? I I D ') ) (#( ) ( n b _ i je f W Z %i j k Z [ d _ ( & & . $
8H E @ , ( % ] e Z _ d W N ?
=lebZ`feXceX [`jg\gj`aX dWhk [dW hWldej[ W fheXWld[ Y_`[l_
DfY`k\cfdXe`aX fh[Zije`_ b_ fehWij Xhe`W eXeb`[b_^ eZ jkcehW dW cep]k
;`jc\bj`aX kl_`[a _ij[" aWhWaj[h_ij_ùd[ fe]h[ a[
9fc\jk` a\ki\
bc`e`úbX gi\_iXeX ` [`a\kfk\iXg`aX
C;:?9?DIA? B;A I?AED LE:?ö AHEP FH;JH 7=; 8?B @D7 B @;A 7HD7
9 < J G C 8K8 E G I @ D A < I 8 B
L E : ? ½ P 7 P : H 7 L ? @ ? ? L E J
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 1
RijeË urednice Iako tmurna i kišovita, kao prava zimska predigra, jesen ipak nudi svoje ljepote u prekrasnim bojama i specifičnim plodovima. Ah, da na zaboravim i ono što mnogima nakon duga ljeta posebno odgovara - umjerenije temperature. Iako je zahladnjenje možda stiglo prenaglo pa se tijelo nije stiglo postupno prilagoditi, ipak se lakše diše, a i slađe spava. Neki će reći, uzalud sve te ljepote kad virusi divljaju, svi oko nas kišu, kašlju i šmrcaju, a tek dok se svi u obitelji izredaju... Da ne spominjem meteoropate (kojima i sama pripadam). Nikad kraja, i tako cijelu jesen i zimu. Oni koji su se na vrijeme pripremili, ne žale se nego zadovoljno i bez posebnih tegoba udišu mirise jeseni, uživaju u novom godišnjem dobu i svemu što sa sobom donosi. Ma, moram reći da i nije sve tako crno, nego smo mi ljudi valjda isprogramirani da se stalno žalimo. Tako nam je ljeti vruće, u jesen previše tmurno, a zimi prehladno. Nikad nismo zadovoljni. A stvar je samo u prihvaćanju onoga što nas okružuje onakvim kakvo je. Pa ne možemo sve mijenjati i prilagođavati kako nama odgovara, zar ne? Dobro prolaze oni koji su toga svjesni i brzo se prilagođavaju, dok oni drugi stalno nalaze razloge protiv i, što je najgore, stalno su nezadovoljni i pod stresom. A jako dobro znamo da to nije dobro ni za nas, niti za našu okolinu. Zato pronađite razlog zbog kojeg ćete svoj život promatrati u pozitivnom svjetlu i mijenjajte sebe umjesto da stalno težite promijeniti sve ostalo oko sebe. I, naravno, uživajte u jeseni i svemu što vam ona pruža.
Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica
2 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
Sadræaj IZDAVA»
Oktal Pharma d.o.o. Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr
BOLESTI JETRE..........................
04
dr. sc. Darija Vranešić Bender, Dina Ljubas, mr. pharm., doc.,
NJEGA PUPKA NOVOROĐENČETA......................
doc. dr. sc. Željko Krznarić / mr. sc. Irena Martinis, Eva Pavić, dipl. ing., Irena Oreč, dipl. ing.
DIREK TOR
Branko Parag, mr. pharm.
TENISKI LAKAT............................
16
DEPRESIJA NAKON MOŽDANOG UDARA....................
Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 768 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com
GL AVNA UREDNIC A
ZDRAVSTVENA SKRB I PREHRANA U TRUDNOĆI...........
DEPRESIJA U MENOPAUZI......... FUNKCIONALNA DISPEPSIJA....
FOLNA KISELINA........................
38
NADOMJEŠTANJE BUBREŽNE FUNKCIJE................
40
LEK TORIC A
STRU»NI KOLEGIJ
prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med. dermatovenerolog doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog mr. sc. Kreπo Zurak, otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar mr. sc. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog
24 28
mr. sc. Stanka Popijač Ključar
Ozren Podnar, prof.
Sandra Zanki, prof.
PLODOVI JESENI - KESTEN .......
prim. dr. sc. Draško Pavlović
INTERVJU: dr. Karriem H. Ali imunosenilnost.............................
46
INTERVJU Mimi Vurdelja, mr. pharm. vitamini i minerali - istine i zablude .......................... MOBITELOMANIJA......................
48 56
SUHO OKO U MENOPAUZI...........
HAND dizajn studio ©eferova 2, 10000 Zagreb tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490
TISAK
rotooffset - Tiskara MeiÊ M. ©enoe 25, 10020 Zagreb tel: 01/6570 964
PROŠIRENE VENE.......................
58
Anton Krnić, dr. med.
62
DISLEKSIJA..................................
mr. sc.Nataša Šunić
72
mr. sc. Vesna Augustinović
DJEČJA TJESKOBA RAZDVAJANJA............................
82
Ozren Podnar, prof.
GINGIVITIS..................................
88
Marija Sović, dr. stom.
UDRUGE društvo oboljelih od bulozne epidermolize...............................
92
MEDICINSKI LEKSIKON žutica ...........................................
94
VODIČ KROZ PRETRAGE kompjutorizirana tomografija.....
96
Krunoslav Kralj, dr. med.
BILJNA LJEKARNA mango.........................................
98
dr. sc. Stribor Marković
Ozren Podnar, prof.
DIZ AJN I PRIPREM A Z A TISAK
70
Slađana Divković, dr. med.
mr. sc. Sandra Kovačević
Carmen Rivier-Zurak, dr. med.
POMOĆNIK GL AVNE UREDNICE
18
66
prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Iris Zavoreo
prim. mr. sc. Porin Perić
REDAKCIJA I MARKETING
64
Marina Gradinac, dr. med.
100 102 104
VI PITATE - MI ODGOVARAMO. STRUČNE ZANIMLJIVOSTI..... PREDSTAVLJAMO KNJIGE .....
NAKL ADA
90.000
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 3
dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. biotehnologije, Vitaminoteka d.o.o.; Dina Ljubas, mr. pharm., Centar za kliničku prehranu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, Kišpatićeva 12; doc. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., spec. internist - gastroenterolog, Zavod za gastroenterologiju i Centar za kliničku prehranu Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, Kišpatićeva 12
Tema broja
BOLESTI JETRE
Jetrene bolesti
osnove kliničke prehrane
Prehrana i održavanje nutritivnog statusa od davnina su poznati problemi vezani uz akutne i kronične jetrene bolesti • toksična i medikamentna oštećenja - upala jetre uzrokovana uzimanjem potencijalno toksičnih lijekova te nekih otrova iz okoliša • autoimune - bolesti u kojima imunološki sustav organizma napada jetrene stanice • alkoholnu bolest - rizik od razvoja alkoholne bolesti jetre dramatično raste kod prelaska praga od 80 g alkohola na dan za muškarce i 20 g alkohola na dan za žene • tumore jetre - dobroćudne i zloćudne • bolesti bilijarnoga sustava, to jest žučnoga mjehura i žučnih vodova.
Bolesti jetre danas su među najčešćim bolestima probavnog sustava. Jetra ima veliku sposobnost samoobnavljanja oštećenog tkiva, zbog čega bolesti jetre mogu neprimjetno napredovati godinama bez pojave simptoma. Čak i znatna oštećenja jetre mogu nastati gotovo neprimjetno. Naša jetra svakodnevno obavlja izuzetan posao kako bi nas održala živima i zdravima; igra ključnu ulogu u metaboliziranju hrane koju jedemo te u procesima detoksikacije kojima nas štiti od štetnog utjecaja brojnih otrova kojima smo izloženi. Čimbenici rizika koji mogu dovesti do znatnog oštećenja jetre a na koje možemo utjecati su: u prvom redu prekomjerna i učestala konzumacija alkohola, debljina, učestala konzumacija velikih količina masne i pržene hrane i nekritična primjena lijekova. Bolesti jetre dijelimo na: • metaboličke i infiltrativne - poremećaji metabolizma bilirubina, masti, željeza i bakra • virusni hepatitis - upala jetre uzrokavana jednim od virusa hepatitisa A, B, C, D, E
4 | Vaše zdravlje #62
U konačnici, važno je razlikovati je li riječ o akutnim ili kroničnim bolestima jetre. Akutne će u većine bolesnika dovesti samo do privremenog poremećaja jetrene funkcije, a tek u neznatnog broja do teškog oštećenja jetre koje je potrebno liječiti postupcima kao što je transplantacija jetre. Kronično oštećenje jetrenog tkiva može dovesti do ciroze jetre, to jest do smanjenja funkcionalnog tkiva, što zahtijeva promišljanje kako kompenzirati neke jetrene funkcije dugoročno, ako ne i doživotno.
Procjena nutritivnog statusa Prehrana i održanje nutritivnog statusa od davnina su poznati problemi vezani uz akutne i kronične jetrene bolesti. Nutritivni status je jasna prognostička determinanta, koja je uključena i u poznatu Child-Turcottovu klasifikaciju koja, koristeći se laboratorijskim i kliničkim podacima, procjenjuje ozbiljnost i prognoze kronične bolesti jetre, prije svega ciroze jetre. Unatoč stalnom rastu spoznaja o metabolizmu u jetrenim bolestima i intervencijama na području kliničke prehrane, do danas nije prihvaćen standardiziran pristup dijagnostici i klasifikaciji stanja pothranjenosti u ovih bolesnika. Zato se preporučuje da se u svakodnevnom radu klinička prehrana temelji na antropometrijskim parame-
listopad/studeni2008.
BOLESTI JETRE
Tema broja
trima kao što su visina, težina, mjerenje debljine kožnih nabora i slično.
Svim bolesnicima koji ne jedu dovoljne količine hrane da
U akutnim jetrenim bolestima pothranjenost je manji problem jer su utjecaji na stanje uhranjenosti posljedica odgovora akutne faze i ne razlikuju se znatnije od metaboličkih promjena u drugim akutnim bolestima. Pothranjenost u kroničnim jetrenim bolestima definira se kao proteinskoenergetska pothranjenost (PEM) i ovisi o stadiju kronične bolesti. PEM je prisutan u oko 20 posto bolesnika s kompenziranom jetrenom cirozom i u više od 60 posto onih s dekompenziranom bolešću. Simptomi pothranjenosti, koja je često prikrivena prisutnim edemima i ascitesom (nakupljanjem tekućine u trbušnoj šupljini), su manjak mišićnog i masnog tkiva te pogoršanje ili gubitak apetita. Tjelesna masa nije dobar pokazatelj stanja uhranjenosti u kroničnim jetrenim bolestima.
unos proteina, elektrolita, elemenata u tragovima
Na stanje uhranjenosti, to jest nutritivni status utječemo manipulacijama u opskrbi makro i mikronutrijentima, kako u sastavu tako i u količini, a s ciljem osiguranja odgovarajućeg unosa energije i svih ostalih nužnih čimbenika kao što su vitamini, oligoelementi i elementi u tragovima kao što su selen i cink. Nedostatak mikronutrijenata kao što su vitamini topivi u vodi, vitamin C i vitamini B kompleksa prisutni su prije svega kod ciroze s aktivnim alkoholizmom, iako se pojavljuju i kod ciroze jetre bilo kojeg uzroka. Isto vrijedi i za vitamine topive u mastima, čija je koncentracija u plazmi smanjena, najčešće kod kroničnih kolestatičnih jetrenih bolesti kao što je primarna bilijarna ciroza. Vitamini i elementi u tragovima prisutni su u komercijalnim enteralnim pripravcima, dok ih
listopad/studeni2008.
bi mogli pokriti procijenjene kalorijske potrebe, dostatan i vitamina potrebno je ponuditi jasno rješenje kako savjetima, tako i ponudom raznolikih dijetnih dodataka
kod primjene parenteralne prehrane dodajemo neposredno prije upotrebe zbog stabilnosti kompleksnog sustava mikro i makro elemenata.
rajućeg unosa energije jer ugljikohidrati i masti kao glavni izvor energije „štede“ proteine, pa o ovim restrikcijama nema suglasja.
Problem često prisutne anoreksije zahtijeva uravnotežen psihološki pristup, pri čemu sestrinska skrb zauzima posebno mjesto. Uspješno rješavanje anoreksije u kroničnim jetrenim bolestima, osobito u jetrenoj cirozi, znatno utječe na konačni rezultat liječenja
Ako bolesnici mogu jesti više od 70 g proteina dnevno bez utjecaja na njihov psihički status (kronična encefalopatija!), nisu potrebne promjene načina ishrane. Poželjan unos proteina je 1g/kg na dan. U slučajevima početnih promjena svijesti u smislu encefalopatije može se inzistirati na dijeti bogatoj povrćem i vlaknima koja ubrzavaju izlučivanje amonijaka te biljnim proteinima koji se ne metaboliziraju u jetri. Klasična ograničenja unosa soli važna su poglavito kad je riječ o dekompenziranoj cirozi, osobito ako je ona otporna na diuretsku terapiju.
Promjene u uobičajenoj prehrani Kod bolesnika sa znatnijim oštećenjima jetrenih funkcija narušeni su sinteza proteina i metabolizam. Ipak, uopćeno govoreći, bolesnici s jetrenom insuficijencijom dobro podnose normalnu prehranu, pa većina bolesnika ne zahtijeva dijetna ograničenja. Prehrambene navike treba mijenjati na način da se dnevno uzima četiri do sedam manjih obroka. Osobito je važan kasni večernji obrok bogat ugljikohidratima jer znatno popravlja ravnotežu dušika i iskorištavanje svih ostalih supstrata. Smanjenje unosa masti u hrani može ponekad smanjiti simptome steatoreje (proljevastih, masnih stolica), osobito u kolestatskim jetrenim bolestima (npr. primarna bilijarna ciroza). Smanjenje unosa masti otvara pitanje neodgova-
Svim bolesnicima koji ne jedu dovoljne količine hrane da bi mogli pokriti procijenjene kalorijske potrebe, dostatan unos proteina, elektrolita, elemenata u tragovima i vitamina potrebno je ponuditi jasno rješenje kako savjetima, tako i ponudom raznolikih dijetnih dodataka. Kod unosa osnovnih energetskih pripravaka danas smo na stanovištu da u većine bolesnika s jetrenim bolestima nije potrebna modifikacija unosa neproteinskih supstancija. U težoj jetrenoj insuficijenciji češći obroci ugljikohidrata mogu pomoći u izbjegavanju hipoglikeVaše zdravlje #62 | 5
Tema broja
BOLESTI JETRE
nološke naprave koja omogućuju njihovu pravovaljanu raspodjelu. Koristi se kad se normalnom hranom ne može zadovoljiti kalorijska potreba te kod nemogućnosti njezine primjene. Iz više razloga prednost dajemo enteralnoj prehrani zbog načina primjene, sigurnosti, stabilnosti i očuvanja crijevnoga integriteta. mija kao čestih metaboličkih poremećaja u uznapredovaloj jetrenoj bolesti. Kratkotrajna primjena aminokiselina razgranatih lanaca (BCAA) popravlja ravnotežu dušika i smanjuje rizik od encefalopatije uzrokovane kroničnom bolešću jetre. Ima rezultata koji upućuju na to da primjena ovih aminokiselina u stabilnih cirotičara popravlja čak i rezultate psihometrijskih testova, no ostaje nejasno što to znači u odnosu na procjenu kvalitete života.
Kao jasan zaključak, Konsensus grupe Europskog udruženja za parenteralnu i enteralnu prehranu iz 1997. godine navodi da restrikcija unosa proteina treba biti
Kliničko stanje: 1. Kompenzirana ciroza
Kcal / kg / dan
vremenski ograničena i što kraća, a to se znatno razlikuje od dosadašnjih preporuka gdje je sugerirana redukcija unosa proteina čak i na 0.5 g/kg dnevno. Pitanje supstitucije cinka i njegove uloge u razvoju encefalopatije još je nerazjašnjeno, ali upućuje na već prije klinički jasne činjenice da je uzrok nastanka encefalopatije izuzetno složen.
Klinička prehrana u bolesnika s jetrenim bolestima Podrazumijeva primjenu visokotehnoloških hranidbenih pripravaka kao što su enteralne i parenteralne otopine, te teh-
Proteini g / kg / dan
25- 35
1.0- 1.2
- neodgovarajući unos hrane ili pothranjenost
35- 40
1.5
- encefalopatija I - II
25- 35
kratkotrajno 0.5, zatim 1.0 - 1.5; moguć dodatak biljnih proteina ili BCAA
- encefalopatija III - IV
25- 35
0.5 - 1.2; pripravci obogaćeni aminokiselinama razgranatih lanaca (BCAA)
2. Dekompenzirana:
*Općenito, preferira se oralni ili enteralni put unosa hrane i pripravaka 6 | Vaše zdravlje #62
Prehrana enteralnim putem Dobar dio pothranjenih bolesnika s jetrenom cirozom je anoreksičan i ne uspijeva zadovoljiti dnevne hranidbene potrebe oralnim unosom hrane „ad libitum“. U takvih bolesnika nužno je osigurati korištenje komercijalnih pripravaka visokokalorične hrane jer je dokazano da u oboljelih od jetrene ciroze postoji pozitivna korelacija između količine dnevno unesenih kalorija i preživljenja. Bolesnici s alkoholnom bolesti jetre imaju poremećen metabolizam ugljikohidrata, trećina ih ima šećernu bolest te se njima propisuje dijeta bogata vlaknima i složenim ugljikohidratima. Hranjenje putem sonde u cirotičara je dvosjekli mač zbog potencijalnog rizika od krvarenja iz varikoziteta jednjaka, iako ona nisu česta prema rezultatima do sada objavljenih studija. Dvojbeno je primjenjivati kontinuirano ili intermitentno hranjenje, iako se savjetuje imitiranje ritma dnevnih obroka. Korištenje pumpi je standard, a manje komplikacije je potrebno rješavati u sklopu bolničkog nutritivnog tima.
U jetrenih bolesnika savjetujemo primjenu visokoenergetskih komercijalnih otopina (1.5- 2-0 kcal/ ml), koje istodobno
listopad/studeni2008.
BOLESTI JETRE
Tema broja
Klinička prehrana u bolesnika s jetrenim bolestima podrazumijeva primjenu visokotehnoloških hranidbenih pripravaka kao što su enteralne i parenteralne otopine, te tehnološke naprave koje omogućuju njihovu pravovaljanu raspodjelu imaju nizak sadržaj soli (40 mmol/d), osobito kod bolesnika koji imaju ascites. Kod alkoholnog steatohepatitisa i ciroze jetre općenito koriste se enteralne formule s cjelovitim proteinima, kod bolesnika s ascitesom koncentrirani, energetski bogati pripravci te BCAA kod hepatičke encefalopatije nastale tijekom primjene enteralne prehrane. Preporučeni unos energije je 35 - 40 kcal/kg/dan, a proteina 1.2 - 1.5 g/kg/dan.
Prehrana parenteralnim putem Parenteralna prehrana rezervirana je za bolesnike koji nisu u mogućnosti (povraćanje, proljevi, smetnje prolaska crijevnog sadržaja) ili ne žele sudjelovati u normalnoj prehrani ili hranjenju uz primjenu sondi. Ona se može primjenjivati u kombinaciji s enteralnom prehranom, što je za bolesnika svakako povoljnije od
totalne parenteralne prehrane zbog prije navedenih razloga. Parenteralna prehrana dostupna je u obliku standardiziranih pripravaka različitog sastava, volumena, osmolarnosti, a time i putova primjene, te u obliku individualnih pripravaka koji zahtijevaju stručni tim liječnika i farmaceuta. Glede unosa energenata i proteina vrijede iste smjernice kao i za enteralnu prehranu. Kod hepatitisa uzrokovanog alkoholom, upotreba standardnih aminokiselina u hipotoničnoj glukozi, periferno, u većini studija je pokazala poboljšanje u histologiji ili biokemiji jetre. Otopine koje sadrže veći postotak prilagođenih aminokiselina kao što su razgranate aminokiseline (BCAA), u postotku od 40 do 45 posto, te manji udio aromatskih aminokiselina uvode se u liječenje bolesnika s jetrenim bolestima. Iako imaju djelomičan učinak, osobito u encefalopatičnih bolesnika, njihov utjecaj na nutritivni status je zanemariv. Istodobno nema jasnih rezultata da utječu na smrtnost. Isto tako, nema jasnih rezultata koji bi afirmirali primjenu mikronutrijenata kao što su cink, selen, vitamin A i vitamin E u bolesnika s jetrenim bolestima, osim u slučaju njihova izrazitog deficita. U zaključku treba istaknuti kako je prehrana bolesnika s jetrenim bolestima jedan od najsloženijih i najizazovnijih segmenata kliničke prehrane i obuhvaća sve modalitete, od modificiranih dijeta, dijetetskih dodataka, preko visokosofisticirane enteralne i parenteralne prehrane i njihovih dodataka.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 7
mr. sc. Irena Martinis, dipl. ing., Eva Pavić, dipl. ing., Irena Oreč, dipl. ing., Odjel prehrane KB-a Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, Zagreb
Tema broja
BOLESTI JETRE
Jetrene bolesti
dijetalne preporuke
Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona znatno utječe i na tijek bolesti Dijetoterapija je već tradicionalno sastavna odrednica u liječenju jetrenih bolesti. Terapijski princip poznatiji je pod nazivom „jetrena dijeta”. Jetrena dijeta ne znači samo nadoknadu kalorija i prehrambenih sastojaka, već ona znatno utječe i na tijek bolesti. Naime, odgovarajući dijetalni režim, koji uključuje dostatan broj kalorija te pravilan odnos osnovnih hranjivih sastojaka s posebnim naglaskom na sadržaj proteina, proizlazi iz razumijevanja poremećaja metaboličkih procesa u jetri. Dijetalni režim nije jedinstven za sve bolesti jetre. Osnovna je razlika u količini proteina i kaloričnoj vrijednosti koju sadrži. Međutim, za sve jetrene bolesti vrijede sljedeće preporuke: • Najviše kalorija bi trebalo potjecati iz ugljikohidrata kojima su bogate žitarice, voće, povrće i med. Preporučeni izvor bjelančevina su nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko, jaja i riba. Količinu masti potrebno je maksimalno reducirati (40 - 60 g dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje). • Povrće i voće se može jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s nekoliko kapi maslinova ulja i limunovim sokom. • Hranu soliti umjereno, a u slučaju pojave edema i nagomilavanja tekućine u trbušnoj šupljini (ascites) provodi se neslana dijeta. • Nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja te prženje i prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. • Hranu bi trebalo uzimati u češćim, manjim obrocima. • Pušenje se ne preporučuje. • Alkohol je strogo zabranjen. • Ako se pojave proljev i grčeviti bolovi, treba se držati uputa za akutnu upalu jetre.
Akutna upala jetre - Najčešći uzroci akutne upale jetre su virusi hepatitisa A, B i C, akutni alkoholni hepatitis, neki lijekovi i toksini. Svim navedenim uzrocima zajedničko je oštećenje i nekroza jetrenih stanica (hepatocita) manjeg ili većeg intenziteta. U početnoj fazi glavni simp-
8 | Vaše zdravlje #62
tomi su najčešće odsutnost apetita, povišenje tjelesne temperature, mukla bol ispod desnog rebrenog luka i u žličici, mučnina i povraćanje. U pravilu, bolesnicima koji ne povraćaju, barem ne intenzivno, propisuje se stroga dijeta, a nakon smirivanja simptoma zaštitna dijeta. Pothranjenim bolesnicima treba osigurati potrebne količine posebno esencijalnih nutrijenata. Totalna parenteralna prehrana je odabir za teške oblike akutne jetrene bolesti praćene intenzivnim povraćanjem. Čajna dijeta provodi se u početku akutne upale kad nemate teka i ne možete konzumirati hranu. Nastojte piti čaj (kamilica, metvica, matičnjak, šipak, komorač) zaslađen šećerom ili medom. Ako vam odgovara, pokušajte konzumirati kompot od jabuke, juhu od povrća s rižom, krupicom ili tijestom. Stroga dijeta za prijelazno razdoblje još uvijek je poštedna i sastoji se od jela i pića koja ne opterećuju probavu i jetru. Osim čajne dijete, možete, pogotovo ako vam se vraća apetit, uzimati jogurt, posni svježi sir, krupicu ili rižu na mlijeku, sluzave juhe, juhe uz dodatak riže, zobenih pahuljica i ječma. Zaštitna dijeta primjenjuje se nakon stroge, prijelazne prehrane, ako se osjećate dobro i vratio vam se apetit. Tada se nastojte držati uputa za dijetoterapiju kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa (tablica 3 i 4).
Prehrana bolesnika kod portalne encefalopatije i jetrene kome - Glavni i najvažniji poremećaj živčanog sustava uzrokovan kroničnom bolešću jetre, osobito cirozom, je hepatična (portalna) encefalopatija. Ako vam prijeti nastanak portalne encefalopatije prehranom je potrebno spriječiti nagomilavanje amonijaka u organizmu. Aminokiseline metionin, fenilalanin i tirozin mogu pridonijeti nastanku encefalopatije. Stoga se meso, riba i jaja u toj fazi bolesti ne preporučuju jer sadrže navedene aminokiseline i potiču stvaranje amonijaka. Unosite male količine bjelančevina, pri čemu prednost dajte bjelančevinama biljnog podrijetla (mahunarke i žitarice) i bjelančevinama sirutke jer sadrže aminokise-
listopad/studeni2008.
BOLESTI JETRE
line (valin, leucin, izoleucin) koje se ne metaboliziraju u jetri. Drugim riječima, važno je konzumirati voće, povrće i žitarice jer njihovom razgradnjom nastaje manje amonijaka, a biljna vlakna u povrću i voću ubrzavaju njegovo izlučivanje
iz organizma. Također je važno unositi dovoljnu količinu ugljikohidrata kako bi se organizmu osigurala potrebna energija. Preporučuju se namirnice kao što su riža, rezanci i druga nemasna tjestenina, krumpir kuhani ili pire, pšenična
Tema broja
i kukuruzna krupica, žitarice, nemasni keksi, pasirano povrće i voće (bez kore i koštica) te odstajali kruh i dvopek. Takav način prehrane ne preporučuje se na dulje vrijeme jer je deficitaran esencijalnim aminokiselinama (tablica 1).
Tablica 1 - Jelovnik kod portalne encefalopatije i jetrene kome DORUČAK
RUČAK
VEČERA
čaj od metvice
juha od povrća
pire krumpir
marmelada
rižoto s mrkvom i brokulom
pire špinat
pecivo
cikla salata
kruh polubijeli
2 dl sirutke
kruh polubijeli
1.dan
pire od jabuka energetska vrijednost - 6823kJ/1631 kcal; bjelančevina - 40 g; masti - 27 g; ugljkohidrata - 312 g
2.dan čaj od šipka
potaž od griza s peršinom
špageti
med
varivo od mahuna
umak od mrkve i rajčice
pecivo
kruh bijeli
zelena salata s celerom i
pire od jabuka
kompot kruška
limunovim sokom
energetska vrijednost - 6989kJ/1670 kcal; bjelančevina - 38 g; masti - 26 g; ugljkohidrata - 324 g
3.dan čaj od kamilice
juha od cvjetače
keksi
miješano povrće na lešo s maslinovim uljem
pecivo
pečene jabuke
puding na mix. kompotu
kruh polubijeli
okruglice od sira i griza
energetska vrijednost - 6628kJ/1584 kcal; bjelančevina - 39 g; masti - 42 g; ugljkohidrata - 263 g
4. dan čaj od matičnjaka
juha od krumpira s peršinom
varivo od miješanog povrća
med
rižoto od tikvica
kruh polubijeli
kruh
salata matovilac i radič
sok od naranče - ocijeđeni
kruh polubijeli
energetska vrijednost - 6980kJ/1669 kcal; bjelančevina - 39 g; masti - 37 g; ugljkohidrata - 303 g
5. dan čaj od sikavice
juha od mrkve
marmelada
blitva lešo
pecivo
kruh polubijeli
2 dl sirutke, kruh polubijeli
banana
knedle sa džemom
energetska vrijednost - 6720kJ/1606 kcal; bjelančevina - 40 g; masti - 29 g; ugljkohidrata - 306 g
6. dan čaj od metvice
prežgana juha
keksi
pire krumpir i pire grašak
pecivo
kruh bijeli
pire od jabuke
sok od jabuke i mrkve
žganci sa sirom
energetska vrijednost - 6783kJ/1621 kcal; bjelančevina - 40 g; masti - 31 g; ugljkohidrata - 295 g
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 9
Tema broja
BOLESTI JETRE
Masna jetra - Debljina i alkohol najčeš ći su uzroci nakupljanja masti u jetri, koja potiskuje normalnu građu jetrenih stanica. Neumjerenost u hrani i piću tjera jetru na „prekovremeni“ rad, a umorna i masna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao zdrava jetra. Najbolji način liječenja je izbjegavanje alkohola te pravilna i uravnotežena prehrana. Na dobrom ste putu uvedete li redukcijsku dijetu (tablica 2) koja sama po sebi podrazumijeva izbjegavanje masnog, prženog, gaziranog i previše zaslađenog.
že dodanu sol, kao što su konzervirana i procesirana hrana, suhomesnati proizvodi, tvrdi i topljeni sirevi te mononatrijev glutamat. Nastojte konzumirati namirnice koje su prirodni diuretici, a ujedno potiču rad bubrega i jetre: peršin, radič, rikula,
češnjak, šparoge, limun, čaj metvica i čaj kopriva.
Prehrana kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa (tablica 3 i 4) Dijetoterapija kroničnih stanja bolesne jetre ovisi o težini i uznapredovalosti
Tablica 3 - Jelovnik kod kronične upale jetre, ciroze jetre i hepatitisa Doručak
Užina 10 sati
Ručak
Užina 16 sati
Večera
1. dan
Bijela kava (cikorija) Pureća prsa u ovitku Pecivo Voće
2 dl soka od cikle i mrkve
Pileća juha Pirjana piletina Restani krumpir s peršinom Salata od radiča
Pečena jabuka
Brancin pečen u foliji Blitva lešo s maslinovim uljem
2. dan
Čaj od metvice Med Margo s omega 3 Kruh
2 dl sirutke
Goveđa juha Teleći naravni Rizi-bizi Salata od ribane cikle s limunovim sokom
Kompot kruška
Pileći ujušak s noklicama Probiotik
3. dan
Čaj od šipka Kuhano jaje Svježi sir posni Pecivo
Pire jabuka
Varivo od miješanog povrća (cvjetača, brokula, mrkva, krumpir, korabica) s purećim mesom Voćni biskvit
Jogurt light
Tjestenina s mljevenim mesom Salata od matovilca
4. dan
Griz na mlijeku s cimetom Banana
Kompot breskva
Goveđa juha Kuhana junetina Pire krumpir Umak od mrkve i rajčice
Petit keksi Čaj
Pureća prsa s artičokama i maslinovim uljem
5. dan
Čaj kamilica Marmelada Margo light Kruh
2 dl sirutke
Riblja juha Kuhani file oslića Kuhani krumpir s peršinom Tikvice lešo s maslinovim uljem
Voćni frape
Žganci sa sirom Jogurt light
Prehrana jetrenih bolesnika s ascitesom - Otekline i ascites siguran su
6. dan
Kompot jabuka
Juha od piletine Pečena piletina Pire krumpir Pire špinat
Puslice
znak da vam se tekućina, a s njom i sol, nepotrebno zadržavaju u organizmu. Zato ih valja ograničiti na najmanju moguću mjeru. Hrana se ne smije soliti niti dosoljavati. Osim toga, svakako valja izbjegavati namirnice koje u sebi sadr-
Čaj od sikavice Pureća tost šunka Probiotik Pecivo
Juneći gulaš Zelena salata s celerom
7. dan
Mlijeko Cornflakes Voće
Sok od cikle i mrkve
Juha od povrća Pirjana teletina Valjušci Salata od matovilca s rajčicom
Puding vanilija
Škarpina pečena u foliji Povrće lešo s maslinovim uljem
Tablica 2 - Jelovnik kod redukcijske dijete Doručak 8 sati
Voćna salata (ananas, jabuka, breskva) 150 g
Užina 10 sati
Jogurt 0.9 % m.m. 2 dcl
Ručak 14 sati
Riblja juha Škarpina lešo 160 g Zelena / radič salata 200 g
Užina 16 sati
Naranča 100 g
Večera 19 sati
Mediteranska salata 200 g - riža 60 g - grašak 50 g - kukuruz 15 g - celer 2 g - mrkva 45g i sok od limuna - maslinovo ulje 5 g Cikla salata (ribana, kuhana) 200 g
10 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
BOLESTI JETRE
patološkog procesa. Pravilnim odabirom namirnica svakako ćete utjecati na poboljšanje kvalitete života.Osim toga, važan je i način pripremanja jela. Ne
preporučuje se priprema jela sa zaprškom, prženje te prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. Meso bi trebalo biti kuhano, pečeno u
Tema broja
foliji ili vrećici za pečenje te pirjano u vlastitom soku uz minimalan dodatak ulja.
Tablica 4 - Što smijemo, a što trebamo izbjegavati kod kronične upale, ciroze jetre i hepatitisa
Namirnice
Preporučuje se
Juhe
Nemasne juhe od dopuštenog mesa, povrća i ribe s ukuhanom sitnom tjesteninom, rižom ili krupicom. Juhe pripremati bez zaprške
Mesa
Nemasno mlado meso pirjano u vlastitom soku, kuhano ili pečeno u foliji ili vrećici za pečenje (teletina, junetina, kunić, bijelo meso peradi bez kožice)
Ribe
Bijele ribe kuhane ili pečene u foliji ili vrećici za pečenje (brancin, škarpina, oslić i sl.)
Masne ribe (skuša, tuna, srdela, šaran, som), riblje konzerve, lignje, dagnje, rakovi
Tvrdo kuhana jaja
Pržena i pečena jaja
Jaja
Preporučuje se u manjim količinama
Ne preporučuje se Masne juhe, juhe od kupusa, juhe od suhog mesa, industrijske juhe
Pureća prsa u ovitku, toast šunka
Pržena i pohana mesa, dimljena mesa, salame i trajne kobasice, paštete, mesne konzerve, masno svinjsko i juneće meso
Mlijeko i mliječni proizvodi
Obrano mlijeko 1 % m.m., posni svježi sir, jogurt light, sirutka, probiotik i ostali fermentirani mliječni proizvodi s manjim postotkom masti
Kruh i žitarice
Bijeli i crni kruh, dvopek, tost, sve vrste tjestenine, valjušci, pšenična i kukuruzna krupica, riža
Kruh s integralnim žitaricama, svježi, vrući kruh i pecivo, dizana tijesta, kroketi
Povrće i salate
Krumpir (kuhani, pire, valjušci od krumpira), špinat, blitva, tikvice, korabica, cvjetača, brokula, mrkva, svježa rajčica, pasirani grah, grašak i mahune Mlada salata s limunovim sokom (cikla, zelena salata, matovilac, maslačak, radič)
Paprika, kupus, hren, poriluk, kiseli kupus, krastavci, kelj, konzervirano povrće, prženi i pečeni krumpir
Masnoće
Maslinovo ulje, bučino ulje
Suncokretovo ulje, margo
Svinjska i guščja mast, majoneza, maslac
Slastice
Biskvit, puding, krupica i riža na mlijeku, keksi, voćni kolači, med od kestena
Palačinke (nemasne)
Kolači s puno nadjeva, pržena i dizana tijesta, torte s kremama, orasima i bademima
Voće
Zrelo i oljušteno svježe voće: jabuke, banane, breskve, kompoti, kašice, marmelada, džem, voćni frape
Citrusi
Neoguljeno, nedozrelo voće, grožđe, ogrozd, ribiz, šljive, dunje, orasi, lješnjaci, bademi, konzervirano voće
Pića
Blagi biljni čajevi (kamilica, matičnjak, metvica, sikavica), šipak, negazirana pića, voćni sokovi od svježeg voća
Mineralne vode
Crni čajevi, crna kava, pivo, vino, žestoka pića, gazirani sokovi
Začini
Limunov sok, sol umjereno
Jabučni ocat - razblaženi, lovor, kopar, ružmarin, metvica, mažuran, protisnuti češnjak
Crveni luk, senf, hren, alkoholni ocat, začinska paprika
listopad/studeni2008.
Voćni jogurt
Punomasno mlijeko, zreli, masni sirevi, dimljeni sir, vrhnje
Vaše zdravlje #62 | 11
Melita Smolek, dr. med., Oktal Pharma
Promo
PIERRE FABRE - AVÈNE
Kad akne postanu
ozbiljan problem
U liječenje teškog oblika akne uključuje se i oralna terapija jer sredstva koja se nanose na kožu nisu dovoljna (gnojni prištići), upalni proces može zahvaćati i dublje dijelove folikula dlake, zbog čega nastaju tvrdi i bolni čvorovi. Često nakon ovakvog oblika akni ostaju ružni ožiljci. Uz lice mogu biti zahvaćeni i gornji dijelovi trupa, vrat i nadlaktice. U liječenje teškog oblika akne uključuje se i oralna terapija jer sredstva koja se nanose na kožu nisu dovoljna. Kako ovakva terapija snažno isušuje kožu, određuje je isključivo liječnik, specijalist dermatolog. Primjer takve terapije su derivati retioničke kiseline (tretinoin, izotretinoin, adapalen) ili je u pitanju opća terapija (npr. antibiotici, hormonska terapija) koja zahtijeva temeljit prethodni pregled pacijenta s obzirom na to da ima učinke na cijeli organizam. Podnošljivost ove agresivne terapije poboljšat će se u kombinaciji s neutralnim proizvodima za svakodnevnu njegu. koji ujedino smanjuju broj pacijenata koji odustaju od terapije zbog jako izraženih nuspojava, kao što su iritacija, crvenilo i suhoća kože te suhoća i ispucalost kože usana.
Laboratoriji Avène preporučuju... Iz laboratorija Avène preporučujemo liniju proizvoda Cleanance, odnosno nove proizvode po imenu Clean-Ac. Akne su glavni razlog zbog kojeg adolescenti posjećuju liječnika. Problem je najčešće privremen, praćen masnom kožom i pokojim prištićem. No, katkad postaje vrlo ozbiljan, pa se uz akne javlja velik broj mitesera, mrlja i prištića, što zahtijeva liječenje. Akne se ponekad pojavljuju i kod odraslih, osobito mladih žena koje imaju prištiće i mrlje na donjem dijelu lica. Akne u odrasloj dobi zapravo su prilično čest problem. Težak oblik akne ( Acne papulopustulosa, Acne conglobata) karakteriziran je vrlo mješovitom kliničkom slikom, tako da uz komedone, papule (prištići) i pustule 12 | Vaše zdravlje #62
Clean-Ac Derma-Cleanser - Blago kremasto sredstvo za čišćenje koje pruža maksimalnu čistoću kože i savršeno je prilagođeno koži koja je iziritirana i suha zbog djelovanja lijekova za lokalnu primjenu ili izotretinoina, koji je preporučio dermatolog. Sadrži visok postotak termalne izvorske vode Avène koja ublažava iritaciju te odabrane masne sastojke koji ublažavaju isušujući učinak terapije.
Clean-Ac hidratantna umirujuća krema - Nježna krema koja vlaži i njeguje kožu te joj vraća osjećaj ugode. Redovita uporaba, ujutro i navečer, izbrisat će negativne listopad/studeni2008.
F?;HH; <78H; # 7LĂ&#x17E;D; Fhece
kĂš_da[ b_`[aelW aWe je ik ik^eøW" f[YaWd`[" pWj[]dkjeij _ b`kiaWd`[ ae [$ Kp feceø 9b[Wd#7Y ah[c[" ae`W lW k ae k Ăš_d_ c[aec" bWa [ ø[j[ fheleZ_j_ c[Z_Y_dia_ jh[jcWd$ DW kid[ _ik [d[ b_`[ael_cW d[ pWXehWl_j[ dWd_`[j_ 7lÂ&#x201E;d[ XWb# pWc pW kid[ i ZeZWjaec 9ebZ ah[c[$
Ab_d_ĂšaW _if_j_lWd`W ik feaWpWbW$$$ Ab_d_ĂšaW _if_j_lWd`W ZeaWpWbW ik aeh_ij elWal[ ZeZWjd[ j[hWf_`[ k jh[j_hWd`k j[ a_^ eXb_aW Wad_$ 9b[Wd#7Y :[hcW#9b[Wdi[h j[ij_hWd `[ dW ae dk feZde# b`_leij _ kĂš_dael_jeij k ikpX_`Wd`k ae d_^ dkife`WlW aeZ +' fWY_`[djW i WadWcW b_`[Ăš[d_c ehWbd_c _pejh[j_de_dec _b_ beaWbd_c lhbe _h_j_hW`kø_c fh_fhWlY_cW$ H[pkbjWj_ ik feaW# pWb_ ib`[Z[ø[0 Â&#x161; dWaed Ăš[j_h_ j`[ZdW fh_c`[d[ ZlW fkjW Zd[lde" fh[cW fheY`[d_ Z[hcWjebe]W" Ze be `[ Ze pdWjde] feXeb` Wd`W ab_d_Ăša_^ feaWpWj[b`W _h_jWY_`[ ae [ Â&#x161; fh_c_`[ø[de `[ ijWj_ij_Ăša_ pdWjde feXeb` Wd`[ ikX`[aj_# ld_^ pdWaelW" aWe je ik ei`[øW` d[bW]eZ[" pWj[]dkj[ ae [ _ ilhX[ W Â&#x161; lhbe fep_j_lde ik eY_`[d`[dW eh]Wdeb[fj_ĂšaW ile`ijlW fhe_pleZW" aWe _ d`[]el kĂš_dWa dW ae _ dWaed fh_c`[d[$ EY_`[d`[d[ ik ib`[Z[ø[ aWhWaj[h_ij_a[" _ je aWe feije# jWa _if_jWd_aW ae`_ fh_c`[øk`k fhec`[d[ dW ae _ dWaed fh_c`[d[0 # c[aW ae W # /& # ei`[øW` k]eZ[ dW ae _ # -. # feZWjdW ae W # -, # Ăš_ijW ae W # /& # ^bWZ_ ae k # /( Aepc[j_ĂšaW ile`ijlW0 Â&#x161; bW]Wde i[ _if_h[ # /& Â&#x161; ZeXhW j[aijkhW # .( Fhel[Z[de `[ _ ab_d_Ăšae _if_j_lWd`[ i 9b[Wd#7Y ah[cec" _ je dW ,,) fWY_`[djW ae`_ ik kp_cWb_ ehWbd_ _pejh[j_de_d$ Ah[cW i[ dWdei_bW ZlW fkjW Zd[lde" W fheY`[dW kĂš_dael_jeij_ k ikpX_`Wd`k dkife`WlW ehWbd[ j[hWf_`[ fhel[Z[dW `[ dWaed Ăš[j_h_ j`[ZdW$ H[pkbjWj_ ik feaWpWb_ ZW i[ ijWj_ij_Ăša_ pdWjde icWd`_e Xhe` fWY_`[dWjW iW0 Â&#x161; _phW [dec ik^eøec ae [ # iW -+ dW (& Â&#x161; fe`Wlec b`kiaWd`W # iW )& dW + Â&#x161; Yhl[d_bec ae [ # iW )+ dW '+ Â&#x161; ei`[øW`[c pWj[]dkj[ ae [ # iW +& dW '+ $ b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
9b[Wd#7Y ^_ZhWjWdjdW kc_hk`køW ah[cW
9b[Wd#7Y :[hcW#9b[Wdi[h
7lÂ&#x201E;d[ XWbpWc pW kid[ i ZeZWjaec 9ebZ ah[c[$
D[ eab_`[lW`j[ fei`[j_j_ b_`[Úd_aW KdWjeÚ ile`e` eÚ_je` `[ZdeijWldeij_" Wad[ ik pWfhWle lhbe aecfb_Y_hWdW ijlWh$ De" d[ pWXh_d`WlW`j[ i[$ :`[bejlehWd jh[jcWd iWZW `[ ZeijkfWd pW ilWa_ j_f Wad_" W feXeb` Wd`W ik Ú[ije if[ajWakbWhdW$ PWje" d[ eZ]WúW`j[ fei`[j_j_ b_`[Ú# d_aW _b_ f_jWj_ b`[aWhd_aW pW iWl`[j$ Ed_ ø[ lWc ZWj_ dW`Xeb`_ ce]kø_ b_`[a$ Kp je" iWl`[jelWj ø[ lWc ae`[ aepc[j_Úa[ Z[hcWjebe a[ fhe_pleZ[ jh[XWj[ kfejh[Xb`WlWj_" ae`_ ø[ _ijeZeXde feXeb` Wj_ _ ebWa Wj_ kp_cWd`[ b_`[aelW$ LW [ pZhWlb`[ ,( r ')
Marijana Ćudina, mr. pharm., Oktal Pharma
Promo
MERZ
Lijepa i njegovana Koža - Na njezinu vitalnost utječu genetsko naslijeđe, vanjski štetni čimbenici (pretjerano izlaganje UV zrakama, vjetar, smog, prašina, hladnoća) i loše životne navike, što rezultira ubrzanim starenjem kože. Osim dobi i hormonalnog statusa, na izmjenu tvari u koži veoma utječe dostatan unos hranjivih tvari. U tom smislu, za zdravlje kože važni su: Vitamin A - potiče obnovu oštećenog tkiva, povećava elastičnost kože, sprječava isušivanje i smiruje kožu podložnu upalama (akne, ekcemi). Nadalje, štiti od štetnog utjecaja sunčevih zraka i održava ravnomjernu preplanulost dulje vrijeme. Vitamin E - antioksidans koji usporava starenje kože, potiče perifernu cirkulaciju, pomaže kod osjetljive i suhe kože sklone pojačanoj pigmentaciji te sprječava pucanje kapilara. Vitamin C - sudjeluje u sintezi kolagena, ubrzava zacjeljivanje rana, štiti od slobodnih radikala i ublažava oštećenja zbog UVA i UVB zračenja. Vitamini B skupine - vitamin B2 (riboflavin) štiti kožu i sluznice od pucanja; vitamin B3 (nikotinamid) pomaže kod suhe i upaljene kože; vitamin B5 (pantotenska kiselina) borac je protiv problematične kože, pospješuje rast novih stanica, dok njegov nedostatak može dovesti do depigmentacije dijelova kože; vitamin B9 (folna kiselina) važan je sastojak RNA i DNA, genetskog materijala koji upravlja rastom i obnovom svih stanica Vitamin H (biotin) - pokazuje povoljne učinke kod sitnog ljuskanja i prhutanja kože, seboreje vlasišta i ragada u kutovima usana Cink - mineral koji pomaže zacjeljivanje rana, smiruje kožu sklonu iritacijama i upalama te pozitivno utječe na cijeli imunološki sustav. Kosa - Uglavnom se sastoji od rožnate tvari, keratina, najjačeg ljudskog proteina građenog od aminokiselina sa znatnim utjecajem na izgled i strukturu kose (cistein, metionin). Znanstvene studije pokazale su da se tijekom životnoga vijeka jedne vlasi (tri godine) postotak aminokiselina smanji čak za 50 posto, pretežito onih koje su odgovorne za njezinu čvrstoću. Vitamini važni za zdravlje kose su: vitamin A - daje punoću i sjaj; vitamin B5 - ubrzava rast i čuva pigmentaciju; vitamin H (biotin) - ima ulogu u tvorbi osnovne keratinske supstancije, čime osigurava čvršću strukturu te sprječava pucanje i cvjetanje; vitamin E - sudjeluje u obnovi strukture vlasi i regeneraciji stanica. Minerali važni za zdravlje kose: željezo - ulazi u sastav enzima koji sudjeluju u izgradnji stanica krvi, a uz vitamine B6 i B12 sprječava pojavu slabokrvnosti koja se, među ostalim, manifestira pojačanim opadanjem i slabijom kvalitetom kose. Nokti - Njihov izgled može biti dobar pokazatelj općeg zdravlja, pa se neki nedostaci u prehrani očituju upravo promjenama na noktima. Manjak bjelančevina, folne kiseline, i vitamina C uzrokuje pojavu zanoktica; manjak vitamina A i kalcija dovodi do krhkih i lomljivih noktiju; nedostatak vitamina B skupine očituje se okomitim ili horizontalnim linijama na noktima i lomljivošću; nedostatak željeza stvara udubljene nokte, a uzdužne pruge i bijele točke po noktima mogući su znak nedostatka cinka. Ako hranom ne unosite dovoljne količine hranjivih tvari, preporučujemo Merz Spezial Dražeje, koje će osigurati dovoljnu količinu vitamina i minerala te vašu kožu učiniti svježom i blistavom, a kosu i nokte čvrstima i lijepima.
