ili trupu. Tijekom iduÊih sati mijenjaju izgled i prelaze u malene, crvenilom okruæene povrπinske mjehuriÊe (vezikule). One su prosjeËne veliËine 2 - 3 mm i ispunjene bistrom tekuÊinom u kojoj se nalazi virus. Istodobno s pojavom osipa na koæi i sluznici javlja se svrbeæ zahvaÊenih dijelova. U sljedeÊih dan, dva zamuti se sadræaj mjehuriÊa, te

PED I JATR I JA

Osip izbija na mahove, pa se na koæi mogu vidjeti sve faze: od makule do kruste

pucaju, suπe se i pretvaraju u krus te cijeljenjem, nakon kojih u pravilu ne ostaju oæiljci. Razvoj pojedine promjene od makule do kruste obiËno traje dva-tri dana, a s pojavom prvih krusta izbijaju nove makule, odnosno vezikule, te se osip s glave i trupa konaËno πiri i na ekstremitete. GustoÊa osipa je vrlo razliËita, od samo nekoliko promjena do gotovo potpune prekrivenosti koæe. Osip u variËeli izbija na mahove, pa se na koæi mogu vidjeti sve faze: od makule do kruste, πto je upeËatljiv nalaz u vodenim kozicama. Svako izbijanje novog osipa moæe biti praÊeno poras tom tjelesne temperature. Stadij regresije obiljeæen je nestankom opÊih simptoma boles ti, otpadanjem krusta i cijeljenjem promjena iza kojih najËeπÊe ne ostaju nikakvi oæiljci.

Dijagnoza - Laboratorijske pretrage nisu nuæne za postavljanje dijagnoze bolesti, nego se ona temelji na dobroj anamnezi i kliniËkoj slici. Posebnu vaænost u kliniËkoj slici ima osebujan izgled osipa, jer istodobna prisutnost koænih promjena u razliËitim stadijima razvoja (od makule do kruste) i izbijanje osipa na mahove prepoznatljivi su simptomi vodenih kozica. Komplikacije - Komplikacije boles ti mogu biti raznolike i uglavnom su uzrokovane nezgodnim smjeπtajem osipa, jaËom zahvaÊenoπÊu drugih organskih sustava ili naknadno pridruæenom bakterijskom infekcijom. Pod nezgodnim smjeπtajem osipa ponajprije se misli na izbijanje u podruËju ædrijela, grkljana ili oka, πto moæe imati ozbiljne posljedice za

bolesnika (smetnje disanja, oπteÊenje vida i sl.). Osim koæe i sluznica, u variËeli je moguÊa jaka zahvaÊenost i nekih drugih organskih sustava kao πto su jetra, pluÊa i srediπnji æivËani sustav, πto katkad dovodi i do vrlo teπkih oπteÊenja ili Ëak smrti bolesnika (smrtnost bolesnika kod zahvaÊenosti srediπnjeg æivËanog sustava je oko pet posto). Posebnu sklonost takvim ili drugim komplikacijama (progresivni oblik bolesti) imaju, primjerice, bolesnici od malig nih bolesti na citostatskoj terapiji, imunokompromitirani bolesnici, trudnice i novoroenËad. Jedna od ËeπÊih komplikacija je svakako naknadno pridruæena bakterijska infekcija, a najËeπÊe je rijeË o infekciji osipom oπteÊene koæe ili sluznica. Posebna komplikacija vezana uz vodene kozice i istodobnu upotrebu lijekova koji sadræe salicilate (aspirin) naziva se Reyeov sindrom, a rijeË je o teπkom oπteÊenju jetre i moædane funkcije, katkad i sa smrtnim ishodom.

Posebni oblici - Javljaju se najËeπÊe u osoba s oπteÊenim imunim sustavom i po kliniËkom tijeku i ishodu razlikuju se od uobiËajenih vodenih kozica (npr. bulozna variËela, hemoragiËna variËela itd.). HemoragiËna variËela je rijedak, ali Ëesto smrtonosan oblik bolesti. Uz visoku tjelesnu temperaturu, javlja se jaka iscrpljenost, a osip je vrlo gust uz koæna krvarenja. Osim navedenoga, bolesnik moæe krvariti i iz unutarnjih organa, a Ëesto je prisutan i miokarditis (upala srËanog miπiÊa).

manje slijedi samo i iskljuËivo prema preporuci lijeËnika. Nekomplicirani oblici bolesti danas se uglavnom lijeËe simptomatski (mirovanje, kontrola tjelesne temperature, odræavanje higijene radi prevencije sekundarnih infekcija koæe - kupanje u otopini hipermangana i sl.), a u kompliciranih oblika se primjenjuju potrebne metode lijeËenja, ovisno o komplikaciji bolesti. PreporuËuje se izbjegavati salicilate (aspirin) kao lijekove za sniæavanje tjelesne temperature u bolesnika s vodenim kozicama zbog opasnosti pojave Reyeova sindroma!

Prevencija - Izolacija bolesnika provodi se dok ne nestanu zadnji mjehuriÊi, πto obiËno traje pet, πest dana od pojave osipa. Pasivna imunizacija postiæe se davanjem gotovih pripravaka protutijela protiv virusa vodenih kozica. Indikaciju uvijek postavlja lijeËnik, a preporuËuje se imunokompromitiranim bolesnicima, trudnicama i novoroenËadi izloæenoj majËinoj variËeli. Pasivnom imunizacijom bolest se moæe sprijeËiti ili barem znatno oslabiti. Aktivna imunizacija postiæe se cijepljenjem æivim, atenuiranim (oslabljenim) virusom variËele. Cjepivo je unatrag nekoliko godina u upotrebi u nekoliko zemalja svijeta. Prva izvjeπÊa govore o dobrim rezultatima, a u SAD-u ga preporuËuju tijekom druge godine æivota. U Hrvatskom joπ nije uvedeno u kalendar obveznog cijepljenja.

Prognoza - Prognoza bolesti u inaËe zdravih ljudi i nekompliciranih oblika u pravilu je dobra, a u bolesnika s poremeÊenim imunim sustavom ili u novoroenËeta moæe biti vrlo loπa, katkad i fatalna. LijeËenje - Vodene kozice jedna su o rijetkih virusnih bolesti za koje postoji lijek (acyclovir), no kao i za mnoge druge lijekove, njegovo uzi-

#49 Va©e zdravlje 43

46 Jeste li prepopustljiv ili previπe zaπtitniËki roditelj?

dr. sc. Gordana Flander Buljan, psihologinja i psihoterapeutkinja, Ana KarloviÊ, prof. psihologije, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518 Iz knjige: Odgajam li dobro svoje dijete

Djeci su prije svega potrebni roditelji koji su æivi ljudi, stvarne osobe, koje

izraæavaju osjeÊaje i potrebe i koji ih neÊe πtititi od æivota niti biti njihove ærtve VjeËno je pitanje i uzrok mnogih braËnih svaa: do koje bi granice briæni roditelji trebali popuπtati i πtititi svoju djecu? Kako bi se zdravo psihiËki razvijala, djeci su, uz puno ljubavi i paænje, 46 Va©e zdravlje #49

potrebne svakodnevne male frustracije iz kojih uËe kako svladavati prepreke u æivotu, kako doÊi do onoga πto æele, kako se utjeπiti kad nije po njihovu, kako uzeti u obzir druge ljude itd. Ako im to oduzmemo i ako

zadovoljavamo trenutaËno svaku njihovu potrebu i maksimalno izbjegavamo svaku moguÊnost da budu uznemirena i frustrirana, oduzimamo im vrlo dragocjene i vrijedne prilike da neπto nauËe.

PodreujuÊi sve, pa Ëak i vlastite potrebe svojoj djeci, moæe se dogoditi da ih nauËimo neke stvari koje nismo æeljeli - npr. da su uvijek na prvome mjestu i da drugi ljudi nisu vaæni ili, pak, ako uËe od nas kao modela, da je u redu podreivati se drugima i ne zauzeti se za sebe. Katkad roditelji mogu zaista pretjerati u podreivanju svog æivota potrebama djece. Neki urede stan poput vrtiÊa, svaka je prostorija igraonica, i sve je prepuno igraËaka. Ili predugo dopuste djetetu koriπtenje boËice, umjesto da je oduzmu do druge godine.

P S I H OLO G I JA

Ne moæe se sa sigurnoπÊu utvrditi jesu li danas djeca „razmaæenija” nego prije, no u jednom istraæivanju na velikom uzorku roditelja, njih Ëak 60 posto izjavilo je da su njihova djeca priliËno razmaæena. Mnogi roditelji kaæu kako æele otvorenu komunikaciju, a ne diktatorska pravila. Æele svojoj djeci do odreene mjere biti prijatelji. Ali katkad ta æelja ima visoku cijenu: nemoguÊnost postavljanja granice kad je dijete treba.

Roditelji danas imaju mnogo viπe prilika razmaziti svoju djecu nego prije. Æene imaju djecu u sve kasnijoj

Je li moguÊe da oteæavamo razvoj svoje djece oËekujuÊi premalo, a davajuÊi previπe - previπe igraËaka, previπe im pomaæuÊi i mijeπajuÊi se u to kako Êe se ponaπati. Pri stalnom pokuπavanju da ih zaπtitimo od nevolja, sputavamo njihovu priliku da se pripreme za svijet odraslih. Ne davajuÊi im odreene granice, smanjujemo moguÊnosti razvoja liËnosti naπe djece. Sve je viπe roditelja koji ne znaju svojoj djeci reÊi NE jer se boje da Êe ih, ako to uËine, manje voljeti.

dobi - i to jedno ili dvoje. Prije tridesetak godina raale su prosjeËno troje djece. Stoga roditelji mogu posvetiti viπe paænje svakom djetetu - i viπe im priuπte. Oni prosjeËnih primanja svojoj djeci mogu priuπtiti televizor u sobi, vlastitu telefonsku liniju i mobitel. Gledano iz perspektive djeteta, svijet se poËinje okretati oko njega. OËekuje od roditelja da mu sve to priskrbi. Joπ jedan velik problem jest stalna odsutnost roditelja zbog prevelike zaposlenosti i zauzetosti. Roditelji se zbog toga nerijetko osjeÊaju krivima pa djeca mogu zatraæiti πto god æele, a roditelji Êe im to dati kako bi to malo vremena kad su skupa sve bilo savrπeno.

Jedan oËit, ali i teæak naËin da se izbjegne πtetna popustljivost, je postavljanje Ëvrstih granica. ZnaËi dati djeci razumna, ali Ëvrsta pravila i strukturu te ih se pridræavati. To ukljuËuje i uËenje djece prihvatljivim naËinima ventiliranja frustracije koju mogu osjeÊati. Pitanje postavljanja granica opÊenito se pojavljuje od vremena kad dijete poËne puzati, a to moæe biti jako teπka promjena. Iako se Ëini teπkim, postavljanje granica jedan je od najveÊih naËina izraæavanja roditeljske ljubavi. U uæurbanom ritmu u kojem æivimo roditelji Ëesto popuste jer je to jednostavnije i bræe za njih. No, to uzrokuje probleme kasnije. Ako je djetetu jedan dan neπto dopuπteno, a onda za to isto drugi dan bude kaænjeno, ono ne zna gdje su granice i dokud moæe iÊi. Takoer, posao roditelja je da nauËe djecu biti strpljivom i Ëekati nagradu. Postoji i fenomen roditeljske ljubavi koji bismo mogli nazvati „uklanjanje svih teπkoÊa”. Najprije poËinje sa sitnicama. Dijete uËi hodati, ali roditelji ga i dalje nose. Hrane ga, iako ono pokazuje æelju da to Ëini samo. Ono πto bi mogli uËiniti umjesto toga je da, kad dijete pokaæe æelju za viπe samostalnosti, ohrabre ga u tome i na taj naËin grade osjeÊaj

P S I H OLO G I JA

samopouzdanja i vjere u vlastite sposobnosti. Kako dijete odrasta, vaæno je dopustiti mu da iskusi posljedice svojih pogreπaka. Danaπnji roditelji Ëesto uvjeravaju svoju djecu da, πto god uËine, nije pogreπno. Manifestira se, primjerice, tako da brane svoje dijete koje je istuklo nekog u πkoli ili oπtetilo tui predmet, odbijajuÊi prihvatiti odgovornost za to. Djeca tako propuπtaju priliku da nauËe neπto iz odreene situacije. Mnogi roditelji pogreπno smatraju da ne mogu biti bliski sa svojim djetetom i istodobno postaviti granice. To nije toËno - πtoviπe, jasne granice

i otvorena komunikacija odræavaju odnos iskrenim i bliskim. Kad dijete inzistira na tome da gleda video ili poËinje moliti za lizalicu baπ prije ruËka, zapitajte se πto æelite da ono nauËi iz toga. Æelite li da nauËi da uvijek moæe dobiti ono πto æeli ako to dovoljno uporno traæi?

Nemojte previdjeti korist od obavljanja svakodnevnih kuÊanskih poslova. Neki roditelji zaboravljaju da se odgovornost uËi. Oni vjeruju da Êe, kad djeca odrastu, sama od sebe to postati ili da Êe ih u πkoli to nauËiti. Ali djeca trebaju, prema njihovim sposobnostima u odreenoj dobi, malo po malo preuzimati na sebe odreenu odgovornost. U suprotnom, mogu poËeti smatrati da se od njih niπta ne smije traæiti. U mnogo sluËajeva oËevi i majke zbog vlastite teπke proπlosti æele djeci priuπtiti sve πto sami nisu imali ili ih æele zaπtititi od bolnih osjeÊaja koje su nekad davno sami osjetili na svojoj koæi. Tada u biti sami sebi postajemo roditelji kroz naπu djecu. Djeca uglavnom osjeÊaju na svojoj koæi kad roditelji ispravljaju vlastitu proπlost.

48 Va©e zdravlje #49

• Djete oËekuje da za njega uËinite neke stvari koje moæe i ono samo. Zapitajte se, Ëinite li stvari za koje je vaπe dijete dovoljno veliko da ih uËini samo? Roditelji Ëesto nisu svjesni svih sposobnosti svog djeteta.

Adolescenti Ëiji su roditelji previπe popustljivi i koji ugaaju svim njihovim æeljama, u pravilu u πkoli prolaze loπe i ËeπÊe uzimaju droge i alkohol, za razliku od onih Ëiji roditelji potiËu u njima samostalno i odgovorno ponaπanje kao stalne smjernice u odgajanju.

Jeste li previπe popustljiv roditelj? Neki od znakova u ponaπanju djeteta koji vam mogu pomoÊi da procijenite jeste li previπe popustljivi: • Dijete plaËe ili iz bijesa baca stvari dok neπto ne bude po njegovu. Ovakav ispad bijesa je normalan u drugoj ili treÊoj godini, ali ne i kad dijete navrπi petu ili πestu godinu • Dijete ima problema u zadræavanju prijatelja i igranju s drugom djecom. Djeca kojoj se previπe popuπtalo imaju teπkoÊe s poπtovanjem tuih osjeÊaja, zbog Ëega ih vrπnjaci ne prihvaÊaju. Kad vaπe dijete preraste puzanje, obratite pozornost na to kako dijeli stvari s drugima, kako vraÊa tue stvari, i kako napreduje u drugim socijalnim vjeπtinama. • U vaπu kuÊu jedva mogu stati sve igraËke, a ono i dalje traæi joπ. PouËite dijete da ne moæe dobiti uvijek πto poæeli. • Dijete je pretilo zbog popuπtanja u ishrani, npr. previπe brze hrane, sendviËa, slatkiπa itd. Te teπkoÊe naravno ne moraju imati veze s vaπim stilom roditeljstva - nego mogu biti uzrokovane razvojem.

OsjeÊaj krivnje - kad je u redu da kaæete „sad je dosta!” Zamislite situaciju u kojoj vas dijete Ëetvrti put u sat vremena naziva na posao s pitanjima πto da radi, ili hoÊe li ga pojesti Ëudoviπte iz ormara. Nakon πto provedete sate na telefonu, moæda se na kraju izviËete: „Zbilja ne znam πto da viπe uËiniπ. SuoËi se s tim i prestani me nazivati!” Prekipjelo vam je i viknuli ste... Isti tren javlja se dobro poznati osjeÊaj krivnje, koji u vama izaziva æelju da opet πto prije popustite. ©to bismo trebali uËiniti u situaciji poput ove? Nema jednostavna odgovora - svaki je dan odgovor drukËiji. Koncept superroditelja - biti sve i uËiniti sve - zaista je iscrpljujuÊi i ima golemu cijenu. Budimo svjesni toga da postoje dani kad sve moæemo i dani kad nam niπta ne ide od ruke. I to je jednostavno tako. Svaki dan donosi nove i izazovnije æivotne krize u kojima je potrebna roditeljska mudrost. Neki put se osjeÊamo dorasli krizi, a katkad ne uspijevamo. Vaæno je znati da nema savrπenih roditelja, i da takvi uostalom djeci i ne trebaju. Djeci su potrebni, recimo to tako: „dovoljno dobri roditelji”, a prije svega roditelji koji su æivi ljudi, stvarne osobe, koje izraæavaju svoje osjeÊaje i potrebe i koji ih neÊe πtititi od æivota niti biti njihove ærtve. Moæda su neke od najvaænijih lekcija koje moæemo nauËiti djecu: uæivati u æivotu i prihvaÊati sebe sa svim svojim nesavrπenostima.

50 Testosteron

tvar od koje su naËinjeni „grubi momci” Ozren Podnar, prof.

