Vaše zdravlje 10/2004

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

Æ I V O T

BROJ 38 / godina VII

listopad/studeni 2004.

BESPLATAN PRIMJERAK

Vjeæbe memorije Vaπa zaboravljivost postaje proπlost

Dijete izvan kontrole, III. dio

Depresija

Opraπtanje - najvaæniji princip u odgoju djeteta

Bolest predrasuda i iskrivljenih informacija

Fizikalne alergije za koje moæda niste Ëuli...

Pitali smo

Vjeæbajmo zajedno Vjeæbe snage za miπiÊe nogu

kako viπe od 0,00 ‰ utjeËe na moÊ rasuivanja i tjelesne funkcije

Rehabilitacija DANAS I SUTRA

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.  REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr  GLAVNA UREDNICA

M

noπtvom boja prelivena,

li stvarno depresivni

jesenska dama stigla je

ili samo optereÊeni

kako i dolikuje,

brigama, nemojte se

kiπnim plaπtom obavijena.

ustruËavati potraæiti struËnu pomoÊ, jer

Ove rijeËi u stihu samo su malo ohrabrenje sve

je to jedini naËin na

LEKTORICA

kraÊim danima, hladnoÊama i svemu onome

koji Êete rijeπiti ili

Lea Zanki

πto nam slijedi. Zaπto ne razmiπljati pozitivno i

barem ublaæili glavni



pokuπati naÊi neπto lijepo u jednoliËnoj svako-

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

problem.

dnevici koju ne moæemo zaobiÊi?

Na spomen alkohola vjerojatno vam je odmah

Nakon ljetnog opuπtanja odjednom se sve

pala na pamet aktualna tema o promilima. Ljudi

zahuktalo. PoËetak πkolske godine, zimnica,

Ëesto pogreπno vjeruju da Êe se prije otrijezniti

Mr. sc. Mladen DobroviÊ,

zimska garderoba, posao... Imamo dojam

ako proπetaju, popiju kavu ili se istuπiraju hla-

estetski kirurg

da obvezama nema kraja i da neÊemo stiÊi

dnom vodom. Te su mjere, na æalost, uzaludne

sve napraviti ni do BoæiÊa. Toliko ih je da ne

i ne pomaæu jer je, kao i u mnogim drugim

Doc. dr. sc. Radoslav Herman,

moæemo dozvati u sjeÊanje πto smo ono htjeli

primjerima, jedini lijek vrijeme.

ginekolog,

napraviti ili gdje smo neπto vaæno odloæili. Ne

A s nadolazeÊim hladnoÊama neki Êe imati i

Prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

znamo πto je bilo juËer, a kamoli proπli tjedan.

dodatnih problema u vidu alergijskih reakcija.

Mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

Da to ne bi bilo baπ tako, donosimo vam neko-

Zapitat Êete se, zar je moguÊe da je netko aler-

Prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

liko savjeta kako poboljπati memoriju kako biste

giËan na hladnoÊu? Da, moguÊe je. I ne samo na

STRU»NI KOLEGIJ

Prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist Prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog Prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

Sanja GreguriÊ Mateπa, dr. med. dermatovenerolog

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

Prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog

bili sigurni da neπto neÊete zaboraviti. Ali, ne

nju nego i na djelovanje inih drugih fizikalnih

Prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

brinite se ako vam ne uspije otprve, sve je stvar

Ëimbenika za koje moæda nikad niste Ëuli da bi



vjeæbe i stvaranja navike koriπtenja odreenih

mogli dovesti do alergijske reakcije. Provjerite

tehnika koje æivot Ëine lakπim.

koji su to. Moæda prepoznate i svoj problem.

Ima i onih kojima ovo vrijeme pogorπava inaËe

Nismo zaboravili ni brojne oboljele od

depresivno raspoloæenje. Neki od postupaka

neuroloπkih i drugih bolesti, koji se svako-

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

kojima ljudi pribjegavaju kako bi si nakratko

dnevno bore s povratkom u æivotno okruæenje,

www.vasezdravlje.com

podigli raspoloæenje, kao πto su alkohol, duhan,

koji sa svojim obiteljima moraju nauËiti æivje-



kofein, πeÊer, droge, πoping, kockanje i drugo,

ti s posljedicama bolesti, a za koje je put do

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

samo su priruËne metode samolijeËenja, koje

potpunog ili barem djelomiËnog oporavka

HAND Design Studio

su, na æalost, u naπem druπtvu joπ uvijek

mukotrpan, dugotrajan, Ëak i doæivotan. Njima

viπe prihvaÊene od odlaska psihijatru i lijeË-

posveÊujemo temu broja, sa æeljom da ustraju

niËkog tretmana. Zato, ako niste sigurni jeste

u svojoj borbi.

MARKETING

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700

tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb  TISAK

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ 6570 964

Glavna urednica

M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #36

#38

Sadræaj

REHABILITACIJA - DANAS I SUTRA

04

GORAN IVKI∆, dr. med., Prof. dr. sc. VIDA DEMARIN,

DEPRESIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Mr. sc. MARINA ROJE- BEDEKOVI∆, Mr. sc. PORIN PERI∆

INTERVJU: REAKTIVA . . . . . . . . . . .

14

68

OZREN PODNAR, prof.

RADNA TERAPIJA U PSIHIJATRIJI .

72

TANJA BAKO©KA, Dr. sc. DUBRAVKA ©IMUNOVI∆

MIRJANA OÆEGOVI∆

FIZIKALNE ALERGIJE . . . . . . . . . . .

18

Doc. dr. sc. TEODORA GREGUREK- NOVAK

ROZACEJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

24

VJEÆBAJMO ZAJEDNO vjeæbe snage za miπiÊe nogu . . . . . . . . .

REUMATOLO©KA ORDINACIJA . . . . .

DINKO KALITERNA, dr. med.

VRATIMO ANTIBIOTICIMA MO∆ . . . .

26

BOLESTI PARODONTA . . . . . . . . . . . .

MARIJA SOVI∆, dr. stom.

MARINA GRADINAC, dr. med.

AKNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

30

MANUELA ©APRO, dipl. ing.

TERAPIJA ELEKTRI»NOM ENERGIJOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

36

INKONTINENCIJA pod kontrolom magneta . . . . . . . . . . . .

40

TOMISLAV KU©EVI∆

VITREKTOMIJA . . . . . . . . . . . . . . . . .

44

SAMOLIJE»ENJE slabost vena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI postupanje u hitnim sluËajevima . . . . . .

VODI» KROZ PRETRAGE dopler u neurologiji . . . . . . . . . . . . . . .

54

GORAN ©ARI∆, dipl. ing.

HIPERAKTIVNO DIJETE, III. dio . . .

60

BILJNA LJEKARNA Ëeπnjak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

66

96 98

100

MARINA GRADINAC, dr. med.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . .

IVA PRV»I∆, prof., MIHAELA RISTER, prof.

VJEÆBE MEMORIJE . . . . . . . . . . . . .

94

Prof. dr. sc. VIDA DEMARIN, Doc. dr. sc. ARIJANA HUZJAN LOVREN»I∆

ZDESLAV VUKAS, dr. med.

0,00‰ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

92

TOMISLAV DE BOTH, dr. med.

BOJAN NASTESKI, SUN»ICA PR©IR

HRANA KAO ZAMKA ÆIVOTA . . . . . .

80 85 86

MARIO KASOVI∆, prof., NIKOLINA SKENDER, prof., SIMONA MARKOVI∆, prof.

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

102 104

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#38 VA©E ZDRAVLJE 3

04

rehabilitacija

danas i sutra

PlastiËnost i prilagodljivost æivËanog sustava Goran IvkiÊ, dr. med., spec. neurolog, Hrvatski institut za istraæivanje mozga, ©alata 12, Zagreb

Moædana plastiËnost temelj je oporavka nakon nekog od oblika direktnoga moædanog oπteÊenja, kao i u sluËaju indirektnog oπteÊenja 04 VA©E ZDRAVLJE #38

ÆivËani sustav predstavlja sloæenu, nedjeljivu cjelinu koja uz strukturnu cjelovitost u sve veÊoj mjeri otkriva i funkcionalnu jedinstvenost.

Intenzivna istraæivanja koja su trajala godinama, ponajviπe posljednja dva desetljeÊa koja obuhvaÊaju i desetljeÊe mozga, bavila su se potragom za æivËanim krugovima i centrima pojedinih funkcija. ZahvaljujuÊi tom intenzivnom znanstveno-tehnoloπkom

TEMA BROJA

posljedica moædanog udara ili traume, zahtijevaju nove stavove u rehabilitaciji takvih pacijenata. Kako joj i samo ime govori, cilj je rehabilitacije potpuna integracija osobe s teπkoÊama u sve æivotne situacije i okoliπ u kojem je do pojave bolesti æivjela.

Prilikom uËenja ili nakon oπteÊenja mozak reagira u ovisnosti o funkcionalnim potrebama. UËenjem se mijenja i kortikalna mapa, πto se vidi kod dugotrajno treniranih æivotinja. Jednako tako moædana je plastiËnost temelj oporavka nakon nekog od navedenih oblika direktnoga moædanog oπteÊenja, kao i u sluËaju indirektnog oπteÊenja, primjerice sljepoÊe. U tom se sluËaju mozak snalazi i reorganizira s obzirom na gubitak odreenog dijela vidnih osjetnih putova (inputa) tako πto razvija druge sposobnosti, primjerice Ëitanje pomoÊu Brailleova pisma. Kod takvih je ispitanika zabiljeæena znatna promjena u senzomotornom korteksu, osobito u regijama koje reprezentiraju funkciju πake.

OËekivanja u buduÊnosti

razvoju, koji poprima razmjere znanstveno-tehnoloπke revolucije, stvoreni su temelji mnogih novih moguÊnosti na polju molekularne biologije, genetike i informacijske tehnologije. Znanost je tako dobila niz moÊnih sredstava za daljnje istraæivanje.

Koncept æivËanog sustava kao statiËnoga i nepromjenjivog sve se viπe gubi i dobiva karakter dinamiËnog sustava koji reagira na podraæaje, kako vanjske tako i unutarnje. Nasuprot tome starom konceptu centara, razvija se koncept promjenjivoga i prilagodljivog sustava, za koji se voli reÊi da je plastiËan. Nove spoznaje na podruËju plastiËnosti moædanih struktura i funkcija, nakon oπteÊenja, bilo razvojnih, bilo onih koje nastaju kao

Takozvane prospektivne kliniËke studije, tj. one koje prate odreeno stanje ili postupak kroz neko vrijeme, pruæaju moguÊnost dobivanja znanstveno vrijednih dokaza putem kojih se mogu sagledati rehabilitacijske metode, πto vodi k znanstveno potvrenoj rehabilitaciji.

Tradicionalna neuroloπka rehabilitacija je skupa, neuËinkovita, naporna i umjetno podijeljena na mnoge specijalnosti. VeÊa usmjerenost pozornosti na teoretska znanja i rezultate istraæivanja dovest Êe do radikalnih promjena u izgledu rehabilitacijske usluge i eliminaciji rehabilitacije koja se danas prakticira.

Meu glavnim je promjenama koje se oËekuju smanjenje utjecaja rehabilitacijskog tima u danaπnjem smislu tog pojma. Rehabilitacijski rad odvija se kao na traci; bolesnik “hodoËasti” od jednog do drugog terapeuta, bez

Koncept æivËanog sustava kao statiËnoga i nepromjenjivog sve se viπe gubi i dobiva karakter dinamiËnog sustava koji reagira na podraæaje, kako vanjske tako unutarnje razvijanja jaËega meusobnog odnosa. LijeËnici (neurolozi i fizijatri) koji su inicijalno ukljuËeni u funkcionalni problem nedovoljno rade na kreiranju rehabilitacijskog programa, a isto je i s neposrednim praÊenjem uËinkovitosti terapije.

Danas je u rehabilitacijskom procesu optimalno oËekivati individualni i interdisciplinarni pristup svih Ëimbenika rehabilitacije, koji su ukljuËeni u navedeni sluËaj. To znaËi da su u procesu rehabilitacije jednog pacijenta istodobno prisutni fizioterapeut, radni terapeut i logoped, kao i lijeËnik s visokim stupnjem poznavanja neurofunkcionalnih zakonitosti i najsvjeæijih neuroznanstvenih spoznaja na podruËju neuroznanosti i rehabilitacije. Takav pristup mora biti konstantan tijekom procesa rehabilitacije, uz obvezno razmjenjivanje novih iskustava, a po potrebi i promjenu terapeutskog pristupa. Istodobno, za cijelog procesa pacijent i njegovi bliænji moraju biti aktivni sudionici i njihove se sugestije i zapaæanja u cijelosti prihvaÊaju i koriste u sagledavanju uspjeπnosti lijeËenja.

Prepoznat je stav da se rehabilitacijski proces πto ranije prenese u prirodno pacijentovo okruæenje, uz prethodnu edukaciju kako pacijenta tako obitelji. Na kraju ne treba zaboraviti moæda i najbitniji element uspjeπne rehabilitacije, a to je motivacija pacijenta i onih koji Êe uz njega biti za rehabilitacijskog procesa. Bez toga sva naπa nastojanja i znanstvene spoznaje ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

#38 VA©E ZDRAVLJE 05

06

rehabilitacija

danas i sutra

Neurorehabilitacija Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog, Mr. sc. Marina Roje-BedekoviÊ, spec. neurolog, Klinika za neurologiju KliniËke bolnice Sestara milosrdnica, Referentni centar za neurovaskularne poremeÊaje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Vinogradska 29, Zagreb

Neurorehabilitacija je sastavni dio lijeËenja i zbrinjavanja bolesnika s razliËitim neuroloπkim bolestima.

KljuË je uspjeπne neurorehabilitacije u koordiniranome timskom radu koji ukljuËuje aktivno sudjelovanje bolesnika, njegove obitelji i struËnjaka iz razliËitih podruËja neurorehabilitacije. Aktivno sudjelovanje bolesnika oËekuje se u fizikalnoj, okupacijskoj, govornoj i rekreacijskoj terapiji te u grupnim aktivnostima i edukacijskim programima. ZajedniËki je cilj odræati ili ponovno nauËiti vjeπtine 06 VA©E ZDRAVLJE #38

koje je osoba imala prije nastanka neuroloπke bolesti. Uz to, bolesnici se uËe i novim naËinima izvoenja radnji koje sada viπe ne mogu provoditi na prijaπnji naËin. Dobrobit je viπestruka i ukljuËuje tjelesni, emocionalni i psihosocijalni aspekt æivota bolesnika.

Moædani udar U veÊini razvijenih zemalja moædani udar treÊi je uzrok smrti meu odraslom populacijom, a kako

je i vodeÊi uzrok invaliditeta, njegova je vaænost to veÊa. Kod treÊine sluËajeva moædani udar zavrπava smrÊu, druga treÊina bolesnika postaju teπki invalidi, dok se samo jedna treÊina zadovoljavajuÊe oporavi ili ostane tek manji invaliditet.

Uspjeπnost oporavka ovisi o opsegu moædanog oπteÊenja, zauzimanju bolesnika (veÊim dijelom odreenom karakternim osobinama i stavovima prema zdravlju i bolesti), vjeπtini i trudu neurorehabilitacijskog tima te suradnji obitelji i prijatelja s bolesnikom i

TEMA BROJA

Ëlanovima tima. Osobito se istiËe vaænost bolesnikove æelje za oporavkom i teænja πto veÊoj neovisnosti, jer cilj neurorehabilitacije i jest omoguÊiti najveÊi moguÊi stupanj neovisnosti, samostalnosti i produktivnosti.

Neurorehabilitaciju bolesnika nakon moædanog udara treba poËeti odmah poπto je bolesnik u medicinski stabilnom stanju, znaËi interdisciplinarno u jedinicama za lijeËenje moædanog udara, koje po svojoj organizaciji omoguÊuju sastanke osoblja barem jednom tjedno i rehabilitaciju barem tri sata na dan. Mjere ukljuËuju Ëesto okretanje u krevetu i pasivno vjeæbanje paralizirane muskulature.

KlasiËne rehabilitacijske sluæbe dijele se na fizikalnu terapiju, radnu terapiju i terapiju govora. Fizikalna i radna terapija temelje se na zamjenskom djelovanju nezahvaÊenih dijelova tijela i bioloπkim principima plastiËnosti mozga. Prisilnim poticanjem kretnji postiæe se pojaËana funkcija neoπteÊene moædane polutke u odnosu na oslabljeni dio tijela, a “forsiranom uporabom” usmjeravanje bolesnikove paænje na zahvaÊeni ud, pa se funkcionalnim treningom visokog intenziteta postiæe bolji oporavak.

Oporavak od moædanog udara je proces koji ukljuËuje lijeËenje, spontani oporavak, rehabilitaciju i povratak u druπtveni æivot. S obzirom na sloæene rehabilitacijske potrebe, vaæan je individualni pristup, s tim da Êe napredovanje i oporavak biti za svakog bolesnika razliËiti.

Odreeni stupanj spontanog oporavka dogaa se prirodno kod veÊine ljudi. Proces je najbræi u prvih nekoliko tjedana nakon udara, a moæe trajati i dulje. Neurorehabilitacija je izuzetno vaæan dio oporavka, u kojem se bolesniku pomaæe da saËuva i ponovno stekne sposobnosti koje Êe mu omoguÊiti veÊu samostalnost u svakodnevnom æivotu. Posljednja faza poËinje s povratkom osobe u druπtveni æivot, πto traje cijeli æivot.

Bolesnik i njegova okolina moraju nauËiti æivjeti s posljedicama moædanog udara; valja prihvatiti nove, prilagoene naËine izvrπavanja uobiËajenih, svakodnevnih radnji.

Potrebu i opravdanost toplica, tj. stacionarne neurorehabilitacije bolesnika nakon moædanog udara, trebaju odrediti zdravstveni djelatnici koji sudjeluju u neposrednoj njezi i lijeËenju, s obzirom na to da nekima neurorehabilitacija neÊe biti potrebna jer je moædani udar bio blag ili su se potpuno oporavili veÊ u bolnici, a drugi mogu imati toliki stupanj onesposobljenosti da neÊe moÊi aktivno sudjelovati u procesu neurorehabilitacije. Na æalost, poslije boravka u specijaliziranim ustanovama neurorehabilitacija nakon moædanog udara uglavnom zavrπava, u Ëemu vjerojatno i leæi kljuË nedovoljne uspjeπnosti neurorehabilitacijskog procesa.

Kao alternativa klasiËnoj rehabilitaciji, danas se nudi telerehabilitacija, lijeËenje uz pomoÊ raËunala.

Noviji pristup takvom lijeËenju predstavlja tzv. terapija licem-u-lice, koja pretpostavlja dolazak bolesnika u specijaliziranu ustanovu odmah nakon simptoma moædanog udara, dijagnosticiranja afazije i poËetka terapije.

MoguÊe su i druge kombinacije terapeutskih principa.

Prednosti su takve terapije veÊa motiviranost i samopouzdanje bole-

snika i nepostojanje dobne granice za provoenje, a ograniËenja Ëinjenica da je kod takvih bolesnika bitno smanjena kognitivna sposobnost, πto ograniËava broj vjeæbi s postojeÊim raËunalnim softverom za lijeËenje afazije.

PomoÊu tzv. virtualne stvarnosti, odnosno raËunalne stimulacije koja stvara dojam stvarnoga trodimenzionalnog okruæenja, postiæe se pojaËano uËenje mehanizama slanjem informacija srediπnjem æivËanom sustavu u stvarnom vremenu preko audiovizualne povratne veze o bolesnikovim pokretima te se postiæe moguÊnost individualna prilagoavanja intenziteta neurorehabilitacijske terapije.

Fizikalna telerehabilitacija provodi se pomoÊu raËunalnih sustava prilagoenih svakom pojedinom bolesniku i usmjerenih na poboljπanje hodanja (ravnoteæa, duæina koraka, koraËanje dugim koracima, asimetrija hoda, brzina hodanja, sposobnost prekoraËenja objekta i trajanje hodanja).

U telerehabilitaciji kognitivnih poremeÊaja sudjeluje teleterapeut koji se nalazi u centraliziranom uredu opremljenom raËunalom sa softverom specijaliziranim za telerehabilitaciju i bolesnik koji se nalazi u vlastitom domu. NajveÊu dobrobit od ovakvog oblika rehabilitacije imaju bolesnici s kognitivnim i komunikacijskim poremeÊajima, a oËuvanim pamÊenjem.

Svaki sustav je individualno podeπen, bolesnik troπi vrlo malo vremena u uËenju koriπtenja programa, a terapija je usmjerena na uËenje primjene raËunalnih rjeπenja na aktivnosti u stvarnom æivotu.

Jedna od najvaænijih prednosti telerehabilitacije je πto se bolesnik nalazi u vlastitom domu. Osobe s kognitivnim poremeÊajem imaju velik problem u prenoπenju nauËenih funkcija iz virtualnog okruæenja u stvarno, a telerehabilitacija pruæa okruæenje potpuno prilagoeno bolesnikovom prirodnom okruæenju. Nema dire-

#38 VA©E ZDRAVLJE 07

TEMA BROJA

ktnog kontakta, ali terapeut i bolesnik ne troπe vrijeme na putovanje i lakπe se mogu dogovoriti oko rasporeda terapije. Visoka cijena i promjenjiva tehnologija ipak se nadoknauju prednostima, meu kojima su i nepostojanje troπkova prijevoza i ambulantnog lijeËenja te lijeËenja u specijaliziranim rehabilitacijskim ustanovama.

stima je postizanje πto veÊe razine funkcionalne osposobljenosti, odræavanje i produljenje funkcionalne neovisnosti i samostalnosti pokretanja, sprjeËavanje nastanka deformiteta i provoenje potpune integracije bolesnika u druπtvo uz visoku kvalitetu æivota. Multidisciplinarni pristup je i ovdje kljuË uspjeπnosti jer integrira znanja struËnjaka iz razliËitih podruËja.

Multipla skleroza Simptomi multiple skleroze, bolesti srediπnjega æivËanog sustava, Ëiji simptomi ovise o mjestu zahvaÊanja i jakosti upale mijelinske ovojnice i aksona, sastavnih dijelova æivËane stanice, razliËiti su i nepredvidljivi.

Neurorehabilitacija je strogo individualna i zahtijeva usku suradnju bolesnika, lijeËnika, medicinske sestre, fizioterapeuta i Ëlanova obitelji.

Kod lijeËenja spasticiteta, jednog od ËeπÊih simptoma karakteriziranog ukoËenoπÊu udova i napetoπÊu miπiÊa, loπom koordinacijom pokreta i nespretnoπÊu te pojavom miπiÊnih spazama s osjeÊajem neugode i bola, dobar program neurorehabilitacije zajedno s uzimanjem potrebnih lijekova smanjit Êe spasticitet u veÊini sluËajeva i sprijeËiti razvoj komplikacija.

Fizikalnu terapiju treba provoditi iskusni fizioterapeut. Najlakπi i Ëesto najuspjeπniji oblik fizikalne terapije za spasticitet je pasivno istezanje.

VeÊinu vjeæbi mogu nauËiti i Ëlanovi obitelji te bi se pasivno istezanje trebalo provoditi svakodnevno kod kuÊe. Vjeæbanje u bazenu (hidroterapija) je zabavno, ali i vrlo korisno, jer omoguÊuje relaksaciju spastiËnih udova, osobito ako se kombinira s lakπim vjeæbama istezanja. UËenje novih naËina izvoenja svakodnevnih aktivnosti moæe osobi pokazati kako u sklopu vlastitih ograniËenja rijeπiti probleme u svakodnevnom æivotu.

Metode relaksacije, kojima se zateæu i opuπtaju razliËite miπiÊne skupine, vjeæbe disanja i razliËite vizualiza-

08 VA©E ZDRAVLJE #38

Postaviti realne ciljeve

cijske tehnike takoer mogu biti korisne u smanjivanju spasticiteta.

Slabost udova oËituje se gubitkom snage i loπom koordinacijom. ObiËno se preporuËuju aerobne vjeæbe na spravama (voænja sobnog bicikla, trËanje na steperu ili pokretnoj traci), jer jaËaju miπiÊe bez dodatnog iscrpljivanja. U postizanju gipkosti dobre rezultate pokazala je hidroterapija neutralizacijom sile teæe, u vodi je bolesnik u stanju vjeæbati s veÊim opsegom pokreta i manjim utroπkom energije. Uz to, voda prenosi u okolinu toplinu s povrπine tijela te smanjuje slabost miπiÊa uzrokovanu vjeæbanjem.

Vrlo je vaæno provoenje individualne fizikalne terapije pod kontrolom specijalista. Na æalost, preËesto bolesnici sami sebi odreuju program vjeæbi, πto redovito dovodi do razvijanja jakih i daljnjeg slabljenja slabih miπiÊa. Rezultat toga je uspostavljanje neravnoteæe izmeu jakih i slabih miπiÊa udova πto dovodi do daljnjeg pogorπanja ravnoteæe i dræanja tijela, smanjivanja opsega pokreta i jaËanja spastiËkih reakcija.

Vaæan zadatak neurorehabilitacije je nauËiti osobu pravilnom dræanju tijela kod stajanja, hodanja i sjedenja.

Cilj neurorehabilitacije kod bolesnika s neuromuskularnim bole-

Kod neurorehabilitacije je izuzetno vaæno postaviti realne ciljeve, bez obzira na to u sklopu koje se neuroloπke bolesti provodi. Previsoki ciljevi rezultirat Êe daljnjim pogorπanjem fiziËkog i psihiËkog stanja. Ako se program ne podudara s interesima bolesnika, bolesnik moæda neÊe htjeti aktivno sudjelovati u planiranim aktivnostima; ili, ako su ciljevi preniski, bolesnik neÊe od njih imati maksimalnu korist.

U realne ciljeve neurorehabilitacije ubrajamo stjecanje sposobnosti hodanja, makar i uz pomoÊ pomagala, i stjecanje ponovne samostalnosti, barem za osnovne svakodnevne aktivnosti i uz pomoÊ specijalne opreme.

Postizanje ciljeva ne znaËi i kraj oporavka nego spremnost bolesnika i njegove obitelji za samostalni nastavak oporavka.

Za veÊinu bolesnika rehabilitacija je teæak posao. Trebaju u isto vrijeme saËuvati stare i steÊi izgubljene sposobnosti. U rehabilitacijskom timu najvaænija je osoba upravo bolesnik, koji u cijelom procesu treba aktivno sudjelovati.

Iako je u naπem sustavu zdravstvene skrbi krajnje nepravedno zanemarena, neurorehabilitacija predstavlja kljuË postizanja bolesnikovih funkcionalnih, psihiËkih i radnih sposobnosti u skladu s fizioloπkim i ograniËenjima okoline. O kojim je razmjerima koristi i uπtede u zdravstvu rijeË, oËito joπ nismo svjesni.

10

rehabilitacija

danas i sutra

Rehabilitacija u fizijatriji mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

I

Interdisciplinarni program rehabilitacije mora biti takav da svi zajedno postiæu

viπe nego πto pojedina disciplina moæe uËiniti samostalno Rehabilitacijom koπtano-miπiÊnog sustava, kao sastavnicom ukupne rehabilitacije, bave se fizijatri, tj. specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije, specijalnosti koja je usmjerena na prevenciju, otkrivanje i nekirurπko, tj. konzervativno lijeËenje bolesti udruæenih s nesposobnoπÊu. Osim rehabilitacijom koπtano-miπiÊnog sustava, fizijatri se bave rehabilitacijom akutne i kroniËne boli, osoba nakon amputacije ekstremiteta, ozljeda glave, kraljeænice i mozga te brojnih drugih bolesti koje primarno ne moraju biti vezane uz sustav za kretanje. Danas se sve viπe govori o fizikalnoj medicini kao medicinskoj struci zaduæenoj za poboljπanje kvalitete æivota s obzirom na to da je osnovni cilj rehabilitacije optimalno poboljπanje svih funkcija u svim vidovima æivljenja,

10 VA©E ZDRAVLJE #38

ukljuËujuÊi medicinsku, socijalnu, emocionalnu i radnu dimenziju.

Kao πto joj i samo ime kaæe, specijalizacija se sastoji od dva dijela: fizikalne medicine koja se bavi dijagnostikom i lijeËenjem koπtanomiπiÊnih bolesti pomoÊu lijekova, fizikalnih procedura i terapijskog vjeæbanja, te rehabilitacije koja zapravo predstavlja proces ponovnog osposobljavanja osobe s nesposobnoπÊu u najveÊoj moguÊoj mjeri, i to putem primjene rehabilitacijskih naËela i tehnika.

Za razliku od klasiËnih naËina medicinskog lijeËenja, koje predstavljaju otkrivanje i lijeËenje direktno usmjereno prema uzroku, odnosno patoloπkom procesu koji je doveo do bolesti (biomedicinski model), rehabilitacija podrazumijeva viπekratne, simultane intervencije usmjerene prema uzroku i sekundarnim posljedicama ozljede ili bolesti (biopsihosocijalni model). Rehabilitacija znaËi dovoenje osobe do njezina punoga fiziËkog, psiholoπkog, socijalnog, radnog, rekreativnog i edukacijskog potencijala koji je sukladan njezinom fizioloπkom ili anatomskom oπteÊenju i ograniËenjima u okoliπu. Pet nuænih komponenti rehabilitacije su: • jedinstven, bolesniku usmjeren plan razraen od bolesnika i rehabilitacijskog tima • ciljevi koji proizlaze tijekom interdisciplinarnog procesa

TEMA BROJA

• sudjelovanje i motivacija bolesnika - nuæna za postizanje ciljeva • krajnji rezultat - poboljπanje bolesnikovih osobnih potencijala • ishod - smanjenje nesposobnosti, oπteÊenja ili hendikepa.

Danas se sve viπe govori o rehabilitaciji koja je usmjerena prema samom bolesniku. To je proces suradnje i djelovanja koji zahtijeva poznavanje bolesnika kao osobe (holistiËki pristup), izradu ciljeva sukladnih æivotnom planu bolesnika i intervencije koje u najveÊoj moguÊoj mjeri popravljaju sve bolesnikove sposobnosti i potencijale.

Rehabilitacijski tim moæe funkcionirati multidisciplinarno i interdisciplinarno. Multidisciplinarni pristup odnosi se na specijalno usmjerene aktivnosti koje su zbroj svih ukljuËenih disciplina pojedinaËno. Za funkcioniranje u multidiciplinarnom pristupu nije potrebno poznavanje drugih znanja ili disciplina u rehabilitacijskom procesu, osim znanja vlastite discipline. Multidisciplinarni rehabilitacijski tim sastoji se od razliËitih profesionalaca koji lijeËe bolesnika odvojeno, sa specifiËnim ciljevima za pojedinu granu. Tim se moæe sastojati od fizioterapeuta, logopeda, radnih terapeuta, rekreacijskih terapeuta, protetiËara ortotiËara (struËnjaka za primjenu raznih proteza ili ortoza), medicinskih sestara, psihologa, socijalnih radnika, hortikulturalnog terapeuta, muziËkog terapeuta, terapeuta za ples i po potrebi drugih specijalista.

Poboljπanje bolesnikovih potencijala u svakoj grani mora biti dokumentirano ili registrirano na skupnim sastancima za izmjenu informacija.

Za razliku od klasiËnih naËina medicinskog lijeËenja, tj. otkrivanja i lijeËenja direktno usmjerenog prema uzroku, odnosno patoloπkom procesu koji je doveo do bolesti, rehabilitacija podrazumijeva viπekratne, simultane intervencije usmjerene prema uzroku i sekundarnim posljedicama ozljede ili bolesti Interdisciplinarni pristup, koji danas uglavnom preferiramo u rehabilitaciji, koristi znanja iz razliËitih disciplina sa svrhom postizanja zajedniËkog cilja. Pojedini sudionici rehabilitacijskog procesa moraju poznavati i dijelove drugih disciplina ukljuËenih u rehabilitaciju kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u zajedniËkim nastojanjima postizanja konaËnog cilja, tj. potpune i najveÊe moguÊe rehabilitacije bolesnika u svim dijelovima æivota. Interdisciplinarni program rehabilitacije mora biti takav da svi zajedno postiæu viπe nego πto pojedina disciplina moæe postiÊi djelujuÊi samostalno bez drugih sudionika u rehabilitaciji. Nakon πto svaki sudionik procesa procijeni bolesnika u skladu sa svojom strukom, Ëlanovi tima zajedniËki planiraju program rehabilitacije, procjenjuju dosadaπnji uspjeh postavljenih ciljeva i postavljaju nove ciljeve koji proizlaze tijekom samog procesa rehabilitacije. KljuË uspjeπna funkcioniranja rehabilitacijskog tima leæi upravo u komunikaciji izmeu

pojedinih Ëlanova tima. Interdisciplinarni pristup rehabilitaciji omoguÊuje koordinirano djelovanje, bez cjepkanja rehabilitacijskog procesa unutar pojedinih grana, πto sam proces Ëini uËinkovitijim i pozitivnijim kako za bolesnika tako za rehabilitacijski tim.

Formalno, rehabilitacija koπtanomiπiÊnih bolesti u Hrvatskoj bazirana je na interdisciplinarnom pristupu. U veÊini centara postoji dobra komunikacija izmeu lijeËnika fizijatra kao voditelja rehabilitacijskog tima i fizioterapeuta, radnih terapeuta i drugih sudionika u rehabilitacijskom procesu. Problem leæi u nedovoljnom broju radnih terapeuta, rekreacijskih terapeuta, socijalnih radnika i sliËno.

KroniËni je problem rehabilitacije, ne samo koπtano-miπiÊnih bolesti nego i opÊenito kao struke, u nedostatnim vremenskim normativima i njihovu provoenju u rehabilitaciji pojedinih bolesnika u ambulantnim i stacionarnim ustanovama. KonaËno, jedan dio rehabilitacije koji spada pod rehabilitaciju u kuÊnoj njezi ne provodi se po uzusima i regulativi fizikalne medicine i rehabilitacije kao struke zbog nemoguÊnosti kvalitetne kontrole postignutih rezultata i uopÊe postavljanja indikacija za odreene bolesti koje mogu biti rehabilitirane u takvim uvjetima.

ZajedniËkim naporima svih spomenutih sudionika u rehabilitacijskom procesu, u koje se mogu ukljuËiti i lijeËnici drugih specijalnosti sa specifiËnim problemima, moæe se postiÊi da krajnji ishod rehabilitacije bude joπ povoljniji za bolesnika, Ëime je i zadovoljstvo rehabilitacijskog tima veÊe.

Dom obitelji Kuπec / smjeπtaj, skrb i njega starijih osoba Novootvoreni dom za osobe treÊe æivotne dobi obavlja upis i prijem korisnika.

Prigorska 78, Prekovrπje, 10360 Sesvete Informacije: 01/204 41 57 ili GSM: 091/508 01 10

12 VA©E ZDRAVLJE #38

14

intervju

Mirjana OæegoviÊ

viπi fizioterapeut voditeljica centra ReAktiva

ReAktiva

centar za unaprjeenje kvalitete æivota Razgovarala Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

©to je ReAktiva i kako je nastala?

Koja je specifiËnost rada ReAktive?

Centar ReAktiva terapijsko je i edukacijsko mjesto korisnika fizioterapije, ali i struËnjaka koji se bave poboljπanjem kvalitete æivota oboljelih i zdravih ljudi. Svojim sadræajima predstavlja novi model ponude fizioterapije u Hrvatskoj. PreoptereÊenost fizioterapije u sklopu zdravstvenog sustava uskraÊuje korisnicima kvalitetan, holistiËki pristup rjeπavanju njihovih problema. Korisnike se tretira pasivno, simptomatski, bez optimalna rjeπenja njihova zdravstvenog stanja.