14 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
MEDIKA
Promo
Za ljepotu kose L’erbolario prirodna kozmetika pripremila je za vas liniju šampona i balzama koji će vašoj kosi pružiti potpuni tretman njege i obnavljanja.
Suha kosa Šampon za pranje i njegu suhe i lomljive kose s ekstraktom koprive blagotvorno djeluje na kosu oštećenu bojanjem, oksidacijom i ondulacijom, a sprječava i njezino prekomjerno ispadanje. Nakon pranja kose šamponom, upotrijebite Regenerator za kosu s ekstraktom koprive, octom i karite maslacem. Regenerator djeluje na kosu u cijelosti, naročito na njezine oštećene dijelove, daje joj volumen i štiti od isušivanja tijekom sušenja kose sušilom. Šampon za često pranje i sprječavanje ispadanja kose s prosom i sojom, obogaćen vitaminima i pantenolom jača i čini sjajnom sve tipove kose. Balzam nakon pranja kose s prosom i sojom obogaćen je oligoelementima i glikoproteinima koji hrane i regeneriraju veoma oštećenu i ispucanu kosu.
Masna kosa Šampon za pranje i njegu masne kose s orahom uklanja višak sebuma i uspostavlja prirodnu ravnotežu kose i vlasišta, i to zahvaljujući svojim adstringentnim svojstvima. Kosa dobiva volumen i čvrstoću, postaje sjajnija i lakše se kovrča.
Probelmi s prhuti Šampon protiv prhuti s propolisom učinkovito uklanja postojeću masnu i suhu prhut te sprječava stvaranje nove. Propolis djeluje protuupalno, hrani vlasište i normalizira pretjerano ljuštenje kože.
Osjetljiva kosa i vlasište Šampon za pranje i njegu svijetle kose s kamilicom namijenjen je svijetloj kosi koju njeguje blago i nježno, čineći je mekom, elastičnom i sjajnom. Sport šampon za tuširanje s mirtom i kaduljom objedinjuje pjenu za tuširanje i šampon u jedinstven proizvod. Namijenjen je svima koji se aktivno bave sportom jer je pogodan i za višekratno pranje tijekom dana.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 15
prim. mr. sc. Porin Perić, dr. med., spec. fizijatar - reumatolog, Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb, Kišpatićeva 12
Fizikalna medicina
TENISKI LAKAT
Gem, set... ali ne i meč Bol u početku može biti blaga, ali se vremenom, osobito pri daljnjoj uporabi šake, bolovi sve više pojačavaju Trošenje i zamor mišićnih skupina
Pod pojmom teniski lakat podrazumijevamo bolest ili sindrom prenaprezanja mišića ispružača (ekstenzora) šake na svom tetivnom hvatištu za nadlaktičnu kost (ispružači šake dovode šaku u području ručnoga zgloba u položaj potpune ispruženosti prema podlaktici - dakle suprotno od potpunog stiska šake). Stoga kažemo da teniski lakat spada u skupinu entezopatija ili entezitisa (degenerativne upalne promjene tetivnih pripoja za kost) i ujedno u najčešće zastupljenu entezopatija uopće. U medicini se to stanje naziva i lateralni ili radijalni epikondilitis (prema epikondilu nadlaktične kosti, tj. mjestu gdje se hvataju ekstenzorni mišići šake - vanjski dio lakta). Postoji i medijalni ili ulnarni epikondilitis (unutarnji dio lakta) koji nastaje radi preopterećenja pregibača (fleksora) mišića podlaktice i šake, koji rade upravo suprotnu kretnju od ekstenzora, dakle stišću šaku. Kod sportaša se ta entezopatija naziva lakat bacača koplja ili golferski lakat. 16 | Vaše zdravlje #62
Prvi opisi teniskog lakta datiraju s kraja 19. stoljeća, upravo kod sportaša, posebice tenisača. Nedugo zatim, bolest je opisana i u drugih zanimanja kod kojih je prisutan rad s čvrsto stisnutom šakom i učestalim ispružanjem šake. Tako je bolest opisana u limara, kovača, pekara, postolara, poslije i u vozača kamiona, zubara, daktilografa, kad zapravo već govorimo i o mogućem profesionalnom oboljenju. Učestalom i prekomjernom upotrebom navedenih mišićnih skupina u nekim zanimanjima i sportovima, na neki način dolazi do bržeg trošenja i zamora hvatišta mišića i pojave prvih simptoma. Prevladavajući simptom je bol u području vanjske strane lakta, na mjestu hvatišta ispružača šake za vanjski epikondil donjeg dijela nadlaktične kosti. Bol u početku može biti blaga, ali se vremenom (osobito pri daljnjem korištenju šake) bolovi sve više pojačavaju, tako da poslije mogu u cijelosti ometati uobičajene radne, kućne i sportske aktivnosti bolesnika. Tipično, bolnost na dodir najizraženija je na samom hvatištu tetive za kost (vanjski dio lakta). Važno je spomenuti da pokreti u zglobu lakta gotovo nikad nisu ograničeni. Neki put bolnost se iz mjesta izvorišta boli (vanjski dio lakta i nadlaktice) može proširiti prema podlaktici sve do prstiju.
Putokaz do dijagnoze Postoje određeni testovi koji nam služe kao putokaz prema ispravnoj dijagnozi. Najpoznatiji od njih je Millsov test (prema autoru koji ga je prvi opisao). Sastoji se u tome da ispitivač pruža otpor nastojanju bolesnika da ispruži stisnutu šaku dok je ruka ispružena u laktu. Pri takvom testiranju najjača bol se tipično javlja u području hvatišta mišića ispružača za vanjski epikondil nadlaktične kosti. Zbog istih razloga, vrlo često se javlja bol pri običnom rukovanju. Osnovni laboratorijski nalazi i rtg slike lakatnoga zgloba najčešće su uredni. Pri jasnoj kliničkoj slici najčešće nije niti potrebna dodatna obrada, nego se odmah prelazi na liječenje.
listopad/studeni2008.
J;D?IA? B7A7J <_p_aWbdW c[Z_Y_dW
D[aeb_ae ijkfd`[lW b_`[ù[d`W Eideld_ feijkbWj k b_`[ù[d`k l[ø_d[ Xeb[ij_" fW jWae _ j[d_# iae] bWajW `[ij je hWd_`[ feijWlb`[dW Z_`W]depW Xeb[ij_$ DW jW` dWù_d ce]kø[ `[ eZcW^ _ dW lh_`[c[ feù[j_ i b_`[ù[d`[c ae`[ i[ iWije`_ eZ d[aeb_ae ijkfd`[lW$ DWaed feijWlb`Wd`W Z_`W]dep[ j[d_iae]W bWajW" k fhle` \Wp_ `[ fejh[Xde _pX`[]WlWj_ il[ fheleY_hW`kø[ feah[j[ ae`_ ZeZWjde fe]eh WlW`k i_cfjec[ [f_aedZ_b_j_iW$ :Wab[" fh[fehkùk`[ i[ c_helWd`[ kp fh_c`[dk WdWb][j_aW _b_ d[ij[he_Zd_^ Wdj_h[kcW# j_aW pW kXbW WlWd`[ XebelW" ae`_ ce]k X_j_ _dj[dp_ld_ k feù[j# ak Xeb[ij_$ BeaWbde" dW c`[ije dW``Wù[ Xeb_" lhbe `[ aeh_idW _ kù_dael_jW fh_c`[dW ^bWZd_^ eXbe]W" _b_ `e Xeb`[ b[ZW" d[aeb_ae fkjW Zd[lde f[j Ze '& c_dkjW$ AeZ _phWp_j_^ XebelW" ce]kø[ `[ _ _ceX_b_p_hWj_ hkak j_`[aec d[aeb_ae ZWdW" aeh_ j[d`[c if[Y_# `Wbde fh_fhWlb`[d_^ kZbW]W$ K Wakjde` \Wp_ `[ aeh_idW _ fh_c`[dW beaWbd[ _d\_bjhWY_`[ aehj_aeij[he_ZW jpl$ XbeaWZ[ k feZhkù`k d[feih[Zde _ifeZ _b_ eae ^lWj_ jW j[j_l[ pW aeij$ Fh[fehkùk`[ i[ fh_c_`[d_j_ dW`l_ [ Ze jh_ beaWbd[ _d\_bjhWY_`[$ 7ae d[ Zeú[ Ze feXeb` Wd`W i_cfjecW" b_`[ù[d`[ jh[XW dWijWl_j_ Zhk]_c hWife# be _l_c c[jeZWcW$
Ki\elkXúef jdXeala\ Yfc ` [a\cla\ jXk`dX Fh_c`[dW b_`[aelW fhej_l Xeb_ k c_ _ø_cW _ p]beXel_cW `[ _heaW" de d_ik il_ b_`[ael_ `[ZdWae i_]khd_ pW fh_c`[dk$ El_ b_`[ael_ i[ hWpb_ak`k fe Waj_lde` jlWh_" j`$ Z`[bWjde` aec# fed[dj_ ae`ec eijlWhk`k ile` kù_dWa$ L[pWde kp i_]kh# deij fh_c`[d[ dWl[Z[d_^ fhe_pleZW _ hWpl_`Wd`[ dkife# `WlW" b_`[ael_ ae`_ k ilec iWijWlk iWZh [ _Xkfhe\[d aWe Waj_ldk ikfijWdY_`k fh_pdWj_ ik eZ il`[jia_^ pZhWlijl[d_^ eh]Wd_pWY_`W aWe fhe_pleZ_ dW`cWd`[] h_p_aW eZ dWijWdaW dkife`WlW k iakf_d_ _ij[ dWc`[d[$
Feijkfd_c icWd`[d`[c XebelW" fh[bWp_ i[ dW fheleú[d`[ c[Z_# Y_dia[ ]_cdWij_a[ l`[ X_ pW dWl[Z[de feZhkù`[$ DW`lW d_`[ `[ ZeXhe _ij[]dkj_ iahWø[d[ c_ _ød[ _ l[p_ld[ ijhkajkh[$ :hk][ lhij[ l`[ X_ h_`[jae ik fejh[Xd[$ K aWid`_c \WpWcW Xeb[ij_ eZ Zhk]_^ \_p_aWbd_^ fheY[ZkhW ce [ i[ fh_c_`[d_j_ kbjhWplka dW c`[ije Xeb_" i fhec`[d`_l_c kù_daec$ Feijkfd_c fefk jWd`[c XebelW Xeb[id_ak ik][h_hWce ZW febW]Wde feùd[ i keX_ùW`[d_c Zd[ld_c Waj_ldeij_cW kp aeh_ j[d`[ pW j_jd[ fel[ia[ fh_ l[ø_c c_ _ød_c Waj_ldeij_# cW$ PW j_jdW fel[iaW i[ feijWlb`W fh[ae ]ehd`[] Z_`[bW feZ# bWaj_Y[ pW^lWø[d[ hka[ _ _cW pWZWøk hWij[h[ø[d`W `e kl_`[a d[Zeleb`de efehWlb`[de] fhWle] ^lWj_ jW c_ _øW _ifhk WùW$ K jec ibkùW`k i[ l[ø_dW efj[h[ø[d`W pWZh WlW k l_i_d_ d[[bWij_ù# d[ fel[ia[" ae`W i[ dWbWp_ d[aeb_ae Y[dj_c[jWhW _ifeZ fhWle] ^lWj_ jW c_ _øW$ PW j_jdW fel[iaW _cW d[eX_ùde lW dk kbe]k k ifh`[ùWlWd`k dWijWdaW del_^ [f_peZW j[d_iae] bWajW$ ?ijeZeXde i[ fh[fehkùk`[ j[c[b`_je pW]h_`WlWd`W c_ _øW fh_`[ pW^j`[ld_`_^ hWZd_^ _ ifehjia_^ Waj_ldeij_$ 7ae dWl[Z[d_c c[jeZWcW b_`[ù[d`W j[d_iae]W bWajW d[ Zeú[ Ze feXeb` Wd`W" ce]kø[ `[ fhel[ij_ _ a_hkh ae b_`[ù[d`[$ K b_j[hW# jkh_ i[ dWleZ_ ZW _pc[úk f[j Ze '& feije Xeb[id_aW d[ h[W]_hW dW aedp[hlWj_lde d[a_hkh ae b_`[ù[d`[$ A_hkh ae b_`[ù[d`[ `[ _dZ_Y_hWde k f[hp_ij[djd_c ibkùW`[l_cW" dWaed [ij c`[i[Y_ d[kif`[ de] d[a_hkh ae] b_`[ù[d`W _b_ k ibkùW`k kù[ijWb_^ h[Y_# Z_lW fe]eh Wd`W _b_ felhWjW Xeb[ij_ ae`_ _dj[h\[h_hW`k i keX_ùW# `[d_c _lejd_c Waj_ldeij_cW$ b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
@[ZWd eZ _Xkfhe\[dia_^ b_`[aelW `[ _ :[[f H[b_[\ ][b$ :[[f H[b_[\ ][b iWZh _ Zl_`[ Z`[bWjd[ jlWh_0 _Xkfhe\[d _ c[djeb$ ?Xkfhe\[d k :[[f H[b_[\ ][bk ece]køk`[ fheZkb`[d_ kù_# dWa b_`[aW" Zea c[djeb Z`[bk`[ eZcW^ dWaed dWde [d`W ][bW dW ae k" icWd`k`kø_ Xeb _ kfWbk aeZ XebelW k p]beXe# l_cW" b[ú_cW _ c_ _ø_cW" aeZ h[kcWjia_^ XebelW _ ifehj# ia_^ epb`[ZW$ PXe] ile`[ kù_dael_jeij_" i_]khdeij_ fh_c`[d[ _ ù_d`[d_Y[ ZW `[Z_d_ dW jh _ jk _cW Zleijhkae Z`[belWd`[" :[[f H[b_[\ ][b `[ dW`fheZWlWd`_`_ fhe_pleZ pW dWl[Z[d[ _dZ_aWY_`[$
LW [ pZhWlb`[ ,( r '-
mr. sc. Sandra Kovačević, dr. med., spec. ginekologije i porodništva, Klinika za ginekologiju i porodništvo KB-a Merkur, Zajčeva 19, Zagreb
Ginekologija i porodništvo
ANTENATALNA SKRB
Za zdravije i sretnije majčinstvo Sveobuhvatnom skrbi u trudnoći moguće je smanjiti pobolijevanje i smrtnost djece u majčinu trbuhu i nakon rođenja Antenatalna ili prenatalna skrb definira se kao niz postupaka prema trudnicama koje provodi služba organizirane zdravstvene zaštite. Uključuje sve mjere i postupke (kontrolni pregledi, laboratorijske pretrage, dijagnostički postupci, savjeti liječnika, liječenje...) tijekom trudnoće s ciljem osiguranja optimalnih uvjeta za rast i razvoj ploda, poroda zdravog novorođenčeta i očuvanja zdravlja trudnice, buduće majke. Stoga je sveobuhvatnom antenatalnom skrbi moguće smanjiti perinatalni mortalitet i morbiditet (pobolijevanje i smrtnost djece u majčinu trbuhu i nakon rođenja). Izostanak menstruacije (amenoreja) prvi je znak trudnoće, a prvi dan posljednje menstruacije uzima se kao prvi dan trudnoće. Normalna trudnoća traje 280 dana ili 10 lunarnih mjeseci, odnosno devet kalendarskih mjeseci. Porod između navršenih 37 i 42 tjedna trudnoće smatra se terminskim porodom, dok se svi porodi prije 37. tjedna, a nakon 24. tjedna trudnoće smatraju prijevremenim porodom.
Test je pozitivan i što sad… Nakon izostanka menstruacije većina žena, pogotovo ako su nastojale ostati trudne, učini kućni test na trudnoću pomoću komercijalnih testova koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Ti testovi baziraju se na otkrivanju beta hCG-a, hormona svojstvenog trudnoći u mokraći. Vrlo su osjetljivi i gotovo sa 100-postotnom sigurnošću otkrivaju trudnoću. Ako trudnica nema subjektivnih tegoba (mučnina, povraćanje, nadutost, bolovi i sl.) ni objektivnih znakova ranih komplikacija u trudnoći (krvarenja, vaginalni iscjedak i sl.), kao ni opterećenu reproduktivnu ili opstetričku anamnezu (prijašnje bolesti ili operacije ginekoloških organa, problemi pri zanošenju, problemi u prethodnim trudnoćama i porodima, prethodne bolesti i sl.), prvi pregled u trudnoći valjalo bi učiniti između 8. i 12. tjedna trudnoće.
18 | Vaše zdravlje #62
Prvi pregled - Sastoji se od uzimanja obiteljske i osobne anamneze (povijest bolesti), kroz koju liječnik nastoji saznati sve o bolestima unutar obitelji i osobnim bolestima koje je trudnica preboljela ili od njih trenutačno boluje, a mogu utjecati na trudnoću, kao i o lijekovima koje uzima za eventualne kronične bolesti ili trenutačno zdravstveno stanje jer se većina lijekova ne smije uzimati tijekom trudnoće. Za ginekologa važne informacije su i podaci o prvoj menstruaciji, broju poroda, broju pobačaja, zadnjoj menstruaciji i općenito trajanju menstrualnog ciklusa. Zatim je potrebno učiniti laboratorijske pretrage krvi (kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor), pregledati mokraću test-trakom te izmjeriti krvni tlak i tjelesnu težinu. Slijedi ginekološki pregled radi uzimanja brisa za PAPA test i, ako je potrebno, briseva na bakterije. Oko 10. tjedna trudnoće obavlja se i prvi ultrazvučni pregled. Ako je trudnoća uredna, svaki sljedeći pregled planira se svakih tri do četiri tjedna, u posljednjim mjesecima trudnoće i češće (svakih dva do tri tjedna), a u posljednjim tjednima i svaki tjedan. Nakon što istekne termin poroda, pregledi se obavljaju svaki drugi dan.
Drugi pregled - Najčešće se obavlja oko 16. tjedna trudnoće. Na tom pregledu analiziraju se rezultati laboratorijske obrade i, po potrebi, trudnicu upućuje na dodatnu dijagnostičku obradu ili se i dalje rutinski kontrolira. Pri svakom pregledu, prije vaginalnog (ginekološkog) pregleda treba izmjeriti tjelesnu težinu trudnice i na osnovi vrijednosti odrediti prirast težine tijekom trudnoće, odnosno prirast težine u odnosu na prethodni pregled, izmjeriti krvni tlak i odrediti eventualnu nazočnost bjelančevina u mokraći. Navedenim pretragama se brzo i učinkovito otkrivaju pojedina patološka stanja u trudnoći, kao što su preeklampsija, gestacijski dijabetes, uroinfekcije, infekcije rodnice i tako dalje. Nakon 14. tjedna na svakom pregledu se slušaju i otkucaji djetetova srca (KČS - kucaji čedinjeg srca), a nakon 16. tjedna dodatno mjeri udaljenost fundusa (gornjeg pola maternice) od simfize (pubične kosti), tj. veličina
listopad/studeni2008.
ANTENATALNA SKRB
trbuha, na temelju čega se procjenjuje rast djeteta.
Bebina prva sličica Slikovni prikaz djeteta moguć je uz pomoć ultrazvučnog aparata. Svakoj trudnici bi u trudnoći trebalo napraviti barem tri klasična (dvodimenzionalna) ultrazvučna pregleda, pod uvjetom da se radi o urednoj i nerizičnoj trudnoći. Ako u trudnoći postoje neke bolesti koje bi je mogle ugrožavati, trudnoća nije postignuta prirodnim putem ili se radi o nekim specifičnim trudnoćama koje treba pomnije kontrolirati, ultrazvučnih pregleda može biti i više.
Prvi ultrazvučni pregled - Uobičajeno se obavlja između 10. i 11. tjedna trudnoće pomoću vaginalne sonde. Moguć je i prije (nakon 8. tjedna), posebno kod žena koje imaju veoma uredne mjesečne cikluse, pa ranije posumnjaju u moguću trudnoću. Na prvom ultrazvučnom pregledu određuje se trajanje trudnoće i očekivani termin poroda, potvrđuje se smještaj unutar maternice, otkrivaju eventualne višeplodne trudnoće, vide se obrisi glavice i utvrđuje je li plod živ, odnosno postojanje srčanih akcija. Ovaj pregled je važan i zbog isključivanja eventualnih patoloških procesa u zdjelici, kao što su ciste na jajnicima i slično.
listopad/studeni2008.
Prosječna dužina fetusa u ovom razdoblju je oko 2.5 cm, a težina oko 8 grama.
Drugi ultrazvučni pregled - Najčešće slijedi između 18. i 20. tjedna trudnoće i najvažniji je redovni ultrazvučni pregled jer najveću pozornost usmjerava na anatomiju fetusa (lubanja, mozak, kostur, lice, mokraćni sustav, probavni sustav i središnji živčani sustav, posebno kralježnica te provjerava rad srca i ošita). Bilježi se i položaj posteljice te količina plodove vode. Ovo je za buduće roditelje izuzetno važan pregled jer se, osim zdravlja, može utvrditi i spol djeteta. Fetus je sada u prosjeku dug oko 22 do 23 cm i težak oko 250 grama.
Treći ultrazvučni pregled - Većinom se radi između 32. i 34. tjedna, kad se na temelju određenih mjerenja potvrđuje pravilan rast djeteta, mogu se otkriti potencijalne promjene koje se nisu prikazale na prijašnjim pregledima, a i srce se znatno bolje prikazuje. Također se procjenjuje porođajna težina djeteta i njegovo opće stanje, stanje posteljice, kvaliteta i starost plodove vode te rotacija (okretanje djeteta s glavom prema dolje). Fetus doseže prosječnu duljinu od oko 42 cm i težinu od oko 1.800 grama. Na svakom pregledu nakon 14. tjedna trudnoće liječnik sluša otkucaje djetetova srca (KČS). Već od ranog stadija trudnoće djetetovo srce se može sluša-
Ginekologija i porodništvo
ti pomoću posebnog aparata koji pojačava otkucaje i prenosi na zvučnik tako da ih možemo čuti (CTG aparat - kardio tokograf). Pravilan ritam otkucaja daje informaciju liječniku da je s djetetom sve u redu. Nakon 28. tjedna djetetovo srce može se čuti i pomoću stetoskopa.
Pazite što i kako jedete Za zdravu trudnoću nije dovoljno samo ići redovito na preglede, nego je potrebno i pravilno se hraniti. Pravilna prehrana vrlo je važan dio trudnoće jer će se u tom slučaju i dijete zdravije razvijati. Iako se velikom broju trudnica u tom razdoblju ukus za hranu promijeni i često požele neku određenu vrstu hrane, postoje neka pravila pravilne prehranu koja mogu biti od pomoći. Naime, u trudnoći se potrošnja energije i hranjivih sastojaka u tijelu povećava, pa postoji potreba za njihovim povećanim unosom. Ipak, unošenje veće ili čak dvostruke količine hrane nije pravi pristup. Potrebno je dati prednost hrani s većim udjelom hranjivih tvari, tj. visokim udjelom vitamina i minerala u odnosu na kalorije. U trudnoći se potreba za energijom povećava za 225 kcal dnevno, što odgovara količini od 400 ml mlijeka ili sendviču sa sirom. Osnovno načelo pravilne prehrane u trudnoći je pravilnost i uravnoteženost - treba sadržavati voće, povrće, složene
Vaše zdravlje #62 | 19
=_d[aebe]_`W _ feheZd_ jle 7DJ;D7J7BD7 IAH8
j_`[aec deø_$ L[b_a[ aeb_ù_d[ cW]d[p_# `W dWbWp[ i[ k ehWi_cW" i`[c[daWcW" k fhe_pleZ_cW eZ _dj[]hWbd_^ _jWh_YW _ d[aec felhøk$
k]b`_ae^_ZhWj[" Y`[bel_j[ _jWh_Y[" cW^k# dWha[" d[cWide c[ie _ f[hWZ" cb_`[ùd[ fhe_pleZ[ _ d[pWi_ø[d[ cWid[ a_i[b_d[ X_b`dW kb`W _b_ h_XW $ Ei_c je]W" fejh[Xde `[ fef_j_ Zl_`[ Ze jh_ b_jh[ j[akø_d[ Zd[lde" fe ce]kødeij_ ùW`W _b_ leZ[$ öWa _ aWZ `[ fh[^hWdW khWldej[ [dW" pXe] fk [d`W" aedpkc_hWd`W _ cWd`_^ aeb_ù_dW Wbae^e# bW" kp_cWd`W b_`[aelW _b_ aedjhWY[fY_`ia_^ ih[ZijWlW d[aeb_ae ]eZ_dW fh_`[ pWù[øW fejh[XW pW c_ahe^hWd`_l_c jlWh_cW `[ `e _ l[øW$
<ebdW a_i[b_dW # Lhbe `[ lW dW l[ø dW iWcec feù[jak jhkZdeø[ pW hWple` ijW# d_YW _ fhWl_bWd hWij Z`[j[jW j_`[aec jhkZ# deø[$ DW`Xeb`[ `[ kp_cWj_ `[ l[ø d[aeb_ae c`[i[Y_ fh_`[ fbWd_hWd[ jhkZdeø[$ Ce [ i[ kp_cWj_ k eXb_ak jWXb[jW ae`[ i[ akfk# `k k b`[aWhd_" W iWZh _ `[ _ jWcdep[b[de felhø[$ D[ZeijWjWa \ebd[ a_i[b_d[ ce [ Zel[ij_ Ze feXWùW`W" fh_`[lh[c[de] eZlW`Wd`W feij[b`_Y[ fbWY[dj[ _ cWd`[ feheúW`d[ j[ _d[ deleheú[dù[jW$
[b`[pe # J_`[aec Y_`[b[ jhkZdeø[ eXl[# pdW `[ aedjhebW [b`[pW `[h ]W jWZW j_`[# be pW^j_`[lW ZlW fkjW l_ [ d[]e eX_ùde$ D[ZeijWjWa [b`[pW ù[ije `[ fel[pWd i d[fhWl_bdec j[ _dec k jhkZdeø_$ [b`[pe ae`[ ZeX_lWce _p ^hWd[ _lej_d`iae] feZh_`[jbW cehW _cWj_ fh[Zdeij fh[Z ed_c X_b`de] feZh_`[jbW$ Kifhaei jec[" Wae l[ø _ Zeú[ Ze d[ZeijWjaW [b`[pW" Xeb`[ ]W `[ dWZeadWZ_j_ fkj[c jWXb[jW d[]e fe`[ij_ ZlW fkjW l_ [ c[iW$
@eZ # AWe iWijWld_ Z_e ^ehcedW j_jd`W# ù[" `eZ `[ eZ]elehWd pW hWij" Z_\[h[dY_# `WY_`k _ h[]kbWY_`k c[jWXeb_pcW$ H_XW `[ dW`lW d_`_ _pleh `eZW _ fh[fehkùk`[ i[ aedpkc_hWj_ `[ `[Zdec _b_ ZlW fkjW j`[Z# de$ 7ae i[ kp_cW fh_fhWlWa `eZW" fh[fe# hkùk`[ i[ ZeZWjd_^ (&& c_ahe]hWcW `eZW Zd[lde$ [d[ ae`[ ik fh_`[ jhkZdeø[ X_b[ l[][jWh_`Wda[ cehW`k i[ feXh_dkj_ ZW ZeX_`k Zeleb`de iWije`WaW ae`_ ø[ dWZe# adWZ_j_ ^hWd`_l[ iWije`a[ ae`_ i[ dWbWp[ k (& r LW [ pZhWlb`[ ,(
9_da # Eideld_ `[ iWije`Wa c[jWXeb_pcW Xhe`d_^ [dp_cW ae`_ ikZ`[bk`k k c[jWXe# b_ùa_c fheY[i_cW X`[bWdù[l_dW _ cWij_$ FecWd`aWd`[ Y_daW ce [ _pWplWj_ efW# ZWd`[ aei[ _ fheb`[l$ Ckbj_l_jWc_dia_ fh_# fhWlY_ ae`_ iWZh [ Y_da ei_]khWlW`k deh# cWbdk j[ _dk deleheú[d[ _ fh_`[lh[c[de heú[d[ Z`[Y[$ =bWld_ _pleh Y_daW `[ c[ie" cb_`[ùd_ fhe_pleZ_ _ h_XW$
9[djhkc CWj[hdW `[ ckbj_l_jWc_dia_ fh_fhWlWa ae`_ iWZh _ fecde khWldej[ [dk aecX_dWY_`k l_jWc_dW" c_d[hWbW _ [b[c[dWjW k jhW]el_cW ae`_ ik lW d_ fh_`[" j_`[aec jhkZdeø[ _ k hWpZeXb`k Ze`[d`W
c[ik$ Fh[fehkùk`[ i[ k fh[^hWdk kab`k# ù_j_ Zeleb`de cb_`[ùd_^ fhe_pleZW" W pW dWZeadWZk l_jWc_dW 8'( eZWXhWj_ aec# X_dWY_`k je] l_jWc_dW _ \ebd[ a_i[b_d[$ Fh_ fejfkdec eZh_YWd`k ^hWd[ _lej_d`iae] feZh_`[jbW `W`W" cb_`[ae _ cb_`[ùd_ fhe_# pleZ_ " [dW ce [ aeZ_j_ hWple`k Z`[j[jW" ije]W `[ Xeb`[ ZW i[ k jhkZdeø_ eZh[ad[ fejfkde] l[][jWh_`WdijlW$
AWbY_` _ l_jWc_d : # LW d_ ik pW hWij [cXh_`W _ \ehc_hWd`[ aeij_`k$ DW`Xeb`[ `[ dWXWl_j_ ZeZWjWd aWbY_` k eXb_ak jWXb[jW$ 7ae Zeú[ Ze d[ZeijWjaW aWbY_`W k j_`[bk k jhkZdeø_" Z_`[j[ ø[ Yhf_j_ aWbY_` _p j_`[bW XkZkø[ cW`a[" je pW feib`[Z_Yk ce [ _cWj_ aWid_`[ fheXb[c[ iW pkX_cW _ eij[# efehepec$
CW]d[p_` # ElW` c_d[hWb _]hW ab`kùdk kbe]k k efiahX_ aeij_`k c_d[hWb_cW" fh[# aedjhWaY_`_ c_ _øW _ c[jWXeb_ùa_c fhe# Y[i_cW$ D[ZeijWjWa cW]d[p_`W ù[ije i[ eù_jk`[ ]hù[l_cW k c_ _ø_cW b_ijelW
L_jWc_d 7 _ 9 # Leø[ _ felhø[ ik eZb_# ùWd _pleh l_jWc_dW 7 _ 9$ Ije]W _^ feak# W`j[ aedpkc_hWj_ k dW`cWd`[ jh_ Zd[ldW eXheaW$ L_jWc_d 9 ae`_ i[ dWbWp_ k Xhe# akb_" akfkik" fWfh_Y_" ahkcf_hk" f_dW# jk" ]hW ak" hW`ù_Y_" dWhWdùWcW" Z_d`WcW _ ]h[`f\hkjk fejfecW [ WfiehfY_`k [b`[pW _p ^hWd[$ P[b[dW fWfh_aW" chalW" ahkc# f_h _ XheakbW ø[ iW pWb_^WcW l_jWc_dW 7 fh_feceø_ fhWl_bd_`[c hWijk j`[b[id_^ ijWd_YW cW`a[ _ Z`[j[jW$ 9[djhkc CWj[hdW `[ ckbj_l_jWc_dia_ fh_# fhWlWa ae`_ iWZh _ fecde khWldej[ [dk aecX_dWY_`k l_jWc_dW" c_d[hWbW _ [b[# c[dWjW k jhW]el_cW ae`_ ik lW d_ fh_`[" j_`[aec jhkZdeø[ _ k hWpZeXb`k Ze`[d`W$ IWZh _ l_jWc_d[ 9" :" ; _ \ebdk a_i[b_dk j[ c_d[hWb[ cW]d[p_`" aWbY_`" cWd]Wd" `eZ _ Y_da$ K d`[p_dk iWijWlk dWbWp[ i[ `e _ l_jWc_d_ 8 aecfb[aiW" X[jW aWhej[d" X_e# j_d" [b`[pe" XWaWh _ i[b[d$ Aeb_ae ^hWd[ jh[XW [diaec j_`[bk k jhkZdeø_ ZW d[ XkZ[ d_ fh[l_ [ d_ fh[# cWbe" j`$ ZW XkZ[ Zeleb`de pW hWple` Z`[# j[jW5 B_`[ùd_Y_ fh[fehkùk`k ZW aeb_ù_dW ^hWd[ k fhlW jh_ c`[i[YW XkZ[ _ijW aWe fh_`[ jhkZdeø[$ DW_c[" jWZW `[ [cXh_`k pW efijWdWa _ hWple` fejh[XdW c_d_cWbdW aeb_ù_dW [d[h]_`[$ J[a k ù[jlhjec c`[i[# Yk fh[fehkùk`[ i[ fel[øWj_ kdei [d[h# ]_`[ pW (&& Ze )&& aWbeh_`W$
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
BIOCLIN
Promo
Vaš partner
za sigurnost
Martina Bonevski, mr. pharm., Oktal Pharma
Trudnoća i porod su najvažniji događaji u životu žene, ali i jedan od najuzbudljivijih razdoblja u životu svake obitelji. Pa kako zaštiti intimno zdravlje u tom stanju? Zbog hormonalnih promjena, pH rodnice se u trudnoći mijenja i postaje kiseliji. Međutim, i sama prisutnost patogena može dovesti do povećanja pH rodnice koja tako postaje pogodan medij za rast kandide. Stoga se trudnice često žale na pojačan isjedak, iscjedak neugodna mirisa, svrbež i sl. Iako se s bakterijskim vaginozama suočava 15 do 20 posto trudnica, oko 50 posto ih nema nikakve simptome. Većina trudnica ima i spolne odnose tijekom trudnoće koji dodatno uzrokuju porast vaginalog pH. Prisustvo bakterija u rodnici tijekom trudnoće nosi i dodatni rizik: širenje bakterijskih toksina na plodne ovoje i plod, što može izazvati spontani pobačaj, kao i prijevremeni porod. Zato u slučaju pojave bilo kakvih simptoma žurno treba potražiti savjet ginekologa. Preventiva je, kako ističu stručnjaci, najučinkovitija zaštita u borbi protiv brojnih vaginalnih infekcija. Zato se u svrhu smanjena rizika od bakterijskih vaginoza ili čak vaginitisa, preporučuje intimna njega prilagođenim proizvodima. Pravilno održavanje higijene i njege veoma su važni čimbenici u borbi protiv infekcije rodnice ne samo tijekom trudnoće, nego i izvan nje. Bioclin Multi-Gyn® proizvodi nude prirodnu i učinkovitu opciju za suzbijanja tih infekcija na bazi jedinstvenog patentiranog 2QR (to cure=liječiti) kompleksa. Multi-Gyn® Actigel svojim kiselim svojstvima regulira i optimizira vaginalni pH te pomaže rast zdrave vaginalne flore i sprječava infekciju kandidom, dok patentirani 2QR kompleks, prvi prirodni inhibitor vezivanja patogena za tkivo, prevenira nastanak infekcije.
Bioclin Multi-Gyn® predloženi protokol intimne njege trudnice Nakon spolnog odnosa rodnicu ispirati Multi-Gyn® šumećim tabletama uz pomoć jedinstvenog Multi-Gyn® vaginalnog irigatora, što će učinkovito odstraniti ostatke alkalne sperme. Za pranje vanjskih spolnih organa koristiti odgovarajući tekuće sredstvo s kiselim pH bez sapuna, konzervansa i parfema. Koristiti Multi-Gyn® Actigel za korekciju pH (nanijeti MultiGyn® Actigel uz pomoć vaginalnog aplikatora). Time ne samo da se postiže zaštita od invazije patogena, već se reinstalira zdrava vaginalna sredina te preveniraju infekcije i drugi neugodni simptomi. listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 21
Martina Bonevski, mr. pharm., Oktal Pharma
Promo
BIOCLIN
Za dojenje bez muke Ne dopustite da zbog traumatiziranih i bolnih bradavica prelijep doživljaj dojenja prijeđe u mučnu i bolnu obvezu Sve potrebno za svoj razvoj od začeća do rođenja dijete dobiva od majke putem posteljice. Ta prirodna veza nastavlja se i nakon rođenja kroz dojenje. Majčino mlijeko, kao jedini izvor vode i hranjivih tvari, dovoljno je za djetetov rast i razvoj sve do šestog mjeseca života. Mlijeko svake majke prilagođeno je sastavom hranjivih tvari upravo njezinu djetetu i mijenja se kako odmiče vrijeme od poroda jer se mijenjaju i potrebe djeteta. Danas više nitko ne sumnja da je dojenje najprirodniji i najprikladniji način prehrane novorođenčadi, a uz to, pozitivno utječe na dijete i majku. Majčino mlijeko štiti dijete od bolesti, potiče razvoj imuniteta i psihički razvoj. Uz to, dojenje pridonosi bržem čišćenju i smanjenju maternice nakon poroda, a dugoročno dokazano smanjuje rizik obolijevanja majke od raka dojke i jajnika. Stoga većina znanstvenika, kao i Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF preporučuju dojenje kao idealan izbor za dijete i majku.
Bolnost - najčešći problem Jednom kad dojenje „krene“ nema jednostavnijeg postupka. No, istraživanja pokazuju da 80 do 95 posto dojilja prati bolnost bradavica. Oko 26 posto majki osjeća takvu bol da privremeno odluči prestati dojiti. Uzroci tome mogu biti vanjske traume bradavica uzrokovane pogrešnim položajem djeteta, skidanje prirodne masnoće kože tijekom dojenja ili nedovoljna vlažnost gornjeg sloja kože (suha koža). Uz to, neprikladni sapuni, šamponi i kreme mogu izazvati i alergijsku reakciju. Pri sisanju majčina mlijeka koža bradavice se često nadražuje, što može uzrokovati upale i infekcije. Prelijep doživljaj tada prelazi u mučnu i bolnu obvezu, što je jedan od najčešćih razloga prekida dojenja.
Za bradavice sve od A do Ž Multi-Mam® linija proizvoda, rezultat rada nizozemskog proizvođača Bioclin, najmoderniji su proizvodi ovog tipa i siguran način njege bradavica. Kompletnu njegu osiguravaju dvije linije proizvoda: 22 | Vaše zdravlje #62
Multi-Mam® balzam i Multi-Mam® lanolin - pomažu u prevenciji neželjenog isušivanja i nadražaja bradavica, čime pružaju maksimalnu ugodu tijekom dojenja Multi-Mam® komprese - namijenjene su intenzivnoj njezi bradavica u slučaju da se stanje pogorša i postanu oštećene ili bolne. Proizvode nije potrebno odstranjivati prije dojenja jer nisu štetni za dijete.
Multi-Mam® lanolin Namijenjen je njezi suhih i ispucanih bradavica, što uvelike utječe na zaštitu bradavica i omogućuje dojenje djeteta bez neugode. Sastav i osobine - Multi-Mam® lanolin pročišćena je prirodna mast iz vune, bez aditiva i potpuno sigurna za dijete. Ovaj hipoalergijski, bezvodni lanolin za medicinsku namjenu visoke je kvalitete. Sastav proizvoda veoma je sličan masti ljudske kože i stoga se lako apsorbira, čime se itekako povećava njegov učinak. Multi-Mam® lanolin certificiran je za čistoću i sigurnost, pa se zato ne mora odstranjivati prije dojenja. Nema gotovo nikakav okus ni miris i ne smeta tijekom dojenja. Način primjene - Multi-Mam® lanolin može se upotrebljavati tijekom cijeloga dana ili u bilo kojem trenutku kad je potrebna optimalna zaštita, a najmanje dva puta dnevno. Malu količinu Multi-Mam® lanolina treba istisnuti na vrhove prstiju, a zatim utrljati te navlažiti bradavice i područje oko njih. Prije dojenja ne treba ga uklanjati.
Multi-Mam® balzam Ovaj balzam, koji je biljna inačica Multi-Mam® lanolina, koristi se za njegu nježnih i vrlo osjetljivih bradavica. Njegov jedinstveni biljni sastav pomaže prevenciji oštećenja bradavica i održavanju kože nježnom, vitalnom i zdravom. Sastav i osobine - Multi-Mam® balzam proizveden je od posebno odabranih biljnih ulja. Njegova specifična karakteristika je prisutnost učinkovitih skvalena, tvari koje su listopad/studeni2008.
BIOCLIN
sastavni dio ljudske masti. Multi-Mam® balzam nije ljepljiv, lako se apsorbira u kožu bradavica i pruža maksimalnu zaštitu bradavica tijekom dojenja. Osim toga, apsolutno je siguran, pa ga nije potrebno odstranjivati prije dojenja. Način primjene - Multi-Mam® balzam može se upotrebljavati tijekom cijeloga dana ili u bilo kojem trenutku pogodnom za optimalnu zaštitu, a najmanje dva puta dnevno. Malu količinu MultiMam® balzama treba istisnuti na vrhove prstiju, a zatim utrljajti i navlažiti bradavice te područje oko njih. Prije dojenja ga ne treba uklanjati.