HoÊe li muπkarac biti uspjeπan ljubavnik ne ovisi o njegovu intelektu, dobroj volji, poπtenju ili dobroti, nego o djelovanju nekoliko kemikalija na mozak, prije svega testosterona Fiziologija emocija i ponaπanja Jeste li se ikad zapitali zaπto nasilni, beskrupulozni i beπÊutni muπkarci 50 Va©e zdravlje #49

imaju bogatiji ljubavni i spolni æivot od njeænih, osjetljivih i dobroÊudnih muπkaraca? Pa, razlog je to πto su oni prvi - muæevniji. LogiËno, πto je muπkarac muæevniji, to u veÊoj mje-

ri privlaËi æene. A ono πto muπkarca Ëini muæevnim je iznad svega - testosteron, glavni muπki spolni hormon. Napokon, ono πto odreuje koliËinu testosterona u organizmu svakog pojedinca jesu geni. Pretpostavka da æivotni sokovi, to jest hormoni, oblikuju naπe raspoloæenje, osjeÊaje, razmiπljanja i postupke stara je tisuÊama godina, no tek su posljednjih desetljeÊa medicina, a posebno psihijatrija, neuro znanost i psihofarmakologija doπle do dokaza o utjecaju hormona na ljudski srediπnji æivËani sustav. Mjesto gdje boravi naπa psiha je mozak, odnosno srediπnji æivËani sustav, a hormoni su jedan od kljuËnih sastojaka psihe. Sve naπe misli

P S I H OLO G I JA

i osjeÊaji bioloπki su fenomeni: djelovanje molekula i elektriËne struje na neurone, a testosteron je jedna od najvaænijih molekula koje operiraju u naπem organizmu. Testosteron utjeËe na svaki aspekt æivota. Daje veÊu otpornost na stres, umanjujuÊi osjeÊaj straha od negativ nih posljedica i πtiti od duπevnih boli ako se takve posljedice ipak ostvare. S druge strane, Ëini ljude manje suosjeÊajnima i osjetljivima na tue patnje. ZahvaljujuÊi tim osobinama, ljudi s viπe testosterona manje poπtuju propise, ËeπÊe rjeπavaju razmirice πakama ili oruæjem, vole brze automobile i pustolovine te rado ulijeÊu u neizvjesne situacije. DjeËaci u pubertetu s visokom razinom testosterona doslovno su zloËestiji i neukrotiviji od prosjeka, a kao odrasli mogu se nesmetano baviti opasnijim i bolje plaÊenim zanimanjima kao πto su politika, sport, estrada, medicina, vojska, pravo, visoki biznis ili kriminal. Oni koji usput ne zaglave, zarade i mnogo novca, πto je dodatni afrodizijak koji izvanredno djeluje u sprezi s testosteronom.

Libido ovisan o kemiji HoÊe li muπkarac biti privlaËan i uspjeπan ljubavnik, ne ovisi o njegovu intelektu, dobroj volji ili odluci, poπtenju ili dobroti, nego o djelovanju nekoliko kemikalija na mozak, o kojima on ne mora ama baπ niπta znati. Najvaænija od tih kemikalija je testosteron, bilo da ga imamo u velikoj koliËini, ili kad ga imamo ispod normale. Prvo, zahvaljujuÊi testosteronu muπkarac ima veÊi spolni potencijal. Spolni potencijal ukljuËuje privlaËenje i osvajanje partnera, spolnu æelju, uËestalost i trajanje spolnog odnosa te zadovoljavanje sebe i partnera tijekom snoπaja. Svaki muπkarac vrlo rano, najkasnije na poËetku puberte-

Upoznajmo hormon snage, nasilja i seksa Testosteron je muπki spolni hormon (androgen), koji u manjoj mjeri imaju i æene. ©to viπe testosterona muπkarac ima, to je snaæniji, miπiÊaviji, samouvjereniji, borbeniji i spolno moÊniji. I muπkarci i æene proizvode testosteron; muπkarci u testisima i nadbubreænim ælijezdama, a æene u jajnicima i nadbubreænim ælijezdama. Muπkarci luËe vrlo velike koliËine testosterona, prosjeËno 260 - 1000 nanograma na decilitar krvne plazme, a æene 15 - 70 nanograma. U prvim tjednima nakon zaËeÊa embriji su aseksualni. Oko πestog tjedna trudnoÊe, prisutnost Y kromosoma kod muπkog spola potiËe luËenje testosterona, koji utjeËe na formiranje penisa i testisa. U vrijeme puberteta dogaa se nova erupcija ovog zanimljivog hormona, koja dovodi do produbljenja glasa, poveÊanja miπiÊne mase i izbijanja dlaka. U to vrijeme koncentracija testosterona u krvi moæe dostiÊi i 2000 nanograma na 100 ml krvne plazme. NaËin kako muπko tijelo iskoriπtava raspoloæivi testosteron ovisi o broju receptora u organizmu pojedinog muπkarca te o smjeπtaju tih receptora. Tako se kod muπkaraca s velikim brojem receptora na kljuËnim mjestima ostvaruju svi uËinci testosterona, Ëak i onda kad ga proizvode u manjim koliËinama. No, ako muπkarac ima receptore za testosteron na ælijezdama lojnicama, umjesto na folikulama dlaka, neÊe biti pojaËano dlakav, veÊ Êe imati izrazito masnu i problematiËnu koæu. Ako testosteron donosi prevagu u svakodnevnom æivotu, zaπto onda ne bi svi muπkarci svakodnevno uzimali testosteron kao B-kompleks ili ginseng? Ili, barem oni kod kojih je deficitaran iz genetskih razloga ili zbog podmakle æivotne dobi. Testosteronski preparati postoje, meutim njihova je upotreba mnogo manje preporuËljiva u usporedbi s hormonalnom terapijom za æene. Uzimanje testosterona kroz injekcije, flastere ili gel ne opskrbljuje organizam onako precizno i uravnoteæeno kao πto je sluËaj kod prirodne proizvodnje ovog hormona kod osoba koje ga imaju u granicama normale. Osim te neuravnoteæenosti, koja izaziva nagle poraste i padove u agresivnosti, samopouzdanju i spolnoj æelji, postoji moguÊnost ubrzanja rasta tumora prostate, ako je on veÊ nastao.

Jeste li znali? Testosteron raste nakon sportske aktivnosti, osobito ako ste u njoj postigli dobre rezultate, npr. savladali protivnika ili ostvarili zadani cilj. Zanimljivo, i kod navijaËa testosteron raste dok njihov natjecatelj pobjeuje, no opada u sluËaju poraza. Oæenjeni muπkarci imaju niæu razinu testosterona, jer viπe nisu u „lovu”, a tek rastavljeni viπu razinu, zbog pojaËane aktivnosti na traæenju nove partnerice. Koncentracija testosterona u krvi zdravog muπkarca tijekom dana varira. Najviπa je oko 8 sati ujutro, zbog Ëega se pripadnici snaænijeg spola Ëesto bude u stanju uzbuenja, a naveËer pred spavanje ta se razina smanjuje na polovicu.

#49 Va©e zdravlje 51

P S I H OLO G I JA

ta, uvia koliku spolnu sposobnost posjeduje i kako okolina na njega reagira - sa simpatijom, ravnoduπno ili s odbojnoπÊu. Muπkarac s viπe testosterona otkriva poveÊanu potrebu za seksom joπ u fazi autoerotike i na temelju spoznaje koliko se Ëesto uzbuuje i zadovoljava, instinktivno zna da Êe biti u stanju kvalitetno zadovoljavati i djevojke. Ta spoznaja pak potiËe samopouzdano ponaπanje u odnosu prema potencijalnim partnericama i suparnicima. Prema muπkarËevu samopouzdanju æena uglavnom ispravno zakljuËuje o njegovu libidu i potenciji, s time da samopouzdanje nije neπto πto se moæe stvoriti po volji ni uspjeπno odglumiti. Zaπto se samopouzdanje ne moæe u cijelosti odglumiti? Zbog mirisa. Svatko je u stanju, uglavnom nesvjesno, ocijeniti neËiji seksualni potencijal zahvaljujuÊi feromonima. Muπkarac (a u manjoj mjeri i æene) luËe molekule svojih hormona, pa i testosterona, kroz pore, a okolina te eteriËne izluËevine (feromoni) opaæa putem osjetila njuha. Feromoni nemaju mirisa u uæem smislu, no ipak utjeËu na moædanu aktivnost. Posljedica je da prema osobama koje imaju visoku razinu hormona suprotnog spola u pravilu osjeÊamo privlaËnost, Ëak i ako nam njihova fizionomija nije po volji. No, testosteron utjeËe i na sam vanjski izgled, a ne samo na spolni potencijal i na sastav feromona. Muπkarci s viπe testosterona u prosjeku su miπiÊaviji, bolje graeni i u boljoj formi, i to ne samo zato πto su skloniji sportu. Takvi muπkarci (baπ kao i testosteronske æene!) su dlakaviji od prosjeka svog spola. »ak i kad se svakodnevno briju, na testosteronskim je

52 V a © e z d r a v l j e # 4 9

Testosteron utjeËe na svaki aspekt æivota. Daje veÊu otpornost na stres, umanjujuÊi osjeÊaj straha od negativnih posljedica i πtiteÊi od duπevnih boli ako se takve posljedice ipak ostvare. S druge strane, Ëini ljude manje suosjeÊajnima i osjetljivima na tue patnje muπkarcima vidljiva njihova muæevna dlakavost, koja evolucijski upravo i sluæi za privlaËenje suprotnog spola. Testosteron, napokon, oblikuje i crte lica - oπtrije crte i jaËe jabuËice joπ su neki signali prisustva veÊe koliËine muπkoga spolnog hormona.

Trostruki antidepresiv Testosteron je prirodan antidepresiv na tri naËina. Primarno, on veÊ i bioloπki djeluje tako da pruæa dobro raspoloæenje, potiËe optimizam, hrabrost i libido. Sekundarno, pojedinca Ëini privlaËnim suprotnom spolu, a spoznaja privlaËnosti opet povisuje raspoloæenje, optimizam, hrabrost i libido. Tercijarno, osoba s visokim testosteronom nadmoÊna je suparnicima utoliko πto se u veÊoj mjeri sluæi silom i zastraπivanjem, te u prosjeku bræe i lakπe dolazi do æeljenih vrijednosti (ili, iznimno, do zatvora, no visokotestosteronski muπkarci i na tom se mjestu osjeÊaju bolje od drugih). Obrnuto, muπkarac koji ima abnormalno nisku razinu testosterona ne samo πto ne moæe raËunati na taj prirodni antidepresiv, nego je smanjeno privlaËan okolini, πto na njega djeluje stresno i demoralizirajuÊe. Napokon, slabiji je i mekπi od suparnika, pa teæe i sporije dolazi do æivotnih

blagodati (imovine, seksa, obitelji), zbog Ëega opet trpi stres, koji izaziva tjeskobu i depresiju. RijeË je, dakle, o zaËaranim krugovima. „Pravi” se muπkarci bolje osjeÊaju veÊ i zbog bioloπkog uËinka samog hormona, uz to lakπe ostvaruju ciljeve, πto im omoguÊuje da se joπ bolje osjeÊaju. Kod „slabijih” muπkaraca sve je upravo obrnuto.

VeÊa sklonost riskiranju NaËin na koji priroda ograniËava ovu spiralu sreÊe kod „testosteronskih tipova”, odnosno depresije kod onih sa sniæenim testosteronom, je razliËita sklonost riziku. „Testosteronci” imaju reduciran strah i veÊu sklonost riskiranju, pa stoga i veÊu moguÊnost da pretrpe gubitak, u materijalnom, medicinskom ili zakonskom smislu. S druge strane, oni s manje testosterona oprezniji su, manje riskiraju i viπe planiraju, pa zato i rjee doæivljavaju katastrofu. Naravno, nije sve u genima, a pogotovo ne u hormonima. Osim potencije, postoji i inteligencija, a na razvoj naπe psihe utjeËe i okolina. Meutim, kakav Êe utjecaj na nas izvrπiti okolina ne ovisi o naπim postupcima, barem ne u djetinjstvu, kad je potencijal okoline na formiranje naπeg organizma najjaËi. Ako su geni temelji naπe osobnosti, onda su vanjski utjecaji u ranoj fazi æivota (u prvih 12 godina) nadogradnja, no ni na jedno ni na drugo nemamo nikakva utjecaja. Ispostavlja se da je svatko od nas veÊ formiran kao osoba prije trenutka kad stjeËe bilo kakvu kontrolu nad vlastitim æivotom. Vrlo nepravedno, no barem znamo da nema smisla predbacivati onima koji nisu imali sreÊe da budu obdareni sretnim æivotnim okolnostima - ili dovoljnom koliËinom testosterona.

Do duhovnog sklada na prirodan naËin LaziÊ Ana, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

©iroku i uËinkovitu primjenu u tretmanu tjeskobe u tradicionalnoj kineskoj medicini naπli su preparati na bazi suhog ekstrakta kore magnolije Tjeskoba pogaa sve dobne i spolne skupine te je jedan od najËeπÊih problema danaπnjice. Prema pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije, tjeskoba i depresija uskoro Êe biti veÊi problemi za zdravlje Ëovjeka nego ateroskleroza.

OsjeÊaj krivnje u podlozi poremeÊaja Postoji nekoliko oblika tjeskobe: • opÊa tjeskoba - neosnovana i nerealna zabrinutost zbog svakodnevnih problema, nesigurnost pri donoπenju odluka • akutni napadaj tjeskobe - manifestira se snaænim osjeÊajem straha i nelagode • tjeskoba kao posljedica stresa - Ëesto izazvana neoËekivanim stresnim dogaajem. U svakom sluËaju, tjeskoba se u svim svojim oblicima javlja kao posljedica osjeÊaja krivnje, a uzrokovana je psiholoπkim ili bioloπkim Ëimbenicima. Psiholoπki Ëimbenici su brojni, a najËeπÊe su vezani uz stresne dogaaje u æivotu. Bioloπki Ëimbenici mogu biti vezani uz naslijee, konstitucijsku osjetljivost, ali i uz reakciju posebnih receptora u vanjskoj membrani æivËanih stanica - receptora GABA (gama-amino-butiriËne kiseline). Oni primaju podraæaj od drugih neuroprijenosnika odgovornih za bioloπki odgovor 54 Va©e zdravlje #49

otklanjanja osjeÊaja tjeskobe. Kad organizam nije u stanju unutarnje bioloπke ravnoteæe i ne stvara dovoljnu koliËinu supstancije koja potiËe receptore GABA - javlja se tjeskoba.

Magnolija - viπe od ukrasa Tjeskoba se moæe lijeËiti psihoterapijom, najËeπÊe u kombinaciji s lijekovima, a najviπe se koriste oni iz skupine benzodiazepina i sintetskih antidepresiva. No, obje skupine lijekova izazivaju velik broj nuspojava i drugih problema, kao πto su stvaranje ovisnosti ili „rebound” fenomen (ponovna pojava simptoma jaËeg intenziteta nego u poËetku tretmana). Stoga posljednjih godina raste zanimanje za prirodnim pristupom rjeπavanja tjeskobe, terapijom fitoderivatima i oligoelementima, kao potpunom odgovoru na simptome i uzrok tjeskobe. U tradicionalnoj kineskoj medicini πiroku i uËinkovitu primjenu u tretmanu tjeskobe naπli su preparati na bazi suhog ekstrakta kore magnolije standardiziranog na dva posto onochiola. Onochiol i magnolol (djelatne tvari) imaju iznimno dobro anksiolitiËko (ali ne i sedativno) djelovanje, koje je usporedivo s djelovanjem diazepama. Meutim, doziranje, netoksiËnost, brzina djelovanja (tri sata nakon uzimanja) i izostanak nuspojava (ovisnosti, umrtvljivanja miπiÊa...), pokazuju da je mehanizam djelovanja onochiola posve razliËit od djelovanja diazepama, πto preparate na bazi suhog ekstrakta kore magnolije Ëini izuzetno djelotvornom, sigurnom i poæeljnom alternativom sintetskim preparatima. Ekstrakt kore magnolije uspjeπno se nadopunjuje i kombinira s drugim ekstraktima ljekovitog bilja (slatka naranËa, matiËnjak, kamilica, lipa, mak...) i drugim prirodnim komponentama, posebice ioniziranim oligoelementima (litij) te mineralima (npr. magnezijem - mineral izbora u tretmanu neurovegetativnih poremeÊaja) ili vitaminom B6. Takva kombinacija ekstrakata ljekovitog bilja, minerala i vitamina u sinergistiËnom djelovanju rezultira uravnoteæenjem brojnih æivotno vaænih procesa u æivËanim stanicama i organizmu opÊenito, πto dovodi do osjeÊaja sklada, ravnoteæe te mira duha i tijela.

56 Neiscrpno morsko blago

Detlev Brechtel preuzeto iz Ëasopisa VIVE, broj 14., 3. srpnja 2006.

Dobre strane mora svima su poznate, a u sezoni kad ih mnogi od nas i koriste, zanimljivo je proËitati πto o njima piπu novinarska pera inozemnog tiska

56 V a © e z d r a v l j e # 4 9

„More ispire sve tegobe”, rijeËi su grËkog filozofa Platona koje dokazuju koliko je stara predodæba o tome da aktivne tvari iz mora dobro djeluju na naπ organizam. No, tek posljednjih desetljeÊa sve morske tvari zavrπavaju u lijekovima ili kozmetiËkim proizvodima. Morska sol pritom igra jednu od glavnih uloga. Gotovo svatko od nas barem je jednom u æivotu koristio sprej za nos s morskom otopinom za

PR I RODA I ZDRA V LJE

zglobovima, ublaæava reumu i opuπta od stresa. Joπ jedan pozitivan uËinak je i uklanjanje neËistoÊe s koæe te ËiπÊenje tena, uz uspostavu povoljnijeg stupnja vlaænosti suhe koæe.

Istraæivanje blaga koje more skriva joπ je u poËetnoj fazi, iako se zna da, uz to πto je izvor zdrave hrane, more ublaæava mnoge svakodnevne tegobe, ali i vrlo ozbiljne bolesti Elementi talasoterapije

vlaæenje isuπene sluznice. Jer, kad je sluznica isuπena (npr. kao posljedica zagrijavanja zraka), podloænija je utjecaju bakterija ili virusa. Posljednjih godina razvijaju se razliËite ljekovite terapije morskom vodom. Jedna od njih je talasoterapija (od grËke rijeËi thalassa = more), koju nudi sve viπe modernih hotela i wellness centara, a kombinira morski zrak, vodu, alge, blato i sol za razliËite namjene. Pokazuje dobre rezultate kod upala na koæi (kao πto su psorijaza ili neurodermitis), jaËa imunoloπki sustav, pomaæe kod bolova u leima i

Zbog svih tih blagodati koje more pruæa, ne Ëudi πto se morskim kurama podvrgavaju mnoge zvijezde, a veliki oboæavatelji talasoterapije su, meu ostalim, Catherine Deneuve ili Karl Lagerfeld. Najvaæniji standardni elementi talasoterapije su hidroterapija, masaæa pritiskom, elektrofizioterapija, kupke u morskoj vodi, pakunzi s algama i blatom, posebna tuπiranja, inhalacije aerosolom i vodena gimnastika. Veliki centri, primjerice oni u NjemaËkoj, gdje pojam „thalasso” nije zaπtiÊen, prihvatili su jednu definiciju i kriterije kvalitete. U skladu s tim, centri koji nude talasoterapiju smiju se graditi maksimalno 300 metara od mora, a klijente se mora tretirati svjeæom morskom vodom. Daljnje pretpostavke su: najmanje jedan bazen s morskom vodom, dovoljno kabina za tretmane te profesionalni tim s lijeËnikom koji kontrolira kupke, maserima i sport skim trenerima. Morski sastojci ne koriste se samo u sklopu wellness tretmana. Nevjerojatno je obilje vrijednih prehrambenih tvari u moru, kao πto su æivotno vaæne omega-3 masne kiseline, koje se prije svega nalaze u ribljem ulju. Prvobitna tradicionalna prehrana grenlandskih Eskima sastojala se veÊinom od sirovog, masnog mesa ribe,

kitova i tuljana. Prije gotovo 150 godina njemaËki lijeËnik dr. Prosch prvi je otkrio povezanost prehrambenih navika Eskima i njihova izvanredna zdravlja. Viπe od 100 godina poslije istraæivanja su pokazala da populacije poput eskimskih, koje konzumiraju velike koliËine ribe, rjee obolijevaju od srËanih bolesti, astme, psorijaze i odreenih vrsta raka. Sedamdesetih godina istraæivani su uzroci njihova rjeeg obolijevanja, u sklopu kojih se uπlo u trag viπestruko nezasiÊenim omega-3 masnim kiselinama, koje se najËeπÊe nalaze u masnim vrstama ribe. Omega-3 masne kiseline pozitivno djeluju na srËanoæilni sustav: poboljπavaju cirkulaciju, odræavaju elastiËnost arterija i sniæavaju razinu masnoÊa u krvi. Uz to, bitne su za zdrav razvoj djeteta u majËinoj utrobi i imaju vaænu ulogu u razvoju mozga i snage vida kod djeteta.

