Vaše zdravlje 12/2004

Vaπe zdravlje V O D I »

ISSN 1332-232X

Z A

Z D R A V I J I

prosinac 2004. /sijeËanj 2005.

Æ I V O T

BROJ 39 / godina VII

BESPLATAN PRIMJERAK

2005

U toplini doma svoga uz najmilije i pregrπt dobrih æelja proslavite BoæiÊ ovaj. A u novo ljeto ponesite najbolji dio sebe ponesite dobrotu i vjeru u bolje sutra.

Svim poslovnim partnerima, suradnicima i vama dragi Ëitatelji blagoslovljen BoæiÊ i sve najbolje u Novoj 2005. æele Oktal Pharma i uredniπtvo Ëasopisa Vaπe zdravlje

impresum IZDAVA»

Oktal Pharma d.o.o. - odjel marketinga

RijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr  DIREKTOR

Branko Parag, mr. pharm.  REDAKCIJA

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr  GLAVNA UREDNICA

vo, polako kraju privodimo joπ

Upravo zato krenimo

jednu godinu. A krajem svake

od malih stvari. Od

godine u poslu isto. Jesmo li u

svakodnevnih sitnica

planu, moæda smo prebacili ili

koje imaju znaËenje

pak podbacili? Zbrajamo, odu-

samo

nas,

naπem

LEKTORICA

su joπ obiteljske obveze, koje se u predblagdan-

naπem prostoru koji

Lea Zanki

sko vrijeme pomalo zahuktavaju. Uæurbanost

u odsutnom trenutku



i nervoza ne prestaju. Stres, taj naπ vjerni

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

vremenu

zimamo, rezimiramo, planiramo... Naravno, tu

moæe biti bilo gdje, i

pratitelj, ne napuπta nas ni na trenutak.

biti imaginaran ili stvaran. Svatko od nas je

Pitam se stoga u πto se pretvorilo vrijeme? U

jedinstven, pa je vjerojatno jedinstven i oda-

razmak izmeu dviju epizoda omiljene tjedne

bir naËina koji Êe ukloniti viπak nakupljene

Mr. sc. Mladen DobroviÊ,

serije. Koliko li ste samo puta primijetili da je

negativne energije, odnosno pomoÊi nam da

estetski kirurg

veËeras Hitna sluæba i upitali se zar nije bila

se opustimo, revitaliziramo svoju duhovnu

na programu neki dan? I gdje, u tom kratkom

energiju i tako obnovljeni lakπe uhvatimo u

Doc. dr. sc. Radoslav Herman,

vremenskom odsjeËku, ubaciti sve ono πto

koπtac s onim πto nam slijedi. Za nekoga je to

ginekolog,

bismo trebali, a kamoli ono πto bismo æeljeli,

πoping (jeftini ili skupi) ili sport, za drugoga

Prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

a to je vrijeme za sebe? ReÊi Êete, vremena za

Ëitanje dobre knjige, nekome moæda provod s

Mr. sc. Dubravko Smu, kirurg

to nema, jer dok se ispune sva dnevna oËeki-

prijateljima, a nekome joga ili meditacija... Za

Prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

vanja viπe vam nije ni do Ëega; naveËer mrtvi

vas je to moæda uranjanje u kadu tople vode

umorni padate s nogu i zaspete prije negoli

pomijeπane s eteriËnim uljima vaπega omilje-

ugledate jastuk.

nog mirisa... Ah ti mirisi! Moæda nam i ovog



Sloæit Êu se s vama, ali i upitati vas zaπto ipak

BoæiÊa vrate neke lijepe, davno zaboravljene

MARKETING

naemo vremena za sebe kad smo zaista na

uspomene.

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

to prisiljeni? I zaπto se dovodimo u situaciju

©to joπ reÊi nego - pronaimo vrijeme za sebe,

da ga pronalazimo kad je veÊ kasno, kad nam

makar nakratko, i oplemenimo svoj duh. Ako

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

to vrijeme ne predstavlja uæitak nego moæda

vaπ odabir budu upravo mirisi, moæda vam baπ

www.vasezdravlje.com

terapiju? To samo dokazuje da ga je moguÊe

ovog BoæiÊa usade i neke nove uspomene.



odvojiti i prije, ali potrebu treba osvijestiti na

DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK

vrijeme. Jer πto je u osnovi naπ æivot nego

STRU»NI KOLEGIJ

Prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist Prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog Prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar

Sanja GreguriÊ Mateπa, dr. med. dermatovenerolog

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

Prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog Prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • fax: 01/6595 700

HAND Design Studio tel/fax: 01/ 2333 489, 2333 490

zadovoljavanje potreba.

©eferova 2, 10000 Zagreb  TISAK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/ 6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb  NAKLADA

90.000

02 VA©E ZDRAVLJE #39

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. Glavna urednica

#39

Sadræaj

MIRISI - TIHI VLADARI SVIJETA . .

04 14

mr. sc. AIDA JELASKA

FOTOTERAPIJA . . . . . . . . . . . . . . . . .

DINKO KALITERNA, dr. med.

LIJE»ENJE LIMFEDEMA NAKON OPERACIJE DOJKE . . . . . . . . . . . . . .

18 22 26 30 32 36 40 42 46 48 54 60

mr. sc. IVANA NOLA

TERAPIJA ELEKTRI»NOM ENERGIJOM II . . . . . . . . . . . . . . . . .

MEDICINSKA HIPNOZA . . . . . . . . . . DIJETE U BOLNICI . . . . . . . . . . . . . .

IVA PRV»I∆, prof., MIHAELA RISTER, prof.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO - vjeæbe za jaËanje miπiÊa ramenog pojasa . . . . . . .

MARIO KASOVI∆, prof., SIMONA MARKOVI∆, prof.

ARTROZA KUKA - NOVI PRISTUP . .

mr. sc. ANTE MULJA»I∆, SLOBODAN KUVALJA, dr. med.

BOJAN NASTESKI, vft., SUN»ICA PR©IR, vft.

KARDIOPREVENCIJA . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. DAVOR MILI»I∆

ULOGA KISIKA U TIJELU . . . . . . . . .

ALMA ROÆMAN, dr. med.

HIGIJENA ÆIVOTNOG PROSTORA . . .

WATERLASE - DENTALNI LASER . .

IVAN AZINOVI∆, dr. stom.

NO∆NO MOKRENJE . . . . . . . . . . . . . .

LJILJANA PODRUG, dr. med.

UDRUGA OBOLJELIH OD HIV-a . . . .

MARINA GRADINAC, dr. med.

NEKIRUR©KI TRETMAN BORA . . . .

MANUELA ©APRO, dipl. ing.

DISLEKSIJA - NOVI PRISTUP . . . . .

NATA©A ©UNI∆ TADI∆, prof.

KORIST ILI ©TETA OD SOJE . . . . . . .

TOMISLAV KU©EVI∆

ORTOREKSIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . ISTINA O PROBIOTICIMA . . . . . . . . .

doc. dr. sc. ÆELJKO KRZNARI∆

STARA»KA DALEKOVIDNOST . . . . . .

mr. sc. VESNA AUGUSTINOVI∆ FETT

ZIMSKA DEPRESIJA . . . . . . . . . . . .

OZREN PODNAR, prof., ROBERT TORRE, dr. med.

64 68 76 80 84 86 90 92 94

DENISA LEGAC, dr. med.

RAZLI»ITOSTI DEZINFICIJENSA . . .

MARINA GRADINAC, dr. med.

MEDICINSKI LEKSIKON kriæobolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

ZORAN BAR»OT, dr. med.

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI pirotehnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . VODI» KROZ PRETRAGE intravenska urografija . . . . . . . . . . . . .

96 98

KRISTIJAN BAYER, dr. med.

BILJNA LJEKARNA zaËini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

100 102 104

IRENA ©VENDA, dipl. ing.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#39 VA©E ZDRAVLJE 3

mirisi

tihi vladari svijeta

I Biblija ih spominje mr. sc. Aida Jelaska, dr. med., akupunkturologinja, predavaËica na Aroma akademiji

Najbitnije æivotne aktivnosti, preæivljavanje, hranjenje i razmnoæavanje, neodvojivo su povezane s osjetom mirisa 04 VA©E ZDRAVLJE #39

Mirisi! Ti nevidljivi putnici nepreglednih zraËnih prostranstava koji mijenjaju raspoloæenja ljudi vaæan su dio mozaika naπih tjelesnih osjetila koji sudjeluje u oblikovanju cjelovite slike svijeta oko nas. Mirise veæemo uz odreene osobe, dogaaje i u trenutku nam mogu vratiti zaboravlje-

TEMA BROJA

ne uspomene, ali ne vidimo ih, ne moæemo ih osjetiti, dodirnuti, niti Ëuti. Oni su sitne molekule koje noπene zrakom ulaze u nosnice. Osjet mirisa tijesno je povezan s limbiËkim sustavom - sjediπtem osjeÊajnog pamÊenja, πto objaπnjava zaπto isti miris razliËite osobe razliËito doæivljavaju, ovisno o osjeÊajima koji veæu uz taj miris.

Neprolazna i nepobitna vrijednost Biljke su Ëovjeku od postanka i hrana i lijek. U danaπnje vrijeme, kada 50 posto informacija u farmakologiji prestaje biti toËno za prosjeËno pet godina, spoznaje o ljekovitim uËincima aromatiËnog bilja imaju neprolaznu i nepobitnu vrijednost, od davnina pa sve do suvremenih znanstvenih istraæivanja. U drevnim civilizacijama velebilje i mirisna sredstva imali su istaknuto mjesto u medicini, farmaciji, kozmetici, samolijeËenju, kulinarstvu, higijeni æivota, religiji i ritualnim obredima. U Bibliji je zapisano da su tri kralja, iπavπi se pokloniti Isusu kao izraz poËasti, na dar prinijela mirise, zlato i tamjan (grË. myron = pomast, balzam). Kraljica od Sabe kralju Salomonu je donosila miomirisna ulja. U Pjesmi nad pjesmama Ëitamo: ”Mladice su tvoje vrt mogranja pun mirisnih plodova narda, πafrana, mirisne trske i cimeta, sa stabljikama tamjana, smirne i aloje”. (Pj.:4, 13-14). Godine 4000. pr. Kr. Ajurvedski lijeËnik ©uπruta opisuje 700 ljekovitih biljaka. Godine 2838. pr. Kr. u Kini su naeni dokumenti o fitoterapiji (grË. fyton = biljka). LijeËnik ©en Nung opisuje ljekovito djelovanje 350 aromatskih biljaka koje i danas rabi tradicionalna kineska medicina. Godine 2000. pr. Kr. u Iraku su pronaene glinene ploËice s recepturama ljekovitog meda. U Egiptu, u kojem su roene kemija i farmacija, rabilo se aromatiËno bilje u medicini, farmaciji, prehrani, graevini, za dezinfekciju grobnica i prehranu radne snage, ritualno pri

obredima, za balzamiranje mrtvih i u ljubavno-diplomatske svrhe (Kleopatra je doËekujuÊi Marka Antonija natopila jedra svog brodovlja eteriËnim uljem jasmina… „i vjetar je mirisao na ljubavnu Ëeænju”.) . U Ilijadi i Odiseji opisuje se sakupljanje ljekovitog bilja, a poznata je proroËica Pitija za svojih proroËanstava sjedila na tronoπcu, udisala opojne pare miomirisa eteriËnih ulja i ævakala lovor. GrËki su studenti na akademijama odræavali koncentraciju granËicama ruæmarina zataknutim iza uha. Stari je Rim imao oko 900 javnih kupaliπta, a kupanju je slijedilo mazanje mirisnim pomastima. Arapski lijeËnik Avicena i slavni carski lijeËnik Galen rabili su ljekovito bilje. Pronaπavπi postupak destilacije, Arapi su usavrπili proizvodnju mirisa, πto se nakon kriæarskih ratova proπirilo na Europu. U srednjem vijeku mirisima su se najËeπÊe prikrivali neugodni vonjevi, a kaenjem su se raskuæivali prostori. Ljekarnici su bili obvezni u vrtu uzgajati ljekovito bilje. U vrijeme epidemije kuge lijeËnici su nosili poznate maske u obliku ptiËjeg kljuna u kojem su bile aromatiËne biljke i pamuk natopljen eteriËnim uljima. Za fumigaciju se koristio med, minerali, sumpor, bobice borovice, brπljan, lovorika, pelin, ruæmarin, kadulja, lavanda, timijan, majoran i smola. Tamjan se u crkvi upotrebljavao (i danas se upotrebljava) kao simbol radosti, ËistoÊe i poËasti prigodom krπtenja (grË. hrisma = pomazanje), ali njime je kler i raskuæivao crkve pune puka braneÊi se od zaraze. Æidovski lijeËnik Maimodes (1135. god.) i danas se smatra ocem dijetetike koja nam preporuËuje pravilnu ishranu i koriπtenje bilja u ljekovite svrhe. Stari Hrvati ljekovitost bilja opisuju u tzv. Ljekaruπama, a prof. Matija VlaËiÊ Flacius joπ 1591. u djelu De odoribus et saporibus opisuje vaænost dvaju ljudskih osjetila, mirisa i

okusa. Duga tradicija uporabe ljekovitog bilja vidljiva je i po tome πto je joπ 1317. u franjevaËkom samostanu Male braÊe u Dubrovniku utemeljena jedna od najstarijih ljekarni u ovom dijelu svijeta. LijeËenje aromatiËnim biljem u lenti vremena neprekidno se razvija u puËkoj medicini, a joπ i danas dvije treÊine ËovjeËanstva koristi aromatiËno bilje kao glavno sredstvo lijeËenja! Moderna farmaceutska industrija koristi kemijske spojeve ljekovitih biljaka od kojih su vaæniji: alkaloidi (morfin, kofein, kinin, atropin, efedrin, rezerpin), glikozidi (digoksin, oleandrin, saponini), sluzi, pektin, guma, πkrob, tanini (adstringensi), fitoncidi (biljni antibiotici) .

Za bolje razumijevanje Fitoterapija je lijeËenje i sprjeËavanje bolesti te mijenjanje subjektivnog stanja uporabom biljaka i njihovih pripravaka. Zbog osobite kombinacije aktivnih i prateÊih tvari imaju πiroko terapijsko i manje πtetno djelovanje od sintetskih lijekova. Fitoterapija nije alternativa medicini nego njezin integralni dio koji nudi dodatne moguÊnosti prevencije i lijeËenja bolesti. Na listi lijekova koji se propisuju na teret fonda donedavno se nalazio i magistralni recept za sirup protiv kaπlja s timijanom. Danas se preko fonda djeca upuÊuju na klimatsko lijeËenje inhalacijama u morska ljeËiliπta ili na vjeæbe disanja pulmoloπkih odjela bolnica. U svijetu se koristi oko 20.000 ljekovitih biljaka, od kojih je 1100 dobro istraæeno, a od oko 250 vrsta dobivaju se osnovni sastojci za proizvodnju lijekova. Zbog sve veÊih troπkova zdravstvenog osiguranja, samolijeËenje dobiva sve vaæniju gospodarsku ulogu. Dok su se u proπlosti biljem lijeËili tjelesni simptomi i zarazne bolesti, danas se tome pridruæuju psihosomatska i psihosocijalna medicina.

#39 VA©E ZDRAVLJE 05

TEMA BROJA

Aromaterapija je terapijsko koriπtenje mirisnih, tj. hlapljivih tvari za lijeËenje, ublaæavanje ili prevenciju bolesti, infekcija i loπeg raspoloæenja. Ocem aromaterapije smatra se kemiËar Rene-Maurice Gattefosse. Naime, pri jednom pokusu je opekao ruke, a kako bi si ublaæio bol sluËajno ih je umoËio u lavandino ulje koje mu je bilo na dohvat ruke i uoËio njegovo blagotvorno djelovanje na ubrzanje zacjeljivanja nastale opekotine. Njegova istraæivanja nastavio je dr. Jean Valnet, opisujuÊi regenerativna i baktericidna djelovanja eteriËnih ulja pri lijeËenju rana vojnika u II. svjetskom ratu. Mi komuniciramo sa svojom okolinom putem osjetila kojima primamo podraæaje. Osjet mirisa koji je materijalne prirode izrazito je vaæan. Strujom zraka noπene molekule fiziËki nalegnu na osjetilne zavrπetke olfaktorne (mirisne) sluznice, koja u Ëovjeka zauzima povrπinu od 5 cm2, odnosno 100 cm2 u psa, πto znaËi da smo putem osjetila mirisa u jednom obliku tjelesnog kontakta s osobom ili tvari koja „miriπe”. Ti prirodni signali nadraæuju olfaktorne (mirisne) neurone koji πalju signale u hipotalamus odgovoran za hormonalnu ravnoteæu, Ëime djeluju na naπe osjeÊaje i raspo-

loæenje. ZnaËi, lokalno djelovanje eteriËnih ulja povezano je s emocionalnim zadovoljstvom i harmonizacijom vegetativnog sustava, πto je od vaænosti za rad obrambenog sustava. Aromakologija prouËava odnose psihologije i mirisa kojima se mogu izazvati osjeÊaji i odreene emocije stimuliranjem olfaktornih (mirisnih) centara mozga, posebice limbiËkog sustava. Najbitnije æivotne aktivnosti (preæivljavanje, hranjenje, razmnoæavanje) neodvojivo su povezane s osjetom mirisa. NovoroenËe u prvim danima æivota majku raspoznaje po mirisu; hrana nas mirisom privlaËi ili odbija (psi njuhom otkrivaju tartufe, drogu), osoba nas mirisom privlaËi (feromoni) ili odbija (znoj, zadah), u okruæenju ugodna mirisa dobro se osjeÊamo (boravak u prirodi, na moru, mirisan prostor), iz zadimljenih prostora punih neugodnih mirisa izlazimo uznemireni, najËeπÊe s glavoboljom. Uloga mirisa u preæivljavanju vidljiva je iz toga πto nas neugodni mirisi svojom odbojnoπÊu upozoravaju na izlazak plina, otrovnih para, poæar… Biljke mirisom privlaËe kukce i tako osiguravaju opraπivanje, tj. razmnoæavanje. I æivotinje osiguravaju razmnoæavanje signalizirajuÊi vrijeme parenja ispuπtanjem mirisa. Mirisom nanjuπe plijen (preda-

tori), opasnost, lovca ili se mirisom brane (tvor, Smrdljivi Martin). LijeËnici su nekada mirise izluËevina rabili kao dijagnostiËki putokaz oboljenja (zadah iz usta kod probavnih smetnji, miris vlaæne zemlje kod jetrenih oboljenja, miris acetona u dijabetiËara, sladunjavi miris iscjetka kod genitourinarnih infekcija…). S druge strane, po sposobnosti prepoznavanja mirisa danas utvrujemo neke bolesti. Koristi se πest kategorija mirisa: mirodije (mentol, cimet), cvijeÊe (ruæe, ljubice), voÊe (kruπke, pËelinji vosak), gnjiloÊa (tinctura Valeriana), paljevina (præena kava, Ëaj), smole (kauËuk). Za pretragu se upotrebljavaju samo Ëiste mirisne tvari, one koje podraæuju samo njuπni æivac, a ne i n. trigeminus, tzv. trodijelni æivac (benzin, eter). Osjetilo njuha mogu poremetiti razliËiti Ëinitelji: • endonazalno-konduktivni (mehaniËke prepreke u nosu devijacije, deformacije, stenoze, tumori, upale) • endonazalno-perceptivni (zbog oπteÊenja njuπnih receptora - atrofiËni rinitis, toksiËna oπteÊenja, nedostatak vitamina A) • endokranijski uzroci (ozljede njuπnog æivca, krvarenje dna prednje moædane jame, infekcije, tumori hipofize i prefrontalnog reænja, sistemske bolesti, priroeni defekti /aplazije/) • psihogeni uzroci (neurastenije, histerije, konverzivne neuroze). Razlike u percepciji razliËitih mirisnih tvari imaju diferencijalno-dijagnostiËko znaËenje u neuroloπkim poremeÊajima (Evoked Response Olfactometry - izloæenost mirisima evocira moædane potencijale koji se raËunalno registriraju).

06 VA©E ZDRAVLJE #39

mirisi

tihi vladari svijeta

Duπevni plodovi mirisa

mr. sc. Aida Jelaska, dr. med., akupunkturologinja, predavaËica na Aroma akademiji

Biokemijska i elektrofizioloπka podloga psihiËkih afektivnih zbivanja odraæava se neuroendokrinim promjenama na somatskom planu

©to se zapravo dogaa kada hlapljiva tvar, miris dopre u naπe nosnice? Gledano s neuroolfaktornog aspekta, nije svejedno jesmo li tvar uvukli voljno, aktivno njuπeÊi (sniffing) ili pasivno (smelling), jer se u svakom pojedinom sluËaju aktiviraju 08 VA©E ZDRAVLJE #39

razliËita podruËja mozga. Molekule se prenose preko receptora i dovode do stvaranja struje iona. Stvoreni akcijski potencijal podraæuje njuπni æivac, prenosi se u bulbus olfaktorius predajuÊi signal drugim neuronima, potom putuje do njuπne kore, amigdala, hipo-

kampusa i hipotalamusa i naposljetku se integrira u limbiËki sustav. Drugim ogrankom signal dolazi do neokorteksa Ëeonog reænja. Prema definiciji WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) zdravlje nije samo odsutnost bolesti nego stanje potpuna psihofiziËkoga i duπevnog blagostanja i zadovoljstva! Iz toga proizilazi da djelovanjem kojim pojaËavamo jedan od aspekata naπeg integriteta ili izazivamo osjeÊaj zadovoljstva zapravo pridonosimo zdravlju. Najnovije spoznaje psihoneuroimunologije i neuroimunomodulacije (NIM), kojom se oznaËava fino manipuliranje imunoloπkim reakcijama djelujuÊi na staniËne interakcije o modifikatorima bioloπkog odgovora (interferoni, interleukini), potvruju neuroendokrinu kontrolu imunoloπke reakcije i povezanost psihogenih faktora, emocija i imunoreaktivnosti.

TEMA BROJA

PsihofiziËka kondicija utjeËe na otpornost organizma, jer se biokemijska i elektrofizioloπka podloga svjesnih i podsvjesnih afektivnih zbivanja na planu psihe odraæava odgovarajuÊim neuroendokrinim promjenama na somatskom (tjelesnom) planu. Svaka bolest ima psihosomatsku podlogu, Ëak i „sluËajno” ozljeivanje dogaa nam se u stanju psihiËke rastresenosti ili poveÊane napetosti. Psihosomatska bolest odraz je nepovoljne konstelacije unutarnjih i vanjskih Ëimbenika (psihiËkih - stres, emocije; tjelesnih, kondicionih - otpornost; socioekonomskih - moguÊnost intervencije). Hipotalamus dio svoje kontrole nad imunitetom ostvaruje putem autonomnoga æivËanog sustava (koji nije pod utjecajem naπe volje) na relaciji hipotalamus hipofiza (realising factor za hormone) - lena moædina - autonomni æivci limfno tkivo. Stres i infekcija - Pojava zarazne bolesti ovisi o domaÊinu (mora biti prijemËiv po dobi, spolu, hormonskom statusu, fizioloπkoj flori, otpornosti), okolini (podneblje, mikroklima, godiπnje doba, higijenski standard, vlaænost zraka, prehrana, profesija, socijalni status - stanovanje), uzroËniku (virulencija - sposobnost da izazove bolest, koliËina, mutacija virusa, bakterija, gljivica). EteriËnim uljima moæemo djelovati na sva tri Ëinitelja razvoja bolesti. Stres i imunitet - Kod jednokratnog stresa najprije dolazi do stimulacije, a potom do depresije imunoloπkog sustava. Kod viπekratnoga, produljenog ili izrazito jakog stresa dolazi do iscrpljenja i imunoloπke slabosti. Vaæniji od stresa je stav osobe prema njemu. U tom kontekstu dolazimo do vaænosti emocija. Emocije (E-motere = kretati se od) - Emocije su reakcije na razliËite informacije. Naπi najdublji osjeÊaji, strasti i æudnje temeljni su vodiËi, impulsi kojima izraæavamo spremnost

na ustrajno djelovanje prema cilju unatoË zaprekama i neuspjesima. Dominacija „srca nad glavom” jasna je u presudnim æivotnim trenucima. Dihotomija emocionalno/racionalno ispoljava se time πto emocije daju podatke potrebne za rad racionalnog uma, a on stavlja veto na pojedine emocije, tj. racionalizira. OsjeÊaji su nuæni mislima, a misli osjeÊajima. Afekti - Predstavljaju naglo izbijanje emocija. Temperament - Pozadinsko πaputanje emocija koje nam odreuje Êud. Naπa emocionalna spremnost na djelovanje uvelike nam pomaæe u suoËavanju sa æivotnim situacijama, oËuvanju imuniteta i zdravstvenog integriteta.

Kako je sve poËelo Oko 1,5 kg naπih æivËanih stanica (mozak) razvijalo se milijunima godina. Njihov najprimitivniji dio, mozgovno deblo, danas nadzire stereotipne reakcije i pokrete. Od njih su se razvili emocionalni centri, a kasnije i neokorteks (mozak koji misli). Dakle, emocionalni mozak je postojao prije racionalnoga. Svako æivo biÊe ima svoj „molekularni znak”, miris koji noπen vjetrom donosi informaciju je li rijeË o hrani, otrovu, plijenu, grabeæljivcu ili spolnom partneru. Njuh je imao najvaæniju ulogu u preæivljavanju. Kod sisavaca su se razvijali novi slojevi emocionalnog mozga koji su poput prstena obavijali mozgovno deblo i dobili naziv limbus (prsten). LimbiËki sustav nadzire uËenje i pamÊenje pridodano emocijama. Nosni mozak (rhinencephalon) dio je limbiËkog sustava i rudimentarna je osnova neokorteksa, mozga koji misli, sa zadaÊom da prepoznavanjem mirisa i njihovim usporeivanjem s prethodnim iskustvima donese odluke πto je dobro a πto nije. Neokorteks (sjediπte misli) je centar koji spaja i shvaÊa ono πto su osjetila primila. Odgovoran je za stra-

tegiju i dugoroËno planiranje, nijansiranje emocionalnog æivota. Meutim, u trenucima psihofiziËkih kriza i bolesti viπi centri pokoravaju se limbiËkom sustavu. U blizini limbiËkog sustava smjeπtene su dvije tvorbe oblika badema (amigdala; grË.= badem), koje zajedno s hipokampusom Ëine dva kljuËna dijela primitivnoga nosnog mozga. Amigdala sluæe kao spremiπte emocionalnog pamÊenja, naklonosti i strasti. Suze, emocionalni signali, pokreÊu se iz amigdala i gyrusa cinguli, a kad nas netko miluje aferentnim (ulaznim) putem, umiruje te dijelove mozga. U kriznim situacijama amigdala preuzimaju vodstvo: potiËu luËenje hormona potrebnih za pripremu borbe, mobiliziraju centre za pokrete, srËanoæilni sustav, miπiÊe, utrobu i luËenje adrenalina, pojaËavajuÊi budnost osjetila. U borbi za opstanak osjeÊaji nadvladavaju razum (iz zapaljene kuÊe trËimo kroz vatru iako nije razumno trËati kroz vatru).

PoremeÊaji njuha Anosmija - potpun gubitak njuha (moguÊ kod akutne hunjavice, gripe itd.) Kakosmija - bolesnik osjeÊa odvratne i neugodne mirise (kod neuro i psihopatskih bolesti) Parosmija - izopaËenost njuha, bilo da se miris osjeÊa krivo ili se osjeti miris bez izvora (kod trudnica, dojilja i u neurozama) Signali njuha putuju do talamusa, prekapËajuÊi se u sinapsi do amigdala. Drugi signal iz talamusa usmjerava se u neokorteks i limbiËki sustav, πto omoguÊuje da amigdala reagiraju prije nego neokorteks uspije filtrirati informaciju. Meu osjeÊajima koji putuju izravno kroz amigdala su i naπi najprimitivniji i najsnaæniji osjeÊaji. Emocionalne reakcije i uspomene mogu se stvoriti i bez svjesnoga, kognitivnog doprinosa. Amigdala nam s materijalnog stajaliπta sluæe

#39 VA©E ZDRAVLJE 09

TEMA BROJA

Veliki mozak

kao skladiπte emocionalnih dojmova, sjeÊanja kojih nismo bili svjesni („kognitivno nesvjesno”, dojam koji se stvara u prvih nekoliko milisekundi naπeg opaæanja). Mozak se sluæi jednostavnom, ali lukavom metodom da emocionalna sjeÊanja utisne osobitom snagom (emotivno obojena iskustva utiskuju nam se kao neizbrisive uspomene). Hipokampus Ëuva informacije, a amigdala odreuju imaju li one emotivnu vrijednost. Intezivno uzbuenje dovodi do luËenja adrenalina i noradrenalina koji aktiviraju receptore 10. moædanog æivca (n. vagus), pa se aktivira rad srca i potiËu neuroni koji signaliziraju da „treba pojaËati memoriju” i obratiti veÊu pozornost. Regulator za iskljuËivanje provale signala iz amigdala nalazi se u prefrontalnom reænju iza Ëela. To podruËje omoguÊuje nam da analiziramo impulse i odaberemo prikladne reakcije. Amigdala predlaæu, a prefrontalni reæanj odreuje. Veza amigdala - neokorteks sporazum je srca i glave. Da bismo mi bili uravnoteæeni, ples misli i osjeÊaja treba biti usklaen.

Osjet mirisa - najstariji korijen naπega emocionalnog æivota Osjet mirisa zapravo predstavljaju stanice njuπnog reænja mozga (olfaktorni centar) koje primaju i analiziraju mirisne impulse. Nos se poËinje razvijati u treÊem tjednu embrionalnog æivota, a definitivna nosna πupljina i vanjski nos nastaju u desetom tjednu. Osnovu vanjskog nosa Ëine koπtano i hrskaviËno tkivo. Unutarnji nos podijeljen je pregradom (septum) na dva dijela, nosnice koje se sastoje od predvorja i πupljine. Ispod nosnih πkoljki nalaze se nosni hodnici u koje se ulijevaju uπÊa sinusa i suznog kanala (stoga nam nos „curi” pri plaËu, prehladi ili upali sinusa). Nosnu πupljinu oblaæu dvije vrste sluznice: respiratorna (viπeredni cilindriËni trepetljikavi epitel) i olfa-

10 VA©E ZDRAVLJE #39

Frontalni reæanj

Hipofiza Talamus

Produæena moædina

ktorna (veÊi dio nosne sluznice). Inervacija unutarnjeg nosa je senzibilna, sekretorna, vazomotorna i olfaktorna. Nos kao poËetni dio diπnog sustava ima nekoliko funkcija: • zaπtitna - sluznica nosa je mehaniËki filtar za Ëestice veÊe od 5 µmm i imunobiokemijski filtar, πto podrazumijeva funkciju kondicioniranja, vlaæenja i zagrijavanja zraka; • respiratorna - putem niti trodijelnog æivca, a preko centra za disanje, n. vagusa i respiratornih miπiÊa uspostavljaju se nazotorakalni i pulmonalni refleksi koji reguliraju dubinu disanja; • olfaktorna - udahnute zraËnom strujom, razliËite molekule putem specifiËnih receptora, vibracija i enzima u Bowmanovim ælijezdama podraæuju osjetne zavrπetke njuπnog æivca; • fonacijska - sudjeluje u fonaciji kao rezonantna πupljina. Nosni dio ædrijela Ëesto je u djeËjoj dobi ispunjen faringealnom tonzilom („treÊa mandula”), πto one-

Mali mozak

moguÊuje disanje i blokira ventilaciju Eustahijeve tube, stoga je vrlo Ëesto posljedica zaËepljenog nosa upala uha! Funkcija sinusa nije potpuno razjaπnjena. Nastali su tijekom evolucije kao usputni produkt arhitektonike i statiËke strukture glave. VeÊinom sluæe za izazivanje glavobolje. Svima nam je dobro znano da nam je osjet mirisa Ëesto oπteÊen i kod obiËne prehlade i sinuitisa, te da se uzroËnici lako πire nekondicioniranim zrakom. Zato, Ëuvajmo sluznicu nosa jer njome udiπemo ono bez Ëega ne moæemo. A ako veÊ ne moæemo promijeniti svjetsku klimu, moæemo mikroklimu svog okruæenja. Odustanimo od zadimljenog zraka, oplemenimo ga vlaæenjem i eteriËnim uljima, koristeÊi njihova antiseptiËka, bakteriostatska i virustatska djelovanja inhaliranjem, biorasprπivaËima i posudama na radijatorima. OsjeÊat Êemo se ugodnije i time potaknuti imunitet, umanjiti virulentnost uzroËnika zaraze i smanjiti moguÊnost πirenja infekcije. U svakom sluËaju, redovitom i kontinuiranom uporabom osjetit Êemo sve blagodati udisanja miomirisa! Jer oni su ipak tihi vladari svijeta.

Zdravlje

je najljepπa boæiÊna æelja! Zamislite da u toplini svog doma kroz prozor promatrate idilu snjeænoga zimskog dana. Cijela je obitelj na okupu, uæiva u predboæiÊnom raspoloæenju i maπta o darovima. A vi æelite samo najbolje za svoje najdraæe. Zaæelite im najljepπu æelju - dobro zdravlje, i ovog BoæiÊa darujte Centrum, najbolji multivitaminski proizvod na svijetu. Centrum proizvodi sadræe paæljivo uravnoteæene sve potrebne vitamine i minerale koji pripremaju vaπ organizam za borbu s virusima i bakterijama.

Centrum A-Æ - za sve koji previπe rade ili trebaju dodatnu zaπtitu

Centrum Junior - pobrinut Êe se za zdravlje vaπeg juniora

Centrum Silver posebna formula za starije od 50, ljude u najboljim godinama

Centrum nagrauje vaπu kupnju! Kupnjom bilo kojeg proizvoda Centrum (Centrum A-Æ, Centrum Junior ili Centrum Silver) dobivate dar - Centrum πal! Poπaljite nam raËun kao dokaz kupnje, a mi Êemo vam poslati dar na kuÊnu adresu. Ime i prezime: Adresa: Telefon / mobitel:

UV zrake

u rukama struËnjaka

Dinko Kaliterna, dr. med., spec. dermatovenerolog, Dermatoveneroloπka poliklinika Poliderma, Runjaninova 4, Zagreb, tel. 01/482 89 61

Fototerapija predstavlja veliku pomoÊ u lijeËenju mnogih bolesti, i u rukama struËne osobe postaje siguran i pouzdan oblik terapije Povoljan utjecaj sunca na pojedine koæne bolesti poznat je od davnine. Prije viπe od 3000 godina u Indiji i Egiptu ljudi su u koæu utrljavali biljke i potom se izlagali suncu, i tako lijeËili vitiligo. Danaπnji princip lijeËenja vitiliga nimalo se ne razlikuje od navedenoga. Koæa je u najposrednijem dodiru sa sunËevim zraËenjem. Sunce pomaæe sintezu vitamina D u koæi te luËenje hormona melatonina koji regulira bioloπki sat. Kada u zimskim mjesecima nema dovoljno sunca, melatonin se nedovoljno luËi, posljedica Ëega je tzv. zimska depresija i osjeÊaj malaksalosti. Zato se zimi u skandinavskim zemljama propisuje terapija svjetlom i savjetuje odlazak u toplije krajeve. Uz to, sunce jaËa nespecifiËnu otpornost organizma i daje preplanulu boju koæe, πto se smatra poæeljnim. S obzirom na to da sunce ima puno viπe negativnih uËinaka na orga14 VA©E ZDRAVLJE #39

nizam, zbog porasta putovanja u tropske krajeve i popularnosti solarnih studija, kao i naËina æivota (hobiji, sport...), vaæno je educirati populaciju o njegovim πtetnim uËincima. Iako povoljno utjeËe na brojne bolesti, neke izaziva ili Ëak pogorπava. SunËevo zraËenje spada u elektromagnetski spektar neionizirajuÊeg zraËenja i dijeli se na: • UV svjetlo (sedam posto, najvaænije) - UVA, UVB i UVC • infracrveno svjetlo (45 posto) • vidljivo svjetlo (48 posto). Za æiva biÊa najvaænije su UVA i UVB zrake. Kao posljedica aposorpcije UV zraka u koæi nastaje niz kemijskih reakcija koje za organizam mogu biti povoljne ili nepovoljne. NajoËitija reakcija koæe na UV zrake je crvenilo koje se oËituje nakon dva do osam sati.