Multi-Mam® komprese Nov i jedinstven proizvod za intenzivnu njegu bradavica dojilja. Ima intenzivan bioaktivan učinak koji trenutačno umiru-
listopad/studeni2008.
je oštećene i bolne bradavice, optimizira stanje kože, smanjuje oteklinu i sprječava nastanak infekcije. Glavne prednosti • potiču prirodni proces zacjeljivanja u slučaju oštećenih i bolnih bradavica tijekom dojenja • djeluju umirujuće na bolne bradavice, pružaju trenutačno olakšanje te prestanak boli • smanjuju otekline i štite od infekcija prirodnim putem • gel je prirodnog porijekla i posve bezopasan za dijete u slučaju gutanja • primjena kompresa natopljenih gelom jedinstvena je i vrlo jednostavna Sastav i osobine - Multi-Mam ® komprese nov su način njege oštećenih i bolnih bradavica. Komprese imaju bioaktivan učinak koji znatno pospješu-
Promo
je regeneraciju i stimulira oporavak kože. Impregnirani oblozi imaju jedinstven način primjene, što održava kožu vlažnom i smanjuje mogućnost bakterijske infekcije. Oblozi su jednostavni za korištenje i ne lijepe se na kožu. Sastav im je potpuno biljnog podrijetla, ne sadrže toksične tvari niti konzervanse. Bioaktivni gel ima ugodan, slatkast okus i apsolutno je siguran ako ga dijete proguta, zbog čega ga se ne mora odstraniti prije dojenja. Način primjene - Potrebno je otvoriti vanjsko zaštitno pakiranje, staviti gelom natopljenu stranu komprese na bradavicu i ostaviti je na tome mjestu onoliko dugo koliko se želi, ali najmanje tijekom pet minuta. Postupak je potrebno ponoviti najmanje dva puta dnevno, dok smetnje na bradavicama ne nestanu.
Vaše zdravlje #62 | 23
Izvor: University of Michigan Depression Center Prevela i prilagodila: Anja Tomić, mr. pharm., Oktal Pharma
Iz strane literature
MENOPAUZA
Uzvratite udarac depresiji Nemojte robovati predrasudama da je depresija sastavni dio starenja, već učinite sve što je u vašoj moći da biste se osjećali bolje Menopauzu možemo definirati kao razdoblje u kojem jajnici prestaju izlučivati ženske spolne hormone, a najvažniji znak ulaska u to razdoblje je prekid menstrualnog ciklusa. Postoji uvriježeno mišljenje kako je „normalno“ da žene ulaskom u menopauzu postanu depresivne. Ali izraženija depresija se ni u kojem slučaju ne smije smatrati nečim normalnim, već bi joj trebalo pristupiti s istom pažnjom kao i svim ostalim bolestima. Nemojte robovati predrasudama da je depresija sastavni dio starenja, nego učinite sve što je u vašoj moći da biste se osjećali bolje. Općenito, depresija pogađa žene gotovo dva puta više nego muškarce, s tim da srednja životna dob donosi povećan rizik pojave depresije. Nisu poznati točni uzroci, ali zasigurno postoji povezanost s obiteljskom anamnezom depresije, obiteljskim obvezama, neostvarenjem životnih planova, odlaskom djece od kuće... Studije su pokazale da su menopauza i perimenopauza razdoblja u kojima postoji veća vjerojatnost da će nastupiti depresija, što se povezuje s padom razine estrogena. Glavni simptomi su depresivno raspoloženje tijekom većeg dijela dana u trajanju od najmanje dva tjedna, gubitak interesa za aktivnosti u kojima pogođena osoba
24 | Vaše zdravlje #62
inače uživa, poremećaji spavanja, malaksalost, teškoće s koncentracijom, osjećaj krivnje ili bezvrijednosti... Ako se žena osjeća depresivno, a nalazi se pred ulaskom u menopauzu, trebala bi posjetiti ginekologa i utvrditi hormonalni status, a ako je depresija jače izražena ili je već postojala u prošlosti, trebala bi konzultirati psihijatra ili psihologa. Nažalost, u našoj sredini mnoge žene radije trpe u sebi nego traže pomoć zbog straha da ih društvo ne stigmatizira. Sam tretman depresije vezane uz menopauzu ovisi o intenzitetu simptoma i sklonosti depresiji. Ako je riječ o jačem obliku depresije, stručnjaci preporučuju terapiju antidepresivima, najčešće u kombinaciji s hormonskom nadomjesnom terapijom. Ova kombinacija se preporučuje neovisno o epizodama depresije u prošlosti. U slučaju da simptomi depresije nisu jako izraženi, hormonalna nadomjesna terapija (estrogen) trebala bi popraviti raspoloženje, a pritom uklanja i valove vrućine, poznate kao „valunge“. Estrogen se može davati u dva oblika - kao tableta ili transdermalni flaster. U svakom slučaju, pacijentica bi prije početka estrogenske terapije trebala razgovarati sa svojim liječnikom o svim prednostima (jačanje kostiju, izostanak „valunga“, zaštita kardiovaskularnog sustava, bolje pamćenje) i rizicima (rak dojke i moždani udar) ove vrste terapije.
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 25
26 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 27
mr. sc. Stanka Popijač Ključar, dr. med. spec. internist - gastroenterolog, Poliklinika Popijač Ključar, Crvenog križa 15, Zagreb, tel: 01/4610 436, faks: 01/4610 394, e-mail: stanka.popijac-kljucar@zg.t-com.hr
Interna medicina
FUNKCIONALNA DISPEPSIJA
Misterij probavne cijevi Otežana probava, čiji organski uzrok medicina nije u stanju utvrditi, zahvaća svakog četvrtog stanovnika planeta Liječnici opće medicine, kao i specijalisti gastroenterolozi, u svom se radu svakodnevno susreću s velikim brojem bolesnika koji se žale na trbušne tegobe. Neke od tih tegoba bolesnici ni sami ne mogu točno definirati ili lokalizirati, što ih zbunjuje i plaši, a liječnik tada poseže za nizom pretraga, od kojih su neke invazivne i neugodne. Stoga cijeli proces postavljanja dijagnoze predugo traje i u konačnici je vrlo skup. Uz to, kad nakon obrade rezultati ne pokažu nikakvu konkretnu bolest, bolesnik postaje još zabrinutiji, inzistira na ponavljanju pretraga ili traži mišljenje drugog liječnika specijalista. Jedna od takvih situacija je uobičajena i kod obrade bolesnika za kojeg sumnjamo da boluje od funkcionalne dispepsije, poznate i kao neulkusna dispepsija.
Organi kao orkestar Za početak je korisno znati da je trbuh organski sustav sastavljen od više probavnih organa (jetra, žuč i žučni vodovi, gušterača, probavna cijev), od kojih svaki za sebe može oboljeti od mnogih bolesti. U funkcionalnom smislu, ti organi su povezani, tako da bolest jednog može utjecati na funkciju drugog. Svaki probavni organ specifične je građe. Posebnost probavne cijevi, koju čine jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, očituje se u višeslojnoj građi, koja omogućuje zadovoljavanje specifičnih zahtjeva u svakom segmentu. Primjerice, u želucu se hrana sprema, grubo usitnjava i miješa s kiselinom, tanko crijevo je predodređeno za potpunu kemijsku degradaciju hrane i unos najsitnijih čestica u krvotok, dok je funkcija debelog crijeva evakuacija otpada. Unutarnji sloj probavne cijevi oblaže sluznica. Njezina zadaća u želucu je izlučivanje kiseline i drugih probavnih enzima. U tankom crijevu sluznica izlučuje više probavnih enzima i lokalnih hormona koji služe usitnjavanju hrane u molekule koje se apsorbiraju u krv. Sluznica debelog crijeva upija ili izlučuje vodu u stolicu i dodatno apsorbira elektrolite. Sluznica je u svim navedenim segmentima prekrivena vlastitim zaštitnim slojem sluzi, koji je štiti od oštećenja.
28 | Vaše zdravlje #62
Sluznicu obuhvaćaju slojevi posebno građenih mišića, koji poticaj za rad dobivaju iz centara u mozgu i leđnoj moždini, a dijelom i iz vlastitih živčanih niti. Mišićni sloj probavne cijevi zadužen je za to da svojim stalnim pokretanjem (peristaltikom) omogućuje prolaz hrane od usta do završnog dijela debelog crijeva. Cijelu probavnu cijev s vanjske strane cirkularno obuhvaća pokrovni sloj ili seroza, koji je štiti od okolnih organa. Tako složena građa sluznice i pokretanje mišića probavne cijevi upravo i jesu razlogom mnogih mogućih probavnih tegoba jer su u održavanje normalnoga rada uključeni brojni mehanizmi koji suptilnim vezama djeluju jedni na druge. Pokretanje cijele probavne cijevi uglavnom kontrolira autonomni živčani sustav posredstvom važnoga kemijskoga glasnika serotonina koji prenosi živčane impulse sa živčanih okončina u okončine na mišićnoj stanici.
Poremećena pokretljivost mišića Za održavanje stabilnosti i dobre funkcije dijela probavnog sustava koji se odnosi na probavnu cijev važno je mnoštvo neovisnih čimbenika, koji opet djeluju međusobno. Neki od tih čimbenika su stanje sluznice (primjerice debljina zaštitnoga sloja sluzi, količina izlučene kiseline i vrijeme izlučivanja), rad autonomnog živčanog sustava (središnjeg u mozgu i perifernog u leđnoj moždini), količina izlučenog neurotransmitera serotonina, kao i broj serotoninskih i drugih receptora, Narušena ravnoteža ove iznimno suptilno građene cijevi znači i pojavu nekih od tegoba dispepsije. Funkcionalna dispepsija znači bolest gornjeg dijela probavne cijevi (jednjak, želudac, početak tankog crijeva), kod koje dostupnim dijagnostičkim metodama (krvna obrada, UZV, CT trbuha, radiološke i endoskopske metode) nije moguće dokazati organsku bolest. Dispepsiju možemo prevesti i kao tešku probavu (grč. pepsis = kuhanje, varenje). Procjenjuje se da od te bolesti boluje oko 25 posto svjetske populacije.
listopad/studeni2008.
<KDA9?ED7BD7 :?IF;FI?@7 ?dj[hdW c[Z_Y_dW
I_cfjec_ dW ae`[ i[ Xeb[id_Y_ dW`ù[ ø[ Wb[ ik Xeb k b_ù_Y_ _b_ ]ehd`[c Z_`[bk jhXk^W" dWZkjeij" ei`[øW` Xhp[ i_jeij_" ei`[øW` ZW ^hWdW ije`_ k [bkYk" ckùd_dW" ]kX_jWa j[aW" felhWøWd`[ _ dWfWZW`_ ]hù[# l_j_^ XebelW k ]ehd`[c Z_`[bk jhXk^W$ J_ i_cfjec_ ce]k i[ fh[abWfWj_ _ iW i_cf# jec_cW ae`_ i[ eZdei[ dW \kdaY_edWbdk Xeb[ij Z[X[be] Yh_`[lW # _h_jWX_bd_ aebed Xeb[ij _h_jWX_bde] Yh_`[lW X_j ø[ eXhWú[# dW aWe pWi[XdW Y`[b_dW" ef$ kh[Zd_aW $ KfhWle fh[cW fh[lbWZWlW`kø_c i_cf# jec_cW Xeb[id_a[ Z_`[b_ce k fe`[Z_d[ ]hkf[ # fh[lbWZWlW`kø_ Xebel_ k b_ù_Y_" iW _b_ X[p ]WhWl_Y[ _b_ feZh_]_lWd`W" fh[# lbWZWlW`kø_ ei`[øW` fkdeø[¾ $ PW l[ø_dk i_cfjecW eZ]elehd_ ik feh[# c[øW` feah[jb`_leij_ c_ _øW fheXWld[ Y_`[l_ fh[`WaW _b_ fh[ibWXW feah[jb`_leij _b_ fhec_`[d`[dW ei`[jb`_leij ibkpd_Y[$ :_`W]depW \kdaY_edWbd[ Z_if[fi_`[ feijWlb`W i[0 aeZ feije`Wd`W jhW`d[ _b_ felh[c[d[ Xeb_ k b_ù_Y_ j_`[aec dW`cWd`[ jh_ c`[i[YW k feib`[Zd`_^ '( c`[i[Y_ Wae ice eXhWZec _iab`kù_b_ fepdWjk eh]Wdiak Xeb[ij Wae d_ik fh_ikjd[ ic[jd`[ ae`[ fel[# pk`[ce i _h_jWX_bd_c Yh_`[lec$
EZ i_jd_^ WdecWb_`W ahkfd[ j[]eX[ FeaWpWbe i[ ZW Xeb[id_Y_ i \kdaY_edWb# d_c Xeb[ij_cW fheXWlde] ikijWlW _cW`k d_iak alWb_j[jk _lejW _ ù[ ø[ _peijW`k i feibW$ I eXp_hec dW je ZW i[ dW eXhWZk
P]hù[dW [bkùWde#Yh_`[ldW ckiakbWjkhW
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
?dj[hWaY_`W _pc[úk ih[Z_ d`[] _lùWde] ikijWlW _ Z_`[bW _lùWde] ikijWlW ae`_ _d[hl_hW fheXWld_ ikijWl
_ b_`[ù[d`[ jhe _ cde]e delYW" iW ieY_e[# aedeciae] ijW`Wb_ jW elW iakf_dW Xeb[# id_aW `[ _pd_cde lW dW$ AeZ ZeaWpWd_^ eh]Wdia_^ Xeb[ij_ X_be ae`[] ikijWlW k]bWldec `[ fepdWj kphea ae`_ `[ Zel[e Ze Xeb[ij_" je kic`[hWlW _ b_`[ù[d`[$ ?Wae ik k c[Z_Y_diae` ijhkY_ fhef_iWd_ Z_`W]deij_ùa_ feijkfY_ _ j[hW# f_`W ae`W `[ d[aWZ lhbe iakfW _b_ cWbe
Cbe^WlW [bkùWde#Yh_`[ldW ckiakbWjkhW
Z`[bejlehdW " aeZ \kdaY_edWbd_^ fheXWl# d_^ Xeb[ij_ b_`[ù[d`[ `[ ù[ije lhbe \hk# ijh_hW`kø[ _ pW Xeb[id_aW _ pW b_`[ùd_aW" kfhWle pXe] cde]_^ i_cfjecW ae`_ ik kpheaelWd_ j[ ae c`[hb`_l_c eZijkfW# d`_cW eZ dehcWbd[ \kdaY_`[$ J[hWf_`W `[ pWje kic`[h[dW dW ic_h_lWd`[ _ ejabW# d`Wd`[ ]bWld_^ i_cfjecW" eZdeide ed_^ ae`_ Xeb[id_Y_cW kpheak`k dW`l[ø[ j[ # aeø[$ JWae Xeb[id_Y_ ù_`_ `[ leZ[ø_ i_cf# jec Xeb k b_ù_Y_ i h[\bkaid_c j[]eXWcW ]WhWl_YW" feZh_]_lWd`[ k]bWldec ZeX_# lW`k b_`[ael[ ae`_ aedjheb_hW`k _pbkù_lWd`[ [bkùWd[ a_i[b_d[ WdjWY_Z_" XbeaWjeh_ >( h[Y[fjehW" XbeaWjeh_ fhejedia[ fkcf[ $ 8eb[id_Y_ i ckùd_dWcW" felhWøWd`[c" ei`[øW`[c fkdeø[ k jhXk^k ZeXhe h[W# ]_hW`k dW fhea_d[j_a[ c[jeabefhWc_Z" Y_iWfh_Z " Zea aeZ ]hù[lW ebWa Wd`[ Zedei[ ifWpceb_j_Y_" aeZ fheb`[lW Wdj_Z_# `Whe_Y_" W aeZ pWjlehW bWaiWj_l_$ HWpl_Zde `[" ZWab[" ZW ik Xeb[id_Y_ aWjaWZ k hWp# ZeXb`_cW Wakjd[ Xeb[ij_ fh_i_b`[d_ kp_cWj_ d[aeb_ae b_`[aelW _ijeZeXde$ K j[hWf_`_ \kdaY_edWbd_^ fheXWld_^ j[]e# XW _pd_cde ù[ije i[ aeh_ij[ _ hWpd[ Zhk# ][ c[jeZ[ b_`[ù[d`W" kab`kùk`kø_ _ fi_^e# j[hWf_`k" W lhbe `[ fefkbWhdW _ ZeXhe fh_# ^lWø[dW \_jej[hWf_`W b_`[ù[d`[ X_b`aWcW $ @[ZWd eZ dW`ceød_`_^ X_b`d_^ fh_fhWlW# aW k b_`[ù[d`k \kdaY_edWbd[ Z_if[fi_`[ `[ ?X[he]Wij" ù_`W `[ fh[Zdeij k eZde# ik dW l[ø_dk dW jh _ jk Zeijkfd_^ jlW# h_ k jec[ je `[Z_dijl[dec c`[ Wl_dec hWpd_^ lhijW X_b`WaW k b_`[ù[d`k feah_lW l_ [ i_cfjecW Xeb[ij_$
DehcWbWd j_`[a [bkùWd_^ feah[jW
LW [ pZhWlb`[ ,( r (/
CWhj_dW 8ed[lia_" ch$ f^Whc$" EajWb F^WhcW
Fhece IJ;?=;HM7B:
JeX^X [\m\k Y`caXbX Efj_cWbdW j[hWf_`W \kdaY_edWbd[ Z_if[fi_`[ k _Z[Wbdec ibkùW`k jh[XWbW X_ X_j_ kic`[h[dW dW je l_ [ i_cfjecW _ feh[c[øW`W 8kZkø_ ZW \kdaY_edWbdW Z_if[fi_`W d[cW eh]Wdia_ kphea" W aWhWaj[h_p_hW `[ `[ZWd _b_ l_ [ _ijeZeXd_^ i_cfjecW" fefkj XebelW k [bkYk" ]WhWl_Y[" dWZkjeij_" WXZec_dWb# d_^ ]hù[lW" ckùd_d[" felhWøWd`W _b_ d[ZeijWjaW Wf[j_jW" Y_b` b_`[ù[d`W `[ kXbW WlWd`[" eZdeide kabWd`Wd`[ j[]eXW _ feXeb` Wd`[ alWb_j[j[ _lejW Xeb[id_aW$ Ije]W X_ efj_cWb# dW j[hWf_`W \kdaY_edWbd[ Z_if[fi_`[ k _Z[Wbdec ibkùW`k jh[XWbW X_j_ l_ [dWc`[diaW _ kic`[h[dW dW je l_ [ i_cf# jecW _ feh[c[øW`W$ :hk]_c h_`[ù_cW" elWalec j[hWf_`ec jh[XWbe X_ dehcWb_p_hWj_ feh[c[ø[d_ cej_b_j[j" icWd`_j_ fh[ei`[jb`_leij fheXWlde] ikijWlW" ifh_`[ù_j_ fh[aec`[h# de _pbkù_lWd`[ a_i[b_d[ _ pW j_j_j_ ibkpd_Yk$ Kp je" jh[XWbW X_ ifh_`[ù_j_ _ fe`Wlk kfWbW _ kbakiW$ L_ [dWc`[diaW j[hWf_`W del_ `[ hWY_edWbd_ aedY[fj b_`[ù[d`W i ae`_c i[ ZWdWi c`[ Wl_dec l_ [ jlWh_ aWk#
pWbde feak WlW b_`[ù_j_ Xeb[ij kifeh[Zde dW hWpb_ù_j_c c`[ij_cW$ K \_jej[hWf_`_ i[ l[ø hWde _iakijl[de Ze be Ze ifepdW`[ ZW i[ eZ]elWhW`kø[ iWijWlb`[dec aecfep_Y_# `ec X_b`d_^ [aijhWaWjW ce [ feij_ø_ kù_dael_j_`[ Z`[belW# d`[ eZ b_`[aW ae`_ iWZh _ l_ieak Zepk `[Zd[ aecfed[dj[$ :eZWjdW fh[Zdeij `[ ZW i[ pXe] d_ia[ Zep[ fe`[Z_dWùd_^ aecfed[dj_ icWd`k`[ _b_ k fejfkdeij_ pWeX_bWp_ efWideij eZ dkife`WlW" W fh_fhWlWa `[ Xeb`[ feZde b`_l$
8_b`dW ceø ?X[he]WijW ?X[he]Wij `[ \_aidW aecX_dWY_`W [aijhWaWjW Z[l[j X_b`W# aW0 il`[ W X_b`aW ]eha[ e]d`_Y[" b_ij fWfh[d[ c[jl_Y[" Yl_# `[j aWc_b_Y[" fbeZ a_cW" aeh_`[d Wdú[b_a[" fbeZ i_aWl_Y[" p[b[d heiefWiW" b_ij cWj_ùd`WaW _ aeh_`[d ibWZ_øW$ IlWa_ [aijhWaj _cW hWpb_ù_j if[ajWh iWije`WaW _ Z`[belWd`W" i j_c ZW i[ d`_^el_ kù_dY_ c[úkieXde fe`WùWlW`k" j`$ eijlWhk`k i_d[h]_`k$ Aeh_ j[d`[c il_^ ZWdWi hWifebe _l_^ c[jeZW \WhcWae# be]_`[ _ ceb[akbWhd[ X_ebe]_`[ ZeaWpWde `[ ZW ilWaW eZ el_^ Z[l[j X_b`d_^ aecfed[dj_ ZW`[ d[_peijWlWd Zefh_dei kakfdec Z`[belWd`k fh[fWhWjW$ 8he`d[ l_ []eZ_ d`[ ab_# d_ùa[ ijkZ_`[ i ?X[he]Wijec ZeaWpWb[ ik ZW `[ d`[]ele Z`[belWd`[ j[hWf_`ia_ [al_lWb[djde i_dj[jia_c b_`[ael_cW i `[Zdec ikfijWdY_`ec" Wb_ pdWjde dWZceød_`[ k fe]b[Zk i_]khdeide] fhe\_bW _ dkife`WlW$ FepdWjW `[ dWZceø X_b`d_^ b_`[aelW k eZdeik dW cede# ikfijWdY_`[ i fej[dY_`Wbd_c i_d[h]_ij_ùa_c kù_dY_cW ae`[ X_b`d_ [aijhWaj_ eijlWhW`k c[úkieXd_c aecX_d_hWd`[c$ KpW`Wcd_c Z`[belWd`[c c[úkieXde kiabWú[d_^ [aijhW# aWjW _ijeZeXde i[ b_`[ù[ ]bWld_ kpheY_ Xeb[ij_ aWe _ l[ø dWijWbW ijWd_ùdW e j[ø[d`W$ DW elW` dWù_d ?X[he]Wij ei_]khWlW `[Z_dijl[dk" l_ [dW# c`[diak j[hWf_`iak efY_`k pW l_ [ kpheùd[ _ l_ [ i_cfjec# ia[ Xeb[ij_ aWe je ik \kdaY_edWbdW Z_if[fi_`W _ i_dZhec dWZhW [de] Yh_`[lW$
)& r LW [ pZhWlb`[ ,(
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 31
mr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., Mara Doljak, mr. pharm.
Promo
AROMARA
Dvije istine o hemoroidima O problemu vezanom uz hemoroide u današnjem modernom društvu najmanje se govori, a svakim danom je sve rašireniji Više od 75 posto populacije tijekom života iskusit će tegobe uzrokovane hemoroidima! Usprkos toj činjenici, malo je onih koji će zbog hemoroida zatražiti pomoć. Zašto? Najveći razlog je upravo nelagoda. U današnje vrijeme ljudima nije niti najmanje neugodno reći „imam dijabetes“, „imam problema sa srcem“ ili “imam proširene vene“… No, kad obitelji ili prijateljima treba reći „imam hemoroide“, javlja se velik osjećaj stida, zbog čega mnogi ljudi trpe neugodne simptome, poput osjećaja pritiska u analnom području, svrbeža, žarenja, bolova te slabijeg ili jačeg krvarenja tijekom ili nakon velike nužde. Kad bi samo o svojem problemu otvoreno razgovarali, shvatili bi da je rješenje nadohvat ruke. Upravo smo došli i do prve istine o hemoroidima koja glasi - niste sami! Na početku smo spomenuli da će čak 75 posto populacije u nekom trenutku života iskusiti probleme s hemoroidima. Čak 75 posto! Ali, budimo precizniji. Probleme s hemoroidima ima: • svaka druga osoba starija od 50 godina • velik broj trudnica i rodilja • sve veći broj mlađih poslovnih ljudi koji velik dio vremena provode sjedeći za radnim stolom • profesionalni vozači • osobe s kroničnim smetnjama u donjem dijelu probavnog sustava • osobe koje su često podložne teškim fizičkim naporima. Ono što zabrinjava je činjenica da novija istraživanja pokazuju kako će uskoro probleme s hemoroidima imati svaka druga osoba starija od 30 godina! Ovakvo pogoršanje posljedica je upravo modernog načina života i prehrane.
Jeste li pod rizikom? U skupinu pod povećanim rizikom obolijevanja od hemoroida ubrajaju se: stariji od 50 godina, trudnice, žene koje su tek rodile, profesionalni vozači, svi oni čiji posao zahtijeva mnogo vremena provedenog za radnim stolom, svi koji imaju česte probavne smetnje, svi koji se mnogo naprežu.
32 | Vaše zdravlje #62
Ako ste shvatili da i vi spadate u rizičnu skupinu, prvo logično pitanje koje se nameće jest: „Što trebam učiniti da ne dobijem hemoroide?“ Obično u literaturi nailazite tek na nekoliko općih savjeta poput reguliranja stolice, pravilne prehrane, što više kretanja, svakodnevne higijene analnog područja… Iako je svaki savjet više nego koristan, svi znamo da je uz današnji tempo života teško paziti na sve preporučene mjere prevencije, zar ne? S druge strane, postavlja se pitanje što je s onima koji već imaju problema s hemoroidima. Sve što je u ljekarni moguće dobiti su kreme koje ublažavaju simptome. A kako spriječiti ponovne tegobe ili čak izliječiti hemoroide, a ne samo zaliječiti simptome?
I za hemoroide ima lijeka Upravo sada dolazimo i do druge istine o hemoroidima - lijek postoji! Kako smo napomenuli, na tržištu postoji nekoliko raznih preparata za ublažavanje simptoma. No, najučinkovitije rješenje, kao i uvijek, dolazi iz prirode, i zove se HEMO-EX! HEMO-EX je jedinstven i potpuno prirodan preparat za njegu analnog područja i olakšavanje tegoba uzrokovanih hemoroidima. Sve njegove sastavnice, uključujući i vrlo važne kao što su kantarion (gospina trava) i neven, imaju bogatu ljekovitu povijest i tradicionalno se koriste za rješavanje problema s hemoroidima. Neke od njih čak i od antičkih vremena. Učinkovitost HEMO-EX-a temelji se na sinergiji, to jest međusobno pojačavajućem djelovanju eteričnih i baznih ulja, koja dokazano rješavaju probleme unutarnjih i vanjskih hemoroida. Sastavnice HEMO-EX-a dokazano djeluju: umirujuće, protuupalno, vazokonstriktivno - sužavaju krvne žile, hemostatično - zaustavljaju krvarenje, analgetično - suzbijaju osjećaj boli, adstringentno - pomažu zarastanju tkiva, potiču regeneraciju tkiva. HEMO-EX trenutačno ublažava simptome! Ne vjerujete li nama na riječ, probajte i uvjerite se sami. Simptomi listopad/studeni2008.
AROMARA
Promo
se smanjuju već nakon nekoliko prvih primjena, a najčešće u potpunosti nestaju unutar četiri do sedam dana nakon početka korištenja. U posljednje dvije godine HEMO-EX su koristile osobe koje imaju probleme s hemoroidima i postigle izvrsne rezultate, čak i one s najtežim, četvrtim stadijem, za koji su liječnici preporučili kirurški zahvat.
Aleksandra T., 34 godine - „Problemi s hemoroidima pogoršali su se nakon trudnoće. HEMO-EX sam isprobala na preporuku kolegice s posla i oduševila se rezultatima. Veoma brzo zaustavio je krvarenje i ublažio sve simptome. Hladi bolno mjesto i brzo ublažava bol. Danas koristim HEMO-EX svakodnevno, kao prevenciju.“ Kira K., 74 godine - „Moji problemi s hemoroidima pogoršavali su se s godinama, i nisam znala kako ih riješiti dok mi kći nije preporučila HEMO-EX. Počeo je djelovati vrlo brzo, smanjio je svrbež i peckanje te bol u analnom području koja se pojavljivala svaki put nakon tvrde stolice.“
Za prevenciju i higijenu, bez straha od nuspojava Svi sastojci HEMO-EX-a potpuno su prirodni i neškodljivi, bez neugodnih nuspojava, pa se njegova primjena preporučuje svima - trudnicama, dojiljama i starijim ljudima, čak i djeci. Trudnice i dojilje mogu koristiti HEMO-EX preventivno, već na početku trudnoće kako bi spriječile pojavu problema s hemoroidima koji se učestalo javljaju u trećem tromjesečju i nakon poroda. Djeca mogu koristiti HEMO-EX kod problema s tvrdom stolicom ili učestalih proljeva. Umanjit će nadraženost, svrbež i bolove uz istodobno održavanje higijene analnog otvora. Osobama koje još nemaju problema s hemoroidima preporučuje se povremeno korištenje HEMO-EX-a za održavanje higijene analnog otvora, što ujedno smanjuje i mogućnost pojave problema s hemoroidima jer se tkivo učvršćuje. Korištenje HEMO-EX-a u preventivne svrhe preporučuje se svim osobama koje spadaju u rizičnu skupinu. Naravno, nemojte zaboraviti ni na ostale, već spomenute preventivne mjere. Promjena u svakodnevnim navikama na više razina povećat će kvalitetu vašeg života, ujedno će povećati učinkovitost HEMO-EX-a i tako smanjiti vjerojatnost ponovne pojave problema s hemoroidima.
Osobama osjetljivim na bilo koju od sastavnica preporučuje se prije korištenja savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. HEMO-EX je dostupan u svim bolje opskrbljenim ljekarnama.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 33
34 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 35
Promo
ROHA
Sezame, otvori se Marijana Ćudina, mr. pharm., Oktal Pharma
Kad bi se pravilno hranili, većina ljudi vjerojatno ne bi trebala koristiti laksative. Dakle, treba paziti na unos dovoljne količine hrane bogate biljnim vlaknima (voća, povrća i integralnih žitarica) i piti do dvije litre tekućine dnevno, najbolje vode. Uz to, treba osigurati vrijeme za tjelesnu aktivnost i dovoljno vremena za obavljanje higijenskih navika. Ako su vas nevolja već snašle, najprije trebate mijenjati navike. Ako vam ni tada ne uspije otkloniti problem, spas potražite u seni, ljekovitoj biljci koja je dokazano učinkovita u sprječavanju i liječenju zatvora. Sena (lat. Senna Cassia, Senna Angustifolia) je rasprostranjena u tropskim područjima istočne Afrike, Arabije i Indije, odakle su je egipatski trgovci proširili Europom. Od davnina je opisuju kao sredstvo koje izvrsno čisti i otklanja lijenost donjeg dijela trbuha jer “otapa” sve što stigne. Ljekoviti dijelovi biljke, list i plod sene, sadrže prirodne laksativne tvari, antrakinone (senozidi). Senozidi se u probavnom sustavu razgrađuju na antrakinone koji se apsorbiraju u tankom crijevu da bi se opet izlučili na sluznici debelog crijeva, gdje zajedno s neapsorbiranim dijelom sprječavaju ponovnu apsorpciju elektrolita i vode. Zbog toga laksativni učinak nastupa tek nakon šest do 10 sati, zbog čega se senu preporučuje uzeti navečer. Zbog mogućnosti točnijeg i sigurnijeg doziranja te prilagođavanja doze specifičnim potrebama pojedinca, senu je preporučljivo upotrebljavati prije svega u obliku već gotovih, standardiziranih farmaceutskih pripravaka koji se mogu kupiti u ljekarni. U takve pripravke ubraja se Bekunis linija proizvoda, iz koje svatko može odabrati oblik koji mu najviše odgovara. Bekunis dražeje - Sadrže ekstrakt plodova sene. Preporučuju se aktivnim i dinamičnim osobama jer su praktične i jednostavne za uzimanje, čak i tijekom putovanja. Preporučena dnevna doza je jedna do dvije dražeje navečer. Bekunis biljni čaj - Sadrži plodove i listove sene. Namijenjen je poštovateljima tradicije jer se polaganim ispijanjem čaja mogu dodatno ublažiti stres i napetost koji pogoduju nastanku opstipacije. Potrebno je dodati jednu čajnu žličicu u mlaku ili vrelu vodu i ostaviti da odstoji oko 20 minuta, nakon čega se lišće odstrani, a napitak je spreman za upotrebu. Bekunis instant čaj - Sadrži ekstrakt plodova sene. Priprema se brzo i jednostavno, otapanjem u šalici tople ili hladne vode. Doziranje je prilagođeno svakom pojedincu. Od nuspojava treba spomenuti potpuno bezopasno crveno obojenje mokraće. Ove proizvode ne bi trebale upotrebljavati trudnice i dojilje kao ni osobe s naglom pojavom bolova u trbuhu i zatvorom kao posljedicom akutnog stanja (upala slijepog crijeva, zapletaj crijeva i sl.). Nakon uspostavljanja normalne funkcije crijeva, prekida se primjena laksativa do sljedeće potrebe. 36 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
L;C?9E Fhece
M\d`Zf =fi\jk J8G
`qlq\keX `jbljkmX bfi`je`bX
KabWd`Wd`[ jeai_dW" ijh[iW" j[]eXW _ fejfkdW h[l_jWb_pWY_`W j_`[bW feceøk fh_heZde] jh[jcWdW X[p j[jd_^ kù_dWaW <eh[ij I7F `Wijkù_ø_" '&& feije fh_heZWd fhe_pleZ ae`_ `[ l[h_\_Y_hWd _ pdWdijl[de fejlhú[d" _cW lhbe lW dk kbe]k k `WfWdiae` c[Z_Y_diae` pdWdeij_" W dWijWe `[ aWe h[pkbjWj ijeb`[jd_^ pdWd`W _ _iakijWlW fh[de [d_^ ahep dWhW jW`[$ H_`[ù `[ e l_ieaealWb_j[jdec fhe_pleZk ae`_ fhk W Y`[bel_j jh[jcWd j_`[bW0 feif`[ k`[ Y_hakbWY_`k" fej_ù[ hWZ ijWd_# YW" fejfecW [ Z[jeai_aWY_`k" eibeXWúW j_`[be eZ ijh[iW" feXeb` WlW aedY[djhWY_`k" fej_ù[ Xeb`[ hWifebe [d`[" ah[W# j_ldeij _ Xh [ h`[ WlWd`[ fheXb[cW$ Il[ je h[pkbj_hW feXeb`# Wd`[c efø[] ijWd`W eh]Wd_pcW _ _ckdebe ae] ijWjkiW" W X[p j[jd_^ kù_dWaW _b_ aedjhW_dZ_aWY_`W$
9_`[dW `[Zde] fWa_hWd`W i Z[i[j `Wijkù_øW pW Z[jeai_aWY_`k" ae`_ ik Zeleb`d_ pW f[jeZd[ld_ jh[jcWd" _pdei_ '+& akdW$ <eh[ij I7F `Wijkù_ø_ i[ pWb_`[f[ dW ijefWbW _ dWaed eiWc iWj_ kabWd`W`k$ JWZW i[ dW d`_cW ce]k l_Z`[j_ jeai_d_ _plkù[d_ _p j_`[bW$
?iakijlW d[a_^ aeh_id_aW
?pkp[jdW _iakijlW aeh_id_aW X_b`[ [ _ k 8_b`de` b`[aWhd_ <kbif[Yjhkc" C[hYWjeh # PW]h[X
Ei_c aeZ pZhWl_^ b`kZ_" ae`_ X_ elW` fhe_pleZ jh[XWb_ je fh_`[ feù[j_ aeh_ij_j_" fep_j_ld_ kù_dY_ eù_jk`k i[ _ aeZ eieXW iW ib`[Z[ø_c j[]eXWcW0 Wb[h]_`[" [ø[hdW Xeb[ij" Xhed^_j_i" WijcW" h[kcWj_pWc" Whjh_j_i" Y_hakbWjehd_ fheXb[c_" Xebel_ k de]WcW" ibWX_`W feah[jb`_leij" aWhZ_elWiakbWhd[ j[]eX[" fel_ [d aeb[ij[heb _ jh_]b_Y[h_Z_" kceh" ijh[i" cWd`Wa [d[h# ]_`[" ifehjia[ epb`[Z[" Y[bkb_j" Wad[¾$ Kù_da[ ele] fejfkde fh_heZde] fhe_pleZW ce]kø[ `[ keù_# j_ lhbe Xhpe" _ij_ù[ Z_h[ajeh jlhja[ L[c_Ye =hkfW" ]eife# Z_d L[b_c_h LbW^el_ø" ae`_ aW [0 Ø?cWce hWpl_`[dk eZb_ùdk aeckd_aWY_`k i aeh_id_Y_cW <eh[ij I7F#W" ae`_cW ice dW hWifebW]Wd`k pW il[ fejh[Xd[ _d\ehcWY_`[ `[h i[ aedj_dk_# hWdec hWpc`[dec _iakijWlW feij_ [ `e l[øW kù_dael_jeij ele] _pd_cde] fhe_pleZW$Ç =[d[hWbd_ pWijkfd_a _ Z_ijh_Xkj[h0 b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
8hWdae >ehlWj" PW]h[X # Ø:e iWZW iWc aeh_ij_e fkde je]W `[h kbW [c k i[X[ _ ile`[ pZhWlb`[" Wb_ d_j_ i `[Zd_c fhe_ple# Zec d_iWc kif_e kù_d_j_ jWae cde]e aWe i <eh[ij I7F# ec$ Ije]W aeh_ij_c ilWak fh_]eZk ZW ]W fh[fehkù_c il_# cW k ilec eahk [d`k$ C[úkj_c" _cW ZeijW d[fel`[hb`_l_^ eieXW ae`[ ik i[ ef[ab[ akfd`ec be _^ fhe_pleZW" fW _c `[ j[ ae fel`[helWj_ ZW feije`_ d[ je jWae ZeXhe je fhk W jeb_ae ce]kødeij_ kp jWae cWbe jhkZW _ delYW$ <eh[ijec `[ k_ij_dk lhbe Xhpe ce]kø[ Zel[ij_ j_`[be k hWldej[ k" W je `[ d[ je pW ù_c[ ZWdWi ùel`[ùWdijle lWf_$ PW^lWb`k`[c fh_heZ_" `WfWdiae` jhWZ_Y_edWbde` c[Z_Y_# d_ aWe _ j[^debe]_`_ ae`W ZWdWi hWpl_`W elWal[ fhe_pleZ[$ PWc_ib_j[ je elW` fhe_pleZ ce [ pdWù_j_ pZhWlec ùel`[ak aWZ `[ c[d_" ae`_ Ze_ijW _cWc pZhWlijl[d_^ j[]eXW" jeb_ae fece]We$ K cec Zhk jlk l[ø pdW`k ZW ø[ pW heú[dZWd" _c[dZWd _b_ XbW]ZWd ZeX_j_ dW ZWh <eh[ij I7F _ cde]_ c_ ZWdWi pW^lWb`k`k dW jec[$ 7 c[d_ `[ ZhW]e je iWc fh_# Zed_e d`_^elk Xeb`_jakÇ$ 9bWkZ_W I_hel_YW" IWceXeh # 8ebk`[c eZ Xhed^_`Wbd[ Wijc[$ :e iWZW iWc aeh_ij_bW cde]e b_`[aelW" Wb_ i lhbe ibWX_c kù_daec$ Fe fh[fehkY_ cW]_ijh[ _p b`[aWhd[ 7dZh_ø k IWceXehk feù[bW iWc aeh_ij_j_ <eh[ij I7F `Wijkù_ø[$ Aedj_dkhWd_c aeh_ j[d`[c j_`[aec jh_ c`[i[YW i_cfjec_ ik i[ kXbW _b_$ IWZW fheleZ_c `[Zdec c`[i[ùde f[jeZ# d[ld_ jh[jcWd _ ce]k h[ø_ ZW `[ ijWd`[ ce`[]W eh]Wd_pcW _plhide$Ç
L[c_Ye =hkfW Z$e$e$" @WaelW =ejelYW '" PW]h[X" [#cW_b0 l[c_Ye6p]$j#Yec$^h L_ [ _d\ehcWY_`W _ dWhkZ X[ dW j[b0 &'%*+-' '*,1 &'%*,,* &'-1 &/. ((, )(+1 mmm$l[c_Ye$^h LW [ pZhWlb`[ ,( r )-
Izvor: British Medical Journal Prevela i prilagodila: Anja Tomić, mr. pharm., Oktal Pharma
Iz strane literature
FOLNA KISELINA
Što sve može folna kiselina Istraživanja su pokazala da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto Poznato je da je folna kiselina prijeko potrebna trudnicama zbog svojeg djelovanja na stvaranje i razvoj stanica, ali novija istraživanja pokazuju da je od velike pomoći i oboljelima od kardiovaskularnih bolesti. Folna kiselina je sintetička tvar vitamina B9 (folata), koju možemo naći u zelenom povrću (špinat, šparoge, blitva, prešin, brokula), grahu, leći, orasima i jetricama. Važna je u mnogim metaboličkim procesima i nužna za diobu stanica, osobito u procesima diferencijacije i rasta stanica embrija. Zbog toga su potrebe za folnom kiselinom u trudnoći toliko povećane da se ne mogu zadovoljiti uobičajenim unosom hrane, već je potrebno dodatno je unositi. Njezin manjak jedan je od glavnih čimbenika nastanka opasne malformacije embrija - defekta neuralne cijevi. Zbog toga ginekolozi i pedijatri preporučuju uzimanje folne kiseline najmanje mjesec dana prije planirane trudnoće, pa sve do kraja prvog tromjesečja trudnoće. S druge strane, istraživanja u Wolfson institutu preventivne medicine i medicinskoj školi Queen Mary pokazala su da se unosom suplemenata folne kiseline može smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti i srčanoga udara. Naime, proučavajući prijašnje studije znanstvenici su zaključili da folna kiselina smanjuje razinu aminokiseline homocisteina u krvi, što posljedično smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što su moždani udar, infarkt i ateroskleroza. Homocistein je aminokiselina koja sadrži sumpor, a nastaje iz aminokiseline metionina tijekom fizioloških metaboličkih procesa. S obzirom na to da potpomaže odlaganje LDL (lošeg) kolesterola na stjenke krvnih žila, može pridonijeti razvoju ateroskleroze. Osim toga, visoka razina homocisteina utječe i na veću tendenciju zgrušavanja krvi te tako povećava mogućnost stvaranja ugrušaka. Zbog svega, povišena razina homocisteina se smatra čimbenikom rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Homocistein se metabolizmom pretvara u bezopasne spojeve u prisustvu tvari koje potiču tu razgradnju, a riječ je o vitaminima B skupine - folnoj kiselini, vitaminu B6 i B12.