Omega-3 masne kiseline, alge, spuæve - more osigurava vrijedne tvari za zdravlje i ljepotu Æivotni eliksiri iz mora I jod je jedan od sveprisutnih elemenata u tragovima iz mora koji je ljudskom organizmu potreban za proizvodnju dvaju vaænih hormona πtitnjaËe. Hormoni πtitnjaËe meu lijeËnicima su poznati kao „biË organizma”, jer upravljaju potroπnjom energije u tijelu. Nedostatak joda moæe brzo dovesti do kroniËnog umora, ali i do poveÊane sklonosti infekcijama, miπiÊne slabosti, poveÊanog osjeÊaja hladnoÊe, usporenih refleksa, pa sve do stvaranja guπe. Morska riba i druge morske æivotinje pouzdani su dobavljaËi joda. Posebno visoke koncentracije sadræane su u morskim algama. Sadræaj joda, meutim, jako oscilira, ovisno o vrsti algi i njihovim uvjetima rasta, pa nekontrolirana prehrana algama moæe izazvati πtetne posljedice za zdravlje. Naime, mnogi ljudi i ne znaju da #49 Va©e zdravlje 57

PR I RODA I ZDRA V LJE

va podloga za bakterije. Crvene alge veÊ se godinama koriste u Ëajevima i pastilama za kaπalj.

Vrijedna dopuna prehrani

imaju smetnje sa πtitnjaËom, pa prije uzimanja algi ili talasotretmana lijeËnik treba provjeriti funkciju πtitnjaËe. Ako manjak joda postoji veÊ dulje vrijeme, zbog iznenadnog poveÊanja unosa mogu se razviti kritiËna stanja. Uz to, sa sigurnoπÊu treba iskljuËiti i alergiju na jod. S obzirom na to da algi ima u velikim koliËinama i da se brzo raz mnoæavaju, zahvalan su objekt pro uËavanja. Znanstvenici u cijelom svijetu od poËetka stoljeÊa ispituju raznovrsne organizme: dosad su

pronaπli oko 36.000 vrsta algi - neke su mikroskopski male, druge do 10 metara duge. VeÊ sama imena, kao plava, crvena, zelena, smea i kreme na alga, upuÊuju na posebna svojstva tih æivih biÊa. I doista, alge za vrijeme fotosinteze, osim raznih pigmenata (boja), proizvode vitamine, esencijalne masne kiseline i aminokiseline, pa Ëak tvari koje djeluju poput antibiotika. Iz crvenih algi, kao πto je irska mahovina, dobiva se agar-agar, koji se upotrebljava u namirnicama kao πto je puding i u kozmetici, ali i u eksperimentalnoj biologiji kao hranji-

Vrlo privlaËno Pozitivni uËinci promjene klime na kroniËne bolesti koæe i diπnih puteva, ali i na opÊu dobrobit organizma, veÊ su dugo poznati. Godine 1750. engleski lijeËnik Richard Russel objavio je svoja iskustva s klimatoterapijom na moru. ObogaÊena klima otoka u Sjevernom moru posebno dobro djeluje zimi i ima jak podraæajni uËinak na organizam. Svjeæ i hladan morski vjetar, morska sol i obogaÊen zrak djeluju kao izvor mladosti. Jer sa svjeæim povjetarcem u organizam ulaze jod, sol, aerosoli i minerali. Taj zrak koristi i astmatiËarima, jer je na otocima u pravilu slobodan od svih alergena. »ak i zavodi za zdravstveno osiguranje mnogim pacijentima odobravaju takvu vrstu lijeËenja. No, najprije se valja dobro raspitati koja su podruËja posebno pogodna za pojedine tegobe. Primjerice, za pacijente s kroniËnim bronhitisom smatra se ljekovitom klima na Sjevernom moru, a kod visokoga krvnog tlaka viπe se preporuËuje poπtedna klima s jakim podraæajnim uËinkom na organizam na obali IstoËnog mora. Jak vjetar, niske temperature, temperaturne oscilacije, sunËevo zraËenje i zrak sa sadræajem soli izazov su za imunoloπki sustav, jer na njega vrπe odreeni podraæaj i jaËaju ga.

58 Va©e zdravlje #49

Meu prehrambeno i fizioloπki vrlo vrijedne organizme ubraja se i zelenousta πkoljka koja obitava oko Novog Zelanda. Ondje se ne koris ti samo u kuhinji, nego se veÊ viπe od 20 godina nudi kao koncentrat u dodacima prehrani. Ovi mekuπci, osim minerala, elemenata u tragovima, omega-3 masnih kiselina i visokovrijednog kompleksa lipida, sadræe i velik udio sastojaka sliËnih πeÊerima, tzv. glukozamin glukane (GAG). To su spojevi koji se prirodno pojavljuju kao potporne tvari u koæi, hrskavici i zglobnoj tekuÊini. Njihov nedostatak moæe izazvati probleme sa zglobovima. Koncentrat zelenous te πkoljke posebno se primjenjuje kod upalnih reumatskih tegoba i istroπenosti zglobova, jer sadræane hranjive tvari djeluju protuupalno, tako da mogu ublaæiti bolove i poboljπati pokretljivost.

Nadanja u medicini Neiscrpno obilje mora ipak nas ne smije zavarati: lijekovi iz mora vrlo su rijetki. U roænatom koralju otkrivena je, pak, aktivna tvar pseudopterozin, koji bi trebao pomoÊi kod neurodermitisa i psorijaze. Jedno sredstvo koje je veÊ u upotrebi je esencija spuæve „aciclovir”, koja virusima herpesa oteæava razmnoæavanje. Joπ jedan mali stanovnik mora trenutaËno predstavlja veliku nadu za oboljele koji trpe bolove i kod kojih lijekovi sa sadræajem morfija nisu djelotvorni ili nisu podnoπljivi. Na otrovu konusnog puæa (Conus magnus) zasniva se lijek koji je potkraj 2005. odobren u SAD-u i koji bi uskoro mogao doÊi i na træiπte EU. Konusni puæ, veliËine samo pet do sedam centimetara, moæe svladati ribe koje su bræe i veÊe od njega, i to zahvaljujuÊi

PR I RODA I ZDRA V LJE

Mrtvo more - balzam za koæu Mnoπtvo turista na Mrtvo more manje tjera pustolovni duh, a viπe potreba za ublaæavanjem bolesti kao πto su psorijaza, astma ili neurodermitis. VeÊ su stari Rimljani poznavali ljekovito djelovanje tog posebnog mora. U vrijeme egipatske vladavine, kraljica Kleopatra osigurala je ekskluzivno pravo da u tom podruËju pokrene pogone za proizvodnju kozmetike i lijekova. Na Ëemu se zasnivaju ljekovita svojstva Mrtvog mora? Voda, zrak i sunce odgovorni su πto je ondje nastala sasvim posebna klima. Vodu, primjerice, odlikuje visok sadræaj mineralnih tvari, kao πto su kalcij, magnezij i kalijev klorid, pa ona zato djeluje umirujuÊe i ublaæava upalne promjene na koæi. Zrak na najslanijoj vodi na svijetu nije samo suh i potpuno bez peludi, nego zbog svoga iznimnog poloæaja na 417 metara ispod razine mora sadræi puno viπe kisika nego zrak inaËe i zbog toga olakπava disanje. LijeËenju pridonosi i sunËevo ultraljubiËasto zraËenje. Zbog svih tih osobitosti, na obali Mrtvoga mora nude se morske kure lijeËenja, posebno namijenjene oboljelima od psorijaze i neurodermitisa. svojem otrovnom harpunu koji ærtvu na mjestu paralizira. BuduÊi da se sve to oËito dogaa bez osjeÊaja boli, znanstvenici pretpostavljaju da bi puæ mogao sadræavati visokodjelotvoran nervni otrov koji bi se mogao koristiti u medicini.

Neiscrpan izvor Konusni puæ samo je jedan primjer kako se blagodati mora mogu iskoristiti u razvoju lijekova. Znanstvenici iz tog podruËja, koje se zove i „plava biotehnologija”, joπ Êe imati puno posla. „Zasad je poznato oko 12.000 morskih tvari, ali samo je mali broj toËno istraæen„, kaæe Uwe Waller

iz radne grupe za marikulturu u Leibnitz institutu za oceanske znanosti iz Kiela. Potrebno je joπ mnogo temeljnih istraæivanja, a najteæe je proizvesti dovoljne koliËine djelotvornih morskih tvari. Da bi se ispitao jedan gram djelotvorne tvari jedne vrste spuæve, istraæivaËi iz mora moraju izvaditi oko 1000 tona spuæve. To ne samo da nije isplativo, nego je i ekoloπki neodgovorno. Kao alternativa preostaje da se organizmi razmnoæavaju u vodenim kulturama ili da se djelatna tvar proizvodi u laboratoriju. Pa i tada Êe trebati joπ puno godina da proizvod bude spreman za komercijalnu upotrebu.

Za spuæve se smatra da su proizvoaËi lijekova buduÊnosti. Biolozi iz australskog instituta za istraæivanja mora u potrazi su za metodama kojima bi se te prirodne kemijske tvornice mogle kontrolirano uzgajati u vodenim kulturama. InaËe, tvar koja ulijeva veliku nadu da bi mogla postati lijek za leukemiju, trenutaËno je u pretkliniËkoj fazi istraæivanja. Aktivna tvar, sorbicillacton, potjeËe iz gljiva koje æive u morskim spuævama. U pokusima na æivotinjama izazvala je pomor tumorskih stanica, a zdrave stanice ostale su neoπteÊene.

60 Masaæom stopala do zdravlja

Dan ©ercar, prof., Wellness & SPA institut, HTA, 098/479 927

Na stopalima se nalaze zone koje predstavljaju sve unutarnje organe i dijelove tijela, pa se u njima nakupljaju stresovi neposredno vezani uz stopala, ali i uz cijelu osobu Znanost o povezanosti dijelova i cjeline Kad se spomene refleksologija ili refleksoterapija, veÊini ljudi najprije padne na pamet refleksoterapija stopala. No, tretiranje stopala 60 Va©e zdravlje #49

dio je velike obitelji metoda koje se temelje na refleksoloπkom naËelu, meu koje spadaju i metode koje se bave bioenergijom, chi-kijem ili pranom. Refleksologija je znanost koja prouËava odnose i veze izmeu dijelova i cjeline, povezanost nutrine i

vanjπtine, koristeÊi se tim vezama za ponovno uspostavljanje ravnoteæe - iscjeljivanje. Kad se sklad obnovi, pokreÊu se samoiscjeljujuÊi procesi. Zbog takvog pristupa refleksoterapija se moæe uspjeπno nositi sa sindromima, kroniËnim i ostalim zdravstvenim problemima kad se ne moæe dijagnosticirati uzrok. Dvije glavne grane refleksologije su makro i mikro refleksoloπki sustavi. Makro refleksoloπki sustavi su akupunktura/akupresura, iscjeljivanje bioenergijom, pranom, iscjeljivanje Ëakrama. Ti sustavi tretiraju toËke ili zone na tijelu, djelujuÊi posredno preko refleksa na cijelo tijelo, Ëak i na „neπto viπe od tijela”. FiziËko tijelo obavija se u tanana energetska tijela koja oblikuju auru oko tijela. A πto bioenergija titra finijim frekvencija-

RE F LEK S OLO G I JA

ma, proteæe se i u podruËje duhovnosti. Princip bioenergetskih metoda mogao bi se saæeti u nekoliko reËenica: „Kako unutra, tako i vani.”, „Kako gore, tako i dolje.”, „Kako na Nebu, tako i na Zemlji.” Za razliku od makro sustava, mikro refleksoloπki sustavi tretiraju samo dio tijela, a djeluju na cijelo tijelo, primjerice stopalo, πake, uπke, no ima ih mnogo viπe. ©arenica oka, jezik, zubi, nos, lice..., ukupno popisana su 22 mikro refleksoloπka sustava. Oni su najËeπÊe dio tradicionalnih medicinskih sustava i njihova je tradicija stara nekoliko tisuÊa godina.

Stopala nakupljaju stres Refleksoloπka masaæa stopala razlikuje od obiËne masaæe stopala, jer uzima u obzir zone na njima koje su povezane s pojedinim dijelovima tijela. Uvodno opuπtanje sliËno je kao i kod obiËne masaæe, no tretiranje zona na stopalima na poËetku je neugodno i bolno. Pravo olakπanje dolazi tek nakon tretmana. Ipak, vrijedi se pomuËiti jer je uËinak izuzetan. Za ozbiljnije zdravstvene probleme jedna terapija sastoji se od najmanje 10 - 15 tretmana, koji se izvode svaki drugi dan. Dan stanke izmeu tretmana sluæi da se organizam oËisti od osloboenog stresa, koji se, najËeπÊe godinama, potiskuje u refleksoloπke zone. Svoju popularnost refleksoterapija stopala „zahvaljuje” nekolicini svojih odlika. Ponajprije zato jer su stopala veoma izloæena stresu. Nose cijelu teæinu tijela, a dodatni, bitan izvor fiziËkog stresa su tvrde podloge u urbanim sredinama, obuÊa te poslovi koji posebno optereÊuju stopala. Na psihiËkoj razini, stopala su dio tijela koji nakuplja stres vezan uz mate-

rijalne probleme, strah za egzistenciju, doæivljaje „kretanja naprijed” ili „bjeæanja” u bilo kojem vidu. U πali bismo mogli reÊi da su stopala „podrum” naπega biÊa u koji „trpamo” sve ono za πto ne znamo πto bi s tim, tj. da se u stopala taloæi sve ono πto nam je u nekom trenutku viπak. Na njima se nalaze zone koje predstavljaju sve unutarnje organe i dijelove tijela. Tijelo πtiti organe tako da stres pohranjuje u zone stopala ili druge refleksoloπke sustave kao πto su πake ili uπke. Na taj naËin se, osim stresova neposredno vezanih uz stopala, u njemu nakupljaju i oni refleksoloπki povezani uz cijelu osobu. Smatra se da refleksologija stopala ima tradicuju staru 6000 godina. Prvi crteæi naeni su u egipatskim priramidama. SliËne starosti su i „karte zona” iz Indije. Tretiranje stopala moæemo naÊi i u sklopu tradicionalne kineske medicine. Ta drevna znanja najprije su prenesena u Europu, u Ujedinjeno Kraljevstvo, a postoje zapisi i iz francuskih izvora. Poslije su znanja prenesena u SAD, a onda po cijelom svijetu. Danas postoje brojne πkole refle ksoterapije stopala, koje moæemo svrstati u nekoliko smjerova. Engleski smjer ne koristi ulje pri tretiranju, nego se radi „na suho”, i naglaπeno je toËkasto tretiranje zona, ili u strukovnom æargonu „πtopanje”. Smjer viπe zastupljen u SAD-u pri tretiranju koristi ulje, uz duæe, klizajuÊe pokrete. Smjer koji svoje korijene ima u tradicionalnoj kineskoj medicini za tretiranje zona na stopalu koristi πtapiÊe, koji su katkad drveni, a neki su kameni ili od kristala. Na tom tragu razvijena je i posebna metoda koja kombinira kristaloterapiju i tretiranje zona. »etvrti smjer se uz sve prethod

ne bavi i cirkulacijom limfe, Ëiji poremeÊaj moæe biti vrlo izraæen u nogama, posebice stopalima.

Anatomija refleksoloπkih zona na stopalu Ljudski neuroloπki sustav „topoloπki” je organiziran, πto znaËi da su æivËana vlakna iz jednog dijela tijela u lenoj moædini uvijek na jednome mjestu. Na vrhu lene moædine, a posebice u niæim dijelovima mozga, te neuroloπke veze oblikuju „homunkuluse” ili „ËovjeËuljke”. Taj obrazac se ponavlja i u viπim dijelovima mozga, πto omoguÊuje mozgu da zna na kojem dijelu tijela se dogaaju podraæaji, ili koje dijelove tijela treba pokrenuti. Vrlo sliËan princip je i princip refleksoloπkih sustava. Po „vertikali” cijelo tijelo podijeljeno je na deset zona, koje su refleksoloπki predstavljene na stopalu. Kako neki uËitelji vole slikovito reÊi, zone su poslagane jedna preko druge kao kad slaæete odjeÊu u putnu torbu! Horizontalno najvaæniji orijentiri su tri linije - linija oπita, linija struka i linija kukova. Kad se sve skupa sloæi, na stopalu je „ËovjeËuljak” koji leæi na leima sa skvrËenim nogama.

Otkrivanje aktivnih zona Osnovna dijagnostiËka metoda je otkrivanje aktivnih zona koje na pritisak specifiËno bole. Uz ovu vrstu dijagostike, Ëesto se koristi radioestezija ili manualno testiranje miπiÊa (applied kinesiology). Vaæno je napomenuti da zone znaju biti aktivne (bolne) i prije nego πto se u organizmu razvije patoloπko stanje, stoga se pomoÊu tretiranja stopala ne mogu sa sigurnoπÊu dijagnosticirati bolesti! Ali, aktivna refleksoloπka zona znak je za uzbunu jer govori o preoptereÊenosti stresom pojedinog dijela tijela.

