Vaše zdravlje 10/2005

v o d i »

z a

z d r a v i j i

iSSN 1332-232x listopad/studeni 2005.

æ i v o t Broj 44 / godina viii

BESPLataN PriMjEraK

Dismenoreja Funkcionalna i organska, a moguÊe i odraz prehrambenih navika i nerijeπenih emocionalnih teπkoÊa

Alzheimerova demencija

INTERVJU prim. mr. sc. Æeljko BaklaiÊ

Prijeti li epidemija ptiËje gripe?

Gubitak orijentacije u vremenu i prostoru

KroniËna bol u leima Vaænost psiholoπke i funkcionalne rehabilitacije

HiperbariËna oksigencija Metoda velikih moguÊnosti

Sindrom kroniËnog umora Umiπljeno ili stvarno stanje

Vjeæbajmo zajedno

Ovisnosti

BUDI JAK, NEMOJ PO»ETI

Jednostavnije vjeæbe s velikom loptom

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI • VODI» KROZ PRETRAGE

impresum Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

ivilizacija nam je donije

drom kroniËnog umora,

la mnogo toga, i dobroga

trebate imati na umu da

i loπega. Dobro smo brzo

je to ozbiljna bolest,

prihvatili i saæivjeli se s tim

koja, kako kaæu, moæe

toliko da bez toga viπe ne

razoriti ljudske æivote.

moæemo zamisliti svakodnevni æivot (sva

Kako god, sve boljke

moguÊa kuÊanska pomagala, primjena nevje

modernog æivota, pa

rojatnih tehnoloπkih dostignuÊa na svim

tako i ostale kroniËne

podruËjima æivota i djelovanja, informati

tegobe, imaju svoje mjesto u naπim æivotima.

zacija, internet...). Moderno druπtvo donijelo

Kako se nositi s jednom od njih, kao πto je

je sa sobom i loπe stvari, koje je, naæalost,

kroniËna bol u leima, nastojali smo vam

dio populacije prihvatio kao neπto normalno.

predoËiti dijelom teksta iz najnovije knji

estetski kirurg

Jedna od njih svakako su ovisnosti, Ëiju smo

ge Zdravija lea, autora dr. Johna Tannera.

Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

veliËinu i znaËaj pokuπali pretoËiti u temi

Prenijeli smo nekoliko korisnih savjeta, uz

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

broja. LijeËnice πkolske medicine s bogatim

naglasak na osvjeπÊivanje problema i nje

ginekolog,

iskustvom na terenu u svakodnevnom radu

govo prihvaÊanje u naπim æivotima. Kako

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

s najriziËnijim dijelom populacije, a to su

sam autor kaæe, treba potraæiti pomoÊ kako

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

mladi, prenijele su svoja iskustva i upozorile

bi se nauËili nositi s dugotrajnim bolovima,

na vaænost obitelji i druπtva u cjelini u borbi

biti realan i ne prepustiti se razoËaranju ili

protiv te poπasti naπega doba.

osjeÊaju promaπenosti.

ImajuÊi u vidu veÊ spomenutu civilizaciju, pa

Sve to drugim rijeËima znaËi da se u æivotu ne

i tempo modernog æivota koji nam je takoer

smijemo predati i prepustiti struji bez borbe.

nametnula, sve viπe se tuæimo na umor, loπu

Niπta nije nerjeπivo samo ako na vrijeme

Utinjska 40, 10020 Zagreb

koncentraciju, tjelesnu slabost, bolove, nesa

prepoznamo, bez obzira na segment æivota u

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

nicu, potiπtenost... Je li to samo odraz tre

koji zadire, pa Ëak i u zdravlje. Æivot je borba

nutaËne neravnoteæe psihofiziËkih snaga u

koja traje i πto prije to shvatimo i nauËimo

naπem organizmu ili je moæda ipak rijeË o

kako se oduprijeti, prije Êemo nauËiti kako

Dizajn i priprema za tisak

ozbiljnijem poremeÊaju kao πto je sindrom

uæivati u njemu. Zar to u konaËnici i nije

HAND Design Studio

kroniËnog umora? Preispitajte sami sebe i

smisao æivota?

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

Stru»ni kolegij

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ,

dermatovenerolog

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

poduzmite neπto, jer ako je ipak posrijedi sin Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Tisak

Glavna urednica

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Naklada

90.000

0 Va©e zdravlje #44

#44

Sadræaj VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . . . . OVISNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

04 06 16 18 24 28 32 34 36 40 42 46

Smiljana Podrug, dr. med., Ljiljana Podrug, dr. med.

INHALACIJSKE ALERGIJE . . . . . . . . .

Ivana Topolovec, mr. pharm.

LASER U DERMATOLOGIJI . . . . . . . . .

Kreπimir KostoviÊ, dr. med.

SINDROMI PRENAPREZANJA PROFESIONALNOG TIPA . . . . . . . . . . .

Bojan Nasteski, vft, SunËica Prπir, vft

DISMENOREJA . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Vesna Harni, dr. med.

HIPERBARI»NA OKSIGENACIJA . . . .

Mario D. FranoliÊ, dr. med.

MRSA - REZISTENTNI STAFILOKOK .

Marina Gradinac, dr. med.

INTERVJU: GRIPA . . . . . . . . . . . . . . . .

prim. mr. sc. Æeljko BaklaiÊ

IMUNI SUSTAV I STRES . . . . . . . . . . .

dr. sc. Nataπa MarπiÊ

MASAÆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Manuela ©apro, dipl. ing.

ALZHEIMEROVA DEMENCIJA . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Marija Boπnjak

PREHRANA ZAPOSLENOG »OVJEKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

54 58 60

Zdravka BrajdiÊ

POVR∆E U PREHRANI . . . . . . . . . . . .

Stjepan ©aban, dipl. ing.

LASERSKA KOREKCIJA DIOPTRIJE . .

dr. sc. Nadeæda BiliÊ

62 64 66 70 74 78 80 84 88 92 94 96 98 100 103

PRADER WILLY SINDROM . . . . . . . . .

Ivka »op

ULOGA OCA U ODGOJU . . . . . . . . . . . .

mr. sc. Nenad JakuπiÊ

SINDROM KRONI»NOG UMORA . . . . .

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med.

KRONI»NA BOL U LE–IMA . . . . . . . . HRVATSKA LIGA PROTIV REUMATIZMA . . . . . . . . . . . .

Dinko Kaliterna, dr. med.

KRIÆOBOLJA I IZOKINETIKA . . . . . . .

Slobodan Kuvalja, dr. med.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO jednostavne vjeæbe s velikom loptom . . . .

mr. sc. Mario KasoviÊ, prof., Tatjana AntoliÊ, prof.

DENTALNI IMPLANTATI . . . . . . . . . . .

Marija SoviÊ, dr. stom.

INTERNET I ZDRAVLJE . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

MEDICINSKI LEKSIKON menstruacija - 1. dio . . . . . . . . . . . . . . . VODI» KROZ PRETRAGE audioloπke pretrage . . . . . . . . . . . . . . . .

Mihael Ries, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI dan Crvenog kriæa . . . . . . . . . . . . . . . . .

Igor BiÊaniÊ, dr. med.

BILJNA LJEKARNA anis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ivana Topolovec, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#44 Va©e zdravlje

Vi pitate... ...mi odgovaramo DERMATOLOGIJA dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

VeÊ godinama imam problema s pretjeranim znojenjem ispod pazuha. Isprobala sam razne stickove, sprejeve, obloge, pokuπala i medikamentozno, ali neuspjeπno. Prije dvije godine ubrizgan mi je i botulinum toksin, koji je djelovao oko tri tjedna. Molim vas za savjet. Zanima me moæe li se izvesti kirurπko odstranjenje znojnica, kakav je postupak i ako je moguÊe, objavite ime lijeËnika kojem se mogu obratiti. Ivana Problem intenzivna znojenja da nas se ipak najbolje rjeπava injekcija ma botulinum toksina, no moguÊi su i operativni zahvati. S obzirom na to da vaπ problema traje veÊ dugo, nadam se da ste uËinili i odgovarajuÊe pretrage vezane uz pojaËano znojenje, osobito pretrage πtitnjaËe. ©to se operativnog zahvata tiËe, radi savjetovanja s kirurgom moæete se javiti na pregled u svaku kirurπku ordinaciju, gdje Êe vam lijeËnik na te melju pregleda eventualno odrediti operativni zahvat. Navrπio sam 52 godine. VeÊ viπe od 20 godina patim od alergije na vodu, koja se manifestira priliËno jakim svrbeæom nakon tuπiranja (nije uvijek istog intenziteta), bez urtikarije. Koristio sam razne tekuÊe i tvrde sapune, ali reakcija je uvijek ista. Dovoljno je da se samo tuπiram vodom, bez sapuna. Svrbeæ se ponekad javlja i prilikom znojenja. Pronaπao sam rjeπenje - napunim punu kadu vodom, leæim u njoj 15-ak minuta i svrbeæa gotovo nema. Navedeni simptomi smanjuju se ili potpuno nestaju ljeti nakon kupanja u moru. Ove godine, prvi put nakon 20-ak godina, toËnije do ljeta, sve je bilo u redu. Nisam imao svrbeæ, bez obzira na to kakvim sam se sapunom prao. Sada se simptomi ponovno javljaju, ali zasad u manjoj mjeri. Molio bih

0 Va©e zdravlje #44

vas za neki savjet o naËinu lijeËenja. Vrlo malo Ëitao sam o simptomima sliËnim mojima. Æeljko L. U dermatologiji je poznato da razliËiti Ëimbenici, osobito uËinak vo de ili njezina temperatura, kao i fiziËki napor mogu izazvati svrbeæ koæe. Svakako da je u tim fazama dobro biti pod kontrolom dermatologa, koji Êe ta da odrediti koje lokalne pripravke Êete nanositi na koæu, kao i antihistami nike koje Êete uzimati na usta. Nara vno, na temelju pregleda, anamneze i kliniËke slike, dermatolog Êe odrediti potrebu za daljnjom obradom. Moæe se uËiniti i alergoloπko testiranje kojim Êe se potvrditi provocirajuÊi uËinak tople i hladne vode, ili provocirajuÊi uËinak pritiska na vaπu koæu, πto rezultira na vedenim smetnjama. Moj savjet je da svakako posjetite dermatologa, a s obzirom na vaπu dob, bit Êe potrebna i dodatna obrada.

FIZIKALNA MEDICINA mr. sc. Porin PeriÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, KBC, Zagreb

Moæete li mi reÊi πto je to sacroileitis? Vanja M. Sakroileitis je upala jednog ili oba zgloba na spoju ilijaËne (crijevne) kosti, koja je sastavni dio zdjelice, i sakruma ili kriæne kosti koja je dio kraljeænice. Lokalizacija navedenih zglobova nala zi se duboko u podruËju straænjice, a upala tih zglobova manifestira se tu pim, muklim, πetajuÊim bolovima u podruËju straænjice, kukova i natkolje nica, a πiri se obiËno najdalje do razine koljena. Prisutnost sakroileitisa obiË no je vezana uz skupinu bolesti koje su povezane s genetskim markerom kojeg nazivamo antigen B 27 i koje je dnim imenom nazivamo seronegativni spondilartrititisi. U tu skupinu bolesti spadaju ankilozantni spondilitis, pso rijatiËni artritis, Reiterova bolest i neke druge rjee bolesti. No, kod nekih lju di bolest moæe postojati i sama za se be, bez razvitka navedenih.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringo log i plastiËni kirurg glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

Imam 29 godina. Prije pola godine nakon poroda mi se pogorπao sluh na lijevo uho. Na sistematskom pregledu prije dvije godine utvreno je da malo slabije Ëujem na oba uha, ali reËeno mi je da nije niπta ozbiljno. Nikad prije nisam imala problema s uπima. Navodno je djed po oËevoj strani slabije Ëuo. ©to mi preporuËujete? M.S. S obzirom na dob te da se sluh pogorπao nakon trudnoÊe, moguÊe je da je rijeË o otosklerozi. Otoskleroza je nasljednja bolest okoπtavanja Ëahure unutarnjeg uha, πto dovodi do fiksacije i nepomiËnosti lanca sluπnih koπËica s posljediËnom nagluhoπÊu. Bolest se ja vlja kod mlaih ljudi, a poznato je i da se moæe pogorπati tijekom trudnoÊe te nakon poroda. Da bi se sa sigurnoπÊu potvrdila dijagnoza te iskljuËio neki drugi poremeÊaj sluha, javite se u audioloπki centar, gdje Êe se napravi ti tonski audiogram, timpanogram i ispitati kohelostapesni refleks. Potvr di li se dijagnoza, moguÊe je kirurπko lijeËenje, pri Ëemu se jedna od sluπnih koπËica (stremen) zamijeni protezom, ili dugoroËno praÊenje kontrolom sluha te eventualno sluπnim pomaga lom. Dosadaπnja iskustva u lijeËenju otoskleroze daju prednost kirurπkom lijeËenju. Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringo log i plastiËni kirurg glave i vrata, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

Dosadaπnjim pretragama postavljena mi je dijagnoza folikularnog tumora u desnom reænju πtitnjaËe, a nalazi hormona su u granici normale. Tegoba nemam, no lijeËnici su mi savjetovali operaciju πtitnjaËe. Gdje se trebam javiti i kakva je to operacija? Mira M. ©titnjaËa je endokrina ælijezda koja se nalazi u prednjem donjem dijelu

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

vrata, prirasla uz grkljan i duπnik. Graena je od dva reænja meusobno povezana istmusom. Osim poremeÊaja funkcije, pri Ëemu najËeπÊe dolazi do prekomjerna izluËivanja hormona (πto vi nemate), katkad postoje i morfoloπke promjene koje se otkrivaju UZV pre tragom i palpacijom πtitnjaËe. Jedna od takvih je nastanak Ëvorova, koji se onda prate UZV i citoloπkim punkcija ma. Ako nalaz citologije upuÊuje na sumnjivu tvorevinu, preporuËuje se operativni zahavat koji izvodi specija list otorinolaringolog. Tijek operacije je takav da se najprije odstrani reæanj sa sumnjivim Ëvorom i intraoperativno upuÊuje na patohistoloπku analizu gdje patolog procjenjuje eventualne zloÊu dnost promjene. Ne utvrdi li se zloÊu dnost promjene, operacija se zavrπava odstranjenjem navedenog reænja, a saËuva se preostali zdravi reæanj koji je dovoljan za urednu funkciju πtitne ælijezde. U protivnom, ako je promje na zloÊudna, treba odstraniti cijelu πtitnjaËu. Ako nema drugih promje na u regionalnim limfnim Ëvorovima, kirurπki dio lijeËenja time je zavrπen. Poslije otpusta iz bolnice nastavljate s dodatnim pretragama i lijeËenjem kod specijalista nuklearne medicine koji vas prate i odreuju nadomjesnu tera piju hormonom πtitnjaËe. Boris ©imunjak, dr. med., spec. otorinolarin golog, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

U jednom izdanju Ëasopisa Vaπe zdravlje Ëitala sam Ëlanak o hrkanju i odluËila pisati vam jer me to veÊ dulje muËi. Imam 25 godina i probleme s hrkanjem, zbog Ëega nastaju novi problemi - sukobi s partnerom, neugoda i izbjegavanje spavanja bilo gdje osim kod kuÊe! U Ëlanku sam proËitala da postoje razliËita pomagala i ureaji za sprjeËavanje hrkanja. Molim vas da mi razjasnite koliko uistinu koriste sva ta pomagala i ureaji? Konkretno, ureaj koji masira odreene toËke na zapeπÊu i tako aktivira miπiÊe u ædrijelu koji su opuπteni u sluËaju hrkanja? Pretpostavljam da ureaji koji elektriËnim impulsom reagiraju na zvuk hrkanja nisu baπ uËinkovi-

ti, jer ne rjeπavaju uzrok problema, a mogu biti i neugodni za osobu koja ih koristi. BuduÊi da razmiπljam o nabavi bilo kakva pomagala ili ureaja, molim vas da mi pomognete. Ana ToËno je da na træiπtu postoji mno go naprava, mehaniËkih, strujnih i drugih, za koje proizvoaËi navode vrlo visoku efikasnost kod rjeπavanja problema hrkanja. VeÊ i sam njihov broj dovoljno govori o dvije stvari: 1. raπirenosti i ozbiljnosti problema, 2. o neefikasnosti mnogih ponuenih rjeπenje kad se uvijek nude „nova i bolja”. Moderna otorinolaringologija, prouËavajuÊi uzroke hrkanja o Ëemu ste imali priliku Ëitati u Ëlanku, na stoji kirurπki rijeπiti problem djelujuÊi upravo na uzroËnome mjestu. Sve ostalo πto je bez viπestruke znanstve ne potvrde podlijeæe samo zakonima træiπta, nekome se svidi, nekome ne. PreporuËujem vam da se u rjeπavanju problema konzultirate s otorinolarin gologom da se utvrdi pravi uzrok, a ti me i adekvatan naËin rjeπavanja vaπeg problema.

UROLOGIJA mr. sc. Ante ReljiÊ, dr. med., spec. urolog, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

Je li preporuËljivo konzumirati mlijeËne proizvode (400-500 gr tjedno mladog sira 6% m.m., 2 l tjedno mlijeka 0,9% m.m. te 100 gr/ tjedno vrhnja 12,5% m.m.) u sluËaju benignog poveÊanja prostate. Operacija prostate elektrovaporizacijom napravljena je 19. listopada 1998., a recidiv dijagnosticiran prije tri godine. Stalna terapija je Tonocardin 2mg jednom dnevno i Prosta metto jednom dnevno. Kontrola PSA potrebna je svakih πest mjeseci; vrijednost PSA oko 1. Mihajlo M. MlijeËni proizvodi trebaju biti ukljuËeni u ravnoteæni sustav prehra ne i u svakom sluËaju opÊenito Êe po voljno djelovati na zdravlje, pa tako i na urogenitalni sustav. Ne treba, meutim, oËekivati znatno smanjenje

tegoba zbog takve prehrane. Svakako treba nastaviti medikamentozno lijeËenje kako je preporuËio vaπ uro log. Treba izbjegavati jako zaËinjenu hranu i æestoka alkoholna piÊa buduÊi da kod veÊine bolesnika loπe utjeËu na postojeÊe tegobe mokrenja. Vaπa sadaπnja vrijednost PSA s vrlo viso kom toËnoπÊu iskljuËuje moguÊnost postojanja maligne bolesti prostate. Dovoljno je uËiniti PSA test jednom godiπnje, a uroloπki kontrolni pregled svakih πest mjeseci. mr. sc. Ante ReljiÊ, dr. med., spec. urolog, KB Sestara milosrdnica, Zagreb

©to je primjerenije kao lijek za tumor mokraÊnog mjehura: Mitomicin ili BCG, s obzirom na to da se i jedno i drugo daje kroz mokraÊnu cijev u mokraÊni mjehur. Prilaæem dva otpusna pisma iz bolnice (operacija napravljena dva puta u razmaku od devet mjeseci), posljednja dva nalaza cistoskopske kontrole i izvjeπtaj o histopatoloπkom pregledu materijala iz mokraÊnog mjehura. Mihajlo M. Pregledom vaπe medicinske doku mentacije zakljuËuje se da je najvje rojatnije rijeË o tzv. povrπinskom kar cinomu mokraÊnog mjehura. Primje na obaju navedenih lijekova uËinjena je po svim pravilima struke. BCG je vakcina sa æivim uzroËnikom tuber kuloze koja treba izazvati upalu mo kraÊnog mjehura s ciljem uniπtenja svih potencijalno malignih stanica, dok je Mytomicin citostatik i meha nizam djelovanja im se razlikuje. Bilo bi uputno da patolog uËini TNM kla sifikaciju kako bi se moglo pouzda no razlikovati je li rijeË o tumoru koji ulazi u povrπinski sloj mjehura (T1invasivum) ili moæda i dublje (T2-in filtrans), s obzirom na to da se daljnje lijeËenje razlikuje, a nove promjene u klasifikaciji Ëesto dovode do zabune i zbunjujuÊe interpretacije nalaza. Una toË tome, vjerujem da vaπ urolog i pa tolog blisko surauju te mogu rijeπiti ovu moju dvojbu.

#44 Va©e zdravlje 0

ovisnosti

budi jak, nemoj poËeti

Alarmantne Ëinjenice

Smiljana Podrug, dr. med, spec. πkolske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, ZZJZ Vinkovci, Zvonarska 57

SudeÊi prema rezultatima brojnih anketa, statistiËkim i drugim podacima, svi mi, pogotovo oni koji rade s mladima, moramo biti u stanju pripravnosti

Ovisnosti (alkohol, duhan i psihoaktivna sredstva), nova opÊa opasnost koja se nakon Domovinskog rata nadvila nad naπu domovinu, po zivaju na akciju svih koji rade s mla dima. Zaπto mladi Ëovjek krene pu tem neke ovisnosti, zbog znatiæelje,

0 Va©e zdravlje #44

loπe obitelji ili osobnog dokazivanja, nitko ne zna pravi odgovor. Meutim, Ëinjenica da je lani od posljedica pre doziranja umrlo 105 mladih, da je godiπnji priljev novih konzumenata oko 1000, i to konzumenata teπkih droga, da ima 20.000 heroinskih ovi

snika i oko tri puta viπe konzumena ta marihuane, podaci su koji sve nas, pogotovo one koji radimo s mladima, moraju staviti u stanje pripravnosti. Hrvatska je zemlja s indeksom starosti 90,7, πto znaËi da na jednoga mladog Ëovjeka do 19 godina dolazi jedan stanovnik stariji od 60. Dopu stimo li da nam mladi ljudi zavrπe kao ovisnici, Ëiji je æivotni vijek oko 35 godina, ova zemlja neÊe imati bu duÊnost. Podaci da Hrvatska ima sa mo sedam posto visokoobrazovanog stanovniπtva, a svjetski prosjek je 30 posto, da je u Domovinskom ratu po ginulo 265 djece, od toga 30 posto izmeu 15 - 17 godina, jednostavno potiËu da se briga za mlade i njihov kvalitetan rast i razvoj stavi na prvo mjesto.

TEMA B ROJA

psihoaktivnih sredstava ovisnosti. Droga se veæe na specijalne opijatne receptore u mozgu te uzrokuje osjeÊaj ugode ili ublaæava neugodne osjeÊaje, πto za posljedicu ima ponovno uzi manje sredstva. Postoji i genetska po dloga ovisnosti u smislu postojanja A1 alelnog gena za dopaminergiËke receptore u mozgu koji se nalaze na 11. kromosomu. Prisutan je kod 20 posto zdravih i Ëak kod 70 posto ovi snika.

Kad poËinje eksperimentiranje

©to je ovisnost Mnogo je definicija ovisnosti i sve su istinite u smislu da je rijeË o kro niËnoj, recidivirajuÊoj bolesti, bilo da je posrijedi ovisnost o alkoholu, duhanu ili psihoaktivnim sredstvima, koja zahtijeva specijalizirani tretman. Uzimanjem sredstva ovisnosti osoba se dovodi u stanje intoksikacije koje ima sljedeÊe karateristike: nesvladiva potreba za uzimanjem droge pojava psihiËke ovisnosti - stalna potreba za daljnjim uzi manjem droge; aktivacija srediπta ugode u mozgu pojava fiziËke ovisnosti - heroin stvara ovisnost za πest sati, me tadon za 24 sata, a opioidi veÊ nakon prvog uzimanja pojava tolerancije - doza se mo ra pojaËavati. Danas sa sve viπe govori o mo lekularnom mehanizmu djelovanja

Uz ovisnosti o drogama, mladi lju di u velikom su postotku konzumenti alkohola i duhana. Dobna granica poËetka puπenja cigareta je 11 godi na. Svakodnevno puπi 25 - 30 posto djeËaka i 19 - 25 posto djevojËica. Prema anketi naπe Sluæbe za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, 76 posto uËe nika osmih razreda pokuπalo je puπiti, 40 posto njih puπenje odobrava kao druπtveno prihvatljivo ponaπanje, a 79 posto uËenika zna sve o πtetnosti puπenja. Zanimljiv je podatak da je 66 posto anketiranih osmaπa navelo da i njihovi roditelji puπe! Kao kod svakog eksperimentiranja, 75 posto poËelo je puπiti zbog pritiska grupe. 85 posto djeËaka i 80 posto dje vojËica probali su jednom u æivotu alkohol, jednom se opilo 56 posto djeËaka i 32 posto djevojËica. „Bing drinking„, jako raπiren meu ado lescentima, znaËi opijanje u grupi, ispijanjem pet ili viπe piÊa zaredom. PoËetak eksperimentiranja psihoaktivnim sredstvima poËinje marihuanom, koju je 10 posto djeËaka i πest posto djevojËica uzelo viπe od tri puta u æivotu. Ecstasy uzima tri posto obaju spolova: 60 posto ih je uzelo iz znatiæelje, a oko 30 posto iz osjeÊaja „haj”. Prosjek poËetka uzi manja psihoaktivnih sredstava je za marihuanu 14 godina, psihostimulan se 17 godina, opijate 20 godina, a in travenozne droge 20,6 godina.

Razdoblje od prvog jointa do po sljednje ili prevelike doze ima Ëetiri faze: 1. Faza znatiæelje - vrijeme konzu macije, najËeπÊe marihuane, ne traje dugo i moguÊ je povratak u normalan æivot. 2. Faza dvostrukog æivota - vrijeme konzumacije u kojem se poËinje mijenjati ponaπanje i koje moæe potrajati dulje. Gube se moralne norme, a povratak u normalan æi vot je teæak. U ovoj fazi najvaænije je prepoznati poËetne znakove. 3. Faza stalnog traæenja euforije - stvorena je psihiËka ovisnost, a rehabilitacija je teπka. 4. Faza fiziËke ovisnosti - izljeËenje je priliËno teπko.

Prvi znakovi konzumacije U Hrvatskoj su najËeπÊe sljedeÊe droge: 1. Marihuana - Najraπirenija ilegalna droga na svijetu, prirodna je i laka te poËetak svake ovisnosti o dro gama. Pripravak je indijske kono plje (trava) i puπi se kao cigareta (joint). Djeluje za 15 - 30 minuta nakon puπenja, a djelovanje traje dva do Ëetiri sata. Stvara veÊu moralnu i duhovnu degradaciju od svih ostalih sredstava. Ono πto se moæe primijetiti kao promjena u ponaπanju su kaπnjenje u πkolu, zanemarivanje obveza, gubitak psihiËke i fiziËke aktivacije. S ob zirom na to da slabi kratkoroËna memorija, slabljenje πkolskog uspjeha upozoravajuÊi je znak. Moæe se uoËiti i neobiËna veselost i razgovorljivost koja prije nije bila prisutna. 2. Ecstazy - To je sintetiËka, ilegalna laka droga, plesna, koju konzumi ra tri posto mladih ljudi. Popular no se naziva bonkasi ili cukarini. Pripada grupi metamfetamina, a prema djelovanju psihostimulansi ma i djeluje veÊ za 30 - 90 minuta. Sadræaj tableta koje se kupuju na ulici vrlo je nepouzdan i sadræi

#44 Va©e zdravlje 0

TEMA B ROJA

PoËetak eksperimentiranja psihoaktivnim sredstvima poËinje marihuanom, koju je 10 posto djeËaka i πest posto djevojËica uzelo viπe od tri puta u æivotu druge psihoaktivne supstancije kao kofein, efedrin, amfetaminspeed. Djeluje na centar za regu laciju temperature u hipotalamusu te poveÊava tjelesnu temperaturu do najviπih vrijednosti, πto za posljedicu ima diseminiranu intra vaskularnu koagulaciju (DIK), tj. gruπanje krvi, zatajenje rada srca, a pomijeπan s alkoholnim piÊima, moæe uzrokovati i smrt. Izaziva snaænu dehidraciju organizma te, kao i kokain, dovodi do oπteÊenja DNK. Promjene ponaπanja ka rakteriziraju neobiËne aktivnosti, osoba prπti od snage, nikad nije umorna, posjeduje neobiËnu i snaænu energiju. Nakon nekoliko dana raspoloæenje opada i gubi se æelja za jelom. 3. Speed - RijeË je o sintetiËkoj, ile galnoj, lakoj drogi, koja pripada grupi amfetamina. Djeluje sliËno kao ecstasy, samo πto je skuplji; uπmrkava se i ubrizgava. 4. Kokain - To je prirodna, teπka dro ga, derivat koke, psihostimulans. Najstarija je droga popularnog naziva crack, koji se koristi za puπenje. Nakon uπmrkavanja ili puπenja djelovanje odmah poËinje. Psihostimulativni uËinak, tj. osjeÊaj euforije i nemira, traje oko 20-30 minuta, pa se mora ËeπÊe uzimati. Konzumacija kod osobe mijenja uobiËajene geste, izraz lica, a slabi i potreba za hra nom. Uporaba kokaina, posebno u obliku Ëiste baze (crack), po vezana je s visokom uËestaloπÊu moædano-æilnih oboljenje, ukljuËujuÊi i moædani udar. 5. Heroin - Prirodna, teπka droga koja se proizvodi iz morfina, a prema djelovanju pripada opioidima.

0 Va©e zdravlje #44

Ima velik potencijal za razvoj ovi snosti i ako se uzima svaki dan, ovisnost se razvije veÊ za dva do Ëetiri tjedna. Djeluje za 30 minuta nakon uπmrkavanja, a uzeta i.v. djeluje trenutaËno i izaziva osjeÊaj euforije. Promjene u ponaπanju karakterizira Ëesta pospanost, nezainteresiranost za donedavno najbliæe osobe i okolinu, tjelesno slabljenje. 60 posto i.v. ovisnika zaraæeno je virusom hepatitisa B ili C. 6. LSD - Na sreÊu, LSD nije Ëesta dro ga u naπoj zemlji. To je ilegalna, sintetska droga, koja prema djelo vanju pripada grupi halucinogena. U prodaji se moæe naÊi u obliku li stiÊa papira natopljenih otopinom LSD-a. Djeluje veÊ nakon 40 - 60 minuta. NajjaËa je psihoaktivna droga, koja ponaπanje mijenja u smislu psihoze, neobiËnih misli i govora te promjena u percepciji vremena.

Zloporaba droga Kad govorimo o zloporabi droga, mislimo na druπtveno neprihvatljivu uporabu ilegalnih sredstava ovisnosti (droga), koji zbog svojih psihoaktiv nih uËinaka mogu izazvati πtetne po sljedice za pojedinca i druπtvo. Ovisi o nekoliko Ëinitelja, a to su znaËajke osobe, okolina (πira - druπtvo i uæa obitelj) i samo psihoaktivno sredstvo.

ZnaËajke osobe - psiholoπki vakuum, reakcija na otuenost koju uzrokuju kultura i civilizacija. - Upravo je nedavno preminuli papa Ivan Pavao II. upozoravao na straπan „vakuum vrijednosti”, „uvjerenje da viπe niπta nema smisla, pa sto ga nema smisla ni æivjeti”. Ovisnici su nesigurne, emocionalno nezrele osobe koje imaju problema s prilago dbom i sklone su regresivnim oblici ma ponaπanja. Primjerice, 50 posto ovisnika o heroinu je neupadljivo, 36 posto su graniËne liËnosti, a 14 posto ima neurozu.

I. tip mladih - ne reagiraju na otuenost, prepuπtaju se struji. To je zdrava mladeæ koja se ne drogira, ali se ne bavi ni teπkim druπtvenim, religioznim i politiËkim pitanjima; „πtreberi” i „karijeristi”. II. tip mladih - to su oni koji ne priznaju autoritet, na otuenost rea giraju tako da je odbacuju, redovito su originalni i samostalni, æele graditi bolje sutra, nastoje iÊi naprijed, æele poπtenje, a ako su vjernici, motiv na laze u vjeri u Boga. III. tip mladih - ne primaju otuenost pasivno, u sebi su labilni, afektivno neizgraeni, nesposobni da preuzmu ozbiljne duænosti, fru strirani su i ne bore se, nemoÊno se prepuπtaju porazima.

Okolina - socijalni vakuum πira okolina (druπtvo) - mladi æele pobjeÊi od otuenog druπtva, æele ga negirati, ali u stvari bjeæe od samih sebe, od odgovorno sti, bjeæe u svoj nestvarni svijet. Droga je dakle bijeg od ozbiljnog druπtvenog angaæmana kakav druπtvo traæi od mladih ljudi.” Droga je kÊi neangaæmana u druπtvu, a neangaæman je sin droge”. uæa okolina (obitelj) - najvaænija brana za poËetak eksperimenti ranja. 52 posto ovisnika dolazi iz razorenih obitelji, a 72 posto na vodi teπke konflikte s roditeljima.

Psihoaktivno sredstvo - Bilo koja vrsta, u bilo kojem obliku uzrokuje ovisnost ovisno o strukturi organizma osobe koja ga konzumira. Naæalost, i lake droge kao πto je marihuana uzro kuju ovisnost i put su za uzimanje jaËih droga poput kokaina i heroina. ProsjeËno vrijeme uzimanja droga je devet godina, a pet godina proe do prve intervencije u smislu poËetka lijeËenja. U tom vremenu nastaju ireverzibilne promjene u strukturi kore mozga, kao i kroniËni hepatitis B ili C.

ovisnosti

budi jak, nemoj poËeti

©to kaæu mladi Smiljana Podrug, dr. med, spec. πkolske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, ZZJZ Vinkovci, Zvonarska 57

Rezultati ankete pokazuju da uËenici znaju kako je droga πtetna, ali ne misle da bi mogli postati ovisni... Zbog relativna neiskustva i odreene sklonosti rizicima, upra vo su adolescenti najriziËnija i naju groæenija populacija. To razvojno razdoblje i inaËe donosi potrebu za samopotvrivanjem i izgradnjom sa mostalnih stavova i naËina ponaπanja, kojima je ponekad temeljni cilj odu daranje od ponaπanja i stavova odra slih. Eksperimentiranje s bilo kojim sre dstvom ovisnosti u mladih potaknu to je: radoznalost 17% afirmacija meu vrπnjacima 43% osobni problemi 29% redukcija neugode 25% hedonizam 27% problemi u obitelji 9% neznanje 1%.

Da bismo bolje predoËili sliku stanja, donosimo rezultate ankete u Zagrebu iz istraæivanja „Zloporaba opojnih droga meu adolescentima” (GaliÊ i suradnici - Centar za preven ciju ovisnosti grada Zagreba, 2001.): 1. Jesi li veÊ doπao u kontakt s osobom koja konzumira neku ilegalnu drogu: - 8. razred O© 60% - 1. razred S© 81% - 2. razred S© 83% - 3. razred S© 87% - 4. razred S© 93% 2. Je li ti netko ponudio drogu ili te nagovarao da je probaπ? - nitko me nije nagovarao 52% - bliski prijatelj, prijateljica 20% - sam sam odluËio probati 16%

Ishod rizika od razvoja ovisnosti po razvojnim fazama rani eksperimenti

zloporaba

ovisnost

DJETINJSTVO

ADOLESCENCIJA

ODRASLA DOB

apstinencija

apstinencija ili ograniËeno eksperimentiranje

umanjen rizik zloporabe

10 Va©e zdravlje #44

- stariji deËki, cure - dileri

5% 2%

3. Misliπ li da bi mogao postati ovisan o drogi? - jako se bojim toga 3% - pomalo se pribojavam 12% - uopÊe ne 85% 4. Zaπto mladi ne bi trebali uzimati drogu? - opÊenito je πtetna, loπa 48% - πtetna je po zdravlje 51% - stvara ovisnost 9% 5. Povezanost puπenja i pijenja sa zlouporabom droga: - ne piju, ne puπe 9% - 6% - piju, ne puπe 24% - 12% - ne piju, puπe 46% - 22% - piju, puπe 67% - 36% - piju, puπe, uzimaju droge 62% Iz ovih rezultata moæemo vidjeti kako je i puπenje cigareta i uæivanje alkohola povezano s uzimanjem dro ga i zapravo je poËetak puta u ovi snost o drogama. 6. Jesi li probao neku ilegalnu drogu prije 15. godine? - 1. razred S© 25% - 2. razred S© 14% - 3. razred S© 14% - 4. razred S© 8% 7. Konzumacija marihuane - barem jednom u æivotu: - 8. razred O© 14% - 1. razred S© 37%

TEMA B ROJA

- 2. razred S© - 3. razred S© - 4. razred S©

39% 48% 53%

8. Konzumacija ecstasyja - barem jednom u æivotu: - 8. razred O© 1% - 1. razred S© 8% - 2. razred S© 8% - 3. razred S© 14% - 4. razred S© 11% Tijekom srednje πkole viπe od po lovice adolescenata proba neku od ilegalnih droga, viπe od 40 posto po stat Êe ovisno o puπenju duhana, 30 posto prekomjerno Êe piti alkohol, a oko pet posto Êe imati ozbiljne pro bleme vezane uz uzimanje ilegalnih droga. Oni koji prvi put probaju, kao najËeπÊi razlog uzimanja navode afir maciju meu vrπnjacima, a oni koji su veÊ uzeli drogu navode hedoni zam. U πkolskoj godini 2003./2004. lijeËnici naπe Sluæbe za zaπtitu πkolske djece i mladeæi odræali su svim osmim razredima predavanje ili tribinu na temu ovisnosti i tom pri likom proveli anketu Ëije rezultate iznosimo. Usporedili smo uzorak seo skih i gradskih πkola i evo do kakvih smo rezultata doπli: 42% uËenika u gradu i 21% u selu doπlo je u kontakt s osobom koja konzumira neku ilegalnu drogu 13% uËenika u gradu i 10,7% u selu bilo je nagovarano da proba neku drogu 87% u gradu i 82% na selu misli da ne bi moglo postati ovisno o drogi 14% u gradu i 12% na selu puπi cigarete 6% u gradu i 3% na selu dosad je probalo neku ilegalnu drogu.

Na pitanje zaπto ne bi trebali uzi mati drogu, prilaæemo najzanimljivije odgovore: droga je πtetna za zdravlje uniπtava æivot i vodi u smrt zahtijeva mnogo novca i vodi u kriminal uzimajuÊi drogu ubijamo samo sebe pati cijela obitelj i prijatelji u æivotu ima mnogo ljepπih stva ri od droge svi problemi mogu se rijeπiti i ne treba traæiti utjehu u drogi æivot bez droge je ljepπi. Rezultati naπe ankete pokazuju da naπi uËenici znaju da je droga πtetna, ali zbog svoje adolescentne sklonosti rizicima ne misle da bi mogli postati ovisni o nekom sredstvu. Postotci su manji od hrvatskog prosjeka i, narav no, manji na selu nego u gradu.

Testiranje na opojne droge Vrlo malo roditelja kojima se u kuÊi dogodila droga moæe reÊi da su u prvom trenutku uËinili sve da se su prostave problemu. Testiranja koja se mogu provoditi samo su jedan od pr vih koraka roditelja koji posumnjaju da njihovo dijete eksperimentira s nekim sredstvom, a kao mjera ra nog otkrivanja samo je karika u lan cu struËnog postupka u zajedniËkim naporima zajednice i struËnjaka da sprijeËe razvoj zloporabe droga. Ra no otkrivanje uporabe droga jedan je od preduvjeta za uspjeπnu prevenciju razvoja bolesti ovisnosti, pa se testi ranje u riziËnih pojedinaca treba u tom smislu i primjenjivati. VeÊ i sama spoznaja o moguÊnosti testiranja na droge adolescentu moæe biti razlog da prestane uzimati droge, za drugog moæe biti razlog da prestane s ekspe rimentiranjem ili kaæe „ne” eksperi mentiranju.

Testiranja na opojne droge mogu provoditi osposobljeni zdravstveni djelatnici. U sluËajevima individual nog testiranja riziËnih pojedinaca, ostaje pitanje kako prevladati ba rijeru „povjerenje - sumnja” i kako prijeÊi taj prag meusobnih odnosa. Meutim, ako roditelji imaju razloga posumnjati u to da dijete eksperimen tira s drogama, ima pravo zatraæiti struËnu pomoÊ. Sluæbena testiranja provode se u æupanijskim centrima za prevenciju ovisnosti, gdje se ro ditelji mogu prijaviti sa svojim dje tetom. Centri za prevenciju ovisno sti i izvanbolniËko lijeËenje djeluju u Hrvatskoj od 1993. kao dio programa nacionalne strategije suzbijanja zlo porabe droga. NajËeπÊi uzorak za testiranje je mokraÊa. Razina uzete supstancije i njezinih metabolita nalazi se u viso kim koncentracijama, s dugim polu vremenom izluËivanja. U povremenih konzumenata, ecstasy se moæe doka zati od prvog do treÊeg dana nakon konzumacije, kokain veÊ za pola dana do dan, marihuana od drugog do pe tog dana, a heroin od prvog do treÊeg. Zasad u Hrvatskoj nema testiranja uËenika u πkolama, osim u zaËecima u nekim æupanijama, jer nema ospo sobljenog kadra za testiranje prema svjetskim standardima. S obzirom na to da je ipak rijeË o maloljetnicima, moguÊe testiranje trebalo bi reguli rati i zakonom. KljuËni je problem, s kojim se prije svake odluke o po pulacijskom testiranju treba suoËiti, πto uËiniti u sluËaju pozitivnog na laza. Za takve situacije treba imati toËno razraene algoritme ponaπanja i postupanja, jer samo testiranje ne rjeπava problem. Ako takvi naputci nisu razvijeni, a uzevπi u obzir sva ograniËenja populacijskog testiranja, ono kao screening u zdravoj popula ciji gubi smisao.