38 | Vaše zdravlje #62
Kako je utvrđeno da folna kiselina smanjuje koncentraciju homocisteina u krvi, došlo se do zaključka da uistinu djeluje protektivno na srce, ali i na krvne žile jer sprje čava stvaranje naslaga na njihovim stjenkama. Zato se upotreba folne kiseline smatra jednostavnim i jeftinim načinom djelomične prevencije kardiovaskularnih bolesti. Hiperhomocisteinemija je stanje nagomilavanja homocisteina u organizmu koje nastaje zbog genetičkog defekta enzima odgovornog za razgradnju homocisteina, što se nalazi kod gotovo 10 posto populacije. Odrasli ljudi s hiperhomocisteinemijom imaju veće predispozicije za razvoj bolesti srca. Toj genetski determiniranoj predispoziciji dodatno pogoduju ostali rizični čimbenici, kao što su manjak folata, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, starija dob i muški spol. Kolika je uloga folne kiseline pokazuje podatak da je njezinim povećanim unosom kod populacije s hiperhomocisteinemijom došlo do smanjenja razine homocisteina. Navedena istraživanja pokazala su da dnevna doza folne kiseline može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto. Još je djelotvornija u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 jer zajednički djeluju na razgradnju homocisteina, dok je vitamin B12 (cijanokobalamin), osim za sintezu crvenih i bijelih krvnih zrnaca i DNK, potreban i za stvaranje aktivnog oblika folne kiseline. Zanimljivo je i da nedostatak folne kiseline može prouzročiti i potencirati depresiju jer u tom slučaju raste razina homocisteina koja snižava razinu serotonina („hormon sreće“). Regulirajući razinu serotonina, folna kiselina indirektno djeluje na poboljšanje raspoloženja i ostvarivanje unutarnje ravnoteže. Koliko je narasla svijest o potrebama za folnom kiselinom, možda najbolje pokazuje prehrambena industrija SAD-a, koja proizvode od žitarica i brašno dodatno obogaćuje folnom kiselinom, a i gotovo je nezamislivo da je liječnici ne preporuče trudnici ili ženi koja planira trudnoću. Kao dodatak prehrani folna kiselina se preporučuje u dnevnoj dozi između 400 i 800 μg. listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 39
prim. dr. sc. Draško Pavlović, dr. med., spec. internist - nefrolog, Zavod za nefrologiju i dijalizu Klinike za unutarnje bolesti KB-a Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb
Interna medicina
NADOMJEŠTANJE BUBREŽNE FUNKCIJE
Kad čistači zakažu U slučaju kroničnog trajnog zatajenja bubrežna funkcija se može nadomjestiti dijalizom ili presađivanjem bubrega Bubrezi u našem tijelu imaju važnu ulogu: čiste krv od štetnih produkata metabolizma, održavaju ravnotežu prometa vode i minerala, održavaju acidobaznu ravnotežu i mjesto su stvaranja hormona, npr. aktivnog metabolita vitamina D (kalcitriola) i eritropoetina. Smanjenjem bubrežne funkcije u organizmu se nakupljaju produkti metabolizma, pa se razvija uremija, što prema grčkoj riječi u prijevodu znači „mokraća u krvi“. U akutnom, naglo nastalom zatajenju u do tada uglavnom zdravim bubrezima ili kroničnom zatajenju bubrega (što je znatno češće) nužno je nadomjestiti bubrežnu funkciju. Ako je riječ o akutnom bubrežnom zatajenju, bubrežna funkcija se može nadomjestiti dijalizom, a u slučaju kroničnog trajnog zatajenja, može se nadomjestiti dijalizom ili presađivanjem (transplantacijom) bubrega. Dijaliza se temelji na svojstvima polupropusne membane, odnosno na fizikalnim procesima difuzije i osmoze koji omogućuju transport tekućina i otopljenih tvari. Postoje dva osnovna oblika dijalize: hemodijaliza i peritonejska dijaliza. Kod hemodijalize (slika 1) kao polupropusna membrana rabi se sintetska membrana, dok kod peritonejske dijalize kao filtracijska membrana služi peritonejska membrana (slika 2)
Kratka povijest dijalize i transplantacije Od sredine 19. stoljeća, kad su otkrivena fizikalna svojstva difuzije i osmoze, pa sve do četrdesetih godina 20. stoljeća provođena su ispitivanja na pokusnim životinjama. Tijekom II. svjetskog rata Wilhelm Kolff u Nizozemskoj konstruirao je aparat za hemodijalizu i primijenio ga u liječenju bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega. U Seattleu (SAD) 1962. godine osnovan je prvi centar za kroničnu dijalizu, a četiri godine poslije Cimino i Brescia opisali su potkožni spoj arterije i vene (arteriovenska fistula - slika 3) kao trajni pristup krvotoku bolesnika, što je jedan od najvećih napredaka u kroničnoj hemodijalizi. U Hrvatskoj se prve akutne hemodijalize rade šezdesetih godina prošloga stoljeća, najprije u Zagrebu, a kronični program hemodijalize krajem šezdesetih u Rijeci.
40 | Vaše zdravlje #62
U trećem desetljeću prošloga stoljeća počela je primjena peritonejske dijalize u bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega, a u šestom desetljeću počinje se rabiti peritonejska dijaliza i u bolesnika s kroničnim zatajenjem buberga. Peritonejska dijaliza u današnjem obliku, tj. kontinuirana ambulantna peritonejska dijaliza, rabi se od 1975. godine. U Hrvatskoj je prva peritonejska dijaliza u bolesnika s akutnim zatajenjem bubrega učinjena u Zagrebu 1948. godine, a 1983. godine počeo je program kontinuirane peritonejske dijalize. Prva uspješna transplantacija bubrega učinjena je 1950. godine, a u Hrvatskoj 1071. godine u Rijeci. Posljednjih pedeset godina u cijelome svijetu, posebno u njegovu razvijenom dijelu, otvoren je velik broj centara za dijalizu i razvila se transplantacija bubrega. U Hrvatskoj danas imamo više od trideset centara za dijalizu i četiri centra u kojima se provodi tarnsplantacija bubrega.
Metode pročišćavanja krvi Hemodijaliza - Riječ je o izvantjelesnom obliku nadomještanja bubrežne funkcije. Odvija se tako da krv bolesnika prolazi izvan tijela posebnim linijama kroz filter (dijalizator) u kojem se procesom osmoze i difuzije „čisti“ od štetnih produkata metabolizma. Za provođenje hemodijalize potreban je aparat, dijalizator, otopina za dijalizu poznatog kemijskog sasatava te igle i linije (slika 1). Unutar filtera se nalazi polupropusna membrana, s tim da s jedne strane prolazi krv, a s druge otopina za dijalizu. Da bi se hemodijaliza mogla provesti, potreban je odgovarajući krvožilni pristup. Postoje tri pristupa: arteriovenska fistula, arteriovenski graft i centralni venski kateter. Idealno bi bilo na vrijeme kreirati arteriovensku fistulu (slika 3), u suprotnom se stavlja kateter u venu na vratu. Hemodijaliza se provodi tri puta tjedno po četiri do pet sati.. Ovaj oblik dijalize može se provoditi svaki dan dva do tri sata (vrlo rijetko) ili svaki dan tijekom noći. Većina bolesnika hemodijalizu provodi u centrima za dijalizu, bilo bolničkim bilo izvan bolničkim centrima. Mali broj bolesnika dijalizira se kod kuće.
listopad/studeni2008.
NADOMJEŠTANJE BUBREŽNE FUNKCIJE
ži kao filtracijska membrana. Nakon što se uvede tekućina u šupljinu, dijalizat „otklanja“ štetne produkte metabolizma i višak tekućine iz organizma. Najčešće se izmjena tekućine za dijalizu provodi četiri puta dnevno (kontinuirana ambulantna peritonejska dijaliza). Peritonejska dijaliza može se provoditi i pomoću aparata tijekom noći. Prema suvremenim stručnim spoznajama, ova metoda je možda najbolja za početak liječenja dijalizom. Ipak, relativno mali broj bolesnika je na ovom tipu dijalize.
Slika 1 - Hemodijaliza
Slika 3 - Arteriovenska fistula
Bolesni bubreg
Bubrežna vena Bubrežna arterija
Transplatirani bubreg
Transplatirani mokraćovod
Mokraćni mjehur
Slika 2 - Peritonejska dijaliza
Slika 4 - Transplantacija bubrega
Hemodijaliza je najčešće primjenjivana metoda nadomještanja bubrežne funkcije, čemu svjedoči podatak da je na hemodijalizi više od 80 posto bolesnika kojima je potrebno nadomjestiti bubrežnu funkciju.
Peritonejska dijaliza - Peritonejska dijaliza je unutanja dijaliza. Preko posebnog katetera koji se „ugradi“ u trbušnu šupljinu uvodi se tekućina poznatog sastava u trbušnu šupljinu (slika 2), pri čemu peritoneum (potrbušnica) slu-
listopad/studeni2008.
Interna medicina
Kad početi s dijalizom - Općenito, nema nekog „strogog“ pokazatelja kad treba početi s dijalizom, iako postoje neki pokazatelji kad je potrebno odmah početi s dijalizom, o čemu odlučuju liječnici. Najbolje je kad liječnik u bolesnika primijeti slabiju bubrežnu funkciju, da ga odmah uputi specijalistu za bubrežne bolesti (internist-nefrolog), koji će s jedne strane primjenom lijekova pokušati usporiti propadanje bubrežne funkcije, a s druge pripremiti bolesnika za primjenu jedne od metoda nadomještanja bubrežne funkcije. Potrebno je bolesnika upoznati s mogućnostima nadomještanja bubrežne funkcije i u razgovoru s bolesnikom odabrati najbolju metodu. Idealno bi bilo na vrijeme kreirati arteriovensku fistulu (slika 3) ili ugraditi peri-
Vaše zdravlje #62 | 41
Interna medicina
NADOMJEŠTANJE BUBREŽNE FUNKCIJE
Ako je riječ o akutnom bubrežnom zatajenju, bubrežna funkcija se može nadomjestiti dijalizom, a u slučaju kroničnog trajnog zatajenja, može se nadomjestiti dijalizom ili presađivanjem bubrega tonejski kateter (slika 2). Bilo koji oblik dijalize bolje je početi i prije nego što se razvije puna slika uremije: slabost, mučnina, povraćanje, gubitak apetita, svrbež itd.
Darivatelji organa, tj. bubrega mogu biti žive srodne osobe (brat, sestra, roditelji), žive nesrodne osobe (bračni partner, prijatelji) i, što je najčešće, umrle osobe (kadaveri).
Dijaliza ne liječi bubrege! - Važno je znati kako hemodijaliza ili peritonejska dijaliza ne liječi bubrege. Jednom ili drugom metodom samo se djelomično nadomješta bubrežna funkcija. Zbog toga svi bolesnici moraju paziti na prehranu i unos tekućine. Većina bolesnika mora uzimati lijekove koji smanjuju resorpciju fosfata (vezače fosfata), lijekove koji korigiraju poremećaj mineralnog metabolizma, tj. vitamin D, preparate željeza i dobivati u injekcijama eritropoetin za korekciju anemije. Mnogi bolesnici moraju uzimati i antihipertenzivne lijekove.
Kandidati za transplantaciju bubrega su svi bolesnici kod kojih dođe do kroničnog zatajenja bubrega. Iako su to najčešće osobe koje su već na dijalizi, transplantacija se može učiniti i u osoba u kojih je potrebno nadomjestiti bubrežnu funkciju, a još nisu počele s dijalizom.
Transplantacija bubrega Bolesnici s kroničnim zatajenjem bubrega imaju najveću korist od transplantacije bubrega (slika 4) jer uspješna transplantacija najbolje i u potpunosti nadomješta bubrežnu funkciju.
42 | Vaše zdravlje #62
Nakon uspješne transplantacije, preživljavanje bolesnika i kvaliteta života bolji su nego u bolesnika na dijalizi. Međutim, kako je tranplantirani bubreg ipak strano tijelo (osim u slučaju jednojajčanih blizanaca), svi bolesnici moraju uzimati lijekove koji smanjuju mogućnost odbacivanja bubrega, tj. imunosupresive. Noviji lijekovi iz ove skupine imaju znatno manje nuspojava nego prije dvadesetak godina. Iako su, nažalost, i u ovih bolesnika moguće komplikacije (koštana bolest, arterijska hipertenzija, hiperlipidemija), srećom, moguće ih je uspješno liječiti.
Hrvatska uz bok razvijenim zemljama Iako je još prije tridesetak godina najveći broj bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega umirao, u današnje vrijeme ti bolesnici ne moraju umrijeti. U novije doba u razvijenom dijelu svijeta najveći broj bolesnika i ne umire zbog zatajenja bubrežne funkcije, a Hrvatska je po broju bolesnika na dijalizi i broju transplantiranih bolesnika uz bok tih zemalja. Naš cilj danas je ne samo omogućiti tim bolesnicima dulji život, nego i kvalitetan život. Kako kod bolesnika, posebno onih na dijalizi, dolazi do znatnih promjena u životu, npr. tri puta tjedno moraju ići na hemodijalizu ili četri puta dnevno sami provoditi peritonejsku dijalizu, važno ih je na vrijeme pripremiti i upoznati kako s mogućnostima i načinom liječenja, tako i s nuspojavama, dijetom, lijekovima itd. Ako se na vrijeme upoznaju sa svim bitnim aspektima svoje bolesti i načinom liječenja, ako na vrijeme organiziraju svoj „novi“ život, mogu i dalje dobro i kvalitetno živjeti u krugu svoje obitelji i prijatelja, a mnogi mogu uspješno nastaviti svoj posao ili školovanje. Kad su u pitanju mlađi oboljeli, nije rijetko ni da neke bolesnice postanu majke, a neki bolesnici očevi.
listopad/studeni2008.
MEDIKA
Promo
Jedinstvena
biljna kombinacija
U ovo jesensko vrijeme, ponajprije zbog naglog pada temperature, sve su učestalije prehlade i viroze. Odrasle osobe obolijevaju prosječno dva do tri puta godišnje, a djeca čak i do dvanaest puta. Kad svi oko vas kišu i kašlju, teško se oduprijeti navali uzročnika bolesti. Kako je za obranu organizma odgovoran imunološki sustav, bilo bi dobro da pomognete svojim obrambenim snagama. Odavno je poznato da neke ljekovite biljke djeluju stimulativno na naš obrambeni sustav. Ekstrakti dobiveni iz korijena sunčanice (Echinaceae purpureae radix, Echinaceae pallidae radix 1+1), korijena divljeg indiga (Baptisiae tinctoriae radix) i zelene tuje (Thujae occidentalis herba) ukomponirani u jedinstvenu biljnu kombinaciju, čine sastav biljnog lijeka Esberitox®N. Sinergijskim djelovanjem tih triju biljnih supstancija dolazi do povećanja broja i aktivnosti obrambenih stanica u krvi i tkivima (čak do 80 posto više od preparata s jednom djelatnom supstancijom - monopreparata!), potiče se stvaranje određenih antitijela i sprječava razmnožavanje uzročnika bolesti, naročito virusa prehlade. Uzimanje Esberitox®N tableta indicirano je: • kod obične prehlade • kod osoba koje su sklone infekcijama zbog privremeno oslabljenog imunološkog sustava • kod bakterijskih upala kože • u terapiji herpes simplex labialisa (herpes na usnama). Esberitox®N tablete također preporučuju se uz antibiotsku terapiju jer je kliničkim ispitivanjima dokazano da njihovo uzimanje smanjuje imunosupresivne učinke antibiotika, skraćuje trajanje bolesti i smanjuje stopu recidiva, odnosno ponovne pojave bolesti. Esberitox®N tablete mogu uzimati djeca i odrasli: • odrasli i djeca starija od 12 godina - tri tablete tri puta dnevno • djeca od 6 do 12 godina - 2 tablete 3 puta dnevno • djeca od 1 do 6 godina - 1 do 2 tablete 3 puta dnevno • dojenčad - 1 tabletu 3 puta dnevno. Esberitox®N tablete ugodna su okusa, a mogu se uzimati i bez tekućine tako što se otope u ustima. listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 43
Ana Lazić, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.
Promo
RO.RA. NATURA
Protiv slabokrvnosti bez krvi Nadoknada željeza zahtijeva ujednačen unos malih bioraspoloživih doza željeza, kao i hranjivih tvari i oligoelemenata Svi se ponekad osjećamo umorno, obično zato što malo spavamo. Međutim, konstantni umor trebamo ozbiljno shvatiti. Anemija, koja obično nastaje zbog manjka željeza, može uzrokovati umor isto kao i druge simptome, posebno kod žena. Na sreću, može se prepoznati i uspješno liječiti. Anemiju ili slabokrvnost karakterizira smanjena koncentracija hemoglobina i/ili eritrocita u volumnoj jedinici krvi. Od brojnih oblika anemije, posebno ćemo se osvrnuti na jednu od najčešćih - sideropeničnu anemiju, koja je sve češća bolest u današnjoj populaciji. Prepoznatljiva je po tipičnim simptomima, poput osjećaja umora i neispavanosti, lošeg raspoloženja, oslabljenog imuno-sustava, manjka apetita... Uzroci mogu biti različitog podrijetla, pa tako anemiju mogu uzrokovati nepravilne prehrambene navike, odnosno nedovoljan unos željeza putem hrane, povećana potreba za dnevnim unosom željeza (trudnice, djeca u razvoju...) te povećan gubitak, kao i loša resorpcija željeza koje se unosi u organizam (radi pomanjkanja vitamina i oligoelemenata, neodgovarajuće crijevno-bakterijske flore...).
Željezo je ključno Željezo (Fe) je element prijeko potreban ljudskom organizmu, esencijalni nutrijent uključen u transport kisika, rast i diobu stanica te ostale biokemijske procese u organizmu. Nužan je za izgradnju eritrocita, odnosno, hemoglobina i sastavni je dio za život važnih enzima koji osiguravaju procese staničnog disanja. Željezo je metal koji se prirodno nalazi u hrani kao dvovalentni ili trovalentni kation, ili vezan u komplekse s organskim spojevima. U ljudskom organizmu najviše željeza nalazi se u hemoglobinu, mioglobinu i enzimima. Od 15 do 20 mg željeza koje dnevno unesemo u organizam hranom, apsorbira se oko pet do 10 posto. Dnevne potrebe ovise o spolu, dobi i nekim okolnostima u kojima se javlja pojačana potreba za unosom željeza u organizam. Zbog posebnih potreba za željezom, žene u repro-
44 | Vaše zdravlje #62
duktivnom razdoblju, trudnice, djeca, osobe starije od 55 godina i vegetarijanci smatraju se skupinom koja je posebno osjetljiva na manjak željeza. Čimbenici koji utječu na smanjenje resorpcije željeza: • nedovoljna produkcija želučane kisline - želučana kiselina transformira željezo iz hrane ili ono uneseno putem dodataka prehrani iz keliranog oblika u oblik slobodnih fero (Fe2+) iona. Naime, trovalentni feri ioni (Fe3+) i kelati se u kemijskoj reakciji reduciraju u oblik dvovalentnih fero iona koje karakterizira znatno bolja mogućnost resorpcije u organizmu. • neodgovarajuća crijevno-bakterijska flora • nedostatak cinka • fitati, fosfati i tanin iz čaja - stvaraju teško topljive komplekse. • manjak vitamina C i fruktoze - otežava prijelaz iz feri (Fe3+) u fero (Fe2+) oblik.
Što je najbolje Ispravan pristup prirodnoj terapiji nadoknade željeza je ujednačen unos malih bioraspoloživih doza željeza, kao i hranjivih tvari i oligoelemenata. Folna kiselina je veoma važna za regulaciju eritropoeze, mangan aktivira enzime potrebne za stvaranje hemoglobina, bakar ima zaštitnu ulogu u očuvanju fero strukture, a vitamini C, E i B12 imaju antioksidativno djelovanje te višestruko povećavaju iskoristivost željeza i stvaranje eritrocita. Prirodni kompleksi željeza se najbolje resorbiraju u organizmu i imaju najbolju bioraspoloživost. Stoga je nužno u terapiju uključiti i prirodne sastojke kao npr. koncentrirane sokove voća i povrća bogate željezom i ekstrakte kvasaca obogaćene mineralima. Zbog cijelog niza biološki opravdanih razloga, suvremena klinička istraživanja podržavaju beskrvne tretmane u terapiji akutnog ili kroničnog nedostatka željeza. Na taj način se favoriziraju prirodni proizvodi koji sadrže relativno niske doze (15 do 20 mg/dan) bioraspoloživog željeza, potpuno iskoristivog za svaki organizam.
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 45
Intervju: dr. Karriem H. Ali Razgovarala: Dunja Antonović
Intervju
DR. KARRIEM H. ALI
Na tragu tajne dugovječnosti Disregulacija ljudskog imunološkog sustava čest je pokretač većine bolesti koje su povezane sa starenjem Gostujući nedavno u Zagrebu, uvaženi američki liječnik i znanstvenik dr. Karriem H. Ali upoznao je hrvatsku javnost s pojmovima koje suvremena znanost koristi objašnjavajući proces starenja ljudskog organizma. Tako termin immunosenesence označava senilnost imunološkog sustava koja se javlja kod oslabljenog imuniteta, a zbog koje tijelo više ne prepoznaje uzročnike bolesti. S imunosenilnošću direktno povezan termin inflammaging opisuje upalna stanja organizma koja iscrpljivanjem imunološkog sustava izravno utječu na starenje. Dr. Ali je dvadesetogodišnju karijeru posvetio upravo izučavanju vitalnih procesa u ljudskom tijelu, s osobitim naglaskom na biologiju tumora. Višegodišnje iskustvo kliničkih istraživanja i holistički pristup zdravlju razlog su više da predstavimo ovog karizmatičnog znanstvenika. Ono što podrazumijevamo pod pojmom starenje postupno je narušavanje nečijeg fizičkog blagostanja i kvalitete života, koje karakterizira sve veća učestalost kroničnih oboljenja. Suvremena znanstvena disciplina koja se bavi područjem imuniteta i starenja, takozvana epigenetika, raspolaže obiljem dokaza da je disregulacija ljudskog imunološkog sustava čest pokretač većine bolesti koje su povezane sa starenjem. „Svatko od nas stari drukčije, čak i jednojajčani blizanci. Znanstvene studije su pokazale da blizanci s godinama postaju sve različitiji, što se zove epigenetski dinamizam.”, objašnjava dr. Ali i nastavlja: „Različiti ljudi, pa i blizanci, žive različitim životima te zbog toga različito i stare. Način i brzina starenja nisu unaprijed zadani, oni ovise o mnogim čimbenicima. Životno iskustvo, stil života i već spomenuti epigenetski utjecaji danas se čine važnijim od čimbenika vremena i samoga genetskoga naslijeđa.”
Stres će naštetiti vašem tijelu držali se zdrave prehrane ili ne. Kad mehanizmi zaštite popuste, sama prehrana ne može popraviti situaciju 46 | Vaše zdravlje #62
Slabljenje imunološkog sustava naziva se imunosenilnost, pri čemu je stres važan okidač. „Različiti tipovi stresa znanstveno dokazano vode slabljenju aktivnosti obrambenih NK-stanica (Natural Killer - prirodni ubojica) koje su nam potrebne za obranu od raka, srčanih i virusnih oboljenja te mnogih drugih bolesti”, objašnjava dr. Ali utjecaj stresa na starenje. Znajući da je u dana šnje vrijeme teško izbjeći svakodnevne aktivnosti i obveze koje nas najčešće i dovode u to neugodno stanje, upitali smo dr. Alija što učiniti po pitanju stresa. Naša civilizacija nema odgovor na spomenuti problem, pa bolesnici na liječnički savjet o smanjenju razine stresa sve češće odmahuju rukom. Možemo li tijelu pomoći na neki drugi način, primjerice prehranom? „Nema drugog načina. Za usporedbu, to je kao da problem globalnog zatopljenja pokušavate riješiti recikliranjem otpada - iako znate da su glavni „krivci” ispušni plinovi - uz argument „Ispušni plinovi su nešto na što naša civilizacija još nema odgovor.” Drugim riječima, stres će naštetiti vašem tijelu držali se zdrave prehrane ili ne. Kad mehanizmi zaštite popuste, sama prehrana ne može popraviti situaciju”, odlučan je dr. Ali. Dr. Ali napominje kako postoje namirnice i dodaci prehrani koji mogu smanjiti ili čak eliminirati neke od negativnih posljedica stresa. „Od biljaka blagotvorno djeluju kamilica, sveti bosiljak, poznat u ayurvedskoj medicini pod imenom Tulsi, zatim divlji yam, azijska biljka gotu kola i sibirski ginseng. Od namirnica u širokoj upotrebi savjetujem zeleni čaj, crno vino, tamnu čokoladu i masline. Kvalitetan multivitaminski i mineralni pripravak koji sadrži vitamin C, beta-karoten i selen, kao i pripravak BioBran, dobra su dopuna uravnoteženoj prehrani. I na kraju, iako se ne radi o hrani, spomenut ću da čin praštanja također pomaže ublažiti učinke stresa”, primjećuje dr. Ali u svom prepoznatljivom stilu. Kako je i za boravka u Hrvatskoj spomenuo proizvod BioBran kao odličan potporanj jačanju imuniteta, zamolili smo da nam objasni djelovanje tog hvaljenog dodatka prehrani koji se može nabaviti i u našim ljekarnama. „Kliničke studije proizvoda BioBran pokazuju zadivljujuće
listopad/studeni2008.
DR. KARRIEM H. ALI
Intervju
sastojak koji bi prouzročio navikavanje ili ovisnost, čak i tijekom duljeg uzimanja. Preporučuje se i vegetarijancima kao dodatak prehrani. Ipak, kako još nisu provedene iscrpne studije vezane uz optimalno doziranje BioBrana u djece, potrebno je prije davanja proizvoda djeci i adolescentima posavjetovati se s liječnikom”, upozorava dr. Ali.
Način i brzina starenja nisu unaprijed zadani, oni ovise o mnogim čimbenicima. Životno iskustvo, stil života i već spomenuti epigenetski utjecaji danas se čine važnijim od čimbenika vremena i samoga genetskoga naslijeđa rezultate, među kojima su visok postotak preživljavanja i bolja kvaliteta života oboljelih od raka. Također, BioBran pomaže zdravim ljudima koji zdravo stare da ostanu zdravi i sporije stare. Najbolje ću to objasniti primjerom. Svatko od nas poznaje nekoga tko nikad u životu nije bio bolestan. Uzimanjem BioBrana možete postati jedna od tih osoba”, govori s entuzijazmom. Desetljećima su znanstvenici i liječnici znali za snažan zdravstveni i nutritivni potencijal skriven u neobrađenom zrnu riže. Rižine mekinje sadrže molekule
listopad/studeni2008.
zvane arabinoksilani, poznate po povoljnom djelovanju na imunitet ljudi. No, uzimanjem samih rižinih mekinja ne postiže se potpuna iskoristivost hranjivih tvari. Bile su potrebne godine istraživanja kako bi se otkrio postupak kojim će sav potencijal vrijednih sastojaka iz te žitarice biti očuvan. „Zbog toga je BioBran bio tako revolucionaran proizvod. Naime, godine 1992. došlo je do velikog znanstvenog proboja kad je otkrivena metoda za dobivanje RBAC-komponente pomoću micelija gljivica Hyphomycetes. Ta je komponenta pokazala sjajan potencijal u povećanju učinkovitosti imunoloških funkcija i ključan je aktivni sastojak proizvoda BioBran”, ističe dr. Ali te dodaje: „RBAC u BioBranu nije imunostimulator, nego imunoregulator. Imunostimulatori (immune-boosters) podižu razinu imunoloških funkcija, što je problematično za ljude čiji je imunološki sustav već prekomjerno aktivan. Imunoregulatorne funkcije, bilo jačanje ili održavanje imunološke aktivnosti, kao nužne za opće zdravlje djeluju tako da osnažuju narušeni imunitet, no mogu i prekomjerno stimuliran imunološki sustav vratiti u ravnotežu.” Zanimalo nas je smiju li BioBran uzimati sve dobne skupine. „BioBran je sve testove sigurnosti i toksičnosti prošao s odličnim. U proizvodu ne postoji
Kako priznaje da je i sam dugogodišnji poklonik ovog vrhunskog proizvoda, dr. Ali nam je prepričao svoje iskustvo s BioBranom: „Kao predavač putujem po cijelom svijetu. Kad ste na putu, često se na javnim mjestima nalazite okruženi bolesnim ljudima, što je utoliko gore kad je imunitet zbog umora i stresa oslabljen. Na putovanju ne spavate dovoljno, lošije se hranite, ne pijete dovoljno tekućine, brinete se hoćete li stići na vrijeme i slično. Uzimajući BioBran mogu se pouzdati u to da se neću razboljeti čak i tijekom napornih turneja. Uvijek se pobrinem da tada što redovitije spavam, jedem, vježbam i meditiram. Boravak u Zagrebu godio je mojoj prehrani jer imate vrlo kvalitetnu hranu!” Kako je tijekom svoje karijere proputovao cijeli svijet, od velegradova do tropskih šuma, te se susreo s ljudima različitih kultura koje njeguju različite pristupe zdravlju, upitali smo dr. Alija što iz iskustva smatra ključem dugovječnosti i sreće. „Naša su tijela oblikovana tako da mogu trajati stotinama godina, no udobnosti modernoga globalnog življenja nametnule su sklonosti prema kojima starimo brzo i bolno te na kraju prerano umiremo. Važno je živjeti svaki dan s otvorenim srcem, imati strast za budućnost, ljubav za prirodu i poštovanje za sve ljude, žene i djecu svijeta”, poručuje vizionarski dr. Ali.
Vaše zdravlje #62 | 47
Intervju: Mimi Vurdelja, mr. pharm., nutriciolog - farmakolog Hrvatskog olimpijskog odbora Razgovarala: Dunja Antonović
Intervju
MIMI VURDELJA, MR. PHARM.
Vitamini i minerali
istine i zablude
Danas je naglasak na takozvanom povratku prirodi, zbog čega su se ljudi prestrašili vitamina iz bočice Kakvo je mišljenje pučanstva o vitaminskim preparatima? Educiranost našeg stanovništva na tu temu je minimalna, ponajprije zato što ne postoji kvalitetan izvor informiranja koji bi bio potkrijepljen znanstvenim istraživanjima. Kod nas je i prekratka tradicija bavljenja nutricionizmom. Građani nemaju primjerenu edukaciju, nego su obasuti reklamama i propagandnim tekstovima, pa kao laici teško mogu odabrati ono što odgovara njihovu organizmu. Stoga treba inzistirati na edukaciji u svim oblicima - putem stručnih tekstova, knjiga, televizijskih emisija, itd.
U medijima često čujemo da vitamine ne treba uzimati. Što vi mislite o tome? Ljudi vole slijediti modu. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina dogodio se svojevrstan vitaminski bum, pa se brojne preparate nekontrolirano uzimalo, a danas je naglasak na takozvanom povratku prirodi, zbog čega su se ljudi prestrašili vitamina iz bočice. Sa stručnog stajališta, vitamini su organske tvari nužno potrebne organizmu. Pomoću njih se odvija većina kemijskih i fizioloških procesa u našem tijelu, pa valja koristiti ciljani preparat, već prema stanju organizma, spolu, starosnoj dobi i radnim aktivnostima.
na toplinu, svjetlost, transport, skladištenje i način pripremanja hrane. Sve te indikacije upućuju na činjenicu da moderan čovjek samo prehranom nije u stanju osigurati organizmu sve ono što može kvalitetna i kontrolirana vitaminizacija. Naravno, svaki je organizam individualna cjelina, pa je prije vitaminizacije potrebno napraviti detaljne laboratorijske pretrage (krvi, urina) kako bi se utvrdile razine pojedinih elemenata. U našim laboratorijima zasad možemo odrediti razine elektrolita, odnosno kalcija, kalija, natrija, magnezija i željeza. Jednako tako, liječnik prema mnogim simptomima može procijeniti kad nam je potrebna vitaminizacija. Tegobe s promjenama na koži, kosi, zubima, kao i preosjetljivost želučane sluznice upućuju na to da je osoba devitaminizirana i demineralizirana.
Kakva je naša današnja prosječna prehrana? Uvelike smo postali tipično potrošačko društvo, pa se jede u prolazu, s nogu i na brzinu. Ne samo da nemamo naviku jesti minimalno tri obroka dnevno, nego nemamo ni naviku redovita pijenja vode. Ipak, u prosjeku se naše pučanstvo dobro hrani, za što je zaslužno i bogatstvo prirode ovoga podneblja.
Zbog čega uopće trebamo uzimati suplemente?
Kakva bi trebala biti naša svakodnevna prehrana?
Budući da su to tvari koje naš organizam većinom ne može sintetizirati i proizvoditi sam (osim vitamina D), moramo ih unositi hranom. Naš je organizam tako sazdan da sve hranjive tvari treba u točno određenim odnosima. To je vrlo osjetljiva ravnoteža, pa se svi vitamini i minerali u našem organizmu nalaze u svojevrsnom antagonističkom i sinergističkom odnosu. Ipak, civilizacija je učinila svoje na području prehrane, pa danas jedemo uglavnom tehnološki visoko obrađenu hranu. Jednako tako, hranu uzgojenu u staklenicima, s umjetnim gnojivima i na brzinu, pa ona, kad napokon dođe do stola, više ne sadrži tvari nužno potrebne našem organizmu. Valja znati da su vitamini vrlo nestabilni spojevi osjetljivi
Definitivno bismo trebali izbjegavati fast food i gotove sintetske napitke prepune šećera. Ljudi moraju naučiti kombinirati obroke u svoj dnevni ritam, što znači tri mala obroka umjesto jednog preobilnog. Nikako ne počinjite dan gladni - pet kava za buđenje donosi nagli energetski pad potkraj radnog dana. Svakako biste dan trebali početi doručkom jer je organizam ujutro energetski najslabiji. Savjetujem kuhinju baziranu na namirnicama lokalnog podneblja. Naime, temeljno načelo nutricionizma polazi od činjenice da naše tijelo želi i treba hranu svoga podneblja.
48 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
MIMI VURDELJA, MR. PHARM.
Tko bi posebno trebao uzimati dodatke prehrani i koliko dugo? Dodatke prehrani trebaju uzimati svi kojima je dijagnosticirano pomanjkanje ortomolekularnih tvari. Pravilno dozirana vitaminizacija potrebna je tijekom cijele godine. Popiti pakiranje multivitamina uoči zime i smatrati da smo time namirili svoje potrebe najveća je zabluda kojoj ljudi podliježu. Kao prvo, vitamini nemaju “hallo-efekt”. Da bi se vidjeli prvi rezultati vitaminizacije, treba proći određeno vrijeme, najmanje tri, četiri tjedna, a za održavanje optimalnog stanja nužno je terapiju i nastaviti. Jedino se uljni vitamini D, E, K, A, F i H odlažu u našim tjelesnim masnoćama, odakle ih crpimo, pa je kod uzimanja tih vitamina svakih tri do šest mjeseci potrebno, u dogovoru s liječnikom, napraviti kratku stanku. Jednako tako, minerale valja uzimati u točno određenoj dozi koju je stručnjak propisao.
Imaju li neke posebne skupine posebne potrebe? Najbolji primjer su vegetarijanci, kojima dokazano nedostaje željezo i vitalistopad/studeni2008.
Intervju
min B12 te dugolančane masne kiseline i esencijalne masti životinjskog podrijetla. Osjećajnije osobe i one osjetljivije na svakodnevicu i ubrzan tempo života trebale bi uzimati kalcij i magnezij koje još zovemo i “antistresni minerali”. Zanimljivo je da određena skupina ljudi, poput menadžera, novinara i ostalih zanimanja koja iziskuju naporna putovanja, česte promjene vremenskih zona i intenzivan dnevni raspored, treba uzimati hranu sličnu onoj profesionalnih sportaša.
Što je s rekreativcima i sportašima?
Pojačan unos hranjivih tvari zahtijeva i osjetljivo razdoblje trudnoće. Primjerice, da bi se živčevlje bebe dobro razvilo još u utrobi, ključna je folna kiselina. Jednako tako, današnjoj je djeci, koja većinom biraju vrlo kaloričnu hranu, iznimno važno nadomještati potrebe za vitaminima kako bi se ubrzao metabolizam i izbjegla pretilost. Naime, vitamini i minerali sastavni su dio enzima i koenzima koji zapravo navode kalorije na sagorijevanje. Tu su i osobe treće dobi kojima je prijeko potrebna vitaminizacija.
Možemo sa sigurnošću reći da su sportaši skupina koja, s obzirom na intenzitet dnevnih napora i natjecanja te inzistiranje na brzom oporavku, nezaobilazno treba vitaminizaciju i dopunu ortomolekularnim tvarima. Jednako tako, rekrea tivci koji su redovito tjedno aktivni trebaju dopunu određenim vitaminskim pripravcima, posebice napitcima, kako bi putem njih vratili poželjne energetske razine i održali optimalnu ravnotežu tekućine tijela bez opterećenja za sam organizam.
Najnovija istraživanja pokazuju da sportaši nakon intenzivnih dnevnih treninga imaju primjetno niže razine elemenata u tragovima, upravo zbog brze metaboli čke potrošnje. Vrhunski sportaš zapravo je stalno pod kontroliranom prehranom i vitaminizacijom, a doze ovise o vrsti sporta. To u praksi znači da ćemo drukčije tretirati sprintera na 100 m, nego skijaša koji je od ranog jutra na visini od 3000 metara s razrijeđenim zrakom.
Vaše zdravlje #62 | 49
Željka Barlović Ferenčak, mr. pharm., ZU Ljekarna Bjelovar
Javno zdravstvo
LJEKARNIŠTVO
Lijekovi i sigurnost u prometu Nuspojave određenih lijekova utječu na sposobnost upravljanja vozilom, a rijetko se spominju kao uzrok prometne nesreće Svakodnevno se događaju brojne prometne nesreće i nepotrebno gube i uništavaju životi. Kad se analiziraju uzroci prometnih nesreća, u više od 85 posto slučajeva odgovoran je čovjek, a sve su rjeđi uzroci loše prometnice, signalizacija ili tehnički nedostaci vozila. Smatra se da do nesreće dolazi prije svega zbog neodgovarajuće reakcije vozača u kritičnim situacijama. Vozač svojim temperamentom, emocijama, zdravstvenim stanjem, karakternim osobinama i stavovima prema vožnji u jednom trenutku može uništiti svoje ili tuđe zdravlje i život. Alkohol je najčešći uzrok prometnih nesreća, dok se lijekovi rijetko spominju kao uzrok, iako je jasno da nuspojave određenih lijekova utječu na sposobnost upravljanja vozilom. Neki lijekovi potencijalno su veoma opasni, čega mnogi nisu svjesni. Posebno je opasna kombinacija lijekova i alkohola ili lijekova, alkohola i droga. U cestovnom prometu sudjeluje gotovo cijelo stanovništvo, bilo kao pješaci, biciklisti, motociklisti, vozači ili putnici u osobnim automobilima, autobusima i tramvajima. Zbog brojnih sudionika u cestovnom prometu i male ljudske pogreške mogu biti fatalne. Upravo iz tih razloga, u mnogim se zemljama, pa tako i u našoj, poduzimaju preventivne mjere i aktivnosti za postizanje veće sigurnosti prometa.
Savjetodavna uloga ljekarnika - Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni stručnjaci koji savjetima mogu upozoriti ljude na važnost utjecaja lijekova na njihovu moguću promjenu ponašanja u prometu. Savjetodavna uloga ljekarnika u ovom području trebala bi biti nezaobilazna za pacijenta i obvezujuća za ljekarnika. Neki lijekovi povećavaju sigurnost sudionika u prometu, pa odgovarajuća kontrola bolesti pomoću lijekova oboljelima često omogućuje ravnopravno sudjelovanje u prometu. Međutim, mnogi lijekovi, posebice u početku liječenja ili pri neodgovarajućoj primjeni terapije, mogu uzrokovati pospanost, vrtoglavicu, poremećaj koncentracije, mišićnu slabost, a mogu promijeniti i ponašanje i doživljavanje. Lijekovi ne djeluju jednako na svakog čovjeka. Djelovanje lijeka ovisi o životnoj dobi, spolu, dozi lijeka, farmaceutskom obliku lijeka te vremenu uzimanja, a moguće je i međusobno djelovanje više lijekova te lijekova i hrane. Treba znati da, osim lijekova koji su propisani liječničkim receptom, i drugi lijekovi koje se može nabaviti bez recepta mogu utjecati na vozačke sposobnosti. Razni dodaci prehrani, koji se, osim u ljekarnama, mogu nabaviti u supermarketima, putem interneta ili časopisa, također mogu utjecati na sigurnost u prometu. Na njihovim pakiranjima, za razliku od lijekova, nema upozorenja vezanih za sigurnost sudjelovanja u prometu. Predstojeći 2. hrvatski dan ljekarni, koji će se održati 29. listopada 2008., posvećen je upravo temi „Lijekovi i sigurnost u prometu“, čime ljekarnici žele skrenuti pozornost cjelokupne javnosti na mogući negativan utjecaj određenih lijekova na sudjelovanje u prometu te tako pridonijeti većoj sigurnosti u prometu.
2. Hrvatski dan ljekarni organiziraju Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska ljekarnička komora u suradnji s farmaceutskom tvrtkom Pliva i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH 50 | Vaše zdravlje #62
Želja je potaknuti pacijente da se slobodno obraćaju ljekarnicima s pitanjima: - kako lijekovi ili dodaci prehrani koje upotrebljavaju moju utjecati na njihove vozačke sposobnosti - koliko dugo nakon uzimanja određenih lijekova ne bi smjeli upravljati vozilima.
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 51
52 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 53
54 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 55
Ozren Podnar, prof
Javno zdravstvo
MOBILNI TELEFONI
Jesu li mobiteli bez(opasni) Stručnjaci upozoravaju da zbog korištenja mobilnih telefona predstoji porast broja oboljelih od tumora na mozgu Veliki su izgledi da ste danas obavili barem jedan telefonski poziv, kao i milijarde drugih korisnika na planetu. Upotreba mobitela je sveprisutna, a predviđa se da će pola čovječanstva do kraja desetljeća imati barem po jedan uređaj. No, ako je za vjerovati novijim istraživanjima, moguće je da sjedimo na zdravstvenoj tempiranoj bombi. Otkad su se pojavile ove korisne stvarčice, javljali su se zabrinuti znanstvenici nagovješćujući katastrofu, no njima nasuprot uvijek su se postavljale vlade država i mobilne kompanije, tvrdeći da mobilni telefoni nisu opasni. Međutim, posljednjih mjeseci javnosti se obratila nekolicina vrhunskih stručnjaka iz raznih krajeva svijeta, upozoravajući da predstoji porast broja oboljelih od tumora na mozgu zbog upotrebe mobilnih telefona te pozivaju industriju mobilne telefonije da hitno poduzme mjere radi smanjivanja zračenja. Pored toga, medicinska struka tvrdi da korištenje mobitela u trudnoći škodi djetetovu mozgu. Naime, svi moderni elektronski uređaji emitiraju elektromagnetsko zračenje - valove električno nabijenih čestica. Od svih elektronskih uređaja, mobiteli su oni s kojima smo u najprisnijem odnosu stoga što ih držimo na sebi ili pokraj sebe.
U drugom istraživanju, švedski znanstvenici, prof. Lennart Hardell i prof. Kjell Hansson Mild, izvijestili su da su uočili gotovo udvostručenu stopu svih oblika tumora mozga među ljudima koji su koristili mobitele više od deset godina, što je statistički važan rezultat. I prema njihovu je nalazu najveći rizik za akustične neurinome. Neurinom obično raste više godina prije nego što biva dijagnosticiran, a pogađa jednu na 100.000 odraslih osoba godišnje, no niske brojke ne smiju nas zavaravati. “Smatramo da su akustični neurinomi predznak povećanog rizika za rak kod mobitela”, pojasnio je Hardell, navodeći da je u prosjeku dovoljan sat telefoniranja dnevno da bi došlo do povećanja rizika od akustičnog neurinoma. Švedski znanstvenici stoga pozivaju na postroženje pravila o sigurnim razinama zračenja za mobilne uređaje i druge izvore zračenja, koje opisuju neprikladnima i nesigurnima. Međunarodni standardi postavljeni su radi sprječavanja opasnog zagrijavanja i električnog strujanja, ali ne uzimaju u obzir opasnost od izazivanja karcinoma, kažu Šveđani. Prošle je godine francuska vlada preporučila smanjenje korištenja mobitela, posebno kod djece. Njemačka također savjetuje građanima da upotrebu mobitela svedu na najmanju moguću mjeru.
I sat telefoniranja previše Istraživanje provedeno u Zavodu za medicinu okoliša u Stockholmu utvrdilo je da je rizik od obolijevanja od tumora zvanog akustični neurinoma uvećan za 95 posto kod ljudi koji su najmanje 10 godina prije dijagnoze počeli koristiti mobitel. Taj je porast osobito izražen na onoj strani glave na kojoj se nalazi uho na koje osoba obično drži prislonjenu slušalicu te je na toj strani 3,9 puta učestaliji nego u kontrolnoj grupi. U istraživanju je sudjelovalo oko 150 pacijenata s neurinomom i 600 zdravih ljudi u kontrolnoj skupini. Ipak, većina je ispitanika u vrijeme koje je istraživanje obuhvatilo koristila stariju, analognu tehnologiju, tako da nije moguće zaključiti kakvi bi rezultati bili da je u obzir uzeta samo moderna digitalna tehnologija.
56 | Vaše zdravlje #62
Mobiteli štetni kao cigarete! Australski neurokirurg dr. Vini Khurana još je veći katastrofičar što se tiče opasnosti mobilnog telefoniranja za mozak. Khurana je uputio apel javnosti, u kojemu navodi da ova opasnost ima šire javnozdravstvene posljedice od azbesta i pušenja, jer se mobitelima koristi tri milijarde ljudi, više nego što ima pušača. A pušenje ubija oko pet milijuna ljudi godišnje. Tvrdi da bi ih ljudi morali izbjegavati kad god mogu, a da bi vlade i kompanije koje proizvode mobitele morale poduzeti hitne mjere da bi smanjile izloženost radijaciji. Višestruko nagrađivani dr. Khurana proučio je više od 100 istraživanja o utjecaju mobitela i također zaključio da upotreba mobitela tijekom deset i više godina udvostručuje rizik od raka mozga. Budući da raku treba najma-
listopad/studeni2008.
MOBILNI TELEFONI
nje deset godina da se razvije, prijašnja istraživanja koja govore o bezopasnosti mobitela, smatra on, nemaju značenja jer su obuhvatila premalo ljudi koji se služe mobitelom dovoljno dugo. „Sve je više dokaza da postoji spona između upotrebe mobitela i određenih tumora mozga“, napisao je Khurana, izrazivši uvjerenje da će ta tvrdnja biti konačno dokazana u idućem desetljeću. Napominjući da su zloćudni tumori mozga smrtonosna bolest, dodaje: „Trenutačno prolazimo kroz relativno nekontroliranu i opasnu situaciju. Ako proizvođači i vlade ne poduzmu neposredne i odlučne korake, incidencija zloćudnih tumora mozga i s njima povezana stopa smrtnosti porast će na svjetskoj razini u idućih deset godina, a tada bi moglo biti prekasno za medicinsku intervenciju.“ Britansko Udruženje mobilnih operatera odbacilo je Khuranine tvrdnje nazvavši ih „selektivnom raspravom jedne osobe o znanstvenoj literaturi“, ocijenivši da liječnik nije uravnoteženo analizirao dostupna istraživanja te da je došao do zaključka suprotnog Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i brojnim drugim nezavisnim istraživačima. U Britaniji je provedeno i 12 milijuna eura vrijedno istraživanje o zdravstve-
listopad/studeni2008.
Javno zdravstvo
Djeca kao korisnici mobitela najugroženiji Postoje naznake da su od mobitela najugroženija djeca, jer im je organizam najmanje otporan na zračenja. Jedno je britansko istraživanje otkrilo da djeca majki koje su u trudnoći koristile mobitele imaju 54 posto više emocionalnih poremećaja od ostale djece. Prema tom istraživanju, dovoljna su dva ili tri korištenja mobitela dnevno za povećanje rizika od dječje hiperaktivnosti, pomanjkanja pozornosti, anksioznosti i drugih emocionalnih smetnji. Istraživanje je uključilo 13.000 žena, a najveći rizik, čak 80 posto, zabilježen je kod djece koja su i sama koristila mobitel prije sedmog rođendana, pored toga što su im majke mobilno telefonirale tijekom trudnoće. Nedugo prije ovog istraživanja, ruska agencija za kontrolu zračenja izjavila je da opasnost mobitela za dječje zdravlje nije mnogo manja od opasnosti od duhana i alkohola. Stručnjaci smatraju da su djeca najugroženija od radijacijskih oštećenja zbog toga što su im lubanje tanje, a živčani sustav u razvoju. “Djeca ne bi trebala rabiti mobitel osim kad je to apsolutno nužno”, poručio je prof. Hansson Mild.
nim rizicima mobitela, koje također nije potvrdilo strahovanja o opasnostima ovih uređaja. No, voditelj istraživanja priznao je da „nije moguće isključiti mogućnost da bi se za nekoliko godina mogao pojaviti rak“. Prošle je godine francuska vlada preporučila smanjenje korištenja mobitela, posebno kod djece. Njemačka također savjetuje građanima da upotrebu mobitela svedu na najmanju moguću mjeru.
„Istina je da još ne znamo točno kakvi će biti učinci od zračenja koje emitiraju mobiteli i mobilni odašiljači”, slaže se i stručnjak za okoliš dr. Matt Salzmann, koji smatra da zasad nije moguće utvrditi stupanj sigurnosti ili opasnosti mobilnih telefona, naglašavajući da jednostavno još nije proteklo dovoljno vremena da bi sve moguće posljedice isplivale na površinu. Moguće je, dakle, da će do posljedica doći za 15, 20 ili 30 godina od uvođenja mobilnih tehnologija.
Vaše zdravlje #62 | 57
Anton Krnić, dr. med., spec. radiolog, Odjel za radiologiju OB-a Sveti Duh, Sveti Duh 64, Zagreb; Poliklinika za kirurgiju, Jastrebarsko
Kirurgija
PROŠIRENE VENE
Da težak korak postane lak Bolesnik treba biti spreman na moguće višekratne dolaske u ustanovu za liječenje vena, ali i na povremene frustracije O proširenim venama dosta se govori jer je riječ o čestom estetskom, ali i funkcionalnom problemu. Ekspanzija novih terapijskih i dijagnostičkih postupaka koji se odnose na proširene vene dovela je do mnoštva novih informacija, pa se nameće potreba da se razjasni koji su najčešći dijagnostički i terapijski postupci kod proširenih vena i kojim redoslijedom se primjenjuju. Prema međunarodnoj CEAP klasifikaciji iz 1995. godine, koja još nije doživjela ozbiljniju reviziju, tegobe koje uzrokuju proširene vene dijele se na šest stupnjeva: • manje površinske vene (teleangektazije), koje mjere od 1 do 2 mm širine i retikularne vene, koje mjere do 4 mm širine • varikozne (vrećaste) vene nogu - šire 4 mm • natečene noge zbog venske bolesti nogu • pojava kožnih promjena - otvrdnuće kože i potkožja - zbog kronične venske bolesti nogu • pojava nožnih rana (ulkusa), koje pokazuju sklonost cijeljenju • pojava rana koje ne cijele.
se provode u slučaju potrebe da se bolje razjasni venska patologija jer u nekim slučajevima obojeni dopler ne daje jasan odgovor (npr. prirođene venske malformacije, dugotrajna opsežna bolest dubokih i površinskih vena, sumnja na duboku vensku trombozu u potkoljeničnim i mišićnim venama i slično).
Moguće terapijske opcije Nakon obavljene dijagnostičke procedure, u konzultaciji s nadležnim liječnikom razmatraju se terapijske opcije.
Pored navedenog, proširene vene mogu biti asimptomatske, ali i simptomatske, tj. izazivati kod oboljeloga bolove, osjećaj težine u nogama, svrbež, iritaciju ili čak povremeno krvarenje.
Prethodni pregled je obvezan Bez obzira na kliničku sliku, prije nego što se počne s bilo kojim terapijskim postupkom, potrebno je obaviti pregled proširenih vena nekom od dostupnih radioloških pretraga. Najčeće se provodi obojeni dopler (color Doppler) vena nogu kojim se utvrđuje koji je venski sustav nogu zahvaćen i na koji način, što liječniku znatno olakšava odluku o terapijskom postupku. Pored ove pretrage, na raspolaganju su invazivne ili skuplje metode, prije svega flebografija, zatim CT flebografija, magnetska rezonancija i scintigrafija, koje
58 | Vaše zdravlje #62
Uspješnost radiofrekventne ablacije u funkcionalnom rješavanju problema površinskih vena - cijeljenje kroničnog potkoljeničnog ulkusa u roku od tri mjeseca nakon radiofrekventnog zatvaranja oštećene vene safene magne
listopad/studeni2008.
PROŠIRENE VENE
Kirurgija
Ako se dokaže oboljenje površinskih vena, na raspolaganju su različite terapijske opcije o kojima treba informirati bolesnika. Na žalost, u većini slučajeva praktički niti jedna terapijska opcija neće samostalno do kraja i zauvijek riješiti problem. S druge strane, gotovo da i ne postoji stručnjak koji sam za sebe vlada svim segmentima dijagnostike i liječenja vena nogu, pa se preporučuje odabrati ustanovu u kojoj je na raspolaganju više sofisticiranih metoda dijagnostike i liječenja vena te multidisciplinarni tim stručnjaka. Da bi riješio problem proširenih vena, bolesnik treba biti spreman na moguće višekratne dolaske u ustanovu za liječenje vena, ali i na povremene frustracije jer metode liječenja često ne daju odmah rezultate, nego oni mogu biti vidljivi u razdoblju od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Metode liječenja koje su nam na raspolaganju su brojne, a odabir ovisan o težini kliničke slike.
Prvi stupanj venske bolesti (teleangiektazije, retikularne vene) - Kod bolesnika s ovim stupnjem venske bolesti najčešće primjenjivana metoda je sklerozacija tekućim sklerozansom. U oboljele vene ubrizgava se jak kemijski agens koji izaziva upalu stjenke vene i njezino skvrčavanje. Pored sklerozacije, na raspolaganju je i nešto skuplji laserski tretman teleangiektazija izvana, tj. primjena jake topline koju laser proizvodi preko kože na proširene vene, čime se izaziva zgrušavanje krvi u veni i njezino začepljenje, a tijekom nekoliko tjedana i njezina resorpcija (nestajanje). Mana obiju metoda je to što se problem gotovo nikad ne uspije do kraja riješiti u jednoj seansi, a kompletno rješenje gotovo i nije moguće postići. Osim toga, primjena lasera može biti bolna i izazvati manja, prolazna oštećenja kože, a primjena sklerozansa može uzrokovati stvaranje mrlja na koži i slično.
Varikozne vene i ostali, teži stupnjevi venske bolesti Kod bolesnika s ovim stupnjem razvoja bolesti dolazi u obzir više metoda. Najčešće se izvodi klasično kirurško liječenje (crossectomy, stripping) ili endovenozni tretman oštećenih vena (radiofrekventna albacija, endovenozni laserski tretman) samostalno ili u kombinaciji s ultrazvučno navođenom sklerozacijom s pjenom ili flebektomijom (odstranjenje vene).
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 59
Kirurgija
PROŠIRENE VENE
Prednosti klasičnog kirurškog tretmana su velika radikalnost postupka i relativno niska cijena, a mane velika invazivnost, produljen oporavak i moguća visoka stopa povratka tegoba, poglavito ako operativnim putem nisu u cijelosti odstranjene oštećene vene. Endovenozone tehnike zasnivaju se na postavljanju sondi u proširene vene pod kontrolom ultrazvuka koje proizvode toplinu i izazivaju oštećenje i skvrčavanje stjenke vene. Kod radiofrekevntne ablacije to se postiže upotrebom mikrovalova koji zagrijavaju stjenku, a kod endovenoznog laserskog tretmana upotrebom jake topline koja djeluje izravno na stjenku. Tim metodama izbjegava se kirurško vađenje dugih, magistralnih površinskih vena, što je vrlo invazivno i zahtijeva dulji oporavak. Prednosti endovenoznih tehnika su znatno manja invazivnost i mogućnost izvođenja u lokalnoj anesteziji, uz vrlo brz oporavak. Mane navedenih postupaka su česta potreba kombiniranja ovih postupaka sa skleroterapijom pjenom ili flebektomijom, kao i razmjerno visoki troškovi zahvata. Skleroterapija pjenom zasniva se na ubrizgavanju sklerozirajućeg sredstva u pjenastom stanju u široke, vijugave, vrećaste vene nogu, čime se postiže jaka iritacija stjenke vene, što rezultira skvrčavanjem i odumiranjem oboljele vene. Zahvat se najčešće izvodi pod kontrolom ultrazvuka. Glavna mana ove metode je mogućnost prodora pjene iz površinskih u duboke vene i raspršivanja po organizmu, što može izazvati neugodne nuspojave, pa je potreban dodatni oprez, poglavito ako se pjena ubrizgava u magistralne, glavne vene, kao što je vena safena magna. Za razliku od sklerozacije pjenom, kod flebektomije se pomoću manjih kukica u lokalnoj anesteziji, kroz vrlo male rezove na koži odstrane navedene vijugave vene. Mana ove metode je nešto bolniji postoperativni oporavak i mogućnost zaostatka manjih ožiljaka ili podljeva krvi kojima može trebati tjedan do dva ili više da se povuku. U nekim slučajevima, selektiranim na osnovu pregleda obojenim doplerom, bit će dovoljno napraviti sklerozaciju pjenom ili flebektomiju, bez potrebe izvođenja endovenoznog radiofrekventnog ili laserskog tretmana.
Kompresivne elastične čarape ili zavoji - Nemaju nimalo manje važnu ulogu u tretmanu proširenih vena jer mogu ublažiti tegobe, osobito kod bolesnika koji nisu pogodni za terapijske postupke. Također, njihov kompresivni učinak vrlo je bitan i nakon većine zahvata na venama.
60 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 61
mr. sc. Nataša Šunić, prof. logoped, „Logoped” - terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, Zagreb, tel: 01/4666 222
Logopedija
DISLEKSIJA
Kad slova ne slušaju... Disleksija nije bolest, a ni rezultat smanjene inteligencije niti problem ponašanja i motivacije Komentari poput “Teško mi je to pročitati” ili “Čitaj mi ti lektiru mama/tata”, plač, nezadovoljstvo, ljutnja, odbijanje… sve su to manifestacije kroz koje prolazi dijete koje ima disleksiju. Zato je veoma važno slušati kako se dijete izražava i razgovara. Ako se vaše dijete “muči” sa sintezom glasova unutar riječi (da iščita cijelu riječ) ili analizom riječi (da rastavi riječ na glasove), to je znak da trebate posjetiti logopeda jer to su tek početne teškoće kroz koje se vremenom može prepoznati disleksija. Kako bismo vam pomogli da posumnjate kako vaše dijete ima disleksiju te da na vrijeme reagirate i posjetite logopeda, u nastavku ćemo iznijeti neke činjenice koje upućuju na moguću disleksiju.
Razvojni put Dok dijete sluša što se govori, mora prevesti sve jezične glasove u značenje, a dok čita, mora slova i riječi prevesti u glasove sa značenjem. Učenje čitanja zahtijeva poznavanje slova jer slova moramo znati povezati s određenim glasovima (povezivanje glasa i slova - glas i slovo idu zajedno). Nakon što se glasovi povežu, imamo riječ koja mora imati značenje. Povećanjem broja riječi u rječniku, učenik brže čita rečenice. Neki učenici bolje se snalaze čitajući prema kontekstu u odnosu prema dekodiranju pojedinih riječi. Važno je spomenuti da nije dovoljno tekst samo pročitati, potrebno ga je razumjeti i pamtiti. Kako svladati čitanje? Spremnost za čitanje podrazumijeva da dijete: poznaje govorni jezik kako bi razumjelo poruku teksta, zna rastavljati riječi na sastavne dijelove (glasove i slogove), poznaje vezu između glasova i slova, svlada orijentaciju u prostoru i praćenje slijeda lijevodesno i gore-dolje, zna da je pisana riječ znak za izgovorenu i da ima isto značenje te razumije pisanu poruku.
Jednostavno teškoća, a ne bolest Disleksija nije bolest i ne liječi se u punom smislu te riječi, i nije rezultat smanjene inteligencije niti problem ponašanja i motivacije. Ona je jednostavno jedna od nekoliko
62 | Vaše zdravlje #62
specifičnih smetnji u učenju, odnosno teškoća vezanih uz čitanje i pisanje. Pojavljuje se diljem svijeta bez obzira na kulturu i jezik, zahvaćajući oko 10 posto populacije. Nisu pošteđena čak ni nadarena, kreativna i uspješna djeca, koja u tom slučaju imaju specifične probleme pri čitanju, sricanju, pisanju, izgovaranju ili slušanju. Kako prepoznati vidljive znakove disleksije i disgrafije • teškoće pri čitanju - slovkanje, nepovezivanje riječi • teškoće pri pisanju - izostavljanje slova u pisanju, zamjena slova ili slogova • neuredan rukopis • teškoće u pronalaženju primjerenog značenja riječi • teškoće u razumijevanju teksta • teškoće pri izražavanju misli u pisanom obliku • teškoće pri upotrebi zamjenica i priložnih oznaka • zabune u orijentaciji: lijevo-desno ili gore-dolje • pogrešno ponavljanje onoga što čuje • teškoće u matematici, vezane uz nizove brojeva ili redoslijed matematičkih operacija • teškoće u orijentaciji: jučer - danas - sutra (što je bilo jučer, što je danas, a što će biti sutra), te pri orijentaciji na satu. Kod djeteta s disleksijom možemo primijetiti jezičnu slabost, zbog koje će ono poslije imati problema sa sintaksom, semantikom i teško će moći ispričati neku priču. U neke djece prisutni su i problemi raščlanjivanja riječi na glasove/foneme i njihova spajanja, što je vrlo važno za čitanje. Koliko je raščlanjivanje riječi na slogove i glasove (glasovna i slogovna analiza) važan čimbenik za stjecanje vještine pisanja, toliko je i spajanje glasova i slogova u riječi (glasovna i slogovna sinteza) izrazito važno za razvijanje vještine čitanja.
Zašto djeca b pročitaju kao d? - Stvar je u tome da kod njih postoje teškoće u vizualnom sekvencioniranju. Međutim, obrtanje slova pri čitanju često je i kod male djece koja tek uče čitati i kod koje je poznavanje slova i mogućnost sekvencioniranja još uvijek vrlo nesigurno, što nije znak nesposobnosti, nego nezrele faze u procesu učenja čitanja.
listopad/studeni2008.
DISLEKSIJA
Uvijek iste, karakteristične pogreške Pri procjeni ima li ili nema neko dijete teškoće u čitanju i pisanju nisu važne samo vrste pogrešaka, nego i velik broj uvijek istih karakterističnih pogrešaka: • nesposobnost povezivanja grafema s fonemom (glas - slovo) • teškoće povezivanja glasova i slogova u riječi • strukturalne pogreške, to jest promjene nastale zbog premještaja redoslijeda ili umetanja slova ili slogova u riječima (na-an, do-od,dok-kod, mi-im, Ivo-ovi, vino-novi, vrata-trava) • zamjena grafički ili fonetski sličnih slova (d-b, b-p, m-n, n-u, a-e, d-t, b-p, g-k, z-s, v-f, l-r, beba-deda, bili-pili, nema-mena, moj-noj, drži-trži, bratiprati, grije-krije) i slogova (na-an, on-no, je-ej, mi-im, do-od) • izostavljanje slova i slogova (prozorpozor, krava-kava, davnina-davni) • dodavanje slova i slogova (oblakobalak, noj-nojovi) • zamjena riječi, odnosno pogađanje pri čitanju - potpuno nepravilno pročitane riječi u kojima su dva ili više slova zamijenjena drugima (npr. mračnimačka, dobar-obad) • smisleno mijenjanje teksta pri čitanju priča - pogreške se pojavljuju kad dijete potpuno promijeni riječ, ali ona po smislu odgovara tekstu koji čita • dodavanje i/ili izostavljanje dijela i/ ili cijelih riječi (maramama, dosjetilili...) • riječ koju dijete ne može pročitati bez pomoći • teškoće u pr aćenju slovnog ili brojčanog niza (val-lav, 23-32) • teškoće u slijedu pravca čitanja (goredolje, lijevo-desno)
listopad/studeni2008.
Logopedija
• vraćanje na već pročitani red, preskakanje redova, odnosno izostavljanje jednog ili više redova. Ako imate dijete koje pri čitanju, pisanju po diktatu ili spontanom pisanju čini pogreške, poput premještanja glasova, slogova ili slova, izostavlja konsonante, vokale, slogove i riječi, dodaje pojedina slova ili cijele slogove, zamjenjuje akustički ili vizualno slična slova, izobličuje slova, piše riječi zajedno, dijeli riječi, nagađa kad čita (čitanje napamet) ili je potpuno nesposobno iščitati glasove unutar riječi, potrebno je odvesti dijete na logopedsku dijagnostiku sa svrhom procjene sposobnosti čitanja i pisanja.
Naznake i prije škole Već se u predškolsko doba može predvidjeti bi li dijete moglo imati teškoće u čitanju i pisanju, to jest pokazuje li sklonost disleksičnim i disgrafičnim teškoćama, i to ispitujući glasovnu i slogovnu analizu i sintezu. Ako dijete ne uspije razaznati glas od sloga i ne uspije spojiti određene glasove u riječ, moguće je vrlo rano predvidjeti teškoće poput disleksije i disgrafije, odnosno već u prvim razredima osnovne škole. Tada se pojavljuju pogreške u čitanju i pisanju poput ispuštanja glasova (slova), zamjena, umetanje i izvrtanje (karakteristično za čitanje napamet, tipično za brzo čitanje bez razumijevanja). Do kraja ove godine trebala bi biti u prodaji vježbenica “Kad slova ne slušaju”, namijenjena djeci s teškoćama u čitanju i pisanju. Poticaj za stvaranje ove vježbenice kolegici Renati Kožul i meni dali su mnogi roditelji s kojima smo se susretale u praksi, a koji nisu znali na koji način pomoći svojoj djeci s teškoćama čitanja i pisanja.
Vaše zdravlje #62 | 63
Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma
Neonatologija
NJEGA PUPKA
Pupkovina nestaje - pupak ostaje Pupčani batrljak treba njegovati najmanje jednom dnevno, po potrebi i češće, te održavati suhim i čistim
Mjesec dana novorođenačke dobi svakako je najosjetljivije razdoblje za bebu i majku, pogotovo ako je riječ o majci prvorotkinji. Pupčana vrpca koja je povezivala majku i plod tijekom trudnoće nakon poroda se podvezuje na nekoliko centimetara udaljenosti od kože novorođenčeta i presijeca. Tako nestaje fizička spona koja je povezivala majku i dijete tijekom devet mjeseci i omogućavala osobito privilegiran odnos, kojem nakon poroda zauvijek svjedoči njegov ožiljak, tj. pupak. Dio koji nakon podvezivanja ostaje na bebinu trbuhu naziva se pupčanim batrljkom, koji se tijekom idućih dana osuši, stvrdne i potamni, a između sedmog i desetog dana otpadne. Zaostaje pupčana ranica koja zacjeljuje još nekoliko dana. U rodilištu se o pupčanom batrljku brine zdravstveno osoblje, a nakon dolaska kući brigu preuzimaju roditelji uz pomoć patronažne sestre.
đenčeta, njegove odjeće i pribora koji se koristi mnogo strožije nego kod starije djece. Stoga ćemo u kratkim crtama upozoriti na neka pravila koja je nužno poštovati u prvim danima života maloga bića. Osnovno pravilo prije svakog kontakta s bebom je pranje ruku, a odnosi se na roditelje i sve osobe koje njeguju dijete. Jeste li znali da dvije minute pranja ruku običnim sapunom za 80 posto smanjuje mogućnost prijenosa infekcije na dijete?! Njega pupka u prvim danima od osobite je važnosti za bebu, a vrlo je jednostavna. Pupčani batrljak treba svakodnevno njegovati, najmanje jednom dnevno, po potrebi i češće, te ga održavati suhim i čistim. Njega traje sve dok batrljak ne otpadne, nakon čega treba njegovati pupčanu ranicu dok potpuno ne zaraste (prestane vlažiti) - dva puta dnevno, najbolje ujutro i navečer, tijekom presvlačenja. Kako bi pupčani batrljak što prije otpao i kako bi prevenirali razvoj infekcije, treba voditi računa o tome da se batrljak ne moči (zato se dijete prvih dana samo briše vlažnom trljačicom ili pelenom), ne maže, odnosno ne posipa antibiotskim mastima i prašcima. Iako su se neka od tih sredstava uvriježila u uobičajenoj njezi pupka novorođenčeta, treba istaknuti da najnovije spoznaje upućuju na to da masti vlaže zonu koja treba biti suha, a prašak se na to dodatno sljepljuje, taloži i praktično “cementira” područje pupka. Ispod se lako razvijaju otporni mikroorganizmi koji mogu dovesti do infekcije pupčanog batrljka i pupčane ranice. Zato je najbolje koristiti gotovu otopinu nekog antiseptika, posebno učinkovitog protiv bakterija i gljivica. Nemojte se bojati da ćete ozlijediti bebu tijekom njege pupka. Suhi pupčani batrljak ne boli jer je tkivo odumrlo. Beba može biti jedino nemirna zbog hladnoće, a najbolje ćete je umiriti mazeći je i nježno joj tepajući.
Što da, a što ne
Postupak pri toaleti pupka
Novorođenčad je na neke bolesti mnogo osjetljivija od starije djece i odraslih jer njihov imunološki sustav nije razvijen da bi se mogao boriti protiv nekih bakterija, virusa ili parazita. Zato su i higijenske mjere njege novoro-
Prije toalete sve trebate staviti na dohvat ruke. Odstranite staru gazu, zatim sterilnom kompresom prethodno natopljenom u antiseptičku otopinu (npr. Octenisept) temeljito očistite okolnu kožu i rubno područje pupka, a dno pup-
64 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
NJEGA PUPKA
ka obilato natopite antiseptikom. Zatim laganim pritiskom kompresom natopljenom u otopinu antiseptika obrišite batrljak i ostavite ga da se suši oko jednu minutu. To će pospješiti sušenje i otpadanje batrljka. Umjesto sterilne komprese, možete koristiti štapić od vate natopljen antiseptičkom otopinom. Na kraju batrljak prekrijte novom suhom sterilnom kompresom i pričvrstite je posebnim hipoalergenim flasterom (za njegu pupka) ili jednostavno rubom benkice. Preporučuje se rub pelene presaviti tako da ostane ispod pupka kako biste spriječili vlaženje pupka mokraćom. Velika su pomoć pelene posebno prilagođene potrebi sprječavanja vlaženja pupka. Nakon što pupčani batrljak otpadne, njegu nastavljate na sličan način. Središnji dio pupčane ranice trebate obilato natopiti gotovom otopinom antiseptika (npr. Octenisept) i sačekati minutu da se posuši. Zatim preko pupka stavite sterilnu kompresu i previjete bebu na uobičajen način. Nastavite s ovom toaletom sve dok ranica potpuno ne zacijeli, tj. ne prestane vlažiti.
Kupanje - samo uz oprez Kupati dijete dok pupčani batrljak još nije otpao možete samo ako ste vrlo vješti i imate iskustva. U svim drugim slučajevima (pogotovo prvorotkinje), savjetuje se listopad/studeni2008.
Neonatologija
brisanje novorođenčeta trljačicom sve dok pučani batrljak ne otpadne, a pupčana ranica potpuno ne zacijeli. Mame katkad tijekom prvih “kupanja” dodatno štite pupak od močenja prekrivanjem suhom i čistom pelenom ili sterilnom gazom. Brisanje bebe treba početi od glave (kose), zatim se redom brišu vrat, prsni koš, trbuh, ruke, leđa, noge i zatim spolni organi. Lice, oči, nos i uši mogu se prebrisati vaticom natopljenom u mlakoj kamilici. Treba paziti da je prostorija dovoljno zagrijana i da se dio tijela koji se trenutačno ne briše prekrije pelenom ili benkicom. Nakon brisanja možete sve pregibe premazati dječjim uljem.
Infekcija je moguća Ako se pupak ne održava suhim i čistim, vrlo lako može doći do infekcije, koju ćete prepoznati po crvenilu i otečenosti kože oko pupka. Do upale može doći i nakon otpadanja batrljka dok se pupčana ranica još nije osušila, a prepoznaje se po tome što je dno ranice crveno, a može se pojaviti i gnojni iscjedak, uz neugodan miris. Najčešći uzročnici infekcija uglavnom su bakterije. Ako primijetite simptome upale, svakako kontaktirajte pedijatra koji će poduzeti odgovarajuće mjere liječenja.
Vaše zdravlje #62 | 65
prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, Predstojnica Klinike za neurologiju, mr. sc. Iris Zavoreo, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB-a Sestara milosrdnica, Referentni centar za neurovaskularne poremećaje Ministarstva zdravstva RH, Vinogradska c. 29, Zagreb
Neurologija
MOŽDANI UDAR
Depresija
kao posljedica moždanog udara
Najčešće se pojavljuje tri do šest mjeseci nakon moždanog udara, a ukupna pojavnost iznosi 30 do 50 posto
Moždani udar je treći uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta, odmah nakon srčanih bolesti i neoplazmi, no prvi je po invaliditetu koji za sobom ostavlja, što ima velike posljedice za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini. Oko trećina bolesnika koji prežive moždani udar potpuno je ovisna o svojoj okolini, oko 20 posto ih treba pomoć pri kretanju, a oko 15 posto završi u specijaliziranim ustanovama. U Hrvatskoj je moždani udar na prvome mjestu. Njegova incidencija kod muškaraca je za oko 30 posto veća nego u žena, a najčešće se javlja između 55. i 65. godine života, dok se kod žena javlja desetljeće kasnije, vjerojatno kao posljedica „zaštićenosti“ ženskim spolnim hormonima sve do razdoblja menopauze.
66 | Vaše zdravlje #62
Smrtnost (mortalitet) u prvih 30 dana od nastanka moždanog udara je oko 15 posto kod ishemijskog i 80 posto kod moždanog krvarenja. Od svih moždanih udara, oko 85 posto je ishemijske etiologije, dok je 10 do 15 posto uzrokovano moždanim krvarenjem.
Promjenjivi i nepromjenjivi čimbenici rizika Na nastanak moždanoga udara djeluju brojni čimbenici koje možemo podijeliti u skupinu onih na koje je moguće utjecati (promjenjivi) i onih na koje ne možemo utjecati (nepromjenjivi). Nepromjenjivi čimbenici rizika su dob, spol, rasa, etnička pripadnost i naslijeđe. Promjenjivi čimbenici rizika su: povišen krvni tlak (relativni rizik /RR/ 3 - 5 puta),
listopad/studeni2008.
MOŽDANI UDAR
Incidencija moždanog udara kod muškaraca je za oko 30 posto veća nego u žena, a najčešće se javlja između 55. i 65. godine života, dok se kod žena javlja desetljeće kasnije
šećerna bolest (RR 3 - 4 puta), povišene vrijednosti serumskoga kolesterola (RR 1,8 - 2,6 puta), pušenje (RR 1,5 puta), tjelesna neaktivnost (RR 2,7 puta), pretilost (RR 1,8 - 2,4 puta), asimptomatsko suženje karotidnih arterija (RR 2 puta), prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića (RR 1,6 puta), fibrilacija atrija (RR 5 - 17 puta), nedavno preboljeli moždani udar ili nedavni tranzitorni ishemijski napadaj.
Treba jasno razlikovati Depresija nakon moždanog udara je jedna od čestih komplikacija koja ima dugoročne negativne posljedice na oporavak motoričkog i kognitivnog (spoznajnog) deficita, kao i na smrtnost od moždanog udara. U akutnoj fazi moždanog udara postoji nekoliko stanja koja je potrebno jasno razlikovati od depresije kao posljedice. U akutnoj fazi javlja se znatna promjena u senzomotornoj interakciji bolesnikova
listopad/studeni2008.
„unutarnjeg“ doživljaja vanjskih podražaja. Ova pojava naziva se modificirano mentalno procesiranje, a znači da se bolesnici zapravo uopće ne sjećaju ili se slabo sjećaju događaja koji su se tijekom te faze moždanoga udara događali. Ovo stanje nije jasno povezano s oštećenjem neke od anatomskih struktura mozga odgovornih za pamćenje. Sljedeće stanje koje se javlja u akutnoj fazi moždanoga udara je anozognozija, odnosno neprepoznavanje (negiranje) prisutnoga neurološkog deficita. Emocionalna labilnost javlja se u oko 10 posto bolesnika s akutnim moždanim udarom. Klinički se manifestira neodgovarajućim reakcijama koje nisu posljedica unutarnjeg proživljavanja emocija koje bi ih izazvale - na primjer smijeh i plač bez razloga, anksioznost, apatija ili gubitak inicijative. Skale koje se najčešće koriste u kliničkoj procjeni težine depresije su Hamilton Depression Rating Scale
Neurologija
(HDRS), General Health Questionaire (GHQ), Hospital Anxiety and Depression Scale (HAD), Aphasic Depression Rating Scale (ADRS) ili neke modificirane skale kao što je Lausanne Emotion in Acute Stroke Study (LE ASS). Za procjenu neurološkog deficita kao i za praćenje oporavka bolesnika najčešće se koriste National Institute of Health Stroke Scale (NIHSS), Rankin Scale and Barthel Index. Za procjenu kognitivnih smetnji najčešće se koriste Mini Mental State Exam (MMSE) i Montreal Cognitive Assessment (MoCA).
Velika i mala depresivna epizoda Depresija nakon moždanoga udara najčešće se pojavljuje tri do šest mjeseci nakon moždanoga udara (ukupna pojavnost ili prevalencija iznosi 30 do 50 posto). Studija na 100 ispitanika praćenih tijekom 18 mjeseci pokazala je da su se simptomi depresije javili kod 46 posto bolesnika unutar prva dva mjeseca, dok su se tek kod 12 posto bolesnika simptomi javili nakon godinu dana od moždanoga udara. Najčešće kliničke manifestacije depresije nakon moždanoga udara su velika i mala depresivna epizoda, čiji su simptomi vrlo slični onima kod depresije koja se razvija kasnije tijekom života (u dobi iznad 65 godina) - vaskularna depresija. Ova vrsta depresije javlja se u bolesnika koji su preboljeli moždani udar bez nje-
Vaše zdravlje #62 | 67
D[khebe]_`W CE :7D? K:7H
K aeh[bWY_`_ i fel[øWdec fe`Wlde øk Z[fh[i_`[ dWaed ce ZWde] kZWhW `[ _ fhe _h[d ikijWl ce ZWd_^ ab_`[ja_ l[djh_# akbWhd_ ikijWl aWe feib`[Z_YW ce ZWd[ Wjhe\_`[$ K fhl_^ Z[i[j ZWdW dWaed ce # ZWde]W kZWhW ù[ ø_ `[ hWple` Z[fh[i_`[ k Xeb[id_aW i beaWb_pWY_`ec ce ZWde]W kZWhW k b_`[le` ce ZWde` febkjY_" i j_c ZW i[ jW fel[pWdeij ]kX_ dWaed jh_ c`[i[YW$ I_cfjec_ Z[fh[i_`[ j[ _ ik aeZ Xeb[id_aW ae`_ _^ hWpl_`k kdkjWh fhl_^ [ij c`[i[Y_ hWdW \WpW k eZdeik dW ed[ ae`_ _^ hWpl_# `k aWid_`[ aWidW \WpW $
]el[ ab_d_ùa[ cWd_\[ijWY_`[ k jpl$ Øj_^_c h[]_`WcWÇ cep]W _b_ _cW`k e j[ø[d`W X_`[# b[ ce ZWd[ jlWh_ k feZhkù`_cW _ifeZ ce ZWd[ aeh[ ikXaehj_aWbdW e j[ø[# d`W aWe feib`[Z_Yk Y[h[XhelWiakbWhd[ Xeb[ij_$ I_cfjec_ lWiakbWhd[ Z[fh[i_`[ cWd_\[ij_hW`k i[ ab_d_ùa_ aWe fhec`[d[ hWifebe [d`W Wd^[Zed_`W _ ae]d_j_ld[ ic[jd`[ fh_cWhde ic[jd`[ aedY[djhW# Y_`[ ae`[ kcWd`k`k alWb_j[jk ilWaeZd[l# de] \kdaY_ed_hWd`W$ L[][jWj_ld_ i_cfjec_ kab`kùk`k feh[c[øW`[ ifWlWd`W _ b_X_ZW j[ cWd`Wa [d[h]_`[ _ ù[ ø_ ik aeZ Xeb[id_aW ae`_ ik hWpl_b_ Z[fh[i_`k dWaed ce ZWde] kZWhW k eZdeik dW ed[ ae`_ `[ d_ik hWpl_# b_ dWaed )" ," '( _ (* c`[i[YW $ IjkfWd` Z[fh[i_`[ ae`_ ø[ i[ hWpl_j_ dWaed ce # ZWde] kZWhW k _phWlde` `[ aeh[bWY_`_ i j[ _dec d[khebe ae] Z[\_Y_jW _ Xhp_dec efehWlaW$ J_`[a Z[fh[i_`[ dWaed ce ZWde]W kZWhW ce [ X_j_ Zk]$ JWae ik" dW fh_c`[h" i_cf# jec_ Z[fh[i_`[ aeZ (- feije _if_j_lWd_^ Xeb[id_aW i l[b_aec Z[fh[i_ldec [f_# peZec jhW`Wb_ eae ]eZ_dk ZWdW" Zea ik i_cfjec_ aeZ Xeb[id_aW i cWbec Z[fh[# i_ldec [f_peZec aeZ (& feije Xeb[id_aW jhW`Wb_ l_ [ eZ Zl_`[ ]eZ_d[$
:leic`[hWd eZdei KakfdW fe`Wldeij fh[lWb[dY_`W Z[fh[# i_`[ k Xeb[id_aW i ce ZWd_c kZWhec `[ l_ieaW" Wb_ _ije jWae" l[b_a `[ _ h_p_a eZ ,. r LW [ pZhWlb`[ ,(
ce ZWde]W kZWhW k Z[fh[i_ld_^ Xeb[# id_aW h[bWj_ld_ h_p_a `[ )$), " ùWa _ aWZ ik Zhk]_ ù_cX[d_Y_ h_p_aW pW ce ZWd_ kZWh" aWe ^_f[hj[dp_`W" [ø[hdW Xeb[ij" ihùW# dW Xeb[ij" fk [d`[" aedpkcWY_`W Wbae# ^ebW feZ aedjhebec h[bWj_ld_ h_p_a ($,- $ Ije]W i[ ce [ h[ø_ ZW `[ eZdei Z[fh[i_`[ _ ce ZWde]W kZWhW Zleic`[hWd$ @e kl_`[a feije`[ efh[ùd_ h[pkbjWj_ ijk# Z_`W ae`_ ]eleh[ e fel[pWdeij_ beaWb_pW# Y_`[ ce ZWde]W kZWhW _ j[ _d[ Z[fh[i_`[$ L[ø_dW h[pkbjWjW ]eleh_ e jpl$ ]hWZ_`[djk l`[he`Wjdeij_ hWple`W Z[fh[i_`[ ae`_ hWij[ k b_`[le` ce ZWde` febkjY_ eZ dWjhW] fh[# cW dWfh_`[Z" W k Z[ide` eZ dWfh_`[Z fh[# cW dWjhW]$ D[aW eZ _ijhW _lWd`W feaWpW# bW ik ZW feije`_ l[øW aeh[bWY_`W Z[fh[i_`[ dWaed ce ZWde]W kZWhW _ b[p_`W e j[# ø[d`W ic`[ j[d_^ _ifeZ ce ZWd[ aeh[ ikXaehj_aWbde k eZdeik dW `Wide Z[\_# d_hWd[ b[p_`[ aeh[ cep]W$ FeaWpWde `[ ZW icWd`[d[ lh_`[Zdeij_ fhejeaW ahl_ k feZhkù`k ib`[feeùde] j[cfehWbde] h[ d`W ce]k kpheaelWj_ feh[c[øW` \kdaY_`[ b_cX_ùae] ikijWlW [ceY_`[" fe^hWd`_lWd`[ kifec[dW" aed# jhebW pX_lWd`W eae dWi" aedjhebW cej_lW# Y_`[$$$ " j[ ZW icWd`[d_ fhejea k feZhkù# `k b_`[le] ù[ede] \hedjWbde] h[ d`W _ Z[id_^ j`[c[de#pWj_b`d_^ fWh_`[je#eaY_# f_jWbd_^ h[]_`W h[]_`[ kab`kù[d[ k [ce# Y_`[" fWcø[d`[ _ kù[d`[ jWaeú[h fel[øW# lW ce]kødeij hWple`W Z[fh[i_`[$
C[jWWdWb_p[ ik feaWpWb[ ZW i[ Z[fh[i_# `W dWaed ce ZWde]W kZWhW ù[ ø[ `Wlb`W aeZ [dW cWd`W Wkjedec_`W k ilWaeZ# d[ld_c Waj_ldeij_cW k ]ejele jh_ fkjW l_ [ ibkùW`[lW k eZdeik dW ck aWhY[ $ H[pkbjWj_ ae`_ ef_ik`k fel[pWdeij Z[fh[# i_`[ _ _lejd[ ZeX_ j[ fh[j^eZde] ce ZW# de] kZWhW ik `e kl_`[a aedjhWZ_ajehd_" Zea ik feZWY_ e fh[j^eZdec \kdaY_edWb# dec Z[\_Y_jk _ Z[fh[i_`_ fh_`[ ce ZWde]W kZWhW k aeh[bWY_`_ i hWple`[c Z[fh[i_`[ dWaed ce ZWde]W kZWhW$
Fh[l[dY_`W _ hWdW j[hWf_`W :[fh[i_`W dWaed ce ZWde]W kZWhW kj`[# ù[ dW Xhp_dk efehWlaW _ felhWjaW ilW# aeZd[ldec \kdaY_ed_hWd`k _ dW fel[øW# d`[ cehjWb_j[jW dWaed ce ZWde]W kZWhW$ Ije]W `[ k fheY`[d_ Xeb[id_aW i ce ZW# d_c kZWhec eZ _pd_cd[ lW deij_ dW lh_# `[c[ fh[fepdWj_ hWd[ i_cfjec[ hWple# `W Z[fh[i_`[ j_`[aec Xebd_ùae]W b_`[ù[# d`W _ XehWlaW k h[^WX_b_jWY_`iae` kijWdel_" eZdeide XehWlaW aeZ akø[" j[ fh_ijkf_j_ if[Y_\_ùde` j[hWf_`_ aWae X_ kakfd_ efehW# lWa Xeb[id_aW X_e Xh _ _ kù_dael_j_`_$ L[b_a[ ijkZ_`[ feaWpWb[ ik ZW hWde kle# ú[d`[ Wdj_Z[fh[i_lW dehjhofj_b_d" \bken[# j_d" Y_jWbefhWc kcWd`k`[ hWple` Z[fh[# i_`[ dWaed ce ZWde]W kZWhW _ fep_j_lde kj`[ù[ dW h[^WX_b_jWY_`k d[khebe ae]W Z[\_Y_jW _ efehWlWa k ic_ibk ilWaeZd[l# de] \kdaY_ed_hWd`W j[ kcWd`k`[ ichjdeij dWaed ce ZWde]W kZWhW$
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 69
Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, Acu Medic centar Zagreb, J. Šižgorića 19, tel. 01/3456 974
Nutricionizam
KESTEN
Slastan zalogaj,
ali i ljekovito sredstvo
Hranjive tvari i aktivni sastojci kestena povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prilagodbi na sve hladnije dane S prvim jutarnjim izmaglicama i učestalim kišama priroda nas uvodi u mirnije doba godine, jesen i zimu. Dani su sve kraći, temperature sve niže, a priroda sve intenzivnije gubi svoje ljetno ruho. Ipak, u ovom prijelaznom razdoblju sve pršti od šarenila boja i dozrelih plodova, što su mnogi opisali kao zlatnu jesen. Činjenica je da svako godišnje doba ima svoje plodove koji ga na neki način obilježavaju. U ove prohladne jesenske dane priroda nam nudi kesten, pravi jesenski plod i ujedno jedan od simbola jeseni, čije hranjive tvari i aktivni sastojci povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prilagodbi organizma na sve hladnije dane.
Pitomi kesten - njam, njam… Botanički podaci - Pitomi kesten (Castanea sativa) je kultivirana sredozemna biljka vrlo raširena i u Hrvatskoj. U nas ga najviše ima u Istri, okolici Lovrana i Opatije te na Medvednici. Uz lovor i trešnje, velike oplemenjene vrste kestena (maruni) zaštitni su znak Lovrana gdje se već tradicionalno svake godine održavaju „marunijade“, na kojima se prezentira široka paleta jela i slastica od kestena i ujedno obogaćuje i dopunjuje turistička ponuda kraja. Plod je karakteristične smeđe boje, bez mirisa, sjajan, polukuglastog ili zaobljeno plosnatog oblika i smješten u tobolcu s bodljikavim zelenim omotačem, koji najčešće sadrži jedan do tri ploda. Bogat ugljikohidratima, siromašan mastima - Glavni sastavni dio kestena je škrob kojeg u sirovom plodu ima oko 44 posto. Osim škroba, u kestenu ima šećera, oko 4 posto bjelančevina i oko 2 posto masti. Plod je bogat i vitaminima B skupine, osobito B1, B2 i B6, te mineralima kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Sto grama ploda daje oko 213 Kcal.
70 | Vaše zdravlje #62
Slastica i dodatak jelima - Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Ipak, kesten se najčešće koristi u obliku kesten pirea te kao dodatak jelima i juhama. Nezaobilazne su i slastice od kestena, od kesten kocki do raznih vrsta torti, pa čak i sladoleda. U smrznutoj formi dostupan je cijelu zimu, pa se koristi i za pripremu božićnih i novogodišnjih kolača. Konzumiraju li se pečeni ili kuhani, mogu biti ukusan i hranjiv međuobrok, koji je svojim blagim i pomalo slatkastim okusom posebno omiljen među djecom. Prednost kestena je što se može kombinirati uz slana i slatka jela. Za razliku od kuhanih, pečeni kesteni neodoljivo privlače svojim mirisom i, na neki način, daju poseban šarm, osobito gradskim ulicama u jesen. Tko može odoljeti svježe pečenim vrućim maronima? Njegov poseban okus i aroma odlična su prirodna nadopuna kojom možete osvježiti i obogatiti vaš svakodnevni jelovnik tijekom jeseni i zime. No, kao i sa svim namirnicama bogatim ugljikohidratima, tako i s kestenom i njegovim slasticama treba biti umjeren.
Divlji kesten - ukras i lijek Botanički podaci - Divlji kesten ( Aessculus hippocastaneum) je u Europu došao iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasno drvo, omiljeno u parkovima i drvoredima. Zahvalno je za sadnju jer podnosi i ekstremne uvjete, brzo raste i može doseći i do 30 m visine, dugovječno je i doseže starost i preko 200 godina. Ima karakteristične cvjetove koji su bijeli ili ružičasti, čunjastog oblika, stoje u uspravnom položaju i vrlo su dekorativni. Divlji kesten je rasprostranjen u parkovima i vrtovima širom Europe. Neki europski gradovi, primjerice Kijev, iskoristili su aleje divljeg kestena kao zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli industrijsku od stambene zone. Naime, bogate i raskošne krošnje visokih stabala na neki način imaju ulogu „zračnog filtra“, a uz to, dekorativne su listopad/studeni2008.
KESTEN
zbog intenzivno ružičastog cvata pa su na neki način simbol toga grada. Plod je bodljikava čahura u koju su smještena dva do tri sjemena. Kad je dozreo, bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđecrveno sjeme. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi!
Ljekovitost - Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi koji se sabiru u svibnju te kora i zreli plodovi koji se sakupljaju u rujnu i listopadu. Ljekovite djelotvorne tvari su glikozid eskulin, saponini, tanin, smola, masna ulja, flavonoidi i kumarini. Plod sadrži i oko 40 do 60 posto škroba. Upotrebljava se kao sirovina za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih pripravaka za liječenje venoznih oboljenja, s tim da se u farmaceutskoj industriji koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje. Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo upijanja ultraljubičastih zraka, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv sunčanih opeklina. Kako stajanjem kesten gubi na ljekovitosti, najčešće se izrađuju alkoholne tinkture i ekstrakti. Tako se izrađuje tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koriste kod lišajeva i proširenih vena. Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta.
Vitamin P - Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost i poboljšava mikrocirkulaciju Sadrže ga neke namirnice (heljda, grejp, grožđe, šljive, višnje, šipak i crni ribiz) i cvjetni prah (pelud). Vitamin P inače je odgovoran za dobro stanje vena i kapilara te pomaže u jačanju otpornosti protiv infekcija jer pridonosi boljem učinku vitamina C. Najčešći simptomi pomanjkanja su sklonost modricama i krvarenju, pucanje kapilara, bolesti venskog sustava. listopad/studeni2008.
Nutricionizam
Divlji kesten u prirodnoj kozmetici - Zahvaljujući sastavu divljeg kestena, koji pored škroba sadrži saponine, tanine, proteine, vitamine B1, C i K te provitamin A, našao je primjenu i u prirodnoj kozmetici. Losion za kosu: ogulite i usitnite 50 g divljeg kestena, stavite u litru vode i pustite da ključa 15 minuta. Procijedite kroz gazu i nanesite na vlažnu kosu odmah nakon pranja. Tanini iz divljeg kestena vratit će kosi čvrstoću. Losion treba nanositi barem dva puta tjedno u trajanju od najmanje mjesec dana. Maska za lice od kestena: nekoliko kestena očistite od ljuske i sameljite. Pomiješajte sa žličicom meda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od sljeza. Zbog velikog postotka škroba, ali i vitamina B skupine i vitamina P, ova maska pogoduje masnom tipu kože.
Zanimljiva dekoracija - Zbog svog oblika i boje kesten možemo iskoristiti i za dekoraciju prostora te tako unijeti dašak jeseni u svoje domove.
Hrana se bira prema godišnjem dobu Prema principima tradicionalne kineske medicine, hrana se odabire tako da odgovara stanju organizma, ali i godišnjem dobu. Tako bi u jesen trebalo konzumirati hranu koja ima zagrijavajući učinak na organizam. U tradicionalnoj kineskoj medicini kesten se preporučuje kao hrana i lijek. Po prirodi topao, a okusom sladak ima funkciju jačanja želuca, slezene i bubrega, organa koji su, prema kineskom učenju, i inače tijekom jeseni (slezena i želudac) i zime (bubreg, mokraćni mjehur) „energetski slabiji“.
Vaše zdravlje #62 | 71
mr. sc. Vesna Augustinović, dr. med., spec. oftalmolog, ravnateljica Očne poliklinike „Salmoiraghi§Vigano”, Škorpikova 34, Zagreb, tel. 01/ 3457-406, e-mail: augustinovic.v@salmoiraghi-vigano.hr
Oftalmologija
SUHO OKO
Ženske suze
činjenice i paradoksi
U menopauzi pada razina ženskih spolnih hormona, ali suzni aparat je pod stresom upravo zbog manjka onih muških Tijekom vremena ženske suze postaju istinski raritet. U menopauzi, kad većina organskih sustava trpi zbog pada razine ženskih spolnih hormona, suzni aparat je pod stresom upravo zbog manjka muških spolnih hormona! I dok je nekima veza ženskih suza i muških spolnih hormona sama po sebi razumljiva (jači spol - slabiji spol), liječnici priznaju da im baš nisu jasni složeni mehanizmi koje taj kuriozitet uključuje. U trenutku kad su se žene i njihovi liječnici pomirili s činjenicom da je suho oko sastavni dio fiziologije starenja, a za što je okrivljen manjak spolnih hormona, ispitivanja su pokazala da hormonska nadomjesna terapija pogoršava tu neugodnu pojavu. Čini se da ni menopauza sama po sebi, ni manjak estrogena i progesterona nemaju presudnu ulogu u poremećenoj produkciji suza, nego je za to odgovorna snižena razina muških spolnih hormona. Naime, tijekom klimakterija ne prestaje samo produkcija ženskih nego i muških spolnih hormona, normalno prisutnih u tijelu žene u reproduktivnoj dobi. Produkcija suza s godinama se smanjuje i zbog rastućih upalnih i stresnih poremećaja kojima je izložen suzni aparat, pa je i rizik od suhog oka sve veći, osobito među populacijom starijom od 55 godina. Ipak, bode u oči podatak da je dva do tri puta učestaliji u žena. Istraživanja su pokazala da kod normalne razine muških spolnih hormona u suznu žlijezdu migrira mnoštvo imunološki kompetentnih stanica, čiji broj znatno pada čim se snizi razina hormona. Naime, muški spolni hormoni koče, iako ne u cijelosti, imunološku i upalnu reakciju u organizmu. Spoznaja o toj složenoj ulozi androgenih hormona u suznom aparatu mogla bi pomoći u rasvjetljavanju tajanstvene prirode Sjogrenove bolesti, autoimunog poremećaja koji osim suznih žlijezda zahvaća sve slinovnice te mukozne žlijezde nosne sluznice. U tu svrhu u laboratorijima se ispituje lokalno nanošenje pripravaka androgenih hormona, a prvi rezultati su ohrabrujući. Povećan rizik od razvoja sindroma suhog oka imaju sve žene u razdoblju klimakterija, uključujući i one koje u
72 | Vaše zdravlje #62
hormonalnoj nadomjesnoj terapiji uzimaju samo estrogene. Posebno rizična skupina su žene podvrgnute kemoterapiji, zračenju i bolesnice koje pate od imunoloških poremećaja. Kako prepoznati - Simptomi su izrazito neugodni i uporni, a očituju se neprestanim osjećajem prisutnosti stranog tijela u oku, peckanjem i bolnim svrbežom, osjećajem da vjeđe prelaze preko rožnice na suho, iritacijom, crvenilom i prolaznim poremećajima oštrine vida. Odmakom dana smetnje su sve izraženije. Kod suhog oka suzni film nije ravnomjerno raspoređen po rožnici pa se svjetlost ne može uvijek lomiti na pravilan način. Zbog toga se javljaju izobličenja i zamagljene slike. Potencijalna infekcija može uzrokovati oštećenja većih razmjera. Put do dijagnoze - Testom po Schirmeru mjeri se produkcija suza, ali ne i njihova kvaliteta. Osim lipidnog, vodenog i mukoznog sloja one sadrže mnoštvo antitijela koja pomažu u obrani oka od infekcije. Budući da je riječ o složenoj ulozi slojevite zaštitne barijere na površini rožnice, potrebna je sveobuhvatna i precizna dijagnostika. Od ključne važnosti su anamnestički podaci i pregled oka pod biomikroskopom. Pri pregledu oftalmolog će se poslužiti metodom bojanja suznog filma radi uočavanja trenutka nastanka defekta suznog filma na rožnici. Liječenje - Prilično je skupo uzme li se u obzir duljina liječenja i strpljenje koje ćete pritom uložiti. Lokalno nanošenje umjetnih suza (po mogućnosti bez konzervansa kako se ne bi razvila alergija) u većini slučajeva može ublažiti tegobe, ali ne uklanja njihov osnovni uzrok. Naime, specifična antitijela koja sadržavaju suze ne mogu se sintetizirati, odnosno umjetna suza nije jednako kvalitetan nadomjestak prirodnoj baš kao što nadomjesno mlijeko nije potpuna zamjena majčinu. Stoga se često u terapiju moraju uključiti i antibiotske pa i steroidne kapi koje dugoročno gledano izazivaju nuspojave, ali moraju se koristiti za potiskivanje upalne reakcije. listopad/studeni2008.
SUHO OKO
Oftalmologija
Opće smjernice Vlažeći površinu rožnice, umjetne suze normaliziraju ravnotežu elektrolita pa se oko minimalno iritira. Osim medikamentoznog liječenja, treba izbjegavati suhi sobni zrak, jaku toplinu koja ubrzava hlapljenje suza, sušilo za kosu, zadimljene prostorije, vjetrovito vrijeme, agresivnu šminku itd. Što se tiče prehrane, podrazumijeva se odgovarajuća hidratacija organizma, a rezultati nekih preliminarnih istraživanja pokazuju da učestalije konzumiranje masnije ribe, poput tune i lososa, pomaže ublažavanju simptoma!? O mehaničkom zatvaranju odvodnih suznih kanalića ili kirurškom zatvaranju vjeđa odlučuje oftalmolog u krajnje bizarnim slučajevima patološkog razvoja bolesti. Dodatni čimbenici rizika • Meke kontaktne leće mogu pogoršati smetnje jer u oku djeluju poput spužve za vodu. • Kirurškim zahvatima uklanjanja dioptrije privremeno se oštećuju završeci živčanih vlakana čiji je integritet bitan za fiziologiju rožnice i oka u cjelini. • Upotreba antihipertenziva, diuretika, kardiovaskularnih lijekova i psihofarmaka (uključivo antidepresiva) i antihistaminika također može pogoršati tegobe. Paradoksi - Enigma ženskih suza ne završava pričom o suhom oku. Kod
listopad/studeni2008.
• Tegobe vezane uz produkciju suza u klimakteriju povezane su s povećanim rizikom od infekcije oka koja može ugroziti vid. • Liječenje suhog oka skupo je, nedostatno i mnogi oboljeli ne nalaze zadovoljavajuće olakšanje današnjom medikamentoznom terapijom. • Sindrom suhog oka jedan je od vodećih r azloga posjeta oftalmološkoj ambulanti. • Izbjegavajte jaču izloženost suncu i nosite sunčane naočale. • Pri radu s kemikalijama i alatom nosite zaštitne naočale. • Kontrolirajte vid svake dvije godine ako nosite naočale, tj. svakih pet godina ako ih ne nosite. • Izbjegav ajte nekontrolir ano korištenje kapi za oči. • Slobodno zaplačite ako vas to oslobađa nagomilana stresa!
žena u klimakteriju javlja se i sindrom pojačana suzenja oka. Nerijetko se izmjenjuju razdoblja jednoga i drugog sindroma! Riječ je o, paradoksalno, povećanoj produkciji suza. Uzrokuju je isti čimbenici koji su odgovorni za nasta-
nak sindroma suhog oka i samo na prvi pogled djeluje nelogično. Objašnjava se činjenicom da iritirano suho oko, tj. rožnica preko svojih završnih živčanih ogranaka, u suznu žlijezdu šalje poruke za pojačano lučenje suza kako bi se isplahnulo oko. Taj odgovor ekvivalentan je onom na prisutnost stranoga tijela u oku. Sindrom pojačana suzenja oka učestaliji je u slučajevima u kojima je hlapljenje suza s površine rožnice patološki ubrzano. Svjetloplahost (fotofobija) nastavlja slijed naizgled paradoksalnih pojava vezanih uz ženske suze i jedna je od najčešćih očnih nelagoda kod žena u klimakteriju. Podrazumijeva netoleranciju oka na svjetlost. Također je inicira mikrooštećenje površine rožnice koja tada putem svojih živčanih ogranaka šalje pojačane impulse prema stražnjem segmentu oka. Ne treba smetnuti s uma da neki medikamenti uzrokuju fotofobiju ometanjem normalna rada mišića koji regulira otvor zjenice, koja tada propušta velike količine svjetla (amfetamini, antihistaminici, kanabis, kokain, atropin, skopolamin, strihnin itd.). Može biti i prvi znak mnogo ozbiljnijih poremećaja (meningitis, moždani udar, epi-napad) koji prelaze okvire popratnih pojava u klimakteriju.
Vaše zdravlje #62 | 73
Promo
AMO
Za optimalnu ravnotežu
Sanja Pogačić, dr. med., Oktal Pharma
Biofinity je treća generacija silikon-hidrogel leća, čije karakteristike ispunjavaju najviše standarde i očekivanja
Silikon-hidrogel je materijal u kojem su ujedinjene najbolje osobine hidrogel materijala mekih leća i silikona tvrdih plinopropusnih leća. Opskrbljuje rožnicu znatno većom količinom kisika nego leće načinjene od poly HEMA (današnje meke leće). Silikonska komponenta omogućuje visoku propusnost kisika (oko pet puta veću od tradicionalnih mekih leća), a hidrogel osigurava udobnost i mekoću. Kako silikonhidrogel leće sadrže manju količinu vode od tradicionalnih mekih leća, tako je i dehidracija leće znatno manja, što omogućuje dulje i udobnije nošenje. Ipak, unatoč nespornim prednostima novih materijala, uočene su i neke manjkavosti. Silikon-hidrogeli općenito su „tvrđi“ od uobičajenog materijala mekih leća. To svojstvo zahtijeva njihovu prilagodbu kako bi se prevladala hidrofobnost silikona, što rezultira relativno slabijim vlaženjem površine leće i povećanom sklonošću taloženju lipida. Ipak, zahvaljujući današnjoj modernoj tehnologiji premoštene su sve mehaničke i tehničke prepreke uočene kod prijašnjih generacija silikon-hidrogel leća.
Jedinstvena tehnologija Leće svojim nositeljima pružaju nezamjenjiv osjećaj slobode ako su udobne i „ne žuljaju“. Većinu mekih leća možemo nositi samo dok smo budni. No, je li to doista odgovor na stvarne želje nositelja leća? Istraživanja su pokazala da sve više nositelja ima potrebu za nošenjem leća i noću - povremeno ili stalno. Tu se, međutim, postavlja pitanje sigurnosti. Čak 79 posto nositelja izrazilo je želju da bi nosilo leće i tijekom spavanja, naravno kad bi bile sigurne za noćno nošenje, kad bi to potvrdili stručnjaci i kad bi bile udobne.
čije karakteristike ispunjavaju najviše standarde i očekivanja nositelja leća. Biofinity je treća generacija silikon-hidrogel leća, jedinstvena u svakom pogledu. Dizajnirana pomoću patentirane Aquaform tehnologije, pruža optimalnu ravnotežu kisika i vode, a specifičan dizajn stražnje površine čini leću prikladnom za veći broj nositelja. Patentirani dizajn zaobljenog ruba leće smanjuje konjunktivalne interakcije, a smanjena je i pojava komplikacija uobičajenih za današnje meke leće. Visoka propusnost kisika u kombinaciji s relativno velikim udjelom vode rezultira istinskim osjećajem udobnosti. Leća Biofinity ima FDA odbrenje (Američka agencija za hranu i lijekove) za kontinuirano nošenje i do 29 dana i noći. Jeste li i vi pogodan kandidat za nošenje leća tijekom noći, odlučit će vaš oftalmolog
Higijenom do zdravlja Bez obzira na to koji tip leća nosite, pravilna higijena i njega vitalni su za zdravlje očiju. U njezi mekih, ali i silikon-hidrogel leća, trljanje i ispiranje otopinom za njegu kontaktnih leća (npr. Complete MPS Easy Rub Formula) ključni su koraci kojima se mehanički uklanja naslage nečistoća. Tako su leće uvijek čiste, a oči zdrave! Moderan stil života može dovesti do osjećaja suhoće i umora zbog gubitka ili oštećenja prirodnoga zaštitnog sloja u očima, tj. suznog filma. Oftalmološki pregledi ne služe samo tome da bi se utvrdilo nosite li dobre leće, nego i prevenciji te ranom otkrivanju komplikacija. Prema jednoj studiji, gotovo 100.000 slučajeva sljepoće godišnje moglo bi se spriječiti ili izliječiti da su na vrijeme otkriveni ili tretirani. Zato, ne zaboravite, redoviti posjeti oftalmologu pridonijet će zdravlju vaših očiju!
Upravo ta činjenica potaknula je jednog od najvećih svjetskih proizvođača leća CooperVision da proizvede leću
74 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 75
LbWjaW 8hpel_ø# Wh_ø" Zh$ c[Z$" if[Y$ e\jWbcebe]" Feb_ab_d_aW =^[jWbZki e\jWbcebe]_`W" ?b_YW +)" PW]h[X
Fhece FEB?AB?D?A7 =>;J7B:KI # AKJ7A P7 L7 ; Eö?
Fbf eX l[Xil jkXifjk` DWfh[ZWa k b_`[ù[d`k eZ l_jWc_dW _ Øj[b[iaefWÇ Ze _djhWeakbWhd_^ _d`[aY_`W _ ^bWZd[ bWi[hia[ j[hWf_`[" fe`[Z_dWùde _b_ k aecX_dWY_`_ I[d_bdW cWakbWhdW Z[][d[hWY_`W eaW IC: leZ[ø_ `[ kphea ]kX_jaW Y[djhWbde] l_ZW ae`_ i[ dW`ù[ ø[ `Wlb`W k eieXW ijWh_`_^ eZ ,& ]eZ_dW" W feZ`[ZdWae pW^lWøW ck # aWhY[ _ [d[$ K del_`e` b_j[hWjkh_ eX_b`[ WlW i[ _ ahWj_Yec 7HC: 7][ H[bWj[Z CWYkbWh :[][d[hWj_ed " je k fh_# `[leZk pdWù_ Z[][d[hWY_`W cWakb[ kj[ f`[][ l[pWdW kp ZeX$ Kphea dWijWdaW j_^ fhec`[dW ZWdWi `[ `e kl_`[a d[fe# pdWj$ Feije`_ d[aeb_ae j[eh_`W ae`[ eX`W d`WlW`k dWijWdWa Xeb[ij_$ Del_`W j[eh_`W ef_ik`[ ^[ceZ_dWc_ùa[ fhec`[d[ Y_hakbWY_`[ k ijhW d`[c i[]c[djk eaW _ feib`[Z_ùde fe`W# ùWdk i_dj[pk \WajehW lWiakbWh_pWY_`[" eZdeide hWpl_`Wd`[ del_^ ahld_^ _b_YW d[elWiakbWh_pWY_`W $ DW`ù[ ø[ pW^lW# ø[d_ i[]c[dj_ ch[ d_Y[ ik ^eh_eaWf_bWhd_ ibe`" 8hkY^elW c[cXhWdW _ f_]c[djd_ [f_j[b ch[ d_Y[$ Ce]k i[ cWd_\[# ij_hWj_ aWe ik^_ _b_ lbW d_ d[elWiakbWhd_ eXb_a$ D[`WiWd l_Z # fhl_ i_cfjec # 8eb[id_Y_ i[ k]bWldec `Wl# b`W`k dW fh[]b[Z pXe] d[`Wide] l_ZW" eZdeide _iah_lb`[# d[ ib_a[ dW `[Zdec _b_ eXW eaW j[ icWd`[d[ ce]kødeij_ ù_jWd`W" dWheù_je fh_ be _`[c eil`[jb`[d`k$
Id_cWd`[ ahld_^ _bW ch[ d_Y[ i aedjhWijec <7= k ehZ_dWY_`_ Feb_ab_d_a[ =^[jWbZki" ?b_YW +) -, r LW [ pZhWlb`[ ,(
Fejh[XWd if[Y_`Wb_ij_ùa_ fh[]b[Z # :_`W]depW i[ feijWlb`W dW j[c[b`k e\jWbcebe ae] fh[]b[ZW ae`_ kab`kùk`[ fh[]b[Z eùd[ fepWZ_d[ dW X_ec_aheiaefk i fei[Xd_c fel[øWb_cW bkfWcW _ Z_`W]deij_ùa_^ fheY[ZkhW k ae`[ ifWZW`k0 \bkeh[iY[_diaW Wd]_e]hW\_`W <7= # d[pWc`[d`_lW Z_`W]deij_ùaW fh[jhW]W aeZ Xeb[ij_ ch[ d_Y[$ H_`[ù `[ e ZWlWd`k aedjhWijW k l[dk dW hkY_" ae`_ dWaed Z[i[jWa i[akdZ_ ahlejeaec ZebWp_ Ze ahld_^ _b_YW ch[ d_Y[" je i[ `Wide l_Z_ dW [ahWdk aWc[h[ ae`W id_cW fhebWpWa aedjhWijW \bkeh[iY_hW eXWi`Wd fei[Xd_c fbWl_c il`[j# bec $ Elec c[jeZec ce]kø[ `[ fh_aWpWj_ fhe^eZdeij _b_YW ch[ d_Y[" d`_^elk [l[djkWbdk fhefkideij pW aedjhWij _b_ i[ ce [ fh_aWpWj_ aedjhWij ae`_ i[ ce ZW dWakfb`W k d[a_c Z_`[bel_cW$ FWY_`[dj eZcW^ ce [ ZeX_j_ \eje]hW\_`k ijWd`W ahld_^ _b_YW ch[ d_Y[" ù_`ec `[ fe^hWdec k hWùkdWbk ce]kø[ ahedebe a_ fhWj_j_ Xeb[id_aW ahep Zkb`[ hWpZeXb`[$ J_`[aec fh[jhW][ ce [ i[ `Wl_j_ fhebWpdW ckùd_dW" W ae W Xeb[id_aW `[ dWaed fh[jhW][ fhebWpde køaWij[ Xe`[$ _dZeYoWd_d[ ]h[[d Wd]_e]hWf^o ?9= # id_cWd`[ ^eh_eaWf_bWhde] ibe`W ahld_^ _b_YW ch[ d_Y[ ib_ùde <7=#k" Wb_ Zhk]ec lhijec aedjhWijW efj_ùaW ae^[h[djdW jece]hW\_`W E9J # D[_dlWp_ldW `[ _ ahWjaejhW`dW c[jeZW ae`ec i[ Z_`W]deij_Y_hW`k Xeb[ij_ ch[ d_Y[" ]bWl[ eùde] _lYW _ kj[ f`[][" dW fh_dY_fk fh[Y_pd[ l_pkWbd[ WdWb_p[ il_^ ibe`[lW ch[ d_Y[$ j[ij 7cib[helec ch[ _Yec # jWaeú[h lhbe aeh_ijWd$ Ce]k ]W fheleZ_j_ _ iWc_ Xeb[id_Y_ i Y_b`[c iWceaed# jheb[$ Fe`[Z_dWùd_ _ aecX_d_hWd_ j[hWf_`ia_ fh_ijkf # :ed[ZWlde ik dW _c Xeb[id_Y_cW `[Z_d_ b_`[a X_b_ l_jWc_d_ _ dWeùWb[ i fel[øWb_cW jpl$ j[b[iaef_ aWe fecW]Wbe$ 7ae i[ dWl[# Z[d_c fh[jhW]WcW fejlhZ_ Z_`W]depW i[d_bd[ cWakbWhd[ Z[][d[hWY_`[ ik^e] eXb_aW" ZWdWi i[ k j[hWf_`_ k]bWldec fh[fehkùk`k fh[fWhWj_ ae`_ k ilec iWijWlk _cW`k bkj[_d$ Fh_c`[d`k`k i[ _ l_iea[ Zep[ Wdj_eai_ZWdiW" fefkj l_jWc_# dW 9 _ ; _ WijWaiWdj_dW" W feije`[ _ ijkZ_`[ ae`[ ]eleh[ e feleb`dec kù_dak fh[fWhWjW ae`_ ik eic_ b`[d_ fei[Xde pW pW j_jk eù_`k" W h_`[ù `[ e aecX_dWY_`_ l_jWc_dW" c_d[hW#
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
POLIKLINIKA GHETALDUS
Promo
la i elemenata u tragovima (cink, selen, magnezij, krom, fosfor, molibden). U slučaju potvrđene senilne makularne degeneracije vlažnog oblika i postojanja neovaskularizacija, najmoderniji i najnoviji modaliteti liječenja podrazumijevaju primjenu lijekova direktno injekcijom u unutrašnjost oka (vitrealni prostor) - kortikosteroid triamcinolon i, još učinkovitiji, neselektivni i selektivni inhibitori faktora vaskularizacije. Od neselektivnih se upotrebljava bevacizumab (avastin), a među selektivnima se ističu i danas sve više primjenjuju macugen i lucentis. Ova terapija primjenjuje se po režimu višekratne primjene, s najmanjim razmakom od mjesec dana (određuje oftalmolog). Postupak davanja injekcije treba provesti u za to posebno predviđenom prostoru. Iako se injekcija daje u oko, njezina primjena je praktički bezbolna i kratkotrajna. Bolesnik odlazi kući odmah nakon tretmana. Posljednjih godina sve se više koristi kombinirana terapija, koja podrazumijeva usporednu primjenu lijekova direktno u oko i fotodinamičke hladne laserske terapije, jer je studijama dokazano da primijenjeni zajedno imaju najbolji i najdugotrajniji terapijski učinak. Intraokularnim injekcijama se, osim vlažnog oblika senilne makularne degeneracije (neovaskularna aktivnost), mogu terapijski tretirati i druge očne bolesti u kojih dolazi do neovaskularne aktivnosti i otekline (edema) žute pjege, kao što su dijabetička retinopatija, tromboza središnje vene mrežnice i/ili njezinih ogranaka, makularni edem nakon operacija mrene...
Senilna makularna degeneracija (nativna snimka i FAG kod iste osobe)
Dijagnostika i terapija senilne makularne degeneracije obavlja se u Poliklinici Ghetaldus na lokaciji Ilica 53. listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 77
?lWdW AedjW" ch$ f^Whc$" Ø@WZhWdÈ ]Wb[dia_ bWXehWjeh_` Z$Z$ H_`[aW
Fhece @7:H7D # =7B;DIA? B78EH7JEH?@ H?@;A7
L[X_e`k\ dfi\ FbWjed `[ _cWe fhWle # ceh[ _if_h[ il[ ùel`[ael[ Xeb`a[$ 7 7gkW CWh_i dWc j[ XbW]eZWj_ fhk W j_`[aec Y_`[b[ ]eZ_d[ kc cehW `e dWc eZplWd`W k k _cW" fhe^bWZdW `kjhW _ l[ù[h_ feZi`[øW`k ZW ZebWp_ p_cW" W i d`ec _ ZeXhe dWc fepdWj[ Xeb`a[$ PWù[fb`[d dei" Ykh[d`[ deiW _ fheXb[c_ i Z_iWd`[c" iWce ik d[a[ eZ d`_^$ 7b_" jWae i[ eh]Wd_# pWc XhWd_ eZ _d\[aY_`[$ DW_c[" ej_YWd`[ deid[ ibkpd_Y[ feib`[Z_YW `[ fe`WùWd[ Y_hakbWY_`[ ahl_" W i d`ec _ Wdj_j_# `[bW ae`W i[ Xeh[ fhej_l _d\[aY_`[$ Ei_c je]W" fe`WùWde i[ _pbkùk`[ ibkp fW dei feù_d`[ Ykh_j_$ Il[ je dWi _iYhfb`k# `[" W feib`[Z_ùde be ei`[øW` Zeleb`Wd `[ hWpbe] ZW d[ je feZkpc[ce$
Fhe^eZdeij deiW fei[Xde `[ lW dW aeZ X[XW ae`[ i[ pXe] pWù[fb`[dW deiW deøk ù[ije XkZ[$ ? pW d`_^ feije`_ h`[ [# d`[ # 7gkW CWh_i 8WXo k Xeù_Y_ i aWfWb`aec$ DWZhW [dW ae W eae deiW" ae`W f[ù[ _ Xeb_" ù[ijW `[ _ d[k]eZdW fefhWjdW fe`WlW ^kd`Wl_Y[ _ fh[^bWZ[$ K jec ibkùW`k fh[fehkùk`[ce 7gkW CWh_i cWij eXe]Wø[dk Z#fWdj[debec _ l_jWc_d_cW 7 _ ;" ae`W ø[ kXhpWj_ fheY[i h[][d[hWY_`[ ae [ _ fhk _j_ `e` ZeZWjdk pW j_jk$
DELE # 7gkW CWh_i ifh[` pW ]hbe # Ik^eøW kijW _ ]hbW"
je kù_d_j_ PW je d[ feibk Wj_ ijWh[ ]hùa[ \_bepe\[" fefkj =Wb[dW" FbWjedW _ ;kh_f_ZW" ae`_ ik ZeXhe fepdWlWb_ XbW]eZWj_ cehW$ :WdWi i[ pdW ZW i[ b`[ael_jeij cehW ah_`[ k d`[# ]elk Xe]Wjijlk c_d[hWb_cW aWbY_`" aWb_`" cW]d[p_`" dWjh_` _ Zh$ _ c_ahe[b[c[dj_cW ae`_ fejfecW k fh_heZd[ c[^W# d_pc[ ù_ ø[d`W deid[ ibkpd_Y[$ Ceh[ fh[jeù[de k Xeù_Yk 7gkW CWh_i ifh[`W pW dei _pe# jed_p_hWde `[ _ ij[h_b_p_hWde j[ aWe jWale dW`Xeb`[ eZ]elWhW deide` ibkpd_Y_$ Ede hWph`[úk`[ ibkp _ ebWa WlW _ij`[YWd`[ i[ah[jW i d[ù_ijeøWcW _ c_aheeh]Wd_pc_cW l_hki_cW" XWaj[h_`WcW" Wb[h][d_cW " lbW _ ibkpd_Yk deiW _ efiah# Xb`k`[ `[ aeh_id_c c_d[hWb_cW _ c_ahe[b[c[dj_cW" pXe] ù[]W feijW`[ ejfehd_`W dW _d\[aY_`[$
d[k]eZWd pWZW^" ù[ij[ kfWb[" pdWa ik ZW _ d`_^ele` ^_]_# `[d_ _ d`[p_ cehWce feil[j_j_ fei[Xdk Xh_]k$ 7gkW CWh_i ifh[` pW ]hbe iWZh _ ^_f[hjed_ùdk cehiak leZk i l_ieaec aedY[djhWY_`ec _edW cW]d[p_`W" ae`_ kj`[ùk dW c[jWXe# b_ùa[ fheY[i[ k [f_j[bk Zh_`[bW _ kXhpWlW`k d`[]elk h[][# d[hWY_`k$ KhWldej[ [d eZdei ieb_ _ c_ahe[b[c[dWjW fej_# ù[ iWceù_ ø[d`[ ibkpd_Y[ Zh_`[bW" dehcWb_p_hW \kdaY_`k b_`[pZW _ icWd`k`[ _h_jWY_`k$ Ije]W `[ 7gkW CWh_i ifh[` pW ]hbe fh[fehkùb`_le aeh_ij_j_0 aeZ ik^eø[ kijW _ ]hbW pXe] pWù[fb`[de] deiW _b_ Xeb[ij_ b_`[pZW ib_deld_YW aWe feceø k b_`[ù[d`k kfWbW kid[ kfb`_d[ _ ]hbW pW ilWaeZd[ldk ^_]_`[dk kid[ kfb`_d[ _ ^_]_`[dk dWaed ef[hWY_`ia_^ pW^lWjW k kide` kfb`_d_ _ Zh_`[bk dfh$ dWaed eZijhWd`[d`W ahW`d_aW aeZ be [] pWZW^W kpheaelWde] ik^eøec k kij_cW _ fk [d`[c pW lbW [d`[ kid[ kfb`_d[ aeZ eieXW ae`[ pXe] fhe\[i_e# dWbd_^ hWpbe]W ilWaeZd[lde dWfh[ k ]bWid_Y[ kù_j[b`_" fhe\[ieh_" f`[lWù_" ]elehd_Y_$$$ $
AWZW `e fh_c_`[d_j_ 7gkW CWh_i fhe_pleZ[ :e ej[ WdW Z_iWd`W k p_cia_c c`[i[Y_cW ZebWp_ _ pXe] ik^W phWaW" eieX_je k fheijeh_cW i Y[djhWbd_c ]h_`Wd`[c _ ab_cWj_pWY_`ec$ ?ik _lWd`k ibkpd_Y[ deiW _ ]hbW feZbe d_`_ ik fk Wù_ _ ijWh_`[ eieX[$ I eXp_hec dW je ZW `[ _ik [dW ibkpd_YW ZeXhW feZbe]W pW hWple` kfWb[" fh[fehkùk`[ i[ ilWaeZd[lde `[ lbW _j_ 7gkW CWh_i fhe_pleZ_cW$ Fei[Xde `[ lW de d`[]elWj_ ibkpd_Yk deiW k ibkùW`k Wb[h]_`iae] h_d_j_iW" W fh[fehkùk`[ i[ _ hed_eY_cW hWZ_ Z[aed][ij_`[ ;kijW^_`[l[ jkX[ fh_`[ hed`[d`W$ -. r LW [ pZhWlb`[ ,(
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 79
80 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 81
Ozren Podnar, prof.
Psihologija
DIJETE I ŠKOLA
Mama, neću u školu! Do dječjeg odbijanja odlaska u školu ili vrtić najčešće dolazi zbog osjetljivosti na gubitak roditeljske zaštite i pažnje
Prvoškolac odbija ići u školu? Trese se, plače ili vrišti? Vjerojatno trpi od tjeskobe razdvajanja, zvane i separacijskom anksioznošću. Opremljen novom školskom torbom i kutom, 6,5-godišnji Leo već danima ide u školu prpošan i nasmiješen, no njegovi roditelji pričaju drukčiju priču o strahu i suzama. “Provela sam besanu noć misleći na Lea i njegovo privikavanje na školu. Posljednji su dani pred početak školske godine bili teški”, pričala je njegova mama Mirjana. “Svaki dan kad bismo se dotakli teme škole, plakao bi i hvatao mene ili tatu oko pojasa.” Uz mnogo hrabrenja i podrške, roditelji su Leu usadili dovoljno odvažnosti da se otisne na putovanje zvano školovanje. Odlazak u školu mnogima je povod za veselje, no nekoj djeci izaziva intenzivan strah do točke panike. Roditelji trebaju posumnjati na tjeskobu razdvajanja, ne samo ako dijete otvoreno kaže da se boji napustiti dom i otići među neznance, nego i ako se žali da ga nešto boli ili da se općenito osjeća bolesno. Dijete može navesti da ima glavobolju, grlobolju ili bol u trbuhu neposredno uoči termina polaska u školu. Smetnje popuštaju ako se djetetu 82 | Vaše zdravlje #62
dopusti da ostane kod kuće, ali se opet javljaju idućeg jutra. Dok se u nekim slučajevima doista može raditi o tjelesnim tegobama, katkad djeca izražavaju ili čak doživljavaju svoju tjeskobu kroz tjelesnu bol.
Osjećaj nezaštićenosti Psihologinja Luana Jelovac tvrdi da je tjeskoba razdvajanja česta u djece od šest do deset godina. “Najčešće je ta tjeskoba povezana s dječjim osjećajem nezaštićenosti u novoj sredini s nepoznatim ljudima te sa strahom djeteta da će se roditeljima nešto dogoditi ako ono ne bdije nad njima. Djeca imaju iracionalan strah da će njihovi najbliži pretrpjeti nesreću dok ih ona ne gledaju ili da će otići i ne vratiti se. Ponekad dijete trpi toliko jak strah spojen s tugom da upada u paničnu reakciju.” Tjeskoba razdvajanja ne nastupa samo uoči školske godine, već nakon svakog duljeg razdoblja provedenog s roditeljima ili drugim važnim odraslim osobama. Do takve emocionalne reakcije može doći krajem ljetnih i zimskih praznika ili premještanjem u novu školu. Neka listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 83
Psihologija
DIJETE I ŠKOLA
djeca dožive nagli nastup ili pogoršanje tjeskobe razdvajanja nakon bolesti, pa bila ona i obična prehlada. Također, valja imati na umu da se ovaj oblik tjeskobe javlja i u drugim situacijama, ne samo kad dijete treba ići u školu ili u vrtić. I ne zahvaća samo djecu, nego i adolescente i odrasle. Zanimljivo je da neka djeca, koja su prije strahovala od škole, trpe tjeskobu razdvajanja od školskih prijatelja na kraju školske godine, kao i tjeskobu kad napuštaju društvo koje su upoznali na ljetnim praznicima. Kad god se moramo udaljiti od ljudi, životinja ili prostora na koje smo navikli i koji nam gode, prijeti nam tjeskoba razdvajanja. Ipak, što smo stariji, to nam taj neugodan osjećaj traje kraće jer vjerujemo da ćemo ubrzo sresti nekog novog, kao i da ćemo najčešće opet sresti one od kojih smo se razdvojili.
Prepoznajte ranjivo dijete Ovo su neka od obilježja djeteta koje ima povećan rizik od tjeskobe razdvajanja: • prianja se uz roditelje, drži ih za skute • prati roditelje po kući • osjeća se ugroženo kad je samo u prostoriji • boji se mraka • brine se zbog mogućih opasnosti za roditelje ili sebe • ima teškoća s usnivanjem • ima noćne more • jako se boji životinja, neznanih ljudi i čudovišta iz mašte
Tehnike protiv tjeskobe Gotovo sva djeca nadrastu tjeskobu razdvajanja, ali roditelji mogu učiniti mnogo da ubrzaju proces prilagodbe. Djetetovo odbijanje odlaska u školu može vam biti malo pretjerano, ali vaše izražavanje ogorčenja i ljutnje zbog njegovih emocija koje ne razumijete redovno je kontraproduktivno. Kažnjavanje ili prekoravanje nemaju smisla, već treba posegnuti za nježnim, blagim i ustrajnim pritiskom. Cilj vam uvijek mora biti pomoći djetetu da se oslobodi strahova i briga. Budite otvoreni i spremni saslušati dijete ako vam se požali, ali nemojte vi nametati diskusije na tu temu, oso-
Djeca kojoj treba pažnja Tjeskoba razdvajanja ili separacijska anksioznost spada u anksiozne poremećaje i može biti predznak opće anksioznosti, paničnih napadaja ili depresije u odrasloj dobi. U najvećem broju slučajeva, djeca koja se zbog tjeskobe razdvajanja boje ići u školu ili vrtić posebno su osjetljiva te im je potrebno mnogo pažnje i hrabrenja, uz postupno izlaganje situacijama kojih se boje. Bezobzirno omalovažavanje dječjih emocionalnih tegoba neće djetetu pomoći, već ga može gurnuti u kroničnu anksioznost i depresiju. Kod starije djece, strah od škole redovno je simptom ozbiljnih problema koje dijete ima u školi, kao što su izloženost podsmijehu, nasilju ili spolnom napastovanju, pa čak i težih psihijatrijskih poremećaja koji zahtijevaju stručnu pomoć i intenzivnije liječenje. Dječji strah od napuštanja doma valja shvatiti ozbiljno jer im može nanositi veliku patnju i paralizirati ih. Ipak, uz ispravan roditeljski pristup i eventualno stručnu pomoć, tjeskoba razdvajanja može se uspješno otkloniti.
84 | Vaše zdravlje #62
bito ne duge i naporne. Nemojte mučiti dijete pitanjima zašto se i čega boji. Ono to najčešće ne zna izraziti (kao ni mnogi odrasli), a nije dužno obrazlagati svoje patnje. Strah nije nimalo manji i beznačajniji ako ga osoba ne zna objasniti. No, ako je pritišćete u tom smjeru, pored straha i tjeskobe, osjećat će još i krivnju. Djetetu je potrebno omogućiti da upozna novog učitelja i vidi učionicu tako da se čim prije počne navikavati na nove okolnosti. Najbolje je da mališan vidi učitelja i roditelja zajedno, kao i da roditelj pred njim i sam kroči u učionicu jer dijete tada razvija pozitivnu asocijaciju između nečeg dragog i dobro poznatog (roditelji) i okolnosti koje ga uznemiruju. Važno je djetetu reći točno što ga u školi očekuje, da ne bude varki i iznenađenja. Primjerice, ne valja najaviti da će u školi morati boraviti samo sat vremena jer će ga nakon tog vremena opet trebati nagovarati da ostane. Tjeskoba uvelike potječe od neizvjesnosti i nedoumice zbog onoga što će se dogoditi. Kako bi mu se olakšalo privikavanje i ublažilo strahovanje, djetetu treba dati da u razred ponese fotografiju, pisanu poruku mame i tate ili najdražu igračku prikladnih dimenzija. Budući da se strah javlja prije svega zbog odlaska od kuće, a ne zbog boravka u školi, obično se dijete smiruje kad se nađe u razredu. Umjesto da ga narušavaju, roditelji moraju raditi na podizanju djetetova morala. “Ponekad roditeljev vlastiti strah potiče djetetov. Potrebno mu je reći da će sve biti u redu, da sva djeca na svijetu idu u školu i da ubrzo zavole novo društvo”, kaže prof. Jelovac. “Valja mu reći da znate da će se brinuti što vas neće vidjeti, ali i da nema razloga za brigu jer će biti blizu i ubrzo opet zajedno.” listopad/studeni2008.
SALVEO
Promo
Mali školarac
pred novim izazovima
Kad dijete krene u školu pred njega se postavljaju novi izazovi. Školska svakodnevica zahtijeva mnoge prilagodbe - nova okolina, novi ljudi, nepoznate obveze... Dijete odjednom mora dugo sjediti, od njega se traži da tijekom jednog do dva školska sata bude koncentrirano… Nije svako dijete odmah doraslo tim novim svakodnevnim izazovima. Zbog nedostatka mogućnosti kretanja djeca postaju nemirna. Osim toga, još nisu naučila usredotočiti se, pa neka sanjare i zaboravljiva su. Sve to za posljedicu može imati pojavu teškoća u školi i znatnog zaostajanja rezultata djeteta u odnosu na njegove sposobnosti i rezultate vršnjaka. Dječji mozak izložen je bujici informacija koje se razmjerno malo filtriraju. Kad tijekom pisanja zadaće zazvoni telefon ili prođe neki automobil, sve percipira kao jednako važno. Ako dijete nije u stanju svjesno usmjeravati pozornost, svaki će mu je podražaj odvratiti, pa postaje neusredotočeno, raspršeno. Međutim, usredotočenost nije sposobnost koju djeca donose sa sobom na svijet. Ona je rezultat procesa sazrijevanja i učenja jer dijete postupno uči ciljano isključivati okolne podražaje. Koncentracija je sposobnost da se psihički priberemo i usmjerimo sve snage na određeni cilj. Za školsku svakodnevicu to znači sposobnost da se određenom gradivu prida sva pozornost tijekom određenog vremena. Nekoncentrirana ili slabo koncentrirana djeca vrlo se teško mogu ciljano usredotočiti. Rado odlutaju u mislima jer istodobno moraju preraditi mnogo utisaka. Nemirna su, rastresena, rade nehotične pogreške i lako zaboravljaju.
Što potiče procese učenja i pamćenja Pozornost i koncentracija mogu se poticati, i to na prirodan način unosom esencijalnih masnih kiselina koje potiču procese učenja i pamćenja. Esencijalne masne kiseline su višestruko nezasićene masne kiseline koje naš organizam ne može sam proizvoditi, nego ih moramo uzimati putem hrane. Nakon apsorpcije iz probavnog sustava krvožilnim sustavom dolaze izravno do mozga. Esencijalne masne kiseline važne su za razvoj i učinkovitost mozga jer se sam mozak sastoji od 60 posto masnoća, dok je udio esencijalnih masnih kiselina u membranama živčanih stanica 20 posto. Esprico kapsule sadrže za živčani sustav važne hranjive sastojke: • Omega 3 masne kiseline - sastavni su dio membrana živčanih stanica i imaju važnu ulogu u prijenosu informacije iz stanice u stanicu • Omega 6 masne kiseline - također sudjeluju u izgradnji mozga i važne su za učenje, pamćenje, koncentraciju i pozornost • minerale magnezij i cink - sudjeluju u prijenosu signala u mozgu i kofaktor su u metabolizmu masnih kiselina.
Esprico kapsule namijenjene su djeci starijoj od 5 godina.
S jedne strane, pozornost i koncentracija variraju ovisno o razvoju, interesima i osobnosti djeteta. S druge, pak, istraživanja su pokazala da određene hranjive tvari mogu potaknuti sposobnost djeteta da se koncentrira na jednu stvar ili razlikuje važne od nevažnih stvari.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 85
Karmela Zglavnik, mr. pharm., PharmaSwiss
Promo
PHARMASWISS
Za neke boli
rješenja su jednostavna!
Osjećate bol u mišićima ili zglobovima? Uklonite je uz pomoć lokalnog pripravka, uz pomoć Diclo Duo spreja Reumatske bolesti spadaju u najčešće bolesti koje napadaju čovjeka i najučestalije su bolesti mišićno-koštanog sustava. Njihova prisutnost popraćena je pojavom boli, smanjenom i otežanom pokretljivošću, a razvojem bolesti dolazi i do gubitka funkcije zglobova i/ili mišića. Takva stanja dovode do gubitka radne sposobnosti te lošeg utjecaja na san i svakodnevno raspoloženje. Najvažnije je ukloniti upalu, a potom ublažiti, odnosno ukloniti bol. No, prije nego što posegnete za tabletom ili kapsulom koja može izazvati neugodne nuspojave u probavnom sustavu, pokušajte ukloniti bol uz pomoć lokalnog antireumatika. Što su lokalni antireumatici - Lokalni antireumatici su pripravci koji se primjenjuju preko kože u cilju ublažavanja i/ili uklanjanja boli i upale u mišićima i zglobovima, odnosno reumatskih bolova. Lokalnom primjenom nesteroidnih antireumatika djelatna supstancija se dobro
apsorbira i postiže visoku koncentraciju na mjestu primjene, a bez visokih koncentracija u plazmi, čime se smanjuje rizik od nuspojava. Koje su odlike Diclo Duo spreja 4 % • lokalni antireumatik s jakim protuupalnim i analgetičkim djelovanjem • prva inovativna i jedinstvena formulacija dikolfenaka na tržištu • brzi početak djelovanja i dugotrajno oslobađa od boli • visoka koncentracija aktivne supstancije na mjestu primjene zbog bolje permeabilnosti • lokalno ublažavanje bolova kod upalnih stanja malih i srednjih zglobova i okolnih struktura te kod post traumatskih stanja • učinkovit i kod sportskih povreda Zašto je Diclo Duo sprej 4 % drukčiji • brzo prodire u kožu u odnosu na ostale preparate diklofenaka za lokalnu primjenu • ne sadrži supstancije za geliranje koje mogu dovesti do usporenog prodiranja aktivne supstancije • ne sadrži konzervanse koji mogu izazvati nuspojave ili alergije • ne ostavlja masne tragove na koži • jednostavno se dozira i može se primijeniti u svakoj prilici • ima ugodan miris peperminta i izaziva blagi osjećaj hlađenja Kako ga koristiti - Diclo Duo sprej 4 % primjenjuje se tri puta dnevno, po četiri do pet pritisaka na oboljelo mjesto. Ne smije se primjenjivati na oštećenu ili upaljenu kožu, a također treba izbjegavati dodir sa sluznicama. Prije upotrebe pažljivo pročitajte priloženu uputu. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika. Pakiranja dostupna u ljekarnama - 12,5 g i 25 g
86 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
Ikdù_YW 8kbWj#M hiY^_d]" Zh$ c[Z$
AL7DJKCJ?C Fhece
Jkilafd gifk`m YfcfmX Kfejh[Xec J$;$D$I$#W k akød_c kl`[j_cW icWd`k`[ i[ fejh[XW pW eZbWiaec dW j[hWf_`k" W fWY_`[dj fheleZ_ j[hWf_`k aWZ ck je eZ]elWhW JhWdiakjWdW ;b[ajhe D[khe Ij_ckbWY_`W _b_ iahWø[de J$;$D$I$ `[ c[jeZW ae`W fh_`[ il[]W ibk _ pW icWd`[d`[ XebW" W eZdei_ i[ dW kfejh[Xk ijhk`[ fkj[c Zl_`k _b_ l_ [ ae d_^ [b[ajheZW$ 8kZkø_ ZW `[ elW c[jeZW d[_dlWp_ldW _ i_]khdW" _cW lhbe _heak fh_c`[dk k b_`[ù[d`k Wakjd_^ _ ahe# d_ùd_^ XebelW" Wb_ aeh_ij_ i[ _ pW `WùWd`[ c_ _øW \_jd[ii _b_ XeZo Xk_bZ_d] " feXeb` Wd`[ fheahlb`[deij_ _b_ efk jWd`[$ 8he`dW _ijhW _lWd`W fejlhZ_bW ik kù_del_jeij J$;$D$I$#W k j[hWf_`_ Wakjd_^ _ ahed_ùd_^ XebelW" h[kcWjia_^" ehje# f[Zia_^" d[khebe a_^" ]_d[aebe a_^ _ edaebe a_^ Xeb[ij_" feijef[hWj_ld_^ XebelW _b_ dWaed jhWkc[$
7aj_lWY_`W ef_eZ_d_^ h[Y[fjehW # :`[belWd`[ J$;$D$I$#W l_iea[ _b_ d_ia[ \h[al[dY_`[ fel[pWde `[ i Waj_lWY_`ec ef_# e_Zd_^ h[Y[fjehW k cep]k _ b[úde` ce Z_d_ _ bkù[d`[c d[k# hejhWdic_j[hW ae`_ icWd`k`k Xeb" i j_c ZW J$;$D$I$ l_iea[ \h[al[dY_`[ icWd`k`[ [aiY_jWY_`k Y[djhWbd_^ d[khedW ae`_ fh[dei[ Xebd[ _d\ehcWY_`[$ J$;$D$I$ l_iea[ \h[al[dY_`[ _pdWZ +& >p aeh_ij_ i[ k j[hW# f_`_ XebW X[p c_ _ød[ aedjhWaY_`[" W edW` d_ia[ \h[al[dY_`[ _ifeZ '& >p kp c_ _ødk aedjhWaY_`k$ Ele ile`ijle _pWp_# lWd`W c_ _ød[ aedjhWaY_`[ aeh_ij_ i[ _ k Zhk]_c \kdaY_`WcW J$;$D$I$ kh[úW`W" aWe je ik `WùWd`[ c_ _øW" XeZoXk_bZ_d]" ch Wlb`[d`[ _b_ feXeb` Wd`[ fheahlb`[deij_$
C`[h[ efh[pW # Fh_`[ kfejh[X[ kh[úW`W fejh[Xde `[ ZeXhe fhekù_j_ kfkj[ _ _cWj_ dW kck ZW i[ J$;$D$I$ [b[ajheZ[ d_aWZ d[ ic_`k ijWl_j_ dW _b_ Xb_pk eù_`k" k kijW" dW eX`[ ib`[#
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
feeù_Y[" dW fh[Zd`_ Z_e lhWjW" dW feZhkù`W i eibWXb`[d_c ei`[jec" dW hWd[ _b_ _h_j_hWdk ae k$ Fei[XWd efh[p _ iWl`[jelWd`[ i b_`[ùd_aec fejh[Xd_ ik k eieXW i fWY[#cWa[hec" jhkZd_YW _ eieXW i [f_b[fi_`ec$
_heaW fh_c`[dW" _ k akød_c kl`[j_cW # DWfh[jaec j[^debe]_`[ icWd`k`[ i[ l[b_ù_dW" Wb_ _ Y_`[dW J$;$D$I$ kh[# úW`W" je ece]køk`[ d`[]elk _heak fh_c`[dk _ k akød_c kl`[j_cW$ El_ide e Xhe`k [b[ajheZW eZ Zl_`[ Ze ZlWdW# [ij j[ ZeZWjd_c \kdY_`WcW aWe je `[ ]h_`Wd`[ " Y_`[d[ kh[úW`W ah[øk i[ eZ *.( Ze /'' akdW$ DW fh_c`[h" ceZ[b :N#,,+." jlhja[ AlWdjkc#j_c" kp eiWc [b[ajheZW _cW _ fkd`Wù _ fkd`_l[ XWj[h_`[" je ece]køk`[ _ aeh_ j[d`[ _plWd akø[" dW fkjelWd`k _ efø[d_je fh_ eXWlb`Wd`k ilWaeZd[ld_^ Waj_ldeij_$ ElW` kh[úW` l[ø _cW _ )& fei[Xd_^ fhe]hWcW pW idW]k" XeZo Xk_bZ_d]" `WùWd`[ c_ _øW" efk jWd`[" `WùWd`[ fheahlb`[deij_$ DWhWlde" iWZh _ _ fhe]hWc fhej_l XebelW" kp ce]kødeij eZWX_hW Z_`[bW j_`[bW ae`_ i[ jh[j_hW _ ce]kødeij feZ[ WlWd`W `Wù_d[$ CeZ[b C8#*&& _cW _ ]h_`Wù[" j_fak pW Xhpe kabWd`Wd`[ Xeb_ j[ l[b_a_ pWibed fh_abWZWd _ pW eieX[ ibWX_`[] l_ZW$
IlWaWae k Ze]elehk i b_`[ùd_aec # K j[hWf_`_ Xebe# lW J$;$D$I$ jh[XW aeh_ij_j_ k Ze]elehk i b_`[ùd_aec$ ?fWa" d`[]elW fh[Zdeij `[ je i[ kfejh[Xec k akød_c kl`[j_cW icWd`k`[ fejh[XW pW eZbWiaec dW j[hWf_`k" W fWY_`[dj fhe# leZ_ j[hWf_`k aWZ ck je eZ]elWhW$ IWc_c j_c[ iahWøk`[ i[ lh_`[c[ fejh[Xde pW fheleú[d`[ j[hWf_`[ _ kdWfh`[úk`[ alWb_j[jW _lejW$
LW [ pZhWlb`[ ,( r .-
Marija Sović, dr. stom.
Stomatologija
GINGIVITIS
Zubno meso
pod bakterijskom opsadom
Primarni uzroci svih upala zubnoga mesa su bakterijski plak i nedovoljna higijena usne šupljine Danas sve više ljudi obolijeva od parodontnih bolesti, o kojima većina ljudi malo zna, zbog čega je i prevencija nastanka tih bolesti prilično slaba. A koliko su raširene, govori podatak da je kod odraslih osoba nakon 35. godine života više izgubljenih zubi zbog parodontitisa nego karijesa. Parodont je funkcijska cjelina određenih tkiva koja podupiru zube, odnosno potporni ili vezivni aparat koji se sastoji od zubnoga mesa (gingive), dezmodonta (parodontna vlakna između korijena zuba i kosti), cementa zuba i alveolne kosti. Pojam parodontna bolest obuhvaća sva upalna i neupalna zbivanja u parodontu. Klinička iskustva pokazuju da se oštećenja parodonta u ranoj životnoj dobi mogu popraviti, dok u srednjoj dobi ta ista oštećenja razaraju velike dijelove prirodnog zubala, pa većina osoba gubi zube prije vremena. U nastavku ćemo nešto više reći o upali zubnog mesa - gingivitisu, koji zahvaća više od 80 posto djece. Ovisno o uzroku, razlikujemo: - gingivitis simplex (gingivitis prljavih usta) - uzrokuje ga plak, a javlja se u gotovo 95 posto osoba koje imaju svoje zube - akutni nekrotični ulcerozni gingivitis - uz gingivitis simplex ubraja se u najčešću bolest gingive, vrlo često se ponavlja i razvija u ulcerozni parodontitis. Počinje u mladenačkoj dobi, najčešće u jesen i zimu, ili tijekom stresnih situacija - gingivitis gravidarum - razvija se u trudnoći zbog loše higijene i hormonskih promjena. Ne prati baš svaku trudnoću. Uz dobru higijenu usne šupljine i redovite kontrole neće biti ni gingivitisa, ali ako u području gingive postoji bakterijski plak, ipak će se razviti i zbog hormonskih utjecaja biti jače izražen. Naime, zbog funkcije posteljice pojačano se stvaraju hormoni koji povećavaju prokrvljenost krvnih žila i rahlost veziva, što povećava sklonost upali.
88 | Vaše zdravlje #62
- gingivitis pubertas - razvija se u pubertetu pod utjecajem hormonskih promjena. Javlja se u slučaju postojanja naslaga bakterijskog plaka u usnoj šupljini ili ako je izraženo disanje na usta. Podjednako je čest u dječaka i djevojčica, a simptomi su isti kao i kod ostalih vrsta gingivitisa. Završetkom puberteta promjene neće nestati ako su i dalje prisutni čimbenici koji pospješuju proces. Zašto nastaje - Primarni uzroci svih gingivitisa su bakterijski plak i nedovoljna higijena usne šupljine. Kod ulceroznoga gingivitisa bolesnici su gotovo uvijek jaki pušači. Kako se manifestira - Ovisno o vrsti, gingivitis karakterizira slabija ili jača upala zubnoga mesa. Upala počinje u dijelu zubnoga mesa između zuba (interdentalne papile), širi se na ostatak zubnog mesa i u uznapredovaloj fazi ga zahvaća u cijelosti. Zubno meso je u početku crveno, a u kroničnoj fazi postaje plavičasto-crveno, otečeno je, bolno i krvari na najmanji dodir, ali i spontano. Ako dugo traje, postoji sklonost povećanja gingive. Higijena na prvome mjestu - U liječenju gingivitisa na prvome je mjestu odstranjenje zubnoga kamenca i bakterijskoga plaka koji potiče upalni proces. Higijenu usne šupljine treba provoditi redovito i na pravilan način, pravilno odabranom četkicom i uz obvezno korištenje zubnoga konca. Zube je preporučljivo prati kružnim pokretima i pokretima od zubnoga mesa prema kruni zuba. Kako bi prevencija zaživjela u praksi, a ne ostala samo mrtvo slovo na papiru, potrebna je kontinuirana edukacija i razvijanje suradnje pacijenta i stomatologa, prije svega u smislu razvoja povjerenja, nakon čega slijede redovite kontrole, uz čišćenje zuba i liječenje zapuštenog zubala na vrijeme.
listopad/studeni2008.
EH7BD7 >?=?@;D7 IjecWjebe]_`W
EhWb 9Wh[ iWl`[jk`[$$$ =?D=?L?J?I @; D7@8EB@; IFH?@;Ăś?J?
:[djWbd_ a_hkhp_ k <hWdYkiae` fhel[b_ ik ijkZ_`k Ă&#x2DC;Ab_d_ĂšaW Waj_ldeij fWij[ pW pkX[ ;b]oZ_kc Wdj_fbWa F_[hh[ <WXh[ " ae`W iWZh _ abeh^[a# i_Z_d" k ilWaeZd[lde` ^_]_`[d_ dWaed Ăš_ ø[d`W pkXde]W aWc[dYW Ă&#x2021;" Ăš_`_ `[ Y_b` X_e fejlhZ_j_ Z`[bejlehdeij fWij[ ae`W iWZh _ abeh^[ai_Z_d" k XehX_ fhej_l pkXd_^ dWibW]W _ ]_d]_l_j_iW$ IjkZ_`W `[ fhel[Z[dW dW '(& fWY_`[dWjW ae`_ ik X_b_ feZ_`[b`[d_ k jh_ ]hk# f[0 fhlW ]hkfW d_`[ fheleZ_bW keX_ĂšW`[dk pkXdk ^_]_`[dk" Zhk]W ]hkfW `[ fheleZ_bW keX_ĂšW`[dk ^_]_`[dk" Wb_ iWce iW pkXdec fWijec ae`W d[ iWZh _ abeh^[ai_Z_d" Zea `[ jh[øW ]hkfW fWY_`[dWjW ilWaeZd[ldk ^_]_`[dk fheleZ_bW aeh_ij[ø_ pkXdk fWijk i abeh^[ai_Z_dec ;b]oZ_kc 7dj_fbWa" *&& ffc abeh^[ai_Z_dW $ JhW`Wd`[ ijkZ_`[ X_be `[ i[ZWc ZWdW$
7ae l[ø _cWj[ dWpdWa[ kfWb[ pkXde] c[iW" aeh_ij_j[0 Â&#x161; ;b]oZ_kc 7dj_fbWa " fWijk pW pkX[ # Ăš[jaWd`[" ) fkjW Zd[lde Â&#x161; ;bkZh_b " Z[p_d\[aY_`iak ejef_dk # pW _if_hWd`[ kid[ kfb`_d[ jh_ fkjW Zd[lde" feib_`[ Ăš[jaWd`W i ;b]oZ_kc 7dj_fbWa pkXdec fWijec$
Fhl_ _ i[Zc_ ZWd il_c fWY_`[dj_cW ik _pc`[h[d_ _dZ[ai fbWaW aeb_Ú_# dW pkXd_^ dWibW]W _ ]_d]_lWbd_ _dZ[ai _dZ[ai kfWb[ pkXde] c[iW $ H[pkbjWj_ ik feaWpWb_ ib`[Z[ø[0 =hkfW '
=hkfW (
=hkfW )
X[p ^_]_`[d[
^_]_`[dW i fWijec pW pkX[ X[p abeh^[ai_Z_dW
^_]_`[dW i fWijec pW pkX[ iW abeh^[ai_Z_dec
?dZ[ai fbWaW
! '+/
# +'
# ,)
=_d]_lWbd_ _dZ[ai
! .))
# (/
# +&
AWe je i[ ce [ l_Z`[b_ _p ]ehd`[] jWX[bWhde] fh_aWpW" dW`Xeb`_ h[pkbjWj_ k ^_]_`[d_ kid[ kfb`_d[ feij_]dkj_ ik Ú[jaWd`[c pkX_ fWijec ae`W iWZh _ abeh^[ai_Z_d ;b]oZ_kc 7dj_fbWa # k ele` ]hkf_ `[ Ze be Ze icWd`[d`W pkXd_^ dWibW]W pW ,) _ Ze kXbW WlWd`W kfWb[ pkXde]W c[iW pW ÚWa +& " k iWce j`[ZWd ZWdW$ ElW ijkZ_`W feaWpk`[ aWae i[ kfejh[Xec pkXd[ fWij[ ;b]oZ_kc 7dj_fbWa ce [ pdWjde feXeb` Wj_ ^_]_`[dia_ ijWjki kid[ kfb`_d[" X[p eXp_hW dW ce]kø[ Zhk][ d[]Wj_ld[ kj`[YW`[ fefkj d[fhWl_bd[ j[^d_a[ Ú[jaWd`W" alWb_j[j[ pkXd[ Ú[ja_Y[ _b_ \h[al[dY_`[ Ú[jaWd`W pkX_ $ PW fh[l[dY_`k dWakfb`Wd`W pkXd_^ dWibW]W" W j_c[ _ eÚklWd`[ pZhWlb`W pkXde]W c[iW" F_[hh[ <WXh[ iWl`[jk`[ aeh_ij_j_ pkXdk fWijk ;b]oZ_kc 7dj_fbWa jh_ fkjW Zd[lde" kp kfejh[Xk Ú[ja_Y[ ;b]oZ_kc I[di_j_l[$
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
LW [ pZhWlb`[ ,( r ./
Stomatologija
RUBRIKA
Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom.
Protefix stomatoloπka ordinacija U ustima mi je preostalo još samo šest zubi i želim nositi zubnu protezu. Postoji li neka zubna proteza uz koju neću morati vaditi te zube ili je njihovo vađenje neizbježno? Da bih vam odgovorila na to pitanje, trebala bih vas vidjeti i tek nakon kliničkoga pregleda sa sigurnošću odgovoriti treba li ili ne pojedini zub izvaditi. U svakom slučaju, ako su zubi čvrsti i zdravi, neovisno o tome što ih ima samo šest, nema potrebe za vađenjem. Međutim, ako su parodontozni, previše pokvareni i ne isplati ih se popravljati ili nešto slično, potrebno ih je izvaditi. Svakako, potreban je detaljan klinički pregled prije konačnoga odgovora. Imam 35 godina i vrlo iskrivljene zube. Jesam li već prestara za fiksni zubni aparatić? Ako su zubi zaista toliko iskrivljeni, poželjnije je bilo aparatić staviti znatno prije. Međutim, nikad nije kasno, tako da aparatić možete staviti i u dobi od 35 godina bez problema. Potrebno je samo napomenuti da prije stavljanja aparatića svi zubi moraju prethodno biti sanirani. Kako posumnjati na karijes osim kad zub počne boljeti ili biti osjetljiv na toplo i hladno? Osim same boli i reakcije zuba na toplohladne podražaje, na karijes možete posumnjati i ako zub odjednom počne mijenjati boju, osjetite zadah iz usta ili je na zubu nešto hrapavo ili oštro (ovo
može biti znak da se plomba odlomila jer se ispod nje počeo stvarati karijes). U svakom slučaju, naglasak je na redovitim odlascima stomatologu, svakih četiri do šest mjeseci. Na taj način moguće je preventivno djelovati, a ako se karijes i pojavi, sanirat će se u početnoj fazi kad su oštećenja znatno manja. Je li istina da se ne preporučuje prati zube više od tri puta dnevno? Zube je potrebno prati nakon svakog obroka, a posebno ujutro i navečer neposredno prije spavanja. Međutim, važno je napomenuti da se zubi ne smiju prati neposredno nakon jela jer je u tom razdoblju zbog povećane kiselosti zubna caklina posebno osjetljiva, pa se pri četkanju može oštetiti. Zbog toga savjetujem da se nakon konzumacije jela, pogotovo onih koja sadrže šećer ili kiselinu, npr. kolača i voća, pričeka s pranjem zuba najmanje 30 minuta. Ljekarne i drogerije pune su različitih medicinskih zubnih pasti. Tko bi ih trebao koristiti, a za koga su i obične zubne paste sasvim u redu? U ljekarnama i drogerijama postoji široka paleta različitih zubnih pasta. Kako se ne biste povodili samo za reklamom i bojom kutije, pokušat ću vam razjasniti o čemu se radi. Postoje dvije osnovne skupine zubnih pasta. Jedne kao cilj svoga djelovanja imaju zubno meso i probleme koji se javljaju u vezi s tim, dok druge u prvom planu imaju zube, njihovu ljepotu,
sjaj i osjetljivost. U zubnim pastama iz prve skupine nalazimo ekstrakte raznih biljaka koje djeluju blagotvorno na zubno meso. To su prije svega ekstrakti kamilice, arnike, žalfije i drugih manje poznatih ljekovitih biljaka. Međutim, bez obzira na to za koji tip zubne paste se odlučite, budite sigurni da ona u sebi sadrži fluor. To je sredstvo za koje je dokazano da utječe na sprječavanje kvarenja zubi i zbog toga ga sadrži svaka kvalitetnija zubna pasta. Kako izgleda postupak postavljanja implantata? Ako se nakon anamneze i analize rendgenske snimke utvrdi da je neka osoba dobar kandidat za postavu implantata, prvo se odredi na koju poziciju se postavlja i u skladu s tim određuje njegova veličina. Nakon nekoliko dana dogovara se termin za postavu. Prije same postave područje se anestezira, zatim razreže dio zubnoga mesa i oslobodi sve do kosti, nakon čega slijedi ugradnja. Kad se implantat postavi u kost, potrebno ga je zatvoriti tzv. kapicom, kako zubno meso ne bi uraslo u njegovu unutrašnjost, a zatim se sve zašije. Nakon sedam dana skidaju se konci, poslije čega slijedi razdoblje oseointegracije u trajanju od četiri do šest mjeseci, u kojem kost urasta u navoje implantata i tako ga učvršćuje. Nakon isteka procesa oseointegracije, otvara se implantat i uzima otisak, a zatim slijedi protetski rad.
Poštovani čitatelji, ako imate pitanja vezana uz stomatologiju, možete ih uputiti na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatološku ordinaciju.
90 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 91
Udruge
DEBRA
Djecu leptire i običan dodir boli Njihova svakodnevica znači bol, nove rane i previjanja, kirurške zahvate, ovisnost o drugima i začuđene poglede Dermis se nalazi neposredno ispod epidermisa s kojim ga povezuje bazalna membrana. Bulozna epidermoliza simplex zahvaća vanjski dio kože (epidermis), a junkcijska i distrofična područje bazalne membrane.
Humanost na djelu
Ako ste negdje primijetili slogan „Djecu leptire i običan dodir boli“, vjerojatno vam baš i nije bilo jasno o čemu se zapravo radi. Tko su to djeca leptiri i zašto ih tako zovu? Naime, radi se o djeci oboljeloj od bulozne epidermolize, bolesti čija je glavna karakteristika krhka i ranjiva koža poput leptirova krila. Za ovu djecu i običan dodir može značiti novu bol, novo oštećenje. Njihova svakodnevica znači bol, nove rane, nova previjanja, kirurške zahvate, stalnu ovisnost, pomoć, njegu i pratnju drugih i - začuđene poglede. Zato oboljele od bulozne epidermolize zovu djeca leptiri. Bulozna epidermoliza je vrlo rijetka i teška genetska bolest koju karakterizira jaka osjetljivost kože, a u nekih oboljelih i sluznica, sa stvaranjem mjehura i rana. Koža je osjetljiva na najmanji pritisak, trljanje i dodir, pa vrlo lako nastaju bolne rane poput opeklina. Osim kožnih problema, ova bolest praćena je i nizom komplikacija na ostalim organima (očima, probavnom sustavu, sustavu za pokretanje itd.), tako da većina oboljelih postaju 80 do 100-postotni invalidi već nakon nekoliko godina života. Upravo zbog tih karakteristika ova bolest zahtijeva multidisciplinaran pristup i praćenje oboljelih. Postoje tri osnovna tipa bolesti koji se razlikuju po dubini odvajanja slojeva kože. Naime, koža se dijeli na tri glava sloja: epidermis (površinski sloj), dermis i hipodermis.
92 | Vaše zdravlje #62
S misijom povezivanja obitelji oboljelih od bulozne epidermolize, razmjene iskustava i međusobne pomoći i podrške, 1996. osnovano je Društvo oboljelih od bulozne epidermolize Debra, čiji je zaštitni znak upravo leptir. Provodi aktivnosti usmjerene na unaprjeđenje sustava zdravstvene i socijalne skrbi, razvoj međusektorske suradnje te na zagovaranje i lobiranje prava oboljelih od rijetkih bolesti. Društvo svoj rad zasniva na humanosti, socijalnoj osjetljivosti, entuzijazmu, ravnopravnosti, suradnji i inovacijama. Njihova vizija je biti društvo bez predrasuda u kojem je unaprijeđena kvaliteta života oboljelih od rijetkih bolesti. Društvo djeluje već 12 godina i brine o svim oboljelima i njihovim obiteljima iz Hrvatske, a velika su potpora i mnogim oboljelima i njihovim obiteljima iz susjednih zemalja i zemalja jugoistočne Europe. Tijekom 12 godina svoga rada, Društvo je postiglo: • međusobno povezati obitelji oboljelih • formirati ekspertni liječnički tim za epidermolizu koji broji 12 specijalista, dvije medicinske sestre i dva tehničara • pokrenuti izradu akrilnih rukavica (potrebnih nakon operacije šaka) • znatno poboljšati informiranost oboljelih i njihovih obitelji te opskrbu sredstvima za njegu • potaknuti aktivno sudjelovanje oboljelih u radu Društva • pojačati informiranost šire društvene zajednice o problemima oboljelih • pružiti psihološku podršku oboljelima i obiteljima • tiskati edukativne knjižice: „Inicijalne upute za roditelje“, „Prehrana za djecu s buloznom epidermolizom stariju od godine dana“, „Vježbe za oboljele od bulozne epi-
listopad/studeni2008.
DEBRA
dermolize“, „Informacije o nasljednim buloznim epidermolizama“, slikovnicu „Hrabri dječak“, „Debra novosti“ • da su radovi stručnog tima izuzetno priznati u zemlji i inozemstvu: Stjepan Višnjić, dr. med. - 1. nagrada na Kongresu u Indiji, 2002.; prim. Antun Kljenak, dr. med. - nagrada grada Zagreba za kirurške inovacije, 2004. Zahvaljujući izvanrednim rezultatima u svom radu, na konferenciji 2000. u Marseillu Debra Hrvatska je odabrana za domaćina konferencije 2001., koja je održana u Cavtatu s iznimnim uspjehom - prisustvovalo je stotinjak sudionika iz 19 zemalja. Na konferenciji je donesena Dubrovačka deklaracija o medicinskoj skrbi za oboljele od bulozne epidermolize.
Debra Centar - Osim organiziranja stručnog tima za praćenje oboljelih, Društvo nastoji pružiti najveću moguću potporu u sredstvima za njegu, kao i podršku u svladavanju teške svako dnevnice. U tom smislu, važan pomak u njihovu radu dogodio se 2006. otvaranjem Debra Centra, koji pruža podršku putem središnjeg ureda, edukacijskog centra, distribucijskog centra (sredstva za svakodnevnu njegu), radionice i apartmanskog smještaja (za dvije obitelji u neposrednoj blizini bolnice, prilagođen potrebama osoba s invaliditetom). Besplatni smještaj bio je veliki korak u potpori već financijski opterećenoj obitelji (samo sredstva za njegu oboljelog
listopad/studeni2008.
iznose oko 3.000 kuna mjesečno!), a pridonio je i boljoj socijalizaciji oboljelih jer se tijekom boravka nastoje organizirati različiti dopunski sadržaji, kao što su kreativne radionice, druženja i psihološka pomoć. Za funkcioniranje ovakvog 24-satnog servisa potrebna je podrška, prije svega financijska, kao i podrška u smislu razumijevanja i pružanja ljudske topline. Financiranje rada nastoji se osigurati javljanjem na natječaje, organiziranjem raznih događanja ili jednostavno traženjem donatora, što u današnje vrijeme nije jednostavno.
Udruge
bili Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Institut Otvoreno društvo.
Ciljevi djelovanja • unaprijediti vještine Debra ekspertnog tima • trajno educirati oboljele i njihove obitelji • poboljšati dostupnost i kvalitetu svakodnevne pomoći • omogućiti bolju socijalizaciju oboljelima • ostvariti u praksi smjernice Dubro vačke deklaracije
Senzibilizirajmo javnost - S ciljem senUsusret izazovima - Prije dvije godine, 2006., Društvo je proslavilo desetu obljetnicu rada i organiziralo savjetovanje pod nazivom „Ususret izazovima“, na kojem su stručnjaci iz 14 zemalja govorili o različitim aspektima i manifestacijama bulozne epidermolize te mogućnostima ublažavanja njezinih posljedica. Pokrovitelji savjetovanja su
zibilizacije cjelokupne javnosti Društvo je pokrenulo i kampanju pod nazivom „Djecu leptire i običan dodir boli“, što je i naslov predstavljanja ove Udruge i ujedno poziv svim ljudima dobre volje da svatko na svoj način i prema svojim mogućnostima potpomogne rad Društva i omogući da se oboljelima i njihovim obiteljima pruži najveća moguća pomoć.
Debra - društvo oboljelih od bulozne epidermolize
Žiroračuni za primanje donacija
Prilaz Gjure Deželića 30, 10000 Zagreb
Zagrebačka banka:
e-mail adresa: info@debra-croatia.com
Kreditna banka:
web adresa: www.debra-croatia.com
Privredna banka:
2360000-1101956800 2481000-1120011104 2340009-1110289705
Vaše zdravlje #62 | 93
Medicinski leksikon
RUBRIKA
Tekst preuzet iz knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel: 01/3025 196, 3690 770, www.naklada-mosta.hr
Ikterus (æutica) Obiljeæja
Uzrok
Trajanje
Pridruæeni simptomi
Pretrage
Dijagnoza
ikterus razliËitog stupnja, katkad jedva primjetan uz napade intenzivnog ikterusa
masivna destrukcija (hemoliza) eritrocita (crvenih krvnih zrnaca)
postoje akutni oblici, te kroniËni s recidivirajuÊim epizodama ikterusa razliËitog trajanja
bljedilo koæe, opÊa slabost, astenija, u kroniËnim oblicima poveÊanje slezene, u hemolitiËkim krizama tresavica i vruÊica, abdominalni i lumbalni bolovi, mokraća tamne boje sve do crnkaste
pretrage krvi (krvna slika, eritrocitna rezistencija, Coombsov test, konjugirani i nekonjugirani bilirubin, retikulociti, æeljezo u krvi), biopsija koπtane sræi (sternalna punkcija)
HemolitiËke anemije
ikterus varijabilnog intenziteta, rijetko intenzivan
opstrukcija malih æuËnih intrahepatalnih (u jetri) puteva
pojavljuje se u zadnjem trimestru trudnoÊe i ponavlja se u svakoj trudnoÊi; traje sve do 10 dana nakon poroda
intenzivan svrbeæ koæe, katkad prijev remeni porod (meutim, bez ikakva oπteÊenja za dijete)
hepatobilijarni ultrazvuk, pretrage krvi (krvna slika, bilirubin, transaminaze, alkalna fosfataza, gama-GT, kolinesteraze, æeljezo u krvi)
TrudnoÊa (ikterus u trudnoÊi)
opÊenito ikterus blagog intenziteta
opstrukcija æuËnih puteva jetrenim tuberkuloznim æariπtem
mnogo mjeseci
svrbeæ koæe, perzistirajuÊa subfebrilna temperatura, anemija s bljedilom koæe, propadanje organizma i gubitak teæine, znojenje, suh i nadr aæ ajan kaπalj
rendgenogram prsnog koπa, koæna reakcija na tuberkulin, biopsija jetre, CT abdomena
Tuberkuloza
blag ikterus
insuficijentna sposobnost jetre, joπ nerazvijene za razgradnju bilirubina
obiËno se pojavljuje od 3. do 5. dana nakon roenja
nijedan
nijedna
NovoroenaËka æutica (ikterus)
vrlo intenzivan ikterus
inkompatibilnost krvne grupe izmeu majke i djeteta, pos ebno kod Rh-negativne majke i Rh-pozitivnog djeteta
pojavljuje se odmah pri roenju u vrlo intenzivnom obliku
psihiËka obamrlost, neuroloπki deficiti
pretrage krvi (krvna slika, bilirubin, krvna grupa, Coombsov test)
Teπki hemolitiËki ikterus novoroenËeta
u poËetku ikterus nije previπe intenzivan, ali se progresivno pojaËava
kongenitalni totalni ili parcijalni nedostat ak æuËnih puteva
manifestira se veÊ od roenja te dovodi do smrti unutar nekoli ko tjedana, ako se kirurπki ne korigira
psihiËka obamrlost, neuroloπki deficit, Ëesto i druge kongenitalne malformacije
ultrazvuk jetre
Kongenitalna atrezija æuËnih puteva
obiËno ikterus slabog intenziteta
opstrukcija æuËnih puteva od strane ehinokokne ciste
kroniËno s periodima djelomičnog povlaËenja, koji se izmjenjuju s periodima pogorπanja
Ëesto nijedan, katkad osjeÊaj napuhnutosti i teæine u podruËju jetre
ultrazvuk jetre, pretrage krvi (krvna slika, Ghedinijeva reakcija)
Ehinokokoza
94 | Vaše zdravlje #62
listopad/studeni2008.
RUBRIKA
Medicinski leksikon
Ikterus (æutica) Obiljeæja
Uzrok
Trajanje
Pridruæeni simptomi
Pretrage
Dijagnoza
ikterus varijabilnog intenziteta, od blagog do vrlo intenzivnog u sluËaju hemolitiËke krize
masivna destrukcija (hemoliza) eritrocita
nastaje obiËno 1-5 sati od uzimanja kinina; ako nije smrtni sluËaj, do regresije dolazi za nekoliko dana; uËestali su recidivi
visoka temperatura (40° C) s tresavicom, lumbalni bolovi, bil ijarno povr aÊanje, bljedilo koæe, prol jev s tamnom stolicom, pov eÊanje slezene
pretrage krvi (krvna slika, bilirubin, traæenje uzroËnika malarije)
Malarija (hemoglobinuriËna groznica)
vrlo intenzivan ikterus
hemolitiËka kriza udruæena s teπkom jetrenom insuficijencijom
nekoliko dana (smrtni ishod u 30-40 % sluËajeva)
visoka temperatura, glavobolja, dif uzni lumbalni, miπiÊni i zglobni bolovi, lice vrlo crveno, sa zacrvenjenim oËima i fiksiranim pogledom, pad arterijskog tlaka, poveÊanje jetre
pretrage krvi (krvna slika, bilirubinemija, transaminaze, ureja, traæenje protutijela protiv virusa æute groznice); pretrage mokrače; biopsija jetre
Æuta groznica
obiËno vrlo blag ikterus (subikterus)
hepatalna kongestija i / ili opstrukcija æuËnih puteva
nekoliko tjedana
bolovi u podruËju jetre, vruÊica razliËite visine, bljedilo koæe, poveÊana jetr a
pretraga fecesa (traæenje amebe)
Hepatalna (jetrena) amebijaza
ikterus varijabilnog intenziteta, najËeπÊe umjerenog
destrukcija (hemoliza) eritrocita
nekoliko dana
visoka temperatura s tgroznicom, dif uzni lumbalni, miπiÊni i zglobni bolovi
kontrola krvne grupe pacijenta i transfundirane krvi
Transfuzijska reakcija
ikterus umjerenog intenziteta
destrukcija (hemoliza) eritrocita
nekoliko dana ili tjedana
vruÊica, dehidracija, bljedilo koæe, psihiËka obamrlost
pretrage krvi (krvna slika, ureja, glukoza, kreatinin, mokraÊna kiselina, elektroliti, transaminaze); pretrage mokrače
Teπke opekline (II. - III. stupanj)
bronËana boja koæe
jetrena insuficijencija tipa ciroze
kroniËno (nekoliko mjeseci ili godina)
dijabetes (poviπena razina glukoze u krvi), smanjenje teka s mrπavljenjem, anemija, ascites (izl ijevanje tekuÊine u abdomen), edemi donjih udova
pretrage krvi (krvna slika, transaminaze, bilirubin, gama-GT, alkalna fosfataza, æeljezo u krvi, proteinogram, protrombinsko vrijeme); biopsija jetre; ultrazvuk jetre
Hemokromatoza
ikterus varijabilnog intenziteta, obiËno æutozemljane boje
destrukcija (hemoliza) eritrocita
kroniËno
anemija, psihiËka obamrlost, amonijakalni zadah, povr aÊanje i muËnina, arterijska hipertenzija, dispneja, kardiocirkulatorna dekompenzacija, dif uzni koæni edemi
pretrage krvi (krvna slika, ureja, kreatinin, mokraÊna kis elina, fosfati, kalcij, elektroliti, klirens); pretrage mokrače; ultrazvuk bubrega
Uremija
listopad/studeni2008.
Bubreæna insuficijencija
Vaše zdravlje #62 | 95
dr. sc. Krunoslav Kralj, dr. med., spec. radiolog, Poliklinika Drinković, Šulekova 5, Zagreb, tel. 01/2321 970, 01/2313 416, faks: 01/2322 020, www.drinkovic.hr
VodiË kroz pretrage
RUBRIKA
Kompjutorizirana tomografija Indikaciju za izvođenje ove pretrage potrebno je vrlo precizno odrediti kako bi se izbjeglo nepotrebno ozračivanje bolesnika Tijekom 70-ih godina prošloga stoljeća britanski fizičar Godfrey Hounsfield uveo je kompjutoriziranu tomografiju (engl.computerized tomography CT) kao novu metodu za formiranje snimaka pomoću rendgenskih ili X zraka. Ovaj pronalazak mnogi smatraju najvećim napretkom u radiologiji od otkrića rendgenskih ili X zraka 1895. godine, tako da je za ovo otkriće dr. Hounsfield zajedno s prof. A.M. Cormackom 1979. godine primio Nobelovu nagradu iz područja medicine.
Poboljšanja kroz vrijeme
Osnovna i revolucionarna zamisao Hounsfielda bila je da se mjerenjem jačine, odnosno slabljenja rendgenskih zraka nakon prolaska kroz tijelo bolesnika mogu dobiti informacije o svim dijelovima tijela koji „stoje“ na putu tim zrakama. Takozvanim multidirektnim skeniranjem putem rendgenske cijevi i dolaskom oslabljenih rtg zraka na detektore dobiva se mnoštvo podataka, za čije su interpretiranje potrebna komplicirana matematička rješenja, koja je omogućio napredak kompjutorske tehnologije. Dobivene informacije zatim se pretvaraju u trodimenzionalnu sliku, odnosno seriju dvodimenzionalnih aksijalnih ili poprečnih slojeva. Drugim riječima, kompjutorizirana tomografija je slojevno snimanje željenog područja tijela, pri čemu se prije snimanja određuje debljina sloja (uobičajeno između 1 i 10 mm). Tehnički gledano, nakon što rendgenske zrake prođu kroz tijelo bolesnika, pogađaju detektore i pretvaraju se u scintilacije, nakon čega se njihova jačina, odnosno slabljenje kvantificiraju i digitalno određuju, a informacije poslije prezentiraju u analognom obliku putem takozvanih piksel elemenata.
Osim nastojanja da se dobiju snimke bolje rezolucije i što vjernije stvarnim anatomskim slojevima, cilj je bio i da se u najvećoj mogućoj mjeri skrati trajanje pretrage. Naime, sve boljim dijagnostičkim mogućnostima ove metode rasla je i potreba za njom, s ciljem da se u određenom razdoblju pregleda što veći broj bolesnika. S obzirom na to da se radi o metodi koja se provodi ozračivanjem bolesnika rendgenskim zrakama koje imaju svoja popratna negativna djelovanja na organizam, cilj novijih i savršenijih aparata bio je da se prethodni ciljevi (preciznije snimke i veća brzina pretrage, što je zahtijevalo i veće doze zračenja) objedine sa što manjom količinom zračenja koje bi bolesnik primio.
Prvi pregled kompjutoriziranom tomografijom učinjen je u travnju 1972. godine na Britanskom institutu za radiologiju, nakon čega je vijest o novoj dijagnostičkoj metodi munjevito obišla svijet. Tijekom 70-ih godina 20. stoljeća CT se koristio isključivo za pregled mozga, koji je do otkrića ove metode za liječnike bio nepoznata zemlja (terra incognita). Ubrzo, već krajem 70-ih godina, CT se počinje koristiti i za dijagnostiku organa u trbušnoj šupljini, a zatim i organa unutar prsnoga koša.
96 | Vaše zdravlje #62
Tijekom idućih desetljeća osnovni model CT uređaja postupno je usavršavan s ciljem da snimke budu što jasnije, odnosno da se poboljša kontrastna i prostorna rezolucija tkiva. Pri tome je bilo veoma važno natjecanje s magnetskom rezonancijom, konkurentskom dijagnostičkom metodom koja je nastala krajem 70-ih godina prošloga stoljeća.
Usavršavanje osnovnog CT uređaja retrogradno možemo klasificirati kao takozvane generacije CT skenera: • prva generacija - imala vrlo grubu sliku, koristila se samo za pretrage mozga, trajala je relativno dugo (oko 30 minuta), uz relativno veliku dozu zračenja • druga generacija - mogla se upotrijebiti i za preglede organa trbušne šupljine i prsnog koša, pretraga je trajala oko 10 do 15 minuta • kasnije generacije - omogućavale su sve preciznije snimke i trajale sve kraće. Ranije generacije CT skenera obuhvaćene su nazivom konvencionalni CT skeneri, a sljedeća generacija su bili takozvani spiralni CT uređaji. Princip spiralnih uređaja bio je da se tijekom prolaska stola s bolesnikom na njemu kroz uređaj za skeniranje obuhvati veća dužina tijela i istodobno, zahvaljujući boljoj mogućnosti izračunavanja dobivenih podataka u kraćem razdoblju, rekonstriraju
listopad/studeni2008.
RUBRIKA
VodiË kroz pretrage
Iako kompjutorizirana tomografija kao metoda pretrage omogućuje izvanrednu vizualizaciju organa tijela, ne treba zaboraviti da je povezana s određenom dozom zračenja kojoj je bolesnik izložen ispitivani slojevi. To je rezultiralo velikim ubrzanjem pretrage, tako da pregled organa trbušne šupljine spiralnim CT uređajem traje svega jednu do dvije minute, a snimke imaju bolju rezoluciju. Bolja rezolucija ustvari označava mogućnost da se čestice tkiva razdvoje kao zasebne, sve manje i manje čestice, što je napredak kompjutorske tehnologije i omogućio. Najmoderniji aparati (jedan takav uskoro će biti na raspolaganju pacijentima Poliklinike Drinković) su višeslojni CT uređaji, koji sadržavaju više detektorskih slojeva. Višeslojni detektori omogućuju obuhvaćanje znatno veće količine podataka dobivenih nakon prolaska rendgenskih zraka kroz tijelo bolesnika. Na taj se način nakon kompjutorske obrade, osim standardnih aksijalnih ili poprečnih slojeva, dobiju i rekonstruirani frontalni ili koronarni slojevi te sagitalni slojevi, odnosno rekonstrukcije. U isto vrijeme, veliki napori i ostvarenja istraživača usmjereni su na izlaganje bolesnika što manjoj količini zračenja tijekom pretraga.
Dijagnostičke mogućnosti Tr enu t a č no naj ve će dijagnos tič ke mogućnosti CT uređaj pokazuje u području dijagnostike promjena na
plućima, srcu i ostalim organima prsnog koša, gdje je neprikosnovena dijagnostička metoda, a zatim i dijagnostike promjena na organima trbušne šupljine.
koronarnih arterija), koja je usmjerena na okrivanje plakova na koronarnim arterijama i što raniju dijagnostiku koronarne bolest. Shodno ranoj dijagnostici moguće je i terapijski djelovati u ranijoj fazi bolesti. Prije je precizna dijagnostika koronarne bolesti bila moguća isključivo putem konvencionalne angiografije, koja je invazivna metoda i zbog toga povezana s rizicima za bolesnika. Slično tome, provodi se i CT bronhografija (pregled bronha), sa svrhom ranog otkrivanja karcinoma bronha. Konvencionalna bronhografija je, usprkos usavršavanjima, još uvijek invazivna i relativno neugodna pretraga. Nadalje, suvremenim višeslojnim CT uređajem moguće je napraviti virtualnu kolonoskopiju (pregled debelog crijeva), koja se preciznošću približava konvencionalnoj kolonoskopiji u otkrivanju ranog karcinoma debelog crijeva. Nakon dijagnosticiranja promjena pod kontrolom CT-a moguće je učiniti biopsiju sumnjivo promijenjenog tkiva. Iako kompjutorizirana tomografija kao metoda pretrage omogućuje izvanrednu vizualizaciju organa tijela, ne treba zaboraviti da je povezana s određenom dozom zračenja kojoj je bolesnik izložen, pa je stoga indikaciju za izvođenje ove pretrage potrebno vrlo precizno odrediti kako bi se izbjeglo nepotrebno ozračivanje bolesnika.
Pomoću višeslojnog CT uređaja moguće je raditi CT koronarografiju (pregled
listopad/studeni2008.
Vaše zdravlje #62 | 97
dr. sc. Stribor Marković, fitoaromaterapeut, Centar Cedrus, www.centarcedrus.hr
Biljna ljekarna
RUBRIKA
Mango Osim što je dobrodošao dodatak prehrani, koristi se i u prirodnoj kozmetici s eteričnim i drugim biljnim uljima Cvjetovi su mali i relativno neugledni, veličine tek nekoliko centimetara, no oni ionako nisu u žiži interesa. Njegov plod je vjerojatno najpoznatije tropsko voće na planetu, a godišnje ga se proizvede više od 20 milijuna tona. Pa, odakle takva popularnost mangu?
Riznica vitamina
Mango
U rubrici Biljna ljekarna počeli smo pisati o sve ukusnijim temama, stoga je logičan i vrlo egzotičan slijed da nakon citrusa upoznamo i vrlo neobičnu biljku - mango (Mangifera indica L. Anacardiaceae). Mango samoniklo raste u Indiji i jugoistočnoj Aziji kao lijepo drvo široke i impresivne krošnje, visoko čak do 40 metara. Uzgaja se već tisućama godina, a vrlo rano ljudi su ga proširili u istočnu Aziju, Afriku i Južnu Ameriku. Mladi listovi budu karakteristične narančaste boje, a tek kad potpuno izrastu poprime „duboku“ zelenu boju.
98 | Vaše zdravlje #62
Zreli plod manga, koji ovisno o kultivaru može biti različitih boja, od potpuno žute do ljubičaste, obično bude veličine kruške. Meso ploda iznimno je ukusno, slatkog i aromatičnog okusa. Ako se plod bere nezreo, može se koristiti i u slanim jelima jer je mnogo manje sladak i daje jelima ugodnu egzotičnu aromu. No, zreo plod se znatno više koristi. Od njega se uglavnom proizvode takozvani egzotični sokovi i deserti. Sadrži obilje vitamina A, E i C, vitamine B skupine (pogotovo B6 vitamin) i, zanimljivo, vitamin K koji sudjeluje u procesima zgrušavanja krvi. Od minerala, bogat je kalijem i bakrom. No, ono što ga čini pogotovo zanimljivim je sadržaj sve popularnijih spojeva, polifenola i karotenoida, koji dodatno pridonose njegovoj ljekovitosti. Kora ploda manga izrazito je bogata prehrambenim vlaknima koji stimuliraju probavu i održavaju zdravlje crijeva. Kao i avokado, plod sadrži i masnoće bogate esencijalnim masnim kiselinama poput linolne kiseline. Zbog svih navedenih razloga, mango je dobrodošao dodatak prehrani u svakom godišnjem dobu, ali je, na žalost, kod nas još uvijek nedovoljno korišteno voće. Postoje i brojne znanstvene studije o ljekovitosti karakterističnih spojeva koji se nalaze u plodu manga, no niti jedna nije pokazala kako bi mango mogao biti lijek. On je tek zdrav dodatak prehrani.
Primjena u kozmetici Plod manga sadrži u sebi košticu iz koje se dobiva kod nas slabo poznati mango maslac. Koštice se razbijaju, a iz sjemenke se hladnim prešanjem dobiva gotovo bijeli maslac nenametljiva mirisa i ugodna osjećaja na koži. Kemijski sastav nije spektakularan. Uglavnom sadrži oleinsku kiselinu i zasićene masne kiseline, no izrazito je jak
listopad/studeni2008.
HK8H?A7 8_b`dW b`[aWhdW
k pW j_j_ ae [ eZ _ik _lWd`W _ ù_d_ `[ lhbe ]bWjaec$ PW hWpb_ak eZ aeZ dWi fepdWje] i^[W cWibWYW" cWd]e cWibWY ]ejele d_aWZ d[ ijlWhW ØphdWÇ" eZdeide jlhú[ dWakf_d[ cWideø[ cWibWYW ae`_ icWd`k`k WjhWaj_ldeij aepc[j_ùae] fh_fhWl# aW$ PXe] je]W pWlh WlW k fh_heZde` aepc[j_Y_" k ic`[i_ i [j[h_ùd_c kb`_cW _ Zhk]_c X_b`d_c kb`_cW" k fhe_pleZ_cW aWe je ik XWbpWc_ pW kid[" fWakdp_ pW aeik" cWibWY pW j_`[be _ hWpd_c lhijWcW ah[cW$ PW`[Zde i ^bWZde fh[ Wd_c aWaWe cWibWY[c ZW`[ fh[ahWidk" ØùeaebWZdkÇ ic`[ik pW cWiW k j_`[bW$ DW Wbeij" k >hlWjiae` h_`[jae aeh_ij[ elW# al[ fh_heZd[ ic`[i[ pW ùeaebWZd[ cWiW [" l[ø k]bWldec aeh_ij[ hWpd[ Zhk][ cWd`[ fh_heZd[ fh_fhWla[$
QX jl_l
` f k\ù\el bfjl
Ije]W" [le h[Y[fjkh[ pW []pej_ùdk" fh_heZdk cWiW k0 .& ] cWibWYW cWd]W" ^bWZde fh[ Wde] .& ] cWibWYW aWaWW" ^bWZde fh[ Wde] _ ic[ú[ Xe`[ *& ] cWibWYW aeaeiW" ^bWZde fh[ Wde] _ iWùklWde] c_h_iW aeaeiW ' b_ù_YW aWaWe fhW^W$ Efh[pde ejef_j[ cWibWY[ k feikZ_Y_ khed`[de` k lhkøk leZk eae -&& 9 Zea d[ feijWdk ]kij_$ :eZW`j[ aWaWe fhW^ _ kc_# `[ W`j[$ Fe [b`_ ZeZW`j[ fh_heZd[ [aijhWaj[ d_aWae kc`[j# d[ cWd]W" aeaeiW _b_ aWaWW" aWae X_ij[ dW]bWi_b_ dejk ae`k [b_j[$ ?pb_`j[ dW j_`[be Zea `[ jefbe" Wb_ d[ lhkø[ CWibWY i[ aeh_ij_ _ pW fhe_pleZd`k bkaikpd_^ _ iakf_^" hkùde _phWú[d_^ iWfkdW `[h ZW`[ iWfkd[ ZeXh[ aedp_ij[dY_`[ _ f`[# d`[d`W$ K]eZWd _ []pej_ùWd c_h_i cWd]W ce [ i[ _ [aijhW# ^_hWj_ _iYhfij_ j[ aeh_ij_j_ aWe fh_heZWd c_h_i k ah[cWcW _ ih[Zijl_cW pW eieXdk ^_]_`[dk$ Je `[ cde]e Xeb`W lWh_`WdjW eZ i_dj[jia_^ _ j[jd_^ c_h_iW$ AWZ i[ ki_jd_ k aW k" c[ie fbeZW cWd]W ce [ ibk _j_ _ aWe ZeXhW cWiaW pW b_Y[" lhbe ^hWd`_lW _ k]eZdW pW ae k$ 8e]Wjijle aWhej[de_ZW _ l_jWc_dW h[][d[h_hW ae k _ aeik$ =ejele ZW _ d[ feije`_ `[ZdeijWld_`W aepc[j_aW eZ cWd]W aWe ù_ije] leøW" je ik _iaeh_ij_b_ _ d[a_ fhe_pleúWù_ aep# c[j_a[" fW k hWpdW ih[ZijlW pW eieXdk ^_]_`[dk ZeZW`k [aijhWaj[ cWd]W$
Fej[dY_`Wbd_ b_`[a ;aijhWaj_ hWpd_^ Z_`[belW cWd]W eZ fbeZW Ze aeh[ Zhl[jW aWjaWZ pWlh WlW`k k ZeZWY_cW fh[^hWd_$ EX_b`[ ØWdj_eai_# ZWdiWÇ" k X_j_ cW^ec fhejkkfWbd_^ jlWh_" Z`[bk`[ feleb`de k fh[^hWd_ b`kZ_ i fheXb[c_cW ahle _bde] ikijWlW$ PXe] fh_ikijlW lbWaWdW" aeh_ijWd `[ _ aeZ b`kZ_ i kifeh[dec fhe# XWlec$ ?if_j_lWd`W fhejkjkcehiae] Z`[belWd`W a[c_`ia_^ ife`[lW _p cWd]W pW iWZW d[ ce]k efhWlZWj_ kfejh[Xk cWd]W _ d`[]el_^ [aijhWaWjW aeZ jWal_^ Xeb[ij_$ b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$
CWd]e CWd]_\[hW _dZ_YW B $ " il[je Zhle >_dZkiW" akbj_l_hWde `[ k ?dZ_`_ fh_`[ *&&& ]eZ_dW$ Ae j_YW fbeZW cWd]W Xe]WjW `[ [i[dY_`Wbd_c cWid_c a_i[b_dWcW ae`[ i[ ZeX_lW`k [aijhWaY_# `ec cWd]e cWibWYW$ BWXehWjeh_`_ AbehWd[ _pWXhWb_ ik cWd]e cWibWY pXe] l_ieae] iWZh W`W ^hWd`_l_^ cWid_^ a_i[b_dW ae`[ ^hWd[ aeik _ eXdWlb`W`k ^_Zheb_f_Zd_ ibe` ae`_ `[ j_j_ eZ _ik _lWd`W$ AbehWd[ ^hWd`_l_ Wcfed i ZeZWjaec cWd]e cWibWYW # 8e]Wj ah[cWij_ Wcfed ae`_ ^hWd_ aeik" pW]bWúk`[ akj_akbk lbWi_ _ eXdWlb`W ^_Zheb_f_Zd_ ibe` ae`_ j_j_ aeik eZ _ik _lWd`W$ DWaed fhWd`W" aeiW `[ i`W`dW" ]bWjaW _ bWae i[ ù[ b`W$ AbehWd[ pW j_jd_ ^hWd`_l_ h[][d[hWjeh i ZeZWjaec cWd]e cWibWYW # Ah[cWij_ \bk_Z ae`_ i[ aeh_ij_ X[p _if_hWd`W" W dWc_# `[d`[d `[ ilWaeZd[lde` d`[p_ ik^[ _ Z[^_Zh_hWd[ aei[$ DWaed dWde [d`W ijlWhW pW j_jd_ ibe` dW aei_ ae`_ j_j_ eZ lWd`ia_^ kj`[# YW`W$ >hWd_ _ eXdWlb`W aeik _ e j[ø[d[ lh^el[$ DWdei_ i[ dW ik^k _b_ lbW dk aeik$ AbehWd[ ^hWd`_lW _ h[][d[hWj_ldW cWiaW i ZeZWjaec cWd]e cWibWYW # 8e]WjW `[ ah[cWijW cWiaW dWc_`[d`[dW _dj[dp_lde` d`[p_ lhbe ik^[ _ e j[ø[d[ aei[$ K iWce d[aeb_ae c_dkjW ZkX_d# ia_ ^hWd_ _ h[][d[h_hW aeik eijWlb`W`kø_ `[ i`W`dec _ c[aec$ LW [ pZhWlb`[ ,( r //
Pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO
Vi pitate, mi odgovaramo
RUBRIKA
Savjetujem da se učini detaljna neurološka i psihijatrijska obrada, nakon koje će dobiti odgovarajuću terapiju.
NEUROLOGIJA doc. dr. sc. Vanja Bašić Kes, dr. med., spec. neurolog, Zagreb
Moja majka (80 godina stara) prije dva mjeseca slomila je kuk. Nije mogla na operaciju jer joj nešto nije bilo u redu s glavom. Stalno se gubila, noću nije spavala, a u to doba je koristila lijek Aricept. Mjesec dana poslije toga spavala je dva dana non-stop, pa smo se bojali da nije u komi. Specijalist neuropsihijatar rekao nam je da bismo joj trebali prestati davati lijekove jer ih već dugo koristi te da je njezin organizam na neki način već postao imun na njih. Propisao joj je Gynkobil (jednu tabletu dnevno), Asentra (pola tabelete), Bensedin (jednu tableta navečer) i Largactil (dvije tablete navečer). Ona još uvijek uzima navedene lijekove, ali sada se boji hodanja, tako da se sva trese dok je pokušavamo podignuti iz kreveta. Veoma se boji, a kad je pitam zbog čega, ne zna mi reći. Ruke su joj se počele vrlo tresti, pa joj je liječnik propisao Mendilex i Haloperidol. Međutim, od tih lijekova počela se kočiti i nije mogla gutati hranu. U posljednje vreme doziva ljude koji više nisu među živima. Možete li mi reći što se događa s mojom majkom, ima li lijeka tome i što bi bilo najbolje učiniti. Veoma me zabrinjava njezin strah od hodanja. D. Prema onome što ste naveli, smatram da se kod vaše majke radi o demenciji. Aricept je lijek koji se daje kod Alzheimerove bolesti i u početnom stadiju bolesti je relativno učinkovit. Nažalost, s napredovanjem bolesti lijek ima sve slabiju učinkovitost. Iz pitanja nije jasno je li kod vaše majke učinjena neurološka obrada.
100 | Vaše zdravlje #62
NUTRICIONIZAM Suzana Tomašević, dipl. ing., nutricionistica
Može li karnitin imati utjecaj na malo povišenje AST i ALT u krvi u jetrenim probama? Naime, uzimam ga već više od mjesec dana, i to šest puta tjedno u ampulama jer šest dana tjedno vježbam. Jedno jutro sam odmah nakon vježbanja i uzimanja L-karnitina otišla na vađenje krvi, a nalazi su pokazali: AST 45 (normalno od 8 do 30), ALT 57 (normalno od 10 do 36). Ostalo sve je u redu. Jesu li ta odstupanja u granicama normale? I.L. Karnitin ima različite uloge, a najpoznatija je sposobnost transporta masti kroz membrane stanica do mitohondrija gdje se mast koristi kao izvor energije. Studije koje su promatrale rezultate prehrambenih programa koji su sadržavali karnitin kao nadomjestak malobrojne su i razočaravajuće. Postavlja se pitanje u kojem svojstvu uzimate L-karnitin: zbog intenzivnog bavljenja sportom ili u namjeri da reducirate masno tkivo. Podaci koji nedostaju su sljedeći: vaše godine, način prehrane, vrsta tjelesne aktivnosti, količina (mg) karnitina u kapsuli. Nedovoljno je podataka za pravovaljan odgovor, no jedno je sigurno: naše tijelo samo sintetizira karnitin i brojna su ispitivanja pokazala da zdrave osobe imaju dovoljno karnitina u svojim stanicama i rijetko nam je potreban kao dodatak prehrani.
Postoji mogućnost povišenih vrijednosti AST i ALT kao posljedica nastalog katabolizma u tijelu, a ne zbog oštećenja jetre. U svakom slučaju, nakon mjesec dana uzimanja L-karnitina savjetujem prestanak, a naglasak dajem uravnoteženoj i ciljanoj prehrani u skladu s tjelesnom aktivnošću.
OTORINOLARINGOLOGIJA Mihael Ries, dr. med., spec. otorinolaringolog - audiolog, Zagreb
Otprilike prije dvije godine, možda malo manje, u uhu osjećam konstantan jednoliki šum, koji mi je dosta teško usporediti s nekom drugom vrstom šuma (možda je čak bolje reći ton ). Najviše mi smeta kad je tišina oko mene, obično prije spavanja, ali zvuk je i inače prisutan. Koji bi mogli biti razlozi ovom simptomu? Također, u posljednje vrijeme primijetila sam da imam vrlo malo cerumena u ušima. Ako je bitno, nedavno sam napravila krvne pretrage i nalazi su bili uredni. A.V. Uredne krvne pretrage nemaju mnogo veze sa simptomom koje navodite i ne pokazuju puno. Tkođer, smanjena količina cerumena koju navodite također se ne može dovesti u vezu. Najčešći razlog pojavi simptoma koji navodite je oštećenje u pužnici koja se nalazi u unutarnjem uhu, i to njezina receptorskog dijela. Tome u prilog govori kakrakter šuma, odnosno tona. Kad se oštećenje nalazi bliže mozgu, šum obično ima kakrakter prepoznatljivih zvukova ili glasova. Bilo bi uputno napraviti tonsku audiometriju (snimanje sluha) sa svrhom točnije lokalizacije mjesta oštećenja, a možda i dodatne pretrage u ovisnosti o nalazu audiograma. Stoga
listopad/studeni2008.
RUBRIKA
svakako preporučujem posjetiti otorinolaringologa. mr. sc. Krešo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata, Zagreb
Već dulje primjećujem da u tonzilama s vremena na vrijeme imam žućkasto-bijele siraste kuglice neugodna mirisa koje obično odstranim štapićem za čišćenje ušiju. Prije nekog vremena počela mi se guliti i koža na jagodicama prstiju. Inače, nemam nikakvih drugih problema ni povišenu temperaturu. Tjelesno sam sasvim u redu. Prehrana je dobra i mislim da unosim sasvim dovoljno vitamina i minerala. Molim savjet. M.B. Kod nekih osoba izraženije je nakupljanje detritusa u kriptama nepčanih tonzila. Detritus ja nakupina ostataka hrane i i odumrlog sluzničnog epitela te produkt tonzilarnog tkiva. U vašem slučaju ne radi se o upalnom stanju tonzila, jer nije pridružen niti jedan drugi simptom karakterističan za njihovu upalu. Stoga takve promjene nije potrebno liječiti ni antibioticima niti kirurški.Neugodan miris suzbija se higijenskim mjerama. Ljuštenje kože na jagodicama prstiju koje navodite ne smatram povezanim s promjenama na tonzilama.
REUMATOLOGIJA prim. mr. sc. Porin Perić, dr. med., fizijatar-reumatolog
Već dugo vam se želim javiti. Neko vrijeme sam mislila da ću naći rješenje, no ništa od toga, pa sam ipak odlučila obratiti vam se sa svojim problemom. Naime, rođena sam s iščašenjem desnog kuka, koji je dva puta operiran. Imam 42 godine, 19,5 godina radnog staža i pokretna sam, iako mi je pokretljivost desnog kuka znatno smanjena. Problem je u tome što moji roditelji, dok sam bila u bolnicama i oporavljala se, nisu utvrdili moj postotak invalidnosti. Od papirologije imam samo dva otpusna pisma iz toplica. Kako mislim da bih kao osoba rođena s iščašenim kukom i s obzirom na operacije kojima sam bila podvrgnuta trebala imati postotak invalidnosti, željela bih saznati je li moguće obaviti procjenu invalidnosti i gdje. XY Koliko je meni poznato, procjena invalidnosti provodi se u Tvrtkovoj ulici u Zagrebu. Ne znam točnu proceduru, ali poželjno je imati listopad/studeni2008.
Vi pitate, mi odgovaramo
novu RTG snimku zdjelice i noviji nalaz ortopeda ili fizijatra, u kojem treba biti detaljno opisan funkcionalni status oba kuka. Na osnovu navedenih specijalističkih nalaza i RTG slika, kao i određenih tablica procjenitelji u Tvrtkovoj utvrđuju stupanj invaliditeta. Napominjem da mi u svojim nalazima to ne činimo jer to spada u njihovu domenu ili domenu specijalista medicine rada koji su za to ovlašteni.
Od ljeta 2004. imam iznenadne i naoko bezrazložne “napade” povišene ili visoke temperature. Temperatura je praćena bolovima u kostima nogu, trnjenjem i zakočenošću. U različitim intervalima temperatura se javlja u isto vrijeme, uvijek s osjećajem hladnoće i drhtavicom. Godine 2004. postavljena mi je dijagnoza Arteritis temporalis i uvedena terapija od 6 mg Medrola. Međutim, stanje se nije mijenjalo, osim što su se napadi temperature ustalili u večernjim i noćnim satima. Srećom, nisam imala teške glavobolje niti ostale simptome navedene dijagnoze. Godine 2007. u KB-u Dubrava postavljena mi je dijagnoza Reumatodni artritis. Pretpostavlja se da je izazvan stresom (suprug četiri godine na bojišnici, zahtjevno radno mjesto i sl.). Nastavlja se terapija Medrolom, i to: 8 dana 16 mg, 8 dana 8 mg, 5 dana 0 mg. Bez Medrola uspijem izdržati tek nekih desetak dana. Temperatura se i dalje javlja, isključivo noću. Uz farmakološku terapiju i fizikalnu terapiju u centru Biokovka u Makarskoj, osjećam se bolje. Trenutačno, oči su mi najveći problem. Stalno su suhe, a od samog početka uzimanja Medrola imam „crne točkice” u vidnom polju. Molim vas za stručno mišljenje i možda neki koristan savjet ili prijedlog. A. Nažalost, iz vašeg pitanja nemam dovoljno podataka o vašim tegobama, te vam stoga ne mogu dati posve precizan odgovor. Temporalni arteritis i reumatoidni artritis su primjeri upalnih reumatskih bolesti koje se liječe glukokortikoidima (Medrol koji vi uzimate). Suhoća očiju može biti popratni simptom obje bolesti, češće reumatoidnog artritisa, ali može biti i simptom u sklopu zasebne bolesti koja se zove Sjogrenov sindrom. Temporalni arteritis bez tipične glavobolje nije uobičajeni dio kliničke slike te bolesti. Ostaje i pitanje nejasnih temperatura koje imate unatoč terapiji glukokortikoidima, te biste svakako trebali doći na pregled u reumatološku ambulantu radi procjene učinka terapije i procjene dosadašnjih bolesti. Vaše zdravlje #62 | 101
StruËne zanimljivosti
RUBRIKA
Borovnice za bolje kosti Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 25.09.2008.
Postmenopauzalna osteoporoza najčeš ći je uzrok gubitka koštane mase koji prati normalan proces starenja. Prijašnje studije pokazale su kako obilje voća i povrća ima zaštitni učinak na kosti, i to najvjerojatnije zbog svojih fitokemikalija. Borovnica sadrži fitokemikalije koje štite od bolesti srca, a skupina autora koja se već neko vrijeme bavi utjecajem komponenti voća na kosti svojim je istraživanjem pokazala kako suhe šljive imaju povoljan utjecaj. U svom najnovijem istraživanju proučavali su učinak borovnica i dobili slične rezultate. Važno je napomenuti kako su oba istraživanja provedena na životinjskom modelu i definitivne zaključke vezano za utjecaj na ljudsko zdravlje treba pričekati. (Izvor: Journal of Nutritional Biochemistry)
Glavobolje kod pretile djece i tinejdžera Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24.09.2008.
Djeci i tinejdžerima koji imaju višak kilograma prijeti veći rizik za kronične glavobolje, pokazalo je istaživanje američkih znanstvenika. Studija provedena uz sudjelovanje 913 djece i tinejdžera koji su se žalili na glavobolje sugerira i kako smanjenje tjelesne mase dovodi do smanjenja učestalosti glavobolja, piše stručni časopis Headache. Slične rezultate su imala i prijašnja istraživanja provedena na odraslim ispitanicima. Znanstvenici nisu otkrili na koji su način povezane tjelesna masa i glavobolje, no sumnjaju na posljedice djelovanja supstancija povezanih s upalama koje su prisutnije kod pretilih osoba. Druga je mogućnost da pretilost ne uzrokuje glavobolje, nego ih samo pojačava.
Još jedan gen povezan s melanomom Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24.09.2008.
U istraživanju provedenom na sveučilištu u Padovi utvrđena je povezanost između melanoma i gena uključenog u metabolizam vitamina D. Talijanski znanstvenici utvrdili su da je povećani rizik obolijevanja od najtežeg oblika raka kože povezan s nekim uobičajenim inačicama gena po imenu Bsml, inače zaduženog za kontrolu receptora za vitamin D. Dotične varijante gena preko kontrole receptora za vitamin D izravno utječu na 102 | Vaše zdravlje #62
njegovu prisutnost u organizmu. Rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Cancer indirektno podupiru hipotezu po kojoj umjerena izloženost sunčevim zrakama može dovesti do aktivacije sustava vitamina D te čak smanjiti izglede za obolijevanje od melanoma, kažu znanstvenici. Prijašnja su istraživanja pokazala kako vitamin D ima važnu zaštitnu ulogu glede razvoja raka jer regulira rast stanica, njihovu diferencijaciju i odumiranje. Poznato je da izloženost sunčevoj svjetlosti dovodi do proizvodnje vitamina D u koži.
Smijeh je dokazano zdrav Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24.09.2008.
Japanska studija s oboljelima od dijabetesa tipa II pokazuje kako smijeh aktivira gene koji utječu na prirodnu obranu organizma, ali i da smanjuje razinu glukoze u krvi nakon obroka. Pacijenti su jedan dan gledali šaljive filmiće i cerekali se zajedno s medicinskim sestrama, a drugi dan su sjedili na ne tako zabavnim predavanjima o dijabetesu. Smijeh je aktivirao 39 gena (od 41.000 analiziranih) i od tih 39 gena 14 ima veze s aktivnošću stanica imunološkog sustava. Iako se nisu aktivirali geni koji reguliraju glukozu u krvi, razina glukoze je nakon jela bila snižena. (Izvor: Biomed Res)
Duhan i rak Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 05.09.2008.
Duhan je između 1999. i 2004. godine u SAD-u prouzročio 2,4 milijuna slučajeva raka, pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Gotovo polovica slučajeva odnosi se na rak pluća i bronha, a slijede karcinomi grla, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, želuca, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura, vrata maternice te neki oblici leukemije. Rezultati studije utemeljeni su na podacima za 92 posto populacije SAD-a. Istraživači dodaju kako je u zapadnim saveznim državama, poznatima po manjem broju pušača, uočena manja učestalost karcinoma. Prema njihovim riječima, konzumacija duhana vodeći je uzrok bolesti i preuranjenih smrti koje je moguće spriječiti. Novi podaci pokazuju kako duhan uzrokuje trećinu svih slučajeva raka u SAD-u, odnoseći gotovo 438.000 života godišnje, od toga 38.000 osoba koje same ne puše ali su izložene dimu cigareta pušača iz okoline. Prema procjenama, troškovi zdravstvenog osiguranja i smanjene produktivnosti povezani s duhanom
godišnje iznose 167 milijardi dolara. Znanstvenici dodaju kako duhan godišnje prouzroči više smrtnih slučajeva nego konzumacija alkohola, prometne nesreće, samoubojstva, ubojstva, AIDS i konzumacija droga zajedno.
Pretilost smanjuje plodnost muškaraca Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21.09.2008.
Pretilost smanjuje izglede za očinstvo i kod inače zdravih muškaraca, pokazalo je istraživanje američkih znanstvenika s Pennsylvania State Universityja. Podaci prikupljeni od 87 zdravih muškaraca u dobi između 19 i 48 godina sugeriraju kako su pretili ispitanici imali općenito manje izglede da će imati djece. Kod tih su ispitanika zabilježene hormonalne promjene koje upućuju na reducirani reproduktivni kapacitet, piše znanstveni časopis Fertility and Sterility. Prema mišljenju istraživača, ključne su teškoće u signalnoj vezi između hipotalamusa i tes tisa koje dovode do smanjenja razine testosterona i nekih drugih hormona u krvi pretilih muškaraca, ali i povećanja razine estrogena. Promjene u razini ključnih hormona bile su uočljivije kod ispitanika kod kojih je pretilost bila najviše izražena, a kod njih su bili i najmanji izgledi za očinstvo. U prijašnjim istraživanjima pretilost kod muškaraca povezivana je sa smanjenim libidom i erektilnom disfunkcijom, napominju znanstvenici.
Miris ruža za ugodnije snove Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22.09.2008.
Istraživanje njemačkih znanstvenika pokazuje kako izloženost mirisu ruža kod spavača dovodi do pojave ugodnih emocija u snovima. Miris trulih jaja je kod 15 ispitanica imao sasvim suprotan učinak, kažu istraživači iz Sveučilišne bolnice u Mannheimu. U sljedećoj fazi utjecaj mirisa na snove bit će testiran na ispitanicima koji pate od noćnih mora. Već je poznato da drugi oblici stimulacije, primjerice zvukom, tlakom ili vibracijama, mogu utjecati na sadržaj i emotivni ton snova. Znanstvenici dodaju kako je osjetilo mirisa jedino koje “ne spava” te da i u snu informacije dobivene na taj način dopiru do limbičkog sustava mozga koji uključuje dijelove povezane s pamćenjem i emotivnim reakcijama. Informacije prikupljene ostalim osjetilima moraju “proći” kroz talamus koji je tijekom sna “zatvoren”, zaključuju istraživači. listopad/studeni2008.
RUBRIKA
Proteini u krvi predviđaju razvoj raka pluća Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22.09.2008.
Samo tri proteina podrijetlom iz tumora mogu upozoriti na rak pluća i godinu dana prije pojave prvih simptoma bolesti, objavili su američki znanstvenici. Istraživači iz Fred Hutchinson Cancer Research Centera u Seattleu vjeruju da će ovo otkriće u roku od pet godina dovesti do raz voja novog krvnog testa za rak pluća, piše Journal of Clinical Oncology. Test bi se temeljio na otkrivanju reakcije imunološkog sustava organizma nakon što dođe do prepoznavanja prisutnosti tumorskih antigena kao stranih proteina. Na sličnom principu funkcioniraju i postojeći krvni testovi za otkrivanje HIV-a. Rak pluća je vodeći uzrok smrti od raka kod muškaraca, te drugi najčešći uzrok smrti od raka kod žena.
Povezanost vitamina D i multiple skleroze Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 21.09.2008.
Djeca kojoj će kasnije biti dijagnosticirana multipla skleroza imaju znatno manje koncentracije vitamina D nego njihovi vršnjaci, objavili su kanadski znanstvenici. Već su prijašnje studije pokazale kako odraslim osobama koje žive na sjevernijim geografskim širinama, na kojima su manje izložene sunčevom zračenju te stoga imaju manje vitamina D, prijeti veći rizik
listopad/studeni2008.
StruËne zanimljivosti
obolijevanja od multiple skleroze - bolesti živčanog sustava koju uzrokuju oštećenja mijelinske ovojnice ključne za zaštitu živčane stanice. Procjenjuje se da od multiple skleroze pati 2,5 milijuna ljudi u svijetu. Rezultati studije provedene na Universityju of Toronto utemeljeni su na podacima prikupljenima od 125 djece. Pokazalo se kako je godinu dana prije dijagnoze multiple skleroze 68 posto oboljele djece imalo pomanjkanje vitamina D. Istraživači dobivene rezultate objašnjavaju utjecajem vitamina D na funkciju imunološkog sustava. Već je poznato da je pomanjkanje vitamina D povezano s razvojem raka dojke i debelog crijeva, bolesti srca, dijabetesa i tuberkuloze.
bili očiti, bez obzira na to što su ispitanice koje su isključivo dojile u prosjeku unosile znatno više kalorija i bile manje fizički aktivne nego rodilje koje su kombinirale dojenje i hranu za bebe. Istraživači naglašavaju trend smanjenja udjela masnog tkiva koji je bio prisutan samo kod žena koje su isključivo dojile.
Dojenje olakšava kontrolu kilograma nakon poroda
Riječ je o cjepivu koje neće biti potrebno modificirati svake godine jer ne djeluje na isti dio virusa gripe kao i uobičajena cjepiva, kažu istraživači. Uobičajena cjepiva djeluju na proteine sklone mutacijama, po imenu H i N, inače smještene na površini virusa, dok se novo cjepivo usredotočuje na proteine smještene unutar stanice virusa koji su vrlo slični kod svih sojeva gripe. Novo cjepivo koristi se oslabljenim virusom velikih boginja, koji ključnim proteinima omogućuju ulazak u organizam i „pripremanje” imunološkog sustava za kasniji susret s virusom gripe. Slična se tehnika koristi i pri cijepljenju protiv tuberkuloze i malarije. Ako planirana testiranja budu uspješna, novo cjepivo bi moglo postati i ključno oružje u borbi protiv eventualne pandemije ptičje gripe, kažu znanstvenici.
Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 19.09.2008.
Rodilje koje isključivo doje imaju veće izglede za povratak na tjelesnu masu koju su imale prije trudnoće, sugerira nova studija. Američki znanstvenici s Universityja of Georgia su prateći 24 rodilje utvrdili kako isključivo dojenje znatno olakšava gubitak tjelesne mase nakupljene tijekom trudnoće. Rezultati koje je objavio International Breastfeeding Journal pokazuju kako je najveće smanjenje tjelesne mase kod rodilja koje su isključivo dojile zabilježen osam do 12 tjedana nakon poroda. Veći izgledi za smanjenje tjelesne mase su
Testiranje univerzalnog cjepiva za gripu Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 06.09.2008.
Znanstvenici s Oxford Universityja provode testiranja cjepiva koje bi moglo redovita godišnja cijepljenja protiv gripe učiniti suvišnima.
Vaše zdravlje #62 | 103
Fh[ZijWlb`Wce ad`_][ HK8H?A7
E8AQ;I8M@A< E8D@IE@:< JM@A<K8 >\fi^\ DXk\caXe
M@ Q8LM@A<B DC8;@ [i% D`Z_X\c =% If`q\e [i% D\_d\k :% Fq
I<=C<BJFK<I8G@A8 8ee >`ccXe[\ij
ElW` il[eXk^lWjd_ leZ_ù pW khWldej[ [dk fh[^hWdk i fef_iec dW`pZhWl_`_^ dWc_hd_YW" h[Y[fj_cW _ iWl`[j_cW pW feij_pWd`[ efj_cWb# de] pZhWlb`W" dW ..& ijhWd_YW _pdei_ fh[]h j pdWdijl[de kj[c[b`[d_^ _d\ehcWY_`W feZ_`[# b`[d_^ k i[ZWc fe]bWlb`W" h[\[h[dY_ pW _ijhW# _lWd`W" h[Y[fWjW" kfkjW pW eic_ b`WlWd`[ _d# Z_l_ZkWb_p_hWd_^ fhe]hWcW fW ùWa _ fef_i pW akfd`k aWe feceø fh_ dWXWl_ dWc_hd_YW$ 7kjehel fh_ijkf j[cWj_Y_ `[ ede je elW` fh_# hkùd_a _pZlW`W _p cde jlW ad`_]W ib_ùd[ j[# cWj_a[$ BWae i[ ù_jW" Y_`[bW `[ cWj[h_`W _pd[# i[dW be]_ùd_c ib_`[Zec" W ilWaW `[ dWc_hd_# YW Z[jWb`de hWphWú[dW fh[cW aedY[fjk ae`_ ece]køk`[ bWae idWbW [d`[ k fejhWp_ pW [# b`[dec _d\ehcWY_`ec$ Kp j[c[b`_je hWphWú[# d[ dW`pZhWl_`[ dWc_hd_Y[ il_`[jW fe`[Z_dWù# de" jWaeú[h ik hWpcejh[d[ il[ ^hWd`_l[ jlWh_ _ d`_^el[ eideld[ pdWùW`a[" d`_^el_ dW`lW d_`_ fh[^hWcX[d_ _pleh_ _ Wb[h]_`[ dW ^hWdk j[ ik fedkú[d_ iWl`[j_ pW kXbW WlWd`[ eZh[ú[d_^ pZhWlijl[d_^ fheXb[cW$ @[ZdW eZ lh_`[Zdei j_ el[ ad`_][ `[ _ jW ZW kp il[ fhel`[h[d[ _ fe# kpZWd[ _d\ehcWY_`[" Wkjeh fej_ù[ ù_jWj[b`W ZW iWceijWbde ah[_hW lbWij_j_ fhe]hWc pW fe# Xeb` Wd`[ _b_ eùklWd`[ pZhWlb`W$
Cde]_ eZ dWi c_ib[ ZW j_`[be lh[c[dec ijWh_ aWe" fh_c`[h_Y[" WkjeceX_b_ j[ ZW `[ je ice ijWh_`_" d[_pX`[ de ZW ibWX_ _ dW W j`[b[idW idW]W$ JWaeú[h" cde]_ c_ib[ ZW i[ k ù[# jhZ[i[j_cW feù_d`k icWd`_lWj_ _dj[b[ajkWb# d[ ifeieXdeij_" ibWX_ l_Z _ ibk^" fefk jW`k p]beXel_" ijWh[ ahld[ _b[" icWd`k`[ i[ b_# X_Ze j[ ZW il_ Zhk]_ j`[b[id_ ikijWl_ ibWX_# `[ \kdaY_ed_hW`k$ De" Zh$ He_p[d _ Zh$ Ep d[ c_ib[ jWae$ Ed_ dWi kù[ aWae hWZ[ j`[b[id_ ikijWl_ _ aWae _^ ce [ce h[fhe]hWc_hWj_ ZW X_ice je Zk [ eijWb_ cbWZ_$ DW Y_b` X_ jh[# XWe X_j_ ZW eijWd[ce cbWZ_ Ze ahW`W _lejW$ Je pdWù_ ZW jh[XWce alWb_j[jde _l`[j_ Ze pWZ d`[]W ZWdW$
[b_j[ b_ _ l_ iWpdWj_ aWae ce [j[ pW j_j_j_ ile` eh]Wd_pWc eZ be _^ feib`[Z_YW ijWh[# d`W5 ElW` fh_hkùd_a pW eZh WlWd`[ cbWZeij_ _ fheZkb`[d`[ _lejde]W l_`[aW dW Zk^el_j _ `WiWd" W _ijeZeXde ijhkùWd dWù_d ejah_j ø[ lWc jW`d[ c[^Wd_pc[ lW []W j_`[bW kife# h[úk`kø_ _^ elW` fkj iW iklh[c[d_c ]hWZec _ d`[]el_c pZWd`_cW" kb_YWcW" fWhael_cW$$$ 7kjeh_ eX`W d`WlW`k dWù[bW Zk]el`[ùdeij_ _ kphea[ ijWh[d`W j[ lWi kfkøk`k aWae i[ jh[# XWj[ Xeh_j_ i d`_^el_c kù_dY_cW$ L[b_ak fe# pehdeij feil[j_b_ ik Zlej`[Zdec fbWdk aWae eijWj_ cbWZ$ 7kjeh_ ik h[Zel_j_ ]eij_ k EfhW^ I^emk ]Z`[ fhefW]_hW`k ile` aedY[fj pZhW# le]W _lejW$
Ad`_]W H[\b[aiej[hWf_`W `[ fhWaj_ùd_ fh_hkù# d_a k ae`[c dWi Wkjeh_YW dW ijhkùWd dWù_d kfepdW`[ i j[eh_`ec _ fhWaiec ele] ^eb_ij_ù# ae] dWù_dW b_`[ù[d`W$ PWc_ b`[dW `[ aWe il[# eXk^lWjd_ leZ_ù pW h[\b[aiej[hWf[kj[ feù[j# d_a[" Wb_ _ aWe Xhp feZi`[jd_a pW alWb_\_Y_hW# d[ ijhkùd`Wa[ ae`_ jh[XW`k dW Xhp_dk fhedWø_ eZh[ú[dk _d\ehcWY_`k fh_ b_`[ù[d`k _dZ_l_Zk# Wbd_^ pZhWlijl[d_^ fheXb[cW$ ElW` ^eb_ij_ùa_ fh_hkùd_a feceø_ ø[ lWc dW `[ZdeijWlWd _ k]eZWd dWù_d iWùklWj_ pZhWlb`[ i[X[ _ ile`_^ Xb_ d`_^" ebWa Wj_ ilWaeZd[ld[ j[]eX[" icWd`_j_ ijh[i" e`WùWj_ _ckd_j[j _ kife h_j_ ijWh[d`[$ Fh_c`[h[dW feù[jd_Y_cW" _iakid_c j[hWf[k# j_cW" aWe _ kù_j[b`_cW" elW _iYhfdW ad`_]W0 # eX`W d`WlW feù[ja[ h[\b[aiej[hWf_`[ _ dWù_d dW ae`_ edW Z`[bk`[ # dW hWpkcb`_l dWù_d jkcWù_ WdWjec_`k _ \_p_# ebe]_`k ilWae] fe`[Z_de] j`[b[ide] ikijWlW _ ZW`[ kfkj[ pW hWZ dW eZ]elWhW`kø_c h[# \b[aid_c jeùaWcW aehWa fe aehWa # iWZh _ leZ_ù pW jh[j_hWd`[ l_ [ eZ -& keX_# ùW`[d_^ Xeb[ij_ # fhk W Z[jWb`dk WdWb_pk ibkùW`[lW _ ZW`[ fhWaj_ùd[ iWl`[j[ aWae feù[j_ h[\b[aiej[# hWf[kjiak fhWaik # Zedei_ _ Y`[bel_j feijkfWa pW h[\b[aiej[hW# f_`k hkak$
C[h_cW D_aeù[l_ø ?XhW^_cfW _ø
AehWb`aW F[dWl_d
<ehcWj0 '( n (. Yc 8he` ijhWd_YW0 ..& ijhWd_YW % jlhZ_ kl[p DWabWZd_a0 FbWd[jef_`W Z$e$e$" ?b_YW -&"
'& &&& PW]h[X" mmm$fbWd[jef_`W$^h FheZW`W0 Ad`_]k ce [j[ akf_j_ k
FbWd[jef_`_de` ad`_ Wh_ k ?b_Y_ -( j[b$%\Wn0 &'%*.*, '/- _ k il_c Xeb`_c ad`_ WhWcW Z_b`[c >hlWjia[$ Ce [j[ `[ dWhkù_j_ _ fkj[c _dj[hd[jW dW mmm$fbWd[jef_`W$^h$ ?pZWd`[0 8_X_bej[aW CWahedelW" ?I8D /-.#/+)#(+-#'&'#' 9_`[dW0 ,/& akdW
'&* r LW [ pZhWlb`[ ,(
<ehcWj0 (' n () Yc 8he` ijhWd_YW0 *(* ijhWd_Y[ % c[a_ kl[p i abWfdWcW DWabWZd_a0 L$8$P$" =ehWdiaW '(" '&&'& PW]h[X" mmm$lXp$^h FheZW`W0 Ad`_]k ce [j[ dWhkù_j_ fkj[c j[b[\edW &'%,()+ *'/ _b_ \WaiW &'%,()+ *'." j[ k il_c Xeb`_c ad`_ WhWcW Z_b`[c >hlWjia[$ Ce [j[ `[ dWhkù_j_ _ fkj[c _dj[hd[jW dW mmm$lXp$^h kp fefkij eZ '& feije$ ?pZWd`[0 (&&.$ 9_`[dW0 '.+ akdW
:Wd_`[bW :kld`Wa
<ehcWj0 (, n '/"+ Yc 8he` ijhWd_YW0 (+, ijhWd_YW % c[a_ kl[p DWabWZd_a0 FbWd[jef_`W Z$e$e$" ?b_YW -&"
'& &&& PW]h[X" mmm$fbWd[jef_`W$^h FheZW`W0 Ad`_]k ce [j[ akf_j_ k
FbWd[jef_`_de` ad`_ Wh_ k ?b_Y_ -( j[b$%\Wn0 &'%*.*, '/- _ k il_c Xeb`_c ad`_ WhWcW Z_b`[c >hlWjia[$ Ce [j[ `[ dWhkù_j_ _ fkj[c _dj[hd[jW dW mmm$fbWd[jef_`W$^h$ ?pZWd`[0 8_Xb_ej[aW CWahedelW" ?I8D /-.#/+)#(+-#&/-#9_`[dW0 '-+ akdW
b_ijefWZ%ijkZ[d_(&&.$