#49 Va©e zdravlje 61

Ako se trend gomilanja stresa nastavi, samo je pitanje vremena kad Êe se supkliniËki problem dovoljno pogorπati da postane bolest.

Opuπtanje - ravnoteæa - kritiËne toËke - masaæa Kao πto je spomenuto, indikacije za refleksoloπki tretman stopala su preoptereÊenost stresom koji djeluje na viπe razina i mjesta u tijelu, kroniËne bolesti, supkliniËki problemi koji stvaraju teπko podnoπljive tegobe te situacije kad se ne moæe dijagnosticirati problem koji po simptomima nedvojbeno postoji. Problemi koji nisu jaËa strana refleksoterapije stopala su svi burni, akutni problemi kod kojih treba brzo djelovati. S iznimnom paænjom treba pristupati i u situacijama kad bi zdravstveni problemi mogli izmaknuti kontroli, kao πto je sluËaj kod srËanih bolesnika, teæih psihiËkih problema i sliËno. Kontraindikacije su ozlijeena stopala, bolesti koæe te neuroloπki problemi povezani sa stopalima. Sam tretman moæe trajati od desetak do 45 minuta. KraÊi tretmani ËeπÊe se primjenjuju kad su dio dulje terapije, kad se ciljano djeluje na veÊ „poznatom stopalu”. Cjeloviti tretman poËinje uvodnim opuπtanjem, zatim uravnoteæenjem probave, lokomotornog sustava (kraljeænica, kosti i miπiÊi) i komunikacijskih sustava (limfa, krvotok, æivci i bioenergija). Slijedi usmjereno djelovanje na kritiËne toËke te zavrπna masaæa stopala. Za preventivno djelovanje tretiranje stopala prilagoava se svakoj osobi posebno. Za teæe zdravstvene probleme potrebno je u jednoj terapiji sustavno raditi najmanje 10 do 15 tretmana. Slijedi stanka koja traje najmanje onoliko koliko je trajala sama terapija. Terapije se mogu ponavljati u ciklusu od dvije do tri. Za to vrijeme jasno se vidi πto se moæe napraviti. Kako se vrlo Ëesto susreÊemo sa sloæenom ili nejasnom situacijom, potrebno je vrijeme da se reakcije „razbistre” i dobije jasniji uvid u situaciju. Strpljenje je takoer potrebno kod kroniËnih problema, jer je i stvaranje problema trajalo nekoliko godina. Kako se ne koriste nikakve agresivne metode ili sred stva, za postizanje pozitivnih rezultata potrebno je vrijeme. ZadovoljavajuÊa brzina je mjesec dana terapije po godini stvaranja zdravstvenog problema. No, taj omjer Ëesto je znatno „bræi”. »uda se dogaaju, ali ih se ne moæe naruËiti. U dvadeset pet godina prakse vidio sam i sudjelovao u mnogima. U cjelovitom pristupu zdravlju ne tretira se bolest nego osoba. Stoga je refleksoloπka masaæa stopala izuzetna metoda kojom moæete uËiniti jako puno za svoje zdravlje. Zbog svoje jednostavno sti moæete je primjenjivati i sami. Zdravlje nije samo odsutnost bolesti. Cilj je kvaliteta æivljenja, a masaæa stopala moÊan je alat za ostvarenje toga cilja.

Vjeæbajmo zajedno:

jednostavnije vjeæbe snage s rastezljivom gumenom trakom mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

Rastezna gumena traka odliËan je i jeftin rekvizit u fitnessu, posebno dizajniran za rehabilitacijske i programe razvoja snage. ZahvaljujuÊi svojim osnovnim karakteristikama - vrlo maloj teæini i volumenu te rastezljivosti - pogodna je za sve dobne kategorije. Mala teæina omoguÊuje vjeæbanje u svim poloæajima, uz minimalan rizik ozljeivanja zbog nepravilna poloæaja tijela. Kako je rastezna traka mala, moæe se nositi u torbi ili dæepu i vjeæbati u svim uvjetima (tijekom πetnji, u parku, na moru, u planini, u kuÊi…). Rastezljivost osigurava optereÊenje najvaænijih miπiÊnih gru-

pa tijela tijekom izvoenja pojedine vjeæbe. Optimalno optereÊenje postiæe se trakom razliËitih sila rastezanja od jednog kilograma do dvanaest. Za traku s viπe kilograma potrebna je veÊa sila u miπiÊima da se rastegne. Trake s manjom silom pogodnije su za starije osobe, djecu i poËetnike, a veÊe su namijenjene iskusnijim sportaπima i rekreativcima. Rastezljivost prepoznajemo po boji, iako mnogi proizvoaËi imaju svoje boje koje odreuju silu rastezanja. No, prema standardima i preporukama udruæenja i asocijacija u fitnessu boje su poredane ovisno o teæini na prikazani naËin:

PoËetni poloæaj: Uspravni raskoraËni stav, lea ravna, ruke opruæene u uzruËenju, traka Ëvrsto izmeu ruku. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom povlaËiti laktove prema dolje, rasteæuÊi traku uz istodobno spajanje lopatica. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja

64 Va©e zdravlje #49

U programima rehabilitacije i razvoja snage preporuËljivo je dva do tri puta tjedno vjeæbati s trakom.

Vjeæba broj 1

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Uspravni raskoraËni stav, lea ravna, ruke u odruËenju s podlakticama usmjerenima prema gore. Dlanovima pridræavati krajeve trake. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom spajati podlaktice ispred tijela rasteæuÊi traku. Ne uvijati lea. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Uspravni stav iskorakom jedne noge naprijed. Koljena lagano savijena, teæina tijela jednako rasporeena na obje noge. Lea ravna. Krajeve trake dræati u dlanovima, a stopalom prednje noge nasloniti se na sredinu trake. Nadlaktice Ëvrsto fiksirane uz trup. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom privlaËiti istodobno obje podlaktice prema prsima rasteæuÊi traku. Kontrahirati miπiÊe prednje strane nadlaktice. Udahom opruæiti podlaktice do poËetnog poloæaja.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu trake, a krajeve pridræavati dlanovima s boËne strane tijela. Noge opruæene u prednoæenju, lea ravna. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom obje ruke istodobno iz odruËenja podiÊi do visine ramena rasteæuÊi traku. Prste πake usmjeriti prema tlu, a lakat prema gore. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 8 ponavljanja

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: LeæeÊi poloæaj na leima, noge savijene u koljenom zglobu, cijelu povrπinu lea Ëvrsto osloniti uz tlo. Ruke opruæene u predruËenju, traku Ëvrsto dræati dlanovima. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom podignuti gornji dio trupa, pritom kontrahirati trbuπne miπiÊe. Slabinski dio lea ne odizati od tla. Istodobno πiriti ruke do odruËenja rasteæuÊi traku. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja

# 4 9 V a © e z d r a v l j e 65

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj: LeæeÊi poloæaj na prsima, noge ispruæene. Ruke opruæene u uzruËenju, traku Ëvrsto dræati dlanovima. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom podignuti gornji dio trupa i ruke, pritom kontrahirati lene miπiÊe. Istodobno πiriti ruke do odruËenja rasteæuÊi traku. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije po 8 ponavljanja

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: KleËeÊi na koljenima. Podlakticama se osloniti na tlo, traku Ëvrsto dræati dlanovima za krajeve. Lea ravna. Stopalom jedne noge napeti traku. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom opruæiti nogu rasteæuÊi traku. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj. Vjeæbu ponoviti i drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 10 ponavljanja svakom nogom

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj: Uspravni raskoraËni stav, ruke u priruËenju. Stopalom jedne noge osloniti se na jedan kraj trake, a dlanom iste ruke dræati drugi. Lea ravna. Opis vjeæbe:

Udahnuti u poËetnom poloæaju te izdahom podiÊi gornji dio tijela i spustiti ga u boËni otklon u suprotnu stranu rasteæuÊi traku. Pritom kontrahirati miπiÊe jedne strane trupa, a suprotne istezati. Ne uvijati lea. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 8 ponavljanja

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 66 V a © e z d r a v l j e # 4 9

Stomatoloπka protetika 21. stoljeÊa

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

CAD/CAM tehnologija temelji se

na kompjutorskim 3D programima, pa praktiËki ne postoji moguÊnost ljudske pogreπke pri izradi zubnih nadomjestaka

Kod mnogih ljudi javlja se potreba za izradom viπe ili manje sloæenih zubnih nadomjestaka, bilo mobilnih ili fiksnih, pa Êemo se osvrnuti na najnovije postignuÊe iz stomatologije

Titanska konstrukcija mosta

68 Va©e zdravlje #49

koje je odnedavno dostupno i u Hrvat skoj. RijeË je o tzv. znanstvenoj fantastici u stomatoloπkoj protetici - titan i cirkonij keramici, te o najnovijoj tehnologiji izrade zubnih nadomjestaka, tzv. CAD/CAM tehnologiji, koja se temelji na kompjutorskim 3D programima, kod kojih praktiËki ne postoji moguÊnost ljudske pogreπke.

ere u izradi stomatoloπko-protetskih nadomjestaka. Stroj i informatiËka oprema preuzeli su 80 posto procesa rada u izradi fiksne protetike. Tehnologija se temelji na sustavu za skeniranje radnoga modela, sustavu za informatiËko dizajniranje rada i radnom robotu koji sistemom frezanja izrauje tijelo mosta koje sluæi kao podloga za slojevanje estetskog materijala. S obzirom na vrlo visoku cijenu i isplativost CAD/CAM tehnologije koja priprema nekoliko vrsta materijala, na malim træiπtima kao πto je Hrvatska iznimno je dragocjen CAD/ CAM sustav KaVo Everest. ImajuÊi u vidu da je u svijetu samo 280 sustava KaVo Everest, od toga 50-ak onih nove generacije, to je jasnija njegova vaænost u hrvatskoj stomatologiji. ZahvaljujuÊi tradiciji i ugledu tvrtke KaVo u svjetskoj dentalnoj industriji, sustav Everest, prema ocjeni struke, jedan je od preciznijih i kompleks nijih CAD/CAM sustava u svijetu.

Industrijalizacija u stomatoloπkoj protetici

Neosporna kvaliteta titana

Unatrag desetak godina CAD/ CAM tehnologija oznaËila je poËetak industralizacije u stomatologiji i stomatoloπkoj protetici, poËetak nove

©to to titan Ëini jedinstvenim i uËinkovitim materijalom za zubne nadomjestke, posebno krunice i mostove? Krenimo redom.

Certifikat biokompatibilnosti

Cirkonijeva konstrukcija mosta

Ne izaziva alergijske reakcije Alergija na strana tijela u organizmu javlja se kod oko 30 posto ljudi. No, kad je titan posrijedi, od operacije kosti, pa sve do postavljanja zubnih nadomjestaka, veÊ nekoliko desetljeÊa nije bilo sustavne ili lokalne alergijske ili toksiËne reakcije.

Reaktivnost i perfektna obrana - Titan je tzv. reaktivni metal, koji na povrπini formira jedan od najotpornijih oksida. To krunu ili most πtiti od oπteÊenja slatkom ili kiselom hranom, od agresivnih tjelesnih tekuÊina i od korozije. Naime, u sluËaju korozije iz drugih se slitina oslobaaju metalni ioni, koji onda mogu negativ no utjecati na organizam. Da bi se to izbjeglo, koristi se titan, iskuπani materijal, biokompatibilan za ljudski organizam. Rendgenska prozirnost - Titan propuπta rtg zrake, pa je jedini materijal kod kojeg za ranu i pouzdanu dijagnozu karijesa pri snimanju zuba ne treba ukloniti zubnu krunu ili most. Zbog toga πtedi vrijeme i, πto je joπ vaænije, πtedi se zubna supstancija koja se pri skidanju krune, iako u malim koliËinama, ipak gubi.

Udobnost, visoka ËvrstoÊa, neutralan okus i lakoÊa poput pera - Titan je iznimno Ëvrst. A ako se usporedi potpuno isti metal-keramiËki most s titan-keramiËkim mostom, primjeÊuje se da je potonji mnogo lakπi. Uz to, titan je neutralna okusa, tj. pacijentu se u ustima ne javlja okus metala, πto se dogaa kod metal-kera-

miËkih krunica i mostova. Moæe se jesti raznolika hrana, kao πto to omoguÊuje caklina zdravih zuba: npr. ævakanje hladnoga jela nakon vruÊeg napitka. Titan Êe izolirati vaπe zube od vruÊe i hladne hrane i napitaka mnogo bolje nego drugi stomatoloπki metal. Vrhunska estetika - Na titan se nanosi slojevanje vrhunskih keramika, πto pacijentu pruæa maksimalno estetsko zadovoljstvo.

Ni cirkonij-dioksid ne zaostaje Materijal koji je odnedavno zauzeo vrlo vaæno mjesto u fiksnoj protetici je i cirkonij-dioksid. Naime, lijepi zubi nisu samo reklamni slogan, nego Ëovjeku pruæaju kvalitetniji æivot. U æelji da imaju zube koji se izgledom nimalo ili jedva razlikuju od prirodnih, pacijenti traæe bezmetalne restauracije. Za razliku od metalne strukture kostura, cirkondioksid pokazuje bijelu boju, koja se moæe iskoristiti za harmoniËnu igru boja veÊ pri slojevanju boja keramike. ©to se tiËe biokompatibilnosti cirkonijeva dioksida, ona je sliËna titanovoj, a zahvaljujuÊi odliËnim mehaniËkim svojstvima, velikim vrijednostima ËvrstoÊe, tvrdoÊe i lomne æilavosti, te impresivnoj estetici, njegova je primjena u stomatoloπkoj protetici sve ËeπÊa. Koristi se za izradu prednjih i straænjih zuba. Za oba materijala, titan i cirkon, od svog stomatologa moæete dobiti i certifikat o bioloπkoj sukladnosti. Strogo su testirana na bioloπku podnoπljivost s obzirom na citotok siËnost, nadraæivanje, senzibilizaciju, akutnu sistemsku toksiËnost, hemokompatibilnost i genotoksiËnost. Vrhunski rezultati testova omoguÊili su certificiranje materijala najzahtjevnijim normama.

S TOMATOLO G I JA

Individualno prilagoen terapijski plan Svaki stomatolog prije svega misli na zdravlje i interes svog pacijenta, pa se zato prije izrade bilo kakva zubnog nadomjestka izrauje odgovarajuÊi plan terapije. S funkcionalnog i estetskog aspekta, razliËiti zubi i ævaËno podruËje, oralna situacija, pa Ëak i osobne sklonosti pacijenta moraju se uzeti u obzir, tako da je za nj uvijek najbolje rjeπenje individualan pristup. Plan terapije jedinstven je za svakog i rezultat je specifiËne dijagnoze postavljene na osnovi informacija dobivenih anamnezom i kliniËkim pregledom. Dobro ga je podijeliti u nekoliko faza radi lakπeg kliniËkog vrednovanja cijeloga terapijskog postupka i postignutih rezultata, ali i financijskog i socijalnog aspekta. Naime, najËeπÊe postoji nekoliko moguÊ-

Cirkonij keramiËki most

nosti provedbe terapije, a uloga terapeuta je da izabere najbolju opciju, individualno prilagoenu pacijentu.

Ne treba zaboraviti... Kompletni i zdravi zubi osiguravaju da Ëeljusni zglob i ævaËni miπiÊi ostanu zdravi, jer svaka praznina i loπ zubni nadomjestak uzrokuju stupnjevite promjene - zubno meso se povlaËi, zubi se naginju, okreÊu i mijenjaju poloæaj sve do nastanka

trajne πtete koja kulminira bolovima u zglobu. Briga o zubima nije samo estetska, nego i briga za zdravlje opÊenito. Tako, primjerice, zbog gubitka pojedinih zuba, osobito kutnjaka, Ëija je funkcija ævakanje, vrlo brzo se mogu javiti problemi sa æelucem i probavnim sustavom jer se guta slabo proævakana hrana. Zato slobodno moæemo reÊi da zubni nadomjestak znaËi i kvalitetniji æivot. A kvalitetan zubni nadomjestak, napravljen od kvalitetna materijala i u pravo vrijeme, dakle dok joπ nema znatna pomaka zuba, znaËi i mnogo viπe. Ako ste veÊ izgubili jedan ili viπe zuba, na vrijeme se posavjetujte sa svojim stomatologom o najprikladnijoj opciji zubnog nadomjestka. To trebate uËiniti veÊ sada, a ne Ëekati da se pojave problemi.

Pet godina Cybermed zdravstvenog portala Zdravstveni portal Cybermed (www.cybermed.hr) u svibnju 2006. obiljeæio je petu godiπnjicu postojanja. Kao prvi portal u Hrvatskoj namijenjen zdravstvenoj edukaciji stanovniπtva i struËnom usavrπavanju zdravstvenih djelatnika, omoguÊio je internetsku komunikaciju izmeu lijeËnika i pacijenata, a ciljem poboljπanja informiranosti o bolestima, Ëimbenicima rizika, pravilnoj primjeni lijekova te ranom otkrivanju i prevenciji bolesti. U posljednjih pet godina posjetitelji portala mogli su u virtualnoj ordinaciji dobiti jednostavan i besplatan savjet od lijeËnika i stomatologa te tako skratiti put do dijagnoze i rjeπenja svoga problema. Viπe od 47.000 pristiglih te 26.000 objavljenih poruka na forumu za pacijente svjedoËi o nuænosti i opravdanosti postojanja Cybermeda, portala s najpopularnijim forumima o zdravlju. Na portalu se nalazi i forum Hrabri - prvi SOS forum za zlostavljanu i zanemarenu djecu u Hrvatskoj. Uz nekoliko domaÊih priznanja, Cybermed je dobitnik svjetskog priznanja za kvalitetu sadræaja zaklade Health on

70 Va©e zdravlje #49

Slike preuzete od KaVo Everest®

mr. sc. Dean DeliÊ, dr. med., glavni urednik zdravstvenog portala Cybermed

the Net te prvi portal u Hrvatskoj na kojem su se mogle prijavljivati nuspojave lijekova i medicinskih proizvoda. „U danaπnje vrijeme sve veÊe informatizacije i bolje informatiËke pismenosti bitno je istaknuti golemu ulogu interneta i portala koji se bave zdravljem u πirenju relevantnih i kvalitetnih informacija. Tako, meu ostalim, i zdravstveni portal Cybermed svojim posjetiteljima omoguÊuje dobivanje toËnih i znanstveno utemeljenih Ëinjenica o zdravlju te time utjeËe na poveÊanje razine informiranosti i podizanja kvalitete æivota opÊenito„, istaknuo je ministar zdravstva i socijalne skrbi doc. dr. sc. Neven LjubiËiÊ.