#44 Va©e zdravlje 11

ovisnosti

budi jak, nemoj poËeti

Pokazatelji visokog rizika

Smiljana Podrug, dr. med, spec. πkolske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, ZZJZ Vinkovci, Zvonarska 57

Temeljni pokazatelji za razvoj ovisniËkog stila æivota su slab πkolski uspjeh,

problemi u ponaπanju, loπe socijalne vjeπtine i eksperimenti s drogama Primarna prevencija ovisnosti Dio je nacionalne strategije suz bijanja zloporabe droga i provodi se od 1993. Temelji se na dvjema aktiv nostima: 1. smanjiti ponudu i dostupnost uporabom pravnih, zakonskih i druπtvenih aktivnosti 2. smanjiti potraænju unaprjeenjem

12 Va©e zdravlje #44

edukacijskih zdravstvenih progra ma, u Ëemu πkola ima veliku ulo gu - nastavnici, uËitelji, lijeËnici πkolske medicine. Ovisnici i konzumenti droga ugroæena su populacija koja se nala zi izmeu sustava kriminala i zdra ve populacije, pa moæemo reÊi kako nema primarne prevencije ako se taj

most ne blokira. Primarna prevencija svodi se na tri razmjerno πiroka podruËja: Edukacija mladih - zdravstveni odgoj

Razvoj socijalnih i bihevioralnih vjeπtina vaænih za odupiranje socijalnom pritisku grupe vrπnjaka i nekim aspektima promidæbe nezdrava ponaπanja kroz medije: a) kognitivne vjeπtine, tj. razvijanje samopouzdanja i sa mokontrole b) bihevioralne vjeπtine, tj. izra vna akcija koja podrazumije va izbjegavanje potencijalno opasnih situacija te bavljenje aktivnostima koje su nespojive s opasnim situacijama (sport, glazba...) c) nauËiti poneke tehnike relak sacije.

TEMA B ROJA

»imbenici borbe protiv ovisnosti Zaπtitni Ëimbenici Ëvrste i pozitivne obiteljske veze nadzor roditelja nad aktivnostima njihove djece i vrπnjaka jasna pravila ponaπanja koja se dosljedno provode u obitelji ukljuËenost roditelja u æivot njihove djece uspjeh u πkolovanju, Ëvrste veze s institucijama poput vjerskih i πkolskih organizacija prihvaÊanje ustaljenih normi o uporabi droga

RiziËni Ëimbenici

©iroki zahvati u druπtvu - na ra zini πkole, roditelja i lokalne zajedni ce. Problemi u provoenju primarne prevencije uglavnom se javljaju zbog slabe suradnje roditelja riziËne djece. Programi primarne prevencije teπko dopiru do ugroæene djece jer oni najviπe izostaju iz πkole i odbacuju pozitivne stavove. ©kola Ëista - ulica zagaena - πkola ne smije iz obrazo vnog programa iskljuËiti uËenike koji su poËeli eksperimentirati s drogom jer oni u protivnom kreÊu na put ovi snosti i kriminala.

Temeljni pokazatelji potencijalno visoko riziËnih mladih ljudi za razvoj ovisniËkog stila æivota slab πkolski uspjeh problemi u ponaπanju (agresiv nost prema vrπnjacima, sukobi s vrπnjacima, izostanci iz πkole, sukob sa zakonom) loπe socijalne vjeπtine - srameæljivost, socijalna nesnoπljivost i izoliranost

kaotiËna obiteljska sredina, pogotovo ako roditelji uzimaju droge neuËinkovito roditeljstvo, posebno s djecom teπke naravi ili poremeÊajem u ponaπanju nedostatak veze roditelj - dijete i nedostatak odgoja neprikladno, povuËeno ili agresivno ponaπanje u razredu neuspjeh u πkolovanju loπe sposobnosti snalaæenja u druπtvu druæenje s vrπnjacima koji su skloni devijantnom ponaπanju i opaæanje odobravanja uporabe droge u obitelji, na poslu, u πkoli, zajednici, meu vrπnjacima

opijanje, puπenje i eksperimenti s ostalim drogama.

Vaænost odgoja od malih nogu Obitelj je prvi stup prevencije ovi snosti, jer bi odgoj za svjestan izbor zdravog ponaπanja i izbjegavanja nepotrebnog rizika morao u obitelji poËeti od najranijeg djetinjstva. Naæa lost, mnoga djeca, ni kriva ni duæ na, imaju roditelje koje za kvalitetan odgoj nije nitko osposobio ili i sami pokazuju riziËno ponaπanje. Kako

pruæiti djeci radost domaÊeg ognjiπta i vrijednost obiteljskog æivota, kad je izmeu 30 i 50 posto danaπnjih brako va ugroæeno razvodom ili ozbiljnim emocionalnim odnosima. Naime, ako je odnos izmeu adolescenta i rodi telja doista dobar, niti jedna niti druga strana neÊe dopustiti ponaπanja koja bi taj odnos mogla ugroziti. Roditelji Êe se morati suzdræavati od ponaπanja koja ugroæavaju stabilnost braka, a adolescenti koji vole i cijene svoje ro ditelje, ne æeleÊi ugroziti taj odnos, nastojat Êe unatoË sve veÊoj slobodi ne prelaziti granicu i ne dopuπtati se bi ponaπanja koja roditelji ni po koju cijenu ne bi mogli tolerirati. Koliko god u toj dobi nuæno slabe utjecaji i kontrola roditelja, a snaæe utjecaji vrπnjaka, dobrim i kontinuira nim odgojem u obitelji i kvalitetnom komunikacijom s djecom u dobi prije adolescencije, uspjet Êe im se ugraditi samokontrolni mehanizmi, pa Êe svje sno izbjegavati prelaziti dogovorene granice u „riziËnim” situacijama kad drugi vrπe pritisak, a nema nikoga da ih neposredno iz takvih situacija izvuËe i zaπtiti.

Karakteristike ponaπanja i osobitosti riziËne djece koja bi mogla krenuti u ovisnost Od malena su neposluπna, izraæa vaju samovolju, istiËu svoje „ja”, izraæenije su osjetljiva i povredlji va. Znatno viπe od drugih, zbog preosjetljivosti, optereÊuju se po remeÊajem meuljudskih odnosa meu bliænjima i lakπe se razoËa raju u ljudima. Teæe nalaze smisao u æivotu, bave se „dubljim pitanjima”, depresiv nija su, povuËenija i nesigurnija. Imaju naglaπenu potrebu da im se odmah i bez odlaganja ispuni æelja ili neπto πto doæivljavaju kao ugodu, a nisu sklona poveÊanju obveza. Djeca mnogo osjetljivija na loπe πto drugi Ëine njima, nego obr

#44 Va©e zdravlje 13

TEMA B ROJA

nuto. Od bliænjih stalno oËekuju razumijevanje i rjeπavanje njiho vih problema. Pokazuju izraæenu agresivnost, prkos, sklonost suprostavljanju autoritetima u obitelji i πkoli, a ni su sklona posluπnosti. Neobuzdano znatiæeljna, mo toriËki aktivna, pretjerano sa mopouzdana, sklona riziku, druæenju, zabavi i koja Êe se, ne razmiπljajuÊi, radi ugode izloæiti i neugodnim posljedicama. Djeca Ëudna ponaπanja koja ne predvidivo reagiraju, kod koje je moguÊ razvoj psihotiËnog pore meÊaja. Koja ne æele biti konformisti, za govornici su hedonistiËke filozofije i zanimaju ih droge.

Posljedice i moguÊnosti izljeËenja Kao πto se ovisnost razvija kao sa mopodræavajuÊi proces koji traje godi nama, tako i lijeËenje te bolesti moz ga treba promatrati kao proces koji ponekad, kao i kod drugih kroniËnih bolesti, traje godinama, pa i doæivot no. Akutno uzimanje droga izrazito mijenja funkciju mozga, a prolongi rano uzrokuje degenerativne promje

ne u mozgu koje ostaju dugo nakon πto osoba prekine s uzimajem droge. Od poËetka uzimanja droga i nakon πto se razvila ovisnost, pa do prve in tervencije proe pet do devet godina. Ovisan mozak razlikuje se od zdravog po promjenama u metaboliËkim akti vnostima i dostupnosti receptora, tj. rijeË je o „intoksiciranom mozgu”. LijeËenje je zato vrlo sloæeno, du gotrajno i iscrpljujuÊe, a rehabilitacija i socijalna integracija vrlo Ëesto ne uspijevaju zbog poremeÊene osobno sti ovisnika. Umjesto da su na kraju adolescentne dobi (dvadesetak godi na) formirane osobe koje postupno preuzimaju odgovornost za svoju bu duÊnost, teπko su deformirane i ka rakterno promijenjene, nesposobne za samostalan æivot. Svrha je procesa lijeËenja da se uz prekid uzimanja droga postigne i na predak u smislu sazrijevanja tih mla dih ljudi, pronaæenja samokontrole i prihvaÊanja odgovornijeg ponaπanja. Detoksikacija kroz bolniËki i izvanbol niËki tretman samo je dobar poËetak tih nastojanja.

Prema nacionalnoj strategiji suzbijanja zloporabe droga, od 1993. u program lijeËenja ukljuËeni su: Centri za prevenciju ovisnosti i izvanbolniËko lijeËenje - æu

panijski centri koji imaju svoj program i ovisnici ukljuËeni su u metadonsku terapiju. Terapijske zajednice i komune koje provode rehabilitaciju i socijalizaciju lijeËenih ovisnika nakon detoks-programa. Bolnice (bolniËko lijeËenje) - u KB Sestre milosrdnice i Specija liziranoj bolnici za psihijatrijsko lijeËenje. Gotovo nema smisla hospitalizirati ovisnike da bi se oslobodili apstinen cijske krize, ako im se neposredno nakon demisije ne osigura nastavak suportivnog izvanbolniËkog progra ma barem dvije godine. Tek dugotraj nim praÊenjem ovisnika, specifiËnom psihoterapijom i koliko je god viπe moguÊe, provoenjem obiteljskog po stupka, moguÊe je umanjivati æudnju za drogom. Ako se dovoljno dugo ustraje u tom smislu, a nekad treba pet i viπe godina, moguÊe je rijeπiti pi tanje recidiva, odgovora neurobioke mijskih struktura mozga. Osim bolesti mozga, negativan utjecaj uzimanja droga za zdravlje ima i infekcija HIV virusom, virusom hepatitisa B i C, kojim je zaraæeno 60 posto ovisnika o heroinu, kao i posljedice tih infekcija na organizam ovisnika.

ovisnosti

budi jak, nemoj poËeti

Uspjeπnim roditeljstvom protiv ovisnosti! Smiljana Podrug, dr. med, spec. πkolske medicine, Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, ZZJZ Vinkovci, Zvonarska 57

Ako postoje rasprave o slobodi odabira u modernome liberalnom druπtvu, mjesta za dvojbu nema kad govorimo o djeci i drogi

Osam roditeljskih pogreπaka u odgoju: oslobaanje od teπkoÊa toleriranje loπih postupaka negativno usmjerenje pretjerana strogost apsolutna sloboda loπi primjeri nedostatak odgovornosti udovoljavanje svim æeljama Cijeni sebe, donesi zdrave odluke! - slogan je ovogodiπnje kam panje UN-a usmjeren tinejdæerima

u borbi protiv ovisnosti. Kao πto su prijemËivi za negativna iskustva i ri ziËna ponaπanja, adolescenti su otvo reni i za jasne i nedvosmislene po ruke protiv zloporabe te za razliËite programe prevencije. Duænost je svih nas koji radimo s mladima omoguÊiti im siguran i zdrav put u svijet odra slih, a njihovo je pravo da, kao odra sle osobe, biraju naËin æivota, iako ni tada odabir ne moæe i ne smije biti πtetan. Dobro usmjerena zdravstvena edukacija i upuÊivanje na tradicional ne vrijednosti te opÊe moralne norme,

dobra su protuteæa patetiËnoj heroin skoj subkulturi. Za zajednicu je mnogo isplativije viπe investirati u programe πkolske i izvanπkolske prevencije ovisnosti, jer lijeËenje ovisnika i aktivnosti represi vnog aparata stoje puno viπe. Da ne bi ovisnika gledali samo u brojkama i time umanjili tragediju osobe i njego ve obitelji, istina je da primarna pre vencija nema alternativu, jer bolje je ulagati u zdravlje nego u bolest koja je teπko izljeËiva (samo dva, tri po sto). Iz iskustva u radu s adolescenti ma, mogu reÊi da su dobri edukativni programi buduÊnost u borbi protiv ovisnosti, naravno uz potporu obitelji kao prve brane bilo kojoj ovisnosti. Ako postoje rasprave o slobodi odabi ra u modernome liberalnom druπtvu, mjesta za dvojbu nema kad govorimo o djeci i drogi.

Dijete treba gledati, a ne nadgledati! Dijete treba voljeti, a ne opskrbljivati! Dijete od roditelja oËekuje da se vole, a ne samo da ga vole!

#44 Va©e zdravlje 15

16 Inhalacijske alergije

sezonski, ali i cjelogodiπnji problem Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Izbjegavati alergen, odnosno uzrok

alergijske reakcije, vrlo je korisno i jedna je od prvih smjernica alergijske terapije Zavrπetkom sezone peludne alergije ulazimo u sezonu tzv. zi mskih alergija. Iako traju cijelu go dinu, tijekom sezone centralnoga grijanja simptomi alergija na praπinu, grinje i kuÊne ljubimce dodatno se pogorπavaju. Zato, osjetite li neke od simptoma poput kihanja, curenja nosa ili svrbeæa, koji ne prolaze kao klasiËna prehlada, moæda je rijeË o alergiji izazvanoj inhalacijskim aler genima.

©to su inhalacijske alergije? To su alergije na tvari koje u organizam unosimo udisanjem, pelud, dlake kuÊnih ljubimaca, praπinu, grinje i plijesni. Meu tri najËeπÊe ubrajaju se 16 Va©e zdravlje #44

alergija na pelud, grinje i kuÊne lju bimce, pa Êemo o njima reÊi i neπto viπe.

Peludna alergija - SiÊuπna pelu dna zrnca peludi trava, korova i dr veÊa u sezoni cvatnje putuju zrakom i u organizmu ljudi osjetljivih na pe lud izazivaju simptome sezonskoga alergijskog rinitisa. NajjaËi je alergen pelud ambrozije, koja cvate potkraj kolovoza te, kao i ostale alergogene biljke, izaziva curenje nosa, kihanje, svrbeæ oËiju i nosa, te pojaËano su zenje. Grinje - Organizmi mikroskopske veliËine koji nastanjuju leæajeve, ma drace, posteljinu, sagove i tapiserije.

Alergijsku reakciju izazivaju otpadne tvari koje grinje. Iako je rijeË o aler giji koja traje cijelu godinu, u sezoni centralnoga grijanja, kad zagrijavamo stanove uz smanjeno provjetravanje, grinje se poËinju viπe razmnoæavati i proizvoditi veÊu koliËinu otpadnih tvari, pa se i alergijska reakcija u tom razdoblju ËeπÊe manifestira. Alergija na grinje Ëesto je udruæena s aler gijom na praπinu. KuÊni ljubimci - Dlaka kuÊnih lju bimaca, maËaka i pasa dugo se sma trala glavnim uzrokom alergije na kuÊne ljubimce. Istina je, meutim, malo sloæenija. Istraæivanja su poka zala da bjelanËevine koje izluËuju ulj ne ælijezde æivotinja, a mogu se naÊi u njihovoj slini i mokraÊi, predsta vljaju glavni uzrok alergijske reakcije na æivotinje. Kad se æivotinja liæe, odnosno provodi higijenu, slina koja zaostaje na njezinoj koæi i dlaci suπi se i oslobaa alergogene bjelanËevine u zrak. Naravno da one tada dolaze u kontakt sa sluznicom diπnog susta va, izazivajuÊi svrbeæ i kihanje kao posljedicu razvoja alergijske reakcije. Zanimljivo je da je alergija na maËke jaËa od one na pse, buduÊi da one viπe liæu svoje krzno, odnosno dlaku.

©to moæete uËiniti sami Postoje odreena pravila ponaπanja i naËina æivota koja vam mogu pomoÊi u smanjenju jaËine alergijskih simptoma. Usisavajte πto ËeπÊe kako biste smanjili koncentraciju praπine, æivotinjske dlake i peludi. Izbjegavajte sagove, zavjese i tapiserije radi smanjenja koncentracije grinja i praπine. Poæeljno je spavati na specijalnim madracima protiv grinja. Dræite kuÊne ljubimce dalje od prostorija u kojima spavate. »eπÊe provjetravajte stambene prostorije. U sezoni peludnih alergija: • izbjegavajte suπenje rublja i posteljine na otvorenome, • smanjite na najmanju moguÊu mjeru jutarnje aktivnosti na otvorenome, jer je tada koncentracija peludi najveÊa. Ako je moguÊe, koristite klimatizirane prostore kako ne biste morali imati otvorene prozore. Ako su simptomi alergije toliko jaki da vam onemoguÊuju normalan svakodnevni æivot, porazgovarajte sa svojim lijeË nikom i provedite alergoloπko testiranje. Rezultati testiranja pomoÊi Êe u pravilnu usmjeravanju lijeËenja, a vama olakπati prilagodbu ponaπanja i naËina æivota. Trebalo bi, ako je moguÊe, izbjegavati alergen, odnosno uzrok alergijske reakcije, πto je svakako vrlo korisno i spada u prve smjernice alergijske terapije. Naime, svi problemi oso ba alergiËnih na inhalacijske alergene poËinju u trenutku kad alergen preko nosne sluznice doe u kontakt s imunoloπkim stanicama. U sluËaju alergije na neki od prethodno nabrojanih inhalacijskih alergena (grinje, praπina, kuÊni ljubimci), jedan od naËina da pokuπate sprijeËiti kontakt alergena s nosnom sluznicom i tako izbjegnete razvoj ili umanjite alergijske simp tome je mehaniËki. Novi proizvod na naπem træiπtu, Nasaleze prah u spreju, upravo djeluje po tom naËelu. Nakon udisanja, u doticaju sa sekretom prisutnim na nosnoj sluznici, pretva ra se u gel koji na mehaniËki naËin sprjeËava kontakt alerge na i nosne sluznice i tako nema pokretanja alergijske reakcije. Takoer je korisno nekoliko puta na dan ispirati sluznicu nosa i tako ukloniti nakupljene alergene. U tu svrhu moæe po sluæiti fizioloπka otopina u spreju (npr. Nisita). I ne zaboravi te, uËestalo provjetravanje i niæe temperature u prostorijama za spavanje vrlo su vaæni i mogu biti od velike pomoÊi u smanjivanju simptoma „zimskih” alergija.

Uklanjanje fibroma (benignog tumora vezivnog tkiva) CO2 laserom

Laser u dermatologiji selektivnost i preciznost

Kreπimir KostoviÊ, dr. med., spec. dermatovenerolog, Centar za primjenu lasera u korektivnoj dermatologiji (kozmetologiji), Klinika za koæne i spolne bolesti, KBC Zagreb, ©alata 4, tel. 01/4811 221, 4811 316

Primjenom laserske zrake odreene valne duljine postiæe se selektivno uniπtenje ciljnog tkiva bez veÊeg toplinskog oπteÊenja okolnog RijeË laser akronim je engleskog izraza Light Amplification by Stimu lated Emisssion of Radiation, πto u slobodnom prijevodu znaËi pojaËa vanje svjetlosti stimuliranom emi sijom zraËenja. Nakon πto je 1960. T. Maiman izradio prvi laser od sin tetiËkog rubina, nastavljena su brza istraæivanja i usavrπavanja laserskih

18 Va©e zdravlje #44

ureaja. Revolucija u laserskoj tehno logiji znatno je utjecala na medicinu u cijelosti, osobito na korektivnu der matologiju. Danas su u æariπtu zani manja lijeËnika, javnosti i medija. U dermatovenerologiji laser se uspjeπno primjenjuje veÊ viπe od Ëe tiri desetljeÊa, otkako je L. Goldman 1963. objavio prve rezultate lijeËenja

promjena na koæi rubinskim laserom. Brz razvoj laserske tehnologije u po sljednjem desetljeÊu obogatio je tera pijske moguÊnosti i donio uspjeπno uklanjanje laserom brojnih priroenih i steËenih promjena na koæi, kao πto su vaskularne i pigmentne promjene, dobroÊudne tumorske tvorbe, teto vaæe, nepoæeljne dlake, bore i oæiljci.

Teorija selektivne fototermolize Ciljano odstranjivanje razliËitih koænih promjena temelji se na teo riji selektivne fototermolize. Ona se zasniva na spoznaji da kromofo re (bioloπki aktivne molekule) koæe, kao πto su hemoglobin, melanin i voda, apsorbiraju specifiËnu valnu duljinu svjetla. Primjenom laserske zrake odreene valne duljine (lase

DERMATOLO G I JA

ri emitiraju svjetlo samo jedne val ne duljine) koja odgovara maksimu mu apsorpcije kromofore πto sadræi odreeno oπteÊenje, postiæe se selekti vno uniπtenje ciljnog tkiva bez veÊeg toplinskog oπteÊenja okolnog. Tako je postignuta najveÊa prednost lase ra pred drugim terapijskim metoda ma, a to je selektivnost pri uklanjanju promjena na koæi.

Promjene na udaru lasera... Vaskularne (krvoæilne) promjene - Laseri koji se koriste u lijeËenju vaskularnih promjena su KTP, copper vapor/bromide, Nd:YAG te osobito pulsni dye laser. Promjene koje se nji ma mogu tretirati su teleangiektazije, naevus araneus (spider naevus), nae vus flammeus (plameni), haemangio mi, angioma senile (cherry angioma). ObiËno je rijeË o vrlo dobro podnoπljivim i uËinkovitim tretma nima, za koje najËeπÊe nije potrebna ni lokalna anestezija, nego je dovolj no samo hlaenje smrznutim gelom. Iznimku Ëine tretmani naevus flam meusa i haemangioma kod djece, kod kojih su Ëesto potrebni opÊa ane stezija i viπestruki tretmani. Ostale vaskularne promjene mogu se ukloni ti u samo nekoliko tretmana. Nakon njih zaostaje crvenilo koæe, a mogu se pojaviti i krastice koje iπËezavaju za sedam, osam dana. Poslije tretmana, osobito kod promjena na licu, valja izbjegavati izlaganje ultraljubiËastom svjetlu (sunce, solariji) najmanje mje sec dana. Tretmani se ponavljaju u vremenskim intervalima od Ëetiri do pet tjedana.

Pigmentne promjene i tetovaæe - U lijeËenju pigmentnih lezija koriste se Q-switched ruby laser, Q-switched Nd:YAG laser, Q-switched alexandri te laser i pulsni dye laser. Laserima je moguÊe ukloniti razliËite pigmen tne lezije kao πto su solarni lentigo (staraËke pjege), sunËane pjege, café au-lait makule (pjege boje bijele ka ve), naevus Ota, naevus Ito, naevus

Becker te amaterske, profesionalne i traumatske tetovaæe. Dubina i gustoÊa pigmenta odreuju broj laserskih tret mana potrebnih da se ukloni pojedina lezija (npr. za solarni lentigo dovoljna su jedan do dva tretmana, a za pro fesionalne tetovaæe i 10-ak). ObiËno se koristi mjeπavina lokalnih aneste tika u obliku kreme (npr. EMLA kre ma) koja se nanosi sat vremena prije zahvata. Time tretmani postaju goto vo bezbolni. Za uklanjanje profesionalnih teto vaæa potrebno je prosjeËno osam do 12 tretmana, a amaterskih tetovaæa prosjeËno Ëetiri do πest. UËestalost tretmana je svakih Ëetiri do πest tje dana. Nadalje, crne, tamnozelene i tamnoplave lakπe je ukloniti nego te tovaæe koje sadræe crvene, naranËaste ili æute pigmente. NajËeπÊa neæeljena pojava tretmana pigmentnih lezija i tetovaæa su promjene pigmentacije koæe, πto je osobito Ëesto kod tamno putih osoba.

Uklanjanje dlaka - Pretjeran rast dlaka na kozmetski neprihvatljivim mjestima (npr. lice) moæe biti rezul tat utjecaja razliËitih uzroËnih Ëimbe nika kao πto su nasljedstvo, endokrini poremeÊaj ili neki lijekovi. Za dugo trajno uklanjanje dlaka, laserski su tretmani metoda izbora. Laseri koji se pritom koriste su pulsni diodni la ser, dugopulsni ruby laser, dugopulsni alexandrite laser, Q-switched Nd:YAG laser i dugopulsni Nd:YAG laser. Ciljna kromofora je pigment me lanin u korijenu dlake. Zbog toga su laseri uËinkoviti u uklanjanju smeih ili crnih dlaka, a nemaju dovoljnu uËinkovitost za uklanjanje svijetlih ili sijedih. Integrirani ureaj za istodob no hlaenje koæe osigurava izvrsnu podnoπljivost tretmana i smanjuje ri zik razvoja nuspojava. Nakon tretma na prisutni su crvenilo i blagi otok tretiranog podruËja koji prolaze slje deÊa 24 sata. I poslije ovog tretmana potrebno je izbjegavati izlaganje UV svjetlu, Ëime se rizik nastanka hiperi hipopigmentacije koæe smanjuje

na minimum. Za postizanje optimal na uËinka potrebno je prosjeËno pet, πest tretmana u razmacima od mjesec dana.

Oæiljci - AtrofiËni oæiljci mogu se ublaæiti s CO2 i Erbium:YAG lase rom, a hipertrofiËni i keloidni najbolje reagiraju na pulsni dye laser. Vaæno je napomenuti da se oæiljci mogu ublaæiti, ali nikad potpuno ukloniti.

Laserski „resurfacing” i uklanja nje benignih tvorbi - Za laserski „re surfacing” i uklanjanje benignih tvor bi koriste se CO2 i Erbium:YAG laseri. Laserskim „resurfacingom” uklanjaju se povrπinski slojevi koæe, Ëime se moæe poboljπati tonus koæe, smanjiti bore i promjene pigmentacije koje su nastale kao posljedica dugotrajna iz laganja UV svjetlu. Prednosti ove teh nike nad tradicionalnim metodama, poput dermoabrazije i kemijskog pee linga, jesu preciznost i dobra kontrola samog postupka. CO2 laser se tradicionalno smatra zlatnim standardom za laserski „re surfacing”. Njegovi uËinci ukljuËuju povrπinsku vaporizaciju tkiva, ste zanje kolagena i stvaranje novog. Meutim, vrijeme cijeljenja koæe je dugotrajno (i do dva tjedna). Zato se danas sve viπe koristi Er:YAG la ser koji omoguÊuje bræe cijeljenje uz manji rizik neæeljenih popratnih poja va. CO2 i Er:YAG laseri koriste se i za uklanjanje benignih tvorbi na koæi kao πto su seboroiËke keratoze, hiper plazija lojnih ælijezda, fibromi te neki benigni tumori koæe (npr. siringomi). RijeË je o relativno jednostavnim, uËinkovitim, jednokratnim zahvatima u lokalnoj anesteziji. Laserski „resurfacing” pripada u najsloæenije laserske zahvate koji zahtijevaju opÊu ili lokalnu anesteziju i posebnu poslijeoperativnu njegu. Nakon zahvata zaostaje viπemjeseËno blaæe crvenilo tretirane koæe. MoguÊe komplikacije su bakterijske i virusne infekcije, oæiljci i promjene pigmenta cije koæe.

#44 Va©e zdravlje 19

24 Terapija lateralnog epikondilitisa popreËna masaæa

Sindromi prenaprezanja u profesionalnim aktivnostima

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπa fizioterapeutkinja, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/6171 274, www.medeor.hr

PonavljajuÊi, identiËni pokreti i radnje vremenom mogu izazvati upalni proces, a ako nisu prepoznati, i ozbiljno oπteÊenje tkiva Sindromi prenaprezanja vrlo se Ëe sto javljaju u profesionalnim aktivno stima zbog ponavljanja identiËnih po kreta i radnji, pri Ëemu moæe doÊi do upalnih procesa, pa i oπteÊenja tkiva.

24 Va©e zdravlje #44

Ima ih nekoliko, a iscrpnije Êemo opi sati naËin nastanka i lijeËenje dvaju vrlo Ëestih sindroma - teniskog lakta i sindroma karpalnog kanala.

Epikondilitis humeri Epikondilitis humeri je upala teti va na vanjskoj (lateralnoj) ili unutar njoj (medijalnoj) strani nadlaktiËne kosti. Prvi su put simptomi opisani davne 1873. godine, najprije kod te nisaËa, a poslije i kao profesionalno oboljenje zidara, tesara, limara, peka ra, postolara i violinista, dakle kod profesija s uËestalom kontrakcijom miπiÊa podlaktice. Epikondilitis se pojavljuje podje dnako u oba spola, najËeπÊe u sre dnjoj æivotnoj dobi izmeu 30. i 50. godine æivota i ËeπÊe u dominantnoj ruci, a oboljenje obiju ruku vrlo je

Terapija lateralnog epikondilitisa - balistiËko istezanje miπiÊa ispruæaËa (ekstenzora) πake

rijetko. Lateralni epikondilitis, koji se pojavljuje i do 10 puta ËeπÊe nego medijalni, nazivamo i teniski lakat, a medijalni epikondilitis naziva se lakat bacaËa koplja. Iako se epikondilitis humeri uglavnom povezuje sa sportom, u praksi ga mnogo ËeπÊe sreÊemo kao profesionalno oboljenje operatera na raËunalu, daktilografa, kirurga, zubara, profesionalnih vozaËa, kuhara, i svih drugih profesija u kojima se kontrakcije miπiÊa izvode forsirano ili protiv otpora.

Bol u nadlaktiËnoj kosti - Epikondilitis humeri jedan je od najpoznatijih i najËeπÊih sindroma prenaprezanja. Glavni simptom je bol u podruËju unutarnje ili vanjske strane nadlak tiËne kosti, koja se moæe πiriti u podlakticu i πaku. U najveÊem broju sluËajeva nastaje postupno i u poËetku je blaæeg inten ziteta, no uËestalim ponavljanjem pokreta pojaËava se do vrlo intenzivne boli koja onemoguÊuje izvoenje radnih aktivnosti. Nagli nastanak boli najËeπÊe je povezan s vrlo snaænim pok retom, npr. bacanjem teπkog predmeta. UËestale i ponavlja ne miπiÊne kontrakcije rezultiraju kroniËnim prenaprezanjem miπiÊno-tetivnog aparata, smanjenom prokrvljenoπÊu, pre nadraæenim æivËanim zavrπecima te upalnom reakcijom koja moæe prouzroËiti oπteÊenje tetive. S obzirom na dugotrajno optereÊenje i ponavljajuÊe kon trakcije miπiÊa podlaktice, teπko je prepoznati sindrom pre naprezanja u poËetnom stadiju i pravodobno reagirati. U dijagnostici su vaæni kliniËki pregled i testovi prenaprezanja. U sklopu kliniËkog pregleda provocira se bol pritiskom na hvatiπte miπiÊa na vanjskoj strani nadlaktice koji omoguÊuju ispruæanje πake i prstiju, pri Ëemu se bol oËituje na unutarnjoj strani podlaktice sve do πake, a katkad i prstiju. Teniski lakat - Kod teniskog lakta toËka najjaËe boli je vanjska strana nadlaktiËne kosti. Bol se moæe πiriti vanjskom stranom podlaktice do πake, a u nekim sluËajevima do prstiju.

F I Z I KALNA TERAP I JA

Moæe biti vrlo intenzivna, tako da pa cijent ne moæe podignuti lakπi teret niti okrenuti kljuË u bravi. S obzirom na intenzitet simptoma, postoje Ëetiri stupnja: 1. stupanj - blaga bol nekoliko sati nakon aktivnosti 2. stupanj - bol na kraju ili odmah nakon aktivnosti 3. stupanj - bol prisutna za vrijeme aktivnosti i pojaËava se nakon prestanka 4. stupanj - konstantna bol koja potpuno onemoguÊuje aktivnost.

LijeËenje - Neoperativno lijeËenje treba poËeti odmah pri pojavi prvih simptoma. Tu se najËeπÊe i grijeπi, jer se prvim simptomima ne pridaje dovoljna pozornost i ne mijenja se intenzitet aktivnosti. LijeËenje se te melji na naËelima ublaæavanja boli i kontrole upale miπiÊno-tetivnog apa rata, pospjeπivanja cijeljenja i kon trole daljnjih aktivnosti. U prvoj fazi najvaæniji je odmor od radnih i spor tskih aktivnosti. Primjenjuje se led i drugi oblici krioterapije nekoliko pu ta na dan, koji ublaæavaju bol, potiËu cirkulaciju i smanjuju otok. Uz to, treba podizati zahvaÊenu ruku i no siti ortozu za ruËni zglob koja odræa va πaku u ispruæenom poloæaju od 20 stupnjeva, Ëime se tetiva oslobaa prekomjerne napetosti, a omoguÊuje puna pokretljivost prstiju i lakta. U drugoj fazi nastavlja se s kriotera pijom i poËinje individualno dozira nim programom kineziterapije, koji ukljuËuje vjeæbe istezanja, izotoniËke i izometriËke vjeæbe. Primjenjuju se i elektroterapijske procedure, primjer ice ultrazvuk, laser, magnet i anal getske struje. U treÊoj fazi pacijent se postupno vraÊa sportskim ili pro fesionalnim aktivnostima, s tim da i dalje treba provoditi vjeæbe istezanja i jaËanja zahvaÊenih miπiÊa, a pri svim teæim aktivnostima nositi podlaktiËnu povesku. Vaæno je i prije svake teæe aktivnosti miπiÊe dobro zagrijati, a po potrebi primijeniti i krioterapiju. Operativno lijeËenje provodi se tek

26 V a © e z d r a v l j e # 4 4

Istezanje miπiÊa savijaËa (fleksora) πake i prstiju

Mobilizacija zgloba πake

ako simptomi traju dulje od πest mje seci, a pacijent nije u stanju obavljati profesionalne i radne aktivnosti una toË odgovarajuÊem neoperativnom lijeËenju.

Edukacija - Iznimno je vaæna i treba je poËeti provoditi odmah na poËetku bolesti i nastaviti tijekom kineziterapije. Bitno je: steÊi naviku prekidanja pona vljajuÊeg rada odræavati fizioloπki poloæaji zglo bova ne pritiskati svom snagom, tj. ne naprezati se pretjerano izbjegavati grËenje ruËnog zglo ba i trzajne pokrete prilagoditi radnu okolinu i spor tske aktivnosti provesti ergonomsku korekciju, tj. prilagoditi uvjete rada fizioloπkim poloæajima i pokre tima.

Sindrom karpalnog kanala Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na prijelazu podlaktice u πaku, i to na strani dla na. Tvore ga kosti zapeπÊa i popreËni karpalni ligament, a kroz njega pro laze sve tetive, krvne æile i æivci koji opskrbljuju podruËje πake i prstiju. Sindrom karpalnog kanala javlja se kao posljedica pritiska na æivac (ner vus medianus) koji kroz ruËni zglob ulazi u πaku donoseÊi signale za po kretanje miπiÊa i odnoseÊi iz prstiju impulse o osjetu dodira, boli, topline i hladnoÊe. Kako je kanal potpuno ispunjen svim strukturama, u njemu doslov no nema nimalo slobodnog prostora, zbog Ëega i nastaje veÊina problema. Sinovijalna ovojnica, koja obavija strukture, podmazuje ih i olakπava klizanje i pokretanje, vrlo je osjetlji va na svaki dugotrajniji napor i po draæaje te je sklona upali. Uz to, svaki neæeljeni podraæaj moæe rezultirati zadebljanjem ovojnica, πto joπ viπe smanjuje prostor u kanalu i dovodi

JaËanje fine motorike πake Terapija sindroma karpalnog kanala

do pritiska i gnjeËenja n. medianusa. Ako se pritisak na æivac toliko poveÊa da viπe ne moæe ispravno obavljati svoju funkciju, pojavljuju se prvi sim tomi upale. NajËeπÊi uzroci pritiska su upa la tetiva miπiÊa savijaËa πake, zadeb ljanje ligamenta, reumatski artri tis, pritisak nakon traume, prijelom, iπËaπenje ruËnog zgloba... Sindrom karpalnog kanala jedna je od najraπirenijih ozljeda na radu i Ëest uzrok radne nesposobnosti. Povezan je s odreenim radnim manipulacija ma kao πto su jako stezanje πake, po navljajuÊi pokreti u πaci te izloæenost ruku vibraciji. »esto se javlja kod za nimanja koja zahtijevaju uËestalo po

navljanje pokreta u ruËnom zglobu, npr. manualni radnici, do maÊice, maseri, fizioterapeuti, daktilografi i u danaπnje vrije me kompjutorski operateri, zbog Ëega se to oboljenje naziva i kompjutorskom πakom. Prema ameriËkom Uredu za statistiku, sindrom karpalnog kanala najËeπÊi je od svih sindroma prenaprezanja, tako da se broj oboljelih izmeu 1982. godine i 1992. godine Ëak utro struËio.

»eπÊe kroniËnog tijeka - Simptomi se uoËavaju postupno. Najprije se javlja ukoËenost, pa nejasna bol u ruËnom zglobu koja se πiri na πaku i podlakticu. Kako bolest napreduje, boles nik poËinje osjeÊati peËenje, grËenje i slabost πake. MoguÊ je i akutan, nagli poËetak praÊen iznenadnom bolnoπÊu ruËnog zgloba i πake. Ponekad se javljaju oπtri bolovi u podlaktici, a kako bolest poprima kroniËan tijek, javlja se i smanjenje se masa i snaga miπiÊa πake i podlaktice.

Kasno postavljanje dijagnoze - Dijagnoza se postavlja na temelju kliniËkog pregleda i elektromioneurografske (EMNG) analize. Naæalost, pacijenti se Ëesto javljaju lijeËniku kad je problem veÊ uznapredovao, πto smanjuje moguÊnosti brzog i bezbolnog oporavka. Prednost konzervativnom lijeËenju - LijeËenje ovisi o uzroku i pravodobno postavljenoj dijagnozi. Prednost uvijek treba dati konzervativnom lijeËenju u odnosu na operativno. U akutnoj fazi potrebni su mirovanje i izbjegavanje poloæaja te pokreta koji izazivaju bol. PreporuËuje se i odgovarajuÊa imobilizacija ruËnog zgloba podlaktiËnom longetom. Bitna je i primjena krioterapije (led) koja smanjuje bol i oteklinu. Koris te se i protuupalni lijekovi (npr. ibuprofenum i acetilsalicilna kiselina) radi smanjenja upalne reakcije i otekline sinovijalne ovojnice, odnosno poveÊanja slobodnog prostora u karpalnom kanalu i smanjenja pritiska na nervus medianus. Neka istraæi vanja upuÊuju i na korist davanja veÊih doza vitamina B6. Nakon πto proe prva faza upale, poËinje se s kinezite rapijom, tj. vjeæbama istezanja. Primjenjuju se i elektrotera pijske procedure kao magnetoterapija, laser i ultrazvuk koji smanjuju bol, poboljπavaju cirkulaciju i ubrzavaju tijek oporav ka. Ako neoperativno lijeËenje u odreenom razdoblju ne dade zadovoljavajuÊe rezultate, pristupa se operativnom. Sindrome prenaprezanja treba shvatiti kao ozbiljan pro blem te ih πto prije dijagnosticirati i tako lakπe izlijeËiti fi zikalnom terapijom. U protivnom ostaje moguÊnost operativ nog zahvata, koji produljuje tijek bolesti, a ishod izljeËenja je neizvjestan.

U sljedeÊem broju:

Cerebralna paraliza

28 Dismenoreja

rijeπite se bolnih mjeseËnica Vesna Harni, dr. med., spec. ginekologije i porodiljstva, Poliklinika dr. Harni, DankoveËka cesta 1a, Zagreb, tel. 01/2923 648, faks: 01/2921 599, www.poliklinika-harni.hr

Mnogi struËnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naπih prehrambenih navika, ali i nerijeπenih emocionalnih teπkoÊa Dismenoreja (lat. Dysmenorrhoea, Algomenorrhoea) je pojam koji oz naËava grËevite bolove za vrijeme mjeseËnice. Uglavnom je rijeË o bo lovima u trbuhu i kriæima od blagog

28 V a © e z d r a v l j e # 4 4

do jakog intenziteta, kojima se Ëesto pridruæuju glavobolja, povraÊanje i proljev. Razlikuje se primarna dis menoreja, koja nastaje s prvom men struacijom i uglavnom je funkcional

nog karaktera, od sekundarne, koja se javlja poslije u æivotu i uglavnom je posljedica neke druge bolesti u zdjelici, najËeπÊe endometrioze. Mno gi struËnjaci smatraju da su simptomi dismenoreje odraz naπih prehramben ih navika, ali i nerijeπenih emocio nalnih teπkoÊa. Procjenjuje se da oko 60 posto æena pati od bolnih mjeseË nica.

Zaπto nastaje? U najveÊem broju sluËajeva razlog prenaglaπenih kontrakcija je funkcio nalne prirode. Pod pojmom funkcionalni uzrok podrazumijevaju se

G I NEKOLO G I JA

Eikosanoidi prirodni procesi koji se odigravaju potkraj menstruacijskog ciklusa u ma ternici, a Ëiji intenzitet premaπuje uo biËajeni. Zbog iscrpljivanja funkcije æutog tijela (corpus luteum - CL) i fizioloπkog pada razine hormona æutog tijela potkraj ciklusa, dolazi do stezanja krvnih æilica i ishemije sluznice maternice. To je praÊeno oslobaanjem prekomjernih koliËina prostaglandina tipa F2alfa, kemijskog prenositelja poruke, koji izaziva snaæ ne kontrakcije (grËeve) maternice. Drugim rijeËima, kontrakcije mater nice nastaju preko „spojnih” mjesta u tankom sloju vegetativnih æivËanih vlakana koja je oblaæu, a stimulirana su hormonskim i psiholoπkim Ëimbe nicima. Drugi razlog jakim bolovima oz naËen je pojmom organski i podrazu mijeva organsku bolest kao razlog nastanka bolnih mjeseËnica. NajËeπÊi organski razlozi su endometrioza, po lip maternice, miom, suæenje vrata maternice i njegove malformacije ili priraslice u maloj zdjelici.