UËinak UV zraka i dubina prodora u koæu iskljuËivo ovise o valnoj duljini zrake: • UVA zrake Ëine 95 posto sunËevog UV zraËenja. Imaju najveÊu energiju i kao takve prodiru najdublje, gotovo do potkoæja, i kroz staklo. U smislu izazivanja istog stupnja pigmentacije 1000 puta su slabije od UVB, ali su zbog puno veÊe koliËine energije mnogo razornije. • UVB zrake Ëine pet posto sunËevog UV zraËenja. Prodiru samo u povrπni sloj koæe i odgovorne su za nastajanje pigmentacije i opekotina. Ne prodiru kroz staklo. • UVC zrake, zahvaljujuÊi ozonu, ne prodiru na zemljinu povrπinu.

Fototerapija ima svoja pravila Fotodermatologija, grana dermatovenerologije koja izuËava utjecaj svjetlosti na koæu u svrhu lijeËenja i dijagnosticiranja koænih bolesti, danas je neizostavan oblik terapije. Smatra se da su glavni mehanizmi djelovanja fototerapije sprjeËavanje diobe stanica (osnova terapije psorijaze) i djelovanje na imunoloπki sustav. Cilj je fototerapije da se kontroliranim izlaganjem UV izvoru pod nadzorom struËne osobe u najveÊoj moguÊoj mjeri iskoriste njegovi pozitivni uËinci, a πtetni uklone ili smanje. Kao izvor UV zraka koristi se sunce ili, najËeπÊe, umjetni izvori svjetla, koji pomoÊu posebnih fluorescentnih lam-

DERMATOLOGIJA

pi, ovisno o smjesi plinova, proizvode æeljeni UV spektar. Ovisno o veliËini i smjeπtaju promjena, obasjava se cijelo tijelo ili samo dio tijela, u kabinama ili, rjee, na posebnim leæajima kod nepokretnih ili starijih osoba. Iako duljina obasjavanja varira ovisno o obliku fototerapije i vrsti bolesti, u praksi je to najËeπÊe prosjeËno nekoliko minuta. Fototerapija se primjenjuje i kod djece, no miπljenja o dobi kada se moæe poËeti su podijeljena. Ako ne postoji alternativni oblik terapije, u praksi se primjenjuje i kod manje djece. Prije poËetka terapije potreban je pregled dermatologa da se iskljuËe eventualne zapreke, primjerice, melanom, sindrom displastiËnog nevusa, genetske bolesti (xeroderma pigmentosum, eritropoetiËna porfirija i neki rjei sindromi), hipertireoza, zloÊudni tumori i lupus erythematodes. Treba doznati i koje sve lijekove bolesnik uzima, jer pojedini pod utjecajem UV zraka izazivaju neæeljene reakcije. Potom se odreuje MED (minimalna koliËina energije da izazove crvenilo koæe ) za UVA i UVB zrake te MPD (minimalna fototoksiËna doza) za PUVA terapiju, tako da se koæa obasjava i mjeri potrebna energija da nastane naznaËeno crvenilo koæe. Slijedi odreivanje doze prema energiji zraËenja i izraæenosti crvenila koæe. Koæa na grudima, trbuhu i leima viπe je osjetljiva od koæe na Ëelu i vratu, jer se tu nalazi najveÊi broj pigmentnih stanica. Prvi dan fototerapije poËinje sa 80 posto vrijednosti MED-a, uz postupno poveÊanje jakosti prilikom novog izlaganja. Sam proces fototerapije je bezbolan i nimalo neugodan. Bolesnika se zaπtiti posebnim naoËalama, a kod muπkaraca i podruËje spolovila donjim rubljem. Ovisno o koriπtenom obliku fototerapije i stanju bolesti, tjedno se provodi tri do pet seansi. Nakon poboljπanja moæe se poËeti terapija odræavanja jednom do dva puta tjedno. Postignuto poboljπanje, Ëiji se prvi znakovi zapaæaju tijekom dru-

gog i treÊeg tjedna, zadræava se puno dulje nego kod ostalih oblika terapije. Nakon fototerapije moguÊa je pojava crvenila koæe i osjeÊaja peckanja i zatezanja, ali rijeË je o stanju koje brzo prolazi primjenom sredstava za njegu koæe. Radi postizanja najveÊega moguÊeg uËinka, fototerapija se moæe kombinirati i s drugim oblicima terapije. Valja napomenuti da se solarij ne moæe usporeivati s fototerapijom, niti moæe biti zamjena za nju, a zbog nepoπtovanja pravila fototerapije moæe izazvati kratkoroËne i dugoroËne neæeljene posljedice. Nakon fototerapije treba primjenjivati emoliense, tj. sredstva za njegu koæe i uljne kupke, a na lice povoljno djeluje termalna voda u spreju, jer se time koæi vraÊa vlaænost i uklanja iritacija. Uz to, poæeljna je i uporaba sredstava za zaπtitu od sunca, posebno nakon fototerapije, ali i opÊenito.

Oblici fototerapije • UVA u kombinaciji s UVB • UVA1 s dugovalnim UVA zrakama • UVB - πirokovalna, selektivna (SUP) i uskovalna (narrow band) • PUVA - temelji se na primjeni fotosenzibilatora (tvari koje po-

veÊavaju osjetljivost na sunce) i obasjavanja UVA zrakama. Prema naËinu primjene fotosenzibilizatora dijeli se na sistemsku, bath i lokalnu. Ubraja se meu najuËinkovitije oblike fototerapije, ali, na æalost, praÊena je s najviπe nuspojava. Kod uzimanja fotosenzibilizatora sistemskim putem bolesnik je pojaËano osjetljiv na sunce te se mora Ëuvati od izlaganju suncu uz noπenje naoËala tijekom 24 sata. • KUVA - dijeli se na sistemsku i lokalnu. SliËnog je principa djelovanja PUVA terapiji, ali koristi drugi fotosenzibilator. • ekstrakorporalna fotofereza nakon uzimanja fotosenzibilatora, krv se ozraËuje UVA zrakama izvan tijela i potom vraÊa u tijelo • fotodinamska terapija - nakon nanoπenja fotosenzibilatora na promjenu i njezina obasjavanja nastaje destrukcija ozraËene promjene. Fototerapija se koristi i u dijagnostiËke svrhe kada se nakon nanoπenja suspektne tvari lokalno ili uzimanjem na usta ozraËuje dio tijela i prati razvija li se neæeljena reakcija na tu tvar. »est primjer takve neæeljene reakcije je peËenje koæe i pojava mjehura nakon dodira koæe i pojedinih biljaka uz izlaganje suncu. U posljednje vrijeme fototerapija biljeæi velik napredak, a njezina primjena svakim se danom sve viπe proπiruje. Velik napredak nesumnjivo predstavlja UVB narrow band terapija, koja se prema rezultatima mjeri s PUVA terapijom, s tom razlikom πto nema nuspojava, pa zato predstavlja veliku prekretnicu u lijeËenju psorijaze, vitiliga i neurodermatitisa. Nesumnjivo je da fototerapija predstavlja veliku pomoÊ lijeËenju mnogih bolesti, tako da u rukama struËne osobe postaje siguran i pouzdan oblik terapije.

#39 VA©E ZDRAVLJE 15

Za novu kvalitetu æivota nakon operacije dojke mr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, specijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, tel. 461 91 91, e-mail: info@ordinacija-nola.hr, www.ordinacija-nola.hr

Novost u tretiranju limfedema je endermoterapija koja rezultira

smanjenjem otoka na ruci, koæa postaje mekπa, a ruka gibljivija Limfedem je patoloπko stanje uzrokovano smanjenim transportom limfe iz odreenog podruËja. Oteæan transport limfe najËeπÊe je posljedica oπteÊenja limfnih puteva zbog operacije, traume ili razliËitih bolesti koje ukljuËuju tumore i upale limfnih ili venskih puteva kao posljedice potkoænih bakterijskih i gljiviËnih infekcija te parazitarnih bolesti. Razlikujemo dva oblika - primarni limfedem, koji je genetiËki odreen, i sekundarni limfedem, koji nije genetiËki odreen i uglavnom se pojavljuje kod starijih osoba. KliniËki se kroniËni limfedem manifestira kao poveÊanje obujma zahvaÊenog dijela tijela, nakon Ëega dolazi i do promjena u koæi u smislu zadebljanja (fibroze).

18 VA©E ZDRAVLJE #39

Endermoterapija (prikaz tretmana i smjer limfnih puteva)

Endermoterapija (prikaz tretmana)

Od svih limfedema ipak je jedan od najËeπÊih oblika limfedem ruke nakon terapije karcinoma dojke. Naime, u predjelu prsnog koπa, pazuπne jame i ramena postoji velik broj limfnih æila koje odvode limfu iz ruke i dojke. Trauma zbog kirurπkog zahvata kao i razvoj fibroze nakon radioterapije oπteÊuju te njeæne strukture, dovodeÊi do blokade u otjecanju limfe, πto rezultira otokom ruke, zadebljanjem koæe, osjeÊajem teæine u ruci i ograniËavanjem pokreta. (slika 1)

Potvreno na europskim i ameriËkim klinikama Novost na podruËju tretiranja limfedema je kliniËki ispitani tretman endermoterapije pomoÊu ureaja LPG Cellu M6. Taj vid terapije dovodi do njeæne stimulacije otjecanja limfe i smanjivanja fibroznog tkiva u oæiljku, πto rezultira postupnim smanjenjem otoka na ruci, koæa postaje mekπa, a ruka gibljivija. Jednom rijeËju, dolazi do znatna pomaka u kvaliteti æivota jer se jedinstvenom tehnikom simultano djeluje na smanjenje edema i fibroze u oæiljnom tkivu. (slika 2) Iako su prvi rezultati vidljivi veÊ nakon nekoliko tretmana, savjetuje se provoenje tretmana dva, tri puta tjedno u seriji od 15 do 20 puta, a potom jedan do dva puta tjedno u smislu terapije odræavanja.

Limfni putevi (koæni presjek)

LPG Cellu M6 Keymodule brzo i uËinkovito dovodi do: • uspostavljanja novih drenaænih puteva • smanjenja fibroze u oæiljku nastalom nakon kirurπkog zahvata ili radioterapije • skupljanja viπka limfe

Ova vrsta tretmana limfedema ruke nakon operacije karcinoma dojke, koja je provjerena u europskim i ameriËkim klinikama, neusporedivo je uËinkovitija od ostalih. Vaæno je, meutim, napomenuti da tretman, kao i bilo koji drugi oblik terapije limfedema, ne lijeËi nego samo umanjuje tegobe. Stoga je i kod ovog tretmana vaæno provoditi terapiju odræavanja radi poboljπanja kvalitete æivota æena koje su operirale dojku.

Sirovi sok cikle i med protiv kanceroznih stanica

doc. dr. sc. Janko BoæiË, biolog, BiotehniËki fakultet SveuËiliπta u Ljubljani

Posljednjih godina u medijima Ëesto nailazimo na isticanje vaænosti konzumacije namirnica s velikim sadræajem prirodnih bojila sa snaænim antioksidativnim djelovanjem i djelovanjem protiv slobodnih radilaka, πto bi trebalo pomoÊi smanjenju vjerojatnosti razvoja karcinoma. Temelj su tih preporuka brojna znanstvena istraæivanja prirodnih bojila na tkivnim kulturama i æivotinjskim modelima, kao i epidemioloπka istraæivanja. Meu najpoznatijim skupinama su anticijani, flavonoidi i bojila od cikle betalaini. Neki istraæivaËi su svoje pronalaske uspjeli zaπtititi patentima, meu kojima je i profesor Govinda Kapadije s Medicinskoga fakulteta u Washingtonu (SAD). U svom patentu profesor Govinda meu testiranim tvarima navodi i ekstrakt cikle. U ispitivanjima in vitro upotrijebljene su tzv. stanice Raji koje su nosile genom virusa Epstein-Barr (EBV). U uzgojenim stanicama su pomoÊu kemijske supstancije TPA potaknuti kancerozni procesi, πto je potvreno prisutnoπÊu ranog antigena EA. Dodavanjem razliËitih tvari kancerozni procesi su zaustavljeni. Zanimljivim su se pokazali rezultati za ciklu, koji potvruju malu toksiËnost za stanice, ali joπ uvijek snaænu aktivnost koja nije mnogo slabija od rezultata nekih paprika. I pokusi na miπevima pokazali su koËenje stvaranja koænog raka u skupini kojoj je u vodu dodan ekstrakt cikle. Rak se poËeo razvijati barem tjedan dana kasnije i mnogo sporije nego u kontrolnoj skupini zraËenoj UVB zrakama. SliËni rezultati dobiveni su i kad je miπevima u vodu dodan TPA. VeÊi dio u patentu navedenih ispitivanja proveden je u laboratoriju dr. Harukunija Tokude s Medicinskoga fakulteta u japanskom Kyotu. Isti istraæivaËi zamoljeni su da provjere djelovanje dvaju Endovitalovih proizvoda koji sadræavaju sok od cikle. U analizu su uzeta Ëetiri uzorka, dva s Endovitalovim sirupom od cikle i dva s Endovitalim medom u saÊu sa sokom od cikle. UnatoË tome πto ne sadræavaju toliko crvenih bojila kao ekstrakt cikle, oba proizvoda pokazala su vrlo sliËno djelovanje u oba tipa pokusa. Iznenadila je Ëinjenica da ProizvoaË: Endovital, Anton Fabjan s.p., Predstruge 63, 1312 Videm, Dobrepolje, Slovenija 20 VA©E ZDRAVLJE #39

je med u saÊu bio barem onoliko djelotvoran koliko i sirup, iako u usporedbi sa sirupom sadræava najviπe petinu soka. To samo upuÊuje na moguÊnost snaæna uzajamnog djelovanja sastojaka ili Ëak na veÊu prisutnost nekih sastojaka iz cikle koji se inaËe uniπtavaju prilikom ekstrakcije za dobivanje bojila od cikle. Razlog razmjerno velike uËinkovitosti meda u saÊu sa sokom od cikle moæe biti i povelik doprinos samoga meda ili nepoznati procesi prisutni u tehnologiji prerade. Na temelju rezultata istraæivanja, tvrtka Endovital sa sigurnoπÊu moæe potvrditi da oba proizvoda koja sadræe sok od cikle djeluju inhibitorno na kancerozne procese u staniËnim kulturama i kod miπeva. UnatoË tome πto nisu provedeni kliniËki pokusi, oba proizvoda moæemo preporuËiti kao preventivna sredstva u prehrani za smanjenje moguÊnosti nastanka kanceroznih tvorbi. Sirup od cikle za odrasle i djecu dostupan je svim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. S obzirom na to da je sirup nepasteriziran i ima rok valjanosti samo Ëetiri mjeseca, veÊinom se naruËuje na zahtjev pacijenta. Distribucija: Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb

Direktne struje

terapijsko orue u rukama struËnjaka Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel 01/617 12 74

Nakon upoznavanja s indirektnim elektroterapijskim metodama (laser, UZV, elektromagnetsko polje), neπto viπe reÊi Êemo o metodama terapije elektriËnom strujom s neposrednom primjenom struje na tijelo preko elektroda. Treba napomenuti da su sve metode potpuno bezopasne primjenjuje li ih struËna osoba, odnosno fizioterapeut.

Galvanske struje

djelujemo na simpatiËke ganglije vrata). Ljudska koæa moæe podnijeti gustoÊu struje od 0,1-0,5 mA/cm2. Struja koja prodire u koæu podraæuje zavrπetke osjetnih æivaca, πto pacijent osjeÊa kao lagano strujanje, æmarenje, bockanje i trnjenje, ali nikako kao peËenje i bol. Osjetljivost na struju je individualna i odreuje se po pacijentovu subjektivnom osjeÊaju. Postoje, meutim, i stanja kada je poremeÊen osjet boli, pa se u takvim sluËajevima ne oËekuju realni podaci o osjetljivosti nego se primjenjuju manje doze struje.

• maligni tumor na mjestu primjene • krvarenje ili sklonost krvarenju • akutna upala (npr. pluÊa, zglobova...) • dekompenzacija srca (srËane greπke) • metali u organizmu (npr. metalne endoproteze) • trudnoÊa • pace-maker

Dijadinamske struje

Djelovanje

Galvanizacija niz desnu ruku

Galvanizacija je primjena niskofrekventne, konstantne istosmjerne struje putem elektroda u terapijske svrhe, najËeπÊe pomoÊu dviju jednako velikih elektroda u obliku uzduæne ili popreËne galvanizacije. PopreËnom galvanizacijomu, koju obiËno koristimo kod dublje boli, postiæemo bolji terapijski uËinak jer se prostrujava cijelo tijelo izmeu elektroda. Postoji i tzv. toËkasta galvanizacija koju primjenjujemo kada æelimo tretirati pojedine bolne toËke, tj. manje povrπine tijela i kada je bol viπe povrπinski lokalizirana. U nekim sluËajevima elektrode treba posebno oblikovati zbog specifiËnosti dijela tijela na koji æelimo primijeniti struju (npr. Bergonijeva polumaska koju koristimo kod tretmana neuralgije nervusa trigeminusa ili ©Ëerbakov ovratnik kad

22 VA©E ZDRAVLJE #39

• na motorne æivce: poveÊava podraæljivost i provodljivosti motornih æivaca i miπiÊa • na vazomotorne æivce: poboljπava cirkulaciju • na bol: smanjuje bol (analgetsko djelovanje) • na srediπnji æivËani sustav: ovisno o poloæaju elektroda, umirujuÊi ili podraæujuÊi uËinak

Indikacije • mlohava pareza perifernih æivaca (poliomijelitis, polineuritis, traumatska oπteÊenja) • reumatske bolesti • neuritis, neuralgija, mialgija, artralgija, upale tetiva i tetivnih ovojnica • upalne, degenerativne i vazomotorne bolesti krvnih æila

Kontraindikacije • febrilna stanja i opÊa iscrpljenost organizma

Primjena dijadinamske struje na slabinski dio kraljeænice

Dijadinamske struje su niskofrekventne, poluvalno ili punovalno ispravljene struje sinusoidnog oblika, frekvencije 50-100 Hz (poluvalne - 50 Hz, punovalne -100 Hz). Modulirane su po frekvenciji i jaËini, uz kombinaciju dviju frekvencija koje se ritmiËki izmjenjuju. Danas se primjenjuju uglavnom Ëetiri strujne kombinacije, odnosno modulacije, a najpoznatija je modulacija 4 koja se primjenjuje kao elektroblokada.

Djelovanje • smanjuje bol (analgetsko djelovanje) • poboljπava cirkulaciju (πiri krvne æile)

FIZIKALNA TERAPIJA

• na popreËno-prugastu muskulaturu (miπiÊe pod utjecajem naπe volje): smanjivanje prevelike napetosti miπiÊa • kod uklanjanja edema i hematoma • na glatku muskulaturu (miπiÊe koji nisu pod utjecajem naπe volje): smanjivanje spazma æeluca, crijeva, mokraÊnog mjehura • uspostavljanje ravnoteæe æivËanog sustava (migrena, periferni cirkulatorni poremeÊaji na osnovi ateroskleroze, Bürgerova bolest, Raynaudova bolest, Sudeckova distrofija...)

Indikacije • bolni sindromi kraljeænice (vratne i slabinske) • nagnjeËenja mekih struktura, istegnuÊa zglobova i ozljede miπiÊa • edemi • periartritis (bolno rame) • cirkulatorni poremeÊaji (Bürgerova bolest, Raynaudova bolest, Sudeckova distrofija) • poremeÊaji opskrbe vezivnog tkiva (smanjivanje tonusa spastiËne muskulature) • kroniËna opstipacija • bronhalna astma • herpes zoster

se interferencija dogaa u dubini tkiva, pa ih joπ zovemo endogenim strujama.

Tehnike primjene S obzirom na tehniku primjene, razlikuju se tri vrste interferencija:

StatiËka ili stabilna interferencija najËeπÊe se primjenjuje tako πto na podruËje koje æelimo tretirati stavimo Ëetiri elektrode pa se oba strujna kruga kriæaju na podruËju najveÊe boli

KinetiËka ili mobilna interferencija sastoji se u stalnom mijenjanju mjesta za vrijeme tetmana, pa se odreeno podruËje terapijski obuhvaÊa sa svih strana; u tu svrhu sluæimo se elektrodama poput rukavice koje terapeut navuËe na ruke i Ëini pokrete u razliËitim smjerovima, a ujedno vrπi odreeni pritisak na tkivo DinamiËka interferencija poboljπava djelovanje interferentnih struja prilagoavanjem i ritmiËkim mijenjanjem interferentnih vektora.

Interferentne struje Interferentne struje su struje s najdubljim djelovanjem i primjenjuju se na raznim mjestima ovisno o lokalizaciji i vrsti patoloπkog procesa, odnosno tegoba. Rezultat su kriæanja dviju sinusoidnih, izmjeniËnih, srednjofrekventnih struja koje se meusobno preklapaju u intenzitetu, frekvenciji i fazi. Ta

Indikacije • kroniËna bolna stanja (lumbago, lumboishijalgija) • izvanzglobni reumatizam (mialgija, miozitis, periartritis, epikondilitis) • degenerativne bolesti zglobova (artroze razliËite lokalizacije) • neuralgije i neuritisi • upalne bolesti u stadiju zaljeËenja (reumatoidni artritis, psorijatiËni artritis, ankilozantni spondilitis) • posttraumatska stanja (uglavnom radi stimulacije zarastanja kosti i uklanjanja cirkulatornih poremeÊaja) • bolesti krvnih æila i smetnje cirkulacije (Bürgerova bolest, Raynaudov sindrom) • poremeÊaji tonusa crijeva (smanjen ili poveÊan tonus - napetost) • ginekoloπke bolesti (upala jajnika, menstruacijske smetnje, spazmi)

Kontraindikacije

Kontraindikacije • febrilna stanja i opÊa iscrpljenost organizma • maligni tumor na mjestu primjene • krvarenje ili sklonost krvarenju • akutna upala (npr. pluÊa, zglobova...) • dekompenzacija srca (srËane greπke) • metali u organizmu (npr. metalne endoproteze) • trudnoÊa • pace-maker

jakost struje nego πto se moæe primijeniti kod dijadinamskih struja ili standardne interferentne struje. Tako se postiæe veÊi terapijski uËinak u dubini tkiva.

Primjena interferentnih struja na koljenski zglob

Djelovanje Iako je sliËno djelovanju dijadinamskih struja, postoje razlike u naËinu primjene i lokalizaciji djelovanja, odnosno postiæe se dublje djelovanje i bolja podnoπljivost. Mogu se primijeniti s vibracijskom masaæom, s tim da je prije provedbe potrebno odrediti frekvenciju vibracije koja se prilagoava indikaciji. Time se poboljπava uËinak interferentnih struja jer se smanjuje podraæaj osjeta, pa bolesnici mogu podnijeti veÊu

• akutni i subakutni tromboflebitis • Parkinsonova bolest • spastiËka oduzetost (npr. poveÊan tonus miπiÊa kao posljedica moædanog udara) • febrilna stanja i opÊa iscrpljenost organizma • maligni tumor na mjestu primjene • krvarenje ili sklonost krvarenju • akutne upale (npr. pluÊa, zglobova...) • dekompenzacija srca (srËane greπke) • trudnoÊa

Vaæno: Metalna tijela u tkivima nisu kontraindikacija za primjenu interferentnih struja, jer kod njihove primjene ne nastaje oπteÊenje tkiva kao kod istosmjernih struja.

U sljedeÊem broju: McKenzie koncept - metoda manualne terapije

#39 VA©E ZDRAVLJE 23

Bolesti srca i krvnih æila suvremeni ubojica broj jedan

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, spec. internist i kardiolog, proËelnik Odjela za koronarnu intenzivnu skrb i aritmije KBC Zagreb - Rebro i predsjednik Hrvatskoga kardioloπkog druπtva

Bolesti srca i krvnih æila, od kojih umire svaki drugi stanovnik tzv. industrijaliziranoga svijeta, predstavljaju „ubojicu broj jedan” suvremenoga Ëovjeka. Ponajprije se misli na srËani infarkt i moædani udar. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godiπnje umre oko 17 milijuna ljudi, od toga pet milijuna u Europi. U Hrvatskoj svake godine umre oko 27.000 osoba, πto znaËi da je i u nas svaka druga smrt prouzroËena bolestima srca i krvnih æila.

SrËani i moædani udar mogu se predvidjeti SrËani i moædani udar uvelike su posljedica nezdravih æivotnih navika i stresa, o Ëemu neizravno govori podatak da je poËetkom dvadesetoga stoljeÊa samo desetak posto smrtnih sluËajeva bilo izazvano srËanoæilnim bolestima. Premda naslijee ima odreeni utjecaj na pojavu srËanoga i moædanog udara, Ëesto se precjenjuje utjecaj genetike. Najnovija istraæivanja donose da je rijeË o bolestima koje je moguÊe predvidjeti, pa sukladno tomu i sprijeËiti. Prema studiji Interheart, dosad najveÊem epidemioloπkom istraæivanju razvoja koronarnih bolesti (na viπe od 15.000 ispitanika iz 52 zemlje svijeta neovisno o spolnim, dobnim i 26 VA©E ZDRAVLJE #39

etniËkim razlikama), moæe se razluËiti devet bitnih, neovisnih Ëimbenika rizika za nastanak srËanog infarkta: • omjer lipoproteina ApoB/ApoA1 • puπenje • πeÊerna bolest • poviπen krvni tlak (arterijska hipertenzija) • pretilost (osobito tzv. trbuπni tip pretilosti koji se moæe izraziti opsegom struka) • nepovoljne psihosocijalne okolnosti, tj. kroniËni stres • nedostatan i neredovit unos voÊa i povrÊa • tjelesna neaktivnost • neuzimanje dnevnih, malih koliËina alkoholnih piÊa. Ovo posljednje moæe biti prijeporno, jer implicira svakodnevno pijenje. No, posrijedi su male koliËine alkoholnih piÊa, primjerice jedna do dvije Ëaπe vina ili æestokoga piÊa.

Premda genetika ima odreeni utjecaj na pojavu srËanoga i moædanog udara, Ëesto se precjenjuje njezin utjecaj, a najnovija istraæivanja donose da je rijeË o bolestima koje je moguÊe predvidjeti, pa sukladno tomu i sprijeËiti

VeÊe koliËine alkohola djeluju suprotno, oπteÊuju i ostale organe, osobito jetru i mozak. Devet spomenutih Ëinitelja nabrojano je redoslijedom prema njihovu relativnom utjecaju na sveukupni, tzv. atribucijski rizik, kojim se moæe razlikovati populacija koja Êe s velikom vjerojatnoπÊu razviti infarkt miokarda u odnosu na populaciju u kojoj je spomenuta vjerojatnost bitno manja. Valja istaknuti da se prema rezultatima studije, infarkt miokarda moæe predvidjeti sa 90-postotnom sigurnoπÊu! Upravo je zbog toga jedna od najbitnijih zadaÊa ne samo kardiologije, nego i obiteljske i πkolske medicine, javnoga zdravstva, politike i medija osmisliti i sprovesti djelotvornu prevenciju infarkta miokarda, to viπe πto je dobro poznato da se iste mjere odnose i na uËinkovitu prevenciju moædanoga udara i svih drugih komplikacija ateroskleroze. Pritom je vrlo vaæno zdravstveno prosvjeÊivanje puËanstva, koje mora postati svjesno da su zdravlje pojedinca i njegova dugovjeËnost u velikoj mjeri u njegovim rukama, unatoË nasljednim Ëimbenicima koji mogu biti povoljni ili nepovoljni, ali igraju bitno manju ulogu u kardiovaskularnom riziku nego πto se misli. Zdravom prehranom, redovitom tjelovjeæbom, nepuπenjem, ranim prepoznavanjem i pomnim lijeËenjem πeÊerne bolesti i arterijske

zdravlje zahtijeva kvalitetu

Zaπto su

tlakomjeri najbolji?

Jer su jedini digitalni tlakomjeri koji su zadovoljili sve kriterije najmjerodavnijih svjetskih institucija. Omron HEM-705 CP

European Society of Hypertension Scientific Newsletter Update on Hypertension Management 2002:3: No.12

Omron HEM-722 C

HOME BLOOD PRESURE MONITORING Henrik Reims1, Sverre E. Kjelasen1, Giuseppe Mancia2. Department of Cardiology, Ullevaal University Hospital, Oslo and2 Clinica Medica, Ospedale San Gerardo, Univ. Milan

Omron HEM-735 C Omron HEM-713 C Omron HEM-737 Intellisense Tbl.2 Automatski ureaji preporuËeni od ESH (European Society of Hypertension) (27)

„Prema izvjeπtaju Europskog druπtva za hipertenziju iz 2002. godine, od 23 ispitana ureaja samo je 5 ispunjavalo kriterije i dobilo preporuku za uporabu, a svih pet je pripadalo tvrtki” ®

Prim. mr. sc. Gordana Borπo, dr. med., spec. internist-nefrolog Klinika za unutarnje bolesti KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Gdje je mjesto samostalnom mjerenju arterijskog tlaka u novim smjernicama Europskog druπtva za hipertenziju- 2003. godina HINEKA 7/8 prosinac 2003.

Nova cesta 52, 10000 Zagreb / tel: ++385 (0)1 368 96 66 / tel: ++385 (0)1 368 96 99

KARDIOLOGIJA

hipertenzije te stvaranjem æivotnoga okruæenja bez prekomjerna ili kroniËnog stresa, mogu se vrlo djelotvorno sprijeËiti srËani i moædani udar. Uz to, prihvaÊanje zdravoga naËina æivota donosi i viπe æivotnoga zadovoljstva i bolju kakvoÊu æivljenja.

Procjena kardiovaskularnog rizika Pri sistematskim pregledima, odnosno posjetima lijeËnicima opÊe medicine ili obiteljskim, πkolskim i studentskim lijeËnicima te, naravno, internistima, kardiolozima, ali i lijeËnicima ostalih profila, nezaobilazan postupak trebala bi biti procjena pojedinaËnoga kardiovaskularnog rizika. U tu su svrhu veÊ godinama u uporabi tzv. alati za procjenu rizika. To su uglavnom razliËite tablice ili brojËani indeksi koji se izraËunavaju prema dobro definiranom protokolu. Oni kazuju kolika je vjerojatnost (obiËno u postotcima) da neka osoba oboli i/ili umre od infarkta miokarda (i/ili moædanog udara) tijekom iduÊih deset godina. Moæe se i predviati kako Êe se promijeniti pojedinaËni rizik ukloni li dotiËna osoba jedan ili viπe riziËnih Ëinitelja koji ulaze u sveukupni izraËun njezina rizika. U Europi je donedavno najviπe u uporabi bila tzv. European Coronary Risk Chart, gdje se 10-godiπnji apsolutni rizik obolijevanja ili smrti od infarkta miokarda jednostavno moæe oËitati na tablici, ovisno o spolu, dobi, puπenju odnosno nepuπenju, sistoliËkome arterijskom tlaku i vrijednosti ukupnoga kolesterola u krvi. Postoje i inaËice tablice namijenjene pojedincima koji potjeËu iz populacija veÊega rizika (uglavnom sjeverna Europa i tzv. tranzicijske zemlje), odnosno manjega rizika (juænoeuropske ili mediteranske razvijene zemlje). Jedna od posljednjih jesu tablice Score namijenjene izraËunu pojedinaËnoga 10-godiπnjega rizika obolijevanja

28 VA©E ZDRAVLJE #39

od smrtonosne kardiovaskularne bolesti, na temelju prethodno spomenutih elemenata. Europsko kardioloπko druπtvo u travnju ove godine objavilo je odliËan raËunalni program Heart Score koji se temelji na navedenim tablicama, ali lijeËniku i bolesniku pruæa mnogo viπe. Uz procjenu 10-godiπnjeg rizika obolijevanja od fatalne kardiovaskularne bolesti, moæe se dobiti i uvid u kojoj mjeri pojedini Ëinitelj rizika igra ulogu u sveukupnome riziku za neku osobu te postavljati prevencijske i terapijske ciljeve, odnosno na kontrolnim pregledima pratiti krivulju kretanja rizika u pojedinoga pacijenta. U program su ukljuËene i najnovije Smjernice Europskoga kardioloπkog druπtva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, pa pacijent moæe dobiti individualno prilagoene upute kako djelotvorno smanjiti rizik smrti zbog srËanoga ili moædanog udara.

Hrvatsko kardioloπko druπtvo Hrvatsko kardioloπko druπtvo glavna je strukovna udruga u podruËju kardiovaskularne medicine u nas. Stoga kao punopravni Ëlan Europskoga kardioloπkog druπtva priprema hrvatsku verziju programa Heart Score, koju Êe uskoro objaviti u javnosti i dati na uporabu svim zainteresiranim domaÊim medicinskim ustanovama i lijeËnicima. Uz to, jedno je od najaktivnijih struËnih medicinskih druπtava u nas te nastoji mobilizirati zdravstvene djelatnike svih profila, javnost i politiËare, kako bi se do kraja osvijestila vaænost sprjeËavanja i lijeËenja kardiovaskularnih bolesti za sveukupno zdravlje i æivot nacije. Novost u radu druπtva jest objavljivanje Smjernica za dijagnostiku i lijeËenje zatajivanja srca, arterijske hipertenzije te akutnoga infarkta miokarda. Temelje se na Smjernicama Europskoga kardioloπkog druπtva, uz komentare ili dodatke koji se odnose

na neke naπe specifiËnosti. Desetog prosinca 2004. objavili smo i Smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti - cjelovito ali i priruËno, „dæepno” izdanje. Planiramo osnovati ligu srËanih bolesnika, odnosno udrugu za zdravlje srca i krvnih æila, ali i mnoge druge aktivnosti: plan intervencijskoga lijeËenja akutnog infarkta miokarda za πto veÊi broj ljudi, jedinstven registar oboljelih od akutnog infarkta miokarda, registar bolesnika s kroniËnim zatajivanjem srca... Nastojimo time hrvatsku preventivnu i kurativnu kardiologiju u najkraÊem moguÊem vremenu svrstati uz bok najrazvijenijih zemalja Europe. Smatramo kako tako najviπe moæemo pridonijeti ukljuËivanju Hrvatske u moderno, civilizacijsko, europsko okruæenje. Uz naglasak na preventivni aspekt kardiologije, nastojimo uËiniti bitne pomake i u lijeËenju vaænih kardioloπkih entiteta, osobito infarkta miokarda. U nas su, na æalost, velike razlike u dostupnosti kardioloπkih ustanova i kakvoÊi lijeËenja te opasne, potencijalno smrtonosne bolesti. One su uvjetovane zemljopisno, tj. udaljenoπÊu od intervencijskih kardioloπkih centara, gdje se infarkt miokarda lijeËi perkutanim (kateterskim) zahvatom - snimanjem koronarnih arterija, otkrivanjem koronarke koja je okludirana i odgovorna za infarkt te njezinim otvaranjem, πirenjem i postavljanjem potporne umetnice (stent). Naπe je izaslanstvo potkraj studenoga razgovaralo s ministrom zdravstva i socijalne skrbi, prof. dr. A. Hebrangom, koji je s oduπevljenjem prihvatio naπ projekt i obeÊao novac izvan bolniËkih limita za njegovu realizaciju. Projekt Êe u prvoj fazi obuhvatiti Zagreb s prstenom polumjera 150 km, potom Rijeku i njezino gravitacijsko podruËje. Time Êemo postiÊi golem napredak u naπoj kardiologiji i medicini opÊenito, pa stoga istinski zahvaljujemo ministru na potpori i razumijevanju.