Dodatne informacije i izjave korisnika, partnera i Ëlanova Cybermeda moæete naÊi na stranicama posveÊenim obiljeæavanju pet godina postojanja zdravstvenog portala Cybermeda na url adresi:

http://www.cybermed.hr/index.php/pg/pet_godina_ zdravstvenog_portala_cybermed

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Imam 45 godina. Desni mi krvare i katkad otiËu. Prijatelj mi je rekao da bi to mogla biti parodontoza. Naravno, Ëuo sam za nju, ali æelio bih doznati nešto više - što je to i moæe li se lijeËiti. Bojim se klimavosti zubi. Prema ovome što ste naveli, kod vas je vjerojatno posrijedi malo jaËa upala zu bnog mesa, što je najËešÊe posljedica zu bnog kamenca, moæda malo lošije higije ne i nekorištenja zubnog konca. Teško je samo na temelju navedenoga, a bez kli niËkog pregleda, reÊi je li rijeË o paro dontozi. U svakom sluËaju, preporuËujem da posjetite stomatologa, koji Êe ukloniti eventualno zubni kamenac i na neki naËin ultrazvuËno regenerirati zubno meso. Uz genetsku predispoziciju, parodontozu ve likim dijelom uzrokuje i zubni kamenac,

pri Ëemu još lakše i bræe dolazi do kli manja i ispadanja zubi. Postoji puno proizvoda za ËišÊenje zuba - pasta za zube, zubni konac, tekuÊina za ispiranje, gelovi s fluorom, interdentalne Ëetkice, aparati za tuširanje zuba... No, koji su obvezni, kojim redoslijedom ih je najbolje upotrebljavati i koliko Ëesto? Paste za zube i zubni konac obvezni su i treba ih koristiti svakodnevno za higijenu usne šupljine. Meutim, ne treba zanema riti ni razliËite gelove na bazi fluora, kao i povremeno ispiranje dezinfekcijskom vo dicom za ispiranje usta, iako se ona više preporuËuje osobama koje imaju pro blema s neugodnim zadahom i upalje nim zubnim mesom. Interdentalne Ëetki

ce i tuševi više se preporuËuju osobama s fiksnim protetskim nadomjestcima. Je li obvezno zubnu protezu Ëistiti nakon svakog jela ili je dovoljno oprati je naveËer, uz korištenje tablete za ËišÊenje? Treba li nakon skidanja zubne proteze usnu šupljinu isprati nekim posebnim sredstvom ili je dovoljna voda? Zubnu protezu potrebno je temeljito oËis titi nakon svakog obroka. Tijekom noÊi preporuËljivo je skinuti je i staviti u Ëašu s dezinfekcijskom otopinom. Ako pacijent ima djelomiËnu protezu, naravno da preo stale zube treba prethodno oprati, a ako je Ëeljust bezuba, dobro je otprilike dva do tri puta tjedno, osim vodom, usta isprati i dezinfekcijskom otopinom.

Poπtovani Ëitatelji, ako imate pitanja vezana uz stomatologiju, uputite ih na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

NISITA labirint Draga djeco, pomozite Nisita sloniĂ&#x160;u da otkrije kojim labirintom vodi put do nagrade.

Udruga transplantiranih bolesnika Hrvatske

Tanja Watz, Transplantirani Hrvatske

Kroz sportske igre transplantirane osobe javno odaju priznanje modernoj medicini i pokazuju zahvalnost na ,, danoj moguÊnosti za ,,novi æivot

Udruga transplantiranih osoba Hrvatske osnovana je 2005. uz podrπku Ministarstva zdravstva za sve transplantirane osobe, osobe na listi Ëekanja za transplantaciju te za Ëlanove njihovih obitelji i prijatelje. U Hrvatskoj æivi oko 2500 transplantiranih osoba (oko 1000 bubreænih, 150 jetrenih, 50-ak srËanih, 30-ak multiorganskih - guπteraËa i bubreg - i oko 1500 s transplantiranom koπtanom sræi), oko 800 bolesnika je na listi Ëekanja za transplantaciju, a dijaliziranih je oko 2700 bolesnika. Cilj udruge je poboljπanje uvjeta lijeËenja i æivljenja transplantiranih osoba u Hrvatskoj kroz aktivno sudjelovanje u provoenju reforme zdravstva, osobito u zakonodavnom i provedbenom dijelu, kao i u politici zapoπljavanja, obrazovanja i 74 Va©e zdravlje #49

poboljπanja uvjeta æivljenja oboljelih osoba i osoba s invaliditetom. Iako udruga postoji samo godinu i pol dana, pokrenula je mnoge inicijative: dogovorena je ambulanta za transplantirane osobe pri Centru za psiholoπku pomoÊ KBC-a Rebro u Klinici za æenske bolesti i porode u Petrovoj ulici osigurana je ginekoloπka ambulanta u Klinici za koæne i spolne bolesti na ©alati dogovorena je dermatoloπka ambulanta s Ministarstvom zdravstva dogovoren je prioritet na listama Ëekanja u bolnicama pokrenuta je inicijativa za osnivanje ambulante za osobe s transplantiranim srcem i ambulante za koπtane bolesti u suradnji s Hrvatskim stomatoloπkim druπtvom orga-

nizirana je akcija Dan zdravog osmijeha kao inicijativa za dopunsko obrazovanje stomatologa za transplantacijsku medicinu pokrenuta je inicijativa za osiguranje prostora - stana ili kuÊe, kojim bi se sluæile osobe koje nisu iz Zagreba, a nakon transplantacije trebaju nekoliko mjeseci odlaziti na preglede projekt zapoπljavanja, πkolovanja, prekvalifikacije i edukacije pokrenuti su web stranica i bilten (tema prvog broja je dermatologija). Tijekom 2005. udruga je djelovala iz Centra za ljudska prava, a trenutaËno se koristi prostorijama Centra za kreativni rad, s kojim uspjeπno surauje na zajedniËkim projektima. Uz posjete kazaliπtima i izlete, organizirani su Susreti transplantiranih 2005., Tjedan transplantiranih u svibnju 2006., sudjelovali su na mnogim zajedniËkim akcijama - Dan osoba s invaliditetom, Dan planeta Zemlje, INA - Delta Relly, Tjedan udruga, Tjedan leukemije i limfoma i dr. U povodu proglaπenja Nacionalnog dana darivanja i presaivanja organa pri ulasku Hrvatske u meunarodnu mreæu - Eurotrans plant (26. svibnja 2006.), umjetnik Ivan KonËiÊ idejno je osmislio veliku skulpturu srca od kaπiranog papira, u Ëije su se stvaranje, uz Ëlanove udruge i volontere, ukljuËili i prolaznici u TkalËiÊevoj ulici. Premda je

UDRU G E

opÊi stav prema presaivanju i darivanju organa u Hrvatskoj pozitivan, anketa provedena meu prolaznicima upozorila je na negativno poimanje transplantacije u dijelu javnosti, s tim da najveÊi otpor postoji zbog sumnje u trgovinu organima.

Zahvaljujemo svima na pomoÊi - U radu udruge aktivno sudjeluje stotinjak transplantiranih i dijaliziranih osoba, ali i Ëlanova njihovih obitelji i zdravstvenih djelatnika iz cijele Hrvatske. Potporu radu dali su brojni pokrovitelji, sponzori i donatori, pa uz MZSS i MOBMS posebno istiËemo Grad Zagreb, Istarsku æupaniju, Grad Rovinj te tvrtke Maistra, Citroën Hrvatska (sponzorsko vozilo), Novonordisk, Novartis, Pliva, HAK, HDM, Cedevita, Jadran galenski laboratorij, W&W, glazbeni sastav Chocho i 7 Snjeguljica.

pojedinaca u kreiranje zdravstvene politike poticanje zdravog stila æivota, s naglaskom na sport, πto je osobito vaæno kod ljudi sa zdravstvenim tegobama ili tjelesnim oπteÊenjem borba protiv osamljenosti i osjeÊaja bespomoÊnosti preko druæenja, sportskih i kulturnih aktivnosti javno izraæavanje zahvalnosti svim osobama - darivateljima i njihovim obiteljima, koje su svojim plemenitim Ëinom omoguÊile „novi" æivot brojnim pojedincima.

Prve sportske igre transplantiranih u Hrvatskoj

igre broj transplantacija poveÊao se za 20 do 30 posto te se pretpostavlja da Êe se isto dogoditi i u Hrvatskoj.

Niko PuliÊ: „Pozdravljam prve Sport ske igre transplantiranih u Hrvatskoj! Svaka akcija kojoj je cilj promicanje sporta za svaku je pohvalu, osobito kad ih organiziraju osobe koje su na neki naËin ponovno „vraÊene” u æivot. Sport je koristan za sve ljude, a posebno za one naruπena zdravlja. Bavljenje sportom daje volju i snagu potrebnu za æivot. Ovakva natjecanja pruæaju poruku nade i dokazuju kako se uloæeno u ljude uvijek viπestruko vraÊa. To je prava poruka svima koji su na pohodu za osvajanje rekorda u borbi za vlastito zdravlje - ne posustajte. Treba pokuπati, ma koliko vam se Ëinilo teπko i ma koliko prepreka vidjeli na svom putu, a mi ostali Êemo vas podræati.”

Kampanja 2006. Uz veÊ provedene aktivnosti, do kraja godine planiramo: pojaËanu medijsku kampanju tijekom ljetnih mjeseci sportske igre transplantiranih Rovinj, rujan 2006. obiljeæavanje Europskog dana darivanja organa 18. rujna 2006. obiljeæavanje Svjetskog dana darivanja organa i transplantacije 14. listopada 2006. izloæbu 7 gradova od 7. do 17. prosinca 2006. - fotografije s igara uspostavljanje i obiljeæavanje nacionalnog Dana zahvalnosti darivateljima i njihovim obiteljima. Ciljevi kampanje su: informiranje πire javnosti o uspjeπnosti transplantacije i potrebi za darivanjem organa te poticanje na aktivno ukljuËivanje

Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Udruga transplantiranih osoba Hrvatske organizira Sportske igre transplantiranih u Rovinju od 13. do 17. rujna. U apartmanskom naselju Villas Rubin sudionici igara okuπat Êe se u malom nogometu, stolnom tenisu, pikadu, streljaπtvu, boÊanju, πahu, mini golfu i belotu. Uz domaÊe, dosad su se prijavili sudionici iz Maarske, Irske, »eπke i BiH, pa Êe igre imati meunarodni karakter. Sportske igre transplantiranih odræavaju se u svijetu veÊ dvadesetak godina. Tako transplantirane osobe javno odaju priznanje modernoj medicini i pokazuju zahvalnost na danoj moguÊnosti za „novi æivot”. ZahvaljujuÊi medijskoj popraÊenosti, u zemljama u kojima su se odræavale

Udruga transplantiranih bolesnika Hrvatske

GrπkoviÊeva 5, 10000 Zagreb GSM: 091/7299 058 TkalËiÊeva 59, 10000 Zagreb tel: 01/4813 223

Sportske igre transplantiranih Prijave - 091/8903 571 Marketing - 099/2164 650 e-mail: transplant@transplant.hr www.transplant.hr MB: 1910418 æiroraËun: 2484008-1103005070

medicinski

leksikon

Proljev

Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

uËestale tekuÊe ili polutekuÊe stolice blijedo-æute boje

konzumiranje hrane zagaene toksinima bakterijskog podrijetla (stafilokok)

nekoliko dana

difuzni abdominalni bolovi, inapetencija, muËnina, katkad viπe ili manje poviπena temperatura

nijedna

Alimentarna intoksikacija

stolice manje koliËine, uËestalije u kasnijoj fazi bolesti

alimentarna infekcija salmonelom (sirovi plodovi mora, itd.)

obiËno nekoliko dana u kasnijim fazama

umor, difuzni bolovi u miπiÊima i zglobovima, vruÊica, bolnost abdomena, stanje konfuzije i sopor

serodijagnoza (Widalova reakcija), koprokultura (kultura stolice)

Salmoneloza (tip paratifusa)

brojne tekuÊe stolice (do 20 dnevno), s obilnom sluzi i tragovima krvi

alimentarna infekcija uzrokovana Shigellom koja proizvodi toksin

10-15 dana

vruÊica, stanje prostracije ili dehidracije (suha usta i usnice, itd.), povraÊanje, abdominalni bolovi (katkad vrlo jaki)

koprokultura

Bakterijska dizenterija (ili πigeloza)

polutekuÊe, sluzave stolice s prisutnoπÊu krvi

intestinalne infekcije parazitima (ameba), Ëeste u tropskim podruËjima

postoje akutni oblici koji traju 1-2 tjedna, te kroniËni oblici koji traju godinama

difuzni abdominalni bolovi, opÊe propadanje, hepatomegalija (poveÊanje jetre), lagano poviπena temperatura

traæenje amebe u fecesu, rektoskopija

Amebijaza

brojne (od 15 do 20 dnevno) tekuÊe stolice, bezbojne ili blijedoæute

infektivnog (virus), neuroznog (psihosomatski) ili fizikalnog podrijetla (ledeni napitci, itd.)

nekoliko dana

povraÊanje, najprije alimentarno, zatim mukozno i bilijarno, stanje znatne prostracije i opÊeg propadanja, vruÊica, dehidracija, kardiocirkulatorni kolaps, uznemirenost nakon koje slijedi obamrlost i somnolencija

koprokultura

Gastroenteritis

umjerene koliËine, ËvrπÊe stolice

pogreπke ili pretjerivanje u prehrani

1-3 dana

difuzni abdominalni bolovi, katkad povraÊanje

nijedna

Loπa probava

razliËite koliËine s tekuÊim ili polutekuÊim stolicama

toksiËne tvari prisutne u hrani

nekoliko dana

muËnina i povraÊanje, difuzni abdominalni bolovi

pretraga sumnjive hrane

Trovanje hranom

tekuÊe ili polutekuÊe stolice umjerene koliËine

psihiËki (strah, emocije, itd.) ili fiziËki Ëimbenici (hladnoÊa)

obiËno dvije ili tri iznenadne stolice u uskoj vezi s uzroËnim Ëimbenikom

katkad difuzni abdominalni bolovi

nijedna

Neurozni kolitis

mekπe stolice, evakuacije uvijek s bolnim abdominalnim napadima

poveÊana sekrecija hormona πtitnjaËe

viπe ili manje dugo, s Ëestim recidivima, ovisno o djelotvornosti terapije

abdominalni bolovi, poveÊani tek uz gubitak teæine, tipiËne oËne promjene, lagano poviπena temperatura, poveÊanje srËane frekvencije ili arterijskog tlaka, srËana aritmija, umor i iritabilnost

razina hormona πtitnjaËe u krvi, ultrazvuk i scintigrafija πtitnjaËe

Hipertiroidizam

tekuÊe stolice katkad pomijeπane s krvlju

generalizirana alergijska reakcija na lijekove ili hranu

nekoliko sati

abdominalni grËevi, muËnina i povraÊanje, kardiocirkulatorni kolaps, urtikarija i svrbeæ koæe, katkad bronhalna astma

nijedna

Alimentarni anafilaktiËki πok

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Proljev Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

polutekuÊe stolice, Ëesto s tragovima krvi, sa 4 ili viπe pra ænjenja dnevno

upala crijeva nepoznatog podrijetla sa stvaranjem brojnih ulceroznih lezija (oπteÊenja)

postoje blagi oblici kroniËnog tijeka i teæi oblici brzog i fulminantnog tijeka

difuzni abdominalni bolovi, mrπavljenje, anemija

irigografija, kolonoskopija

Ulcerozni kolitis

izrazito tekuÊe stolice putridnog (smrdljivog) zadaha

odgovorna je toksiËna tvar (enterotoksin) koju proizvodi stafilokok koji se razvije u crijevu tijekom antibiotske terapije

akutno ili subakutno, ovisno o koliËini i trajanju antibiotske terapije

vruÊica, povraÊanje, dilatacija abdomena, arterijska hipotenzija, dehidracija, stanje πoka

koprokultura, irigografija, kolonoskopija

Pseudomembranozni kolitis

proljev s polutekuÊim stolicama koji se izmjenjuje s razdobljima opstipacije

stvaranje divertikula (malih lokaliziranih proπirenja) duæ debelog crijeva

kroniËno

abdominalna dilatacija s osjeÊajem napetosti i meteorizmom (prisutnost poveÊane koliËine zraka u crijevima)

irigografija

Intestinalna divertikuloza

polutekuÊe ili meke stolice prije ili nakon jela

poveÊana pokretljivost crijeva zbog anksioznih stanja ili psihiËke napetosti

varijabilno

nesanica, anksioznost, iritabilnost

irigografija

Iritabilni kolon

hemoroidi zbog proljeva s polutekuÊim stolicama pomijeπanima s krvlju, koje se izmjenjuju s razdobljima opstipacije

kroniËna upala crijeva nepoznatog podrijetla

kroniËno

abdominalni bolovi u donjem desnom podruËju, lagano poviπena temperatura, anemija, opÊe propadanje

radiografija probavne cijevi, irigografija, kolonoskopija

Regionalni enteritis (ili Morbus Crohn ili segmentalni enteritis)

brojne polutekuÊe, masne stolice

promijenjena sluznica crijeva s kompromitiranom sposobnoπÊu apsorpcije

kroniËno

progresivno mrπavljenje, anemija, smanjenje ili zastoj tjelesnog razvoja u djece, rahitis ili osteoporoza

specijalistiËki testo vi za procjenu inte stinalne apsorpcije (ksilozni test, test apsorpcije vitamina B12, itd.)