©to nam je na raspolaganju U sluËaju funkcionalnog uzroka koriste se selektivni blokatori biosinteze prostaglandina F2alfa u niskim dozama - acetilsalicilna ki selina (Aspirin junior), kao i NSAID (nesteroidalni protuupalni lijekovi) - ketoprofen (Ketonal, Knavon), diklo fenak (Naklofen, Voltaren), ibuprofen

Tvari koje, meu ostalim, obuhvaÊaju prostaglandine, tromboksane i prostacikline, Ëija je ravnoteæa odgovorna ne samo za stanje glatke muskulature (kontrakcija/relaksacija) i osobito protok krvi (spazam krvnih æila, sklonost trombozi), nego su i dijelom gotovo svih staniËnih procesa koji se odvijaju u tijelu. Viπak prostaglandina F2alfa i manjak prostaglandina E, biokemijska je osnova stanja odgovorna za nastanak brojnih ginekoloπkih tegoba i prirodna posljedica pojaËane izloæenosti stresu i neuravnoteæene prehrane. Prehrana sastavljena uglavnom od rafiniranih namirnica (rafinirani πeÊeri i rafinirani ugljikohidrati), koja sadræi djelomiËno hidrogenizirane biljne masti ili zasiÊene masne kiseline, podræava i potiËe hormonske poremeÊaje na svim razinama. Najvaæniji je utjecaj na razinu hormona guπteraËe inzulina, Ëija razina raste, i glukagona, Ëija razina opada. Ta neravnoteæa zauzvrat se prenosi i zrcali na izuzetno sloæene interakcije eikosanoida, pri Ëemu nastupa prevaga prostaglandina F2alfa.

(Brufen, Neofen) ili naproksen (Naprosyn), poËevπi nekoliko dana prije oËekivane menstruacije. Vrlo dobar uËinak ima oralna kon tracepcija, pri Ëemu se savjetuju pre parati sa snaænijom gestagenskom komponentom.

Nov naËin u lijeËenju dismenoreje je primjena nitroglicerinskog flastera. Neæeljena djelovanja u smislu nitro glicerinske glavobolje (Nitratkopfschmerz) mogu se izbjeÊi istodobnom primjenom ibuprofena. U sluËaju organskog uzroka lijeËenje, naravno, ovisi o nalazu. U veÊini sluËajeva posrijedi je kirurπka terapija (npr. odstranjenje polipa, mioma, æariπta endometrioze).

Tegobe poboljπane prehranom Promjenom naËina prehrane u lijeËenju bolnih mjeseËnica moæe se ostvariti izvanredno poboljπanje. Sa vjetuje se prehrana koja uravnoteæuje metabolizam eikosanoida, kombini rana s unosom odgovarajuÊih koliËi na vitamina B6 (100 mg/dan), ma gnezija (3x100 mg/dan) i vitamina E (3x50 mg/tjedan). Promjene u naËi nu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i usposta viti ravnoteæu. Prehrana koja uravnoteæuje metabolizam eikosanoida podrazumijeva: smanjenje unosa rafiniranih ugljikohidrata (keksi, kolaËi i drugi slatkiπi, bijeli πeÊer, kruh i peciva od bijelog braπna) ograniËenje ili potpun prestanak potroπnje mesa i jaja (crveno meso i æumance jajeta bogati su izvori arahidonske kiseline, koja

G I NEKOLO G I JA

da u prehrani krava moæe interferira ti s metabolizmom æenskih spolnih hormona u crijevima (utjecaj na crijevnu floru i enterohepatiËku recirkulaciju estrogena, tj. crijevnojetrenu recirkulaciju). U prilog toj pretpostavci idu i zapaæanja kako organski proizvedeno mlijeko ne djeluje πtetno na tkivo maternice ili grudi.

je polazna tvar u nastanku pro staglandina F2alfa) izbjegavanje izvora transmas nih kiselina, hidrogeniziranog biljnog ulja, kao πto su mar garin i biljna mast (poveÊa vaju proizvodnju prosta glandina F2alfa), kao i dopuna prehrane esen cijalnim masnim kiseli nama (Omega 3 masne kiseline).

Ostale alternativne metode

Dubokomorske ribe (losos, tuna ili skuπa) i laneno ulje bogati su omega 3 masnim ki selinama, pa bi ih trebalo πto viπe osigurati u prehrani. Zelene namirnice umanjuju probadajuÊe bolove i upalu. Do bro je jesti hranu od æitarica, mahunarki, zobenog braπna i zele nog povrÊa kuhanog na pari. Treba izbjegavati oπtre zaËine, præenu i masnu hranu, πeÊer, sol, alkohol, Ëeπnjak i luk. Savjetuje se izbacivanje namirnica koje izazivaju alergije, jer hrana na koju smo aler giËni poveÊava proizvodnju prosta glandina. Mnoge æene alergiËne su na kvasac, zbog Ëega pojaËanu proizvod nju prostaglandina mogu izazvati peËena hrana, kruh, fina peciva i in dustrijski voÊni sokovi.

Od velike koristi moæe biti prestanak troπenja mlijeËnih proizvoda, osobito sladoleda, svjeæeg sira i jo gurta. ToËan razlog πtetnog djelovanja mlijeËnih proizvoda na nastanak bol nih mjeseËnica nije poznat. Pretposta vlja se kako uporaba hormona rasta za goveda, kao i antibiotika ili pestici

Mnogim æenama pomaæu i razliËite metode, kao πto su masaæa, joga, homeopatija, akupunktura ili uporaba ljeko vitog bilja. U kineskoj medicini bolne mjeseËnice povezuju se s neËim πto se naziva stagnacija jetre te se uz promjenu prehrane preporuËuje mjeπavina ljekovitog bilja pod nazivom Xiao Yao Wan. Dobar homeopatski lijek je tinktura biljke Cimicifuga racemosa u odgova rajuÊoj potenciji. I konaËno, smanjenje stresa sniæa va razinu adrenalina i prostaglandina F2alfa. Psiholoπki gledano, unutarnji sukob zbog odrastanja i osobito poja va prvog menstruacijskog krvarenja kao znaka pretvaranja u djevojku, upravo su Ëimbenici poveÊana stresa u inaËe stresnom razdoblju puberteta koji se okrivljuje za nastanak funkcio nalne dismenoreje.

32 Barokomora

kisik u sluæbi zdravlja Mario D. FranoliÊ, dr. med., spec. urgentne medicine, lijeËnik hiperbariËne i podvodne medicine, akupunkturist, ravnatelj Poliklinike za baromedicinu OXY Pula, tel. 052/217 877, Podruænica Zagreb (KB Dubrava), tel. 01/2902 300, www.oxy.hr e-mail: poliklinika@oxy.hr, poliklinika.zg@oxy.hr

Udisanjem hiperbariËnog kisika dobijemo do 20 puta viπe kisika otopljenog u krvi, πto olakπava difuziju u tkivu i velikom brzinom ispravlja nedostatak kisika Kisik (O2), plin Ëija je kemijska struktura otkrivena u drugoj polovici 18. stoljeÊa, jedan je od osnova æivota na naπem planetu. Bez njega ne moæe funkcionirati niti jedna stanica sloæe nih æivih organizama, ne mogu se odvijati biokemijski procesi niti stvo riti nuæna energija za æivot stanica, organa i organizma. Nedostatak kisika u tkivima, koji oznaËavamo terminom hipoksija, jedan je od najvaænijih uzroka ili posljedica brojnih bolesti. Samim tim, dovoenjem dovoljne ko liËine kisika u periferna tkiva i stanice osiguravamo njihovo preæivljavanje, oporavak i uredno funkcioniranje. Te Ëinjenice dovele su do toga da se cije lo proπlo stoljeÊe razvijala primjena hiperbariËnog kisika za lijeËenje ili ublaæavanje posljedica brojnih bolesti i ozljeda, da bi od kraja pedesetih go dina hiperbariËna medicina postala nova kliniËka grana.

32 V a © e z d r a v l j e # 4 4

Metoda velikih moguÊnosti Farmaceutska znanost dosad nije uspjela stvoriti uËinkovit pripravak koji poveÊava koliËinu raspoloæi vog kisika u krvi. Jedini zasad poz nat naËin je primjena samog kisika. Postoji desetak metoda primjene tog æivotno vaænog plina u medici ni, a jedna od njih istiËe se osobitom uËinkovitoπÊu (i do deset puta je uËinkovitija od ostalih) i temelji se na poveÊanju udjela kisika fiziËki oto pljenog u tjelesnim tekuÊinama (krv, limfa, tkivne tekuÊine). To je hiperbariËna oksigenacija (HBO) - metoda lijeËenja udisanjem Ëistoga medicin skog (100 posto) kisika kod pacijena ta sa spontanim ili potpomognutim disanjem, na tlaku okoline veÊem od jednog bara (normalan tlak na razini mora). Joπ kao djeca u osnovnoj πkoli do bili smo prve spoznaje o kisiku i nor

malnom naËinu njegova prenoπenja u krvi, vezivanjem za hemoglobin u crvenim krvnim stanicama. Nor malna zasiÊenost krvi kisikom (sa turacija) od 97-98 posto dopuπta po veÊanje joπ samo dva, tri posto, πto se dobije duljim udisanjem kisika na normalnom tlaku, ili u samo neko liko minuta s hiperbariËnim kisikom. To nije dovoljno bitna razlika, ali u hipoksiËnim stanjima saturacija je znatno manja. Otud i svakodnevna primjena kisika na normalnom tlaku okoline ima stalno mjesto u pretkli niËkoj i kliniËkoj medicini, a lijeËenje hitnih stanja (poput srËanog infarkta, moædanog udara, astmatskog napa da, teπke traume...) bez toga se ne moæe ni zamisliti. Problem je u tome πto je Ëisti kisik potencijalno otro van plin, osobito ako su mu pluÊa predugo izloæena. ToksiËni uËin ci kisika, uoËeni brzo nakon njego va otkriÊa, najËeπÊi su u vidu teπkog („grand mal”) epileptiËkog napadaja, razvijanja πok pluÊa i dr. Stoga je bi lo nuæno pronaÊi naËin kako u krvi otopiti πto je moguÊe viπe kisika u πto kraÊem vremenu, iskoriπtavajuÊi nje gove blagotvorne uËinke uz istodobno izbjegavanje moguÊih negativnih po sljedica. U pluÊima se neprekidno odvija proces oksigenacije krvi prelaskom kisika iz alveolarnog zraka (u pluÊi

I NTERNA MED I C I NA

ma) u krv u pluÊnim kapilarama. Go tovo iskljuËivo vezan uz hemoglobin (koliËina kisika otopljenog u plazmi praktiËno je zanemariva), kisik putem arterija dolazi do kapilara, gdje pono vno prelazi u stanice. Iz njih, obrnu tim putem, ugljiËni dioksid venskom krvlju odlazi do pluÊa iz kojih se dalje uklanja iz organizma. Kisikov put od pluÊa do stanice

AMBIJENTALNI ZRAK alveolarni zrak pluÊne kapilare venska krv pluÊnog krvotoka srce sistemska arterijska krv kapilare intersticijska i meustaniËna tekuÊina PERIFERNA STANICA Osobitost HBO-a je u tome πto mijenja bioloπka pravila koja vrije de za normalnu oksigenaciju. Provo di se u za to posebno namijenjenom ureaju - barokomori, koji omoguÊa va boravak na poveÊanom tlaku, zbog Ëega je ujedno simulator ronjenja (sa mo πto u njima nema vode). U podvodnoj i hiperbariËnoj me dicini do izraæaja dolaze matema tiËki precizni zakoni o plinovima. Na osnovi Daltonova i Henrijeva zako na o plinovima znamo da, πto je veÊi tlak plina, viπe ga se otapa u tekuÊini. Zbog fiziËki otopljenog plina (kisika) u tekuÊini (plazmi), hemoglobin iz cr venih krvnih stanica postaje „nepotre ban”. Tako udisanjem hiperbariËnog kisika dobijemo do 20 puta (>2000 posto) viπe kisika otopljenog u krvi nego udisanjem normalna zraka. Di fuzijom iz tako kisikom obogaÊene plazme ispravlja se nedostatak kisika

velikom brzinom, uz bitno smanjen rizik oπteÊenja pluÊa kisikom.

Viπestruko znaËenje za kliniËku medicinu Primjenom barokomore poveÊa vamo dopremu kisika u stanice, po tiËemo stvaranje novih krvnih æi la tamo gdje su stare bolesne ili zaËepljene, poveÊavamo stvaranje i iskoriπtavanje energije, poboljπavamo imunoloπki odgovor organizma na na pad mikroorganizama, potiËemo ubr zano cijeljenje rana, ometamo stva ranje toksina i poboljπavamo detok sikaciju organizma, pojaËavamo obra nu od slobodnih kisikovih radikala, poboljπavamo djelovanje antibiotika, poboljπavamo uËinkovitost radiotera pije na tumore, istodobno umanjujuÊi njezine πtetne uËinke, smanjujemo oticanje na ekstremitetima, organima i mozgu, bitno smanjujemo miπiÊne spazme razliËitog podrijetla… Korist od primjene HBO-a kao po moÊne metode u modernoj medicini danas je nedvojbena. U kombina ciji s drugim prihvaÊenim metodama lijeËenja, hiperbariËni kisik iznimno je moÊan lijek kojim se uËinkovito lijeËe ili ublaæavaju sve bolesti u koji ma su nedostatak kisika i loπe stanje cirkulacije uzrok ili posljedica zdrav stvenih teπkoÊa, kao i sve upale, in fekcije i brojnih drugih stanja, primje rice: • kroniËne i teπkocijeleÊe rane svih vrsta (gangrena, dijabetiËko sto palo, dekubitus, venski ulkus...), osobito inficirane bakterijskim sojevima otpornim na antibiotike

• gnojenje kostiju (osteomijelitis) i druge bolesti propadanja kostiju (aseptiËka nekroza, osteoradionekroza) • sve posljedice i komplikacije dijabetesa (dijabetiËko stopalo, retinopatija, propadanje krvnih æila, zatajenje bubrega...) • ulcerozni kolitis i Crohnova bolest • trovanje dimovima i parama (ugljiËni monoksid i dr.) • iznenadna sljepoÊa i gluhoÊa • akutno i kroniËno lijeËenje stanja nakon teπkih trauma (ubrzava cijeljenje kosti, smanjuje moguÊnost infekcije, ubrzava i poboljπava rehabilitaciju, smanjuje invaliditet) • oslabljena opÊa psihofiziËka kondicija i oslabljena imunoloπka obrana • transplantacija reænjeva i graftova...

Duga tradicija sa slabom potporom U Republici Hrvatskoj djeluju ve like barokomore s nekoliko mjesta u Poliklinici za baromedicinu OXY u Puli i Zagrebu (u KB Dubrava), kao i u Institutu pomorske medicine Hrva tske ratne mornarice u Splitu. Uz to, postoje i male, jednomjesne komo re u Puli (Poliklinika OXY), Osijeku i Splitu. Na æalost, u barokomoru pacijen ti najËeπÊe dolaze priliËno kasno. Nije rijetkost da od svojih lijeËnika dobiju negativno miπljenje o toj vr sti lijeËenja, potpuno neargumentira no i bez ikakva poznavanja principa lijeËenja u barokomori. S obzirom na to da se Hrvatska ubraja meu zemlje s najduljom tradicijom pri mjene te metode u kliniËkoj medicini u svijetu (gotovo 40 godina), tim je Ëudnije izrazito nepoznavanje svih njezinih moguÊnosti. Joπ i sada izni mno je malo informacija o tome na dodiplomskim studijima medicinskih fakulteta u Splitu i Rijeci, na poslije diplomskim praktiËno niπta, a uspjesi naπih hiperbariËara respektabilni su i u svjetskim razmjerima.

# 4 4 V a © e z d r a v l j e 33

34 MRSA

opasnost za oslabljen imuni sustav Marina Gradinac, dr. med. Oktal Pharma

S koæe na okolinu moæe se

prenositi obiËnim fiziËkim kontaktom, a iz nosa ili pluÊa putem kapljica Naziv MRSA sve ËeπÊe susreÊemo ne samo u struËnoj literaturi nego i u dnevnim novinama. RijeË je o obliku bakterije Staphylococcus aureus koja je razvila specifiËnu otpornost, naj prije na djelovanje penicilina od 1947. godine, a poslije i na djelovanje anti biotika meticilina i sliËnih antistafilo koknih lijekova koji pripadaju grupi 34 Va©e zdravlje #44

beta-laktamaza. Sam naziv govori da je rijeË o bakteriji otpornoj na meti cilin: Methicilin Resistant (otporan) Staphylococcus aureus. Bakterija Staphylococcus aureus Ëesto je prisutna na koæi ili u nosu zdravih ljudi, pa se tako smatra da kolonizira (bakterije prisutne, ali nisu izazvale infekciju, tj. bolest) podruËje

nosnica kod 25 - 30 posto populacije. Podaci iz SAD-a govore da je treÊina populacije prenositelj „obiËnog” sta filokoka, a procjenjuje se da je MRSA prisutna kod jedan posto populacije. Prisustvo bakterije Staphylococcus aureus na neoπteÊenoj koæi kod veÊi ne ljudi ne izaziva nikakva oπteÊenja, dok prodor mikroorganizma ispod koæe ili u tijelo (npr. pluÊa) moæe izazvati ozbiljne zdravstvene proble me (npr: vrijed ili upalu pluÊa). Oso be koje na koæi imaju tu bakteriju, i koje ne moraju imati zdravstvenih problema, smatramo prenositeljima tog mikroorganizma. S koæe na oko linu Staphylococcus aureus moæe se prenositi obiËnim fiziËkim kontaktom, a iz nosa ili pluÊa kapljiËnim putem. Put prenoπenja na okolinu isti je i kod oblika stafilokoka koji je otporan na meticilin. Otporni oblik stafilokoka mnogo je opasniji od svog „neotpornog”

JAVNO ZDRAV S TVO

Kako se zaπtititi od zaraze stafilokokom i njegovim MRSA oblikom Prakticirati ispravne higijenske navike: redovito prati ruke sapunom i toplom vodom ili rabiti maramice s alkoholnim dezinficijensom (naroËito nakon posjeta bolnicama) roaka jer je njegova patogenost veÊa (lakπe izaziva infekciju), zarazniji je (lakπe se prenosi na druge osobe) i teæe se lijeËi (najËeπÊi lijek izbora je Vankomicin). Najviπe ugroæava novoroenËad (joπ ne razvijen imunoloπki sustav), starije osobe, one koje boluju od teπkih i kroniËnih bolesti, osobe izloæene raz nim invazivnim postupcima, poput dijalize, znaËi ljude s oslabljenim imunitetom. Dok prisustvo MRSA na zdravom organizmu ne mora nuæno izazvati nikakve probleme, kod osoba s osla bljenim imunitetom, dubokim rana ma, intravenskim kateterima, moæe biti pogubno po æivot. U njihovu sluËaju, prodor MRSA u tijelo moæe dovesti do teπkih posljedica kao πto su trovanje krvi (septikemija), in fekcija kosti (osteomijelitis), infekcije srËanih zalistaka (endokarditis), itd. S obzirom na to da bakterija moæe biti prisutna na koæi, a da ne uzro kuje daljnja oπteÊenja, posjetitelji bol niËkim pacijentima koji imaju MRSA, odnosno bolniËko osoblje koje lijeËi i njeguje oboljele, najvjerovatnije se neÊe inficirati. No, oni mogu biti pre nositelji mikroorganizma na osobe koje pripadaju navedenim riziËnim skupinama, koje su tada pod poveÊa nim rizikom za razvijanje po æivot opasnih bolesti. Dakle, MRSA

ogrebotine i posjekotine dræati Ëistim i pokriti zavojem ili flasterom dok ne zacijele izbjegavati fiziËki kontakt s ljudima koji imaju otvorene rane ili zavoje te obvezno prati ruke nakon eventualnog kontakta s njima izbjegavati zajedniËku uporabu osobnih predmeta kao πto su ruËnici ili britvice odræavati okolinu Ëistom i suhom (praπina i povrπine koji put mogu biti pravi rezervoar mikroorganizama) ugroæava osobe koje veÊ boluju i Ëiji je imunoloπki sustav suprimiran (oslabljen).

MRSA nije samo bolniËka infekcija Od stafilokoka, ukljuËujuÊi i MRSA oblik, najËeπÊe se razbolijevaju oso be s oslabljenim imunoloπkim susta vom. S obzirom na to da takvih oso ba najviπe ima u bolnicama, MRSA je dugo smatrana iskljuËivo bolniËkom infekcijom i tretirala se raznim mjera ma iskljuËivo u bolnicama. Meutim, od stafilokoka, pa i nje gova MRSA oblika, mogu se razbolje ti i osobe izvan bolniËkog okruæenja.

Ako je infekcije MRSA dobivena od osobe koja nije leæala u bolnici po sljednjih nekoliko godina, ili nije bi la izloæena dijalizi, kateterizaciji ili nekom kirurπkom zahvatu, taj oblik MRSA infekcije naziva se CA-MRSA (prema engleskom Community Acqui red MRSA ili MRSA steËena u zaje dnici, druπtvu). NajËeπÊe se manife stira kroz razne oblike akni, gnojnih vrijedova i koænih apscesa, koji mogu biti razliËita izgleda i oblika, a obiËno su crveni, bolni i sadræe gnoj. Ako uzroËnik na bilo koji naËin prodre u tijelo, moæe dovesti do opasne upale pluÊa koju je teπko lijeËiti. Rezultati studija iz SAD-a iz 2003. godine upozoravaju da je od svih kliniËki tretiranih MRSA, njih 12 po sto steËeno u zajednici, iako taj broj varira u razliËitim populacijama i geografskim podruËjima. CA MRSA najlakπe se prenosi u zajednicama koje podrazumijevaju zajedniËki bora vak i bliske kontakte veÊeg broja oso ba kao πto su πkole, zatvori, sportski klubovi. MoguÊnost dobivanja MRSA u zajednici dodatno pospjeπuju bliski kontakti „koæa na koæu”, razliËita oπteÊenja koæe (ogrebotine, razderoti ne, posjekotine), zagaene povrπine i predmeti, prenapuËeni æivotni uvjeti i loπa higijena, πto je najvaæniji Ëim benik.

# 4 4 V a © e z d r a v l j e 35

Intervju:

prim. mr. sc. Æeljko BaklaiÊ, spec. epidemiolog, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb

Gripa

Ëinjenice, trendovi i zablude Razgovarala: Dunja AntonoviÊ

Cijepljenje za lakπu zimu

Da razloga za masovnu paniku pred pandemijom nema, potvrdio je i

primarius BaklaiÊ, istaknuvπi prednosti cijepljenja protiv postojeÊih tipova gripe Na tragu nedavno odræane Dru ge europske konferencije o influen ci (gripa), koja se poËetkom rujna odvijala na Malti, razgovarali smo s ravnateljem Hrvatskog zavoda za ja vno zdravstvo, prim. dr. Æeljkom Ba klaiÊem. Povod razgovoru bilo je i na stojanje da se otklone Ëeste zablude 36 V a © e z d r a v l j e # 4 4

o ovoj virusnoj bolesti koje redovito nastaju uslijed nestruËnih izvijeπÊa u medijima. Da razloga za masovnu pa niku pred pandemijom nema, potvr dio je i primarius BaklaiÊ, istaknuvπi ipak prednosti cijepljenja protiv po stojeÊih tipova gripe.

Cijepljenje protiv gripe provodi se u Hrvatskoj svake godine, a u cijeplje nih se pacijenata njime stiËe imunitet protiv virusa koji je u protekloj godi ni cirkulirao populacijom. Svake se godine sastav cjepiva mijenja prema naputku Svjetske zdravstvene organi zacije, ovisno o tome koji je podtip vi rusa zabiljeæen u populaciji. „Cijepljenje osobito preporuËuje mo starijim osobama zbog poveÊane osjetljivosti organizma, te komplika cija koje se nakon preboljele gripe mogu pojaviti. To su najËeπÊe upa le pluÊa bakterijskog karaktera koje mogu dovesti do teπkih oboljenja, pa Ëak i do smrtnog ishoda. U svakoj se zoni gripe biljeæimo viπak broja umr lih, πto se direktno veæe uz Ëinjenicu da komplikacije nastale uslijed zara ze ponekad imaju letalne posljedice. Takoer, cijepljenju protiv gripe oba vezno bi trebali pristupiti svi bolesni ci koji boluju od kroniËnih bolesti,

I NTERVJU

neovisno o dobi.”, objasnio je prima rius BaklaiÊ. Cijepiti se, osim ugroæenih sku pina, trebaju i osobe koje su svako dnevno izloæene riziku od zaraze, prvenstveno zdravstveni djelatnici i osobe koje rade na javnim mjestima s velikim protokom ljudi. Gripa je bolest koja se πiri kapljiËnim putem, i to zrakom, pa se zadræavanje na ja vnim mjestima u sezoni gripe ne pre poruËuje ukoliko niste veÊ cijepljeni. U svrhu zaπtite sebe i drugih trebale bi se cijepiti i osobe koje rade s dje com, kao πto su odgojitelji i uËitelji u πkolama. Naravno, najpogodnije vrijema za zaπtitu je ono uoËi sezone gripe. „Praksa je pokazala da je cijepljenje najbolje zapoËeti u listopadu. Sva cjepiva raspoloæiva u Hrvatskoj su kvalitetna cjepiva, te meu njima ne ma razlike u djelotvornosti. RazliËita su im jedino imena, koja variraju od proizvoaËa do proizvoaËa, ali imaju sasvim isti sastav jer je on unaprijed propisan. U pravilu nisu reaktoge na, πto znaËi da ne izazivaju lokalne reakcije, ili su te reakcije blage i zane marive.”, tvrdi primarius BaklaiÊ, te dodaje: „Imunitet steËen cijepljenjem traje tijekom cijele godine, sve do no ve sezone, kada se sukladno oËekiva nim tipovima virusa, izrauje i novo cjepivo. Ovo koje se upotrebljava u Hrvatskoj je trokomponentno, toËnije, sadræi antitijela za tri razliËita tipa gripe.”

Kad prehlada i gripa zakucaju na vrata, vrijeme je za topli napitak Lekadol plus C. Sigurno i uËinkovito ublaæava bolove poput glavobolje, bolova u miπiÊima, zglobovima i grlu te sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu. Topli napitak koji se priprema od granulata Lekadol plus C u prednosti je pred obiËnim tabletama jer ga bolesnici s upaljenom

Prehlada ili gripa - neke najËeπÊe razlike Kako u zimskom razdoblju ËeπÊe dolazi do razliËitih oboljenja respi ratornog sustava, oboljeli Ëesto ne znaju prepoznati gripu. Kako bi se pravodobno prepoznali simptomi eventualne zaraze virusom gripe, pri marius je podrobno opisao kljuËne razlike izmeu gripe i obiËne prehla de: „Prehlada je daleko blaæe respi ratorno oboljenje od gripe. U prvom redu, nastaje uslijed zaraze virusima koji se nalaze u populaciji neposre dno prije izbijanja epidemije gripe, premda se mogu javljati i u drugo do ba godine. Razlika je ipak najvidljivija u kliniËkoj slici - dok je gripa teπko oboljenje s vrlo visokom temperatu rom, Ëak do 40 stupnjeva, te praÊena bolovima u Ëitavom tijelu, koje nazi vamo mijalgija (bolovi u miπiÊima) i artralgija (bolovi u zglobovima), kod prehlade tih simptoma nema. Ona traje kraÊe, ne prate je glavobolja i visoka temperatura, a simptomi su lokalni, poput peckanja u ædrijelu i iscjetka iz nosa. To je ujedno joπ je dna znaËajna razlika, jer gripozno stanje prati suhoÊa sluznice.” Iznimno, virus gripe tipa C iza ziva stanje nalik onom kod prehlade jer se radi o blaæem oboljenju. Druga dva tipa gripe, A i B, nose odreene ozbiljnije rizike po zdravlje. „Osobi to virus tipa A ima veliki epidemijski potencijal, a moæe uzrokovati i pan demiju. Ovaj virus ima tri zasad po

sluznicom usta i ædrijela mogu lakπe progutati. Uz to, kod prehlade i gripe preporuËuje se pijenje tekuÊine jer rehidracija tijela pomaæe oporavku. U Lekadolu plus C udruæene su sigurnost paracetamola i snaga vitamina C. Vitamin C (u jednoj vreÊici ima ga Ëak 300 mg, πto je najveÊa doza meu analgeticima za prehladu

znata podtipa - H1N1, H2N2 i H3N2. Spomenuta imena su zapravo oznake povrπinskih antigena, a obiËno je treÊi podtip bivao prisutan kad je gri pa poprimala pandemijske razmjere. Podtipovi gripe Ëesto dobivaju i popu larnija, egzotiËna imena, prema kraje vima gdje se najprije pojavljuju. Ima ih mnogo, primjerice Brazil, Caledo nia, Hong Kong, Puerto Rico, Califor nia...”, istaknuo je primarius BaklaiÊ.

Od epidemije do pandemije Kada dolazi do epidemije, a ka da govorimo o pandemiji? Razlika u nazivlju ponekad zbunjuje, pa se spomenuti termini Ëesto pogreπno upotrebljevaju. Naime, epidemija je pojavljivanje veÊeg broja oboljelih od iste bolesti na istom podruËju. Kad se radi o gripi, epidemije se pojavljuju u zimskom razdoblju. Primarius naglaπava: „Moæe se raditi o samo nekoliko tisuÊa ljudi, ali i o nekoliko stotina tisuÊa oboljelih u nekoj zemlji, dok pandemija obuhvaÊa Ëitav kon tinent ili viπe njih. Posljednju pravu pandemiju svijet je imao 1968. godi ne, i to je bila Ëuvena honkonπka gripa. Tada se po prvi put pojavio podtip H3N2.” Prema vaæeÊim znanstvenim dokazima, pandemije se opÊenito ja vljaju onda kad doe do znaËajnih antigenih promjena u strukturi virusa. Predvianja pojava veÊ zabi ljeæenih, ali i nepoznatih virusa prati svaka zemlja zasebno, no po stoji i svjetska mreæa laboratorija za

na naπem træiπtu) djeluje antioksidacijski i pomaæe imunoloπkom sustavu u borbi protiv virusa. Lekadol plus C primjeren je za ublaæavanje tegoba kod gripe i prehlade, Ëak i kod ljudi s osjetljivim æelucem, kod bolesnika koji uzimaju lijekove za sniæavanje krvnoga tlaka, bolesnika sa πeÊernom boleπÊu i onih koji uzimaju tablete za sniæavanje

razine masnoÊa u krvi. Neki analgetici u obliku πumeÊih tableta, koji su takoer na raspolaganju bez recepta i sadræavaju acetilsalicilnu kiselinu, mogu izazvati probavne nuspojave (podraæaj æeluca i crijeva, pa Ëak i krvarenja). Lekadol plus C ne sadræava πeÊer (saharozu). PreporuËujemo ga odraslima i djeci starijoj od 12 godina.

# 4 4 V a © e z d r a v l j e 37

I NTERVJU

Solvay, Vaπ prijatelj u borbi protiv gripe

praÊenje gripe. ZadaÊa je ovih istraæi vaËkih jedinica da registriraju even tualne promjene, te πalju nalaze u tzv. referentne centre koji djeluju pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstve ne organizacije. Formula za cjepivo prosljeuje se farmaceutskim tvrtka ma upravo na temelju tih podataka.

pojavio.” One koji pak zaziru od igle zanimat Êe ovaj podatak: preboljenje nekog odreenog tipa gripe stvara du gotrajan imunitet. Ipak, to ne znaËi da se bolest viπe nikada neÊe pojaviti u organizmu, veÊ Êe, ako doe do po novnog oboljenja, simptomi biti mno go blaæi i kratkotrajniji.

Pozitivan trend

Ima li razloga za paniku?

„U Hrvatskoj se svake godine cijepi sve viπe graana i taj pozitivni trend treba pohvaliti. Ove je godi ne naruËen najveÊi broj doza dosad, odnosno 563.000. To je dovoljno za Ëak 12 posto puËanstva, a zgodno je napomenuti da je Hrvatska treÊa zemlja u Europi po broju cijeplje nih na tisuÊu stanovnika. Ipak, treba graanima objasniti da broj cijeplje nih pojedinaca ne smanjuje vjeroja tnost epidemije jer se ona ionako πiri meu necijepljenim puËanstvom. Sa mim time je oËito kako je cijepljenje individualna zaπtita svakog od nas.”, napominje primarius BaklaiÊ. Prema njegovim rijeËima, u Hr vatskoj se mnogo radilo na edukaciji graana, no dodaje kako se na naπim prostorima i inaËe oduvijek vodi lo raËuna o obaveznom cijepljenju protiv svih znaËajnijih bolesti. „Lju di su u nas s vremenom shvatili da se i sami moraju pobrinuti za svoje zdravlje. Zbog toga mogu samo savje tovati daljnje cijepljenje postojeÊim pripravkom, bez obzira na Ëinjenicu da se novi pandemijski virus joπ nije

Ono πto je primarius BaklaiÊ sma trao najvaænijim za istaknuti odnosi se na medijsku galamu koja se diæe oko navodnog dolaska ptiËje gripe. „Ovdje dolazi do Ëistog brkanja poj mova! PtiËja gripa (formule H5N1) je akutna zarazna bolest ptica koja sa mo u iznimnim okolnostima prelazi vrstu, dakle, moæe izazvati oboljenje kod Ëovjeka. No pogreπno je miπljenje da Êe se na ljudskoj populaciji dogo diti epidemija ptiËje gripe. Zasad nije dokazan nijedan sluËaj prelaska spo menutog virusa s Ëovjeka na Ëovjeka, veÊ su redovito obolijevali ljudi koji su Ëesto u kontaktu s pticama, i to najËeπÊe peradi. Kad bi se spomenuti virus eventualno rekombinacijom pri lagodio ljudskom organizmu, tek tada bi zaraza s Ëovjeka na Ëovjeka postala moguÊa, a time i pandemija. Nara vno, to viπe ne bi bio isti virus, odno sno virus priËje gripe o kojem danas govorimo.” Prema podacima iz prethodnih ve likih pandemija, izbijanje nove pan demije s danaπnjim brojem stanovni ka u svijetu rezultiralo bi smrÊu oko

150.000.000 ljudi. „U Zavodu za ja vno zdravstvo æelimo objasniti hrva tskim graanima da nema potrebe za πirenjem panike. U tiskovinama se Ëe sto senzacionalistiËkim najavama do laska nove pandemije plaπi puËanstvo i predstavlja se kao nova kuga, πto nije toËno. Jasno, kad se pojavi novi pandemijski soj, oboljet Êe velik broj ljudi jer se radi o joπ nepoznatom tipu virusa protiv kojeg nemamo cjepivo. No razloga za paniku, ponavljam, ne ma, jer je u tri godine samo 116 osoba u svijetu oboljelo od ptiËje gripe, 59 sa smrtnim ishodom. Da spomenuti virus ima epidemijski potencijal, veÊ bi odavno doπlo do oboljenja stotina milijuna ljudi.” Svoje detaljno izlaganje prima rius BaklaiÊ zavrπio je najnovijim zakljuËcima veÊ spomenute Europske konferencije o gripi: „Nitko ne bjeæi pred Ëinjenicom da se pandemija bliæi. No to i nije novost jer se ovaj svojevrsni izazov za modernu medi cinu oËekuje joπ od 1987. godine. S druge strane, nemoguÊe je predvidjeti kad Êe se toËno pandemija pojaviti. SreÊom, danas se na ovakve pojave moæe relativno brzo reagirati, te u ro ku od nekoliko mjeseci do pola godi ne proizvesti odgovarajuÊe cjepivo. Tehnologija nam omoguÊuje da Ëak unaprijed kreiramo rekombinacije cje piva prema tome kakav bi novonastali virus mogao biti.”

Patite li od poremeÊaja cirkulacije, uzmite Ginkgo Belupo! Ginkgo Belupo uklanja teπkoÊe pamÊenja i koncentracije, vrtoglavicu, πum u uπima, trnce i grËeve u nogama i rukama te ostale simptome izazvane loπom cirkulacijom. Za potpun tera pijski uËinak nuæno je uzimati prepa rate ginka nekoliko puta na dan. Ginkgo Belupo film tablete prilagoene su viπekratnom doziranju, a zaπtitna ovoj

nica osigurava dodatnu kvalitetu i sta bilnost. Ginkgo Belupo mogu uzimati i dija betiËari i osobe s poviπenim tlakom. Odsad u novom ekonomiËnijem pakiranju sa 90 tableta, koje su dostatne za jednu mjeseËnu terapiju. Potraæite Ginkgo Belupo 90 tbl. u najbliæoj ljekarni

Poboljπajte cirkulaciju uz Ginkgo Belupo!

Imunoloπki sustav nije imun na stres dr. sc. Nataπa MarπiÊ, dipl. ing. molekularne biologije, Mala radionica savrπenstva d.o.o., I. Vranovinski ogranak 2, Zagreb, tel.: 01/6115 063, 098/277 423

U mnogim sluËajevima stres potiskuje funkcije imunoloπkog sustava, no katkad djeluje i stimulativno

Imunoloπki sustav jedan je od naj sloæenijih sustava u naπem tijelu. Sa stoji se od tonzila, limfnih Ëvorova, slezene, timusa, koπtane sræi. »ine ga i leukociti (bijele krvne stanice), pri mjerice limfociti, monociti i bazofili, kao i druge specijalizirane stanice, makrofazi i mastociti. Glavna mu je uloga da tijelo πtiti od razliËitih in fekcija i malignih oboljenja i da regu lira proces cijeljenja. Glavno svojstvo kojim se postiæe takvo djelovanje upravo je sposobnost razlikovanja „vlastitog” od „stranog”. Dakle, imunoloπki sustav πtiti nas od πtetnih virusa i bakterija koje pre poznaje kao „strane” i tako pomaæe oËuvanju naπega integriteta i dobrog zdravlja. No, oslabljeni imunoloπki sustav moæe dovesti do razliËitih viru snih infekcija (npr. obiËna prehlada, 40 Va©e zdravlje #44

gripa, SARS), kroniËnih bakterijskih infekcija, gljiviËnih infekcija, malignih oboljenja, kroniËnih proljeva i sporog zacjeljivanja rana. Nasuprot tome, postoje stanja kad imunoloπki sustav djeluje jaËe negoli je potrebno, pa nastaju razliËite aler gijske reakcije ili, pak, ne razlikuje dobro „vlastito” od „stranog”, pa poËinje s napadom na vlastite stani ce i tkiva. To potiËe razvoj razliËitih autoimunih bolesti kao πto su lupus, reumatoidni artritis, dijabetes, psorija za i sliËno.

©to nam nosi stres Æivotno vaæna funkcija svakog organizma je odræavanje homeosta ze, tj. unutarnje ravnoteæe. Tu vrlo osjetljivu ravnoteæu biokemijskih i

fizioloπkih procesa u tijelu naruπava djelovanje raznolikih stresora kao πto su bolesti, ozljede i izlaganje ekstrem nim temperaturama. Uz njih, ho meostazu mogu ugroæavati i razliËiti psiholoπki Ëimbenici poput straha, druπtvene izolacije, pretjerana obima posla i sl. Kao odgovor na stres, u organizmu se aktiviraju sloæeni meha nizmi prilagodbe, kako bi se odræala homeostaza i uklonio stres. OpÊenito, posljedice djelovanja stresa mogu se oËitovati na dva naËina. U najpovolj nijem sluËaju, nakon uklanjanja stre snog Ëimbenika organizam je sposo ban uspostaviti prvobitnu ravnoteæu i stres ne ostavlja nikakve posljedice. U drugom sluËaju, tijekom prilago dbe na stres dolazi do promjene u funkciji (hiper ili hipoaktivnost) ili Ëak oπteÊenja stanica, tkiva i sustava. VeÊ je dugo poznato da stres snaæno utjeËe na imunoloπki sustav. ObiËno se misli da je njegov utjecaj iskljuËivo πtetan. No, djelovanje stre sa na imunitet je dvojako. U mno gim sluËajevima potiskuje funkcije imunoloπkog sustava, a ponekad, upravo suprotno, djeluje stimulati vno. Kratkotrajni stresori (ubodi, ozljede...) tako povoljno utjeËu na imunoloπki sustav jer mobiliziraju stanice kako bi dospjele do oπteÊenog tkiva, upravo tamo gdje su potreb

I MUNOLO G I JA

ne. Meutim, kroniËni, dugotrajni stres potiskuje imunoloπki sustav. ©to stres dulje traje, pozitivne prila godbene promjene u imunoloπkom sustavu zamjenjuju negativne, u poËetku na staniËnoj razini, a zatim u imunoloπkoj funkciji u πirem smislu. U krajnjem sluËaju kroniËni stresni uvjeti dovode do potiskivanja svih imunoloπkih funkcija koje je moguÊe mjeriti.