Kisik

izvor energije, zdravlja i vitalnosti Alma Roæman, dr. med., spec. za pluÊne bolesti i tuberkulozu, Poliklinika za bolesti diπnog sustava, Prilaz baruna FilipoviÊa 11, Zagreb

Ljudski organizam mora se putem

krvotoka kontinuirano opskrbljivati kisikom jer u tijelu ne postoji ni najmanja rezerva kisika

Primarni je uvjet za zdravlje ljudskog organizma opskrba stanica kisikom koji kroz kemijske procese postaje izvor energije nuæne za odræanje æivota. Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa. Stabilizira æivËani sustav i djeluje smirujuÊe, uniπtava anaerobne bakterije (koje se odræavaju bez kisika), viruse i parazite, snaæan je detoksifikator, tj. neutralizira toksine i uklanja πtetne slobodne radikale iz organizma. U Ëovjeka se apsorpcija kisika dogaa u pluÊima, a putem krvi se prenosi u pojedine organe. Glavni nosaË kisika krvlju je hemoglobin.

30 VA©E ZDRAVLJE #39

Razlikujemo vanjsko disanje kojim se provodi izmjena kisika i ugljiËnog dioksida izmeu atmosfere i pluÊa, i staniËno disanje kao oksidativni proces Ëija je posljedica oslobaanje energije. Ljudski se organizam putem krvotoka mora kontinuirano opskrbljivati kisikom jer u tijelu ne postoji ni najmanja rezerva kisika. Njegov manjak u krvi naziva se hipoksemija, a uzrokuje je manjak kisika u pluÊima (hipoksija). Na æalost, naËin æivota suvremenog Ëovjeka koji podrazumijeva brze i nekvalitetne obroke (primjerice, fast food), puπenje, stres, fiziËku

neaktivnost, oneËiπÊenje okoliπa dovodi do smanjenja koliËine kisika u organizmu. Postoje i stanja koja najËeπÊe uzrokuju hipoksiju, primjerice, kroniËne pluÊne bolesti (astma i kroniËna opstrukcijska bolest pluÊa, cistiËna i druge fibroze, oπteÊenje stanica pluÊa u sazrijevanju), cirkulacijski poremeÊaji, popuπtanje srca, a svoj doprinos mogu dati i boravak na visinama, jako fiziËko optereÊenje, rad u umjetno ventiliranim zgradama i mnogi drugi Ëinitelji.

KratkoroËne i dugoroËne posljedice manjka Bez dovoljno kisika stanice postaju sve slabije i podloænije razvoju bolesti. Prvi simptomi manjka kisika u organizmu su umor, slabost, osjeÊaj hladnoÊe, slabljenje pamÊenja i koncentracije, lupanje srca, bolovi u miπiÊima, bljedilo, vrtoglavica, razdraæljivost, Ëeste infekcije, pojaËano luËenje æeluËane kiseline. Nadalje, manjak kisika u organizmu dovodi do depresije, srËanih bolesti, probavnih tegoba, bolesti diπnih puteva, kroniËnih infekcija, bolnih, upaljenih i nateËenih zglobova, opÊe slabosti i karcinoma. Primjerice, srËani udar uzrokuje smanjen dotok kisika u srËani miπiÊ zbog zaËepljenih koronarnih arterija,

πto rezultira jakim bolovima u prsiπtu, a na mjestu prestanka opskrbe kisikom ostaje trajno oπteÊenje. Hipoksija stimulira simpatiËki æivËani sustav πto izaziva ubrzan rad srca i dovodi do umora srËanog miπiÊa, a pojava nepravilnosti u srËanom ritmu posljedica je popuπtanja srËanog miπiÊa πto dovodi do razvoja pluÊnog edema i edema na periferiji. Niska razina kisika omoguÊuje oπteÊenim stanicama da se razmnoæavaju i stvaraju nakupine i izrasline, a dolazi i do smanjenja apsorpcije vaænih vitamina, minerala i drugih nutrijenata.

Blokada enzima - put prema bolesti U posljednjih 30 godina bitno se poveÊao broj πtetnih, toksiËnih i kancerogenih tvari u zraku, vodi i na tlu, koje Ëovjek svakodnevno unosi u organizam disanjem, hranom i piÊem. Toksini predstavljaju ozbiljan atak na naπ metabolizam. OπteÊuju i uniπtavaju vitalne enzime, osobito enzime respiratornog lanca u stanicama, πto dalje pogaa staniËno disanje i energetski potencijal za osnovne procese u organizmu (stvaranje ugljikohidrata, masti, proteina). Deaktivacijom i blokiranjem enzima kao prirodnih nositelja zdravlja sprjeËavaju se oksidacijski procesi pomoÊu kojih se u organizmu stvara energija i odstranjuju toksini. Tako se energija ne moæe u dovoljnoj mjeri stvarati i pohranjivati, pa organizam ostaje bez osnovnog preduvjeta zdravlja i postaje podloæan bolestima. Ako je posrijedi istodobno smanjenje kisika i poviπenje ugljiËnog dioksida u krvi, nedostatak kisika u organizmu moæe se nadoknaditi pomoÊu aparata za oksigenaciju. Ali postoji li izoliran manjak kisika, ne moæe se regulirati dovodom kisika iz umjetnog izvora nego samo poboljπanjem cirkulacije kako bi se uËinkovitije iskoristio raspoloæivi kisik u organizmu.

32 Vlastiti dom

oaza pozitivne energije Mnogo je razloga za zabrinutost zbog oneËiπÊenja okoliπa, sve izrazitijeg u veÊim gradovima. OneËiπÊenje vode i zraka te prisutnost pesticida postali su obiljeæja i ruralnih sredina. Od 1965. do danas identificirano je viπe od 4.000.000 razliËitih kemijskih supstancija u naπem okruæenju koje πtetno utjeËu na zdravlje Ëovjeka. Toj se listi svakog tjedna pridruæuje 6000 novih kemijskih supstancija zagaivaËa. Neke su ameriËke znanstvene studije objavile da je prosjeËan Amerikanac dnevno izloæen utjecaju viπe od 50.000 razliËitih kemijskih supstancija, a da od toga viπe od 3000 unesu u organizam putem hrane. AmeriËka agencija za zaπtitu okoliπa izvijestila je da se u masnom tkivu gotovo svakog Amerikanca moæe potvrditi prisutnost viπe od 30 kemijskih supstancija koje potencijalno mogu djelovati kancerogeno. ZvuËi jezivo, zar ne? No, πto je svakodnevnica napetija, to nam je potrebnija oaza mira u naπem domu, prostor koji odiπe Ëi-

stoÊom, zdravljem i pozitivnom energijom koja nas opuπta i puni baterije. Ali, i tamo nas Ëeka puno posla... Na zapadu, uz more objavljenih priruËnika i savjeta, postoje i znanstvene institucije koje se bave higijenom stanovanja. Tako je u Bostonu, u sklopu Simmons visoke πkole, osnovan Centar za higijenu doma i okoliπa, Ëiji je osnovni cilj sluæiti kao nacionalni i internacionalni referentni centar za higijenu doma. Doktorica bioloπkih znanosti Elizabeth Scot, jedna od suosnivaËica Centra za higijenu doma i okoliπa, izjavila je da se prevencijom, odræavanjem primjerene higijenske razine u kuÊanstvima moæe bitno utjecati na poboljπanje zdravlja ljudi i na smanjenje broja bolesti. Centar donosi preporuke kako najuËinkovitije odræavati higijenu doma, organizira treninge, provodi znanstvena istraæivanja u podruËjima vezanim uz higijenu doma, ispravnost pripremanja hrane u kuÊanstvima i zdrav naËin æivljenja.

Nema boljeg mjesta za poËetak borbe protiv oneËiπÊenja od vlastitog doma 32 VA©E ZDRAVLJE #39

Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Sam svoj majstor Nema boljeg mjesta za poËetak borbe protiv sveopÊeg oneËiπÊenja od vlastitog doma. »iπÊenje i odræavanje dobrih higijenskih uvjeta u vlastitom domu pomoÊi Êe da se u njemu osjeÊate bolje i zdravije. O higijeni doma morate poËeti razmiπljati veÊ od trenutka kada poËnete opremati stan. Opredijelite se za πto viπe prirodnih materijala, ravnih ploha, za predmete Ëije odræavanje ne guta vaπu energiju. Za πto racionalnije i uËinkovitije koriπtenje svoje energije, poslove u kuÊanstvu treba organizirati tako da ih podijelite na one koje Ëinite svakodnevno, tjedno, mjeseËno, sezonski i godiπnje, te da pravilno postavite prioritete. A troπkovi? Iako su suvremena sredstva za ËiπÊenje skupa, pridræavanjem nekih jednostavnih smjernica vaπ Êe stan blistati uz minimalna sredstva.

Osnovni uvjet dobre higijene je ukloniti moguÊnost prijenosa bakterija. - Da si olakπate, poËnite s otklanjanjem nereda. Uklonite sve πto je suviπno, πto ne upotrebljavate svakodnevno, sve Ëemu je istekao rok trajanja. Organizirajte stvari, grupirajte ih prema namjeni i uËestalosti koriπtenja. To Êe vam uπtedjeti energiju i olakπati poslove.

Svakodnevni poslovi • namjeπtanje kreveta i posteljine - prozraËite ih dok provodite jutarnju toaletu • pospremanje odjeÊe • pranje posua, praænjenje pepeljara - ako puπite, radite na tome da prestanete puπiti ili ograniËite prostor gdje puπite; to nipoπto ne smije biti prostor gdje spavate ili gdje borave mala djeca, jer su tako i ona izloæena pasivnom puπenju • usisavanje - navika da se obuÊa pri ulasku u dom odlaæe i zamjenjuje papuËama, koja je na istoku tradicija, dobra je preporuka za jednostavnije i lakπe odræavanje primjerene razine higijene • prozraËivanje - zraËenje najmanje pola sata dnevno prostora gdje spavamo, boravimo i kuhamo smanjuje vlaænost i sprjeËava razvoj mikroorganizama; ili najmanje 10 minuta propuha koji je daleko manje opasan po zdravlje nego ustajao zrak i otrovi poput ugljiËnog dioksida koji izdiπemo i koji se gomila u stalno zatvorenom prostoru • ËiπÊenje sanitarija - kaæe se da se po tom prostoru cijeni dostignuta razina kulture stanovanja • ureenje mjesta gdje boravi kuÊni ljubimac • ekrani, mobilni telefoni, mikrovalne peÊnice, TV - samo su vidljivi dio tehnike koja dodatno oneËiπÊuju emitirajuÊi zraËenja koja ne primjeÊujete, ali osjeÊa ih vaπe tijelo, pogotovo dugoroËno.

Tjedni poslovi • usisavanje - moæe postati tjedni posao ako usvojite naviku izuvanja nakon dolaska izvana • prebrisavanje povrπina krpom namoËenom u deterdæent

• pranje rublja - jedna od lakπih obveza otkad je stroj za pranje rublja postao standard opreme naπih domova • ËiπÊenje πtednjaka i hladnjaka - moæete rabiti i rastvor sode bikarbone koja uz dezinfekcijsko ima i dobra svojstva uklanjanja neugodnih mirisa • ËiπÊenje i dezificiranje kante za otpatke - poklopac je obvezan • ËiπÊenje okuÊnice ako æivite u kuÊi

MjeseËni poslovi • ËiπÊenje ostave, hladnjaka, filtra za pranje i suπenje rublja, pospremanje ormara, laπtenje namjeπtaja i podova

Sezonski poslovi • pranje zastora i prozora - probajte s vodom u koju ste dodali neπto octa • ËiπÊenje vodovodnih odvoda • pospremanje ormara i zamjena sezonske odjeÊe - prije odlaganja u spremiπte odjeÊu obvezno oprati ili odnijeti na kemijsko ËiπÊenje • odmrzavanje i temeljito ËiπÊenje hladnjaka • ËiπÊenje sustava za grijanje

Godiπnji poslovi • bojanje zidova, ËiÊenje povrπina koje se nalaze ispod ili iza veÊih komada namjeπtaja, dubinsko ËiπÊenje tepiha i tapeciranog namjeπtaja, ËiπÊenje dimnjaka i ventilacijskih odvoda, servisiranje plinskih i elektriËnih aparata. Iako su kultura æivljenja i odnos prema higijeni doma individualnog karaktera, njima pokazujemo kako sami sebe vrednujemo i koliko sami sebe cijenimo!

Ako vas muËi grlobolja... Kod nadraæene sluznice grla, usne πupljine i zubnog mesa vaæno je reagirati odmah Kao posljedica oslabljena imuniteta i virusne ili bakterijske infekcije uz grlobolju se uobiËajeno javljaju πmrcanje, zaËepljen nos, kihanje, kaπalj, umor, malaksalost i Ëesto poviπena temperatura. Iako se simptomi prehlade i gripe u odreenom dijelu poklapaju, kod gripe su ipak redovito jaËeg intenziteta i dugotrajniji. Imate li simptome prehlade ili gripe, ne morate se odmah javiti lijeËniku ako ste inaËe dobrog zdravlja. Simptomi obiËno traju nekoliko dana, najdulje tjedan. Svakako nastojte izbjeÊi antibiotike, jer su najËeπÊe posrijedi virusne infekcije na koje nemaju nikakva utjecaja. Primjena antibiotika opravdana je samo u sluËaju dokazane bakterijske superinfekcije. Grlobolja je simptom upale sluznice ædrijela i oËituje se crvenilom, πkakljanjem, peckanjem i bolovima u grlu. U mnogim sluËajevima praÊena je oteæanim gutanjem, a nerijetko i promjenama na glasnicama uz promuklost sve do gubitka glasa.

Djelotvorna pomoÊ nadraæenoj sluznici Kod nadraæene sluznice grla, usne πupljine i zubnog mesa vaæno je reagirati odmah, πto znaËi uzimati puno tekuÊine u obliku biljnih Ëajeva ili toplih napitaka koji vlaæe i griju sluznicu uz blagotvoran uËinak aktivnih sastojaka.

34 VA©E ZDRAVLJE #39

Kao djelotvornu pomoÊ preporuËujemo i Dr. Theiss Angi Sept pastile za grlo. Sadræe djelotvornu kombinaciju aktivnih tvari diklorbenzilalkohola, mentola i anetola. Diklorbenzilalkohol je antiseptik πirokog spektra koji uËinkovito sprjeËava upalu grla i usne πupljine. ZahvaljujuÊi mentolu, Dr. Theiss Angi Sept pastile preporuËuju se za grlobolju praÊenu kaπljem i zaËepljenjem nosa, jer mentol olakπava iskaπljavanje, pomaæe proËiπÊavanje nosa i blago anestezira. Anetol (dobiven iz eteriËnog ulja aniπa) pomaæe iskaπljavanje i ima antibakterijski uËinak. Odrasli i djeca starija od πest godina uzimaju po jednu Dr. Theiss Angi Sept pastilu za grlo svaka dva, tri sata, otapajuÊi je polagano u ustima. Mogu se koristiti istodobno s drugim lijekovima. Dr. Theiss Angi Sept pastile, sanddorn - Sadræe visokovrijedan koncentrat soka plodova biljke sanddorn (Hippophae rhamnoides). Plodovi te biljke, koja raste na pjeskovitim podruËjima Sjevernog mora, vrlo su bogat prirodni izvor brojnih vitamina i flavonoida. Zbog visokog sadræaja C vitamina i crveno-æutih plodova, sanddorn se joπ naziva limun sjevera. U usporedbi s limunom i naranËom, koji na 100 g sadræe 60-80 mg C vitamina, sadræaj u plodovima sanddorna penje se na Ëak 900 mg! Osim vitamina C, plod biljke sanddorn sadræi karotin (provitamin A), vitamine B1, B2, B6, B12, E, bioflavonoide, fitosterine, minerale (osobito kalcij i magnezij) i elemente u tragovima, pa su njegove bobice idealan prirodni antioksidans. Pastile su ugodna okusa koji podsjeÊa na naranËu. Dr. Theiss Angi Sept pastile, med i lipov cvijet - Sadræe med, neizostavno prirodno sredstvo protiv prehlade i gripe, te prirodnu aromu lipovog cvijeta koji dodatno smiruje grlobolju. Brzo djeluju, dobro se podnose i ugodna su okusa. Dr. Theiss Angi Sept pastile, limun - Zbog visokog sadræaja vitamina C limun se tradicionalno koristi za jaËanje otpornosti organizma. Prirodne arome limete i crvene naranËe daju osvjeæavajuÊi i aromatiËan okus. Pastile djeluju

NOVsOtile,

24 pa usa 5 ok

trenutaËno, dobro se podnose i ugodna su okusa. Dr. Theiss Angi Sept pastile, kadulja - Sadræe prirodnu aromu kadulje Ëije je blagotvorno djelovanje na sluznicu usne πupljine i ædrijela stoljeÊima poznato. Dodatak eukaliptusa pojaËava djelovanje na prohodnost diπnih puteva. Kadulja je stara ljekovita biljka, koju su u Zapadnu Europu donijeli vjerojatno Rimljani iz sredozemnih zemalja preko Alpa. Joπ se u srednjem vijeku uzgajala i cijenila zbog svojih ljekovitih svojstava. Od mnogih vrsta kadulje, za ljekovite svrhe prikladne su samo Salvia officinalis i Salvia triloba. Upravo je Salvia officinalis najprikladniji prirodni lijek protiv promuklosti i grlobolje (upale grkljana, ædrijela, mandula). ZahvaljujuÊi eteriËnim uljima djeluje protuupalno, antibakterijski i antiseptiËki. Vrijednost eteriËnog ulja kadulje odreuje se prema koliËini njezine glavne sastavnice - tujona. Najviπe tujona od svih vrsta ima dalmatinska kadulja (Salvia officinalis ssp. minor), i to u koliËini od 40 do 60 posto. Dalmatinska kadulja u svijetu je iznimno cijenjena, jer uzgoj kadulje ne daje eteriËno ulje zadovoljavajuÊe kakvoÊe. U Dr. Theiss Angi Sept pastilama s okusom kadulje koristi se najkvalitetnija dalmatinska kadulja πto jamËi izuzetnu djelotvornost i ugodan aromatiËan okus. Uz Dr.Theiss Angi Sept pastile s okusom kadulje moæete pripremiti i infuz s toplom vodom i listovima kadulje koji ostavite da odstoji pet mi-

nuta. Kad se malo ohladi, isperite grlo πalicom tog Ëaja. Popratni osjeÊaj stezanja u grlu koji je ljekovit, ali djeci osobito neugodan, moæete ublaæiti pripremite li Ëaj od listova kadulje i kamilice. Ispiranje grla mora se ponoviti svakih jedan do dva sata inaËe nema koristi. Joπ je jednostavnije pripremiti gotovu otopinu za ispiranje grla s ekstraktima kadulje i kamilice. Odrasli koji se ne æele odreÊi radikalnog lijeËenja mogu ispirati grlo Dr. Theiss ©vedskom gorËicom, koju neÊe progutati ili Êe je pak progutati u malim koliËinama. Takav naËin lijeËenja djeluje vrlo brzo. Kadulja je pogodna i za tretiranje upale zubnog mesa, pa se tako, primjerice, povlaËenje zubnog mesa i mjesta pritiska proteze mogu ispirati Ëajem kadulje. Pomaæe i u uklanjanju neugodna zadaha, a upotrebljava se i kao sredstvo protiv grËeva i nadimanja. Jedna πalica Ëaja kadulje nekoliko puta na dan, pola sata prije jela, moæe puno pomoÊi. Ipak, taj bi se Ëaj trebao piti samo povremeno, u sluËaju potrebe. Osim πto je ljekovita, kadulja ima i vaænu ulogu u profinjenoj kuhinji (talijanski specijalitet - πpageti sa svjeæom kaduljom). Dr. Theiss Angi Sept pastile, viπnja - Plod viπnje bogat je vitaminima i mineralima. Sadræi i antocianine te moÊne antioksidanse koji imaju protuupalni uËinak. Kombinacija eteriËnog ulja paprene metvice i aniπa uz diklorbenzilalkohol potencira antiseptiËno i protuupalno djelovanje. Imaju brzo djelovanje i ugodna su okusa.

Potraæite u svim ljekarnama i biljnim drogerijama! Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

www.naturprodukt.hr PRAVI PROIZVODI ZA VA© USPJEH

d.o.o. za trgovinu HRVATSKA #38 VA©E ZDRAVLJE 35

36 Bore

nemoguÊe sprijeËiti, ali moguÊe odgoditi Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/466 70 62, www.manuelasapro.hr

Kako bismo odgodili nastanak i

umanjili vidljivost bora, koæu valja poËeti njegovati joπ dok nema znakova njihova nastanka

36 VA©E ZDRAVLJE #39

Koæa je podloæna prirodnom procesu starenja koje se kod nekih oËituje ranije, a kod nekih kasnije, ovisno o nizu unutarnjih i vanjskih Ëimbenika, tako da nema precizna odreivanja starosne dobi nastanka bora. NajveÊi vanjski utjecaj imaju ultraljubiËaste (UV) zrake, Ëije djelovanje uzrokuje pojaËano stvaranje slobodnih radikala i isuπivanje epidermalnog sloja, πto dovodi do oπteÊenja vlakana kolagena i elastina u vezivnom tkivu koæe. Koæa gubi tonus, postaje mlohava, a bore sve vidljivije.

Genetska predispozicija i hormoni (DHEA, melatonin, somatotropin i osobito spolni hormoni androgeni, estrogeni i progesteron) uvelike utjeËu na poËetak i tijek nastanka bora. Smanjenjem estrogenih i androgenih hormona epidermalni sloj koæe postaje tanak i osjetljiv jer gubi velik dio masnoÊa odgovornih, meu ostalim, i za tonus koæe. Istodobno se smanjuje proizvodnja sebuma (loja) koji prirodno podmazuje koæu i stvara zaπtitni film protiv isuπivanja te je Ëuva od mehaniËkih oπteÊenja. Manjak tih hormona sprjeËava ili znatno smanjuje sintezu kolagena i elastina te onemoguÊuje sintezu hijaluronske kiseline koja ima vaænu ulogu u zadræavanju vlaænosti koæe. Nepravilna prehrana, siromaπna vitaminima (osobito vitaminima A, B, C, E i H) znatno utjeËe na proizvodnju spomenutih hormona te na mnoge metaboliËke reakcije koje se ne mogu pravilno odvijati zbog njihova deficita.

Genetska predispozicija i hormoni (DHEA, melatonin, somatotropin i osobito spolni hormoni androgeni, estrogeni i progesteron) uvelike utjeËu na poËetak i tijek nastanka bora UËinite pravu stvar u pravo vrijeme Osim svega navedenoga, jedan je od presudnih Ëimbenika za nastanak bora pravilna i pravodobna njega koæe. Kako bismo odgodili nastanak bora i umanjili njihovu vidljivost, koæu valja poËeti njegovati joπ dok nema znakova njihova nastanka. Bore moæemo tretirati na nekoliko naËina. Kao πto moæemo uËvrstiti bedra, tako moæemo oblikovati lice primjenjujuÊi razliËite metode nekirurπkog liftinga, vitaminske i kolagenske tretmane te razliËite tehnike masaæe. Nekirurπki lifting lica zapravo je elektroterapijski tretman s niskofrekventnim strujama koji se provodi pomoÊu visokosofisticiranih aparata. Elektroimpulsima se stimuliraju sve stanice koæe i miπiÊi, Ëime se poboljπava mikrocirkulacija i limfna drenaæa, πto osigurava pravilan dotok hranjivih tvari i kisika u svaku stanicu, a istodobno pospjeπuje otplavljivanje toksina, slobodnih radikala i ostalih nusprodukata metabolizma iz stanica koæe. Tako potiËemo bræu regeneraciju koæe, obnavljanje kolagena i elastina, a miπiÊima vraÊamo njihovu prirodnu napetost (tonus). Bore postaju pliÊe i manje vidljive, a lice zategnuto i glatko. Iako se radi u kurama, jako dobar i vidljiv uËinak postiæe se veÊ nakon prvog tretmana.

Elektroimpulsima se stimuliraju sve stanice koæe i miπiÊi, Ëime se poboljπava mikrocirkulacija i limfna drenaæa, πto osigurava pravilan dotok hranjivih tvari i kisika u svaku stanicu, a istodobno pospjeπuje otplavljivanje toksina, slobodnih radikala i ostalih nusprodukata metabolizma iz stanica koæe Jedna je od novijih preparativnih metoda tretman posebnim supstancijama (koncentracija heksapeptida i πest razliËitih aminokiselina) koje djeluju poput botulinum toksina, tj. sprjeËavaju kontrakciju miπiÊa. MiπiÊi se opuπtaju i tako izravnavaju mimiËke bore. Nema toksiËnog djelovanja ni neæeljenih posljedica. Za popunjavanje i „peglanje” bora koristi se i tretman hijaluronskom kiselinom. UËinkoviti su i tretmani na bazi antioksidanata poput tretmana vitaminima A, C i E, morskim kolagenom i kamenicama, kao i na bazi voÊnih kiselina koji pospjeπuju regeneraciju koæe, usporavajuÊi nastanak bora, odnosno ublaæavajuÊi postojeÊe. Vrlo je uËinkovita redovita ruËna masaæa lica, posebno u prevenciji nastanka bora. Vjeπte ruke vaπe kozmetiËarke mogu redovitom masaæom na potpuno prirodan i vrlo ugodan naËin odræati napetost miπiÊa lica i tako sprijeËiti nastanak bora. Nikako ne smijemo zaboraviti da na nastanak bora uvelike utjeËe i prehrana. Rezultati najnovijih istraæivanja, provedenih u Australiji, Indoneziji i ©vedskoj, pokazuju da najmanje bora imaju ljudi koji su tijekom æivota preteæno jeli voÊe, zeleno povrÊe, jaja, ribu, mahunarke i maslinovo ulje. Ljude koji na jelovniku veÊinom imaju crveno meso, margarin, maslac, puno ugljikohidrata... Ëeka mnogo veÊi problem s borama. Stoga preporuËujemo da πto viπe jedete voÊa i povrÊa te pripremate hranu na maslinovu ulju jer su to prirodni izvori vitamina A, C, E i drugih antioksidanata.

Nepravilna prehrana, siromaπna vitaminima znatno utjeËe na proizvodnju hormona, te na mnoge metaboliËke reakcije koje se ne mogu pravilno odvijati zbog njihova deficita

Æelim istaknuti da kod bora vrijedi stara poslovica „bolje sprijeËiti nego lijeËiti”, pa zato, ako ste u kasnim dvadesetim, ne oklijevajte jer prve bore vrlo bi se skoro mogle pojaviti.

40 Moæe li se iskorijeniti disleksija? mr. sc. Nataπa ©uniÊ TadiÊ, prof., logopedska ordinacija za terapiju glasa i govora „Logoped”, BelostenËeva 3, Zagreb, tel. 01/466 62 22, tel./fax: 01/466 60 51, e-mail: logoped@zg.htnet.hr, www.logoped.hr

NASA predstavila tehnike vjeæbi astronauta s privremenom disleksijom izazvanom duljim boravkom u besteæinskom stanju 40 VA©E ZDRAVLJE #39

Disleksija Êe biti iskorijenjena do kraja stoljeÊa. Kod djece joπ ovog desetljeÊa, i to uz pomoÊ vjeæbi koje su koristili NASA-ini astronauti. Djeca koja provedu samo tri tjedna vjeæbajuÊi nevjerojatno napreduju u Ëitanju i pisanju. »ak 97 posto njih pokazuje zadivljujuÊe rezultate nakon tri mjeseca - tvrde u Centru za istraæivanje u WarWickshireu (SAD).

LOGOPEDIJA

skrining djece s disleksijom i propisane su im odreene fiziËke vjeæbe, koje mogu biti u kategoriji lakπih ili teæih. Kao primjer lakπih navode da dijete mora prebaciti jedan predmet iza lea iz jedne ruke u drugu, a teæe vjeæbe zahtijevaju prebacivanje teπke torbe iz jedne ruke u drugu, ispod razine oËiju, kad se stoji na jednoj nozi na jastuku, a da se pritom Ëita ono πto piπe na ploËi. Britanska udruga za disleksiju izjavila je: „Iako se vjeæbe Ëine jednostavnima, vrlo su uËinkovite i daju rezultate”. IstraæivaËi i vanjski suradnici uoËili su napredak u knjiæevnosti, matematici (diskalkulija) i vizualnoj memoriji, ali i u brzini procesiranja informacija. Britanski logopedi savjetuju da treba biti iznimno paæljiv kad je rijeË quick-fix napretku, pa su tako strukturirali program temeljen na fonetiËkim strukturama i individualnim tretmanima koji daju uËinkovite rezultate. Centar je osnovao Wynford Dore, Ëija je kÊer imala disleksiju i koji je izjavio: „Nema potrebe da djeca danas prolaze sve ono πto je proπla moja kÊer. U kratkom vremenu postigli smo rezultate o kojima se moæe samo sanjati!”

NASA je predstavila tehnike vjeæbi astronauta koji imaju tzv. oblik privremene disleksije izazvane duljim boravkom u besteæinskom stanju. To uzrokuje privremenu blokadu nekih sinaptiËkih veza u malome mozgu (cerebelumu) u kojem se nalaze centri πto upravljaju koordinacijom. Vjeæbe se temelje na „podsjeÊanju” mozga na praÊenje tjelesnih mehanizama zaduæenih za ravnoteæu, ukljuËujuÊi i koordinaciju oËiju. U privatnom Centru za disleksiju, dispraksiju i poremeÊaj paænje (ADD - attention deficit disorder) u Kenilworthu (Velika Britnija) koriπteno je oko 100.000 NASA-inih aparata za

Nakon preliminarnih istraæivanja, u Centru su odluËili proπiriti istraæivanje na πiru populaciju. Sudjelovat Êe mnogo viπe djece, postojat Êe kontrolna skupina i primjenjivat Êe se standardizirani testovi koji su mnogo precizniji u mjerenju socijalnog i intelektualnog aspekta u djece. Prvi rezultati bit Êe predstavljeni za nekoliko mjeseci na nacionalnoj konferenciji Britanske udruge za disleksiju, koja je pokazala velik interes za ovaj projekt. Britanska udruga za disleksiju smatra kako bi bilo od velike pomoÊi sa skriningom krenuti veÊ u osnovnoj πkoli, u dobi od πest do 10 godina, a svako bi dijete bilo testirano ne dulje od 90 sekundi. NASA se, meutim, ograuje od takvog tipa testiranja djece.

Prema miπljenju svjetskih struËnjaka, pristup disleksiji podrazumijeva rad na ublaæavanju simptoma dezorijentacije u simbolima teksta, lakπem otkrivanju znaËenja rijeËi te razumijevanju cjeline proËitanoga StruËnjaci se snaæno protive „novom lijeku” za disleksiju, tvrdeÊi da su troπkovi preveliki i da se nezrelost moædanih funkcija ne moæe „izlijeËiti” jednim tretmanom kod djece bilo s disleksijom, dispraksijom, poremeÊajem paænje (ADD) ili poremeÊajem paænje i koncentracije (ADHD). OpÊenito, prema miπljenju svjetskih struËnjaka, pristup disleksiji podrazumijeva rad na ublaæavanju simptoma dezorijentacije u simbolima teksta, lakπem otkrivanju znaËenja rijeËi te razumijevanju cjeline proËitanoga. Najnovija istraæivanja potvruju da uzrok disleksije moæe biti smanjenje sive tvari u mozgu, a talijanski neurolozi doπli su do spoznaje da je smanjenje sive moædane tvari usko vezano s podruËjem jeziËnog procesuiranja kod djece s genetskim predispozicijama. Taj podatak prenesen je NASA-i i Britanskoj udruzi za disleksiju kao informacija vaæna za daljnja istraæivanja. U svakom sluËaju, roditelji mogu puno pomoÊi paæljivim pristupanjem djeci s disleksijom, ohrabrivanjem, poticanjem i nagraivanjem za svaki mali napredak koji dijete postigne. Statistike pokazuju da oko 10 posto britanske populacije vjeruje da ima disleksiju, a Ëetiri posto njih da Ëak ima ozbiljnije oblike te bolesti. Oko 70 - 80 posto zatvorenika je dislektiËno, πto pokazuje koliki financijski teret druπtvu predstavlja disleksija.

#39 VA©E ZDRAVLJE 41

42 Korist ili πteta od soje?

Tomislav KuπeviÊ

Soja je nekad u prehrani bila poznata uglavnom samo u azijskim zemljama, jer su njezini fermentirani proizvodi bogati bjelanËevinama

Sve veÊa primjena soje u prehrani

dopunjavali prehranu temeljenu veÊinom na riæi. No, zahvaljujuÊi relativno jeftinoj proizvodnji i sastavu (bje-

upuÊuje na nuænost upoznavanja

lanËevinama najbogatija biljka), ta se mahunarka proπirila diljem svijeta i njezini su proizvodi (ili pojedini

s moguÊim πtetnim posljedicama konzumiranja te mahunarke 42 VA©E ZDRAVLJE #39

izolati) naπli πiroku primjenu u ljudskoj prehrani. Na træiπtu je danas velik broj industrijskih prehrambenih proizvoda koji sadræe neke od sojinih proizvoda.

NUTRICIONIZAM

Od korisnih do nepoæeljnih sastojaka Uza spomenute relativno velike koliËine bjelanËevina, soja sadræi vrlo korisne omega-3 masne kiseline te Ëitav niz drugih korisnih biljnih tvari (tzv. fitonutrijenata). Proglaπenje soje vrijednom prehrambenom namirnicom s antikarcinogenim svojstvima i elementima koji smanjuju πtetni kolesterol u krvi (LDL) djelomiËno je temeljeno na odreenim segmentima znanstvenih istraæivanja, a djelomiËno na propagandnom marketingu danas snaæne industrije, proizvodnje soje. No, uz korisne sastojke, soja i njezini proizvodi sadræe relativno velik broj za Ëovjeka nepovoljnih i opasnih tvari, koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Kako se o takvim nepovoljnim uËincima soje premalo govori u javnosti, nuæno je upozoriti one koji je konzumiraju o moguÊim zdravstvenim posljedicama. NajËeπÊi su konzumenti soje vegetarijanci (zbog deficita bjelanËevina u njihovoj prehrani), ali broj konzumenata svakim danom raste, jer se mnogi sojini proizvodi kao izolati dodaju industrijski pripremljenoj hrani. Nepovoljne uËinke sastojaka soje i njezinih proizvoda

nerala u organizmu, kao πto su kalcij, magnezij, bakar, æeljezo i cink. Nedostatak tih minerala u organizmu izaziva brojne zdravstvene poremeÊaje i razvoj Ëitavog spektra bolesti. Sojin pitat vrlo je otporan na tehniku redukcije, kao πto je dugo i lagano kuhanje, koje je inaËe dopuπteno kod ostalih mahunarki.

moæemo podijeliti u dvije glavne skupine: - nepovoljni sastojci sjemena soje - nepovoljni sastojci izolata, tj. proizvoda izdvojenih iz soje.