Intestinalna malapsorpcija, celijaËna spru

nepravilna emulzija mekπih ili polutekuÊih stolica

tuberkulozna infekcija crijeva

subakutno ili kroniËno

difuzni abdominalni bolovi, subfebrilna temperatura, abdominalna napetost

traæenje bacila tuberkuloze (Kochova bacila) u fecesu, radiografija probavne cijevi

Tuberkuloza crijeva

brojna praænjenja vodenastih stolica nekoliko sati nakon jela

razvoj klica u crijevima kao posljedica kirurπkog zavata na æelucu (resekcija æeluca)

kroniËno

blagi ili jaËi bolovi u podruËju æeluca, regurgitacije (vraÊanje hrane)

endoskopija probavne cijevi

Sindrom slijepe vijuge nakon resekcije æeluca

evakuacija polutekuÊih stolica uz bolne abdominalne napade

pretjerana sekrecija hormona πtitnjaËe

subakutno

mrπavljenje, lagano poviπena temperatura, psihiËka napetost, tremor, problemi s oËima, arterijska hipertenzija, srËana aritmija

razina hormona πtitnjaËe, ultrazvuk i scintigrafija πtitnjaËe

Hipertiroidizam

vodiË

kroz pretrage

Ultrazvuk abomena Anton KrniÊ, dr. med., Zavod za radiologiju, OB Sveti Duh, Zagreb

S obzirom na brojnost i sloæenost abdominalnih struktura, rutinska pretraga abdomena ultrazvukom svodi se na pregled organa tzv. gornjeg abdomena Ultrazvuk abdomena sloæena je pretraga, kojoj je cilj prikazati razliËite abdominalne strukture. U trbuhu (abdomenu) nalaze se parenhimni („mesnati”) organi, kao πto su jetra, guπteraËa, slezena, bubrezi i nadbubreæne ælijezde. Osim njih, postoje i πuplji organi probavnog sustava: æeludac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo. Tu su joπ æuËni sustav (æuËni vodovi u jetri i izvan nje, æuËna vreÊica) i mokraÊni sustav (bubreæne Ëaπice, nakapnice, mokraÊovodi, mokraÊni mjehur). U zdjelici su smjeπtene genitalne strukture - prostata i seminalne vezikule kod muπkaraca, odnosno maternica i jajnici kod æena. Tu su joπ i magistralne (glavne) krvne æile, kao πto su aorta, donja πuplja vena, zdjeliËne arterije i vene, bubreæne arterije i vene, crijevne arterije i vene te sustav vene porte, koja hranjivi sadræaj resorbiran iz crijeva vodi u jetru, radi biokemijske obrade. Neki od navedenih organa nalaze se u samoj trbuπnoj πupljini (intraperi tonealno), a drugi su dijelom ili u potpunosti „usaeni” u straænju 78 Va©e zdravlje #49

stijenku abdomena (retroperitonealno). S obzirom na brojnost i sloæenost navedenih struktura, rutinska pretraga abdomena ultrazvukom svodi se na pregled organa tzv. gornjeg abdomena - jetre, æuËnog sustava, guπteraËe, slezene, bubrega, nadbubreænih ælijezda, retroperitonealnih krvnih æila i vene porte (vene vratarice). MoguÊe su, naravno, i dopunske pretrage, kao πto je pregled protoka kroz krvne æile abdomena upotrebom obojenog te pulsnog doplera (πto zahtijeva posebnu educiranost i vjeπtinu lijeËnika koji pretragu izvodi) te uvid u zdjeliËne strukture, koji je uglavnom orijentacijski, s obzirom na to da u tom podruËju bolji prikaz daju ginekoloπki, transvaginalni i transrektalni ultrazvuk. Uvid u πuplje organe probavnog kanala takoer je znatno ograniËen, prije svega zbog prisustva zraka i sadræaja u cijevima, od kojih se ultrazvuËni snop znatno reflektira, bez moguÊnosti dubljeg uvida. Zato se za pregled navedenih organa

koristi i endoskopski ultrazvuk, pri Ëemu se ultrazvuËna sonda postavi direktno u unutraπnjost organa da bi se pregledale stijenke i okolne strukture.

Priprema za pretragu Prije ultrazvuËne pretrage abdomena bitno je da se pacijent dræi propisanog reæima dijete, temeljenog na hrani koja ne nadima (palenta, dvopek, kuhano meso i sliËno), jer uzimanje nadimajuÊe hrane (voÊe, povrÊe, gazirani sokovi) izaziva nakupljanje zraka u crijevima te πirenje æeluca i crijeva, πto onemoguÊuje kvalitetan pregled. Teæe je pregledati deblje bolesnike, s obzirom na to da ultrazvuËni snop mora „proÊi” kroz obilne naslage masti, pri Ëemu se u znatnoj mjeri rasprπi prije nego πto stigne do organa kojeg se æeli prikazati. Vrlo je bitno da pacijent surauje s lijeËnikom za vrijeme pretrage, odnosno da zauzme traæeni poloæaj ili zadræi dah kad se to od njega zatraæi. Velik problem pri pregledu stvaraju nepokretni pacijenti i pacijenti bez svijesti.

DijagnostiËke moguÊnosti Kad je rijeË o bolestima jetre, ultrazvukom se moæe prikazati: difuzno jetreno oπteÊenje oboljenja jetre koja zahvaÊaju organ u cijelosti (masna infiltracija, hepatitis, ciroza i druge boles ti)

æariπna oπteÊenja jetre - Ëesto se vide manji tumori (npr. dobroÊud ni hemangiomi), ali i metastaze tumora drugih abdominalnih organa, kao i tumori jetre (npr. hepatocelularni karcinom, hepatoblastom kod djece ili kolangiokarcinom, tj. tumor æuËnih vodova u jetri)

Sloæenost anatomije abdominalnih struktura Ëini ultrazvuk abdomena zahtjevnom pretragom, koja traæi umjeπnost lijeËnika ultrasoniËara.

Kod starijih osoba, prije svega onih koje imaju visoki krvni tlak, dobro je pogledati i abdominalnu aortu, ne bi li se utvrdilo eventualno postojanje aneurizme (proπirenja), jer aneurizme πire od 5 cm prijete puknuÊem, pa je takve pacijente nuæno operirati ili im ugraditi unutarnji pokriveni stent (potporanj).

Postoji i cijeli niz drugih boles ti jetre koje se mogu viπe ili manje uspjeπno prikazati ultrazvukom, ali tada su Ëesto potrebne i dopunske, komplementarne pretrage, kao πto su CT, magnetska rezonancija i invazivne pretrage.

Kod slezene se Ëesto vidi njezino uveÊanje, najËeπÊe zbog ciroze jetre ili nekih infektivnih ili krvnih bolesti, a mogu se vidjeti i metastaze tumora (npr. melanoma), zatim infiltracija limfoma i sliËno. Manja dodatna slezena takoer je relativno Ëest nalaz.

Pri pregledu je svakako bitno obratiti pozornost na eventualno postojanje tekuÊeg sadræaja u abdomenu, primjerice ascitesa kod ciroze jetre ili krvarenja zbog traume ili izraæenoga upalnog procesa.

©to se tiËe æuËnih vodova, ultrazvuk je najkorisniji u otkrivanju æuËnih kamenaca u æuËnom mjehuru. Otkrivanje kamenaca u samim æuËnim vodovima manje je precizno, ali se zato jasno vidi proπirenje æuËnih vodova zbog njihove blokade kamencem ili tumorom. Ultrazvuk kvalitetno dijagnosticira postojanje upale ili malignih tumora æuËne vreÊice. Mogu se vidjeti i manji dobroÊudni tumori ili naslage na stijenci æuËne vreÊice.

UltrazvuËnim pregledom bubrega mogu se priliËno dobro prika-

upalna stanja, kao πto su apscesi u

Kod guπteraËe, koja se Ëesto oteæano prikazuje zbog nadutosti crijeva, ultrazvuËno se mogu otkriti nateËena, upalno promijenjena guπteraËa (akutni pankreatitis), znakovi kroniËne upale, tumori, proπirenje guπteraËnih vodova iz razliËitih razloga (npr. zbog blokade tumorom). Neke manje tumore guπteraËe, kao πto su poËetni stadiji raka guπteraËe ili inzulinomi i gastrinomi, ultrazvuk neÊe tako kvalitetno prikazati, pa je u takvim sluËajevima bitno napraviti CT uz upotrebu kontrastnog sredstva ili magnetsku rezonanciju.

zati bubreæni kamenci i bubreæne ciste. Prikaz bubreænih tumora Ëesto zahtijeva vjeπtinu ultrasoniËara, buduÊi da su relativno Ëesti laæno pozitivni ili laæno negativni nalazi. Od malignih bubreænih tumora kod odraslih najËeπÊi je adenokarcinom bubrega (hipernefrom), a kod djece nefroblastom (Wilmsov tumor). U bubrezima su moguÊi i benigni tumori, kao πto je angiomiolipom. Osim navedenoga, ultrazukom se dobro prikazuju i tzv. zastojne uropatije, dakle proπirenja kanalnog sustava bubrega uzrokovana blokadom u otjecanju mokraÊe, npr. zbog kamenaca ili tumora u mokraÊovodu ili mokraÊnom mjehuru. U bubrezima su Ëeste i priroene anomalije i varijacije (npr. potkovasti bubreg), koje se Ëesto otkriju ultrazvukom. UltrazvuËni prikaz nadbubreænih ælijezda ne uspijeva uvijek, osobito lijeve nadbubreæne ælijezde, ali mogu se vidjeti veÊi tumori, kao adenomi, karcinomi, feokromocitomi, neuroblastomi i drugi.

Ultrazvukom se mogu prikazati i abdomenu (moguÊi nakon operativnih zahvata), ali i uzroci tzv. akutnog abdomena (npr. zadebljana stijenka crvuljka slijepog crijeva ili veÊ spomenuta upala æuËnog mjehura). Kod djece, ultrazvuk je koristan i u dijagnostici hipertrofiËne stenoze pilorusa, bolesti koja uzrokuje mlazno povraÊanje pojedene hrane. Za kraj, valja napomenuti da se uz pomoÊ ultrazvuka mogu izvoditi i razliËiti intervencijski zahvati u abdomenu: drenaæa apscesa, dijagnostiËka biopsija jetre, bubrega i guπteraËe, postavljanje nefrostome, biopsija prostate i drugo. Dakle, ultrazvuk je brza, bezopasna, bezbolna i relativno dostupna metoda uvida u abdominalne strukture. Ipak, postoje i odreena objektivna ograniËenja, koja su Ëesto uzrok upuÊivanja pacijenata na druge radioloπke pretrage, ponajprije CT i magnetsku rezonanciju.

hitni

medicinski postupci

Opasnosti priobalja Goranka PetroviÊ, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb

Crna udovica

Crna udovica (malminjat, crna baba, crveni pauk; Latrodectus mactans tredecimguttatus) je najotrovniji pauk na naπem podruËju, rasprostranjen uglavnom u priobalju, Ëiji neurotropni toksin moæe izazvati teπke simptome, pa Ëak i smrt u posebno riziËnoj populaciji. Sve to razlog je da se upoznate s njezinim izgledom, osobinama njezina staniπta, kliniËkom slikom trovanja i principima lijeËenja. Njegovo tijelo je barπunasto crne boje, obraslo kraÊom i duæom Ëvrstom dlakom. Na leima ima crvene mrlje - u πkolskom primjerku je 13 mrlja, ali Ëesto taj broj moæe biti vrlo razliËit ili ih pak uopÊe nema. Æenka je veÊa, pa oploena moæe dosegnuti duæinu tijela i do 18 mm, a muæjak je znatno manji i ne prelazi veliËinu od 3 do 5 mm. Crna udovica obiËno gradi svoju mreæu vrlo blizu tlu, uz rubove jaraka, u æitu ili travi, ispod ili pokraj 80 Va©e zdravlje #49

velikog kamenja, u dupljama drveÊa, pri dnu panjeva i mladih izbojaka maslina u opoæarenim maslinjacima, ali katkad i u liπÊu, gustoj makiji, πikari, i to osobito u krajevima sa zemljom crljenicom. Treba imati na umu da se Ëesto zadræava i na dulje vrijeme parkiranim graevinskim strojevima te u napuπtenim vozilima, garaæama, stajama, πupama, vanjskim zahodima. Paukova mreæa najËeπÊe je neugledna, nepravilna ljevkastog oblika, zaπtiÊena travkama, liπÊem, slamkama, grumenËiÊima zemlje i ostacima isisanih insekata. Ona je noÊni, srameæljiv, povuËen insekt koji rijetko napuπta svoju mreæu, s koje visi leima okrenutima prema dolje. BuduÊi da se hrani razliËitim insektima (stonoge, skakav ci, gusjenice, komarci i drugi kukci), pomaæe u odræavanju ekoloπke ravnoteæe (prirodna zaπtita usjeva od πtetoËina, sprjeËavanje raznih bolesti koje prenose komarci i sliËno).

Simptomi i znakovi - Ugriz crne udovice gotovo je bezbolan, pa Ëesto proe neopaæen. Mjesto ugriza moæe biti jedva zamjetno, s pojavom otoka i blagog crvenila, ali za sat vremena javljaju se grËevi miπiÊa oko mjesta ugriza, koji se zatim πire na grupe veÊih miπiÊa, kao πto su trbuπni, leni, grudni i bedreni. Mogu biti zahvaÊeni i glatki miπiÊi, primjerice bronha ili maternice. Od ostalih simptoma obiËno se javljaju muËnina i povraÊanje, glavobolja, profuzno znojenje, pritisak u grudnom koπu, anksioznost te porast krvnog tlaka i ubrzan rad srca. Lice ugriæene osobe moæe poprimiti karakteristiËan izgled (Latrodectus facies), s grËem miπiÊa lica, oticanjem vjea, suzenjem i slinjenjem. Bolni toniËki grË trbuπnih miπiÊa moæe biti toliko jak da imitira akutni abdomen i navede lijeËnika na pomisao da je rijeË o upali slijepog crijeva ili drugoj akutnoj kirurπkoj bolesti.

Crna udovica po prirodi nije agresivan pauk, pa grize kad nepaænjom Ëovjekova koæa doe u dodir s njom. Ona se instinktivno brani ugrizom i ubrizgavanjem neurotropnog otrova (ß-latrotoksin). Ovaj neurotoksin otvara presinaptiËke kationske kanale (ukljuËujuÊi i kalcijeve kanale), Ëime se stimulira otpuπtanje razliËitih neuroprijenosnika, Ëija je posljedica prekomjerna stimulacija neuromiπiÊnih spojnica.

LijeËenje - Ugriæena osoba mora se odmah javiti lijeËniku te po moguÊnosti sa sobom ponijeti pauka radi identifikacije. UobiËajena je trostruka sistemska terapija: 1. analgetici protiv bolova; 2. miorelaksatori protiv grËeva miπiÊa i 3. intravenska primjena kalcijeva glukonata. Uz navedeno, valja provjeriti je li osobu potrebno docijepiti protiv tetanusa, a mjesto ugriza lokalno obraditi radi prevencije infekcije.

Postoji i protuotrov koji se dobiva imunizacijom konja, a Ëija primjena trenutaËno olakπava tegobe. Meutim, to je povezano s moguÊnoπÊu nastanka serumske bolesti (senzibilizacije organizma koja bi onemoguÊila bilo kakvu primjenu konjskog seruma u daljnjoj buduÊnosti) kao i

nastankom anafilaksije koja izravno ugroæava æivot.

Prognoza - Intenzitet reakcije i kliniËka slika ovise o æivotnoj dobi, zdravstvenom stanju i mjestu ugriza. Kod male djece, starijih osoba i srËanih bolesnika veÊi je rizik od razvoja

Histaminsko trovanje

komplikacija. ObiËno se ugriæena osoba u potpunosti oporavi tijekom dva do pet dana. Smrtnost iznosi manje od pet posto, a smrt nastupa uglavnom ako se ugriz ne lijeËi, i to zbog posljedica guπenja (asfiksije) kojem su prethodile konvulzije.

Histamin se ne nalazi u svjeæoj nego u odstajaloj, pokvarenoj ribi, koja je dulje vrijeme bila izvan hladnjaka u prsima. Opisane simptome moæe se zamijeniti s alergijom ili drugim oblikom trovanja hranom.

LijeËenje - Radi identifikacije poæelj-

Histaminsko trovanje (skombrotoksizam) je trovanje histaminom nakon konzumiranja ribe. Nastaje kad se u uvjetima neprikladno uskladiπtene ribe raspadaju miπiÊni proteini, zbog Ëega se stvara histamin koji izaziva simptome sliËne alergiji ili nekom drugom trovanju hranom. Isprva je uoËeno da se javlja nakon konzumacije plave morske ribe iz porodice scombroidea: tuna, skuπa, srdela i srodne ribe. No, i neskombroidne ribe, poput gofa, lampuge, lososa i strijelke (Pomatomus saltatrix), mogu biti izvor histaminskog trovanja. Histamin se ne nalazi u svjeæoj nego u odstajaloj, pokvarenoj ribi, koja je dulje vrijeme bila izvan hlad njaka. U miπiÊima ribe ima mno-

go histidina koji se kod nepravilno skladiπtene ribe (na sobnoj temperaturi), pod utjecajem nekih bakterija (npr. Proteus morgani, Klebsiela pneumoniae, Shigelae, Escherichia, Streptococcus), pretvara u histamin, termostabilan otrov koji se ne uniπtava kuhanjem, dimljenjem ili konzerviranjem.

Simptomi - Simptomi otrovanja javljaju se vrlo brzo, samo nekoliko minuta nakon konzumacije ribe, iako se mogu javiti i sat vremena nakon jela. Nastaje difuzno crvenilo na licu i gornjem dijelu tijela, uz osjeÊaj peËenja i svrbeæa oko usta, znojenje, glavobolju, muËninu i povraÊanje, crvenilo oËiju, grËeve u trbuhu, lupanje srca (palpitacije) i pritisak

no je donijeti paæljivo, na hladnom uskladiπteni dio konzumiranog obroka (naroËito sumnjivu ribu). LijeËenje se provodi kod teæih sluËajeva trovanja, a sastoji se u primjeni antihistaminika (npr. Dimidril) ili blokatora histaminskih receptora (cimetidin). Histaminsko trovanje uglavnom je blagog tijeka, pa i bez lijeËenja prolazi spontano za desetak sati i ne ostavlja nikakve dugoroËne posljedice. Samo je iznimno, kod teæe kliniËke slike (zamuÊenje vida, respiratorni distres, oticanje jezika), potrebna hospitalizacija.

Kako sprijeËiti histaminsko trovanje? - Vaæno je prije svega ribu nabavljati od provjerenog dobavljaËa i odmah je staviti u hladnjak. Svako potvreno histaminsko trovanje treba prijaviti javnozdravstvenoj ustanovi kako bi se poduzele primjerene mjere sprjeËavanja novih trovanja. #49 Va©e zdravlje 81

biljna

ljekarna

Ruæmarin

Ruæmarin (Rosmarinus officinalis)

dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, voditelj istraæivaËkog programa, GlaxoSmithKline istraæivaËki institut, Ëlan centra Cedrus, www.centarcedrus.hr

ski spojevi (karnozol, karnozolska kiselina, rozmanol), derivati cimetne kiseline (ruæmarinska kiselina) te flavonoidi (nepetin, nepitrin). List sadræi i triterpene poput uroliËke kiseline.