Oksidativni stres - To je primjer fizioloπke promjene u organizmu koja je vrlo Ëesto i prvi korak u slijedu promjena koje dovode do metabo liËkog stresa, πto je uzrok nastanka sa stresom povezanih bolesnih stanja. Smatra se da je oksidativni stres, ako se ne kompenzira, jedan od najvaænih razloga oπteÊenja funkcija svih stani ca, pa i stanica imunoloπkog sustava. Regulacija cijeloga imunoloπkog sustava postiæe se specijaliziranim molekulama koje odaπilju poruke, tzv. citokinima. Svaka imunoloπka stanica sintetizira citokine koji djeluju stimu lativno, kao i one koji djeluju inhibi torno (koËe), a oslobaa ih prema po trebi. Stoga je za optimalno funkcio niranje imunoloπkog sustava prijeko potrebno osigurati uravnoteæeno izluËivanje citokina, πto ovisi o unu tarnjoj ravnoteæi u samoj imunoloπkoj

stanici, a kljuËnu ulogu u tim proce sima imaju endogeni antioksidansi (skvalen i glutation). Do promjene u ravnoteæi moæe doÊi kad se, primje rice, zbog kontakta s virusom gripe otpuπta velika koliËina slobodnih ra dikala, πto je jedan od mehanizama borbe protiv stranih agensa. Tijekom normalna imunoloπkog odgovora, mehanizmom prilagodbe poveÊa se koliËina antioksidansa i tako se odræa va ravnoteæa. Ako pak nije moguÊe osigurati internu sintezu dovoljne koliËine antioksidansa (vrlo Ëesto kod starijih osoba, osoba koje bo luju od nekih kroniËnih bolesti itd.) koji bi ih neutralizirali, dolazi do ok sidativnog stresa, πto moæe direktno uniπtiti stanicu ili potaknuti njezinu apoptozu (programiranu smrt stani ce). Naime, u oksidativnom stresu dolazi do prekomjerne ekspresije ci tokina. Umjesto da se imunoloπki su stav uravnoteæi i uspori, on postaje prekomjerno pobuen, dolazi do za tvorenog kruga i pomak od ravnoteæe postaje sve veÊi. ©tetne posljedice su dvostruke. Pojavljuju se autoantitijela (antitijela protiv vlastitih bjelanËevi na) i oπteÊuje se tkivo induciranog ci tokinima. Krajnja posljedica tog slije da metaboliËkih reakcija je razvoj au toimunih bolesti i ubrzano starenje.

Kako se obraniti U uvjetima moderna naËina æivo ta, zagaenja, svakodnevnih migra cija ljudi, nije jednostavno zaπtititi imunoloπki sustav. SprjeËavanje πirenja mikroorganizama (higijena ruku i dezinfekcija predmeta opÊe upotrebe) samo je prvi korak. Orga nizmu treba osigurati dovoljno sna, tjelesne aktivnosti i dovoljno tekuÊi ne, uravnoteæena zdrava prehrana bo gata voÊem i povrÊem, mineralima, vitaminima, antioksidansima i esen cijalnim masnim kiselinama, a isto dobno siromaπna πeÊerima. Ne smije se zanemariti ni utjecaj psiholoπkosocijalnih Ëimbenika kao πto su pozi tivan æivotni stav, komunikativnost i druπtvenost. Pritom valja voditi raËuna o tome da je imunoloπki sustav starijih oso ba, kao i onih koji veÊ boluju od neke bolesti, puno osjetljiviji na promjene do kojih dovodi stres, pa stoga njiho voj zaπtiti treba posvetiti posebnu po zornost. Globalni i osobni cilj u bor bi protiv infektivnih i drugih bolesti je da Ëinimo sve πto je u naπoj moÊi kako bismo osigurali djelovanje vla stitih jedinstvenih mehanizama za otpornost na bolesti i imunitet.

42 Masaæa

poticaj ugode i dobra raspoloæenja Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Bez obzira na to o kojoj je tehnici masaæe rijeË, njezin uËinak mora biti tjelesno i duhovno rastereÊenje i duboka relaksacija Masaæa je najlakπi put za posti zanje opuπtanja i oËuvanje zdravlja. Ime joj potjeËe od arapske rijeËi massa πto znaËi dodir. Poznata otkad je i Ëovjeka, spominje se u svim kultu rama, od Indije, GrËke, Kine, Egipta i Rima pa sve do Bliskog istoka. Prvi pisani dokumenti u Europi datiraju iz 18 st. i veæu se uz ime πvedskog lijeËnika P. Henrica Linga, tvorca „πvedske” masaæe iz koje su se razvili razliËiti stilovi. Izazvani dodirom, milijuni recep tora u koæi πalju signale mozgu koji

42 Va©e zdravlje #44

reagira poticanjem luËenja endorfina, hormona sreÊe i dobrog raspoloæenja. Upravo zato masaæa snaæno djeluje na æivËani sustav jer smiruje nervozu i smanjuje razinu πtetnih (stresnih) hormona u organizmu. Znamo da je stres, jedan od prateÊih problema danaπnjice od kojeg patimo gotovo svi, ujedno i uzrok mnogih zdrav stvenih problema i bolesti u kojima prednjaËe bolesti hormonalnog i srËa no-æilnog sustava. Stoga je masaæa odliËan prirodni put za rjeπavanje stresa i prevenciju mnogih bolesti.

Viπestruko pozitivno djelovanje Masaæom se poboljπava krvotok, iz lojnih i znojnih ælijezda istiskuju se sekreti, smanjuju se potkoæ ne masnoÊe i jastuËaste nakupine, poboljπava se izmjena tvari, tj. ubr zava dotok hranjivih tvari u tkiva, pojaËava oksigenacija tkiva i otjecanje limfe, zbog Ëega koæa dobiva jaËi to nus, postaje elastiËnija te izgleda zdravije i mladenaËkije. O stanju miπiÊa, koji pokreÊu naπe tijelo, uvelike ovise dræanje i izgled. Masaæa utjeËe na njih tako da se ra steæu i skupljaju, pa postaju ËvrπÊi, a ujedno i opuπteniji, jer masaæom uklanjamo nakupine mlijeËne kise line koje dovode do grËeva i bolova u miπiÊima. Uz to, masaæa potiËe i olakπava probavu te predstavlja ve liku pomoÊ kao nadopuna, ali i jedan od naËina tretiranja odreenih stanja.

KOZMETOLO G I JA

RazliËite tehnike za isti cilj Masaæa se moæe izvoditi ruËno ili pomoÊu odreenih aparata. Ona po moÊu aparata nadopunjuje i podræa va ruËne metode, a moæe se koristiti i naizmjeniËno, ovisno o samom kon ceptu tretmana. Ovisno o potrebi i æeljama klijenta, masaæom moæemo tretirati cijelo tijelo ili samo pojedine djelove (parcijalna masaæa).

va, a time omoguÊujemo normalnu funkciju odreenih dijelova tijela. UËi nak sportske masaæe duboka je relak sacija, jer osim miπiÊne dekontrakcije dolazi i do stimulacije æivËanog susta va praÊenog osjeÊajem topline.

Aromaterapijska ili aroma masaæa - Sama tehnika masaæe treba

©vedska masaæa - Ovu tehniku razvio je dr. Lang, a poznata je i pod nazivom klasiËna masaæa. Nje zin uËinak postiæe se kombinacijom tehnike laganog dodira, trljanja, gnjeËenja, lupkanja i treπnje. Masaæa poËinje laganim glaenjem miπiÊa koje dovodi do opuπtanja, a potom se pokreti pojaËa vaju i pripremaju tijelo za jaËe po stupke kojima se obrauju svi dijelovi tijela, poËevπi od perifernih, tj. nogu. Vrlo je bitan i sam ambijent u kojem se masaæa izvodi, koji treba odisa ti mirnoÊom i skladom. UËinak ma saæe svakako upotpunjavaju mirisne esencije koje opuπtaju duh i tijelo. Iz ove tehnike vremenom su se razvi li razliËiti stilovi, od kojih se veÊina i danas upotrebljava.

biti u skladu s djelovanjem izvornog eteriËnog ulja. UmijeÊe aromatera peuta i dobre masaæe leæi u dobrom izboru eteriËnih ulja Ëije mirisne note klijentu trebaju izazvati osjeÊaj ugo de, pobuditi njegova osjetila i biti u potpunosti prilagoena njegovim po trebama. Kod aroma masaæe treba se poπtovati pravilo da se nikad ne mijeπa viπe od pet vrsta eteriËnih ulja, jer bi to dovelo do poniπtenja kori snih supstancija i svakako neugodna i neæeljena mirisa. Treba reÊi i da se izvorna eteriËna ulja nikad ne nanose izravno na koæu (osim ulja lavande), nego se mijeπaju s tzv. baznim uljem (npr. maslinovim, bademovim, jojobi nim ili suncokretovim). Cilj joj je opuπtanje, ljepota i osjeÊaj zadovoljstva samim sobom. Koristi se uz razne tehnike masaæe, od klasiËne do masaæe vruÊim ka menjem.

Sportska masaæa - Uz nju se Ëe sto veæe pojam jake i bolne masaæe πto u pravilu i jest, ali trebamo znati da ne mora biti nuæno bolna nego je treba prilagoditi stanju klijenta. Ovom se tehnikom obrauje cijelo tijelo, a krajnji joj je cilj postizanje duboke dekontrakcije, tj. opuπtanja miπiÊa. Djeluje se na velike miπiÊne gru pe s ciljem reaktivacije krvotoka, postizanja reorganizacije miπiÊnog tonusa i neuro-miπiÊne disten zije. OslobaajuÊi miπiÊe napetosti poboljπavamo mobilnost zglobo

Akupunkturna masaæa - Temelji se na kineskom nauËavanju o toko vima energije u tijelu. PrelazeÊi po odreenim meridijanima, maser se koncentrira na pojedine toËke kako bi poboljπao protok energije, lagano ih stimulirajuÊi vrhovima jagodica. OdliËni uËinci ove masaæe pokazali su se kod razliËitih alergijskih stanja. Ayurvedska masaæa - Zasigur no je najstarija i najrazliËitija tehnika masaæe. Polazi od filozofije æivljenja i predstavlja samo jedan segment Ayur

vede, indijske tradicionalne medicine, koja ujedinjuje i zagovara prirodan i zdrav naËin æivota - od prehrane, jo ge, tehnike disanja, meditacije… Po toj filozofiji svatko od nas ima tri vitalne energije - vata, pitta i kapha - a u svakome od nas prevladava jed na od njih. Cilj je masaæe postizanje energetske, odnosno psihofiziËke rav noteæe tih energija. Dakle, ayurvedski terapeut prije same masaæe mora pre poznati pojedini tip osobe i njezino stanje (je li vata, pitta ili kapha) i na osnovi njega odrediti tehniku i naËin masaæe, odnosno dijelove tijela koji zahtijevaju specifiËnu obradu. Uz ovu masaæu idu i posebno prireena ulja razliËitih temperatura (maslinovo, se zamovo, ricinusovo i dr.)

Shiatsu masaæa - RijeË je o japanskoj masaæi koja se temelji na teoriji meridijana (energetskih kana la ispod koæe) kojima prema njihovu uËenju protiËe æivotna energija „chi”. Masaæom se stimuliraju odreene energetske toËke koje trebaju ukloniti razliËite blokade i zapreke u njezinu protjecanju. Tek kad se otklone takve zapreke, za Ëovjeka kaæu da je tjele sno i duhovno zdrav. Masaæa se izvodi blagim pritisci ma ruku, laktova i stopala, a tijelo se isteæe i na taj naËin oslobaa se put prolasku energije.Vrlo je ugodna i uËinkovita.

Tai masaæa - U nas je poznata pod nazivom tajlandska masaæa. Za terapeuta koji je izvodi predstavlja je dnu od fiziËki najnapornijih masaæa. Jer nema pravila, tj. masira se i ruka ma i nogama, a terapeut ponekad mora istodobno masirati razliËita po druËja tijela te prenijeti cijelu teæinu svoga tijela kako bi rastegnuo klijen tove ruke i noge.

#44 Va©e zdravlje 43

Mislite da vaπa prehrana 100 posto zadovoljava vaπe potrebe? Razmislite joπ jednom! U idealnome svijetu svaki bi se Ëovjek trebao opskrbljivati svim potrebnim nutrijentima u svakodnevnoj prehrani. No, suoËimo se s Ëinjenicama. Æivimo u svijetu koji nije idealan. VeÊina ljudi nepravilno se hrani, πto dovodi do nedovoljna unosa vitamina i minerala, pa se zato i nameÊe pitanje: „Jeste li sigurni da je vaπa prehrana zadovoljavajuÊa?” Odvojite samo minutu vremena, odgovorite na postavljena pitanja i doznajte neπto viπe o sebi! Je li vaπ svakodnevni æivotni ritam takav da ne ostavlja dovoljno vremena za pristojan obrok i mirnu kupnju? Opisuje li i vas neka od sljedeÊih tvrdnji - imate dijete, trudni ste, stariji od 50 godina, fiziËki i mentalno aktivni ili se bavite sportom? OsjeÊate li se umorni ili ste nedavno bili bolesni? Na dijeti ste i/ili ne moæete konzumirati odreenu vrstu hrane zbog bilo kojeg razloga? Ako je vaπ odgovor DA na samo jedno od navedenih pitanja, najvjerojatnije vaπ organizam, uz uobiËajenu prehranu, treba i dodatni izvor vitamina i minerala.

Centrum

Jeste li razmiπljali da Ëak i pravilnom prehranom koliËine vitamina i minerala u vaπem tanjuru mogu biti znatno niæe nego πto ste mislili? Razlog tome je: moderan naËin uzgoja koji pruæa namirnice manje kvalitete dugo skladiπtenje namirnica, zbog Ëega u pravilu gube svoju vitaminsku vrijednost naËin pripreme, kuhanja i Ëuvanja namirnica uniπtava vitamine i minerale. Mislite li joπ da vaπa prehrana 100 posto zadovoljava vaπe potrebe? Da biste bili 100 posto sigurni, sve viπe ljudi okreÊe se sigurnom nadomjestku mikronutrijenata u obliku gotova vitaminsko-mineralnog pripravka u samo jednoj tableti dnevno. Samo s CENTRUM® proizvodima moæete biti 100 posto sigurni da ste uzeli upravo ono πto vaπe tijelo treba. CENTRUM® je znanstveno razvijena formula i ne Ëudi kad kaæemo da je potpuna - sadræi 27 aktivnih sastojaka koji pomaæu vaπem organizmu da bude spreman na svakodnevne izazove.

da i vaπ dan bude bolji!

CENTRUM ® PROIZVODI OSMI©LJENI SU NA ZNANSTVENOJ OSNOVI. NAMIJENJENI SU ODRASLIMA I DJECI KOJI SVAKODNEVNU MANJKAVU PREHRANU ÆELE U»INITI KVALITETNIJOM.

CENTRUM® JUNIOR - Vitamini, minerali i elementi u tragovima su elementi bez kojih rast i razvoj nisu moguÊi. Zahtjevnom djeËjem organizmu potrebno je mnogo viπe energije i aktivnih tvari nego πto mu to mogu pruæiti danaπnji moderni obroci „brze hrane”. Centrum® Junior sadræi 25 aktivnih sastojaka, i to - 14 vitamina, 4 minerala i 7 elemenata u tragovima, upravo takvih da zadovolje potrebe djeËjeg organizma.

CENTRUM® A-Æ potpuna je i uravnoteæena formula koja sadræi 27 aktivnih sastojaka - 14 vitamina, 6 minerala i 7 elemenata u tragovima. Namijenjena je odraslim osobama koje æele biti sigurne da svaki dan uzimaju dovoljnu koliËinu vitamina i minerala.

CENTRUM® SILVER posebna je formula, namijenjena zadovoljavanju potreba u pedesetim godinama æivota i starijima. U toj æivotnoj dobi potreba za unosom hrane se smanjuje, a za nekim vitaminima i mineralima poveÊava. Centrum® Silver sadræi pomno uravnoteæenu koliËinu upravo sastojaka potrebnih u toj æivotnoj dobi, ukupno 27 - od Ëega 14 vitamina, 6 minerala i 7 elemenata u tragovima (poveÊane koliËine 8 aktivnih sastojaka nuænih u tom razdoblju).

46 Alzheimerova demencija kad duh i tijelo prestanu biti jedno

prof. dr. sc. Vida Demarin, spec. neuropsihijatar, dr. med., mr. sc. Marija Boπnjak, spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica, Referentni centar za neurovaskularne poremeÊaje Ministarstva zdravstva RH, Vinogradska 29, Zagreb

NajËeπÊe se javlja u petom i πestom

desetljeÊu, napreduje brzo i otprilike sljedeÊih pet godina nastaje teπka demencija

46 Va©e zdravlje #44

VodeÊa bolest danaπnjice, demen cija Alzheimerova tipa, u stalnom je porastu i najËeπÊa je od svih demen cija (Ëini 50 posto svih). Alois Alzheimer 1906. godine pr vi je put opisao sindrom demencije kao psihiËki poremeÊaj koji je po nje mu dobio ime Alzheimerova bolest (AB), odnosno Alzheimerova demen cija (DAT). Nekad se ta bolest rijetko spominjala i joπ rjee dijagnostici rala, do πezdesetih godina proπloga stoljeÊa dijagnosticirala se i kao seni lna, vaskularna, aterosklerotska de mencija ili kao kroniËni psihoorganski sindrom.

NEUROLO G I JA

To je najËeπÊi tip nepopravljive i napredujuÊe degenerativne bolesti mozga, koja zahvaÊa stanice moæda ne kore i okolnih struktura, ponajpri je hipokampalne regije. U podlozi je neurofibrilarna degeneracija i stvara nje senilnih plakova, posljedica Ëega su biokemijski poremeÊaji koji uzro kuju psihiËke simptome. Promjene u æivËanim stanicama konaËno dovode do njihova odumiranja. Biljeæi se u jedan do tri posto svje tske populacije, a prema nekim stati stikama u Ëak 11 posto osoba starijih od 70 godina. NajËeπÊe se javlja u petom i πestom desetljeÊu æivota, na preduje brzo i u otprilike pet godina nakon prvih simptoma dolazi do teπ ke demencije. Od postavljanja dija gnoze oboljeli prosjeËno æive pet do sedam godina.

Nekoliko teorija nastanka Uzrok bolesti je nepoznat, iako postoji nekoliko teorija nastanka.

NajËeπÊe se govori o genetskom podrijetlu. Poznato je, naime, da potom ci oboljelih imaju i do deset puta veÊe πanse od prosjeËne populacije da obo le od Alzheimerove bolesti. Bolesnici s Downovim sindromom (trisomija 21. kromosoma) imaju iste patoloπke promjene u mozgu u odreenoj æivot noj dobi, pa se upravo mutacija na 21. kromosomu Ëesto optuæuje za pojaËanu proizvodnju amiloida (koji se u obliku plakova nalazi u moæda nim stanicama oboljelih) i nastanak Alzheimerove bolesti. Postoje i teorije da je u podlozi Alzheimerove demen cije moædani deficit acetilholina i poremeÊaj acetilholinskog metabolizma. Demenciju uzrokuju mnoga stanja, od kojih su neka prolazna, a neka nisu. Neka se mogu i lijeËiti. Prolazna stanja uzrokovana su dehi dracijom, vruÊicom zbog infektivnih bolesti, manjkom vitamina, nedostat nom ili nekvalitetnom prehranom, reakcijama na lijekove, problemima

sa πtitnjaËom ili manjim ozljedama glave. Takva medicinska stanja mogu biti ozbiljna i treba ih lijeËiti πto prije. Katkad starije osobe imaju emocional ne probleme koji se mogu zamijeniti demencijom. OsjeÊaj samoÊe, zabri nutosti ili dosade Ëesto se javlja u sta rijih osoba suoËenih s mirovinom ili smrÊu bliske osobe, a prilagoavanje na te promjene uzrokuje smetenost i zaboravljivost. Emocionalni problemi lakπe se podnose uz potporu bliskih osoba ili profesionalnu medicinsku pomoÊ.

Postupan i neprimjetan poËetak U samom poËetku bolest nije lako prepoznati, s obzirom na to da je kli niËki poËetak navedenoga psihiËkog poremeÊaja najËeπÊe postupan i neprimjetan, a simptomi se u poËetku mogu pripisati staraËkoj zaboravlji vosti. Stoga se mnogi stariji ljudi boje zaboravljivosti jer Ëesto misle da je

#44 Va©e zdravlje 47

NEUROLO G I JA

to prvi znak Alzheimerove bolesti. U proπlosti je gubitak pamÊenja, kao i zbunjenost, smatran normalnim dije lom starenja. Znanstvenici potvruju kako su i danas mnoge starije osobe mentalno budne i svjesne, iako im treba viπe vremena da zapamte neke stvari. Moæemo reÊi da je mnogo ljudi iskusilo rupe u pamÊenju, s tim da su neki od tih problema ozbiljni, a dru gi ne. Osobe sa znatnim promjena ma pamÊenja (prije svega novijih dogaaja), osobnosti i ponaπanja mo gu imati oblik bolesti mozga koji se naziva demencija, a Alzheimerova bolest jedna je od mnogih oblika de mencija. Izraz demencija zapravo opisuje grupu zdravstvenih poremeÊaja koji su rezultat promjene rada mozga. De mencija naruπava sposobnost osobe da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti. Prisutni su simptomi po put brzog zaboravljanja, teπkoÊa u Ëi

tanju i pisanju, teπkog pronalaæenja rijeËi u govoru. Uskoro bolesnici viπe ne mogu uspjeπno obavljati svoju pro fesiju. Mijenjaju se ponaπanje i karak ter, postaju πkrtiji, tvrdoglavi, ali su emocije u toj fazi joπ dobro oËuvane. Vremenom stanje postaje sve teæe, dolazi do smanjenja orijentiranosti u vremenu i prostoru, iskrivljena im je percepcija okolnih dogaanja, imaju smetnje spavanja, manjak svake ini cijative, sve su viπe nezainteresirani, potiπteni, izraæen je strah, sve slabije razumijevaju govor. Govor im postaje siromaπniji, da bi potom doπao u fazu eholalije, tj. automatskog ponavljanja rijeËi u besmislenom nizu. Pojavljuju se stereotipni pokreti i tzv. primitiv ni refleksi, sposobnost svakodnevnog funkcioniranja sve je viπe ograniËena, zapuπtaju higijenske navike, postaju ovisni o drugima. Oboljeli obiËno po staju inkontinentni (ne kontroliraju stolicu i mokrenje), Ëesto lutaju, sme teni su, agitirani, osobito noÊu. Na

kraju je oboljeli vezan uz krevet. PoËetak bolesti, iako rijetko, moæe biti akutan i dramatiËan. Svi simpto mi javljaju se odjednom, neoËekivano i naglo, najËeπÊe istodobno s nekom tjelesnom boleπÊu ili emocionalnim πokom. Bolesnik postaje smeten, dez orijentiran, psihomotorno uznemiren (rjee usporen), poremeÊene perce pcije, miπljenja, emocija, ciklusa bud nosti i spavanja. Navedeno stanje na ziva se delirij i zahtijeva hitno i inten zivno bolniËko lijeËenje.

Procjena mentalnog stanja Uz anamnestiËke podatke (u poËetku bolesti podatke o tegobama moæemo dobiti od samog bolesnika, a poslije od ukuÊana ili pratnje), u postavljanju dijagnoze sluæimo se neuroloπkim i psiholoπkim testovi ma (najpoznatiji test je MMS = mini mental score, tj. test procjene mentalnog stanja - tablica 1). Procjena men

Tablica 1 - Test procjene mentalnog stanja (MMS) 1. Orijentacija (1 bod za svaki toËan odgovor) -

koliko je sati? koji je datum? koji je dan? koji je mjesec? koja je godina?

ukupno 5 bodova

Koji je naziv -

odjela bolnice okruga grada dræave

ukupno 5 bodova

2. Prepoznavanje - Imenovati tri predmeta koja se pokaæu (npr. olovka, sat, kljuË). Ocjena - od 1 do 3 boda ovisno o toËnosti ponavljanja. Ponoviti nazive dok ih bolesnik ne ponovi toËno, zbog kasnijeg utvrivanja pamÊenja. Ocjenjuje se samo prvi pokuπaj. ukupno 3 boda 3. Pozornost i raËunanje - Od bolesnika se traæi da oduzima 7 od 100 te da od dobivenog rezultata ponovno oduzima 7, ukupno 5 puta do broja 65. Svaki toËan odgovor ocjenjuje se jednim bodom. Moæe se od bolesnika traæiti i da unatrag Ëita zamiπljenu rijeË od pet slova, npr. MOZAK - KAZOM, a za svako toËno slovo ocjena je jedan bod. ukupno 5 bodova 4. PamÊenje - Ponoviti imenovana tri predmeta koja su koriπtena u ispitivanju prepoznavanja. Ocjena - jedan bod za svaki toËan odgovor.

ukupno 3 boda

5. Govor - jedan bod za toËno imenovanje svakog od dva objekta (npr. ËekiÊ i stol) ukupno 2 boda - jedan bod za toËno ponavljanje, npr. „ne tako ili ako” ukupno 1 bod - tri boda ako su toËno izvedena tri stupnja zapovijedi, npr. „uzmite komad papira u desnu ruku, presavinite ga na polovicu i stavite na stol!” ukupno 3 boda - jedan bod ako je toËno izvedena pisana zapovijed: „Zatvorite oËi!” ukupno 1 bod - zatraæiti od bolesnika da napiπe reËenicu i ako reËenica ima znaËenje, glagol i subjekt ukupno 1 bod - vidno-prostorni test: traæiti bolesnika da prekopira jednostavan lik od dva kriæajuÊa pentagona (pokazano na slici) ukupno 1 bod

sveukupno 30 bodova 48 Va©e zdravlje #44

NEUROLO G I JA

talnog stanja pomaæe preciznom opi su mentalnog poremeÊaja, a testiraju se sljedeÊe funkcije: paænja, orijenta cija, budnost, govor, razumijevanje, memorija, imenovanje, ponavljanje, Ëitanje, pisanje, raËunanje, diskrimi nacija desno-lijevo. Testom se boduje svaki odgovor (od 0 do 30 bodova), a rezultat sluæi procjeni teæine demen cije uz moguÊnost praÊenja progresije bolesti. Kompletna procjena gubitka pamÊenja moæe ukljuËivati priku pljanje informacija o prijaπnjim bole stima, obiteljskim bolestima, lijekovi ma koje bolesnik uzima, informacije o prehrani. Dijagnozu potvrujemo neuroradioloπkim metodama, CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ili MRI-om (magnetnom rezonancijom) mozga, na kojima se vidi jaka atrofija moædane kore difuzno i hipokampal ne regije. Analizom likvora, koja se iznimno radi, moæe se utvrditi po veÊanje proteinske komponente. U postavljanju dijagnoze moæe pomoÊi i EEG (elektroencefalografija) te PET (pozitronska emisiona tomografija). Za diferencijalnu dijagnozu, tj. procjenu je li rijeË o demenciji Alzhei merova tipa ili demenciji vaskularnog uzroka, kliniËki se koristi ishemijska ocjena Hachinskoga (tablica 2).

Zaustaviti ne, ali usporiti da Djelotvorna lijeËenja, naæalost, nema, a metode kojima se danas bo rimo protiv Alzheimerove bolesti u najboljem sluËaju usporavaju progre siju simptoma. Koriste se vitamini, cerebralni vazodilatatori (za πirenje moædanih krvnih æila), lijekovi protiv motornog nemira, za popravljanje ra spoloæenja, sedativi. U ranoj fazi bolesti koriste se inhi bitori acetilkolin esteraze, tj. neuro transmitera, tvari koja sluæi prijenosu æivËanih impulsa meu moædanim stanicama, koji usporavaju napre dovanje bolesti, a koriste se i neki prirodni preparati koji poboljπavaju moædani metabolizam i cirkulaciju.

50 Va©e zdravlje #44

Tablica 2 - Ishemijska ocjena ljestvica Hachinskoga Pokazatelj

ocjena

koja bi poboljπala tijek demencije. »lanovi obitelji oboljelima mo gu olakπati æivot ako im pomaæu u odræavanju svakodnevne rutine, tjele sne aktivnosti i druπtvenih kontakata. Dementne osobe treba informirati o njihovu stanju i detaljima æivota, pri mjerice, koje je doba dana, sat, mje sto gdje æive, imena osoba s kojima æive... Mnoge obitelji imaju velike ka lendare s upisanim planovima, vaæ nim datumima, biljeπkama o sigurno snim mjerama i uputama za uporabu kuÊanskih aparata, πto se pokazalo korisnim. Savjetuje se da bolesnici kod sebe uvijek imaju identifikacijski papir s adresom, brojem telefona ili pak narukvicu ili lanËiÊ s privjeskom na kojem su ugravirani osnovni po daci.

nagao poËetak

stupnjevito pogorπanje

promjenjiv tijek

noÊna smetenost

relativno saËuvana liËnost

depresija

tjelesne smetnje

emocionalna inkontinencija

podaci o prisutnoj hipertenziji

podaci o prethodnom cerebrovaskularnom inzultu

znaci pridruæene arterioskleroze

æariπni neuroloπki simptomi

Stimulacija duha i tijela

æariπni neuroloπki znaci

najveÊa ocjena

najmanja ocjena multiinfarktne demencije

najveÊa ocjena Alzheimerove demencije

Znanstvenici rade na otkrivanju novih lijekova koji Êe usporiti, zausta viti ili sprijeËiti nastajanje Alzheime rove bolesti. U meuvremenu, osobe bez demencije trebaju odræavati svoju memoriju britkom (ispunjavanje kriæaljki, rjeπavanje rebusa, Ëitanje). Preporuka je razvijati interese i hobije te biti ukljuËen u razliËite druπtvene aktivnosti koje stimuliraju duh i tijelo. „U zdravom tijelu, zdrav duh”, stara je izreka. PreporuËuje se ograniËena uporaba alkoholnih piÊa jer alkohol uniπtava moædane stanice. Mnogim osobama pomaæu liste onoga πto tre ba napraviti, zatim koriπtenje notesa, kalendara i malih papiriÊa za podsjet nike. PamÊenje mogu poboljπati i ako nove stvari mentalno povezuju s veÊ poznatima, kao πto su poznata imena, pjesme ili stihovi. Depresiju, strah ili tjeskobu preporuËuje se lijeËiti lijeko vima ili savjetom struËnjaka, jer na vedene tegobe mogu osobu Ëiniti za boravnom. U svakom sluËaju, vaæno je prepoznati prve znakove demen cije kao bolest, a ne kao normalan tijek starenja te poËeti odgovarajuÊe lijeËenje.

»ak i ako se dijagnosticira trajni i nepovratni oblik demencije, mnogo toga se joπ moæe uËiniti u lijeËenju oboljelih i pomoÊi obitelji da se nosi s boleπÊu. Osoba s demencijom treba biti pod lijeËniËkim nadzorom, pa su potrebni pregledi neurologa, psihija tra, obiteljskog lijeËnika, internista i gerijatra. LijeËnik moæe lijeËiti tjele sne bolesti, probleme ponaπanja i uje dno odgovoriti na brojna pitanja obi telji i okoline. Mnogi bolesnici zbog problema ponaπanja i raspoloæenja, uznemire nosti, depresije, tjeskobe, nemira ili problema sa spavanjem trebaju lijeko ve koje treba pomno dozirati, Ëime se pomaæe i bolesniku i obitelji. Vaæna je i pravilna prehrana koja pomaæe odræavanju dobroga tjelesnog zdra vlja, iako ne postoji posebna prehrana

Ginkgo Belupo

ekstrakt svetog drva koji πtiti krvne æile Ruke i noge su vam hladne, loπije pamtite, imate vrtoglavi ce? Za vas postoji rjeπenje. Tajna je u ginku, svetom drvu bu distiËkih hramova. Njegovi ekstrakti dokazano poboljπavaju cerebralnu i perifernu cirkulaciju.

PoremeÊaji cirkulacije povezani s aterosklerozom Zbog suæenja krvnih æila, kao posljedice odlaganja prekomjernih masnoÊa iz krvi u unutraπnjost stijenke arte rija, smanjuje se protok krvi koja nosi kisik i hranjive tvari nuæne za normalno funkcioniranje svih tkiva u organizmu. Kad aterosklerotske promjene zahvate krvne æile vrata i mozak, moædane stanice dobivaju manje kisika i hranjivih tvari. To vodi smanjenju brojnih funkcija mozga - slabe spoz najne sposobnosti, javljaju se problemi s koncentracijom i pamÊenjem, vrtoglavica, glavobolja, neraspoloæenje i osjeÊaj straha, πum u uπima i oslabljen sluh. Potpun zastoj dotoka krvi dovodi do moædanog udara, koji je danas najËeπÊi uzrok invalidnosti i smrti u Hrvatskoj. Oslabljenu cirkulaciju u nogama i rukama prati osjeÊaj hladnoÊe, grËevi i bolovi u nogama, najprije kod hodanja, a zatim i u mirovanju.

Zaπto ginko Brojna kliniËka ispitivanja potvrdila su da 24-postotni ek strakt ginka πtiti krvne æile od oπteÊenja, regulirajuÊi istodob no njihov tonus i elasticitet, smanjujuÊi sljepljivanje trom bocita i nastajanje ugruπka. Vrlo je vaæno istaknuti kako sva kliniËka ispitivanja pokazuju da samo 24-postotni ekstrakt lista ginka, ali iskljuËivo u odgovarajuÊoj dozi, uËinkovito potiËe cirkulaciju u mozgu i vratnom dijelu kraljeænice, i tako poboljπava pamÊenje i koncentraciju, uklanja vrtogla vicu i πum u uπima. Ginko poboljπava cirkulaciju u rukama i nogama, uklanja osjeÊaj hladnoÊe i trnce, a sprjeËava i bol i grËeve prilikom hodanja.

Besplatni info-telefon: 0800-20-30-40

Kako djeluje Ginkgo Belupo Ginkgo Belupo je biljni lijek koji pozitivnim uËinkom na protok krvi poboljπava moædanu i perifernu cirkulaciju. Djelovanjem na cirkulaciju u mozgu, poboljπava pamÊenje i koncentraciju, uklanja vrtoglavicu i glavobolju. Poboljπanjem periferne cirkulacije, Ginkgo Belupo ublaæava gubitak osje ta, grËeve, trnce, obamrlost i osjeÊaj hladnoÊe ili peËenja te druge znakove oslabljene cirkulacije u rukama i nogama. U bolesnika s nedovoljnom cirkulacijom u nogama dolazi do znatna produljenja staze hodanja. Primjena Ginkga Belupo preporuËuje se svim osobama koje imaju izraæene simptome poremeÊaja moædane ili pe riferne cirkulacije, kao i onima koje su preæivjele ishemijski moædani udar. Ginkgo Belupo ne utjeËe na metabolizam ugljikohidrata u organizmu, pa ga bez straha mogu uzimati i oboljeli od πeÊerne bolesti. Kako je u starijih, inaËe zdravih osoba zbog ateroskle roze, kao posljedice starenja krvoæilnog sustava, smanjen protok krvi, primjena Ginkga Belupo preporuËuje se i svim starijim osobama.

Odsad Ginkgo Belupo moæete kupiti u pakiranju od 90 film tableta, πto je dovoljno za vaπu mjeseËnu terapiju.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

www.belupo.hr

#44 Va©e zdravlje 51

Raditi, a istodobno se pravilno hraniti Zdravka BrajdiÊ, apsolventica na Prehrambeno-biotehnoloπkom fakultetu u Zagrebu, Herba Laboratorij, nutricionistiËko savjetovaliπte, Köllerova 2, Zagreb, 098/278 302, 098/598 030

vnost i smanjiti utjecaj stresa kojem ste izloæeni na poslu.

©to i kako jesti dok ste na poslu, a da pritom zadovoljite neka

osnovna naËela pravilne prehrane Kako ispuniti stanku na poslu? Protiv jednoliËne kantine, kaloriËnih snack proizvoda i skupih talijanskih specijaliteta pomaæe samo jedno: kuÊni fitnessfood. Telefon zvoni, πef Ëeka, vaæni dokumenti moraju biti obraeni... I tako od ranog jutra do poslijepodneva. Meutim, izmeu 10 i 11 sati javlja se æeludac. Ne moæe te se nahraniti Ëokoladom, ali zato Êe voÊe, kruh od cjelovitog zrna nama zan maslacem ili voÊni jogurt koji ste donijeli od kuÊe napuniti tjelesni aku mulator, podignuti djelotvornu snagu i kreativnost, a pojaËanim luËenjem serotonina u mozgu (hormona za bolje osjeÊanje) utjecati i na bolje ra spoloæenje. Kako bismo vam pomogli u toj nedoumici πto i kako jesti dok ste na

54 Va©e zdravlje #44

poslu, a da pritom zadovoljite neka osnovna naËela pravilne prehrane, donosimo jelovnik za radni tjedan prilagoen zaposlenim osobama na redukcijskoj dijeti. Ponesite od kuÊe malu uæinu, sastavljenu od voÊa, mlijeka s malo masnoÊe ili kruha od cjelovitih æitarica. U podne, za vrije me stanke, uzmite hladan obrok koji ste dan prije pripremili kod kuÊe. Po slije posla kod kuÊe u miru skuhajte brzu, ali ukusnu veËeru. Kako biste zadovoljili potrebu za vitaminima i mineralima, poslijepodne pojedite ko mad banane ili jabuke. Vaπ organizam treba i tekuÊinu, moæete je dobiti iz voÊa i povrÊa ili piti mineralnu vodu i Ëaj. Gazirana piÊa, crni Ëaj i kavu ne biste smjeli piti u veÊim koliËinama. VeÊi unos vode potaknut Êe vaπu akti

Æelite li smrπavjeti, dne vni unos kalorija ne bi smio prelaziti 2000 kcal, ali ni bi ti ispod 1200 kcal. Zato svaki dijetni dan u primjeru jelov nika sadræi otprilike 1200 kcal, raspodijeljenih na pet pravilnih obroka. Ti obroci pomoÊi Êe vam u koncentraciji te smanji ti osjeÊaj gladi i nakupljanje neæeljenih kilograma. Ako se hranite prema pravilno pripremljenim jelovnicima, moæete izgubiti do kilogram tjedno. Gubitak masnih na slaga bit Êe djelotvorniji ako u dnevni raspored uvedete viπe kretanja.

Kako napraviti zdravu πkolsku uæinu Vaæno je osvrnuti se i na prehranu djece, koju je, s obzirom na tem po æivota, vrlo teπko dræati pod kontrolom. Dok je majka na po slu, dijete je ovisno o πkolskoj kanti ni. ©kolarci veÊi nom jedu ma

NUTR I C I ON I ZAM

Primjer niskokaloriËnog jelovnika za jedan radni tjedan (oko 1200 kcal/dan)

©pageti i povrÊe s vrhnjem (375 kcal) Sastojci: 50 g πpageta od punog zrna, 1 velika ælica dijetnog margarina (s manje masnoÊe), 1 mrkva, 3 velike ælice instant juhe od povrÊa, sol, papar, 2 velike ælice vrhnja za kuhanje, perπin. Priprema: ©pagete skuhati. PovrÊe prepræiti na margarinu, prirediti instant juhu i umijeπati perπin i vrhnje.

Suhe marelice

Integralna tjestenina (475 kcal) Sastojci: 60 g integralne tjestenine, 1 luk, 1 mala ælica maslinova ulja, 3 masline, origano, mljevena paprika, 20 g parmezana. Priprema: Tjesteninu skuhati i zaËiniti.

Prijepodne Podne

Prijepodne

Prijepodne Podne

Juha od povrÊa s prilogom (330 kcal) Sastojci: 1 vreÊica instant juhe za 1 osobu, 1-2 kriπke grahama ili kukuruznog kruha. Priprema: instant juhu izmijeπati s vruÊom vodom i pojesti s kruhom.

Popodne

VoÊni jogurt

Müsli (æitarice) s voÊem (270 kcal) Sastojci: voÊe po izboru (banana, jabuka, kivi), æitarice, jogurt ili mlijeko. Priprema: Oguliti kivi ili narezati na komadiÊe bananu ili jabuku, pomijeπati sa æitaricama i jogurtom ili mlijekom.

PETAK

VeËera

Odrezak, povrÊe, kuhani krumpir s perπinom (415 kcal) Sastojci: 160 g krumpira, 1/2 velike ælice dijetnog maslaca (s manje masnoÊe), sol, perπin, 100 g piletine, 1 mala ælica ulja, 100 g mijeπanog povrÊa. Priprema: Krumpir skuhati, izrezati na komade, zaËiniti perπinom i maslinovim uljem. PovrÊe skuhati i prepræiti na margarinu.

Kukuruzna lepinja (tortilja) s pureÊim prsima (254 kcal) Sastojci: perπin, 7 velikih ælica mlijeka, 1 velika ælica braπna (kukuruzno, raæeno ili graham), 1 jaje, jodirana sol, papar, muπkatni oraπËiÊ, 1 velika ælica kiselog vrhnja. Priprema: Mlijeko pomijeπati s jajem, braπnom i dodati perπin, te zaËiniti. IspeÊi lepinje te umetnuti narezana pureÊa prsa i preliti kiselim vrhnjem.

Popodne

Komad voÊa

Popodne

SendviË sa πunkom i maslinama (290 kcal) Sastojci: 3 kriπke kruha od cijelog zrna, 4 lista zelene salate, 4 zelene masline, kriπka kuhane πunke.

Kruh s mozzarellom, πunkom i rajËicom (193 kcal) Sastojci: kruh od cjelovitog zrna, 1 kriπka kuhane πunke, 1 rajËica, 30 g mozzarelle.

»ETVRTAK

VeËera

Riblji filet s curryjem i povrÊem, kruh (405 kcal) Sastojci: 100 g ribljeg filea, 1 mrkva, 1 velika ælica ulja, 1/2 glavice luka, 1 instant juha od povrÊa, 1 mala ælica curryja, 1 velika ælica kiselog vrhnja, sol, papar, perπin, kruh od cjelovitog zrna. Priprema: Ribu oËistiti, izrezati filet, zaËiniti i ispeÊi. Luk propræiti, dodati povrÊe i kuhati pet minuta. Umijeπati curry i vrhnje.

Jogurt drink (178 kcal) Sastojci: 1 banana, 50 g jogurta, 100 ml soka od jabuke ili kruπke

SRIJEDA

VeËera

Dijetni keksi

Podne

Salata od leÊe i kukuruza (302 kcal) Sastojci: 3 velike ælice smee leÊe, 1 mala glavica luka, 150 g kukuruza, perπin, 1 mala ælica jabuËnog octa, 1 mala ælica maslinova ulja, jodirana sol, papar. Priprema: LeÊu ostaviti u vodi jedan sat, kuhati 30 minuta i ocijediti vodu. Pomijeπati leÊu, kukuruz, groæice i sitno narezani perπin, a potom zaËiniti.

Popodne

Mala voÊna salata (143 kcal) Sastojci: 1 mandarina, 1 kivi, 1 mala jabuka, 1 πalica groæica.

UTORAK

VeËera

Popodne

Podne

Prijepodne

PONEDJELJAK

Pire od banane (238 kcal) Sastojci: 150 g posnog sira, 1 banana, 1 velika ælica groæica, cimet, mineralna voda. Priprema: banane oguliti i kremasto izmijeπati u mikseru s mineralnom vodom i posnim sirom. ZaËiniti groæicama i cimetom. Salata od paprike i tune (293 kcal) Sastojci: 100 g tunjevine, 3 polovice crvene paprike, jodirana sol, papar, 1 velika ælica sojina umaka, 1 velika ælica maslinova ulja. Priprema: Tunjevinu izvaditi iz konzerve, zgnjeËiti vilicom i pomijeπati s narezanom paprikom. ZaËiniti sojinim umakom, soli i paprom.

VoÊna müsli ploËica

Puretina s mrkvom (480 kcal) Sastojci: 100 g pureÊih prsa, 2 male ælice ulja, sol, 200 g mrkve, luk, integralna riæa, instant umak od gljiva. Priprema: Riæu skuhati i ispeÊi pureÊa prsa. Mrkvu i luk propræiti na ulju s malo vode.

# 4 4 V a © e z d r a v l j e 55

NUTR I C I ON I ZAM

sne umake, razne Ëipseve i opÊenito fast food, ali unatoË tome, ipak malo-po malo raste svjesnost o vaæ nosti zdrave prehrane. D bismo vam barem malo pomogli, navest Êemo nekoliko savjeta kako biste dijete uËili pravilnoj prehrani: • Pustite maπti na volju i zabora vite hrenovku u pecivu! • Upakirajte uæinu u laganu, dobro zatvorenu plastiËnu kutiju koju Êete svako jutro ispuniti zdra vom hranom: breskva, komad sira, pecivo od cjelovitog zrna, komad paprike ili rajËicu. Dobar je i jogurt s ploËicom Ëokolade, a katkad i kolaËiÊ. • Izbjegavajte pomfrit, masne ko basice i zaπeÊerene napitke. Ako vaπ πkolarac ne odustaje od trendova fast food prehrane, i takva hrana moæe se pripremiti na zdrav naËin: • Kuhani krumpir nareæite na kriπke i ispecite u peÊnici (najbolje na masnom papiru za peËenje). • Napravite pizzu od integralnog (graham ili raæenog) braπna. • Za hamburger uzmite æemlju od integralnog braπna (peciva na pravljena od braπna dobivena od cjelovitog zrna æitarice). Nadjeni te æemlju ribljim filetom, a rjee odreskom.

• Za slastice: Suπeni komadiÊi ja buke dobro Êe zamijeniti masni Ëips. Jabuku izreæite na tanke kriπke i poredajte na masni papir za peËenje. Prelijte s malo limu nova soka i lagano zaπeÊerite. Pecite u peÊnici na niæoj tempe raturi od one za peËenje. »ips je gotov kad poprimi zlatnoæutu boju.

Primjer djeËjeg jelovnika za jedan radni tjedan

Mali trikovi za sladokusce

U vrijeme redukcijske dijete javlja se æelja za slatkim, pa savjetujemo zdravu i ukusnu zamjenu slatkiπima. DA

NE DORU»AK

müsli s voÊem

kajgana sa πpekom

pureÊa prsa

salama

posni sir

maslac

marmelada

Ëokoladna krema s ljeπnjacima

malomasno mlijeko

πlag za kavu

PONEDJELJAK

ME–UOBROK

bistra juha s komadiÊima mrkve naresci kuhane πunke sa zelenom salatom ili ciklom voÊna salata

UTORAK krem juha nabujak od povrÊa ili mesa, zelena salata komadi svjeæega kravljeg sira

voÊe

peËena kobasica

müsli πtangica

bomboni

peciva od cjelovitog zrna

hamburger

salata s preljevom od jogurta

pomfrit s majonezom

sok od jabuke

gazirana piÊa

GLAVNI OBROK

SRIJEDA

puretina/piletina

svinjetina/govedina

krem juha od brokule pizza (sir, meso, gljive) voÊni jogurt

njoki

pomfrit

kuhani krumpir

peËeni krumpir

lagani umak od povrÊa

umak od vrhnja

»ETVRTAK

maslinovo ulje

svinjska mast

bistra juha s mesnim okruglicama mesni odrezak u umaku od πampinjona s riæom i salatom biskvit s breskvama

PETAK krem juha s gljivama riblji file sa salatom kolaË od jabuka

SLASTICE Ëokolada s veÊim udjelom kakaa (gorka Ëokolada)

obiËna Ëokolada

πtapiÊi

Ëips

voÊna salata

voÊni æele

krekeri s marmeladom

keksi

Energetske potrebe pri obavljanju razliËitih zanimanja Energetske potrebe razlikuju se od osobe do osobe, ali unatoË tome postoje opÊenita pravila koja ovise o dobi, spolu i tjelesnoj aktivnosti. Starosna dob

25-50 godina

51-65 godina

viπe od 65 godina

Uredski posao

1900

1800

1600

VozaË motornog vozila

2800

2500

2300

KuÊanica

2400

2300

2100

Graevinski radnik

3500

3200

2800

konobar

3100

2800

2500

*prosjeËan dnevni energetski unos izraæen u kcal. 56 V a © e z d r a v l j e # 4 4

58 PovrÊe u prehrani

Prirodni izvor vitamina i energije Uz to πto je bogato vitaminima, mineralima i drugim fitonutrijentima, osobito izoflavonoidima kao jakim antioksidansima, povrÊe je golem izvor energije PovrÊe obiluje vitaminima i mine ralima nuænima organizmu, a neke su vrste i bogat izvor kalorija. Odreene spoznaje o korisnosti pojedinih vrsta povrÊa mogu, uz umjerenost u jelu, svakome koristiti. PovrÊe nije samo namirnica ukljuËena u pravilnu prehranu, nego je i trajno potrebno organizmu zbog izuzetno bogata sadræaja vitamina, minerala i drugih fitonutrijenata, po sebno izoflavonoida kao jakih antiok sidansa, koji smanjuju viπak opasnih slobodnih radikala. No, neke su vrste i bogat izvor energije, takoer prijeko potrebne ljudskom organizmu, ali samo u nuænim koliËinama, pa se u njihovu sluËaju savjetuje umjerenost u konzumaciji. To se prije svega od nosi na konzumente koji prehranu reduciraju bilo u smislu ukupne ko 58 V a © e z d r a v l j e # 4 4

liËine unesene energije, primjenjujuÊi neku od dijeta za mrπavljenje, bilo sa dræajno, zbog nekih kroniËnih bolesti kao πto je, πeÊerna bolest (dijabetes mellitus).

Dobra procjena za dobar izbor Za osobnu ocjenu izbora povrÊa (ako je nuæan oprez u konzumaciji) te korisnosti pojedinih vrsta za orga nizam s aspekta antioksidansa, u ob zir su uzeta tri vaæna svojstva: energetska vrijednost E (kalo rije) glikemiËni indeks GI sposobnost apsorpcije slobodnih radikala (ORAC - Oxygen Radi cal Absorption Capacity).

Stjepan ©aban, dipl. ing.

U tablici Svojstva povrÊa (tabli ca 1) izabrano je 20 najpoznatijih vr sta razvrstanih po abecednom redu. U prvome brojËanom stupcu dani su energetski iznosi (E) za pojedine vrste povrÊa u kcal za koliËinu od 100 grama, koji omoguÊuju kontrolu ukupna unosa kalorija u organizam izborom odgovarajuÊe koliËine po vrÊa. Prema tom parametru, povrÊe moæemo svrstati u tri skupine: niskokaloriËne vrste - koje imaju vrijednosti E ispod 40 kcal/100g srednjokaloriËne vrste - 40-60 kcal/100g visokokaloriËne vrste - 60 kcal/ 100g. Drugi brojËani stupac u tablici 1 predstavlja glikemiËni indeks (GI), koji je pokazatelj brzine porasta glukoze u krvi nakon konzumacije povrÊa u odnosu na Ëistu glukozu, za koju je taj indeks jednak 100. Po kazatelj je osobito vaæan za oboljele od πeÊerne bolesti, ali i za sve one koji se nalaze u inzulinskoj rezisten ciji, od Ëijih se posljedica vremenom razviju mnoge bolesti. S obzirom na glikemiËni indeks, razlikujemo po vrÊe s:

NUTR I C I ON I ZAM

Tablica 1 - Svojstva povrÊa

Tablica 2 - GE glikemiËno-energetski pokazatelj GE

Tablica 3 - OGE nutritivno-energetski pokazatelj OGE

ORAC

kcal/100g

(glukoza=100)

jed./100g

1 Blitva kuhana

450

2 Brokula kuhana

830-900

2 Salata zelena

130-160

2 ©pinat kuhani

3 Celer kuhani

60-70

3 ©pinat kuhani

120-230

3 Brokula kuhana

300-320

4 Cikla kuhana

30-45

60-70

840

4 Celer kuhani

180

4 Paprika svjeæa

310

5 CvjetaËa kuhana

380

5 Blitva kuhana

200

5 Blitva kuhana

225

6 »eπnjak svjeæi

149

1940

6 Kupus kuhani

220

6 CvjetaËa kuhana

165

7 Grah kuhani

20-42

20-460

7 Paprika svjeæa

200-260

7 Kupus kuhani

140

48-84

48-50

370

8 CvjetaËa kuhana

230

8 »eπnjak svjeæi

130

9 Kelj kuhani

280

PovrÊe

8 Graπak kuhani 9 Kelj kuhani

PovrÊe

GI•E

1 Krastavci svjeæi

120

PovrÊe

100•ORAC/EG

1 Kelj kuhani

630 520

1770

10 Krastavci svjeæi

55-60

11 Krumpir kuhani

50-101

300

11 Luk crveni, svjeæi

12 Kupus kuhani

300

12 RajËica svjeæa

13 Luk crveni, svjeæi

450

13 Mahune kuhane

14 Mahune kuhane

200

14 Grah kuhani

15 Mrkva kuhana

41-60

200

15 Tikvice kuhane

1120-1500

15 RajËica svjeæa

16 Paprika svjeæa

20-26

720

16 »eπnjak svjeæi

1490

16 Mahune kuhane

17 RajËica svjeæa

18-21

190

17 Mrkva kuhana

1440-2100

17 Tikvice kuhane

18 Salata zelena

13-16

100-220

18 Cikla kuhana

1800-3150

18 Graπak kuhani

19 ©pinat kuhani

12-23

910

19 Graπak kuhani

2300-4200

19 Mrkva kuhana

20 Tikvice kuhane

16-20

70-75

220

20 Krumpir kuhani

4350-8790

20 Krumpir kuhani

niskim glikemiËnim indeksom - ispod 55 srednjim glikemiËnim indeksom - od 55 do 69 visokim glikemiËnim indeksom - veÊim od 69. TreÊi brojËani stupac u tablici 1 pokazuje korisnost povrÊa s aspekta apsorpcije slobodnih radikala u organizmu (antioksidativno svojstvo), pod skraÊenim nazivom ORAC, a koje je izraæeno u jedinicama za 100 grama voÊa. Prema tom pokazatelju razlikujemo povrÊe s: ORAC pokazateljem visokih vrijednosti - povrÊe koje ima viπe od 600 jedinica u 100 grama ORAC pokazateljem srednjih i niskih vrijednosti - povrÊe koje ima manje od 600 jedinica u 100 grama. U pogledu ukupnih potrebnih ko liËina antioskidansa u ljudskoj prehra ni (ne samo povrÊa, nego i ostalih vrsta hrane), danas se smatra da su

10 Brokula kuhana

9 Luk crveni, svjeæi

280

10 Salata zelena

420

110 69-150

11 Krastavci svjeæi

680-800

12 Cikla kuhana

850

13 Celer kuhani

30-40

660-1390

14 Grah kuhani

20-45

dnevne potrebe odraslog Ëovjeka oko 3000-5000 ORAC jedinica.

Pokazatelji svojstava U tablici pod nazivom GE - glikemiËno-energetski pokazatelj (tabli ca 2) prikazano je kumulativno ener getsko svojstvo povrÊa (GE) dobiveno umnoπkom glikemiËnog indeksa GI i energetske vrijednosti E, te je pre ma tom kriteriju napravljena rang-li sta povrÊa. Taj pokazatelj namijenjen je konzumentima povrÊa koji zbog razliËitih razloga ograniËavaju nje gov unos. Prema tom pokazatelju razlikujemo: povoljan pokazatelj povrÊa koji ima GE niæi od 2000 srednje povoljan pokazatelj povrÊa - koji ima GE u rasponu od 2000 do 3000 nepovoljan pokazatelj povrÊa - koji ima GE veÊi od 3000. U tablici pod nazivom OGE - nutritivno-energetski pokazatelj (tabli ca 3) prikazan je pokazatelj nutritivne

korisnosti (ORAC) povrÊa u odnosu na srednju energetsku korisnost (GE) dobiven dijeljenjem ORAC i srednjeg GE pokazatelja pomnoæeno sa 100, prema Ëemu je u tablici napravljena rang-lista. Prema tom pokazatelju razlikuje mo povrÊe koje ima: visoku nutritivnu vrijednost bez veÊih ograniËenja u konzumaciji - s pokazateljem OGE veÊim od 60 srednju nutritivnu vrijednost s razumnom koliËinom konzumacije - s pokazateljem izmeu 25 i 60 nisku nutritivnu vrijednost uz ograniËenu koliËinu konzumacije - s pokazateljem niæim od 25. PovrÊe u prehrani nije nuæno sa mo zbog zadovoljavanja osjeÊaja si tosti ili bogatstva okusa, nego je izni mno potrebno organizmu zbog svog sadræaja, jer Ëovjeku osigurava zdrav, kvalitetan i dug æivot.

#44 Va©e zdravlje 59

Laserom do boljeg vida dr. sc. Nadeæda BiliÊ, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju „BiliÊ Vision”, Ksaverska c. 45, Zagreb, tel. 01/4678 444, www.bilicvision.hr

Refraktivna kirurgija podruËje je kirurgije oka koje se bavi ispra vljanjem refraktivnih pogreπaka vi da, tj. pogreπaka u lomljenju zraka svjetlosti. Od svih tehnika refraktivne kirurgije, danas se u svijetu najviπe primjenjuje laserska korekcija refrak tivnih pogreπaka. Cilj je refraktivne kirurgije ukloniti ovisnost o naoËalama i/ili kontaktnim leÊama, no neke osobe i nakon πto se podvrgnu refraktivnoj kirurgiji tre baju naoËale za Ëitanje ili gledanje na daljinu, kad æele savrπen vid na blizi nu, odnosno daljinu. Tako, primjerice, odreeni broj pacijenata nosi naoËale za gledanje na daljinu prilikom noÊne voænje.

LASIK metoda pruæa viπe Laserska kirurgija oka je zahvat kod kojeg se laserom oblikuje tkivo roænice (proziran dio oka koji se na lazi ispred πarenice i zjenice) i tako smanjuje dioptrija. Od dvije osnov ne metode laserske operacije - PRK (Photorefractive keratectomy) i LASIK (Laser in situ keratomileusis) - trenu taËno se u svijetu najviπe primjenjuje LASIK metoda. Studije su, naime, pokazale da su nakon nje pacijenti zadovoljniji nego nakon PRK meto de jer je poslijeoperativna bol manja, oporavak vida bræi, a dokazano je i 60 Va©e zdravlje #44

LASIK metoda, u usporedbi s ostalim tehnikama refraktivne kirurgije, osigurava manju poslijeoperativnu bol, bræi oporavak vida, ËeπÊu stopostotnu vidnu oπtrinu i manje nepravilnosti u zakrivljenosti roænice da pacijenti ËeπÊe postiæu stopostotnu vidnu oπtrinu i da su manje nepravil nosti u zakrivljenosti roænice. Raspon dioptrija koje se mogu operirati LASIK metodom kreÊe se za kratkovidnost do -10.0, za dalekovidnost do +4.0, a za astigmatizam do -3.0 dioptrije.

Potencijalni kandidati - LASIK operaciji mogu se podvrgnuti mnoge kratkovidne i dalekovidne osoba ili one koje imaju astigmatizam. Kandi dat za operaciju mora imati 18 godi na, zdrave oËi, odnosno bez oboljenja mreænice (straænji dio oka) ili oËne leÊe, bez oæiljaka na roænici ili neke druge oËne bolesti. Vaæno je istak nuti kako bi osobe koje se odluËe za operativni zahvat trebale imati realna

Posljednja generacija lasera koji se koristi u laserskoj kirurgiji oka

oËekivanja. Uglavnom su nezadovolj ne noπenjem naoËala, odnosno kon taktnih leÊa u svakodnevnom æivo tu i radu. LijeËnik obavlja procjenu, pregled i konzultaciju s pacijentom i nakon toga odluËuje je li osoba dobar kandidat za operaciju.

Kontraindikacije - Neke od relativnih kontraindikacija su tanka roænica, sindrom suhog oka i Ëeste promjene dioptrije u relativno kra tkom vremenu. Osim toga, i neke sustavne bolesti organizma mogu utjecati na ishod operacije, primjeri ce πeÊerna bolest (diabetes mellitus), neke autoimune bolesti (eritematozni lupus, reumatoidni artritis i fibromial gija) i druge bolesti i stanja. Meu re lativne kontraindikacije spadaju i tru dnoÊa, odnosno planiranje trudnoÊe i dojenje. U sluËaju relativnih kontrain dikacija potrebna je posebna prijeope rativna priprema pacijenta, a za same operacije treba dodatan oprez ili pak koriπtenje specijalnih tehnika ope racije. Nadalje, u osoba s relativnim kontraindikacijama ne moæe se do kraja predvidjeti ishod operacije, odno sno veÊi je postotak komplikacija. Meu apsolutne kontraindikacije spadaju keratokonus (bolest roæ nice), katarakta (siva mrena) i godi ne, odnosno ako je pacijent mlai od osamnaest. Ima li osoba neku od ap

O F TALMOLO G I JA

solutnih kontraindikacija, znaËi da se LASIK operacija ne moæe uËiniti. Vaæno je istaknuti da se laserom ne moæe poboljπati vid na oku, nego se samo uklanja dioptrija, odnosno potreba za noπenjem naoËala ili kon taktnih leÊa. Postoji li slabovidnost ili ambliopija (kad je vidna oπtrina s ko rekcijom manja od 100 posto), ostaje i nakon primjene lasera.

Zahvat - Operativni zahvat izvodi se u lokalnoj anesteziji pomoÊu oË nih kapi, traje pet do deset minuta i potpuno je bezbolan. Pacijent moæe osjetiti lagani pritisak na oku, ali ne ma bolove. Nakon LASIK-a moæe tijekom jedan do dva dana imati blagi osjeÊaj nelagode, kao da je trepavica upala u oko, πto je najËeπÊe posljedica suhog oka. Stoga neko vrijeme treba kapati umjetne suze.

nuæne jer se LASIK operacijom provo di samo korekcija vida na daljinu.

Povratak na posao - VeÊina pa cijenata moæe se vratiti na posao pu no radno vrijeme veÊ prvi poslijeo perativni dan. Rijetko treba priËekati jedan do dva dana prije povratka na posao. Ako je moguÊe, preporuËuje se uzeti nekoliko dana odmora. Bavljenje nekontaktnim sportom moæe se nastaviti Ëim se osoba osjeÊa spremnom. Ako se bavi tenisom ili badmintonom, ili nekim od grubim kontaktnih sportova, mora zaπtititi oËi postoji li moguÊnost udarca.

Oporavak - Razdoblje oporavka razlikuje se od pacijenta do pacijen ta. U veÊini sluËajeva dramatiËno poboljπanje slijedi veÊ nakon odlaska kuÊi. Blago zamuÊenje vida moæe se javiti zbog kapanja kapi za oËi. Nakon zahvata, Ëetiri od pet pacije nata prolazi na vozaËkom ispitu bez naoËala. Iako je cilj refraktivne kirurgije ja san vid bez naoËala i/ili kontaktnih leÊa, pacijenti nakon LASIK-a u nekim sluËajevima mogu koristiti naoËale æele li savrπen vid na daljinu (primje rice, odreeni broj pacijenata koristi naoËale za noÊnu voænju). ©to se tiËe naoËala za blizinu, one i dalje ostaju

LASIK metoda podizanje roæniËnog poklopca

LASIK metoda djelovanje lasera na unutraπnjost roænice

Voænja - Osoba ne bi smjela voziti cijeli dan nakon operacije, a o toËnom poËetku voænje automobila postoje individualne varijacije. U svakom sluËaju, operirana osoba moæe poËeti voziti Ëim primijeti da je vid oπtar za sigurnu voænju. Kupanje i plivanje - Kupati se, uz poπtedu oËiju, moæe isti dan nakon operacije, tj. valja samo paziti da se oËi ne stope prva dva dana nakon operacije (tuπiranje). A ne smiju se ni trljati prvih mjesec dana. Kupanje i plivanje u bazenu treba izbjegavati prvi tjedan nakon opera cije, a u moru, rijeci ili jezeru prva dva tjedna nakon operacije. Komplikacije - Prema podacima iz literature, srednja uËestalost kom plikacija kreÊe se oko dva posto, πto ovisi o kvaliteti lasera i opreme, re frakcijskoj pogreπci i operateru. Neke su komplikacije ËeπÊe (npr. suho oko ili zabljeπÊivanje), a neke, pak, iz nimno rijetke (ablacija mreænice, infekcija). Da bi se smanjila uËesta lost komplikacija, potrebni su paæljiv odabir pacijenata, iscrpna anamneza i temeljit prijeoperativni pregled. A doe li ipak do njih, postoji moguÊ nost uspjeπna rjeπavanja. Naravno da se daljnjim razvojem tehnologije, kao i operacijskih tehnika, u buduÊnosti oËekuje smanjivanje postotka kom plikacija. Ono πto je takoer od velike vaænosti za uspjeh zahvata svakako su realistiËna oËekivanja samog pa cijenta.

Prader Willy sindrom dijete pod strogom kontrolom

Ivka »op, predstavnica Udruge Prader Willy sindroma Preuzeto s www.trudnoca.net

Prader Willy sindrom (PWS) uzro kuje genetska abnormalnost koja, u veÊini sluËajeva, nije nasljedna. Procjenjuje se da se PWS dogaa u jedan od 15.000 sluËajeva, πto znaËi da u svijetu æivi oko 350.000 ili viπe osoba s PWS-om. Jednako pogaa i muπki i æenski spol bez obzira na ra su, a karakteriziraju ga dvije faze. Prva faza usporenog razvoja. Dijete se raa s izraæenom hipoto nijom miπiÊa cijeloga tijela (mloha vost) i u prvih mjesec dana æivota najËeπÊe je potrebno hranjenje son dom. Druga faza poËinje od prve do treÊe godine æivota, kad se javlja abnormalna potreba za hranom, zbog Ëega, ako dijete nije pod strogom kon trolom, tu fazu karakterizira naglo poveÊanja teæine u ranim godinama. Nuæno je da dijete boravi u okoli ni u kojoj hrana nije lako dostupna i gdje se osjeÊa sigurno, jer u suprot nome brzo poveÊanje teæine i svi pro blemi koji idu uz debljinu drastiËno smanjuju njegovu æivotnu dob. Mnoge osobe s PWS-om imaju blagi stupanj mentalne retardacije, πto se razlikuje od osobe do osobe. Osim toga i motoriËke sposobnosti su usporene, a neke od karakteristika toga sindroma su i hipogonadizam (smanjena funkcija spolnih ælijezda) te manja tjelesna visina.

PoremeÊaj centra za sitost Uzrok osjeÊaja gladi, odnosno pomanjkanja osjeÊaja sitosti, leæi u nepravilosti rada centra za sitost u mozgu i dosad nije pronaen lijek kojim bi se taj problem lijeËio. BuduÊi 62 V a © e z d r a v l j e # 4 4

da je nuæno kontrolirati uzimanje hrane, osobe s PWS-om funkcionalno su ograniËene i u veÊini sluËajeva zahtijevaju 24-satnu podrπku, pose bice ako je stupanj inteligencije (IQ) ispod prosjeka. Prije ne tako mnogo godina, dijete roeno s PWS-om imalo je vrlo malu πansu da preæivi s obzirom na to da tadaπnja oprema i dostupne tehnike u jedinicama intenzivne njege nisu bile tako napredne kao danas. Done davno se PWS veÊinom dijagnostici rao samo u pubertetu, kad je veÊ bilo vidljivo da je spolni razvoj usporen, tjelesna teæina ekstremno poveÊana, a ponaπanje (pogotovo u blizini hrane) neprimjereno. Sada dijagnoza moæe biti postavlje na veÊ u prvome mjesecu æivota DNA analizom (dostupnom u mnogim zemljama). Tako rana dijagnoza omo guÊuje roditeljima i obitelji da se na vrijeme organiziraju i naprave plan odgovarajuÊe njege i praÊenja djeteta. Naime, podrπka i kontrola druge oso be iznimno su vaæni, jer se unos hra ne mora kontrolirati cijeloga æivota, a to je neπto πto osobe s PWS-om ne bi mogle same. Tjelesna teæina vrlo se lako moæe poveÊati, a jako se teπko smanjuje. To se dogaa zbog posebne grae tijela oboljelih od PWS-a: miπiÊi su maleni, miπiÊni tonus nizak, a ra zina motornih aktivnosti obiËno ispod normale. Zbog svega toga potreban je unos manje kalorija od normale. Da bi prehrana bila dobro uravnoteæena, valja se savjetovati s dijetetiËarem.

Vaæne upute i savjeti roditeljima oboljelih Nepovoljne reakcije na neke lijekove - Osobe s PWS-om mogu imati neuobiËajene reakcije na stan dardne doze lijekova. S velikim opre zom moraju se dozirati lijekovi za umirenje jer je zabiljeæeno produljeno i pojaËano djelovanje, pa treba pom no nadzirati diπne funkcije. Nakupljanje vode u tijelu poveza no je s uzimanjem odreenih lijekova koji djeluju antidiuretski (smanjuju izluËivanje mokraÊe) kao i s unoπe njem velike koliËine tekuÊine. Niska razina osjeta boli - Manjak osjeta boli Ëest je simptom kod obolje lih od PWS-a. Moæe prikriti prisutnost infekcija ili ozljeda, jer se osoba ne æali na bol sve dok infekcija ne uz napreduje. Dogaa se i da osoba s PWS-om ne moæe toËno odrediti mje sto boli. Zbog svega toga, svaku ma lu promjenu u ponaπanju ili fiziËkom stanju treba provjeriti kod lijeËnika da bi se ustvrdio uzrok. Disanje - Osobe s PWS-om imaju poveÊan rizik od smetnji diπnog sustava. Hipotonija, slabi miπiÊi prs nog koπa i prekid disanja za vrijeme spavanja, najbitniji su Ëimbenici tih komplikacija. Sve osobe kod kojih je primjeÊeno hrkanje, bez obzira na dob, trebaju obaviti testiranje kako bi se provjerila prisutnost prekida di sanja za vrijeme spavanja. Kad su bolesna, djeca obiËno imaju ozbiljne smetnje diπnog sustava, pa je prijeko potrebna laboratorijska provjera diπnih funkcija.

PED I JATR I JA

PovraÊanje - Osobe s PWS-om rijetko kad povraÊaju. Sredstva za po vraÊanje uglavnom nemaju uËinka, a ponavljanje doza dovodi do otro vanja. Ta karakteristika posebno za brinjava zbog prisustva prekomjerna apetita (hiperfagije), zbog Ëega se u organizam unose velike koliËine hra ne, ali i moguÊeg unosa sirove, izgo rene ili bilo kakve nezdrave hrane. Ako osoba povraÊa, to moæe biti si gnal neke opasne i teπke bolesti, pa zahtijeva praÊenje lijeËnika. ÆeluËane smetnje - Nadutost tr buha, bol i povraÊanje mogu biti si gnali upale u probavnom sustavu ili po æivot opasne nekroze, puno uËe stalije kod osoba s PWS-om negoli kod ostale populacije. Iako rjee nego lokalizirana bol, moæe biti prisutan i osjeÊaj sveopÊe slabosti. Ako osoba s PWS-om ima te simptome, potrebna je neodgodiva i temeljita medicinska obrada.

Tjelesna temperatura - Kod oso ba s PWS-om uoËena je neobjaπnjiva pojava visoke ili niske tjelesne tem perature. Visoka temperatura (hiper termija) moæe se pojaviti veÊ i kod lakπih oboljenja ili kod zahvata koji zahtijevaju anesteziju. S druge stra ne, poviπena temperatura i groznica mogu izostati Ëak i kod ozbiljnih in fekcija. Analiza krvi (kompletna krv na slika) moæe pomoÊi u odreivanju jaËine oboljenja. Koæne ozljede - Zbog navike Ëupkanja koæe, koja se uËestalo poja vljuje kod osoba s PWS-om, mogu se pojaviti otvorene rane. Uz to, koæa je osjetljiva na udarce, pa modrice nastaju veÊ kod vrlo laganih udara ca. Rane i modrice mogu navesti na pogreπnu sumnju o fiziËkom zlosta vljanju osobe s PWS-om. Apetit - Prekomjeran apetit (hi perfagija) moæe dovesti do æivotno opasne debljine, koja moæe napredo

vati vrlo brzo Ëak i unatoË provoenju nisko-kaloriËne dijete. Osobe s PWSom moraju se cijelo vrijeme nadzirati, pogotovo u okolini u kojoj je dostup na hrana. Oni s normalnom tjelesnom teæinom postigli su to zahvaljujuÊi ro diteljima ili njegovateljima koji provo de striktnu kontrolu njihove prehrane. Otekline - Iz nepoznata razloga, osobe s PWS-om mogu imati otekline zbog kojih su nuæni paæljivo kliniËko praÊenje i davanje diuretika (lijekova koji pospjeπuju izluËivanje mokraÊe). Smrt - AmeriËka Udruga Prader Willy sindroma (www.pwsausa.org) osnovala je bazu podataka u koju se biljeæe obavijesti o smrti i podaci o uzrocima smrti osoba s PWS-om. Na taj naËin dokazano je da je uzrok smrti osoba s PWS-om gotovo u svim sluËajevima povezan s prekomjernom tjelesnom teæinom.

64 Zaπto je tata vaæan

mr. sc. Nenad JakuπiÊ, dr. med., spec. psihijatar, voditelj Psihotrauma centra Klinike za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

slije, od treÊe godine nadalje, djetetu postaje bitno da je majka æena, a otac muπkarac.

Tek od treÊe godine æivota djetetu postaje bitno da je majka æena, a otac muπkarac

Uloga roditelja, odnosno æen ske i muπke figure, vaæna je joπ prije zaËeÊa djeteta, razvija se tijekom tru dnoÊe i poroaja, traje cijelo razdo blje odrastanja, nastavljajuÊi se i kad djeca odu od kuÊe. ©toviπe, roditelji nastavljaju utjecati na nas i onda kad ih viπe nema meu æivima, jer su se njihove figure ugradile u naπu psihu tijekom odrastanja. VeÊina ljudi nije svjesna toga intrapsihiËkog utjecaja roditelja. No, oni koji jesu i æele taj utjecaj mijenjati mogu oËekivati du gotrajnu i neizvjesnu avanturu.

64 Va©e zdravlje #44

Na poËetku tata moæe biti i mama Uloga majke znatno je viπe prouËavana i veÊina bi se ljudi sloæila s tim da je majka najvaænija osoba u æivotu djeteta. Naravno, ne mora biti i bioloπka majka, a u prvih nekoliko godina æivota ne mora biti ni æenska osoba. Naime, u prve tri godine æivo ta majka je svaka osoba koja uspjeπno zadovoljava potrebe djeteta za emo cionalnim vezivanjem, hranom i nje gom. Mnogi bi muπkarci bili sposobni uspjeπno preuzeti tu ulogu. Tek po

Tatina uloga u razrjeπenju simbioze U trudnoÊi otac neroenog djeteta stvara ozraËje sigurnosti, povjerenja, optimizma i tako pomaæe majci da se trudnoÊa odvija sa πto manje streso va, da se osjeÊa ugodno i voljeno te da s radoπÊu oËekuje novoroenËe. Povoljna obiteljska atmosfera zasigur no pozitivno utjeËe na razvoj djeteta tijekom trudnoÊe, πto je mnogim ro diteljima poznato, jer su s djetetom poËeli komunicirati mjesecima prije njegova roenja. Odnedavno i otac moæe prisu stvovati roenju svog djeteta. Zabi ljeæena su mnoga pozitivna isku stva, a najviπe koristi od toga ima novoroenËe. Utvreno je, naime, da oËevi koji su prisustvovali poroaju znatno viπe priËaju o svom djetetu, da su mnogo toËniji u njegovu opisi vanju i da se tijekom odrastanja zna tno viπe veæu uza nj.

P S I H OLO G I JA

Tijekom prva tri mjeseca majka i novoroenËe razvijaju posebnu vrstu odnosa koju nazivamo simbioza. Oni se u mnogoËemu ponaπaju kao jedno biÊe i otac je u tom razdoblju potisnut u drugi plan. Ipak, simbioza se ne bi mogla dobro razvijati bez njegove podrπke, zaπtitniËkog stava, razumije vanja i brige o svakodnevnim potre bama djeteta i majke. Kako dijete ra ste, poËinje sve sigurnije zamjeÊivati postojanje i drugih osoba osim majke, a to znaËi da i otac biva ukljuËen u njegov svijet. Otac tako potiËe lakπe razrjeπenje simbioze te kroz svoju razliËitost omoguÊuje djetetu bræi ko gnitivni i motoriËki razvoj te stvaranje obrazaca buduÊih socijalnih odnosa. M. Yogman (1982.) utvrdio je da dje ca od osam tjedana starosti drukËije reagiraju u prisutnosti oËeva nego majki.

Potreba za emocionalnom vezanoπÊu Britanski psihoanalitiËar John Bowlby uveo je u psihodnamsku teo riju vaæan koncept pod nazivom att achment (emocionalno vezivanje ili privræenost) izmeu djeteta i majke, odnosno osobe koja ima tu ulogu. ProuËavajuÊi djecu u djeËjim domovi ma, otkrio je vaænost tog fenomena u prve tri godine æivota te teπke poslje dice na razvoj djeteta ako se ta potre ba za emocionalnom vezanoπÊu nije mogla viπe-manje skladno razvijati. U obitelji s oba roditelja emocionalna vezanost bit Êe veÊa uz jednog rodi telja, najËeπÊe majku, ali Êe se isto dobno razvijati i emocionalna veza nost uz drugog roditelja, oca. Time Êe vezanost dobiti na dinamici i sigurno sti, a poslije Êe prisutnost oca olakπati odvajanje - osamostaljivanje djeteta iz zajednice s majkom.

Formiranje strukture nad-ja Izmeu treÊe i pete godine æivota djeteta uloga oca postaje vrlo speci fiËna i odnosi koji se stvaraju u obi

teljskom trokutu majka - dijete - otac bitno Êe utjecati na daljnji razvoj nje gove osobnosti, prije svega na for miranje strukture nad-ja. Nad-ja (ili superego) je instancija u strukturi liË nosti odgovorna za naπu savjest, sa monadzor i stvaranje ideala. S navrπene tri godine æivota dije te postaje sve svjesnije svoga spolnog organa. Kaæemo da je uπlo u falusnu fazu. Spolovilo mu poËinje donositi ugodu, dijete se igra njime i obiËno otkriva masturbaciju. Neπto poslije zainteresira se za spolnu razliËitost u odnosu na drugu djecu i svoje ro ditelje, pa govorimo o edipalnoj fazi razvoja. DjevojËice i djeËaci tijekom prve tri godine æivota obiËno su emo tivno viπe vezani uz majku, ali ih u dobi od oko Ëetiri godine poËinje bri nuti odnos izmeu roditelja. PoËinju primjeÊivati da su majka i otac „previπe angaæirani” jedan oko drugo ga. DjeËak zakljuËuje da ne uspijeva konkurirati ocu jer je previπe jak, spo soban i opasan. Istodobno voli svog oca i divi mu se, ali i razmiπlja o tome kako ga potisnuti u trokutu majka sin - otac. S tim agresivnim fantazija ma u djeËaka se javlja osjeÊaj krivnje, ali i straha da Êe zbog svojih æelja biti kaænjen, tj. kastriran. Da bi razrijeπio tu muËnu situaciju, djeËak se poËinje sve viπe identificirati s ocem, na stojeÊi preuzeti njegove atribute moÊi. Tako smanjuje svoj kastracijski strah i izgrauje svoj nad-ja.

DjevojËica tijekom zaljubljeno sti u oca i rivaliziranja s majkom zakljuËuje da je veÊ prije kaænjena - kastrirana zbog svojih fantazija pre ma roditeljima. Æelja vezana uz oca i dalje postoji, ali kako se ne moæe rea lizirati, djevojËica prihvaÊa identifika ciju s majkom koju joj nudi druπtvo u kojem æivi, a æelju za muπkim spol nim organom premjeπta na æelju da rodi dijete.

Zatiπje pred buru Nakon zavrπetka te burne faze razvoja, u dobi od oko πest godina dijete ulazi u znatno mirnije razdoblje koje se zove latencija i postaje zrelo za πkolu. Polaskom u πkolu oËekuje podjednaku pomoÊ obaju roditelja za svojih prvih aËkih godina. Otad su roditelji ujednaËeniji po vaænosti. Dolaskom puberteta (adolescen cije) u 12. godini dijete postaje ponov no vrlo zahtjevno i teπko shvatljivo roditeljima. Takva situacija Ëesto po tiËe roditelje na meusobne prepirke i optuæivanja, a prema djeci znaju osci lirati od pretjerane strogosti do total nog popuπtanja. Djeca ih gledaju dru gim oËima i ne shvaÊaju da su to oni isti roditelji prema kojima su nekad gajili ljubav i strahopoπtovanje. Ado lescenti postaju bolno svjesni dvo liËnosti odraslih i raznih pogreπaka koje su roditelji Ëinili tijekom odgoja. Umjesto da zadræe mir, toleranciju, mudrost, pouzdanje i da nastave meusobno komunicirati, roditelji se Ëesto nepotrebno upliÊu u æivot svojih adolescenata, iz straha da Êe ih izgubiti na ovaj ili onaj naËin. Umje sto da uvaæavaju njihovo miπljenje i pregovaraju s njima, roditelji postaju smijeπni s pozivanjem na svoj au toritet i na nekakve moralne norme druπtva kojih se ni sami ne dræe. Kad se adolescencija pribliæi kraju (oko dvadesete godine), nekad djeca, a sa da odrasli vidjet Êe kod svojih rodi telja i dobre i loπe strane, shvaÊajuÊi da su i oni samo obiËni ljudi.

# 4 4 V a © e z d r a v l j e 65

66 KroniËni umor tijelo u depresiji

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Snimanjem mozga istraæivaËi su otkrili

da oboljeli od sindroma kroniËnog umora imaju bitne bioloπke abnormalnosti u usporedbi sa zdravim ljudima

Do prije deset godina Gordana je bila dinamiËna, ambiciozna intelektualka, zaposlena na ZagrebaËkom sveuËiliπtu. Nakon osobito naporna razdoblja, poËela je rapidno gubiti kondiciju. „Budila bih se iscrpljena i bezvoljna, uz bolove u miπiÊima. U poËetku sam mislila da imam gripu.” Stvar je, meutim, bila malo sloæenija. Nakon πto ju je iscrpljenost dræala kod kuÊe nekoliko tjedana, nikad nije u potpunosti popustila. Gordani su tek mnogo godina poslije dijagnosticirani kroniËni umor i depresija,

66 V a © e z d r a v l j e # 4 4

no ne prije nego πto je njezino akademsko napredovanje bilo zaustavljeno. Napustivπi dobar posao, danas radi kao honorarna prevoditeljica, jer za kontinuiran angaæman nema snage. „Morala sam se pomiriti s time da mogu raditi najviπe polovicu od onoga πto sam nekad mogla. Dva sata uzastopna rada maksimum je koji mogu izdræati prije nego πto moram leÊi. Uz nuæno prihvaÊanje vlastitih tjelesnih ograniËenja, Gordani je problem nositi se s ljudima koji ne vjeruju da je stvarno bolesna. „Ni obitelj

mi nikad nije pruæala podrπku. »ula sam mnogo posprdnih komentara na svoj raËun.” »ak i danas, kad se o kroniËnom umoru znade mnogo viπe, Gordana i dalje susreÊe skeptike. „Vi ne izgledate bolesno”, komentirala je nedavno njezina susjeda. „Kako sam bijesna bila! Nakon desetljeÊa muke, ljudi misle da iz tko zna kojeg razloga muljam - na svoju πtetu”. Gordana ni danas ne zna zaπto se toËno razboljela, a misli da je glavnu ulogu odigrao stres. „S obzirom na to da dolazim iz vrlo skromne obitelji, morala sam raditi uza studij, a potom obavljati dva posla da bih se stambeno osamostalila. Nisam znala πto je godiπnji odmor. Nisam se odmarala.”

Bolno nepovjerenje okoline BuduÊi da je pregledima teπko utvrditi gdje je u organizmu æariπte kroniËnog umora, mnogi su lijeËnici i istraæivaËi svojedobno tu bolest opisi vali kao „umiπljeno stanje”. Nisu mo gli biti dalje od istine. „Neki lijeËnici i laici ne vjeruju u postojanje bolesti ako golim okom

P S I H OLO G I JA

©to ako umor ne prestaje?

ili na rengenskoj snimci ne vide po remeÊaj na nekom organu - oæiljak, izraslinu, prijelom, bilo πto, ili ako im ne kaæu da je pronaen uzroËnik - vi rus, bakterija, gljivica”, objaπnjava neuropsihijatar dr. Earl Monroe iz ka nadskog Centra za prouËavanje kro niËnog umora i fibromijalgije, bolesti bolnih miπiÊa, koja Ëesto prati kroniË ni umor. Preokret u shvaÊanju kroniËnog umora dogodio se kad je u æariπte prouËavanja doπao mozak, odnosno srediπnji æivËani sustav. Umjesto da traæe uzroËnika navodne infekcije ili tragove ozljede, znanstvenici su poËe li snimati mozak i mjeriti razine stre snih hormona. „Novom strategijom istraæivaËi su otkrili da oboljeli od sindroma kroniË nog umora imaju bitne bioloπke ab normalnosti u usporedbi sa zdravim ljudima. Mjerenja razine stresnih hor mona i imuniteta te snimke moædane aktivnosti pokazali su jasne razlike izmeu kroniËno umornih ljudi i zdravih”, dodaje dr. Monroe. Iako i dalje ima onih koji su mnjaju u bioloπku utemeljenost kro niËnog umora, uspostavljen je kon senzus da je ta bolest ipak bioloπkog

Zamislite da godinama ne moæete raditi viπe od tri-Ëetiri sata dnevno i da odmah nakon posla morate leÊi. Ili da osjeÊate prodornu bol poput zubobolje u raznim dijelovima tijela istodobno, da nemate snage obavljati uobiËajene kuÊanske poslove i da vam povrh svega popuπtaju koncentracija i pamÊenje. Tako izgleda æivot osoba koje pate od sindroma kroniËnog umora, kaæe dr. Marco Guigliotta, jedan od svjetskih struËnjaka za tu bolest. Ako je kroniËni umor praÊen nizom odreenih simptoma, govori se o sindromu kroniËnog umora. TipiËni su prateÊi simptomi tjelesna slabost, bolovi, nizak tlak, nesanica i potiπtenost. Neki pacijenti imaju i kroniËno poveÊanu temperaturu te trnce u udovima. „To je ozbiljna bolest, koja moæe razoriti ljudske æivote”, kaæe Guigliotta, koji je i sam godinama trpio od sindroma. Sindrom kroniËnog umora ne lijeËi se snagom volje. Premda psiholoπki Ëimbenici nesumnjivo igraju ulogu u nastanku bolesti, to ne znaËi da je pacijenti mogu otjerati voljom ili Ëarobnim rijeËima. Terapija protiv sindroma kroniËnog umora ukljuËuje lijekove protiv bolova, antidepresive, psihoterapiju i tjelovjeæbu. Antidepresivi su sredstva za postizanje ravnoteæe moædane kemije koja aktiviraju æivËani sustav, posredno jaËajuÊi imunitet i otpornost na stres. Psihoterapija je vaæna zbog emocionalne podrπke, ali i zbog uËenja pozitivnom razmiπljanju. Postupno vjeæbanje moæe pomoÊi pacijentu da se malo-pomalo vrati aktivnostima, poput fizikalne terapije nakon operacije kuka. Pacijente se ohrabruje da svaki dan pokuπaju hodati nekoliko stotina metara duæe, umjesto da se naglo iscrpe na dan kad im bude bolje.

karaktera, Ëak i onda kad je uzroko vana psihiËkim stresom. „Svatko tko pati od kroniËne bo lesti ima poremeÊaj u bioloπkom mehanizmu”, kaæe James F. Jones, struËnjak za kroniËni umor u Ame riËkom centru za kontrolu i preven ciju bolesti. „Ne moæete odvojiti um od tijela, jer psihologija je biologija. Sve πto se dogaa u mozgu je ke mijske ili elektriËne prirode.”

Na poËetku umora je stres Oni koji trpe od kroniËnog umo ra ili fibromijalgije u veÊini sluËaje va prije pojave bolesti pretrpjeli su snaæan stres, poput fiziËkog nasilja, nekoga ozbiljnoga gubitka, ili su isku sili depresiju ili anksioznost. Istraæi vanje provedeno u Leedsu pokazalo je da su osobe koje trpe od kroniËnog umora imale devet puta veÊu inci denciju stresnih dogaaja tri mjeseca prije nastupa bolesti, u usporedbi sa zdravom populacijom. Zatim, kad su veÊ bili pod nekim oblikom stresa ili su trpjeli od depresije ili anksioznosti, ljudima se dogodilo joπ neπto - pro metna nesreÊa, ozljeda, virusna in fekcija, trovanje hranom.

# 4 4 V a © e z d r a v l j e 67

P S I H OLO G I JA

Prepoznajte sindrom kroniËnog umora Sindrom kroniËnog umora nije nova bolest. U 19. stoljeÊu izraz neurastenija ili æivËana iscrpljenost koristio se za opisivanje simptoma sliËnih onima koji obiljeæavaju sindrom kroniËnog umora. Umor koji traje viπe od πest mjeseci, ometa normalne aktivnosti, a za koji nije utvren medicinski uzrok naziva se neobjaπnjenim kroniËnim umorom. Takav se umor moæe dalje razvrstati u sindrom kroniËnog umora i idiopatski kroniËni umor. Ako u pacijenta nisu prisutni svi simptomi potrebni za donoπenje dijagnoze sindroma kroniËnog umora, postavlja se dijagnoza idiopatskoga kroniËnog umora (pojednostavljeno, idiopatski znaËi da uzrok umora nije poznat).

„Ako je tijelo veÊ neËim naËe to, dovoljan je mali dodatni stresni podraæaj da gurne organizam preko ruba i izazove trajni „kvar”. Stresni dogaaj aktivira stresne ælijezde na potezu hipotalamus-epifiza-nadbu breæne ælijezde, πto dovodi do rasta razine hormona kortizola, koji osla bljuje imunitet i druge æivotne susta ve te naruπava raspoloæenje”, navodi dr. Monroe. Abnormalno jaka stresna reakcija organizma moæda je kljuËna za na stanak kroniËnog umora, ali i depre sije. Kad je organizam pod stresom, krhkiji je i slabiji, pa ga svaki sljedeÊi udarac moæe uvesti u kroniËno bole sno stanje, kao πto su kroniËni umor, depresija ili oboje. Ipak, ne moæe se

reÊi da je kroniËni umor samo tjele sna manifestacija kliniËke depresije. Iako su oboljeli od kroniËnog umora u velikoj mjeri depresivni, a oboljeli od depresije veÊinom iscrpljeni, ta su dva stanja ipak razliËita i nisu nuæno istodobna. MoguÊe je da je sindrom kroniËnog umora tjelesni ekvivalent depresije, odnosno onaj oblik smanje ne aktivnosti izvjesnih moædanih centara koji pogaa tjelesnu funkciju viπe nego psihiËku. No, dvije treÊine pogoenih tim sindromom pati i od umora i od depresije, a antidepresivi pomaæu i kroniËno umornima koji ne maju depresivne simptome.

Kriteriji za dijagnozu sindroma kroniËnog umora »etiri ili viπe navedenih simpto ma moraju biti prisutni dulje od πest mjeseci. kratkoroËan gubitak pamÊenja ili ozbiljna nesposobnost koncentriranja, nauπtrb poslu, πkoli ili drugim normalnim aktivnostima upaljeno grlo otekli limfni Ëvorovi na vratu ili u pazuhu bolovi u miπiÊima bolovi bez crvenila u zglobovima

jake glavobolje neokrepljujuÊi san umor dulji od 24 sata nakon svakog napora. Spomenuti umor ne smije biti po sljedica pretjerana rada ili vjeæbanja. Umor je vrlo jak, remeti normalno æivotno funkcioniranje, a ne popuπta ni nakon spavanja i odmaranja. »ak i mali napor pogorπava simptome. Tako jak umor javlja se kao upa la gornjih diπnih puteva uz poviπenu temperaturu, glavobolju, miπiÊne bo love, upaljeno grlo, bolove u uπima, curenje iz nosa, kaπalj, proljev i iscr pljenost. U poËetku, bolest kojom poËinje kroniËni umor moæe biti obiË na hunjavica ili gripa. Simptomi su dugotrajni. Dok kod obiËnih upala simptomi prolaze nakon tri do sedam dana, kod sin droma kroniËnog umora vraÊaju se ili traju mjesecima ili godinama. Mnogi pacijenti doæivljavaju simptome kao nove napade gripe, pri Ëemu svaki traje od nekoliko sati do nekoliko tje dana. Dodatni simptomi, koji nisu nuæ ni za postavljanje dijagnoze sin droma kroniËnog umora, ukljuËuju nepodnoπenje alkohola, osjetljiva crijeva, suhe oËi i usta, oslabljen kr votok u rukama i stopalima, smetnje u vidu i bolne mjeseËnice.

70 Bolna lea

kako se nositi s kroniËnim bolovima Preuzeto iz knjige Zdravija lea dr. Johna Tannera u izdanju izdavaËke kuÊe Biovega, Ilica 72/1

Problem bolnog sindroma treba sagledati u cijelosti kako biste mogli minimalizirati njegov uËinak i priuπtiti si ispunjeniji i ljepπi æivot Jaka ili dugotrajna bol moæe rezul tirati dramatiËnim promjenama u ponaπanju i raspoloæenju koje onda mogu utjecati na intenzitet bola i sposobnost osobe da se s njome no si. Odnedavno smo poËeli shvaÊati neurofizioloπke i kemijske promje ne koje prate te psiholoπke uËinke i nagovijeπtaju prijelaz relativno jedno stavnog problema bolova u „kroniË ni bolni sindrom”. »esto se javljaju Ëudne pojave koje lijeËnici ne mogu objasniti: izuzetna osjetljivost koæe na najblaæi dodir ili pritisak; nenormalno æarenje i zatezanje. BuduÊi da ne postoji nikakav uËinkovit lijek za kroniËni bolni sin drom, vrlo su vaæne psiholoπka i funkcionalna rehabilitacija. Ako ste mjesecima ili godinama patili od bo lova, to se odrazilo na vaπ cjelokup ni æivËani sustav i osobnost. Morate

nauËiti sagledati cijeli problem bolnog sindroma kako biste mogli minima lizirati njegov uËinak i priuπtiti si πto ispunjeniji i ljepπi æivot.

Doæivljaj bola Tek poËinjemo shvaÊati psiho logiju doæivljaja bola. KoliËina bo lova koju osjeÊate ne ovisi samo o fiziËkom oπteÊenju nego i o vaπem mentalnom stanju. Ako vam je mozak zaokupljen neËim drugim, moæete biti posve nesvjesni neke manje ozljede. Druga krajnost su izvjeπtaji o ljudima koji osjeÊaju bol u amputiranim udo vima.

Teorija nadzora „vrata bola” Dva istaknuta neurologa, Ronald Melzack i Patrick Wall, razvila su teo riju nadzora vrata doæivljaja bola. Za

mislili su da mentalni i fiziËki Ëimbe nici otvaraju, odnosno zatvaraju „vra ta” kontrolirajuÊi koliËinu bola koju osjeÊamo. U normalnom stanju vrata su zatvorena i ne osjeÊamo nikakav bol, no u sluËaju ozljede razliËiti se Ëimbenici bore kako bi otvorili ili opet zatvorili vrata. Intenzitet bola ovisi o tome koliko su vrata otvorena.

Djelovanje aktivacijskog sustava - Moædano deblo kontrolira funkcije æivËanog odnosno aktivacijskog susta va. Kad ste smireni ili sedirani lijeko vima kao πto je valijum, sustav je ak tivan i poruke bola su ublaæene prije nego πto stignu do mozga. Aktivnost sustava pada kad je mozak jako ak tivan - primjerice, kad je zaokupljen brigom ili strahom - i kad uzima mo lijekove poput barbiturata. U tim stanjima bol je intenzivniji. Hormoni koji smanjuju bol - I sâm mozak moæe zatvoriti „vrata„ bo lova. Prije nego πto postanemo svje sni bilo kakvog bola, mozak stimuli ra luËenje enkefalina i endorfina koji smanjuju doæivljaj bola. Lijekovi kao πto su morfij i valijum nadomjeπtaju endorfine. Akupunktura moæe kontro lirati bol tako πto potiËe stvaranje en dorfina i stimulira debela vlakna.

Mentalno stanje Poruke bola mogu se blokirati ili smanjiti izmeu srediπnjeg mozga, moædane kore i vanjskog korteksa.

REUMATOLO G I JA

Presudan je Ëimbenik vaπe mentalno stanje koje ukljuËuje vaπa oËekivanja, tjeskobe, raspoloæenja, æelju za opo ravkom i sposobnost da se usredotoËi te na neπto drugo. Terapije poput hip noze i primjene placeba, kojima je cilj kontrola bola, vjerojatno blokiraju po ruke upravo na ovoj razini. Um zapra vo ima Ëitav arsenal oruæja, svjesnog i podsvjesnog, kojim moæe potisnuti ili pojaËati razinu bola. Motivacija - Nije svatko jed nako motiviran da se brzo oporavi od problema s leima. Ljudi s bogatim druπtvenim æivotom i poslom koji ih ispunjava htjet Êe se πto prije vratiti u normalu i to Êe im ubrzati opora vak. Drugi Êe uæivati u paænji i suo sjeÊanju kojima ih se obasipa u njiho voj bolesti. Moæda ih Ëeka i kakva novËana naknada. Takvim Êe ljudima trebati dulje da se oporave. Mjere kao πto su promjena posla ili preuzimanje novih zadataka, koje naoko nemaju nikakve veze s njihovim problematiË nim leima, mogu im ubrzati opora vak. UËinak na druge - Kao πto utjeËe na vas, vaπi bolovi na jednak naËin mogu utjecati na raspoloæenje i ponaπanje ljudi oko vas. Ljudi kojima je stalo do vas mogu biti zabrinuti i deprimirani zbog vaπih bolova jed nako kao i vi. Za osobu koja pati od kroniËnih bolova najbolje se brinuti tako da je se potiËe na πto veÊu akti vnost i samostalnost, no da se isto dobno ostane suosjeÊajan i popustljiv zbog bolova. Vaπa bespomoÊnost moæe jako utjecati na vaπeg partnera, odnosno partnericu, posebice ako se mora brinuti za vas ili pomagati vam oko osnovnih stvari kao πto je hranjenje, pranje ili odijevanje. Korisno je pro matrati kako oboje reagirate na novo nastalu situaciju. Dodatni posao, koji je zbog vaπe nemoÊi spao na pleÊa partnera, mogao bi kod vas izazvati osjeÊaj krivnje, a kod njega ogorËe nost.

Kako se nositi s bolovima VeÊina ljudi s dugotrajnom kriæoboljom doæivi emocionalne i psiholoπke probleme s kojima se nikad prije nije srela i ne zna kako bi se s njima nosila. Ako se vaπe stanje vjerojatno neÊe poboljπati daljnjim lijeËenjem, potraæite pomoÊ kako se nositi s dugotrajnim bolovima. Budite realni i nemojte se prepustiti razoËa ranju ili osjeÊaju promaπenosti. Ako bol neÊe nestati, nastojte smanjiti utjecaj na æivot i pokuπajte pronaÊi naËin kako da ga ublaæite. NaËini lijeËenja koji pomaæu u suo Ëavanju s bolovima uspjeπni su samo onda kad aktivno sudjelujete. Tehnike poput meditacije i opuπtanja mogu vas nauËiti kako da svladate obra sce razmiπljanja i ponaπanja koji vam πkode te kako da prihvatite nov æivot ni stil.

Akupunktura Akupunktura, drevna kineska vjeπtina, ima dvostruki cilj: prvo, æeli odrediti gdje je nesklad u energiji koji izaziva bolest; i drugo, mijenja tok energije dok se opet ne uspostavi sk ladna ravnoteæa. Akupunktura obiË no rjeπava probleme s leima tako πto smanjuje miπiÊnu napetost Ëime se ublaæavaju bolovi i poboljπava po kretljivost. Nema nikakvog jamstva da Êe bolovi popustiti Ëak i ako imate bo lest koja se dâ lijeËiti akupunkturom. Sve ovisi o vaπoj reakciji. Da biste dobro reagirali, ne morate vjerovati u uËinkovitost tretmana, nego je do voljno da budete odluËni, impulzivni, kreativni ili skloni umjetnosti i sprem ni na rizik. Osobe koje nemaju takve osobine slabo reagiraju na tretmane. Akupunkturist moæe pomoÊi u bi lo kojoj fazi vaπe kriæobolje, no ipak je najbolje radi dijagnoze prvo otiÊi lije Ëniku. Mnogi ljudi koji su iskuπali ili kojima je bio ponuen neki vid konven cionalnog lijeËenja, potraæit Êe pomoÊ akupunkturista iz sljedeÊih razloga:

Fizioterapija, manipulacija ili anal getici kod mirovanja ne smanjuju akutnu epizodu bola. Kako biste smanjili bolove ili upalu kod osteoartritisa zigapofi zijalnih zglobova koji ne reagiraju na korekciju posture, vjeæbe ili trakciju; ili kao alternativu lokal nim injekcijama u zigapofizijalne zglobove ili proloterapiji. Kad se kroniËna kriæobolja ili iπijas ne daju rijeπiti operacijom, kad je operacija podbacila ili kad je pacijent odbio operaciju. Akupunktura moæe pomoÊi kod odreenih stanja kao πto su bolne toËke. Kad su se ustabilili odreeni "obrasci bolova". Akupunktura moæe pomoÊi da se razbije zaËa rani krug zatvaranjem „vrata„ za ulaz bolova.

Meditacija Redovita meditacija moæe vam po moÊi da prepoznate i smanjite stres u tijelu, te da svladate tjeskobu i straho ve koji ga uzrokuju. Posebnu korist od meditacije imaju ljudi koji pate od kroniËnih bolova i kroniËne kriæobolje Ëiji su miπiÊi kroniËno napeti. Cilj meditacije je uspostavljanje nadzora nad umom i njegovo usmje ravanje tako da se oslobodimo stre snih strahova i emocija. Ona takoer moæe smanjiti broj otkucaja srca i usporiti disanje. Sinkroniziranjem i harmoniziranjem elektriËnih obrazaca iz mozga moæe se potaknuti stvaranje alfa-valova koji su znak emocionalne smirenosti. Meditirati je lakπe nauËiti uz uËi telja, pa zato potraæite mjesni centar ili skupinu koja Êe vas nauËiti osno vne tehnike. Tip meditacije koji vam najviπe odgovara djelomiËno ovisi o vaπoj osobnosti i stanju vaπih lea, a djelomiËno i o osobnom izboru. Akti vni oblici meditacije, od kojih je Raj neesh najpoznatiji, ukljuËuju sponta ne pokrete, zauzimanje razliËitih po za, duboko disanje i grimase lica. Ako #44 Va©e zdravlje 71

REUMATOLO G I JA

vas Ëesto hvata kriæobolja kao poslje dica nepravilnog dræanja, ovo vam moæe pomoÊi da se opustite, emo cionalno i fiziËki. No vjerojatno nije najbolji izbor ako trenutno imate bo love u leima. Neπto pasivniji oblici meditacije ukljuËuju transcendentalne i budistiËke tehnike i tehnike joge. U prvoj tihim i polaganim ponavljanjem rijeËi ili zvuka pojaËavate svjesnost. Joga ili budistiËka meditacija kombi niraju disanje i usmjeravanje na jedan predmet ili misao.

Jednostavna metoda meditacije - Izaberite mirnu sobu u kojoj vam paænju neÊe odvlaËiti buka televizora, radija i glazbe. Sjednite ili lezite u po loæaj u kojem vam je najudobnije. Pod koljena stavite smotan ruËnik, a pod glavu jastuk. PoËnite tako da zatvorite oËi i opustite sve miπiÊe. Ne optereÊujte se time koliko ste se uspjeli opustiti jer Êete s vremenom i vjeæbom napredova ti. Budete li se time optereÊivali, samo Êete pojaËati napetost.

Hipnoterapija Hipnoterapija vam pomaæe da utjeËete na doæivljaj bola. Pod hip nozom privremeno nemate kontro lu nad svjesnim umom tako da se moæe doprijeti do vaπih podsvjesnih misli, osjeÊaja i sjeÊanja. »ak i kad se probudite iz hipnotiËkog transa i pri potpunoj ste svijesti, bol Êe biti znatno smanjen. Ne reagiraju svi lju di jednako dobro. Najbolje reagiraju oni koji se mogu prepustiti, vjerovati drugima i opustiti. Kao pacijent mo rate biti spremni prihvatiti ideje koje vam iznosi hipnotizer. Ne budete li uËinkovito reagirali na hipnoterapiju, ipak moæete imati koristi od oblika samohipnoze.

Opuπtanje NauËite li tehniku opuπtanja, smanjit Êete bol jer Êete svjesnije kon tolirati tijelo. Postat Êete svjesni na petosti i stresa i moÊi Êete opustiti jako napete miπiÊe. Opuπtanje takoer utjeËe na aktivacijski sustav πto moæe stvoriti osjeÊaj poboljπanja.

EMG (elektromiografski) feedback - Jedna se metoda opuπtanja koristi EMG feedbackom: senzori po stavljeni na odreene miπiÊne skupi ne, obiËno u predjelu vrata i ramena ili slabinske kraljeænice, spojeni su na malen ureaj koji emitira signal zvuËni ili svjetlosni. ©to su miπiÊi na petiji, to je signal bræi. Tijekom prvih tretmana kod terapeuta leæite. Poslije taj ureaj moæete upotrebljavati sje deÊi, stojeÊi ili hodajuÊi, pa Ëak kod kuÊe. Druge metode opuπtanja - Au togeni trening, vjeæbe kontrakcije i opuπtanja i meditacija tehnike su koje moæete nauËiti od terapeuta ili sa snimljenog materijala. Autogeni je trening oblik autosugestije ili samohipnoze u kojem ponavlja te odreene fraze u svrhu opuπtanja razliËitih miπiÊnih skupina. Redo vitim ponavljanjem tih fraza moæe te nauËiti brzo se opuπtati. Vjeæbe kontrakcije i opuπtanja pokazuju razliku izmeu kratkog, ali snaænog zatezanja miπiÊa i potom potpunog opuπtanja. Ovakvim brzim izmjena ma osvjeπÊujemo napetost pojedinih miπiÊa. Na uspjeh ovih metoda uvelike utjeËe rezultat prvotnih tretmana. Primjerice, ako su vam bolovi neko liko dana ometali san, daljnji tretma ni Êe vjerojatno biti uspjeπniji ako ste veÊ nakon prvog dobro spavali. Usto, moæete biljeæiti razinu bolova koje ste osjeÊali prije i poslije tretmana opuπtanja: bilo kakvo poboljπanje po taknut Êe vas da nastavite.

Poduzmite neπto glede svog raspoloæenja Odreena raspoloæenja, kao πto su depresija i tjeskoba, mogu vas uËiniti osjetljivijima na bol i usporiti opora vak. Oba stanja mogu biti rezultat kroniËnog bola tako da se vrlo jedno stavno moæe stvoriti zaËaran krug. Sto ga je izuzetno vaæno da ta stanja sami prepoznate i pokuπate ih svladati. Depresija - Depresija, kao me dicinski termin, podrazumijeva viπe

od jednostavnog nezadovoljstva jer ukljuËuje i fiziËke promjene. Imate li veÊinu ili sve od sljedeÊih simptoma, potraæite struËnu pomoÊ: smanjen ili bitno pojaËan apetit i prevelika tjelesna teæina znatne promjene raspoloæenja letargija i bezvoljnost nesposobnost da se uæiva u bilo kakvom obliku zabave poremeÊen san. Jedan od naËina da se depresija svede na minimum ili sprijeËi jest da se Ëovjek usredotoËi na jasan fi ziËki izvor bola, no lijeËnici i drugi struËnjaci Ëesto propisuju lijekove protiv depresije. Tradicionalno se ko riste tricikliËki antidepresivi. Moraju proÊi dva do tri tjedna prije nego πto primijetite bilo kakav uËinak. Nastojte se toËno dræati lijeËnikovih savjeta i uzeti punu dozu lijeka. TricikliËki an tidepresivi ne stvaraju ovisnost, ali mogu izazvati pospanost. U rijetkim sluËajevima izazivaju palpitacije (osjeÊaj lupanja srca) i suhoÊu u usti ma. Moæda Êete imati problema s mo krenjem i zamagljenim vidom. Serotonin je vaæan spoj u mozgu kojeg kod depresije manjka. Prozac i drugi moderni antidepresivi djeluju tako πto suzbijaju to smanjenje i na stoje uravnoteæiti raspoloæenje. Imaju i manje nuspojava. Mnogim pacijentima s kroniËnim bolom æivaca ili miπiÊa (kao πto je fi bromijalgija) propisuje se amitriptilin (nap. rec. kod nas amyzol) u dozi od 25 mg, πto je πest puta manje od uo biËajene doze antidepresiva. On se ne daje protiv depresije nego zato da neposredno stimulira "silazne inhibi torne puteve", odnosno æivce koji blo kiraju srediπnju transmisiju bola. Od amitriptilina posebnu korist imaju oni koji pate od kriæobolje, jer ako ga se uzima naveËer, moæe poboljπati san, πto je joπ jedan vaæan Ëimbenik u sv ladavanju kroniËnih bolova.

Tjeskoba - Ljudi koji pate od kro niËnih bolova Ëesto postanu jako tje

REUMATOLO G I JA

skobni, a da za to nemaju poseban razlog. Sredstva za umirenje poput valijuma mogu vas smiriti, posebice ako vas neπto odreeno zabrinjava. Meutim, ovi se lijekovi ne mogu uzimati dulje vrijeme jer stvaraju ovisnost i ne mogu vam pomoÊi da svladate tjeskobu. Nikad ne skrivajte strahove vezane uz svoju bolest jer Êete samo poveÊati stres. Uvijek o to me razgovarajte s lijeËnikom. Neki ljudi imaju jake napadaje panike, izolirane epizode gotovo uæa sa popraÊene nizom fiziËkih simp toma kao πto su palpitacija (osjeÊaj lupanja srca), bola u prsima, ostaju bez daha i zapuhani su. Nekima se Ëak jave fobije kao πto je recimo ago rafobija. Ove su komplikacije naravno vrlo teπke i za pacijenta i za njegovu obitelj. Neki lijekovi, meu njima i imipramin (tricikliËki antidepresiv), mogu blokirati ili sprijeËiti takve na padaje panike.

Reduciranje ponaπanja koje rezultira bolovima Ljudi kojima se ni nakon svih iskuπanih metoda stanje nije poboljπalo i koji i dalje pate od kro niËnih bolova, mogu zavrπiti u zaËa ranom krugu bola, oËaja, neaktivnosti i invalidnosti. Potreban je pristup koji kombinira viπe metoda. Ako dosad ni

ste, trebate iskuπati moderne lijekove poput karbamezapina i gabapentina, zatim TENS ili akupunkturu. Lijekovi koji su sintetski spojevi morfija, po put tramadola, buprenorfina i flaste ra fentanila mogu se davati u svrhu kontroliranja jakog bola uz minimalne nuspojave. Problem ovisnosti ovdje je u drugom planu. Onima kojima bolovi utjeËu na ponaπanje i onesposobljuju ih moæe pomoÊi program rehabilitacije u kom binaciji s psiholoπkom pomoÊi. To Êe ih potaknuti da se usredotoËe na funkciju umjesto na bolove, na njiho ve uzroke te traæenje Ëarobnog lijeka, paænje i saæaljenja okoline. To je po stupan proces koji se provodi u okvi ru grupe pacijenata u zaπtiÊenom okruæju uz pomoÊ psihologa, lijeËnika specijaliziranog za bol, fizioterapeu ta i medicinskih sestara. Mogu se po stiÊi odliËni rezultati i mnogi pacijenti uspiju stubokom preokrenuti æivot.

Borba protiv nesanice - U borbi protiv nesanice koja muËi mnoge lju de s kroniËnom kriæoboljom moæe se primijeniti trening adaptiranog odgo vora. Terapija vas potiËe da se direk tno suoËite s problemom sna, umjesto da dopustite da vam bol kroji navike spavanja. Cilj joj je da stvori navike koje vode normalnom snu.

Osnovne su upute sljedeÊe: Idite leÊi samo kad vam se spava. Neka san i spolni odnos budu jedine aktivnosti koje obavljate u krevetu. Ako ne zaspite 15 minuta nakon πto ste legli, ustanite i izaite iz spavaÊe sobe. Ne vraÊajte se u krevet dok ne budete pospani. Sat namjestite da vam svako jutro zvoni u isto vrijeme. Ustanite bez obzira na to jeste li se naspavali. Ne spavajte preko dana. Izbjegavajte kavu, Ëaj i druge sti mulanse.

Neurostimulacija Mnoge neuroloπke klinike nude ovu tehniku za ublaæavanje i akutnog i kroniËnog bola. ElektriËna stimula cija vjerojatno smanjuje bol, barem djelomiËno, stimuliranjem debelih vlakana koja zatvaraju vrata bolova i presreÊu poruku bola iz C-vlakana. U tijelu poveÊava razinu endorfina i enkefalina, hormona koji inhibiraju bol, a cirkuliraju u cerebrospinalnoj tekuÊini oplakujuÊi æivce i kraljeæniË ni kanal.

Hrvatska liga protiv reumatizma

Tomislav NemËiÊ, dr. med., spec. fizijatar reumatolog, Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Uz predavanja i tribine te objavljivanje glasila Reuma, Liga izdaje popularne i struËne tematske publikacije vezane uz odreenu reumatsku bolest Hrvatska liga protiv reumatizma neprofitna je udruga graana koja ima socijalno-edukativni i promidæbe ni karakter, a okuplja bolesnike s reu matskim bolestima, lijeËnike i zdrav stvene djelatnike koji se bave tom problematikom. Utemeljena je 1992. u Varaædinskim Toplicama, kao prav ni slijednik Druπtva reumatiËara gra da Zagreba koje je djelovalo od 1982. godine. Inicijator njezina osnivanja i zaËetnik ideje o laiËkom udruæivanju reumatskih bolesnika je prof. dr. sc. Ivo JajiÊ, a predsjednik dr. Tomislav NemËiÊ. Sjediπte Lige je u Klinici za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KB Sestara milosrdni ca u Zagrebu, a postoji i osam æupa nijskih ogranaka koje vode naπi ugle dni reumatolozi i fizijatri: ogranak za Zagreb i ZagrebaËku æupaniju - prof. dr. sc. Jadranka MoroviÊ-Vergles, Kra pinsko-zagorsku æupaniju - dr. Ivan ©antek, Meimursku æupaniju mr. sc.

Olga Novak, Istarsku æupaniju - dr. Vlasta Urban TripoviÊ, Primorsko-go ransku æupaniju - mr. sc. Dunja Ba rak-Smeπny, Splitsko-dalmatinsku æupaniju - doc. dr. sc. Tonko Vlak, Za darsku æupaniju - dr. Ana ©oπa Kosor i OsjeËko-baranjsku æupaniju - mr. sc. Mira KadojiÊ.

Meunarodna suradnja - Liga je Ëlanica nekoliko meunarodnih udruga: EULAR-a (European League Against Rheumatism - Europske lige protiv reumatizma), ASIF-a (Ankylo sing Spondylitis International Federa tion - Meunarodnog udruæenja bole snika s ankilozantnim spondilitisom) i IOF-a (International Osteoporosis Foundation - Meunarodne zaklade za osteoporozu). Cilj - Osnovna je zadaÊa Lige in formiranje i prosvjeÊivanje puËanstva, osobito bolesnika s reumatskim bole

stima, o uzrocima, simptomima, mje rama prevencije i lijeËenja reumatskih bolesti, s ciljem poboljπanja kvalitete æivota, produljenja radne sposobnosti i sprjeËavanja ili usporavanja invalid nosti. ZadaÊa je Lige i davanje prav nih savjeta te, po moguÊnosti, nepo sredne materijalne i radne pomoÊi u prilagodbi stana, organiziranju reha bilitacije, nabavi pomagala, lijekova i sl. Zauzima se i za eduka ciju zdravstvenog kadra te timski znanstveno-istraæi vaËki rad, u koji bolesnik mora biti aktivno ukljuËen.

Aktivnosti Udruge su organizi ranje i odræavanje po pularnih predavanja i tribina, uza suradnju Ëlanova u tiskanim i elektroniËkim mediji ma. Vaæna djelatnost je i izdavanje glasila Reuma (prije Reuma tiËar, glavni i odgovorni urednik doc. dr. sc. Si meon Grazio). »asopis izlazi dva puta godiπnje u nakladi od 2500 pri mjeraka. Poπtom se do stavlja svim Ëlanovima Lige i dijeli u specijalnim bolnicama za medicinsku

UDRU G E

rehabilitaciju i zdravstvenim ustano vama u kojima djeluju lijeËnici spe cijalisti, Ëlanovi Lige. Liga izdaje i popularne i struËne publikacije (dosad oko 20 naslova), koje su tematski ve zane uz odreenu reumatsku bolest, a piπu naπi ugledni struËnjaci. Hrvatska liga protiv reumatizma sudjeluje i u obiljeæavanju Tjedna kostiju i zglobova, koji svake godi ne u listopadu organizira Nacionalni odbor „DesetljeÊa kostiju i zglobova”. Meu ostalim, odræat Êe se preda vanje za puËanstvo „Medicinska gi mnastika u bolesnika s kriæoboljom”, u utorak, 18. listopada 2005., u 12.30 sati u KB Sestara milosrdnica u Za grebu. Hrvatska liga protiv reumatiz ma potiËe program SUPRA (Support grupe). RijeË je o osnivanju i πirenju mreæe lokalnih Support grupa za proaktivne bolesnike (ponajprije one radno aktivne), koji shvaÊaju da, unatoË bolesti, mogu sami

utjecati na kvalitetu æivota. Lokalne Support grupe okupljale bi pet do de set bolesnika, Ëlanova Lige, koji bi se sastajali jednom tjedno te volonterski i kontinuirano radili na meusobnom poticanju i podrπci u smislu: poticanja na informiranje o medikamentima i tretmanima u svrhu rehabilitacije/prevencije razmjene osobnih iskustava radi pronalaæenja izlaza iz teπkih æi votnih situacija koje je sa sobom donijela bolest (npr. gubitak po sla, smanjen druπtveni æivot), organizacije burze vremena (do govor izmeu dva Ëlana grupe na bazi reciprociteta: npr. kad je jednom Ëlanu ruka zahvaÊena akutnom fazom bolesti, tada mu drugi Ëlan pomaæe obaviti dogo vorenu aktivnost i obratno) organizacije Infopunkta u kojem Êe svaki zainteresirani bolesnik dobiti podatak o njemu najbliæe lociranoj Support grupi u koju se moæe ukljuËiti poticanja na svakodnevnu pri mjenu propisanih vjeæbi i naËina prehrane u svrhu rehabilitacije i prevencije bolesti zajedniËkog koriπtenja pomoÊne opreme pri rehabilitaciji i preven ciji bolesti.

Planovi - Liga namjerava poveÊati broj ogranaka po æupanijama, organi zirati tjelovjeæbe za reumatske bole snike, dobiti prostorije za druπtveno okupljanje bolesnika s reumatskim bolestima, izdavati i ponovno tiska ti popularne tematske knjiæice te po veÊati nakladu Ëasopisa Reuma. Uz to, planira dovrπiti objavljivanje svih tematskih knjiæica za bolesnike na web stranici Lige www.reuma.hr, koju besplatno odræava dipl. ing. Zvonimir BariπiÊ. Na web stranici nalaze se i pravilnik Udruge, obavijesti o glasilu Reuma, priruËnici za bolesnike, kori sni linkovi te popis naπih sponzora.

»lanstvo - Posljednjih nekoliko godina znatno je poveÊan broj Ëlano va udruge, tako da sada ima gotovo 2000 ljudi. Iako je Upravni odbor Lige odredio 30 kuna Ëlanarine godiπnje, oni koji zbog loπe materijalne situa cije ne mogu plaÊati i dalje ostaju naπi Ëlanovi. Manji dio prihoda dolazi iz Ëlanarine, a osnovni su izvori pro midæbene poruke u naπem glasilu i sponzorski ugovori s farmaceutskim tvrtkama. Pozivamo sve zainteresirane, oso bito oboljele od reumatskih bolesti, da nam se pridruæe i ukljuËe u rad Lige. Da biste postali Ëlanom Lige, valja samo ispuniti formular pristup nicu (koju na zahtjev moæete dobiti, a dostupna je i na naπoj web stranici www.reuma.hr) te je poslati poπtom, osobno donijeti u sjediπte Lige ili u jedan od æupanijskih ogranaka. Ako se æelite ukljuËiti u rad Support grupe (zasad samo na podruËju Zagreba), molimo da kontaktirate organizatori cu programa SUPRA Vlastu Srπek-Ce rkvenik, dipl. oec. (eMail: vlasta.ce rkvenik@zg.t-com.hr, GSM 098/212708). Za sve informacije o Hrvatskoj ligi protiv reumatizma moæete se obratiti na naπu adresu: Hrvatska liga protiv reumatizma Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Vinogradska 29, Zagreb tel. 01/3787-248, ili osobno predsjedniku Lige dr. Tomislavu NemËiÊu (eMail: tnemcic@ kbsm.hr). Vjerujemo kako sve navedene ak tivnosti pridonose boljem shvaÊanju i prihvaÊenosti problema reumatskih bolesti druπtva i njegovih institucija. Zato Êe, ako nam financijske, poli tiËke i ostale druπtvene okolnosti bu du dopuπtale, Liga i dalje nastojati biti πto aktivnija i probitaËnija u borbi za prava reumatskih bolesnika. Radujemo se vaπem uËlanjenju i aktivnom sudjelovanju u radu naπe i vaπe udruge.

MiπiÊni bolovi ne pogaaju samo starije

Martina Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Zapanjuje podatak da su bolovi u miπiÊima i zglobovima meu

najuËestalijim uzrocima izostanka s posla Osobe razliËite æivotne dobi Ëe sto se æale na miπiÊne i reumatske tegobe. Mehanizam bola vrlo je sloæen, a neugodan doæivljaj nastaje prenoπenjem bolnih impulsa iz poje dinih dijelova organizma u viπe cen tre mozga. Zapanjuje podatak da su bolovi u miπiÊima i zglobovima meu najuËestalijim uzrocima izostanka s radnog mjesta. »esto se javljaju tego be u koπtano-zglobnom i miπiÊnom sustavu, obiËno praÊene oteæanim kretanjem i osjeÊajem nelagode. ©to uËiniti u takvim sluËajevima? Od govor se sam nameÊe: ublaæiti bol i odræati pokretljivost, tj. olakπati si svakodnevnicu jer bolovi nisu nimalo ugodni.

©to je Deep Heat? Deep Heat (krema, sprej i oblozi) je lokalni pripravak za ublaæavanje bolova u zglobovima i miπiÊima, koji djeluje u podruËju povrπnih æivËa nih zavrπetaka. Nakon nanoπenja na 76 V a © e z d r a v l j e # 4 4

koæu, na bolnome mjestu razvijaju se toplina i æarenje koji umanjuju osjeÊaj bola, sprjeËavajuÊi prijenos bolnih impulsa s periferije. Lokalno zagrija vanje u kombinaciji s masaæom bol nog podruËja pojaËava prokrvljenost na bolnome mjestu i omoguÊava bolju opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Postupno dolazi do opuπtanja miπiÊa, ublaæavanja bola, osjeÊaja olakπanja te poboljπanja pokretljivosti.

Kad Deep Heat? Deep Heat ublaæava reumatske te gobe, bolove i ukoËenost u miπiÊima, bolove i teπku pokretljivost zglobo va, lumbago i ishijalgiju. Prikladan je i za primjenu u sportu i rekrea ciji. Kad govorimo o sportu, mislimo prije svega na preventivno djelovanje u smislu sprjeËavanja ozljede. Deep Heat proizvodi zagrijavaju miπiÊe, pri premajuÊi ih za pojaËanu aktivnost, istodobno smanjujuÊi rizik nastanka sportske ozljede.

Kako Deep Heat? Deep Heat kremu treba umasira ti na bolno podruËje da bi se aktivni sastojci apsorbirali i djelovali. Deep Heat sprej idealno je sredstvo za pri mjenu na teæe dostupnim mjestima, primjerice pojedinim dijelovima lea. Dovoljno ga je samo rasprπiti na bol no mjesto bez dodatne masaæe i utr ljavanja. Deep Heating Maxx Patch oblozi omoguÊuju produljeno djelo vanje aktivnih tvari na bolnome mje stu. Prikladni su za primjenu preko noÊi ili za sportskih aktivnosti. Deep Heat, kao i druge lokalne pripravke za ublaæavanje bolova, ne smijemo primijeniti na oπteÊenu ili upaljenu koæu. Nakon uporabe mora mo dobro oprati ruke i prilikom pri mjene izbjegavati dodir sa sluznicom oËiju i usta.

Zaπto Deep Heat? Topli terapijski postupak uËinkovi ta je pomoÊ kod srednje jakih bolova u miπiÊima i zglobovima. Deep Heat krema, sprej i oblozi dubinski zagrija vaju bolno podruËje, opuπtaju miπiÊe, ublaæavaju bolove te poboljπavaju po kretljivost.

Bolna kriæa

πto otkrivaju izokinetiËki testovi Slobodan Kuvalja, dr. med., spec. anesteziologije i reanimacije, voditelj izokinetiËke dijagnostike, Cybex centar - Zagreb, VoÊarska 106, tel. 01/4680 019, 4680 017

Promjene u funkciji slabinske kraljeænice najËeπÊe su posljedica poremeÊaja odnosa snaga miπiÊa koljena, kukova i kraljeænice Procjenjuje se da godiπnje oko 25 posto svjetske populacije obo li od neke bolesti koπtano-zglobnog sustava, a 80 posto barem jednom tijekom æivota ima bolove u kraljeæ nici. U dobnoj skupini svih zaposle nih mlaih od 45 godina od sindroma bolnih lea povremeno boluje njih 20 do 40 posto, a trajno pribliæno 18 po sto. U dobnoj skupini svih zaposlenih starijih od 45 godina od istih tegoba povremeno boluje njih 60 posto, a trajno oko 40 posto. Kratko Êemo se podsjetiti vaænih Ëinjenica vezanih uz normalno kre tanje, pri Ëemu je kljuËna uloga snage i odnosa snaga miπiÊa u svakom dije lu tijela, kao i u pojedinim funkcio nalnim cjelinama sustava za kretanje.

Usklaen rad miπiÊa - zaπto? Ljudsko tijelo i sustav za kretanje, kosti, miπiÊi i zglobovi, sloæena su konstrukcija koja se kreÊe protivno zakonima gravitacije. Kosti Ëine kon strukciju, kostur, koji u uspravnom

poloæaju odræavaju miπiÊi svojom snagom. Da bi se tijelo kretalo, sagi balo, plesalo, podizalo terete i sliË no, svi miπiÊi moraju obaviti toËno odreeni pokret, u toËno odreenom trenutku, odreenom brzinom i sna gom, a sve po nalogu „dirigenta” ve likog orkestra, tj. mozga. Svako naruπavanje odnosa snaga u miπiÊima i meu njima dovodi do prenaprezanja sustava ligamenata, preoptereÊenja hrskaviËnih i koπtanih elemenata te u konaËnici razvoja raz nih „oza” (npr. artroze, spondiloze), odnosno troπenja sastavnih elemenata zglobova. IzokinetiËkom dijagnostikom raËu nalnim putem ispituju se sve funkcije miπiÊa i zglobova u pokretu i utvruju razlozi tegoba, a na temelju raËunalne analize provodi ciljana rehabilitacija svih naruπenih parametara u svakom dijelu sustava za kretanje kako bi se ponovno uspostavio pravilan rad, ra steretio zglob i konaËno olakπalo kre tanje osobe.

Gdje je zapravo problem Kad o tome govorimo s glediπta biomehanike i izokinetike, posljed njih su godina uËinjeni bitni pomaci u utvrivanju uzroka oπteÊenja sla binskog dijela kraljeænice. Provedena istraæivanja, za koja je velik dio posla obavljen u Cybex centru Zagreb, uz veliku pomoÊ Fakulteta strojarstva i brodogradnje i profesora O. MuftiÊa, omoguÊila su potpunu promjenu pri stupa u rehabilitaciji bolova u kriæima kod svih stanja koja nemaju strogu indikaciju za operativno lijeËenje. Dosadaπnjim dijagnostiËkim, a potom i rehabilitacijskim postupkom pozornost je primarno bila posveÊena bolnom dijelu u kriæima. ObiËno se oboljelog upuÊivalo na rtg slabinskog dijela kraljeænice, u teæim sluËaje vima na MR (magnetnu rezonancu) i EMNG (elektromioneurografiju). ZnaËi, provode se pretrage izuzetno vaæne u otkrivanju posljedica nasta lih poremeÊenim radom u slabinskom dijelu kraljeænice. Uz to, veÊina reha bilitacijskih postupaka svodi se na, primjerice, elektroterapiju ili vjeæbe za miπiÊe kraljeænice.

IzokinetiËki testovi - Izokineti Ëkim testovima i biomehaniËkim ispi tivanjima utvreno je da su promje ne u funkciji slabinske kraljeænice u najveÊem broju sluËajeva posljedi ce poremeÊaja odnosa snaga miπiÊa zajedniËkoga statiËkoga i dinamiËkog stupa koji Ëine miπiÊi i kosti koljena,

REUMATOLO G I JA

kukova (sa zdjelicom) i kraljeænice. Takoer je utveno da je u ovakvim sluËajevima u pravilu prisutan veÊi postotak neravnoteæe u odnosima snaga miπiÊa kukova s posljediËnim okretanjem zdjelice prema naprijed, nego postotak poremeÊaja ravnoteæe snaga miπiÊa uz kraljeænicu. Uvoenjem izokinetiËkih testova u dijagnostiku za sva tri navedena sklopa (koljena, kukove i slabinsku kraljeænicu) omoguÊeno je potpu no sagledavanje problema i stvarnih uzroka nastanka poremeÊaja funkcije i oπteÊenja kraljeænice i njezinih sa stavnih elemenata. Tek tako provede nim postupkom, a potom i ciljanom izokinetiËkom rehabilitacijom, moæe se oËekivati najveÊi moguÊi i dugo trajan uËinak u lijeËenju kriæobolje.

Previπe sjedenja, premalo kretanja... - Spomenuto naruπavanje pra vilna odnosa snaga u veÊini sluËajeva dogaa se kod osoba koje viπe sjede, osobito kod onih koje su provele ra dni vijek u uredu, ali i kod mladih pa i djece koja sve viπe vremena pro vode mirujuÊi. Vaæno je napomenuti da Êe sve smetnje u funkcioniranju koljena ili kukova (npr. artroza kolje na ili kuka) vremenom izazvati po remeÊaje statike zdjelice i naruπiti

Upitnik za brzu provjeru Jesu li poËeli problemi s koljenima, kukovima, kraljeænicom ili ramenima? Trebate li struËnu pomoÊ? Ako imate pet i viπe potvrdnih odgovora, potrebna vam je stru Ëna pomoÊ kako biste sprijeËili teæa oπteÊenja zglobova, izbjegli ozljede ili operativni zahvat zbog kroniËnih oπteÊenja.

BESPLATAN struËni savjet lijeËnika tel: 01/4680 019 e-mail: slobodan.kuvalja@ zg.htnet.hr

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Kad je provedeno operativno lijeËenje kraljeænice (npr. zbog her nije diska), bitno je sprijeËiti pojavu istih smetnji na susjednim dijelovima kraljeænice, πto se postiæe izokine tiËkim vjeæbama koje traju Ëetiri do πest mjeseci od operativnog zahvata.

Loπe i dobre strane novih tehnologija poloæaj podloge za kraljeænicu te do vesti do bolova u kriæima. Kao dra stiËan primjer koji smo imali u Cybex centru æelim navesti djevojËicu od 16 godina s trostrukom diskus her nijom zbog nepravilna sportskog tre ninga. Takva su stanja najËeπÊe vrlo bolna i relativno dugotrajna, a ope rativno lijeËenje poduzima se samo kod ozbiljnih neuroloπkih smetnji. U takvim sluËajevima izokinetiËka dijagnostika omoguÊava rano otkri vanje poremeÊaja funkcije i pojavu rizika oπteÊenja kraljeænice Ëak prije promjena uoËljivih rtg ili MR pretra gom. To osigurava bitno uËinkovi tije lijeËenje, s obzirom na to da po remeÊaji funkcije miπiÊa i zglobova prethode njihovu teæem oπteÊenju, koje je vidljivo rtg ili MR pretragom.

S obzirom na suvremeni stil æivo ta i napredak tehnologija koje nam omoguÊuju obavljanje svakodnevnih poslova bez kretanja i tjelesnih na pora (beæiËni telefon, daljinski upra vljaË, perilica posua i rublja, internet bankarstvo...), problemi u funkcio niranju zglobova i miπiÊa sve Êe viπe dolaziti do izraæaja, a poveÊavat Êe se i prosjeËna duljina æivota. Suvremene medicinske tehnolo gije nastoje pratiti problem te osigu rati uËinkovito i brzo lijeËenje. Dije lovi sustava za kretanje (kosti, miπiÊi i zglobovi) vaæni su u organizmu. Zato, ako ih veÊ ne moæemo oËuvati trajnom fiziËkom aktivnoπÊu, vaæno je znati da postoje moguÊnosti ra nog otkrivanja poremeÊaja njihove funkcije i otklanjanja teπkih kroniËnih oπteÊenja uz oËuvanje dobre pokretlji vosti bez obzira na dob.

-/+ Pitanje Je li netko u obitelji patio od tegoba u koljenima, kukovima ili kraljeænici? Sjedite li na poslu preteæno ili se vozite u automobilu? Pomaæete li se rukama pri ustajanju iz fotelje? Je li vam teπko u kriæima nakon ustajanja iz kreveta? OsjeÊate li teæinu ili bol u kriæima pri duljem stajanju ili sagnutom poloæaju? Moæete li bez problema prekriæiti nogu preko noge i sjediti bez nelagode? „PreskaËe” li vam ponekad u kuku? Imate li osjeÊaj da viπe ne moæete dovoljno primaknuti savijeno koljeno bradi? Jeste li osjetili bol ili zatezanje u nekoj od prepona ili bokova? Imate li osjeÊaj da teπko nosite svoje tijelo? Jeste li nesigurni u koljenima pri hodanju niza stube ili strminu? OsjeÊate li πkripanje ili bol u koljenima pri hodu ili ËuËnju? Mislite li da ste tjelesno manje sposobni bez oËitog razloga i da je „sve to prerano”? OsjeÊate li peËenje ili bol izmeu lopatica, u ramenu ili od ramena prema vratu? Imate li vrtoglavice ili bolove u vratu ili glavobolje uza stezanja izmeu lopatica? Radite li stresan posao dulje od tri godine?

Vjeæbajmo zajedno

jednostavnije vjeæbe s velikom loptom mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

Velika lopta u rekreaciji se poËe la koristiti u ©vicarskoj 1965., i to tijekom fizikalne terapije djece s ce rebralnom paralizom. Po tome je i dobila ime πvicarska lopta, iako je da nas u stranoj literaturi poznata i pod drugim nazivima: lopta za vjeæbanje, gimnastiËka lopta, fitness lopta, tera peutska lopta, lopta za stabilnost ili medicinska lopta. I programi u kojima se koriste lopte nose razliËite nazive. Varira i veliËina lopti, od standardnih do promjera od 45, 55, 65, 75 i 85 cm. Kineziterapeuti i fitness treneri prepo ruËuju veliËinu lopte prema antropo metrijskim karakteristikama, tj. visini i duæini nogu. Kao jedan od pokaza telja odgovarajuÊe veliËine lopte kori sti se kut u koljenom zglobu koji mo ra biti malo veÊi od 90 stupnjeva, kad osoba pravilno sjedi na lopti s punim stopalima na podu.

Osnovne karakteristike ovog rekvi zita su velik broj primjenjivih vjeæbi, kompatibilnost s ostalim sportskim rekvizitima, primjenjivost kod svih dobnih skupina i svih razina fitness utreniranosti (kod osoba koje imaju nisku razinu dnevne tjelesne aktivno sti i kod profesionalnih sportaπa) te primjenjivost kod velikog broja pore meÊaja sustava za kretanje. Loπe oso bine podrazumijevaju veliËinu koja je ograniËavajuÊi Ëimbenik u grupnim programima te kod odlaganja i Ëu vanja. Nakon viπe od 40 godina upora be moæemo zakljuËiti kako vjeæbanje u programima s loptom pridonosi razvoju snage i fleksibilnosti, aerob noj sposobnosti, relaksaciji i preven ciji stresa. Posebno uspjeπno utjeËe na koordinaciju i osjetljivost pokreta, ravnoteæu i pravilno dræanje tijela. Ti

Vjeæba broj 1. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, koljena postaviti u ravnini gleænjeva, noge malo πire od πirine kukova, stopala para lelno, lea ravna, vrat i glava opruæeni. Opis vjeæbe:

Udah i potisnuti prednji dio stopala prema tlu, podiæemo se na pete uz kontrahiranje miπiÊa potkoljenice. Lopta polako klizi prema naprijed, a uz izdah polako prema na trag u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 10 ponavljanja.

pozitivni uËinci posebice su korisni u rjeπavanju problema zglobova gornjeg dijela tijela kao πto su bolovi u slabin skom dijelu kraljeænice. Kod bolnih lea ovaj pristup vjeæbanju utjeËe na odræavanje prirodne i pravilne pozi cije tijela i kraljeænice, poveÊanje po kretljivosti slabinskog dijela kraljeæni ce te jaËanje trbuπnih i lenih miπiÊa zaduæenih za mobilnost i stabilnost trupa. Cilj vjeæbi je upoznavanje s ka rakteristikama i odlikama ovog rekvi zita, uz naglasak na vaænost ravno teæe i pravilne pozicije prilikom vjeæbanja. Takvim pristupom omo guÊava se postupno poveÊanje opte reÊenja i opsega pokreta te najbolji uËinak vjeæbanja uz minimalne rizike ozljeivanja.

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 2. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, koljena postaviti u ravnini gleænjeva, noge u πirini kukova, lea ravna, ruke opruæene s obje strane lopte u funkciji odræanja ravnoteæe. Opis vjeæbe:

Udahnemo i uz izdah podiæemo koljeno prema prsima, istodobno kontrahiramo miπiÊe trbuha, na udah spustimo nogu. Isto ponovimo i drugom nogom. Za cijelo vrije me pokreta lea su ravna.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 3. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, koljena postaviti u ravni ni gleænjeva, noge u πirini kukova, lea ravna, ruke opruæene s obje strane lopte u funkciji odræanja ravno teæe. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja napravimo udah, te izdahom izvodimo otklon tijela u jednu stranu pri Ëemu dlanom teæimo prema tlu, kontrahiramo istu stranu trupa dok suprotnu isteæemo. Udahom se vraÊamo u poËetni po loæaj. Isto ponovimo i u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 6 - 8 ponavljanja.

Vjeæba broj 4. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, koljena postaviti u rav nini gleænjeva, noge u πirini kukova Ëvrsto na tlu, lea ravna, ruke prekriæene u predruËenju, dlan dodiruje zglob lakta. Opis vjeæbe:

Udahom isteæemo tijelo prema gore, a izdahom lagano savijamo trup i potiskujemo zdjelicu ispod sebe, te kontrahiramo miπiÊe tr buha. Ponovnim udahom vratiti se u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 5. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, lea ravna, koljena postaviti u ravnini gleænjeva, noge u πirini kukova Ëvrsto na tlu, stopala paralelno postavljena malo πire od πirine kukova, ruke ispruæene u predruËenju. Opis vjeæbe:

Udahnuti, te izdahom iz poËetnog poloæaja ruku u predruËenju povlaËimo laktove prema natrag, dla nove dovodimo u ravninu ramena, intenzivno priv laËeÊi lopatice jednu drugoj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba broj 6. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, lea ravna, koljena postaviti u ravnini gleænjeva, noge u πirini kukova Ëvrsto na tlu, sto pala paralelno po stavljena malo πire od πirine kukova, ruke ispruæene u odruËenju. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja kruæimo kukovima najprije u jednu pa u drugu stranu, pri Ëemu ramena mo raju ostati mirna, a lea ravna. Prilikom izvoenja pokreta kontrahiramo miπiÊe trupa te odræavamo stabilnost na lopti.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 10 pona vljanja u jednu pa u drugu stranu.

Vjeæba broj 7. PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, lea ravna, koljena postaviti u ravnini gleænjeva, noge u πirini kukova Ëvrsto na tlu, stopala paralelno postavljena malo πire od πirine kukova, ruke ispruæene u predruËenju. Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja kontinuiranim udahom podvlaËimo zdjelicu pod se be i naprijed, kontrahiramo miπiÊe trbuha, te potiskujemo loptu polako naprijed, lea spuπtamo iz okomi tog do gotovo vodoravnog poloæaja, izdahom se vraÊamo u poËetnu pozi ciju. Vjeæbu izvodimo kontinuirano bez trzaja.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 82 V a © e z d r a v l j e # 4 4

Dentalni implantati kruna moderne stomatologije

Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Najviπe se preporuËuju implantati

od titana ili legura, jer su mehaniËki prihvatljivi, neπkodljivi i ne izazivaju reakciju odbacivanja stranog tijela

UnatoË napretku stomatoloπke protetike i stomatologije uopÊe, stan dardne fiksne i mobilne proteze po kazuju brojne ævaËne, fonacijske, estetske i druge nedostatke. S aspek ta tradicionalne stomatologije, mo guÊnosti protetskog zbrinjavanja bezubih pacijenata ograniËene su i ovisne o anatomskim okolnosti ma u usnoj πupljini, s obzirom na to da plan protetske terapije uglavnom ovisi o postojeÊim zubima (njihovu broju, razmjeπtaju i parodontoloπkoj vrijednosti). Uz to, kliniËko-tehniËke moguÊnosti plana terapije ovise i o stanju alveolarnih nastavaka (grebe na) bezubih podruËja. S obzirom na te Ëinjenice, ra di reduciranja nedostataka standar dne protetike i postizanja veÊega funkcijskog jedinstva proteza i sto

matognatog sustava, u stomatologiji se sve viπe prouËavaju i koriste im plantati, koji otvaraju moguÊnost da se protetski radovi, na zadovoljstvo pacijenata, isplaniraju drukËije i kva litetnije.

Paæljiv odabir kandidata Za uspjeπnost implanto-protetske rekonstrukcije i rehabilitacije presud ni su pravilan odabir pacijenta, plani ranje zahvata i odabir odgovarajuÊeg tipa implantata. Pri pregledu pacijenta kojem se namjerava ugraditi implan tat valja obratiti pozornost na niz vaæ nih Ëimbenika. Pregled prije kirurπkog zahvata treba obuhvatiti anamnezu, pomnu i detaljnu procjenu opÊega zdravstvenog stanja, trenutaËni zdrav stveni status, procjenu stanja oralne

higijene, pacijentovu motiviranost za zahvat i njegova oËekivanja. Koris no je razmotriti i pacijentove navike, primjerice puπenje, naËin ævakanja i eventualno konzumiranje alkohola, te utvrditi parodontoloπki status po stojeÊih zubi i eventualne okluzijske anomalije kao πto su kriæni zagriz ili navike poput bruksizma (stiskanje i πkripanje zubima). KliniËki pregled usne πupljine daje vaæne informacije o stanju mekog i koπtanog tkiva na mjestu planirano ga implantoloπkog zahvata te njiho vim dimenzijama. KliniËki se ispituje koπtana baza i alveolarni greben kako bi se utvrdilo imaju li potrebnu ve liËinu i kakvoÊu za ugradnju implan tata, buduÊi da se implantati usauju u Ëeljusnu kost na mjestima gdje ne dostaju zubi, gdje imitiraju zubni ko rijen.

Dobar materijal preduvjet oseointegracije Materijali koji se koriste za izradu implantata pripadaju skupini alopla stiËnih, tj. neæivih materijala, koji se unose u bioloπku sredinu. Danas se najviπe preporuËuju i koriste implan tati izraeni od titana ili njegovih le gura, jer su mehaniËki vrlo prihvatlji vi, potpuno neπkodljivi i ne izazivaju reakciju odbacivanja stranog tijela. Uz to, zahvaljujuÊi sposobnosti vrlo brze oksidacije, podjednako dobro u suhoj i vlaænoj okolini, postaju bioreaktivni, pa se time stvaraju uvjeti za oseoin-

S TOMATOLO G I JA

tegraciju, tj. dobar odnos usaenog implantata i okolnoga koπtanog tki va. Naime, implantat mora biti u di rektnom kontaktu s okolnom kosti koja je zdrava, Ëvrsta, zrela i nor malno se pregrauje. Da je oseoin tegracija postignuta, a implantacija uspjela, potvruju rengenska slika i kliniËki pokazatelj - visoki perkutorni (lupkanje) zvuk. Danas se u oko 70 posto sluËaje va u svijetu koriste cilindriËni oblici implantata s navojem. No, u situa cijama gdje je teæe dobiti primarnu stabilnost s cilindriËnim oblikom, kao πto su podruËja sa slabom koπtanom mineralizacijom, koriste se anatomski implantati koniËnog oblika. Povrπina implantata moæe biti glatka ili hrapa va, s tim da se najËeπÊe koriste im plantati s hrapavom povrπinom, jer se hrapavoπÊu povrπina implantata po veÊava za πest do deset puta, a proces oseointegracije ubrzava.

I implantat ima vijek trajanja

DjelomiËno bezuba Ëeljust

DjelomiËno bezuba Ëeljust s ugraena dva implantata

Viπe moguÊnosti Implantati se mogu usaditi svim psihofiziËki zdravim osobama koje imaju dovoljno Ëeljusne kosti. NajËeπÊe se usauju u situacijama kad pacijent nema dovoljno zubi nosaËa za fiksne protetske nadomjestke - mostove. Standardno je rjeπenje za takve pacijente izrada mobilne proteze. Implantati, meutim, nude moguÊnost nadoknade upravo onih zubi koji nedostaju kako bi se mogao izraditi fiksni protetski nadomjestak i tako izbjeÊi noπenje mobilne proteze. Naravno da je to dodatni motiv, oso bito za pacijente koji mobilne proteze teπko ili nikako ne podnose. Potpuno bezubi pacijenti Ëesto imaju problema s noπenjem totalnih proteza. Implantati su u tim sluËaje vima posebno zahvalni jer sluæe za sidrenje (uËvrπÊivanje) proteza, pri Ëemu noπenje, osobito donjih proteza, postaje znatno sigurnije, a ævakanje kvalitetnije. Osim u tim situacijama, dentalni implantati usauju se i kad nedostaje

Fiksno-protetskim radom (most) na implantatima sanirana je bezuba Ëeljust

DjelomiËnom protezom (mobilnom) bez implantata sanirana bezuba Ëeljust

samo jedan zub u zubnom nizu. Tada je najËeπÊe rijeË o priroenom nedostatku prednjeg zuba ili se im plantacijom nadomjeπta zub izgubljen zbog traume. Ponekad se zbog gubi tka jednog zuba implantacijom æeli izbjeÊi preparacija zdravih susjednih zuba (bruπenje) i izrada fiksnoga protetskog nadomjestka.

©to se tiËe vijeka trajanja dental nog implantata, vaæno je napomenuti da je dentalna implantologija timski rad u kojem sudjeluju oralni kirurg, protetiËar, zubni tehniËar i, naravno, pacijent. Drugim rijeËima, sve karike u tom lancu moraju besprijekorno funkcionirati ako æelimo dugovjeËan dentalni implantat. Ipak, niπta nije vjeËno, pa tako ni implantat. Ali ne zbog dizajna ili materijala od kojeg je izraen, ne go zato πto je usaen u æivo koπtano tkivo koje se neprestano obna vlja i pregrauje, ali i nuæno stari i smanjuje koπtani volumen (atrofira, nestaje). Meutim, poznato je i da je gubitak koπtane mase joπ veÊi ako je koπtano tkivo izvan funkcije (gubitak zuba) ili ako je preoptereÊeno. Kako bi se to izbjeglo, implanto-protetski rad treba briæljivo isplanirati i izraditi. S druge strane, implantat nema zaπtitu kao prirodni zub, koji ima pa rodontalni ligament (kojim je zub ve zan uz kost) kao prepreku prodoru bakterija prema zubnom korijenu. Za to je upravo briæljiva oralna higijena u stvari zaπtita implantata kako se ne bi razvio periimplantitis (upala mekih i tvrdih tkiva oko implantata). Dentalne implantate moæemo pro glasiti uspjeπnim ako 85-90 posto usaenih implantata preæivi 10 godi na. Neuspjesi su vezani uz loπe pla niranje, neodgovarajuÊu kirurπku teh niku, nepovoljne anatomske odnose kosti i sluznice, nekorektnu protetsku suprastrukturu, pogreπan odabir pa cijenta i loπu oralnu higijenu. Vaæno je istaknuti da su dentalni implantati dokazano dobro rjeπenje, pogotovo ako se poπtuju svi kriteriji za njihovo koriπtenje. Joπ uvijek pre dstavljaju izazovnu terapijsku mo guÊnost koja pruæa radost terapeutu i pacijentu. Od neprocjenjive su koristi, dobrodoπli, potrebni i provjereno si gurni.

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Trebam li skidati zubnu protezu tijekom noÊi?

Postoje razliËite teorije o tome. Grupa autora moderne stomatologije zastupa teoriju obvezna skidanja i nenoπenja proteze preko noÊi kako bi se regeneriralo tkivo leæiπta proteze, a drugi smatraju da je ne treba skidati, jedino radi odræavanja higijene usne πupljine, preostalih zuba i same proteze.

Mogu li se do kraja æivota saËuvati vlastiti zubi i tako izbjeÊi noπenje zubne proteze, koju ima veÊina mojih prijatelja?

Uz pravilno odræavanje oralne higijene i redovite odlaske na godiπnje preglede kod stomatologa od najranije mladosti,

velika je vjerojatnost da se saËuva zubni niz i u najstarijoj dobi. Naravno, moguÊnosti za dugotrajno savrπen osmijeh smanjuju se zbog puπenja, konzumacije alkohola i drugih riziËnih Ëimbenika, primjerice sistemskih bolesti (dijabetes...). Ako je noπenje proteze sredstvo izbora za nadomjeπtanje izgubljenih zuba i rekonstrukciju nastale situacije, postoje i novije metode nadomjeπtanja izgubljenih zuba - implantati, koji funkcijski mogu biti savrπena zamjena, ali imaju velik nedostatak - vrlo su skupi.

Otkad imam novu protezu, donja me æulja i ispada. Kako si pomoÊi?

na korekcija na protezi, odnosno njezino prilagoavanje vaπim ustima. Naime, proteza se izrauje na sadrenome radnom modelu, pa su zato moguÊa lagana odstupanja koja mogu uzrokovati æuljanje. Ispadanje donje totalne zubne proteze mogu uzrokovati anatomske strukture usne πupljine. U tom sluËaju, pod uvjetom da je proteza izraena korektno, rjeπenje je ugradnja implantata koji Êe pomoÊi uËvrstiti protezu u njezinu leæiπtu, ili se koriste razni preparati za uËvrπÊivanje proteza (npr. praπci, jastuËiÊi ili ljepila za protezu) πto je jeftinije, ali ne toliko kvalitetno rjeπenje kao sidrenje implantatima.

Savjetujem vam da posjetite stomatologa kako bi se napravila eventual-

Poπtovani Ëitatelji, imate li pitanja vezana uz stomatologiju, moæete ih uputiti na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

Zdravlje s interneta Marina Gradinac

Informacije s interneta mogu

olakπati komunikaciju s lijeËnikom, ali nikako ne mogu zamijeniti njegov profesionalni savjet i upute

dr. med., Oktal Pharma

Kao globalna mreæa raËunala, internet se s razvojem world wide weba pretvorio u moÊno komunika cijsko sredstvo koje omoguÊuje pri stup i prijenos informacija iz cijeloga svijeta, s vrlo jednostavnim pristu pom. U Hrvatsku je doπao sredinom devedesetih godina proπloga stoljeÊa i ubrzo postao sastavni dio æivota i neizbjeæan oblik komunikacije i pri stupa novim informacijama. Internet omoguÊava dinamiËnost i interakciju razliËitih informacija, ali i neprekidno prilagoavanje i obnavljanje objavlje nog sadræaja. Smatra se da trenutaËno u svijetu postoji viπe od 200 milijuna korisnika interneta i ta brojka svaki dan nezaustavljivo raste. Informa cijsko-komunikacijske tehnologije po dræane internetom uvelike utjeËu na cjelokupno druπtvo te kreiraju izgled suvremenoga globalnog svijeta.

Izvor informacija treba poznavati Tema koja je vrlo Ëesto u srediπtu zanimanja je zdravlje. Rezulta ti istraæivanja iz SAD-a govore da od 100 milijuna korisnika interne ta u Americi, njih viπe od 23 miliju na redovito pretraæuje informacije o zdravlju, i to uglavnom o bolestima, naËinu prehrane i lijekovima. Neka istraæivanja provedena u Europi po kazuju da Ëak viπe od 40 posto ko risnika interneta pretraæuje upravo informacije o zdravlju i naËinima nje gova odræavanja. Ako nam je pozna ta Ëinjenica da bilo tko, bez obzira na znanje, πkolovanje, struËnost ili namjeru, moæe poslati informaciju na 88 V a © e z d r a v l j e # 4 4

JAVNO ZDRAV S TVO

Izvor informacija treba poznavati

internet, shvatit Êemo koliko on po staje kritiËno mjesto, osobito ako su posrijedi savjeti o „samolijeËenju” i „samopomoÊi”. Rezultati jedne studije, objavljene u British Medical Journalu, pokazali su da su gotovo sve web stranice koje su govorile o postupcima sprjeËa vanja poviπene tjelesne temperature kod djece, bile djelomiËno ili potpu no, netoËne. A Internet News Group utvrdio je da je toËna samo polovica informacija na internetu o lijekovi ma. I Svjetska zdravstvena organiza cija (WHO) bavila se tim problemom, tako da je u izradi vodiË za medicin ske proizvode i internet, koji bi mo gao pomoÊi u pronalaæenju toËnih, kvalitetnih, vjerodostojnih i relevan tnih informacija. Globalni je problem πto ne postoji ograniËenje za ulazak informacija na internet, pa se za sad korisnicima preporuËuje provje ra svake informacije koja se odnosi na medicinu i/ili zdravlje. Drugim rijeËima, internet je vrijedan izvor in formacija, ali izvor informacija treba poznavati i vjerovati mu. Vaæno je zapamtiti da ne moæe zamijeniti posjet lijeËniku. Informa cije koje naete mogu vam pomoÊi da lakπe komunicirate s lijeËnikom ili nekom drugom osobom davateljem zdravstvenih usluga, da ih toËnije obavijestite o svome zdravstvenom stanju ili oboljenju, ali one nikako ne mogu zamijeniti profesionalni savjet i upute koje dobijete od svoga lijeË nika. Kvaliteta zdravstvenih informacija o medicinskim proizvodima na in ternetu varira, pa je Ëesto vrlo teπko identificirati istinit izvor informacija i procijeniti njegovu vjerodostojnost. Nekad je teπko i samim zdravstvenim

radnicima, a pogotovo osobama koje nemaju medicinsko obrazovanje.

©to treba provjeriti i kad posumnjati Kad posjeÊujete odreeni web site, provjerite sljedeÊe: jesu li jasno naznaËeni ime i kon takt adresa vlasnika web sitea je li site namijenjen profesional nim zdravstvenim radnicima, opÊoj populaciji (potroπaËima) ili nekoj drugoj skupini ako je rijeË o reklami ili spon zoriranoj informaciji, je li to na siteu jasno naznaËeno je li vidljivo kad je posljednji put obraena informacija koju gleda te (kad je napravljen up-to-date). Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj priliËno je strogo odredilo naËin oglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeo patskim i medicinskim proizvodima. No, informacije dostupne putem in terneta iz cijeloga svijeta odreene su po drukËijim sandardima i pravili ma. Zato, kad tragate za vjerodostoj nim informacijama o medicinskim proizvodima, imajte na umu sljedeÊe: proizvodi s istim tvorniËkim ime nom mogu sadræavati razliËite sastojke u raznim dræavama, zato pogledajte internacionalno nezaπtiÊeno ime (INN), a ne samo ime proizvoda (zaπtiÊeno tvorniËko ime proizvoda) fraze „Ëudesna terapija”, „lijek za poboljπanje seksualnih ka rakteristika”, „ekskluzivan proizvod”, „Ëudotvoran lijek” i sliËne upozoravajuÊi su poka

Gooogle

zatelj da informacija o medi cinskom proizvodu moæda nije istinita informacije da je lijek „bez ri zika” ili „bez popratnih pojava” upuÊuje da i te kako trebate biti oprezni lista simptoma i oboljenja koja proizvod lijeËi ili tretira, kao πto su karcinom, artritis, problemi s tjelesnom teæinom, Alzheimero va bolest, trebala bi vas potaknu ti da posumnjate u informacije tvrdnje da je proizvod „znan stveno ispitan” i „u potpunosti ispitan” bez daljnjih objaπnjenja uvijek pobuuju sumnju svjedoËanstva „izlijeËenih kupa ca” koji govore o iznenaujuÊim rezultatima primjene „lijeka” tre bala bi vas navesti da posumnja te u informaciju koju ste naπli kad se navodi da je proizvod „potpuno prirodan”, a bez navoenja sastojaka, potraæite dokaz o potpuno prirodnome sa stojku sve informacije koje zvuËe previπe dobro da bi bile istinite zahtijevaju verifikaciju i paæljivu procjenu.

Neke od najpoznatijih provjerenih adresa: www.cdc.com www.BBCNewsHealth www.ccn.comHealth www.plivazdravlje.hr www.vasezdravlje.com ...

90 Vita Gold

centar za prevenciju

Pravodobno otkrivanje

simptoma bolesti i pravilna prehrana preventivne su metode i osnovni preduvjeti zdravog i dugog æivota Iako je medicina danas moÊnija nego ikad, struËnjaci se slaæu da je prevencija najbolja zdravstvena metoda. Pravo dobno otkrivanje simptoma bolesti, prije negoli prerastu u bolest, i pravilna prehrana preventivne su metode i osnovni preduvjeti zdravog i dugog æivota. Znanstvena ispitivanja pokazala su da: 70 posto danaπnjih bolesti uzrokuje neprimjerena prehrana 53.2 posto kardiovaskularnih bolesti direktni je uzrok loπa prehrana 74 posto bolesti dijabetesa uzrokovano je loπom prehranom. Jedemo previπe, premasno, preslatko i najËeπÊe prebrzo. Sve to u naπem organizmu zadræava otrovne tvari, koje uzro

Pristup svakom klijentu je individualan, usklaen s njegovim osobnim potrebama

Vita Gold, centar za preventivnu raËunalnu dijagnostiku i prevenciju bolesti kao posljedicu loπe i neuravnoteæene prehrane, Ilica 93/I, Zagreb, tel. 01/3907 152, 3907 153

kuju prekomjernu teæinu, bolesti srca, krvnih æila, bubrega i jetre. Od 10 posjeta lijeËniku, sedam ih je zbog problema vezanih uz loπu prehranu. Svjesni tih Ëinjenica, otvorili smo centar koji nudi pre venciju, ali i pomoÊ veÊ oboljelima zbog loπe i neuravnoteæe ne prehrane. Nalazi se u suvremeno ureenom i vrhunski opremljenom prostoru, u samom srediπtu grada i pod vod stvom je struËnog tima: lijeËnika i nutricionista.

©to sve centar nudi Preventivna raËunalna dijagnostika - Amsat i Bimed Zbog uæurbana tempa æivota Ëovjek Ëesto zaboravlja na osnovno - vlastito zdravlje. Æivimo brzo, u neskladu s po trebama naπeg tijela, izloæeni stresu, πto dugoroËno moæe dovesti do poremeÊaja u organizmu i nastanka ozbiljnih zdravstvenih problema. LijeËnici se slaæu da je pravodobno otkrivanje promjena u radu pojedinih organa i organizma u cjelini, prije nego πto prerastu u bolest, osnovni preduvjet zdrave dugovjeËnosti. Preventivni pregled zdravstvenog stanja - Amsat i Bimed ureaji namijenjeni su preventivnoj raËunalnoj dijagnosti ci, kojima se omoguÊuje brz i pouzdan uvid u zdravstveno stanje organizma. U samo 30 minuta, koliko pregled traje, dobiva se uvid u funkcionalno stanje svih 49 organa, kraljeæ nice, vegetativnoga æivËanog sustava, ali i stupanj emocio nalne napetosti, status vitamina, minerala i bjelanËevina u organizmu. Pregled je potpuno bezbolan, bez popratnih uËi naka, a preporuËuje se kao preventivni godiπnji pregled radi oËuvanja zdravlja i sprjeËavanja bolesti u najranijoj fazi. Rezultati pregleda dobiju se u obliku grafiËkog prikaza i pismenog opisa s analizom stanja. Pregled i daljnju obradu nalaza obavljaju posebno educirani lijeËnici.

Primjer dijela grafiËkog prikaza pregleda na ureaju AMSAT

Viscerotomna analiza

Kruæni Ëimbenik odstupanja Skeletno-topikalna analiza

NutricionistiËko savjetovanje s individualnim pristupom Centar nudi i program struËnoga nutricionistiËkog voenja, πto ukljuËuje nadzor i savjetovanje educirana nu tricionista. Program je individualnog karaktera, jer svaki klijent dolazi s razliËitim potrebama i ciljevima. U ponudi je nekoliko razliËitih individualnih programa: jednosatno savjetovanje s nutricionistom s osvrtom na osobne probleme u prehrani klijenta i preporukom za daljnje poboljπanje prehrambenog statusa jednomjeseËno struËno nutricionistiËko voenje tromjeseËno i viπemjeseËno nutricionistiËko voenje. Program nutricionistiËkog savjetovanja temelji se na uËenju ugledna ameriËkog znanstvanika dr. Barryja Searsa. Dr. Sears uËenje temelji na biokemiji i genetici Ëovjeka, a hra nu tretira ne samo kao izvor kalorija nego i kao lijek. Zastu pa tezu da pravilno uravnoteæena prehrana (usklaen omjer ugljikohidrata, bjelanËevina i nezasiÊenih masti u svakom obroku) pomaæe ljudima da postignu stanje optimalna zdra vlja, tjelesne kondicije i mentalne budnosti πto se naziva ZONA. Postizanje zone pravilnom prehranom i zadræavanje u njoj mogu pomoÊi u smanjenju tjelesne teæine, sprjeËavanju bolesti srca, pa Ëak i uklanjanju posljedica srËanih oboljenja kad do njih veÊ doe. Ostajanje u zoni najbolja je moguÊa obrana protiv raka, a ima pozitivan uËinak i na svu silu dru gih bolesti, meu njima i dijabetes, artritis, mentalne bolesti poput depresije i alkoholizma, Ëak i kroniËnog umora. Na kraju, postizanje zone i zadræavanje u tom stanju trebalo bi nam pomoÊi da dosegnemo najuniverzalnije osobne ciljeve, tj. dugotrajniji, zdraviji i zadovoljniji æivot. Kombinacijom tih dvaju programa dobiva se potpuna usluga, jer znanje je zasad jedino preventivno sredstvo i je dina pomoÊ. Zato u naπem centru nudimo „abecedu” koju, naravno, treba uskladiti s osobnim potrebama.

Integralna analiza

Ako ste osoba koja brine o svom zdravlju i kvaliteti vla stitog æivota, koja na prirodan naËin æeli poboljπati vlastito zdravlje, centar Vita Gold za vas je prava adresa.

Vjerojatno se pitate trebaju li vam promjene u prehrambenim navikama?! Rijeπite ovaj jedno stavan test i pronaite odgovor na svoje pitanje. DA

Imate li prekomjernu teæinu? Boluje li netko u vaπoj obitelji od πeÊerne bolesti ili bolesti srca? Jeste li stalno gladni? Jeste li umorni tri sata nakon obroka? Je li vaπe tijelo oblik jabuke? Patite li od promjena raspoloæenja zbog niskog πeÊera u krvi? Jeste li mamurni nakon buenja? Imate li viπak masnog tkiva iako vjeæbate? Jeste li stalno umorni? Ako je odgovor NE na sva pitanja, vi ste jedan od genetskih sretnika koji su otporni na ugljikohidrate. No, ako je odgovor DA na bilo koje od navedenih pitanja, spadate u veÊinu koja je preosjetljiva na ugljikohidrate. Prehrana u ZONI nudi vam rjeπenje ovih problema.

medicinski

leksikon

Menstruacija Obiljeæja

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

potpuni izostanak menstruacije

kroniËno, menstruacija se nikad nije pojavila, niti u razdoblju spolnog razvoja

nijedan; tjelesni spolni razvoj (dlakavost, dojke, itd.) moæe biti normalan

ginekoloπki pregled

Kongenitalna malformacija genitalnih organa (neperforirani himen, agenezija ili nedostatak vagine, aplazija ili reduciran razvoj uterusa)

izostanak ili znatna kaπnjenja menstruacije

polagana i progresivna pojava (najprije sve veÊa kaπnjenja, a zatim potpuni izostanak menstruacije) razliËitog trajanja

gubitak teæine; inapetencija

lijeËniËki pregled

Pothranjenost

potpuni izostanak ili znatno kaπnjenje menstruacije

kroniËno

proljev, anemija

pretrage krvi (krvna slika, proteinogram, transamina ze, kalcij, kalij, protrombin), pretrage stolice, test apsorpcije (test sa ksilozom, itd.)

Intestinalna malapsorpcija

manje ili viπe potpuni izostanak menstruacije

ako se ne lijeËi, kroniËno

gubitak seksualne æelje (libido) i sekundarnih ili vanjskih spolnih znaËajka (æenski izgled, razvitak dojki i dlakavosti, itd.), blijeda, tanka, „voπtana” koæa, katkad glavobolja i smetnje vida

razina hormona hipofize i jajnika u krvi, rendgenogram glave, CT mozga

Insuficijencija hipofize zbog tumora, krvarenja (katkad nakon poroaja) ili iradijacijske terapije hipofize

nepojavljivanje menstruacije

kroniËno; menstruacija se nikad nije pojavila

niski rast (niæi od 1,40 m), koπtane i zglobne deformacije

ultrazvuk zdjelice (nedostatak jajnika), odreivanje kariotipa (promjena broja kromosoma), razina spolnih hormona u krvi

Turnerov sindrom

prestanak ili nepostojanje menstruacije

u kongenitalnim oblicima menstruacija se nikad nije pojavila; u steËenim obli cima trajanje je varijabilno ovisno o dotiËnom uzroku

hirzutizam (pojaËana dlakavost s distribucijom muπkog tipa), akne, promjena glasa (dublji, muπki), smanjenje ili izostanak razvoja dojki, hipertrofija (poveÊanje) muskulature

razina hormona spolnih ælijezda u krvi, ultrazvuk i CT abdomena

Hiperplazija nadbubreæne ælijezde (kongenitalna zbog benignog ili malignog tumora nadbubreæne ælijezde)

izostajanje menstruacije

kratko, ovisno o razvoju i terapiji tumora

brza promjena fiziËkog izgleda u muπkom smislu (hirzutizam, atrofija dojki, razvoj miπiÊa, promjena visine glasa, itd.)

ultrazvuk zdjelice, ginekoloπki pregled

VirilizirajuÊi tumor jajnika

muËnina, povraÊanje, pojaËano slinjenje

test trudnoÊe

TrudnoÊa

iznenadno izostajanje menstruacije

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Menstruacija Obiljeæja

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

viπe ili manje potpuni izostanak

varijabilno ovisno o trajanju bolesti

primjetan gubitak teæine, anoreksija (gotovo potpuni gubitak teka), anemija, psiholoπke smetnje (anksioznost, depresija)

razina hormona, pregled psihologa

Anorexia nervosa

nepravilnost s prevladavanjem produljenih ciklusa

relativno dugo (nekoliko godina)

mrπavljenje, suh kaπalj katkad s iskaπljajem oznaËenim krvlju

rendgenogram prsnog koπa; pretrage ekspektorata (iskaπljaja)

PluÊna tuberkuloza u aktivnoj fazi

nepravilnost ili izostanak ili znatno poveÊanje mestrualnog krvarenja

kroniËno

probavne smetnje, smanjenje teka, poveÊanje jetre, æuta boja koæe (ikterus), anemija, izraæen umor

ultrazvuk jetre, pretrage krvi zbog kontrole funkcionalnosti jetre (transaminaze, alkalna fosfataza, gama-GT, elektroforeza proteina, bilirubin)

Ciroza jetre

nepravilnost ili izostanak menstruacije

kroniËno

smanjenje koliËine urina, arterijska hipertenzija, difuzni edemi koæe, anoreksija (gubitak ili smanjenje teka), muËnina i povraÊanje, kardiocirkulatorna insuficijencija, anemija i bljedilo koæe

utrazvuk bubrega, urografija, scintigrafija i CT bubrega, pretrage krvi zbog kontrole funkcionalnosti bubrega (ureja, kreatinin, mokraÊna kiselina, elektroliti), pretrage urina, urinokultura

KroniËni glomerulonefritis; KroniËna bubreæna insuficijencija

u poËetku skraÊeni ciklusi s pojaËanim menstrualnim krvarenjem (menometroragija), u uznapredovalim fazama amenoreja (izostanak menstruacije); ako se pojavi u djetinjstvu izostanak ili kaπnjenje spolnog razvoja

kroniËno

umor i apatija, somnolencija, opstipacija, poveÊanje teka i tjelesne teæine, koæni miksedem, kardiocirkulatorna insuficijencija, anemija

razina tiroidnih hormona, ultrazvuk i scintigrafija πtitnjaËe

Hipotiroidizam

izostanak ili kaπnjenje pubertetskog razvoja

kroniËno

razliËiti, ovise o vrsti kongenitalne kardiopatije (zapuhanost, znakovi kardiocirkulatorne, bubreæne, jetrene insuficijencije, itd.)

ultrazvuk srca, angiografija sa srËanom kateterizacijom, fonokardiogram, elektro kardiogram

Teπka kongenitalna kardiopatija

nepravilnosti ritma (viπe ili manje produljen) te koliËine krvarenja (viπe ili manje pojaËano)

kroniËno

pojaËana æe i poveÊanje koliËine urina, pojaËani tek, mrπavljenje u juvenilnim (kod mlaih), a pretilost u adultnim (kod odraslih) oblicima ili kod starih ljudi, seksualna impotencija, Ëeste infekcije

pretrage krvi (glikemija nataπte i nakon obroka, glikozilirani hemoglobin), pretrage urina

Diabetes mellitus

nepravilnost ili izostanak menstruacije

kroniËno

primjetan umor, gubitak teæine, pad arterijskog tlaka, anoreksija, muËnina, povraÊanje i katkad epizode proljeva, poveÊanje pigmen tacije (tamne boje) koæe, redukcija pamÊenja i paænje

razina hormona nadbubre æne ælijezde u krvi i urinu, ultrazvuk i CT nadbubreænih ælijezda

KroniËna adrenalna insuficijencija (Addisonova bolest)

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

vodiË

kroz pretrage

Audioloπke pretrage Mihael Ries, dr. med., spec. otorinolaringolog i audiolog, Klinika za ORL i kirurgiju glave i vrata KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

OπteÊenje sluha Ëest je problem u danaπnjem druπtvu. Oteæano raza biranje govora uzrokuje svakodnev ne tegobe, pogotovo ako je udruæeno sa πumom i sluπnom preosjetljivoπÊu (glasni zvuci uzrokuju neugodu i bol). Pravilna dijagnostika oπteÊenja sluha vrlo je vaæna u prevenciji daljnjeg oπteÊenja, dobrom lijeËenju nagluhosti, ali i u otkrivanju bolesti koje mogu biti uzrokom oπteÊenja. Zato je razvijeno mnogo pretraga koje sluæe za dijagnostiku opsega oπteÊenja, tipa i mjesta oπteÊenja duæ sluπnog puta. Pretrage sluha ukljuËuju nekoliko postupaka koji su vezani uz tehniËki sofisticirane ureaje, pa su za laika Ëesto izvor nejasnoÊa. Spominje se mnogo medicinskih, tehniËkih i fi zikalnih naziva. Napretkom tehnike uvode se nove metode ispitivanja sluha i usavrπavaju stare. Audioloπki pregled poËinje kao i svaki drugi posjet lijeËniku, razgovorom i upoznavanjem s tegobama koje bolesnik ima. VeÊ pri raz govoru stjeËe se dojam kako osoba Ëuje, odnosno kako razabire i razu mije govor. Vrlo je Ëesto taj razgo vor barem jednako vaæan za konaË nu dijagnozu, kao i pretrage. Slijedi otorinolaringoloπki pregled. Nakon toga se interpretiraju rezultati pretraga i donosi konaËno miπljenje. Prije ispitivanja sluha vaæno je ispita nika pripremiti (oËistiti uho, poduËi ti ga πto Êe se raditi, objasniti djete tu...). Osnovna pretraga u audiologiji je ispitivanje sluha. Orijentacijsko ispi tivanje provodi se kroz razgovor s ispitanikom i zvukovima proizvede 94 Va©e zdravlje #44

nim svakodnevnim predmetima. Mo gu se rabiti dvije metode ispitivanja: kvalitativno ispitivanje (odreuje se tip oπteÊenja sluha) i kvantita tivna metoda (odreuje se stupanj oπteÊenja). Prije doba elektroniËkih ureaja, sluh se ispitivao uglavnom kvalitati vno, subjektivno se procjenjivao op seg oπteÊenja sluha. Koristile su se glazbene ugaalice razliËitih veliËina i frekvencijskih karakteristika (aku metrija). Danas je akumetrija i dalje vrlo korisna za prepoznavanje hitnih stanja, te u rijetkim sluËajevima kad druge metode ne daju reproducibil ne, sigurne podatke. Njezine su velike prednosti jednostavnost, trajanje i do stupnost. Brzi napredak elektronike i aku stike omoguÊio je razvoj modernih ureaja za ispitivanje sluha. Ureaji su postali dostupniji, jeftiniji, pouzda niji i lakπi za koriπtenje. Dio pretraga je kompjutoriziran, πto dodatno poje dnostavljuje i ubrzava rad, ali traæi oprez i znanje osobe koja interpretira nalaz.

Tonska audiometrija (TA) Tonska audiometrija znaËi odreivanje najmanje glasnoÊe Ëi stog tona kojeg ispitanik Ëuje (pra ga sluha). Ispituje se uz pomoÊ tonskog audiometra sa sluπalicama u za to predvienoj kabini, tihoj komori. Ispitivanje se provodi na nekoliko frekvencija, od niskih do visokih to nova. Dobivene toËke se spajaju i tako se dobiva grafiËki prikaz praga sluha. Ispituje se tzv. zraËna vodljivost, koja je prirodni naËin sluπanja gdje zvuk zrakom kroz zvukovod do

lazi na bubnjiÊ i prenosi se dalje, te koπtana vodljivost gdje se zvuk pre nosi direktno na kost iza uha vibra torom i zaobilazi zvukovod, bubnjiÊ i sluπne koπËice. Najmanja dob za ton sku audiometriju je po prilici tri go dine, πto varira od djeteta do djeteta. Vrlo je vaæno da tonsku audiometriju provodi iskusan audioloπki tehniËar, koji Êe prepoznati nehotiËno, ali i ho timiËno pogreπno pokazivanje praga sluha. U prvom sluËaju kod velikih razlika u pragu sluha izmeu dva uha ukljuËit Êe zagluπivanje boljeg uha (u protivnom ton puπten na bolesno uho Ëuje se na drugoj strani, pa se na bo lesnoj strani dobiva „bolji” rezultat). U drugom sluËaju prepoznaje ispita nika koji je spreman „laæirati” nalaz zbog koristi.

Govorna audiometrija (GA) Govorni audiogram mjeri postotak razabiranja rijeËi u uvjetima bez i s pozadinskom bukom. Dakle, umjesto Ëistog tona koristi se rijeË koju ispita nik ponavlja. Mjeri se prag razabirlji vosti, porast razabirljivosti porastom glasnoÊe i maksimalna razabirljivost. Pretraga ukljuËuje nekoliko razina duæ sluπnog puta od tonskog audio grama.

Timpanometrija, timpanogram (TG) U uho se postavlja sondica koja u sebi ima tri kanala: minijatur ni zvuËnik, mikrofon za snimanje vraÊenog/reflektiranog zvuka i kanal kojim se mijenja tlak u zvukovodu s mjeraËem. Timpanogram je krivulja koja pokazuje koliko se zvuka koji je

puπten u zvukovod odbilo o bubnjiÊ i vratilo u mikrofon. U normalnim uvjetima tlak iza bubnjiÊa mora bi ti jednak atmosferskom, πto je znak dobre funkcije Eustahijeve tube, ka nala koji spaja srednje uho s poËet nim dijelom ædrijela. U zdravom uhu je najmanja refleksija zvuka od bu bnjiÊa kad je tlak u zvukovodu ne promijenjen. Ako iza bubnjiÊa postoji negativan tlak (slabije radi E. tuba), optimalno podruËje provoenja zvuka postiæe se tek kad u zvukovod pri mijenimo negativan tlak. OËitavπi taj tlak na ureaju indirektno, doznaje mo tlak u srednjem uhu. Ako je iza bubnjiÊa tekuÊi sadræaj (sekret, gnoj, krv...), promjenom tlaka refleksija se ne mijenja, krivulja timpanograma je ravna. Dakle, timpanometrija nije metoda mjerenja sluha, nego govori o tlaku u srednjem uhu i njegovoj poda tljivosti (elastiËnost sistema bubnjiÊ sluπne koπËice). Pogodna je i za malu djecu jer nije potrebna suradnja. Ako postoji rupica na bubnjiÊu, timpanometrija se ne moæe izve sti. U tom sluËaju se uz pomoÊ istog ureaja mjeri prohodnost E. tube.

Kohleostapesni refleks (STAR-STApesni Refleks) Ureaj za timpanometriju koristi se i za odreivanje stapesnog reflek sa. Kad se u uho pusti zvuk odreene jakosti, refleksno se stisne mali miπiÊ u srednjem uhu i promijeni podatlji vost (pomiËnost, elastiËnost) siste ma sluπnih koπËica, odnosno smanji provoenje zvuka prema unutarnjem uhu. Smatra se da je rijeË o zaπtitnom refleksu od prevelike buke. Refleks se koristi u dijagnostiËke svrhe jer se

signal do miπiÊa prenosi putem liË nog æivca, pa se moæe odrediti je li oπteÊenje liËnog æivca iznad ili ispod spomenutog miπiÊa. Kad je oπteÊenje sluha uzrokovano poremeÊajem re ceptora u puænici, glasnoÊa zvuka po trebna za izazivanje refleksa je manja negoli je normalno. Takav podatak sluæi za odreivanje mjesta oπteÊenja sluha. UkruÊenje sluπnih koπËica kod bolesti srednjeg uha takoer se otkri va stapesnim refleksom. Otoskleroza je primjer takvog oboljenja, a pred stavlja relativno Ëest uzrok izljeËivog oπteÊenja sluha. STAR se kao i tim panogram moæe izvesti bez suradnje ispitanika.

Evocirani sluπni potencijali (BERA, ABR, BSR...) Za ispitivanje funkcije sluπnog pu ta dalje od uha prema mozgu, koristi se snimanje pobuenih potencijala moædanog debla. Pretraga se provodi u zamraËenoj tihoj komori, leæeÊki. Ispitanik mora biti potpuno miran i opuπten, a na glavi ima sluπalice i sluπa zvukove kratkog trajanja u nizu. Na oba uha ili iza njega, te na Ëelu ili ispod ruba kose na zatiljku ima za lijepljene male elektrode. ZvuËni po draæaj pobuuje elektriËne impulse u sluπnom æivcu, koji putuju prema mozgu. ÆivËane niti se prekapËaju u tzv. jezgrama, gdje postoje nakupine æivËanih stanica. Kad impuls stigne u jezgru, odaπilje se zajedniËki elek triËni impuls veÊeg broja stanica, πto se snima. Mjerenjem vremena potreb nog za stizanje impulsa do odreene jezgre procjenjuje se funkcija sluπnog puta i donose zakljuËci o moguÊim poremeÊajima. Kod navedenog sni

manja koriste se glasni zvukovi, puno glasniji od praga sluha. BERA se kori sti i za traæenje praga sluha kod oso ba koje ne mogu suraivati, najËeπÊe kod male djece. Dijete se mora prije snimanja pripremiti, da na pregled doe umorno, jer se pretraga provodi na uspavanom djetetu. Prije poËetka se daje ËepiÊ sredstva za spavanje/ umirenje. Postoji i tzv. screening BE RA (screening-probir), automatizi rano snimanje kojim se s velikom sigurnoπÊu potvruje ima li dijete oπteÊenje sluha ili ne. Dijete takoer mora biti mirno, najbolje uspavano nakon hranjenja, a snimanje je mno go kraÊe i jednostavnije od standar dnog postupka. Na glavu se prisloni sluπalica s elektrodama i nije potreb no ljepljenje. Ako je potrebna preciz nija dijagnostika ili dijete nije proπlo na testu automatizirane BERA-e, po trebno je standardno snimanje.

OtoakustiËka emisija (OAE) Relativno je nova pretraga, te meljena na zvuku stvorenom u puæni ci, a snima se u tihoj komori. Postoji spontana emisija zvuka te nekoliko vrsta izazvane emisije. U uho se sta vlja sondica sa zvuËnikom i mikrofo nom, a ispitanik ne mora niπta poka zivati. Rezultat se oËitava uz pomoÊ kompjutora. Izostanak otoakustiËke emisije povezan je s oπteÊenjem re ceptora, osjetilnih stanica u puænici. Pretraga sluæi za potvrdu receptor skog oπteÊenja, i to prije nego πto je ono vidljivo na tonskom audiogramu. OAE se kao i BERA koristi u ranoj dijagnostici sluha u djece. U naπim rodiliπtima provodi se sveobuhvatni probir novoroenËadi na oπteÊenje sluha otoakustiËkom emisijom. Ako novoroenËe ne proe test, odnosno pozitivno je na oπteÊenje sluha na OAE, moæe se reÊi da oπteÊenje vje rojatno postoji, no ne moæe se reÊi koliko je. Dodatna obrada i BERA daju preciznije informacije.

hitni

medicinski postupci

Prva pomoÊ - briga za vas moto Svjetskog dana prve pomoÊi

Igor BiÊaniÊ, dr. med., voditelj programa prve pomoÊi Crvenog kriæa Zagreb, GDCK Zagreb, Ilica 223

Svi od nas barem jednom u æivotu bit Êe u situaciji u kojoj je potrebno brzo i pravilno pomoÊi naglo oboljeloj ili ozlijeenoj osobi

Prva pomoÊ - briga za vas moto je pod kojim je 10. rujna ove godine diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, obi ljeæen Svjetski dan prve pomoÊi. Od 2003. godine, kad je na inicija tivu Meunarodne federacije druπtava Crvenog kriæa i Crvenog polumjeseca prvi put u povijesti obiljeæen taj dan, sve viπe nacionalnih druπtava Crve nog kriæa drugu subotu u rujnu po sveÊuje tom vaænom dogaaju. Godi ne 2004. u Hrvatskoj ga je obiljeæilo Ëak 86 druπtava Crvenog kriæa. Cilj manifestacije i ove je godine bio privuÊi pozornost javnosti i upozoriti na vaænost pravodobne i pravilno pruæene prve pomoÊi te kroz prvu pomoÊ izgraditi svijest o solidarnom

pomaganju svima kojima je pomoÊ potrebna, bez razlike. Crveni kriæ Zagreb ove je godine obiljeæavanje dana posveÊenog prvoj pomoÊi usmjerio prema djeci, koji su najËeπÊe ærtve u prometu, ali i vrlo Ëeste ærtve nezgoda u πkolama, parko vima, igraliπtima, ali i u vlastitim do movima. Stoga su upravo djeca, od nosno uËenici zagrebaËkih osnovnih i srednjih πkola, demonstrirali svoja znanja, steËena u sklopu programa prve pomoÊi koji provodi GDCK Za greb. U nekoliko vjeæbi pokazali su naËin zbrinjavanja ozlijeenih oso ba s realistiËno prikazanim ranama (sudjelovale su po dvije ekipe prve

pomoÊi zagrebaËkih osnovnih i sre dnjih πkola i Ëlanovi Terenske jedinice GDCK Zagreb). Pod nazivom Lanac u pomoÊi prikazana je i zajedniËka vjeæba svih sluæbi koje su ukljuËene u spaπavanje ljudi u situacijama kao πto su elemen tarne nepogode, prometne nesreÊe i sl. »lanovi Terenske jedinice Gra dskog druπtva Crvenog kriæa Zagreb pruæili su prvu pomoÊ ozlijeenima u realistiËno prikazanoj prometnoj nezgodi (sudar bicikla, motora i djete ta na rolama), uz sudjelovanje ekipe Hitne medicinske pomoÊi (deæurna lijeËnica ukratko je ocijenila rad eki pe, a zatim su ozlijeeni prevezeni), Vatrogasne zajednice (osiguranje mje sta nezgode i kratak opis uËinjenoga od predstavnika DVD Jarun) te pri padnika Prometne policije PU Zagre baËke (koji su prikazali kako se oba vlja oËevid prometne nezgode, ali i upozorili na vaænost noπenja kacige). O tome da je vaænost ove manife stacije prepoznata i u Gradskom po glavarstvu Zagreba, govori i podatak da su prisustvovale mnoge osobe iz gradskoga javnoga i politiËkog æivota, na Ëelu s gradonaËelnikom Milanom BandiÊem, proËelnikom Zavoda za javno zdravstvo Josipom »uligom te proËelnikom Gradskog ureda za zdra vstvo, rad i socijalnu skrb dr. Zvoni mirom ©ostarom.

Lanac pomoÊi

Dogaaj su medijski popratili Tele vizija Z1, Radio Sljeme, Obiteljski ra dio, Jutarnji list, VeËernji list i brojni drugi mediji.

Program na nekoliko razina Mnogi smatraju kako je pruæanje prve pomoÊi aktivnost „rezervirana” samo za medicinske djelatnike te da osobe koje nisu zdravstvenog usmje renja to ne bi trebale poznavati. Stati stiËki pokazatelji, meutim, govore da se u æivotu svakog od nas dogodi ba rem nekoliko situacija u kojima je po trebno brzo i pravilno pomoÊi naglo oboljeloj ili ozlijeenoj osobi. Zbog toga, ali i zbog zakonskih odredaba koje reguliraju ciljne skupi ne u populaciji koje trebaju biti ospo sobljene za pruæanje prve pomoÊi, Crveni kriæ provodi program prve po moÊi na nekoliko razina: Program prve pomoÊi u autoπkolama - Svi buduÊi vozaËi u autoπkolama u sklopu ospo sobljavanja za upravljanje mo tornim vozilom prolaze obvezni desetosatni teËaj prve pomoÊi. Program prve pomoÊi u radnim organizacijama - U svim podu zeÊima koja zapoπljavaju veÊi broj djelatnika svaki 20. zapo slenik mora biti osposobljen za pruæanje prve pomoÊi. Program prve pomoÊi u sklopu teËajeva higijenskog minimuma - Provodi se πestosatni teËaj prve pomoÊi. Program prve pomoÊi u osnovnim i srednjim πkolama - GDCK Zagreb organizira vikend-nastavu u domovima Crvenog kriæa na Sljemenu i u Novom Vinodol skom. U posljednjih sedam godi na tako je osposobljeno oko 4000 djece i nastavnika zagrebaËkih πkola.

Program prve pomoÊi za graanstvo - Svi zainteresirani graani mogu nauËiti pruæati pr vu pomoÊi ili obnoviti veÊ steËe no znanje. Osnovni je cilj svih programa da se pet do sedam posto ukupne populacije osposobi za pruæanje prve pomoÊi, πto je i europski standard. Teænja vodeÊih meunarodnih zdrav stvenih ustanova da barem svaki dva deseti stanovnik naπeg planeta bude spreman pravilno i pravodobno pruæi ti prvu pomoÊ kad se ukaæe potreba za tim, rezultat je poraæavajuÊih stati stiËkih pokazatelja o smrtnosti i inva liditetu kao posljedici naglih oboljenja ili ozljeivanja, pri Ëemu nije pruæe na odgovarajuÊa prva pomoÊ. Naime, rezultati nekih istraæivanja pokaza li su da je Ëak sedam od deset ljudi koji ne preæive srËani udar moglo biti spaπeno da im je pravodobno i pra vilno pruæena prva pomoÊ. Uz to, iznimno je velik broj ærtava promet nih nezgoda koje smrtno stradaju ili ostanu invalidi samo zato πto im ni tko nije pruæio pomoÊ prvih nekoliko minuta nakon dogaaja, prije dolaska ekipe hitne medicinske pomoÊi. Naæa lost, joπ je veÊi problem broj smrtnih ishoda ili invaliditeta zbog pogreπno pruæene prve pomoÊi nakon prometne nezgode. Zbog toga pozivamo sve graane koji su zainteresirani da nauËe pruæa ti prvu pomoÊ ili æele obnoviti veÊ steËeno znanje da se jave u Druπtvo Crvenog kriæa u mjestu u kojem æi ve. ZagrepËani sve informacije mogu dobiti u Crvenom kriæu Zagreb, Ili ca 223, na telefon 01/3777 895, 3770 306, kontakt osoba je dr. Igor BiÊaniÊ, ili putem e-maila prvapomoc@crve nikriz-zg.hr.

Nesretan dogaaj

Dolazak HMP

Dolazak policije

Dolazak vatrogasaca

Transport u zdravstvenu ustanovu

biljna

Anis

ljekarna Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

su okruglasti, na dugim peteljkama i krupno nazubljeni, srednji dvostruko perasti, a gornji uski, kopljasti i nazu bljeni. Cvjetovi su sitni, bijeli i tvore πtitaste cvjetove. Plod je kruπkast, 35 mm dug, sivozelene boje i dlakav. Potreban je oprez kod uporabe ploda anisa, jer je vrlo sliËan otrovnom plo du kukute (Conium maculatum L.).

Ljekoviti dio biljke: Plod. Sastav: EteriËno ulje 1,5-4 posto, bje lanËevine 20 posto, masno ulje 10 posto, πeÊer. Ulje anisa sadræi 80-90 posto anetola. Na zraku i svjetlu brzo se kvari i postaje otrovno, pa ga treba dræati na hladnome i tamnome mje stu, u boci od æutog stakla sa stakle nim Ëepom.

Biljka: Anis (Pimpinella anisum L.).

Droga: Anisi fructus - plod anisa.

Porodica: Umbelliferae (Apiaceae) -

Plodovi se beru u rujnu, oËiste od peteljki i suπe na zraËnome mjestu uz Ëesto mijeπanje. Kao droga moæe posluæiti i suhi korijen anisa, koji se stuËe u prah i dodaje ljekovitim pri pravcima.

πtitarke.

Povijest i puËka medicina: Anis se u proπlosti koristio protiv ugriza otro vnih æivotinja, edema, nadutosti i proljeva. Vjerovalo se da pospjeπuje izluËivanje mlijeka i uklanja loπ za dah iz usta. Dim zapaljenog anisa udisao se za ublaæavanje glavobolje. Smrvljen i pomijeπan s ruæinim uljem upotrebljavao se kao kapi za uho. Vjerovalo se da pranje u uvarku od anisa daje vjeËnu mladost i snagu.

Staniπte: Rijetko je samonikla biljka, a kad se uzgaja, najbolje uspijeva na vapnenaËkom tlu.

Srodne vrste: kim (Carum carvi L.), celer (Apium graveolans L.), komoraË (Foeniculum vulgare Mill.).

O biljci: Anis je jednogodiπnja biljka koja naraste do metar u visinu. Ima razgranatu, valjkastu i πuplju stabljiku s pahuljastim dlakama. Donji listovi

Pravljenje ljekovitih pripravaka: Jedna æliËica samljevenih plodova anisa kuha se desetak minuta u dva dl mlijeka. Kad se ohladi, doda se ælica meda i pije nekoliko puta dnevno za uklanjanje vjetrova, probavnih smetnji i ublaæavanje kaπlja.

Ljekoviti su i suhi plodovi anisa koji se ævaËu. »aj od anisa pripravlja se s jednom æliËicom usitnjenih plodova na πalicu kipuÊe vode.

Djelovanje: karminativ - protiv nadimanja i probavnih tegoba stomahik - protiv bolova u æelucu ekspektorans i antitusik - pospjeπuje iskaπljavanje i smiruje kaπalj tonik i afrodizijak - regulira cikluse mjeseËnice laktogen - pospjeπuje izluËivanje mlijeka diuretik - stimulira funkciju bubrega.

Indikacije: Probavni sustav - protiv æeluËa nih i crijevnih tegoba, nadimanja i grËeva. Diπni sustav - produktivni i na draæajni kaπalj. Urogenitalni sustav - regulacija ciklusa mjeseËnice, poticanje lakta cije, normalizacija funkcije mokraÊnih puteva.

Neæeljeni uËinci: Rijetki, iako katkad moæe izazvati alergijsku reakciju. Dobro je prije uporabe nanijeti malo ljekovitog pripravka s anisom na koæu kako bi se provjerila moguÊa preo sjetljivost na biljku.

Kombinacije: Dobro se kombinira s komoraËem i kimom u pripravcima za poboljπanje probavnih smetnji. U ku linarstvu se moæe upotrebljavati kao zaËin, a od njegovih plodova mogu se praviti likeri.

Dentinox

NAJMLA–E

KUTAK za

Proizvodi tvrtke Dentinox se veÊ pola stoljeÊa upotrebljavaju diljem svijeta u lijeËenju zdrav stvenih tegoba koje prate dojenaËku i djeËju dob. Proizvodi sadræe biljne vrste i njihove preraevine koje uËinkovito pomaæu kod ukla njanja probavnih smetnji, problema koji prate nicanje zubi u dojenËadi i djece i navike sisanja prstiju.

Zabavite se uz Dentinox program!

Obavijest: Prvih 10 Ëitatelja koji na adresu Oktal Pharma d.o.o. Utinjska 40, 10020 Zagreb sa naznakom za Dentinox laviÊa poπalju svoj crteæ i adresu dobiti Êe na poklon Dentinox pliπanog laviÊa.

100

struËne

»okoladom protiv probavnih teπkoÊa Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 3. listopada 2005.

Istraæivanje ameriËkih i njemaËkih znanstvenika pokazalo je da konzumacija tamne Ëokolade moæe ublaæiti probavne teπkoÊe. IstraæivaËi iz Children’s Hospi tal & Research Centera u Oaklan du u suradnji s njemaËkim kolegama sa sveuËiliπta Heinrich Heine otkri li su da flavonoidi iz zrnca kakaa u tankom crijevu ograniËavaju izluËi vanje tekuÊine koja dovodi do proljeva. Prema njihovu miπljenju, flavonoidi bi mogli posluæiti kao temelj za proizvo dnju prirodnih suplemenata namijenje nih ublaæavanju simptoma proljeva. U istraæivanju objavljenom u Journal of Nutrition znanstvenici su utvrdili da flavonoidi iz kakaa onemoguÊavaju djelovanje proteina po imenu CFTR koji u tankom crijevu regulira luËenje tekuÊine. Podaci pokazuju da se samo u SAD-u svake godine 2,4 milijuna po sjeta lijeËniku odnosi na takve teπkoÊe s probavom koji mogu dovesti do dehi dracije, πto je posebno opasno za dje cu mlau od pet godina te starije oso be. Podaci o koriπtenju kakaa u treti ranju proljeva zabiljeæeni su joπ u 16. stoljeÊu u Juænoj Americi, no tek je sa da utvreno na Ëemu se temelji takav uËinak.

Smanjeno grijanje pogoduje razvoju plijesni, πto ugroæava zdravlje Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 29. rujne 2005.

Smanjivanje grijanja u stanu moæe pridonijeti πirenju plijesni, Ëime je ugroæeno ljudsko zdravlje, upozoravaju struËnjaci. „Zbog sve veÊih troπkova mnoga kuÊanstva πtede na grijanju, zbog Ëe ga se poveÊava vlaga, a hladniji i vlaæ niji stanovi vrlo su pogodni za πirenje plijesni”, tvrdi njemaËki graevinski struËnjak Gernot Heinrich. „U 90 posto

zanimljivosti sluËajeva plijesan se πiri zbog nedostat na grijanja, a ne zbog loπe izgraenih zgrada”, kazao je Heinrich, voditelj Instituta Bochum za procjenu stanja zgrada. „Zbog slabijega grijanja zidovi postaju hladni i vlaæni, a to je idealan okoliπ za plijesan”, objasnio je. On mi sli da sobna temperatura ne bi smjela biti niæa od 21 stupanj, a prozori bi se nekoliko puta na dan trebali otvarati na desetak minuta kako bi se prostorije prozraËile, tj. omoguÊila izmjena ki sika. Plijesan obiËno „napada” kuhinje, spavaÊe sobe i kupaonice. AmeriËki struËnjaci za zdravstvo upozorili su da plijesan moæe izazvati astmatiËan napad te iritira koæu, oËi, nos, grlo i pluÊa. Neke od preporuka su: paziti da ne curi voda u kuhinji i kupaonici, te se prostorije moraju zraËiti, zastor za tuπ ili kadu treba redovito Ëistiti, u hla dnjaku ili kanti za smeÊe ne bi trebalo ostavljati ostatke jela, u sobama ne tre ba dræati lonËanice ako ste osjetljivi na alergene.

StruËnjaci o preporuËenom dnevnom unosu soli Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 3. listopada 2005.

Za sniæavanje krvnog tlaka i reduciranje rizika za infarkt i moædani udar struËnjaci preporuËuju maksimalni unos soli od πest grama dnevno. Istraæivanje britanskih znanstveni ka iz Medical Research Councila poka zalo je da smanjenje dnevnog unosa soli sa 9,5 na πest grama rezultira 13-postotnim smanjenjem rizika za moædani udar te 10-postotnim smanje njem izgleda za obolijevanje od bolesti srca. Sol se sastoji od 40 posto natrija i 60 posto klora. Natrij je nuæan za re gulaciju koliËine vode u organizmu te koordiniranog prijenosa elektriËnog naboja. Za ispunjenje tih funkcija do voljan je jedan gram soli dnevno. Pre velik unos soli poveÊava krvni tlak, zbog toga πto natrij uzrokuje zadræa vanje veÊe koliËine vode, a dodatna voda u krvnim æilama poveÊava tlak. StruËnjaci dodaju kako je 75 posto so

li koju unosimo skriveno u preraenoj hrani.

Razina kolesterola i rizik za Parkinsonovu bolest Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 02.listopada 2005.

Niska razina kolesterola koja smanjuje rizik za bolesti srca istodobno poveÊava izglede za obolijevanje od Parkinsonove bolesti. VeÊ su prijaπnja istraæivanja po vezala nisku razinu kolesterola s po veÊanim rizikom za samoubojstvo, moædani udar, depresiju i nasilje. U no voj studiji ameriËkih znanstvenika sa sveuËiliπta North Carolina, predstavlje noj u San Diegu na sastanku Ameri can Neurological Association, je mjere na razina kolesterola kod 124 pacijen ta oboljela od Parkinsonove bolesti te kod skupine od 112 zdravih ispitanika. Nakon πto su u obzir uzeli Ëimbenike poput dobi, puπenja i koriπtenja lijeko va za sniæavanje razine kolesterola, znanstvenici su utvrdili da muπkarci s niæom razinom ukupnog kolesterola te tzv. loπeg kolesterola (LDL) imaju i do πest puta veÊe izglede da Êe bolova ti od Parkinsonove bolesti. Znanstve nici dobivene rezultate objaπnjavaju ti me πto kolesterol pomaæe organizmu da se osolobodi toksina iz okoliπa koji mogu potaknuti razvoj Parkinsono ve bolesti. Druga moguÊnost je da ra zina kolesterola utjeËe na hormonalne promjene povezane s funkcioniranjem srediπnjeg æivËanog sustava. Znanstve nici naglaπavaju da povezanost izmeu razine kolesterola i Parkinsonove bole sti nije potvrena i kod æena.

Sok od πipka dobar za lijeËenje raka prostate Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 27. rujne 2005.

Sok od πipka (nara) moæe usporiti razvoj raka prostate, pokazali su pokusi na ameriËkom sveuËiliπtu Wisconsin.

LijeËnik Hasan Muhtar i njegovi kolege istiËu kako sok od πipka ima visoku ra zinu polifenola, zbog Ëega je jaËi antioksidans od crnoga vina ili zelenog Ëaja. Kad su znanstvenici u stanice raka prostate unijeli nisku koncen traciju ekstrakta πipka, pri mijetili su usporavanje ra sta stanica. Kod raka prosta te koji rastu pod utjecajem muπkog hormona androgena i izraæavaju specifiËni anti gen prostate (PSA) lijeËenje s ekstraktom πipka smanjilo je receptore androgena i izraæa vanje PSA. Kad su stanice raka prostate iz ljudi uπtrcane u miπeve, hranjenje tih æivo tinja πipkom odgodilo je poja vu tumora. Rast tumora bio je znatno usporen, a preæi vljavanje æivotinja produlje no. Na pitanje treba li sok od πipka preporuËiti oboljelima od raka prostate, Muhtar je kazao: „Na temelju naπih po dataka, malo je vjerojatno da Êe to proizvesti nekakve ne gativne uËinke, a vrlo je mo guÊe da Êe proizvesti pozitiv ne uËinke”. ©toviπe, rekao je, njegova je skupina utvrdila da ekstrakt πipka usporava rast raka koæe tako da bi sok mo gao biti koristan i u lijeËenju drugih oblika raka.

Brak i karijera djeluju na seksualno ponaπanje æena Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 30. rujne 2005.

Zanimanje æene za seks jako opada jer se moraju boriti sa sve veÊim zahtjevima partnera, djece i karijere, tvrde britanski znanstvenici. Svaka deseta æena koja je sudjelovala u istraæivanju priznala je da je izgubila inte

res za seks u posljednjih πest mjeseci proπle godine. „Slje deÊi veliki problem je nespo sobnost da doæive orgazam. To je priznalo Ëetiri posto æe na”, kazala je Catherine Mer cer s Londonskog sveuËiliπta nakon istraæivanja u kojem je sudjelovalo 11.000 Britanki od 16 do 44 godina. Udane æene imaju mnogo viπe sek sualnih problema nego æene i muπkarci koji nemaju stal nog partnera. Istraæivanje je, meutim, pokazalo da pripa dnici obaju spolova ne vole baπ priËati o svojim seksual nim problemima. »ak 44 po sto æena i 35 posto muπkaraca imaju probleme na tom polju, ali samo 11 posto muπkaraca i 21 posto æena traæi pomoÊ, pokazali su rezultati istraæi vanja objavljeni u Ëasopisu Sexually Transmitted Infec tions. I za muπkarce i za æene prvo seksualno iskustvo jako je vaæno za buduÊi stav o sek su. ©to je gore prvo iskustvo, to je viπe problema poslije u æivotu. Parovi imaju u pro sjeku Ëetiri seksualna odnosa mjeseËno, kazala je Mercer, dodavπi da „ljudi koji imaju seksualne odnose rjee od to ga ËeπÊe priznaju da imaju problema - kratkoroËnih i dugoroËnih”. „Oni kojima je teπko otvoreno priËati, imaju viπe problema u vezi”, dodala je. No, seksualno ponaπanje kod æena naglo se mijenja u braku u odnosu na prve da ne zaljubljenosti. „Æene ËeπÊe kaæu da imaju seksualnih problema ako u kuÊi imaju dijete mlae od pet godina. To je sasvim logiËno s obzirom na nedostatak sna kojem su izloæene”, objaπnjava Mercer. „Nije niπta loπe s tim æena ma. Podizanje obitelji za njih je teæe nego za muπkarce koji imaju 10 puta veÊu razinu te stosterona”, dodala je.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad

predstavljamo

knjige

MOJE DIJETE NE ÆELI JESTI Kako pomoÊi djeci koja odbijaju hranu Joel Macht ©to kaæu roditelji: „Ovo je nedvojbeno najbolja knjiga za roditelje Ëija djeca imaju problema s jelom. PraktiËna je i preciz na. Meni je uljepπala æivot jer, otkako pri mjenjujem strategije iz ove knjige, uoËavam velike promjene kod svoga sina.” „Jako pomaæe. VeÊ tri i pol godine moj sin ima problema s prehranom pa sam pomiπljala odvesti ga djeËjem psihologu, no ipak sam odluËila pokuπati s ovom knjigom. Drago mi je πto jesam, jer moj sin sada jede breskve, jaja, meso, povrÊe - a prije je htio samo tjesteninu i riæu. Dr. Macht je obavio sjajan posao prouËavajuÊi djecu s problemi ma u hranjenju i pronalazeÊi pravi naËin na koji im se moæe pomoÊi.” ©to kaæu struËnjaci: „Knjiga dr. Machta izvrstan je vodiË za roditelje i struËnjake koji se suoËavaju s djeËjim problemima u hranjenju. Njegov je pristup pomogao naπem sinu da prevlada teπkoÊe u hranjenju.” Javier Fisher, dr. med. „Knjiga nudi novi uvid u okolinsko, in teraktivno i fizioloπko podrijetlo navika hranjenja u djetinjstvu. I joπ vaænije, daje temeljne informacije od neprocjenjive vaæ nosti prema kojima se mogu krojiti praktiË ne strategije koje Êe djeci pomoÊi u usvajanju pozitivnih navika hranjenja. Vrlo je Ëitka i puna primjera koji ilustriraju svaku tehniku. Dr. Macht izlaæe svoje savjete u optimistiË nom tonu i tako svim roditeljima koji se svakodnevno bore s djeËjim odbijanjem hra ne pruæa ohrabrenje i poticaj.” Mairanne Neifert, dr. med. Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: uz 15% popusta pouzeÊem na tel. 044/732-228, 732-230 ili putem http:// razvojdjece.crolink.net/knjizara.asp te u svim boljim knjiæarama. Izdanje: I. izdanje / 2005. godina Cijena: 160 kn

ZDRAVLJE ÆENE Larousse Larousse je sinonim za visoku kvalitetu. Dosad su iz njihove riznice objavljena dva izdanja Enciklopedije za roditelje, a novi je dragulj knjiga Zdravlje æene. Skokovite promjene u shvaÊanjima i naËi nu æivota u posljednjih sto godina izgradile su Ëvrst temelj za novi odnos æene prema se bi i njezinu „pravu” da sama odreuje pravi la æivota. Æelju da se æivi bolje prate sve veÊa oËekivanja i potreba za informacijama. Zdravlje æene, kao pouzdan oslonac i vodiË, po maæe u traæenju odgovora na pitanja o koji ma se, bez laænoga srama i tabua, otvoreno govori samo meu æenama. Knjiga otklanja stare predrasude koje su se prenosile s koljena na koljeno. RazliËiti aspekti æivota æene osvijetljeni su kroz pet velikih æivotnih etapa (od roenja do kraja æivotnoga vijeka), a odgovori na brojna svakodnevna pitanja, ali i na ona o spolno sti, ljubavnim i obiteljskim odnosima, propi tivanjima o problemima koji obiljeæavaju æi vot razumljivi su, umirujuÊi i prijateljski. Savjeti o tome kako sprijeËiti i lijeËiti 45 najËeπÊih tegoba i bolesti s kojima se æena tijekom æivota susreÊe dragocjen su dio Zdravlja æene. Adela PaviËiÊ Nakladnik: Naklada Ljevak d.o.o., PalmotiÊeva 30, Zagreb Prodaja: direktno od nakladnika na tel. 01/4804-032; 01/4804-021 i putem interneta www.naklada-ljevak.hr uz popust od 20% ili u svim boljim knjiæarama Izdanje: I. izdanje / 2005. godina Cijena: 330 kn

103 ZDRAVIJA LE–A Dr. John Tanner

Prvi priruËnik u Hrvatskoj za samopomoÊ, prevenciju i iscjeljivanje bolova u leima. Nudi struËne savjete i informacije, πirok spektar tretmana, od operacija i koriπtenja lijekova do osteopatije, vjeæbi i akupunktu re, te daje detaljan pregled naËina lijeËenja bolova u leima. Detaljna objaπnjenja anatomskih i fizio loπkih znaËajki lea, najËeπÊi uzroci pro blema, algoritmi za samostalno definiranje uzroka te tehnike konvencionalne i alterna tivne medicine koje se nude kao rjeπenje gla vne su sastavnice. Dr. John Tanner je struËnjak za ortopediju i sportsku medicinu, a posebno ga zanimaju ozljede lea i njihovo zbrinjavanje. Zavrπio je medicinu i psihologiju u Londonu i radio kao lijeËnik opÊe prakse. ProuËavao je me dicinske i osteopatske metode manipulacije, fiziËkog treninga, rehabilitacije ozlijeenih sportaπa i saniranja bola. Vodi multidisci plinarnu kliniku u Zapadnom Sussexu spe cijaliziranu za miπiÊno-koπtane probleme i radi u wellness centru BUPA u Barbicanu u Londonu. Dr. Tanner je medicinski savjetnik Zaklade za istraæivanja na podruËju fizikal ne medicine u Vancouveru, Ëlan je VijeÊa Britanskog instituta za miπiÊno-koπtanu me dicinu i organizira poslijediplomski program za lijeËnike iz tog podruËja. Ivan MareniÊ Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti u svim knjiæarama i trgovinama bio&bio, Ilica 72 i JuriπiÊeva 28, Zagreb te u RK Prima 3, R. BoπkoviÊa bb, Split. Moæete je naruËiti i putem interneta na www. biovega.hr ili http://knjige.biovega.hr kao i na telefon 01/484 80 85 ili faks 01/377 37 85. Izdanje: 2005. godina Cijena: 129 kuna