Nepovoljni sastojci sjemena soje - pitiËna kiselina (u obliku pitata) - inhibitori enzima u procesu probave - hemaglutinin - izoflavoni - genetski modificirane vrste soje - herbicidi i pesticidi primijenjeni u proizvodnji soje. PitiËna kiselina je toksiËna tvar koja se u soji nalazi u obliku pitata. Prisutna je u ljuskama svih sjemenki i mahunarki, ali ne u takvim koliËinama kao kod soje i u obliku neπto drukËijih spojeva. Ta kiselina sprjeËava apsorpciju nekih esencijalnih mi-

Sjeme soje sadræi i snaæne inhibitore nekih enzima, poput tripsina, koji je nuæan za probavu bjelanËevina. UobiËajeno kuhanje ne deaktivira te „antinutrijente”, koji mogu uzrokovati ozbiljne æeluËane poremeÊaje, smanjujuÊi razgradnju bjelanËevina i dovodeÊi organizam u stanje kroniËnog manjka aminokiselina. Hemaglutinin je sastojak sjemena soje koji u krvi potiËe stvaranje tvari koje sljepljuju crvena krvna zrnca, πto onemoguÊuje ispravnu apsorpciju kisika i njegovu distribuciju stanicama organizma. Najkontroverzniji sastojci sjemena soje su neki izoflavoni (fitoestrogeni), poput genisteina i daidzeina. Genistein se pokazao kao inhibitor tirozin kinaze, enzima bitnog u procesu koriπtenja esencijalne aminokiseline tirozina u mozgu, Ëiji je utjecaj

iznimno vaæan za funkciju tiroidnih hormona i mnoge druge funkcije organizma. Utjecaj izoflavona na smanjenje funkcije tiroidne ælijezde izaziva razvoj hipotireoze. Kako je funkcija tiroidne ælijezde vrlo vaæna za razvoj mozga djece u najranijoj dobi, a posebno u prvih 12 tjedana trudnoÊe, pretjerano konzumiranje soje i njezinih proizvoda za trudnoÊe moæe izazvati πtete u razvoju mozga djeteta i poremeÊaj reproduktivnih organa. Neka istraæivanja kod djece pokazala su da je pri konzumaciji dvije Ëaπe sojinog mlijeka na dan koncentracija fitoestrogena u krvi ekstremno visoka (13.000 do 22.000 puta veÊa od prirodne koncentracije ljudskog hormona estrogena u toj dobi). Iako je djelovanje fitoestrogena gotovo 1000 puta slabije od estrogena, ipak su takve koncentracije fitoestrogena iznimno visoke. Istraæivanja takoer pokazuju da fitoestrogeni kod odraslih ljudi izazivaju demenciju. Pokazalo se da muπkarci koji konzumiraju tofu (proizvod fermentirane soje) barem dva puta tjedno tijekom 30 godina imaju nepovratna oπteÊenja i smanjenja volumena mozga, koje je ekvivalent pribliæno pet godina starijem mozgu. Uz to, vjerojatnost pojave Alzheimerove bolesti kod takvih ljudi raste 2,4 puta, kao i vjerojatnost Parkinsonove bolesti i depresije. Kako ti fitoestrogeni mogu konkurirati prirodnom ljudskom hormonu estrogenu, oni kod æena inhibiraju prirodni estrogen, a kod muπkaraca enzimsku aktivnost aromataze, koja pretvara testosteron u estradiol. Time fitoestrogeni remete suptilnu hormonalnu ravnoteæu, izazivajuÊi brojne poremeÊaje. Gotovo 99 posto danas proizvedene soje je genetski modificirana (GM) i predstavlja velik izvor alergija kod ljudske populacije koja konzumira sojine proizvode. Tako je, primjerice, soja postala drugi najËeπÊi alergen u SAD-u. U nekim vrstama GM soje (npr. Monsanto RR) znatno je po-

veÊan sadræaj inhibitora tripsina (za 27 posto). Soja je i jedna od najzagaenijih vrsta hrane herbicidima i pesticidima i kao takva vrlo opasna za zdravlje. Kao nepovoljan element navodi se i sinergistiËko djelovanje nekih herbicida koji dodatno poveÊavaju ionako visok sadræaj fitoestrogena u sjemenu soje.

Nepovoljni sastojci izolata soje Za skupinu nepovoljnih uËinaka u izolatima soje i drugim sojinim proizvodima dobivenim na industrijski naËin moæemo navesti sljedeÊe. Inhibitori tripsina nisu posve uklonjeni u visokotemperaturnim procesima dobivanja koncentrata proteina i njihov sadræaj varira od proizvoaËa do proizvoaËa. U visokotemperaturnim procesima proizvodnje stradaju neke esencijalne aminokiseline, kao πto je lizin. Za procesa rasprπivanja stvaraju se nitrozamini, spojevi proteina i nitrita, koji su karcinogeni. Tijekom alkalnog procesa, kojim se odstranjuje kiselina potrebna u procesu separacije, stvara se toksin lizinoalanin uz redukciju aminokiseline cisteina. U procesu separacije ulja koriste se razna otapala (kao heksan), koja uvijek ostanu kao otrovi u finalnom produktu. Svi finalni produkti soje, koji nemaju u sebi masnoÊe, sadræe tragove karcinogenih otapala. Zbog visokotemperaturne obrade u proizvodima soje koji sadræe masnoÊe sa znatnim sadræajem omega-6 i omega-3 masnih kiselina, prirodni cis-oblik nezasiÊenih masnih kiselina prelazi u πtetan trans-oblik. Kiselina koja se koristi u procesu separacije proteina otapa aluminij sa stijenki spremnika i dovodi do visokih razina opasnog aluminija u finalnom produktu, koji je i do 100 puta veÊi od sadræaja u soji prije procesiranja.

Zbog popravljanja okusa dodaju se raznovrsni, Ëesto i problematiËni aditivi, najËeπÊe E 621 - mono-natrijev glutamat, koji moæe biti alergen i koji u mnogim zemljama nije dopuπten u hrani za malu djecu i mladeæ.

Ipak ne svakodnevno Fermentacijom soje deaktiviraju se pitati, inhibitori enzima tripsina, te hemaglutinin, koji se inaËe preradom i kuhanjem ne mogu ukloniti. Meutim, iako se ove tvari fermentacijom bitno smanjuju, one nisu potpuno uklonjene ni u nekim fermentiranim proizvodima soje (npr. tofu). Samo nakon dugog razdoblja fermentacije proizvoda soje (miso, natto ili tempeh), oni su dovoljno uklonjeni da bi se ti proizvodi s aspekta navedenih sastojaka mogli ocijeniti povoljnim za prehranu. Neka istraæivanja pokazuju da ljudi koji se stalno hrane sojinim proizvodima zbog sadræaja fitoestrogena imaju neπto manju uËestalost pojave raka dojke (æene) i raka prostate (muπkarci), ali zato veÊu uËestalost pojave raka tiroidne ælijezde i probavnih organa (ukljuËujuÊi rak æeluca, jednjaka, guπteraËe i jetre). Na æalost, mora se ustvrditi da soja kao biljka s visokim sadræajem bjelanËevina i ostalim korisnim nutrijentima, od koje se mnogo oËekivalo u ljudskoj prehrani, zasad, dok se ne pronau uËinkovitiji naËini odstranjenja πtetnih sastojaka, uz izvjesne korisne ima i priliËno mnogo πtetnih posljedica. Iako su joπ u tijeku mnoga istraæivanja u Americi, Velikoj Britaniji, Japanu, Australiji i Novom Zelandu o πtetnim utjecajima soje i njezinih proizvoda, ono πto je poznato dovoljno je za zakljuËak da soja i njezini proizvodi ne bi trebali biti dio svakodnevne prehrane, a da je treba potpuno izbaciti iz prehrane trudnica i djece, jer moæe dovesti do ozbiljnih posljedica u razvoju mozga i reproduktivnih organa, kao i mnogih drugih poremeÊaja. Neka istraæivanja pokazuju da se osim razvoja poremeÊaja u radu πtitne ælijezde, javlja i rani pubertet kod djevojËica (razvoj grudi i pubiËne dlakavost) Ëak i u dobi do tri godine kod jedan posto, odnosno do osam godina kod 15 posto bijele i 48 posto crne djece. Uz to, u vrlo ranoj djeËjoj dobi javlja se πeÊerna bolest, promjene u æivËanom sustavu, ekstremni emocionalni poremeÊaji, astma, problemi imunoloπkog sustava, infantilna leukemija, smanjeni fertilitet, probavni poremeÊaji i drugo. Valja stoga zakljuËiti da je, kao i u svim ostalim aspektima æivota, umjerenost iznimno vaæna. Mnogo smo se puta uvjerili u to kako pretjerivanje ima negativan predznak, pa je stoga preporuËljivo uvijek imati na umu da svaka tvar uz korisne moæe imati i πtetne uËinke. Drugim rijeËima, svaki lijek, ovisno o dozi, moæe biti i otrov.

Jeste li opsjednuti zdravom prehranom? Izvor: Women‘s Health, rujan 2004. Prilagodila: Carmen Rivier Zurak, dr. med., Oktal Pharma

VeÊina nas poznaje pojam zdrave prehrane, ali πto ako netko pretjera sa zdravom hranom? I πto ako ste ta osoba upravo vi? OrtoreksiËari su patoloπki fiksirani na konzumaciju zdrave hrane, njihov koncept zdrave hrane toliko je ekstreman da to postaje opsesija.

Igra uma Premda zvuËi sliËno anoreksiji, temeljna motivacija kod ortoreksije potpuno je razliËita. „Ortoreksija je Ëesto samo izvor psiholoπkog distresa, a ne fiziËka opasnost”, objaπnjava dr. Steven Bratman, kalifornijski praktiËar alternativne medicine, koji je prvi 1997. osmislio termin. Nakon rada kao kuhar i uzgajivaË organske hrane u jednoj newyorπkoj komuni, Bratmen je postao svjestan rata meu ljudima koji zagovaraju konradiktorne nutritivne teorije. Bez obzira na to jesu li vegeterijanci, vegani, pristaπe sirove hrane ili makrobiotike, razliËite grupe ljudi inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima. Bratman je prepoznao da ta pravila nekima od njih poËinju dominirati æivotom.

On vjeruje da ortoreksija poËinje priliËno nevino kao æelja da se prebrodi kroniËna bolest ili popravi opÊenito zdravstveno stanje. S namjerom ukidanja nezdravih prehrambenih navika, neki ljudi paralelno razviju osjeÊaj nadmoÊi nad onima koji jedu tzv. brzu, nezdravu hranu. „©to jesti, koliko i koje su posljedice nepravilne prehrane, vremenom postaje sve veÊi dio dnevnih preokupacija ortoreksiËara”, kaæe Bratman. Oni konaËno dolaze do toËke kada veÊinu vremena troπe na planiranje, kupnju i konzumaciju obroka. Dr. Bratman vjeruje da ljudi koji su opsjednuti zdravom prehranom zaista imaju problem i trebaju se ozbiljno tretirati, poput anoreksiËara i bulimiËara.

©to je ortoreksija? Ortoreksija je sloæenica nastala od grËke rijeËi ORTHOS πto znaËi ispravan i OREXIS πto znaËi apetit. Dok anoreksiËar æeli smanjiti tjelesnu teæinu, ortoreksiËar se æeli osjeÊati Ëisto, zdravo i prirodno.

Pedantni ste pri izboru prave hrane? Ne jedete viπe s uæitkom? Moæda patite od ortoreksije 46 VA©E ZDRAVLJE #39

Je li ortoreksija bolest? Specijalisti vjeruju da joπ ne postoji dovoljno istraæivanja tog trenda da bi se potvrdilo da je ortoreksija poremeÊaj prehrane. Steve Bloomfield, glasnogovornik Udruæenja za poremeÊaje prehrane, kaæe: „Ortoreksia nervosa nije poremeÊaj prehrane i ne razvija se zbog niske razine osjeÊaja samopoπtovanja. To je termin koji je uveo dr. Bratman za svoju knjigu Health Food Junkies: Overcoming The Obsession With Healthy Eating. Dodaje da ortoreksija moæe voditi u poremeÊaj prehrane kako prehrana postaje sve rafiniranija, a sa stajaliπta roditelja ili partnera postaje sliËna anoreksiji”. Kate Trotter, glavna dijetetiËarka bolnice Mandsley u Londonu, vidjela je kako æelja za zdravom hranom moæe izmaknuti kontroli. „S jedne strane ljudi su svjesni da je njihov izbor hrane zdrav i normalan, a s druge neki rade takve restrikcije u prehrani da gube na teæini”, kaæe. „Trenutak kada prehrana postaje nezdrava jest onaj kada se poËinje sukobljavati s normalnim æivotom. Ako vaπ druπtveni i obiteljski æivot poËinju patiti isto kao i vaπe zdravlje, onda vjerojatno imate problem”, nastavlja ona. „Mnogi ljudi poËinju restrikciju u prehrani izbacivanjem odreene hrane kao πto su grickalice i Ëokolada, a zatim ostalu masnu hranu, ali ako ste opsesivni, nakon toga moæete potpuno izbaciti masnoÊu, pa i cijele grupe namirnica.”

NUTRICIONIZAM

Bratmanov test za

ORTOREKSIJU Ako odgovorite potvrdno na viπe od Ëetiri pitanja, moæda imate simptome poremeÊaja ortoreksia nervosa.

Vaæno je uæivati u jelu „Za ljude je vaæno da uæivaju u hrani”, kaæe nutricionistiËki znanstvenik Brigit McKevith s britanske nutricionistiËke zaklade (British Nutritional Foundation). „Konzumacija hrane je socijalna prilika i ako su ljudi previπe restriktivni u pogledu hrane koju konzumiraju, moæda propuπtaju vaæan meuodnos s prijateljima i obitelji. Savjetovala bih da se ne iz-

Ispovijest C. B., 33 godine, objaπnjava simptome osobe koja je graniËno opsesivna s hranom „Svjesna sam hrane, s obzirom na to da sam kao tinejdæerica patila od anoreksije i ne vjerujem da vas, gledano psiholoπki, taj problem ikada napuπta. U to vrijeme sam iz prehrane izbacila sve masnoÊe, ali danas sam svjesna toga da izbacivanje cijelih grupa namirnica ima neæeljene uËinke na moje hormone i koæu. OsjeÊam da sam graniËno opsesivna u usporedbi sa svojim prijateljima, a i moj suprug kaæe da nikad nije zdravije jeo nego otkako se oæenio, ali

bacuju cijele grupe namirnica (npr. mlijeËni proizvodi ili æitarice) ako za to ne postoji stvarna medicinska indikacija.” „Ali ako ste izbacili iz svoje prehrane cijele grupe namirnica, razmislite o posjetu dijetetiËaru, koji Êe raditi s vama na pokuπaju ponovnoga postupnog uvoenja izbaËenih namirnica”, dodaje Kate Trotter.

1. Troπite li viπe od tri sata dnevno razmiπljajuÊi o zdravoj hrani?

2. PrimjeÊujete li kako planirate

obroke za nekoliko dana unaprijed?

3. Je li vam prehrambena vrije-

dnost obroka vaænija od uæivanja u jelu?

4. Je li vam kvaliteta æivota sniæena otkad se poveÊala kvaliteta vaπe prehrane?

5. Jeste li u posljednje vrijeme smatra da je izbor hrane koju jedemo vrlo ograniËen. Odbijajanje hrane iz restorana i nije neki problem s obzirom na to da ja uopÊe ne jedem izvan kuÊe. Jednostavno, tada ne mogu opravdati kalorije i to me Ëini bolesnom. Dræavni podaci kaæu da je svaka treÊa osoba pretila, pa ja drugima mogu izgledati kao krajnost. Ne mislim da imam problem i osjeÊam da mogu kontrolirati prehranu i zdravlje puno bolje nego prije. Danas mi je dovoljno da odem u teretanu i rijeπim se viπka kilograma koje mislim da sam namaknula.”

postali stroæi prema izboru hrane?

6. Poboljπava li vam konzumaci-

ja zdrave hrane osjeÊaj samopoπtovanja?

7. Jeste li se radi konzumacije

„prave” hrane odrekli hrane u kojoj ste uæivali?

8. Prave li vam prehrambene

navike teπkoÊe u konzumaciji hrane izvan kuÊe, udaljavajuÊi vas od obitelji i prijatelja?

9. OsjeÊate li ikad krivnju ako tu i tamo „skrenete” od svojih pravila?

10. OsjeÊate li potpun mir i kontrolu nad samim sobom ako jedete zdravo?

#39 VA©E ZDRAVLJE 47

Abeceda zdravlja istina o probioticima

doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ, spec. internist gastroenterolog, KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12

Zbog niza prednosti dobre se bakterije, tj. probiotici, dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir Na prste jedne ruke moæemo nabrojati osobe koje vole tmurne jesenske dane i zimsku hladnoÊu. I to ne samo zbog sve kraÊih dana i duljeg zadræavanja u zatvorenom prostoru, zbog Ëega nam, htjeli ili ne, pada raspoloæenje, nego i zbog raznih infekcija koje nose sa sobom. No, tvrde znanstvenici, i tome moæemo doskoËiti podizanjem tjelesne obrane na najviπu razinu, tj. osposobljavanjem i jaËanjem organizma za borbu protiv nepoæeljnih mikroorganizama iz okoliπa - parazita, virusa, loπih bakterija... Ono πto je najbolje u cijeloj priËi jest da nam dobre bakterije mogu olakπati zadatak. Evo i zaπto. Naπa tjelesna obrana posljedica je sloæene meuigre razliËitih organa, stanica i molekula koji zajedniËki djeluju protiv raznih Ëimbenika koje naπ imuni sustav prepoznaje kao strane. Pritom limfni organi i limfne stanice Ëine temelj naπega obrambenog sustava, Ëiji je vaæan dio probavni sustav, posebno crijeva. Mnogi navode da su crijeva Ëovjekov najveÊi organ

48 VA©E ZDRAVLJE #39

imunoloπkog sustava, koji ima presudnu ulogu u imunitetu steËenom tijekom æivota. Crijeva su domaÊin brojnim bakterijama. Prema podacima, u njima se nalazi oko 100 milijuna æivih bakterija (10 na 14 potenciju). Mnoge meu njima su tzv. korisne ili dobre bakterije, koje nam pomaæu da iz pojedenog obroka dobijemo sve potrebne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. I ne samo to. Zaustavljaju umnoæavanje tzv. loπih bakterija i sprjeËavaju njihovo djelovanje, πto pomaæe oËuvanju ravnoteæe mikroflore u crijevima, pospjeπuje rad imunoloπkog sustava i Ëuva nas od bolesti.

Prebiotici poboljπavaju preæivljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, sluæe im kao hrana i omoguÊuju njihov rast i aktivaciju u debelom crijevu

Goleme moÊi LGG-a Zbog niza prednosti dobre bakterije, drugim imenom probiotici, danas se dodaju u brojne prehrambene proizvode - mlijeko, sir, jogurt, acidofil, kefir... Neke od njih, primjerice iz sojeva Lactobacillus, dokazano Ëuvaju naπe zdravlje ako ih u organizam unesemo hranom ili dodacima prehrani. Najviπe pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (LGG). Brojna istraæivanja pokazuju da on na nekoliko naËina pomaæe naπem zdravlju: • PotiËe obrambeni odgovor poveÊavanjem broja antitijela u organizmu i djelovanjem specifiËnih obrambenih stanica, primjerice T limfocita, antiupalnih posrednika citokina i specifiËnih antitijela (IgA). • Sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela, vanjskih i unutarnjih, ukljuËivπi i potencijalne karcinogene. • Zaustavlja rast patogenih organizama, npr. Clostridium difficile, Ëime smanjuje nastanak i skraÊuje trajanje nekih proljeva. • Sudjeluje u proizvodnji kratkolanËanih masnih kiselina koje sluæe kao hrana stanicama sluznice crijeva, pa osigurava cjelovitost sluznice. • UtjeËe na sniæenje loπeg kolesterola, ali i odraæavanje ravnoteæe izmeu njega i dobrog kolesterola.

NUTRICIONIZAM

• Sudjeluje u sintezi vitamina i raporeivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu. • Poboljπava iskoriπtavanje kalcija i utjeËe na njegov metabolizam pa pomaæe u sprjeËavanju osteoporoze.

Proljev, alergija, kolitis, rak Kad se naruπi ravnoteæa mikroflore u crijevima pa nadvladaju loπe, patogene bakterije, moæe nas muËiti proljev ili moæe posrnuti naπ imunoloπki sustav. Tada se pojavljuje niz oboljenja, od najblaæih infekcija sve do prijelaza bakterija kroz stijenku crijeva i razvoja teπkih sustavnih upalnih komplikacija. Neravnoteæa crijevne mikroflore moæe biti krivac i za nastanak autoimunih bolesti, alergija, Ëak i raka. PobjedniËkom pohodu patogenih bakterija najviπe pridonose stres, neuravnoteæena prehrana, poviπena tjelesna temperatura i neki lijekovi, posebice antibiotici. S druge strane, redovito i dugotrajno uzimanje mlijeËnih proizvoda s probiotikom LGG-om dokazano odræava ravnoteæu dobrih i loπih bakterija u sluznici crijeva i pomaæe ne samo u sprjeËavanju nego i lijeËenju raznih poremeÊaja. Osim jaËanja imunoloπkog sustava, smanjuju i

Sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika, trebalo bi uvrstiti u dnevni æargon, a proizvode koji ga sadræe u svakodnevnu uporabu

simptome alergija, osobito kod djece. U medicini se ovi proizvodi koriste i za „obnavljanje” sluznice crijeva koja je bila izloæena stresu, pa Ëak i medicinskim terapijskim postupcima, primjerice zraËenju, antibioticima... Ne iznenauje ni Ëinjenica da redovito uzimanje proizvoda s LGGom kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu æeluca. Upravo je ona jedan od najËeπÊih uzroËnika vrijeda (Ëira) dvanaesnika i æeluca, a povezana je i s nastankom raka æeluca. Joπ se istraæuje uloga probiotika u sprjeËavanju upalnih bolesti crijeva, ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, ali i karcinogeneze. Sve viπe radova dovodi u vezu kontinuirano uzimanje probiotika i sniæenje pojave raka debelog crijeva, te sniæenje rizika od raka dojke.

Novo ime u prehrambenom rjeËniku PriËa o probioticima nije potpuna bez prebiotika. Iako ih razlikuje samo jedno slovo, rijeË je o dva razliËita svijeta. Prebiotici nisu æivi organizmi nego neprobavljivi sastojci hrane - biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica. Osim πto su hrana dobrim bakterijama u debelom crijevu, prebiotici poboljπavaju preæivljavanje probiotoka dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava, omoguÊuju njihovo naseljavanje i po potrebi rast i aktivaciju u mikroflori debelog crijeva. Pokazala su to istraæivanja provedena prije gotovo desetak godina. Zbog svega toga, moæemo reÊi da prebiotici posredno poboljπavaju naπe zdravlje. Fruktooligosaharidi se nalaze u

Organizam pod opsadom Naπ je imunoloπki sustav oslabljen kad razliËiti mikroorganizmi iz okoliπa uspiju nadvladati obrambene mehanizme pa u organizmu uzrokuju razliËite poremeÊaje, prije svega upale. Dodatno naπe tjelesne obrambene snage ugroæavaju: • stres • tjelesni napori • psihiËka optereÊenja • loπa prehrana • gladovanje • puπenje • alkohol

36.000 biljnih vrsta diljem svijeta. BuduÊi da ih enzimi gornjeg dijela probavnog sustava ne mogu probaviti, a jedan gram frukotooligosaharida ima samo 1,6 kcal, Ëesto se koriste kao niskokaloriËni i protukarijesni zaslaivaËi. Posebno su dobri za oboljele od πeÊerne bolesti jer ne potiËu izluËivanje inzulina. Osim toga, pomaæu odraæavanju ravnoteæe mikroflore crijeva, sniæenju ukupnog kolesterola i lipida u krvi, te poboljπavaju omjer dobrog i loπeg kolesterola. Brojne studije pokazuju da fruktooligosaharidi poveÊavaju apsorpciju minerala u organizmu, osobito kalcija i magnezija. Stoga, nikoga nije zaËudila ideja o sjedinjenju probiotika i prebiotika kako bi se postigla πto veÊa sinergijska moÊ, veÊa od zbroja njihovih pojedinaËnih uËinaka. Tako je i skovan pojam sinbiotik, koji se odnosi na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika i kojeg bi trebalo uvrstiti u dnevni æargon, a proizvode koji ga sadræe u svakodnevnu uporabu.

BioAktiv LGG Najpoznatiji probiotski proizvodi u Hrvatskoj su jogurti BioAktiv LGG. Svaki BioAktiv sadræi upravo preporuËenu dnevnu dozu probiotika LGG. Stoga se preporuËuje uzeti

50 VA©E ZDRAVLJE #39

barem jedan BioAktiv LGG svaki dan kako bi odræali ravnoteæu probavne mikroflore i time omoguÊili organizmu da razvija prirodni imunitet.

Mali test znanja 1. Uzimanjem jedne Cirkulin ArtiËoka draæeje nakon svakog obroka osigurat Êete: a) lakπu probavu teπke i masne hrane b) zdravu razinu kolesterola c) bolji protok æuËi d) zaπtitu jetrenih stanica e) sve navedeno

2. Jedna Cirkulin ArtiËoka draæeja sa-

dræi 400 mg koncentriranog ekstrakta artiËoke, πto odgovara: a) 3000 mg svjeæe artiËoke b) 4000 mg svjeæe artiËoke c) 5000 mg svjeæe artiËoke

3. Osim πto jaËaju imunitet, smanjuju

moguÊnost pojave bakterijskih i virusnih infekcija te poboljπavaju opÊe stanje organizma, Cirkulin »eπnjak draæeje dodatno omoguÊuju: a) oËuvanje zdravlja srca i krvnih æila b) sniæavanje poviπenoga krvnog tlaka c) poboljπanje cirkulacije i pamÊenja d) sniæavanje poviπene razine masnoÊa u krvi e) sve navedeno

4. Cirkulin »eπnjak draæeje odlikuju svi

ljekoviti uËinci Ëeπnjaka (osim neugodna mirisa), ali i: a) veliËina i oblik koji omoguÊuju lako gutanje b) neutralan okus c) dobra podnoπljivost d) poËetak djelovanja tek u crijevima e) sve navedeno

ToËni odgovori: 1e, 2c, 3e, 4e

54 Fenomeni obiËnog æivljenja dræati samoga sebe na oku

mr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Rijeka-Split-Osijek-Zagreb, vesna.augustinovic-fett@vt.htnet.hr

StaraËka dalekovidnost Ëudan je fenomen koji dolazi do izraæaja

i zahtijeva lijeËenje prije negoli uopÊe poËnu drugi procesi starenja 54 VA©E ZDRAVLJE #39

Zanimljivo je kako se naπ vizualni svijet veÊim dijelom æivota odvija izmeu dviju, relativno blizu postavljenih toËaka: najudaljenije i najbliæe toËke jasnog vida. Prva (punctum remotum) je najudaljenija toËka u prostoru koju vidimo jasno bez optiËkih pomagala. Druga (punctum proximum) oznaËava najbliæu udaljenost na kojoj vidimo jasno, pri Ëemu u najveÊoj moguÊoj mjeri koristimo akomodacijski sustav oka, tj. sloæeni mehanizam kojim oko fokusira bliske objekte. Izmeu njih se odvija naπ cijeli vizualno-spoznajni svijet. Udaljenost izmeu tih dviju toËaka je razliËita. Kod nekih ograniËena, a kod

OFTALMOLOGIJA

nekih se proteæe u beskonaËno. Kao uostalom i u drugim aspektima æivota. Uglavnom i opÊenito je skromnih dosega. A onda se jednoga dana (Ëitaj protokom vremena) te dvije toËke poËnu opasno pribliæavati jedna drugoj s tendencijom spajanja! Postavlja se pitanje hoÊe li nam to proπiriti ili suziti vidike? Zbivanje se, tako jednostavno, u æargonu Ëekaonica oËnih ambulanti naziva staraËka dalekovidnost, sindrom kratkih ruku, moje prve staraËke naoËale ili, za upuÊenije, presbyopia.

Vizualni nemir Djeca u rasponu tih dviju toËaka pronalaze razliËita divljenja; mladi pokuπavaju dodati neki novi smisao estetici uoËenoj izmeu tih dviju krajnosti; odrasli pak, u tom svijetu „od - do” neprestano umnoæavaju svoje sposobnosti, osluπkujuÊi u sebi (ponekad bolno) promjene. Tako to traje dobar dio æivota. Tako se sazrijeva, odrasta. U svemu tome ima neke nuænosti. Rijetke su druge varijante, iako ih ima. StaraËka dalekovidnost Ëudan je fenomen koji dolazi do izraæaja i zahtijeva lijeËenje prije negoli uopÊe zapoËnu drugi procesi starenja. Uglavnom se vjeruje da zakazuju fini mehanizmi kojima oko fokusira bliske objekte, tj. procesi akomodacije. Meutim, nije jasna precizna funkcionalna veza izmeu leÊe i miπiÊa koji sudjeluju u procesu njezine akomodacije kod gledanja bliskih predmeta. Mikroskopskim pregledom miπiÊa koji „stari” nisu uoËene ni strukturalne ni biokemijske promjene (na muskarinskim receptorima, ponaπanju acetil-kolina i sl.). Moæda su poremeÊaji akomodacije, pa prema tome i procesi koji dovode do staraËke dalekovidnosti evolucijski ru-

PreËesto su me tijekom svih ovih napornih godina pitali zaπto im nisam u stanju dati ispravne naoËale! Zaπto ne znam procijeniti πto je najbolje za njih? Zaπto ne podnose sliku svijeta kroz moje naoËale? Moæda zato jer do te slike svijeta treba doÊi kreÊuÊi se u svom tom kaosu nagomilana, nesreena iskustva! I jer je moæda, baπ u ovom trenutku, najlakπe odustati! Ili moæda samo napraviti stanku do (neke) nove godine? Sretno vam, ma πto odluËili!

diment koji nije iπao ukorak s naπom socijalnom evolucijom. Znate li πto se dogaa kada se spomenute dvije toËke spoje? Niste sigurni! Pisac teksta misli da se u tom trenutku susreÊemo sa sobom u zreloj fazi æivota, tj. ugledamo sebe u (Borgesovom) ogledalu! Ima neke logike da u tom trenutku svoga æivota najednom moramo sami sebe dræati na oku!

Svjetionici vlastitih dosega ©to mislite πto se dogodi kada se suoËimo sa samim sobom? Ovisi! Ako smo duπom i tijelom ponirali u ulogu æivota, uglavnom smo istroπeni i teπko sa sobom povezujemo sliku odraza u zrcalu! Ako smo uvijek bili na razini profesionalnosti, πto znaËi da smo cijeli æivot bili povrπni, uglavnom Êemo sretni nastaviti put prema dubokoj i sretnoj starosti! Nevjerojatno je koliko moderna komercijalna industrija ima samilosti prema objema kategorijama ljudi, raËunajuÊi ipak na onu potonju, tj. profesionalniju. Za njih je danas na raspolaganju spektar optiËkih pomagala Ëija korisnost, ljepota i raznolikost zbunjuju u svojoj brojnosti.

Dioptrijske naoËale za gledanje na daljinu ili one samo za rad na blizinu gotovo su stvar povijesti. Njihovo su mjesto zauzele neobiËno tanke i lagane progresivne leÊe, koje svojim optiËkim svojstvima omoguÊuju gledanje na sve udaljenosti, imitirajuÊi pritom proces prirodne akomodacije oka. Za one koji previπe ne vole naoËale kao modni rekvizit, na raspolaganju su kontaktne leÊe, dizajnirane upravo tako da ublaæuju poËetne probleme staraËke dalekovidnosti jer u strukturi imaju cijeli spektar dioptrija kroz koje usmjeravamo pogled. Lasersko skidanje staraËke dalekovidnosti u eksperimentalnoj je fazi i predvia se da Êe to biti jedan od najkomercijalnijih izuma u povijesti oftalmologije, odmah nakon izuma naoËala, koji Êe najsveobuhvatnije regrutirati svjetsku populaciju optiËarskih ovisnika. I tako, bez obzira na to kojoj kategoriji pripadamo, uzimamo u ruke svoje prvo staraËko pomagalo. U prvi nam je tren slika svijeta i vlastita gledana kroz to pomagalo nekako Ëudna, neobiËna, pa se gledamo s nelagodom. ShvaÊamo da smo cjelovitiji sa svojim licem nego s licem u ogledalu, jer viπe niti moramo, niti æelimo vidjeti baπ sve oko sebe, nego samo ono πto obasjavamo snagom vlastite svjetlosti kojom zraËimo. Odjednom æelimo oblikovati stvarnost snagom osobnog iskustva. Svjesni da smo stigli do toËke kada smo shvatili igru, viπe se ne damo zavaravati, a opet, ne uspijemo li zavarati sami sebe, riskiramo da viπe ne uæivamo u slastima æivota. To je ona æivotna zamka zbog koje ne znamo odgovoriti na ranije postavljeno pitanje. Okruæuje nas svijet u svom prekrasnom optimizmu, dio kojega smo i sami nekada bili. Sada smo pred nekim novim poËetkom.

#39 VA©E ZDRAVLJE 55

56 Complete Experience

sve πto treba nositelj mekih kontaktnih leÊa Iako kontaktne leÊe imaju bezbroj prednosti koje smo spominjali u nekoliko navrata, jedan je od najËeπÊih problema s kojim se susreÊu njihovi nositelji suhoÊa oka. Naime, gube li kontaktne leÊe vlaænost, dolazi do nadraæenosti i umora oËiju, πto je osobito izraæeno potkraj dana. Neugoda zbog suhih oËiju moæe smanjiti kvalitetu vida, a leÊe se ne mogu nositi cijeli dan.

Zaπto se leÊe suπe? Kontaktne se leÊe isuπuju jer materijal od kojeg su izraene pojaËano gubi vlaænost zbog izlaganja brojnim utjecajima koji se danas ne mogu izbjeÊi. Moæemo, meu ostalim, spomenuti boravak u klimatiziranim prostorijama, zadimljenim kafiÊima i restoranima, Ëesto naprezanje oËiju pri radu na raËunalu, kod Ëitanja, voænje...

Rjeπenje? Complete® Experience nudi odgovarajuÊe rjeπenje! To je sustav koji se sastoji iz Complete® Aquavision™ kvalitetnih

mekih kontaktnih leÊa s visokim postotkom vode, Complete® viπenamjenske otopine te Complete® RapidCare™ ureaja za ËiπÊenje. Complete® Aquavision™ meke kontaktne leÊe izraene su iz materijala koji Ëuva vodu i pomaæe u odræavanju vlaænosti leÊa. Dobro hidrirana leÊa omoguÊuje bolji vid i veÊu udobnost noπenja, Ëak i kad je podvrgnuta teπkim ispitima okoliπa modernog doba. OdræavajuÊi dugotrajnu vlaænost, Complete® Aquavision™ leÊe pruæaju vam osjeÊaj udobnosti tijekom cijelog dana. Complete® viπenamjenska otopina dugotrajno vlaæi leÊe i πtiti oËi od iritacija. ZahvaljujuÊi oËnom ovlaæivaËu i paæljivo odabranim sastojcima, Complete® dezinficira, Ëisti, Ëuva i ispire vaπe leÊe, uz najveÊu moguÊu udobnost i zaπtitu oËiju. Complete® RapidCare™ inovativni je ureaj za ËiπÊenje mekih leÊa uz Complete® otopinu. Radi na baterije i Ëisti leÊe u samo dvije minute. Uz Complete® RapidCare™ moæete oËistiti svoje leÊe uvijek i na svakom mjestu, kada vi to æelite.

Complete® Experience - za vrhunsku njegu mekih kontaktnih leÊa! 56 VA©E ZDRAVLJE #39

Complete Experience romantiËna priËa o Ani i Joπku

Mjesto radnje: grad u Lijepoj naπoj Vrijeme radnje: sadaπnjost Glavni likovi: Ana, 23 g., ekonomistica, i Joπko, 28 g., pravnik

Na ulici Ana: Aaaaaaah! Mogao si me zgaziti, ti jedan uliËni kamikazo! Takve k’o ti treba poslati u cirkus, pa tamo izvodi svoje vratolomije!!!

2.Ëin

Nakon kratkog vremena... Joπko: Smjeπkate se... To je dobar znak. Ana: Da! Doktor mi je promijenio vrstu leÊa. Sada nosim Aquavision, ali joπ je prerano da se veselim. Zanima me πto Êe biti do veËeri. Sestra: Mladi gospodine, moæete uÊi! Joπko: Nadam se da Êemo se joπ koji put vidjeti! ObeÊavam da Êu paziti kako vozim! Ana: Sretno! U optici:

OptiËar Marin: ZnaËi jednu kutiju

Ulica:

KUPON

Ime i prezime:

Aquavisiona, boËicu Completea i RapidCare. Izvolite!

Svima koji kupe RapidCare™ do 20. sijeËnja 2005. te s popunjenim kuponom poπalju raËun i dio kartonske ambalaæe darujemo Complete® poËetni (startni) paket s kozmetiËkom torbicom i majicu Complete® RapidCare™!

Sutra, u Ëekaonici Ana: Pa to ste vi! JuËer ste me zamalo ubili!

RapidCare, Aquavision i Complete. Koja sluËajnost! To u posljednje vrijeme svi traæe.

Joπko: Pa znate kako se kaæe - dobar glas daleko se Ëuje... Na ulici:

Joπko: Zajedno smo bili na pregledu, zajedno u optici, a joπ vam ne znam ime?

Ana: Ja sam Ana. I moæemo prijeÊi na „ti”, ako se slaæeπ.

Joπko: Naravno. Ja sam Joπko i jako mi je drago πto sam te upoznao. Da zajedno isprobamo leÊe veËeras? Zovem te u kino.

Ana: OK, moæe. Ali daj me molim te prebaci autom do posla. Moram Nataπi iz ureda svaπta ispriËati...

3.Ëin Za dvije godine:

Ana: Joπko, budi srce i svrati u optiku po kutiju Aquavisiona.

Joπko: Samo ako me poljubiπ... Ana: No evo... (cmok). I ne zaboravi baterije za RapidCare!

Joπko: To je joπ jedna pusa!

Naπa adresa Oktal Pharma d.o.o. za RapidCare Utinjska 40, 10 020 ZAGREB

mi se osuπila, nisam dobro vidio. U posljednje vrijeme oËi mi se Ëesto osuπe, a kako nosim leÊe, imam problema u voænji. Evo, zbog vas sam odluËio odmah rano ujutro posjetiti okulista. Nikad si ne bih oprostio da se dogodilo ono najgore... Ana: I ja imam isti problem. Radim pred kompjutorom po cijele dane. Na veËer nemam uopÊe volje izlaziti, oËi su mi tako umorne i crvene. Sestra: SljedeÊi, molim! Joπko: Samo izvolite, dame imaju prednost! Ana: Hvala!

E-mail:

Anin ured Ana: Nataπa, ne mogu viπe izdræati... UkoËila sam se od sjedenja pred kompjutorom, a πto je joπ gore, oËi me peku - izgledam k’o da sam cijelu noÊ plakala. Nataπa: Draga, dva savjeta: prvi proπetaj malo, odmori lea. Zaboravi lift. Na stepenicama se mogu dogoditi nevjerojatne stvari. Vidiπ kak’ se Marija s petog kata udala za Darka s treÊeg. Drugo - daj otii viπe do doktora, neπto nije u redu s tim tvojim leÊama. Izgledaπ k’o zombi. I da sretneπ nekog na stepenicama, dotiËni bi pobjegao glavom bez obzira. Ana: Potpuno si u pravu. Ovako viπe ne ide. »uj, sutra Êu malo zakasniti, idem vidjeti πto Êe mi doktor reÊi.

Ana: Hvala. OptiËar Marin: Izvolite dalje...

Telefon:

Joπko: Oprostite mi, molim vas! LeÊa

Grad:

1.Ëin

Vaπa djetelina s Ëetiri lista ZA ZRELE GODINE S OSMIJEHOM Vedrana KuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN Galenski laboratorij

Ako ste jedna od onih æena koje æele otkloniti tegobe i na prirodan i bezopasan naËin vratiti osmijeh na svoje lice, vaπu je æelju moguÊe ispuniti Zaπli ste u zrele godine i priËe o tegobama klimakterija vrlo su vam bliske. Navale vruÊine i crvenila, noÊna znojenja, glavobolje, razdraæljivost, tjeskoba, depresija, slaba koncentracija, poremeÊaji spavanja, umor, smanjen libido, sve to dogaa se baπ vama. Razmiπljate o posljedicama i rizicima koje menopauza donosi vaπem srcu, krvnim æilama, kostima… Poznato vam je da klimakterijske tegobe nastaju zbog hormonalnih promjena, tj. manjka æenskih spolnih hormona, pa se nameÊe i logiËno rjeπenje - nadoknadimo hormone. Ipak, pitate se je li sve tako jednostavno. Jer hormonsko nadomjesno lijeËenje ne preporuËuje se svim æenama, a ima i onih koje zapoËnu propisanu terapiju i od nje brzo odustanu, kao i onih koje je zbog straha jednostavno ne prihvaÊaju. Ako ste jedna od onih æena koje æele otkloniti tegobe i na prirodan i bezopasan naËin vratiti osmijeh na svoje lice, vaπu je æelju moguÊe ispuniti. Istraæivanja su pokazala da se dobri uËinci mogu postiÊi ako prehrani dodamo prirodne biljne tvari poznate pod imenom izoflavoni, Ëija je glavna osobina da su po kemijskoj strukturi vrlo sliËni æenskim spolnim hormonima estrogenima. Upravo su izoflavoni razlog da u azijskim zemljama æene u postmenopauzi imaju izrazito manje tegoba, znatno 58 VA©E ZDRAVLJE #39

manje obolijevaju od raka dojke i maternice, te imaju manji rizik za nastanak osteoporoze i srËanoæilnih bolesti. Najbolji izvor izoflavona je crvena djetelina. Ona je u prednosti pred drugim biljkama jer jedina sadræi Ëak Ëetiri izoflavona (npr. soja ima samo dva), i to u koliËini 10-20 puta veÊoj nego kod soje. U brojnim ispitivanjima provedenim na æenama u menopauzi za ekstrakt crvene djeteline dokazano je da znatno smanjuje jaËinu i uËestalost valova vruÊine i noÊnog znojenja, bolove u dojkama te da poboljπava raspoloæenje. Ispitivao se i utjecaj na kosti i uoËeno je da æene koje unose veÊe koliËine izoflavona imaju poveÊanu mineralnu gustoÊu i smanjenu resorpciju kosti, dakle najbolje oËuvano zdravlje koπtanog sustava. Izoflavoni, kao i snaæni antioksidansi sadræani u ekstraktu crvene djeteline, preporuËuju se kao vrijedan dodatak prehrani i kod poviπene koliËine kolesterola u krvi. Vaæan je i podatak da kod te biljke naπeg podneblja, za razliku od soje, ne postoji sumnja da je genetski manipulirana. VITALIA Feminal kapsule potpuno su prirodan proizvod, dodatak prehrani s najveÊom koliËinom svih Ëetiriju izoflavona crvene djeteline u jednoj kapsuli. Namijenjene su æenama koje æele ublaæiti tegobe vezane uz menopauzu te oËuvati zdravlje kostiju, srca i krvnih æila. Dovoljno je uzeti jednu kapsulu na dan. Vratite osmijeh na svoje lice! VITALIA Feminal kapsule - vaπa djetelina s Ëetiri lista

JEDINSTVEN PUT ZA ZDRAVLJE PROSTATE Nenad MiliπeviÊ, mr. pharm., JADRAN Galenski laboratorij

jim sastojcima crvene djeteline, izoflavonima. Poznato je da su izoflavoni biljni spojevi strukture i djelovanja sliËnih spolnim hormonima u ljudi. U prirodi se nalaze u mahunarkama, korijenju biljaka, sjemenu, bobicama. Prehrana u Japanu i Kini izuzetno je bogata izoflavonima, zbog Ëega muπkarci u tim krajevima imaju najmanje problema s prostatom. Nije zabiljeæeno nikakvo πtetno djelovanje izoflavona.

Zaπto su izoflavoni dobri za prostatu?

Crvenu djetelinu zasigurno vidite kao obiËnu biljku koja je svuda oko nas. Poznate je kao stoËnu hranu, a katkad, æeleÊi da vam donese sreÊu, potraæite onu rijetku s Ëetiri lista. I to je sve. Ipak, u toj maloj, svakodnevnoj biljci krije se velika snaga. Od davnine je poznata kao ËistaË krvi i sredstvo za poboljπanje probave. Djeluje protiv zatvora i opuπta prenapete miπiÊe. Koristi se i kao prirodni antibiotik kod upala i iritacija koæe. U novije vrijeme pronaeno je da poboljπava vrijednosti dobrog (HDL), a smanjuje vrijednosti loπeg (LDL) kolesterola, pa se veÊina njezinih uËinaka pripisuje najvaæni-

UobiËajeno je miπljenje da Êe svi muπkarci oboljeti od dobroÊudnog poveÊanja prostate samo ako poæive dovoljno dugo...

Promjene na prostati poËinju veÊ u ranim 40-im godinama æivota, dok u 50-im Ëak 50 posto muπkaraca osjeÊa neke tegobe vezane uz dobroÊudno poveÊanje prostate u vidu uËestaloga, bolnoga i nedovoljnog mokrenja. S brojem godina postotak se poveÊava, pa taj problem ima 80 posto muπkaraca u dobi od 80 godina, a i uobiËajeno je miπljenje da Êe svi muπkarci oboljeti od dobroÊudnog poveÊanja prostate samo ako poæive dovoljno dugo. Izoflavoni crvene djeteline djeluju tako da sprjeËavaju pretvorbu testosterona u dihidrotestosteron koji se smatra odgovornim za dobroÊudno poveÊanje prostate. Ako prostata nije poveÊana, tada ne Ëini pritisak na mokraÊnu cijev i tegobe se neÊe javljati. Zato je poæeljno da muπkarci veÊ nakon navrπenih 40 godina æivota poËnu s dodatnim uzimanjem izoflavona kako bi smanjili i odgodili moguÊnost nastanka tegoba. Ako su tegobe veÊ uoËljive, dodatak izoflavona moæe pomoÊi u njihovu smanjenju i poboljπanju funkcija prostate i mokraÊnih putova. Od Ëetiri izoflavona koje sadræi crvena djetelina, za prostatu je najvaæniji biokanin A, kojeg nema u soji niti u nizu drugih biljaka πto se koriste u prehrani. Zato smo ekstrakt crvene djeteline izabrali i ponudili kao najbolji i jedinstven put za zdravlje prostate. VITALIA Urostat kapsule sadræe najbogatiji ekstrakt crvene djeteline s toËno odreenim sadræajem izoflavona i vitamina E. Namijenjene su muπkarcima koji æele oËuvati i poboljπati funkciju prostate i mokraÊnih putova te odræati vitalnost. Dovoljno je uzeti samo jednu kapsulu na dan. VITALIA Urostat kapsule - Vaπa djetelina s Ëetiri lista #38 VA©E ZDRAVLJE 59

Svjetlo, tama i mentalno zdravlje

Svjetlo, pa makar i umjetno, ima antidepresivan uËinak

Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

StruËnjaci smatraju da zimsku depresiju uzrokuje smanjena koliËina dnevnog svjetla u jesenskom i zimskom razdoblju Zimska depresija ne nastaje zato πto ljudi ne vole zimu. Zapravo je obrnuto. Ljudi ne vole zimu jer im donosi loπe raspoloæenje i druge tegobe. Smanjena izloæenost svjetlu u kasnu jesen i zimu u osjetljivijih pojedinaca izaziva sezonski poremeÊaj raspoloæenja. Mnogi su ljudi slabije raspoloæeni tijekom zime, no neke hvata ozbiljna depresija, koju prate sljedeÊi simptomi: 60 VA©E ZDRAVLJE #39

• dugotrajna potiπtenost ili bezvoljnost • oslabljena koncentracija • sniæena energija • poremeÊaji spavanja (osobito hipersomnija - poveÊana potreba za spavanjem) • pojaËana æudnja za slatkim, osobito predveËer • smanjen spolni nagon • smanjena druæeljubivost.

Simptomi mogu biti toliko izraæeni da prelaze u kliniËku depresiju, stupanj bolesti koji zahtijeva lijeËniËku intervenciju. Depresija koja se javlja u kasnu jesen ili ranu zimu, i koja prolazi potkraj zime zove se sezonski poremeÊaj raspoloæenja (SPR) ili zimska depresija. U engleskom govornom podruËju rabi se izraz „seasonal affective disorder” ili skraÊeno SAD, πto ujedno znaËi tuæan. Dok od svih oblika depresije tijekom æivota oboli izmeu 10 i 20 posto stanovniπtva razvijenih zemalja, zimska depresija pogaa dva do pet posto stanovniπtva. StruËnjaci smatraju da je uzrokuje smanjena koliËina dnevnog svjetla u jesenskom i zimskom razdoblju. Dokaz tome su statistike koje govore da je ËeπÊa na dalekom sjeveru nego u umjerenom pojasu. Prema polu zimski su dani kraÊi, a na visokim geografskim πirinama, primjerice u sjevernoj Eu-

PSIHOLOGIJA

ropi, Kanadi, Aljasci i dijelu Sjedinjenih Dræava, traju samo izmeu Ëetiri i osam sati. Uz to πto su dani kratki, vrijeme je loπije pa se sunce rijetko javlja izmeu oblaka. Na Aljasci i u Skandinaviji blizu 10 posto ljudi zahvati ovaj oblik depresije kad nastupe vrlo kratki i tmurni jesenski i zimski dani.

Svjetlo - programer bioloπkog sata Poznato je kako je svjetlo iznimno vaæan Ëimbenik brojnih kemijskih i fizikalnih procesa u prirodi. Vaæno je i za funkcioniranje Ëovjekova tijela, osobito mozga. Svjetlo programira i odræava bioloπki sat æivih biÊa, ukljuËujuÊi ritam spavanja i budnosti. Znanstvenici pretpostavljaju da nedostatak svjetla smanjuje luËenje serotonina, vaænog za duπevno blagostanje. Koliko je serotonin bitan za stanje organizma pokazali su pokusi na πtakorima. Jedinke kojima je ubrizgan serotoninom bogat ekstrakt moædane ælijezde epifize æivjele su do 20 posto dulje od drugih πtakora. Mrak ujedno pojaËava luËenje hormona melatonina, vaænog za san, koji u normalnim koliËinama ne uzrokuje depresiju, ali njegove poveÊane koliËine u tamnom razdoblju godine sudjeluju u nastanku sezonske depresije. Antidepresivni uËinak sunca nije pitanje autosugestije. Naime, i slijepim ljudima serotonin raste, a melatonin opada kad su im oËi izloæene sunËevoj svjetlosti, iako je ne mogu vidjeti! No, kad je slijepim ispitanicima stavljen povez preko oËiju, sunËevo svjetlo nije imalo nikakva uËinka. Izostao je i kod ljudi bez oËiju, jer oËi su ulazna vrata kroz koja svjetlost prolazi na putu do epifize, pa i onda kad je optiËki æivac mrtav! Tko je najugroæeniji od pomanjkanja svjetla? - Sjeverno od ekvatora tri najtamnija mjeseca u godini traju od poËetka studenog do poËetka veljaËe. U St. Petersburgu, Helsinkiju

Znanstvenici pretpostavljaju da nedostatak svjetla smanjuje luËenje serotonina, vaænog za duπevno blagostanje ili Glasgowu zimski se dan skraÊuje i na Ëetiri do pet sati. U naπim krajevima u mraËnom razdoblju godine svijetli dio dana traje izmeu osam i devet sati, a najkraÊi je dan na zimski solsticij, 22. prosinca. Osobe koje trpe od zimske depresije poËinju doæivljavati olakπanje veÊ u veljaËi, a kad nastupi proljetni ekvinocij i dan se produlji na 12 sati, raspoloæenje se veÊini bitno popravlja. »imbenici rizika od zimske depresije su: • æivot na sjevernim geografskim πirinama (od 50° prema polu) • æivot u oblaËnim krajevima s malo sunËanih dana • vezanost za kuÊu ili druge zatvorene prostore • rad noÊu ili u razliËitim smjenama.

Kako do viπe svjetla? SunËevo je svjetlo jedan od glavnih prirodnih aktivatora proizvodnje serotonina, a nedostatak sunca usporava i smanjuje njegovo luËenje. Stoga su proljeÊe i ljeto, sa svojim dugim i Ëesto sunËanim danima, razdoblja kad depresija manje hara. Zimi se preporuËuje izlaganje dnevnom svjetlu u svakoj prilici, Ëak i kad je oblaËno. I zastrto oblacima, sunce daje dovoljno svjetlosti da epifiza prestane luËiti „sanjivi” hormon melatonin veÊ nakon pola sata. Podignute rolete i dobro osvijetljeni prostori takoer imaju povoljan uËinak. Moæe pomoÊi i zimski odmor na Jadranu ili drugoj toploj i vedroj lokaciji. LijeËnici savjetuju i redovito zimsko vjeæbanje (trËanje, rad u teretani i sl.), jer fiziËki napor potiËe luËenje nekoliko hormona antidepresivnog djelovanja.

Svjetlosne kutije i πljemovi I umjetno svjetlo diæe raspoloæenje. Iako se zimska depresija kao i drugi oblici te bolesti mogu lijeËiti antidepresivnim lijekovima, dakle sredstvima za uravnoteæenje moædane kemije, u sjevernoj Europi i Americi redovito se koristi svjetlosna terapija, u Hrvatskoj priliËno zapostavljena metoda lijeËenja. Za fototerapiju se koriste posebne lampe πirokog spektra, jaËine od 2500 do 10.000 luksa. ObiËno kuÊno svjetlo, primjerice ono koje proizvodi lampa na radnom stolu, nije dovoljno za terapijski uËinak. Treba sjediti ispred lampe na udaljenosti od 40 do 80 cm, i to otvorenih oËiju. Ne treba gledati izravno u svjetlo, ali glava mora biti okrenuta prema lampi, jer svjetlo kroz oko mora doprijeti do mozga da bi moglo izazvati biokemijske reakcije. Trajanje jedne seanse varira od 30 do 120 minuta, ovisno o jaËini lampe (πto je jaËa, to su seanse kraÊe) te o teæini poremeÊaja. Poboljπanje nastupa u mnogim sluËajevima veÊ za nekoliko dana, a preporuËljivo je terapiju provoditi sve dok dani opet ne postanu dulji. Zasad nije poznato da se lampe za svjetlosnu terapiju mogu kupiti u Hrvatskoj. Mogu se, meutim, vrlo jednostavno i brzo naruËiti preko Interneta od nekog od brojnih inozemnih dobavljaËa, uz plaÊanje kreditnom karticom ili Ëekom. Naknadno se plaÊaju carina i PDV, a na isporuku se Ëeka od jednog do tri tjedna. Najbliæa je zemlja u kojoj se prodaju svjetlosne lampe ili πljemovi Austrija.

#39 VA©E ZDRAVLJE 61

Kad ode dobar glas... Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Promuklost se, zbog promjena na glasnicama, javlja pri pokuπaju stvaranja glasa (primjerice, kod govora, pjevanja...), pa on moæe zvuËati hrapavo, oπtro i isprekidano ili moæe doÊi do promjene u njegovoj jaËini ili boji. Glasnice normalno stvaraju ton titranjem prilikom izdisanja zraka, a s obzirom na to da kod upale zadebljaju glasnice, nastaju promjene u titranju pa se osnovni ton mijenja. NajËeπÊi su uzroci promuklosti: • upala grkljana (laringitis) • iritacije zbog nepravilne ili pojaËane uporabe glasa (vikanje, vriπtanje, preglasno pjevanje) • alergija • virusne infekcije gornjeg diπnog sustava • kaπalj (uzrokovan alergijom ili nekim bolestima, npr. bronhitisom) • puπenje ili konzumiranje alkohola • vraÊanje æeluËanog sadræaja (gastriËni refluks) preko jednjaka u viπe partije probavnog sustava, kad zbog poveÊane kiselosti dolazi do upale sluznice grkljana • udisanje praπine ili drugih nadraæujuÊih supstancija. Traje li promuklost dulje, a nemate razvijene jasne simptome upale, obvezno se javite lijeËniku. Ako se pregledom utvrdi da nema potrebe za daljnjom lijeËniËkom intervencijom, moæete uËiniti sljedeÊe : • uzmite πumeÊi kalcij, jer umanjuje edem, tj. oteklinu sluznice • izbjegavajte govoriti πto je viπe moguÊe, pogotovo ne glasno ili dugotrajno, te pjevati • prestanite puπiti jer dim cigarete nadraæuje sluznicu diπnih putova, ukljuËujuÊi glasnice • pijte mnogo tekuÊine • izbjegavajte alkohol i kofein jer izazivaju pojaËanu dehidraciju organizma • ako vas muËi ægaravica, potraæite savjet gastroenterologa o moguÊnosti uzimanja lijekova za smanjenje luËenja æeluËane kiseline, izbjegavajte jako zaËinjenu i masnu hranu i ne jedite u kasnim veËernjim satima • koristite ovlaæivaËe zraka u svom domu i izbjegavajte boravak u prostorijama s izrazito suhim zrakom.

64 Tajna strana uma

Denisa Legac, dr. med., mob. 091 505 74 49, tel: 01/735 00 95 (od 20 do 22 sata), www.hdmh.net (Hrvatsko druπtvo za medicinsku hipnozu)

Promijenjeno stanje svijesti otvara moguÊnost susreta i komunikacije s vlastitim nesvjesnim, uz otkrivanje novih, individualnih strategija rjeπavanja problema 64 VA©E ZDRAVLJE #39

U poËetku Nije bilo ni postojanja ni nepostojanja, sav je taj svijet bio neoËitovana energija... Onaj jedan je disao bez daha, svojom vlastitom snagom. NiËeg drugog nije bilo... - Himna stvaranju, Rg Veda Mi smo u svom osnovnom stanju Ëista svijest

PSIHOTERAPIJA

S brzim razvojem moderne medicine sve viπe dolaze do izraæaja izvorne metode lijeËenja, meu ostalim, hipnoza i trans. Pojmovi hipnoza i trans s jedne strane te medicina s druge od samih su poËetaka nerazdvojivi. Danaπnji je lijeËnik sve viπe i πaman i medicinar, umjetni se lijek nadomjeπta prirodnom ljekovitom biljkom, a posjet ordinaciji, odnosno boravak u bolnici povjerenjem u ljudske snage samopomoÊi. Pacijent je postao konzument nauËenog modela lijeËenja, zanemario je vlastitu odgovornost umjesto da aktivno mentalno sudjeluje u procesu lijeËenja. ZahvaljujuÊi stalnom naviranju novih spoznaja u medicini i njezinim specijalnostima sve je vaænija obrada simptoma u odnosu na osnovnu bolest. Ipak, ono πto Ëesto nedostaje jest cjelovit pristup bolesti, ponajprije psihiËkoj uzroËnoj komponenti. Svakome je vjerojatno iz vlastitog iskustva poznata Ëinjenica da je za odreenu bolest na neki naËin predodreen. Nakon dulje faze nagomilavanja emocionalnog i/ili psihiËkog preoptereÊenja moæe se dogoditi da psiha traæi svoj danak. To se kod mnogih oËituje kroz prehladu koja danima veæe uz krevet, πto za pojedinca moæe znaËiti poËetak bolovanja. Ali i ono nesvjesno, koje se prilagoava danom sluËaju, odnosno moguÊnostima, ovdje traæi svoj danak.

Kao πto vidimo kod ovoga svakodnevnog sluËaja, moæe se utvrditi uzroËna povezanost i s teπkim bolestima. Koliko samo Ëesto ljudi govore „meni je potpuno jasno da je ta osoba dobila infarkt” ili „nije ni Ëudo da on boluje od karcinoma”. To samo dokazuje kako i laik moæe utvrditi vezu izmeu bolesti i odreene æivotne situacije s obzirom na vlastitu psihiËku konstituciju. Zbog nedostatka vremena lijeËnik zanemaruje moguÊnost rada na psihiËkom planu pacijenta. Umjesto toga, paænja se usmjerava na bolest i simptome, propisuju se lijekovi i ostali vidovi terapije. Pacijent s vlastitim mikrokozmosom Ëesto ostaje nezapaæen. Terapija se provodi bez upoznavanja pacijenta s komplementarnim oblicima lijeËenja, uz izostanak identifikacije s terapijom izostaje i aktivacija vlastitih moguÊnosti izljeËenja, zbog Ëega se Ëesto gubi moÊan i vrlo uËinkovit potencijal u lijeËenju.

Ulaganje u sebe Sve viπe nas u potrazi je za unutarnjim zadovoljstvom. RazliËiti ljudi to nazivaju razliËitim imenima - razvoj osobnosti, osobna evolucija, samorazvoj, samorealizacija, duhovni razvoj ili stjecanje uvida u svoje sposobnosti. Literatura nas podsjeÊa na to da je globalni osobni razvoj pojedinca prema grubim procjenama u

porastu i da se poveÊava svake Ëetiri godine. Razvoj osobnosti u najπirem smislu pokriva niz razliËitih aktivnosti ukljuËujuÊi meditaciju, jogu, thai chi, gestalt, transakcijsku analizu. Svakoga od nas moæe privuÊi jedan ili drugi razvojni put na razliËite naËine u razliËito vrijeme. »injenica je da nam je svima stalo do osobnog razvoja koji nikada ne jenja, prateÊi nas cijeli æivot. I tu stupa na scenu moderna medicinska hipnoza Ëiji je cilj uvesti pacijenta u odreeno stanje transa, tj. promijenjeno stanje svijesti. To stanje otvara moguÊnost pacijentu da se sretne i komunicira s vlastitim nesvjesnim. Tako se uspijeva razumjeti katkad jako dobro prikriven psihosocijalno zastrti smisao bolesti. Ako se to uspije, proces lijeËenja moæe krenuti „prema van”. Hipnoza kroz ciljane sugestije potiËe pacijenta u otkrivanju novih, individualnih strategija rjeπavanja problema, nakon Ëega se na odgovarajuÊi naËin moæe pripremiti podloga za konzervativnu terapiju, a time i znatno poboljπati njezinu uËinkovitost. Kroz odgovoran pristup pacijentu unutarnjim putem, tj. hipnozom, i vanjskim putem, tj. modernim metodama lijeËenja, moæemo razumjeti definiciju zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja kaæe da je zdravlje tjelesno, psihiËko i socijalno blagostanje.

PSIHOTERAPIJA

Nove spoznaje - nove moguÊnosti Hipnozom se induciraju stanja transa, tj. promijenjena stanja svijesti. Stanje transa, alfa stanje, poËinje u onom trenutku kada za osobu svi dogaaji u njezinoj okolini postaju nevaæni, a koncentracija se okreÊe prema unutarnjim zbivanjima. To mogu biti razliËite misli u obliku slika, zvukova, osjeta, emocija, okusa ili mirisa. U transnom stanju osoba je podloæna sugestiji terapeuta (lijeËnika). One mogu biti direktne ili indirektne, primjerice preko zamjenskih priËa ili metafora. Smisao je zamjenskih priËa indirektna identifikacija s osobom iz priËe, a u sluËaju uporabe metafora pacijent, odnosno njegova podsvijest, sam bira interpretaciju i poruku koju mu metafora pruæa. Vrlo je vaæno istaknuti da hipnoza sluæi samo u medicinske svrhe te se nikada ne upotrebljava za manipulaciju ili zabavu, kao πto je to sluËaj kod show hipnoze (kazaliπne hipnoze). Hipnoza je dopuπtena samo uz dozvolu pacijenta, πto znaËi da mora dati svojevoljni pristanak za terapiju. Nakon hipnoze osobe se Ëesto osjeÊaju drukËije nego inaËe. Mnogi poËnu razmiπljati o sebi, svojoj osobnosti i svome æivotu. Dopuste si da otkriju πto æele raditi, a πto ne, te odabiru vlastita iskustva, prepuπtaju se porivima koje bi inaËe potisnuli i Ëine neπto novo i drukËije. Tako poËnu uËiti sami o sebi jer su dopustili komunikaciju izmeu svijesti i podsvijesti. Dopuπtanje takve komunikacije moglo bi se objasniti kao odavanje poπtovanja integritetu naπe ljudskosti i autentiËnosti.

Vrste hipnoze - Razlikujemo direktnu i tzv. novu indirektnu hipnozu po Miltonu Eriksonu. Direktnom hipnozom sluæio se Freud. SluæeÊi se njome (npr. ti se sada opuπtaπ, tvoje vjee su sve teæe i teæe), Freud je imao uspjeha u samo 30 posto sluËajeva, nakon Ëega je zakljuËio da hipnoza nije uËinkovita tehnika, pa se posvetio analizi. Za razliku od direktivnog, indirektnim pristupom dopuπtamo pacijentu da sam odluËi koliko Êe iÊi u trans i na kojoj razini Êe njegova podsvijest raditi na unapreenju sadaπnjeg stanja kojem je potrebna promjena. Grawe sa suradnicima (1994. Str 636f) piπe: „Hipnoza se moæe integrirati u terapijski pristup bilo kojeg nivoa, kao i u smislu πirokih terapijskih planova - znaËi postaje dio svakodnevnoga psihoterapeutskog ili lijeËniËko-komunikativnog pristupa pacijentu ili klijentu”. Za primjer se moæe navesti NjemaËka, gdje gotovo sve lijeËniËke komore priznaju medicinsku hipnozu kao drugostupanjski pristup uz klasiËnu terapiju. Zasad samo na njemaËkome govornom podruËju postoji viπe od 200 kliniËkih studija o djelotvornosti hipnoze.

MoguÊnosti uporabe hipnoze depresija strahovi priprema za porod porod u stomatologiji (bez anestezije) astma iritabilni kolon neplodnost (infertilitet) amenoreja predmenstrualni sindrom (PMS)

Dogaanja za vrijeme hipnoze Promjena percepcije vremena, transna logika, pojaËana emocionalna komponenta, pojaËana sugestibilnost.

kroniËna bol suportivno pri akutnoj boli poboljπanje kvalitete æivota kod onkoloπkih oboljenja u sklopu mentalnog treninga za sportaπe...

66 VA©E ZDRAVLJE #39

SjeÊamo li se svega πto se dogaalo u hipnotiËkom transu? - Ne uvijek! Razlikujemo induciranu i spontanu posthipnotiËku amneziju (zaborav). Induciranu po potrebi sugerira terapeut, a kod spontane posthipnotiËke amnezije do zaborava dolazi bez posebnih sugestija, samo po sebi.

Postoji li moguÊnost gubitka kontrole i manipulacije tijekom hipnotiËkog transa? - Ne! Prije svake terapije hipnozom terapeut ugovara ciljeve rada i u sklopu tzv. predterapeutskog ugovora dobiva suglasnost pacijenta za rad na jednoj ciljanoj razini.

Mogu li se hipnotizirati samo osobe slabe volje? - Hipnoza ovisi o moguÊnosti koncentracije, opπirnosti maπte, kreativnosti, povjerenju i otvorenosti prema osjeÊajima. Uz to, moæe se reÊi da osobe s visokim kvocijentom emocionalne i intelektualne inteligencije lakπe stupaju u hipnotiËki trans. Dakle, rijeË je o metodi koja nam omoguÊuje spajanje ili put do nas samih, do esencije naπeg biÊa, do one jedinstvene individualnosti specifiËne za svakoga od nas. Nitko na svijetu ne æivi isti æivot. Svatko proæivljava æivotni put i okolinu koja ga prati na za sebe osebujan naËin, jer svatko je individua za sebe i ne postoje dva ista puta.

Dijete u bolnici πto moæe pomoÊi?

Iva PrvËiÊ, prof. psihologije, Mihaela Rister, prof. psihologije, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i adolescenata, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Stresnost ostanka i boravka u bolnici ne moæe se izbjeÊi, ali se moæe znatno umanjiti, a moguÊe posljedice ublaæiti Boravak u bolnici stresno je i zastraπujuÊe iskustvo svakome, a kamoli djetetu. Razlozi za poveÊanu tjeskobu i strah kod djece proizlaze iz same bolesti i medicinskih pretraga i zahvata πto ih moraju proÊi, anticipacije neugodnosti i bolnosti tih pretraga, nepoznate, nove i neugodne bolniËke okoline, prestanka svakodnevnih aktivnosti i rutine, izdvojenosti iz vrπnjaËke skupine, a osobito odvajanja od roditelja. Stresnost ostanka i boravka u bolnici ne moæe se izbjeÊi, no odreenim postupcima i pripremom djeteta moæe se znatno umanjiti te se moguÊe posljedice mogu ublaæiti.

Vaæno je dijete pripremiti Iznimno je vaæno πto je moguÊe bolje pripremiti dijete na hospitalizaciju. Istraæivanja pokazuju kako priprema djeteta na hospitalizaciju i postupke koje Êe prolaziti znatno smanjuje tjeskobu, umanjuje doæivljaj

68 VA©E ZDRAVLJE #39

boli, smanjuje vjerojatnost dodatnih komplikacija ili nuspojava, poveÊava spremnost djeteta na suradnju i smanjuje uËestalost odstupajuÊih ponaπanja tijekom i nakon hospitalizacije. Uz to, informiranje djece o zahvatima pozitivno je povezano s brzinom oporavka, kraÊim boravkom u bolnici te viπim stupnjem zadovoljstva lijeËenjem. Naravno, moguÊnosti i naËin pripreme ovise o tome je li boravak djeteta unaprijed planiran ili je iznenadan te o dobi djeteta. Planirani odlazak - Ako za hospitalizaciju znate unaprijed, preporuËuje se dovoljno rano informirati dijete i upoznati ga s Ëinjenicom da Êe morati ostati u bolnici i zaπto, kao i koliko se otprilike oËekuje da Êe tamo ostati. Nemojte mu davati laæna obeÊanja vezana uz duljinu boravka u bolnici, jer to moæe izazvati silno razoËaranje i osjeÊaj bespomoÊnosti kada se oËekivani rok produlji. Dijete u

tom sluËaju moæe izgubiti povjerenje i u vas i u medicinsko osoblje, πto negativno utjeËe na njegovu prilagodbu na boravak u bolnici. Za dobrobit vaπeg djeteta bolje je reÊi iskreno da ne znate koliko Êe morati ostati u bolnici, ali da Êete biti uz njega ma koliko mu bilo teπko te da Êete mu to reÊi Ëim doznate pouzdanu informaciju. Kako biste dijete πto bolje pripremili na bolnicu, pokuπajte mu πto detaljnije opisati bolnicu, sobe u kojima moæe biti smjeπteno, lijeËnika koji Êe se brinuti za njega. IspriËajte mu kako Êe njegovi dani otprilike teÊi, kakve Êe pretrage i eventualne zahvate prolaziti. Znate li da Êe neki postupci biti neugodni ili bolni za dijete, iskreno ga informirajte o tome. Ne zaboravite da Êe najteæe podnijeti upravo one koji su mu neoËekivani i nepoznati. Moæete pokuπati s njim osmisliti naËine lakπeg izdræavanja bolnih zahvata - o Ëemu moæe razmiπljati ili maπtati

PSIHOLOGIJA

kako bi skrenuo paænju s bolnih podraæaja, koje ohrabrujuÊe reËenice moæe izgovoriti u sebi i sliËno. Imajte na umu kako je doæivljaj boli povezan s tjeskobom djeteta, pa smanjimo li tjeskobu pravilnim informiranjem djeteta o tome πto Êe mu se dogaati, trpnja Êe biti manja. Kaæemo li djetetu kako neπto ne boli, iako realno bolnost postoji, doæivljajni intenzitet boli bit Êe veÊi jer Êe bol iznenaditi dijete. Ako ni sami niste sigurni kako neki postupak izgleda i koliko je bolan, pokuπajte stupiti u kontakt s nadleænim lijeËnikom i prikupiti informacije koje Êe olakπati iskustvo vama i djetetu. Katkad to neÊete moÊi uËiniti, ali uvijek unaprijed ohrabrite dijete na razgovor s medicinskim osobljem da slobodno samo pita πto Êe se dogaati i hoÊe li ga neki postupak boljeti. Nastojte, πto je moguÊe viπe, smanjiti djetetov strah od lijeËnika i predstaviti ga kao osobu kojoj dijete moæe vjerovati i kojoj se moæe obratiti za pomoÊ. Prije odlaska u bolnicu recite djetetu koliko Êete ga Ëesto posjeÊivati i koliko Êete vremena moÊi provesti s njim. Imajte na umu da su redoviti, svakodnevni posjeti izrazito vaæni za prilagodbu i smanjenje posljedica hospitalizacije. »ak i ako plaËe i vidno je uznemireno pri svakom vaπem odlasku, vaæno je da ne prestanete dolaziti. Tuga je pri rastanku normalna i razumljiva i dobro je da je dijete izrazi. OsjeÊaj osamljenosti i napuπtenosti zbog eventualnog nedolaska daleko su razorniji i ostavljaju dugoroËne posljedice na njegov emocionalni æivot. Pri rastancima se nastojte mirno i toplo pozdraviti, reÊi djetetu kada Êete se ponovno vidjeti te otiÊi bez puno odugovlaËenja. Vaæno je da se rastanci ne pretvore u dugotrajan plaË i pregovaranja s djetetom. NajËeπÊe se sama umire i okrenu drugim aktivnostima vrlo brzo nakon odlaska roditelja. Istraæivanja pokazuju da roditeljska prisutnost, uz informiranje djeteta, najviπe pridonosi bræem oporavku i smanjenju negativnih posljedica ho-

spitalizacije. Ako je organizacijski moguÊe, poæeljno je da roditelj bude cijelo vrijeme uz dijete, osobito ako je rijeË o djetetu predπkolske dobi. Neplanirani odlazak - Kada je odlazak u bolnicu iznenadan, naravno da ne moæemo unaprijed informirati dijete o svemu πto ga oËekuje. No, pokuπajte tada odvojiti malo vremena za razgovor s djetetom o tome πto se dogaa i zaπto ostaje u bolnici. I kod pripreme djeteta na bolnicu i kod iznenadnog ostanka u bolnici ostavite djetetu vremena i moguÊnosti da vam izrazi brige i strahove, sasluπajte ga i pokuπajte utjeπiti, ohrabriti i vrednovati takve osjeÊaje kao normalne i prihvatljive.

Osmisliti dodatne sadræaje Za boravka u bolnici dijete vrijeme provodi bez sadræaja koji mu u uobiËajenim okolnostima ispunjavaju æivot, πto ostavlja prostor za pojavu dosade, bezvoljnosti ili usmjerenosti na brige i strahove. Pokuπajte s njim osmisliti vrijeme u bolniËkom krevetu. U tome mogu pomoÊi razliËite igraËke kojima se dijete voli igrati, slikovnice, knjige, stripovi ili Ëasopisi, bojice, blokovi i razliËite bojanke, walkman ili discman za sluπanje glazbe, druπtvene igre i sliËno. Redovito informiranje djeteta o tome πto se dogaa kod kuÊe, u πkoli ili vrtiÊu, u vrπnjaËkoj skupini pomaæe smanjenju osjeÊaja osamljenosti i iskljuËenosti iz svakodnevnog æivota. Iako je hospitalizacija stresno i emocionalno zahtjevno iskustvo i za djecu i za rodielje, u veÊini sluËajeva djeca u kratkom vremenskom razdoblju prebrode i oporave se od tog dogaaja.

mirno i paæljivo sluπati i dati mu za pravo da se tako osjeÊa. Takoer je vaæno da se dijete πto prije vrati u ustaljenu æivotnu rutinu i ukljuËi u svakodnevne aktivnosti i obveze. Vodite raËuna o tome kako su djetetu i dalje potrebne iste odgojne granice kao i do tada te vaπi konzistentni postupci prema njemu. To mu pruæa doæivljaj psiholoπke sigurnosti, stabilnosti i predvidivosti, koje su bile naruπene tijekom boravka u bolnici. Pretjerano popuπtanje i zaπtiÊivanje na raËun bolesti i hospitalizacije mogu samo omesti djetetovo prilagoeno ukljuËivanje u svakodnevnicu i usporiti oporavak, a dugoroËno donijeti smetnje u ponaπanju i reagiranju. Normalno je da nakon izlaska iz bolnice zahtijeva viπe paænje i traæi viπe fiziËkog kontakta s roditeljima. Neka djeca mogu izraæavati poveÊanu tjeskobu pri odvajanju od roditelja, poveÊan strah prije spavanja, mogu se javiti noÊne more ili nemiran san, pojaËana razdraæljivost, a u rjeim sluËajevima noÊno mokrenje, regresivna ponaπanja (sisanje palca, tepanje) ili smetnje apetita. Te su posljedice prolaznog karaktera, i uz roditeljsku podrπku, razumijevanje i povratak djetetove svakodnevne rutine trebale bi se brzo povuÊi. No, ako su toliko izraæene da onemoguÊuju dijete u svakodnevnom funkcioniranju, zadræe se dulje vrijeme ili se pojaËavaju, bilo bi dobro potraæiti savjet struËnjaka kako bi se posljedice i reakcije πto prije umanjile.

Osigurati πto bræi povrat u svakodnevicu Nakon izlaska iz bolnice vaæno je dijete potaknuti i pomoÊi mu da priËa onoliko koliko je spremno o tom iskustvu, da izrazi svoje osjeÊaje kroz razgovor, igru ili crtanje, te ga pritom

#39 VA©E ZDRAVLJE 69

Brπljan

djelotvornost na staniËnoj razini Jasna Perica, mr. pharm., Oktal Pharma

Nakon brojnih kliniËkih ispitivanja, opisan je i

mehanizam djelovanja djelatne supstancije brπljana u stanici

Djelotvornost brπljana zaintrigirala je znanstvenike na katedri za molekularno istraæivanje lijekova sveuËiliπta u Bonnu, koji su nakon pet godina istraæivanja detaljno opisali mehanizam djelovanja alfa-hederina iz lista brπljana. Dokazano je da aktivni spoj iz brπljana, sadræan u Prospan sirupu i Prospan akut πumeÊim tabletama, indirektno djeluje na iskaπljavanje na razini stanica pluÊnog epitela otapajuÊi nakupljenu gustu sluz koja se tako lakπe iskaπljava. Uz to, opuπta glatku muskulaturu bronha πto utjeËe na smirivanje kaπlja, odnosno smanjenje uËestalosti. Djelatna supstancija u Prospan sirupu i Prospan akut πumeÊim tabletama: • olakπava iskaπljavanje - otapa gustu sluz nakupljenu u bronhima • ublaæava kaπalj - opuπta glatku muskulaturu bronha.

Iako je joπ otac medicine Hipokrat (od 460. do pribliæno 375. godine prije Krista) pomogao brπljanu da stekne iznimnu popularnost u lijeËenju, nije niπta znao o njegovim iscjeliteljskim svojstvima. Umjesto toga, vjerovao je da u biljkama æive bogovi i duhovi koji im daju iscjeliteljske moÊi. Od 16. stoljeÊa posveÊuje se sve veÊa pozornost brπljanu kao lijeku protiv upala diπnog sustava. U 19. stoljeÊu uËinjen je posve sluËajno kljuËan korak koji ga je usmjerio od jednostavna narodnog lijeka prema ozbiljnom prirodnom sredstvu protiv kaπlja. Naime, lijeËnik je primijetio da djeca u nekim dijelovima juæne Francuske manje pate od kaπlja jer piju mlijeko iz malih posudica izraenih od dijelova brπljanova drveta. Nakon πto se stoljeÊima rabio u tradicionalnom ljekarniπtvu, njegovo djelovanje danas je i znanstveno potvreno. Brπljan sadræi djelotvorne tvari, saponine, koji se izdvajaju iz listova, a svoje ime zahvaljuju Ëinjenici da stvaraju pjenu kad se otope u vodi (naziv potjeËe od latinske rijeËi sapo = sapun). Nakon brojnih kliniËkih ispitivanja, Ëiji su rezultati pokazali i dokazali djelotvornost brπljana odnosno njegova aktivnog sastojka alfa-hederina u lijeËenju kaπlja, opisan je i njegov mehanizam djelovanja u stanici. 70 VA©E ZDRAVLJE #39

Viπe o Prospanu doznajte na www.prospan.com.hr

Temperatura πto - kad - kako?

Pred nama je sezona prehlade i gripe. Zatvoreni prostori u kojima boravi mnogo ljudi, kao πto su πkole, vrtiÊi, autobusi i tramvaji, veliki trgovaËki centri, banke, pravi su raj za prijenos virusa, pa nas tijekom zime zahvate i po tri, Ëetiri puta. A svaku virozu prati poviπenje tjelesne temperature. Normalnom se smatra tjelesna temperatura do 37ºC, mjerena æivinim termometrom ispod pazuha (aksilarno), odnosno do 37,5ºC mjerena u guzi (rektalno). Temperatura se mijenja tijekom dana (niæa je ujutro, a viπa uveËer) i kod æena tijekom menstruacijskog ciklusa. U odraslih i djece starije od dvije godine mjeri se æivinim termometrom ispod pazuha u trajanju pet minuta. S obzirom na to da su djeca nemirna, pa se moæe pomaknuti termometar i tako dobiti pogreπan rezultat mjerenja (najËeπÊe niæa temperatura od stvarne), kod djece temperaturu treba mjeriti 10 minuta. Maloj djeci najbolje ju je mjeriti u guzi, s tim da treba voditi raËuna o tome da su tako dobivene vrijednosti obiËno za 0,5 -1ºC viπe od vrijednosti dobivenih mjerenjem ispod pazuha.

Kad i kako sniæavati poviπenu tjelesnu temperaturu? Poviπena tjelesna temperatura jedan je od naËina obrane organizma od infekcije. Potrebno ju je mjeriti svakih pola sata kako bi se na vrijeme uoËio porast i primijenile mjere za sniæavanje, pa stoga valja voditi raËuna o sljedeÊem: • temperaturu do 37,5ºC ne treba sniæavati jer je znak uspjeπne borbe organizma protiv uzroËnika infekcije • kod temperature izmeu 37,5º i 38ºC dovoljno je tuπiranje mlakom vodom, a za djecu je primjerenije vlaæenje mlakom vodom u kadici ili omatanje vlaænim ruËnikom • kod temperature viπe od 38ºC, uz primjenu navedenih metoda, treba uzeti Lupocet (paracetamol) koji brzo i uËinkovito sniæava poviπenu tjelesnu temperaturu. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, paracetamol je lijek prvog izbora u lijeËenju poviπene temperature jer je siguran za primjenu kod odraslih i djece. Lupocet je jedini lijek koji moæete naÊi u svim oblicima i dozama namijenjenima odraslima i djeci: • Lupocet tablete 500 mg - za odrasle • Lupocet kapsule 300 mg - za odrasle i djecu stariju od 10 godina • Lupocet sirup i ËepiÊi 120 mg - za djecu veÊ od najranije dobi. Poπto ste uzeli Lupocet, ponovite primjenu nakon tri, Ëetiri sata ne ËekajuÊi da temperatura ponovno poraste. Ako ste poduzeli sve πto sami moæete uËiniti, a simptomi traju dulje od tjedan dana ili se pogorπavaju, obvezno se javite lijeËniku.

Ravnoteæa crijevne mikroflore preduvjet dobrog imuniteta

Zdrava i uravnoteæena

mikroflora crijeva je ona u kojoj je broj dobrih bakterija veÊi od broja zloËestih, tj. patogenih bakterija Iako smo od roenja izloæeni raznim nepovoljnim utjecajima (bakterije, virusi i drugi patogeni), jamstvo je dobra zdravlje dobra prirodna otpornost organizma. Mnogo je Ëinitelja koji nepovoljno djeluju na imunitet, primjerice stres, psihofiziËka iscrpljenost, Ëeste infekcije, kirurπki zahvati, kemoterapija, kroniËne bolesti (πeÊerna bolest, kardiovaskularne bolesti, bolesti imunoloπkog podrijetla), slobodni radikali... Rezultati najnovijih kliniËkih studija i znanstvenih istraæivanja na podruËju gastroenteorologije pokazuju da uravnoteæena mikroflora crijeva ima najvaænije pozitivne uËinke na opÊe zdravlje i vitalnost Ëovjeka zato πto: • potiËe i poboljπava imunoloπki sustav (nespecifiËna imunost) • πtiti od pojave raka debelog crijeva i crijevnih infekcija uzrokovanih putrefaktivnom mikroflorom (E. coli, Clostridium, Salmonella, Listeria, Shigella) 72 VA©E ZDRAVLJE #39

• sudjeluje u stvaranju bakteriocina (prirodni antibiotik) • sintetizira vitamine grupe B i proteolitiËke enzime • poboljπava resorpciju minerala meu kojima su najvaæniji kalcij, magnezij i æeljezo.

Obiljeæja zdrave i uravnoteæene mikroflore crijeva Zdrava i uravnoteæene mikroflora crijeva je ona u kojoj je broj dobrih bakterija veÊi od broja patogenih (zloËestih). Pobijede li dobre bakterije, organizam Êe biti zdrav i vitalan. Drugim rijeËima, vrlo je vaæan odabir dobroga i kvalitetnoga probiotiËkog preparata koji moæe jamËiti sigurnu i uËinkovitu kolonizaciju crijeva. Sigurna i uËinkovita kolonizacija crijeva ovisi o vrsti probiotiËkih bakterija, kiselosti æeluca, pokretljivosti (motilitetu) crijeva, odabiru prebiotiËkih

vlakana, ali najviπe o tome dolaze li bakterije æive u mikrofloru crijeva. Ukratko, pri formuliranju probiotiËkog proizvoda nuæno je voditi raËuna o sljedeÊem: • napraviti dobru selekciju probiotiËkih bakterija - odabrati one koje su veÊ prisutne u mikroflori crijeva zdravog Ëovjeka (npr. Bifidobacterium bifidum, Propionbacterium schermani, Streptococcus thermophilus, Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus lactis, Lactobacillus ramnosus, Lactobacillus helveticus…) • odabrati prebiotiËka vlakna koja Êe biti pravi selektivni supstrat za dobar rast korisnih bakterija bez stvaranja vjetrova, nadimanja (npr. inulin, akacija, baobab...) • primijeniti novu tehnologiju dvostruke ovojnice (Dual coated) koja omoguÊuje visoku uËinkovitost laktobakterija Ëak i u ekstremnim ambijentalnim uvjetima tijekom proizvodnje i skladiπtenja kao i tijekom prolaska kroz probavni sustav. Takav proizvod sigurno Êe biti brz i siguran odgovor na sve poremeÊaje uzrokovane neuravnoteæenom crijevnom mikroflorom (zatvor, meka stolica, crijevne upale, problemi s probavom nakon uzimanja antibiotika, infekcija s Helycobacter pylori), ali Êe i vrlo kvalitetno utjecati na poveÊanje prirodne otpornosti organizma kao glavnog preduvjeta dobrog zdravlja i vitalnosti.

Conprosta pomaæe kad prostata zakaæe Za samo nekoliko tjedana, Ëesto i dana, Conprosta poboljπava sve parametre koje urolozi ubrajaju u kvalitetu æivota Ako i vas muËi:

> uËestalo mokrenje > mokrenje s naporom > sporo i nepotpuno praænjenje mjehura > polagan i isprekidan mokraÊni mlaz > problem s potencijom > Ëesta uroinfekcija... ...velika je vjerojatnost da imate poveÊanje (hipertrofiju) prostate. DobroÊudno (benigno) poveÊanje prostate, koje kod 50 posto muπkaraca poËinje veÊ poslije 40. godine, karakterizirano je uËestalim i oteæanim mokrenjem. Na poËetne simptome s godinama se nadovezuju Ëeste upale, bolovi, problemi s erekcijom. Naravno da nije potrebno, a ni pametno trpjeti i zanemarivati ove simptome. Osim πto obvezno trebate obaviti specijalistiËki uroloπki pregled, znatnu vam pomoÊ mogu pruæiti i biljni pripravci.

74 VA©E ZDRAVLJE #39

Tradicija daleke Kine u naπim ljekarnama Jedan od biljnih pripravaka koji preporuËujemo jest Conprosta, novi preparat na naπem træiπtu, ali dobro poznat na ameriËkom i dalekoistoËnom. Conprosta je proizvod moderne farmaceutske industrije pripravljen prema starom receptu tradicionalne kineske medicine, tj. predstavlja komprimat cvjetnog praha uljane repice, biljke sa svim botaniËkim obiljeæjima podneblja u kojem raste. U dalekoj Kini, gdje je moderna medicina usko povezana s tradicionalnom, Conprosta se propisuje na lijeËniËki recept oboljelima s dobroÊudnim poveÊanjem prostate (BPH) ili upalom prostate (prostatitis, kroniËni ili akutni nebakterijski). Ali ne samo tamo. I puno bliæe nama, u sjevernoj Europi, cvjetni prah je aktivni princip broj jedan za lijeËenje i poboljπanje stanja muπkoga reproduktivnog sustava s naglaskom na prostatu. Za samo nekoliko tjedana, Ëesto i dana, Conprosta poboljπava sve parametre koje urolozi ubrajaju u kvalitetu æivota: smanjuje se broj mokrenja (dnevnih i noÊnih), izmokravanje je potpunije, mokraÊni mlaz je deblji i jaËi... U drugoj fazi smanjuje se volumen prostate o Ëemu svjedoËe brojne kliniËke studije provedene u Kini. To πto je Conprosta zastupljena u gotovo svim ljekarnama i biljnim ljekarnama, govori o velikom interesu i dobrim povratnim informacijama od pacijenata. Za dodatne informacije nazovite 091/565 61 88, poπaljite faks na 01/619 21 01 ili posjetite naπu internet stranicu www.conprosta.hr

Pokrovitelj rubrike:

Reumatoloπka ordinacija Na pitanje odgovara: Valentina Tumir, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Oko dva mjeseca osjeÊam jake bolove u prednjem dijelu stopala. Tegobe su intenzivnije pri stajanju i hodu. Oteæano podnosim noπenje bilo kakve obuÊe. Boja koæe stopala nije se mijenjala, niti su stopala evidentno oticala. Osim pri hodu i stajanju, bolovi su intenzivniji i na dodir rukom preko prednjeg dijela stopala. Suzana, 33 g., Osijek Iz svega πto ste naveli, uzimajuÊi u obzir i vaπu dob, vjerojatno je rijeË o metatartalgiji, tj. sindromu koji je karakteriziran bolima u prednjem dijelu stopala (metatarzus), a ËeπÊe se javlja u æena. Uzroci bolesti - mogu biti: • opÊa bolest s lokalizacijom na stopalu (npr. reumatoidni artritis, tuberkuloza, πeÊerna bolest, vaskularni poremeÊaji) • lokalizirana bolest samog metatarzusa (traumatska i posttraumatska stanja, upalna stanja, tumori, neurinom, degenerativne bolesti, spuπteni svodovi stopala)

• biomehaniËki poremeÊaj - najËeπÊi uzrok (i vjerojatno uzrok vaπih tegoba). Naime, rijeË je o preoptereÊenju prednjega noænog svoda ili nepravilnu rasporedu optereÊenja metatarsusa. Noπenje nepravilne obuÊe (uske cipele, visoke potpetice) svakako bi moglo biti uzrokom vaπih tegoba, osobito stoga πto su se tegobe javile nakon ljetnih mjeseci kada ste nosili laganu i otvorenu obuÊu, koja je sada zamijenjena zatvorenom, obiËno uskom cipelom, s ili bez potpetica. Zbog toga su znatno poveÊani optereÊenje i pritisak na stopala. KliniËka slika - Kao πto ste i sami naveli, kliniËku sliku karakteriziraju bolovi u prednjem dijelu stopala, uz moguÊu pojavu manje otekline, obiËno na gornjoj strani stopala, umor, rjee trofiËke promjene malih miπiÊa stopala ako tegobe traju dulje. Tegobe su intenzivnije pri veÊim statiËkim i dinamiËkim optereÊenjima, primjerice duljeg stajanja ili hodanja. ObiËno nema promjene boje, niti temperature koæe prednjeg dijela stopala. Na dodir izmeu glavica metatarzalnih kosti javlja se bol.

vna kliniËkog nalaza, a prema potrebi dopunjuje se dodatnom radioloπkom i ultrazvuËnom pretragom stopala. Laboratorijske pretrage obiËno nisu potrebne, osim ako je rijeË o drugoj bolesti, a ne biomehaniËkome poremeÊaju. LijeËenje - Ako je posrijedi neka opÊa ili lokalna bolest, prije svega treba lijeËiti uzrok. Protiv bolova obiËno se koriste analgetici i nesteroidni antireumatici (sistemski i/ili lokalno na bolno mjesto). PreporuËena fizikalna terapija - termoterapija, ultrazvuk (sonoforeza), elektroanalgetske procedure, laser, manualna masaæa. U lijeËenju se koriste i ortopedski uloπci kako bi se uspostavili normalni biomehaniËki odnosi (ispod glavica metatarzalnih kostiju postave se ovalni jastuËiÊi). Najteæi sluËajevi, kada veÊ postoje strukturne promjene na kosti, rjeπavaju se kirurπkim putem. Prevencija - Izbjegavati noπenje uske obuÊe i one s visokim potpeticama, postiÊi i odræavati optimalnu tjelesnu teæinu, izvoditi vjeæbe snaæenja malih miπiÊa stopala te istezanja noænih zglobova i prstiju stopala.

Dijagnoza - Postavlja se na temelju anamnestiËkih podataka (subjektivne tegobe), objekti-

Pitanja πaljite na adresu: Oktal Pharma d.o.o., za Vaπe zdravlje, Utinjska 40, 10 020 Zagreb ili e-mail:vase.zdravlje@oktal-pharma.hr #39 VA©E ZDRAVLJE 75

Vjeæbajmo zajedno

vjeæbe snage za miπiÊe ramenog pojasa Mario KasoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Kinezioloπki fakultet Simona MarkoviÊ, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Druπtvo za sportsku rekreaciju VitaSport Rameni pojas i ruke imaju posebnu funkciju pri kretanju i odræavanju ravnoteæe. S obzirom na to da rameni pojas spaja gornje udove s trupom, daje oslonac nadlaktici i cijelom gornjem udu te omoguÊuje gibljivost ruku, valja jaËati i odræavati aktivnost pripadajuÊih miπiÊa kao i miπiÊa nadlaktice koji takoer sudjeluju u uËvrπÊivanju ramena. Ne treba zaboraviti da su zbog vaæne uloge u svakodnevnom æivotu (podizanje, noπenje, odlaganje, povlaËenje, odguravanje, pridræavanje, oslanjanje, dræanje...) miπiÊi ramena, ramenog pojasa i nadlaktice najviπe izloæeni optereÊenju, zbog Ëega se poveÊava moguÊnost ozljeivanja i nastanka strukturalnih promjena koje uzrokuju bol. MiπiÊi ramena - MiπiÊi ramenog pojasa obavijaju rameni zglob Ëime je znatno ojaËan, a istodobno slobodan pa su u njemu moguÊe najopseænije kretnje. Povezuju kosti ramenog pojasa i nadlaktiËnu kost. Najvaæniji je m. deltoideus, trokutasti miπiÊ koji daje rame-

nu oblinu, a povezuje kljuËnu kost i lopaticu s nadlakticom. Ima tri glavna funkcionalna dijela: prednji - pokreÊe nadlakticu prema naprijed i rotira je unutra; srednji - najπiri i glavni kod podizanja ruke u odruËenje do vodoravnog poloæaja; straænji - pokreÊe nadlakticu prema natrag i rotira je prema van. Kad se istodobno kontrahiraju sva tri dijela, djeluje kao snaæan odmicaË nadlaktice. SljedeÊih pet miπiÊa (m. subscapularis, m. supraspinatus, m. infraspinatus, m. teres major, m. teres minor) pokriva prednju i straænju stranu lopatice, pomaæe m. deltoideusu i sudjeluje u uËvrπÊivanju ramenog zgloba. MiπiÊi gornjeg dijela lea - SljedeÊa skupina miπiÊa po poloæaju pripada lenim miπiÊima, a po djelovanju ramenu i ramenom zglobu. M. trapezius - πirok i plosnat miπiÊ koji pokriva zatiljak, straænju stranu vrata i gornji dio lea, vuËe ramena natrag i prema sredini, pribliæava lopatice kraljeænici i osigurava uspravan stav. Gornji dio

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke su uz tijelo, a πake stisnute i prislonjene jedna uz drugu ispred tijela.

Opis vjeæbe:

Podizati laktove i nadlaktice boËno i gore te pritom podizati πake uz tijelo. Kod izvoenja vjeæbe kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

76 VA©E ZDRAVLJE #39

sprjeËava spuπtanje ramena pod optereÊenjem (npr. noπenje torbe), srednji dio pribliæava lopatice kraljeænici, a donji povlaËi ramena dolje i prema sredini. M. latissimus dorsi prekriva donji dio lea, a funkcija mu je primicanje nadlaktice tijelu i rotacija prema unutra (omoguÊuje puzanje). M. levator scapulae spaja vratni dio kraljeænice i gornji dio lopatice, podiæuÊi je prema gore i sredini. M. rhomboideus je smjeπten ispod m. trapeziusa, a veæe kraljeænicu i lopaticu. PovlaËi lopaticu gore i prema kraljeænici pa je vaæan kod ispravna dræanja ramena. MiπiÊi nadlaktice - Najsnaæniji miπiÊ prednje skupine je M. biceps brachii koji povezuje lopaticu i podlakticu te sluæi kao pregibaË podlaktice i podizaË nadlaktice prema naprijed. Straænju skupinu Ëini m. triceps brachii koji povezuje lopaticu s podlakticom. NajjaËi je ispruæaË podlaktice i vaæan je kod uËvrπÊivanja lakatnog zgloba.

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke uz tijelo, podlaktice savinute u zglobu lakta prema naprijed. Teæi primjer vjeæbe je da ruke dræimo opruæene uz tijelo. Podizati savinute ruku ili opruæene do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke pruæene ispred tijela u visini i πirini ramena. U rukama dræati napetu gumenu traku. PovlaËiti nadlaktice prema natrag do odruËenja. Podlaktice ostaju savinute u zglobu lakta. Teæi primjer vjeæbe je povlaËenje opruæenih ruku do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: Opis vjeæbe:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke pruæene iznad glave u πirini ramena. U rukama dræati napetu gumenu traku. PovlaËiti laktova i nadlaktice dolje i natrag sa savinutim podlakticama. Teæi primjer vjeæbe je povlaËenje pruæenih ruku do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena, gornjeg dijela lea i nadlaktica.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

#39 VA©E ZDRAVLJE 77

SPORT I REKREACIJA

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke opruæene uz tijelo, u rukama dræati napetu gumenu traku koja prolazi ispod stopala.

Opis vjeæbe:

Podizati pruæene ruke prema gore i boËno do odruËenja. Pritom kontrahirati miπiÊe ramena i gornjeg dijela lea.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena, ruke opruæene uz tijelo, u rukama dræati napetu gumenu traku koja prolazi ispod stopala.

Opis vjeæbe:

Savinuti podlaktice naprijed i gore. Nadlaktice su fiksirane uz tijelo i ne pomiËu se. Pritom kontrahirati miπiÊe nadlaktica.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj:

StojeÊi s raskorakom u πirini kukova, koljena lagano pogrËena. Jedna ruka je savinuta iza tijela sa πakom prislonjenom u visini pojasa. Druga ruka je savinuta iznad glave s postavljenom nadlakticom uz glavu i πakom iza potiljka. U rukama dræati napetu gumenu traku.

Opis vjeæbe:

Opruæati ruku iznad glave. Donju ruku i nadlakticu gornje ruke uËvrstiti i ne pomicati. Isto ponoviti i s drugom rukom. Pritom kontrahirati miπiÊe nadlaktice i ramena.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije od 15 ponavljanja. Informacije: VitaSport Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb tel. 098 31 56 32 78 VA©E ZDRAVLJE #39

Artroza kuka novi pristup lijeËenju

mr. sc. Ante MuljaËiÊ, dr. med., spec. traumatolog, Klinika za traumatologiju, DraπkoviÊeva 19, Zagreb, tel: 01/469 71 40; 469 70 00 Slobodan Kuvalja, dr. med., spec. anesteziologije i reanimacije, Cybex centar - Zagreb, VoÊarska 106, tel. 01/ 468 00 19, 468 00 17

Kirurπki pristup s izokinetiËkom

dijagnostikom i rehabilitacijom kljuË je uspjeha u lijeËenju artroze kuka Ovisno o æivotnoj dobi, sve viπe ljudi pati od bolova i ograniËenja kretnji u zglobu kuka, πto upuÊuje na to da su bolesti kukova danas vrlo Ëeste i imaju viπe uzroka. OπteÊenje zgloba kuka ne nastupa preko noÊi nego je posljedica dugotrajnih poremeÊaja biomehaniËkih odnosa u funkciji zgloba. NaËin æivota, nepravilna ishrana, veÊa tjelesna teæina i smanjena dnevna tjelesna miπiÊna aktivnost samo su neki od razloga koji dovode do poremeÊena odnosa snaga izmeu miπiÊnih grupa koje pokreÊu zglob kuka s jedne strane, a s druge uzrokuju preoptereÊenje zglobne hrskavice i ligamenata. Sve to dovodi do razvoja artroze i smanjenja pokretljivosti, uz progredirajuÊu bol u zglobu kuka. Kuk je zglob koji obavija, uvjetno reËeno, najjaËa miπiÊna masa u odno80 VA©E ZDRAVLJE #39

su na cijeli organizam, pa je potpuno jasno da svaki poremeÊaj snage ove muskulature dovodi do snaæna negativnog djelovanja na hrskavicu zgloba. Bol, kao dominantan osjet, postaje sve jaËa, sve viπe smanjujuÊi aktivnost zgloba kuka. Paralelno sa smanjenjem aktivnosti ljudski organizam instiktivno poËinje πtedjeti

Ako znamo da je kljuËni razlog oπteÊenja hrskavice zgloba s nastankom artroze upravo poremeÊena biomehaniËka funkcija rada miπiÊa, jasno je da je u ozbiljno oπteÊenom zglobu krajnje naruπena sposobnost pokreta i rada miπiÊa

oπteÊeni zglob, πto indirektno izaziva daljnje biomehaniËke poremeÊaje statike zdjelice i kraljeænice. To nadalje dovodi do daljnjeg oπteÊenja hrskavice zgloba i do postupna razvoja izraæene artroze kuka. KonaËno je stanje teπka artroza kuka koja u kombinaciji s izraæenom hipotrofijom muskulature kuka i natkoljenice, zbog smanjene aktivnosti, izaziva sve jaËe bolove, izrazito loπu pokretljivost te konaËno dovodi do stanja kada je neizbjeæna ugradnja umjetnog kuka. Koksartroza je, dakle, oboljenje koje se manifestira na dva, inaËe sinergistiËki djelujuÊa sustava, dakle sustava koji se nadopunjuju. S jedne strane dolazi do poremeÊaja rada miπiÊnog sustava s atrofijom muskulature, a s druge do uniπtenja zglobne hrskavice s razvijenom artrozom kuka. Posve je jasno da u lijeËenju oboljelog kuka moramo lijeËiti oba sustava na zadovoljavajuÊi naËin, jer tek tada moæemo oËekivati dobre konaËne rezultate. Optimalno najbolji i najbræi ciljani oporavak kod oboljelih kod kojih je artroza kuka dovela do ugradnje umjetnog kuka moæe se postiÊi: • sinergistiËkim djelovanjem izokinetiËke dijagnostike i terapije preoperativno • operativnim zahvatom ugradnje umjetnog kuka

TRAUMATOLOGIJA

bilo kojeg razloga ne mogu obavljati prirodnu aktivnost, brzo gube snagu i radnu sposobnost te se razvija atrofija. Isto se dogaa i kod artroze kuka. Najprije dolazi do velikog gubitka snage miπiÊa koji savijaju nogu u kuku, πto se Ëesto poËinje manifestirati bolom u preponi. Druga je moguÊnost pojava boli na boku kod napora, tj. kod preoptereÊenja zbog iritacije zglobnih elemenata i na pritisak, primjerice pri leæanju na boku. Ako je stanje uznapredovalo, poËinje se javljati i mehaniËko ograniËenje pokreta u kuku uz jake bolove, kada je nuæno razmotriti ugradnju endoproteze.

Vratiti pokret i stabilnost operiranom zglobu IzokinetiËka rehabilitacija zgloba kuka na Cybex ureaju

• nastavkom primarne postoperativne rehabilitacije u jednom od rehabilitacijskih centara te • ponovnim izokinetiËkim programom ciljane rehabilitacije miπiÊnih skupina oboljelog kuka.

PoremeÊena biomehaniËka funkcija rada miπiÊa Artroza kuka (koksartroza) danas predstavlja sve ËeπÊi problem i poËinje se javljati u sve ranijoj dobi, najviπe zbog drastiËna smanjenja ozbiljnije tjelesne aktivnosti i navike dugotrajna sjedenja. U jednom od proπlih brojeva prezentirali smo opÊenitu vaænost izokinetiËke dijagnostike i rehabilitacije u sprjeËavanju ili rehabilitaciji poremeÊene funkcije miπiÊa i zglobova. Danas Êemo posebno pojasniti izrazite prednosti timskog pristupa

u lijeËenju artroze kuka kada je veÊ postavljena opravdana indikacija za zamjenu zgloba kuka endoprotezom. Kada govorimo o timskom pristupu, mislimo na kljuËnu suradnju lijeËniËkog tima koji Êe obaviti operativni zahvat ugradnje endoproteze i tima lijeËnika specijaliziranih za izokinetiËku dijagnostiku i rehabilitaciju. Ako znamo da je kljuËni razlog oπteÊenja hrskavice zgloba s nastankom artroze upravo poremeÊena biomehaniËka funkcija rada miπiÊa, jasno je da je u ozbiljno oπteÊenom zglobu krajnje naruπena sposobnost pokreta i rada miπiÊa. Daljnjim ograniËavanjem kretanja zbog pojave boli u zglobu napreduju i oπteÊenje zgloba i gubitak miπiÊne snage sve do potpune nemoguÊnosti pokreta. U dijelu tijela koji se ne moæe kretati onemoguÊen je i rad miπiÊa. MiπiÊi, koji iz

Ugradnjom endoproteze zamjenjuje se oπteÊeni i bolni zglob. Vaænost kvalitetna operativnog zahvata, koji ukljuËuje i pravilan izbor endoproteze za svakog pacijenta, ne treba osobito naglaπavati, ali treba istaknuti da je uspjeπnom operacijom rijeπen samo dio problema, tj. uklonjen je bolan i mehaniËki nepokretan zglob, i zamijenjen neosjetljivim, pasivno pokretnim umjetnim materijalom. Drugi je kljuËni dio problema vratiti pravilan pokret i stabilnost zglobu operiranog kuka, ali i susjednim

Uspjeπnom operacijom, odnosno ugradnjom endoproteze rijeπen je samo dio problema, tj. uklonjen je bolan i mehaniËki nepokretan zglob te zamijenjen neosjetljivim, pasivno pokretnim umjetnim materijalom #39 VA©E ZDRAVLJE 81

TRAUMATOLOGIJA

zglobovima, drugom kuku i koljenima kao glavnim nosiocima teæine tijela i osposobiti pacijeta za normalnu funkciju, tj. vratiti punu snagu i sposobnost svih miπiÊa da mogu ponovno dræati konstrukciju tijela. Iz ovog je jasno da pacijent koji je prije operacije imao ozbiljno ogranjiËenje pokreta u zglobu kuka ima i velik gubitak snage miπiÊa koji taj zglob trebaju pokrenuti, te da se samom ugradnjom endoproteze neÊe bitno poboljπati i pokretljivost pacijenta, osim πto Êe se, naravno, ukloniti bol. BiomehaniËkim ispitivanjima u razliËitim institucijama u svijetu potvreno je da se ugradnjom endoproteze ne postiæe bitno poboljπanje biomehaniËkih i tjelesnih sposobnosti pacijenta. Ali, utvreno je i da se izokinetiËkim vjeæbama postiæe najbræi oporavak funkcije, a najbolji je uËinak tzv. dvostupanjskim izokinetiËkim pristupom u rehabilitaciji. On podrazumijeva ne samo postoperativnu rehabilitacije nego i preoperativnu izokinetiËku pripremu. Kako je cilj ovakve operacije potpun oporavak funkcije pacijenta, na temelju istraæivanja i iskustva u Cybex centru razraene su procedure timskog rada struËnjaka, operatera i izokinetiËara. Nova iskustva pokazala su da se najbræi i najuËinkovitiji puni oporavak postiæe podjelom postupka operativnog lijeËenja artroze kuka u tri kljuËne faze:

Upitnik za brzu provjeru Jesu li poËeli problemi s kukovima? Trebate li potraæiti struËnu pomoÊ? Kako sprijeËiti razvoj artroze u zglobu kuka? Ako imate tri i viπe potvrdnih odgovora, potrebna vam je struËna pomoÊ kako bi se sprijeËila teæa oπteÊenja zglobova, izbjegle ozljede ili operativni zahvat zbog kroniËnih oπteÊenja.

Telefon za besplatan struËni savjet lijeËnika: 01/468 00 19

82 VA©E ZDRAVLJE #39

1. Preoperativna izokinetiËka priprema vjeæbama oslabljenih miπiÊa, u okvirima moguÊeg pokreta. Cilj je maksimalno pojaËanje miπiÊa kako bi se neposredno nakon ugradnje endoproteze pacijent mogao mobilizirati i uËvrstiti novi umjetni zglob.

2. Neposredno nakon operacije slijedi klasiËni naËin rehabilitacije do trenutka kad operater zakljuËi da se operirani kuk moæe opteretiti i da je endoproteza stabilna.

Necementirana proteza kuka

3. KonaËno slijedi druga faza izokinetiËke rehabilitacije kojoj je cilj precizno vraÊanje i usklaivanje snage miπiÊa kako kukova tako koljena kao susjednih vaænih zglobova.

Cementirana proteza kuka

Drugi je kljuËni dio problema vratiti pravilan pokret i stabilnost zglobu operiranog kuka, ali i susjednim zglobovima, drugom kuku i koljenima kao glavnim nosiocima teæine tijela te osposobiti pacijeta za normalnu funkciju Br.

Ovakvo, timski provedeno lijeËenje osigurava viπestruko bræi oporavak, sprjeËava oπteÊenja susjednih zglobova i kraljeænice zbog dugotrajne nesposobnosti kao i prisilnog poloæaja kretanja, te osigurava punu kvalitetu æivota operiranih bolesnika. Cybex centar Zagreb i Klinika za traumatologiju Zagreb veÊ treÊu godinu zaredom provode program prema prethodno navedenoj proceduri. Ostvareni rezultati, vidljivi kroz viπestruko bræi oporavak i skraÊenje bolovanja, u cijelosti su potvrdili vaænost uske suradnje specijalista kirurga operatera i specijalista lijeËnika za izokinetiku i biomehaniku.

Pitanje

Je li netko u obitelji patio od tegoba s kukovima?

Sjedite li preteæno na poslu ili se vozite u automobilu?

Pomaæete li se rukama pri ustajanju iz fotelje?

Moæete li lako prekriæiti nogu preko noge i sjediti bez nelagode?

„PreskaËe” li vam ponekad u kuku?

Imate li osjeÊaj da viπe ne moæete dovoljno primaknuti savijeno koljeno bradi

Jeste li osjetili bol ili zatezanje u nekoj od prepona ili u bokovima?

Jeste li kao dijete imali iπËaπenje kukova ili neπto sliËno?

0/+

AmeriËki san o bezbolnom zahvatu na zubima Ivan AzinoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, Strojarska 4, Zagreb, tel. 01/615 47 19, 098 62 25 20

OsjeÊaj boli kod primjene waterlasea je manji ili ga uopÊe nema, a i tehnika rada razlikuje se od one u tradicionalnoj stomatologiji AmeriËka tvrtka Biolase, koja se bavi proizvodnjom medicinskih lasera, proizvela je i laser za primjenu u svakodnevnoj stomatoloπkoj praksi. VeÊ je poznata njegova primjena u usnoj πupljini, ali samo na meka tkiva (sluznica, jezik). Waterlase dentalni laser dizajniran je tako da djeluje na meka, ali i na tvrda tkiva u usnoj πupljini. Za rad na tvrdim tkivima (caklina, dentin, cement, kost) waterlase koristi razliËite moguÊnosti procesa svjetlosne apsorpcije preko vodenih kapljica. Vlastito, fleksibilno optiËko vlakno i nastavak proizvode optiËku energiju i atomiziranu vodu za precizno uklanjanje tvrdog tkiva. Zanimljivi su i neki tehniËki podaci izlazne snage aparata: • klasifikacija: 4. grupa lasera • valna duljina: 2780 nm • frekvencija: 20 Hz • jakost struje: 8 A • izlazna snaga: 0,25 do 6 W. Kako bi razumjeli uËinak i djelovanje waterlasea na tvrda i meka tki-

84 VA©E ZDRAVLJE #39

va, moramo istaknuti da je osjeÊaj boli puno manji ili ga uopÊe nema, a i tehnika rada razliËita je od one u tradicionalnoj stomatologiji. Uklanjanje tvrdog tkiva uz pomoÊ hidrokinetiËkih procesa ostvaruje se tzv. nedodirujuÊom procedurom. Laserska zraka izlazi iz radnog vrπka, pada na radni dio koji za vrijeme rada hladi vodeni sprej iz glave ruËnog nastavka. Radni vrπak udaljen je otprilike jedan milimetar od radnog polja i ne dodiruje se s radnim poljem ni u jednoj fazi postupka. Kod mekog tkiva primjenjuje se ova, ali i druga tehnika, gdje je dopuπten kontakt radnog dijela i tkiva. ©to se tiËe bezbolnosti tretmana, valja napomenuti da su hidrokinetiËki uËinak vodenog spreja na radnu povrπinu i primjena radnog vrπka koji ne dodiruje povrπinu zapravo veÊ dovoljni da osiguraju bezbolnost, uz primjenu anestezije uz pomoÊ lasera. U radu s laserom, primjena lokalnih i povrπinskih anestetika svedena je na najmanju moguÊu mjeru.

Indikacije za uporabu waterlase dentalnog lasera: • karijesne lezije • preparacije kaviteta (πupljina) od 1. do 6. razreda • peËaÊenje fisura kod djece • endodontski tretman (u dubini zuba - od pristupa pulpnoj komori do amputacija i odstranjivanja pulpe, te obrade korijenskih kanala) • zahvati na parodontu (kiretaæa, parodontalni dæepovi) • protetski radovi (izrada krunica, veenersa i mostova) • kirurπki zahvati (na kosti, apeksu zuba, mekim tkivima zahvaÊenim raznim patoloπkim stanjima).

86 Buenje kao noÊna mora NoÊno mokrenje uvelike utjeËe na psiholoπki razvoj i samopoπtovanje djece, pa se kod njih Ëesto javljaju poremeÊaji ponaπanja Pod pojmom noÊno mokrenje (enuresis nocturna) podrazumijeva se nevoljno, nesvjesno i ponavljano mokrenje u krevet tijekom noÊi. Ako dijete nikad nije uspostavilo kontrolu mokrenja, rijeË je o primarnoj enurezi, dok je sekundarna enureza poremeÊaj koji se javlja nakon πto je kontrola postojala najmanje πest mjeseci i najËeπÊe je uzrokovana psihiËkim stresom. Velik broj djece u drugoj po-

86 VA©E ZDRAVLJE #39

lovici druge godine veÊ zna na neki naËin izreÊi potrebu za obavljanjem nuæde, pa je uz odgovarajuÊu pomoÊ mogu obaviti u posudu. Kod neke se djece, bez prisutnosti bilo kakvoga poremeÊaja, ta sposobnost razvije tek tijekom treÊe godine æivota. Bilo kakav neprimjeren pritisak na dijete da kontrolira mokrenje prije negoli je ono za to zrelo samo oteæava i odgaa usvajanje higijenskih navika.

Ljiljana Podrug, dr. med., spec. πkolske medicine, ZZJZ Vukovarsko-srijemske æupanije, Sluæba za zaπtitu πkolske djece i mladeæi, Zvonarska 57, Vinkovci

Primarna monosimptomatska noÊna enureza jedan je od najËeπÊih kroniËnih poremeÊaja u djece predπkolske i πkolske dobi, o Ëemu svjedoËi i procjena da oko sedam posto djeËaka i tri posto djevojËica u dobi od pet godina mokri tijekom dana ili noÊi u odjeÊu ili krevet, u dobi od 10 godina oko tri posto djeËaka i dva posto djevojËica, a sa 18 godina javlja se u oko jedan posto muπkaraca, rjee u æena. ZamjeÊuje se da je uËestalost noÊnog mokrenja veÊa u djeËaka nego u djevojËica. Enureza moæe biti idiopatska i simptomatska. Idiopatska enureza povezana je s obiteljskom predispozi-

©KOLSKA MEDICINA

Savjeti za roditelje NE Ëekati da noÊno mokrenje proe samo od sebe ako dijete nije poËelo kontrolirati mokrenje u oËekivanoj æivotnoj dobi (1,5 - 3 godine) NE kaænjavati dijete nego razgovarati o tom problemu bez ljutnje jer ono nije krivo za to NE poËinjati bilo kakvu terapiju bez savjeta s lijeËnikom NE odustati ako terapija ne donese rezultate u samom poËetku lijeËenja

cijom i dovodi se u vezu s odgoenim sazrijevanjem srediπnjega æivËanog sustava i izmijenjenom fiziologijom mokraÊnog mjehura (npr. niæi prag mokraÊnog mjehura za nevoljno praænjenje). Da postoji obiteljska predispozicija, govori podatak da oko 75 posto djece s enurezom ima bliskog srodnika s istim problemom. Epizode noÊnog mokrenja u krevet mogu se dogoditi u bilo kojem stadiju spavanja - oko dvije treÊine epizoda dogodi se u prvoj treÊini noÊi, a katkad i za REM faze spavanja, kada se dijete moæe sjeÊati sna tijekom kojeg se pomokrilo. Simptomatska enureza posljedica je urogenitalnih, metaboliËkih, endokrinih i drugih bolesti.

Savjeti za dijete NE skrivati problem od roditelja jer Êe ga oni moÊi iznijeti uËitelju ili razredniku; s problemom treba upoznati i πkolskog lijeËnika NE izbjegavati druæenje s ostalom djecom jer i oni mogu imati neki drugi problem s kojim se bore NE odustati od onog πto æeli lijeËnik i roditelj, jer oni ipak nastoje pomoÊi, a ne odmoÊi NE, nikad nemojte pomisliti da ste manje vrijedni od ostale djece, jer vi ste hrabri i sigurno Êete uspjeti

U fizioloπkom smislu rijeË je o nerazmjeru izmeu noÊnog stvaranja mokraÊe i funkcionalnog kapaciteta mokraÊnog mjehura, πto je obiËno udruæeno s Ëvrstim snom djeteta. Nekad se smatralo da je noÊno mokrenje izazvano psihiËkim Ëimbenicima, no novija istraæivanja pokazuju da psihiËke promjene nisu uzrok nego posljedica noÊnog mokrenja. Istraæivanja su pokazala da djeca s primarnom monosimptomatskom enurezom imaju nedovoljan porast noÊnog izluËivanja antidiuretskog hormona (vazopresina) koji sprjeËava noÊno mokrenje u krevet. VeÊina hormona u naπem organizmu izluËuje se ovisno o dobu dana, odnosno noÊi, pa je tako i djelovanje vazopresina na tubule bubrega pojaËano tijekom noÊi, πto nije sluËaj kod djece s noÊnom enurezom. U nekim sluËajevima uzrok moæe biti i smanjen kapacitet mokraÊnog mjehura.

Uzrok, a ne posljedica psiholoπkih problema DijagnostiËki postupak poËinje detaljnom anamnezom kojom se mora iskljuËiti dnevno mokrenje, uroinfekcije i druge neuroloπke i endokrinoloπke bolesti kod kojih noÊno mokrenje moæe biti samo jedan od simptoma bolesti. Ako dijete ima urednu anamnezu, kliniËki pregled i uredan nalaz urina, urinokulture i mikcometrije te ako je uredan UZV bubrega i mokraÊnog mjehura, daljna obrada, posebno uporaba invazivnih metoda, nije indicirana. Primarna enureza nije uzrokovana psiholoπkim Ëimbenicima, tj. ona je uzrok, a ne posljedica psiholoπkih problema u æivotu djeteta. Jako utjeËe na psiholoπki razvoj djeteta i njegova samopoπtovanja, pa takva djeca imaju ËeπÊe poremeÊaje ponaπanja, osjeÊaju se razliËito od svojih vrπnjaka, osjeÊaju ljutnju i stid, promjenjivog su raspoloæenja, ne sudjeluju u uobiËajenim aktivnostima

poput πkolskih izleta, maturalnih putovanja i sl. Na æalost, roditelji Ëesto nisu tolerantni prema problemu, pa primjenjuju metode kaænjavanja.

LijeËenje nakon pete godine Unatrag petnaestak godina intenzivno se prouËavao problem noÊnog mokrenja i metode lijeËenja, koje se preporuËuje nakon navrπene pete godine æivota. Prema patofizioloπkim mehanizmima, danas su u svijetu prihvaÊena dva oblika lijeËenja primarne noÊne enureze - noÊni alarm aparati i vazopresin. U literaturi se navode i drugi oblici, primjerice ograniËavanje unosa tekuÊine, razliËiti oblici treninga mokraÊnog mjehura, antikolinergici, hipnoza i akupunktura. TricikliËki antidepresivi ne koriste se viπe zbog teπkih nuspojava. Analog vazopresina je dezmopresin (sintetiËki hormon istovjetnog djelovanja, nadomjestak) koji se na træiπtu nalazi u obliku spreja za nos i tableta, a djeluje tako πto smanjuje noÊno izluËivanje mokraÊe. Dezmopresin se primjenjuje naveËer prije spavanja. Radi dokazivanja njegove uËinkovitosti provedeno je istraæivanje koje je pokazalo njegovu djelotvornost kod veÊine djece - oko 73 posto djece imalo je potpun prestanak enureze ili znatno smanjenje broja mokrih noÊi, a samo 7,6 posto nije odgovorilo na terapiju. Kod veÊine djece terapijski je odgovor nastupio veÊ nekoliko dana nakon poËetka koriπtenja. Iako je za lijeËenja 48 posto pacijenata bilo potpuno bez enureze, najveÊim problemom pokazali su se Ëesti recidivi (ponovna pojava) nakon prestanka lijeËenja, a samo je oko 30 posto djece ostalo dugotrajno potpuno suho. Valja istaknuti da i lijeËnici koji preporuËuju lijek i roditelji, odnosno djeca moraju voditi brigu o ispravnu uzimanju lijeka koji se ne smije predozirati i, πto je izuzetno vaæno, djeca ga ne smiju uzimati sama.

Udruga s velikom potrebom potpore Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV) je nevladina, nepolitiËka, neprofitna organizacija, osnovana 5. listopada 1999. godine, radi prevencije i pomoÊi oboljelima od HIV infekcije i AIDS-a te osiguravanja njihova primjerena medicinskoga i druπtvenog tretmana. Korisnici su udruge osobe s HIV infekcijom, njihove obitelji i πira populacija, pogotovo srednjoπkolska i studentska mladeæ. Djelatnosti su joj sljedeÊe:

2 skrb za materijalnu, zdravstve-

nu, socijalnu i duhovnu pomoÊ HIV pozitivnih osoba

2 skrb za ravnopravan status oboljelih od HIV-a

2 organiziranje struËnih savjeto-

vanja, seminara, predavanja i tribina u svrhu prevencije i pomoÊi HIV pozitivnim osobama

2 organiziranje svih oblika meunarodne suradnje i razmjene s drugim nacionalnim i meunarodnim organizacijama

2 poticanje i potpora razvoju i

unaprjeivanju znanstvenih i drugih programa kojima je cilj prevencija HIV infekcije te razvijanje svih oblika zdravstvene i socijalne kulture.

Jedan je od uspjeha udruge i taj πto su na njezinu inicijativu Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Republike Hrvatske odobrili uvrπtenje potrebnih lijekova za primjenu antivirusne terapije na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Udruga se u svome radu orijentira i na lobiranje pri kreiranju antidiskriminacijskog zakona na podruËju HIV/AIDS-a te izdaje bilten

Jedna od akcija za prikupljanje sredstava za pomoÊ HIV pozitivnim osobama jest prodaja boæiÊnih Ëestitki koje su izradila HIV pozitivna djeca 90 VA©E ZDRAVLJE #39

HIV/AIDS info koji izlazi Ëetiri puta na godinu u nakladi 2000 primjeraka.

Centar za testiranje i savjetovanje Od sijeËnja 2004. u sklopu Udruge osnovan je Centar za testiranje i savjetovanje koji djeluje pri Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran MihaljeviÊ, Zagreb, Mirogojska 8, a u kojem se mogu dobiti sve informacije vezane uz HIV/AIDS. StruËnjaci zaposleni u centru (psiholog, socijalni radnik i savjetnik defektolog) pruæaju psihosocijalnu pomoÊ HIV pozitivnim osobama i njihovim obiteljima, a tijekom prosinca poËinje dobrovoljno savjetovanje i testiranje opÊe populacije na HIV. Testiranje Êe biti potpuno anonimno svaki radni dan od 13 do 19 sati. Centar za testiranje i savjetovanje srediπnje je mjesto za problematiku HIV/AIDS-a, kako za HIV pozitivne osobe, tako i za opÊu populaciju. Æelja nam je i cilj pokrenuti kampanju koja Êe promovirati testiranje i djelovati na svijest ljudi kako bi poËeli razmiπljati o ovome problemu i, naravno, promovirati prevenciju, tj. mjere zaπtite (kao bitna stavka navodi se uporaba kondoma jer je spolni put najËeπÊi put prijenosa).

UDRUGE

Neki od crteæa HIV pozitivne djece koji su posluæili za izradu boæiÊnih Ëestitki

U sklopu 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, udruga pokreÊe razliËite programe kako bi prikupila sredstva za pomoÊ HIV pozitivnim osobama. Jedna je od tih akcija i prodaja boæiÊnih Ëestitki koje su izradila HIV pozitivna djeca u Hrvatskoj.

Strah kao posljedica neznanja Joπ su nam u sjeÊanju dogaaji otprije dvije godine vezani uz dvije HIV pozitivne djevojËice, kada roditelji nisu puπtali svoje dijete s njima u razred. Nitko nije razmiπljao kako su se te djevojËice osjeÊale za svih tih incidenata. Sva diskriminacija ovog druπtva prelomila se na njima. Iako se danas, nakon dvije godine, stanje s djevojËicama stabiliziralo i one normalno pohaaju πkolu, u

Za viπe informacije molimo obratite se na:

naπem je druπtvu joπ prisutna i vidljiva otvorena diskriminacija HIV pozitivnih ljudi. Pogledamo li preporuke pojedinih lijeËniËkih udruga (npr. AmeriËke pedijatrijske akademije) u svezi s boravkom djece zaraæene HIV-om u kolektivu, nailazimo na sljedeÊe:

2 jedino roditelji djeteta, njegovi staratelji i lijeËnik imaju apsolutnu potrebu znati seroloπki status djeteta

2 u svrhu provoenja odgova-

rajuÊe skrbi, broj osoba koji znaju djetetov seroloπki status treba ograniËiti na najmanju moguÊu mjeru

2 roditelji/staratelji imaju pravo, ali nisu obvezni informirati πkolu

Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a (HUHIV)

2 zbog stigmatizacije koja prati

HIV bolest, povjerljivost podataka o bolesti prijeko je potrebna

2 osoblje koje se brine za za-

raæeno dijete u vrtiÊu ili jaslicama ne treba informirati o seroloπkom statusu djeteta zbog njihove zaπtite ili zaπtite druge djece.

Odluku o tome tko Êe kome i kada reÊi o svojoj seropozitivnosti treba prepustiti samoj osobi koja je HIV pozitivna, odnosno roditelju ili staratelju HIV pozitivnog djeteta. Nuæno je joπ jednom istaknuti kako ne postoje nikakvi podaci da se virus prenosi uobiËajenim kontaktom, u πkoli, vrtiÊu ili na radnome mjestu.

MedveπËak 9, 10000 Zagreb tel: 01/ 466 66 55, 466 90 42 GSM: 091/ 337 71 13 faks: 01/ 466 66 55 e-mail: huhiv@zg.htnet.hr, huhiv@inet.hr web site: www.huhiv.hr br. æiroraËuna kod PBZ: 2340009-1100195705 #39 VA©E ZDRAVLJE 91

Nije svaki dezinficijens isti Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Dezinficijensi i antiseptici su djelotvorne tvari koje za uporabu na koæi i sluznicama, a pogotovo na ranama, trebaju zadovoljavati odreene kriterije S ranama se susreÊemo veÊ od najranijeg djetinjstva i neugodan su pratilac naπeg odrastanja. Medicinska definicija ranu opisuje kao prekid kontinuiteta koæe i sluznice s prekidom kontinuiteta krvnih i limfnih tkiva. Prekid kontinuiteta koæe omoguÊuje mikroorganizmima (bakterijama, gljivama, virusima) da s povrπine koæe i iz okoline prodru u tijelo. Upravo zbog toga svaka se rana promatra kao primarno inficirana, tj. kao rana kroz koju su mikroorganizmi uπli u tijelo. Nakon prodora mikroorganizmi se poËinju mnoæiti velikom brzinom, pa njihov broj vrlo brzo moæe dosegnuti razinu odgovornu za razvijanje infekcije i ugroæavanje zdravlja. Mikroorganizmi u tom sluËaju mogu biti uzrokom razliËitih oπteÊenja, sve do propadanja okolnih tkiva, i dalje djelovati na razvijanje sistemskih uËinaka, odnosno promjena u cijelom organizmu. Brzina kojom se organizmi razmnoæavaju ovisi o vrsti samog mikroorganizma, broju mikroorganizama koji je uspio prodrijeti kroz ranu, o veliËini i vrsti rane i, naravno, o stanju organizma, toËnije obrambenih snaga. Na stanje obrambenog sustava, odnosno otpornosti tijela na vanjske 92 VA©E ZDRAVLJE #39

uzroËnike, utjeËe niz Ëimbenika, poput hormonalnog statusa, postojeÊih bolesti (npr. πeÊerna bolest bitno usporava cijeljenje rane), uzimanja citostatika (koji izravno djeluju na naπ imuni sustav) ili loπih æivotnih navika (alkohol bitno smanjuje obrambene snage).

Udar na mikroorganizme Da bi se sprijeËilo razmnoæavanje mikroorganizama, upotrebljavaju se dezinficijensi, sredstva koja ih uniπtavaju. Ista sredstva, primijenjena u manjim koncentracijama, neÊe potpuno uniπtiti sve mikroorganizme, ali Êe ih dovesti do razine koja viπe nije opasna po zdravlje, pa ih onda nazivamo antiseptici. Upravo stoga se ta dva pojma u svakodnevnom æivotu Ëesto rabe kao sinonimi. BuduÊi da je u oba sluËaja rijeË o djelotvornim tvarima, moramo biti oprezni prilikom nanoπenja na koæu, sluznicu, a pogotovo na rane. Sredstva koja upotrebljavamo na koæi morala bi zadovoljavati mnoge kriterije: • moraju djelovati na πto πiri spektar mikroorganizama (po moguÊnosti i na gram-pozitivne i na gram-negativne bakterije, gljive i viruse)

• moraju djelovati brzo • trebaju imati i produljeno djelovanje • ne smiju dovoditi do oπteÊenja okolnih tkiva • ne smiju uzrokovati alergijske reakcije organizma • ne smiju usporavati proces cijeljenja • ne smiju imati sistemske uËinke. Ako sredstva upotrebljavamo na sluznici, moraju zadovoljiti joπ nekoliko kriterija. Povrπinske stanice sluznice izluËuju supstancije koje na povrπini stvaraju film πto je Ëini glatkom i πtiti je od mehaniËkih, toplinskih i kemijskih utjecaja, a istodobno, zahvaljujuÊi sadræaju lizozima, posjeduje i antimikrobni uËinak. Na povrπini sluznice mogu se apsorbirati ili izluËivati razliËite supstancije, pa je zbog toga ona dio jedinstvena sustava ljudskog tijela. Zbog te sloæenosti i povezanosti djelovanja, antiseptiËki preparati koji se upotrebljavaju na sluznicama ne smiju imati oksidacijski uËinak. Ako u tkivu doe do oksidacije, oslobaaju se slobodni radikali kratkog poluæivota, koji zbog brzog umnoæavanja po principu domina, u lanËanim reakcijama, djeluju na metabolizam stanica i dovode do usporavanja procesa cijeljenja. To Êe se dogoditi kada se dulje vrijeme na sluznicama primjenjuju preparati koji sadræe PVP jod. Testovi in vitro upozorili su i na toksiËki uËinak PVP jodnih preparata na fibroblaste i leukocite. Supstancije poput klorheksidina resorbiraju se kroz rane u manjim koliËinama, a u prisustvu krvi ili gnoja

Osobine razliËitih dezinficijensa

octenidin

PVP-jod

chlorheksidin

smanjena uËinkovitost u prisustvu bjelanËevina

resorpcija kroz rane, koæu i mukozne membrane

slabo

usporavanje procesa cijeljenja rane

mutageni, teratogeni utjecaji

ne moæe biti iskljuËeno

prisutnost u mlijeku tijekom dojenja

uporaba tijekom trudnoÊe i dojenja

ne preporuËuje se

da (ako se ne troπi na velikim povrπinama)

Izvor: SM F. Langer, Razlike meu dezificijensima, 2001.

njezina antimikrobna uËinkovitost znatno opada. Rezultati Armes testa i DNA repair testa upuÊuju i na moguÊ mutageni uËinak te supstancije. SljedeÊi je nedostatak πto ne djeluje na viruse koji se mogu naÊi na koæi i sluznicama.

Dosad najuËinkovitija kombinacija Kao najuËinkovitija dosad pokazala se kombinacija oktenidina (oktenidindihidroklorida) s aromatskim alkoholom (fenoksietanol). Ima bakte-

ricidna svojstva (djeluje na aerobne i anaerobne uzroËnike tvrdokornih infekcija), fungicidna svojstva (djelotvorna protiv gljiva), uËinkovita je i na protozoe (Chlamydia trachomatis, Mycoplasma hominis, Ureaplasma urealiticum), a djeluje i na lipofilne, rota, polio, hepatitis B, HIV, herpes i HBV (herpes B) viruse, i to bez ikakvih sistemskih uËinaka. KliniËka su ispitivanja uËinaka te kombinacije supstancija na sluznicama vagine i usne πupljine pokazala bitno smanjenje uzroËnika infekcije u odnosu na ostale preparate. KliniËki je

dokazano da se oktenidin ne resorbira putem koæe i sluznica. U testovima na svjeæoj punoj krvi pokazano je da oktenidin u kombinaciji s fenoksietanolom ima podræavajuÊi (pomaæuÊi) uËinak na proces cijeljenja. KliniËki je dokazana i odsutnost teratogenih, karcinogenih ili mutagenih uËinaka, kao i dosad poznatih alergijskih reakcija. Treba spomenuti joπ jedan kriterij koji kod pacijenta korisnika zauzima vrlo visoko mjesto, a to je da prilikom uporabe ne boli i ne peËe.

medicinski

leksikon

Lumbago (kriæobolja) Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

bol gotovo uvijek poËinje u jednoj toËki lumbalnog dijela kraljeænice te se πiri duæ straænje strane donjeg uda, gotovo uvijek istostranog

kompresija æivËanog korijena nervusa ishijadikusa zbog hernije lumbalnog diska

kroniËno s periodiËnim pojaËanjima koja se izmjenjuju s parcijalnim ili totalnim remisijama (smirenje simptoma)

neodreeni bolovi varijabilnog intenziteta lumbalnog podruËja posebno vezani uz menstrualni ciklus

straænje πirenje bolova uzrokovano upalom, infekcijom ili kongestijom uterusa ili jednog ili oba jajovoda

bolovi u lumbosakralnom podruËju

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

Ëesto smetnje senzibiliteta u podruËjima donjeg uda

CT lumbalne kraljeænice

Hernija diska Diskopatija

cikliËko u vezi s menstrualnim ciklusom

Ëesto muËnina i dispepsija; rijetko vruÊica; Ëesto obilne menstruacije; katkad smetnje mokrenja

ultrazvuk zdjelice; ginekoloπki pregled

Adneksitis Salpingitis

upala sluznice maternice koja se proπirila u izvanmaterniËno zdjeliËno podruËje

gotovo uvijek se bolovi pojavljuju u predmenstrualnom periodu ili vezani uz abdominalne napore

menstrualni poremeÊaji; vrlo bolne menstruacije

ultrazvuk zdjelice; endoskopija; histerosalpingografija; ginekoloπki pregled

Endometrioza

silovita bol u razini zdjelice sa πirenjem na jednu stranu

ovarijska cista koja se okrenula i zapetljala oko vlastitog pedunkula

kratko, jer traæi hitnu kirurπku intervenciju

muËnina; povraÊanje; znakovi akutnog abdomena bez vruÊice

ultrazvuk zdjelice

Torzija ovarijske ciste

bolovi razliËitog intenziteta lokalizirani u odreenim toËkama lumbalne regije

upala jednog ili viπe divertikula kolona

obiËno nekoliko dana s tendencijom recidiviranja

katkad vruÊica; Ëesto promjene stolice (opstipacija ili proljev)

irigografija

Divertikulitis kolona

bol lokalizirana na odreeni kraljeæak

metastaza tumora (pluÊa, prostate, dojke, itd.) u jednom lumbalnom kraljeπku

ovisi o razvitku primarnog tumora

ovise o primarnom tumoru

radiografija lumbalne kraljeænice

Tumorska metastaza u kraljeπku

izrazito jaka bol samo na jednoj strani lumbalnog podruËja sa πirenjem prema preponama

opstrukcija mokraÊnih puteva od strane kamenca

kratko (od nekoliko sati do nekoliko dana) s tendencijom recidiviranja

krv u mokraÊi; katkad vruÊica

ultrazvuk bubrega; urografija

Bubreæne kolike

bol razliËitog intenziteta koja se iz lumbalne regije πiri prema gore u desno rame

opstrukcija æuËnih puteva od strane kamenca

kratko, a gotovo uvijek prolazi tek nakon kirurπke intervencije

muËnina i povraÊanje; ikterus koæe

hepatobilijarni ultrazvuk

ÆuËne kolike

lumbalna bol sa πirenjem prema naprijed i dolje sve do prepona

spazam mokraÊnih puteva kao posljedica infekcije

postoje akutni oblici koji traju nekoliko dana te kroniËni oblici s periodima pogorπanja i parcijalne remisije

vruÊica; smetnje mokrenja (peËenje, oteæano mokrenje, uËestalo mokrenje); u kroniËnim oblicima arterijska hipertenzija

ultrazvuk bubrega; pretrage urina; urinokultura

Akutni ili kroniËni pijelonefritis

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Obiljeæja

Uzrok

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

osjeÊaj teæine u lumbalnom podruËju; u sluËaju rupture aneurizme silovita akutna bol sa πirenjem prema pupku

kompresija æivËanih korijena od strane aneurizme

kroniËno

osjeÊaj pulzacija u abdomenu; u sluËaju rupture: kardiocirkulatorni kolaps

ultrazvuk abdomena; Doppler-ultrazvuk

Aneurizma abdominalne aorte

difuzni nejasni bolovi, varijabilni po intenzitetu i lokalizaciji

spazmi u podruËju debelog crijeva (kolona)

kroniËno

intestinalne smetnje (opstipacija Ëesto izmjenjivana s proljevom); katkad inapetencija, muËnina, stanje psihiËke napetosti

irigografija; kolonoskopija

KroniËni kolitis

bolovi koji poËinju u lumbalnom podruËju i πire se prema donjim udovima, a javljaju se ponajprije pri pokretima fleksije i ekstenzije kraljeænice

kompresija æivËanih korjenova od strane artrotskih koπtanih promjena lumbalnih kraljeæaka

kroniËno

katkad parestezije (poremeÊaji koænog senzibiliteta) u viπe ili manje ograniËenim podruËjima donjih udova

radiografija lumbalne kraljeænice

Lumbalna artroza

bolovi posebno kod duæeg uspravnog stava te u odreenim pokretima

dekalcifikacija trupova kraljeæaka

kroniËno

sklonost prijelomima

koπtana mineralometrija (denzitometrija)

Osteoporoza

bolovi za vrijeme hodanja te pri produæenom uspravnom stajanju

preoptereÊenje kraljeænice

ovisno o trajanju pretilosti

dispneja i srËane smetnje pri naporu; Ëesto arterijska hipertenzija i sklonost πeÊernoj bolesti

endokrinoloπki pregled

Pretilost

viπe ili manje perzistentni bolovi lumbalne regije u mladih ljudi

iskrivljenost kraljeænice

Ëesto kroniËno

nijedan

rendgenogram cjelokupne kraljeænice

Skolioza Devijacije kraljeænice

difuzni nejasni bolovi lumbalne regije sa πirenjem prema abdomenu

spastiËne kontrakcije kolona

kroniËno

smetnje stolice (izmjenjivanje proljeva i opstipacije); probavne smetnje; abdominalni meteorizam

irigografija; kolonoskopija

KroniËni kolitis

bolovi varijabilnog intenziteta, nejasni, difuzni, s nepravilnom uËestaloπÊu

obiËno kontrakcije lumbalne muskulature

varijabilno

stanje psihiËke napetosti s anksioznoπÊu i/ili depresijom; nesanica

nijedna

Psihosomatizam

bolovi samo jedne strane, koji se znaËajno pojaËavaju noÊu, a izaziva ih kaπalj ili kihanje

tumor lumbalnih æivËanih korjenova

nekoliko mjeseci

smetnje senzbiliteta u inerviranim podruËjima zahvaÊenih korijena æivaca

neuroloπki pregled; CT ili MR lumbalne regije

Neurinom

hitni

medicinski postupci

Pirotehnika

djeËje radosti i tuge Zoran BarËot, dr. med., spec. djeËje kirurgije, Klinika za djeËju kirurgiju - Odjel za opekline i plastiËnu kirurgiju, voditelj Hitne kirurπke sluæbe, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Uporabu pirotehnike ne treba ograniËavati nego svesti u razumne granice, i nastojati da djeca budu promatraËi, a ne aktivni sudionici vatrenog slavlja Djeca vole vatromet, prasak petardi, iskrenje, plamen, dim, svjetlosne i zvuËne efekte koje proizvode pirotehniËka sredstva. Poticaj nalaze gotovo svakodnevno gledajuÊi televiziju, filmove, na proslavama, uz raËunalne i videoigre, na sportskim terenima. Nisu, meutim, uvijek svjesna opasnosti koje pritom vrebaju na njih.

Iskustva... Postavlja se pitanje zaπto djeca poseæu za pirotehniËkim sredstvima? Æele se, meu ostalim, pokazati pred druπtvom, prijateljima, simpatijama, djevojËicama, a socijalne razlike pritom ne utjeËu na njihovo koriπtenje. S polica mame razliËiti „bumbari, ose, cvrËci, æabice, slapovi, pucnjevi, praskovi, magnumi”, u mini i maksi oblicima, i djeci nije lako odu-

prijeti se iskuπenju kupnje u predblagdanskim danima. Niska cijena, laka dostupnost u gotovo svakoj trgovini i jednostavno koriπtenje Ëine ih atraktivnim i najmlaima. A roditelji? Rijetki su koji znaju da im dijete umjesto sendviËa ili peciva tijekom πkolskog odmora kupuje pirotehniËka sredstva, iako ih u pravilu ne potiËu na njihovo koriπtenje. Iskustva djelatnika Hitne kirurπke sluæbe Klinike za djeËje bolesti Zagreb govore sljedeÊe:

H svake se godine od 1. prosinca

do 15. sijeËnja vodi registar ozljeda kao posljedice koriπtenja pirotehniËkih sredstava, s tim da postoji zakonska obveza obavjeπtavanja policije o svakom sluËaju, kojih imamo i do dvadeset

H najugroæenije su dobne skupine

djeËaci u dobi od πest, sedam go-

dina, te od 12 do 14, a djevojËice svih dobnih skupina u pravilu su pasivno ozlijeene aktiviranim pirotehniËkim sredstvima

H najËeπÊe su vrste ozljeda opekli-

ne razliËitih stupnjeva i opseænosti, rastrgnuÊa tkiva, koæe, potkoæja i miπiÊa, a ponekad i prijelomi, s amputacijom dijelova ili Ëitavih prstiju

H najËeπÊa lokalizacija ozljeda su

prsti, πaka, podlaktice, lice, oËi, uπi

H sekundarne ozljede mogu nastati od zapaljenja odjeÊe, s tim da moæe doÊi i do poæara

H uz blaæe i prolazne posljedice, u

teæim sluËajevima moæe biti rijeË i o trajnim oæiljcima i invalidnosti razliËitog stupnja, ukoËenju dijelova prstiju, pa i gubitku prstiju ili dijelova πake, oka, uha i sliËno

H od kirurπkih aktivnosti pri-

mjenjujemo primarno zbrinjavanje svih ozljeda u hitnoj kirurπkoj ambulanti, Ëesto i bolniËko operacijsko lijeËenje, uz primarnu i odloæenu rekonstrukciju tkiva.

prije. Uz to, kontinuirana akcija MUPa „Zbogom oruæje” znatno je smanjila broj djece stradale samoranjavanjem i prostrijelom iz vatrenog oruæja. Stoga valja istaknuti vaænost edukacije i preventivnih aktivnosti u obitelji, vrtiÊu, πkoli, ali i πiroj druπtvenoj zajednici.

Kako pruæiti prvu pomoÊ? Kako su najËeπÊe posrijedi opeklinske rane razliËita stupnja, prije odlaska lijeËniku treba ih hladiti vodom - pod tekuÊim mlazom, u zdjeli, mokrim ruËnikom i sliËno. Hlaenje, naime, usporava i prevenira daljnje uniπtavanje stanica i πirenje ozljede na dublja tkiva. Ni u kojem sluËaju ne smiju se za hlaenje koristiti led ili sliËni pripravci. Ozlijeeno mjesto treba sterilno previti (gazom, Ëistom izglaËanom

maramicom ili kuhinjskom krpom), imobilizirati maramom ili priruËnim sredstvom, po potrebi dati sredstvo protiv bolova, te se uputiti lijeËniku, najbolje u pripadajuÊu kirurπku ambulantu radi struËnog zbrinjavanja. S obzirom na vaænost prevencije, svake godine u suradnji s MUP-om provodimo preventivne akcije, uz medijske nastupe (radio, TV, tisak) te odræavamo predavanja u vrtiÊima i πkolama. Tim smo aktivnostima postigli 50-postotno smanjenje broja ozlijeenih u odnosu na pet godina

Smatram kako uporabu pirotehniËkih sredstava nije moguÊe, a ni potrebno ograniËavati tijekom novogodiπnjeg razdoblja (od 27. do 31.prosinca, ali ne i za BoæiÊ, blagdan mira), ali je treba svesti u razumne granice, koristiti sredstva iskljuËivo u prisutnosti odraslih osoba ili roditelja te nastojati da djeca budu pasivni promatraËi, a ne aktivni sudionici. Trebalo bi i oπtro sankcionirati one koji se ne pridræavaju zakonskih propisa vezanih uz promet, prodaju i uporabu pirotehniËkih sredstava.

Oftalmoloπki osvrt mr. sc. Vesna AugustinoviÊ Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju Dr. Luciana PaviËeviÊ, Rijeka-Split-Osijek-Zagreb, vesna.augustinovic-fett@vt.htnet.hr

Ovih predblagdanskih dana, u vrijeme slavlja i darivanja, jedna mi japanska poslovica pada na um: „Velike nesreÊe nastaju iz malih uzroka”. Mislim pritom na oËi vaπeg djeteta i na „male” uzroke kao πto su petarde Kada su posrijedi petarde, uvijek mi se Ëinilo da je razmjerno malo nesreÊa u odnosu na nevjerojatno velik broj ispucanih petardi ispod moga prozora tijekom blagdana. Iako sam potroπila priliËan broj desetljeÊa analizirajuÊi svoje djetinjstvo, nije mi jasno zaπto do danas nisam shvatila u Ëemu je draæ izazivanja neugodnih i iznenadnih praskavih zvukova? Recimo da sam zauvijek prikraÊena za

tu spoznaju i da proizvoaËi pirotehnike moraju naplatiti svoj komercijalni danak. Neka je tako. I neka su moji strahovi neprimjereni, jer svi jamËe da su ove eksplozivne naprave posve bezopasne. Kako onda objasniti Ëinjenicu da nijedna Nova godina nije proπla, a da nisam bila svjedokom ozbiljna ranjavanja tim eksplozivnim napravama? Osim raznesenih prstiju i okrajina, mislim i na trajne posljedice ozljeda oka. U zatvorenom prostoru i pri dovoljno nekontroliranoj blizini eksplozivnom predmetu razvija se dovoljno visok tlak zraka da tupom silom djeluje pogubno na strukture oka.

Na otvorenom prostoru i pri veÊim udaljenostima od mjesta eksplozije oko je izloæeno sitnim solidnim Ëesticama koje Êe tlak zraka s mjesta eksplozije rasprsnuti izravno u oko. Posljedice mogu biti pogubne za integritet oka. »ak i malo zrno praπine, koje na bilo kojem dijelu tijela ne bi izazvalo nikakve posljedice, u unutraπnjosti oka moæe biti pogubno. Ako prasak petardi istinski veseli vaπe dijete, pouËite ga kako da se pritom odnosi prema sebi i drugima. Nemojte da od jedne iskre mnogo kuÊa izgori, kako to zorno doËarava bugarska poslovica.

vodiË

kroz pretrage

Intravenska urografija

Kristijan Bayer, dr. med, spec. radiolog, odjel za radiologiju i ultrazvuËnu dijagnostiku, KliniËka bolnica „Dr. Fran MihaljeviÊ”, Zagreb, Mirogojska 8

LijeËniku radiologu prijeko je

potreban uvid u cjelokupno stanje bolesnika, a ne samo πtura informacija o indikaciji za izvoenje pretrage

nih bolesnika, bolesnika sa πeÊernom boleπÊu, bolestima πtitnjaËe, oslabljenom bubreænom funkcijom i preosjetljivih na hranu i lijekove mogu se pojaviti reakcije na kontrastno sredstvo. Zbog toga je lijeËniku radiologu prijeko potreban uvid u cjelokupno stanje bolesnika, a ne samo πtura informacija o indikaciji za izvoenje pretrage. Ako tako procijeni, u nekim sluËajevima radiolog smije i mora odbiti izvrπenje pretrage smatra li da se u dijagnostiËkom smislu neÊe niπta postiÊi ili se moæe naπtetiti bolesnikovu zdravstvenom stanju.

Izvoenje pretrage - Sam se pregled Ekskrecijska ili intravenska urografija je vrsta radioloπkog pregleda mokraÊnog sustava konvencionalnom radioloπkom tehnikom, prilikom koje se u venu primjenjuje jodno kontrastno sredstvo. Pod konvencionalnim radioloπkim tehnikama podrazumijevamo slikovne prikaze organa ili organskih sustava (u ovom sluËaju mokraÊnog sustava) zahvaljujuÊi fizikalnim karakteristikama rengenskih zraka, njihovoj prodornosti kroz tkiva i sposobnosti zacrnjenja rtg filma. Otkako je ranih tridesetih godina proπloga stoljeÊa uvedena u kliniËku praksu, urografija je dugi niz godina predstavljala jedinu slikovnu pretragu mokraÊnog sustava. Pojavom ultrazvuka, kompjutorizirane tomografije (CT-a) i magnetske rezonancije (MRI), suzuju se indikacije za izvoenje ekskrecijske urografije. To se najbolje vidi iz izvjeπtaja razvijenih zemalja koje su izvrsno opremljene navedenim ureajima. 98 VA©E ZDRAVLJE #39

Kontrastna sredstva - Zbog posebnosti grae bubrega, πupljih prostora kanala i mokraÊnog mjehura, nuæno je u krvnu struju primijeniti kontrastno sredstvo, odnosno kemijsku supstanciju koja unosom u tijelo mijenja apsorpciju rtg zraka. Kod intravenske urografije primjenjuje se vodotopivo jodno kontrastno sredstvo, koje se putem bubrega u potpunosti izluËuje iz organizma. Zbog svoje kemijske grae, kontrastno sredstvo apsorbira rtg zraËenje jaËe nego okolno tkivo i time jasno prikazuje anatomske strukture mokraÊnog sustava.

Mjere opreza - Kontrastna sredstva moraju biti bioloπki nedjelotvorna, farmakoloπki inaktivna i fizikalno-kemijski stabilna, jednom rijeËju, gotovo potpuno neπkodljiva za organizam. S obzirom na to da znamo kako nijedna kemijska supstancija nije potpuno neπkodljiva i inaktivna, potrebne su odreene mjere opreza. Kod srËa-

jednostavno izvodi. Bolesnik leæi na leima na stolu za rtg preglede. Posebne pripreme prije pregleda nisu potrebne, osim πto bolesnik treba biti nataπte, a dugotrajno opstipirani bolesnici trebaju uzeti blago sredstvo za ËiπÊenje. Najprije se radi snimka bez kontrasta - nativna snimka mokraÊnog sustava. Potom se daje kontrastno sredstvo, obiËno u kubitalnu venu (u lakatnoj jami), a potrebna koliËina odreuje se prema tjelesnoj teæini bolesnika. Prije primjene kontrastno sredstvo se zagrije na pribliæno tjelesnu temperaturu. Nakon danog kontrastnog sredstva rade se snimke u standardnim vremenskim intervalima i po potrebi kose i slojevne snimke, snimka u stojeÊem stavu te snimka nakon mokrenja. Tijek pretrage nadgleda i odreuje specijalist radiolog, a snimanje provodi inæenjer medicinske radiologije. S obzirom na to da je rijeË o ionizantnom zraËenju, potrebno je broj snimaka, a time i izloæenost zraËenju bo-

99 Indikacije se proteæu od kongenitalnih anomalija mokraÊnog sustava i upalnih stanja (osobito ponavljajuÊa ili na lijeËenje otporna upalna stanja, uzroËno nejasna stanja, specifiËne upale - TBC), preko potrebe za prikazom svih dijelova kanalnog sustava i odnosa kanalnog sustava s tkivom bubrega, do tumora mokraÊnog sustava i odnosa tumora iz okoline prema mokraÊnom sustavu. Pregled je nuæan prije endouroloπkih procedura, zahvata u kanalni sustav i prikaza patoloπkih komunikacija. Treba ga provesti i kod potencijalnih davatelja bubrega. Izvodi se i kod postojanja patoloπkog proπirenja kanala, naroËito kod bubreænih kolika, gdje se UZV-om i obiËnim snimkama ne dokazuje prisustvo kamenca. Nalaz krvi u mokraÊi takoer je indikacija za izvoenje intravenske urografije, ako druge metode pregleda nisu dale rezultata.

Slabe strane pregleda su izloæenost

lesnika smanjiti na najmanju moguÊu mjeru. Zbog potrebe dobra prikaza cijeloga mokraÊnog sustava, zaπtita reproduktivnih organa nije moguÊa, πto je osobito vaæno kod osoba u generativnoj dobi.

Indikacije za izvoenje intravenske urografije ranije su se poklapale s gotovo cjelokupnom patologijom mokraÊnog sustava. Sada se, veÊ dulji niz godina, pojavom novih dijagnostiËkih aparaturnih metoda, mnoga patoloπka stanja puno bolje prikazuju

drugim tehnikama pregleda... Indikacije se modificiraju i prema stupnju opremljenosti i dostupnosti aparata u pojedinoj zemlji ili Ëak pojedinome mjestu i bolnici u kojoj se izvode. Urografija je vrsta pregleda koja je namijenjena prikazu morfologije mokraÊnog sustava, grae i odnosa anatomskih struktura u bolesnim stanjima. BuduÊi da je izluËivanje kontrastnog sredstva povezano s ekskretornom sposobnosti bubrega (sposobnost izluËivanja), pregled daje i grubu ocjenu funkcije bubrega.

ionizirajuÊem zraËenju, unoπenje kontrastnog sredstva u organizam, relativna skupoÊa u odnosu na ultrazvuk, kao i to da kvaliteta izvedbe ovisi o bubreænoj funkciji i stupnju prikaza struktura. U odnosu na druge tehnike pregleda, intravenozna urografija je inferiorna u prikazu nekih tumorskih procesa, naroËito u njihovoj karakterizaciji. Iako je dio svojih indikacija morala ustupiti kvalitetnijim i diferentnijim metodama pregleda, intravenozna urografija kao tehnika pregleda u svakom Êe sluËaju joπ dugo ostati vaæan dio dijagnostike patologije mokraÊnog sustava.

100

biljna

ljekarna

ZaËini

ljekovitost dobrog okusa Irena ©venda, dipl. nutricionist, Artha centar za nutricionizam i zdravlje, Vinogradski odvojak 10, Zagreb

Priroda je stvari uredila tako da je zaËinsko bilje naËinila i zdravim i ukusnim. Uz to πto hrani daju specifiËan okus, miris, Ëesto i boju, zaËini imaju ljekovita svojstva. Jer uloga je hrane dvojaka, s jedne strane gradi tijelo, a s druge daje osjeÊaj zadovoljstva. Za doæivljaj zadovoljstva potrebna su nam Ëula, odnosno osjetilni organi, pa se veÊ samim ulaskom u kuhinju pobuuju osjetilni receptori za miris, a osjet okusa produbljuje glad i æelju za hranom. Mirisi i okusi vezani su uz naπu psihu i utjeËu na izluËivanje probavnih sokova koji omoguÊuju razgradnju hrane. Ta se svojstva odnose na sve zaËine.

Antiseptici i antibiotici Mnogi zaËini posjeduju i specifiËna ljekovita svojstava, primjerice antiseptiËka i antibiotiËka. Djelovanje u smislu antibiotika znaËi da uniπtavaju mikroorganizme. Aktivne tvari u biljkama koje uniπtavaju mikroorganizme zovu se fitoncidi. Otkriveni su u posljednje vrijeme iako su ljudi odavno znali da im neke biljke mogu pomoÊi kad obole ili im bolest zaprijeti. NajËeπÊe upotrebljavani prirodni antibiotici u naπem podneblju su Ëeπnjak, origano, majËina duπica, metvica, kadulja i lovor.

»eπnjak - Aktivna tvar u Ëeπnjaku je alicin i uz njegovo antibiotsko djelovanje ispituju se i akancerogena svoj100 VA©E ZDRAVLJE #39

stva. »eπnjakom se vrlo uspjeπno regulira krvni tlak te se primjenjuje kao sredstvo za sniæavanje tlaka. Moæe se koristiti i u prevenciji prehlade ili kada je ona veÊ nastupila, i tada se najËeπÊe preporuËuje jesti sirov u salatama. Koristi se u mnogim jelima od povrÊa i mahunarki. Njegova svojstva bit Êe najbolje saËuvana ako se u jelo doda pred kraj kuhanja i termiËki obrauje tri do pet minuta.

Origano - Mravinac, ili u narodu zvan origano, nezaobilazan je sastojak pizze i lazanja. Iako raste u cijeloj Hrvatskoj, zbog bogatijeg sadræaja eteriËnih ulja aromatiËniji je onaj iz primorskih i otoËnih krajeva. Najvaænije ljekovite tvari origana su tanini i gorke tvari, te eteriËna ulja. U ljekovite svrhe upotrebljava se za lijeËenje usne πupljine, grla i bronha. BuduÊi da blagotvorno djeluje na sluznice u tijelu, upotrebljava se i za lijeËenje sluznice æeluca i crijeva.

Lovor - Lovorov list Ëesto se korist u pripremi variva od graha, jela od divljaËi i za umake i marinade. Ima jak i ugodan miris πto ih daju eteriËna ulja i miricil alkohol, koji su uz gorke tvari odgovorni za ljekovita svojstva lovora. Koristi se i za konzerviranje hrane, posebice kod pakiranja suhih smokava, jer ne dopuπta razvoj bakterija i plijesni.

Svojstva zaËina najbolje su oËuvana ako se Ëuvaju u komadu (listu, stabljici, cvijetu, korijenu), jer se mljevenjem omoguÊuje lakπi kontakt s kisikom iz zraka koji oksidira aktivne tvari. No, za zaËine, æelimo li intenzivniju aromu, i za izradu ljekovitih pripravaka upotrebljavaju se u usitnjenom obliku. Najbolje ih je samljeti ili zdrobiti neposredno prije uporabe. ZaËini se dodaju u malim koliËinama, jer veÊ u minimalnoj koncentraciji hrani daju jaku aromu i ljekovita svojstva. Svakodnevnom uporabom zaËinskog bilja u prehrani obrok Ëinimo mirisnijim i ukusnijim, preveniramo nastanak mnogih bolesti, πto za posljedicu ima zadovoljstvo osjetila i zdravlje tijela.

Juha od slanutka za zimske dane Slanutak namoËiti preko noÊi te skuhati s malo soli i lovorovim listom. Na popirjani luk dodati na ploπke narezan celer i rajËicu. Kada je povrÊe pirjano, dodati kuhani slanutak i nadoliti vodu. Tri do Ëetiri minute pred kraj kuhanja dodati nasjeckani Ëeπnjak i prstohvat origana. Juha od slanutka zagrijat Êe organizam, a zaËinsko bilje pomoÊi Êe u prevenciji prehlade i upale grla, tako Ëestih u ovo zimsko doba.

102

struËne

Orasi smanjuju rizik za kardiovaskularne bolesti

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 9.11.2004.

Orasi, ulje oraha i ulje sjemenki lana sniæavaju razinu loπeg kolesterola i smanjuju izglede za razvoj upalnih procesa u krvnim æilama. Istraæivanje ameriËkih znanstvenika s Penn State Universityja prvo je koje je pokazalo da prehrana bogata orasima sniæava razinu C-reaktivnog proteina (CRP), markera za upalne procese povezane s bolestima srca. Orasi sadræe dva tipa nezasiÊenih masnih kiselina, proteine, vitamine i minerale Ëije kombinirano djelovanje smanjuje Ëimbenike rizika povezane s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici vjeruju da konzumacija oraha u kombinaciji s reæimom prehrane u kojem je ograniËen unos zasiÊenih masnoÊa, kolesterola i kalorija moæe biti vaæan Ëinitelj u smanjivanju rizika za razvoj bolesti srca i krvnih æila.

Loπe uspomene dobra su πkola za buduÊnost Izvor: www.pliva zdravlje.hr / Objavljeno: 4.11.2004.

Loπe uspomene mogu posluæiti kao korisno pomagalo u borbi s buduÊim zaprekama, tvrde znanstvenici s nizozemskoga sveuËiliπta u Groningenu. „S Ëisto struËne strane, memorija nije odgovorna za pohranjivanje proπlih podataka nego za pomaganje u buduÊnosti”, tvrdi psiholog i istraæivaË memorije profesor Douwe Draaisma. „Tuæno je πto se osjeÊaj sreÊe ne zapeËe u memoriji jer nije tako relevantan za buduÊnost”, kaæe profesor. Prema njegovim istraæivanjima, stariji ljudi puno se bolje sjeÊaju djetinjstva nego πto su se sjeÊali kad im je bilo 40 ili 50 godina. „»ovjek bi pomislio da se vaæne stvari dogaaju u tome (zrelom) razdoblju. Ali kad vam je 70 godina, te stvari nestanu u udaljenim dæepovima memorije”, objasnio je. On taj fenomen tumaËi time πto se u srednjoj dobi ne dogaa mnogo novih stvari u usporedbi s razdobljem do 25. godine. SliËnosti se preklapaju i postane teæe uoËiti da je neπto izuzetno. Zato je vaæno prikupljati nove dojmove iz unutarnjeg i vanjskog svijeta tijekom te æivotne faze. PrisjeÊanje na uspomene iz djetinj102 VA©E ZDRAVLJE #39

zanimljivosti stva Ëesto se povezuje s mirisom. „To je vjerojatno zato πto dijete pamti mirise prije nego πto progovori. Odreeni miris moæe prizvati cijeli spektar osjeÊaja i slika”, kaæe Draaisma.

Lijekovi ne mogu kontrolirati pandemiju HIV-a Izvor: www.pliva zdravlje.hr/ Objavljeno: 23.11.2004.

Globalna pandemija HIV-a ne moæe se kontrolirati iskljuËivo lijekovima, tvrde struËnjaci iz dobrotvorne organizacije Christian Aid. Prema njihovu miπljenju, potreban je kombiniran pristup koji Êe se boriti protiv siromaπtva i omoguÊiti lijeËenje suvremenim antiretrovirusnim lijekovima u najteæe pogoenim podruËjima. Analize pokazuju da je siromaπtvo jedan od kljuËnih Ëinitelja koji potpomaæu πirenje HIV-a, te da izravno utjeËe na, primjerice, broj obuËenih zdravstvenih djelatnika. Vaæno je pitanje i inozemnog duga najteæe pogoenih zemalja. Tako Zambija, zemlja s milijun HIV pozitivnih osoba, na otplatu dugova troπi 30 posto viπe sredstava nego na zdravstvo. Kenija na borbu protiv HIV-a troπi 0,76 ameriËkih dolara po stanovniku, a na servisiranje inozemnog duga Ëak 12,92 posto dolara po stanovniku. StruËnjaci iz Christian Aida podræavaju inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj bi antiretrovirusne lijekove do 2005. dobilo tri milijuna siromaπnih bolesnika, no istodobno upozoravaju kako se raspoloæiva financijska sredstva ne smiju koristiti samo za lijeËenje nego i za prevenciju.

Sastojak Ëokolade djelotvoran protiv kaπlja Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23.11.2004.

Britanski znanstvenici otkrili su da sastojak Ëokolade moæe zaustaviti kroniËni kaπalj te omoguÊiti razvoj novih, djelotvornijih lijekova. IstraæivaËi s londonskog Imperial Collegea utvrdili su da je sastojak Ëokolade po imenu teobromin 30 posto djelotvorniji u zaustavljanju kroniËnog kaπlja nego standardni lijekovi. Njihovo istraæivanje pokazalo je i da teobromin, u usporedbi s uobiËajenim lijekovima, uzrokuje znatno manje popratnih uËi-

naka. Posebno istiËu odsutnost osjeÊaja pospanosti kod pacijenata tretiranih teobrominom. Teobromin djeluje tako πto onemoguÊuje aktivnost æivca koji uzrokuje kaπalj. Utvreno je i da, za razliku od standardnih tretmana, teobromin ne πteti radu kardiovaskularnoga i srediπnjega æivËanog sustava.

Utjecaj dnevne svjetlosti na san beba Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23.11.2004.

Studija znanstvenika s John Moores Universityja pokazuje da bebe izloæene veÊoj koliËini dnevne svjetlosti imaju veÊe izglede da Êe noÊu bolje spavati. IstraæivaËi iz Liverpoola utvrdili su da su bebe izloæene dvostruko veÊoj koliËini dnevne svjetlosti noÊu spavale mnogo bolje nego prije. U studiji je analiziran san 55 beba starih πest, devet i dvanaest tjedana. Znanstvenici vjeruju da izloæenost dnevnoj svjetlosti ubrzava razvoj bioloπkog sata koji regulira brojne funkcije u organizmu, ukljuËujuÊi izluËivanje melatonina, kljuËnog Ëimbenika za uravnoteæene obrasce spavanja.

Loπa prehrana utjeËe na ponaπanje Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23.11.2004.

Djeca koja se loπe hrane ËeπÊe postaju agresivna, tvrde znanstvenici s University of Southern California. Njihovo istraæivanje pokazalo je da nedostatak cinka, æeljeza, vitamina B i proteina u prve tri godine æivota kasnije dovodi do pojave negativnih obrazaca u ponaπanju. Osmogodiπnjaci koji su u ranom djetinjstvu bili loπe hranjeni ËeπÊe su razdraæljivi i ËeπÊe zapoËinju tuËnjave s vrπnjacima, kaæu istraæivaËi. U dobi od 11 godina takva djeca su ËeπÊe psovala, varala i upadala u tuËnjave, a u dobi od 17 godina su ËeπÊe krala, zlostavljala vrπnjake i konzumirala droge. Istraæivanje je trajalo 14 godina, a sudjelovalo je 1000 djece s Mauricijusa, otoka u Indijskom oceanu. ©to su djeca bila loπije hranjena, to je viπi bio stupanj kasnijega antidruπtvenog ponaπanja, pokazalo je istraæivanje. Znanstvenici vjeruju da je ovakve rezultate moguÊe objasniti negativnim utjecajem loπe prehrane na kvocijent inteligencije koji moæe dovesti do takvog ponaπanja.

Ljekovito bilje za zdravu obitelj

103

Neizostavna knjiga na polici vaπe kuÊne biblioteke, namijenjena svima koji æele na prirodan naËin unaprijediti i oËuvati zdravlje Ljekovito bilje nekad je bilo jedini lijek. Nakon πto se brojnim znanstvenim istraæivanjima spoznao kemizam bilja i dokazali njegovi farmakoloπki uËinci, vrijednost mu je ponovno porasla. Pacijenti se sve viπe okreÊu automedikaciji (samolijeËenju), πto s jedne strane odraæava brigu o zdravlju, a s druge djelomiËnu usmjerenost na πtednju u zdravstvu, kao i brojnost lijekova i pripravaka na slobodnom træiπtu (OTC lijekovi, dodaci prehrani, dijetetski proizvodi). Osim pripravaka, dostupni su i struËno-znanstveni podaci, kao u Naturproduktovom programu, koji olakπavaju odabir. Naravno da od pomoÊi moæe biti i ljekovito bilje, na Ëijoj se uporabi ne inzistira nego se preporuËuje kao nadopuna svakodnevnome obiteljskom æivotu ili blaga terapijska sredstva koja Êe redovitom primjenom dati dobre rezultate. Knjiga Ljekovito bilje za zdravu obitelj (autori dr. rer. nat. Peter Theiss i prof. dr. sc. Zdenka Kaloera) podijeljena je u poglavlja prema podruËju uporabe. U sklopu svakog poglavlja opisano je nekoliko ljekovitih biljnih vrsta vaænih za odreenu terapijsku indikaciju,

Za sve dodatne informacije obratite se s povjerenjem naπem struËnom savjetovaliπtu na tel.: 00/385/ 1/ 349 85 91 ili na e-mail: savjetovaliste@naturprodukt.hr

odnosno tegobe, s uputama o naËinu uporabe, savjetima, recepturama, a sve je popraÊeno pomno odabranim slikama. Slike uz opis biljaka i njihova staniπta olakπavaju prepoznavanje biljaka koje se najviπe upotrebljavaju, najraπirenije su, imaju povijesnu vrijednosti ili su zbog dokazane djelotvornosti posebno vaæne. Postupci izrade pojednih pripravaka pregledno su i jednostavno napisani, tako da su dostupni svakom tko je spreman upotrijebiti ljekovito bilje za uklanjanje tegoba, simptoma bolesti ili jednostavno radi oËuvanja zdravlja. Naime, vaæno je poznavati bilje i njihovo djelovanje te imati æelju i volju spravljati odgovarajuÊe korisne pripravke. Cilj je ove knjige razviti kod Ëitatelja zanimanje za ljekovitim biljem, pridonoseÊi tako raπirenosti njegove uporabe. Svatko tko proËita knjigu, razvit Êe osoban pozitivan stav prema ljekovitom bilju, koje treba biti sastavni dio svakodnevnice jedne obitelji, jer u knjizi se snaæno osjeÊa povezanost tradicije ljekovitog bilja, ljepote, korisnosti, obiËaja, znanosti i obitelji. Knjiga „Ljekovito bilje za zdravu obitelj „ korisna je kako svakome zdravstvenom djelatniku, tako i potencijalnom pacijentu koji ima volju i æelju na prirodan naËin poboljπati i oËuvati zdravlje. Posve je sigurno da Êe postati dio obiteljske biblioteke mnogih domova. Knjigu „Ljekovito bilje za zdravu obitelj” potraæite u svim ljekarnama i ovlaπtenim biljnim drogerijama ili je direktno naruËite na navedene brojeve telefona ili e-mail.

Franje LuËiÊa 23, HR - 10090 Zagreb tel.: 00/385/ 1/ 349 86 03, 349 86 04, fax: 349 81 67

104

predstavljamo

RAZVOJ ZDRAVOG UMA Stanley Greenspan, dr. med.

knjige

ODGAJAM LI DOBRO SVOJE DIJETE - Savjeti za roditelje Gordana Buljan Flander Ana KarloviÊ

©est iskustava koja potiËu razvoj inteligencije i zdravih emocija u beba i male djece. Bistra, emocionalno zdrava i moralna djeca nisu plod sluËaja. Nema roditelja koji ne æeli podiÊi upravo takvo dijete, ali nitko dosad nije toËno pokazao kako ove kvalitete poËinju i kako ih treba njegovati. Prof. Stanley Greenspan, profesor psihijatrije i predavaË djeËje psihijatrije i razvojne i bihevioralne pedijatrije na SveuËiliπtu George Washington, autor 30 knjiga od kojih je πest prevedeno na hrvatski jezik, u svijetu je vodeÊi struËnjak za djeËji razvoj. On na vidjelo iznosi svoja istraæivanja i praktiËan rad na otkrivanju πest presudnih i neizostavnih iskustava koja djeci omoguÊuju da prihvate i proπire svoje intelektualne, emocionalne i moralne ljudske potencijale. Roditelji Êe nauËiti kako Ëitati signale koje im beba πalje, kako prepoznati svaki razvojni stupanj te kako potaknuti kognitivni, emocionalni i moralni razvoj u svakovrsnim situacijama: igri, jelu, disciplini, stjecanju uvjerenja, Ëak i u prepirkama. PribliæavajuÊi im nova otkriÊa o razvoju mozga i uma koja su posljednjih godina uzrokovala toliko uzbuenja, autor roditeljima nudi alat kojim Êe sva ta otkriÊa i moguÊnosti pretvoriti u praktiËnu stvarnost. Ilona Posokhova, prof.

Knjiga je izniman doprinos u nas joπ literarno premalo zastupljenom podruËju obrazovanja roditelja za odgovorno roditeljstvo. Redoslijed tema ima jasnu logiku praÊenja rasta i razvoja djeteta i stoga poput dobrog vodiËa pomaæe mladim roditeljima da od prvog dana kvalitetno pristupe odgoju. Jer rijeË je o vrlo osjetljivom i zahtjevnom zadatku. Ljubav za dijete jest nuæan, ali nije i dovoljan uvjet da se u tom poslu postigne maksimum! NajkraÊe reËeno: rijeË je o knjizi samopomoÊi koju bi svi roditelji mogli proËitati prije roenja djeteta, a zatim se stalno vraÊati na savjete koji se nalaze u njoj! Prof. dr. sc. Predrag Zarevski

Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: pouzeÊem na tel. 044/73 22 28 ili putem http://razvojdjece.crolink.net uz 15 posto popusta te u svim boljim knjiæarama Izdanje: 2004. godina Cijena: 169,00 kn

Nakladnik: Marko M. usluge d.o.o., Branimirova 17/I, 10000 Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/ 483 93 16 ili putem www.marko-m.hr po sniæenoj cijeni od 120 kn ili u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni Izdanje: 2004. godina Cijena: 180 kn

Osim za roditelje, ovo je knjiga za sve koji odgajaju djecu - odgajatelje, uËitelje, nastavnike. Bit Êe iznimno korisna svima koji savjetuju roditelje - psiholozima, pedagozima, defektolozima, lijeËnicima. Posluæit Êe i profesionalcima u medijima koji ponekad mimoilaze stvarne djeËje potrebe i udovoljavaju djeËjim trenutaËnim æeljama. Knjigom se mogu koristiti volonteri udruga koji pomaæu djeci, knjiæniËari, voditelji razliËitih psihosocijalnih programa za pomoÊ djeci, zastupnici djeËjih prava... I konaËno, knjiga Êe biti nezaobilazno πtivo svim mladim ljudima koji se pripremaju za rad s djecom. Mr. sc. Bruna Profaca

PILATES OBE∆ANJE 10 tjedana do potpuno novog tijela Alycea Ungaro „Nakon 10 treninga osjetit Êete razliku, nakon 20 vidjet Êete razliku, a nakon 30 treninga imat Êete posve novo tijelo.„ Ove rijeËi zaËetnika pilates fitnessa Josepha Pilatesa postale su poznate kao Pilates obeÊanje. Ta jednostavna fraza najvjerojatnije je navela viπe ljudi da pokucaju na vrata pilates studija nego bilo koje drugo marketinπko sredstvo. Je li to doista moguÊe? U knjizi je odgovor je li Pilatesovo obeÊanje toËno. Sve πto je potrebno jesu mala doza znatiæelje, malo discipline i komadiÊ poda na kojem se moæe ispruæiti. To je sve. Knjiga sadræi tri odvojena programa: prvi za gornji dio tijela, drugi za donji dio tijela, a treÊi za poboljπanje gipkosti i dræanja. Svaki program u Ëetiri faze trebao bi se izvoditi tri puta tjedno tijekom 10 tjedana. Tijekom prve faze svaki model izvodi isti osnovni program. Nakon prvog tjedna svaki model poËinje primjenjivati individualni program koji traje tijekom sljedeÊih devet tjedana. Vjeæbe, objaπnjene korak po korak, ukljuËuju savjete za disanje i preporuËeni broj ponavljanja. Napomene uz odreene poloæaje sadræe komentare na kljuËne elemente pojedine vjeæbe: nekad se odnose na pravilnu tehniku izvoenja vjeæbe, a nekad kako bi se uËilo iz pogreπaka modela. Ivan MareniÊ Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: pouzeÊem na tel. 01/ 240 69 30 ili putem www.biovega.hr ili http:// knjige.biovega.hr uz 10 posto popusta te u svim boljim knjiæarama po punoj cijeni Izdanje: 2004. godina Cijena: 175,00