EteriËno ulje - Postoje tri do Ëeti-

BotaniËki podaci: Ruæmarin (Rosmarinus officinalis L.) je vrlo razgranat, aromatiËan polugrm, koji naraste od od jednog do tri metra visine, drvenast samo u donjem dijelu, s gustim, na rubovima prema dolje savijenim listovima. Listovi imaju vrlo kratku peteljku, usko su suliËasti, koæasti, tamnozeleni, odozgo malo hrapavi, odozdo bjelkasto pusteni, s bijelom prugom. Cvijet je blijedomodar, dvous nat. Biljka cvate dva puta godiπnje, u travnju i rujnu.

Dijelovi biljke koji se koriste: Prema europskoj regulativi, sluæbeno su ljekoviti listovi ruæmarina i eteriËno ulje dobiveno destilacijom listova ruæmarina.

Kemijski sastav List - Sadræi jedan do 2,5 posto eteriËnog ulja koje nije aktivna komponenta. KarakteristiËni su fenol82 Va©e zdravlje #49

ri kemotipa eteriËnog ulja. To je iznimno bitno, jer se u nas, na æalost, rijetko precizira kemotip eteriËnog ulja. To su: kemotip cineol (raste u sjevernoj Africi) kemotip verbenon/bornil acetat (dolazi uglavnom s Korzike) kemotip kamfor (tipiËan za Dalmaciju) kemotip ß-mircen/kamfor (ruæmarin s nekih lokacija obala Atlantskog oceana). Poznavanje kemotipa iznimno je bitno jer, primjerice: ruæmarin verbenon koristi se u kozmetici, a ostali se izbjegavaju ruæmarin verbenon povoljno djeluje na rad jetre uzet oralno, dok se ostali kemotipovi ne uzimaju oralno jer mogu oπtetiti jetru najbolji analgetik (sredstvo protiv bolova, primjerice kod artritisa) je ruæmarin kamfor, a ruæmarin verbenon nema nikakav utjecaj na bol. Stoga, kupujte iskljuËivo ulja koja imaju preciziran kemotip ruæmarina!

Indikacije List ruæmarina - Suæbeno je odobren za lijeËenje manjih jetrenih tegoba, problema u luËenju æuËi te probavnih tegoba poput oteæane probave. Tradicionalno se koristi za lijeËenje reumatoidnog

artritisa i loπe periferne cirkulacije. Vanjskom upotrebom tinktura ili infuz koriste se kao blagi antiseptik i sredstvo za ubrzanje zarastanja rana. No, ruæmarin ima slabije djelovanje na poticanje zarastanja rana od ekstrakta gaveza (Symphytum officinale) ili branke (Arnica montana). Kao i mnoge biljke, ruæmarin je u nekim krajevima sluæio kao panaceja (lijek za sve), od „trovanja krvi” do sredstva za izazivanje pobaËaja. Njegovo koriπtenje kao zaËina, pogotovo u masnijim jelima i teæim umacima, uz maslinovo ulje i ribu, govori o mudrom opaæanju povoljnog djelovanja na rad æuËi.

EteriËno ulje - Djelovanje ovisno o kemotipu: Ruæmarin kemotip kamfor koristi se vanjskom primjenom kao analgetik kod reumatoidnog artritisa, udaraca i bolnih miπiÊa nakon tjelovjeæbe i napornog rada. U sliËne svrhe koristi se i kemotip ß-mircen/kamfor. Koristi se u kremama, uljima i gelovima. Ruæmarin kemotip verbenon/ bornil-acetat koristi se u kozmetici za njegu koæe, pogotovo mjeπovite i oπteÊene koæe, naravno razrijeen u hladno preπanim nerafiniranim biljnim uljima. Oralnim putem koristi se kao blagi koleretik, potiËuÊi kolanje i luËenje æuËi. Inhalacijskim putem koristi se kao dobar mukolitik (razrjeuje nakupljenu sluz u diπnom sustavu i olakπava iskaπljavanje).

83 Ruæmarin kemotip cineol najbolji je kemotip koji potiËe perifernu cirkulaciju, stoga se koristi kod „hladnih ruku i nogu” i celulita. Inhalacijskim putem djeluje kao dobar ekspektorans (olakπava iskaπljavanje).

NaËin primjene i doze LIST Infuz se priprema tako da se 1,5 do dva grama suhog lista prelije sa 200 ml kipuÊe vode, ostavi stajati 10 minuta i procijedi. Ta koliËina priprema se dva do tri puta na dan i pije pola sata prije obroka.

Tinktura koju kupujete mora biti spravljena od jednog dijela suhe biljke na jedan dio 45-postotnog etanola. Pije se u dozi od 0,5 do 1 ml u Ëaπi mlake vode tri puta na dan, pola sata prije obroka. Tinktura se moæe spremati u koncentraciji jedan dio suhe biljke na pet dijelova 70-postotnog etanola, a pije se u dozi od 1 - 3 ml tri puta dnevno u pola Ëaπe vode, pola sata prije obroka. Kure lijeËenja tim pripravcima, ovisno o indikacijama, traju tri tjedna do mjesec dana.

ETERI»NO ULJE Oralna upotreba - OpÊenito treba izbjegavati oralnu upotrebu eteriËnog ulja ruæmarina. Jedini koji se smije uzimati oralnim putem jest ruæmarin kemotip verbenon/ bornil-acetat. Uzima se tako da se dvije kapi eteriËnog ulja stave na malo smeeg πeÊera, stavi u usta i odmah nakon toga popije Ëaπa vode ili soka. No, koleretiËno djelovanje eteriËnog ulja slabije je od djelovanja drugih pripravaka ruæmarina (infuzi, tinktura), sto-

Inhalacijska upotreba - U posu-

Ruæmarin - droga

ga se eteriËno ulje rijetko koristi u svrhu poboljπanja rada jetre.

Dermalna upotreba - Kemotip verbenon/bornil acetat u kozmetici se koristi u niæim koncentracijama. Osim u kremama, moæe se spraviti u jednostavnim uljima za njegu koæe. Jednostavna „ljetna” receptura za obnovu koæe nakon ljetnih mjeseci: Rp./ • hladno preπano i nerafinirano ulje badema ili ljeπnjaka − 30 mL • eteriËno ulje ruæmarina kemotip verbenon/bornil acetat − 15 - 20 kapi. Koæu maæite jednom do dva puta dnevno, nakon ËiπÊenja neutralnim ili kiselim sredstvima za pranje koæe. Kao analgetik (ruæmarin kemotip kamfor), ili sredstvo za poticanje periferne cirkulacije (ruæmarin kemotip cineol), koriste se veÊe koncentracije koje se primjenjuju lokalnim utrljavanjem (npr. bolni zglobovi, ruke ili stopala kod loπe cirkulacije). Rp./ • hladno preπano i nerafinirano ulje makadamije − 50 mL • eteriËno ulje ruæmarina (kemotip kamfor ili cineol) − 100 kapi Sastojke pomijeπajte i utrljavajte u tankom sloju dva puta na dan na Ëistu koæu. Koristi se do prestanka tegobe (smanjenje boli, poboljπanja cirkulacije). Kod djece mlae od 12 godina, smanjite dozu eteriËnog ulja za pola.

du za inhalaciju sa spremnikom ulije se kipuÊa voda. Nakon toga se u vodu ulije samo jedna kap eteriËnog ulja ruæmarina kemotipa cineol (za iskaπljavanje) ili ruæmarina kemotipa verbenon (za mekπanje nakupljene sluzi u diπnom sustavu). Oprezno se inhalira oko jedne minute, a zatim se doda druga kap, te ponovno inhalira oko jedne minute. Na taj naËin ukupno se inhalira 4 - 5 kapi (kod djece 3 - 4 kapi). Inhalacije se primjenjuju dva puta dnevno do prestanka tegoba. Kod djece i trudnica izbjegavajte koriπtenje ruæmarina kemotipa cineol.

Kontraindikacije i nuspojave EteriËno ulje - Izbjegavati koriπtenje oralnim putem, osim eventualno kemotipa verbenon. Vrlo rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na neke od komponenti eteriËnog ulja ruæmarina. OpÊenito ga treba izbjegavati u trudnoÊi, premda se lokalna i kozmetiËka upotreba moæe dopustiti u dozama do 2,5 posto u biljnom baznom ulju. Izbjegavati primjenu ruæmarina kemotipa cineol i kamfor na cijelo tijelo (npr. masaæom) kod ljudi s visokim krvnim tlakom, osim u lokalnoj primjeni (zglobovi). Ruæmarin kemotip verbenon moæe se koristiti kod ljudi s visokim krvnim tlakom.

List ruæmarina - Ne smije se koristiti kod ljudi sa æuËnim kamencima i visokim krvnim tlakom. Alergijske reakcije su rijetke, a ako se pojave, mora se prekinuti terapija i propisati alternativna. Izbjegavati u trudnoÊi.

Vi pitate...

DERMATOLOGIJA

dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

Imam jako velik problem. Naime, veÊ tri godine borim se s aknama na straænjici. Viπe ne znam πto da radim, jer sam isprobala razliËite kreme, savjetovala se s dermatologom, ali bez zadovoljavajuÊih rezultata. Doduπe, sad ih je ipak neπto manje, ali oæiljci su veliki. Molim vas savjetujte mi πto da radim. Marija Terapija akni odreuje se i dozira ovisno o kliniËkoj slici, tako da se u terapiji primjenjuju lokalni preparati uz dodatak salicilne kiseline, rezorcina, dvapostotnog sumpora, 0.01 - 0.1 posto A vitaminske kiseline, ili pak uz dodatak benzoil peroksida, ili otopine ili emulzije antibiotika. Kod jaËe izraæenih akni u terapiju se uvode tetraciklinski antibiotici ili Ëak isotretinoin (analog A vitamina). Koja bi vrsta pripravka za vas bila odgovarajuÊa, mora odrediti dermatolog na temelju kliniËke slike. Osim toga, morali biste stalno biti pod nadzorom dermatologa, jer ovisno o promjeni kliniËke slike, mijenja se i terapija. Oæiljci nakon akni teπko se tretiraju - veÊi se mogu kirurπki korigirati, a za hiperpigmentacije (mrlje) postoje kreme za izbjeljivanje. Dakle, vaæno je biti pod kontinuiranom kontrolom dermatologa, kako bi se u odgovarajuÊem trenut ku mogla promijeniti postojeÊa i primijeniti nova terapija. Æivim u Sarajevu, imam 19 godina i velik problem. Naime, lice, tj. obrazi su mi jako crveni. To crvenilo u nekim se situacijama pojaËa, πto je priliËno Ëesto i izaziva mi neugodu. Postoji li neka krema koja bi smanjila crvenilo ili, ako je moguÊe, uklonila ga u potpunosti. InaËe nemam nikakvih drugih problema s koæom lica iako ga nikad ne maæem kremom. »uo sam da laser pomaæe u smanjivanju crvenila, pa me zanima je li uistinu tako. Amir Crvenilo lica, ako je trajno i pogorπava se samo u nekim situacijama, spada u jedan od oblika roza84 Va©e zdravlje #49

...mi odgovaramo

ceje, konstitucionalnog crvenila lica s proπirenjem krvih æila razliËita stupnja, a u teæim oblicima javljaju se papule i papulopustule. Najblaæi oblik karakterizira samo blaæe, ali trajno crvenilo lica s povremenim pogorπanjima, pa za lijeËenje promjena treba viπe vremena. U obzir dolaze kreme sa sastojcima koji djeluju na sprjeËavanje stvaranja novih krvnih æila, a savjetuju se i oblozi termalne vode. Obvezna je zaπtita od sunca i u nekim sluËajevima provoenja elektrokoagulacije proπirenih krvnih æila lica, kao i laserski tretman teleangiektazija. Nakon odreenog broja tretmana (broj tretmana je individualan), vidljivo je znatno poboljπanje, no zbog sklonosti koæe crvenjenju i stvaranju novih krvnih æila, nije trajno, pa takve tretmane sigurno treba provoditi jednom godiπnje. Naime, smisao terapije je zaustaviti πirenje krvnih æila i pogorπanje crvenila, jer bez takvih tretmana s vremenom postupno dolazi do estetski neprihvatljivog izgleda lica, a πto je problem jaËe izraæen, tretmani dulje traju i potrebno ih je viπe. Stoga svaki takav problem treba poËeti rjeπavati na vrijeme i redovito ponavljati tretmane.

VeÊ godinu dana osjeÊam bol koja poËinje u predjelu lijeve lopatice i πiri se na lijevo rame i uz vrat, tako da me na kraju boli i lijeva polovica glave. Od lijekova sam uzimala Tenaprost, ponekad Nimulid, ali imam dojam da mi to vrlo malo pomaæe. Nadam se da Êete mi preporuËiti neki djelotvoran lijek. M. KuliÊ Bolovi koje opisujete mogu biti povezani s vratnom ili grudnom kraljeænicom, odnosno ramenom. Smatram da bi ponajprije trebalo odrediti uzrok bola, postaviti dijagnozu, a onda odrediti lijeËenje. Naime, lijekovi koje ste uzimali djelovali su samo simptomatski, dakle na simptome, a ne na uzrok bolesti. PreporuËujem vam da se javite svom lijeËniku opÊe medicine ili specijalistu fizijatru koji Êe, prema posta-

vljenoj dijagnozi, odrediti lijeËenje. U obzir dolazi fizikalna terapija, lijekovi - antireumatici u obliku injekcija, tableta, gela, πto Êe odrediti lijeËnik. PoËetkom oæujka proπle godine pala sam na skijanju direktno na glavu i ozlijedila vratne kraljeπke. Doπlo je do subluksacije C1/C2 i instabiliteta C4/C5. Na bolniËkom lijeËenju stavili su mi Glisonovu omËu, uslijedili su Shantzov ovratnik i fizikalni tretmani. Nakon pet mjeseci ozljeda je obnovljena, navodno naglim trzajem glave. LijeËnici su dijagnosticirali prisilno dræanje glave, pojaËan tonus lijevog sternokleidomastoidnog miπiÊa, asimetriju na atlantoaksijalnom prelazu i manju asimetriju u udaljenosti aksisa i mase lateralis atlasa. Ponovno sam proπla isti dijagnostiËki program i isti naËin lijeËenja. Joπ imam teπkoÊe, vidno je primjetna izraæenost lijevog sternokleidomastoidnog miπiÊa i nagnutost glave u desnu stranu. »esto imam bolove, koji mi stvaraju napetost i nervozu, a katkad mi se javljaju i trnci u πakama. Javljala sam se razliËitim struËnjacima, kod svih prolazila kroz isti fizikalni tretman, ali osim trenutaËnog olaπanja stanje se nije promijenilo. Desetak dana nakon tretmana ponovno se poËnu vraÊati bolovi. Dvadeset mi je godina, na Kinezioloπkom sam fakultetu i imam veliku æelju nastaviti sa sportskim aktivnostim kojima se bavim od sedme godine. Moæete li mi objasniti posljedice ovakve ozljede i mjere opreza koje mogu poduzeti da ne bi doπlo do ponovne? Zanimaju me i aktivnosti (πto podrazumijeva i razne sportove) koje bi mogle ugroziti moje stanje i biti kobne za zdravlje? Voljela bih znati hoÊu li ikad u potpunosti ozdraviti i prestati osjeÊati bolove i koji je najbolji naËin da to postignem. Sarajka Prema nalazima koje ste naveli, zaista ste proæivjeli teπku ozljedu vratne kraljeænice. Smatram da ste dosad terapijski uËinili sve πto ste trebali. Iako je proπlo viπe vremena, uzimajuÊi u obzir teæinu ozljede, joπ uvijek imate pravo na sve navedene tegobe.

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

S obzirom na to da kao jednu od glavnih tegoba navodite pojaËan tonus sternokleidomastoidnog miπiÊa i prisilan poloæaj glave udesno te trnce u rukama, preporuËujem da nastavite s fizikalnom terapijom, te posebno odreenim vjeæbama kojima se to moæe ispraviti, tj. poboljπati. Imate samo 20 godina, ali fakultet koji studirate fiziËki je zaista zahtjevan, pa preporuËujem da ne æurite s obvezama - vjeæbama na fakultetu. Potrebno je oko godinu dana za oporavak. LijeËnik koji vas prati i propisuje lijeËenje mora odluËiti kad se moæete vratiti svojim obvezama. Radim posao ËistaËice i veÊ dulje vrijeme imam bolove u kraljeænici. Uzimala sam tablete protiv bolova i proπla fizikalni tretman, nakon Ëega su se bolovi malo smanjili. Ali, pojavili su se bolovi u kukovima, pa me to zabrinjava. 1995. imala sam prijelom vratne kraljeænice (drugi kraljeæak ne znam toËan medicinski pojam), koji je s uspjehom saniran bez operativnog zahvata. Ima li to moæda veze s mojim sadaπnjim tegobama. Moja majka ima reumu veÊ 30 godina i najveÊi problem joj je kraljeænica. Moæe li to biti nasljedno? LijeËnik mi je rekao da je to traumatska depresija (iako ja nisam depresivna) i propisao mi antidepresive. Mislim da to nije to, pa vas molim da mi savjetujete πto da radim i po moguÊnosti me uputite kome da se obratim. A. KureπeviÊ Bolovi koje sada opisujete nisu povezani s traumom iz 1995. godine, kad ste ozljedili vratnu kraljeænicu. Tuæite se na bolove u kraljeænici i kukovima i kaæete da ste uzimali lijekove te bili lijeËeni fizikalnom terapijom. Zbog tih tegoba vrlo Ëesto se dogaa da jedna vrsta fizikalne terapije ili jedna vrsta tableta ne pomognu. Tada je potrebno provjeriti dijagnozu, eventualno napraviti neke nove pretrage, ili, ako nije dosad uËinjen, barem rtg slabinske (lumbalne) kraljeænice i kukova, te na temelju tih nalaza odrediti terapiju. Antidepresivi koje vam je propisao vaπ lijeËnik opÊe prakse u odreenoj dozi i razdoblju mogu vam svakako

(barem privremeno) pomoÊi, jer uz antidepresivno djeluju i analgetski (protiv bolova).