Prepoznavπi nepotpunost rehabilitacije odraslih osoba s neuroloπkim smetnjama, nekolicina fizioterapeuta s dugogodiπnjim kliniËkim iskustvom u zdravstvenim ustanovama pokrenula je projekt ReAktiva. Neuroloπka rehabilitacija zahtijeva strpljiv rad i suradnju terapeuta i osobe s motoriËkim smetnjama. Iz steËenog iskustva u radu s takvim osobama naπ se struËni tim odluËio na konceptualni projekt u kojem osoba s posebnim potrebama stalno prima odgovarajuÊu struËnu pomoÊ. Æivot je sve dinamiËniji i sve je veÊi broj mlaih oboljelih, radno sposobnih ljudi koje zahtijevaju noviji, specifiËniji pristup u neuroloπkoj rehabilitaciji. Druπtvo nema uËinkovita rjeπenja za ponovno ukljuËivanje takvih osoba u zajednicu, pa je funkcionalna integracija takvih pojedinaca jedan od ciljeva ReAktiva centra.

Reaktiva je osmiπljena kao djelomiËno stacionarni centar orijentiran osobama s neuroortopedskim smetnjama. Problemu korisnika pristupa se individualno, s tim da su oni aktivni suradnici u rjeπavanju vlastitih problema. Cilj nam je kroz koncepte Bobath metode, aktivnosti dnevnog æivota te druga uspjeπna terapijska djelovanja pomoÊi korisnicima u prilagodbi na okolinu i vlastiti dom, te njihovoj integraciji u svakodnevnicu.

Centar je mjesto susreta i razgovora korisnika i obitelji, uz razmjenu iskustva i struËni savjet terapeuta o naËinima pomoÊi bliænjima u svakodnevnom æivotu. ReAktiva je most za integraciju i socijalizaciju korisnika.

Kroz interdisciplinarni pristup, koji provodi tim struËnjaka (fizioterapeuti, radni terapeut, logoped, neuropsiholog i lijeËnici suradnici), rad je usmjeren na kvalitetu. Putem pismenih, video i fotozapisa tim kontinuirano prati stanje korisnika, uza stalnu razmjenu dojmova i iskustava sa supervizorom. Takav aktivan pristup omoguÊuje precizno praÊenje rezultata i napretka u procesu rehabilitacije.

14 VA©E ZDRAVLJE #38

prepustiti oboljelu osobu i bliæu obitelj snalaæenju u promijenjenim okolnostima, jer neÊe doÊi do napretka, a osoba Êe poËeti sve viπe emocionalno i psihiËki propadati. Stoga je potrebna primjena praktiËne fizioterapije, promjena sredine, susretanje s osobama sa sliËnim problemima te privikavanje na novonastalu situaciju. Ukratko, potrebno je uËenje funkcionalnoj integraciji, πto ReAktiva zahvaljujuÊi prostornom sadræaju i djelovanju struËnog tima u potpunosti pruæa.

©to su neuroortopedske smetnje?

BuduÊi da su tjelesne i motoriËke funkcije povezane, neuroloπki bolesnik nerijetko ima ortopedske probleme, ili obrnuto, naizgled ortopedski problem u pozadini ima neuroloπki deficit. Sve viπe neuroloπkih oboljenja (moædani udar, traume glave i kraljeænice) izaziva niz motoriËkih i funkcionalnih problema. Broj bolesnika je u porastu, a teπkoÊe postaju sve sloæenije. Konceptualni pristup sloæenim problemima, kakav nudi ReAktiva, omoguÊuje umanjenje funkcionalnih problema osoba s neuroloπkim teπkoÊama i nekim bolnim stanjima miπiÊno-koπtanog sustava.

Kada treba doÊi u ReAktivu?

©to Ëini edukativnu djelatnost ReAktive?

Prije ili nakon zavrπene rehabilitacije u toplicama, kada korisnik kuÊi nastavlja provoditi terapiju. To je faza koja zahtijeva razvoj psiho-senzo-motoriËke funkcije, integracije i socijalizacije. U toj fazi bolesti nije dovoljno

Prvobitna edukacija centra usmjerena je prema korisniku i njegovoj obitelji, a odnosi se na integraciju u vlastiti dom, obitelj, druπtvenu i radnu sredinu. U tu svrhu koristimo praktiËne demonstracije rjeπavanja

INTERVJU

problema i edukativni tiskani materijal koji individualno izraujemo kao upute korisnicima i obitelji.

U ReAktivi suraujemo s visokoeduciranim fizioterapeutima iz raznih klinika izvan Hrvatske, koji znanja i vjeπtine prenose putem teËajeva i struËnih seminara struËnjacima iz rehabilitacije u nas te provode superviziju rada u naπem centru. Tako pridonosimo kontinuiranom struËnom usavrπavanju rada fizioterapeuta u centru te stvaramo moguÊnost pronalaska novih metoda tretiranja oboljelih.

Koji su planovi djelovanja centra?

Za sve viπe zainteresiranih korisnika izvan Zagreba æelja nam je stvoriti dnevnu ustanovu kliniËkog tipa u kojoj Êemo moÊi razvijati vrhun-

sku neuroortopedsku rehabilitaciju, znanstveno dokazati uËinkovitost kvalitetne fizioterapije i razviti menadæment u podruËju fizioterapije koji Êe u najkraÊem roku dovesti do poboljπanja stanja korisnika.

©to savjetujete naπim Ëitateljima?

Potreba je danaπnjeg Ëovjeka πto kvalitetnije zdravstveno stanje, oËuvanje pokretljivosti i radne sposobnosti. Dinamika æivota nameÊe razvoj razliËitih oboljenja i umanjuje radnu sposobnost, a samim time i kvalitetu æivota. Od pojedinca se oËekuje briga o vlastitom zdravlju, pokretljivosti i funkcionalnosti. »ovjek treba sam prepoznati okolnosti i situacije koje mogu naruπiti zdravlje i educirati se kako bi mogao prevenirati moguÊe πtete. U druπtvu joπ ne postoji svijest

vlastite odgovornosti pojedinca i potrebe prevencije, a zdravstvo je organizirano tako da rjeπava posljedice zdravstvenih problema. Pojedinac treba moÊi izabrati odgovarajuÊe ponude poboljπanja zdravlja izvan sustava zdravstva jer neodgovarajuÊi izbor moæe pogorπati postojeÊe ili izazvati nove zdravstvene teπkoÊe. Ako je problem veÊ nastao, treba se informirati gdje se i kako moæe dobiti πto bolja struËna pomoÊ, uz πto manji gubitak vremena.

Za viπe informacija o ponudi i radu ReAktiva centra slobodno nam se obratite na telefon: 01/ 364 94 74, ili posjetite naπe internet stranice na adresi: www.reaktiva.hr

#38 VA©E ZDRAVLJE 15

16

Da i vaπ dan bude bolji

I

Iako je komentar veÊine ljudi:

„Multivitaminski preparati? To vam je sve isto!”, nije svejedno koji Êete pripravak uzeti

za zahtjevne svakodnevne izazove, i to samo jednom tabletom. U jednoj tableti multivitaminskog pripravka naÊi Êete potrebnu koliËinu tih malih molekula koje su nam tako nuæne, a tako uËinkovite.

Iako je komentar veÊine ljudi: „Multivitaminski preparati? To vam je sve isto!”, ponovno moramo istaknuti kako nije svejedno koji Êete pripravak uzeti. Vaæno je naglasiti tri vaæna parametra pri odabiru takvog pripravka: • koliËina aktivnih sastojaka u tableti (dnevnoj dozi)

vjeæbate redovito, dobra ste zdravlja i

Jedete uravnoteæeno i pravilno,

• kontrolirati svoje zdravlje kod lijeËnika

niste izloæeni stresu. »estitamo, rijetki

• pravilno i uravnoteæeno se hraniti!

ste sretnik! Ipak, priznajmo da velika veÊina nas ipak robuje loπim navikama, najËeπÊe zbog nedostatka vremena i svakodnevnoga iscrpljujuÊega æivotnog ritma. Ubrzan tempo svakodnevice Ëesto dovodi do nedostatka energije, umora, a katkad i do ozbiljnih posljedica - naruπena zdravlja.

Upravo bismo stoga trebali pomoÊi sami sebi, i to tako da pokuπamo: • redovito vjeæbati • πto viπe boraviti u prirodi i na svjeæem zraku • unositi dovoljno tekuÊine • priuπtiti sebi dovoljno odmora

Svakodnevna prehrana, osobito njezini nedostaci, vrlo su Ëesta tema i u znanstvenim krugovima. »injenica je da su naπem tijelu potrebni vitamini, minerali i elementi u tragovima - tvari koje ono ne moæe samo stvoriti nego ih moramo unositi svaki dan putem namirnica koje konzumiramo.

No, postavlja se pitanje unosimo li ih stvarno onoliko koliko nam je potrebno? Moæda je upravo taj stalni osjeÊaj umora i bezvoljnosti znak da u prehrani ipak neπto nedostaje, neπto πto nam je jako potrebno!

Upravo se zato preporuËuje svaki dan pomoÊi tijelu da prikupi energiju

• uravnoteæen odnos sastojaka (u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije) • uvjeti proizvodnje - kvaliteta proizvoaËa.

Centrum od A do Æ proizvod je koji sadræi 27 aktivnih sastojaka u jednoj tableti, a proizveden je upravo prema preporukama nutricionista koji su prouËavali svakodnevne prehrambene navike prosjeËnog Ëovjeka. Proizvod je svjetski poznatog proizvoaËa tvrtke Wyeth Consumer Healthcare i najprodavaniji u svijetu meu multivitaminskim proizvodima!

UËinite i vi vaπe jutro boljim i ljepπim i poËnite dan uz jednu tabletu Centruma!

Centrum • I dan je odmah bolji!

16 VA©E ZDRAVLJE #38

18

Alergije za koje moæda niste Ëuli...

Doc. dr. sc. Teodora Gregurek Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog, Klinika za koæne i spolne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Pretpostavlja se da je rijeË o imunoloπkim zbivanjima tako da pod utjecajem fizikalnog Ëimbenika nastaju tijelu strane bjelanËevine koje djeluju kao antigeni Uz urtikarije izazvane hranom, alergenima koje udiπemo, lijekovima (reakcije ranog ili humoralnog tipa tip I, gdje dolazi do pucanja mastocita i oslobaanja uglavnom histamina, uz neke druge Ëimbenike nastanka urtika), postoji i grupa alergijskih reakcija koje se takoer oËituju pojavom urtike, ali su izazvane fizikalnim Ëimbenicima. Mehanizam njihova nastanka u nekim oblicima nije potpuno jasan. Uz histamin vrlo je bitna tvar acetilholin koji se oslobaa na okrajinama malih koænih æivaca (neurogeni podraæaj). Neki autori misle da je rijeË o imunoloπkim zbivanjima nastalim zbog promjene bjelanËevina u epidermisu pod utjecajem fizikalnog Ëimbenika, tako da nastaju tijelu strane bjelanËevine koje djeluju kao antigeni. S obzirom na priliËno nejasan mehanizam nastanka, i lijeËenje je daleko teæe i ima manje uspjeha. U nastavku Êemo navesti samo najËeπÊe fizikalne urtikarije kojima je zajedniËka samo pojava urtika.

18 VA©E ZDRAVLJE #38

Urtikarija na hladnoÊu

Test na hladnoÊu

Spada u najËeπÊe fizikalne urtikarije. Izazvana je djelovanjem hladnih predmeta, vode ili vjetra. TipiËna je pojava urtika na mjestima najviπe izloæenima hladnoÊi ∑ lice, ruke, noge. Bolesnici je Ëesto prvi put primjete pri ulaæenju u hladnu vodu, kada se mogu javiti i proπirene promjene u smislu generalizirane urtikarije, a kod naglog ulaæenja ili skoka u hladnu vodu moæe se razviti i najteæi oblik alergijske reakcije ∑ anafilaktiËki πok, koji moæe zavrπiti i smrtonosno ako se odmah ne pruæi pomoÊ. Tako se objaπnjavaju smrtni sluËajevi kod

naglog skoka u (hladnu) vodu. Urtike nastaju vrlo brzo, veÊ nakon nekoliko minuta izlaganja hladnoÊi. No, brzo se i povuku Ëim se oboljeli utopli. Najviπe su izraæene u zimskom razdoblju, πto oboljelima katkad onemoguÊuje normalan æivot, odlazak na posao i sl. Potrebno je izbjegavati kontakt s hladnim predmetima, hladnom vodom i ledom πto je viπe moguÊe. Ne smije se konzumirati hrana, piÊe ili sladoled direktno iz hladnjaka.

Naime, kod uzimanja hladne hrane ili piÊa moæe se razviti otok usana, jezika, grla ili jednjaka πto takoer moæe ugroziti bolesnika.

Uza strogo izbjegavanje svega hladnoga, u ovom obliku fizikalne urtikarije priliËno dobro djeluju antihistaminici, jer se ipak najviπe oslobaa histamin, ali Ëesto treba uzimati kombinaciju novijih nesedirajuÊih i starih sedirajuÊih oblika (djeluju na acetilholin). Dobro djeluju i samo lijekovi s antiholinergijskim uËinkom (npr. Atarax ili Periactinol) kojih na naπem træiπtu nema. RijeË je o lijekovima koji su i jaki sedativi. Katkad bolesniku preporuËujemo da terapiju, osobito zimi, regulira prema aktivnostima, odnosno da lijek uzme oko pola sata prije izlaska na hladnoÊu uz obvezno utopljavanje (πal, kapa, rukavice). U generaliziranim oblicima dolazi u obzir i kraÊe davanje kortikosteroida u injekcijama, a kod anafilaktiËnog πoka klasiËna anti-πok terapija.

DERMATOLOGIJA

U nekih se bolesnika u krvi pojavljuju krioglobulini, bjelanËevine koje se pri niskim temperaturama mogu taloæiti u pojedinim organima i izazvati sistemni oblik bolesti ∑ krioglobulinemiju koja zahtijeva i internistiËko lijeËenje.

da u neodgovarajuÊoj i teπkoj obuÊi, a promjene mogu biti i bolne. Mogu se javiti i opÊi simptomi ∑ bolovi u zglobovima, temperatura, slabost. U lijeËenju se takoer primjenjuju antihistaminici, uz izbjegavanje noπenja tereta ili duljeg jakog pritiska.

Dermografizam

Urtikarija na toplinu

Grebanje ili trljanje koæe (Ëak i ruËnikom) izaziva nastanak urtika koje su linearne ili se mogu spajati.

Mogu se izazvati veÊ blagim trljanjem koæe olovkom ∑ po koæi ove grupe oboljelih moæe se „pisati”. Bolest se povezuje s neurogenim poremeÊajima koji Ëesto nastaju nakon stresa, kao i hormonalnim promjenama i tipiËna je za mladu dobnu skupinu (pubertet).

Nakon odreenog razdoblja moæe se spontano izgubiti. LijeËenje se sastoji u izbjegavanju jaËe iritacije koæe te primjeni antihistaminika, katkad i sa sedirajuÊim uËinkom.

Urtikarija na pritisak

Vrlo je rijetka, a moæe biti izazvana izloæenoπÊu visokim temperaturama. Promjene se Ëesto javljaju kod kuharica, radnika u metalnoj industriji, odnosno u uvjetima gdje postoje izvori visokih temperatura.

LijeËenje se sastoji od izbjegavanja topline i primjene antihistaminika i antiholinergika.

Akvagena urtikarija

Holinergijska urtikarija

Bolje je poznata kao urtikarija „na znoj”, tj. izaziva je jako znojenje, a mogu je uzrokovati i intenzivno vjeæbanje, vruÊe kupke ili emocionalni stres. To je Ëista acetilholinska urtikarija jer su ælijezde znojnice podraæene holinergijskim okrajinama simpatiËkih æivaca pa se oslobaa acetilholin. U ovom obliku djeluju samo antiholinergici. Urtike su male, poput ËvoriÊa uz okolno crvenilo.

Solarna urtikarija Nastaje nakon duljeg lokaliziranog pritiska ∑ nakon noπenja tereta, duljeg sjedenja na tvrdom sjedalu. Za razliku od dermografizma, strogo je lokalizirana na mjesto djelovanja fizikalnog Ëimbenika, a obiËno ne nastaje odmah nego nekoliko sati nakon izloæenosti pritisku i povlaËi se sporije ∑ do 24 sata. »esto se javlja na rukama i stopalima nakon duljeg ho-

spektrom UV zraka od vidljivog do UVA i UVB spektra. Rijedak je i treba ga razlikovati od daleko ËeπÊe, tzv. polimorfne erupcije na UV svjetlo koja se javlja tek nakon nekoliko sati izloæenosti suncu i traje danima. Urtike kod prave solarne urtikarije nastaju odmah i povuku se nakon πto se bolesnik makne sa sunca. U lijeËenju je vaæno izbjegavanje sunca, fotoprotekcija sa SPF faktorom 60-90 i primjena antihistaminika.

Oblik urtikarije izazvan izloæenoπÊu ultraljubiËastim (UV) zrakama - moæe biti izazvan cijelim

Kontakt s vodom bilo koje temperature moæe izazvati ovaj vrlo rijedak oblik fizikalne urtikarije. ObiËno se javljaju urtike s ËvoriÊem na trupu, osobito nakon plivanja. U lijeËenju se primjenjuju antihistaminici, ali i antiholinergici.

Moæe se zakljuËiti da su fizikalne urtikarije razliËite od tipiËnih, prije opisivanih. Testiranje i dokazivanje su laki: dovoljno je bolesnika izloæiti hladnoÊi (test ledom), toplini (stavljanje toplog predmeta na koæu), pritisku, naporu ili ga fototestirati na UV zrake. LijeËenje, meutim, nije uvijek djelotvorno, pa treba dosta vremena da se pronae prava kombinacija lijekova. U svakom sluËaju, izuzetno je vaæno izbjegavati uzroËnog Ëimbenika, πto je katkad vrlo teπko jer mijenja bolesnikov æivot, radne navike, hobije. #38 VA©E ZDRAVLJE 19

24

Rozaceja

bolest iskrivljenih predodæbi

Z

Dinko Kaliterna, dr. med., spec. dermatovenerolog, Dermatoveneroloπka poliklinika Poliderma, Runjaninova 4, Zagreb, tel. 01/482 89 61

Zapaæeno je da se bolest ËeπÊe javlja kod osoba svjetlije puti, krvne grupe A Rh+ te kod onih koji boluju od migrene Faze koje se nadopunjuju Sklonost crvenilu - Zbog djelovanja provocirajuÊih Ëimbenika kod predisponiranih pojedinaca nastaje prolazno crvenilo lica koje vremenom postaje trajno.

Faza I - Napadi crvenila u srediπnjem dijelu lica koji postaju sve uËestaliji i trajniji uz osjeÊaj peckanja i svrbeæa lica.

Faza II - Opisani znaci iz prethodne faze postaju jaËe izraæeni uz sve vidljivije krvne æilice.

Faza III ∑ Razvijaju se upalne promjene koje podsjeÊaju na akne, uz pojavu πirokih pora. StjeËe se dojam da je koæa postala gruba. Samo kod muπkaraca bujaju vezivno tkivo i ælijezde lojnice, zbog Ëega nastaje groteskni izgled, najËeπÊe nosa. Takvi su ljudi u druπtvu obiljeæeni kao alkoholiËari. Neovisno o navedenim fazama, oËi mogu biti ËeπÊe zahvaÊene, a bolesnici se æale na crvenilo oËiju i nelagodu tipa peËenja i osjeÊaja stranog tijela u oku.

Rozaceja (rosacea) je uËestala kroniËna koæna bolest koja zahvaÊa lice, Ëesto i oËi, a u rjeim sluËajevima i druge dijelove tijela. Katkad mogu biti zahvaÊene samo oËi, bez koænih promjena.

Pravi uzrok bolesti joπ nije pronaen, no ipak se moæe reÊi kako je posrijedi utjecaj naslijea i mnogih Ëimbenika iz okoliπa. Zapaæena je uËestalija pojava bolesti kod osoba svjetlije puti, krvne grupe A Rh+ i kod onih koji boluju od migrene.

NajËeπÊe se javlja izmeu 40. i 50. godine, viπe u æena. Bolest ima tipiËne razvojne faze koje se meusobno nadopunjuju. Iako promjene katkad izgledaju sliËno kao akne, bolest nema nikakve veze s njima.

Krivci i provokatori • Helicobacter pylori - Dosad nije dokazana izravna povezanost.

Poboljπanje rozaceje nakon izljeËenja H. pylori tumaËi se protuupalnim uËinkom antibiotika. U obzir dolazi joπ niz bakterija Ëiji bi produkti mogli imati utjecaj na razvoj bolesti.

• Demodex folliculorum - Zapaæena je poveÊana uËestalost navedenog uzroËnika kod rozaceje, odnosno

24 VA©E ZDRAVLJE #38

DERMATOLOGIJA

poboljπanje rozaceje kod nekih bolesnika nakon πto se iskorijeni D. folliculorum.

• Naslijee - Nisu pronaeni HLA markeri, ali Ëinjenica je da 30-40 posto Ëlanova obitelji dobije rozaceju ako je od nje bolovao netko od njihovih roditelja.

• Sunce - U razvoju bolesti sunce ima bitnu ulogu jer se rozaceja Ëesto javlja na suncem oπteÊenoj koæi. Sunce oπteÊuje vezivo i time slabi stijenku krvnih æila πto pridonosi πirenju krvnih æila i razvoju bolesti.

• PoremeÊaj krvnih æila - Ovoj se teoriji nastanka pridaje najveÊa pozornost jer ljudi koji boluju od rozaceje skloni su razvoju crvenila, tj. πirenju krvnih æila na mnoge podraæaje. Zapravo, najvaæniju ulogu u razvoju bolesti ima poremeÊaj mikrocirkulacije vena lica, a s obzirom na to da se vene lica dreniraju kroz bjelooËnicu, time se objaπnjava i zahvaÊenost oËiju.

Teoriji ide u prilog uËestala pojava migrene kod ljudi s rozacejom.

• Hormonalni poremeÊaji - »eπÊa pojava rozaceje zapaæena je u trudnoÊi, za menstrualnog ciklusa i u postmenopauzi.

• Lijekovi - Pojedini lijekovi, poput nitroglicerina, provociraju crvenilo lica.

Najvaænije je prepoznati provocirajuÊe Ëimbenike koje treba izbjegavati u najveÊoj moguÊoj mjeri jer u suprotnom, unatoË lijeËenju, bolest se nastavi razvijati. ProvocirajuÊi Ëimbenici kod svih bolesnika ne moraju biti isti, a u njih ubrajamo vruÊu hranu i tekuÊinu, jake zaËine, izvore topline, hladnoÊu, sunce i alkohol.

Uz timski rad rezultati neÊe izostati OpÊe mjere ∑ Treba izbjegavati alkoholne losione i sliËna agresivna sredstva za njegu lica jer veÊina bolesnika ima osjetljivu koæu. Lice treba πto njeænije umivati mlakom vodom i suπiti mekim ruËnikom. Muπkarcima se savjetuje brijanje elektriËnim aparatom. Valja izbjegavati sunce i koristiti sredstva sa zaπtitnim faktorom.

Kod nelagode lice i crvenila mogu se koristiti oblozi hladne vode. Peeling i sliËne agresivne metode bolje je izbjegavati. Kod izraæenog crvenila lica preporuËuje se koristiti kamuflaæu koja mora biti zelene boje.

Lokalna terapija ∑ UËinak lokalne terapije temelji se uglavnom na protuupalnom uËinku. Pojedina sredstva, uz to πto imaju protuupalni uËinak, joπ smanjuju i crvenilo lica. U tu svrhu koriste se antibiotici i azelaiËna kiselina. Od antibiotika se najËeπÊe koriste metronidazol, eritromicin i klindamicin. Pojedini autori navode i antimikotike, tj. sredstva protiv gljiva (npr. ekonazol). U obzir dolaze i retinoidi, derivati vitamina A (npr. adapalen i tretionin). Retinoidi uz protuupalni uËinak izazivaju i zadebljanje povrπinskog sloja koæe, tj. Epidermisa, Ëime se smanjuje crvenilo lica.

Zamjena za retinoide je retinaldehid koji zadræava njihova svojstva, ali ne izaziva iritaciju (npr. Diroseal). Kod uporabe antimikotika i retinoda potreban je oprez jer ta sredstva lako izazivaju iritaciju lica.

I danas se koriste pripravci na bazi katrana i sumpora koji su se upotrebljavali u proπlosti.

Akaricidi tj. sredstva protiv D. Folliculoruma (npr. lindan i permetin) gube na vaænosti. Od najnovijih lijekova navode se tacrolimus i askomicin.

Sistemska terapija ∑ Temelj terapije Ëine antibiotici Ëiji se uËinak temelji na protuupalnom djelovanju.

NajËeπÊe se koriste tetraciklin, minociklin i doksiciklin, u posljednje vrijeme i klaritromicin, a kod teæih sluËajeva metronidazol. Kod najteæih oblika primjenjuju se isotretionin i sistemski kortikosteroidi. Protiv napadaja crvenila lica koriste se klonidin i beta-blokatori.

Estetski pristup ∑ Kod proπirenih krvnih æilica primjenjuje se spaljivanje strujom, laser i IPL ureaj. U novije vrijeme protiv crvenila lica uspjeπno se koristi IPL ureaj koji ujedno smanjuje i proπirene pore. Kod bujanja vezivnog tkiva i ælijezda lojnica, πto je najËeπÊe izraæeno na nosu, rabi se Ëitav niz metoda i sredstava koje se temelje na uniπtavanju tkiva.

Iako je rozaceja vrlo uËestala bolest, ne predstavlja nikakvu opasnost po zdravlje nego moæemo reÊi da je viπe rijeË o estetskom poremeÊaju. Iako se s dostupnim sredstvima i metodama za lijeËenje postiæu odliËni rezultati, konaËan ishod najviπe ovisi o pacijentu i njegovu ponaπanju. Uz to, ne smije se zanemariti suradnja s oftalmologom jer katkad moæe doÊi do teæih osteÊenja oËiju ako se bolest ne prepozna na vrijeme i ne lijeËi.

Ukrako, nema viπe razloga za druπtvenu izolaciju oboljelih pojedinica niti obiljeæavanja stigmom alkoholizma.

#38 VA©E ZDRAVLJE 25

26

Vratimo antibioticima moÊ Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

S

S pojavom novih antibiotika promijenili su se mikroor-

ganizmi koji su vremenom postajali otporni na uËinke nekih antibiotika. Zaπto?

Antibiotici predstavljaju jedno od najveÊih otkriÊa moderne medicine jer nakon njihova pronalaska niπta viπe nije bilo kao prije. Teπko se ijedno drugo otkriÊe moæe usporediti s tim. Zanimljivo je da je stari narod Maya znao za neke ljekovite plijesni i upotrebljavao ih kod koænih i probavnih infekcija. Odreeni podaci upuÊuju na to da su u srednjem vijeku i templari znali za ljekovite plijesni. Ta su iskustva, meutim, tek 1877. postala predmetom znanstvenih istraæivanja Pasteura i Joubera.

postajali otporni (neosjetljivi, rezistentni) na uËinke nekih antibiotika. Ubrzo je taj proces poprimio veÊe razmjere, pa danas postoje mnoge infekcije na koje antibiotici, kojima su se prije samo jedan ili dva desetljeÊa uspjeπno lijeËile, nemaju nikakav uËinak. Tome je osobito pridonijelo to πto su lijeËnici nekritiËno propisivali antibiotike (bez antibiograma, koji se danas moæe dobiti za πest sati). Izrada antibiograma Ëesto se izbjegava jer je pretraga skupa, a ne vodi se raËuna o tome da je lijeËenje neodgovarajuÊim antibiotikom ne samo nesigurno nego i daleko skuplje.

Savjeti za lijeËnike antibiotike propisivati prema rezultatima antibiograma, u propisanim dozama i dovoljno dugo iscrpno objasniti pacijentima kako uzimati antibiotike i kontrolirati pridræavaju li se lijeËniËkih uputa zamijeniti lokalnu primjenu antibiotika antiseptikom πirokog spektra gdje god je moguÊe (kao potvrdu prilaæemo tablicu preuzetu iz knjige Antibiotici - terapija u klinici i praksi vodeÊih njemaËkih mikrobiologa Stillea i Simona, u kojoj se prikazuje uËinkovitost pojedinih lijekova na razliËite uzroËnike infekcija u usporedbi s Octeniseptom, antiseptikom za rane i sluznice sa πirokim spektrom djelovanja na bakterije, gljive, viruse i neke protozoe).

Era modernih antibiotika poËinje 30-ih godina proπlog stoljeÊa s razvojem sulfonamida, a nastavlja se 40-ih otkriÊem penicilina, prvog antibiotika. Britanski mikrobiolog Alexandar Fleming za otkriÊe penicilina 1945. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

Uz to, pacijenti Ëesto uzimaju antibiotike na vlastitu incijativu, bez savjetovanja s lijeËnikom (“susjedu je pomoglo, pa Êe i meni”), i nerijetko se dogaa da se bolesti izazvane virusima (prehlada, gripa i sl.) pokuπavaju lijeËiti antibioticima. Posebno je opasno uzimanje antibiotika na svoju ruku, za svaki sluËaj, jer to Ëesto dovodi do porasta broja vrsta bakterija otpornih na djelovanje postojeÊih antibiotika.

Posljednjih pedeset godina u kliniËku praksu uvedeno je viπe od 50 novih antibiotika, πto je za posljedicu imalo vrlo uspjeπno lijeËenje mnogih infekcija uzrokovanih bakterijama, gljivama i parazitima. Na æalost, s pojavom novih antibiotika promijenili su se mikroorganizmi koji su vremenom

Meu vrlo Ëeste pogreπke ubrajaju se i prerani prekid struËno propisane antibiotske terapije (Ëim se pojave prvi znakovi poboljπanja) te neredovito uzimanje antibiotika.

Posljedica je ponovno vraÊanje infekcije, a dugoroËno gledano raste broj vrsta bakterija koje postaju otporne na dje-

26 VA©E ZDRAVLJE #38

JAVNO ZDRAVSTVO

Usporedba uËinkovitosti antibiotika i Octenisepta pri lokalnoj uporabi UËestalost pojavljivanja UzroËnici

Ulcus cruris

Opekotine

Inficirane rane

Spektar uËinkovitosti i rezistencije

MRSA

Amoxicilin

+++

+++

+++

++++

Streptokoki

++

++

+++

-

Enterokoki

+

+++

+

-

+++

++

++

-

Klebsiella

+

+

+

-

Proteus

+

+

+

-

E. colli

+

+

+

-

Gljive

+

-

+

-

Virusi

+

-

+

-

Protozoe

+

-

-

-

Octenisept je jedini visokouËinkovit kod cijelog spektra uzroËnika. ++++ +++ ++ + -

= uvijek = vrlo Ëesto = Ëesto = rijetko = nikad

lovanje pojedinih antibiotika. To praktiËki vodi do nemoguÊnosti lijeËenja antibioticima, odnosno neuËinkovitosti dotad najdjelotvornije terapije. Od izuzetne je vaænosti uzimati antibiotike prema lijeËniËkoj uputi - u toËno propisanoj koliËini, u toËno odreeno vrijeme i dovoljno dugo.

©to moæete uËiniti sami? pokuπati prevenirati pojavu bolesti - Odræavati visok stupanj higijene (npr. redovito prati ruke), redovito provjetravati zatvorene prostore, kloniti se zadræavanja u velikim grupama u zimskom razdoblju, izbjegavati prejako klimatizirane prostore, tj. velike temperaturne razlike, prilagoditi odjeÊu i obuÊu vremenskim uvjetima, paziti na prehranu te dovoljan i uravnoteæen unos svih vaænih hranjivih sastojaka (bjelanËevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i elemenata u tragovima), pokuπati sniziti razinu svakodnevnog stresa na prihvatljive vrijednosti, baviti se redovito tjelesnom aktivnoπÊu... antibiotike uzimati samo po preporuci lijeËnika U toËno propisanoj koliËini, na propisani naËin (izmeu obroka, sat vremena prije jela..., u toËno odreeno vrijeme (npr. svakih osam sati) te u toËno odreenom vremenskom roku, tj. propisanu dozu antibiotika treba popiti do kraja. hrana - Meso dobro termiËki obraditi, a hranu pohranjivati u higijenskim uvjetima.

28 VA©E ZDRAVLJE #38

Augmentin

Neomicin

Bacitracin

Gentamicin

(3. Gen)

Stafilokoki

Pseudomonas

Cephalosporin

Tetraciklin

Chloramphenicol

Acyclovir

Octenisept

Izvor: Simon / Sitille, „Antibiotici, terapija u klinici i praksi”, 1997. potpuno uËinkovit djelomiËno uËinkovit neuËinkovit

Antibiotici se upotrebljavaju i za lijeËenje æivotinja i biljaka. ProizvoaËi mesa, mlijeka i jaja (osobito u EU i SAD-u) dodaju antibiotike u stoËnu hranu kako bi pojaËali prirast, odnosno dobit ili u rjeim sluËajevima za prevenciju nekih oboljenja, odnosno lijeËenje oboljele stoke. No, prije puπtanja na træiπte mlijeËnih proizvode, jaja ili mesa tretiranih æivotinja nuæno je priËekati da se antibiotici izluËe iz organizma. Na æalost, zbog komercijalnih se razloga vrlo Ëesto ne poπtuju propisi, pa potroπaËi s obrokom hrane dobivaju i antibiotike. Nedvojbeno je utvreno da u hrani koju uvozimo ima antibiotika (govedina, junetina, svinjetina, piletina, kiselo vrhnje, mlijeko, Ëak i med). Konzumirani u hrani, antibiotici se u tijelu ponaπaju kao da su uneseni tabletom, injekcijom ili na drugi naËin te vrlo Ëesto pospjeπuju stvaranje otpornosti bakterija na antibiotike.

EU joπ nije zabranila uporabu antibiotika za jaËanje prirasta æivotinja. Poznat je primjer Danske, u kojoj se na 50 kilograma hrane u svinje unese dva kilograma antibiotika, a u te se svrhe godiπnje troπi oko stotinu tona antibiotika.

Nadleæne sluæbe u Hrvatskom veterinarskom institutu Ëine iznimne napore da se taj oblik uporabe antibiotika u Hrvatskoj onemoguÊi ili barem donekle sprijeËi.

30

Ah, te akne!

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Nepravilno tretirana, masna i aknama sklona koæa moæe rezultirati oæiljcima, ne samo fiziËkim nego i emocionalnim 30 VA©E ZDRAVLJE #38

Akne najviπe tiπte mlade u dobi izmeu 12 i 24 godine æivota (njih Ëak oko 80 posto), a pojavljuju se preteæno na licu, vratu, dekolteu, leima i ramenima.

Meu brojnim uzroËnicima akni najvaæniji su naslijeeni tip koæe i hormonalne promjene tijekom puberteta, ali i prisutnost odreenih

KOZMETOLOGIJA

bakterija (Propyonibacterium acnes i Propyonibacterium granulosum).

Nasljedni Ëimbenik utjeËe na veliËinu i aktivnost folikula ælijezda lojnica. Hormonalne promjene u pubertetu mogu dovesti do pojaËane razine androgenih (muπkih) hormona koji izravno utjeËu na rad ælijezda lojnica, tj. pojaËavaju luËenje lojnog sadræaja (sebuma) koji ispunjava i proπiruje pore, a u kombinaciji s neËistoÊama iz zraka tvori otvorene i zatvorene komedone. Komedoni se zbog spomenutih bakterija vrlo lako mogu pretvoriti u akne. Bakterije, naime, izluËuju enzim koji razgrauje loj potiËuÊi stvaranje glicerola i masnih kiselina koji nadraæuju koæu i pojaËano stvaraju roænate stanice u izvodnim kanalima lojnica oko kojih se razvijaju upalne promjene.

Razvoj akni mogu izazvati i razni lijekovi, na njih znatno utjeËe i stres, ali i jako zaËinjena i masna hrana te hrana bogata πkrobom.

Uz unutarnje Ëimbenike i genetsku predispoziciju, i neki vanjski Ëimbenici mogu uzrokovati pojaËano luËenje ælijezda lojnica te dovesti do nastanka akni. To su prije svega neodgovarajuÊi tretmani proizvodima agresivna djelovanja na koæu, tj. onima koji isuπuju te izazivaju joπ jaËe luËenje sebuma pomoÊu kojeg koæa nastoji nadoknaditi oπteÊeni hidrolipidni zaπtitni sloj. Isti utjecaj na koæu ima i sunce pod Ëijim se utjecajem koæa povrπinski isuπuje, pore se zatvaraju, a luËenje ælijezda lojnica pojaËava tako da mnogi nakon ljeta imaju problema s priπtiÊima.

Pravilan tretman ne zanemaruje uzrok Nepravilno tretirana, masna i aknama sklona koæa moæe rezultirati oæiljcima, ne samo fiziËkim (na koæi) nego i emocionalnim. Akne i oæiljci naruπavaju izgled i Ëine mladu osobu nesigurnom, stoga je vrlo bitno na vrijeme poËeti pravilno njegovati i tre-

tirati masnu i aknastu koæu kako bi se izbjegle takve posljedice.

S obzirom na to da se u rjeπavanju problema akni koriste razne metode, kozmetiËki preparati i razni medicinski pripravci, zadatak kozmetiËara nije samo „obiËno” mehaniËko ËiπÊenje pora nego se oËekuje ozbiljan kozmetiËki pristup kojim Êe se djelovati ne samo na problem nego i na uzrok koji je doveo do nastanka akni.

Karakteristike masne, aknama sklone koæe: • suviπe sjaja na srediπnjem dijelu lica (T - zona) • trajna prisutnost sitnih, crvenkastih priπtiÊa • vrlo Ëesto prhutanje vanjskog sloja koæe praÊeno neugodnim osjeÊajem zategnutosti i svrbeæa • proπirene pore koje se brzo pune • zadebljala koæa bez sjaja, sivkaste boje • pojaËana dlakavost lica

Prvi je korak svojevrsna kozmetiËka anamneza, tj. temeljita obrada tijekom koje doznajemo najvjerojatniji uzrok akni. Viπak androgenih hormona i policistiËni jajnici Ëesto kod djevojaka uzrokuju akne na specifiËnim mjestima (podruËje oko brade i usnica te predio donje vilice), specifiËnog su izgleda i sastava pa je u takvim sluËajevima nuæna suradnja dermatologa i ginekologa. LijeËnik je taj koji Êe odrediti terapiju, a kozmetiËar vrstu tretmana i proizvoda kojima Êe se tretirati koæa u kozmetiËkom studiju te izabrati proizvode za kuÊnu uporabu.

Osnovni je zadatak kozmetiËara mehaniËko ËiπÊenje koje ukljuËuje dubinsko ËiπÊenje koæe, odstranjivanje suviπnog loja i postupno uravnoteæenje njegova luËenja te sprjeËavanje nastanka upalnih procesa, tj. akni. Ovisno o stanju koæe, taj se postupak provodi u pravilnim, periodi-

Ënim intervalima. Nakon ËiπÊenja koæu valja dezinficirati losionom blagog adstringentnog djelovanja (steæe proπirene pore) i visokom frekvencijom, a potom nanijeti specijalne vitaminske ampule i maske koje Êe ubrzati regeneraciju koæe, smiriti iritaciju i sprijeËiti upalu. Vrlo su uËinkovite maske na bazi ljekovite gline i algi obogaÊene vitaminima, poput vitamina B6 koji djeluje na normalizaciju luËenja loja i jaËa prirodne obrambene sposobnosti koæe.

Za dodatno umirivanje iritirane koæe i sprjeËavanje brzog nakupljanja loja dobro je napraviti limfnu drenaæu (ruËnu ili pomoÊu visokosofisticiranih aparata). Laganom masaæom limfnih toËaka potiskuje se limfa koja odvodi razliËite toksine i nusprodukte metabolizma prema glavnim limfnim Ëvorovima, a istodobno poboljπava dotok nove limfe. ZahvaljujuÊi poboljπanju limfne drenaæe pore ostaju dulje Ëiste te se postupno suæavaju i vraÊaju u normalu. Kako bi potaknuli bræu obnovu (regeneraciju) i zacjeljivanje koæe, vrlo je uËinkovito dva, tri puta tjedno provesti lasersku terapiju. Kratak, ali vrlo uËinkovit tretman zahvaljujuÊi infracrvenim zrakama potpomaæe dubinsku obnovu stanica koæe i znatno ubrzava zacjeljivanje ranica.

Od velike je vaænosti i suradnja kozmetiËara i fitoterapeuta koji odabire specijalne Ëajne mjeπavine i biljne pripravke za proËiπÊavanje organizma i koæe. Nakon potpune sanacije koæe mogu se kombinirati razliËiti tretmani za dodatnu njegu i odræavanje postignutog stanja. Vrlo su uËinkoviti tretmani voÊnim kiselinama te vitaminima A, C i E jer djeluju regenerirajuÊe i pospjeπuju izgled koæe.

Uz cjelovit pristup i dobru suradnju vaπe kozmetiËarke, lijeËnika i fitoterapeuta rezultati sigurno neÊe izostati. #38 VA©E ZDRAVLJE 31

34

Za lakπi æivot s dijabetesom

Pitam se pitam...

Normalne vrijednosti πeÊera u krvi prije spavanja nisu jamstvo da se πeÊer neÊe spustiti ispod normalne razine nekoliko sati kasnije, tijekom sna. Katkad i ne primijetimo da smo bili u hipo (hipoglikemiji), osim ako je rijeË o teæem obliku koji nas obiËno probudi. Tijelo na hipoglikemiju reagira oslobaanjem uskladiπtene glukoze uz postupno vraÊanje svjesnosti. U tom sluËaju moæemo se probuditi s jutarnjom glavoboljom, osjeÊati umor i imati visoku vrijednost GUK-a (glukoze u krvi). Najbolji je naËin da potvrdimo noÊnu hipoglikemiju mjerenje πeÊera oko 3 sata ujutro.

Uzroka moæe biti nekoliko: niska vrijednost GUK-a prije spavanja, pojaËana tjelesna aktivnost tijekom dana, preskoËen obrok prije spavanja itd. NajveÊi broj hipoglikemija dogaa se izmeu 2 i 3 sata ujutro, a kasnije se GUK poveÊava jer postupno prestaje djelovanje dugodjelujuÊeg inzulina injiciranog dan prije.

U sluËaju da su noÊne hipoglikemije uËestalije, najbolje je posavjetovati se s dijabetologom o prilagoavanju inzulinskih doza i noÊnog obroka. Ako ste skloni noÊnim hipoglikemijama, trebali biste uvijek dræati neπto slatko uz uzglavlje kreveta, glukozni bombon ili slatki napitak.

Kako prevladati strah od noÊne hipoglikemije?

Zaπto mi je popodnevna vrijednost πeÊera u krvi joπ visoka kad sam ujutro imao hipoglikemiju?

Tijelo na hipoglikemiju reagira izluËivanjem nekoliko hormona, ukljuËujuÊi hormon rasta i kor tizol. Oni ne djeluju odmah nego podiæu razinu πeÊera u krvi nakon nekoliko sati. Njihova aktivnost moæe trajati i do 24 sata, pa Êe moæda trebati uzeti dodatnu dozu inzulina da vam πeÊer ne postane previsok.

Dr ugi je moguÊi r a zlog da s te previπe pojeli reagir ajuÊi na hipoglikemiju.

©to joπ osim glukoznih bombona i slatkog napitka mogu uzeti u sluËaju hipoglikemije?

Joπ jedna dobra namirnica je mlijeko. Ono sadræi πeÊer laktozu koja se razgradnjom pretvara u glukozu. Isto tako sadræi masti i bjelanËevine te usporava nagli porast πeÊera u krvi. Manje masno mlijeko ima istu koliËinu laktoze. Kako biste sprijeËili ponovni razvoj hipoglikemije, trebali biste uzeti namirnice od sloæenih ugljikohidrata kao πto su sendviË, voÊe...

©to uËiniti kad zbog hipoglikemije izgubim svijest?

O znakovima i lijeËenju hipoglikemije potrebno je pouËiti Ëlanove obitelji i prijatelje za sluËaj da znakove sami ne prepoznajete ili niste sposobni priopÊiti u kakvom se stanju nalazite. Ako ste negdje gdje vas nitko ne poznaje, bilo bi dobro nositi identifikacijsku kar ticu na kojoj je navedeno da ste dijabetiËar s kratkom uputom kako s vama postupati u sluËaju da ste bez svijesti. Karticu moæete nabaviti kod svog dijabetologa ili u dijabetiËkom druπtvu ako ga vaπ grad ima.

Sa sobom uvijek nosite injekciju glukagona i osigurajte da Ëlan vaπe obitelji ili prijatelj zna kako ga primijeniti.

34 VA©E ZDRAVLJE #38

Zaπto viπe ne osjeÊam znakove hipoglikemije?

Mnogo dugogodiπnjih dijabetiËar a izgubi moguÊnos t osjeÊanja i prepoznavanja znakova hipolikemije kao πto su osjeÊaj gladi, znojenje, tjeskoba, ubrzan rad srca. Katkad se dogodi da jednostavno zaspemo kad nam padne razina πeÊera. Razlog tome su oπteÊenja na æivËanom sustavu.

U tom sluËaju potrebno je ËeπÊe provjeravati razinu GUK-a. Nikako se ne smiju prestati uzimati potrebne doze inzulina/tableta i potrebno je savjetovati se s lijeËnikom dijabetologom.

Smijem li voziti dok sam u hipoglikemiji?

Nikako! Hipoglikemija, pa Ëak i ona blaga, moæe ozbiljno utjecati na vaπu sposobnost upravljanja vozilom jer utjeËe na funkciju mozga - usporava reakcije i reflekse te izaziva nesuvislo razmiπljanje.

Ako ste u nedoumici jeste li u hipoglikemiji, zaustavite se, ugasite motor i izaite iz auta ako je moguÊe. Izmjerite GUK. Ako vam aparat za mjerenje GUK-a pokaæe nisku vrijednost, tretirajte hipoglikemiju na uobiËajen naËin.

PriËekajte dok vam vrijednost πeÊera ne poraste i dok niste sigurni da trezveno razmiπljate.

Uvijek sa sobom nosite i mali obrok, da vam bude pri ruci u sluËaju hipoglikemije.

Tekst preuzet iz Biltena zagrebaËkog dijabetiËkog druπtva ZADI, godina XI, broj 2 (42), srpanj 2004.

©to uËiniti kada na aparatu za mjerenje GUK-a oËitam nisku vrijednost, a ne osjeÊam znakove hipoglikemije?

Za svaku test-traku za mjerenje GUK-a proizvoaË je toËno odredio koliËinu krvi koja bi trebala osigurati toËan rezultat. Stoga pozorno proËitajte uputu i nastojte nanijeti toËno odreen uzorak krvi.

Ako sumnjate u rezultat, postoji moguÊnost da je mjerenje poËelo s premalim uzorkom krvi, pa ste dobili laæno nizak rezultat. Uputno je ponoviti mjerenje s novom test-trakom i provjeriti dobiveni rezultat. Ili, koristite test-trake Optium Plus.

Test-trake Optium Plus, koje koristimo uz aparat MediSense Optium, ne dopuπtaju da mjerenje poËne s premalim uzorkom krvi (potrebno samo 2,5 µl krvi). U sluËaju da stavite premalo krvi, samo dodajte preostalu koliËinu na istu test-traku. Tako Êete osigurati toËan rezultat svakog mjerenja i 100 -postotnu iskoristivost test-trake.

Sve informacije vezane uz sustav za kontrolu razine glukoze u krvi MediSense moæete dobiti na broju telefona Oktal Pharme 01/65 96 858 ili pozivom na besplatnu info liniju kluba 0800 33 33 44 e-mail: MediSenseklub@oktal-pharma.hr

#38 VA©E ZDRAVLJE 35

36

ElektriËna energija u funkciji lijeËenja Ultrazvuk, magnet, laser - elektriËna energija pretvorena u

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel 01/617 12 74

druge oblike energije koji se danas primjenjuju u lijeËenju raznih bolesti - npr. ultrazvuk, magnet, laser...

Terapija ultrazvukom

druge oblike energije s brojnim terapijskim moguÊnostima Fizikalna je medicina jedna od najstarijih metoda lijeËenja u povijesti te znanosti. Od davnina je poznato blagotvorno djelovanje nekih oblika energije na razne bolesti, osobito topline. S razvojem medicinske znanosti i znanosti opÊenito dostignuÊa fizikalne medicine sve su veÊa, pa je i struka bogatija novim spoznajama i sve uËinkovitija.

U novije se vrijeme fizikalni agensi sve viπe primjenjuju u terapijske svrhe. S elektronikom razvija se i elektroterapija kao dio fizikalne terapije koja ima veliku ulogu u lijeËenju.

Pokuπat Êemo dati prikaz nekih elektroterapijskih postupaka i njihove dijagnostiËke primjene.

Elektroterapija je dio fizikalne terapije koja se u lijeËenju koristi elektriËnom energijom. Direktna elektroterapija primjena je elektriËne energije neposredno na tijelo, a indirektna elektroterapija podrazumijeva pretvaranje elektriËne energije u 36 VA©E ZDRAVLJE #38

Ultrazvuk je neËujni zvuk, donje granice frekvencije od 20KHz. Radi usporedbe, ljudsko uho Ëuje zvuËne titraje od 20Hz do 20KHz. Osnovni elementi ultrazvuka su valna duljina, frekvencija, brzina prostiranja i intenzitet, tj. jaËina valova. UltrazvuËni ureaji rade na principu proizvodnje mehaniËkih oscilacija koje se prenose na kristal smjeπten u glavi ultrazvuka.

IzmjeniËna polarizacija kristala dovodi do njegova titranja koje se prenosi u okolinu, tj. u tkivo. S obzirom na to da ultrazvuËne frekvencije ne mogu prijeÊi granicu razliËitih medija kao πto su zrak ili metal glave ultrazvuka, ultrazvuk se moæe primjenjivati samo kad se glava ultrazvuka dovede u tijesan kontakt s koæom. U tu se svrhu najËeπÊe koriste neki kontaktni mediji, primjerice voda, glicerinsko ulje ili gel. Apsorpcija ultrazvuËnih valova ovisi o osobinama tkiva (kosti, primjerice, bolje apsorbiraju UZV valove), o frekvenciji UZV valova (valovi veÊe frekvencije bolje se apsorbiraju od onih niæe frekvencije) te o vremenu, tj. duljini izlaganja tkiva.

Metode primjene Kontaktna metoda - NajËeπÊe se primjenjuje. Glava ultrazvuka Ëvrsto prianja uz povrπinu koju tretiramo, a da bismo to postigli, primjenjujemo glicerinsko ulje ili gel. Mogu se koristiti i kreme te razliËiti lijekovi koji se nanose ispod glave UZV-a, tj. ultrazvuËne sonde, πto se naziva sonoforeza ili fonoforeza. Sonoforezu je preporuËljivo provoditi u sluËajevima upalnih reumatskih bolesti kad imamo jedan ili viπe zglobova koji ne reagiraju na sistemsku terapiju, jer ovim naËinom primjene postiæu se bolja apsorpcija lijeka i veÊa koncentracija u samom zglobu.

Inverzna metoda (metoda uranjanja) - Glava ultrazvuka uranja se u kontaktni medij, najËeπÊe vodu. Ovom se metodom tretiraju regije kod kojih se iz anatomskih razloga ne moæe ostvariti kontakt (sitniji zglobovi poput zglobova πake ili stopala).

Dio tijela koji tretiramo uranja se u vodu s glavom ultrazvuka dva centimetra od tretiranog podruËja.

Terapijski uËinci (djelovanje) MehaniËko djelovanje - radi se lagana povrπinska mehanomasaæa tkiva.

Biokemijsko djelovanje ∑ uzrokuje pretvaranje gel-stanja u sol-stanje i razbijanje velikih molekularnih kompleksa (npr. kod dekontraktura miπiÊa, miogeloza...).

Toplinsko djelovanje ∑ mehaniËkom masaæom tkiva mehaniËka energija pretvara se u toplinsku, osobito na mjestima gdje dolazi do refleksije (ra-

FIZIKALNA TERAPIJA

sipanja ultrazvuka), a to je granica izmeu mekih tkiva i kosti (hvatiπta tetiva, tetivne ovojnice, meniskusi), te se tako poveÊava propusnost staniËnih membrana.

Indikacije • bolesti lokomotornog sustava (oπteÊenja miπiÊa i tetiva) • degenerativne promjene (artroze, spondiloze) • upalne reumatske bolesti (reumatoidni artritis) • izvanzglobni reumatizam (bolno rame) • neke neuroloπke bolesti (npr. UZV po Selzeru u lijeËenju multiple skleroze)

Kontraindikacije • • • • • •

svjeæe ozljede sklonost krvarenju trudnoÊa primjena kod djece do 18 godina maligni tumori osteoporoza

Terapija laserom

skenirajuÊa tehnika - primjenjuje se kad treba tretirati veÊi dio tijela.

Terapijski uËinci Laser stimulira sintezu kolagena ubrzavajuÊi tako cijeljenje rana, ublaæava bol (djeluje analgetski), smanjuje oteklinu, smanjuje oæiljna tkiva, ima toplinsko djelovanje i povoljno djeluje na imunoloπki sustav.

Indikacije • u reumatologiji bolesti lokomotornog sustava (ozljede mekih tkiva i ligamenata - tendinitis, distorzija, luksacija, periartritis) upalne i degenerativne reumatske bolesti (upale zglobova, oπteÊenja zglobnih struktura) bolni sindromi (cervikalgija, brahijalgija, lumbago, lumboishijalgija • u otologiji - rinitis, otitis, sinuitis • u dermatologiji - oπteÊenja koæe, rane, akne, ulkusi, dekubitus, herpes simplex, herpes zoster

Kontraindikacije • koriπtenje terapijskog lasera nema kontraindikacije i nije πtetno ako se pravilno rukuje njime, uz pridræavanje mjera opreza i zaπtite.

Terapija magnetskim poljem Lasere dijelimo u Ëetiri skupine, a u fizikalnoj terapiji koristimo tzv. III. skupinu lasera ili terapeutske lasere, jaËine 50-500 mJ. Najuspjeπnijima su se pokazali poluvodiËki infracrveni laseri koji prodiru u dubinu tkiva i do pet centimetara. Terapeutski laseri πtetni su za oËi, pa su potrebne zaπtitne naoËale za pacijenta i terapeuta.

staniËnoj osnovi, tj. ono prodire u stanicu. Naime, kod razliËitih oboljenja membranski potencijali stanice promijenjeni su u odnosu na normalne vrijednosti, πto znaËi oπteÊenje i staniËne funkcije. Magnetoterapija ne utjeËe ciljano ni na jednu indikaciju nego poboljπava funkciju stanice, πto je u osnovi i uzrok bolesti. Provodi li se u odreenom razdoblju, dolazi do normalizacije elektriËne razlike potencijala, utjeËe se na izmjenu tvari i energije stanice te se poboljπava zasiÊenje stanice kisikom.

Nekoliko je razliËitih aparata za magnetoterapiju. KlasiËni se sastoji od dva velika ili mala bubnja, ovisno o dijelu tijela koji tretiramo. Magnetska traka postavlja se na dio tijela gdje æelimo smanjiti bol.

Indikacije • bolesti lokomotornog sustava (prijelomi kostiju, ozljede mekih tkiva) • degenerativne promjene zglobova (oπteÊenja zglobnih struktura - artroza, spondiloza) • miopatije (bolovi u miπiÊima) • ishijalgija (bol koja odlazi iz kriæa u nogu) • izvanzglobni reumatizam (bolno rame) • dermatoloπke bolesti (ulkus, dekubitus, herpes simplex) • sportske ozljede (uganuÊe zgloba, puknuÊe miπiÊa)

Kontraindikacije

Magnetoterapijom nazivamo terapiju niskofrekventnim pulsirajuÊim elektromagnetskim poljima. Djelovanje magnetskog polja temelji se na

• osobe s pacemakerom • osobe oboljele od πeÊerne bolesti • juvenilni dijabetes (πeÊerna bolest u djeËjoj dobi) • trudnoÊa • febrilna stanja (visoka temperatura) • krvarenja • hipotenzija (niski krvni tlak)

Metode primjene tehnika izravnim kontaktom - uglavnom se primjenjuje kod manjih povrπina (tzv. toËkasti laser)

U sljedeÊem broju: Elektroterapijske procedure (galvanske, dijadinamske i interferentne struje) #38 VA©E ZDRAVLJE 37

38

Namaæite se, molim novo

ili sprijeËiti samo nadoknadom progesterona, jer je njegova zadaÊa da πtiti dojke od cistiËne fibroze, a tijelo od raka. Uz to, normalizira zgruπavanje krvi, pomaæe izluËivanju suviπne tekuÊine iz tijela, podiæe raspoloæenje i vraÊa æelju za seksom.

Drugim rijeËima, djeluje kao protuteæa estrogenu jer osigurava njegove dobre, a sprjeËava loπe uËinke.

Estrogen pod kontrolom

Nakon πto su se u njihovu uËinkovitost i sigurnost uvjerili deseci milijuna æena razvijenih zemalja, Prirodna progesteronska krema i Estro-All krema stigle su i u naπe ljekarne.

Fitohormonske kreme sadræe prirodni porogesteron, pa uËinkovito i sigurno rjeπavaju tegobe uoËi mjeseËnice i u menopauzi Iznenadni napadi vruÊine i oblijevanje znojem, poveÊan apetit, suhoÊa rodnice i smanjena æelja za seksom zagorËavaju æivot mnogim æenama koje su zakoraËile u Ëetvrto desetljeÊe æivota. Te su tegobe posljedica sve manje proizvodnje estrogena, progesterona i drugih spolnih hormona, ali i poremeÊaja njihove ravnoteæe. Naime, kako se æena pribliæava menopauzi, razina estrogena i progesterona sve su niæe, pri Ëemu se razina progesterona sniæava znatno bræe pa dolazi do dominacije estrogena. To je prije 20-ak godina otkrio ameriËki lijeËnik John Lee, kojeg je otkriÊe navelo da svojim pacijenticama s predmenstrualnim sindromom i menopauzalnim tegobama pomogne prirodnim progesteronom umjesto klasiËnom hormonskom terapijom.

Istraæivanja su pokazala da prevaga estrogena u tijelu vodi mnogim neæeljenim posljedicama - ubrzava starenje, poveÊava rizik od nastanka raka dojke i maternice, gubitka koπtane mase, alergija, pomaæe nastanku cistiËne fibroze dojki i zadræavanju vode u tijelu, uzrokuje depresiju, nesanicu… Zbog toga dugotrajno hormonsko nadomjesno lijeËenje estrogenom, koje se Ëesto propisuje za ublaæavanje simptoma menopauze, poveÊava rizik od nastanka raka dojke i maternice, ali i moædanog i srËanog udara.

Negativni uËinci dominacije estrogena mogu se ublaæiti 38 VA©E ZDRAVLJE #38

Kao sigurna zamjena za hormonsko nadomjesno lijeËenje sintetiËkim estrogenom najbolji je prirodni progesteron jer nema neæeljenih posljedica. Dobiva se iz diosgenina, ekstrakta divljega slatkog krumpira (wild yam) koji raste u Meksiku, a moæe se dobiti i iz zrna soje. U laboratoriju se diosgenin sintetizira u progesteron koji, zahvaljujuÊi dr. Leeju, postaje sastavni dio fitohormonske kreme, preciznije Prirodne progesteronske kreme.

Da bi æena nadoknadila manjak progesterona u tijelu, dovoljno je da se namaæe tom kremom. Naime, koæa lako upija progesteron, a s obzirom na to da je topiv u masnoÊi potkoænog masnog tkiva, nesmetano ulazi u krvotok putem krvnih kapilara. Zbog toga se najbolje upija na dobro prokrvljenim mjestima kao πto su lice, vrat, dojke unutarnja strana ruke i jagodice prstiju.

Prirodna progesteronska krema pomoÊ je æenama u menopauzi, ali i æenama koje muËi predmenstrualni sindrom (PMS) povezan sa stresom te onima kojima deset i viπe godina prije menopauze (perimenopauza) izostaje ovulacija.

U oba sluËaja smanjena je proizvodnja progesterona, πto se dogaa kod otprilike 50 posto æena veÊ oko 35. godine æivota.

Uz prirodnu progesteronsku kremu postoji i Estro-All krema koja sadræi kombinaciju prirodnog progesterona i prirodnog estrogena. I ona pomaæe ublaæavanju simptoma perimenopauze i menopauze te smanjuje rizik od osteoporoze. Koristi se i kod velikog manjka estrogena u organizmu, a zbog prisutnosti progesterona ne vodi neæeljenim popratnim pojavama.

Pet glasova ZA: prirodne su, nemaju neæeljenih popratnih pojava, πtite jetru jer se nanose na koæu, uËinkovito rjeπavaju simptome predmenstrualnog sindroma, perimenopauze i menopauze te Ëuvaju zdravlje, smanjujuÊi rizik od nastanka raka dojke i maternice kao i razvoja osteoporoze.

Koliko znate o kalciju?

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Pitanja:

1. Muπkarci i æene trebaju podjednaku koliËinu kalcija.

ToËno / netoËno

2. Osteoporoza je bolest kostiju koju moæe uzrokovati nedostatak kalcija. ToËno / netoËno

3. Tijekom trudnoÊe i dojenja potreba æena za kalcijem ostaje ista. ToËno / netoËno

4. Kad je unos kalcija hranom preslab, tijelo ga uzima iz: a) jetre b) bubrega c) kostiju.

5. Vitamin D poveÊava iskoristivost kalcija u tijelu. Dovoljnu koliËinu vitamina D osigurava: a) izlaganje suncu b) hrana bogata vitaminom D i vitaminski proizvodi s D vitaminom c) oboje.

Odgovori:

1. ToËno - Odrasli trebaju najmanje 1000 mg kalcija na dan.

Kod æena u postmenopauzi koje ne uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju i kod muπkaraca nakon 65. godine æivota potrebe se penju do 1500 mg.

2. ToËno - Kosti postaju porozne i krhke, sklone lomovima.

Pohranjivanjem dovoljne koliËine kalcija u prve tri dekade æivota tijelo Êe lakπe podnijeti smanjenje gustoÊe kostiju uzrokovano starenjem.

3. NetoËno - Potrebe trudnica i dojilja za kalcijem poveÊane

su na oko 1200 do 1500 mg dnevno. Fetus treba kalcij i druge minerale za razvoj koπtanog sustava. Ako oni nisu dostupni iz hrane, izvlaËit Êe se iz majËinih kostiju. Dojilje dojenjem gube oko 300 mg kalcija dnevno.

4. c) - Zato je bitno unijeti dovoljno kalcija putem hrane.

5. c) - Za dobru iskoristivost kalcija nuæne su dovoljne koliËine vitamina D. Pod utjecajem UV zraka tijelo i samo moæe sintetizirati odreenu koliËinu vitamina D.

40 Hrana kao zamka æivota Tomislav KuπeviÊ

P

Prevelik unos hrane tijekom duljeg

razdoblja, koji prelazi normalne potrebe organizma, moæe imati vrlo πtetne posljedice na zdravlje 40 VA©E ZDRAVLJE #38

Pretjeran unos hrane dulje vrijeme, ponajprije ugljikohidrata, koji energetski znatnije prelazi potrebe metaboliËkih procesa i fiziËke aktivnosti, ima iznimno πtetne posljedice na ljudsko zdravlje. Miπljenja struËnjaka uveliko se razlikuju kada je rijeË o utjecaju ugljikohidrata na cijeli spektar bolesti suvremenog Ëovjeka, posebno onih koje zauzimaju vodeÊe mjesti na ljestvici uzroka smrtnosti, kao πto su bolesti srca i krvoæilnog sustava te maligna oboljenja.

UnatoË iznimnim uspjesima u odræavanju zdravlja, danaπnja medicina, na æalost, nema dovoljno preven-

NUTRICIONIZAM

tivan pristup bolesti, pa se dogaa da se ne lijeËi uzrok ili bolest nego samo simptomi, proglaπavajuÊi ih boleπÊu.

Stoga se katkad i ne govori πto je uzrok, a πto posljedica bolesti, odnosno lijeËe se posljedice, a ne uzroci.

Moæe se Ëuti kako se zbog debljine dobiva πeÊerna bolest ili neka od bolesti srËanoæilnog sustava ili kako visok krvni tlak izaziva bolesti krvoæilnog sustava, umjesto da se govori kako su i debljina i visok krvni tlak i bolesti srËanoæilnog sustava posljedice istog uzroka ∑ teπkog poremeÊaja hormonalnog sustava i metabolizma Ëovjeka uzrokovanog naËinom æivota, pri Ëemu je prehrana vrlo vaæan dio.

Ugljikohidrati - slasni, ali opasni Glukoza i inzulin - Prevelik unos hrane u organizam, posebno ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom (rafinirani proizvodi od æitarica, krumpir i πeÊer), brzo podiæe razinu glukoze (πeÊera) u krvi. Da visoka razina glukoze u krvi ne bi uzrokovala πtetu u organizmu, guπteraËa izluËuje inzulin kako bi je smanjila.

Upravo je jedna od najvaænijih zadaÊa inzulina da potpomogne prijenos glukoze iz krvi u druga tkiva, tj. u stanicu kao rezervu hrane (goriva).

Najprije se pune spremnici u jetri, u koje se glukoza odlaæe u formi glikogena. Nakon toga se glikogenom pune spremnici u stanicama miπiÊnog tkiva.

Ta dva spremnika hrane imaju relativno mali kapacitet i brzo se napune.

Ako je i nakon toga razina glukoze u krvi visoka, viπak glukoze pretvara se u masnoÊe i odlaæe u masnom tkivu koje je smjeπteno na najmanje aktivnim dijelovima tijela.

TreÊi

spremnik u masnom tkivu nije ograniËen moguÊnoπÊu odlaganja. Stanice svih triju spremnika omoguÊuju takav prihvat samo onda kada je razina inzulina u krvi dovoljna da pobudi receptore stanica tih tkiva.

Trajno visoka razina inzulina u krvi izaziva trajni hormonalni poremeÊaj u organizmu s brojnim vrlo πtetnim posljedicama po zdravlje Ëovjeka s razvojem raznih kroniËnih bolesti, od kojih mnoge mogu imati smrtni ishod Sindrom inzulinske rezistencije Ako je razina πeÊera u krvi dugotrajno visoka, i razina inzulina u krvi bit Êe dugotrajno visoka te Êe inzulin stalno pobuivati receptore stanica za odlaganje glukoze. Kako je najveÊa moguÊa rezerva glikogena u jetri relativno malena (60-90 g), to Êe se stanice jetre najprije poËeti braniti od visoke razine inzulina odbacujuÊi receptore, tj. smanjujuÊi osjetljivost na inzulin.

Stanice sljedeÊega ograniËenog spremnika glikogena u miπiÊima (300-400 g) u drugoj fazi visoke razine inzulina takoer se poËinju braniti smanjivanjem broja receptora i osjetljivosti na inzulin. Smanjivanje broja receptora na inzulin (koji omoguÊuju odlaganje glikogena u jetri i miπiÊima), naziva se inzulinska rezistencija, tj. otpornost stanica na inzulin - posljediËno visoka razina glukoze u krvi rezultira daljnjim poviπenjem razine

inzulina u krvi te se stvara zaËarani krug. Masne stanice najslabije djeluju na odbacivanje inzulinskih receptora, pa se kao vanjska manifestacija inzulinske rezistencije najËeπÊe javlja poveÊanje tjelesne teæine ili pretilost.

Kao unutarnja manifestacija pojaËano se stvaraju loπe masnoÊe u krvi koje prelaze uobiËajene vrijednosti (trigliceridi i “loπi” kolesterol - LDL), a smanjuju se korisne masnoÊe (“dobri” kolesterol - HDL). Inzulinska rezistencija s poveÊanim sadræajem inzulina i masnoÊa u krvi te poveÊanom tjelesnom masom Ëesto se naziva sindrom inzulinske rezistencije, koji u odreenome visokom postotku (ovisno o genetskoj predispoziciji Ëovjeka) moæe dovesti do razvoja πeÊerne bolesti (Diabetes mellitus tip 2).

Teæak hormonalni poremeÊaj Visok sadræaj hormona inzulina (prva razina hormonalnog poremeÊaja izmeu inzulina i glukagona) nema samo opisano djelovanje nego i bitan utjecaj na cjelokupno funkcioniranje organizma. Drugim rijeËima, koËi stvaranje cijelog spektra podskupine korisnih parakrinih hormona iz skupine prostaciklina, prostaglandina, tromboksana, leukotriena i lipoksina, koji se stvaraju iz dihomo-gama-linolenske (DGLA) i eikozapentaenske masne kiseline (EPA), a istodobno potiËe stvaranje podskupine hormona suprotnog djelovanja iz arahidonske masne kiseline (AA). Tako izaziva ozbiljan hormonalni poremeÊaj u ravnoteæi antagonistiËkih hormona (hormona suprotnog djelovanja) na razliËitim razinama. Dulje izlaganje takvome hormonalnom poremeÊaju dovodi organizam u stanje koje je prekursor za moguÊi

#38 VA©E ZDRAVLJE 41

razvoj niza bolesti, a koje opet u ovisnosti o genetskim predispozicijama pojedinca dovode do razvoja teπkih oboljenja Ëak i sa smrtnim posljedicama.

U prvu skupinu ubrajamo veÊ spomenutu inzulinsku rezistenciju s poveÊanom tjelesom masom i moguÊim razvojem πeÊerne bolesti (Diabetes mellitus tip 2).

U ostala bitna djelovanja visokog sadræaja inzulina u krvi spada i njegovo djelovanje na transport magnezija i kalcija u stanice. Kod pojave inzulinske rezistencije smanjuje se i unos magnezija i kalcija u stanice, koji se onda izluËuju iz organizma putem mokraÊe. SljedeÊe djelovanje poviπene razine inzulina je zadræavanje natrija, s posljedicom zadræavanja tekuÊine u tijelu. Inzulin je i snaæan stimulator simpatiËkoga æivËanog sustava te u sluËaju naglog poviπenja snaæno djeluje na suæavanje arterija. Visoke razine inzulina stimuliraju diobu stanica (proliferaciju) preko IgF receptora, πto predstavlja poËetni poticaj za razvoj malignih oboljenja. Time se automatski koËi hormon rasta nuæan organizmu za kontroliranu vlastitu obnovu stanica.

Inzulinska rezistencija jetre posredno utjeËe i na funkciju πtitne ælijezde.

Naveden je samo dio utjecaja koje poveÊana razina inzulina ima na brojne funkcije organizma.

Kao dodatne posljedice poviπene inzulinske rezistencije javljaju se:

MoguÊe posljedice MoguÊe negativne posljedice dugotrajno poviπene razine inzulina u krvi priliËno su brojne i raznovrsne.

• smanjenje unosa magnezija u stanice - suæavanje krvnih æila, poveÊanje krvnog tlaka • zadræavanje natrija u organizmu - poveÊanje krvnog tlaka • snaæno djelovanje na simpatiËki æivËani sustav - grËenje i suæenje arterija, poveÊanje krvnog tlaka i moguÊost razvoja srËanog udara • proliferacija stanica arterija s razvojem upalnih procesa - ateroskleroza, plak, zaËepljenje arterija.

Druga skupina posljedica su bolesti krvoæilnog sustava: • nakupljanje krvnih ploËica, tj. stvaranje krvnih ugruπaka • suæavanje arterija i poveÊanje krvnog tlaka • poticanje upalnih procesa u krvnim æilama i razvoj ateroskleroze.

Dakle, posljedice opisanih stanja su razvoj bolesti srca i krvoæilnog sustava, Ëije su vanjske manifestacije poznate kao poviπenje krvnog tlaka, ateroskleroza, angina pektoris, tromboza, aritmije srca, zatajenje srca, infarkt srca i moædani udar. O ozbiljnosti problema svjedoËi i podatak da danas u Hrvatskoj polovica svih umrlih umire od posljedica bolesti srca i krvoæilnog sustava. Ova skupina manifestacija bolesti srca i krvoæilnog sustava zajedno sa sindromom inzulinske rezistencije Ëesto se naziva Sindrom X. TreÊa skupina moguÊih posljedica su oboljenja uzrokovana poremeÊajem prostaglandina i leukotriena, koji imaju snaæno djelovanje na stvaranje limfokina, odgovornog za

NUTRICIONIZAM

Ostale posljedice Posljedice na ostalim organima i organskim sustavima u vidu raznih bolesnih stanja: smanjenje opÊeg i specifiËnog imuniteta poveÊanje kiselosti (acidoza) i oπteÊenja pojedinih organa smanjenje elastiËnosti tkiva manjak raznih minerala slabljenje vida osteoporoza propadanje zuba i parodontoza vrijed æeluca i dvanaesnika rak jajnika æuËni i bubreæni kamenci masna jetra hemoroidi proπirene vene upala slijepog crijeva ekcem oπteÊenja bubrega oπteÊenja guπteraËe zadræavanje tekuÊine glavobolje i migrena poremeÊaj u radu mozga s moguÊim razvojem Alzheimerove bolesti depresija bræe starenje razni upalni procesi

poremeÊaja viπestrukih mehanizama zaπtite od razvoja malignih oboljenja, tako da ih imunoloπki sustav ne prepoznaje kao maligne pa ne pokreÊe procese uniπtenja.

RezimirajuÊi navedeno, treba istaknuti da je potreban oprez u sluËaju prevelika unosa hrane u organizam tijekom duljeg razdoblja, posebno ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom koji moæe ozbiljno naruπiti zdravlje. Koja Êe se bolest kod pojedinca razviti, ovisi o genetskoj predispoziciji ili tzv. slaboj toËki organizma. Poseban oprez potreban je kod ljudi koji se malo kreÊu ili su stalno izloæeni stresu. Naime, fiziËka aktivnost ne samo da troπi viπak glukoze u krvi nego i sprjeËava stvaranje inzulinske rezistencije u miπiÊnom tkivu zbog stalne potrebe za transferom glukoze u miπiÊe, Ëime se razina inzulina djelomiËno dræi pod kontrolom. Dugotrajan stres takoer izaziva hormonalni poremeÊaj s poveÊanom razinom inzulina u krvi, od kojeg se Ëovjek moæe πtititi samo nekom od metoda opuπtanja.

Preventivna dijagnostika

poremeÊaj rada πtitne ælijezde razvoj gljiviËnih oboljenja...

imunoloπki sustav Ëovjeka. Zbog tog poremeÊaja mogu se razviti razliËite autoimune bolesti, razna alergijska oboljenja ukljuËujuÊi astmu, zatim artritis i multipla skleroza.

U Ëetvrtu skupinu moguÊih posljedica spadaju razna maligna oboljenja. Naime, zbog ponavljajuÊih upalnih procesa i Ëeste proliferacije stanica u sklopu procesa cijeljenja kao i proliferacije stanica koju potiËe inzulin, moæe doÊi do mutacije gena i malignog rasta stanica. Zbog genske mutacije dolazi i do

U svrhu dijagnoze pojedinih bolesti uzrokovanih opisanim poremeÊajima, uza standardne pretrage kod veÊ razvijenih bolesti, koriste se i preventivne pretrage koje upuÊuju na moguÊ razvoj bolesti u iduÊem razdoblju.

Tako se, primjerice, kod pretjerane debljine, koja je i na oko vidljiva, provode preciznija mjerenja visine, opsega pojedinih dijelova tijela i mase kako bi se utvrdio indeks pretilosti.

Prehrana suvremenog Ëovjek, uza sve veÊu izloæenost stresu i sve manju fiziËku aktivnost, ima nesagledive posljedice ne samo na opÊe zdravlje nego je pogubna i za æivot Druge pretrage ukljuËuju neposredno mjerenje razine inzulina u krvi na taπte ili posredno mjerenje razine glukoze na taπte kako bi se utvrdilo postojanje inzulinske rezistencije ili veÊ razvijene πeÊerne bolesti. Ove pretrage se veÊ kao standardne rade i u kombinaciji s mjerenjem kolesterola i triglicerida, te arterijskoga krvnog tlaka. SljedeÊi element pretrage u preventivnom ili dijagnostiËkom smislu je mjerenje razine C-reaktivnog proteina (CRP) u krvi koji upuÊuje na prisutnost upalnih procesa u svojoj poËetnoj ili uznapredovaloj fazi, bilo na krvnim æilama ili drugim dijelovima tijela, Ëija je posljedica ateroskleroza i ostale bolesti krvoæilnog sustava.

Sve te pretrage mogu upuÊivati na poËetak neke bolesti ili na veÊ uznapredovalu bolest. No, najnovije pretrage idu joπ dalje u preventivi moguÊeg razvoja bolesti, kao πto je odreivanje meusobnog odnosa nekih masnih kiselina u krvi od kojih se stvaraju odreene podskupine parakrinih hormona (npr. odnos AA/ EPA, tj. odnos izmeu arahidonskeAA i eikozapentaenske-EPA masne kiseline, a koji je prekursor hormonske neravnoteæe, poremeÊaja koji dovodi do razvoja spomenutih bolesti).

#38 VA©E ZDRAVLJE 43

44

Vitrektomija

minuciozna tehnika spaπava mreænicu Zdeslav Vukas, dr. med., spec. oftalmolog, OËna poliklinika dr. Vukas, Ilica 129, Zagreb, tel. 01/377 59 68

R

Rezultati vitrektomije su u 80 posto sluËajeva uspjeπni, a konaËan ishod

ovisi o tome postoji li oπteÊenje æute pjege i kolikog je opsega Kada je oko posrijedi, sama pomisao na operativni zahvat raa u nama zabrinutost i strah od ishoda.

Kako bismo vam barem malo odagnali strah, pokuπat Êemo vam ukratko prikazati jednu od kirurπkih tehnika, vitrektomiju - mikrokirurπku operativnu tehniku koja se izvodi kod razliËitih bolesti mreænice. Iako se za mnoge od njih do prije nekoliko godina smatralo da su inoperabilne, danas ih je vitrektomijom moguÊe uspjeπno operirati. U te bolesti ubrajamo: • krvarenja kod dijabetiËke retinopatije • zamuÊenja ili razliËite komplikacije u staklovini • upalne procese staklovine • odljepljenje mreænice • rupe u toËki jasnog vida (æuta pjega) • strana tijela u oku nakon ozljeda • upale svih slojeva oka (endophthal44 VA©E ZDRAVLJE #38

mitis) ili promjene strukture staklovine nakon operacije mrene, a koje mogu uzrokovati oπteÊenje (oteklinu) æute pjege.

Iako se vitrektomija katkad izvodi koristeÊi rez blizu prednjeg dijela oka, veÊina kirurga koji operiraju mreænicu ulazi u oko kroz dio oka koji se zove pars plana (pars plana vitrektomija), Ëime se izbjegava oπteÊenje leÊe i mreænice.

Operacija je dobila naziv vitrektomija po tome πto je prvi korak odstranjenje staklovine (corpus vitreum; gel-struktura kojom je ispunjeno oko) kroz milimetarski rez na rubu roænice (limbus). Staklovina se odstranjuje malim instrumentom (vitrekt), a nadomjeπta specijalnom slanom otopinom (BSS). Operativni zahvat izvodi se pod operacijskim mikroskopom i pomoÊu specijalnog kontaktnog po-

veÊala koje omoguÊuje jasan pogled u unutraπnjost oka i mreænicu. Da bi osvijetlio unutraπnjost oka i imao dobru vidljivost tijekom operativnog zahvata, kirurg koristi intenzivan izvor svjetlosti ili fiber optiku. Takve se operacije u veÊini sluËajeva izvode u operacijskoj sali pod lokalnom anestezijom, a u posebnim i sloæenim sluËajevima i u opÊoj anesteziji.

Operativne tehnike - Da bi postigao æeljeni cilj, kirurg se moæe sluæiti razliËitim operativnim tehnikama: 1. Stavljanje plina u oko (perfluoropropana - C3F8 ili sumpornog hexaflorida - SF6) koji pomijeπan sa sterilnim zrakom ima moguÊnost duljeg zadræavanja u oku (do dva mjeseca), a poslije biva zamijenjen oËnom vodicom koju stvara samo oko. Plinovi su korisni za izravnavanje odvojene mreænice i zadræavanje njezina prirodnog poloæaja za vrijeme ozdravljenja. Injekcije plina takoer se koriste kod operacije prsnuÊa (rupture) æute pjege.

Nakon stavljanja plina u oko treba πto viπe vremena dræati glavu u spuπtenom poloæaju prema naprijed.

Vidna oπtrina nakon operativnog zahvata relativno je slaba, a u oku je joπ oko 50 posto plina. MoguÊe komplikacije nakon stavljanja plina su pojava katarakte ili sive mrene i poviπen oËni tlak, pa se ne preporuËuje let avionom.

OFTALMOLOGIJA

2. Stavljanje silikonskog ulja u oko da bi se odvojena mreænica ponovno vratila na svoje mjesto. Silikonsko ulje moæe u oku ostati i nekoliko mjeseci pa i do godinu dana. Ova je tehnika primjerenija onda kada na dulje vrijeme treba tamponirati odvojenu mreænicu. Za razliku od plina, pacijent ima bolju vidnu oπtrinu jer gleda kroz Ëisto silikonsko ulje.

No, i silikonsko ulje moæe pospjeπiti nastanak mrene te poveÊati oËni tlak, Ëak oπtetiti mreænicu. Nakon πest mjeseci do godine dana silikonsko se ulje mora izvaditi, takoer u lokalnoj anesteziji.

3. Endofotokoagulacija argonskim ili drugi laserom tehnika je kojom se tretira mreænica kod razliËitih vrsta prsnuÊa (rupture) mreænice, kod odvajanja (ablacije) mreænice i bez rupture te kod proliferativne dijabetiËne retinopatije. Pravilnim izborom snage laserskog peËata, njegove veliËine i trajanja te odreenog broja laserskih peËata pomaæemo cijeljenju i zadræavanju mreænice u njezinom prirodnom poloæaju.

4. Cerclage je operacijska tehnika u kojoj se specijalnom silikonskom vrpcom promjera jedan milimetar zaveæe sredina oka ispod hvatiπta vanjskih oËnih miπiÊa i poveæe bjelooËnica. Koristi se ponekad s vitrektomijom da bi se pridonijelo vraÊanju odvojene mreænice na njezino prirodno mjesto.

5. Lensektomija je operacija oËne leÊe (lens = leÊa) za vrijeme vitrektomije, koja se ponekad izvodi kad na oku postoji siva mrena ili katarakta i kirurg ne moæe prikazati unutarnje strukture oka. Ugradnja intraokularne leÊe moæe se napraviti odmah nakon lensektomije ili zavrπene vitrektomije.

Izvodi se metodom phakoemulzifikacije (ultrazvukom), posebnim aparatom koji koristi visokofrekventni ultrazvuk.

Kod ovih mikrokirurπkih operacija koristi se i mnogo instrumenata koji sluæe za odvajanje oæiljnih tkiva i stranih tijela. Promjer mnogih od njih manji je od jednog milimetra i izuzetno su precizni. Kada je rijeË o zamuÊenoj leÊi i roænici, ni kirurg ne moæe pomoÊu operacijskog mikroskopa vidjeti unutraπnjost oka, pa se sluæi endoskopskom tehnikom koja mu omoguÊuje da na zaslonu vidi oËnu pozadinu i tako bolje kontrolira operativni zahvat.

Trajanje zahvata - Vitrektomija traje sat-dva, a ponekad i dulje ako je kombinirana s cerclageom ili lensektomijom, kao i u sloæenim sluËajevima.

Indikacije • Rupa ili prsnuÊe (ruptura) æute pjege - Nastaje tako πto staklovina vremenom degenerira, tj. mijenja strukturu, povlaËi centar za vid te tako nastaje rupa. Simptomi su zamagljenje vida, siva ili crna zona u centralnom vidu.

• DijabetiËka retinopatija - Ako je uznapredovala i izazvala krvarenje i oæiljne promjene koje kompromitiraju vid.

Slika 1 Cerclage - vrpca ispod vanjskih oËnih miπiÊa kod operacije ablacije mreænice

• Odvajanje (ablacija) mreænice - Moæe je uzrokovati prsnuÊe mreænice ili je rijeË o trakcijskoj ablaciji kada kod dijabetiËke retinopatije fibrovaskularno tkivo unutar oka povlaËi mreænicu. Simptomi

su mutnina pred okom, pad vidne oπtrine i pojava zavjese pred okom.

Slika 2 Odvojenje mreænice s velikom rupturom kod visoko miopskog oka

Komplikacije - Na popisu su zamuÊenje roænice, infekcija, krvarenje, katarakta ili siva mrena, glaukom, ablacija i reablacija mreænice. Bilo koja od ovih komplikacija moæe rezultirati gubitkom vida ili oka.

Rezultati vitrektomije su u 80 posto sluËajeva uspjeπni, a konaËan rezultat ovisi o tome postoji li oπteÊenje æute pjege i kolikog je opsega. Rezultat operacije bolji je ako æuta pjega nije zahvaÊena ablacijom mreænice.

KritiËno razdoblje nakon vitrektomije je dva, tri tjedna, i jako je vaæno da se pacijent u tom razdoblju pridræava uputa lijeËnika i medicinskog osoblja. Naime, bitno je prvih sedam do deset dana πto dulje tijekom dana dræati glavu nagnutu prema dolje kako bi djelovanjem silikonskog ulja mreænica bila trajno u prirodnom poloæaju.

LijeËnici u poliklinici Dr. Vukas prije dvije godine prvi su u Hrvatskoj poËeli izvoditi ambulantne operacije straænjeg segmenta oka - pars plana vitrektomije (PPV) - u lokalnoj anesteziji, a u suradnji s doc. dr. sc. S. PavloviÊem sa SveuËiliπne klinike u Giessenu (NjemaËka).

#38 VA©E ZDRAVLJE 47

48

Savrπena veza Dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

N

NOVO! Ureaj koji zamjenjuje ruËno ËiπÊenje i potrebu za

ispiranjem leÊa, stane u svaki dæep ili torbicu i dostupan je bilo kada i bilo gdje Oduvijek je maπtala o njemu... UnatoË tome πto joj je vizija njegovih fiziËkih vrlina bila nejasna, sve njegove unutarnje vrijednosti bile su joj kristalno bistre. Dobro je znala πto æeli ∑ sigurnost, pouzdanost, sposobnost da je nikad ne iznevjeri...

A opet, htjela je da bude neobiËan, drukËiji...

Kada ga je prvi put ugledala, zarobio je njezin pogled.

Osjetila je magnetsku privlaËnost. Plav, snaæan, s ludim osjeÊajem za ritam, bio je ispunjenje svih njezinih skrivenih æelja i snova. Pitala se je li moguÊa tako savrπena veza?

Mjeseci prolaze. Svakim je danom sve sretnija i bezbriænija. OËi joj naprosto blistaju. Vjernijeg i pouzdanijeg partnera nije mogla naÊi. Njezin RapidCare™ pruæa joj sigurnost kakvu prije nije mogla ni zamisliti. U svakoj situaciji, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, RapidCare™ Ëisti njezine leÊe u samo dvije minute.

Moæda ste pomislili da smo Vaπe zdravlje zaËinili ljubavnim romanom. Iako je ljubav iznimno vaæna za zdravlje, pisanje romana prepuπtamo drugim Ëasopisima. Bio je ovo

48 VA©E ZDRAVLJE #38

samo njeæan uvod u naπ novi proizvod za njegu mekih leÊa koji vam s ponosom predstavljamo!

Revolucija u njezi kontaktnih leÊa Complete® RapidCare™ predstavlja pravu revoluciju u njezi kontaktnih leÊa. RijeË je o elektriËnom ureaju (koristi se uz dvije AAA baterije - slika 1) koji u samo dvije minute potpuno oËisti meku leÊu. Kompaktan je, veliËine 7,0 x 5,5 cm, jednostavan i praktiËan. Stane u svaki dæep i torbicu tako da sada moæete osjetiti blagodati Ëistih leÊa u svakoj situaciji, na svakome mjestu i u bilo koje vrijeme.

Complete® RapidCare™ nadomjeπta ruËno ËiπÊenje i potrebu za ispiranjem leÊa. Kontaktne leÊe osciliraju patentiranom frekvencijom, uz Complete® otopinu. Rezultat je izvanredan: uz najmanji moguÊi unos kemijskih sastojaka mikroorganizami poput Pseudomonas aeruginosa ili Acanthamoebae, kao i proteinske i masne naslage, potpuno su uklonjeni. Znanstvenim ispitivanjima dokazano je uklanjanje raznih patogenih mikroorganizama, ukljuËujuÊi: • Pseudomonas aeruginosa • Staphylococcus aureus • Serratia marcescens • Candida albicans • Fusarium solani • Aspergillus niger • Acanthamoeba (trofozoiti i ciste).

Jednostavnost i praktiËnost na djelu Da biste koristili Complete® RapidCare™, treba uËiniti nekoliko sljedeÊih koraka (slika 2):

KONTAKTOLOGIJA

Slika 1

Slika 2

53 mm

4

1

2

3

67 mm 1. ulijte Complete® otopinu u RapidCare™ posudicu za leÊe (5 ml) 2. stavite kontaktne leÊe u koπarice za leÊe i umetnite ih u RapidCare™ posudicu za leÊe 3. priËvrstite posudicu na ureaj RapidCare™ 4. ukljuËite ureaj na jednu minutu 5. izlijte koriπtenu tekuÊinu i ponovite korake od prvoga do Ëetvrtog.

Nakon πto ste proveli postupak, leÊe su spremne za noπenje, s tim da uvijek imate osjeÊaj novih, svjeæih leÊa.

Kako biste bili sigurni da pravilno koristite ureaj, slijedi nekoliko naputaka: • Complete® RapidCare™ kompatibilan je sa svim vrstama mekih kontaktnih leÊa (godiπnje leÊe, leÊe za planiranu zamjenu, leÊe u boji...).

• Complete® RapidCare™ koristi se samo uz Complete® Comfort Plus otopinu.

• Svaka tri mjeseca zamijenite staru RapidCare™ posudicu novom.

• LeÊe preko noÊi moæete Ëuvati u RapidCare™ posudici uz Complete® Comfort Plus otopinu.

Iskustva govore Dopustite da vam prenesemo i neka iskustva korisnika Complete® RapidCare™ ureaja: • „...osjeÊam kao da imam novi par leÊa!”

• „...najviπe me impresionira udobnost leÊa nakon ËiπÊenja RapidCareom.™” • „...viπe me ne muËi osjeÊaj stranog tijela u oku.”

• „...koristila bih ga prije veËernjeg izlaska.”

• „... koristio bih ga tijekom dana, kada poËinjem osjeÊati suhoÊu oka.”

• „...koristila bih ga svake veËeri!”

Priuπtite sebi najkvalitetniju njegu mekih leÊa - ËiπÊenje bez kompromisa i vrhunsku higijenu uz najveÊu moguÊu udobnost noπenja leÊa u svakoj situaciji. Bit Êe nam drago da Complete® RapidCare™ postane vaπ vjeran pratitelj i zaπtitnik vaπeg vida.

MI©LJENJA STRU»NJAKA UnatoË veliku broju razliËitih vrsta kontaktnih leÊa i proizvoda za njihovu njegu, na hrvatskom træiπtu nismo imali ureaj sliËnih karakteristika. RapidCare Êe znatno olakπati njegu mekih leÊa, osobito nositeljima koji su izloæeni ekstremnim uvjetima okoliπa (klimatizirane prostorije, sportske dvorane, praπina, dim...).

Dean ©ariÊ, dr. med., spec. oftalmolog Kabinet za kontaktne leÊe KB Sestre milosrdnice, Zagreb

ProËitala sam u struËnoj literaturi o RapidCare ureaju kao novosti u njezi mekih kontaktnih leÊa, koji je na proπlogodiπnjem Sajmu optike SILMO u Parizu osvojio 1. nagradu za inovaciju. Drago mi je da je odsad dostupan i naπim pacijentima jer Êe omoguÊiti zdravije noπenje kontaktnih leÊa.

Ksenija ∆uruvija OpaËiÊ, dr. med., spec. oftalmolog spec. ordinacija za oËne bolesti i kontaktne leÊe, Zagreb

#38 VA©E ZDRAVLJE 49

KONTAKTOLOGIJA

Uza sva dobra svojstva proizvoda za njegu leÊa, uspjeπno noπenje kontaktnih leÊa ovisi o poπtovanju svih uputa za njegu, kao i o jednostavnosti rukovanja. Zato se radujem dolasku RapidCarea, koji Êe na jednostavan naËin pruæiti pacijentima maksimalan uËinak ËiπÊenja leÊa.

Branka Grbac-Budin, dr. med., spec. oftalmolog spec. oftalmoloπka ordinacija, Osijek

U danaπnje vrijeme brzog æivljenja i manjka vremena RapidCare prava je revolucija u ËiπÊenju i odræavanju mekih leÊa. Svojom uËinkovitoπÊu znatno poboljπava klasiËno ËiπÊenje leÊa te smanjuje iritaciju oËiju, a zahvaljujuÊi brzom uËinku i praktiËnom pakiranju dostupan je uvijek i na svakome mjestu.

Snjeæana Miljak, dr.med., spec.oftalmolog Kabinet za kontaktne leÊe KB Split

RapidCare ureaj dobrodoπao je na træiπte jer brzo i uËinkovito s leÊa uklanja bakterije, gljive i Acanthamoebu.

Zbog prikladne veliËine uvijek moæe biti pri ruci pacijentima, a bit Êe od pomoÊi i u kabinetima za kontaktne leÊe.

RapidCare je brz, uËinkovit i koristan, jednom rijeËju ∑ savrπen!

Prim. Tatjana BradetiÊ, dr. med., spec. oftalmolog Kabinet za kontaktne leÊe OB Sveti Duh, Zagreb

RapidCare je korisna spravica koja potrebu da se leÊe Ëuvaju u otopini najmanje Ëetiri sata svodi na nekoliko minuta. Nadam se da Êe ovaj ultrabrzi, a siguran naËin ËiπÊenja leÊa potaknuti one kojima je ËiπÊenje muka i nepotrebno gubljenje vremena da pronau tih nekoliko minuta za zdravlje svojih oËiju.

Doc. dr. sc. Rajko Pokupec, dr. med., spec. oftalmolog Kabinet za kontaktne leÊe KBC Rebro, Zagreb

Sa zadovoljstvom prihvaÊam svaku inovaciju koja unaprjeuje odræavanje higijene kontaktnih leÊa. RapidCare upravo je takav ureaj i pravo je rjeπenje za osjetljive meke leÊe.

Tamara SmrkiniÊ, dr. med., spec. oftalmolog Kabinet za kontaktne leÊe KBC Rijeka

KUPO N AR E™ SVI MA KOJI KUPE RAPIDC E S DO 24 . PR OSI NC A 20 04. T LJU POPU NJEN IM KUPO NO M PO©A NS KE RA Ë U N I DI O KA RTO ® E AMBALAÆE DARUJEMO COMPLET KE T PO ËE T NI (ST AR T NI) PA COM S KO Z M ET IË KO M TOR BI ® E I MA JIC U C O MP LE T RAPIDC AR E™ !

IME I PREZIME: ULICA : GRAD: TELEFON : E-MAIL : RAPIDCARE™ MI JE PREPORUËIO/LA : RAPIDCARE™ SAM KUPIO/LA U:

NA©A ADRESA - OKTAL PHARMA D.O.O. / ZA RAPID CARE / UTINJSKA 40, 10 020 ZAGREB

51

Protiv prehlade i kaπlja punom snagom

I

Neven MiloπeviÊ, mr. pharm., JADRAN-Galenski laboratorij

Islandski liπaj zovemo i

prirodnim antibiotikom jer liπajne kiseline uniπtavaju bakterije, odnosno djeluju protuupalno Koliko ste se puta uputili k lijeËniku zbog uporna i dosadna kaπlja, a da niste bili sigurni grebe li vas samo grlo, imate li sekreta koji bi trebalo iskaπljati ili je moæda dovoljno uzeti neπto πto Êe samo ublaæiti kaπalj? Iako su uzroci kaπlja razliËiti, katkad i vrlo ozbiljni, on je najËeπÊe simptom obiËne prehlade. Uglavnom je bolje izbjeÊi pretrpane Ëekaonice lijeËniËkih ordinacija i uputiti se u najbliæu ljekarnu gdje Êete bez recepta i Ëekanja pronaÊi sirup koji Êe vam olakπati iskaπljavanje ili zaustaviti dosadan i iscpljujuÊi podraæajni kaπalj.

Kod svih vrsta kaπlja u svim fazama prehlade djelotvoran je islandski liπaj (Lichen islandicus). To je simbiotiËki organizam gljiva i zelenih algi koji sadræi mucilaginozne polisaharide (lihenin i izolihenin), liπajne kiseline, sluzi i gorke tvari. Od biljke je ljekovita osuπena steljka (spuævasto tijelo). Islandski liπaj zovemo i prirodnim antibiotikom jer liπajne kiseline uniπtavaju bakterije, odnosno djeluju protuupalno. U vodi topivi polisaharidi

i sluzi oblaæu sluznicu ædrijela i gornjih diπnih putova smirujuÊi neugodan nadraæaj, a tako smiruju i podraæajni (suhi) kaπalj. No, djelovanje se tu ne zaustavlja. Kod produktivna kaπlja islandski liπaj pomaæe u sazrijevanju, rastvaranju i razrjeivanju sluzi Ëime potiËe i olakπava izluËivanje sekreta.

Zato simptom kaπlja, posebno kod prehlade, ubrzo nestaje, a osnaæeni organizam, potpomognut i protuupalnim djelovanjem islandskog liπaja, lakπe se bori s boleπÊu.

Kvaliteta + tehnologija = pun pogodak Iako je prehladu i kaπalj teπko izbjeÊi, moæemo si pomoÊi barem ublaæavanjem simptoma. Holyplant Sirup islandskog liπaja novi je proizvod JADRAN-Galenskog laboratorija koji ujedinjuje izvanredne uËinke potpuno prirodne, visokokvalitetne sirovine i vrhunske tehnoloπke obrade. Sadræi koncentriranu iscrpinu islandskog liπaja, pa i mala koliËina sirupa ima puni uËinak. Dovoljna je uzeti pola ili jednu Ëajnu æliËicu, ovisno o tome je li rijeË o djeci ili odraslima.

S obzirom na malu dozu i ugodan okus, prihvatljiv je i za osobe koje nerado piju sirup. Ne sadræi saharozu i ubraja se meu rijetke sirupe πto ih mogu uzimati i oni koji moraju izbjegavati πeÊer.

Uz Holyplant Sirup islandskog liπaja pomoÊi Êe vam i Holyplant Sljezov Ëaj i Holyplant Cvjetni Ëaj koji uz siguran uËinak imaju i izvrstan, prirodan okus kojem Êete teπko odoljeti.

Prehlade i kaπalj su pred vratima.

Krenimo protiv njih punom snagom.

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ #38 VA©E ZDRAVLJE 51

54

0,00 ‰!

Goran ©ariÊ, dipl. ing. prehrambene tehnologije

Zdrava jetra razgrauje alkohol razliËitom brzinom, ovisno o vrsti i koliËini alkoholnog piÊa, ali i o genima osobe koja ga uzima Kad kaæemo alkohol, veÊina ljudi pomisli na onaj opijajuÊi sastojak u vinu, pivu ili æestokim alkoholnim piÊima, dok kemiËari pod tim nazivom podrazumijevaju grupu organskih spojeva koji u sebi sadræe OHskupinu. Zapravo je rijeË o etilnom alkoholu ili etanolu (C2H5OH) koji je ujedno i najvaæniji alkohol u ljudskoj prehrani. S obzirom na to da su mnogi alkoholi toksiËni, upotrebljavaju se i kao dezinficijensi. Etanol je takoer toksiËan, ali ipak manje od ostalih alkohola. U daljnjem tekstu pod nazivom alkohol podrazumijevat Êe se etanol.

VeÊ u davna vremena ljudi su, vjerojatno sluËajno, otkrili kako se prave alkoholna piÊa. Naime, alkohol prirodno nastaje iz ugljikohidrata (πeÊera) kada ih odreeni mikroorganizmi metaboliziraju u odsutnosti kisika (fermentacija). S obzirom na to da veÊina biljaka (plodovi, sjeme, gomolji) sadræe veÊi ili manji udio ugljikohidrata, velik broj njih moæe posluæiti kao dobar materijal za izradu alkoholnih piÊa. Vino i pivo dobivaju se samo fermentacijom, a tzv. æestoka alkoholna piÊa kao πto su viski, rum i votka, koja sadræe i do 50 posto alkohola, daljnjom destilacijom produkata fermentacije.

54 VA©E ZDRAVLJE #38

Dovoljno razrijeen i uzet u malim koliËinama, alkohol izaziva euforiju ∑ osjeÊaj koji ljudi zapravo traæe kad uæivaju alkoholna piÊa. U svrhu postizanja takvih uËinaka alkohol je opijat (droga), tj. tvar koja moæe promijeniti jednu ili viπe funkcija u organizmu. Ako se umjereno dozira, djeluje opuπtajuÊe, smanjuje inhibicije i ohrabruje ljude na poæeljne druπtvene interakcije. Tako uziman moæe produljiti æivot i dobro zdravlje, iako se toËna i univerzalna doza ne moæe utvrditi. U narodu je opÊe prihvaÊena priËa da je alkohol (vino, ædrijepËeva krv) dobar za srce. Dokazano je da povisuje razinu HDL-a, tj. lipoproteina visoke gustoÊe u krvi, koji su indikatori srËanog zdravlja. Ispostavilo se, meutim, da postoje dva tipa HDL-a ∑ jedan povezan sa sniæenjem moguÊnosti srËanog udara i drugi koji je povezan s umjerenim uzimanjem alkohola. Otkrilo se da alkohol povisuje potonji, dakle nema utjecaja na srËano zdravlje.

Resorpcija poËinje veÊ u æelucu Uzet na usta, alkohol vrlo brzo stiæe u æeludac, gdje se zbog male veliËine molekula apsorbira veÊ

S alkoholom razborito

oko 20 posto unesene koliËine. To je razlog da do mozga moæe doÊi za samo jednu minutu, pa Ëovjek vrlo brzo moæe osjetiti blagu euforiju, pogotovo ako se pije na prazan æeludac. Kad je æeludac pun, molekule alkohola imaju manju moguÊnost apsorpcije, pa se njegov utjecaj ne osjeÊa tako brzo. Za usporavanje apsorpcije alkohola najbolje su ugljikohidratne grickali-

PITALI SMO

Alkoholizirana stanja • trijezno stanje (0,0 ∑ 0,5 g/L alkohola u krvi) - lagani znakovi euforije, priËljivost, ljudi se dobro osjeÊaju (nakon jednog do Ëetiri popijena piÊa) • pripito stanje (0,5 ∑ 1,5 g/L alkohola u krvi) - ljudi postanu nekritiËni, precjenjuju vlastite sposobnosti (nakon pet, πest popijenih piÊa) • pijano stanje (1,5 ∑ 2,5 g/L alkohola u krvi) ∑ nestaju samokritiËnost i kontrola, javlja se prostorna dezorijentiranost, moguÊi su povremeni gubici svijesti, vrtoglavica i povraÊanje (nakon πest do osam piÊa) • teπko pijano stanje (2.5 ∑ 3.5 g/L alkohola u krvi) - prevladava gubitak svijesti, tijek misli je kao u stanju izmeu sna i jave (nakon osam do deset piÊa) • stanje teπkog trovanja alkoholom (3,5 ∑ 4,0 g/L alkohola u krvi) - stanje stupora koje se moæe pogorπati do kome, dvoslike i zamuÊen pogled (nakon 10-15 popijenih piÊa) • donja granica smrtonosne koncentracije (4.0 g/L alkohola u krvi) - dolazi do slabljenja svih refleksa i potpunoga gubitka svijesti, a zbog paralize centra za disanje i do smrtnog ishoda (nakon 15 i viπe popijenih piÊa) Jedno piÊe 0,33 L 4,5-postotne pive 0,11 L 14-postotnog vina 0,015 ∑ 0.03 L 50-postotnoga æestokoga alkoholnog piÊa

ce (smoki, Ëips i sl.), a pomaæe i hrana s visokim udjelom masti jer usporava peristaltiku.

NajveÊa koliËina apsorbira se u tankom crijevu, odakle portalnom venom odlazi u jetru gdje se metabolizira. U sluËaju prekomjerna konzumiranja, jetra ne moæe razgraditi svu koliËinu alkohola, pa on prelazi u krv te se πiri u tjelesne prostore ispunjene tekuÊinom. S obzirom na to da æene imaju manje tih prostora, a veÊu koliËinu masnog tkiva, kod njih se razina alkohola u krvi viπestruko poveÊava.

Zdrava jetra razgrauje alkohol procesom oksidacije razliËitom brzinom, ovisno o vrsti i koliËini alkoholnog piÊa, ali i o genima osobe koja ga uzima (npr. Kinezi i sjevernoameriËki Indijanci apsorbiraju alkohol mnogo bræe nego bijelci).

Moæe oksidirati oko 15 g etanola na sat, πto je koliËina prisutna u jednom piÊu. Za razgradnju alkohola u jetri odgovoran je enzim alkohol-dehidrogenaza, Ëija koliËina prisutna u jetri ovisi o uËestalosti uzimanja hrane.

Ako se rijetko jede (npr. jednom dnevno), to uzrokuje razgradnju enzima, πto dovodi do slabog uËinka u metabolizmu alkohola. Dakle, ne samo da pijenjem na prazan æeludac osjeÊamo njegove uËinke vrlo brzo, nego se alkohol i dulje zadræava u krvi i jaËe utjeËe na mozak Alkohol izrazito negativno utjeËe na djelovanje mnogih lijekova. Ako se u jetri istodobno nau alkohol i lijek, ona Êe zbog potrebe enzima za metabolizam alkohola smanjiti razgradnju lijeka, i tako dolazi do poveÊanja moguÊnosti pojave lijekom izazvanih nuspojava. Starije osobe podloænije su nastanku nuspojava lijekova, s tim da ta osjetljivost raste s godinama.

Uzme li se lijek bez alkohola, razgradnja Êe se odvijati puno bræe. Osobe koje istodobno piju alkohol i uzimaju lijekove moraju biti svjesne mnogih opasnosti koje takva kombinacija nosi. Primjerice, Ëak se ni najmanje doze alkohola ne bi smjele konzumirati s antihistaminicima i nekim drugim lijekovima koji imaju sedirajuÊi uËinak (antidepresivi, opijati), a aspirin moæe poveÊati dostupnost alkohola, poveÊavajuÊi njegove nepoæeljne uËinke.

Alkohol smanjuje i produkciju antidiuretskog hormona (ADH) πto ga luËi hipofiza i koji je odgovoran za zadræavanje vode u organizmu, tj. ravnoteæu tekuÊina. Zbog djelovanja alkohola poveÊava se gubitak vode, odnosno mokrenje je uËestalije, πto izaziva æe, zahtijeva ponovno konzumiranje piÊa, najËeπÊe alkohol-

nog. Jedina tekuÊina kojom u tom sluËaju moæemo utaæiti æe je voda. S vodom gubimo i minerale kao πto su kalij, kalcij, magnezij i cink, koji su vaæni za oËuvanje ravnoteæe tekuÊina u organizmu te za mnoge kemijske reakcije u stanicama, ukljuËujuÊi kontrakciju miπiÊa.

Mnoge namirnice (koje nisu alkoholna piÊa) u svom sastavu imaju odreeni postotak alkohola ∑ ocat (moæe sadræavati do devet posto etanola), neki slatkiπi, prezrelo voÊe i povrÊe, neki sirevi i sl., ali je njegova koliËina u njima neznatna. Naime, normalnom i umjerenom kozumacijom takvih namirnica udio alkohola u krvi ili dahu ne bi se smio bitno poveÊati. Treba, meutim, imati na umu da je svaki Ëovjek poseban po svojoj konstituciji, tjelesnoj masi, metabolizmu, a samim time i razini tolerancije na alkohol.

Bolje je ne piti, ali...

Ako veÊ æelite popiti neko alkoholno piÊe i voziti, pojedite neπto prije toga jer Êe to usporiti apsorpciju alkohola i smanjiti njegovo nepoæeljno djelovanje. Æene su podloænije utjecaju alkohola od muπkaraca, pa i o tome treba voditi raËuna. Ljudi Ëesto pogreπno vjeruju da Êe se prije otrijezniti ako proπetaju, popiju kavu, istuπiraju se hladnom vodom i sl. Na æalost, te su mjere uzaludne i ne pomaæu. Jedini je lijek vrijeme. Treba Ëekati da se alkohol razgradi i da ga organizam eliminira. Dakle, ako ste popili jedno ili dva piÊa, priËekajte nekoliko sati i tek onda sjednite za volan. U svakom sluËaju, izbjegavajte istodobno konzumiranje alkohola i bilo kakvih lijekova jer bi moglo doÊi do nuspojava. ©to se tiËe kozumiranja namirnica koje sadræe manji postotak alkohola, ne bi smjelo biti straha od voænje.

#38 VA©E ZDRAVLJE 55

56

Belomet

aneo Ëuvar vaπeg æeluca Hrvojka Kostelac, dr. med.

Ægaravica i druge æeluËane tegobe - zaπto? ÆeluËana kiselina sudjeluje u probavi hrane i piÊa. U odreenim se okolnostima, meutim, moæe luËiti prekomjerno, obiËno nakon obilnijeg obroka ili konzumiranja jako masne, paprene, slane, zaËinjene, kisele ili jako slatke hrane, kao i konzumacije veÊih koliËina alkohola, kave, Ëaja ili puπenja cigareta. A upravo je poveÊano luËenje æeluËane kiseline uzrok nastanka ægaravice, nadutosti, bolova u æelucu i drugih æeluËanih tegoba.

Kako prepoznati ægaravicu? Ægaravica je osjeÊaj æarenja i peËenja u gornjem dijelu trbuha (tzv. æliËici) i iza prsne kosti, a posljedica je vraÊanja kiselog sadræaja iz æeluca u jednjak. NajËeπÊe se javlja nakon obilnog obroka prilikom sagibanja, uspravljanja ili leæanja.

Sluznica æeluca prilagoena je prisustvu kiseline, no sluznica jednjaka nije, pa stoga kiselina moæe uzrokovati oπteÊenja sluznice i bolesti jednjaka.

Za bol koju osjeÊate kao peËenje ili æarenje u gornjem dijelu trbuha i iza prsne kosti moæete reÊi da je ægaravica ako odgovorite pozitivno na veÊinu ovih pitanja: 1. Moæete li bol u trbuhu opisati kao osjeÊaj æarenja ili peËenja?

Da

Ne

2. Javlja li se osjeÊaj æarenja i peËenja nakon obroka?

Da

Ne

3. Javlja li se bol obiËno nakon πto ste pojeli neku odreenu hranu, pili veÊu koliËinu kave, Ëaja ili alkohola?

Da

Ne

4. Javlja li se bol, odnosno osjeÊaj peËenja u gornjem dijelu trbuha kad se sagibate, pregibate ili leæite?

Da

Ne

5. MuËe li vas iste tegobe i tijekom noÊi?

Da

Ne

Samo 1 tableta dnevno. viπe manjih na dan, najmanje pet. Ne jedite prevruÊu, ali ni jako hladnu hranu. Izbjegavajte kasne veËernje obroke kako ne bi bilo pojaËana luËenja æeluËane kiseline noÊu.

2. Izbjegavajte piÊa koja mogu biti uzrok ægaravice (veliku koliËinu kave ili Ëaja, alkohol).

3. Prestanite puπiti, jer i puπenje uzrokuje pojaËano luËenje æeluËane kiseline.

Ako tegobe i dalje traju, tu je Belomet Ako gore navedene mjere nisu dovele do poboljπanja tegoba, treba uzeti lijek za ublaæavanje ægaravice, bolova u æelucu i nadutosti. VeÊina lijekova protiv æeluËanih tegoba koje moæete kupiti bez lijeËniËkog recepta djeluje vrlo kratko pa valja uzeti viπe tableta na dan (ali i noÊu kod noÊne ægaravice) kako bi se ublaæile tegobe. Belomet jedini ima dugotrajan uËinak, pa je dovoljno uzeti jednu tabletu da biste cijeli dan bili osloboeni æeluËanih tegoba.

Belomet tabletu moæete uzeti odmah nakon pojave ægaravice, bolova i osjeÊaja nelagode u gornjem dijelu trbuha, nadutosti, podrigivanja i muËnine. Za razliku od drugih lijekova koje moæete nabaviti bez recepta, Belomet je jedini koji moæete uzeti prije obroka za koji znate da bi vam mogao izazvati ægaravicu te tako sprijeËiti njezin nastanak, bolove u æelucu i nadutost. Patite li od noÊne ægaravice, jedna Belomet tableta sat vremena prije spavanja omoguÊit Êe vam mirnu noÊ bez ægaravice jer Belomet djeluje satima.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu!

Za obavijesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

Moæe li ægaravica postati proπlost?

Moæe, samo najprije trebate poduzeti odreene korake i pokuπati otkriti uzrok ægaravice i drugih æeluËanih tegoba: 1. Izbjegavajte hranu koja moæe uzrokovati ægaravicu i druge æeluËane tegobe (jako masnu, zaËinjenu, kiselu i jako slatku). Izuzetno je vaæno rasporediti obroke u

56 VA©E ZDRAVLJE #38

Besplatni info telefon: 0800 20 30 40 e-mail: bezreceptni@belupo.hr www.belupo.hr

58

Probavne tegobe

na udaru moderne fitoterapije Stresan i Ëesto uæurban naËin æivota, prehrana siromaπna vlaknima, nedostatan unos tekuÊine i nedovoljna tjelovjeæba glavni su uzroci neredovite probave, Ëemu mogu pridonijeti i emocionalne i psiholoπke tegobe. Ritam praænjenja crijeva ovisi o æivotnoj dobi - πto je osoba starija, praænjenje crijeva je rjee. Promjene u praænjenju Ëesto su posljedica poremeÊene probave, πto dovodi do opstipacije (zatvor) ili konstipacije (rijetko i oteæano praænjenje). Ovisno o prehrani, starosnoj dobi, tjelovjeæbi, redovito praænjenje moæe se kretati od tri na dan do jednog svaka tri dana. Normalna stolica ne bi smjela biti ni previπe tvrda ni previπe meka, a praænjenje bi trebalo biti spontano, bez prevelikog napora. Rezultati istraæivanja upuÊuju na Ëinjenicu da je zatvor obiËno ËeπÊi kod æena, osobito tijekom trudnoÊe.

Kada govorimo o tome kako pomoÊi, moæemo, meu ostalim, reÊi neπto i o prirodnim laksativima.

Nekoliko ih je skupina i razliËitog su mehanizma djelovanja:

•

Laksativi na bazi antrakinonskih glikozida - Sadræani su u seni, krkavini, aloji i rabarbari. Metaboliziraju se u debelom crijevu, gdje djeluju na glatke miπiÊe stimulirajuÊi pokretljivost crijeva uz olakπano praænjenje nakon osam do 12 sati.

•

Laksativi koji pomaæu praænjenje crijeva stimulirajuÊi veÊinom glatke miπiÊe tankog crijeva i dio

58 VA©E ZDRAVLJE #38

debelog crijeva - Najbolji primjer je ricinusovo ulje.

•

MehaniËki laksativi - PotiËu praænjenje crijeva poveÊavajuÊi volumen mase fecesa (Agar-agar, Psillio, sjeme lana, caragenin).

•

Osmotski prebiotici (oligosaharidi) - NavlaËe i zadræavaju vodu u lumenu crijeva (sok od jasena - mana, laktuloza, πljive, tamarinda…).

•

Biljna ulja (lubrifikanti) Olakπavaju prolaz fecesa kroz crijevo (maslinovo ulje, laneno ulje, ulje slatkog badema, ulje pπeniËnih klica).

Djelovanje na brzinu ne uklanja i uzrok »ovjek modernog doba uvijek æeli brzo i uËinkovito rjeπenje svog problema pa zato vrlo Ëesto poseæe za sintetskim laksativima ili onima na bazi antrakinonih glikozida. Oba su rjeπenja drastiËna i ne djeluju na uzrok koji je doveo do zatvora.

Iako je uporaba laksativa na bazi antrakinonih glikozida ponekad neizbjeæna, i tada postoje manje drastiËna rjeπenja. Treba voditi raËuna o tome da odabrani proizvod sadræi nekoliko vrsta ljekovitog bilja antrakinonog djelovanja (sena, krkavina, rabarbara, crni sljez, aloja…) jer su tada koncentracije svakoga pojedinog sastojka manje (osobito sene). To osigurava uËinkovitost proizvoda, bez

nuspojava kao πto su agresivno djelovanje, bolno praænjenje crijeva, vjetrovi, nadimanje, poveÊana pokretljivost crijeva, tj. proljev… Uz bilo koji proizvod na bazi antrakinona svakako preporuËujemo uzeti kvalitetan probiotiËki proizvod (probiotiËke bakterije) jer Êemo tako kvalitetno pristupiti i rjeπavanju uzroka nastajanja zatvora. Ipak, treba voditi raËuna o tome da uporaba antrakinonih laksativa bude povremena i πto kraÊa.

Proizvod na bazi antrakinona nikako se ne preporuËuje djeci i trudnicama. Djeci, trudnicama i svima koji æele postupno, ali trajno rijeπiti problem zatvora preporuËujemo sirup na bazi osmotskih prebiotika (laktuloza, manitol) uz dodatak soka πljive i tamarinda. Osmotski prebiotici topiva su vlakna koja zadræavaju vodu u lumenu crijeva, omekπavaju feces i olakπavaju praænjenje crijeva. Uz dodatak koncentriranog soka πljive i tamarinda, osmotski prebiotici predstavljaju blagi laksativ koji sadræi prirodne tvari koje nisu πtetne i ne stvaraju ovisnost, a ujedno trajno rjeπavaju problem zatvora.

Vaæno je istaknuti da je za zdravu i redovitu probavu od neprocjenjive vaænost i zdrava crijevna mikroflora.

Odabir kvalitetna probiotiËkog proizvoda koji Êe selektivno stimulirati razvoj zdrave crijevne mikroflore pomoÊ je ne samo u regulaciji probave nego i za opÊe zdravlje i vitalnost.

60 Dijete izvan kontrole III Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

OTEÆANO DRUÆENJE S VR©NJACIMA Hiperaktivna djeca vrlo su Ëesto bolno svjesna svoje izoliranosti i odbaËenosti, kao i nesposobnosti da zadræe prijatelje Mnoga djeca s poremeÊajem paænje i hiperaktivnosti imaju vrlo malo prijatelja i na njih se Ëesto gleda kao na drugu vrstu. Njihovi su problemi rezultat impulzivnosti i kratkog opsega paænje, zbog kojih nisu u stanju nauËiti socijalna pravila ni pre60 VA©E ZDRAVLJE #38

poznavati socijalne znakove i poruke.

Djeca su Ëesto bolno svjesna svoje izoliranosti i odbaËenosti te nesposobnosti za zadræe prijatelje. Pokuπavaju to promijeniti, ali ne znaju kako i nisu u stanju to uËiniti sami.

Pruæi li im se dodatna pomoÊ, nerijetko mogu nauËiti graditi uspjeπne socijalne odnose. Mora im se pomoÊi da nauËe ono πto je veÊina djece uspjeπno nauËila spontano, bez razmiπljanja. U tome im mogu pomoÊi roditelji i nastavnici. Hiperaktivnoj djeci Ëesto treba dati specifiËne i jasne instrukcije. Moæe im se, primjerice, reÊi: „Prvo stani pokraj grupe djece.

Stoj tiho i neko vrijeme paæljivo sluπaj.

Kada budeπ siguran da znaπ o Ëemu oni priËaju i kada si dobro razmislio o tome πto im æeliπ reÊi, priËekaj prikladnu stanku u razgovoru i onda im reci kako se slaæeπ s onim πto su rekli jer...,

PSIHOLOGIJA

ili kako si i ti doæivio sliËno...”. Vrlo je vaæno pomoÊ pruæiti na pozitivan naËin, podræavajuÊi ga i bez kritiziranja. Moæda ovo zvuËi pretjerano, ali moæe biti od velike koristi odbaËenom i usamljenom djetetu koje æudi za prijateljima. Neka se djeca toliko loπe ponaπaju da ih drugi (i djeca i odrasli) konstantno odbacuju jer ne mogu tolerirati njihovo nametljivo, razarajuÊe i nasilno ponaπanje. Stalni neuspjesi i odbijanje djeteta od vrπnjaka moæe katastrofalno utjecati na njegovo samopoπtovanje, ali i na daljnje ponaπanje.

Savjeti za roditelje Roditelji mogu pomoÊi djeci u razvijanju pozitivnih socijalnih vjeπtina. Kako to uËiniti? Evo nekoliko savjeta: Vjeæbajte dobre socijalne vjeπtine kod kuÊe. Odredite, u dogovoru s djetetom, jedno ili dva socijalna ponaπanja koja æelite pojaËati u repertoaru ponaπanja svog djeteta prema drugoj djeci. To moæe biti dijeljenje igraËaka, tiho priËanje, bez zapovijedanja, bez upadanja u rijeË. Uspostavite program nagraivanja takvog ponaπanja.

Nekoliko puta svakoga tjedna odvojite nekoliko minuta i s djetetom vjeæbajte odabrana ponaπanja. Objasnite mu vjeπtinu koju biste æeljeli da pokuπa upotrijebiti. Odglumite situaciju u kojoj Êete vi biti dijete i tako pokaæite djetetu kako koristiti odreenu vjeπtinu. Neka dijete potom iskuπa novu vjeπtinu pred vama.

Ohrabrite ga i potaknite da upotrijebi novu vjeπtinu kad se sljedeÊi put bude igralo s nekim djetetom.

Kad god imate priliku, promatrajte svoje dijete u igri s drugom djecom, braÊom ili sestrama. »inite to ËeπÊe nego inaËe. Kad god opazite da je upotrijebilo nove vjeπtine, pohvalite ga ili nagradite. Pazite da pritom ne prekidate dinamiku igre. Katkad je bolje pozvati dijete na stranu i nagraditi ga kako mu ne bi bilo neugodno.

Vaπe dijete ne mora biti najpopularnije meu vrπnjacima. Popularnost nije toliko bitna kao prijateljstvo. Bolji cilj od popularnosti moæe biti potaknuti osjeÊaj prijateljstva kod svog djeteta.

Recite mu da poslije nastave ili vikendom pozove vrπnjake. Ima li ozbiljnih problema sa socijalnim vjeπtinama, isplanirajte i strukturirajte vrijeme koje Êe djeca provesti zajedno. Primjerice, isplanirajte odlazak u kino, igranje druπtvenih igara, pripremite posebne sendviËe, dajte im smjesu za modeliranje ili bilo πto drugo u Ëemu bi drugo dijete moglo uæivati.

Vaæno je da aktivnost bude strukturirana i da bude pod vaπim stalnim nadzorom. Strukturiran kontakt moæe potaknuti prijateljstvo izmeu vaπeg djeteta i njegova vrπnjaka.

Nadgledajte aktivnosti kojima se djeca bave. U trenutku kada primijetite da njihova interakcija izmiËe kontroli, prekinite igru i ponudite im da neπto pojedu ili neku mirniju, strukturiranu aktivnost.

mu ukaæete na to koje je ponaπanje neprihvatljivo i koje druga djeca ne vole.

UËinite sve πto moæete kako biste izbjegli da vaπe dijete vidi primjer agresivna ponaπanja u kuÊi. Pripazite na vlastito ponaπanje i ponaπanje ukuÊana kako se ne bi dogodilo da nesvjesno modelirate agresivno ponaπanje svog djeteta, bilo da je rijeË o vikanju, govorenju uvredljivih ili prostih rijeËi ili bacanju stvari.

Valja paæljivije nadgledati i πto gleda na televiziji. Ako ne moæete izbjeÊi da vaπe dijete gleda agresivno ponaπanje na televiziji, iskoristite takve scene da

Pomaganje hiperaktivnom djetetu da rijeπi probleme u odnosima s drugom djecom moæe biti vrlo teæak zadatak. Budite realni u oËekivanjima.

Traæite bilo koju priliku da organizirate situacije u kojima Êe vaπe dijete imati πansu za pozitivne kontakte s vrπnjacima. Izbjegavajte situacije u kojima je vjerojatno da Êe doÊi do socijalnog neuspjeha. Napori na kraju ipak mogu dovesti do pozitivnijih odnosa vaπeg djeteta s vrπnjacima te do kvalitetnijih prijateljstava.

Pokuπajte sprijeËiti druæenje s djecom koja su agresivna. Potaknite ga na druæenje s djecom koja Êe biti pozitivan model za odnose meu vrπnjacima.

UkljuËite dijete u organizirane aktivnosti u vaπoj zajednici, kao πto su izviaËi, sportski klubovi, folklor.

Pokuπajte odabrati aktivnosti koje su strukturirane i pod nadzorom odrasle osobe, po moguÊnosti s malim grupama djece. Izbjegavajte one koje zahtijevaju koordinirane napore s drugom djecom ili imaju sloæena pravila da bi se postigao uspjeh. Takve bi aktivnosti mogle biti prezahtjevne za hiperaktivno dijete. Uz to, bolje je odabrati aktivnosti sa πto manje kompeticije. Natjecanje izaziva poveÊano uzbuenje, πto kod hiperaktivne djece moæe poveÊati uËestalost neorganizirana ponaπanja.

Mnogi simptomi i karakteristike hiperaktivne djece mogu se preokrenuti u njihovu prednost. BuduÊnost djece s takvim poremeÊajem ne treba biti crna. VodeÊi raËuna o djetetovim snagama i slabostima te pruæanjem odgovarajuÊe pomoÊi, obitelj i struËnjaci zajedno mogu osigurati da hiperaktivno dijete postane svjesno svih svojih potencijala i da vodi sretan i uspjeπan æivot. #38 VA©E ZDRAVLJE 61

PSIHOLOGIJA

SEDAM OSNOVNIH PRINCIPA ODGOJA Opraπtanje je najvaæniji princip u odgoju djeteta, ali ga je Ëesto vrlo teπko provoditi u svakodnevnom æivotu Hiperaktivna djeca nemaju teπkoÊa s nedostatkom vjeπtina ili sa znanjem, pa neÊe biti od prevelike pomoÊi pokazivanje kako neπto da napravi. Umjesto toga uËinkovitije je dati jasne upute, reorganizirati zadatke tako da budu zanimljiviji ili da viπe motiviraju dijete, preusmjeriti njegovo ponaπanje prema buduÊim ciljevima umjesto prema neposrednoj gratifika62 VA©E ZDRAVLJE #38

ciji te pruæiti neposredne nagrade za izvrπene zadatke, uz poπtovanje pravila.

1. Neposredna povratna informacija i posljedice Kada je hiperaktivno dijete suoËeno sa zadatkom koji mu je neprivlaËan, teæak ili dosadan, osjetit Êe potrebu da radi neπto drugo. Æelite li

da nastavi zadanu aktivnost, morate dati pozitivnu povratnu informaciju i navesti posljedice koje Êe zadatak uËiniti privlaËnijim ili isplativijim za dijete, kao i blage negativne posljedice ako dijete odustane od zadatka.

A kada æelite promijeniti nepoæeljna ponaπanja, morate mu pruæiti nagrade i dati povratnu informaciju kada se nepoæeljno ponaπa te nabrojati negativne posljedice takvog ponaπanja.

Pozitivna povratna informacija moæe biti pohvala, ali i fiziËka njeænost. U nekim sluËajevima moæe ukljuËivati i nagrade, poput specijalnih privilegija ili sustava prema kojem dijete zaradi bodove da dobije posebne privilegije jer ga sama pohvala neÊe dovoljno motivirati da nastavi

PSIHOLOGIJA

zadanu aktivnost. Bez obzira na to koju vrstu povratne informacije dajete, ona Êe biti uspjeπnija πto je neposrednija odreenom ponaπanju.

2. Pruæajte ËeπÊe povratnu informaciju Hiperaktivna djeca ne samo da trebaju povratne informacije i posljedice bræe od druge djece nego i ËeπÊe.

Neposredne posljedice mogu biti uËinkovite i kada su povremene, no bolje djeluju na dijete ako su Ëeste.

Iskreno govoreÊi, pretjerivanje u tome za dijete moæe biti iritantno, a za vas zamorno, ali ako æelite promijeniti neko vaæno nepoæeljno ponaπanje, nuæno je to Ëiniti toliko Ëesto koliko vam dopuπtaju raspored, energija i vrijeme. Primjerice, umjesto da Ëekate da pohvalite dijete koje ima ozbiljnih teπkoÊa u zavrπavanju zadaÊe ili da ga poæurujete nakon πto piπe zadaÊu nekoliko sati, a moglo ju je zavrπiti u 20 minuta, recite mu da Êete mu dati jedan bod za svaki rijeπeni zadatak iz matematike, a bodovi se zbrajaju za ostvarenje neke pivilegije. Za pisanje cjelokupne zadaÊe takoer dajte razuman rok, 20 minuta, i recite mu da Êe, istekne li vrijeme, biti kaænjeno jednim bodom za svaki nerijeπeni zadatak. Tijekom rada hvalite dijete za to πto piπe zadaÊu i ohrabrujte ga za nastavak daljnjeg rada dok biljeæite bodove. »esto su roditelji vrlo zaposleni i okupirani svakodnevnim obvezama pa zaborave provjeravati dijete. Tome se moæe doskoËiti tako da postavite podsjetnike na mjestima gdje Ëesto boravite i svaki put kada vidite podsjetnik, komentirajte ponaπanje djeteta u tom trenutku.

3. Koristite veÊe i snaæne posljedice Kako bi ga se potaknulo da zavrπi neki zadatak, poπtuje pravila ili se dobro ponaπa, hiperaktivno dijete treba snaænije posljedice nego druga djeca.

One mogu ukljuËivati fiziËku paænju, privilegije, posebne slatkiπe, bodo64 VA©E ZDRAVLJE #38

ve, materijalne nagrade poput sitnih igraËaka koje djeca skupljaju, povremeno Ëak i novca.

To se moæe kositi s uobiËajenim stavom da djecu ne treba Ëesto materijalno nagraivati jer takve nagrade mogu smanjiti unutarnje nagrade djeteta poput Ëitanja, æelje da usreÊi prijatelje ili roditelje, ponosa kada svlada novu vjeπtinu. No, unutarnje nagrade imaju ograniËen utjecaj na hiperaktivnu djecu. Naime, priroda poremeÊaja zahtijeva da se koriste veÊe, vaænije i ponekad materijalne posljedice kako bi se razvila i odræavala pozitivna ponaπanja kod hiperaktivnog djeteta.

4. Koristite poticaje prije kazne Roditelji obiËno pribjegavaju kazni kada se dijete loπe ponaπa. To je uËinkovito kod djece koja nisu hiperaktivna, koja se tu i tamo loπe ponaπaju i tako doæivljavaju malo kazni. No, hiperaktivna djeca ËeπÊe se ne ponaπaju u skladu s normom i zbog toga doæivljavaju puno negativnih posljedica. Kazna, kada se koristi sama za sebe, bez nagrada i pozitivnih povratnih informacija, relativno je neuËinkovita metoda promjene ponaπanja. ObiËno dovodi do loπih osjeÊaja i neprijateljstva.

Vaæno je zapamtiti da kod hiperaktivne djece vrijedi pravilo pozitivno prije negativnoga. Imajte na umu da hiperaktivno dijete doæivi puno negativnih reakcija i kazni od osoba koje ne razumiju njegov poremeÊaj i da Êe ga samo odgovarajuÊi poticaji i nagrade nauËiti πto vi oËekujete od njega.

Kada æelite promijeniti nepoæeljno ponaπanje, odluËite kojim pozitivnim ponaπanjem Êe dijete zamijeniti nepoæeljno. Potom pomnije pratite kada se poæeljno ponaπanje javlja i kada se dijete tako ponaπa, viπe ga pohvaljujte i nagraujte. Nakon πto ste nagraivali novo ponaπanje barem tjedan dana, moæete poËeti kaænjavati suprotno ponaπanje. »ak i tada pokuπajte koristiti blagu kaznu, kao πto je gubitak privilegije ili neke aktivnosti ili kratki time-out, i nastojte odræati ravnoteæu izmeu kazni i nagrada: jedna kazna za dvije ili tri pohvale ili nagrade. Kaænjavajte konzistentno, ali selektivno samo za pojavljivanje odreenog ponaπanja.

5. Nastojte biti konzistentni Najteæi je korak u odgoju djece konzistentnost. No, da bi se neka ponaπanja promijenila ili poËela ËeπÊe javljati, nuæno koristiti iste strategije

PSIHOLOGIJA

svaki put. Biti konzistentan znaËi Ëetiri vaæne stvari: 1. svaki put reagirati na odreenu situaciju, odnosno ponaπanje 2. ne odustati prebrzo kada poËnete s promjenom nekog ponaπanja 4. svaki put reagirati na isti naËin, bez obzira na promijenjenu okolinu 6. oba roditelja trebaju koristiti istu metodu.

U nastojanju da se postave pravila, nepredvidljivost ili kapriciranje neÊe dovesti do promjene. Uz to, reagirajte isto i kod kuÊe i u javnosti, bez obzira na to πto drugi misle ili govore jer oni ne odgajaju vaπe dijete.

Promjene zahtijevaju vremena pa nemojte izgubiti nadu ako se stvari sporo mijenjaju. Naposljetku, pokuπajte odræati ujedinjenu roditeljsku frontu, koliko vam dopuπtaju razliËiti roditeljski stilovi.

Imajte na umu da je hiperaktivno dijete osjetljivo na posljedice i povratne informacije, a puno manje na razloge i racionalno objaπnjavanje nekih postupaka nego ostala djeca. Stoga reagirajte brzo, Ëesto i konzistentno, πto Êe dovesti do boljeg ponaπanja. Razgovori i prigovaranja dovode do otpora, a ne do posluπnosti.

6. Imajte na umu prirodu poremeÊaja Katkad, kada su roditelji suoËeni s teπko odgojivim hiperaktivnim dje-

tetom mogu izgubiti iz vida stvarni problem. Mogu se razbjesnjeti, ljutiti, osjeÊati se nelagodno ili se spustiti na djeËju razinu te se svaati s njim kao πto bi to radilo drugo dijete. Cijelo vrijeme morate imati na umu da ste vi odrasla osoba, uËitelj i skrbnik djeteta s poremeÊajem. Ako jedno od vas dvoje treba imati kontrolu nad situacijom, to ste u svakom sluËaju vi.

Jedan od naËina da ostanete smireni jest da se pokuπate distancirati od situacije i sagledati je kroz oËi stranca - vidjeti roditelja koji pokuπava rijeπiti problem s djetetom koje ima teπkoÊa u ponaπanju. Ako vam to uspije, moÊi Êete reagirati pravednije i razumnije nego ako se uzrujate. To je teπko i pokuπajte se svaki dan prisjetiti da vaπe dijete ima teπkoÊa, osobito u situacijama kada pokuπavate rijeπiti neko nepoæeljno ponaπanje.

Nemojte dopustiti da vaπ osjeÊaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li uspjeli pobijediti neko ponaπanje ili ne. Ostanite smireni, razvijte smisao za humor vezan uz problem. Katkad to znaËi i da odete u drugu prostoriju, maknete se iz situacije dok ne poËnete kontrolirati svoje osjeÊaje. Kada situacija izmakne kontroli ili ne zavrπi onako kako biste htjeli, nikako nemojte zakljuËiti da ste loπ roditelj.

7. Vjeæbajte opraπtanje Opraπtanje je najvaæniji princip u odgoju djeteta, ali ga je Ëesto teπko provoditi u svakodnevnom æivotu.

Vjeæbanje opraπtanja znaËi tri stvari. Prvo, svaki dan nakon πto stavite hiperaktivno dijete spavati uzmite nekoliko trenutaka i razmislite o djetetovim „prijestupima” te mu oprostite. Pustite da vas prou osjeÊaji ljutnje, razoËaranja, zamjeranja, povrede. Dijete ne moæe uvijek kontrolirati svoje ponaπanje i zavrjeuje da mu oprostite. To ne znaËi da nije odgovorno za to, ali znaËi da se trebate rijeπiti gorËine koja se veæe uz to.

Drugo, usmjerite se na opraπtanje drugima koji nisu razumjeli teπkoÊe vaπega hiperaktivnog djeteta te su zbog toga reagirali neodgovarajuÊe, ofenzivno ili su jednostavno etiketirali vaπe dijete kao lijeno ili neodgojeno. Vi znate bolje od toga i zauzmite se za svoje dijete, ali ne dopustite da pritom na vas djeluje ljutnja ili tuga.

Naposljetku, nauËite sami sebi oprostiti za pogreπke koje ste napravili u odgoju toga dana. Hiperaktivna djeca sposobna su pobuditi najgore u nama kao roditeljima, πto Ëesto dovodi do toga da se roditelji osjeÊaju krivima zbog vlastitih pogreπaka. Ne dopustite sebi ponavljanje pogreπaka bez posljedica, pustite samookrivljavanje, sram, poniæenje, tugu ili ljutnju koji prate taj aspekt samoprocjene. Zamijenite te osjeÊaje iskrenom procjenom roditeljskog funkcioniranja toga dana, identificirajuÊi podruËja koja su poboljπana.

66

Vjeæbe memorije Izvor: Women’s Health, rujan 2004.

Prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

#1 NOVE VEZE SA STARIM

Razmislite o asocijaciji rijeËima.

Ako, primjerice, kaæete “naranËa”, πto vam najprije pada na pamet? Na πto vas asocira ta slika? Nastavite u tom smjeru i uskoro Êete imati listu takvih i sliËnih primjera, pa kad pozovete u misli rijeË “juice”, sjetit Êete se slike koju ste prethodno povezali s naranËom, kao i s listom. PamÊenje funkcionira na isti naËin, pa je dobro da koristite asocijacije kako biste poboljπali pamÊenje Ëinjenica. #2 PONAVLJAJ I PAMTI

Ako znate da stalno zaboravljate imena ljudi, koncentrirajte se prilikom upoznavanja s nekim i trudite se njegovo/njezino ime upotrijebiti i po nekoliko puta tijekom razgovora.

Ponavljanje Êe vam pomoÊi da zapamtite. #3 ZAPISUJTE

Ovo je najbolja pomoÊ, posebno ako to πto ste zapisali moæete ponovno proËitati. #4 VJEÆBAJTE

Redovito zaboravljate roendane svojih prijatelja? Nikad ne znate gdje ste odloæili kljuËeve automobila? Nemate pojma πto ste radili juËer, a kamoli proπli tjedan? Moæda vaπe pamÊenje nije odliËno, ali ne morate se bojati. PomoÊu nekoliko savjeta za jaËanje pamÊenja vaπa zaboravljivost postat Êe proπlost.

66 VA©E ZDRAVLJE #38

Ispitivanja pokazuju da vjeæbanje moæe pomoÊi kako vaπem pamÊenju tako i tijelu. Znanstvenici misle da je razlog tome πto vjeæbanje poveÊava dotok kisika i hranjivih tvari u mozak i tako jaËa izluËivanje neurotrofina, supstancija koje poboljπavaju rad moædanih stanica. #5 IZBJEGAVAJTE SVE ©TO ODVRA∆A POZORNOST

Ako pokuπavate raditi nekoliko stvari odjednom, ne moæete se koncentrirati, πto znaËi da Êete zaboraviti πto ste radili. Kad se æelite potpuno koncentrirati, izbjegavajte sve πto vam moæe

odvratiti pozornost i koncentrirajte se na jednu stvar. #6 KORISTITE MNEMOTEHNI»KE METODE

Rima ili reËenica vezana uz neku informaciju pomoÊi Êe vam dozvati u sjeÊanje tu istu informaciju. Primjerice, pamÊenje telefonskog broja prema rimi u izgovoru znamenki, ili “Ide medo u duÊan, nije rek’o dobar dan.

Idi medo van nisi rek’o dobar dan.”

- u djeËjoj dobi za prisjeÊanje djeteta na to da treba pozdraviti, i sl. prema vaπoj trenutaËnoj inspiraciji. #7 PRATITE RAZINU STRESA

Kad ste pod stresom, u vaπem tijelu pojaËano se oslobaa hormon kortizol koji uniπtava glukozu, glavni izvor energije za vaπ mozak.

To znaËi da pod pojaËanim stresom vaπ mozak nema dovoljno energije za ispravno pospremanje sjeÊanja.

Meutim, i nedovoljna razina stresa moæe loπe djelovati na pamÊenje jer Êe vam tada biti dosadno, lako Êe vam biti odvuÊi pozornost, a ni vi neÊete obraÊati pozornost na to gdje ste neπto odloæili. U svakom sluËaju, pazite na to da razina vaπeg stresa bude uravnoteæena. #8 POKU©AJTE S ULJEM KADULJE

Andrea Lambell iz Internacionalne federacije profesionalnih aromaterapeuta kaæe da se kadulja stoljeÊima upotrebljavala za poboljπanje pamÊenja. U studiji iz 2003. pacijenti s Alzheimerovom boleπÊu koji su uzimali kadulju (ekstrakt, a ne esencijalno ulje) osjetili su statistiËki znatno poboljπanje u kogniciji

nakon 16 tjedana lijeËenja. Kadulja bi se trebala upotrebljavati u formi inhalacija pod struËnim nadzorom profesionalnih aromaterapueta. Ne bi je smjele uzimati trudnice ili osobe za koje se sumnja da boluju od epilepsije. Istraæivanje na Northumbria University pokazalo je da su studenti koji su uzeli kapsule πto sadræavaju ulje kadulje bili bolji u prisjeÊanju niza rijeËi kratko nakon πto su ih vidjeli u usporedbi s onima koji su uzeli placebo. Drugim rijeËima, kadulja moæe pomoÊi kratkotrajnom pamÊenju. #9 STVORITE NOVE NAVIKE

To Êe pomoÊi podsvjesnom pamÊenju. Primjerice, dok vozite auto ne razmiπljate o tome koju papuËicu trebate stisnuti ili u koju brzinu staviti. To je navika. Tako, ako stalno gubite kljuËeve, poËnite ih odlagati na specifiËno mjesto. U nekoliko dana to Êe postati podsvjesna navika pa viπe neÊete zaboravljati gdje ste odloæili sitnice. #10 DOBRO SE NASPAVAJTE

Nedovoljan san naruπit Êe vaπe mentalne funkcije i lakπe Êete zaboravljati. Pokuπajte koristiti lavandino ulje za lakπe uspavljivanje. #11 VIZUALIZIRAJTE

OsjeÊaj vizualizacije snaæan je pokretaË sjeÊanja - pokuπajte zamisliti stvari, pa Êe se i vaπe sjeÊanje dulje zadræati. #12 BUDITE ZAPOSLENI

Ako postanete “krumpir u fotelji” i ne æelite Ëitati, misliti ili raditi nove stvari, poËet Êete gubiti mentalnu budnost.

Za odræavanje moædanih funkcija potrebna je akcija. Zato, slaæite puzzle, vjeæbajte kriæaljke i sl. #13 UPOTRIJEBITE OSJET MIRISA

“Osjet mirisa izravno je povezan s podruËjem mozga koji ima veze s pamÊenjem. Aromaterapija moæe iskoristiti vezu izmeu emocija, pamÊenja i mirisa istodobno”, kaæe Andrea Lambell. “Ako u vaπoj blizini hlapi neko stimulirajuÊe esencijalno ulje dok uËite, taj miris dovest Êete u vezu s uËenjem (asocijacija). Stavite kap tog ulja na rupËiÊ tijekom ispita i bit Êete ponovno sa svojim knjigama!” #14 NAPRAVITE STANKU

Kad ste umorni, koncentracija slabi, pa treba uzeti stanku i odmoriti se od onoga πto u tom trenutku radite. To Êe vam pomoÊi da rezimirate πto ste napravili i razmislite o moguÊem drukËijem pristupu tako da Êete moÊi raditi dulje nego nastavite li raditi umorni. #15 BUDITE MOTIVIRANI

Ako niste motivirani, neÊete se sjetiti πto ste radili ili Ëitali.

Zato, uvjerite se da u onome πto radite ili Ëitate ima neπto i za vas pa ma kako to malo bilo.

68 Depresija - nevidljivi ubojica

Z

Ozren Podnar, prof.

Zbog predrasuda i iskrivljenih informacija osoba oboljela od depresije najËeπÊe ne moæe pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem

Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najveÊih paradoksa druπtva i medicine. Stotine milijuna ljudi u svijetu, a stotine tisuÊa u Hrvatskoj, trpe od te bolesti, ali u najboljem sluËaju jedna treÊina potraæi lijeËniËku pomoÊ, a odgovarajuÊi 68 VA©E ZDRAVLJE #38

tretman dobije samo njih 10-20 posto.

Depresija je ljeËiva, ali privoljeti osobu s depresijom (ili samog sebe) na odlazak lijeËniku, i to joπ psihijatru, u veÊini je sluËajeva mission impossible.

Svatko tko ima depresiju trpi brojne i ozbiljne smetnje i svjestan je da mu

je loπe, no ne shvaÊa prirodu svojih tegoba i ne zna πto mu je Ëiniti, a od okoline uglavnom dobiva pogreπne savjete i neumjesne primjedbe.

Zbog strahovitih predrasuda i iskrivljenih informacija, osoba oboljela od depresije najËeπÊe ne moæe pojmiti da su njezine tegobe zdravstveni problem, πto je preduvjet traæenja lijeËniËke pomoÊi. Stoga Ëovjeku valja objasniti πto depresija jest, pomoÊi mu da prepozna depresivne simptome kod sebe ili bliænjih, te ga obavijestiti o moguÊnostima uklanjanja tegoba.

Zadatak u svakom sluËaju nije nimalo lak, jer veÊina termina koji se rabe pri opisivanju ili objaπnjavanju depresije ljude odbija od lijeËenja.

Prvo, depresija je bolest, i to bolest odreenih dijelova mozga i æivËa-

PSIHOLOGIJA

spomenu mozga prvo nam na pamet padaju pojmovi inteligencije, logiËkog zakljuËivanja, shvaÊanja, uËenja, pamÊenja, snalaæenja u prostoru, no manje je poznato da je mozak i organ emocija i raspoloæenja, najvaænijih Ëimbenika za kvalitetu æivota pojedinca.

nog sustava, no prosjeËan Ëovjek teπko prihvaÊa zamisao da je bolestan na æivce jer mu to automatski (i pogreπno) sugerira da je sumanut, odnosno lud. Drugo, depresiju lijeËe psihijatri, koje ljudi opet povezuju s ludilom pa njima idu nerado, poskriveËki ili nikako. TreÊe, kod depresije se primjenjuju psihijatrijski lijekovi, na πto ljudi obiËno reagiraju komentarima „lijekovi neÊe rijeπiti moje objektivne probleme” ili „nisam ja lud da pijem lijekove za æivce”. »injenica je da je tek manjina svjesna kako lijekovi mogu rijeπiti ili barem ublaæili glavni problem, a to je upravo depresija.

Gdje se dogaa i kako nastaje TeπkoÊe pri poimanju depresije kao moædane bolesti proizlaze iz nerazumijevanja funkcija mozga, najslabije poznatog od svih organa. Pri

Depresija, kao i svako drugo raspoloæenje, proistjeËe iz rada mozga.

Razlike izmeu moædane aktivnosti kod depresivnih i kod zdravih ljudi uoËljive su na snimkama mozga dobivenih putem ureaja za PET (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom), gdje se vidi da je kod depresije, meu ostalim, smanjena metaboliËka aktivnost u lijevom prednjem reænju mozga. Taj i neki drugi dijelovi mozga naprosto ostaju izvan pogona, do Ëega dovodi manjak ili viπak odreenih tvari u mozgu ili smanjen broj æivËanih stanica u centrima za raspoloæenje. ©to uzrokuje spomenute promjene u moædanoj aktivnosti, koje potom dovode do pada raspoloæenja?

Dogaaju li se same od sebe ili su posljedica utjecaja vanjskih okolnosti?

MoguÊe je i jedno i drugo. NajËeπÊe depresiju izazivaju stres ili traume, ali u brojnim sluËajevima javlja se i bez vanjskog uzroka, po diktatu gena.

Depresiju redovito izaziva kombinacija genetskog naslijea i utjecaja vanjskih okolnosti. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest moæe nastati i bez stresnih podraæaja, to jest i u normalnim æivotnim okolnostima. Ako je pak Ëovjek pretrpio vrlo jak ili dugotrajan stres, moæe oboljeti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju.

Kako stres izaziva duπevne poremeÊaje? Kroz djelovanje na mozak. Pretrpimo li stresan podraæaj, u naπem se organizmu luËe stresni hormoni, πtetne tvari s razornim djelovanjem na sve organe. Kod ljudi s otpornim æivËanim sustavom stresni se hormoni luËe rjee, manje i kraÊe.

Kod osjetljivijih ljudi luËe se ËeπÊe, jaËe i dulje, a stradaju organi od srca i krvoæilnog sustava, preko æeluca i guπteraËe do mozga. U mozgu stresni hormoni blokiraju djelovanje hormona ugode te ubijaju milijune moædanih stanica. Ako je time pogoen centar za raspoloæenje, trpjet Êe od pada raspoloæenja - depresije.

Depresija nije u vanjskim okolnostima Jedna od teπkoÊa s kojom se suoËavaju struËnjaci ili informirani laici kad æele sugovorniku objasniti πto je depresija jest nesposobnost velikog broja ljudi da razlikuju svoje raspoloæenje od æivotnih okolnosti. Iako nema dvojbe da vanjske okolnosti (stresori) utjeËu na organizam, depresija je neπto πto se zbiva u mozgu, dakle u organizmu. Usporedbe radi, ako ste se porezali noæem, noæ je vanjska okolnost, a porezotina posljedica na vaπemu tijelu i sigurno je neÊete sanirati bacanjem noæa u smeÊe nego ËiπÊenjem i previjanjem rane.

Stresne okolnosti koje najËeπÊe izazivaju depresiju:

• gubitak nekoga ili neËeg vaænog, npr. voljene osobe ili kuÊnog ljubimca • samoÊa, odsustvo prijatelja ili ljubavi • teπka bolest (vlastita ili u obitelji) • porod, teπka trudnoÊa • selidba, drastiËna promjena æivotnih okolnosti • siromaπtvo, teπki uvjeti æivota • nezaposlenost ili besposlenost • beskuÊniπtvo, deloæacija • pretrpljena katastrofa (npr. potres, poæar) • pretrpljeno nasilje (npr. silovanje, razbojniπtvo, otmica) • izloæenost πikaniranju, zastraπivanju, prijetnjama • sudski proces ili Ëekanje presude • zatvor ili Ëekanje izvrπenja presude

#38 VA©E ZDRAVLJE 69

PSIHOLOGIJA

Ostali depresogeni faktori:

• manjak dnevnog svjetla • smanjeno kretanje • nezdrava prehrana • neki lijekovi, steroidi, alkohol, droge

Kako se osjeÊa depresivna osoba Osobe koje imaju depresiju svoje stanje nazivaju raznoliko. Mlai kaæu da su „u bedu”. Drugi kaæu da su „u komi”, „u æivotnoj krizi”, da se „osjeÊaju grozno”, da je „bolje da ih nema” i sliËno. Pogledajmo kako se osjeÊa osoba koja ima depresiju: • Prvo i osnovno πto je muËi jest potiπtenost, odnosno duboko sniæeno raspoloæenje (lat. depressio = potiπtenost). Osoba pogoena depresijom je dakle nesretna, utuËena, tuæna, katkad upravo oËajna i bespomoÊna.

• Osim πto je potiπtena, pojaËano je razdraæljiva i osjetljiva na stres, prigovore, uvrede, prepreke i druge æivotne nepogodnosti.

©to trebate znati o depresiji • depresija je poremeÊaj u radu dijelova mozga zaduæenih za raspoloæenje • postoji genetska predispozicija obolijevanju od depresije • depresija nije ludilo niti sumanutost • depresija nije razmaæenost ili umiπljeno stanje • depresije se ne moæete osloboditi snagom volje ili svjesnim naporom • depresija nije stil æivota • depresija nije posljedica naËina razmiπljanja • ne postoji „neopravdana” ili „bezrazloæna” depresija • od depresije moæete oboljeti i bez æivotnih stresova • protiv depresije djelotvorni su i lijekovi i psihoterapija • πto je depresija teæa ili dulja, to su lijekovi uspjeπniji od psihoterapije

70 VA©E ZDRAVLJE #38

• OsjeÊa se osamljeno, napuπteno, nevoljeno i suviπno. Iako su joj paænja i druπtvo potrebni, guæva joj smeta i Ëini je tjeskobnim.

• TipiËan depresivac slabije se koncentrira, bezvoljan je, apatiËan, trom i usporen, niπta ga ne veseli i ne motivira.

• Neke posljedice depresije usko su prepoznatljive na tjelesnom planu: poremeÊaj spavanja, apetita i spolne moÊi, bræe umaranje i iscrpljivanje, bolovi u raznim dijelovima tijela i opÊenito nemoguÊnost ispunjavanja svakodnevnih obveza.

Ne izbjegavajte struËni pristup Depresija od æivota Ëini pakao, iz kojeg se oboljeli silno æeli izvuÊi, ali u pravilu ne zna kako to uËiniti.

Neki od postupaka kojima ljudi pribjegavaju kako bi si nakratko podigli raspoloæenje ukljuËuju alkohol, duhan, kofein, πeÊer, droge, πoping, kockanje i druge vrste rizika. Sve nabrojano su samo priruËne metode „samolijeËenja” koje su u nas druπtveno prihvaÊenije od odlaska psihijatru i prihvaÊanja lijeËniËkog tretmana.

Pregledom najËeπÊih simptoma uviamo da depresija nanosi patnje, koje su ponekad toliko jake da oduzimaju Ëovjeku volju za æivotom, tjerajuÊi ga na samoubojstvo (suicid). Imate li pet ili viπe od navedenih simptoma tijekom dva ili viπe tjedana, imate kliniËku depresiju. Ako vam simptomi izazivaju patnju ili vas ometaju u obavljanju svakodnevnih poslova, javite se specijalistu za mentalno zdravlje bez obzira na to πto neinformirana okolina o tome misli.

Dvije temeljne vrste antidepresivne terapije su bioloπka i psiholoπka.

Bioloπka terapija ukljuËuje direktno djelovanje na mozak posredstvom lijekova. Oni uklanjaju biokemijske poremeÊaje u mozgu koji izazivaju depresiju. Moderni antidepresivi vrlo su pouzdani, blagi i lako podnoπljivi i

djelotvorni kod 80-90 posto ljudi koji ih uzimaju strogo prema uputama (redovito i bez preskakanja). Pazite na razliku: depresija se lijeËi antidepresivima, a ne sredstvima za smirenje, iako i potonji mogu biti korisni u odreenim fazama lijeËenja. Psihijatar mora nadzirati tijek lijeËenja, paziti na popratne uËinke lijekova, ispraviti doze i eventualno promijeniti lijek ili uvesti kombinaciju lijekova.

Psiholoπka pomoÊ podrazumijeva tretman kod ovlaπtenog psihoterapeuta. Pri izboru terapeuta snaæno vam preporuËujemo onog koji je bioloπki informiran te upuÊen u antidepresive i sredstva za smirenje. Terapeut vam treba objasniti od Ëega bolujete i rasvijetliti vam bit depresije. Zatim vam treba pruæiti moralnu potporu, ohrabrenje, utjehu, druπtvo pa i rame za plakanje ako je potrebno. U pojedinim sluËajevima moæe dati pacijentu konkretne i primjenjive savjete, primjerice za bolju komunikaciju s okolinom, za izbjegavanje stresnih situacija, za bavljenje aktivnostima koje podiæu raspoloæenje i drugo.

SamopomoÊ Prirodno sredstvo protiv depresije je gospina trava (hypericum perforatum), ali nije uputno kombinirati je s lijekovima. Lijekovima, ili gospinoj travi, moæete dodati vitamine B kompleksa, folacin (takoer vitamin iz skupine B), vitamin C, magnezij, cink, lecitin, Omega-3 masne kiseline i dr.

Kod blaæe depresije moæete si pomoÊi antidepresivnim postupcima: • svakodnevno se kretati i baviti tjelovjeæbom (dokazano imaju antidepresivan uËinak na mozak) • izlagati se sunËevom svjetlu, prirodnom antidepresivu • unositi u prehranu viπe ribe, tjestenine, puretine, piletine, integralne riæe, zobenih pahuljica, svjeæeg voÊa i povrÊa; pijenje i do 10 Ëaπa vode dnevno • smanjiti unos alkohola, kofeina i πeÊera

72 Suton ili svitanje radne terapije u psihijatriji

T

Tanja Bakoπka, studentica 3. godine studija radne terapije pri Visokoj zdravstvenoj πkoli u Zagrebu Dr. sc. Dubravka ©imunoviÊ, proËelnica Katedre za radnu terapiju pri Visokoj zdravstvenoj πkoli u Zagrebu

Temeljna filozofija radne terapije govori o Ëovjeku kao aktivnom biÊu koji kroz

svrsishovite aktivnosti ostvaruje interakciju s okolinom i njome manipulira 72 VA©E ZDRAVLJE #38

Smisao radne terapije Prema definiciji Svjetske udruge radnih terapeuta iz 1982., radna terapija obuhvaÊa postupke u lijeËenju fiziËkih i psihiËkih stanja kroz specifiËne aktivnosti sa svrhom dosezanja njihove najviπe razine, funkcije i neovisnosti u svim vidovima svakodnevnog æivota. Profesija radne terapije u obliku u kojem je danas poznajemo datira od 1917. Od toga doba, pa i u danaπnje vrijeme, razvija se u smislu temeljne filozofije struke. Filozofija profesije sustav je uvjerenja

RADNA TERAPIJA

i vrijednosti koji meusobno dijele Ëlanovi profesije, πto za radne terapeute ukljuËuje vjerovanje u ljudsku prirodu, utjecaj druπtva i okoline, vrijednost i smisao radne terapije, te razliËiti odnosi izmeu navedenih Ëimbenika. Uvjerenja koja su se joπ zadræala u praksi su: • poimanje osobe kao fiziËkoga, umnoga, emocionalnoga, duhovnoga i druπtvenog biÊa koje ima svoju proπlost, sadaπnjost i buduÊnost, i koje funkcionira u fiziËkom i socijalnom okruæju • vjerovanje u unutarnju motivaciju kao inicijalnu predispoziciju za djelovanje u okolini i uporabu vlasititih potencijala • prepoznati potrebu svakog pojedinca za uravnoteæenim okupacijama u æivotu, a radi ubrzanja napretka, davanja smisla æivotu, zadovoljavanja odreenih potreba, uvianja osobnih i priroenih potencijala, prilagodbe na promjene i odræavanje zdravlja • prihvaÊanje socijalne komponente pojedinca i velikog utjecaja πto ga okolina ostavlja na nas, u smislu formiranja nas kao osoba • vienje pojma zdravlja kao subjektivnog doæivljaja, subjektivne ocjene osjeÊaja dobrobiti, koje rezultira iz moguÊnosti da se u æivotu postigne i odræi ravnoteæa • vjerovanje u sposobnost ljudi i njihovu svojevrsnu odgovornost da pronau zdrav naËin prilago-

dbe na promjene kroz ono Ëime se bave • prihvaÊanje uloge radnog terapeuta koja se sastoji u pomaganju ljudima u njihovim okupacijama kako bi povratili smisao i ravnoteæu u æivotu • vjerovanje u okupaciju kao centralnog koncepta profesije i uporabu aktivnosti kao glavnog medija za djelovanje.

Svjetska zdravstvena organizacija opisuje odnos izmeu bolesti i aktivnosti na sljedeÊi naËin: “Funkcioniranje pojedinca na odreenim podruËjima je interakcija ili sloæen odnos izmeu stupnja zdravlja i okolnih Ëimbenika (npr. okolina i Ëimbenici osobnosti)”.

U svojim radovima radni terapeut iz Australije Wilcock argumentira gore navedeni odnos izmeu okupacije i zdravlja uvjerenjem da su ljudi okupacijska biÊa koja imaju srediπnji æivËani sustav kako bi mogli analizirati, organizirati, razumjeti, prosuivati, planirati, djelovati, oblikovati i izvoditi okupacije. Iz toga, dakle, slijedi da su okupacije uroena ljudska ponaπanja koja u sebi obuhvaÊaju sve Ëime se Ëovjek bavi, imajuÊi na umu bioloπko funkcioniranje organizma i socijalno okruæje. Ljudi su se razvili u okupacijska biÊa i kroz tu okupaciju se prilagoavamo ili u odreenim sluËajevima udaljavamo od naπega fiziËkoga, socijalnoga i kulturnog

okruæja. Wilcock dalje govori da postoje dvije razvojne funkcije okupacije - preæivljavanje i zdravlje. Kroz okupacije zadovoljavamo primarne potrebe za preæivljavanjem (voda, hrana, sigurnost, toplina, zaklon).

Zdravlje, koje se smatra prirodnim stanjem osobe, takoer se ostvaruje kroz okupacije, najprije da se zadovolje primarne potrebe, a potom da se odræe u ravnoteæi fiziËke, psihiËke i socijalne sposobnosti.

Zdravlje moæe biti pozitivno iskustvo, pozitivan osjeÊaj dobrobiti, a ne samo izostanak bolesti. Wilcock opisuje mentalno zdravlje kao stanje u kojemu ljudi mogu biti kreativni i kroz istraæivanje mogu iskusiti sve ljudske emocije, prilagoditi se na odgovarajuÊi naËin i bez teπkoÊa zadovoljiti æivotne potrebe.

Tri Ëimbenika okupacije koji mogu uzrokovati prekid zdravlja, odnosno bolest, su okupacijska neravnoteæa, deprivacija i otuenje. Okupacijska neravnoteæa je neravnoteæa aktivnosti, produktivnosti i odmora, πto dalje rezultira gubitkom ravnoteæe unutar komponenti same osobe (senzornomotoriËke, kognitivne i psihosocijalne), te gubitkom ravnoteæe izmeu osobe i njezine okoline. Okupacijska deprivacija nastaje kada vanjske okolnosti sprjeËavaju pojedinca da svoje potencijale iskoristi do maksimuma, πto vodi do neravnoteæe koja moæe rezultirati prekidom normalna funkcioniranja. Okupacijsko otuenje nastaje kada se osoba bavi

RADNA TERAPIJA

rapije, sukladno klijentovim potrebama. Naravno, aktivnosti moraju biti paæljivo isplanirane u dogovoru s klijentom jer izvoenje aktivnosti zahtijeva klijentov pristanak, kao i njegovu motivaciju. Kako bi aktivnosti imale terapeutsko zaËenje, moraju biti usmjerene k prevenciji daljnjeg onesposobljenja i poboljπanju kvalitete æivota, moraju biti prilagoene dobi klijenta te reflektirati klijentove æivotne uloge i zadatke. Takoer, one za njega moraju sadræavati smisao, svrhu i vrijednost.

Vrijednost aktivnosti ukljuËuje proces izvoenja i njezin konaËan produkt, pa se aktivnost i njezina vrijednost mogu promatrati s viπe glediπta: aktivnostima koje nisu u skladu s njezinim æeljama i moguÊnostima, πto rezultira frustracijom, dosadom, nezadovoljstvom i stresom.

Kad se osoba nae u novoj situaciji, pokuπat Êe se nositi s njome uz pomoÊ vjeπtina koje posjeduje, a ako to ne bude dovoljno, nastojat Êe nauËiti i razviti nove uËinkovite vjeπtine. Meutim, ako situacija i dalje bude izvan njegove kontrole, iskusit Êe krizu.

Za odræavanje ravnoteæe vrlo je vaæna brzina odvijanja promjene ako se promjena odvija prebrzo, znaËi da pojedinac nije stigao usvojiti nove vjeπtine, poremeÊena je prilagodba, πto moæe rezultirati disfunkcijom.

Stupanj i brzina promjene koju pojedinac moæe podnijeti bez gubitka ravnoteæe, bez zapadanja u krizu ovisi o unutarnjim Ëimbenicima (npr. sposobnost brzog uËenja i svladavanja novih vjeπtina) i vanjskim Ëimbenicima (npr. koliËina podrπke koju pruæa socijalno okruæje).

Ne samo da vjerujemo kako se zdravlje moæe definirati kao sposobnost funkcioniranja, sposobnost obavljanja aktivnosti, nego i to da nas ono πto radimo i Ëime se bavimo moæe uËiniti zdravim ili bolesnim.

Radni terapeuti smatraju da je okupacija najviπa razina Ëovjekova funkcio-

74 VA©E ZDRAVLJE #38

niranja, odnosno da razvija i integrira Ëovjekove tjelesne, misaone i duhovne potencijale kroz proces izvoenja aktivnosti. Aktivnost u Ëovjeku kreira odreene funkcionalne zahtjeve koji uzrokuju neuroplastiËne promjene i organizaciju te nas stoga i okupacija definira u fiziËkom, mentalnom, socijalnom i duhovnom smislu.

Jedinstvenost radne terapije jest u uvjerenju da je izvoenje okupacija srediπnje djelovanje za odræavanje zdravlja i osjeÊaja dobrobiti, te osjeÊaja kvalitete æivota. Iz navedenog proizlazi Ëinjenica da prilikom obolijevanja od psihiËke bolesti osoba viπe nije u moguÊnosti provoditi aktivnosti svakodnevnog æivota (aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena). Uz primarnu bolest vezuje se i suoËavanje s hospitalizacijom πto dalje vodi u krizu, pa radni terapeut ima veliku ulogu u promociji neovisnosti osobe i povratku sposobnosti izvoenja aktivnosti svakodnevnog æivota.

Ciljane aktivnosti u individualnom i holistiËkom pristupu Glavno je sredstvo djelovanja radnog terapeuta primjena aktivnosti kako bi se postigli æeljeni ciljevi te-

• kao sredstvo za uËenje, razvoj vjeπtina, osjeÊaj sposobnosti • pomoÊu kojega organiziramo vrijeme • koje nam omoguÊuje produktivnost, pruæa osjeÊaj korisnosti i kreativnosti • koje nam omoguÊuje izraæavanje i istraæivanje osjeÊaja • kao sredstvo stimulacije i aktivacije • za socijalnu interakciju i komunikaciju.

Primjerice, depresivni bolesnik je potiπten, ima manjak energije, interesa i volje, ima jak osjeÊaj krivnje i samooptuæivanja, pati od manjka koncentracije, sna i apetita, Ëesto ima suicidalna razmiπljanja i/ili pokuπaje. Ostali znaci i simptomi su promjene razine aktivnosti, promjene kognitivnih sposobnosti, govora i vegetativnih funkcija (san, apetit, seksualna aktivnost). Ti poremeÊaji gotovo uvijek uzrokuju znatna oπteÊenja socijalnih funkcija.

Naime, u sluËaju da radni terapeut ima u terapiji grupu klijenata s navedenom dijagnozom, to ne znaËi da Êe sve osobe ispoljavati sve simptome kliniËke slike jednakim intenzitetom, niti Êe pojedine aktivnosti za sve klijente imati jednako terapijsko djelovanje.

RADNA TERAPIJA

Aktivnosti moraju biti paæljivo isplanirane u dogovoru s klijentom jer izvoenje aktivnosti zahtijeva klijentov pristanak i motivaciju Zbog gore navedenoga, radni terapeuti svoje djelovanje ne temelje ponajprije na dijagnozi klijenta i primjeni medicinskog modela, ali s obzirom na to da rade unutar medicinskog modela, njihova je uloga analizirati odnos izmeu zdravlja i bolesti te ocijeniti kako on utjeËe na klijentovu okupaciju. PsihiËke bolesti Ëesto su rezultat kombinacije bioloπke, psiholoπke i socijalne komponente osobe. Stoga radni terapeut mora ispitati kliniËku prezentaciju bolesti iz biopsihosocijalne perspektive.

Za radnog terapeuta od izriËite je vaænosti i poznavanje djelovanja i nuspojava lijekova kako bi mogao realno procijeniti klijenta, odnosno kako bi bio svjestan da odreeno ponaπanje klijenta moæe biti uzrokovano djelovanjem lijekova, a ne bolesti kao takve. Prilikom procjene radni terapeut ima pravo koristiti se biljeπkama o klijentu prikupljenim od Ëlanova tima, a radnoterapijska procjena Êe sadræavati: • razlog hospitalizacije • klijentovo mentalno stanje • potrebe klijenta koje je zabiljeæio tim • potrebe zabiljeæene od samog klijenta • teorijski okvir i model prikladan za rad s klijentom (u psihijatriji najËeπÊe koriπteni modeli su model humane okupacije i model prilagodbe kroz okupaciju).

Modeli radne terapije Modeli radne terapije osiguravaju pristupe u praktiËnom djelovanju u radu s klijentom. Modeli radnom tera-

76 VA©E ZDRAVLJE #38

peutu pruæaju objaπnjenje, a u nekim sluËajevima i predvianje do kojih promjena moæe doÊi. U radu s klijentima s psihiËkim bolestima radni terapeuti se prilikom procjene koriste metodama koje ukljuËuju: • kratke, redovite kontakte s klijentom • radnoterapijsko promatranje • intervju • izvoenje i analizu aktivnosti • standardizirane i nestandardizirane testove (npr. Canadian occupational performance measure, Mini mental status examination, skala ponaπanja, test za procjenu rizika...)

• specifiËne procjene (npr. procjena izvoenja aktivnosti kuhanja, πto pripada u podruËje samozbrinjavanja).

Radni terapeut kroz procjenu Êe prikupiti informacije o uËinku psihopatologije na klijentovo funkcioniranje, kognitivnim teπkoÊama, klijentovoj svakodnevnici, aktivnostima samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnom vremenu, klijentovim æeljama i oËekivanjima o ishodu terapije, moguÊnostima za postizanje ciljeva, klijentovim “jakim i slabim toËkama” te o utjecaju okoline klijenta na njegovo okupacijsko izvoenje. U dogovoru s klijentom odreuju se kratkoroËni i dugoroËni ciljevi intervencije, pri Ëemu je velik naglasak na klijentorijentiranom pristupu kroz Ëiju Êe primjenu radni terapeut uspostaviti kvalitetan odnos s klijentom radi kvalitetne terapije, smanjujuÊi tako simptome psihiËkog poremeÊaja, a poveÊavajuÊi samostalno funkcioniranje klijenta u aktivnostima svakodnevnog æivota promjenom ponaπanja klijenta i/ili promjenom elemenata okoline.

Adams je sa suradnicima napravio jezgrovit prikaz procesa æivotnih promjena i model koji omoguÊuje odreivanje faze u kojoj se trenutaËno nalazi pojedinac. Tako je moguÊe analizirati i identificirati potencijalne ci-

ljeve i po potrebi pokrenuti potrebne izvore.

Moss i Danish&Danish opisali su brojne psiholoπke pristupe za unaprjeenje vjeπtine podnoπenja promjena i razvili opseæan sustav uËenja vjeπtina svakodnevnog æivota. Uloga radnog terapeuta je pomoÊi klijentu da postavi ciljeve koji su njemu ostvarivi i koji se mogu kao takvi razviti u odreene vjeπtine.

Radnoterapijska intervencija ima Ëvrsto uporiπte unutar zajednice u kojoj preventivni pristup radnog terapueta pomaæe u rjeπavanju problema klijenta. RijeË je o pristupu koji je orijentiran na rjeπavanje problema.

Tijekom radnoterapijske intervencije radni terapeut ne razmatra niti rjeπava probleme iz proπlosti nego je, naprotiv, orijentiran prema buduÊnosti klijenta u cilju poboljπanja kvalitete svakodnevnog æivota.

Cilj je intervencije razvijanje klijentovih potencijala na najviπu moguÊu razinu, poveÊanje kvalitete æivota i osjeÊaja dobrobiti te poveÊanje zadovoljstva prilikom obavljanja aktivnosti svakodnevnog æivota. Ishod intervencije trebao bi biti osposobljavanje klijenta za izvoenje okupacija koje Êe mu omoguÊiti da odræi fiziËko i psihiËko zdravlje. U svrhu ostvarivanja gore navedenoga, od velike je vaænosti dobra komunikacija i interakcija izmeu Ëlanova tima.

Naravno, svatko ima zadatak da svoje terapijske postupke valjano argumentira i svatko ima pravo na poπtovanje i priznanje od ostalih Ëlanova tima. Na taj naËin meu Ëlanovima Êe se razviti zdrav odnos kao i motivirajuÊa i stimulirajuÊa atmosfera, kako za osoblje tako za klijenta, jer svi mi imamo zajedniËki cilj, a to je pruæiti kvalitetnu terapiju i pomoÊi klijentu.

„»ovjek uËi kako kvalitetno organizirati svoje vrijeme i Ëini isto kroz provedbu aktivnosti.”

(Meyer, 1922.)

OjaËajte obranu na prirodan naËin Rudbekija, poznatija pod botaniËkim nazivom Echinacea, jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka za jaËanje obrambenog sustava organizma S dolaskom hladnijeg vremena poveÊava se uËestalost prehlada i oboljenja diπnih puteva, a uzrokuju ih brojne vrste virusa i bakterija koji se brzo mnoæe i lako πire, posebno u zatvorenim prostorima gdje boravi puno ljudi. Kod oboljele osobe pojavljuje se niz neugodnih simptoma poput kihanja, πmrcanja, oteæana disanja i poviπene tjelesne temperature. Oteæano je ili Ëak potpuno onemoguÊeno obavljanje svakodnevnih aktivnosti, a moguÊe su i komplikacije.

UËinkovita su sredstva za sprjeËavanje i lijeËenje prehlada i ostalih oboljenja diπnog sustava biljni lijekovi, koji se posebno preporuËuju jer nisu πkodljivi i pogodni su i za djecu i za odrasle.

Jedna od najpoznatijih ljekovitih biljaka za jaËanje obrambenog sustava organizma je rudbekija, poznatija pod botaniËkim nazivom Echinacea angustifolia ili Echinacea purpurea.

Domovina biljke je Sjeverna Amerika. Listove i korijenje oduvijek su upotrebljavali Indijanci kao lijek za iscjeljenje svih vrsta rana. Zbog vr-

77

lo lijepih cvjetova veÊ se dugo uzgaja i kao ukrasna biljka.

Svjeæi ekstrakt iz cijele biljke, posebno korijena, bogat je polisaharidima i glikozidima koji potiËu staniËni imunitet.

Dr. Theiss Echinacea biljne kapi prirodni su pripravak s visokom koncentracijom ekstrakta uskolisne rudbekije (Echinacea angustifolia). Dr. Theiss Echinacea biljne kapi stimuliraju imunoloπki sustav organizma, poveÊavajuÊi aktivnost i uËinkovitost obrambenih stanica. Tako sprjeËavaju bakterijske i osobito virusne infekcije te omoguÊuju bræi oporavak nakon brojnih oboljenja. Posebno su djelotvorne u sprjeËavanju prehlade, bronhitisa, upale grla, hunjavice i gripoznih stanja. U vrijeme prehlade i gripe preporuËuje se preventivno uzimati 20-30 kapi tri puta dnevno kako bi se obrana organizma dovela u visoku formu. Uz pomoÊ Dr. Theiss Echinacea biljnih kapi ojaËat Êete obrambene snage organizma na prirodan naËin!

Dr. Theiss Echinacea biljne pastile sadræe ekstrakt uskolisne rudbekije (Echinacea angustifolia). Djeluju protuupalno i kao prirodni stimulans imunoloπkog sustava. Sadræe samo prirodne tvari bez kemijskih dodataka. Dokazano su uËinkovite i neπkodljive. PreporuËuju se i kao preventivno sredstvo za zaπtitu od prehlade i gripe koje mogu koristiti i djeca i trudnice. Ne sadræe πeÊer pa nema opasnosti od nastanka karijesa. Ugodna su okusa i praktiËne u primjeni.

Potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA #38 VA©E ZDRAVLJE 77

78

Za muπkarce i æene...

O

Frano Barta, dr. med., ordinacija opÊe medicine, B. RadiÊa bb, Velika Gorica

Oralni, nehormonski biljni stimulator koji dokazano

poboljπava seksualnu aktivnost Znamo da u Hrvatskoj postoje registrirani sintetiËki preparati koji poboljπavaju seksualni æivot, posebno muπkaraca, odnosno mnogih parova, ali treba reÊi da ima i odreenih kontraindikacija za njihovu primjenu. Posebno bi ga trebali izbjegavati oni koji imaju arterijsku hipertenziju i uzimaju gliceriltrinitrat ili sliËne lijekove.

Odnedavno je na naπem træiπtu potpuno nov preparat ∑ Tribestan.

Aktivna supstancija toga originalnog pripravka u svijetu je odavno poznata kao uËinkovita alternativa sintetiËkim preparatima i gotovo se tri desetljeÊa provode istraæivanja na njoj.

Tribestan se proizvodi u Bugarskoj, u njihovoj najstarijoj farmaceutskoj kuÊi Sopharma, a sadræi 250 mg ekstrakta biljke Tribulus terrestris L. Bulgaricum koji dokazano poboljπava seksualnu aktivnost muπkaraca i znatno produljuje vrijeme erekcije. Pokazuje uËinke i kod æena u smislu poboljπanja seksualne aktivnosti, stimulacije ovogeneze i druge.

78 VA©E ZDRAVLJE #38

U Bugarskoj, Rusiji i Kini tradicionalno se koristi kao dodatak prehrani za podizanje vitalnosti, snage i raspoloæenja.

Preparat nije nepoznat sportaπima jer, za razliku od πtetnih steroidnih anabolika, Tribestan pospjeπuje proteinsku sintezu i pozitivnu duπiËnu ravnoteæu, utjeËe na rast miπiÊnih stanica i poveÊanje tjelesne snage, kao i na bræi oporavak miπiÊa nakon treninga. Uz to, rezultati kliniËkih pokusa pokazali su da Tribestan dovodi do porasta broja i pokretljivosti spermatozoida, a uËinkovit je i u ublaæavanju simptoma vezanih uz menopauzu. Od koristi je i u andropauzi jer poveÊava razinu prirodnoga, endogenog testosterona. Iznimno je vaæno napomenuti da viπe od 20 godina iskustva u oralnoj primjeni nije pokazalo nikakve nuspojave ili toksiËnost u preporuËenim dozama, pa se moæe reÊi kako je namijenjen svima.

Tribestan je, dakle, oralni, nehormonski biljni stimulator koji predominantno sadræi saponine furosanolskog tipa s prevladavajuÊom koliËinom protodioscina (ne manje od 45 posto u Tribestanu) i predstavlja prirodnu alternativu anaboliËkim hormonima, bez kliniËki dokazanih πtetnih uËinaka. Kontraindicirana je njegova primjena kod djece, trudnica i dojilja. Ovisno o indikaciji, doziranje je iscrpno objaπnjeno u uputi za uporabu priloæenoj u pakiranju (60 film tableta).

ProizvoaË: Sopharma, Bugarska Uvoznik i zastupnik: Montana d.o.o., Zagreb

(Pripravak je kao dodatak prehrani odobrilo struËno povjerenstvo Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.)

80

Vjeæbajmo zajedno vjeæbe snage za miπiÊe nogu

Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Nikolina Skender, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Simona MarkoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Druπtvo za sportsku rekreaciju VitaSport Kako miπiÊi lea i trbuha imaju ulogu stabilizacije i ravnoteæe, tako miπiÊi nogu sluæe kao glavni oslonac i nositelj tijela. MiπiÊi nogu odgovorni su za niz pokreta kao πto su hodanje, trËanje, penjanje i spuπtanje po stubama. Podijeljeni su u nekoliko skupina.

MiπiÊi zdjelice - Povezuju kosti zdjeliËnog obruËa i slabinskog dijela kraljeænice s gornjim dijelom bedrene kosti, sudjelujuÊi u premjeπtanju teæine tijela pri hodu. Unutarnju grupu Ëine dva, a vanjsku Ëak devet miπiÊa koji potpuno okruæuju zglob. Veliki miπiÊ straænjice (m. gluteus maximus) osobito je razvijen, πto je posljedica uspravna stava. On je glavni ispruæaË i rotator bedra prema van, a naroËito je aktivan pri brzom hodu, penjanju i trËanju.

Prilikom ustajanja iz sjedeÊeg poloæaja, penjanja uzbrdo i skakanja osigurava ispruæen poloæaj u zglobu kuka i sprjeËava pad zdjelice i trupa prema naprijed.

MiπiÊi natkoljenice - Na prednjoj

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

strani nalazi se jedan od najsnaænijih miπiÊa, Ëetveroglavi (m. quadriceps femoris) tvore ga Ëetiri jaka miπiÊa pa obuhvaÊa gotovo cijelu prednju i postraniËnu stranu natkoljenice. OmoguÊuje ispruæanje noge, a ima i veliku ulogu kod uËvrπÊivanja zgloba koljena.

Uz njega tu se nalazi joπ i m. sartorius, koji je najduæi miπiÊ u tijelu. Unutarnja skupina miπiÊa tvori trokutasti miπiÊni masiv s vrhom na zdjeliËnoj kosti i bazom duæ unutarnje i straænje strane bedrene kosti. Tu skupinu Ëini pet miπiÊa sa zajedniËkom funkcijom primicanja natkoljenice. Straænju skupinu tvore tri miπiÊa (m. biceps femoris, m. semitendinosus i m. semimembranosus) koji sudjeluju u savijanju potkoljenice i istodobno je rotiraju prema unutra.

MiπiÊi potkoljenice povezuju kosti potkoljenice s kostima stopala i omoguÊuju pokrete stopala. Dijelimo ih u tri skupine: prednju, lateralnu i straænju. U prednjoj skupini su Ëetiri miπiÊa koji imaju funkciju pregibanja

SjedeÊi, s pruæenim nogama. Lea ravna, stopala opuπtena, ruke savinute u laktovima i oslonjene o natkoljenice.

Ispruæite stopala i zategnite straænju stranu nogu. Pritom potiskujte koljena prema podu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije do 15 ponavljanja

80 VA©E ZDRAVLJE #38

stopala prema prednjoj strani potkoljenice. PostraniËnu skupinu Ëine dva miπiÊa koji podiæu vanjski rub stopala.

Straænju skupinu Ëine miπiÊi dubokog i povrπnog sloja (m. triceps surae, m. gastrocnemius, m. soleus i m. plantaris) koji omoguÊuju podizanje pete od poda (podizanje na prste), onemoguÊavaju savijanje potkoljenice prema naprijed i padanje tijela, a sudjeluju i u pregibanju zgloba koljena. Duboki sloj miπiÊa sluæi za ispruæanje stopala i pregibanje pojedinih Ëlanaka prstiju.

MiπiÊi stopala - Uglavnom djeluju kao aktivne sveze svodova stopala.

Bez obzira na svakodnevno hodanje i kretanje, preporuËuje se redovito vjeæbanje i jaËanje miπiÊa nogu kako ne bi doπlo do hipotrofije, tj. pretjerana opuπtanja zbog neaktivnog naËina æivota i prekomjerna sjedenja. JaËanjem miπiÊa nogu preveniramo nastanak ozljeda zglobova (skoËni zglob, koljeno, kuk) nuænih za kretanje. Stoga slijedite sljedeÊe vjeæbe i uæivajte!

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

SjedeÊi, s pruæenim nogama, stopala zategnuta. Lea ravna, ruke ispruæene pored tijela i sluæe kao oslonac.

Podignite od poda ispruæenu i zategnutu lijevu nogu. Pritom kontrahirajte muskulaturu nogu. Isto ponovite s desnom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije do 15 ponavljanja

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

SjedeÊi, s osloncem na podlakticama. Pogled usmjeren ravno, lijeva noga lagano savinuta, desna opruæena i zategnuta sa stopalom usmjerenim u stranu.

Pruæenu nogu podignite od poda. Pritom kontrahirajte muskulaturu nogu. Isto ponovite i s drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na desnom boku. Glava oslonjena na donju ruku, druga ruka je ispred tijela kao oslonac.

Donja noga je lagano savinuta, a gornja ispruæena.

Ispruæenu nogu podignite od poda. Pritom kontrahirajte muskulaturu nogu. Isto ponovite s drugom nogom.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije od 15 ponavljanja

#38 VA©E ZDRAVLJE 81

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

LeæeÊi na trbuhu. Lijeva ruka savinuta u laktu s prstima pod bradom. Desna ruka ispruæena pored tijela s prstima ispod desnog kuka. Desna noga savinuta u koljenu, potkoljenica okomita na podlogu.

Podignite savinutu nogu petom prema gore. Pritom kontrahirajte muskulaturu nogu i lea.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije od 15 ponavljanja

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj: Upor kleËeÊi s osloncem na laktove. Pogled usmjeren u pod.

Opis vjeæbe: Desnu nogu ispruæenu podignite od poda. Pritom kontrahirajte muskulaturu nogu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije od 15 ponavljanja

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj:

Opis vjeæbe:

StojeÊi licem prema osloncu u raskoraËnom stavu. Stopala blago okrenuta prstima u stranu.

Spustite se u poluËuËanj s istodobnim podizanjem peta od poda.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije od 15 ponavljanja

Informacije: VitaSport - Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb, tel. 098/ 31 56 32

82 VA©E ZDRAVLJE #38

85

Pokrovitelj rubrike:

Reumatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: mr. sc.

Porin PeriÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12

ustajanja iz dugotrajnijega sjedeÊeg

Nosivi zglobovi poput kuka ili koljena

poloæaja. »esto se javljaju pucketanje

trebaju se pri hodu rasteretiti πtapom

i Ëujno struganje pri pokretima u kolje-

ili πtakama.

nu, ali i ograniËenje kretnji, osobito nemoguÊnost potpunog ispruæanja

Farmakoloπko lijeËenje - Podrazumije-

koljena zbog slabosti pripadajuÊih

va primjenu lijekova. Prvi lijek trebao bi

miπiÊa. U naprednijim stadijima znatno

biti paracetamol, iako to u praksi vrlo

je oteæano i savijanje koljena. Vreme-

Ëesto nije sluËaj. NajËeπÊe primjenji-

nom dolazi do slabljenja pripadajuÊih

vani lijekovi su analgetici i nesteroi-

miπiÊa, osobito Ëetveroglavog miπiÊa

dni antireumatici koji znatno smanjuju

Pedeset dvije su mi godine i poslje-

natkoljenice. Neki bolesnici zbog boli

bolove, upalne procese i poboljπavaju

dnjih nekoliko mjeseci osjeÊam bol

vidljivo πepaju.

unutarnje i prednje strane obaju koljena, jaËe desnoga. I prije sam imala sliËne bolove koji su trajali i po nekoliko mjeseci, a prolazili bi nakon uzimanja analgetika i mirovanja. Tegobe su najizraæenije

Dijagnozu - potvrujemo na osnovi subjektivnih tegoba i objektivnoga kliniËkog nalaza, te radioloπkom pretragom koljenskog zgloba. Laboratorijske pretrage obiËno nisu nuæne za postavljanje dijagnoze.

tijekom fiziËke aktivnosti. Moæete li mi reÊi o Ëemu je toËno rijeË?

Marin, Zadar

Nefarmakoloπko lijeËenje - Vaæan su dio lijeËenja prevencija daljnjih oπteÊenja, fizikalne procedure i eduka-

Prema vaπem opisu najvjerojatnije je

cija bolesnika, a posebice je bitan korak

posrijedi degenerativna bolest koljena

smanjenje tjelesne teæine u pretilih

(osteoartritis koljenskog zgloba), koja

bolesnika. SprjeËavanje i korekcija O ili

nastaje zbog troπenja zglobne hrska-

X deformacija koljena te raznih defor-

vice. UËestalije se javlja u æena zrele

macija stopala imaju vaænu preventi-

dobi, osobito Ëesto pri deformacijama

vnu ulogu. Fizikalna terapija pomaæe

osovine noge poput O ili X nogu, defor-

u smanjenju bolova i zakoËenosti zglo-

macijama stopala te nakon ozljeda

bova, odræava ili poboljπava zglobnu

koljenskog zgloba. Glavni je simptom

pokretljivost te pomaæe u osnaæenju

bol u razliËitim dijelovima koljena,

pripadajuÊih miπiÊa. Najvaænije mje-

koja se pogorπava pri kleËanju, silasku

sto zauzima kineziterapija (medicinska

ili uspinjanju uza stube ili nakon

gimnastika ili terapijsko vjeæbanje).

pokretljivost. Danas postoje lijekovi koji πtite sluznicu æeluca i imaju manje nuspojava poput bolova u æelucu, ægaravice i peËenja (nazivaju se koksibi).

MoguÊa je i lokalna primjena lijekova, kao πto su antireumatske kreme ili ultrazvuËna primjena (sonoforeza).

Operativno lijeËenje rezervirano je za bolesnike koji ne reagiraju na konzervativnu terapiju, a funkcionalno i strukturalno zglob nije u moguÊnosti obavljati svoju funkciju. Zglob se moæe zamijeniti u cijelosti (totalna endoproteza) ili samo najoπteÊeniji dio (parcijalna endoproteza).

Pitanja πaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o., za Vaπe zdravlje, Utinjska 40, 10 020 Zagreb ili e-mail:vase.zdravlje@oktal-pharma.hr #38 VA©E ZDRAVLJE 85

86

Bolesti parodonta odraz nebrige i loπe higijene

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/233 38 88, 091/504 93 11

Za oËuvanje potpornog aparata zuba od velike je vaænosti prevencija, ali i lijeËenje ranih znakova kako bi se sprijeËilo πirenje bolesti Nakon niza Ëlanaka orijentiranih uglavnom na probleme prevencije i lijeËenja zuba kod trudnica, novoroenËadi i predπkolske djece, valja obratiti pozornost na tinejdæere i pripadnike srednje i starije dobne skupine te upozoriti na neke bolesti koje se mogu razviti ne provodi li se pravilno i redovito higijena i kontrola zuba.

Uz karijes, najrasprostranjenije kroniËne bolesti su parodontne bolesti, o kojima veÊina ljudi malo zna, pa je i prevencija njihova nastanka priliËno slaba. Pojam parodontna bolest obuhvaÊa sva upalna i neupalna zbivanja u parodontu. Parodont je funkcijska cjelina pojedinih tkiva koja podupiru zube, tj. potporni ili vezivni aparat koji se sastoji od zubnog mesa (gingive), dezmodonta (parodontna vlakna izmeu korijena zuba i kosti), cementa zuba i alveolne kosti. Upalne promjene zubnog mesa (gingive) oznaËavamo kao gingivitis, a ako bolest zahvati i dublje dijelove parodonta, posebno alveolnu kost, govorimo o parodontitisu. PovlaËenje zubnog 86 VA©E ZDRAVLJE #38

mesa bez upalne komponente zovemo recesija gingive.

Meu Ëimbenicima koji pospjeπuju razvoj tih bolesti su bakterijski plak koji na gingivi potiËe razvoj upalne reakcije, zubni kamenac te zaostala hrana koja na rubu gingive moæe traumatizirati tkivo πto postaje idealan medij za nakupljanje bakterija. U zdravim ustima s oËuvanim zubnim nizom i dobrim oblikom gingive teπko je naÊi ostatke hrane.

Meutim, gubitak kontakta izmeu dvaju susjednih zuba, bilo da je rijeË o karijesu, neodgovarajuÊem ispunu (plombi) ili ekstrakciji (izvaenom zubu), rezultira nakupljanjem hrane oko zuba, a gubitak antagonista (istog zuba u suprotnoj Ëeljusti) najpodmukliji je Ëimbenik u razvoju parodontnih bolesti. Zato je iznimno bitno izgubljeni zub nadoknaditi odgovarajuÊim protetskim nadomjestkom kako bi se saËuvala funkcija ævakanja. Vaænu ulogu u razvoju imaju i loπi dentalni nadomjesci (npr. odstojeÊi ispuni zuba, odstojeÊi rubovi krunica te dijelovi proteza i

kvaËica koji, ako leæe na zubnom mesu, mogu dovesti do iritacije, a posljediËno i do recesije gingive i parodontnih dæepova).

NauËimo neπto viπe...

• Gingivitis Upala zubnog mesa ili gingivitis zahvaÊa viπe od 80 posto djece, a gotovo svi odrasli obolijevaju od gingivitisa i parodontitisa. KliniËka iskustva pokazuju da se oπteÊenja parodonta pri oboljenju u ranoj æivotnoj dobi mogu popraviti, a u srednjoj dobi ta bolest razara velike dijelove prirodnog zubala, pa veÊina osoba gubi zube prije vremena.

Gingivitis - uznapredovali stadij

Ovisno o uzroku, razlikujemo nekoliko vrsta. Na prvom je mjestu gingivitis simplex (gingivitis prljavih usta) uzrokovan plakom, koji se javlja u gotovo 95 posto osoba koje imaju svoje zube. Sijedi akutni nekrotiËni ulcerozni gingivitis koji se uz prethodno navedeni ubraja u najËeπÊu bolest gingive, vrlo Ëesto se ponavlja i razvija u ulcerozni parodontitis. PoËinje u mladenaËkoj dobi,

STOMATOLOGIJA

najËeπÊe u jesen i zimi, ili za stresnih situacija. Od osnovnih vrsta joπ razlikujemo gingivitis gravidarum (u trudnoÊi) i gingivitis pubertas (u pubertetu) koji se razvijaju pod utjecajem hormonskih promjena.

Primarni su uzroci svih gingivitisa bakterijski plak i nedovoljna higijena usne πupljine, a kod ulceroznoga gingivitisa bolesnici su gotovo uvijek jaki puπaËi.

Gingivitis karakterizira slabija ili jaËa upala gingive (zubnog mesa) ovisno o vrsti. Upala poËinje u dijelu zubnog mesa izmeu zuba (interdentalne papile), πiri se na ostatak gingive, a u uznapredovaloj fazi zahvaÊa cijelu gingivu. Promjena boje poËinje laganim crvenilom, da bi u kroniËnoj fazi postala lividnocrvena. Gingiva je oteËena i bolna, te krvari i na najmanji dodir, ali i spontano. Ako gingivitis dugo traje zbog otekline, postoji sklonost poveÊanja gingive.

Gingivitis gravidarum ne prati baπ svaku trudnoÊu. Naime, pri dobroj higijeni usne πupljine i redovitoj kontroli neÊe biti ni gingivitisa, ali ako u podruËju gingive postoji bakterijski plak, gingivitis Êe se ipak razviti i zbog hormonskih utjecaja biti jaËe izraæen. Razlog tome je πto se zbog funkcije placente pojaËano stvaraju hormoni koji poveÊavaju prohodnost krvnih æila i rahlost veziva, i tako pospjeπuju sklonost upali.

Gingivitis u pubertetu javlja se u sluËaju postojanja naslaga bakterijskog plaka u usnoj πupljini ili ako je izraæeno disanje na usta. Podjednako je Ëest u djeËaka i djevojËica, a simptomi su isti kao i kod ostalih vrsta gingivitisa. Prestankom puberteta promjene neÊe nestati ako su i dalje prisutni Ëimbenici koji pospjeπuju proces.

• Parodontitis Ako se gingivitis ne izlijeËi, upala se πiri i postupno prelazi u parodontitis, a zbog loπe higijene uz plak, tj. meke naslage na zubima, stvara se zubni kamenac, koji se za razliku od

plaka ne moæe odstraniti bez posjeta stomatologu.

stiËno je razgoliËenje zubnog vrata i produljenje zubne krune, nema upalnih promjena, gingiva je blijeda i ne pokazuje sklonost krvarenju, a nema ni parodontnih “dæepova”. Iako postoji moguÊnost odlaganja zubnog kamenca, najËeπÊe ga nema.

Bolje sprijeËiti nego lijeËiti Parodontitis - poËetni stadij

Parodontitis - uznapredovali stadij

Parodontitis karakterizira πirenje upalnog procesa u dublja tkiva parodonta. Postupno propadaju parodontna vlakna i alveolna kost, te nastaju parodontni “dæepovi”, koji u poËetku nemaju simptoma. Kako bolest napreduje, simptomi su sve izraæeniji, s bolovima, krvarenjem i gnojnom sekrecijom iz parodontnih “dæepova”, a na kraju dolazi do klimavosti i ispadanja zuba.

• Recesija gingive

Recesija gingive

Za razliku od gingivitisa i parodontitisa, recesija gingive neupalno je povlaËenje zubnog mesa koje nije uzrokovano bakterijama. Karakteri-

LijeËenje gingivitisa i parodontitisa uglavnom je usmjereno na odstranjenje svega πto izaziva lokalnu iritaciju i sprjeËavanje odlaganja bakterijskog plaka koji je i inicijator upalnog procesa gingive. U daljnjem postupku uklanja se zubni kamenac, obrauju se parodontni dæepovi te uklanjaju loπe i izrauju nove ispune i protetski nadomjesci. U pojedinim sluËajevima indicirana je primjena antibiotika, a u teæim oblicima i metronidazola. Kad je posrijedi recesija gingive, treba reÊi kako ona nakon nekog vremena ulazi u mirnu fazu.

Higijenu usne πupljine treba provoditi redovito i na pravi naËin, pravilno odabranom Ëetkicom uz obvezno koriπtenje zubnog konca. Kod recesije gingive preporuËljivo je zube prati vertikalno, rotirajuÊom metodom, tj. kruænim pokretima i pokretima od zubnog mesa prema kruni zuba (od crvenog prema bijelom), a horizontalno Ëetkanje zubnog mesa je kontraindicirano.

Za oËuvanje potpornog aparata zuba od velike je vaænosti prevencija, tj. redovita i stalna briga. Preventivna stomatologija usmjerena je ne samo na prevenciju oralnih bolesti nego i na lijeËenje ranih znakova s namjerom da se sprijeËi πirenje bolesti.

Kako bi se prevencija u praksi i ostvarila, valja istaknuti dobru edukaciju kao i suradnju pacijenta i stomatologa, ponajprije u smislu razvoja povjerenja, nakon Ëega, naravno, slijede redoviti pregledi (kontrole), uz ËiπÊenje zuba i lijeËenje zapuπtenog zubala na vrijeme, prije nego πto poËetni procesi uzmu maha i naprave nepopravljivu πtetu. #38 VA©E ZDRAVLJE 87

88

Zdravlje poËinje u ustima Da bi usta i zubi ostali zdravi, potrebni su svakodnevna higijena, pravilna prehrana i redovita stomatoloπka kontrola Zdravlje i ljepota usta i zubi preduvjet su opÊeg zdravlja i zadovoljstva Ëovjeka, a sklad i ljepota zdravog osmijeha pridonose stjecanju samopouzdanja. No, lijepog osmijeha nema bez mnogo uloæena truda i vremena. Da bi usta i zubi ostali zdravi, potrebni su svakodnevna higijena, pravilna prehrana i redovita stomatoloπka kontrola. Samo tako mogu se sprijeËiti ne samo karijes i parodontoza kao najËeπÊa oboljenja zubi nego i vrlo ozbiljna oboljenja.

88 VA©E ZDRAVLJE #38

Pod pravilnom higijenom podrazumijeva se redovito pranje zubi, po moguÊnosti nakon svakog obroka, a najmanje dva puta na dan po tri minute. »etkica treba biti od umjetnih vlakana koja se lako odræavaju, brzo suπe i nisu podloæna razvoju bakterija. Vlakna Ëetkice ne smiju biti previπe tvrda kako ne bi oπteÊivala zubnu caklinu nego srednje Ëvrsta ili mekana, Ëime je uz ËiπÊenje moguÊe i masiranje desni. Pastu za zube treba izabrati prema svojstvima zubi i zubnog mesa.

Stomatolozi preporuËuju zubne paste i preparate koji sadræe fluor i antibakterijske supstancije, odnosno one koji πtite zube i zubno meso od razvoja i djelovanja πtetnih bakterija. Uz to, stomatolozi preporuËuju i koriπtenje medicinskog konca za zube, tekuÊinu za ispiranje koja sadræi fluor te preventivni kontrolni pregled u stomatoloπkoj ordinaciji dva puta godiπnje.

Lacalut - najbolje πto vam vaπ stomatolog moæe preporuËiti Za zubno meso sklono krvarenju preporuËuje se Lacalut aktiv medicinska zubna pasta koja sadræi aktivne sastojke osobito korisne za sprjeËavanje pojave gingivitisa i parodontoze. Aktivna komponenta, aluminij laktat, svojim adstrigentnim djelovanjem uËvrπÊuje zubno meso i πtiti desni od krvarenja. AntiseptiËkim i protuupalnim djelovanjem uklanjaju se bakterije i smiruju se upalni procesi u usnoj πupljini.

Uz dobro poznatu Lacalut aktiv medicinsku zubnu pastu, novost na hrvatskom træiπtu iz linije Lacalut je Lacalut fluor medicinska pasta za svakodnevnu njegu i zaπtitu zubi. Sadræi natrij fluorid i aminofluorid koji potpomaæu minerali-

89

zaciju zubne cakline i πtite od karijesa. Specijalna zrnca za ËiπÊenje temeljito Ëiste zube i odstranjuju zubne naslage.

PreporuËuje se uporaba nakon svakog obroka.

zubnog mesa i karijesa. Koristi se za svakodnevnu njegu zubi i usne πupljine, Ëisti i njeguje zube prije pranja i nakon jela.

Idealna je i djelotvorna za osobe sa zubnim protezama.

Lacalut sensitive biljna pasta za zube namijenjena je za njegu i zaπtitu osjetljiva zubnog mesa i prevenciju parodontoze. Sadræi biljne ekstrakte paprene metvice, kadulje, gospine trave, ratanije, smirne i zelenog Ëaja. Ekstrakti biljaka sprjeËavaju krvarenje zubnog mesa, aktivno πtite i njeguju desni. Natrijev bikarbonat pojaËava djelovanje neutralizirajuÊi kiseline πtetne za zube. Natrij fluorid dodatno πtiti od karijesa. PreporuËuje se uporaba nakon svakog obroka.

Lacalut sensitive otopina za ispiranje zubi s aminofluoridom je medicinska otopina, gotova za uporabu. Namijenjena je njezi i zaπtiti osjetljivih zubi. Dodatak aminfluorida sprjeËava upale i πtiti od karijesa. Koristi se za svakodnevnu njegu osjetljivih zubi, viπe puta dnevno.

Lacalut aktiv Antiplaque medicinska je otopina za ispiranje usne πupljine, gotova za uporabu. SprjeËava stvaranje bakterija koje uzrokuju nastajanje plaka i zubnog kamenca. ©titi od upale

Lacalut sensitive Ëetkica za zube namijenjena je svakodnevnoj njezi zubi kod osjetljivoga zubnog mesa i poËetne parodontoze. Tanka glava meke Ëetkice anatomski je prilagoena i doseæe do svih strana zubi. Dobro zaobljena multituft vlakna Ëiste temeljito i ravnomjerno te paæljivo masiraju zubno meso. Anatomski prilagoena drπka prikladna je za svaku ruku i omoguÊuje uËinkovitu njegu zubi.

Sjajna povrπina drπke omoguÊuje jednostavno i higijensko odræavanje.

Lacalut djeËja pasta za zube mlijeËnim zubima i osjetljivim djeËjim zubima pruæa dvostruku zaπtitu.

Aminofluorid uËinkovito πtiti od karijesa, a vitamini A i E πtite osjetljivo djeËje zubno meso. Pasta je bez πeÊera, s ugodnim okusom maline.

Lacalut djeËja Ëetkica za zube posebno je prilagoena njezi mlijeËnih i djeËjih zubi.

Mekana zaobljena vlakna temeljito i njeæno Ëiste zube, a mala glava Ëetkice prilagoena je djeËjim ustima. Drπka je Ëvrsta i zaπtiÊena od klizanja.

Potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama!

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA #38 VA©E ZDRAVLJE 89

92

Inkontinencija pod kontrolom magneta Tomislav De Both, dr. med., specijalist urolog, Poliklinika Simbex, Koranska 16, Zagreb, tel. 01/617 00 34, 617 00 35

Trening mjehura i vjeæbe za miπiÊe zdjelice vrlo su vaæni i prvi su u procesu rehabilitacije inkontinentnih bolesnika 92 VA©E ZDRAVLJE #38

Urinarna inkontinencija ili nevoljno ispuπtanje mokraÊe velik je javno zdravstveni problem koji posebno dolazi do izraæaja u starijoj æivotnoj dobi. To potvruje i podatak da od nje pati oko 100 milijuna ljudi, a svaka æene izmeu 30. i 59. godine imala je barem jedno iskustvo s nevoljnim bjeæanjem mokraÊe. S obzirom na to da se æivotna dob sve viπe produljuje, problem inkontinencije postaje sve veÊi.

U starijoj æivotnoj dobi dolazi do promjena u funkciji stanica, u kontroli centralnoga æivËanog sustava, hormonalne neravnoteæe i promjena imunoloπkog odgovora, πto pridonosi porastu broja urinarne inkontinencije.

I neke bolesti odgovorne su za inkontinenciju, poput demencije, multipla skleroze, moædanoæilnih bolesti, Parkinsonove bolesti, πeÊerne bolesti, ozljede kraljeænice. Pri zbrinjavanju bolesnika s inkontinencijom potrebna je bliska suradnja nekoliko specijalnosti, jer taj problem moæe se uspjeπno svladati jedino suradnjom u dijagnostiËkom i terapijskom postupku te u procesu rehabilitacije.

KliniËki urinarnu inkontinenciju karakterizira nevoljno istjecanje mokraÊe koje za sobom povlaËi higijenske, ali i socijalne teπkoÊe. Razlikujemo nekoliko tipova: • urgentna inkontinencija - pojaËana aktivnost i spontane kontrakcije mokraÊnog mjehura

• stres inkontinencija - slabost sfinktera (kruænog miπiÊa) mokraÊne cijevi i fiziËke aktivnosti dovodi do nevoljnog ispuπtanja mokraÊe • refleksna inkontinencija - rijetka forma kod koje uz jaËe izraæene kontrakcije mokraÊnog mjehura postoji i neuroloπka bolest • preljevna inkontinencija - javlja se kod problema praænjenja mokraÊnog mjehura, a najËeπÊe je uzrokovana hiperplazijom prostate.

Zbrinjavanje inkontinencije moæemo raπËlaniti na nekoliko podruËja. Najprije treba dijagnosticirati osnovnu ili akutnu bolest koja dovodi do inkontinencije. Uz razne dijagnostiËke metode za odreivanje uzroka sluæimo se i urodinamskim ispitivanjem. Bolesniku s inkontinencijom, naime, treba pravilno pristupiti jer moramo uzeti u obzir da koliËina mokraÊe koja istjeËe bez voljne kontrole ovisi o subjektivnoj procjeni i nema osobitu vrijednost pri procjeni stupnja inkontinencije. Upravo zato urodinamska ispitivanja imaju zadatak da, uz Ëimbenike inkontinencije, utvrde i one oteæana mokrenja. Treba napomenuti da su urodinamska ispitivanja od kliniËkog znaËaja samo u kombinaciji s drugim pretragama, kao πto su fizikalni i neuroloπki pregled, endoskopija i radioloπka ispitivanja.

Procjena urodinamike vaæna je ne samo za dijagnostiku nego i za pro-

UROLOGIJA

gnozu inkontinencije jer uspjeπnost lijeËenja, odnosno postizanje kontinencije, nije samo spoznaja da je pacijent suh nego upuÊuje i na buduÊu kvalitetu æivota.

Kod odreenog broja bolesnika inkontinencija ostaje i nakon lijeËenja osnovne bolesti. U prvoj fazi mnogi bolesnici dobiju trajni uretralni kateter, koji bi zbog moguÊnosi razvoja mnogih komplikacija trebao ostati πto kraÊe. Bolesnicima kod kojih ne dolazi do zadræavanja mokraÊe kateter nije potreban. Oni trebaju upotrebljavati upijajuÊe uloπke i pelene. Tako mogu bolje nastaviti zbrinjavanje i buduÊu terapiju inkontinencije.

Trening mjehura i vjeæbe za miπiÊe zdjelice od velike su vaænosti i prvi su u procesu rehabilitacije. Postoje razliËiti lijekovi koji se koriste u zbrinjavanju inkontinencije (npr. antikolinergici kod hiperaktivnog mjehura uveliko rjeπavaju probleme tog tipa inkontinencije).

Novo u Hrvatskoj izvantjelesna magnetska inervacija U sklopu svoje ideologije Poliklinika Simbex uvela je najnoviju metodu lijeËenja ne samo inkontinencije nego i kroniËne zdjeliËne boli, impotencije i neuromuskularnih oboljenja, izvantjelesnu magnetsku inervaciju (ExMI) pomoÊu ureaja NeoControl System (prvi u Hrvatskoj). Vrlo

Od urinarne inkontinencije pati oko 100 milijuna ljudi, a svaka æene izmeu 30. i 59. godine imala je barem jedno iskustvo s nevoljnim bjeæanjem mokraÊe

se uspjeπno primjenjuje u SAD-u i velikim europskim srediπtima, a sada je dostupna i graanima Zagreba i Hrvatske. Terapija je bezbolna, tj. rijeË je o neinvazivnoj magnetskoj stimulaciji miπiÊa zdjelice, osobito miπiÊa mokraÊnog mjehura i mokraÊne cijevi, radi jaËanja slabih miπiÊa i obnavljanja neuromuskularne kontrole. ExMI terapija popravlja stupanj postojeÊe inkontinencije i prevenira pojavu inkontinencije.

Izvantjelesna magnetska inervacija (ExMI) • neinvazivna • bezbolna

najmanjoj moguÊoj mjeri optereÊuje bolesnika, ugodna je i bezbolna. Bolesnik sjedi potpuno odjeven na specijalnom stolcu u kojoj se nalaze elektromagneti. Elektromagnetsko polje djelovanja je veliËine ananasa. Kada se bolesnik nalazi iznad magnetskog polja djelovanja, stimuliraju se miπiÊi i æivci zdjelice. Intenzitet elektromagnetskog djelovanja odreuje se individualno i ovisi o pojedinaËnoj osjetljivosti. Terapija se sastoji od 12 do 16 polusatnih tretmana, dva puta tjedno.

O ExMI terapiji provedene su brojne studije, a rezultati su dokazali njezino uspjeπno djelovanje na urinarnu inkontinenciju. Bolesnici su dobro podnosili terapiju i nisu zbog nje imali izraæene popratne teπkoÊe. Najbolje rezultate pokazali su tretmani urinarne inkontinencije, kroniËne zdjeliËne boli i poremeÊaja potencije. Pokazalo se da se smanjuju uËestalost nevoljnog bjeæanja mokraÊe, uporaba uloæaka ili pelena i koliËina mokraÊe u pomagalima, zbog Ëega se znatno poveÊava i kvaliteta æivota.

• uspjeπna • ambulanta Iako je primarna svrha ExMI-a rjeπavanje inkontinencije, upotrebljava se i za rjeπavanje kroniËnog prostatitisa, zdjeliËne boli, erektilne disfunkcije - impotencije, seksualnog poremeÊaja kod æena, periferne neuropatije i ostalih miπiÊnih i neuroloπkih poremeÊaja. U rjeπavanju inkontinencije primjenjuje se kod æena koje pate od stresa, urgentne i mijeπane inkontinencije.

Jednostavno, bez optereÊenja Uporaba ExMI aparata jednostavna je terapija inkontinencije koja u

Poliklinika Simbex pruæa usluge specijalista urologa, ginekologa i internista kardiologa te hematologa, i to u prevenciji, dijagnostici i lijeËenju. U pristupu nastoji promijeniti odnos lijeËnik - bolesnik te miπljenje o lijeËnicima i medicinskim postupcima, a usluge pruæa u ugodnu prostoru, na modernim medicinskim aparatima.

U Poliklinici Simbex moæe se napraviti cjelovita dijagnostika vezana uz inkontinenciju i provesti terapija ekstrakorporalnom (izvantjelesnom) magnetskom inervacijom - ExMI.

#38 VA©E ZDRAVLJE 93

94

samolijeËenje

Slabost vena Prilagoeno prema: Selbstmedikation, Deutcher Apotheker Verlag, Stuttgart 2001.

vaju tonus venske stijenke i tako smanjuju otekline.

• Masaæa nogu provodi se od donjih prema gornjim dijelovima nogu, πto kratkotrajno pospjeπuje otjecanje zaostale venske krvi.

Dodatne napomene Slabost vena (venska insuficijencija)

• tromboflebitis - upala vena

posljedica je trajnog preoptereÊenja protoka kroz vene nakon kojeg dolazi do smetnji u povratku venske krvi iz donjih udova prema srcu. Uzroci venske isuficijencije mogu biti priroena slabost stijenke vena, smetnje u funkciji srca, πeÊerna bolest, smetnje u funkciji jetre i bubrega, trudnoÊa.

Simptomi (subjektivni doæivljaj) i znakovi (objektivni pokazatelji) su bolovi i grËevi u nogama, osjeÊaj teæine u nogama, lagano oticanje (edemi) nakon dugog stajanja ili sjedenja.

Ako optereÊenja dovoljno dugo traju, razviju se proπirene vene (varikoziteti).

• tromboembolija - otkidanje komadiÊa ugruπka koji noπen krvnom strujom na nekome mjestu u organizmu moæe zaËepiti krvnu æilu.

Ako je rijeË o vitalnom organu, æivot moæe biti u opasnosti te moæe biti potreban i kirurπki zahvat.

Proπirene vene (varikoziteti) - Ka-

rakteriziraju ih blaæi ili jaËi edemi (otekline), promjene na koæi, rane koje teπko zacjeljuju (ulkusi), vidljive vijugavo proπirene vene... U svakom sluËaju, valja potraæiti savjet lijeËnika.

Komplikacije • tromboza - nastanak tromba (ugruπka) u venama 94 VA©E ZDRAVLJE #38

SamopomoÊ • »arape za uËvrπÊivanje (kompresiju) vena - Pritisak na vene nogu izvana ublaæava vensku insuficijenciju, olakπava povratak venske krvi prema srcu i smanjuje otekline. Djelotvorne su kod insuficijencije (smanjene funkcije) kako povrπinskih tako i dubinskih vena. Prema stupnju oπteÊenja vena na raspolaganju su Ëarape razliËite ËvrstoÊe tkanja.

• Odmaranje s nogama u poviπenom poloæaju.

• Primjena masti, krema i gelova za vene zbog simptomatskog ublaæavanja otekline.

• Primjena preparata koji poveÊa-

• mobilizacija venskog sustava - bavljenje sportom (gimnastika, plivanje, voænja biciklom, lagano trËanje - jogging) • naizmjeniËno hladne i tople kupke • smanjenje tjelesne teæine zbog manjeg optereÊenja cirkulacije • smanjenje dugotrajnog stajanja i sjedenja • kad god je moguÊe, staviti noge u poviπen poloæaj pod kutom izmeu natkoljenica i bokova veÊem od 90° • prestati puπiti • trajno nositi potporne Ëarape za vene • πto je ËeπÊe moguÊe olakπati aktivni protok krvi iz nogu prema srcu pomicanjem vrhova noænih prstiju i peta • kod dugotrajnih zraËnih putovanja planirati barem ograniËeno kretanje, nositi potporne Ëarape za vene i eventualno kao rezervu uzeti lokalne proizvode za vene.

96

hitni

medicinski postupci

Postupanje u hitnim sluËajevima

C

Prema knjizi: Pocket First Aid, The British Red Cross Society Prilagodila: Carmen Rivier-Zurak, dr. med., Oktal Pharma

Vaæno • Nikad ne dodirujte ozlijeenoga koji je joπ u dodiru sa strujom.

Ciljevi pruæanja prve pomoÊi su spasiti æivot, sprijeËiti pogorπanje stanja i

pospjeπiti oporavak, ne dovodeÊi u opasnost vlastiti æivot Kod postupanja u bilo kojem hitnom sluËaju vaπ je pristup jedan od najvaænijih Ëimbenika. Morate ostati mirni i sigurni dok procjenjujete situaciju i poduzimate prijeko potrebne mjere. Tako Êete djelovati umirujuÊe na okolinu i uvjeriti je da ste dorasli situaciji.

Opasnosti - Vrlo je vaæno da se pri pokuπaju spaπavanja ozlijeenoga i sami ne ozlijedite. Neki su sluËajevi osobito opasni, primjerice kada je ozlijeeni joπ u dodiru s elektriËnom strujom, ako je blizu vatre ili u prostoriji ispunjenoj otrovnim parama. U bilo kojoj od tih situcija morate provesti odreene mjere opreza prije negoli iπta poduzmete.

96 VA©E ZDRAVLJE #38

U SLU»AJU NEZGODE...

Zlatna pravila - Da bismo lakπe predoËili nuæne postupke za primjer moæemo uzeti nezgodu u kuÊi, iako ista pravila vrijede i za svaku drugu nezgodu: • Ne pribliæavajte se ozlijeenome ako time dovodite u opasnost svoj æivot.

• Uvijek najprije pomozite najteæe ozlijeenome.

• Nikad ne pomiËite ozlijeenoga ako to nije nuæno, tj. ako njegov æivot nije u neposrednoj opasnosti.

Vaæno je uvijek imati na umu da treba sluπati zdrav razum, biti svjestan svojih moguÊnosti i ne pokuπavati uËiniti previπe kako ne bismo viπe odmogli nego pomogli.

• Uvijek uklonite opasnosti od ozlijeenoga, a samo ga u iznimnim situacijama odmaknite od izvora opasnosti.

• Nikad osobu bez svijesti ne ostavljajte samu.

Postupak 1. Pogledajte oko sebe i pokuπajte utvrditi πto se dogodilo. Ako je ozlijeeni pri svijesti, mogao bi vam to sam ispriËati.

2. Provjerite je li otklonjena svaka daljnja opasnost. Moæda prijeti opasnost da Êe na njega neπto pasti, buπilica moæe biti joπ ukljuËena ili u blizini moæe gorjeti vatra.

3. Ako je ozlijeeno nekoliko osoba, brzo procijenite koja je najteæe ozlijeena i postupite poπtujuÊi prioritete.

4. Po potrebi pozovite hitnu pomoÊ ili lijeËnika te im pruæite toËne podatke o nezgodi

Na πto treba obratiti pozornost Paæljivo utvrivanje povijesti bolesti te svi simptomi i pokazatelji ozljede pomoÊi Êe vam pri odabiru postupka koji je potreban ozlijeenome: • Povijest bolesti - Pitajte ozlijeenoga i/ili druge oËevice kako je doπlo do nezgode.

• Simptomi - Sluπajte pozorno sve πto vam govori. Ako osjeÊa bol, pitajte ga gdje. Ako se ne moæe pomaknuti, zbog Ëega?

• Pokazatelji - Oprezno ga pregledajte od glave do pete. Moæete vidjeti i ustanoviti sljedeÊe: diπe li, je li pomodrio, je li pri svijesti, krvari li, jesu li mu udovi izobliËeni (usporedite jednu stranu tijela s drugom), je li mu bilo (puls) slabo, je li izrazito blijed. Uz to, provjerite ima li unesreÊeni kod sebe bilo kakav znak bitan za medicinsko osoblje (npr. karticu za osobe koje boluju od πeÊerne bolesti ili znak SOS kojim se traæi da se u sluËju nezgode toj osobi dovede sveÊenika).

IMAJTE NA UMU PRIORITETE U svim sluËajevima u kojima je nekoliko osoba ozlijeeno najprije se pruæa pomoÊ onoj koja je najteæe ozlijeena. Treba imati na umu da najglasniji bolesnik ne mora biti i najteæe ozlijeen.

Postupak 1. Ako je ozlijeeni pri svijesti, trenutaËno se mora uspostaviti prohodnost diπnih putova, disanje i rad srca kako bi se sprijeËila trajna oπteÊenja: A - DI©NI ORGANI - uspostavljanje prohodnosti diπnih putova: prolaz izmeu usta, nosa, grla i duπnika mora neprestano biti otvoren i prohodan.

B - DISANJE - mora se uspostaviti i odræavati.

C - RAD SRCA - morate se uvjeriti u to da srce joπ kuca i da je krvotok zadovoljavajuÊi. Mora se zaustaviti svako teæe krvarenje i lijeËiti πok.

2. Ako ozlijeenoga treba pomicati, prijelome kostiju prethodno treba imobilizirati. Nemojte micati bolesnika ako sumnjate na ozljede lea ili vrata.

3. Umirite ozlijeenoga i postupite prema pravilima sa svim drugim ozljedama.

ozlijeenoga i zamoliti nekoga da pozove vozilo hitne pomoÊi. No, ako ga moæete vidjeti s mjesta odakle telefonirate, poziv moæete obaviti i sami slijedeÊi ove upute. Ako netko drugi obavlja poziv, zamolite ga da se vrati i potvrdi vam je li on obavljen.

Postupak:

POZOVITE POMO∆

1. Nazovite 94 i zatraæite da vam poπalju vozilo hitne pomoÊi.

Ako niste sigurni u kakvom je stanju ozlijeeni, uvijek se preporuËuje uputiti ga lijeËniku. Vozilo hitne pomoÊi mora ga prevesti u bolnicu nakon svih teæih nezgoda na otvorenome i svih nezgoda koje ukljuËuju teπkoÊe pri disanju, prestanak rada srca, teπko krvarenje, gubitak svijesti, teπke opekline, vjerojatne promjene kostiju (iako se ozlijeeni sa slomljenom rukom moæe normalno prevesti i automobilom), πok ili trovanje.

2. Sluæbi hitne pomoÊi dajte pojedinosti o toËnome mjestu nesreÊe (opiπite orijentacijske toËke pomoÊu kojih vozaË hitne pomoÊi moæe lakπe naÊi kuÊu ili podruËje); recite im πto se dogodilo i vjerojatni uzrok; spol i pribiliænu dob te broj ozlijeenih; opseg ozljeda.

Pozivanje sluæbe hitne pomoÊi - Nuæno je uvijek ostati uz

4. Ne spuπtajte sluπalicu prije nego πto to uËini deæurni lijeËnik.

3. Pozorno sluπajte deæurnog lijeËnika. On Êe vam moæda reÊi πto da Ëinite dok Ëekate hitnu pomoÊ.

#38 VA©E ZDRAVLJE 97

98

vodiË

kroz pretrage

Dopler u neurologiji Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog, doc. dr. sc. Arijana Huzjan-LovrenËiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju, KB Sestre milosrdnice, Vinogradska c. 29, Zagreb

Kolor dopler krvnih æila vrata Kolor dopler krvnih æila vrata ultrazvuËna je pretraga koja omoguÊuje neinvazivan prikaz krvnih æila vrata i analizu stijenke krvne æile te moæe uputiti na prisustvo plaka i suæenje krvnih æila (slika 1).

Slika 1. Stenoza unutarnje karotidne arterije

Kao i sve æile u tijelu, tako i krvne æile vrata tijekom æivota stare - dolazi do zadebljanja njihovih stijenki, a s razvojem i rastom plaka i do njihova suæenja. Iako je na poËetku suæenja protok oËuvan, kako suæavanje napreduje, i protok se smanjuje. Veliki plakovi mogu postati nestabilni, pa moæe doÊi do krvarenja u njih, do ulceracije ili puknuÊa povrπine, πto uzrokuje otkidanje dijela plaka kojeg krvna struja otplavi u niæe poloæenu (distalniju) krvnu æilu, na njezino raËviπte, gdje dolazi do prekida cirkulacije. PosljediËno prestaje funkcija æivËanih stanica koje ta æila opskrbljuje krvlju, hranjivim tvarima i kisikom, a stanje se naziva ishemijski moædani udar. Uz to πto krvne æile stare, mogu biti zahvaÊene upalom kada se 98 VA©E ZDRAVLJE #38

takoer razvijaju promjene stijenki koje mogu rezultirati zaËepljenjem krvne æile i moædanim udarom.

Kolor dopler krvnih æila vrata preporuËuje se kod bolesnika za koje se sumnja da su pod poveÊanim rizikom za nastanak moædanog udara. Smetnje u vidu prolaznih ili trajnih neuroloπkih poremeÊaja mogu upozoravati na prisustvo nestabilnog plaka, pa valja utvrditi gdje se on nalazi. Ako je rijeË o velikom plaku koji znatno suæava krvnu æilu, pristupa se operativnom odstranjenju (karotidna endarterektomija) da se sprijeËi moædani udar, jer bi u daljnjem rastu plak potpuno zaËepio krvnu æilu, ili bi se veÊi dio plaka odlomio i noπen krvnom strujom zaËepio neku krvnu æilu u glavi. Ako se kod bolesnika otkrije upala krvne æile, mora se lijeËiti na odgovarajuÊi naËin.

Pretraga se preporuËuje i riziËnim bolesnicima prije velikih operacija. BuduÊi da je ateroskleroza generalizirana bolest, velika je vjerojatnost da je onima koji imaju neku od bolesti krvnih æila koje krvlju opskrbljuju srËani miπiÊ (koronarne) i potrebna im je operacija radi uspostavljanja opskrbe srËanog miπiÊa suæena neka od krvnih æila vrata. Tijekom operacije koronarnih krvnih æila poveÊan je i rizik od moædanog udara.

Kolor dopler krvnih æila vrata treba uËiniti i bolesnicima koji su veÊ operirali koronarne krvne æile kako bi se na neinvazivan naËin

pratio operativni nalaz. Bolesnike koji imaju poËetno ili umjereno suæenje krvnih æila vrata treba na isti naËin redovito pratiti, a prije svega regulirati Ëimbenike rizika za nastanak ateroskleroze.

Pretragom se mogu ustanoviti aterosklerotske i upalne promjene.

Aterosklerotske promjene prikazuju se u obliku zadebljanja stijenki krvnih æila, prisustva plakova i suæenja krvnih æila ili zaËepljenja sve do potpunog prekida cirkulacije, ali i razvoja drugih æila koje onda potpomaæu cirkulaciju. Bolesnici sa zadebljalim stijenkama krvnih æila vrata pod poveÊanim su rizikom ne samo za nastanak ishemijskoga moædanog udara nego i za srËani udar.

LijeËenjem krvnog tlaka kao najveÊeg Ëimbenika rizika moæe se usporiti zadebljanje stijenke i djelovati protektivno (zaπtitno), Ëime se smanjuje vjerojatnost nastanka kako moædanog tako srËanog udara, ali i iznenadne smrti.

Kao rezultat pretrage u djeËjoj dobi moæe se oËekivati neka varijabilnost krvnih æila ili neka od rijetkih bolesti krvnih æila koja moæe dovesti do moædanog udara.

Suæavanje krvnih æila moæe uzrokovati prolazne ili trajne promjene moædane funkcije. Prolazne smetnje nazivaju se tranzitorna ishemijska ataka (TIA), a prolazne smetnje vida amaurosis fugax. Ako je neuroloπki

ispad i dalje prisutan, znaËi da je doπlo do trajnog oπteÊenja moædane funkcije, πto se naziva moædani udar.

Kod prisustva plakova u krvnim æilama vrata treba utvrditi vrstu jer su pojedini plakovi pod poveÊanim rizikom za nastanak moædanog udara. To su oni koje nazivamo meki ili mjeπoviti, a veÊim dijelom se sastoje od masnoÊa ili zona krvarenja. Ako je rijeË o blagom ili umjerenom suæenju krvnih æila, promjene se samo prate uz regulaciju Ëimbenika rizika. No, ako je posrijedi znatnije suæenje krvnih æila, postoji rizik za nastanak novog i teæeg oblika moædanog udara, pa treba kiruπki odstraniti plak, nakon Ëega se stanje jednostavno prati pomoÊu kolor doplera.

Posebne pripreme prije pregleda nisu potrebne. Pretraga sama po sebi nije πtetna po bolesnika, nema zraËenja ni uboda pa se bez opasnosti mogu pregledavati i djeca. Duæina pregleda ovisi o iskustvu ispitivaËa, kvaliteti opreme, ali i o nalazu na krvnim æilama. ©to je nalaz sloæeniji, to pregled dulje traje. Kvaliteta laboratorija ovisi o ujednaËenosti pregleda i interpretaciji nalaza, tako da se u sluËaju bilo kakve sumnje ili nejasna nalaza pregled ponavlja nekoliko puta.

moæe se zakljuËiti je li cirkulacija u glavi uredna ili poremeÊena. Ako je poremeÊena, analizira se u skladu s nalazom na krvnim æilama vrata, kada se moæe procijeniti je li rijeË o suæenju krvnih æila u glavi, ili pak o preraspodjeli cirkulacije u sluËaju kada su æile na vratu znatno suæene ili je potpuno prekinuta cirkulacija.

Kako bi se objasnio nalaz TCD-a, kod nekih bolesnika treba uËiniti obojeni dopler krvnih æila u glavi, tj. transkranijsku kolorom kodiranu doplersku sonografiju ili TCCS (slika 3).

Pritom se protok krvi kroz æile boji kolorom, ovisno o brzini cirkulacije u ispitivanim æilama.

Slika 2. Transkranijski dopler (TCD)

Transkranijski dopler i kolor dopler Kada ultrazvuËna zraka prolazi kroz kost ili se ispituju veÊe dubine, oteæan je pregled ultrazvukom. Taj se problem rjeπava uporabom transkranijskog doplera ili TCD-a (slika 2), pomoÊu kojeg se ocjenjuje cirkulacija u krvnim æilama glave uporabom sondi niæih frekvencija i jaËe prodornosti ultrazvuka. Na temelju dobivenih brzina i smjera cirkulacije, a ovisno o odreenim dubinama ispitivanja,

Slika 3. Transkranijska kolor kodirana doplerska sonografija (TCCS)

Ni ti pregledi nisu bolni, a ni opasni za zdravlje ispitanika. Pretraga ovisi o teæini prikaza, tj. sloæenosti nalaza. U sluËaju da ispitanik ima jako debele kosti glave, pretraga se ne moæe obaviti jer se ultrazvuËna zraka u potpunosti reflektira, pa se ne uspiju registrirati krvne æile.

99

Detekcija embolijskih signala

Razvojem ultrazvuËnih aparata postali su nam dostupni i odreeni programi koji su omoguÊili procjenu cirkulacije u glavi na drukËiji naËin, pa se tako moæe odrediti i sposobnost prilagodbe cirkulacije u glavi kod razliËitih patoloπkih promjena. Uporaba odreenih programa omoguÊila je praÊenje eventualnog otkidanja nestabilnih plakova iz krvnih æila vrata ili srca, πto se naziva detekcija embolijskih signala. Snimanje traje najmanje jedan sat od trenutka kada se uËvrste sonde buduÊi da se mora pratiti kroz odreeno vremensko razdoblje. Pretraga nije bolna, osim πto bolesnik mora mirno leæati. Katkad pretragu treba ponavljati i nekoliko puta tijekom dana, ili viπe dana. Bolesnici kod kojih se registriraju embolijski signali pod poveÊanim su rizikom za nastanak moædanog udara te se kod njih primjenjuje specifiËna terapija i prati uËinak ponovnom kontrolom detekcije embolijskih siganala.

Pregledi se mogu obaviti u nekoliko ustanova u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. S obzirom na to da je Klinika za neurologiju KB Sestre milosrdnice Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za neurovaskularne poremeÊaje, uz to πto se ondje rutinski pregledavaju ili skriniraju bolesnici, u nju se upuÊuju bolesnici iz drugih centara, u kojima se neinvazivnom dijagnostikom ne mogu potpuno procijeniti riziËni bolesnici. Kriteriji za procjenu odreenih bolesti jasno su definirani, ispitani i usklaeni s najviπim europskim i svjetskim standardima.

#38 VA©E ZDRAVLJE 99

100

biljna

ljekarna

»eπnjak »eπnjak (lat. Allium sativum L., porodica Liliaceae; u nekim krajevima poznat i pod nazivom bijeli luk) je tisuÊljeÊima poznat kao univerzalni zaËin, ali i jedan od najËeπÊe rabljenih prirodnih lijekova. Uzgaja se u kulturi veÊ viπe od 4000 godina. Pradomovina mu je srednja Azija, a bio je poznat Indijcima, Grcima i starim Rimljanima.

To je viπegodiπnja biljka visine 35-90 cm. Stabljika je uspravna, a u donjoj polovici nosi dugaËke, linearne listove. Na vrhu stabljike razvija se okruglast cvat, sastavljen od ma-

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

log broja cvjetova i 20 do 35 rasplodnih pupova. Cvjetovi se nalaze na dugoj drπki i imaju crvenkasto-bijeli perigon. Lukovica je jajastog ili spljoπtenog oblika, sastavljena od 10 do 20 malih luËica-Ëeπnjeva, koji su obavijeni Ëvrstom bijelom ili zelenkastom ljuskom, a svaki Ëeπanj ponaosob posebnom bjelkastom, crvenkastom ili ljubiËastom opnom. U svakom je Ëeπnju po jedan vegetativni pup, iz kojeg se u sljedeÊoj godini razvija nova biljka. »eπnjak sadræi viπe od 200 bioloπki aktivnih tvari, s tim da su ljekovite i zaËinske tvari veÊinom u lukovici. Od ljekovitih tvari prisutna su eteriËna ulja, vitamini (A, B1, B2 i C), minerali (kalij, æeljezo, sumpor, jod, kalcij, fofor, selen), aminokiseline, enzimi, polioze poput inulina, adenozin i alicin. Sve su supstancije u lukovici u koncentriranom obliku, a ljekovite su veÊ u maloj koncentraciji.

J

Joπ je u starom Rimu

Plinije Stariji tvrdio: „Nema bolesti koja se pred Ëeπnjakom neÊe povuÊi” 100 VA©E ZDRAVLJE #38

TisuÊljetna ljekovitost koja ne blijedi Ljekovitost Ëeπnjaka, tj. njegov snaæan i djelotvoran uËinak na ljudsko zdravlje, poznata je od davnina. Joπ u Vedama, indijskim svetim knjigama, o Ëeπnjaku se govorilo kao o “svetoj boæanskoj biljci i lijeku”. U starom Egiptu faraoni su ga uvrπtavali na popis tvari koje Êe im trebati na drugom svijetu, a poklanjao se i kao izrazit znak paænje. U antiËkoj GrËkoj najviπe se propisivao kod pluÊnih bolesti, ali je zbog neugodna mirisa nakon njegova konzumiranja posjet hramovima bogova bio strogo zabranjen. Kasnije, u starom Rimu, Plinije Stariji tvrdio je da “nema bolesti koja se pred Ëeπnjakom neÊe povuÊi”.

Blagotvoran antiseptiËki i antibiotski uËinak Ëeπnjaka davno je uoËen, pa su se razliËiti pripravci od Ëeπnjaka stoljeÊima koristili za ispiranje gnojnih rana i Ëireva; njime su se odstranjivali crijevni nametnici; Ëeπnjak se rabio za lijeËenje kolere, kuge, tifusa, dizenterije, upale pluÊa, bronhitisa i tuberkuloze, kao i za lijeËenje kaπlja i glavobolje.

U naπoj tradicionalnoj medicini predstavljao je univerzalni lijek u koji se imalo nepokolebljivo povjerenje.

Osim πto se koristio za sprjeËavanje, ublaæavanje i lijeËenje razliËitih tegoba, Ëeπnjak je sluæio i u borbi protiv starenja, protiv kukaca i vampira, ali i ljubavnih problema, tj. njime se lijeËila impotencija. I danas u nekim seoskim kuÊanstvima moæemo naÊi

vrsta glavobolje i bolnih grËeva u potkoljenicama koji se kod nekih starijih ljudi javljaju Ëak i nakon kraÊih πetnji • dovodi do sniæavanja krvnog tlaka za pet do deset posto

vijence Ëeπnjaka koji se koriste kao zaπtitno sredstvo protiv zlih duhova i ostalih zlih nevidljivih sila.

Kao najpopularnija ljekovita biljka tradicionalne medicine, Ëeπnjak je u drugoj polovici proπlog stoljeÊa postao objektom brojnih znanstvenih istraæivanja, rezultati kojih su u velikoj mjeri potvrdili njegovu svestranu ljekovitost. Primjerice: • adenozin iz Ëeπnjaka sprjeËava stvaranje krvnih ugruπaka • organske komponente iz Ëeπnjaka koje sadræavaju sumpor smanjuju razinu kolesterola i djeluju preventivno na razvoj malignih bolesti (u posljednim brojevima struËnih Ëasopisa Journal of National Cancer Institute i Cacinogenesis objavljeni su rezultati znanstvenih istraæivanja kojima se nedvojbeno potvruju antikancerogena svojstva Ëeπnjaka) • aminokiseline iz Ëeπnjaka utjeËu na sniæenje razine πtetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno na poviπenje koncentracije zaπtitnog kolesterola (HDL) - Ëeπnjak sniæava razinu kolesterola i triglicerida, Ëak i pri konzumaciji hrane s visokim udjelom masti • potvren je njegov vazodilatatorni uËinak (uËinak na πirenje krvnih æila), pogotovo na perifernim krvnim æilama, odnosno suæenim krvnim æilama glave, oka i nogu - moguÊa korist u tretiranju nekih

• normalizira ubrzan rad srca, poboljπava rad srËanih krvnih æila i opskrbu srËanog miπiÊa krvlju, πto dovodi do poboljπanja srËane funkcije i smanjenja sklonosti trombozi • djeluje na odræavanje elastiËnosti krvnih æila i smanjenje viskoziteta krvi • pospjeπuje probavu i rad æeluca te potiËe rad jetre, bubrega i prostate • za od davnine poznat antimikrobni uËinak znanstveno je potvreno da potjeËe od alicina te da je vrlo uËinkovit kod infekcije stafilokokima, E. colli, proteusom i pseudomonasom • pomaæe u lijeËenju raznih pluÊnih oboljenja, a izrazito je djelotvoran u lijeËenju gripe i bronhitisa • dokazan je i antiparazitski uËinak - u narodu se Ëeπnjak odavno koristi za izbacivanje djeËjih glista - Enterobius vermicularis • dokazano je i djelovanje na herpes viruse i kvasne gljive (Candida albicans).

Uza sve ove znanstveno potvrene ljekovite uËinke, slobodno se moæe reÊi kako je Ëeπnjak jedna od najvaænijih ljekovitih biljaka. Ali, valja znati kako je potreban oprez kod istodobne primjene Ëeπnjaka i preparata na bazi ginkga ili visokih doza E vitamina, jer se tako mogu prouzroËiti problemi zbog pojaËana krvarenja. Isto tako, u sluËaju istodobnog koriπtenja preparata na bazi heparina, aspirina ili Trentala treba se obvezno posavjetovati s lijeËnikom.

102

struËne

U svijetu se svakih 40 sekundi dogodi samoubojstvo Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Yahoo News Objavljeno: 8. rujna 2004.

StruËnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju na porast broja samoubojstava u sljedeÊih 20 godina.

Podaci WHO-a pokazuju da u svijetu svake godine samoubojstvo poËini gotovo milijun ljudi, najËeπÊe muπkarci u 60-im godinama æivota. ZabrinjavajuÊi je i snaæan porast broja samoubojstava mladih muπkaraca u dobi od 15 do 29 godina, upozoravaju struËnjaci. U WHO-u vjeruju da je πirenjem javne svijesti o tom problemu moguÊe sprijeËiti velik broj samoubojstava. Jedan je od koraka za koje se pokazalo da smanjuju broj samoubojstava ograniËavanje pristupa vatrenom oruæju, posebno mladim osobama. Najviπa je razina samoubojstava u Litvi, Estoniji, Latviji, Rusiji i Maarskoj. U Litvi su zabiljeæena 42 samoubojstva na svakih 100.000 stanovnika. StruËnjaci to objaπnjavaju druπtvenim promjenama i ekonomskom tranzicijom, ali i tradicionalno Ëestim alkoholizmom povezanim s depresijom.

»etiri koraka za produljenje æivota Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 22. rujna 2004.

Nizozemski znanstvenici s Wageningen Universiteit istraæili su uËinak koji Ëetiri jednostavne mjere imaju na produljenje æivota.

Desetogodiπnje istraæivanje u kojem je sudjelovalo viπe od 1500 osoba od 70 do 90 godina pokazalo je da kombinirani uËinak tzv. mediteranske prehrane (bogate voÊem, povrÊem i ribom, a siromaπne mesom i mlijeËnim proizvodima), nepuπenja, umjerene fiziËke aktivnosti i umjerene konzumacije alkohola rizik od umiranja moæe smanjiti 65 posto. Svaki od navedenih Ëimbenika sam je po sebi smanjivao rizik od umiranja - fiziËka aktivnost od 30 minuta na dan smanjivala ga je 37 posto, a nepuπenje 35 posto. Mediteranska je prehrana izglede za smrt smanjivala 23 posto, a umjerena konzumacija vina (Ëetiri Ëaπe ili ekvivalentna koliËina alkohola tjedno) 22 posto. Znanstvenici upozoravaju na to kako bi samo mali dio golema novca πto su ga razvije102 VA©E ZDRAVLJE #38

zanimljivosti ne zemlje prisiljene troπiti na tretiranje kroniËnih bolesti, uz veÊe pozitivne uËinke, mogao biti iskoriπten za promociju zdravijeg stila æivota.

©etnjom protiv Alzheimerove bolesti

Svjetski dan srca posveÊen djeci i mladima

Redovita πetnja kod osoba treÊe dobi moæe sprijeËiti propadanje mentalnih sposobnosti i pojavu Alzheimerove bolesti, tvrde ameriËki istraæivaËi.

Na temelju prouËavanja osoba starijih od 70 godina znanstvenici tvrde da vjeæbanje ne mora biti naporno da bi bilo korisno. Mnogo je dokaza da mentalna vjeæba, poput rjeπavanja kriæaljke i Ëitanja, smanjuje opasnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ali prethodne studije o korisnosti tjelesne aktivnosti na mozak imale su proturjeËne rezultate. Novi rezultati iz dviju studija objavljenih u Ëasopisu American Medical Association objaπnjavaju koliko vjeæbanje koristi i zato je to dobra vijest za starije koji æele izbjeÊi mentalno nazadovanje, ali “ne vole ono grozno preznojavanje”, rekao je Bill Thies, potpredsjednik Udruge za Alzheimerovu bolest.

Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Hina Objavljeno: 22. rujna 2004.

Viπe od 22 milijuna svjetske djece mlae od pet godina ima prekomjernu teæinu, a viπe od 50 posto su pasivni puπaËi, upozoravaju struËnjaci.

Upravo su pretilost i puπenje meu glavnim uzroËnicima kardiovaskularnih bolesti od kojih umire svaki drugi stanovnik svijeta, reËeno je na predstavljanju teme ovogodiπnjeg Dana srca “Djeca, mladi i bolesti srca”, kojom se æeljelo upozoriti na to da zdrave æivotne navike mogu sprijeËiti pojavu bolesti srca u djetinjstvu i onemoguÊiti njezin razvoj u mladosti. Svjetski dan srca svake se godine obiljeæava posljednje nedjelje u rujnu. Obiljeæavanje Dana srca u Hrvatskoj poËelo je struËnim simpozijem na zagrebaËkome Medicinskom fakultetu, a srediπnji dogaaj odvijao se na Jarunu, gdje su graani, uz prigodan program, mogli izmjeriti krvni tlak i indeks tjelesne mase te se posavjetovati o svojem zdravlju.

Predsjednik Hrvatskoga kardioloπkog druπtva prof. Davor MiliËiÊ rekao je kako se kardiovaskularne bolesti uglavnom javljaju u starijoj dobi, kao posljedica nezdrava naËina æivota - puπenja, prekomjerne teæine ili tjelesne neaktivnosti, iako se infarkt miokarda u posljednje vrijeme, zbog stresa, ËeπÊe biljeæi i kod osoba u kasnim tridesetima. Istaknuo je da se prehrambene navike stvaraju veÊ u djeËjoj dobi, pa ih je kasnije teπko ispraviti, a u naπim je πkolama i domovima joπ u velikim koliËinama prisutna nezdrava masna hrana. Ravnatelj KBC-a Zagreb prof. Æeljko Reiner napomenuo je kako je dokazano da ateroskleroza moæe poËeti u tinejdæersko doba, ali se u 90 posto sluËajeva moæe sprijeËiti promjenom riziËnih Ëimbenika. Radi sprjeËavanja razvoja srËanih bolesti u kasnijoj dobi bilo bi dobro da se kod desetogodiπnjaka, Ëiji roditelji imaju neki od riziËnih Ëimbenika (poviπeni tlak, masnoÊe), obave pretrage na kolesterol i trigliceride te provjeri krvni tlak.

Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Hina Objavljeno: 26. rujna 2004.

Vitamin E moæe vratiti sluh Izvor: www.pliva zdravlje.hr / BBC News Objavljeno: 27. rujna 2004.

Terapija vitaminom E moæe vratiti sluh osobama koje su iznenada postale gluhe bez poznatog uzroka, pokazuje novo istraæivanje.

U veÊini sluËajeva gubitka sluha uzrok je poznat - najËeπÊe su to traume te bakterijske ili virusne infekcije.

Meutim, u 10 do 15 posto sluËajeva ne postoji nikakav oËit uzrok. Dvije treÊine takvih pacijenata nakon nekoliko dana ponovno Ëuje i bez bilo kakvih tretmana, no kod ostalih gubitak sluha moæe ostati stalan. U studiji izraelskih znanstvenika iz instituta Technion-Israel sudjelovalo je 66 osoba koje su tako izgubile sluh. Pokazalo se da su se najbræe i najpotpunije oporavili pacijenti koji su uz standardnu terapiju steroidima dva puta dnevno uzimali dozu od 400 miligrama vitamina E. Znanstvenici vjeruju da vitamin E svojim antioksidativnim djelovanjem moæe popraviti oπteÊenja unutarnjeg uha prouzroËena, primjerice, bukom ili djelovanjem nekih lijekova.

®

zdravlje zahtijeva kvalitetu

Zaπto su

®

tlakomjeri najbolji?

Jer su jedini digitalni tlakomjeri koji su zadovoljili sve kriterije najmjerodavnijih svjetskih institucija.

Omron HEM-705 CP

European Society of Hypertension Scientific Newsletter Update on Hypertension Management 2002:3: No.12

Omron HEM-722 C

HOME BLOOD PRESURE MONITORING Henrik Reims1, Sverre E. Kjelasen1, Giuseppe Mancia2.

Department of Cardiology, Ullevaal University Hospital, Oslo and2 Clinica Medica, Ospedale San Gerardo, Univ. Milan

Omron HEM-735 C Omron HEM-713 C Omron HEM-737 Intellisense Tbl.2 Automatski ureaji preporuËeni od ESH (European Society of Hypertension) (27)

„Prema izvjeπtaju Europskog druπtva za hipertenziju iz 2002. godine, od 23 ispitana ureaja samo je 5 ispunjavalo kriterije i dobilo preporuku za uporabu, a svih pet je pripadalo tvrtki” ®

Prim. mr. sc. Gordana Borπo, dr. med., spec. internist-nefrolog Klinika za unutarnje bolesti KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Gdje je mjesto samostalnom mjerenju arterijskog tlaka u novim smjernicama Europskog druπtva za hipertenziju- 2003. godina HINEKA 7/8 prosinac 2003.

Nova cesta 52, 10000 Zagreb / tel: ++385 (0)1 368 96 66 / tel: ++385 (0)1 368 96 99

104

predstavljamo

Bolesti su oduvijek fascinirale i plaπile ljude, a u danaπnje, znanstveno doba prirodno je brinuti se o vlastitim fizioloπkim funkcijama, kako u zdravlju, tako i u bolesti. Upoznavanje sa za organizam πtetnim Ëimbenicima obiËno umanjuje strah od nepoznatoga. Svi pokuπavamo biti vlastiti lijeËnici, postaviti sebi dijagnozu i popratiti je vlastitom terapijom, iako se zapravo nitko ne bi trebao lijeËiti sam, ali Ëovjek je toliko znatiæeljan i zabrinut za svoj organizam da ga pokuπava vratiti u red ako neπto ne funkcionira kako treba.

Popularna izdanja o zaËuujuÊem svijetu medicine brojna su i raznolika, sve zanimljivija i πira. Ovaj Medicinski leksikon novo je izdanje po koncepciji i strukturi jer nudi originalnu formulu koja omoguÊuje lakπu konzultaciju o pojedinom simptomu te pruæa sustavnu i cjelo-

knjige

MEDICINSKI LEKSIKON vitu obradu odreene bolesti. Podijeljen je u dva dijela: Simptomi • Simptomi (akutni i kroniËni) • Uzroci • Trajanje • MoguÊi prateÊi simptomi • Potrebne pretrage za potvrdu dijagnoze • Vjerojatno trajanje • MoguÊe dijagnoze prema postojanju ili nepostojanju prateÊih simptoma Bolesti • Opis bolesti i njezina rasprostranjenost • Uzroci • MoguÊe komplikacije • Tijek bolesti • Prognoza

• • • •

Dijagnoza Mjere opreza Terapija Eventualne moguÊnosti prevencije

Istraæivanja pokazuju da ljudi Ëesto dobivaju osnovne informacije o zdravlju iz masovnih medija, ali odluke o ponaπanju vezanim uza zdravlje donose na temelju komunikacije s Ëlanovima obitelji, prijateljima i poznanicima. UzimajuÊi u obzir postojanje takvih neformalnih kanala i veliku vjerojatnost dezinformacija, Medicinski leksikon daje prijeko potrebnu ispravnu informaciju i jednostavnim razgovornim jezikom teπke teme Ëini lako shvatljivima, potiËuÊi na razgovor s lijeËnikom bez straha i suzdræljivosti.

Medicinski leksikon pomoÊi Êe u razumijevanju medicinskih termina i poremeÊaja kako bismo simptome precizno mogli objasniti lijeËniku te u najboljoj mjeri shvatili objaπnjenja lijeËnika i znaËenje propisane terapije te tako pridonijeli vlastitom zdravlju.

Namijenjen je svakoj obitelji, medicinskom osoblju, ljekarnicima, javnim ustanovama i svima koji æele na jednome mjestu dobiti relevantne i pouzdane informacije o zdravlju, pisane na jednostavan i svima razumljiv naËin. Poredak simptoma i bolesti po abecednom redu pribliæava ovaj leksikon medicinskoj enciklopediji, a praktiËni medicinski savjeti Ëine ga svakodnevnim obiteljskim savjetnikom.

Vedran Batarelo, dr. med. spec. internist Tvrdi uvez Format 21x29cm Broj strana 746 Viπe od 600 slika, crteæa i dijagrama Nakladnik: Mosta, MajeviËka 12a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/302 51 96; 369 07 70 ili putem www.nakladamosta.hr te u svim boljim knjiæarama Izdanje: I. izdanje / 2004. godina Cijena: 890 kn

104 VA©E ZDRAVLJE #38