KIRURGIJA Nenad Nola, dr. med., spec. kirurg, Zagreb

Molim vas za savjet. Imao sam nateËenu πaku (proπlo je i ne zna se πto je bio uzrok), pri Ëemu su na vrhovima prstiju bile crvene toËke od popucalih kapilara. Dermatolog mi je prepisao jednu tabletu Detralexa dnevno radi jaËanja stijenki kapilara, ali poslije sedam tjedana uzimanja osjetio sam spazam u anusu i mali tromb pored anusa. Odmah sam prekinuo terapiju. Tromb je nestao nakon nekoliko dana mazanja s Faktu kremom, ali spazam traje i dalje, Ëak nakon mjesec i pol dana od prestanka terapije. Moæete li mi reÊi hoÊe li i kad prestati, jer ja nemam hemoroide! Trebam li uzimati neπto da bi se anulirao uËinak Detralexa? Nenad PeriÊ Kao πto ste i sami naveli, Detralex je tzv. vazoprotektor (πtiti stijenke krvnih æila), i kao takav ne vjerujem da bi mogao izazivati navedene smetnje kao πto je spazam koji osjeÊate u anusu. To je najvjerovatnije sluËajna podudarnost. No, nakon saniranih hemoroida moæe zaostati zadebljanje sluznice, tj. koæe anusa, πto se moæe osjeÊati kao spazam koji vi opisujete. U svakom sluËaju, preporuËujem vam da se javite proktologu zbog pregleda i eventualne ano- ili rektoskopije.

STOMATOLOGIJA Marija SoviÊ, dr. stom., Zagreb

Moæete li mi reÊi πto je to demineralizacija cakline - koji su uzroci, u kojoj dobi se najËeπÊe javlja, kako se lijeËi... Ako je moguÊe, objavite fotografiju primjera demineralizacije zuba. Malecka Demineralizacija se javlja u razliËitoj æivotnoj dobi, a rijeË je o gubitku iona kalcija i fosfata iz strukture zuba. Naime, bakterije iz plaka stvaraju kiseline koje djeluju na povrπinu zuba i naruπavaju ravnoteæu u stvaranju mineralne reπetke, drugim rijeËi-

ma, dolazi do gubitka iona kalcija i fosfata (demineralizacije), pri Ëemu caklina zuba slabi, tj. omekπava. Kiselina nastala djelovanjem bakterija moæe biti neutralizirana slinom, na naËin da se na ispraænjena mjesta iona odstranjenih demineralizacijom u kristalnu reπetku ugrauju slobodni ioni kalcija i fosfata iz sline. Taj proces naziva se remineralizacija. Ta dva procesa, demineralizacija i remineralizacija, neprestano se izmjenjuju i dopunjuju, a karijes se javlja u uznapredovaloj fazi kad je proces demineralizacije jaËi od procesa remineralizacije. Daljnje πirenje treba sprijeËiti pojaËanim uzimanjem mlijeËnih proizvoda i veÊih koliËina vitamina, i svakako redovitom i temeljitom higijenom, kao i redovitim posjetima stomatologu. Prije nekog vremena oko korijena zubi pojavile su mi se nekakve bijele tanke linije, toËnije na dijelu zuba oko zubnog mesa. S vremenom je na tim mjestima nestala caklina, tako da na zubu imam doslovno reËeno rupu. Ne znam πto je to, nije crno kao kod karijesa. Moæete li mi reÊi o Ëemu je rijeË i kako se to lijeËi. Jako me strah zubara, tako da odgaam odlazak. Malecka Bijele mrlje oko zuba uz zubno meso znaËe poËetak karijesnog procesa. U poËetku, kad je to izgledalo kao cirkularna bijela crta oko zuba, posrijedi je bila demineralizacija zuba (gubitak kalcija i fosfata iz strukture zuba). U to vrijeme ozdravljenje se moglo postiÊi bez bruπenja zuba, samo pojaËanom higijenom i terapijom pastama na bazi kalcija i fosfata, koje bi vam ordinirao stomatolog. U fazi koju ste opisali, veÊ je doπlo do jaËeg omekπavanja i gubitka cakline, kao i dosta uznapredovalog cervikalnog karijesa. Bez obzira na strah, svakako morate posjetiti stomatologa koji Êe ukloniti nastali karijes i preporuËiti zaπtitu zuba pastama na bazi kalcija i fosfata, te dati savjete o pojaËanoj higijeni, u vaπem sluËaju s posebnim osvrtom na dio zuba uz zubno meso.

struËne

Antitijelima protiv Alzheimerove bolesti Izvor: www.pliva zdravlje.hr/ Objavljeno: 20. srpnja 2006.

Tretman antitijelima koje proizvodi organizam moæe zaustaviti razvoj neurodegenerativne Alzheimerove bolesti, otkrili su ameriËki znanstvenici. PostojeÊi lijekovi namijenjeni tretiranju Alzheimerove bolesti pruæaju samo umjereno olakπanje nekim pacijentima i ne mogu zaustaviti napredovanje bolesti. Istraæivanje provedeno na Weill Cornell Medical School u New Yorku pokazalo je kako antitijela koja se veÊ koriste u tretiranju multiple skleroze i drugih autoimunih bolesti mogu sprijeËiti oπteÊenja mozga prouzroËenih Alzheimerovom boleπÊu. Uz to πto je zaustavio napredovanje bolesti, novi tretman kod nekih je pacijenata donio i poboljπanje stanja u odnosu na ono u kojem su bili na poËetku terapije. Pacijenti su u istraæivanju bili tretirani mjeπavinom antitijela prikupljenih iz uzoraka krvi zdravih dragovoljaca. Antitijela djeluju tako πto uniπtavaju beta-amiloidne proteine Ëije naslage uzrokuju oπteÊenja stanica mozga i izazivaju gubitak pamÊenja.

Dvostruko veÊi rizik od raka pluÊa za æene Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 14. srpnja 2006.

Æene koje puπe imaju dvostruko veÊi rizik obolijevanja od raka pluÊa nego πto ga imaju muπkarci koji dnevno popuπe jednak broj cigareta. IstraæivaËi iz New York Presbyterian Hospitala s kolegama iz Weill Cornell Medical Centera utvrdili su i da æene koje obole od raka pluÊa imaju za 52 posto manje izglede da Êe umrijeti nego πto ih imaju muπkarci kod kojih se razvila ta bolest. U istraæivanju Ëije je rezultate objavio Journal of the American Medical Association nije utvreno zbog Ëega je rizik obolijevanja od raka pluÊa veÊi kod æena nego kod muπkaraca. Znanstvenici su u razdoblju od 12 godina pratili 7498 æena i 9427 muπkaraca. Svi su ispitanici puπili i svi su imali viπe od 40 godina.

Povezanost astme i pretilosti Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 16. srpnja 2006.

zanimljivosti na miπevima utvrdili su na koji su naËin povezani astma i pretilost. Pokazalo se da je masna kiselina koja se veæe uz protein po imenu P2 prisutna i u pluÊima, gdje ima kljuËnu ulogu u kontroli upalnih procesa koji prate astmu. Miπevi koji nisu imali gen P2 bili su zaπtiÊeni od napadaja astme, kaæu znanstvenici koji vjeruju da bi se blokiranjem funkcije toga gena mogle tretirati i ostale upalne pluÊne boles ti. VeÊ su prijaπnja istraæivanja pokazala kako pretile osobe imaju tri puta veÊi rizik da Êe patiti od astme. Poras tom indeksa tjelesne mase (BMI) rastu i izgledi za astmu, a poznato je da se stanje astmatiËara koji izgube nekoliko kilograma moæe znatno popraviti. Rezultati novog istraæivanja bit Êe objavljeni u kolovoπkom broju Ëasopisa Journal of Clinical Investigation.

Smanjenje tjelesne mase moæe uputiti na demenciju? Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 17. srpnja 2006.

Æene koje bez oËita povoda izgube na tjelesnoj masi imaju poveÊane izglede da Êe u roku od 10 godina patiti od demencije, kaæu ameriËki znanstvenici. Pokazalo se i da paralelno s prvim manifestacijama gubitka pamÊenja nastaje novo smanjenje tjelesne mase. IstraæivaËi s klinike Mayo za potrebe studije pratili su viπe od 1000 æena koje su patile od demencije. Znanstvenici ne vjeruju da Êe njihovo otkriÊe pomoÊi lijeËnicima u ranijem dijagnosticiranju demencije, no nadaju se da Êe omoguÊiti bolje razumijevanja utjecaja tog poremeÊaja na mehanizme u mozgu. Istraæivanje provedeno proπle godine pokazalo je da i kod muπkaraca koji pate od demencije dolazi do smanjenja tjelesne mase, no kod njih se to dogaa πest godina prije dijagnoze.

Druπtvo u krevetu slabi muπke kognitivne sposobnosti Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 20. srpnja 2006.

Muπkarci koji dijele krevet s drugom osobom mogu patiti od privremenog smanjenja kognitivnih sposobnosti, kaæu austrijski znanstvenici. Kad muπkarci provedu noÊ u krevetu u kojem nisu sami, neovisno o tome jesu li imali seksualne odnose, imaju teπkoÊa sa snom te im posljediËno slabe kognitivne sposobnosti sljedeÊeg

dana, pokazalo je istraæivanje objavljeno u Ëasopisu New Scientist. Pomanjkanje kvalitetna sna dovodi i do poviπenja razine hormona stresa, napominju istraæivaËi s beËkog sveuËiliπta. Kod æena koje ne spavaju same nema takvih teπkoÊa jer imaju dublji san, dodaju znanstvenici koji su za potrebe svog istraæivanja pratili osam nevjenËanih parova bez djece u dobi izmeu 20 i 30 godina. U istraæivanju je utvreno da su se æene svojih snova najbolje prisjeÊale kad su spavale same, a muπkarci kad su imali seksualne odnose prije spavanja.

Dojenjem protiv bolova kod beba Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 19. srpnja 2006.

IstraæivaËi iz Mount Sinai Hospitala u Torontu vjeruju da dojenje pomaæe pri ublaæavanju bola kod novoroenËadi. Rezultati studije utemeljeni na praÊenju viπe od 1000 beba pokazali su kako dojenje najbræe smanjuje osjeÊaj bola kod beba kojima je prije toga iglom uzet uzorak krvi. Znanstvenici vjeruju da bebama veliku utjehu pruæa i sama prisutnost majke te dodaju kako bi dojenje moglo biti od velike pomoÊi prerano roenim bebama koje moraju biti podvrgnute bolnim medicinskim postupcima u intenzivnoj njezi. OsjeÊaj bola kod beba mjeren je promjenama u ritmu otkucaja srca i brzini disanja te trajanjem plaËa nakon uboda iglom za uzimanje uzorka krvi. MoguÊa objaπnjenja za pozitivan utjecaj dojenja znanstvenici vide i u okusu majËina mlijeka, koji olakπava skretanje pozornosti s bola te teoriji prema kojoj kemikalije iz majËina mlijeka potiËu luËenje endorfina, prirodnog sredstva protiv bola.

Plivanje u zatvorenim bazenima povezano s astmom Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 18. srpnja 2006.

Djeca koja Ëesto koriste zatvorene bazene imaju veÊe izglede da Êe patiti od astme, sugerira istraæivanje belgijskih znanstvenika. Rezultati objavljeni u struËnom Ëasopisu Occupational and Environmental Medicine pokazuju da izgledi za pojavu astme i oteæana disanja kod djece rastu za dva do tri posto za svaki zatvoreni bazen na populaciju od 100.000

ljudi. U studiji su analizirani podaci za gotovo 190.000 djece u dobi od 13 i 14 godina iz 21 europske zemlje. IstraæivaËi s KatoliËkog sveuËiliπta u Louvainu vjeruju kako je rijeË o posljedicama izloæenosti kloru. Prema njihovim rijeËima, nuæno je bolje prouËiti posljedice klora na diπni sustav djece te osigurati kvalitetniju ventilaciju zatvorenih bazena. Prijaπnja istraæivanja istih znanstvenika pokazala su kako klor u kombinaciji sa znojem ili urinom moæe izazvati isparavanja πtetna za pluÊa.

Krvni test za rano otkrivanje raka pluÊa Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 16. srpnja 2006.

Znanstvenici sa sveuËiliπta u Kentuckyju vjeruju da Êe novi krvni test omoguÊiti ranije otkrivanje raka nego πto je to moguÊe rendgenom ili CT-om. Dosad provedena testiranja pokazala su da je novim testom moguÊe u viπe od 90 posto sluËajeva precizno predvidjeti razvoj raka pluÊa kod pacijenata kojima je ta bolest dijagnosticirana tek tri do pet godina kasnije. Test se temelji na otkrivanju proteina koji su dio rane reakcije imunoloπkog sustava organizma na tumore. AmeriËki istraæivaËi u radu koji je objavio Journal of Thoracic Oncology dodaju kako izgledi za preæiv ljavanje najËeπÊeg oblika raka pluÊa u razdoblju od pet godina nakon dijagnoze iznose samo 40 posto. Posao lijeËnicima oteæava to πto je nakon pojave prvih simptoma bolesti najËeπÊe prekasno za uspjeπno lijeËenje.

Povezanost dijabetesa i multiple skleroze Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 13. srpnja 2006.

Osobe koje pate od dijabetesa tipa 1 imaju viπe nego tri puta veÊi rizik da Êe oboljeti od multiple skleroze, kaæu danski znanstvenici. Dijabetes tipa 1 i multipla skleroza su autoimune bolesti koje karakterizira napad imunoloπkog sustava organizma na vlastita tkiva - stanice zaduæene za proizvodnju inzulina u sluËaju dijabetesa tipa 1, odnosno na mijelinsku ovojnicu nerona kod multiple skleroze. IstraæivaËi iz Statens Serum Instituta u Kopenhagenu 10 godina pratili su 6078 pacijenata, a rezultate su objavili u struËnom Ëasopisu Archives of Neurology. U istraæivanju je praÊeno i viπe od 14.000 najbliæih roaka osoba koje

pate od multiple skleroze. Pokazalo se da najbliæi roaci osoba s multiplom sklerozom i sami imaju 44 do 63 posto veÊi rizik da Êe patiti od dijabetesa tipa 1. Znanstvenici nisu otkrili na koji su naËin multipla skleroza i dijabetes tipa 1 povezani, no vjeruju da je rijeË o kombinaciji genetskih faktora i utjecaja iz okoliπa.

Objaπnjenje za jutarnje muËnine u trudnoÊi Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 12. srpnja 2006.

Znanstvenici sa sveuËiliπta u Liverpoolu vjeruju da su jutarnje muËnine kod trudnica zaπtitni mehanizam protiv pretjerana unosa potencijalnih toksina. Njihovo istraæivanje pokazalo je da su jutarnje muËnine i povraÊanje u trudnoÊi povezani s visokim unosom πeÊera, ulja, mesa i alkohola. Nasuprot tome, najmanji izgledi za jutarnju muËninu su nakon πto trudnica konzumira æitarice, dodaju znanstvenici. Rezultati studije koje je objavio Royal Society’s Biological Journal temelje se na analizi 56 istraæivanja provedenih u 21 zemlji. Jutarnje muËnine se u prva tri mjeseca trudnoÊe, razdoblju koje je najvaænije za fetalni razvoj, javljaju kod 80 posto trudnica. Dosad se vjerovalo kako je rijeË o rezultatu hormonalnih promjena u trudnoÊi. Prijaπnja istraæivanja pokazala su da pojava jutarnjih muËnina smanjuje rizik za spontani pobaËaj.

Pomaæe li med nakon odstranjivanja tumora? Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 07.07.2006.

Britanski znanstvenici Êe provesti istraæivanje kojim æele utvrditi moæe li med pomoÊi pri oporavku osoba kojima su kirurπki odstranjeni tumori. IstraæivaËi iz Christie Hospital u Manchesteru u tu Êe svrhu koristiti 400 kilograma meda poznatog pod imenom manuka koji se proizvodi na Novom Zelandu. U istraæivanju Êe sudjelovati 60 pacijenata kojima su odstranjeni tumori usne πupljine i grla. Znanstvenici vjeruju kako Êe ovaj med smanjiti izglede da se pacijenti inficiraju bolniËkim bakterijama koje su postale otporne na veÊinu lijekova te da Êe reducirati rizik za pojavu upalnih procesa. Med se kao lijek za sve bolesti koris tio joπ u drevnom Egiptu.

Milijardu ærtava duhana u ovom stoljeÊu?

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 11. srpnja 2006.

Ako se nastave postojeÊi trendovi, konzumacija duhana do kraja 21. stoljeÊa prouzroËit Êe smrt milijarde ljudi, predviaju struËnjaci. Procjenjuje se da je duhan u 20. stoljeÊu odnio 100 milijuna æivota. Smanjenje konzumacije duhana dovelo bi do znatnog smanjenja broja sluËajeva raka, dodaju struËnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Podaci pokazuju kako je 20 posto svih smrtnih sluËajeva prouzroËenih rakom, odnosno 1,4 milijuna smrti u svijetu godiπnje povezano s konzumacijom duhana. Kad se dodaju ærtve krvoæilnih i pluÊnih bolesti, od duhana u svijetu godiπnje umire pet milijuna ljudi. Procjenjuje se da u svijetu puπi 1,25 milijardi ljudi te da Êe ih viπe od polovice umrijeti zbog bolesti povezanih s puπenjem.

Genetska mutacija poveÊava rizik za rak dojke Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 10. srpnja 2006.

Britanski znanstvenici identificirali su genetsku mutaciju koja moæe udvostruËiti izglede za obolijevanje od raka dojke. IstraæivaËi iz Institute of Cancer Research u Suttonu pratili su 433 æene u Ëijim je obiteljima bilo sluËajeva raka dojke. U kontrolnoj skupini bila je 521 æena. Pokazalo se da je mutirana verzija gena po imenu ATM prisutna kod dva posto obitelji u kojima je zabiljeæen rak dojke. Utvreno je i da ova mutacija moæe viπe nego udvostruËiti rizik obolijevanja od raka dojke prije 70. godine æivota. IstraæivaËi u struËnom Ëasopisu Nature Genetics piπu kako njihov rad omoguÊuje razvoj genetskih testova namijenjenih ranom otkrivanju æena podloænih obolijevanju od raka dojke te utvrivanju optimalne terapije za pojedine pacijentice. Gen nazvan ATM inaËe je odgovoran za proces popravka staniËne DNK. Njegova mutirana verzija ne funkcionira kako treba pa omoguÊuje nekontroliranu replikaciju stanica i razvoj raka. I prijaπnja istraæivanja pokazala su da geni BRCA1 i BRCA2 rizik obolijevanja od raka dojke mogu poveÊati 15 puta.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad