Vaše zdravlje 12/2005

V O D I »

Z A

Z D R A V I J I

ISSN 1332-232X prosinac 2005./sijeËanj 2006.

BESPLATAN PRIMJERAK

Æ I V O T BROJ 45 / godina VIII

impresum IzdaVa»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

rijeË

urednika

Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

dIreKTOr

Branko Parag, mr. pharm.

redaKCIja

G

odina je pri kraju . Proletjela

nam kroz glavu prolaze

u vrtlogu uæurbana æivo-

razliËite sliËice, ali vje-

ta, koji nam ne ostavlja

rujem kako imaju neπto

dovoljno vremena za sebe

zajedniËko . Jer, najviπe

i najmilije . Treba li stati

nas ipak raduju poziti-

na loptu i okrenuti novu stranicu æivota?

vne ljudske vrijednosti,

Vjerojatno da . Je li to uopÊe moguÊe? Teπko .

koje bi trebalo ponovno

Jedno mislimo, drugo radimo, neπto treÊe

otkriti u sebi i drugima

STrU»NI KOleGIj

oËekujemo . Stalno smo u raskoraku izmeu

te uvijek iznova pokazivati . S dobrim djelima

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

moguÊnosti i æelja nametnutih modernim

æivot Êe biti mnogo ljepπi i bolji .

naËinom æivota . Pretjerano trËimo za zara-

U nadi da Êemo vremenom pronaÊi naËina

dom, ne razmiπljajuÊi jesu li materijalne

da ponovno otkrijemo svoju duhovnost i

vrijednosti uistinu ono πto nam treba i vrijede

vedrinu, æelim da vam ovaj BoæiÊ i godina

li toliko vremena naπeg æivota .

nova donesu prije svega zdravlja, ali i snage

Umjesto da nas ponese predblagdanska

da pronaete u sebi dobru stranu koju ste

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

uæurbanost, napravimo mali æivotni rezime

moæda negdje usput izgubili . I ne zaboravite,

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

i razmislimo o tome πto nas doista ispunjava

ona tinja u svakome od nas . Samo treba znati

i daje nam snage za dalje . Naravno, svima

kako je probuditi .

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

GlaVNa UredNICa

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. leKTOrICa

Lea Zanki

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med. dermatovenerolog doc. dr. sc. Radoslav Herman, ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ, oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

MarKeTING

Glavna urednica

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr www.vasezdravlje.com

dIzajN I PrIPreMa za TISaK

HAND Design Studio tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490 ©eferova 2, 10000 Zagreb

TISaK

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

NaKlada

90.000 02 Va©e zdraVlje #45

#45

Sadræaj VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . . . . . . .

CEREBRALNA PARALIZA . . . . . . . . . . . .

4 6

doc. dr. sc. anton Sasso, aleksandar StoπiÊ, dr. med.

Irenko Bajok, dr. med., jasminka MikuliËiÊ zec, dr. med.

ISPADANJE KOSE . . . . . . . . . . . . . . .

14

Maja CekoviÊ, dr. med.

POROD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

22

Goran VujiÊ, dr. med.

PREHRANA I IMUNITET . . . . . . . . . .

28

doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ

HEMOROIDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

34

janko Fila, dr. med.

ZA©TO KOZMETI»KI TRETMAN . . . .

38

Manuela ©apro, dipl. ing.

AROMATERAPIJA I FITOTERAPIJA . . . . . . . . . . . . . . . . .

40

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

MAGNETIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . .

44

Stjepan ©aban, dipl. ing.

POREME∆AJI SUZNOG APARATA NOVORO–EN»ETA . . . . . .

46

mr. sc. Vesna augustinoviÊ-Fett

UPALE SLUZNICE ORL PODRU»JA . . . . . . . . . . . . . . . . .

54

jakov ajduk, dr. med., Kreπo zurak, dr. med.

DJE»JE ZARAZNE BOLESTI hripavac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

60

Miran CvitkoviÊ, dr. med

©KOLSKI NEUSPJEH . . . . . . . . . . . .

64

Iva PrvËiÊ, prof.

BLAGDANSKA TUGA . . . . . . . . . . . . .

68

Ozren Podnar, prof., robert Torre, dr. med.

BOLNI VRAT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

72

Sonja MilanoviÊ, dr. med.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO sloæenije vjeæbe s velikom loptom . . . . .

76

mr. sc. Mario KasoviÊ, Tatjana antoliÊ, prof.

NORDIJSKO HODANJE . . . . . . . . . . . .

80

mr. sc. Mario KasoviÊ

AFTOZNI STOMATITIS . . . . . . . . . . . .

84

Marija SoviÊ, dr. stom.

UDRUGE MOGU - terapijsko jahanje . . . . . . . . . . . . . . . .

MEDICINSKI LEKSIKON menstruacija 2 . dio . . . . . . . . . . . . . . . .

VODI» KROZ PRETRAGE kolonoskopija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

90 92 94

mr. sc. Nenad Nola

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI nezgode u djeËjoj dobi 1 . dio . . . . . . . . . .

96

Igor BiÊaniÊ, dr. med.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . .

PREDSTAVLJAMO KNJIGE . . . . .

100 103

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#45 Va©e zdraVlje

Vi pitate... ...mi odgovaramo DERMATOLOGIJA dr . sc . Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

VeÊ godinama patim zbog pretjerana znojenja ispod pazuha, koje se zimi pojaËava. Isprobala sam sve moguÊe stikove, ali bez uspjeha. Najviπe mi smeta πto moram paziti πto odijevam, uz pomno biranje boja. Najviπe nosim tamno, a to me jako deprimira. Napravila sam pregled πtitnjaËe i to je bilo u redu. Molim vas da mi pomognete.

Ena Kod vas je rijeË o pretjeranom znojenju ili hiperhidrozi, poremeÊaju koji uzrokuje konstitucionalna hiperreaktivnost ælijezda znojnica, najËeπÊe nakon emocionalne napetosti . Terapijske moguÊnosti su razliËite - od uporabe odgovarajuÊih antiperspiranata kao jednostavnije moguÊnosti, pa sve do sloæenijih kao πto su simpatektomija, injiciranje farmakoloπkih blokatora neurotransmitera u ælijezdu znojnicu, a moguÊ je i operativni zahvat, tj . odstranjivanje znojnica iz pazuπne regije . Problem intenzivna znojenja danas se ipak najbolje rjeπava injekcijama botulinum toksina tipa A .

U svakom sluËaju, bilo bi najbolje da se javite dermatologu i detaljno posavjetujete o terapijskim moguÊnostima . ©to se operativnog zahvata tiËe, radi savjetovanja s kirurgom moæete se javiti na pregled u svaku ordinaciju, gdje Êe vam lijeËnik na temelju pregleda eventualno odrediti operativni zahvat .

FIZIKALNA MEDICINA mr . sc . Biserka ©tambuk, dr . med ., spec . fizijatar, Zagreb

Javljam se sa zamolbom da mi date savjet. Imam skoro Ëetrdeset godina.

Ne volim iÊi kod doktora i nastojim rjeπavati neke bolove kremama i gelovima, ali ovaj put to ne pomaæe.

Konkretno, imam jake bolove na zglobovima jedne i druge ruke (πake) i za to krivim vremenske prilike. InaËe, nikad prije nisam imala tako inten-

04 Va©e zdraVlje #45

zivne bolove. SliËne probleme ima i moja mama (66 godina), samo πto nju bole ruke u gornjem dijelu. ©to biste mi preporuËili za preventivu? UtjeËe li prehrana na moje stanje?

Marijana G. Prema simptomima koje ste naveli, savjetovala bih vam da se obvezno obratite lijeËniku specijalistu fizijatru ili reumatologu . Naime, premalo je podataka o vaπoj bolesti da bih mogla sugerirati πto uËiniti u smislu prevencije, ali u svakom sluËaju prehrana nije glavni uzrok . Eventualno, vaπe tegobe moæe pogorπati vlaæno i hladno vrijeme, bez obzira na to o kojoj je reumatskoj bolesti rijeË .

Molim vas lijepo, moæete li mi neπto reÊi o Reiterovoj bolesti, tj. kako upotrijebiti trening hoda i ravnoteæe za tu bolest ili gdje bih mogao naÊi literaturu o tome. Hvala.

Marko Reiterovu bolest karakteriziraju upala zglobova koja se Ëesto ponavlja, konjunktivitis (upala spojnice oka), uretritis (upala mokraÊne cijevi) i pozitivan HLA B27 antigen . Javlja se Ëetiri puta ËeπÊe u muπkaraca, i to mlaih, izmeu 30 i 40 godina starosti . Uzrok nije poznat . Zglobni simptomi nastaju naglo . ZahvaÊeni zglob je crven, topao i jako bolan . NajËeπÊe su zahvaÊeni noæni zglobovi i koljena, uz kriæobolju . Mogu se javiti i promjene na koæi i sluznicama . U terapijskom smislu, odvojeno se lijeËi upala zglobova, konjunktivitis i uretritis, πto znaËi da u lijeËenju sudjeluju spec . reumatolog, oftalmolog i urolog, svaki za svoje podruËje . U terapiji zglobova dolazi u obzir primjena nesteroidnih antireumatika, analgetika i posebne skupine baziËnih lijekova (salazopiririn, metatreksat) . Osim lijekova, primjenjuju se i sve metode fizikalne terapije, ukljuËujuÊi i vjeæbe u mirnoj fazi bolesti . Smetnje ravnoteæe koje spominjete nisu povezane s ovom boleπÊu, nego

je potrebno napraviti dijagnostiku u smislu otkrivanja uzroka poremeÊaja ravnoteæe .

GINEKOLOGIJA Marija Gregov, dr . med ., spec . ginekologije i porodniπtva, Zagreb

Imam 19 i pol godina i problema s menstruacijom. Prvu menstruaciju dobila sam sa 15 godina i otad uopÊe nemam redovit ciklus, tj. nisam imala menstruaciju po πest ili viπe mjeseci. Visoka sam 170 cm i imam 60 kg.

Kad sam navrπila 18 godina, otiπla sam ginekologu. Obavio je samo ultrazvuËni pregled i rekao da nisam jedina djevojka kojoj se to dogaa.

Rekao je da je sve u redu πto se tiËe ultrazvuËnog nalaza i dao mi Dabroston tablete. Pila sam ih osam mjeseci, tijekom kojih sam imala redovit ciklus. Meutim, kad sam ih prestala uzimati, dobila sam mjeseËnicu prirodnim putem samo jednom i onda opet niπta.

BuduÊi da sam se zabrinula, opet sam posjetila ginekologa i opet dobila Dabroston tablete, koje sam tada uzimala πest mjeseci, nakon Ëega je sve bilo isto kao i nakon prvog uzimanja.

Molim vas pomozite mi jer stvarno viπe ne znam πto da radim. Bojim se da u buduÊnosti neÊu moÊi imati djece.

Sve æene iz moje obitelji imaju redovit ciklus i nitko nije imao ovakvih problema. Moæda je to posljedica moje Ëeste nervoze i napetosti zbog πkole, a sada i zbog fakulteta? Spolni odnos joπ nisam imala, upravo zbog neredovita ciklusa.

Tea B. Vaπ sluËaj nije neuobiËajena pojava . Potrebno je nekoliko godina da se uspostavi redovit ciklus nakon prve menstruacije . Ipak, da bi se utvrdio uzrok vaπih tegoba, treba uËiniti hormalne pretrage, koje ukljuËuju odreivanje razine æenskih spolnih

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITaTe, MI OdGOVaraMO

hormona (FSH, LH, E2 - estradiol), prolaktina, hormona πtitnjaËe (TSH, FT3, FT4) i muπkih spolnih hormona .

Na osnovi nalaza odredit Êe se uzrok neredovitih ciklusa i ordinirati odgovarajuÊa terapija ako je potrebna .

Imam problema s vaginalnim gljivama, koje se uËestalo ponavljaju.

LijeËnik mi je propisao Geonistin, ali ubrzo su se ponovno pojavile. Zatim sam proπla terapiju s Medazolom, vaginalno i oralno, i Diflucanom 150 mg koje je pio i moj partner. Ali opet bezuspjeπno. Molim za savjet. Zanima me hoÊe li mi to smetati za trudnoÊu koju ubrzo planiram.

XX S obzirom na to da se vaginalna infekcija ponavlja unatoË provedenoj terapiji Geonistinom, kao i ostalim navedenim lijekovima, uputno je uËiniti mikrobioloπku obradu obaju partnera . Na temelju nalaza moguÊe je utvrditi toËan uzrok vaπih tegoba, kao i ordinirati odgovarajuÊu terapiju .

Takoer, ako se utvrdi da su kod vas uËestale vaginalne infekcije zaista gljiviËnog podrijetla, uputno je odrediti razinu πeÊera u krvi . Nakon provedene obrade vaπ ginekolog Êe vam dati smjernice vezane uz planiranje trudnoÊe .

NEUROLOGIJA prof . dr . sc . Vida Demarin, spec . neuropsihijatar, Zagreb

©to je to intraduralni neurinom u spinalnom kanalu u visini 4. grudnog kraljeπka, veliËine 18x9 mm?

XY Neurinomi su najËeπÊi dobroÊudni tumori koji potjeËu od tkiva æivca .

Mogu biti smjeπteni na razliËitim lokalizacijama duæ æivËanog sustava, a u ovom sluËaju smjeπten je u kanalu lene moædine u visini 4 . grudnog kraljeπka . Po svojim karakteristikama, to su dobroÊudne tvorevine,

ali zbog moguÊeg rasta i pritiska na okolno zdravo tkivo vremenom mogu izazvati teπkoÊe i, ovisno o lokalizaciji, razliËite tegobe i neuroloπke ispade . Stoga se savjetuje i odstranite ih . Svakako je potrebna konzultacija neurokirurga koji Êe procijeniti koja vrsta lijeËenja dolazi u obzir . Danas se najËeπÊe primjenjuje kirurπko odstranjenje tumora, iako postoje i druge metode, primjerice, gamma knife, neuroradioloπko-neurokirurπka metoda, kojom je moguÊe u pojedinim sluËajevima odstraniti tumor bez klasiËnoga operativnog zahvata, πto je poπtednije za bolesnika .

tualnu zloÊudnost promjene . Ako se ne utvrdi zloÊudnost promjene, operacija se zavrπava odstranjenjem navedenog reænja, a saËuva se preostali zdravi reæanj koji je dovoljan za urednu funkciju πtitne æijezde . U protivnom, ako je promjena zloÊudna, treba odstraniti cijelu πtitnjaËu .

Ako nema drugih promjena u regionalnim limfnim Ëvorovima, kirurπki dio lijeËenja time je zavrπen . Poslije otpusta iz bolnice nastavljate s dodatnim pretragama i lijeËenjem kod specijalista nuklearne medicine koji vas prate i odreuju nadomjesnu terapiju hormonom πtitnjaËe .

OTORINOLARINGOLOGIJA

Imam problem sa ælijezdom slinovnicom. Tijekom proπle godine u dva navrata sam primijetila jaku oteklinu ispod Ëeljusti koja se javila nakon obroka. Oteklina je tijekom nekoliko dana splasnula uz blagu bolnost na tome mjestu. Na hitnoj su mi rekli da je doπlo do zastoja u istjecanju sline iz ælijezde. Meutim, ove se godine oteklina javila treÊi put, ali sada uz jaku bol i temperaturu, pa sam se opet doπla na hitnu, gdje su mi dali antibiotik, nakon Ëega mi se stanje popravilo. Meutim, oteklina nije potpuno nestala i stalno osjeÊam pritisak na tome mjestu. Molim za savjet πto da radim?

Ante P., Virovitica

Kreπo Zurak, dr . med ., spec . otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Zagreb

Dosadaπnjim pretragama postavljena mi je dijagnoza folikularnog tumora u desnom reænju πtitnjaËe, a nalazi hormona su u granici normale.

Tegoba nemam, a lijeËnici su mi savjetovali operaciju πtitnjaËe. Gdje se trebam javiti i kakva je to operacija?

Mira M. ©titnjaËa je endokrina ælijezda koja se nalazi u prednjem donjem dijelu vrata, intimno prirasla uz grkljan i duπnik . Graena je od dva reænja meusobno povezana istmusom . Osim poremeÊaja funkcije, gdje najËeπÊe dolazi do prekomjerna izluËivanja hormona (πto vi nemate), ponekad dolazi do morfoloπkih promjena koje se otkrivaju UZV pretragom i palpacijom πtitnjaËe . Jedna od takvih je nastanak Ëvorova, koji se onda prate ultrazvukom i citoloπkim punkcijama . Ako nalaz citologije upuÊuje na sumnjivu tvorevinu, preporuËuje se operativni zahvat koji izvodi specijalist otorinolaringolog . Tijek operacije je takav da se najprije odstrani reæanj sa sumnjivim Ëvorom i intraoperativno upuÊuje na patohistoloπku analizu, gdje patolog procjenjuje even-

S obzirom na vaπ opis, najvjerojatnije je rijeËu problemu sa submandibularnom ælijezdom slinovnicom, kod koje je stvarno doπlo do zastoja u istjecanju sline . OËito taj zastoj nije potpuno otklonjen spontano, pa je doπlo do upale . Do zastoja najËeπÊe dolazi zbog stvaranja kamenaca u izvodnom kanalu ælijezde . PreporuËujem vam obaviti pregled kod otorinolaringologa, koji Êe uËiniti i UZV i, ako se dokaæe postojanje kamenca koji dovodi do navedenih problema, indicirana je operativna terapija odstranjenja ælijezde, koju takoer obavljate kod otorinolaringologa .

#45 Va©e zdraVlje 05

06

cerebralna paraliza

vodiË za roditelje

I viπe od fiziËkog poremeÊaja

B

doc. dr. sc. anton Sasso, spec. neuropedijatar, aleksandar StoπiÊ, dr. med., spec. ortoped, Irenko Bajok, dr. med., spec. ortoped, jasminka MikuliËiÊ zec, dr. med, spec. fizijatar, KBC Rijeka - DjeËja bolnica Kantrida

Bez savjeta i podrπke, posljedice

cerebralne paralize mogu stvoriti ne samo fiziËke i intelektualne poremeÊaje nego i one psiholoπke i socijalne prirode 06 Va©e zdraVlje #45

Moædano oπteÊenje uvijek u podlozi Cerebralna paraliza naziv je za skupinu stanja trajnog karaktera, karakteriziranih poremeÊajima kretanja ili dræanja uzrokovanih oπteÊenjem dijela mozga koji kontrolira miπiÊe . Takvo stanje moæe biti izazvano razvojnim poremeÊajima ili ozljedama mozga tijekom trudnoÊe, poroaja ili neposredno nakon poroaja . Pojavljuje se otprilike kod jednog djeteta na 400 novoroenËadi .

Posljednjih godina neki oblici cerebralne paralize postali su mnogo

TeMa BrOja

ËeπÊi . Pretpostavlja se da je uzrok tome vjerojatno poveÊano preæivljavanje prerano roene djece s niskom poroajnom teæinom . Taj je poremeÊaj ujedno najËeπÊi uzrok nesposobnosti kod djece .

U veÊini sluËajeva uzrok cerebralnoj paralizi ne moæe se utvrditi sa sigurnoπÊu . Poznato je da razvoj mozga moæe biti oπteÊen zbog infekcije tijekom trudnoÊe (npr . rubeola) ili tijekom djetinjstva (npr . meningitis) .

Od ostalih uzroka susreÊu se moædana krvarenja, nedovoljna opskrba mozga kisikom, niæa razina πeÊera u krvi od normalne, neki oblici æutice (npr . æutica vezane uz nepodudarnost Rh faktora majke i djeteta u sluËaju kad je majka Rh negativna, a dijete Rh pozitivno) ili ozljede glave nastale tijekom ili neposredno nakon poroda .

Sva ta zbivanja ËeπÊe se susreÊu kod prerano roene djece . Postoje i rijetka uroena stanja koja se manifestiraju cerebralnom paralizom .

Spasticitet - atetoza ataksija Jedna od klasifikacija cerebralne paralize u skladu je s tipovima poremeÊaja kretanja, koji se najËeπÊe dijele na tri karakteristiËna simptoma: spasticitet, atetoza i ataksija .

SpastiËna cerebralna paraliza - PoremeÊaj u sklopu kojeg su neki miπiÊi vrlo ukoËeni pa je kretanje oteæano . Takvo stanje uzrokovano je oπteÊenjem kore mozga odgovorne za kontrolu voljnih pokreta . Taj tip cerebralne paralize dijeli se na tri podgrupe sukladno zahvaÊenom ekstremitetu: • SpastiËka hemiplegija - najËeπÊi tip cerebralne paralize koji zahvaÊa jednu stranu tijela (npr . jednu ruku i jednu nogu) . Takva djeca obiËno su priliËno samostalna i nauËe hodati, ali u pravilu πepaju i ne mogu koristiti jednu ruku jednako dobro kao drugu .

• SpastiËka diplegija - zahvaÊa obje strane tijela, ponajprije noge, a najËeπÊe se javlja kod prerano roene djece . Noge su Ëesto okrenute prema unutarnjoj strani i kriæaju se u koljenu, tako da podsjeÊaju na πkare . Takva djeca sposobna su hodati samo na kratke relacije, pa su im za dulje potrebna invalidska kolica . Iako u manjoj mjeri, zahvaÊene su i ruke, pa djeca imaju teπkoÊa u rukovanju predmetima . ©kiljenje je takoer pojava koja se javlja uz spastiËku diplegiju .

• SpastiËka kvadriplegija - najteæi oblik cerebralne paralize (otprije poznata kao tetraplegija), jer su zahvaÊene obje ruke i obje noge .

Takva djeca ne mogu hodati ili sjediti bez pomoÊi . Uz to, mogu imati teπkoÊa pri uËenju, te vidne i senzorne defekte . ©kiljenje i epilepsija su uËestali .

Atetoza - Kod atetoze je rijeË o oπteÊenjima dubljih dijelova mozga koji kontroliraju koordinaciju, ravnoteæu i kvalitetu pokreta . Atetoza oznaËava nekontrolirano, polagano i „crvoliko” kretanje udova i tijela, ali djeca s tim oblikom cerebralne paralize takoer imaju pokrete u obliku trzaja (chorea) kao i znatne promjene u miπiÊnom tonusu (grËenje - distonija) . Takvi nevoljni pokreti obiËno stvaraju teπkoÊe pri hodanju, ravnoteæi, govoru i gutanju . U nekim sluËajevima zahvaÊeni su i miπiÊi lica ili jezika, πto dovodi do izraæenih grimasa . Kad je dijete uzbueno, atetotiËni pokreti se pojaËavaju, a tijekom spavanja nestaju .

Ataksija - Djeca s ataksiËnom cerebralnom paralizom (koja je ujedno i najrjei oblik) imaju ispade u ravnoteæi i koordinaciji - posrÊu pri hodu i Ëesto padaju . Takoer, mogu im drhtati ruke i nejasno govore . »esti su i „mijeπani” oblici cerebralne paralize, sa spasticitetom i ataksijom, ili spasticitetom i atetozom .

PoremeÊaj kretanja nije izoliran problem Svako dijete razliËito je zahvaÊeno cerebralnom paralizom, pa se teπkoÊe kretanja mogu razlikovati od jedva primjetnih do oËiglednih . Neka djeca imaju laganu slabost ili mlitavost, a druga teπkoÊe puzanja, hodanja, govora, hranjenja ili koriπtenja rukama . Neka, pak, nisu sposobna ni samostalno sjediti bez tue potpore . Najteæe zahvaÊena djeca su teπko hendikepirana, i potrebni su im njega i briga do kraja æivota .

Cerebralna paraliza moæe ostati neotkrivena sve do trenutka dok ne poËinje kasniti razvoj pokreta i ravnoteæe potrebne za sjedenje i stajanje .

SpastiËka hemiplegija, ali i diplegija postaju oËite prije negoli dijete navrπi dvije godine .

Osim poremeÊaja kretanja ruku i nogu, djeca s cerebralnom paralizom mogu imati i brojne druge nesposobnosti i probleme . To ukljuËuje simptome epilepsije (padavica), teπkoÊe pri gutanju ili kontroli mimike lica, isprekidan govor ili sluh, probleme vida (kao npr . πkiljenje) .

Intelektualne sposobnosti (uËenje) mogu biti normalne ili malo naruπene . Iako veÊina djece ima normalne intelektualne sposobnosti, zbog teπkoÊa s kretanjem i vidom teæe uËe . Neka, pak, djeca imaju slab osjet dodira i boli . »esti su inkontinencija (nemoguÊnost zadræavanja mokrenja) i mokrenje u u krevetu . Takvi problemi mogu oteæavati komunikaciju, pokretljivost i takoer dovesti do oteæana uËenja .

Kao rezultat svega, bez odgovarajuÊeg savjeta i podrπke, posljedice cerebralne paralize mogu stvoriti ne samo fiziËke i intelektualne poremeÊaje nego i one psiholoπke i socijalne prirode . Takav ishod, meutim, nije neizbjeæan ako se pravodobno pruæi pomoÊ .

#45 Va©e zdraVlje 0

08

cerebralna paraliza

vodiË za roditelje

Zahtjev - πto normalniji hod

Z

doc. dr. sc. anton Sasso, spec. neuropedijatar, aleksandar StoπiÊ, dr. med., spec. ortoped, Irenko Bajok, dr. med., spec. ortoped, jasminka MikuliËiÊ zec, dr. med, spec. fizijatar, KBC Rijeka - DjeËja bolnica Kantrida

odluka o lijeËenju, kao i to da ima glavnu ulogu u svakodnevnom tretmanu i vjeæbama svoga djeteta .

Za uspjeh je potrebna individualna

razrada plana lijeËenja, tj. zajedniËki

trud lijeËnika i fizioterapeuta u suradnji s roditeljima i djetetovom okolinom Glavni kljuË fiziËke sposobnosti je poticati dijete s cerebralnom paralizom da πto viπe hoda . Zbog kompenziranja teπkoÊa koje su posljedica spasticiteta, djeca mogu zadobiti nenormalan oblik hoda, primjerice spuπtanje kukova i koljena pri hodu (ËuËanje pri hodu) . Zbog toga postoji bojazan od deformiteta jer takve kretnje dopuπtaju zahvaÊenim miπiÊima da se skrate (miπiÊna kontraktura) i postanu ukoËeni . Najgore u svemu je πto moæe doÊi i do deformiteta kostiju . BuduÊi da tijekom rasta djeteta kosti rastu bræe od miπiÊa, ako se ne provede odgovarajuÊe lijeËenje, stanje se moæe pogorπavati, πto vodi prema razlici u duæini ekstremiteta, miπiÊa i tetiva . S obzirom na to da mladi miπiÊi tijekom rasta moraju biti u ispruæenom, opuπtenom stanju, 08 Va©e zdraVlje #45

to je razlog zbog Ëega su zahvaÊeni ekstremiteti kod oboljele djece obiËno kraÊi .

Lijek za cerebralnu paralizu ne postoji . Ipak, uz ozbiljan pristup bolesti i pravodobnu rehabilitaciju, uz dobru suradnju i mnogo strpljenja s oboljelom djecom i njihovim roditeljima, teπkoÊe se mogu svesti na najmanju moguÊu mjeru, uz postizanje najveÊeg moguÊeg djetetova potencijala . Pravilna i pravodobna njega djeci moæe osigurati normalan, produktivan i neovisan æivot . Za to je potrebna individualna razrada plana lijeËenja ili tretmana, tj . zajedniËki trud lijeËnika i fizioterapeuta u suradnji s roditeljima i djetetovom okolinom . Sigurno da je roditelj najviπe ukljuËen u planiranje i donoπenje

MiπiÊna kontrola i odræavanje ravnoteæe Glavni dio tretmana je fizikalna terapija (izvoenje vjeæbi, vjeæbanje manipulacija i dræanja) . Vjeæbe djeci pomaæu da dobiju miπiÊnu kontrolu i odræe ravnoteæu, a roditeljima pokazuju kako djetetu omoguÊiti da postanu πto viπe fiziËki neovisna .

Ponekad se savjetuju posebni naËini istezanja miπiÊa, πto unaprjeuje njihov rast . Potrebne su specijalne vjeæbe kretanja koje omoguÊuju miπiÊima da postanu snaæniji, πto dovodi do poboljπanja pokreta, a ujedno sprjeËava slabljenje miπiÊa i njihove kontrakture .

Druga po vaænosti je kontrola malih miπiÊa koji se koriste kod hranjenja, odijevanja ili pisanja .

Neka djeca profitiraju nabavom tzv . ortotiËkih sprava ili ortoza, koje zajedno uËvrπÊuju zglobove i potpomaæu hodanje te preveniraju kontrakture izazvane istezanjem spastiËnih miπiÊa . Ponekad se savjetuje koriπtenje πina tijekom noÊi, πto pomaæe smanjenju razvoja deformiteta .

Rane kontrakture mogu se manifestirati u obliku niza trzaja . Oblici trzanja mijenjaju se svaki dan ili tjedan redoslijedom istezanja miπiÊa .

TEMA BROJA

Trzanje katkad koristi kao podræavanje istegnuÊa tijekom kraÊeg razdoblja.

Prevencija trajnih oπteÊenja Opuπtanjem spastiËnih miπiÊa u ranim fazama moæe se prevenirati napredovanje trajnih oπteÊenja. U tu svrhu najËeπÊe se koriste miπiÊni relaksansi dantrolen natrij i baclofen.

Dantrolen natrij se koristi kao oralna terapija (gutanjem), a djeluje direktno na miπiÊe sprjeËavajuÊi njihove kontrakture. Odmah nakon ulaska u krvni optok lijek, moæe izazivati osjeÊaj opÊe slabosti tijela, posebice na poËetku lijeËenja.

Tijekom terapije nuæno je svakih nekoliko mjeseci kontrolirati krvnu sliku, jer utjeËe na funkciju jetre.

Baclofen djeluje na razini spinalne (kraljeæniËne) moædine, pojaËava signale poslane spinalnoj moædini za opuπtanje miπiÊa. Tako se smanjuje refleks istezanja miπiÊa i sprjeËava spazam. Koristi se u obliku tableta.

Nuspojave, kao πto su umor i pospanost, obiËno se javljaju na poËetku lijeËenja ili u sluËaju poveÊavanja doze. Baclofen se takoer moæe injicirati u tekuÊinu koja okruæuje spinalnu moædinu (tzv. intratekalne injekcije).

Zahvat se obavlja u anesteziji, kad se pod koæu trbuha ugrauje mala pumpica kroz koju lijek kontinuirano ulazi u organizam, πto pojaËava njegovu djelotvornost. Takva primjena omoguÊuje koriπtenje manjih doza lijeka,

pa se na taj naËin smanjuje uËestalost nuspojava. Za lijeËenje intratekalnim injekcijama potreban je paæljiv odabir bolesnika, jer je postupak skuplji, a uËinak jaËi negoli primjenom oralne terapije.

Za lijeËenje spazma moæe se koristiti i benzodiazepin, ali s obzirom na to da izaziva sedaciju (smirenje), najËeπÊe se koristi kad je pojava spazma povezana sa snom.

Kad prijete ukoËenja i deformiteti...

Kirurπkim zahvatima pribjegava se kad postoji opasnost da kontrakture izazovu trajna ukoËenja i ako postoje deformiteti kostiju. Kod djece mlae od pet godina starosti kirurπki zahvat obiËno se primjenjuje samo za korekciju deformiteta kuka, a kod starije se koristi za korekciju fiksnih kontraktura i deformiteta. Postoji nekoliko tipova kirurπkih zahvata kod djece s dijagnozom spastiËke cerebralne paralize.

Produæavanje miπiÊa i ligamenata - MiπiÊi i ligamenti kirurπkim zahvatom mogu se produæiti kako bi se ispravili deformiteti i poboljπala funkcija. Zadatak je kirurga ortopeda pronaÊi toËno onaj miπiÊ koji uzrokuje deformitet, πto nije uvijek jednostavno, jer je u proces hodanja ukljuËeno puno miπiÊa. Od izuzetne je vaænosti da kirurg obavi operativni zahvat u odgovarajuÊem razvojnom razdoblju. Naime, ako se operacija

uËini prerano, deformitet se tijekom razvoja moæe ponovno javiti, a ako se zahvatom zakasni, mogu se razviti fiksirane kontrakture koje je daleko teæe ispraviti.

Drugi kirurπki zahvat je selektivna dorzalna rhizotomija. Kod takve operacije odreeni æivac koji uzrokuje spasticitet prereæe se na njegovu izlasku iz donjeg dijela kraljeænice. To je relativno sloæen zahvat koji moæe dati vrlo dobre rezultate kod odreenih tipova bolesnika. Ipak, dobiveno stanje je nepovratno, pa operacija kod pogreπnog tipa oboljelog moæe samo pogorπati stanje.

Rezultat moæe biti nuæna hospitalizacija tijekom Ëetiri do πest tjedana, kao i 12-mjeseËna intenzivna fizikalna terapija.

Blokada æivca odgovorna za spasticitet U nekim se sluËajevima u opÊoj anesteziji injicira alkohol ili fenol u æivac koji izaziva spasticitet. Takav postupak uniπtava dio æivca koji je glavni nositelj poruke (akson), pa se blokira njezin prijenos. Vanjski dio æivca je poπteen i obiËno se revitalizira nakon πest do 18 mjeseci. Zahvat je koristan samo kod æivaca koji su nosioci motorne poruke za odreeni miπiÊ. Meutim, veÊina njih nosioci su oba signala, motornog i senzornog, koji se vraÊaju u spinalnu moædinu, pa stoga u odreenim sluËajevima ovakav zahtjev nije odgovarajuÊi.

10

cerebralna paraliza

vodiË za roditelje

Botulinum toksin novi naËin lijeËenja

N

doc. dr. sc. Anton Sasso, spec. neuropedijatar, Aleksandar StoπiÊ, dr. med., spec. ortoped, Irenko Bajok, dr. med., spec. ortoped, Jasminka MikuliËiÊ zec, dr. med, spec. fizijatar, KBC Rijeka - DjeËja bolnica Kantrida

NajveÊu uËinkovitost pokazuje kad se

koristi tijekom rane faze bolesti, pri Ëemu moæe dovesti do dugoroËnih, u nekim sluËajevima i trajnih rezultata LijeËenje botulinum toksinom tipa A novi je naËin koji se koristi kod jednog od najËeπÊih tegoba djece s cerebralnom paralizom, a to je hodanje na 10 VA©E zdRAVlJE #45

prstima (pes equinus). Takvo stanje moæe biti izazvano ukoËenjem miπiÊa pete, pa stoga dijete pri hodu ne moæe potpuno spustiti stopalo na tlo.

Botulinum toksin sprjeËava prijenos signala izmeu æivaca i skupine miπiÊa, smanjujuÊi ukoËenje spastiËnih miπiÊa. PoveÊanjem duæine spastiËnog miπiÊa smanjuje se rizik od kontrakture, smanjuje se potreba za kirurπkim zahvatom te poveÊava moguÊnost normalna motornog razvoja. S obzirom na to da djeluje lokalno na miπiÊ, razvoj miπiÊa moæe proticati neometano. Botulinum toksin koristi se i u lijeËenju drugih stanja karakteriziranih miπiÊnom kontrakcijom, kao πto je pojaËano æmirkanje, spazam miπiÊa oko oËiju (blefarospazam), poremeÊaj æivaca lica, πkiljavost (strabizam) i kod kontrakcija miπiÊa vrata (cervikalna distonija).

TEMA BROJA

Paæljiv odabir pacijenata Prije poËetka lijeËenja botulinum toksinom provodi se vrlo paæljiv odabir pacijenata, a plan lijeËenja radi se za svako dijete ponaosob. Pritom je iznimno vaæno da dio koji Êe se lijeËiti nije zahvaÊen fiksnom kontrakturom. Ne preporuËuje ga se koristiti kod djece mlae od dvije godine.

ObiËno se jedan sat prije injiciranja primjenjuje krema koja sadræi lokalni anestetik, dok se kod vrlo male ili nemirne djece primjenjuju sedativi. OpÊa anestezija najËeπÊe nije potrebna. Botulinum toksin u vrlo malim dozama injicira se direktno u miπiÊ (musculus gastrocnemius), nakon πto je toËno odreena njegova lokacija. Injekcija se moæe dati na nekoliko mjesta jednog miπiÊa, a kao rezultat dobivamo opuπten miπiÊ.

Ponovno injiciranje najËeπÊe se primjenjuje nakon tri mjeseca od prvoga, kad djelovanje obiËno popuπta, iako kod neke djece traje i dulje (i do godinu dana).

Kombinacija s fizikalnom terapijom Uz lijeËenje botulinum toksinom vrlo je vaæno koristiti i fizikalnu terapiju zato πto vjeæbe miπiÊa koji se tretira botulinum toksinom omoguÊavaju najveÊi moguÊi uËinak i produæeno djelovanje samog toksina. Treba napomenuti kako roditelji imaju kljuËnu ulogu u pomaganju djeci u svakodnevnom vjeæbanju.

UËestalost vjeæbi i uporabe odgovarajuÊih proteza ovisni su o stupnju kontrakture i deformiteta. Specijalne proteze koje rasteæu zahvaÊeni miπiÊ pripomaæu u dobivanju æeljenog uËinka injekcije i poboljπavaju kontrolu miπiÊa, posebice u sluËaju noænih miπiÊa. Vjeæbe hodanja mogu pomoÊi djetetu da napreduje do faze kad mu proteze viπe neÊe biti potrebne.

Kod neke djece bit Êe potrebno mnogo vjeæbi kako bi poboljπali rezultat primjene injekcije. Kod druge, pak,

kombinacija lijeËenja botulinum toksinom i fizikalne terapije moæe potpuno otkloniti potrebu za operativnim zahvatom.

©to moæemo oËekivati Botulinum toksin ne moæe uËiniti Ëudo niti izlijeËiti cerebralnu paralizu. Razina uspjeπnosti lijeËenja ovisi o stupnju spasticiteta, dobi djeteta te uËestalosti i tipu fizikalne terapije koja se primjenjuje nakon injekcija botulinum toksina. Ipak, kod djece sa spasticitetom donjeg dijela noge, rezultati se mogu vidjeti veÊ nakon dva tjedna od primjene terapije, a maksimalni uËinak vidljiv je nakon πest tjedana. Takvo stanje pomaæe djetetovoj ravnoteæi i poboljπava njegov hod.

Botulinum toksin najuËinkovitiji je kad se koristi tijekom ranih faza bolesti. Tada uporaba moæe dovesti do dugoroËnih, a u nekim sluËajevima i trajnih rezultata. Iako je kod neke djece nuæan kirurπki zahvat, terapija botulinum toksinom moæe ga prolongirati do dobi kad se djetetu moæe napraviti radikalniji zahvat, npr. s deset godina starosti.

Nuspojave slabe i prolazne LijeËenje botulinum toksinom veÊina djece dobro podnosi. Ipak, neka mogu imati nuspojave, posebice tijekom prvog tjedna koriπtenja terapije, koje su ipak slabe i prolazne. Moæe se pojaviti lokalna bol na mjestu injekcije, a najËeπÊa je pojava osjeÊaja slabosti. Rjee, neka djeca osjeÊaju trnce ili vruÊinu. Zabiljeæene su i pojave prolaznog proljeva ili zatvora nakon injekcije u predjelu bedra.

Na kraju treba reÊi kako su vrlo rijetki sluËajevi kad se injekcija botulinum toksina primijenila pravodobno, a da lijeËenje nije dalo oËekivane rezultate.

RJE»NIK ataksija Gubitak koordinacije i ravnoteæe zbog oπteÊenja dijela mozga odgovorna za navedene funkcije, koji se zove mali mozak (cerebellum).

atetoza Nevoljni, polagani pokreti ruku, lica i jezika.

atrofija Redukcija veliËine tkiva ili organa. MiπiÊna atrofija javlja se kao rezultat nekoriπtenja miπiÊa, posebice ako je prekinut kontakt s motornim æivcem.

akson Produæeni dio æivËane stanice koji prenosi æivËane signale od miπiÊa i do njih.

blefarospazam Oblik distonije koji zahvaÊa okolne miπiÊe oka i rezultira spazmatiËkim, nevoljnim zatvaranjem vjea.

horea Nevoljni, trzajni pokreti, najËeπÊe ruku i nogu.

korteks Vanjski dio nekog organa koji se nalazi ispod ovojnica. Kora mozga (cerebralna kora) sadræi tijela æivËanih stanica (siva moædana tvar). OπteÊenje kore dovodi do poremeÊaja fiziËkih i intelektualnih funkcija, ovisno o dijelu i jaËini oπteÊenja.

dizartrija Isprekidan i slab govor. Kod cerebralne paralize pojavljuje se zbog oπteÊenja dijela mozga koji kontrolira miπiÊe jezika i usana.

distonija Nevoljne, polagane, stalne kontrakcije miπiÊa, koje dovode do nenormalnih ljuljajuÊih pokreta.

pes ekvinus KarakteristiËan poloæaj noge, pa samim time i hoda na prstima zbog spasticiteta miπiÊa potkoljenice.

fiksne kontrakture Kontrakture su abnormalna skraÊenja miπiÊa ili tetiva. Fiksna kontraktura je ona koja se ne moæe istegnuti vanjskim pritiskom jer postoji stalni deformitet zgloba.

gastroknemius Istaknuti miπiÊ straænjeg dijela potkoljenice spojen na Ahilovu tetivu.

ortoza Ortopedsko pomagalo konstruirano tako da potpomogne ekstremitet ili zglob kod slabosti ili deformiteta.

strabizam Razrokost.

#45 VA©E zdRAVlJE 11

12

cerebralna paraliza

vodiË za roditelje

Rehabilitacija πto prije i πto upornije

Bojan Nasteski, viπi fizioterapeut, SunËica Prπir, viπi fizioterapeut, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju Medeor, Koturaπka 71, Zagreb, tel. 01/6171 274, www.medeor.hr

NeuroriziËno dijete treba ukljuËiti u razvojni tretman i edukacijom roditelja sprijeËiti prelazak lakπeg poremeÊaja u teπki hendikep Dugogodiπnjim praÊenjem uzroËnih Ëimbenika i povezivanjem s kliniËkom slikom cerebralne paralize i rezultatima rehabilitacijskog tretmana, uvidjelo se da je nuæno dijete πto prije ukljuËiti u rehabilitacijski program. Problem je bio u prepoznavanju trenutka kad treba uputiti dijete, jer ukljuËivanje u tretman osposobljavanja onda kada je veÊ fiksirana kliniËka slika praktiËki je zakasnjelo. Iz tih su razloga uvedeni registri neuroloπkih riziËnih Ëimbenika, u kojima se veÊ u rodiliπtu prate ugroæavajuÊi elementi, a u suradnji s pedija12 VA©E zdRAVlJE #45

trijskom sluæbom pri prvom kontaktu dijete se po potrebi ukljuËuje u rehabilitaciju.

Nakon roenja djeteta, neonatolog treba popisati riziËne Ëimbenike i prijaviti ga u registar i podruËni dom zdravlja. Pedijatar u domu zdravlja (obiËno prilikom cijepljenja) pregleda dijete i po potrebi ga πalje u odgovarajuÊu ustanovu. Tako se pokuπava πto prije doÊi do neuroriziËnog djeteta kako bi ga se pravodobno ukljuËilo u razvojni tretman i edukacijom roditelja sprijeËilo razvijanje lakπeg poremeÊaja u teπki hendikep.

Razvojna rehabilitacija Razvojnu rehabilitaciju poæeljno je poËeti πto prije. Iznimno je vaæno da se dijete timski dobro obradi, u πto su ukljuËeni neuropedijatar, neurolog, psiholog, logoped, fizijatar, defektolog, oftalmolog, fizioterapeut i radni terapeut, a katkad i drugi specijalisti.

Fizioterapeut i radni terapeut moraju odliËno poznavati normalni motoriËki, mentalni i intelektualni razvoj, kao i razvoj opaæanja, odnosno razvoj normalna djeteta da bi znali koji dio terapije u kojoj fazi razvoja treba primijeniti i znati to dozirati. Uz to, fizioterapeut i sam mora imati odliËne pedagoπke sposobnosti kako bi takvo dijete u samom procesu rehabilitacije postiglo najbolje rezultate.

Fizioterapija djece s cerebralnom paralizom usmjerena je individualnim i sveobuhvatnim pristupom povratku normalne motoriËke funkcije. Vaæno je postaviti ciljeve fizioterapije, a to su osposobljavanje novih centara

u mozgu umjesto oπteÊenih, poticaj normalna pokreta, ponavljanje stimulansa te sprjeËavanje daljnjeg razvoja poremeÊaja, bolesti ili oπteÊenja odgovarajuÊim terapijskim postupcima.

Odstupanje od normalna razvoja novoroenËadi i dojenËadi pokazuje se kao poremeÊaj u tonusu miπiÊa, a manifestira kao spastiËnost (krutost) ili flakcidnost (mlohavost) miπiÊa dijela tijela, jedne strane tijela ili Ëak cijeloga. Smanjena je i prirodna raznolikost pokreta koja je zamijenjena oskudnim, istovrsnim pokretima ili, suprotno tome, pretjeranim nevoljnim pokretima.

Kod djece s cerebralnom paralizom razvojna gimnastika potiËe opÊe i funkcionalne sposobnosti. Uloga terapeuta je da pomogne upoznati dijete s normalnim razvojnim fazama kao πto su okretanje, sjedenje, puzanje, kleËanje, stajanje i hodanje.

Vrlo je bitno i da se πto prije ukljuËe i roditelji, koji program vjeæbi s djetetom mogu raditi prilikom njege djeteta ili kroz igru kod kuÊe.

Kad zakaæu drugi oblici terapije Kad drugi oblici terapije ne daju rezultate, terapija botulinom toksinom pruæa πansu u lijeËenju spastiËnosti. Ovaj toksin naπao je πiroku primjenu u lijeËenju razliËitih zdravstvenih problema i spastiËnosti kod razliËitih bolesti (strabizam, cervikalna distonija, spazam lica, miofascijalne bolesti, cerebralna paraliza, stanja nakon moædanih udara, multipla skleroza, spastiËke disfonije miπiÊa grkljana). Injiciranjem male koliËine botulinum toksina u odreene dijelove nekog miπiÊa, utjeËemo na stanje koje je dovelo do neæeljena grËa miπiÊa.

Naime, nakon nekoliko dana dolazi do paralize dijela miπiÊa, koja moæe

trajati do Ëetiri mjeseca ili viπe. Svaki sljedeÊi tretman dulje djeluje, a nakon treÊe injekcije paraliza moæe ostati i trajna. No, organizam nekih osoba moæe stvoriti i antitijela na toksin, zbog Ëega treba poveÊati dozu toksina. Trajanje uËinka toksina ovisi o veliËini miπiÊa, dozi, aktivnosti miπiÊa te o fizikalnoj terapiji nakon primjene.

Uloga fizioterapeuta - u procesu rehabilitacije kod primjene botulinum toksina znaËi sudjelovanje terapeuta pri izboru odgovarajuÊih pacijenata i odgovarajuÊih miπiÊa za primjenu, u izradi osnovnog statusa pacijenta, pri odabiru cilja koji treba biti realan, usmjeren poveÊanju funkcije i specifiËan ovisno o pacijentu. Terapeut uz to provodi fizikalnu terapiju dok botulinum toksin djeluje i ocjenjuje uËinkovitost terapije.

Vrlo je vaæno prije primjene napraviti fizioterapijski pregled i na temelju njega postaviti funkcionalne ciljeve. Tako se ocjenjuje miπiÊni tonus, aktivna i pasivna gibljivost zglobova, kvaliteta miπiÊne snage, motoriËke kontrole i funkcije miπiÊa.

Nakon primjene botulinum toksina naglo se sniæava miπiÊni tonus u odreenim miπiÊima, pa je moguÊa drukËija kliniËka i funkcionalna slika pacijenta.

U prvih tri do πest mjeseci dok toksin aktivno djeluje poæeljno je poveÊati intenzitet i koliËinu fizioterapije i prilagoditi je pacijentu u smislu poboljπanja aktivnosti dnevnog æivota, poveÊati mobilnost i opseg pokreta, te djelovati na stajanje, sjedenje, hod i ravnoteæu.

Terapija senzorne integracije Senzorna integracija skup je svih osjeta za uporabu u svakodnevnom æivotu. Dijete putem osjetila dobiva

informacije o fiziËkom stanju svoga tijela i okoline koja ga okruæuje. Ako mozak slabije obavlja posao senzorne integracije, dijete neÊe dobivati te informacije i neÊe normalno funkcionirati. Stoga je terapija senzorne integracije, koja je specijalnost radne terapije, vrlo vaæan dio ukupne terapije djece s cerebralnom paralizom kao i s nekim drugim neuroloπkim bolestima.

Ona ukljuËuje cijelo tijelo, sva osjetila i mozak. Jer, kad sloæno djeluju u formiranju prilagoenih tjelesnih pokreta, miπiÊi i zglobovi πalju mozgu dobro organizirane osjete.

Svako dijete ima drukËije neuroloπke potrebe, koje se vremenom mijenjaju, pa terapija mora osigurati πirok raspon moguÊnosti za vjeæbe, osjet i kretanje.

Normalno dijete ne treba iÊi na terapiju jer mu igra osigurava senzornu stimulaciju koju treba njegov mozak i dopuπta mu da na te podraæaje reagira na svrhovit naËin.

Neuroloπki problem u djeteta s minimalnim poremeÊajem mozga ili poremeÊajem senzorne integracije sprjeËava ga da obrauje osjete koji potjeËu iz njegove igre, te tako ne moæe razviti reakcije prilagodbe koje organiziraju njegov mozak. Stoga je u rehabilitacijskom smislu nuæna terapija igrom.

U svakom sluËaju, da bi se dostigli napomenuti ciljevi, prije su potrebni upornost, strpljenje i kvalitetan tim struËnjaka, naravno uz najveÊu moguÊu suradnju roditelja. Uloga roditelja u rehabilitacijskom programu iznimno je velika. Oni mogu najviπe pomoÊi djetetu jer mogu prepoznati problem, uËiniti da dijete bude zadovoljno sobom, pomoÊi mu u igri i u slobodno vrijeme provoditi nauËene rehabilitacijske tehnike.

#45 VA©E zdRAVlJE 13

14 Kosa

odraz zdravlja i bolesti

Maja CekoviÊ, dr. med., spec. dermatovenerolog

Ako kosa ispada dulje od tri mjeseca, obvezno treba posjetiti dermatologa koji Êe preporuËiti odreene pretrage i pronaÊi uzrok Kosa je jedan od simbola æenske ljepote. Meutim, jednako je vaæna i muπkarcima, na πto upuÊuje Ëinjenica da zbog problema vlasiπta Ëesto posjeÊuju dermatologe.

Metabolizam kose brz je i zahtjevan te podloæan utjecajima organizma i okoline. Ne smije se zanemariti ni utjecaj æivotne dobi na osobine kose.

Stoga je posve normalno da mijenja boju, kvalitetu i izgled. Primjerice, boja kose, njezina debljina i kvaliteta ovise o koliËini pigmenta, kao i o sadræaju zraËnih mjehuriÊa u vlasi. Pa tako plava sadræi najmanje pigmenta i najtanja je, najdeblja je crvenkasta vlas, a po debljini se izmeu njih nalaze smea i crna.

14 VA©E zdRAVlJE #45

Kosa se tijekom æivota stalno izmjenjuje. Æivotni ciklus vlasi varira od dvije do pet godina, i prolazi kroz tri faze: • Anagena ili faza rasta - traje od dvije do πest godina • Katagena ili prijelomna faza traje samo dva tjedna • Telogena ili faza ispadanja traje izmeu tri i Ëetiri mjeseca.

Kosa raste zbog umnoæavanja epitelnih stanica korijena, da bi nakon prijelomne uπla u fazu fizioloπkog ispadanja, πto je posljedica normalnih procesa starenja i zamjene nakon zavrπena æivotnog ciklusa. Sve vlasi nisu istodobno u istoj æivotnoj fazi, πto se moæe potvrditi trihogra-

mom, tj. pregledom korijena 50 do 70 iπËupanih vlasi. U normalnom nalazu tako Êemu utvrditi da je 85 posto vlasi u fazi rasta, 0,5 do jedan posto u prijelaznoj fazi, a 15 posto vlasi u fazi ispadanja (normalnim se smatra dnevno ispadanje od 70 do 100 vlasi).

Treba znati i da 80 posto strukture vlasi Ëine bjelanËevine, od kojih je glavna keratin, koji je hidrofilan, tj. ima sposobnost vezanja vode. U prosjeku, svi tipovi kose sadræe 10 posto vode.

Zaπto kosa ispada?

Ispadanje kose jedan je od najËeπÊih problema vlasiπta. ∆elavost (alopecija) je stanje koje karakterizira gubitak ili nedostatak kose i dlaka.

PojaËano ispadanje kose posljedica je djelovanja neke πtetne tvari na folikul dlake, dok se on nalazi u fazi aktivna stvaranja dlake. Prema lokalizaciji i rasprostranjenosti, ispadanje kose moæe biti difuzno ili u ograniËenim zonama, a prema krajnjem ishodu moæe biti prolazno i trajno. Ako traje dulje od tri mjeseca, treba posjetiti dermatologa koji Êe preporuËiti odreene pretrage i pronaÊi uzrok.

dERMATOlOGIJA

Neki od brojnih uzroka su:

Hormonalni poremeÊaj NajËeπÊe se javlja u æena tijekom drugog do Ëetvrtog mjeseca nakon poroda. ObiËno je prolaznog karaktera, iako u sluËaju postojanja genetske sklonosti moæe prijeÊi u trajnu androgenetsku alopeciju (Êelavost). Uz to, ispadanje mogu izazvati i neka kontraceptivna sredstva, kao i poremeÊaj rada ælijezda s unutarnjim izluËivanjem (hipofize, nadbubreæne i πtitne ælijezde). Jedan od uzroka moæe biti i bolest jajnika.

Bolest - Infekcija i poviπena temperatura, primjerice, upala pluÊa, πarlah, tuberkuloza... Uzrok mogu biti i kroniËne bolesti poput πeÊerne, autoimunih i malignih. Kod osoba koje pate od kroniËnih bolesti kosa postaje tanja, bez sjaja i siromaπnija pigmentom.

Manjak vitamina i minerala Sniæena vrijednost æeljeza, bakra i cinka u krvi. Manjak æeljeza u krvi Ëesto je posljedica obilna menstrualnog krvarenja ili neuravnoteæene, niskokaloriËne prehrane s nedovoljno hranjivih tvari.

Kemijske tvari - Na kosu pogubno utjeËu teπki metali, najviπe olovo, æiva i talij.

Lijekovi - Citostatici, vitamin A i njegovi derivati, antidepresivi, antikoagulanti (npr. heparin), blokatori betareceptora, hormoni (testosteron), lijekovi za smanjenje masnoÊa u krvi, alopurinol, cimetidin.

ZraËenje - Rendgensko zraËenje (prolazno i trajno ispadanje).

Stres - Uzrokuje difuzno i kruæno ispadanje kose. To se dogaa nakon operativnih zahvata i velikih nesreÊa.

MehaniËka oπteÊenja - Trajna zategnutost kose i vezanje u rep, noπenje tereta na glavi

Vrste Êelavosti Alopecija zbog pretjerana maπÊenja kose - VeÊ u pubertetu bolesnici primjeÊuju da im, uz jako maπÊenje kose i koæe vlasiπta, pojaËano ispadaju vlasi na tjemenu, odakle se ispadanje πiri prema Ëeonim kutovima i postupno prelazi na cijeli gornji dio vlasiπta. Taj tip Êelavosti uglavnom se javlja kod muπkaraca, kod æena je izvanredno rijetka pojava, a ima i znatno bolju prognozu.

Androgenetska Êelavost - To je zapravo muπka Êelavost. Bolesnici se tuæe na jako ispadanje kose bez drugih promjena na vlasiπtu. Oko 20. godine æivota kod oko pet posto bijelaca kosa poËinje simetriËno ispadati oko oËnih kutova. U 30. godini bræe se gubi i na tjemenu, pa se tijekom vremena spajaju Êelava æariπta na podruËju Ëeone i tjemene regije.

Kod æena je taj oblik alopecije rjei i kasnije nastupa. Uzrok ovom ispadanju je stimulacija folikula dlake muπkim spolnim hormonima (androgenima), uz sudjelovanje i drugih Ëimbenika, primjerice naslijea i sta-

renja. Nasljedni Ëimbenik ima vrlo vaæan utjecaj jer se nasljeuje preosjetljivost receptora na androgene.

Alopecija areata (kruæno ispadanje kose) - ObiËno se pojavljuje iznenada, na jednom ili viπe okruglih podruËja veliËine nokta do dlana. Osim na vlasiπtu, moæe se pojaviti na bradi, obrazima i ostalim, dlakom prekrivenim dijelovima tijela. Uzrok nije u potpunosti objaπnjen. Kao moguÊi uzroËni Ëimbenici navode se infekcije usne πupljine, upala tonzila, pokvareni zubi, psihiËki stres, hormonalni poremeÊaji, osobito πtitnjaËe i manjak cinka. Najvjerojatnije je ipak rijeË o autoimunoj bolesti.

Ima li lijeka?

S obzirom na to da su uzroci ispadanja kose brojni, tako je i lijeËenje raznoliko i ovisi o uzroku. U svakom sluËaju, nastoji se potaknuti papilu na ponovnu produkciju vlasi. Uz polivitaminske preparate, lokalno se primjenjuju razna sredstva koja poveÊavaju prokrvljenost vlasiπta. Od preparata za lokalnu primjenu najviπe se koristi dva i petpostotni Minoxidil, Aminexil kao i biljni pripravci. Meu biljnim pripravcima treba istaknuti proizvode iz linije 101. Svi preparati izraeni su 100 posto na bazi kineskih ljekovitih biljaka, ne sadræe kemijske supstancije i nemaju nuspojava.

16

Dermokozmetika - rjeπenje za osjetljivu koæu

Melita Smolek, dr. med., Oktal Pharma

U skladu s novijim istraæivanjima o osjetljivosti koæe, pojam osjetljive ili reaktivne koæe definira se kao pojaËana osjetljivost koja ne ukljuËuje alergijske ili imunoloπke mehanizme. U dermatologiji je najprihvaÊenija klasifikacija prema kojoj postoje tri tipa pojaËane koæne osjetljivosti. I dok je nasljedna pojaËana osjetljivost genetski uvjetovana, kod steËene je rijeË o normalnoj koæi koja je postala osjetljiva zbog djelovanja razliËitih vanjskih Ëimbenika, kao πto su sunce, hladnoÊa, klimatizirani zrak, vjetar, stres i drugi. Idiopatska pojaËana osjetljivost posebno je zanimljiva jer nastaje bez nekoga posebnog razloga.

Zbog nemoguÊnosti rjeπavanja navedene problematike klasiËnim kozmetiËkim preparatima, posljednjih se nekoliko godina razvilo novo podruËje pod nazivom dermokozmetika. Da bi pojedini proizvod mogao uÊi u kategoriju dermokozmetike, treba sadræavati barem jednu aktivnu djelatnu tvar koja ulazi u povrπinski sloj koæe te imati specifiËne biokemijske mehanizme djelovanja na ciljne stanice u ljudskoj koæi. O njemu moraju postojati publicirani i recenzirani kliniËki pokusi koji potvruju tvrdnje o uËinkovitosti, ali i farmaceutski standard u proizvodnji pod Ëime se, meu ostalim, podrazumijeva i bez zraËno pakiranje. Naposljetku, dermokozmetika se primjenjuje

i na osjetljivoj, netolerantnoj i alergiËnoj koæi, a ne samo na zdravoj te ju je dopuπteno koristiti i kod dermatoloπkih stanja koja zahtijevaju specifiËne tretmane ili terapiju.

Zbog suvremenog naËina æivota, problem osjetljive koæe posljednjih je godina sve uËestaliji i izraæeniji. To je potvrdilo i neovisno istraæivanje nedavno provedeno u Francuskoj, prema kojem je Ëak 52 posto ispitanika imalo osjetljivu koæu, a te osobe prijavile su i znatno viπe nuspojava na kozmetiËke proizvode. Osobe s osjetljivom koæom veÊinom su æene (60 posto), a kao Ëimbenike koji izazivaju osjetljivost najËeπÊe navode hormonski ciklus te razdoblja pojaËana stresa i nervoze. Takva osjetljivost zahtijeva obveznu uporabu dermokozmetiËkih proizvoda, posebno prilagoenih svakom tipu koæe.

Drugi stupanj osjetljivosti klasificira se kao netolerantna koæa, koja viπe nije u moguÊnosti podnijeti odreene kozmetiËke i higijenske proizvode te lijekove.

Za najviπi stupanj osjetljivosti koristi se naziv alergiËna koæa, a upravo je alergija odgovor koæe na vanjske utjecaje koji ukljuËuju njezine imunoloπke mehanizme. Alergijska reakcija kliniËki se oËituje osipom, svrbeæom, crvenilom ili pojavom ekcema, a brojne alergoloπke studije pokazale su da do njih dolazi zbog parfema, antiseptika i kemijskih zaπtitnih faktora sadræanih u kozmetiËkim preparatima.

U rjeπavanju problema osjetljivosti koæe uËinkovitost dermokozmetike temelji se na termalnoj vodi kao osnovi. Dokazano je da su posebno djelotvorne termalne vode s niskom mineralizacijom, koje potiËu stabilizaciju oπteÊene epidermalne koæne barijere, smanjuju iritaciju i koæi vraÊaju mekoÊu. Jedan od najpoznatijih izvora termalne vode na svijetu, koja se koristi u proizvodnji dermokozmetike je Saint-Odile, veÊ 270 godina poznat po hidroterapijskom ljeËiliπtu u koje dolaze ljudi s najrazliËitijim koænim problemima. Od 1975. ljeËiliπte nosi naziv Avène, po obliænjem malenom selu, a u njegovoj se blizini, na u svijetu jedinstven naËin, puni poznata Avène termalna voda.

Dermatoloπko hidroterapijsko ljeËiliπte Avène 16 VA©E zdRAVlJE #45

Rjeπenje iz prirode

17

za koæne probleme

Koæa je naπ najveÊi organ, ogledalo naπe duπe i na njoj se vide svi utjecaji okoline koje skupljamo tijekom æivota. Sve su ËeπÊi poremeÊaji koji naruπavaju izgled i prirodnu funkciju koæe, a pogaaju djecu i odrasle. NajËeπÊi uzroËnici promjena su bakterije, gljivice i virusi, ali i nasljedni Ëimbenici. Kao posljedica njihova djelovanja nastaju akne, ekcemi, razliËiti oblici neurodermitisa, psorijaza, a koæa poprima nezdrav izgled, popraÊen upalom, stvaranjem mjehuriÊa, priπtiÊa, crvenila te suhoÊom i ljuskanjem.

Kako pomoÊi koæi da uspostavi ravnoteæu Tajna je zdrave koæe prije svega u odræavanju zdravlja uravnoteæenom prehranom, izbjegavanjem stresa i dovoljnim odmorom. No, kako je to gotovo nemoguÊe, upozoravajuÊi znakovi nepravilna naËina æivota najprije se odraæavaju na koæi. Da bismo ih ublaæili, najËeπÊe poseæemo za nekim od kozmetiËkih proizvoda, no zaboravljamo da koæi treba priuπtiti njegu koja djeluje mnogo dublje, pruæajuÊi joj sve potrebne elemente za njezino zdravlje i ljepotu.

S obzirom na da je naπe tijelo svakodnevno izloæeno πtetnom utjecaju okoline, postupno se naruπava njegova pri­ rodna ravnoteæa. Aktivni principi ljekovitih biljaka djeluju preko metabolizma na odstranjivanje πtetnih tvari koje se ne­ potrebno nagomilavaju u naπem tijelu, sprjeËavajuÊi njihov ulazak u cirkulaciju, a njihovo antibakterijsko i protuupalno djelovanje ublaæava promjene na koæi i uspostavlja njezinu pravilnu funkciju.

CLEAR COMPLEXION sadræi mjeπavinu biljnih ekstra­ kta koji blagotvorno djeluju na ublaæavanje koænih pore­ meÊaja. »iËak (Articum lappa) je vrlo dobar „ËistaË” krvi, djeluje antibakterijski i antifugalno te se u modernoj farmakologiji koristi za lijeËenje problema koæe ­ akni, ekcema, Ëireva, liπajeva, seboreje, herpesa, a za lijeËenje psorijaze prepo­ ruËuje se u kombinaciji sa sarsaparilom. IstiËe se i po diu­ retiËkim svojstvima.

Perunika (Iris spp) je biljka Ëesto prisutna u preparatima za njegu koæe, jer pomaæe u odræavanju njezinih prirodnih funkcija zahvaljujuÊi masnim kiselinama koje hrane stanice i πtite koæu od pretjerana isuπivanja.

Sarsaparila (Smilax officinalis), biljka podrijetlom iz tropske Amerike, naziva se i prirodnim antibiotikom. Aktiv­ ne komponente sarsapogenin i smilagenin imaju viπestruko pozitivno djelovanje. U alternativnoj medicini koristi se u lijeËenju koænih problema jer djeluje protuupalno, kao „ËistaË krvi”, a ima i hepatoprotektivno svojstvo (πtiti jetru). U kom­ binaciji s ËiËkom, osobito dobre rezultate pokazuje u ublaæa­ vanju problema psorijaze i kod raznih oblika ekcema Kako uzimati tablete CLEAR COMPLEXION? - Dva pu­ ta dnevno po jednu tabletu mogu uzimati djeca starija od 12 godina, a odrasli uzimaju dva do tri puta dnevno jednu tabletu, ovisno o oπteÊenju koæe.

Za djecu sa πeÊernom boleπÊu 1 Kn za djeËji edukativni kamp Oktal Pharma pokrenula je humanitarnu akciju „Kupnjom darujete 1 Kn djeci sa πeÊernom boleπÊu” Kada se govori o tome kako postiÊi dobru regulaciju glikemije, vrlo Ëesto Ëujemo da svaka osoba koja boluje od πeÊerne bolesti ima najmanje dva lijeËnika, s tim da je jedan od njih on sam. Iako su djeca koja boluju od πeÊerne bolesti ipak „samo djeca”, Ëesto se nau u situaciji da moraju sa­ mostalno prepoznati znakove hipoglikemije (sniæene razine πeÊera u krvi) i hiperglikemije (poviπene razine πeÊera u kr­ vi) i preuzeti odgovornost te odluËiti kada i koliko inzulina injicirati. Stoga je jasno koliko je vaæna njihova dobra edu­ ciranost o πeÊernoj bolesti i svemu πto ona nosi sa sobom.

Upravo tome sluæe edukativni ljetni kampovi.

Tradicionalno, veÊ godinama naπi Centri za dijabetes organiziraju edukacijsko­rekreativne kampove za djecu sa πeÊernom boleπÊu. U grupama od 20­ak djece i mladih uËe kako æivjeti s tom boleπÊu.

Djeca su smjeπtena u hotelskom kompleksu koji im osi­ gurava odvijanje edukacijskih aktivnosti, koriπtenje spor­ tskih terena, pripremanje hrane u odvojenoj kuhinji... Osim toga, imaju moguÊnost upoznati vrπnjake s istom boleπÊu,

izmjenjivati iskustva, nauËiti viπe o svojoj bolesti, istodobno bora­ veÊi u sigurnu i ugodnu okruæenju.

Vjerojatno je najveÊa korist rekrea­ cijsko­edukativnih kampova u tome πto djeca imaju prigodu biti negdje bez roditelja, moæda i prvi put, te poËeti sama voditi brigu o sebi.

Umjesto klasiËne edukacije u obliku predavanja i testova, dje­ ca uËe kroz radionice, kvizove i kompetitivne igre na svojim i tuim pogreπkama, kao i dobrim potezi­ ma. UËe samostalno æivjeti i osi­ gurati sebi bezbriæan i kvalitetan æivot.

VodeÊi se tim ciljem, Oktal Pharma d.o.o., kao ovlaπteni zastupnik i distrubuter proizvoda Abbott MediSense za Republiku Hrvatsku, pokrenula je humanitarnu akciju „1 Kn za djecu sa πeÊernom boleπÊu” koja je poËela uoËi Svjetskog dana πeÊerne bole­ sti. Od svakoga prodanog aparata Optium

Xceed i svake kutije Optium Plus test­traka 050 izdvojit Êe se 1 kuna za djeËji edukati­ vni kamp. Æelimo tako omoguÊiti πto veÊem broju djece da sudjeluju u edukativnim kampovi­ ma i nauËe kako πto prije postati jedan od svoja dva dobra lijeËnika.

Jer s mladima svijet poËinje, na mladima svijet ostaje...

Edukacijsko-rehabilitacijski kamp za djecu i mlade, Mali Loπinj 2005.

I ove godine stigli smo u Mali Loπinj, dan nakon kraja πkolske godine. Istog trena imala sam osjeÊaj da nismo ni odlazili. Devetnaestero djece dijabetiËara, doktor, Ëetiri me­ dicinske sestre i voditelj sportskih aktivnosti odmah su na sve zaboravili i postali pravi kamperi.

Dnevni raspored bio nam je isplaniran do detalja. Jutra smo poËinjali tjelovjeæbom, a naveËer zavrπavali πetnjama uz more. Svaki dan, poslije ruËka imali smo edukaciju o πeÊernoj bolesti. Kako je veÊini djece ovo bio prvi put da se nakon dijagnoze odvajaju od svojih obitelji, edukacija u ljetnom kampu pokazala se punim pogotkom. Sva djeca rekla su da im je puno lakπe prihvatiti svoju bolest i aktivno se ukljuËiti u edukaciju kad su u druπtvu vrπnjaka koji imaju iste probleme.

UkljuËivali su se pitanjima i komentarima, πto je meni kao odraslom dijabetiËaru bilo posebno drago. Naime, stalo im je do toga da budu dobro educirani o svojoj bolesti i da na kraju budu i dobar primjer jedni drugima.

Naravno, osim radnoga dijela, bilo je i neizostavnih druπtvenih aktivnosti. I ove godine imali smo izbor za miss i mistera s najboljim nogama, birali najluu frizuru, natje­ cali se u skokovima u vodu, traæili blago i pohaali πkolu plesa.

Uvjerena sam da Êe svako dijete koje jednom doe u kamp, doÊi i iduÊe godine te ga toplo preporuËiti svojim prijateljima.

Martina MatejiÊ

22 Raanje je prirodan Ëin Goran VujiÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Klinika za æenske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Petrova 13

Uza sve teπkoÊe koje donosi, porod moæe biti nezaboravan doæivljaj i ugodan poËetak novog æivota Kako Êu znati kad je poËeo porod?

Koliko traje? Jesu li trudovi bolni i koje su moguÊnosti ublaæavanja bolova? Mogu li odmah na carski rez? Je li epiduralna analgezija πtetna? To su neka od najËeπÊih pitanja koje tru­ dnice postavljaju na teËajevima u sklopu bolniËkih ustanova. Naizgled banalna pitanja za lijeËnika, ali vaæ­ na za buduÊu rodilju i majku. Pravilna edukacija i psiholoπka priprema otklonit Êe veÊinu nepoznanica i omoguÊiti rodilji da na porod doe maksimalno pripremljena i educira­ na. Nepoznavanje osnovnih pojmo­

22 Va©e zdraVlje #45

va o raanju, te nerijetko pogreπne informacije iz susjedstva, stvaraju negativan stav prema porodu, rodilja­ ma unose strah, a Ëesto i paniku. To ne samo da oteæava posao lijeËniku i medicinskom osoblju, nego se jedan tako prirodan Ëin u æivotu æene umje­ sto zadovoljstva pretvara u traumu.

Iako je istina da je porod bioloπka i mehaniËka trauma za æenu, psiholoπki aspekt ipak je vaæniji.

Donoπenje novog æivota na svijet samo je poËetak potpuno novog naËi­ na æivota, roditeljstva, brige, obveza i ljubavi prema vlastitome djetetu.

Stoga je taj Ëin iznimno vaæan te ga je, uza sve teπkoÊe koje donosi, ipak moguÊe doæivjeti kao nezaboravan i ugodan poËetak neËeg novog u vaπem æivotu. Za tako neπto nuæno je da budete maksimalno psiholoπki pri­ premljeni i dobro educirani o svemu πto vas oËekuje.

PoËetak - tijek postporoajno razdoblje PoËetak - Porod prije navrπenih 37 tjedana trudnoÊe nazivamo prijevremenim. Nakon navrπenih 37 tjedana trudnoÊe porod je u terminu ili na vrijeme. »esto postoji strah ako ne poËne baπ u 40. tjednu trudnoÊe, πto je neopravdano. PoËetak poroda oznaËavaju trudovi ili prsnuÊe vodenjaka. Nije neuobiËajeno da tru­ dnica dolazi nekoliko puta u bolnicu zbog bolova, uvjerena da je poËeo porod. NajËeπÊe je rijeË o takozvanim

GINeKOlOGIja I POrOdNI©TVO

pripremnim trudovima koji su kra­ tki i neregularni. Pravi trudovi traju najmanje jednu minutu i javljaju se u pravilnim vremenskim razmacima, u poËetku svakih 15 minuta, a zatim u sve kraÊim razmacima. Stoga se uvijek savjetuje trudnici da priËeka nekoliko sati, prateÊi trajanje i regu­ larnost trudova, i tek se onda odluËi za odlazak u rodiliπte. Vodenjak moæe prsnuti samostalno ili za vrijeme tru­ dova. Svaka sumnja na prsnuÊe vodenjaka znak je da odmah krenete u bolnicu. Uz to, bilo kakvo krvarenje razlog je da se odmah obratite ginekologu.

Priprema - Trajanje normalna poroda razlikuje se ovisno o tome je li rijeË o prvorotkinji ili viπerotkinji.

Prvorotkinje raaju u vremenskom razmaku 12 do 18 sati, a viπerotkinje znatno bræe. Stoga, nakon pojave prvih trudova, ne treba paniËno trËati

u bolnicu. Ako ste sigurni da je porod poËeo, bez panike se istuπirajte, pri­ premite osobne stvari koje su vam potrebne za boravak u bolnici (toa­ letni pribor, grudnjake za dojenje, predloπke za dojenje, spavaÊice i dru­ go prema preporuci vaπeg lijeËnika).

Nikako ne zaboravite svu medicinsku dokumentaciju o vaπoj trudnoÊi, oso­ bito nalaz krvne grupe.

Dolazak u raaonicu - Dolaskom u raaonicu pregledat Êe vas deæur­ ni ginekolog koji odluËuje o daljnjem postupku i naËinu voenja poroda.

Osim brijanja spolovila, rodilje Ëesto bivaju iznenaene dobivanjem klizme, πto je rutinski postupak. U naπim raaonicama rodilje cijelo vrijeme poroda provedu u leæeÊem poloæaju, πto nije sluËaj u drugim zemljama.

Porod - Za vrijeme poroda izni­ mno je vaæno stalno praÊenje stanja

majke i djeteta. Rodiljama se redo­ vito mjeri krvni tlak, puls i provodi nadoknada tekuÊine. Nerijetko rodilje povraÊaju, najËeπÊe za prvog poro­ dnog doba, πto je najËeπÊe neæeljeni uËinak analgetika koji se koriste za smanjenje boli. Vaæno je istaknuti i da mokraÊni mjehur za poroda ne smije biti pun jer sprjeËava trudove. Stanje djeteta prati se kardiotokografom koji biljeæi otkucaje srca te uËestalost i intenzitet trudova. Kardiotokograf je najËeπÊe pripojen tankom spiralnom elektrodom na oglavak djeteta.

Sam porod dijeli se u Ëetiri porodna doba:

Prvo porodno doba oznaËava stadij otvaranja grliÊa maternice i samog uπÊa. PoËinje ili prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otva­ ranja uπÊa ili prsnuÊem vodenjaka.

Trudovi su u poËetku slabog intenzi­ teta i trajanja, da bi se pred kraj prvo­

GINeKOlOGIja I POrOdNI©TVO

ga porodnog doba javljali tri puta u 10 minuta. Kod prvorotkinja traje od osam do deset sati, a zavrπava kad se uπÊe maternice od poËetna dva centi­ metra otvori potpuno (10 cm). Za to vrijeme rodilja dobije oko 150 trudova. U viπerotkinja traje pet do sedam sati. Ako je prsnuo vodenjak bez pojave trudova, nemate razloga za brigu. Stav je Ëekati trudove sljedeÊih 12 sati, za koje ima vrijeme 90 posto rodilja dobije pod uvjetom da nema znakova infekcije. Prvo porodno doba je i najteæe za rodilje, pogotovo prvo­ rotkinje, jer dugo traje, a bolovi su sve jaËi i ËeπÊi. Rutinska primjena razliËitih analgetika u svake rodi­ lje ublaæit Êe bolove do podnoπljive granice. Epiduralna analgezija jedini je naËin potpuna kupiranja boli. Prisustvo supruga mnogo znaËi veÊini rodilja, naroËito u ovom dobu, kad je psiholoπka potpora najvaænija.

Drugo porodno doba je doba istiskivanja djeteta. PoËinje kad je uπÊe potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak prsnuo. Trudovi su izrazi­ to Ëesti i jaki. Kod prvorotkinja traje sat do dva, a u tom vremenu rodi­ lja dobije oko 50 trudova. Trudovi se javljaju svake dvije minute i traju oko stotinjak sekundi. U viπerotkinja traje do 30 minuta, nerijetko i kraÊe. U tom dobu dolazi do spuπtanja vodeÊe Ëesti (najËeπÊe glavica) kretnjama rotacije kroz poroajni kanal. Pred kraj rodilja dobije neizdræiv nagon za tiskanjem, kao da Êe imati stolicu. To znaËi da se glavica nalazi na dnu zdjelice te da Êe uskoro nastupiti porod. Za to vrijeme treba pozorno pratiti upute lijeËnika i babice. Rodilja se postavi u poloæaj za raanje. Za najjaËeg intenziteta tru­ da potrebno je svom snagom tiskati dijete prema uputama lijeËnika. Kad glavica djeteta izboËi meicu, uËini se epiziotomija, koju rodilje uglav­ nom ne osjete. Prvo se poraa glavi­ ca, potom prednje, pa straænje rame, trup i noæice. Nakon samog poroda djeteta zavrπava drugo porodno doba.

Babica podveæe pupkovinu i prereæe

24 Va©e zdraVlje #45

je, nakon Ëega prvi put vidite svoje dijete. NovoroenËe je Ëesto prekri­ veno verniksom (bijeli sirasti pre­ maz), ponekad krvavo, πto vas ne tre­ ba iznenaditi. Ako dijete ne zaplaËe odmah nakon roenja, nemojte oËaja­ vati. NovoroenËetu je Ëesto potrebno nekoliko minuta oporavka i prilago­ dbe na potpuno nove uvjete æivota. I vi i vaπe dijete dobit Êete narukvicu s matiËnim brojem. Uvijek dobro pogledajte spol djeteta i usporedite brojeve na narukvicama.

TreÊe porodno doba poËinje roenjem djeteta, a zavrπava roenjem posteljice. U fizioloπkim uvjetima traje 30 do 60 minuta, a aktivnim voenjem puno kraÊe. Svaka rodilja odmah nakon roenja djeteta dobije intravenski injekciju uterotonika koji Êe potaknuti joπ nekoliko tru­ dova koji Êe u kratko vrijeme porodi­ ti posteljicu, πto je bezbolno. Svaku posteljicu lijeËnik koji vas je porodio detaljno pregleda, kako bi se izbje­ glo zaostajanje posteljiËnog tkiva u materiπtu. Nakon poroda postelji­ ce potrebno je saπiti epiziotomiju.

Epiziotomija je opstetriËka opera­ cija kojom se πkarama reæe meica u srediπnjoj ili postraniËnoj liniji. Izvodi se u interesu majke (profilaksa razdo­ ra mekog poroajnog kanala) i djeteta (ubrzava drugo poroajno doba). »est strah od πivanja meice neopravdan je, jer se πivanje provodi u lokalnoj analgeziji koja potpuno kupira bol. »etvrto porodno doba oznaËa­ va stadij ranog oporavka, a traje oko dva sata. Za to vrijeme bit Êete zadræani u raaonici i praÊeni. Neke od komplikacija kao πto su krvarenje ili eklamptiËki napadi najËeπÊe se dogaaju upravo u tom dobu. Stoga je u vaπem interesu da budete pod nepo­ srednim struËno­medicinskim nadzo­ rom iz profilaktiËkih razloga.

Carski rez - 10 do 15 posto poroda, ovisno o vrsti bolniËke ustanove, dovrπi se carskim rezom. Carski rez

je operativni naËin dovrπenja poroda, a provodi se samo u interesu majke ili djeteta ako postoji Ëvrsta medicin­ ska indikacija. Relativno velik broj rodilja od lijeËnika traæi operativ­ no dovrπavanje poroda, pa je vaæno istaknuti da je carski rez operativ­ ni zahvat koji moæe imati kirurπke i anestezioloπke komplikacije. Isto tako, pobol ili komplikacije nakon carskog reza deset puta su ËeπÊe nego nakon normalna vaginalnog poroda.

Iako su danaπnjim napretkom medi­ cinske struke komplikacije svedene na najmanju moguÊu mjeru, svaka rodi­ lja mora znati da je lijeËnik neÊe izla­ gati poveÊanim rizicima carskog reza ako ne postoji stvarna i Ëvrsta indika­ cija za operativno dovrπenje poroda.

MoguÊe komplikacije tijekom poroda - Porod u stavu zatkom, veliko dijete, suæena zdjelica, intraamnijske infekcije, krvarenja u treÊem porodnom dobu, samo su neke od komplikacija koje se javljaju za poro­ da. Vaæno je istaknuti da se do 90 posto poroda dovrπi bez ikakvih komplikacija vaginalnim putem.

Doe li do komplikacija, imajte puno povjerenje u vaπega ginekologa opste­ triËara koji Êe ih rijeπiti na najbolji moguÊi naËin za vas i vaπe dijete.

Nakon poroda - Dva sata nakon poroda bit Êete premjeπteni u bolesni­ Ëku sobu na odjelu za babinjaËe, gdje Êete biti zadræani dva, tri dana, ovi­ sno o vaπem stanju i stanju djeteta.

Na koji naËin moæete sebi sami pomoÊi samoedukacija, pohaanje teËaje­ va za trudnice, praÊenje literature redovite ginekoloπke kontrole za vrijeme trudnoÊe (antenatalna skrb) znatno smanjuju broj kom­ plikacija tijekom poroda psiholoπka priprema uz potporu najuæe obitelji.

ArtiËoka i blagdani

Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Krajem svake godine ista priËa: blagdani, brojni poslovni ruËkovi i veËere, obiteljska okupljanja... Umjerenost Ëesto odbacujemo veÊ s prvom bocom pjenuπca. VeÊe koliËine hrane, slatkiπi, vino i ostala alkoholna piÊa posebno optereÊuju jetru, a ako uz to ne unosimo dovoljno tekuÊine, pred probavnim je sustavom dodatni izazov.

Jetra je jedan od najvitalnijih organa ljudskog organizma, njezinu ulogu ne moæe u potpunosti zamijeniti niti jedan drugi organ. Funkcije su joj zaista brojne: sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata, bjelanËevina i masti, u njoj se filtrira krv koja stiæe iz probavnog sustava, detoksiciraju se otrovi, metaboliziraju lijekovi, skladiπte neki vitamini i æeljezo, izluËuju æuËne kiseline i bilirubin... Ipak, Ëesto zaboravljamo da zdravlje jetre i cijeloga probavnog sustava uvelike utjeËe na naπe zdravlje, vitalnost, razinu energije, dugovjeËnost i sklad uma i tijela. Zato je vaæno poticati ravnoteæu probavnih procesa.

Zbog stresna naËina æivota, namirnica zasiÊenih masnoÊama, neprilagoenih dijeta, tehnoloπki obraene hrane i toksina iz okoliπa, problemi s probavom sve su uËestaliji. Na sreÊu, tu je pomoÊ iz prirode, ekstrakt liπÊa artiËoke, koji zbog sadræaja gorkih tvari pozitivno i snaæno djeluje na probavu. Prirodno potiËe probavu masnoÊa, ubrzava probavu teπke hrane, potiËe stvaranje æuËi, normalizira poviπenu razinu kolesterola i πtiti stanice jetre od oπteÊenja.

S obzirom na to da ima vrlo veliku sposobnost oporavka, jetra „opraπta”. Ali ne beskonaËno. Zato joj i vi trebate pomoÊi.

UËinit Êete neπto za dobrobit svog zdravlja i osjeÊati se bolje.

Isprobajte Cirkulin ArtiËoka draæeje!

Da, æelim da mi poπaljete probni uzorak Cirkulin ArtiËoka draæeja (pakiranje od dvije draæeje) na moju adresu: Ime i prezime:

Ulica i broj:

Poπtanski broj i grad:

28 Ljekovita svojstva hrane doc. dr. sc. Æeljko KrznariÊ, dr. med., spec. gastroenterolog, Klinika za unutarnje bolesti KBC Rebro, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

©

©irenju ideje uporabe hrane kao lijeka pridonio je i Hipokrat rekavπi: Neka ’’ tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana’’

Od praskozorja ljudske povijesti do danas razliËitim vrstama hrane pripisuju se ljekovita svojstva i uloga u jaËanju imuniteta ili obrambenih snaga organizma. A u svakodnevnom govoru imunitet Ëesto poistovjeÊujemo s otpornoπÊu na infekcije.

Tjelesna obrana posljedica je 28 Va©e zdraVlje #45

sloæenih meuodnosa razliËitih organa, stanica i molekula, πto zajedniËki djeluju protiv brojnih Ëimbenika koje naπ imunoloπki sustav prepoznaje kao strane. Imunoloπki sustav πtiti organizam od mikroorganizama (bakterija, virusa, parazita) i njihovih molekula, ali i od tumorskih stanica. Imunitet je

oslabljen u svim stanjima kad razliËiti Ëimbenici kao πto su mikroorganizmi, ali i stres, uspijevaju nadvladati obrambene mehanizme i izazvati razliËita, prije svega upalna zbivanja.

MoguÊnost moduliranja upalnog odgovora i imunoloπkog sustava unosom specifiËnih nutritivnih Ëimbenika danas se naziva imunonutricija, a temelji se na brojnim znanstvenim dokazima.

Tradicija koja seæe daleko u povijest Zapisi na papirusu iz razdoblja 1500. godina pr. Krista svjedoËe da su joπ drevni EgipÊani poznavali povoljne uËinke hrane na jaËanje otpornosti organizma te lijeËenje nekih bolesti i ozljeda. PËelinji med bio je osobito cijenjen, kako u cijeljenju rana tako u lijeËenju infekcija, te je postao sastavnica mnogih ljekovitih pripravaka.

TisuÊama godina poslije znanstvene studije potvrdile su pojedine antibak-

NUTrICIONIzaM

terijske uËinke meda i njegovih pripravaka na rast razliËitih patogenih bakterija.

Iako ne i prvi koji je spoznao vaænost prehrane u oËuvanju zdravlja, Hipokrat je zasigurno dao izuzetan doprinos πirenju ideje uporabe hrane kao lijeka. Da je tako, govori i dugovjeËnost slavne izreke „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”. Na tragu Hipokratova uËenja, primjenu pojedinih hranjivih tvari u lijeËenju bolesnika kroz iduÊa stoljeÊa razvijaju lijeËnici poput Galena, Maimonoidesa i Paracelsusa.

Uporaba octa kao pomoÊnog ljekovitog sredstva takoer datira u drevna vremena. ZahvaljujuÊi antimikrobnim svojstvima, ocat je koriπten kao surogat antibiotika te je imao svoje mjesto u brojnim ljekovitim pripravcima.

GrËki lijeËnici piπu i o uporabi Ëeπnjaka u medicinske svrhe. Kasniji radovi navode da Ëeπnjak oslobaa organizam od crijevnih i koænih para-

zita, smiruje vanjsku i unutarnju upalu, πtiti od zaraznih bolesti, gripe, prehlade, ali i malarije, ublaæava zubobolju i kaπalj, a spominje se i kao lijek protiv upale pluÊa te kao pomoÊ u olakπavanju teπkoÊa s disanjem. Novije studije upuÊuju na potencijalno blagotvorno djelovanje sumpornih komponenti iz Ëeπnjaka na jaËanje imuniteta, poticanjem antimikrobne aktivnosti, te na sniæenje kolesterola i triglicerida. U nekoliko studija Ëeπnjak, odnosno njegovi derivati, zaustavili su rast nekoliko vrsta patogenih bakterija, kvasaca i gljivica, πto opravdava naziv „prirodni antibiotik”. »aj narodna medicina tradicionalno slavi kao lijek za upalu grla, jaËanje imuniteta i smirivanje probavnih tegoba. Prva dokumentirana referenca o Ëaju datira iz 350 g. pr. Kr., a potjeËe od kineskog uËenjaka Kuoa P’oa koji Ëaj opisuje kao medicinski napitak πto se pripravlja „kuhanjem listova”. U zapisima iz sedmog

stoljeÊa Ëaj se definira kao napitak koji ublaæava æe, smanjuje æelju za snom i „zadovoljava i uveseljava srce”. Pripisuje mu se i djelovanje na smanjenje rasta tumora, osjeÊaja zbunjenosti, ublaæavanje tegoba s mokraÊnim mjehurom, upale pluÊa, smanjenje temperature i jaËanje imuniteta. Iako sve navedene tvrdnje o djelovanju Ëaja joπ traæe znanstvenu potvrdu, nedavne studije koje su se bavile prouËavanjem Ëaja i njegova djelovanja na zdravlje ljudi donijele su dokaze da polifenoli, fitokemikalije u Ëaju koje imaju izrazito antioksidativno djelovanje, mogu imati vaænu ulogu u jaËanju funkcije imunoloπkog sustava. Studije takoer upuÊuju na protubakterijsko i protuvirusno djelovanje zelenog Ëaja, kao i na sposobnost zelenog Ëaja da sprijeËi daljnje πirenje bolesti te ubrza oporavak od gripe i prehlade.

Spoznaje o medicinskoj uporabi Ëokolade, odnosno kakaa datiraju joπ iz razdoblja Olmeka, Maja i Azteka.

#45 Va©e zdraVlje 29

NUTrICIONIzaM

©irenjem kakaa u Europu dolazi i do njegove medicinske primjene pa tako Codex Badianus (1552.) preporuËuje njegovu uporabu u svrhu lijeËenja umora, a Codex Florentine (1590.) opisuje povoljne uËinke u lijeËenju upale, smanjenju vruÊice i gubitka daha te blagotvorno djelovanje Ëokolade u lijeËenju anemije, slabog apetita, tuberkuloze te povoljan uËinak na produljenje æivotnog vijeka. Tajna brojnih povoljnih uËinaka krije se u polifenolima i flavonoidima, moÊnim antioksidansima kojima obiluje kakao.

proizvod stanovnika sjeveroistoËne Europe, Srednjeg istoka, Centralne Azije i dijelova Dalekog istoka.

Indijski ayurvedski zapisi, koji datiraju iz 6000. g. pr. Kr., navode kako redovita konzumacija jogurta vodi k zdravom i dugovjeËnom æivotu. I starogrËki lijeËnici bili su upoznati s djelovanjem jogurta na zdravlje. Zapadnoj Europi jogurt je predstavljen u 16 st., kad je armenski lijeËnik tom „izuzetnom” namirnicom izlijeËio tadaπnjega francuskog kralja od melankolije i probavnih problema.

Znanstvene spoznaje

Koncept probiotiËkih bakterija

Ipak, prva znanstvena objaπnjanja i spoznaje o prehrani i utjecaju na imunitet potjeËu tek iz 18. stoljeÊa, kad francuski lijeËnik René de Reaumour postavlja temelje biokemije probave. U istom stoljeÊu prvi je put uoËeno da pojedine namirnice uistinu lijeËe odreenu bolest. Citrusima su uspjeπno lijeËili skorbut, bolest za koju se danas zna da je rezultat manjka vitamina C. Od tih dana vitaminu C i hrani koja ga sadræi u znatnijim koliËinama pridaju se gotovo mitska svojstva u jaËanju obrambenih snaga i imuniteta. Znanstvene studije potvrdile su da unos vitamina C, poznatog antioksidansa, skraÊuje trajanje infekcija kao πto je prehlada.

Avokado, borovnice, brusnice, groæe, te razliËite vrste brokula i zelja sadræe znatnu koliËinu glutationa, moÊnoga antioksidansa, pa njihova konzumacija znatnije utjeËe na oËuvanje imuniteta.

Potencijalno terapijsko svojstvo joπ jedne namirnice koja se posljednjih desetljeÊa posebno prouËava, bilo je poznato tisuÊama godina.

RijeË je o jogurtu i njegovoj ulozi u odræanju zdravlja probavnog sustava te posljediËno imunoloπkog sustava.

Jogurt je jedna od najstarijih, Ëovjeku poznatih namirnica, koja je tisuÊama godina bila vaæan nutritivno vrijedan

PriËa o jogurtu temelj je razvoja koncepta probiotiËkih bakterija i njihova povoljna uËinka na imunitet i oËuvanje ljudskog zdravlja. „Probiotik je jedna ili viπe kultura æivih stanica mikroorganizama koje, primijenjene u ljudi ili æivotinja, djeluju korisno na domaÊina, poboljπavajuÊi svojstva autohtone mikroflore probavnog sustava domaÊina.” (Fuller).

U kliniËkoj medicini posljednjih nekoliko desetljeÊa naglaπeno je zanimanje za izuËavanja ekologije probavnog sustava te zaπtite crijevne sluznice. Crijevo je najveÊi imunoloπki organ, a sadræi brojnu populaciju razliËitih mikroorganizama koji su u stalnoj interakciji kako s crijevnom sluznicom, tako i s cijelim organizmom.

Dobro su poznati znaËenje i uloga patogenih bakterija u nastanku bolesti probavnog sustava, od najblaæih infekcija do bakterijske translokacije kao moguÊeg uzroËnika teπkih upalnih komplikacija. Stres, neuravnoteæena prehrana, neki lijekovi (posebice antibiotici) i poviπena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremeÊaj ravnoteæe intestinalne mikroflore. PoremeÊaj bakterijske ravnoteæe moæe izazvati brojne zdravstvene smetnje, od proljeva do smanjene funkcije imunoloπkog sustava. Nera-

30 Va©e zdraVlje #45

vnoteæa crijevne mikroflore oËituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama, πto moæe rezultirati autoimunoloπkim bolestima i gastrointestinalnim poremeÊajima koji utjeËu na zdravlje cijelog organizma.

Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactobacillus, imaju povoljan uËinak na zdravlje kad se unose putem hrane ili dodataka hrani. Ta postavka dokazana je u velikom broju znanstvenih istraæivanja, a najviπe pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (ili kraÊe LGG) (ATCC 53103).

Brojni znanstveni radovi upuÊuju na povoljno djelovanje primjene probiotika u jaËanju imunoloπkog sustava, osobito u djeËjoj dobi. U istraæivanju grupe zdrave djece koja su tijekom sedam mjeseci konzumirala mlijeko obogaÊeno probiotikom LGG, doπlo je do smanjenja izostanaka zbog bolesti za 16 posto, smanjenja respiratornih infekcija za 17 posto i smanjenja primjene antibiotika za 19 posto (BMJ 2001.).

U nekoliko studija pokazan je povoljan uËinak redovita konzumiranja mlijeËnih proizvoda obogaÊenih probioticima na prevenciju nastanka razliËitih alergijskih manifestacija kao πto su atopiËni koæni ekcem, astma, alergijski rinitis, ali i obiËne prehlade (Eur J Clin Nutr, 2002., Am J Clin Nutr 2003., Lancet 2003.).

Navedene spoznaje i dokazi o povoljnim uËincima primjene probiotika na imunoloπki sustav i njegove funkcije doveli su do razvoja razliËitih proizvoda koji sadræe probiotiËke bakterije. Nedvojbeno je da se najpovoljniji uËinci postiæu svakodnevnim unosom probiotiËkih bakterija u razliËitim pripravcima funkcionalne hrane, a meu njima se osobito istiËe znaËenje redovite konzumacije fermentiranih mlijeËnih proizvoda.

32

Vitamin C u borbi protiv zimskih infekcija Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Djelovanje vitamina C povezuje se s otkriÊem da viπe doze poveÊavaju razinu interferona u krvi, Ëime se stanice πtite od napada virusa ObiËno se smatramo velikim sretnicima ako preæivimo zimu ne „uhvativπi’’ nijednu prehladu. Sigurno ste uoËili da su lijekovi koje vam lijeËnik ili farmaceut u sluËaju prehlade mogu preporuËiti namijenjeni sprjeËavanju simptoma kao πto su bolno ædrijelo, curenje iz nosa, kaπalj, kihanje, poviπena tjelesna temperatura ili nesanica. Posljednja istraæivanja, meutim, upuÊuju na to da zdrava prehrana moæe ojaËati imunoloπki sustav i osigurati organizmu najbolje uvjete u borbi s infekcijama.

Ipak, vrlo je malo takvih savjeta, iz jednostavna razloga πto zasad nema dovoljno znanstvenih dokaza o tome da ono πto jedemo utjeËe na organizam u sluËaju virusne infekcije.

Jedna od iznimaka je vitamin C. Zagovaranje uzimanja poveÊanih doza vitamina C radi prevencije i lijeËenja prehlade dobilo je vjerojatno viπe publiciteta negoli ijedna druga tema vezana uz zdravlje. Istraæivanja koja prouËavaju uporabu vitamina C kod prehlade i ostalih virusnih infekcija seæu viπe od pola stoljeÊa unatrag. Iako zakljuËci joπ nisu potpuni, postoje indicije da uzimanje veÊih doza vitamina C, od 500 do 1000 mg dnevno, od trenutka pojave prvih simptoma nadalje, kod nekih ljudi moæe ublaæiti simptome i skratiti trajanje prehlade u prosjeku za jedan dan. To djelovanje povezuje se s otkriÊem da viπe doze vitamina C dovode do poveÊanja

32 Va©e zdraVlje #45

razine interferona u krvi, Ëime se stanice πtite od napada virusa. Interferoni (kojih ima viπe od 20 razliËitih tipova) su bjelanËevine s antivirusnim djelovanjem, a proizvode ih virusom napadnute stanice.

Uz to, postoje radovi koji pokazuju da se redovitom opskrbom organizma nekim vitaminima i mineralima moæe smanjiti podloænost infekcijama. To je zamijeÊeno kod grupe ljudi starije æivotne dobi, koji su dulje vrijeme dobivali dijetetski proizvod sa sadræajem selena, vitamina E, vitamina C i cinka. Kod njih je zabiljeæeno rjee obolijevanje od infekcija diπnog sustava nego kod ostatka populacije.

Kao πto odreeni nutrijenti povoljno utjeËu na imunoloπki sustav, tako stres ima upravo suprotno, negativno djelovanje.

Zato kombinacija pravilne prehrane, vjeæbe, opuπtanja i sna moæe biti dobar naËin borbe protiv prehlade u ovo hladno, zimsko vrijeme.

Namirnice koje sadræe vitamine i minerale vaæne za obranu organizma od infekcija: Vitamin C - plodovi citrusa, kivi, πipak, paprika, brokula, kupus, jagode, lisnato povrÊe, krumpir Vitamin E - bademi, ljeπnjaci, sjemenke suncokreta, suncokretovo ulje, biljna ulja, kikiriki Betakaroten - mrkva, marelice, buËa, mango, tamnozeleno povrÊe Cink - πkoljke, govedina, jetra, rakovi, tuna, soja, sjemenke bundeve, iznutrice, pivski kvasac Selen - brazilski orasi, rakovi, ribe, iznutrice, sjemenke suncokreta, πkoljke, jaja, æitarice

34

Hemoroide ne morate trpjeti janko Fila, dr. med. spec. kirurg, privatna kirurπka ordinacija, ©toosova 16, Zagreb, tel. 01/2315 561, 098/274 520

J

i u proktologiji, koja je danas zasebna grana medicine.

Jednim od glavnih Ëimbenika

nastanka smatra se uspravno dræanje, zbog Ëega se poveÊava tlak u hemoroidalnim venama »esti su bolesnici Ëiji su æivotni ritam i navike podreeni hemoroidal­ noj bolesti, vrlo neugodnu proble­ mu. Prilikom i manjih napora hemo­ roidi Ëesto „ispadaju van”, osobe nisu u moguÊnosti aktivno se baviti sportom, izbjegavaju dulje voænje automobilom, prisiljeni su na pose­ ban reæim prehrane, a dogodi im se i da prokrvare na javnome mjestu.

ZahvaljujuÊi velikome napretku medi­ cine tu neugodnost viπe nije potrebno trpjeti jer postoje uËinkovite metode za trajno uklanjanje tegoba.

Faraonska bolest Najstarije svjedoËanstvo o ano­ rektalnoj bolesti jedna je staroegipa­ tska ploËa, kojom je faraon Mikerinos 34 Va©e zdraVlje #45

2500. g. pr.n.e. svom lijeËniku dao poËasnu titulu zbog uspjeπna lijeËenja hemoroida. Hipokrat je u dva spisa 400 g. pr.n.e. opisao lijeËenje hemo­ roida i fistula. Zanimljivo je da je Hipokratova metoda tretiranja fistula u analnom podruËju primjenjiva i u danaπnje vrijeme, kao i neki principi lijeËenja hemoroida poput podvezi­ vanja (ligiranje) i sklerozacije, koje je on primjenjivao na neπto drukËiji naËin.

Iza proktologije, medicinske zna­ nosti koja se bavi bolestima debelog i zavrπnog crijeva, tisuÊljetni je povije­ sni razvoj. Uvoenje naËela antise­ pse i asepse u kirurπku praksu, ali i anestezije i endoskopije, omoguÊilo je usavrπavanje dijagnostiËkih i tera­ pijskih postupaka u medicini, pa tako

PoveÊanje venskog tlaka slabi stijenke vena Zavrπno debelo crijevo (rektum) najniæe je smjeπteni (najdistalniji) dio probavnog sustava, anatomski i funkcionalno odgovoran za ritam nje­ gova voljnog praænjenja. Tu funkciju omoguÊuje sloæen neuromiπiÊni mehanizam za nesmetano zatvaranje i po potrebi praænjenje distalnih dije­ lova tog sustava, pa ga nazivamo organom kontinencije.

Tegobe mogu biti tumorske (mali­ gne i benigne) ili, πto je ËeπÊe, upalne prirode. Mali postotak ljudi posjeÊuje lijeËnika zbog smetnji u analnoj regiji.

Razlog tome je stid, ali i uvrijeæeno miπljenje kako je pregled neugodan. »esto se bolesnici mjesecima i godi­ nama sami lijeËe prije negoli odluËe otiÊi na pregled.

Hemoroidi su najËeπÊa bolest u analnoj regiji. »esto se opisuju kao proπirene vene anusa i rektuma, a zapravo predstavljaju nabrekle krvne æile unutar i oko anusa i donjeg dije­ la rektuma. Egzaktan uzrok hemo­ roida nije poznat. Jednim od glavnih Ëimbenika nastanka smatra se uspra­ vno dræanje Ëovjeka, zbog kojeg se poveÊava tlak u hemoroidalnim vena­ ma. Za razliku od nekih drugih vena, vene tog podruËju nemaju zaliske.

Zbog poveÊanja tlaka stvaraju se arte­

KIrUrGIja - PrOKTOlOGIja

Shematski prikaz unutarnjih i vanjskih hemoroida - Hemoroidi su proπirene vene u donjem rektumu. Unutarnji su obiËno bezbolni, ali skloni krvarenju, dok vanjski hemoroidi mogu uzrokovati bolove.

riovenski πantovi, a tlak se prenosi na stijenke krvnih æila koje popuπtaju i izboËuju se. Ako je vezivno tkivo u stijenkama priroeno slabije razvije­ no, ta je pojava joπ izraæenija.

Smatra se da Êe se u viπe od polovice populacije nakon tridesete godine razviti hemoroidi. NajËeπÊi Ëimbenici koji pridonose nastanku su naslijee (genetska predispozicija ­ „manje” vrijedno vezivo stijenke vena), trudnoÊa (pritisak poveÊane maternice na venski sustav zdjelice),

pojaËana iritacija sluznice uz poslje­ diËno moguÊ razvoj upale kod kroniË­ nih proljeva ili prekomjerne uporabe laksativa ili klizmi zbog poremeÊaja u praænjenju crijeva, naprezanje pri­ likom praænjenja crijeva, uËestalo dizanje teπkih tereta, neke jetrene bolesti (npr. ciroza ­ zbog vezivnih promjena u jetri dolazi do poremeÊaja protoka krvi kroz jetru i retrogradnog prenoπenja tlaka na venski sustav) i, nezaobilazno, promjene vezane uz starenje (smanjena usisna funkcija desne strane srca uz slabljenje ven­ skog dotoka s periferije). Posljedica djelovanja bilo kojeg od navedenih Ëimbenika (pojedinaËno ili u kombi­ naciji) je porast tlaka u hemoroidal­ nim venama, zbog kojeg se rasteæe stijenka vena koje se izboËuju, zidovi postaju tanki te moæe doÊi do pucanja i krvarenja. Upravo je krvarenje, koje moæe biti i obilno, simptom koji bolesnika dovodi lijeËniku.

Prepoznati je lako OsjeÊaj pritiska u analnom pre­ djelu koji traje, svrbeæ, æarenje, bol, jaËe ili slabije krvarenje... Sigurno vam neÊe biti teπko prepoznati i svoje

tegobe meu navedenim simptomi­ ma. Svrbeæ Ëesto nastaje zbog pretje­ rane higijene analnog podruËja koje bolesnici peru nekoliko puta dnevno, i to sapunom. PosljediËno, slabe pri­ rodni obrambeni mehanizmi koæe i sluznice, pa je zbog veÊe osjetljivosti moguÊa pojava ekcematoznih promje­ na koje su Ëeste i u sluËaju uporabe ËepiÊa i masti protiv hemoroida. Nai­ me, masti i tekuÊine kojima se maæe i ispire oboljelo podruËje Ëesto se mijenjaju, πto rezultira pojaËanom iri­ tacijom i svrbeæom. Bolovi se javljaju zbog upale hemoroidalnih Ëvoro­ va koji Ëesto znaju trombozirati i uklijeπtiti se. Mogu biti tako jaki da su bolesnici danima nesposobni za rad.

Kako razlikovati unutarnje i vanjske hemoroide?

Vanjski hemoroidi smjeπteni su uz vanjski dio anusa i pokriveni vrlo osjetljivom koæom. Ako se u jednom od njih razvije ugruπak (tromb), stva­ ra se oteklina na izlazu iz analnog kanala, a osjeÊamo ih kao tvrdu i bol­ nu izboËinu. Krvare samo ako puk­ nu. Unutarnji hemoroidi razvijaju se unutar anusa. NajËeπÊi simptomi

KIrUrGIja - PrOKTOlOGIja

Unutarnji hemoroidi - fokus na aktivnom krvarenju (retroflex view-kamera okrenuta prema izlazu iz rektuma)

Unutarnji hemoroidi koji ne krvare kod 47 godina starog muπkarca (retroflex viewkamera okrenuta prema izlazu iz rektuma)

su bezbolno krvarenje i izboËenje izvan anusa prilikom defekacije (praænjenja). Ako se uklijeπte uz nemoguÊnost ponovnog vraÊanja u analni kanal, mogu izazvati i jaku bol. KroniËno krvarenje (dulje razdo­ blje pomalo) moæe izazvati anemiju (slabokrvnost), πto je Ëest sluËaj u æena koje uz krvarenje iz hemoroida imaju i obilnije menstruacije.

Stalno se postavlja pitanje uzroËne povezanosti hemoroida i raka debe­ log crijeva. Smatra se da uzroËne veze nema, iako su simptomi hemoroidal­ ne bolesti sliËni simptomima kolorek­ talnog karcinoma. Zato bolesnik tre­ ba πto prije otiÊi na lijeËniËki pregled kako bi se postavila dijagnoza i πto prije poËelo lijeËenje.

U treÊem stupnju hemoroidi pri­ likom defekacije izboËuju se kroz kanal, ali ih bolesnik sam moæe vratiti natrag (reponirati). »esto se izboËuju i kod nekog napora. Za razliku od treÊega reponibilnog stupnja, u Ëetvrtom stupnju hemoroidi se ne mogu reponirati, tj. vratiti natrag.

Konzervativni ili kirurπki pristup LijeËenje hemoroida ovisi o stup­ nju bolesti. Po nekim klasifikacijama postoje Ëetiri stupnja.

Hemoroidi prvog stupnja su manji, a dijagnosticiraju se anoskop­ skim pregledom. Ne izboËuju se (pro­ labiraju) iz analnog kanala, a simp­ tomi su najËeπÊe manja krvarenja, povremeni svrbeæ i peËenje.

Hemoroidi drugog stupnja izboËuju se prilikom defekacije, ali se odmah varaÊaju u analni kanal nakon zavrπetka praænjenja.

36 Va©e zdraVlje #45

Bolesnik treba πto prije otiÊi na lijeËniËki pregled kako bi se postavila dijagnoza i πto prije poËelo lijeËenje U lijeËenju hemoroida prvog i eventualno drugog stupnja pristup je konzervativan. Prepisuju se ËepiÊi i masti, preporuËuje se prehrana s viπe voÊa, povrÊa i æitarica, pojaËan unos tekuÊine, izbjegavanje oπtrih zaËina i alkohola te opÊenito veÊih napora.

Tim pristupom simptomi se smanjuju ili nestaju za dva do sedam dana.

U sluËaju neuspjeha te terapije, moæe poËeti lijeËenje injekcijama neke sklerozantne otopine. ObiËno se skleroziraju tipiËna mjesta svakih osam dana. U novije vrijeme skle­ rozantna terapija se zamjenjuje IRC (infracrvenom) fotokoagulacijom.

Tim terapijskim postupkom hemo­ roidi se obasjavaju infracrvenim svjetlom koje izaziva kongestiju i koa­ gulaciju krvne æile. Ta metoda indi­ cirana je za poËetne hemoroide. Kod

uznapredovalih ne dovodi do trajnijeg uspjeha u lijeËenju. Metoda je popu­ larna jer ne zahtijeva nikakve poseb­ ne pripreme niti je potrebno bolo­ vanje.

U sluËaju jaËe izraæenih hemo­ roida, nereagiranja na konzervativnu terapiju i uËestalih upala i krvarenja, najbolje trajno rjeπenje je kirurπki pristup tj. odstranjenje hemoroida (hemoroidektomija). Postoje razni naËini odstranjenja hemoroidalnih Ëvorova: od klasiËnih kirurπkih ope­ racija nazvanih po raznim autorima sve do njihovih modifikacija. Osnov­ ni princip u svim tim operacijama je podvezivanje (ligiranje) i odstranjenje hemoroida. Operacije se mogu izvodi­ ti u lokalnoj ili opÊoj anesteziji. Prije operacije treba obvezno uËiniti rekto­ skopiju, a po potrebi i kolonoskopiju ili irigografiju. Rektoskopija je pre­ gled zavrπnoga debelog crijeva do 25 cm u dubinu, s obzirom na to da se upravo u tom podruËju najËeπÊe nala­ ze patoloπke promjene na debelom crijevu. Kolonoskopija i irigografija su pregledi cijeloga debelog crijeva.

Prije 20­ak godina popularna ope­ racija metodom krioterapije (smrza­ vanjem) napuπta se zbog popratnih neæeljenih pojava, dok laserske opera­ cije, zbog skupoÊe i podjednako bol­ nih senzacija, zasad nemaju predno­ sti pred standardnim tehnikama. Od ostalih Ëesta je metoda podvezivanja hemoroida gumiligaturama uz pomoÊ posebnog instrumenta staplera, u opÊoj anesteziji, a upotrebljava se kod izrazito velikih hemoroida te ispa­ danja dijela zavrπnoga debelog crijeva (proplaps) U poslijeoperativnom tijeku bole­ snik mora regulirati stolicu, jesti laga­ niju hranu te uzimati analgetika po potrebi. Bolovi poslije operacije mogu biti priliËno izraæeni, πto ovisi ne samo o opseænosti operativnog zahva­ ta nego i o osjetljivosti bolesnika. Kod veÊih operacija oporavak traje oko mjesec dana.

38

KozmetiËki tretmani uæitak za sva osjetila

Manuela ©apro, dipl. ing., kozmetiËarka, KozmetiËki studio Manuela ©apro, Medvedgradska 11, tel. 01/4667 062, www.manuelasapro.hr

Dræati do sebe znaËi vjerovati u sebe, voljeti sebe, a samo takvi moæemo stvarati, pomagati drugima i pobjeivati OptereÊenje u privatnom i poslovnom æivotu i njihov svakodnevni pratitelj - stres, iziskuju da odvojimo dan samo za sebe kako bismo obnovili tjelesnu, a time i duhovnu ljepotu. Stara izreka kaæe: zdrav duh u zdravom tijelu, a mi Êemo tome dodati: zdrav i lijep duh u zdravom i lijepom tijelu.

ZahvaljujuÊi πiroku spektru tretmana u kozmetiËkim salonima, wellness centrima, termalnim odmaraliπtima..., pregrπt je moguÊnosti kojima oplemenjujemo duπu, uljepπavamo tijelo, obnavljamo izgubljenu energiju i vraÊamo izgubljeno samopouzdanje.

Znanstveno je dokazano da uzrok loπeg raspoloæenja vrlo Ëesto proizlazi upravo iz nezadovoljstva vlastitim izgledom. Smetaju nam bore, neËisto lice, nedepilirane noge, imamo koji kilogram viπka, uznapredovali celulit, pozvani smo na vaæan poslovni sastanak, a ni nokti ni kosa nisu ureeni, umorni smo i ukoËeni. Nezadovoljstvo joπ viπe pridonosi svakodnevnoj napetosti i izaziva dodatan stres.

38 Va©e zdraVlje #45

KozmetiËar kao terapeut Uloga je kozmetiËara da ciljano rijeπi problem zbog kojeg smo doπli te da u opuπtajuÊoj atmosferi i u ugodnu razgovoru s klijentom sasluπa sve njegove probleme. Dakle, ako æelimo postiÊi potpun uËinak, klijent nam mora vjerovati i tek tada Êe se prepustiti njegovanju, osjeÊat Êe se opuπteno i smireno, a mi Êemo ga opskrbiti novom energijom, ljepotom duha i tijela.

Njegovan izgled i zadovoljstvo samim sobom, kao i pozitivna energija koja uz to ide, produljuju mladost, daju nam ljepotu i snagu, ali i sigurnost u samoga sebe. To nam otvara nove horizonte prema drugim ljudima i pridonosi da nas viπe poπtuju i cijene. Naposljetku, ne kaæe se bez razloga da zadovoljan Ëovjek uvijek lijepo izgleda…

Sve πto nam je potrebno da bismo postigli harmoniju duπe i tijela Bog nam je dao besplatno - dodire i miri-

se, okuse i boje, toplinu i zvukove.

Trebamo ih samo na pravi naËin kombinirati, oponaπajuÊi prirodu u kojoj inaËe Ëine savrπen sklad.

Dodir - Od presudne je vaænosti.

Mora biti istodobno mek, a ujedno snaæan, s obzirom na to da maser dodirom prenosi svoj mir i toplinu, a pritiskom po akupresurnim toËkama pospjeπuje ravnomjerniji protok energije. To je osobito vaæno kod masaæe koja djeluje na æivËani sustav, jer smiruje nervozu i smanjuje razinu πtetnih hormona u tijelu.

Dodir toplog kamenja vulkanskog podrijetla, koje se koristi kod specijalne, tzv. Hot stone masaæe, stvara nevjerojatnu ugodu, πiri krvne æile i potiËe cirkulaciju u pojedinim dijelovima tijela. Naime, kamenje ima visoku moÊ upijanja topline, odnosno njezina polagana otpuπtanja tijekom masaæe. IzvodeÊi duge pokrete glaenja i lupkanja, terapeut prenosi toplinu kamenja na tijelo klijenta. Masaæa kamenjem upotpunjuje se eteriËnim uljima koja se dodaju u prirodno bazno ulje. Dodavanje ulja ima dvostruku vaænost: sluæi kao podloga da bi kamenje lakπe klizilo po koæi, ali i u terapeutske svrhe. EteriËna ulja biraju se i mijeπaju ovisno o problemu koji muËi klijenta i njegovim æeljama. Ovom masaæom postiæemo duboku relaksaciju i smanjujemo stres, rjeπavamo probleme zakoËenosti miπiÊa, bolova u leima, loπe cirkulaciju, depresiju…

KOzMeTOlOGIja

Mirisi - Niti jedno naπe Ëulo nema tako jak i izravan utjecaj na mozak kao osjet mirisa, jer mozak pamti mirise koje smo tijekom æivota osjeti­ li. Oni nas Ëine sretnima, smiruju nas, opuπtaju i uravnoteæuju duh i tije­ lo. Zato pravi i istinski doæivljaj tret­ mana treba biti popraÊen odreenim mirisom koji Êe omoguÊiti potpuno opuπtanje. Mirisi mogu biti sastavni dio tretmana, odnosno preparata koje koristimo tijekom tretmana, ali i dio ozraËja u kojem se tretmani izvode.

Iznimnu ugodu Ëini aromatera­ pija eteriËnim uljima, koja, uz to πto pruæa ugodne mirise, ima i vrlo vaæno terapijsko djelovanje. Aro­ mamasaæe eteriËnim uljima opuπtaju, oslobaaju od stresa i napetosti, akti­ viraju sve stanice pospjeπujuÊi pro­ tok krvi i limfe, a ujedno pridonose proËiπÊavanju organizma od toksina.

AromatiËni pilinzi lica i tijela samlje­ venim biljem ili aromatiËnim solima Ëiste koæu i uklanjaju odumrle sta­ nice, Ëine je mekom i barπunastom, a ujedno pruæaju neopisiv osjeÊaj ËistoÊe i opuπtanja.

Okus - Takoer moæe pridonijeti opuπtanju i uæitku tijekom boravka u relaks centrima. OsvjeæavajuÊi, priro­ dni voÊni sokovi, svjeæe voÊe i pomno odabrane Ëajne mjeπavine opuπtaju svojim okusom i mirisom, a ljekovi­ tim svojstvima Ëine odreeni tretman uËinkovitijim, pridonoseÊi tako oËu­ vanju zdravlja i ljepote. Od nevje­ rojatne su vaænosti Ëajne mjeπavine

koje se koriste pri ËiπÊenju organizma i mrπavljenju jer ubrzavaju metaboli­ zam i Ëiste tijelo od otpadnih tvari te smanjuju osjeÊaj gladi. Topli napici nas zagrijavaju i opuπtaju.

Boja - Boju ili svjetlost doæivljava­ mo kao ugodnu ili neugodnu, πto ovi­ si o naπem duhovnom stanju. Terapija bojama vrlo je vaæna u odreenim terapijskim tretmanima, kao i u kozmetici, a koristi se i kao naËin opuπtanja.

Njeæni pastelni tonovi, naroËi­ to zelene i plave, djeluju opuπtajuÊe, Ëine nas vedrijima i raspoloæenijima, budeÊi u nama volju za æivotom. Tako zelene lisnate biljke Ëine inaËe hladne prostore ugodnim i toplim. Ta se boja koristi u tretmanima za obnavljanje suhe, iritirane i kuperozne koæe (koæa sklona isuπivanju i pojavi crvenila).

Jarke, stimulirajuÊe boje, naroËi­ to crvenu, koristimo u tretmanu mjeπovite, seboroiËne i umorne koæe te u raznim anticelulitnim tretmani­ ma, tretmanima za smanjenje obujma te kod mlohava i opuπtena tkiva koæe.

Toplina - Sastavni je dio ugoaja odreenog tretmana i vrlo bitan Ëim­ benik opuπtanja. VeÊ smo spomenuli pozitivan utjecaj topline kod Hot sto­ ne masaæe. Ugodne su i opuπtajuÊe i zagrijane pamuËne vreÊice s ljeko­ vitim biljem, tzv. pinde ili pakun­ zi, koje prislonjene na odreena mjesta na tijelu oslobaaju bolne miπiÊe od napetosti, pospjeπuju pro­

krvljenost i oæivljavaju koæu. Pakun­ zi za noge neizostavan su ritual za opuπtanje i pomoÊ pri loπoj cirkulaciji i omekπanju tvrde i oroænjele koæe na stopalima. Tople kupke za noge radi­ le su naπe bake kako bi djecu smirile i ugrijale prije spavanja, ali i sprijeËi­ le prehladu i grlobolju. VruÊe kupelji i saune koriste se joπ od starih Rim­ ljana kao savrπen naËin opuπtanja, poboljπanja cirkulacije, proËiπÊavanja koæe i cijelog tijela od razliËitih toksi­ na i nusprodukata metabolizma.

Stimulaciju tijekom tretmana upotpunjuje opuπtajuÊa i nenametlji­ va glazba - zvukovi prirode, æubor vode i cvrkut ptica. Postoje tehnike masaæe u kojima je glazba glavni ele­ ment. ZaËetnici te metode dokazali su da zvukovi pojedinih instrumenata razliËito stimuliraju odreene Ëakre u tijelu. Tako, primjerice, glazba koja oponaπa zvukove vode ima uËinak otjecanja suviπne vode i odstranji­ vanja πtetnih tvari iz tijela, a uz to izvrsno opuπta.

Iz svega navedenoga jasno je da kozmetiËki tretman jest i mora biti ugoda, ali i potreba, te da to nije uzaludno potroπeno vrijeme i baËen novac, nego neπto πto nas izgrauje, oplemenjuje i stvara. Dræati do sebe znaËi vjerovati u sebe, voljeti sebe, a samo takvi moæemo stvarati, poma­ gati drugima i pobjeivati. Stoga, ne oklijevajte, pronaite vrijeme rezervi­ rano samo i iskljuËivo za sebe.

40 Aromaterapija i fitoterapija neodvojive medicinske discipline

dr. sc. Stribor Markovic, fitoaromaterapeut, Ëlan Centra Cedrus, voditelj istraæivaËkog programa, PLIVA istraæivaËki institut, Zagreb

M

Mnogi aromaterapiju doæivljavaju samo kroz lampicu na koju

nakapaju eteriËna ulja, no ona je mnogo viπe od toga 40 Va©e zdraVlje #45

Premda se u brojnim Ëasopisima mnogo pisalo o aromaterapiji, u veÊi­ ni Ëlanaka nisu objaπnjeni njezini temelji i praktiËni savjeti kako prepo­ znati kvalitetna eteriËna ulja. PoËni­ mo s definicijom aromaterapije, koja nije niπta drugo doli dio fitoterapije, medicinske discipline koja u svrhu lijeËenja, prevencije bolesti te oËu­ vanja zdravlja koristi cijele biljke ili dijelove biljke, te ekstrakte (iscrpke) dobivene iz njih. Aromaterapija kori­ sti posebne ekstrakte koji se nazivaju esencijalnim (eteriËnim) uljima. Stoga je i naziv najnovije knjige „Fitoaro­ materapija” odabran kako bi se shva­

FITOarOMaTeraPIja

tilo kako su aromaterapija i fitoterapija neodvojive cjeline.

Uz to, postavlja se pitanje mogu li se aromaterapijom i fitoterapijom baviti ljudi koji nisu medicinski obrazovani? Jer, tim komplementarnim medicinskim tehnikama Ëesto se bave osobe koji nemaju formalno medicinsko obrazovanje. No, u tom sluËaju terapeuti trebaju posjedovati dovoljno temeljnih znanja iz anatomije i fiziologije, ali i drugih potrebnih znanja iz farmakologije, kemije, toksikologije, mikrobiologije i srodnih disciplina.

Upravo je prednost knjige „Fitoaromaterapija” u tome πto vrlo opseæno, a opet jednostavno, prikazuje znanja potrebna za siguran i kvalitetan rad fitoterapeuta i aromaterapeuta.

Koriπtenje esencijalnih ulja i fitoterapijskih pripravaka Mnogi aromaterapiju doæivljavaju samo kroz lampicu na koju nakapaju eteriËna ulja, no ona je mnogo viπe od toga. Ulja se mogu koristiti: inhalacijom (udisanjem) dermalno (nanoπenjem na koæu), najËeπÊe razrijeena u kvalitetnim hladno preπanim uljima (npr. bademovu), ali i u gelovima i puderima oralno (na usta) u posebnim pripravcima, npr. kapsulama rektalno (kroz analni otvor) u ËepiÊima (supozitorijima), i vaginalno (kroz rodnicu) u vagitorijima.

Naravno, propisivanje oralnoga, rektalnoga ili vaginalnog koriπtenja u pravilu je rezervirano za aromaterapijski obrazovane lijeËnike ili farmaceute, a ljudi bez medicinskog znanja najËeπÊe koriste inhalacije i nanoπenje na koæu.

U knjizi „Fitoaromaterapija” prvi je put na hrvatskom jeziku precizno naveden naËin koriπtenja pojedinih

ekstrakata dobivenih uklanjanjem otapala u kojem se macerirala ljekovita biljka. U knjizi su precizno navedeni naËini koriπtenja pojedinih biljaka, te dnevne doze koje se moraju uzimati.

Kako prepoznati kvalitetno eteriËno ulje

esencijalnih ulja u odreenim tegobama, a izbjegnuto je leksikonsko nabrajanje indikacija i tegoba za koje se neko ulje primjenjuje, πto najËeπÊe zbunjuje Ëitatelja, jer na kraju ispada da je svako ulje namijenjeno lijeËenju svega. Tako se ulje paprene metvice (Mentha x piperita) kod bolesti kao πto je iritabilni kolon mora koristiti oralno, jer uzeto nekim drugim naËinom (npr. dermalno masaæom ili inhalacijski) neÊe iskazati ljekovito djelovanje.

U fitoterapiji veÊina ljudi koristi najjednostavnije pripravke, a to su infuzi i dekokti, poznatiji pod nepreciznim nazivom Ëajevi, a predstavljaju ekstrakte ljekovitih tvari u vruÊoj vodi. Infuzi se dobivaju potapanjem biljke u kipuÊu vodu, a dekokti kuhanjem u vodi. Postoje i brojni drugi tipovi ekstrakata, kao πto su macerati, koji nastaju stajanjem ljekovitog bilja u nekom otapalu, primjerice, macerat korijena sljeza u mlakoj vodi ili macerat ruæmarina u 45-postotnom alkoholu etanolu. Postoji niz razliËitih tipova ekstrakata, poput suhih

To doista jest prvo pitanje koje treba postaviti svatko tko æeli koristiti eteriËna ulja. Na veliku æalost, treba krenuti od Ëinjenice da je oko 90 posto eteriËnih ulja na hrvatskom træiπtu patvoreno, a to se odnosi Ëak i na ponudu ulja u odreenim ljekarnama, pa i u nekim πkolama aromaterapije. Natpis „100 posto prirodno i Ëisto” ne jamËi kvalitetu eteriËnog ulja.

Ulje aromaterapijske kvalitete na boËici mora imati naznaËen: Precizan hrvatski i latinski naziv vrste, podvrste i varijeteta. Npr. eukaliptus globulus, Eucalyptus globulus, Ëije se eteriËno ulje koristi za inhalacije kod infekcija diπnog sustava i limunski eukaliptus, Eucalyptus citriodora, koji se ne koristi za inhalacije i nije djelotvoran kod diπnih infekcija.

Biljni organ ili biljni produkt iz kojeg je dobiveno ulje. Npr. list, cvijet, korijen, kora… Tako nije dovoljno reÊi „eteriËno ulje mandarine”, jer se taj naziv odnosi na dva ulja koja se dobivaju iz usploa (kore ploda) i lista. Ta dva ulja posve su razliËita sastava i djelovanja.

NaËin dobivanja. To moæe biti destilacija vodenom parom i tijeπtenjem.

NaËin uzgoja biljke. Uzgoj moæe biti konvencionalni, organski, biodinamiËki uzgoj ili samonikli rast. NaËin uzgoja vaæan #45 Va©e zdraVlje 41

FITOAROMATERAPIJA

je jer govori o tome je li tijekom uzgoja biljka podvrgnuta uporabi insekticida, herbicida i drugih πtetnih kemikalija.

Kemotip. Ista vrsta biljke, ovisno o mjestu rasta, daje ulja razliËita kemijskog sastava i, naravno, razliËita djelovanja. Tako je eteriËno ulje ruæmarina s Korzike (nazvano kemotip verbenon prema spoju koji sadræi) dobro za rad jetre i koristi se u kozmetici, a eteriËno ulje ruæmarina iz Dalmacije (nazvano kemotip kamfor) oπteÊuje jetru i ne koristi se u kozmetici. Ovaj primjer zorno ilustrira kako na boËici nije dovoljno da piπe samo „ruæmarin”.

Lot. To je broj zahvaljujuÊi kojem se moæe uÊi u trag gdje je ulje proizvedeno, tko ga je analizirao, gdje je bilo skladiπteno…

Zemlju podrijetla.

Ako ova pravila izgledaju odveÊ sloæena, dovoljno je uÊi u trgovinu i pitati za eteriËno ulje ruæmarina ili lavande. Ne upitaju li vas koji ruæmarin ili koju lavandu toËno æelite, zacijelo ne prodaju kvalitetna eteriËna ulja.

Kvalitetan fitoterapijski pripravak VeÊina ljudi u samolijeËenju koristi infuze ili dekokte suπenog bilja.

Tada treba paziti da se pripravi dovoljna doza, odnosno da se uzme dovoljno biljnog materijala za izradu infuza ili dekokta (primjerice, kod ruæmarina se potrebna dnevna doza infuza pripravlja od ukupno Ëetiri grama suhih listova). U sluËajevima da se koriste biljni ekstrakti u raznim farmaceutskim oblicima (kapsule, tablete…), potrebno je traæiti ljekarnika 42 VA©E ZDRAVLJE #45

Nakladnik: Centar Cedrus, Josipa LonËara 1, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti direktno kod nakladnika, ili je naruËiti na telefon 091/5242 679 ili faks 01/3460 203, te mailom na narudzba@ centarcedrus.hr.

Viπe informacija o knjizi i naruËivanju potraæite na web stranicama Centra Cedrus www.centarcedrus.hr Izdanje: 2005. godina Cijena: 319 kn (+ 21 kn troπak poπtarine/ dostave)

ili prodavatelja dokaz da pripravak sadræi dovoljnu dozu aktivnih spojeva iz biljke. Mnogim ljudima tako je poznat ekstrakt ginka (Ginkgo biloba), no najËeπÊe budu zbunjeni po pitanju koji je uopÊe pripravak kvalitetan.

Svaki pripravak ginka mora sadræavati 22 do 27 posto flavonskih glikozida, 2,8 do 3,4 posto ginkolida A, B i C te 2,6 do 3,2 posto bilobalida, a pije se u dozi od 120 do 240 mg na dan.

U sluËaju pripravaka ehinaceje, popularnom biljnom lijeku za stimulaciju imunog sustava i prevenciju infektivnih bolesti, koriste se iskljuËivo pripravci korijena vrste Echinacea pallida (vodeno-etanolni ekstrakt u dozi koja odgovara masi od 900 mg

korijena) i zeleni vrste Echinacea purpurea (pripravci od najmanje 15 posto svjeæeg soka, najmanje doze 6 mL svjeæeg soka na dan). Ostalim pripravcima kliniËki nije dokazana djelotvornost. Stoga svaki biljni pripravak mora imati naznaËene podatke koji ljudima omoguÊuju prepoznavanje kvalitetna i djelotvorna pripravka.

Najkvalitetniji pripravci prijavljuju se kao biljni lijekovi u Hrvatskoj preko Agencije za lijekove i medicinske proizvode, i njima je dokazan kemijski sastav koji jamËi da je lijek u skladu s europskim propisima o ljekovitom bilju.

Kombinacije s lijekovima uz oprez Prilikom koriπtenja bilo eteriËnih ulja bilo drugih pripravaka ljekovitog bilja, treba pripaziti ako je osoba istodobno na terapiji lijekovima.

Naime, moæe se dogoditi da te dvije terapije imaju suprotan uËinak, a pripravak ljekovite biljke moæe smanjiti ili pojaËati djelovanje nekog lijeka.

Primjerice, osoba koja se odluËi na inhalaciju eteriËnim uljem eukaliptusa globulusa (Eucalyptus globulus), ne smije paralelno uzimati antitusike (lijekove protiv kaπlja). EteriËno ulje eukaliptusa potiËe iskaπljavanje i izbacivanje sluzi iz bronha, a antitusici sprjeËavaju taj proces. Mnoge ljekovite biljke koje djeluju kao koleretici i kolagogi (potiËu kretanje i stvaranje æuËi) ne smiju se uzimati s lijekom varfarinom (sprjeËava gruπanje krvi), jer mu smanjuje djelovanje potiËuÊi njegov metabolizam u jetri. Knjiga „Fitoaromaterapija” prvi put na hrvatskom jeziku precizno prikazuje koji se lijekovi ne smiju kombinirati s odreenom biljkom ili njezinim pripravkom.

Opustite se prirodno

43

Vedrana KuzmiÊ VrbanoviÊ, mr. pharm., JADRAN Galenski laboratorij

Iako ne postoji jedinstvena definicija stresa, svi se slaæu da se ne moæe izbjeÊi. Zato se treba opustiti i ne dopustiti mu da prevlada Stres, tjeskoba, nesanica, razdraæljivost, pad koncentracije, preoptereÊenost, napetost… mogu od naπeg æivota uËiniti vrlo nesigurnu luku. Simptomi koji prate ta stanja vrlo su sliËni i isprepleteni. Uglavnom se opisuju kao glavobolja, nesanica, ukoËen vrat i ramena, ubrzan rad srca, znojenje, bolovi u æelucu, proljev. Uz fiziËke znakove mogu se javiti nesanica, frustracija, gubljenje æivaca, osjeÊaj nesigurnosti, nemoÊi i beznaa, iscrpljenost, prevelika zabrinutost te sumnja u svoje moguÊnosti. Sve to odraæava se na naπe ponaπanje, radne uËinke i na kraju na zdravlje.

U osnovi svega najËeπÊe je stres. Brojni su njegovi uzroci: neaktivan æivotni stil, kroniËni zdravstveni problemi, loπa emocionalna stanja, okolina u kojoj æivimo, nesigurnost ili veliki pritisci na poslu, siromaπtvo, usamljenost, pubertet, starenje, promjene uhodanih navika itd.

Ako je koliËina stresa u naπem æivotu velika, njegovi negativni uËinci kumuliraju se i mogu pogorπati zdravlje sve do po æivot opasnih razina. Dokazana je povezanost stresa i slabljenja imuniteta, tako da nas stresne situacije Ëine osjetljivijima i na mnoge infekcije. Iako ne postoji jedinstvena definicija stresa, svi se slaæu da se ne moæe izbjeÊi. Zato ga treba ozbiljno shvatiti i pronaÊi naËine kako ublaæiti njegove loπe uËinke.

Aktivnosti poput hodanja, voænje bicikla ili plivanja mogu znatno smanjiti stres i jaËinu naπe reakcije. PomoÊi moæe razgovor s prijateljima ili obitelji o onome πto nas muËi, a

ne treba zanemariti ni pozitivan utjecaj smijeha, kao i plaËa.

Sve to vodi jednom cilju - treba se opustiti i ne dopustiti stresu da prevlada.

Valerijana je biljka od davnina poznata kao sigurno i neπkodljivo sredstvo za prirodno opuπtanje. Ublaæava nervozu i napetost, uz nju se lakπe i bræe zaspi, a smanjuje se i buenje tijekom noÊi. Pomaæe kod poremeÊene koncentracije i pamÊenja, znojenja i ubrzana lupanja srca, ublaæava umor i psihiËku iscrpljenost. Hmelj smiruje tijekom dana i pomaæe ËvrπÊem i duljem spavanju tijekom noÊi, a matiËnjak ublaæava nemir i razdraæljivost, pa je dobar pratilac valerijane i hmelja.

Prema brojnim znanstvenim studijama, kombinacija ekstrakata tih biljaka pokazala je najbolje uËinke. Kod Ëak 94 posto pacijenata koji su imali probleme sa spavanjem, nemirom i napetoπÊu odgovor je bio izvrstan ili vrlo dobar.

Takoer je utvreno da biljke ne izazivaju navikavanje, pa zato nema ni apstinencijske krize. Dobra su alternativa sintetskim lijekovima kod stanja koja nisu kroniËna.

VITALIA Valeral kapsule prirodni su proizvod koji sadræava kombinaciju standardiziranih ekstrakata valerijane, hmelja i matiËnjaka, biljaka koje opuπtaju i u naπ æivot donose ravnoteæu. Namijenjene su podjednako æenama i muπkarcima, mlaima i starijima koji osjeÊaju nemir, napetost, razdraæljivost, izloæeni su stresu te imaju teπkoÊa sa spavanjem.

Opustite se, jer zdravlje je najvaænije. #45 Va©e zdraVlje 43

44 ©to obeÊava primjena magnetskih polja u lijeËenju

Istraæivanja o djelovanju magnetskog polja na procese æivih biÊa donose ohrabrujuÊe rezultate i otvaraju nove moguÊnosti u lijeËenju mnogih bolesti U znanstvenim krugovima joπ vladaju dvojbe o moguÊem utjecaju magnetskog polja na æivot opÊenito, osobito na Ëovjeka. No, neki rezultati istraæivanja upuÊuju na veliku vaænost magnetizma u lijeËenju.

Svi dosadaπnji znanstveni pokuπaji da se potvrdi nedvosmislena meuovisnost postojanja æivota s magnetizmom nisu dali decidiran odgovor. Meutim, neki rezultati najnovijih istraæivanja upuÊuju na velik 44 Va©e zdraVlje #45

utjecaj magnetskog polja na mnoge kemijske procese u stanicama. Tako su istraæivanja na nekim fotoosjetljivim bakterijama (R-26) upozorila da veÊ i slabo magnetsko polje (20 militesla - samo 400 puta jaËe od zemljina) stabilizira kemijske procese u bakterijskoj stanici, sprjeËava njezino oπteÊenja od oksidacije radikalima i omoguÊuje joj bolji rast. A pozitivni su i brojni drugi rezultati istraæivanja o utjecaju magnetizma na bioke-

Stjepan ©aban, dipl. ing.

mijske i metaboliËke procese u organizmu, iako katkad sami mehanizmi djelovanja magnetskog polja nisu sasvim poznati.

U procesima kod kojih su elektriËne struje sastavni dio æivota, kao πto je sluËaj kod djelovanja æivËanih stanica i njihovih veza, moguÊnosti induciranja struja putem djelovanja magnetskih polja sigurni su elementi indirektna djelovanja magnetskog polja na æivot i zdravlje.

Tako su utvrene i terapijske metode poboljπanja zdravstvenog stanja djelovanjem magnetskog polja u cilju indukcije elektriËnih struja na ciljanim segmentima pojedinih tkiva posebno æivËanih.

LijeËenje posljedica moædanog udara Jedna od provjerenih i primjenjivanih terapijskih metoda lijeËenja primjenom magnetskog polja svakako

NOVa OTKrI∆a

je rehabilitacija pacijenata s teπkim posljedicama moædanog udara, posebno kad je rijeË o rehabilitaciji govorne funkcije. Rehabilitacija bolesnika s moædanim udarom koji imaju blokadu lijeve strane mozga s oπteÊenjem govorne funkcije (afaziju) primjenom magnetske stimulacije na aktivni dio mozga (rTMS - repetitive transcranic magnetic stimulation) daje izvanredne rezultate veÊ i u vrlo kratkom terapijskom vremenu od dva tjedna, uz stalno poboljπavanje i dugo nakon terapije.

Do primjene ove metode doπlo se traæenjem naËina da se u mozak na neinvazivan naËin uvedu kontrolirane struje, koje ne bi traæile visoke napone (zbog izolacijskog djelovanja lubanje). Spomenuta rTMS metoda temelji se na fokusiranju jakoga pulsirajuÊega magnetskog polja (jaËine od nekoliko tesla s pulsacijom do 50 puta u sekundi) na æeljeno podruËje mozga, gdje bezopasno i bezbolno inducira vrtloæne struje u ciljanom dijelu moædanog tkiva, stimulirajuÊi njegovu aktivnost, kako bi polako poËeo preuzimati funkcije oπteÊenog dijela mozga.

Ova metoda rehabilitacije bolesnika s moædanim udarom, koju su razvili ameriËki istraæivaËi, temelji se na izlaganju aktivnog dijela mozga (npr. desne strane kod afazije) dobro fokusiranim impulsima magnetskog polja, Ëime aktivni dio mozga poËinje

preuzimati funkcije oπteÊenog. Time ova metoda predstavlja poËetke ulaska tog segmenta znanosti u neurologiju. Dobiveni rezultati kod rehabilitacije viπe su nego intrigantni, no joπ se bolji oËekuju u kombinaciji s govornom terapijom te ponavljanjem samog postupka nakon odreenog vremena. Bolji rezultati oËekuju se i primjenom magnetske terapijske metode u kombinaciji sa standardnim terapijskim metodama kod moædanog udara.

SliËna istraæivanja rade britanski istraæivaËi s bolesnicima kod kojih je moædani udar izazvao oπteÊenja funkcije kretanja bilo kojeg dijela tijela, posebno udova. I tu se oËekuju ohrabrujuÊi rezultati.

Mentalne bolesti Gotovo 10 posto stanovniπtva u razvijenim zemljama boluje od depresije, a neki od oblika te mentalne bolesti ne mogu se lijeËiti klasiËnim metodama putem medikamenata.

Mnoga u posljednje vrijeme provedena istraæivanja u lijeËenju raznih oblika mentalnih bolesti primjenom rTMS metode daju ohrabrujuÊe rezultate. NajËeπÊa primjena upravo je u lijeËenju depresije, koja korelira sa smanjenom aktivnoπÊu, posebno prednje lijeve strane mozga. Stimulacijom tog dijela mozga utjeËe se na regulaciju betaadrenoreceptora te poveÊava razina dopamina i serotonina. Tom terapijom postiæe se i indirektan uËinak u samom lijeËenju preko transsinaptiËkih uËinaka na one dijelove mozga koji nisu dostupni neposrednom djelovanju magnetskog polja. MoguÊnosti promjene pojedinih parametara stimulacije ciljanih dijelova mozga, te broja i trajanja stimulacije, upuÊuju na ekstremno koristan terapijski potencijal u lijeËenju depresije, jer je time prilagoen svakom pojedincu i njegovim specifiËnostima.

Istraæivanja rTMS metode u terapijskoj primjeni upuÊuju na njezin golem potencijal i za lijeËenje mno-

gih drugih mentalnih bolesti i poremeÊaja, i to zbog moguÊeg selektivnog pristupa lijeËenju poveÊavanjem ili smanjivanjem pobude neurona u diskretnim podruËjima mozga. Neke studije koje obrauju lijeËenje Parkinsonove bolesti, shizofrenije, bipolarnog i drugih mentalnih poremeÊaja, takoer ohrabruju svojim rezultatima.

Bolovi kod artritisa i fibromijalgije Poznato je da ljudi veÊ stoljeÊima koriste magnete za ublaæavanje bolova, posebice kod artritisa ili fibromijalgije, i to koristeÊi magnetske narukvice. Takav naËin lijeËenja godinama se smatrao nadrilijeËniπtvom (alternativom), πto mnogi struËnjaci i danas tako klasificiraju i negiraju bilo kakav terapijski uËinak. No, najnoviji rezultati britanskih istraæivanja bolesnika s artritisom i fibromijalgijom pokazuju da primjena i vrlo slabih statiËkih magneta na mjestima bolesti smanjuje bolove (bez ikakvih nuspojava), jednako kao uporaba cijele lepeze poznatih lijekova (za koje je nedavno utvreno da njihova dugotrajna primjena predstavlja Ëimbenik rizika za nastanak moædanog i srËanog udara).

Znanstvenicima nije potpuno jasan naËin djelovanja magneta na bolesna tkiva i zbog Ëega se bolovi smanjuju. Stoga su rezultati istraæivanja joπ u fazi pretpostavki, koje se kreÊu od moguÊeg poboljπanja cirkulacije krvi do bolje ravnoteæe obnove stanica, tj. ravnoteæe izmeu onih stanica koje umiru i onih koje se obnavljaju (πto zapravo predstavlja odnos rasta i smrti stanica).

U svakom sluËaju, znanost ide dalje, a istraæivanja o djelovanju magnetskog polja na procese æivih biÊa s ohrabrujuÊim rezultatima daju nadu u bolje poznavanje funkcioniranja æivota i otvaraju nove moguÊnosti u lijeËenju.

#45 Va©e zdraVlje 45

46 Suze πirom zatvorene mr. sc. Vesna augustinoviÊ-Fett, dr. med., spec. oftalmolog, Poliklinika za oftalmologiju „Dr. Luciana PaviËeviÊ”, Zagreb - Rijeka - Split

Uloga suza u novoroene djece velika je, osobito stoga πto je novoroenËe, viπe od odraslih, izloæeno pojedinim rizicima u æivotu 46 Va©e zdraVlje #45

Suze su prvo sredstvo komunikacije s okolinom. Pomaæu nam da izrazimo svoje æelje i osjeÊaje. Kasnije se radije sluæimo rijeËima kako bismo dobili πto æelimo. To ne znaËi da moæemo zaboraviti plakati. Znate li uopÊe koja je uloga suza, osim izraæavanja emocija? Izmeu naπih sukobljenih pogleda, na putu od moje do vaπe toËke u mreænici kojom se fiksiramo, ne postoji niti jedna crvena

OFTalMOlOGIja

deÊi joj kisik, svojim naplavljivanjem odnoseÊi otpadne produkte i praπinu te antibakterijskim djelovanjem braneÊi je od infekcija. S toga glediπta, odmah je jasno koliko je velika uloga suza u novoroene djece, to viπe πto je novoroenËe, viπe od odraslih, izloæeno pojedinim rizicima u æivotu.

Prve opasnosti veÊ pri porodu Prvi je rizik, najjednostavnije reËeno, naËin djetetova dolaska na svijet.

S duænim poπtovanjem prema majkama, novoroenËe na svom putu u ovaj svijet prolazi kroz tunel pravih rasadnika bakterija, virusa i gljivica te ne moæe birati kojim Êe osjetilnim organima doÊi u neposredan dodir s njima. Meu najizloæenije se svakako ubraja vanjsko oko.

Drugi razlog posebne ugroæenosti novoroenËadi su izuzetno sitne i na mjestima zaËepljene konstrukcije brojnih sustava „cjevËica” za odvod suza. Ti mali kanaliÊi, zbog svoje minijaturne anatomske grae, za tren postanu neprohodni ue li u njih sluzavi sadræaj plodne vode i/ili otpadni produkti svih sluznica kroz koje dijete prolazi za poroaja. Nisu, dakle, poπteena niti djeca poroena carskim rezom. Mreæa kanaliÊa za distribuciju i odvod suza malog organizma ima, dakle, sve preduvjete za kolaps sustava.

Kako izgleda suzni aparat

krvna stanica koja bi normalno opskrbljivala prozirne optiËke medije kisikom. Takvog primjera nema nigdje u naπem organizmu! A znamo da bez kisika nema æivota naπim stanicama. Roænica je, dakle, jedino tkivo u naπem organizmu koje normalno æivi, a da nema niti jedne krvne æile u svom sustavu! Sve to zahvaljujuÊi ulozi suza koje odræavaju njezinu povrπinu vlaænom i bistrom, dovo-

Ne znate li, niπta za to. Kao pravi sustav za odvoenje i ovaj je skriven, a njegovu grau znaju samo studenti anatomije uoËi ispita te specijalisti za oËne bolesti. Grubo reËeno, on se sastoji od ælijezde koja proizvodi suze i sustava kanaliÊa koji ih odvode u donji nosni hodnik. Ælijezda je skrivena u vanjskom dijelu gornjeg zida oËne πupljine. Inercijom, tj. zakonima gravitacije, suze se iz nje slijevaju preko roænice u unutarnji oËni kut, u tzv. jezerce. Ondje gornja i donja vjea imaju tzv. suzne toËkice

kojima usisnim mehanizmom odvode suze u tzv. suznu vreÊicu. Suzna vreÊica smjeπtena je u koπtanoj udubini korijena nosa. Za roditelje je od najveÊeg znaËenja upravo suzna vreÊica i njezin anatomski smjeπtaj.

Tu je mjesto gdje Êe se od roditelja zahtijevati da provode masaæu pritiskom kaæiprsta te tako, s vremena na vrijeme, rasterete vreÊicu od nakupljena sadræaja. Iz suzne vreÊice, kroz tzv. suznonosni kanal, odvode se suze ispod donje nosne πkoljke.

Ovo, inaËe obiËnim pregledom nevidljivo mjesto izlijevanja suza, i te kako je vaæno za novoroenu bebu.

U najveÊem broju sluËajeva na tome mjestu postoji mala, njeæna opna, takozvana Hassnerova membrana, koja nestaje neposredno uoËi poroaja. U odreenom broju sluËajeva ona perzistira i nakon roenja te je onemoguÊeno normalno otjecanje suza u donji nosni hodnik. Nije rijeË ni o kakvoj veÊoj anomaliji, ali takav poremeÊaj izaziva nakupljanje suza i otpadnih produkata koji one naplavljuju sa sobom. Posljedica toga je da novonastale suze, koje neprestano luËi suzna ælijezda, viπe ne mogu usisnim mehanizmom biti transportirane iz suznog jezerca u suznu vreÊicu, nego se prelijevaju preko rubova vjea. Tada roditelji primijete tzv. suzno oko u djeteta. Sadræaj suza tijekom noÊi zadræava se na rubovima vjea i korijenu trepavica ËineÊi suhe, æuÊkaste nakupine, koje posebno impresivno doæivljavaju roditelji nalazeÊi ih ujutro na „slijepljenim” rubovima vjea svojih beba. Zbog prisustva bakterija sadræaj nerijetko postaje „gnojan”.

©to biste uËinili zateknete li takvo stanje Vjerojatno biste πto prije pohitali odstraniti nakupine s oka prvim πto vam se nae pri ruci! To je samo djelomiËno dobar potez! Mnogo elegantnije i uputnije bilo bi potraæiti Ëistu gazu, dobro je namoËiti mlakom

#45 Va©e zdraVlje 47

OFTalMOlOGIja

vodom te nastojati razmekπati stvrdnuti sekret na rubovima vjea tijekom nekoliko sekundi, a zatim odluËnim i primjereno oπtrim pokretima istom gazom skinuti sadræaj s rubova vjea. IzvodeÊi taj manevar, njeæno tepajte djetetu pomirljivim tonom, ali nemojte pod svaku cijenu nastojati sprijeËiti plaË. Novim suzama dijete Êe samo na najprirodniji i najuputniji moguÊi naËin ispirati svoje oko! Ako ste sami doπli na tu ideju - svaka Ëast. Znate razmiπljati medicinski.

Ako dosad niste pogrijeπili u pristupu rjeπavanju spomenutog problema u vaπeg novoroenËeta, slijedi faza u kojoj Êete sigurno pogrijeπiti!

Neka vas to ne zabrinjava! VeÊini lijeËnika i roditelja pogreπka se dogodi upravo stoga πto razmiπljaju logiËno i æele na najbolji i najbræi naËin pomoÊi djetetu. Vaπe logiËno razmiπljanje je sljedeÊe. Postoji gnojni iscjedak iz oka, dakle prisutna je infekcija. Tradicija zapadnjaËke medi48 Va©e zdraVlje #45

cine dvadesetog stoljeÊa nalaæe da se protiv infekcije borimo antibioticima. Ne trebate biti lijeËnik kako biste zakljuËili da su u ovom sluËaju potrebne antibiotske kapi i masti za oËi. Posve logiËno razmiπljanje. Pri ovom zakljuËku primite sve Ëestitke, ali konaËnu odluku o lijeËenju ipak prepustite iskusnom specijalistu za oËne bolesti.

Antibiotska mast - nikako!

Antibiotske kapi bi se joπ nekako i mogle tolerirati ako nisu posrijedi jaki antibiotici, ali zbog uporabe antibiotskih masti mogli biste u najblaæem sluËaju biti okrivljeni da radite protiv dobra svoga djeteta. Uporabom masti, slikovito reËeno, dolijevate ulje na vatru. U veÊ zaËepljen ili slabije prohodan sustav dodajete supstanciju koja Êe svojim masnim sadræajem joπ viπe oteæati prolaz suza kroz ionako kolabirani sustav uskih cjevËica. Ako su dosad i bile prohod-

ne, nakon primjene antibiotske masti to svakako viπe nisu!

UnatoË mojoj kritici zdravog razuma, mnogi Êe protestirati, tvrdeÊi kako je njihovoj djeci, u spomenutom sluËaju predloæena terapija, znatno pomogla te da su se simptomi izgubili. To je toËno. Mnoπtvo namnoæenih bakterija u prepunoj suznoj vreÊici potaknuli su upalu veÊ i samim svojim brojem, iako je rijeË o mikroorganizmima kojih prisutnost u malom broju ne izaziva znakove upale. Primijenjeni antibiotik ubija bakterije, smanjuje njihov broj i, prema tome, znakove upale. Djetetu je, nakon primijenjene terapije, puno bolje.

Ne treba biti posebno medicinski obrazovan kako bi se zakljuËilo da osnovni uzrok time nije rijeπen.

Poboljπanje nije trajno. U najboljem sluËaju traje onoliko dugo koliko se koriste antibiotski lijekovi. Nakon prestanka ukapavanja antibiotika, slijedi nova upala i to, najvjerojatnije,

OFTalMOlOGIja

Kapanje kapi za oËi

s drugim sojem bakterija ili istim bak­ terijama promijenjenih svojstava. Pro­ mijenjeno svojstvo obiËno znaËi da upala viπe nije osjetljiva na antibiotik koji smo dosad koristili!

Sada nas logika ponovno vodi do sljedeÊega pogreπnog koraka, a to je primjena novog antibiotika, jer je oËi­ gledno da stari viπe ne djeluje. PriËa se ponavlja s novim kapima i masti­ ma. Sva sreÊa πto je na naπem træiπtu ograniËen i relativno mali izbor anti­ biotika za lokalnu uporabu u oftal­ mologiji, pa cijela saga o pogreπnom lijeËenju vrlo brzo dobiva svoj epilog.

Pravi lijek - masaæa suzne vreÊice VeÊinu djece upravo u ovoj fazi, kad je isprobana cijela paleta raspo­ loæivih antibiotika, dobivaju na lijeËenje specijalisti za djeËje oËne bolesti. Oni tada Ëine, prema vaπoj logici stvari, posve nelogiËan potez.

Umjesto da iz ladice izvade Ëudotvo­ ran lijek koji uniπtava sve otporne bakterije nagomilane u oku vaπeg dje­ teta, ukidaju bilo kakve antibiotske kapi, zabranjuju da u sljedeÊih godi­ nu dana pomislite na postojanje anti­ biotskih kapi za oko i predlaæu, pre­ ma vaπoj procjeni, pravi teror nad okom vaπeg djeteta: masaæu suzne vreÊice kaæiprstom ruke. I to ne baπ previπe poπtednom jaËinom pritiska.

Ma koliko vam se to Ëinilo nelogi­ Ënim, znajte da je jedino πto trenuta­ Ëno moæete uËiniti za dobrobit vaπeg djeteta.

Masaæom suzne vreÊice prazni­ te njezin sadræaj kroz suzne toËkice gornje i donje vjee, a time ujedno uklanjate medij koji pogoduje razm­ noæavanju bakterija. Dakle, uklanjate jedini razlog uËestalih infekcija oka vaπeg djeteta! Tijekom toga mane­ vra moæe se dogoditi da u suznoj vreÊici toliko poraste tlak da jedno­

Ako dijete neÊe otvoriti oËi dok mu pokuπavate ukapati kapi za oËi, pokuπajte si pomoÊi ovako: ukapajte kapi na vjeu i recite djetetu da zatrepÊe. Kapi Êe lako uÊi u oko.

Djeca mlaa od godinu dana, u koje je oslabljen kornealni refleks, u principu se ne opire kapanju. Dok ga dojite ili se igrate s njim u leæeÊem poloæaju, jednostavno mu ukapajte kapi.

stavno spontano dolazi do otvaranja zavrπnog kraja suznonosnog kanala u podruËju ispod donje nosne πkoljke, a to ujedno znaËi ozdravljenje!

Kada je potreban lijeËniËki zahvat Ne dogodi li se, pak, ovo „spon­ tano” ozdravljenje tijekom iduÊa dva do tri mjeseca upornog provoenja terapije, prelazi se na agresivniju fazu lijeËenja. Tupom iglom lijeËnik ulazi u podruËje suznih kanaliÊa i uπtrcava mjeπavinu lijeka u suzne puteve, nastojeÊi isprati njihov sadræaj te otvoriti membranu na kraju donje nosne πkoljke. Zahvat se izvodi bez opÊe anestezije i za roditelje izgleda priliËno dramatiËno. Meutim, izvo­ di li se paæljivo, moglo bi se reÊi da dijete prije osjeÊa neugodu negoli bol.

Nastojte zanemariti plaË djeteta u tom trenutku, jer je on izazvan strahom od neizvjesnosti neugodna dogaaja, a ne bolovima.

Ne postignu li se zadovoljavajuÊi rezultati ovom metodom, prelazi se na tzv. sondiranje suznih pute­ va uskom zaπiljenom sondom. VeÊi­ na lijeËnika ovaj Êe zahvat izvoditi u kratkotrajnoj opÊoj anesteziji. Treba istaknuti da Êe se neki odluËiti i za lokalno ukapavanje anestetika ili pak za lokalnu anesteziju, πto apsolut­ no ovisi o procjeni lijeËnika. Jednako tako, pojedini lijeËnici prakticiraju prisutnost roditelja tijekom zahvata, a drugi se odluËuju iskljuËivo na sondi­ ranje u operacijskoj sali, bez roditelja.

To je doista stvar osobnog iskustva lijeËnika i stava roditelja.

Nakon zahvata, roditelj Êe dobiti upute o lijeËenju kod kuÊe. Sada se obvezno ukljuËuju antibiotski lijeko­ vi za lokalnu primjenu. Operativni zahvat u potpunosti opravdava njiho­ vo koriπtenje.

©to ako ne provedemo pravovaljano lijeËenje Na kraju ostaje pitanje: πto se moæe dogoditi ako ne pristupimo pra­ vovaljanom lijeËenju ove naizgled banalne anomalije? Prvo πto Êe se dogoditi jest upala suzne vreÊice koja postaje veliËine manjeg ljeπnjaka, crvena i bolna na pritisak, te puna gnojnog sadræaja koji se moæe spon­ tano isprazniti pri Ëemu jednostav­ no prsne! U tom trenutku ne moæe se pristupiti opisanim metodama lijeËenja jer bi to izazvalo daljnje πirenje upale. Mora se lijeËiti susta­ vnim i lokalnim antibioticima sve do prestanka znakova upale, πto je ponekad dugotrajan proces.

Druga je moguÊnost da se upala proπiri na okolne strukture oka, pa tako nastaje upala cijele oËne πupljine. Takvo stanje moæe ugroziti organ vida, a proπiri li se upala putem krvnih æila do moædanih ovojnica, izravno je ugroæen æivot djeteta!

TreÊe πto se moæe dogoditi zane­ mari li se lijeËenje suznih putova jest to da upala anatomskih struktura ovog organa prijee u kroniËan oblik. To jednom rijeËju znaËi da na sluznicama suznih kanaliÊa ostaju trajne i nepopravljive promjene koje Êe se manifestirati tijekom cijelog æivota. Operacije, kojima Êe se odrasli Ëovjek morati podvrgnuti zbog nema­ ra roditelja tijekom njegova djetinj­ stva, mnogo su agresivnije i upitna uspjeha. Æelite li to priuπtiti svome djetetu? #45 Va©e zdraVlje 49

50

Dnevnik

jedne leÊe

ZahvaljujuÊi kontaktnim leÊama, mnogi ljudi slabijeg vida bezbriæno uæivaju u ljepotama svijeta koji ih okruæuje, pa Ëak i u najhladnijem godiπnjem dobu. Neka nas Ëarolija zime povede u mikrosvijet kontaktnih leÊa. Otkrijmo πto leÊe osjeÊaju, Ëemu se posebno vesele... Zavirimo u tajni dnevnik jedne leÊe... »etvrtak, 27. listopada 2005.

Jutros me Z vonko izvadio iz paketiÊa. Kakav dobar osjeÊaj! Vani sam, na svjeæem zraku, okruæena s toliko boja... Z vonko ima krasne zelene oËi, baπ imam sreÊe.

Ali, bez mene vidi katastrofalno. Oprao je ruke prije nego πto me dirao, a to je dobar znak. »ula sam razne priËe o neËistim rukama, a to nas, leÊe, jednostavno ubija.

Petak, 28. listopada 2005.

JuËeraπnji dan bio je uzbudljiv i dug. Z aspala sam tek iza ponoÊi. Spavala sam jako loπe, a morala sam rano ustati. Nisam zadovoljna trenutaËnim smjeπtajem. Otopina u kojoj se nalazim jako me pecka i straπno je neugodna. Bojim se da Êe Z vonko misliti kako sam ja kriva ako mu se oËi naveËer zacrvene.

A sve mi se Ëini da Êe se baπ to dogoditi. Petkom Z vonko ostaje budan jako, jako dugo. Samo da me ne baci prije vremena...

Subota, 29. listopada 2005.

Imam dobre i loπe vijesti. Naime, Z vonko je bio budan Ëak do tri sata ujutro, i oËi su mu se cijele noÊi bunile. Stalno je treptao, da bi na kraju iz gledao poput vampira. Mislim da se i naljutio na mene.

Neprekidno je rukama trljao oËi i govorio: „Mrzim te glupe leÊe...”. SreÊa πto je o tome raz govarao sa z godnom i pametnom curom, koja, kakve li sreÊe, takoer nosi leÊe. I ona je imala sliËnih problema, ali ih je jednostavno rijeπila novom otopinom. Z ove se Complete Moisture Plus. Sad smo Z vonko i ja u shoppingu.

50 Va©e zdraVlje #45

Nedjelja, 30. listopada 2005.

Savrπeno sam spavala, kao na najmekπim jastucima...

Ova mi otopina potpuno odgovara. OsjeÊam se kao da sam bila u toplicama, na masaæi i na fitnessu, sve u jednom. Sve moje pore su pune nekog malog ovlaæivaËa koji me Ëuva da ne presuπim, a izvana sam presvuËena mekanim pokrivaËem koji me takoer πtiti od prekomjerna isuπivanja. Sad sam na nogometu i Ëini mi se da me Z vonko voli. Dao je dva gola i svima drugima priËao da je to stoga πto ima izvrsne leÊe. Ima i plan za veËeras - Ëvenk s onom curom od prekjuËer! Sigurno Êe opet razmjenjivati iskustva o leÊama.

Petak, 11. studenoga 2005.

Kako sam se danas ugodno iz nenadila! A bila sam uvjerena da ne moæe biti bolje. Z vonku je bio roendan i od „one” cure je dobio dar, baπ stvoren za mene - ureaj Complete Rapid Care. To je zapravo sloæeniji naziv za jacuz zi za leÊe! Odmah me stavio unutra, zajedno s Complete otopinom. Vaauuu koji ludi osjeÊaj! Vrtiπ se, treseπ, mjehuriÊi svuda uokolo. Nakon dvije minute izaπla sam iz posudice preporoena! Bez ijedne bakterije, bez ijedna zrnca praπine, blistava i savrπeno Ëista opet sam zavrπila na Z vonkovim zelenim oËima. Svi smo sretni - i Z vonko, i njegova draga, a najviπe ja. Unaprijed se veselim svim buduÊim kupkama u Complete Moisture Plus otopini, u svom Rapid Care bazenËiÊu. I mi leÊe volimo da nas se pazi, mazi i tetoπi, jer tada moæemo dati najviπe od sebe! dubravka KriËkiÊ, mr. pharm., Oktal pharma

54 Gornji diπni putovi na udaru mikroorganizama

N

jakov ajduk, lijeËnik na specijalizaciji iz otorinolaringologije, Kreπo zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, Zagreb

Ni danas nisu rijetke komplikacije

nelijeËenih upala gornjega diπnog

sustava, pa su pravodobna dijagnoza i terapija temelj uspjeπna lijeËenja 54 Va©e zdraVlje #45

Problemi na samom ulazu Usna πupljina je ulaz u dva vital­ na sustava ­ diπni i probavni. S obzi­ rom na izloæenost tih sustava utjecaji­ ma iz okoliπa, radi njihove obrane, razvili su se specifiËni mehanizmi zaπtite od raznih vanjskih patogena.

MehaniËku barijeru Ëini sluzni­ ca koja se oplahuje sekretom ælijezda slinovnica, koji osim uloge u pro­

OTOrINOlarINGOlOGIja

slabljenje obrane u usnoj πupljini.

Takoer, i lokalni ili sistemski pore­ meÊaji mogu utjecati na mikroflo­ ru usne πupljine, πto s jedne strane rezultira naseljavanjem patogenih mikroorganizama, a s druge i dotad nepatogeni mikroorganizmi mogu postati patogeni.

UzroËnici upale sluznice usne πupljine (stomatitis) mogu biti virusi i bakterije, pri Ëemu se veÊi­ na njih od zaraæene osobe prenosi kapljiËnim putem, ali i gljive. Upala, meutim, moæe biti i manifestacija neke sistemske bolesti, jer neke od njih, primjerice πeÊerna bolest (dia­ betes mellitus), poveÊavaju uËesta­ lost upalnih procesa u usnoj πupljini.

Isti uËinak ima i dugotrajno uzimanje antibiotika i imunosupresiva, kao i bolesti koje djeluju imunosupresivno (npr. AIDS). Osobitu pozornost valja obratiti na operativne zahvate i ozlje­ de u usnoj πupljini koji mogu dove­ sti do opseænih upalnih procesa. U tom sluËaju upalni proces moæe ostati lokaliziran, ali moæe zahvatiti i dru­ ge udaljene sustave, primjerice srËa­ noæilni, mokraÊni i druge. Upala usne πupljine veÊinom nema samo lokalni karakter, nego zbog anatomske pove­ zanosti i blizine zahvaÊa i gornje diπne puteve (ædrijelo, nos, grkljan). bavi hrane ima i zaπtitnu funkciju, jer u svom sastavu ima niz zaπtitnih Ëimbenika, poput imunoglobulina, citokina i dr. Uz to, u usnoj πupljini obitava raznolika flora mikroorga­ nizama koji svojim prisustvom one­ moguÊuju razvoj drugih patogenih mikroorganizama. Flora usne πupljine sadræi razliËite bakterije, gljive, pro­ tozoe i viruse. NajËeπÊe bakterije koje naseljavaju usnu πupljinu su gram­ pozitivni aerobi, ukljuËujuÊi alfa i beta hemolitiËki streptokok, koji u zdravom organizmu ne izazivaju bolest.

RazliËita stanja u æivotu, primjeri­ ce trudnoÊa ili uzimanje nekih lijeko­ va, mogu izazvati promjene u luËenju i sastavu sline, πto moæe utjecati na

NajuËestalije su upale virusne etiologije, a najËeπÊi su uzroËnici iz porodice ljudskih herpes virusa i lju­ dskih papiloma virusa. Infekcija usne πupljine ljudskim herpes virusom (tip 1) manifestira se vezikuloznim promjenama (mjehuriÊi) po usna­ ma, tvrdom nepcu, jeziku i ædrijelu.

Moæe biti praÊena i opÊim simptomi­ ma, slaboπÊu i poviπenom temperatu­ rom. Nakon nekoliko dana mjehuriÊi spontano pucaju i zarastaju za tjedan do dva. U terapijskom smislu prepo­ ruËuje se simptomatska terapija, a lijeËenje antivirusnim lijekovima indi­ cirano je samo kod oboljelih s osla­ bljenim (kompromitiranim) imunim sustavom. U sluËaju naknadne bakte­

rijske infekcije (superinfekcije) indici­ rano je antibiotsko lijeËenje.

Kod pacijenata koji se lijeËe anti­ bioticima, kod imunokompromitira­ nih te kod oboljelih od πeÊerne bolesti Ëeste su gljiviËne infekcije u usnoj πupljini. NajËeπÊi uzroËnik je Candida albicans, inaËe Ëest sastavni dio mikroflore usne πupljine. Infekcija nema simptoma ili se oËituje kao peckanje u ustima. Lokalno se nalaze bjelkaste naslage koje se lako meha­ niËki skidaju, a ispod kojih se uoËa­ va jarko crvena sluznica. Za potvrdu dijagnoze potrebno je uzeti bris za mikrobioloπku analizu. Za lijeËenje se propisuju antimikotici (sredstva za lijeËenje gljiviËnih infekcija), koji se mogu primjenjivati lokalno i sistemski. U veÊini sluËajeva dovoljno je lokalno lijeËenje antimikoticima u obliku gela. Vaænu ulogu ima i odræa­ vanje higijene usne πupljine.

Neke sistemske bolesti (lupus eri­ tematodes, Crohnova bolest, razni oblici pemfigusa...) u kliniËkoj pre­ zentaciji Ëesto imaju izraæene mani­ festacije na sluznici usne πupljine. U tom sluËaju lijeËi se primarna bolest, a za manifestacije u usnoj πupljini preporuËuju se lokalni antiseptici i pojaËana higijena usne πupljine.

I nedostatak vitamina (niacin), æeljeza te nekih drugih mikroelemenata moæe se oËitovati promjenama u usnoj πupljini kao πto su peËenje u ustima, crvena i bolna sluznica jezika i usana.

Relativno Ëest problem u usnoj πupljini su aftozne promjene, tj. kra­ terasta, bolna oπteÊenja sluznice nepoznata uzroka. Za njih sigurna lijeka nema, pa se obiËno preporuËuju lokalni antiseptici, eventualno lokalni kortikosteroidni preparati i sredstva protiv bolova (analgetici).

Na povrπini jezika pojavljuju se i promjene koje svojim izgledom

#45 Va©e zdraVlje 55

OTOrINOlarINGOlOGIja

Relativno Ëest problem u usnoj πupljini su aftozne promjene, tj. kraterasta, bolna oπteÊenja sluznice nepoznata uzroka zabrinjavaju pacijente, ali su dobroÊudna (benigna) karaktera, primjerice izrazito izbrazdan jezik (lingua geo­ graphica) i druge promjene.

Nisu poπteene ni niæe strukture Upala ædrijela (faringitis) NajËeπÊi razlog posjeta lijeËniku upravo je upala ædrijela, koje zbog velike koncentracije limfatiËnog tkiva (nepËane tonzile, ædrijelna tonzila ili adenoidi, jeziËna tonzila) jako reagira na upalni proces. Ædrijelo je izloæe­ no sliËnim patogenima kao i usna πupljina, ali i drugim bakterijama (npr. Staphylococcus aureus, strep­ tokoki grupe C, G i F, Mycoplasma pneumoniae i drugi). Od bakterijskih upala najËeπÊa je upala uzrokovana beta hemolitiËkim streptokokom gru­ pe A (Streptococcus pyogenes). Ipak, najËeπÊi uzrok faringitisa su virusi (rhinovirus, adenovirus, influenza, parainfluenza, corona, herpes sim­ plex...).

Glavne manifestacije su bol u grlu, poviπena temperatura, oteæa­ no gutanje, ali bez curenja nosa. Pri­ likom pregleda vidi se crvena i oteËe­ na (edematozna) sluznica ædrijela. U dijagnostiËkom smislu treba uzeti bris grla za mikrobioloπku analizu i ispi­ tati osjetljivost izolirane bakterije na uobiËajene antibiotike. NajËeπÊe se propisuju antibiotici na bazi penici­ lina, a u sluËaju alergije na penicilin ordinira se neki od cefalosporinskih ili makrolidnih antibiotika.

Rijetke, ali moguÊe sistemske komplikacije nelijeËenog faringitisa uzrokovana beta hemolitiËkim streptokokom su reumatska groznica (sistemska bolest koju karakterizi­

56 Va©e zdraVlje #45

raju visoka temperatura, upala srËa­ nog miπiÊa ili srËanih zalistaka, upala zglobova) i poststreptokokna upala bubrega (glomerulonefritis).

Upala tonzila (tonzilitis) Prilikom svakog pregleda grla posebna pozornost pridaje se izgle­ du tonzila. UzroËnici upale tonzila su prije nabrojani uzoËnici upale u usti­ ma i ædrijelu. U sluËaju Ëestih upala tonzila obiËno je indicirano njihovo operativno odstranjenje. Komplika­ cije upale tonzila mogu biti lokalne i sistemske. Jedna od Ëestih lokalnih komplikacija je peritonzilarni apsces (πirenje upale s tonzile u meka tki­ va oko tonzile), koji, ako se ne lijeËi, moæe izazvati komplikacije u smi­ slu apscesa dubokih struktura vrata i prsnog koπa s fatalnim ishodom.

Upala sluznice nosa i nosnog ædrijela (rinitis, rinofaringitis) Kad prethodno navedeni virusni uzroËnici upale zahvate sluznicu nosa i nosnog ædrijela, dovode do simpto­ ma prehlade. Upala se tada manifesti­ ra zaËepljenjem nosa, sekrecijom iz nosa, malaksaloπÊu, poviπenom tem­ peraturom, glavoboljom i grloboljom.

ObiËna prehlada spontano prolazi bez ikakve specifiËne terapije. U akut­ noj fazi preporuËuje se simptomatska terapija (sredstva protiv bolova, kapi za nos, puno tekuÊine...) i mirovanje.

Antibiotska terapija indicirana je samo kod bakterijske superinfekcije.

Manifestacije kod sistemskih virusnih infekcija Neke sistemske virusne bole­ sti, kao πto su ospice, vodene kozi­ ce ili infekciozna mononukleoza, uz opÊe i specifiËne simptome, dovode i do promjena na sluznici nosa, usne πupljine i ædrijela. Promjene na sluz­ nici katkad olakπavaju dijagnozu, ali mogu dovesti i do zabune. Dijagnoza se najËeπÊe postavlja na osnovi kli­ niËke slike, a definitivno potvruje seroloπkim testovima (potvrda prisu­ stva odreenih protutijela u krvi).

Upala epiglotisa (epiglotitis) Osobito je opasan epiglotitis, tj. upala hrskavice grkljana, najËeπÊe kod djece, kod koje moæe doÊi do akutna edema grkljana i guπenja. »esti uzroËnici Haemophilus influen­ zae tip B (HiB) i Streptococcus pneu­ moniae mogu biti prisutni u ædrijelu zdrave djece. Danas postoji cjepivo protiv Haemophilusa influenzae tip B, πto je jako smanjilo uËestalost tog tipa upale. Simptomi obiËno poËinju kao duboka bol u grlu, poviπena tjele­ sna temperatura i respiratorni stridor (zvuËni fenomen kod suæenja diπnog puta). Za postavljanje dijagnoze izni­ mno je vaæan vizualni pregled epiglo­ tisa. LijeËenje je nuæno u bolniËkim uvjetima pod nadzorom lijeËnika edu­ ciranog za pruæanje odgovarajuÊih medicinskih postupaka (osiguravanje prohodnosti diπnog puta).

Upala grkljana (laringitis) U zimsko vrijeme Ëesta je upa­ la grkljana (laryngitis), a najËeπÊi uzroËnici su prethodno opisani virusi.

Karakterizira je kaπalj i promuklost, uz osjeÊaj svrbeæa u grlu. Upala obiË­ no nema samo lokalni karakter nego zahvaÊa cijeli gornji diπni sustav.

Laringitis je osobito opasan kod dje­ ce zbog malog promjera grkljana, pa kod njih veÊ i mala oteklina sluznice moæe dovesti do zatvaranja lumena i guπenja. LijeËenje se provodi inha­ lacijama aerosolom, u kojem mogu biti razliËiti lijekovi (npr. microne­ phrin, kortikosteroidi...) i sistemskim davanjem kortikosterioda.

U svakom sluËaju, zaista velik broj uzroËnika moæe izazvati upalu usne πupljine i gornjih diπnih putova. Prije otkriÊa antibiotske terapije velik broj bakterijskih upala zavrπavao je smrt­ nim ishodom. Pa ni danas nisu rijetke po æivot opasne komplikacije nelijeËe­ nih upala gornega diπnog sustava.

Upravo je zbog toga vaæno na vrijeme postaviti dijagnozu i lijeËiti na odgo­ varajuÊi naËin.

58

Ne dajte mikrobima da prevladaju prof. dr. sc. Stjepan Pepeljnjak, Zavod za mikrobiologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, Schrottova 39

Antiseptici uvelike pomaæu u sprjeËavanju patoloπkih procesa na sluznici usne πupljine i gornjih diπnih puteva U borbi protiv razliËitih zaraznih bolesti ljudi su davno shvatili da pomaæe prastaro iskustvo „ËistoÊa je pola zdravlja“. U svakoj æivotnoj dobi, uz higijenu tijela, naime, podjednako je vaæna higijena usne πupljine. Uz brojne saprofitarne mikroorganizme u usnoj πupljini koji imaju zaπtitnu ulogu, nerijetko nalazimo i one druge, patogene. Brojnost mikroorganizama, odnosno njihovo razmnoæavanje zbog razliËitih okolnosti, Ëesto dovodi do svladavanja staniËne obrane sluznice i poremeÊaja.

Hranom, piÊem i disanjem u organizam unosimo velik broj mikroorganizama, pa to neprekidno optereÊenje sluznica na njihovoj povrπini izaziva burne biokemijske procese. Drugim rijeËima, staniËje sluznica pod stalnim je optereÊenjem enzimatskih i toksiËnih aktivnosti bakterija. Ipak ne obolijevamo toliko Ëesto koliko bismo mogli, s obzirom na stalno prisustvo brojnih mikroorganizama na naπim sluznicama. U tome nam pomaæe njihova anatomska i fizioloπka funkcija, luËevine ælijezda slinovnica i njihovi enzimi (lizozimi) te antimikrobne supstancije samih mikroorganizama (baktericini).

Preventivna uloga antiseptika Antiseptici se Ëesto primjenjuju na sluznicama ili koæi s ciljem znatna smanjenja broja mikroorganizama. Oni zau58 Va©e zdraVlje #45

stavljaju rast mikroorganizama (mikrobiostatsko djelovanje) ili ih ubijaju (mikrobicidno djelovanje). Mogu biti prirodnog ili sintetskog podrijetla, a radi postizanja πirokog spektra antimikrobnog uËinka s relativno niskim koncentracijama, u uporabi su Ëesto njihove kombinacije. Upravo je to ono πto omoguÊuje vrlo uËinkovito antiseptiËko djelovanje i postizanje smanjenja broja patogenih mikroorganizama.

S obzirom na njihovo djelovanje, od velike su pomoÊi u sprjeËavanju patoloπkih procesa na sluznici usne πupljine i gornjih diπnih puteva. Za tako ciljanu i viπestruku namjenu postoji viπe farmaceutskih oblika - pastile kao antiseptici, analgetici, anestetici ili dekongestivi.

Vrlo zanimljiv antiseptik, koji je u primjeni veÊ 30 godina, su Septolete pastile koje sadræe benzalkonijev klorid (antiseptik) te mentol, timol i eteriËna ulja mente i eukaliptusa. Njihovom se primjenom, uz primarno antiseptiËko, postiæu i drugi ljekoviti uËinci. Mentol i eteriËno ulje mente pruæaju i ugodan osjeÊaj hlaenja na sluznici, ublaæavaju bol pri gutanju te djeluju kao lokalni anestetik, a timol osnaæuje antiseptiËki uËinak koji proπiruje spektar djelovanja na bakterije, gljivice i viruse. Tome pridonosi i dodatak eteriËnog ulja eukaliptusa, koji uz to smanjuje izluËivanje sluzi iz gornjih diπnih puteva, i tako olakπava disanje i iskaπljavanje.

©irok spektar mikrobicidnosti Nedavno provedena znanstvena istraæivanja in vitro (u laboratorijskim uvjetima) i in vivo (na æivim ispitanicima) nedvojbeno su dokazala da za ljekovit uËinak ovog antiseptika postoje opravdani razlozi. Naime, laboratorijskim ispitivanjima spektra antimikrobnog uËinka dokazano je da pojedine sastavnice pastila Septolete imaju mikrobicidan uËinak na viπe od 32 patogene vrste bakterija, Candida gljiviËnih vrsta i virusa. OËito je da tako πirok spektar mikrobicidnosti ovom antiseptiku daje veliku vrijednost, πto je i potvreno na Zavodu za mikrobiologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu.

c

a

b

b

a

Grafikon Nakon uzimanja jedne Septolete pastile broj mikroorganizama u usnoj πupljini smanjio se na pola, a sat nakon uzimanja na 20 posto od poËetnog stanja.

AntiseptiËki uËinak in vivo ispitan je na 200 ispitanika, odnosno provjeren je i dobiven stvarni antimikrobni uËinak Septoleta. Istodobno su dokazane i potvrene kvaliteta i njihova djelotvornost, odnosno uloga u sprjeËavanju infekcija usne πupljine (stomatitis), zubnog mesa (gingivitis), zubi (karijes), grla i ædrijela (tonzilofaringitis), srednjeg uha (otitis media), pa sve do nosne sluznice (rinitis), bronha (bronhitis), bronhiola i pluÊa.

Slabost obrane sluznica posebice je izraæena u osoba s oslabljenim imunitetom, loπom prehranom, hipovitaminozama i kroniËnim bolestima, koje su sklone razvoju virusnih infekcija (adenovirusi, virus influence ili skupina herpes virusa). Virusi, naime, primarno oπteÊuju obranu staniËne barijere sluznice i tako omoguÊuju naseljavanje razliËitih bakterijskih vrsta (Staphylococcus aureus, Streptococcus pneumoniae, beta-hemolitiËki streptokok, Haemophilus sp., Fusobacterium sp., Pseudomonas sp., Escherichia coli i druge enterobakterije te Candida albicans i dr.). PosljediËne kroniËne upale rezultiraju propadanjem tkiva, odnosno pojavom lokalne nekroze, πto dovodi do boli, poviπenja tjelesne temperature uz nakupljanje tekuÊine i/ili gnoja, uz oteæano disanje, glavobolju i nevoljkost. »injenica je da u svakidaπnjem æivotu te pojave gotovo nikad ne povezujemo s oralno-respiratornom higijenom.

c

Slika 1 i 2 Prikaz antiseptiËkog uËinka Septoleta: a) prije uzimanja pastila b) smanjenje broja mikroorganizama nakon primjene pastila c) broj mikroorganizama sat nakon uzimanja pastila

In vitro istraæivanja ispiraka usne πupljine pokazala su odreenu dinamiku antiseptiËkog uËinka Septolete pastila (grafikon 1), tj. da se neposredno nakon uzimanja jedne odnosno dvije pastile Septolete znatno smanjuje broj patogenih mikroorganizama, te da se jaËina antiseptiËkog uËinka podudara s koliËinom aktivnih supstancija u pastilama.

Smanjite rizik - uzmite Septolete UzimajuÊi u obzir brojne vanjske i unutarnje Ëimbenike, utjecaj broja mikroorganizama na sluznicu usne πupljine i ædrijela i na njihovo zdravlje ne moæe se zanemariti. Dosad provedena istraæivanja uvjerljivo pokazuju koliki je doprinos antiseptika u odræavanju poæeljne ravnoteæe podnoπljiva broja patogenih mikroorganizama na oralno-respiratornoj sluznici. Dakle, moæe se reÊi da Septolete pastile svojim πirokospektralnim antimikrobnim sastavom omoguÊuju relativno brzo i uËinkovito odræavanje higijene usne πupljine, odnosno uklanjanje patogenih mikroorganizama u sluËaju upalnog procesa. Kod razvijenih infekcija ovaj antiseptik istim mehanizmom djeluje terapijski i pomaæe uklanjanju simptoma infekcije.

Prema dosadaπnjim laboratorijskim i kliniËkim zapaæanjima, nalazi nepobitno potvruju korisnu ulogu Septolete pastila kao uËinkovita antiseptika u smanjenju rizika razvoja infekcija usne πupljine i sluznice diπnog sustava. #45 Va©e zdraVlje 59

60 DjeËje zarazne bolesti Hripavac

Miran CvitkoviÊ, dr. med., spec. pedijatar, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, KiπpatiÊeva 12, Zagreb

C

Cijepljenje i preboljela bolest ne

ostavljaju trajni imunitet, pa osoba moæe ponovno oboljeti od hripavca U danaπnje vrijeme hripavac (pertusis, magareÊi kaπalj, kukurikavac) je endemska bolest. Godiπnje se u svijetu prijavi oko 60 milijuna sluËajeva s Ëak viπe od pola milijuna smrtnih ishoda. UzroËnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis, s tim da se u vrlo malom postotku kao uzroËnik javlja i Bordetella parapertussis. Za razliku od ostalih respiratornih zaraznih bolesti, koje su uglavnom vezane uz hladnije doba godine, hripavac se najËeπÊe javlja u proljetnim i ljetnim mjesecima.

Prije ere cijepljenja, najviπe su obolijevala djeca od prve do pete godine æivota i ona πkolske dobi, a 60 Va©e zdraVlje #45

danas je gotovo 50 posto oboljelih mlae od godinu dana, s tim da je bolest u toj dobnoj skupini osobito teπkog tijeka.

Izvor zaraze je bolestan Ëovjek, Ëesto adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznata hripavca.

Bolest se prenosi kapljiËnim putem.

Nakon ulaska u diπni sustav novog domaÊina, bakterije se brzo „hvataju” za sluznicu, razmnoæavaju i poËinju producirati toksine i druge bioloπki aktivne tvari. Jedna od najvaænijih posljedica infekcije u diπnom sustavu je oπteÊenje i poremeÊaj funkcije respiratornog epitela s posljediËnim stvaranjem gustog i æilavog sekre-

ta te poremeÊajem normalna procesa ËiπÊenja diπnog sustava i izbacivanja sekreta. Bolest je vrlo zarazna, a infekcioznost najveÊa u poËetku, kad joπ nema tipiËnih napada kaπlja.

Cijepljenje, odnosno preboljela bolest ne ostavljaju trajni imunitet, pa osoba moæe ponovno oboljeti od hripavca.

DramatiËna manifestacija bolesti - Hripavac je dugotrajna bolest i u klasiËnom tijeku moæe se podijeliti u tri stadija - kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a nerijetko i dulje.

Nakon inkubacije koja traje tri do 12 dana, nastupa kataralni stadij bolesti. On obiËno poËinje postupno, blagog je tijeka i Ëesto sliËi obiËnoj prehladi (hunjavica, crvenilo oËnih spojnica, prozirna sekrecija iz nosa, kihanje, blagi kaπalj i sl.). Razlikovanju pomaæe Ëinjenica da je tjelesna temperatura Ëesto normalna, a kaπalj, umjesto da nestaje, postupno se pojaËava.

Paroksizmalni stadij je karakteristiËan za hripavac i glavno mu je obiljeæje kaπalj. Napadaji kaπlja sve su ËeπÊi, osobito noÊu, i mogu biti vrlo dramatiËni. Oboljeli odjednom

PedIjaTrIja

poËinje nezadræivo kaπljati u salvi iskaπljaja, bez moguÊnosti udaha, ËineÊi se kao da Êe se uguπiti. Za to vrijeme u licu se zacrveni ili Ëak poplavi, oËi su izbuljene i pune suza, usta otvorena, jezik isplaæen i cure sline, oznojen je i nemiran. Kad se stvarno Ëini da Êe se uguπiti, nastaje snaæan, dubok i glasan udisaj, koji svojim zvukom podsjeÊa na glasanje magarca ili kukurikanje, po Ëemu je bolest u narodu i dobila ime. Tijekom iskaπljavanja moæe se izbaciti malo æilave sluzi, a na kraju je oboljeli vrlo iscrpljen. PovraÊanje poslije napadaja kaπlja vrlo je Ëesto i predstavlja vaæan simptom u dijagnosticiranju bolesti u adolescenata i odraslih.

Na vrhuncu ove faze bolesti oboljeli moæe imati i viπe od jednog napadaja tijekom svakog sata, a kaπalj moæe biti provociran bilo Ëime: gutanjem, uzbuenjem, tjelesnom aktivnoπÊu, zvukom itd.

Vaæno je napomenuti da se u novoroenËadi i mlae dojenËadi kliniËka slika razlikuje od navedene. U njih najËeπÊe nema klasiËnih napadaja kaπlja, nego dijete odjednom prestane disati, poplavi, omlohavi, moæe dobiti i konvulzije, a onda se udisaji ponovno jave i postupno prelaze u normalno disanje. U navedenoj dobnoj skupini bolest je posebno teπka i riziËna te zahtijeva veliku pozornost.

TreÊi, rekovalescentni stadij (stadija oporavka), nastupa sa smirivanjem simptoma, smanjenjem broja napada i jaËine kaπlja, a ni izgled napada viπe nije tipiËan. U odraslih oboljelih najËeπÊe se ne mogu prepoznati i razlikovati pojedini stadiji, a u cijepljene djece tijek bolesti Ëesto je atipiËan, tj. napadi nisu karakteristiËni i bolest kraÊe traje.

Sumnja - kaπalj kao jedini simptom - Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze, tipiËne kliniËke slike i rezultata odreenih pretraga, ali nije je uvijek lako postaviti. U pravilu, na hripavac treba posumnjati u svakog bolesnika s kaπljem kao jedi-

nim ili vodeÊim simptomom, posebno kad nema ostalih prateÊih simptoma, primjerice poviπene tjelesne temperature, grlobolje, osipa i sl. Za konaËnu potvrdu Ëesto se koriste i posebne laboratorijske pretrage, kao πto su izolacija uzoËnika, traæenje specifiËnih protutijela u krvi bolesnika...

Komplikacije - Raznolike su i Ëeste. Mogu proÊi bez veÊih problema, ali i ostaviti trajne posljedice, pa Ëak zavrπiti smrÊu. Glavne komplikacije su: prestanak disanja (apneja), sekundarne infekcije (upala pluÊa, upala srednjeg uha i sl.) i posljedice naporna kaπljanja (krvarenje iz nosa, krvarenja u raznim organima, ukljuËujuÊi i srediπnji æivËani sustav, pojava kile itd.). Poseban su problem abnormalnosti srediπnjega æivËanog sustava (konvulzije, encefalopatija itd.), koje se javljaju posebno u mlae dojenËadi. Povezane su s pojavom krvarenja i nedostatkom kisika u srediπnjem æivËanom sustavu tijekom kaπlja ili apneje.

Prognoza nije uvijek dobra Hripavac je teπka bolest. Gotovo 50 posto oboljelih mlai su od godine dana i u toj grupi bolest je posebno teπka, osobito u mlae dojenËadi i novoroenËadi (smrtnost Ëak do jedan posto). Upala pluÊa uobiËajen je uzrok smrti u svim dobnim skupinama, a promjene u srediπnjem æivËanom sustavu mogu ostaviti trajne posljedice. U djece koja veÊ boluju od neke srËane, neuroloπke, miπiÊne ili pluÊne bolesti oËekivati je teæi tijek bolesti.

LijeËe se simptomi i uzrok - LijeËenje se moæe podijeliti na simptomatsko i uzroËno (antibiotsko). Obim, mjesto i vrijeme uvijek odreuje lijeËnik, πto za mlau dojenËad Ëesto znaËi obvezno bolniËko lijeËenje. Jedan od osnovnih ciljeva je smanjenje broja napada kaπlja, pa se preporuËuje mirovanje, uz πto manje podraæaja koji bi mogli

izazvati kaπalj. Uz struËnu simptomatsku terapiju, bolest se uvijek lijeËi i antibioticima - standardno eritromicinom.

Prevencija - Izolacija bolesnika je korisna jer je hripavac vrlo zarazna bolest. ©toviπe, preporuËuje se oboljelog izolirati joπ pet dana nakon poËetka antibiotske terapije. Pasivna imunizacija, koja se postiæe davanjem gotovih pripravaka specifiËnih protutijela protiv uzroËne bakterije, nije sigurno uËinkovita.

Aktivna imunizacija moæe se provoditi s dvije vrste cjepiva: prvo je tzv. klasiËna vakcina, suspenzija mrtvih bacila Bordetelle pertussis, a drugo je tzv. acelularna vakcina, novije cjepivo spravljeno od pojedinih dijelova bakterije i posebno proËiπÊeno. Acelularna vakcina najprije je proizvedena u Japanu 1981.i dosad se pokazalo da ima dobru imunogenost (sposobnost poticanja stvaranja protutujela), uz manju pojavu komplikacija od klasiËne vakcine. U SADu se koristi od 1991., a primjenjuje se i u naπoj zemlji. U nas je cijepljenje obvezno od 1959. godine. Primarno cijepljenje uglavnom se provodi u Ëetvrtom, petom i πestom mjesecu æivota, s tim da je razmak izmeu pojedinih doza Ëetiri do πest tjedana.

Ponovna vakcinacija (revakcinacija) provodi se joπ dva puta - nakon navrπene godine dana æivota (obiËno tri, Ëetiri tjedna nakon cijepljenja protiv ospica, rubeole i zauπnjaka MO-PA-RU) i u Ëetvrtoj godini æivota.

Indikacije i kontraindikacije za cijepljenje odreuje lijeËnik. Joπ jednom treba napomenuti da se cijepljenjem ne postiæe trajan imunitet.

Nakon bliskog kontakta s oboljelim od hripavca, obvezno se treba javiti lijeËniku radi odluke o metodama prevencije pojave bolesti u izloæenih osoba. U obzir dolazi preventivno davanje antibiotika kao i cijepljenje za mlae od sedam godina, o Ëemu odluËuje lijeËnik. #45 Va©e zdraVlje 61

62

62 VaŠe zdraVlje #45

64 Za πkolski (ne)uspjeh ima lijeka

Iva PrvËiÊ, prof., psihologinja, Centar za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i mladeæi, Klinika za djeËje bolesti Zagreb, KlaiÊeva 16

Kritizirajte samo ponaπanje, a ne osobnost djeteta, jer to πkodi njegovu samopoπtovanju i daje mu osjeÊaj odbaËenosti i neprihvaÊanja 64 Va©e zdraVlje #45

Meusobno isprepleteni uzroci Ne postoji uËenik koji nije dobio loπu ocjenu ili barem ocjenu niæu od one koju je oËekivao. Razlozi πkolskog neuspjeha mogu biti razliËiti i Ëesto ih je isprepleteno nekoliko.

NajËeπÊi uzroci nesvladavanja gradiva su smanjene sposobnosti djeteta, gubitak motivacije, smetnje paænje

i koncentracije, nedostatak radnih navika ili manjak predzna­ nja, neuËinkovite metode uËenja, strah od ispitivanja, nega­ tivan stav prema πkoli ili neodgovarajuÊe metode pouËavanja odreenoga gradiva.

Uzroci πkolskog neuspjeha razlikuju su u niæim i viπim razredima osnovne πkole. Od prvog do Ëetvrtog razreda ukljuËuju teπkoÊe paænje i koncentracije, smanjene sposob­ nosti i emocionalnu nezrelost. TeπkoÊe koje proizlaze iz spo­ sobnosti mogu biti posljedica smanjene opÊe razine intelek­ tualnog funkcioniranja, ali i smetnje razliËitih specifiËnih sposobnosti kao πto su pisanje, raËunanje, Ëitanje. Bitno ih je πto prije prepoznati kako bi se na vrijeme pomoglo djetetu te mu se omoguÊilo svladavanje gradiva na odgovarajuÊi naËin.

U suprotnom, moæe doÊi do razvijanja negativna stava pre­ ma uËenju i πkoli, jer dijete, suoËeno s prevelikim i preteπkim zahtjevima, doæivljava neuspjeh te se nastoji obraniti od njega izbjegavanjem uËenja i zauzimanjem negativna stava.

Radne navike ne utjeËu toliko snaæno na πkolski uspjeh u niæim razredima osnovne πkole. Djeca koja su sposobna i lijepo se izraæavaju uspijevaju zadovoljiti nastavniËke zahtje­ ve s relativno malo truda i uËenja. No, teπkoÊe se javljaju

PSIHOlOGIja

prelaskom na predmetnu nastavu.

Prijelaz s razredne na predmetnu nastavu stresno je za dijete jer je suoËeno s viπe predmeta i razliËi­ tim nastavnicima od kojih svaki ima svoj naËin rada i zahtjeve. U takvoj situaciji dijete koje nije razvilo radne navike redovita uËenja moæe se poËeti „gubiti” u koliËini gradiva koje treba usvojiti, osobito ako se zbog neredovita uËenja poËne gomila­ ti. U viπim razredima vaænu ulogu u πkolskom uspjehu ima i predznanje.

Vrlo Ëesto djeca imaju problema u πkoli zbog rupa u znanju, odnosno moraju nadoknaditi odreene dijelove gradiva kako bi mogla usvajati nova.

Problem se javlja i zbog slabog planiranja vremena za uËenje te loπe stra­ tegije. Mnogi uËenici koji nisu usvoji­ li uËinkovite strategije uËenja imaju teπkoÊa u pamÊenju gradiva, osobito zato πto se Ëesto zahtijeva i povezi­ vanje razliËitih dijelova gradiva.

Strah od ispitivanja vremenom dobiva sve veÊu ulogu, osobito u sedmom i osmom razredu. UËeni­ ci su u tim razredima osobito pod optereÊenjem jer su ocjene i πkolski uspjeh od presudna znaËenja za daljnje πkolovanje. Neuspjeh i loπa ocjena daleko se teæe doæivljavaju, a takvo loπe raspoloæenje moæe se

prenijeti i na druge πkolske situacije.

UËenicima sedmih i osmih razreda ponekad je potrebna dodatna podrπka i pomoÊ pri organizaciji uËenja i pouka u tome kako se uËi sa smislom.

Na πkolski uspjeh snaæno utjeËe motivacija. Dijete koje iz bilo kojeg razloga nije motivirano neÊe se trudi­ ti pa tako ni postizati dobre rezulta­ te. Ako vaπe dijete stalno postiæe loπ uspjeh ili manji od njegovih moguÊ­ nosti, potraæite savjet struËnjaka, jer je otkrivanje uzroka πkolskog neu­ spjeha prvi korak u njegovu otkla­ njaju.

Loπa ocjena izaziva stres OpÊenito, ocjena je odraz spo­ sobnosti, motivacije i znanja uËe­ nika, utjeËe na status uËenika u grupi vrπnjaka, naklonost uËitelja, zado­ voljstvo roditelja, a u viπim razre­ dima odreuje i moguÊnosti djeteta pri upisu u srednju πkolu. Stoga loπa ocjena izaziva stres u djece, ali i kod roditelja. Svako se dijete drukËije nosi s loπom ocjenom, πto ovisi o dobi, osobnosti, proπlim iskustavima, reakciji okoline.

Sva djeca pod stresom trebaju podrπku i utjehu, koje moraju dobi­ ti od roditelja i vrπnjaka. Prije sve­

ga se misli na razgovor i normaliza­ ciju vlastitih osjeÊaja (olakπanje je spoznaja da se i drugi osjeÊaju kao i oni kad doæive neuspjeh), utjehu i razumijevanje (kad se izjadamo, smanjujemo napetost i osjeÊamo se bolje) ili konkretnu pomoÊ u uËenju (objaπnjavanje gradiva koje ne razu­ mije, ispitivanje, pomoÊ pri izradi zadataka).

Ljutnja - najËeπÊa emocionalna reakcija NajËeπÊa emocionalna reakcija koja se javlja u djece je ljutnja. To je normalna reakcija na neuspjeh pri ostvarivanju nekog cilja. Kratkotraj­ na ljutnja je dobra jer oslobaa dije­ te od negativnih osjeÊaja i smanjuje psihiËku napetost. Nju treba ignorirati ili pokazati djetetu kako razumijemo da je ljuto. No, ako ljutnja traje dulje, onemoguÊuje dijete da se koncentrira i uËi. U veÊini sluËajeva produljena ljutnja prerasta u okrivljavanje dru­ gih, πto, ako postane trajna strategija noπenja sa stresom, moæe negativ­ no djelovati na razvoj djeteta. U tom sluËaju treba nastojati pomoÊi djetetu da realno sagleda situaciju (npr. da je razlog nedovoljno uËenje) i potaknuti ga da je rijeπi konstruktivno ­ dogovo­

Obratite pozornost na vlastita oËekivanja. Ako su visoka i ako mnogo polaæete na πkolski uspjeh, dijete je pod veÊim pritiskom.

Vrlo Ëesto roditelji se nau u nedoumici πto uËiniti kad dijete dobije loπu ocjenu.

Uglavnom pomaæu najbolje πto znaju, kao πto su nauËili od vlastitih roditelja.

Ali uvijek valja imati na umu:

Nastojte ohrabriti i pohvaliti ga Ëak i za male uspjehe. Dajte djetetu povratne informacije o uspjehu, odnosno naglasite u Ëemu je bolje. To jaËa motivaciju, osjeÊaj kompetencije i potrebu za postignuÊem.

Ne tucite dijete. FiziËko kaænjavanje i vikanje izazivaju strah i mogu potaknuti traumu. Djeca æive u stalnom strahu od buduÊeg neuspjeha i ponovnih batina. Batine ne govore niπta osim toga da nisu vrijedna, da je u redu tuÊi druge ljude i da je nasilje prihvatljivo. Kaænjavajte dijete uskraÊivanjem privilegija ili nekih stvari koje voli. Kad uskratite neko zadovoljstvo (npr. TV ili izlazak), svakako objasnite zaπto ste to uËinili i πto treba uËiniti kako bi sljedeÊi put izbjeglo kaznu. Kazna mora biti primjerena i vremenski ograniËena. Pretjerano velika kazna izaziva osjeÊaj nepravde i bunta.

Kritizirajte samo ponaπanje djeteta, a ne njegovu osobnost. Hvaliti moæemo i ponaπanje i osobnost (Krasno crtaπ. Ti si pametno dijete.). No, kad kritiziramo, nikad ne smijemo kritizirati osobnost djeteta (Ti si lijen. Nisi sposoban.), jer to πkodi djetetovu samopoπtovanju i daje mu osjeÊaj odbaËenosti i neprihvaÊanja. Kritizirati se smije ponaπanje (Pogrijeπio si, pokuπaj ponovno. Nisi se dovoljno potrudio.), jer moæe mijenjati ponaπanje i utjecati na njega, a na osobnost ne.

Pomozite djetetu u uËenju.

Uvijek nagraujte i pohvaljujte pozitivno ponaπanje. Pohvale su uËinkovitije od kazni. One daju djetetu smjernice kako se treba ponaπati, πto je dobro, i jaËaju osjeÊaj samopoπtovanja i vlastite kompetentnosti.

66 Va©e zdraVlje #45

rite svakodnevno uËenje s djetetom, postavite jasne i ostvari­ ve ciljeve, pomozite djetetu u izradi plana uËenja, pouËite ga kako se uËinkovito uËi, potaknite ga da napravi plan, da vadi biljeπke, postavlja pitanja, ponavlja lekcije, uËi sa smislom.

Uhvatiti se u koπtac sa stresom zbog loπe ocjene Jedan od pozitivnih naËina suoËavanja sa stresom je uËenje s namjerom da se popravi ocjena. Dijete tada ima osjeÊaj kontrole u postizanju æeljenog cilja. Kad ispravi ocje­ nu, stjeËe osjeÊaj sigurnosti i kompetenciju. No, neka djeca ne reagiraju tako. Problemi se javljaju kad pasivno prihvaÊa situaciju, ne trudeÊi se iπta uËiniti, negira loπu ocjenu nastojeÊi je zaboraviti i pobjeÊi u svijet maπte ili laæe roditeljima o svom uspjehu.

Ako dijete ne reagira na loπu ocjenu, takvo ponaπanje moæe biti znak nauËene bespomoÊnosti, odnosno vjerovanja da, πto god uËinilo, neÊe niπta uspjeti postiÊi ili promijeniti.

Pripisuje neuspjehe manjku svojih sposobnosti, a eventualne uspjehe sreÊi ili Ëimbenicima koji su izvan njegovih mogu­ Ênosti. Takva je situacija vrlo ozbiljna i snaæno utjeËe na samopoπtovanje i osjeÊaj kompetencije djeteta te je nuæno pomoÊi mu da promijeni svoja vjerovanja.

Roditelji mogu pruæiti pomoÊ na nekoliko naËina. Jedna od metoda je davanje djeci povratnih informacija tako da im se dopusti vjerovanje kako njihovi neuspjesi nisu poslje­ dica nedostatka sposobnosti ili nekih vanjskih okolnosti nad kojima nemaju kontrolu, nego da su posljedica kontrolabilnih uzroka (npr. nedovoljno zauzimanje, premali stupanj nauËe­ nosti gradiva). Bitno je i pohvaljivati uspjehe, jer dijete koje promatra svijet kroz prizmu vlastitih neuspjeha teæi tome da uspjehe previdi, umanjuje ili pripisuje uzrocima na koje ne moæe utjecati. Vaæno je imati na umu da za uklanjanje nauËene bespomoÊnosti nije dovoljno samo stvoriti situaciju u kojoj Êe dijete sigurno uspjeti, jer bespomoÊna djeca i ona kojima je pruæen niz lako ostvarivih uspjeha osjeÊaju se jednako bespo­ moÊno kao i prije. Prelagani zadaci i prelagano ostvariv uspjeh ostavljaju ih bez kontrole, baπ kao i neuspjeh ili kazna. Stoga trebaju nauËiti da postoji snaæna povezanost izmeu njiho­ va ponaπanja i posljedica kako bi razvili osjeÊaj kontrole nad dogaajima u njihovoj okolini.

S druge strane, laganje i izbjegavanje prihvaÊanja loπe ocje­ ne vrlo su Ëesti u djece koja strahuju od roditeljske reakcije.

Naime, reakcije roditelja snaæno utjeËu na naËin kako Êe se dijete odnositi prema daljnjem radu i πto Êe uËiniti kako bi popravilo πkolski uspjeh. Ponaπa li se dijete tako, roditelji tre­ baju preispitati svoje stavove i reakcije na loπu ocjenu, kao i oËekivanja koja imaju od njega. Naime, djetetu je potrebna ozbiljna pomoÊ kako bi se ponovno osjetilo sigurno, steklo povjerenje u roditelje da ga prihvaÊaju takvo kakvo jest te u svoje sposobnosti i moguÊnosti.

68 Kad blagdani donesu tugu Ozren Podnar, prof., robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Vjerski obiËaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, Ëestitanja i darivanja, no dio populacije ne osjeÊa nikakvu radost Prosinac, zbog blagdana i manjka svjetlosti, donosi stresne podraæaje koji osjetljivim ljudima pogorπavaju stanje i pretvaraju blago do umjereno neraspoloæenje u ozbiljnu depresiju, koja zahtijeva lijeËniËku intervenciju.

Vjerski obiËaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvez­

68 Va©e zdraVlje #45

na radovanja, Ëestitanja i darivanja, no dio populacije ne osjeÊa nikakvu radost, naprotiv upada u depresiju koju popularno moæemo nazvati bla­ gdanskom.

Bilo da im smeta nametanje sla­ vljeniËkog raspoloæenja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu

(nametnutu) radost, ili su jednosta­ vno osjetljivi na prosinaËki mrak, oblake i bljuzgu, mnogi ljudi upa­ daju u depresiju, koja moæe biti toliko teπka da zahtijeva lijeËniËku pomoÊ.

Uz to, oni koji veÊ imaju depresiju, mogu doæivjeti pogorπanje zdravstve­ nog stanja.

ProsinaËko umjetno svjetlucanje i uæurbanost koja vlada ranjivijima mogu odgoditi depresiju do sijeËnja, u tom sluËaju govorimo o postblagdan­ skoj depresiji. „Industrija, mediji i religija nameÊu prevelika oËekivanja od bla­ gdana ­ radosti, blaæenstva i idiliËnih obiteljskih odnosa, a πto su oËeki­ vanja i kriteriji viπi, to su moguÊnosti razoËaranja veÊe. ObeÊavaju li vam novinski napisi, pjesme i televizijske emisije predivne blagdane, stvarnost

PSIHOlOGIja

pu rijeË osjeÊaju se dodatno prikraÊe­ nima u doba godine kad su ljubav i bliskost propisani kao druπtvena obveza. Ono u πto se prosjeËni graani lako uklapaju, osjetljivim lju­ dima moæe biti prava tortura.

Ljetni odmor takoer donosi rizik jer mnogi imaju previπe slobodnog vremena, a premalo bliskih ljudi ili novca kako bi to vrijeme ugodno ispunili. No, to je razdoblje dugih dana i lijepog vremena, koji djeluju antidepresivno i neutraliziraju razoËa­ ranje zbog nemoguÊnosti uæivanja u ljetovanju.

Obrnuto, prosinac je, poËevπi od Svetog Nikole, pa preko Badnjaka i BoæiÊa do Nove godine, mraËan mje­ sec, a nedostatak svjetla dokazan je bioloπki Ëimbenik rizika za depresiju.

Sezonska (ili zimska) depresija od ranih je osamdesetih godina proπlog stoljeÊa priznata kao legitiman oblik depresivna poremeÊaja, a jedno od sredstava kojim se lijeËi je fototera­ pija, tretman specijalnim lampama s jakim bijelim svjetlom.

vas moæe udariti posred lica”, tvrdi psihijatar Holger Jakobs iz Instituta za afektivne poremeÊaje u Bremenu.

Bauk slobodnog vremena Kao πto je nedjelja najopasniji dan za osobe sklone depresiji, tako je pro­ sinac najmuËniji mjesec. „Od malena sam prosinac doæi­ vljavala kao dugu, mraËnu nedjelju, koja je inaËe moj najgori dan u tjed­ nu”, kaæe Kristina (34) iz Varaædina, jedna od mnogih koji trpe od bla­ gdansko­sezonske depresije.

U skladu s analogijom koja se moæe povuÊi izmeu boæiÊnih blagda­ na i nedjelje, blagdani donose viπak slobodnog vremena, koje mnogi ne mogu ili nemaju Ëime kvalitetno ispu­ niti. VeÊini slobodno vrijeme pruæa zadovoljstvo, no oni koji su sami i nemaju s kime razmijeniti dar ili lije­

Nekoliko praktiËnih savjeta za noπenje s blagdanskom depresijom Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje. Ne pokuπavajte proæi­ vjeti najbolje blagdane u povijesti.

Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savrπen BoæiÊ, jer biste se mogli razoËarati kad stvarnost ne uspije oponaπati reklame.

Napravite popis najvaænijih akti­ vnosti i odredite prioritete. Ne troπite previπe vremena za pripre­ mu samo jednog dana.

Osigurajte dovoljnu koliËinu odmora i rekreacije.

Pruæite podrπku i razumijevanje onima koji su izgubili voljene oso­ be i onima koji su ozbiljno bole­ sni. Svi oni imaju posebne potrebe tijekom blagdana, jer ih mogu muËiti misli na ono πto im donosi buduÊnost.

Opasnost od samoÊe i mraka Depresija koja se javlja ili doseæe vrhunac u prosincu ima barem dvije moguÊe i meusobno nepovezane skupine uzroka. Jedna obuhvaÊa samoÊu, nedostatak ljubavi ili nemoguÊnost kvalitetna druæenja. U tom sluËaju govorimo o blagdanskoj depresiji, iako taj izraz nije sluæbena psihijatrijska dijagnoza.

Druga skupina uzroka ukljuËuje manjak dnevnog svjetla od studenoga do veljaËe, najtamnijeg razdoblja godine.

To se stanje u psihijatriji zove sezonski afektivni poremeÊaj ili, jednostavnije, zimska depresija.

Na istu osobu mogu djelovati obje vrste uzroka, a depresiji mogu pridonijeti i neki specifiËni uzroci: Prejedanje, konzumiranje viπe alkohola nego inaËe i premalo odmaranja.

Ekonomski stresori, ponajprije nedostatak novca ili nerazumno troπenje. Mudro je procijeniti koliko moæete potroπiti i dræati se te odluke.

Nedavni gubitak drage osobe, zbog smrti, razvoda, raskida ili selidbe. Najbolnije se osjeÊa u vrijeme blagdanskih okupljanja, kad nas na njega/nju podsjeÊa prazno mjesto za stolom.

SjeÊanje na boæiÊne blagdane provedene u veselju. Lijepa sjeÊanja i pomiπljanje na neπto lijepo kod osoba sklonih depresiji nema olakπavajuÊi uËinak, nego moæe Ëak pogorπati depresiju.

#45 Va©e zdraVlje 69

PSIHOlOGIja

Kako razlikovati blagdansku od zimske depresije?

Ako se javlja samo u vrijeme blagdana ili praznika, dakle kad nema uobiËajenog radnog ritma i pogoeni ste viπkom slobodnog vremena i ne znate kako biste ga potroπili, vjerojatno je rijeË o blagdanskoj depresiji. Mogli bismo je slobodno nazvati i „depresijom slobodnog vremena”. Provjerite pada li vam raspoloæenje i nedjeljom, za dræavne praznike i tijekom godiπnjih odmora.

Ako je odgovor potvrdan, nema vam druge nego naÊi sebi zanimaciju (dodatni posao, hobi, uËenje novih vjeπtina) kojom Êete popuniti viπak slobodnog vremena.

Ako vas depresija inaËe ne zahvaÊa u vrijeme odmora i blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se raspoloæenje podiæe kako se pribliæava proljeÊe, kod vas je posrijedi sezonski afektivni poremeÊaj, to jest zimska depresija. Moæe se lijeËiti pojaËanom izlaganju svjetlu, antidepresivima, jaËom tjelesnom aktivnoπÊu ili kombinacijom svega navedenoga.

PriskoËite u pomoÊ onima koji se brinu o nekome. U ovo su doba godine pod poveÊanim pritiskom.

Imate li poremeÊaj prehrane ili problem s ovisnoπÊu o alkoholu ili drogi, ne zaboravite da je ovo razdoblje godine za vas posebno opasno. Alkohol diæe raspoloæenje samo nakratko, a dugoroËno

70 Va©e zdraVlje #45

pogorπava depresiju.

Zaobiite zabave s mnogo hrane i alkohola ili ih napu­ stite prije ako osjetite kako niste dovoljno snaæni oduprijeti se kuπnji.

Ako ste sami ili u ljubavnoj vezi koja vas ne usreÊuje, kontaktirajte sa πto viπe ljudi. Obnovite izgu­ bljena poznanstva. Poznajete li nekoga u sliËnoj situaciji, udruæite se s njime i krenite zajedno u pohode.

S obzirom na to da manjak svjetla izravno pogoduje nastanku ili jaËanju depresije, budite se u zoru, dræite prostorije dobro osvijetljenima, dignite rolete i raz­ grnite zavjese.

Svjetlom do boljeg raspoloæenja Depresiju pospjeπuje manjak dne­ vnog svjetla u studenome i prosin­ cu, a tama je najveÊa upravo u jeku blagdanske sezone. Kod veÊine ljudi zimski pad raspoloæenja i energije je blag, no kod otprilike pet do 10 posto njih kraÊi i tmurniji dani izazivaju simptome umjerene do teæe depresije.

Sluæbeni je medicinski naziv za tu boljku sezonski afektivni poremeÊaj, Ëija se engleska kratica SAD (Seasonal Affective Disorder) podudara s rijeËi „tuæan”.

U kasnu jesen ljudi koji trpe od sezonske depresije postaju potiπteniji, iscrpljeniji i povlaËe se iz druπtvenih kontakata. Pada im libido i opÊa æivotna motivacija. Manje su uËinko­ viti na poslu i æale se da im je opa­ la kvaliteta æivota. Potreba za snom raste i za Ëetiri sata dnevno, a pospanost prati poveÊana æudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolaËima i Ëokoladom.

Iako uzrok ili uzroci sezon­ skog afektivnog poremeÊaja nije precizn¿o utvren, zna se da ima

veze sa svjetlom i tjelesnim bioloπkim satom. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz oËni æivac do dijela hipotalamusa zvanog suprahijazmatska jezgra (SCN), regu­ lira ritam proizvodnje dvaju moæda­ nih hormona serotonina i melatoni­ na. Izloæenost oËiju svjetlu aktivira neurone u SCN­u, a tami smanjuje njihovu aktiv­ nost. O stupnju aktiv­ nosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utjeËu na naπu bud­ nost, aktivnost i raspoloæenje.

• Po svjetlu mozak luËi viπe sero­ tonina, hormona i neurotransmi­ tera koji donose osjeÊaj spokoja i zaπtiÊenosti.

• Po mraku epifiza proizvodi viπe melatonina, hormona pospano­ sti, a moæda, kod osoba s predi­ spozicijom, i hormona depresije.

I sezonska se depresija moæe lijeËiti antidepresivima, no s obzi­ rom na to da je taj konkretan oblik depresije povezan s manjkom svjetla, moæe se tretirati i jakim svjetlom.

UËinak koriπtenja jakog svjetla otkri­ ven je prije mnogo godina u Danskoj, no ameriËki su ga psihijatri uveli u πiroku uporabu osamdesetih.

Izlaganje oËiju svjetlu iz poseb­ nih lampi (od 2500 do 10.000 luksa), najbolje rano ujutro, nadoknauje prirodni manjak svjetla tijekom kasne jeseni i zime te normalizira moæda­ nu kemiju koja se nalazi u pozadi­ ni depresivna poremeÊaja. Lampa ili πljemova za fototerapiju u hrvatskim trgovinama nema, ali se mogu kupiti u zemljama Europske unije (i naru­ dæbom preko Interneta).

Iako su nuspojave od koriπtenja lampe za fototerapiju neznatne i rijetke, struËnjaci tvrde da tretman valja provoditi samo prema psihija­ trijskoj preporuci.

Pobijedite depresiju

71 Irena Matek, dr. med.

U 21. stoljeÊu, nazvanom „stoljeÊem uma i duπe”, anksi­ oznost i depresija joπ predstavljaju velik problem. U me­ dicinskom smislu depresija oznaËava razliËite bolesti koje se oËituju pojavom depresivnih epizoda. Prema danaπnjim shvaÊanjima posljedica je neravnoteæe æivËanih prijenosnika odgovornih za prijenos informacija u mozgu.

Suvremeni Ëovjek izloæen svakodnevnim brigama i stre­ su sve viπe postaje umoran, tjeskoban i depresivan. Depre­ sija se moæe javiti u bilo kojoj æivotnoj dobi, ali najËeπÊe u srednjim godinama.VeÊina ljudi tijekom æivota kratkotrajno se susretne s manjim brojem blagih simptoma. Tako istraæi­ vanja pokazuju da svaka peta æena i svaki deseti muπkarac tijekom æivota doæive barem jednu ozbiljnu depresivnu epi­ zodu koja uzrokuje patnju, braËne, obiteljske, profesionalne i socijalne tegobe. Ona smanjuje radost æivljenja, naruπava radnu sposobnost i sposobnost komunikacije meu ljudima.

Naæalost, osobe koje od nje pate vrlo Ëesto je ne prepoznaju kao bolest, pa ni njihova najbliæa okolina, zbog Ëega ne traæe medicinsku pomoÊ.

Kako prepoznati depresiju?

Simptomi su najËeπÊe tuæno raspoloæenje, gubitak intere­ sa i zadovoljstva u uobiËajenim aktivnostima, smanjenje ili gubitak energije, poremeÊaj apetita i sna, osjeÊaj bezvrijedno­ sti i bezrazloæne krivnje, smanjena koncentracija i pamÊenje, ideja o nestanku smisla æivota i samoubojstvu. Depresivna osoba ne osjeÊa simpatiju, ljubav, rijeËi potpore i ohrabrenja.

OsjeÊa se usamljeno, sve izgleda crno i besmisleno, niπta je ne moæe razveseliti ili ohrabriti, sve joj se Ëini teπko, teπko se koncentrira, a posebice donosi neke odluke.

za poboljπanje raspoloæenja, otklanjanje æivËane napetosti i nesanice, a danas u visokorazvijenim zemljama Europe i kao pomoÊno sredstvo u borbi protiv depresije. Tako se, primjerice, u NjemaËkoj lijekovi s ekstraktom gospine trave ubrajaju meu najpropisivanije od sluæbene medicine. Anti­ depresivni uËinak ekstrakta gospine trave dokazan je brojnim kliniËkim ispitivanjima.

U Hrvatskoj se ekstrakt gospine trave moæe naÊi u obliku biljnog lijeka pod nazivom Aktivin-H. Osnovnu djelatnu tvar Aktivin-H kapsula Ëini standardizirani ekstrakt zele­ ni gospine trave, odnosno njezin glavni sastojak hipericin koji utjeËe na djelovanje srediπnjeg i vegetativnog æivËanog sustava. Aktivin-H primjenjuje se za poboljπanje raspo­ loæenja kod blagih i umjereno teπkih depresivnih stanja, psihovegetativnih smetnji i simptoma kao πto su nemir, tje­ skoba i razdraæljivost. Aktivin-H poboljπava raspoloæenje, otklanjajuÊi potiπtenost, tugu, melankoliju, tjeskobu, ner­ vozu, razdraæljivost, maloduπnost i bezvoljnost, nesanicu, Ëeste krize plaËa, umor te poremeÊaj apetita koji se javlja uz depresiju.

UËinak Aktivina-H vidljiv je veÊ nakon dva tjedna pri­ mjene, ali preporuËuje se da terapija traje najmanje Ëetiri do πest tjedana. Aktivin-H moæe se primjenjivati neograniËeno dugo i dobro se podnosi, zbog Ëega se moæe koristiti kao lijek prvog izbora u lijeËenju blagih i umjereno teπkih depresija.

Za sretniji æivot Aktivin-H!

Priroda u borbi protiv depresije Depresija se moæe lijeËiti primjenom razliËitih psihotera­ pijskih tehnika, psihoedukacijom bolesnika i njihovih obi­ telji, a svakako primjenom lijekova. Postoje brojni lijekovi za lijeËenje depresije, a sve popularniji su biljni lijekovi kao πto je gospina trava. Ekstrakt gospine trave veÊ se stoljeÊi­ ma koristi u narodnoj medicini mnogih europskih zemalja

Besplatni info-telefon: 0800-20-30-40

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

www.belupo.hr

#45 Va©e zdraVlje 71

72 ZakoËen vrat πto moæe biti razlog?

Sonja MilanoviÊ, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, OpÊa bolnica Karlovac

Meu brojnim Ëimbenicima, daleko najËeπÊi uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kraljeænice S obzirom na smjeπtaj organa, uz to πto je u funkciji gutanja, disanja i govora, vrat nosi glavu i povezuje je s trupom te omoguÊuje njezino pokre­ tanje. Kroz otvor u vratnoj kraljeænici prolazi vratni dio kraljeæniËne moæ­ dine s pripadajuÊim æivcima. Kroz vrat, nadalje, prolazi donji dio ædrije­ la, koji se nastavlja u jednjak, grkljan, koji se pak nastavlja u duπnik, a tu su smjeπteni i æilno­æivËani snopovi, limfne æile i limfni Ëvorovi. U predje­ lu vrata se nalaze i neke ælijezde s unutarnjim luËenjem (πtitnjaËa i para­ tireoidne ælijezde). Valja spomenuti i funkciju vrata u izraæavanju raspo­ loæenja i karaktera.

72 Va©e zdraVlje #45

Bolovi u predjelu vratne kraljeæ­ nice mogu se πiriti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili pred­ njoj stijenci prsnog koπa, a popraÊe­ ni su ukoËenoπÊu vrata i ograniËe­ nim pokretima vratne kraljeænice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kraljeænice (syndroma cervicale).

Ako se bolovi iz vrata πire i u jednu stranu glave, mogu se javiti pore­ meÊaji vida, πum ili zujanje u uπima, smetnje ravnoteæe, vrtoglavica, muË­ nina i povraÊanje. U tom sluËaju rijeË je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom (syndroma cervicocephale). Bolovi se mogu πiriti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju,

mogu se javiti trnci u prstima i duæ ruke, smanjena ili poveÊana osjetlji­ vost koæe i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu (syndroma cervicobrachiale). Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u æena starijih od 30 godina i muπkaraca starijih od 40 godina.

Uzroci bolova nisu samo lokalnog karaktera Bolest ili poremeÊaj svake od navedenih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova u vratu. Mogu ih, meutim, uzrokovati i bolesti udalje­ nih organa (guπteraËe, æuËnjaka, srca i koronarnih krvnih æila, pluÊa, sredogrua, glave). Uzroci mogu biti bolesti æivaca (meningitis, neuritisi, radikulopatije, mijelopatije) i tumori.

Od ostalih uzroËnih Ëimbenika valja spomenuti bolesti koπtano­miπiÊnog sustava, degenerativne promjene vrat­ ne kraljeænice, sindrome prenapre­ zanja, fibromialgiju, upalne reuma­ tske bolesti, loπe dræanje itd.

Iako sve moguÊe uzroËne Ëim­ benike treba imati na umu, ipak

reUMaTOlOGIja

su degenerativne promjene vratne kraljeænice daleko najËeπÊi uzrok bolova u vratu. Naslijee, sloæena graa i velika pokretljivost vratne kraljeænice, uz optereÊenost teæinom glave s jedne i suvremenim naËinom æivota s druge strane, razlozi su za nastanak degenerativnih promjena na vratnoj kraljeænici. Ulogu imaju i svakodnevne mikrotraume, do kojih dovodi sjedeÊi rad s glavom u prisilnom poloæaju (npr. rad za raËunalom, πivaÊim strojem i sl.), voænja automobilom, viπesatno gledanje televizora i neki hobiji. Neprilagoena visina radne povrπine i stolca na radnome mjestu pridonose poveÊanom naprezanju vratne kraljeænice, kao i nekvalitetan noÊni odmor na previsokom ili preniskom jastuku i spavanje na trbuhu. Sve ËeπÊi uzrok degenerativnih promjena vratne kraljeænice su traume glave i vrata u prometnim nezgodama.

Vaæno je precizno opisati bol Dijagnoza bolnog sindroma vratne kraljeænice postavlja se tek poslije dobro uzete anamneze, kliniËkog pregleda i rendgenoloπke obrade vratne kraljeænice (AP-anteroposteriorne, LL-laterolateralne, polukose i funkcionalne snimke), a rjee su potrebni CT (kompjutorizirana tomografija), NMR (nuklearna magnetska rezonancija) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih ekstremiteta te laboratorijska obrada.

Vaæne informacije se doznaju od samog bolesnika: gdje, kada i kako su poËeli bolovi, putevi πirenja, je li postojao povod za njihovu pojavu (nagli trzaj, trauma), jesu li bolovi poËeli naglo ili postupno, koji Ëimbenici pojaËavaju ili smanjuju intenzitet bolova, kakva je kvaliteta bolova (tupi ili oπtri - sijevajuÊi), jesu li se prije pojavljivale iste tegoba, postoje li smetnje osjeta (trnci), boluje li od drugih bolesti, naËin na koji obavlja svoj posao (sjedeÊi, stojeÊi, druga dodatna optereÊenja).

74 Va©e zdraVlje #45

KliniËki pregled obuhvaÊa inspekciju (gledanje), palpaciju (pipanje), ispitivanje opsega pokreta vratne kraljeænice, osjeta, refleksa i miπiÊne snage. Inspekcijom se utvrdi stanje koæe, postojanje oteklina, asimetrije u visini ramena, lopatica i stanje fizioloπke zakrivljenosti vratne kraljeænice (lordoza). Gledano sa strane, vratna kraljeænica normalno je udubljena prema naprijed. Meutim, u sluËaju bolnog vratnog sindroma, ona se izravnava, dok se rjee izboËuje prema natrag (kifoziranje).

Dodirom uz lagani pritisak opipavamo trnaste nastavke i miπiÊe uz vratnu kraljeænicu. Bol i napetost miπiÊa (pojaËan miπiÊni tonus), a katkad i prisustvo bolnih „kvræica” (miogeloze) u miπiÊima upuÊuju na dijagnozu.

Pokretljivost vratne kraljeænice ispituje se aktivno i pasivno u svim smjerovima: pokretanje vratom naprijed (inklinacija), natrag (reklinacija), na stranu (laterofleksija), okretanje oko osi (rotacija). U cervikalnom sindromu najprije su ograniËeni pokreti u stranu i oko osi, premda sve kretnje mogu biti ograniËene.

Kada se procjenjuje rendgenogram, vaæno je znati da mogu biti vidljive rendgenske promjene bez ikakvih kliniËkih smetnji, odnosno da je potpuno uredan rendgenski nalaz kod izraæenoga kliniËkog sindroma.

RazliËiti terapijski pristupi Pristup lijeËenju vratnoga bolnog sindroma razlikuje se u akutnoj i kroniËnoj fazi. U akutnoj fazi, kad su bolovi intenzivni, a vratna kraljeænica ukoËena, cilj lijeËenja je smanjenje bolova i popuπtanje miπiÊnog spazma, odnosno prekinuti zaËarani krug bol - spazam - bol. To postiæemo primjenom analgetika i/ili nesteroidnih protuupalnih lijekova u punoj dozi i kortikosteroida koji djeluju na bolnu i upalnu komponentu procesa, a miotonoliticima i sedativima djelujemo na popuπtanje miπiÊnog spazma. Tijekom te faze potrebno

je mirovanje vratne kraljeænice u mekom ovratniku (Schantzov ovratnik) tijekom dana i noÊi, a poslije samo tijekom noÊi dok traju simptomi. Lokalno, na koæu iznad miπiÊa koji se nalaze uz vratnu kraljeænicu, primjenjuje se masaæa ledom (kriomasaæa).

U kroniËnoj fazi, kad se smanji intenzitet bolova, a kraljeænica postane pokretljivija, primjenjuju se analgetici ili nesteroidni protuupalni lijekovi prema potrebi. Za popuπtanje bolova i spazma primjenjujemo toplinske procedure, masaæu, elektroterapiju i trakciju (istezanje).

Toplinske procedure su u obliku toplih obloga, toplih kupki, tuπiranja, infracrvene svjetiljke, terapijskog ultrazvuka.

Sve navedene procedure (toplinske, elektro i masaæa) sluæe kao uvod u kineziterapiju (terapija pokretom, medicinska gimnastika). Vjeæbe istezanja, izometriËke vjeæbe za snaæenje miπiÊa, rasteretne vjeæbe i vjeæbe posture (dræanja) provode se pod nadzorom fizioterapeuta. Bitno je istaknuti vaænost medicinske gimnastike u ponovnom vraÊanju i/ili odræavanju funkcije vratne kraljeænice.

LijeËenje bolnog sindroma vratne kraljeænice moæe se uspjeπno provesti i metodama kiropraktike, ali samo u rukama dobrih struËnjaka.

Operativno lijeËenje bolnog sindroma vratne kraljeænice rijetko je potrebno. Edukacija je vaæna u prevenciji bolova u vratu. Zaπtitnim poloæajima i pokretima pri radu, usklaivanjem visine radne povrπine i stolca, koriπtenjem valjkastog jastuka, spavanjem na boku ili leima, izbjegavanjem dulje voænje automobilom i drugim postupcima smanjuje se stres na vratnu kraljeænicu. Svakodnevno 20-minutno vjeæbanje odræat Êe miπiÊe vratne kraljeænice dovoljno snaænima kako bi saËuvali funkciju i ublaæili brojne traume kojima je vratna kraljeænica svakodnevno izloæena.

76

Vjeæbajmo zajedno

sloæenije vjeæbe s velikom loptom mr. sc. Mario KasoviÊ, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu, Tatjana antoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

U proπlom broju govorili smo o osnovnim naËelima rada s velikom loptom te opisali i prikazali neke osnovne i jednostavnije vjeæbe s tim rekvizitom. Ovaj put opisane su

sloæenije i teæe vjeæbe koje zahtijevaju angaæman viπe miπiÊa i viπe snage te bolju koordinaciju i ravnoteæu.

Ovaj sklop vjeæbi radi se nakon πto se u potpunosti svladaju jednostav-

nije vjeæbe. Na treba vjeæbati manjim amplitudama, dok se ne usvoji pokret i stekne odreena sigurnost. Svaka pojava boli znak je da neπto ne radimo kako treba.

Vjeæba broj 1 PoËetni poloæaj:

Sjesti na sredinu lopte, lea ravna, koljena postaviti u ravnini gleænjeva, stopala paralelno postavljena na tlo, malo πire od πirine kukova. UvuÊi trbuh. Ruke opruæiti u uzruËenju.

Opis vjeæbe:

Udahnuti te aktivno povlaËiti laktove uz tijelo prema dolje, privlaËeÊi lopatice jednu prema drugoj, kontrahirati miπiÊe lea i izvesti izdah u krajnjoj poziciji. Kroz udah i relaksaciju vratiti se u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 2 PoËetni poloæaj:

Sjesti na sredinu lopte, noge opruæiti u prednoæenju, stopala paralelna i Ëvrsto postavljena na tlo. Koljena Ëvrsto stisnuti jedno uz drugo. Lea ravna i ruke u uzruËenju.

Opis vjeæbe:

Udahnuti te izdahom iz poËetnog poloæaja pretkloniti trup, ruke dovesti do predruËenja i aktivno ih vuÊi naprijed. Lea cijelo vrijeme dræati ravnima, a koljena opruæenima.

Radi boljeg odræavanja ravnoteæe, kukove potisnuti na loptu, a stopala u tlo.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

76 Va©e zdraVlje #45

SPOrT I reKreaCIja

Vjeæba broj 3 PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte, lea ravna, a koljena postaviti u poziciju iznad gleænjeva. Stopala postaviti Ëvrsto na tlu, πire od πirine bokova. Ruke opruæiti u odruËenju.

Opis vjeæbe: Iz poËetnog poloæaja udahom izvoditi otklon tijela u jednu stranu, pri Ëemu dlanom ispred stopala treba dotaknuti tlo. Kontrahirati istu stranu trupa dok suprotnu isteæemo, lea dræati ravno, pogled prati gornju ruku. Izdahom se vratiti u poËetni poloæaj. Isto ponoviti u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 4 PoËetni poloæaj: LeÊi tako da se oslonite gornjim dijelom tijela na loptu. Stopala postaviti paralelno na tlo, malo πire od πirine kukova. Koljena postaviti iznad gleænjeva. PodiÊi kukove kako bi bili u ravnini s koljenima i ramenima.

Ruke opruæiti u uzruËenju.

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja napraviti udah te izdahom podignuti gornji dio trupa, kontrahirati miπiÊe trbuha te odvajati lopatice od lopte. Paziti da izmeu brade i prsa ostane prostora i ne gurati glavu na prsa, pogled usmjeriti koso i gore. Ruke cijelo vrijeme dræati u uzruËenju. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba broj 5 PoËetni poloæaj: LeÊi tako da se oslonite gornjim dijelom tijela na loptu. Stopala postaviti paralelno na tlo, malo πire od πirine kukova. Koljena postaviti iznad gleænjeva. PodiÊi kukove kako bi bili u ravnini s koljenima i ramenima. Ruke saviti u laktovima, glavu osloniti na dlanove.

Opis vjeæbe:

U poËetnom poloæaju napraviti udah te izdahom saviti gornji dio lea i kontrahirati miπiÊe trbuha. Jednu ruku opruæati koso i gore preko tijela i istu lopaticu odvojiti od lopte. Paziti da izmeu brade i prsa ostane mjesta, ne gurati glavu na prsa, pogled usmjeriti u stranu i gore. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj. Isto ponoviti u drugu stranu suprotnom rukom.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po osam ponavljanja.

#45 Va©e zdraVlje 77

SPOrT I reKreaCIja

Vjeæba broj 6 PoËetni poloæaj: Sjesti na sredinu lopte. Potisnuti noge naprijed, saviti kukove i koljena te se spustiti u ËuËanj, pri Ëemu kut izmeu natkoljenice i potkoljenice ne smije biti manji od 90 stupnjeva. Leima se Ëvrsto osloniti na loptu. Ruke opruæiti s obje strane lopte u funkciji odræavanja ravnoteæe. Jednu nogu opruæiti ispred tijela malo iznad tla, drugom se osloniti, Ëvrsto postavivπi stopalo na tlo.

Opis vjeæbe: Iz poËetnog poloæaja izvesti udah te izdahom snaæno potiskivati tijelo od noge na koju ste oslonjeni prema natrag i lagano opruæati nogu. Drugu nogu povlaËiti kroz prednoæenje opruæenu za sobom malo iznad tla. Udahom se vraÊati u poËetni poloæaj. Napraviti seriju vjeæbi jednom nogom, pa onda drugom.

Izvoenje vjeæbe: 2-4 serije po osam ponavljanja.

Vjeæba broj 7 PoËetni poloæaj: LeÊi leima na tlo, ramena opruæiti, ruke opruæiti uz tijelo na tlu. Koljena postaviti u ravninu kukova, stopala Ëvrsto na loptu.

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja izvesti udah te izdahom nastaviti podizati zdjelicu i kukove prema gore sve dok tijelo nije u liniji: ramena, kukovi i koljena. »vrsto se osloniti nogama o loptu.

Udahnuti te izdahom postupno vratiti tijelo u poËetni poloæaj, kraljeæak po kraljeæak.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po πest ponavljanja.

Vjeæba broj 8 PoËetni poloæaj: LeÊi na bok tako da je gornji kuk u poziciji iznad donjeg, osloniti se na lakat donje ruke, a gornju postaviti ispred tijela radi odræavanja ravnoteæe. Lea opruæena. Loptu postaviti izmeu gleænjeva. Koljena opruæena.

Opis vjeæbe:

Iz poËetnog poloæaja izvest udah i podignuti loptu opruæenim nogama iznad tla. Udahom se vratiti u poËetni poloæaj. Isto ponoviti na drugom boku.

Izvoenje vjeæbe: 3 serije po 10 ponavljanja.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 78 Va©e zdraVlje #45

79

Kada zglobovi bole Flex-a-min® kompleks preporuËuje se kod osteoartritisa, sportskih ozljeda, starijim osobama i svima koji pojaËano

U zajedniËkom pakiranju krema za zglobove GRATIS!*

optereÊuju zglobove

Za sve informacije i savjete

Sve dok nam omoguÊuju nesmetano kretanje, o svojim zglobovima rijetko razmiπljamo. Tek kad nas bol i ukoËenost prisile na mirovanje, pitamo se kako sebi moæemo pomoÊi. »est uzrok ukoËenosti i bolova u zglobovima je artroza degenerativna bolest zglobova koja najËeπÊe pogaa koljena i kukove. Nastaje kao posljedica prekomjerna i nepravilna optereÊenja zglobova, ali i zbog starenja tkiva i nedovoljne sinteze proteoglikana - tvari nuænih za normalno podmazivanje zglobova. BuduÊi da artroza ili osteoartritis uvijek poËinju oπteÊenjem zglobne hrskavice koja obavija kost, najbitnije je izbjeÊi ili barem ublaæiti njezino propadanje.

radnim danom od 9 do 16

nazovite Natural Wealth savjetovaliπte svakim

Na sreÊu, danas postoje brojne prirodne supstancije koje mogu ublaæiti te tegobe. Natural Wealth® Flex-a-min® kompleks optimalna je kombinacija aktivnih tvari koje sudjeluju u oËuvanju zglobne hrskavice. Sadræi glukozamin i kondroitin sulfat, vitamin C i mangan. Glukozamin sulfat pomaæe izgradnju vezivnog tkiva, a kondroitin sulfat omoguÊuje pravilnu opskrbu hranjivim tvarima. Mangan sudjeluje u formiranju zglobnih struktura, a vitamin C pospjeπuje cijeljenje. Zato Flex-a-min® kompleks znatno smanjuje bolove u zglobovima i poveÊava pokretljivost. PreporuËuje se kod osteoartritisa, sportskih ozljeda, starijim osobama kao i svima koji pojaËano optereÊuju zglobove.

Djelotvorna nadopuna terapiji Flex-a-min® kompleksom je Natural Wealth® Glukozamin sulfat krema s MSM-om.

Ova pomno formulirana kombinacija prirodnih sastojaka u dodiru s koæom ugodno hladi, djelotvorno ublaæava napetost i ukoËenost bolnih zglobova i umor miπiÊa. Natural Wealth® Flex-a-min® kompleks i Glukozamin sulfat krema s MSMom osiguravaju potpunu zaπtitu vaπih zglobova.

sati na tel. 01/6379 400.

*akcija traje do isteka zaliha

Posebne pogodnosti uz Natural Wealth® Karticu 5+ Natural Wealth® linija visokokvalitetnih proizvoda za zdravlje prisutna je veÊ 12 godina na hrvatskom træiπtu i obvezan je Ëlan mnogih hrvatskih kuÊanstava. ZahvaljujuÊi visokoj kvaliteti i djelotvornim formulacijama, Natural Wealth® kontinuirano gradi povjerenje i lojalnost kupaca. U æelji da nagradi vjernost svojih kupaca, Natural Wealth® plasirao je Karticu 5+.

Prilikom kupnje Natural Wealth® proizvoda zatraæite Karticu 5+ u svojoj ljekarni jer - GRATIS proizvod Ëeka na Vas!

Imate moguÊnost odabira jednog od Ëetiri poznata Natural Wealth® proizvoda GRATIS: ABC Plus™ - potpuna kombinacija vitamina i minerala za viπe snage i energije C-500 - 500 mg vitamina C za bolji imunitet i zdravlje Ginkgo Forte™ - za bolju cirkulaciju, pamÊenje i koncentraciju Metabolic Active™ - pomoÊ pri mrπavljenju.

Uz Natural Wealth® Karticu 5+ odaberite kao dar proizvod koji najviπe odgovara vaπim potrebama.

#45 Va©e zdraVlje 79

80 Nordijsko hodanje aktivnost za cijelo tijelo

mr. sc. Mario KasoviÊ, kineziolog, Kinezioloπki fakultet u Zagrebu

Zbog sliËnosti s normalnim hodanjem Ëini se priliËno lako i jednostavno, no nordijsko zahtijeva odreeno vrijeme za uËenje i svladavanje osnovne tehnike 80 Va©e zdraVlje #45

Nordijsko hodanje noviji je oblik tjelesne aktivnosti pogodan u rekreativnim programima svih dobnih kategorija. Za razliku od normalna hodanja, kod kojeg je gornji dio tijela relativno pasivan, nordijsko mnogo viπe aktivira miπiÊe lea, ramena i ruku. To je zapravo hodanje pri kojem se koriste specifiËno dizajnirani πtapovi (Nordic Walking πtapovi - npr. Swix ili PoleAbout). Moæe se provoditi na veÊini

SPOrT I reKreaCIja

terena, a u kombinaciji s prirodom i svjeæim zrakom izuzetno pogoduje naπem zdravlju.

Zbog sliËnosti s normalnim hodom Ëini se priliËno lako i jednostavno za izvoenje, no zahtijeva odreeno vrijeme potrebno za uËenje i svladavanje osnovne tehnike, obvezno pod nadzorom struËnog voditelja. ©to se tiËe sportske opreme, za poËetak su potrebni samo odgovarajuÊi πtapovi.

Na tragu skijaπkog trËanja Povijest i nastanak nordijskog hodanja vezani su uz nordijsko skijaπko trËanje, zbog velike sliËnost u izvedbi pokreta. Nordijski skijaπi godinama su ga provodili u svojim ljetnim treninzima kao pogodan oblik koji vjerno simulira i nadopunjuje skijaπko trËanje kad nema snijega.

Povijest nordijskog hodanja seæe do 1930. godine, a i dalje. Prva prezentacija nordijskog hodanja kao novog sporta bila je u Finskoj 1997. godine. Otad do danas broj poklonika te

Kako pravilno odabrati πtapove Pri odabiru se treba koristiti formulom za izraËunavanje visine πtapa koja glasi: vaπa visina x 0,7 = odgovarajuÊa visina πtapa

82 Va©e zdraVlje #45

aktivnosti narastao je na viπe od 30 milijuna samo u Europi.

Svi pozitivni uËinci Zbog svojih karakteristika, nordijsko hodanje pogodno je za razvoj snage i izdræljivosti, osobito gornjeg dijela tijela, djelujuÊi tako na pravilno dræanje i posturu. UkljuËivanjem velikog broja miπiÊa zbog uporabe πtapova, troπi se i veÊa koliËina energije (od 400 do 450 Kcal po satu aktivnosti), za razliku od normalna hoda pri kojem se troπi od 250 do 300 Kcal.

Neka istraæivanja pokazuju da je energetska potroπnja pri srednjoj brzini veÊa za 20 posto od normalna hoda iste brzine, a ako se brzina nordijskog hoda poveÊa, uz primjenu pravilne tehnike, moæe se potroπiti i 45 posto Kcal viπe. Aktivacija srËanoæilnog sustava je veÊa, pa se i srËana frekvencija poveÊa za 10 do 15 posto.

Ta Ëinjenica osobito je vaæna za pretile osobe koje bi tako mogle regulirati viπak kilograma.

Osim na funkcionalne sposobnosti, nordijsko hodanje pozitivno djeluje i na sustav za kretanje.

Uporabom πtapova pri hodu i aktivnim sudjelovanjem ruku i ramena smanjuje se optereÊenje na donje ekstremitete, posebice zglobove koljena, kuka i kraljeænice. Ta karakteristika vaæna je osobama koje imaju

probleme sa zglobovima donjih ekstremiteta (razliËite ozljede, nakon operativnih zahvata, itd), jer omoguÊuje viπe kretanja sa smanjenjem bolova i rizika od ozljeivanja.

Starijim osobama upotreba πtapova omoguÊuje veÊu stabilnost jer se poveÊava povrπina oslonca vaæna za odræanje ravnoteæe pri hodu, a samim time smanjuje se rizik od padova, koji su potencijalno opasni za nastanak prijeloma.

Izravni pozitivni uËinci nordijskog hodanja do 45 posto bolji uËinak od hodanja istom brzinom bez πtapova aktivno ukljuËuje 90 posto miπiÊa tijela poveÊava kalorijsku potroπnju 20 do 45 posto umanjuje optereÊenje zglobova nogu i slabinskog dijela kraljeænice za 30 posto pogodno za sve dobne skupine, Ëak i one koje se ne kreÊu dovoljno zbog teæine, bolnih zglobova ili problema s ravnoteæom na siguran naËin poveÊava razinu srËanoæilne i pluÊne kondicije i zdravlja pozitivno utjeËe na motivaciju i podnoπenje stresa pozitivno djeluje na pravilno dræanje i posturu

84

Afte

nepredvidive i neugodne Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

A

Afte su bolest mlae populacije,

Izgled i smjeπtaj karakteristiËni

pojavljuju se najËeπÊe od 10. do

Aftozne promjene javljaju se samo na oralnoj sluznici kao okrugle, jasno ograniËene bolne ulceracije plitkog, nekrotiËnog, æuÊkastog dna i blago uzdignutih crvenih rubova. U pravilu se uvijek pojavljuju na tzv. nefunkcionalnoj sluznici (sluznica obraza, jezik, podjeziËni prostor), a na mastikatornoj ili funkcionalnoj sluznici (zubno meso, tvrdo nepce) javljaju pojedinaËne (solitarne) afte koje ne ubrajamo u autoimuni poremeÊaj.

19. godine, s tendencijom ponavljanja tijekom æivota Mnogi su osjetili neugodu koju sa sobom nose afte, jedna od najËeπÊih bolesti oralne sluznice koju nazivamo joπ recidivirajuÊe (koje se ponavljaju) oralne ulceracije, odnosno recidivirajuÊi aftozni stomatitis.

Od tog poremeÊaja pati velik broj ljudi diljem svijeta, Ëemu svjedoËi velika pojavnost u opÊoj populaciji od 10 do 25 posto. Samo u Europi 17 posto puËanstva boluje od aftoznih ulceracija. Bolest je ËeπÊa meu ljudima viπeg socio-ekonomskog statusa, kod æena i osoba koje su pojaËano izloæene stresu, a katkad je posrijedi obiteljska predispozicija. »udno, ali iznimno je rijetka u puπaËa.

Afte su opÊenito bolest mlae populacije, najËeπÊe se javljaju u dobi od 10. do 19. godina, ali s tendencijom ponavljanja tijekom æivota.

Takva priroda bolesti, kao i nepredvidiv poËetak i intenzitet, Ëine afte vrlo 84 Va©e zdraVlje #45

neugodnom, Ëesto teπko snoπljivom boleπÊu.

Pravi uzrok njihova nastanka je nepoznat, meutim, postoje neki predisponirajuÊi Ëinitelji, u koje svrstavamo: • anemiju zbog nedostatka æeljeza, folata i vitamina B skupine • neutropeniju (smanjenje broja neutrofilnih leukocita u krvi) • lokalnu traumu • alergijska stanja • emocionalni stres • fiziËku iscrpljenost • usporen protok u krvnim æilama epitela • metaboliËke poremeÊaje • hormonalne poremeÊaje te • kroniËne bolesti koje dovode do imunodeficijencije, tj. slabljenja funkcije imunoloπkog sustava.

Solitarne afte predstavljaju pojedinaËni prekid kontinuiteta epitela oralne sluznice, a najËeπÊe nastaju zbog njezine ozljede. RijeË je o okruglim, neπto udubljenim promjenama, sa æuËkastim dnom i crvenim rubom. PopriliËno su bolne te izazivaju oteklinu i bol regionalnih limfnih Ëvorova. Prije pojave solitarne afte javljaju se simptomi poput svrbeæa ili peËenja sluznice, a u neposrednoj okolini razvija se reaktivna upalna reakcija. Solitarne afte za nekoliko

Pravi uzrok njihova nastanka je nepoznat, meutim, postoje neki predisponirajuÊi Ëinitelji

STOMaTOlOGIja

dana spontano zacjeljuju. Meutim, pravilnim terapijskim pristupom moæe se ublaæiti pojava neugodnih simptoma i skratiti vrijeme cijeljenja.

Taj pristup podrazumijeva primjenu povrπinskog anestetika, kortikosteroidnih obloga i vitamina B skupine, te ispiranje antiseptiËkom otopinom i Ëajem od kadulje ili kamilice koji smiruju upalu.

Male, velike i herpesu sliËne Ovisno o veliËini i broju, kao i izgledu ulceracija, afte dijelimo na:

Male ili minor afte - NajËeπÊe su i javljaju se u Ëak 80 posto sluËajeva. To su plitka oπteÊenja s crvenim rubom, promjera manjeg od jednog centimetra, smjeπtena na rubu jezika i obraznoj sluznici. Istodobno se moæe javiti jedna afta ili nekoliko njih. Bolne su jer seæu u dubinu sluznice do sloja u kojem ima mnogo osjetnih tjeleπaca. Traju oko sedam do 14 dana i spontano zarastaju bez oæiljka. U nekih oboljelih javljaju se kontinuirano tijekom nekoliko uzastopnih mje-

seci (stalno nastaju nova oπteÊenja), pa ih nazivamo habitualne afte.

Velike ili major afte - Rjee su i javljaju se kod oko 10 posto populacije. NajËeπÊe su smjeπtene na usnama, boËnim rubovima jezika, obraznoj sluznici te mekom nepcu i resici (uvula). U usporedbi s malim aftama, veÊe su od jednog centimetra u promjeru i brojËano ih je manje.

Karakteriziraju ih upalna reakcija, oteklina, poviπena tjelesna temperatura, poveÊana sedimentacija itd. Prodiru dublje u vezivno tkivo, zbog Ëega dolazi do razaranja æivËanih okonËina, pa za razliku od malih, nisu bolne. Meutim, zbog dubljeg prodora, treba tri do πest tjedana da zarastu, nakon Ëega ostaje oæiljak.

Herpetiformne afte - Dobile su naziv zbog sliËnosti kliniËke slike oπteÊenja kod herpesa. Karakterizira ih velik broj sitnih oπteÊenja (do 100) koja se meusobno stapaju i izrazita bolnost, jer nastaju na jako upaljenoj podlozi, najËeπÊe na podjeziËnoj i obraznoj sluznici. U sluËaju herpe-

tiformnih afti pojaËano je izluËivanje sline, a gutanje i govor su oteæani.

Traju sedam do 14 dana.

Zbog lijeËenja je izuzetno vaæno razlikovati afte od herpesa. Naime, kod afti se primjenjuju kortikosteroidi, koji se kod herpesa ne smiju davati jer djeluju imunosupresivno na T-limfocite (odgovorni za staniËni imunitet koji je najvaæniji u obrani od virusa i gljiva). No, danas je jasno da ih s herpes simplex virusnom infekcijom veæe jedino naziv.

Karakteristika svih oblika afti, a ujedno i jedan od dijagnostiËki vaænih kriterija u razlikovanju od oralnih oπteÊenja uzrokovanih herpes simplex virusom (HSV), njihov je smjeπtaj.

Afte se nikad ne javljaju na koæi i veÊ spomenutoj funkcionalnoj sluznici, tj. nepcu i zubnom mesu. Herpes se javlja na koæi lica, a rijetko u usnoj πupljini, a kad se i pojavi, to je uglavnom na tvrdom nepcu, tj. na funkcionalnoj sluznici.

Ono po Ëemu se moæe razlikovati herpes simplex od afti jesu poËetak bolesti i kliniËki izgled. Naime, herpes provocira prehlada, a javlja se i u sklopu infekcijskih bolesti, psihotraume i izmijenjenih imunoloπkih uvjeta, dok afte nisu vezane uz te fenomene. ©to se tiËe kliniËkog izgleda, herpesna oπteÊenja nastaju prskanjem mjehuriÊa, a afte su oπteÊenja pravilnog, kruænog ili ovalnog oblika, crvenog ruba i æutog dna.

LijeËenje afti - UkljuËuje lokalnu ili sustavnu primjenu kortikosteroida, imunostimulacijsku i vitaminsku terapiju. Ponajprije se nastoji sprijeËiti bol primjenom povrπinskih anestetika te ispiranjem razliËitim tekuÊinama, nakon Ëega slijedi smirivanje upale uporabom kortikosteroida, te pospjeπivanje epitelizacije i podizanje otpornosti organizma.

Veliki aftozni vrijed na donjoj usni (slika preuzeta iz: Atlas Oralnih bolesti, naklada SLAP)

#45 Va©e zdraVlje 85

86

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Moæe li stomatologija rijeπiti problem hrkanja i ako moæe, koja je cijena zahvata?

Posljednje dvije godine i u nas se moæe nabaviti vrlo djelotvorna i za pacijenta potpuno neinvazivna oralna naprava, tzv. silensor. Udlagu izrauje stomatolog na osnovi alginatnih otisaka Ëeljusti. Silen­ sor udlaga sastoji se od dvije transpa­ rentne folije, jedna za gornju, druga za donju Ëeljust. Donju Ëeljust u odreenom poloæaju dræe dvije kopËe priËvrπÊene na boËnoj strani folije.

Princip djelovanja silensora je da la­ ganim pomicanjem donje Ëeljusti pre­ ma naprijed sprjeËava zapadanje jezika i Ëeljusti, odnosno zatvaranje diπnog pu­ ta. Tijekom noπenja silensor udlage mo­ guÊi su mali pomaci Ëeljusti, πto silensor Ëini vrlo ugodnim za noπenje. OgraniËeni

su pokreti donje Ëeljusti u smjeru natrag i dolje. Uporaba silensora nije iskljuËena ni u sluËajevima kad je disanje kroz nos oteæano ili potpuno onemoguÊeno, primje­ rice zbog polipa, jer zahvaljujuÊi naËinu na koji je izraen, silensor ne sprjeËava disanje kroz usta. Uvjet da bi stomatolog izradio silensor jest da su svi zubi sanira­ ni i protetski zbrinuti, jer to na neki naËin odreuje i njegov vijek trajanja. Silensor se moæe izraditi kod djelomiËno bezu­ bih pacijenata, ali ne i u sluËaju potpune bezubosti. Naime, tada se ne moæe osi­ gurati pravilna stabilizacija proteza na leæiπtu, pa tako ni udlaga protiv hrkanja ne moæe Ëeljusti dræati u potrebnom poloæaju. Cijena udlage ovisi o vrsti folije (postoje tri razliËite folije) koja je pacijentu indicirana, i kreÊe se od 2500 do 3500 kn.

Koje su moguÊnosti izbjeljivanja zubi i mogu li se tako oπtetiti?

Izbjeljivati se mogu nevitalni i vitalni zubi.

Nevitalni se izbjeljuju unutarnjom meto­ dom, a vitalni vanjskom. Tehnika izbjelji­ vanja vitalnih zubi uglavnom se sastoji od noπenja individualne ili konfekcijske udla­ ge, u koju se stave razliËite koncentra­ cije karbamid peroksida ili vodikova pe­ roksida, a nosi se tijekom noÊi. NajËeπÊe koriπteno sredstvo je 10 do 15 postotni karbamid peroksid. Postoji joπ jedna, ali priliËno skupa, pa samim time i rijetko primjenjivana metoda izbjeljivanja vitalnih zubi ­ laserskom tehnologijom. Nevitalni zubi uglavnom se izbjeljuju stavljanjem bleaching gela u pulpnu komoru. Kod svih vrsta izbjeljivanja moguÊa je prolazna ter­ miËka osjetljivost koja obiËno prolazi za nekoliko dana.

Poπtovani Ëitatelji, imate li pitanja vezana uz stomatologiju, moæete ih uputiti na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

88

Dentinox

Be z po tp isa

Da mi ra Sp ah iÊ Al eja Vu kova ra 1, Ku tin a

n L a ra R a πa o ra 10 , L e g ra d d n a © i f Pe te

Aid a Nu han ovi Ê Ru dno 28 , Ka sta v KikanoviÊ Nikolina Æ. Svaline 20, Dalj

H el en a E le r 16 , K ut in a a Sl av ka K ol ar 88 Va©e zdraVlje #45

M a rt in a i Iv P re Ë n o 8 a n a H a b in ov e c 6 , O b o ro vo

Draga djeco, rijeπite labirint i pomozite djevojËici da doe do svog Dentinox laviÊa!

Zabavite se uz Dentinox program!

90

Udruga MOGU terapijsko jahanje

Posljednjih deset godina naπa udruga radi na pokretanju i razvoju terapijskoga, rekreativnoga i sport­ skog jahanja za osobe svih dobnih skupina s razliËitim oblicima fiziËkih, mentalnih i emocionalnih oπteÊenja.

Ujedno je prva koja nudi hipoterapiju.

Uz to, otvara moguÊnost za bavljenje sportskim aktivnostima osobama s posebnim potrebama. Cilj je terapije unaprijediti kvalitetu æivljenja osoba s posebnim potrebama kroz izvanredne uËinke terapijskog jahanja.

Uspjesi - Sedam dræavnih prven­ stava, πest meunarodnih natjecanja, dva svjetska prvenstva, PI Sidney i PI Atena, brojne medalje, samo su neki od uspjeha kroz koje se udruga uËila i snaæila, πto ukljuËuje viπe od 40 regi­ striranih natjecatelja na nacionalnoj razini, sedam na meunarodnoj i tri paraolimpijca.

Ciljevi - Poboljπanje kvalitete æivota djece s invaliditetom uz ostva­ renje fizioterapijskih (razvoj moto­ rike, ravnoteæe, popuπtanje spaza­ ma…), psihoterapijskih (razvijanje samopouzdanja, motivacije, samo­ prihvaÊanja) i socioterapijskih (usvajanje komunikacijskih i temelj­ nih socijalnih vjeπtina) ciljeva.

Aktivnosti - Organiziranje i reali­ zacija svakodnevnih fizioterapijskih vjeæbi, hipoterapije i psiho­socijal­ nih radionica u sklopu programa terapijskog jahanja, individualno prilagoenih korisnicima ­ mladima s invaliditetom.

Individualni pristup - Program terapijskog jahanja ukljuËuje socija­

90 Va©e zdraVlje #45

lizaciju djece i mladih s invalidi­ tetom te ostvarenje individualnih potencijala svakog korisnika uz ispunjenje ciljeva ­ motoriËki razvoj, fizioterapijske metode, razvoj samo­ pouzdanja, motivacije za prihvaÊene oblike ponaπanja, samoprihvaÊanje te usvajanje i razvoj komunikacijskih i temeljnih socijalnih vjeπtina.

Korisnici - Djeca i mladi s razliËi­ tim dijagnozama i razliËitim stup­ njem invaliditeta, u individualnom dijelu aktivnosti. Ukupan broj kori­ snika tijekom godine je od 90 do 100.

Najviπe ih je s razliËitim stanjima cerebralne paralize, slijede djeca s mentalnim, emocionalnim i socijali­ zacijskim teπkoÊama (od autizma do hiperaktivnosti), te djeca s teπkoÊama koje su posljedica genetskih pore­ meÊaja ili fiziËkih trauma. Podje­ dnako su zastupljena oba spola.

Razlikovanje hipoterapije i terapijskog jahanja »esto se izjednaËuju pojmovi hipoterapije i terapijskog jahanja, no iako oba rehabilitacijska programa koriste konja, meu njima postoje bit­ ne razlike.

Hipoterapija - fizioterapija na neuroloπkoj osnovi, s konjem i na konju, koju izvodi hipoterapeut - viπi fizioterapeut specijaliziran za hipoterapiju uz pomoÊ vodiËa i asistenta.

Fizioterapijski ciljevi su primarni, a kljuËno je da program provodi struË­ na medicinska osoba. U ostvarenju zadanih ciljeva koriste se prije sve­

ga fiziËke osobitosti konja. Osnova hipoterapije je neuroloπko poticanje pacijenta s viπe od 100 impulsa u minuti u hodu voenog konja, radi poboljπanja neuroloπkih poremeÊaja kretanja pomoÊu neuroloπkih razvoj­ nih koncepata. Najbliæi centar za osposobljavanje hipoterapeuta nalazi se u slovenskom Kamniku, u Centru za osposobljavanje invalidne omla­ dine.

PodruËja djelovanja hipoterapije neuromotorika ­ regulacija tonusa ­ ravnoteæne reakcije ­ simetrija ­ uspravno dræanje ­ preko mobili­ zacije zdjelice ­ ritam ­ pravilan obrazac kretanja ­ trening uËenja ljudskog hoda (kretnje konja prenose se na kretnje Ëovjeka) ­ motorika usta senzomotorika ­ svjesnost o svome tijelu ­ svjesnost okoline ­ duboki osjet

UdrUGe

psihomotorika ­ svladavanje straha od kretanja ­ razvoj identiteta ­ razvijanje odnosa, veselje, aktiv­ no sudjelovanje sociomotorika ­ poticanje i harmonizacija kori­ snika ­ otvaranje prema okolini ­ socijalna komunikacija

licenciranih instruktora terapijskog jahanja koji su svoja zvanja stekli u SAD­u ili Velikoj Britaniji.

Program prilagoena konjaniπtva za osobe s posebnim potrebama nudi moguÊnosti popuπtanja spaza­ ma, reguliranja hipotonijskih stanja, razvoj simetralizacije i ravnoteæe, poboljπanje motoriËkih sposobnosti, ali i razvoj samopouzdanja i komu­ nikacijskih sposobnosti, koncep­ ta pozitivna prihvaÊanja stvarnosti, emocionalne inteligencije i socijalnih vjeπtina...

Ciljevi na nacionalnoj razini

Terapijsko jahanje - rehabilita­ cijski program osmiπljen kao pomoÊ osobama s tjelesnim invaliditetom.

Cerebralna paraliza, miπiÊna distro­ fija, multipla skleroza, posttrauma­ tski statusi, Downov sindrom, auti­ zam i neke druge dijagnoze i stanja, uroena ili steËena, indikacije su za koriπtenje ovog programa. No, terapeuti upozoravaju: “Molimo vas, bez nestruËnih improvizacija.”

Provodi ga instruktor terapijskog jahanja, osoba koja, uz potrebna znanja i vjeπtine o konjaniπtvu, pro­ lazi dopunsku edukaciju o izboru, dræanju i obuci terapijskog konja, opremi te iz medicinskog podruËja (indikacije, kontraindikacije, metode, sadræaji i ciljevi). Ciljevi programa su fizioterapijski, psihoterapijski i socio­ terapijski. Pritom je konj partner, a komunikacija i sve interakcije izmeu korisnika i æivotinje snaæna terapijska metoda. U Hrvatskoj postoji nekoliko

Popularnost ovakvih rehabilita­ cijskih programa dovela je do pokre­ tanja mnogih inicijativa, ali na razini improvizacije i bez struËnog vodstva.

No, odgovornost je golema, a rizik postoji za sve sudionike... ZagrebaËka udruga KRILA ­ terapijsko jahanje i osjeËka MOGU ­ terapijsko jahanje vode πkolovani instruktori terapijskog jahanja, a educiraju i nove voditelje.

Suradnja s medicinskim struËnjacima i pridræavanje meunarodnih stan­ darda sigurnosti programa temelji su njihova rada.

Radi standardizacije programa i edukacije voditelja, osnovan je nacio­ nalni savez organizacija koje pro­ vode terapijsko jahanje, Hrvatski savez za terapijsko jahanje. Zasad broji 15 Ëlanica. U tijeku su eduka­ cije prve generacije hrvatskih vodi­ telja programa terapijskog jahanja, a centri koji ih provode, uz poznavanje meunarodnih standarda, su:

KonjiËki klub K Bjelovar ga. Senka Budimir J. J. Strossmayera 5a 43000 Bjelovar

KonjiËki klub Koprivnica K. Tomislava 2 48321 Peteranec (kod Koprivnice)

Krila ­ terapijsko jahanje Gornji Bukovac 18/2 10000 Zagreb

Nova Vitae A. Hebranga bb 43000 Bjelovar

KonjiËki klub Equus Cabalus K. HegeduπiÊa 54 42000 Varaædin

Satir A. B. ©imiÊa 23 32100 Vinkovci

KAS ­ Terapijsko jahanje Trg 22. lipnja 44000 Sisak

Vihor Kod doma za odrasle 23222 Zemunik Donji

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju StanËiÊ ZagrebaËka bb StanËiÊ 10370 Dugo Selo

KonjiËki klub Sveti Mihovil Trg J. B. JelaËiÊa 3 21240 Trilj

Udruga za terapijsko jahanje Pegaz ­ Rijeka Tihovac 2/5 51000 Rijeka

KonjiËki klub Slavonac g. Æeljko ©njariÊ V. Nazora 51/1 33520 Slatina

Udruga Korak dalje Udruga distrofiËara Trg K. P. Kreπimira IV. 1 invalida cerebralne i djeËje paralire i ostalih 43500 Daruvar tjelesnih invalida Naselje Andrije Hebranga 5a III/2 35000 Slavonski Brod Udruga za rehabilitacijsko, terapijsko i rekreacijsko jahane „Pegaz” Kuπlanova 25 10000 Zagreb

Udruga za hipoterapiju Bela Bolnica za medicinsku rehabilitaciju Trg Slobode 1 42223 Varaædinske Toplice

Udruga DIV za rekreacijsko i terapijsko jahanje A. M. Mimare 24 10000 Zagreb

KonjiËki klub Husar Franje VidoviÊa NinkoviÊa bb 43240 »azma

Udruga za rekreacijsko, rehabilitacijsko i terapijsko jahanje Philipos RadiÊeva 40 52100 Pula

Ako ste zainteresirani za ukljuËi­ vanje u program terapijskog jahanja kao korisnik, ili æelite pokrenuti pro­ gram u svojoj sredini, obratite se na adresu saveza. Bit Êe nam zadovolj­ stvo pomoÊi vam.

MOGU - terapijsko jahanje Pampas bb, PP 622, 31 106 Osijek tel. 098-372-651, faks: 031/307 300, e-mail: mogu@mogu.hr, www.mogu.hr

#45 Va©e zdraVlje 91

92

medicinski

leksikon

Menstruacija 2. dio Obiljeæja

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

vrlo obilne menstruacije i / ili dugog trajanja; rjee krvarenja izvan menstrualnog ciklusa

sve do odstranjenja tumora ili maternice

Ëesto nijedan; u nekim sluËajevima teæina i bolnost zdjeliËnog podruËja

ginekoloπki pregled; papa-test; kolposkopija s biopsijom; ultrazvuk maternice

Fibrom maternice, tumor maternice

obilnije i produljeno menstrualno krvarenje

postoje akutni oblici, ograniËeni na 1 ili 2 menstrualna ciklusa, te kroniËni oblici

Ëesto vrlo jaki bolovi; viπe ili manje visoka temperatura, katkad uz prethodnu tresavicu

kultura vaginalnog sekreta; ginekoloπki pregled; ultrazvuk zdjelice

Endometritis

gubitak krvi boje „sipina crnila” (tamnocrna) s izostankom normalnog menstrualnog ciklusa

traje 1-2 mjeseca do pobaËaja

simptomi trudnoÊe (muËnina, podraæaji na povraÊanje, pojaËano slinjenje, napetost dojki, itd.)

test trudnoÊe; ultrazvuk zdjelice; ginekoloπki pregled

IzvanmaterniËna trudnoÊa

viπe ili manje obilno, iznenadno krvarenje, nakon razdoblja od 1-2 mjeseca izostanka normalnog menstrualnog ciklusa

1 - 2 dana

katkad abdominalni bolovi

test trudnoÊe; ultrazvuk zdjelice; ginekoloπki pregled

Spontani pobaËaj

gubitci krvi, rijetko kada obilni, izvan menstrualnog ciklusa, Ëesto nepravilnog trajanja

kroniËno

obiËno nijedan

ultrazvuk zdjelice

Cista jajnika

uterina krvarenja, Ëesto obilna, Ëak i izvan normalnog menstrualnog ciklusa, gotovo uvijek vrlo nepravilna

Ëesto u razdoblju koji prethodi menopauzi

obiËno nijedan

odreivanje temperaturne krivulje tijekom mjesec dana; pretraga vaginalnog brisa; kolposkopija s biopsijom uterusa; razina spolnih hormona u krvi (estrogeni, progesteroni, prolaktin, testosteron gonadotropini)

Funkcionalne metroragije

vrlo obilna i dugotrajna uterina krvarenja u ovisnosti kao i izvan menstrualnog ciklusa

ovisno o trajanju hemoragijske bolesti (akutno ili kroniËno)

krvarenja na drugim mjestima (koæna, æeluËana, probavna, bubreæna, itd.)

pretrage krvi za provjeru koagulacije (protrombinsko vrijeme, vrijeme krvarenja, razina fibrinogena, odreivanje broja trombocita, itd.)

Hemoragijske bolesti izazvane poremeÊenom koagulacijom krvi

obilne i dugotrajne menstruacije

varijabilno

zapuhanost; srËane smetnje; dispneja (oteæano disanje, posebno u sluËaju fiziËkih napora); poveÊana jetra

kardioloπki pregled; ultrazvuk srca; elektrokardiogram; rendgenogram prsnog koπa

Mitralna stenoza

92 Va©e zdraVlje #45

Tekst preuzet iz nove knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel. 01/302 51 96, 369 07 70, www.naklada-mosta.hr

Menstruacija 2. dio Obiljeæja

Trajanje

Pridruæeni simptomi

Pretrage

Dijagnoza

najprije produljeni ciklusi, a zatim manje ili viπe potpuni izostanak menstruacije

moæe perzistirati Ëak i nekoliko mjeseci nakon prestanka uzimanja lijeka

u nekim sluËajevima galaktoreja (pojava mlijeËne sekrecije iz dojki koje postaju napete i bolne)

razina prolaktina u krvi

Amenoreja izazvana lijekovima (sulpirid, metoklopramid, fenotijazin, neki antihipertenzivi, æenski hormoni, itd.)

potpuni prestanak menstruacije

iako je danas dotiËna bolest izljeËiva, rijetko se postiæe povratak normalnog menstrualnog ciklusa

tipiËan izgled s licem poput mjeseca, akne, pretilost trupa i bokova s tankim udovima zbog miπiÊne atrofije, umor uz difuzne miπiÊne bolove, arterijska hipertenzija

razina adrenalnih hormona, takoer i nakon stimulacije ili inhibicije, u krvi i mokraÊi; ultrazvuk i CT abdomena

Cushingov sindrom ili bolest

najprije nepravilnost, katkad uz snaæna krvarenja vezana ili nevezana uz menstruacijski ciklus, a kasnije potpuni izostanak menstruacije

ako se ne lijeËi na vrijeme, kroniËno

mrπavljenje, viπe ili manje intenzivni bolovi u donjim dijelovima abdomena

histerosalpingografija, ultrazvuk zdjelice

Tuberkuloza maternice

nepravilnost s produljenim ciklusima i smanjenjem menstrualnog krvarenja

moæe trajati Ëak i kroz cijelu reproduktivnu dob æene

pretilost, akne, hirzutizam (poveÊana dlakavost)

ultrazvuk zdjelice

Stein-Leventhalov sindrom ili policistiËni jajnici

amenoreja (potpuni izostanak menstruacije)

obiËno traje i nakon eventualne terapije dotiËne bolesti

glavobolja, smetnje vida

CT i MR glave

Tumori (adenom, kraniofaringeom, meningeom) hipofizne regije (glave)

menstrualne nepravilnosti, katkad s amenorejom, rjee s iznenadnim ponovnim pojavljivanjem krvarenja nakon mjeseci prekida

varijabilno

nesanica, iritabilnost, anksioznost, depresija, Ëesto gubitak teæine

nijedna

PsihiËki izazvana amenoreja

progresivno produljivanje menstrualnog ciklusa sve do potpunog prestanka menstruacije

kroniËno

smetnje vezane uz menopauzu (iznenadna crvenila i znojenje, anksioznost, depresija, iritabilnost, nesanica, itd.)

razina spolnih hormona u krvi (estrogeni, progesteroni, gonadotropini)

Menopausa praecox (preuranjena menopauza)

potpuna amenoreja

kroniËno

obiËno nijedan; katkad psihiËke smetnje sliËne onima kod menopauze (anksioznost, nesanica, depresija, iritabilnost, itd.)

nijedna

Amenoreja kod histerektomije (kirurπkog odstranjenja maternice)

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#45 Va©e zdraVlje 93

94

vodiË

kroz pretrage

Kolonoskopija Godiπnje u Hrvatskoj od raka debelog crijeva obolijeva oko 1600 muπkaraca i 1300 æena, πto je 13 posto od ukupna broja malignih bolesti

Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva (kolona) zauzima drugo mjesto po uËestalosti kod æena i muπkaraca. Kod æena je na prvome mjestu rak dojke (26 posto), a kod muπkaraca rak bronha i pluÊa (22 posto). Izraæeno u brojkama, godiπnje u Hrvatskoj od raka debelog crijeva obolijeva oko 1600 muπkaraca i 1300 æena, πto je 13 posto od ukupna broja malignih bolesti. Od toga, 50 posto svih novotvorina nastaje u zavrπnom dijelu (rektum), tj. u zavrπnih 35 cm debelog crijeva.

Zna se da 95 posto malignih neo­ plazmi debelog crijeva nastaje kao zloÊudna preobrazba dobroÊudnih polipa u debelom crijevu kroz godine.

No, u nastanku raka debelog crijeva bitan je i utjecaj naslijea. Koliko je vaæan, govore preporuke Svjetskoga gastroenteroloπkog druπtva, koje pre­ poruËuje redovite preventivne kon­ trolne preglede u svrhu ranog otkri­ vanja raka i dobroÊudnih polipa debe­ log crijeva, πto upuÊuje na prevenciju zloÊudne preobrazbe dobroÊudnog polipa u rak. Prema tim preporuka­ 94 Va©e zdraVlje #45

ma, svaka osoba, bez obzira na sim­ ptome, trebala bi sa 50 godina starosti obaviti pregled debelog crijeva u cije­ losti, tj. kolonoskopiju, a osobe kod kojih je netko u bliæoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonosko­ piju trebale bi uËiniti i 10 godina prije, znaËi najkasnije sa 40 godina starosti.

Ako osoba ima simptome krvarenja iz debelog crijeva, Ëeste izmjene prolje­ vaste stolice i zatvora, pregled i pre­ trage preporuËuju se i prije.

mr. sc. Nenad Nola, dr. med., spec. kirurg, Klinika za tumore Zagreb

prelazi u silazno debelo crijevo. U nastavku, u donjem lijevom dijelu trbuπne πupljine, smjeπtena je sigma, vrlo pokretan i izvijugan dio debelog crijeva, koji se nastavlja u zavrπni dio (ravno crijevo, rektum) duæine 30­ak centimetara, a koje zavrπava analnim otvorom.

Najbolja i najdetaljnja pretraga debelog crijeva zove se kolonoskopija, a provodi se vrlo sloæenim i sofisti­ ciranim ureajem ­ kolonoskopom.

To je gumeni, savitljiv ureaj, duæine 130 cm, debljine do 13 mm, koji na

Malo anatomije - Probavni sustav poËinje ustima, na koje se nadovezuju jednjak, æeludac, dvanae­ snik, tanko crijevo i na kraju debelo crijevo. Debelo crijevo ima nekoliko dijelova koji su odreeni anatomskim poloæajem. PoËinje spojem tankog i debelog crijeva smjeπtenim u donjem desnom dijelu trbuπne πupljine, nepo­ sredno uz slijepo crijevo i naziva se cekum. Slijedi uzlazno debelo crije­ vo, koje seæe do jetre, gdje zavija u popreËno debelo crijevo, sve do sle­ zene u gornjem lijevom dijelu trbuπne πupljine, gdje skreÊe prema dolje i

Karcinom debelog crijeva

DobroÊudni polip debelog crijeva

samom vrhu ima tzv. chip kameru. Slika vrlo visoke rezolu­ cije prenosi se na monitor na kojem se vidi kao uveÊana, pa se tako mogu vidjeti i najsitnije promjene boje ili oblika na sluz­ nici crijeva. Na kraju aparata je upravljaËki mehanizam (ruËka s komandama) kojim se upravlja vrhom aparata, vrlo savi­ tljivim i pokretnim u svim smjerovima, tako da moæe pratiti izvijuganost crijeva i samim tim pretragu Ëini jednostavnijom i manje neugodnom. U aparatu postoje i tzv. radni kanali kroz koje se provlaËe razliËiti instrumenti, tako da se za pretra­ ge mogu bezbolno odstraniti mnoge promjene dobroÊudnog izgleda, Ëime se uklanja moguÊnost da se preobraze u zloÊu­ dne, tj. prevenira nastanak raka debelog crijeva. Posebnim klijeπtima mogu se uzimati i komadiÊi tkiva (biopsija), koji se prosljeuju na patohistoloπku obradu, nakon Ëega se postavlja toËna dijagnoza viene promjene. Iza upravljaËke ruËke slije­ di spojni kabel koji ureaj spaja s izvorom svjetla, monitorom, spremnikom za vodu, kojom se ispire crijevo, te negativnim tlakom za izvlaËenje tekuÊine i zraka iz crijeva.

Priprema - Za kolonoskopiju treba prethodno pripremiti debelo crijevo, tj. oËistiti, i to dan prije tijekom poslijepodne­ va. Danas ima nekoliko vrsta pripravaka za ËiπÊenje koji se mogu kupiti u svakoj ljekarni uz popratne upute. U svakom sluËaju, svako je ËiπÊenje povezano s uzimanjem πto veÊe koliËine tekuÊine, najmanje tri litre, a po moguÊnosti i viπe.

NeobiËno je vaæno da je crijevo prilikom pretrage Ëisto kako bi se πto bolje i lakπe vidjele promjene na sluznici, a ujedno da bi se moglo napredovati kroza nj. Naime, ostaci stolice prijeËe prolaz aparatu i smanjuju vidljivost, a ako ga u potpunosti onemoguÊuju, mora se odustati od daljnje pretrage.

Neposredno prije kolonoskopije poæeljno je bolesniku dati injekciju lijeka kojim se opuπta crijevo i ujedno smanjuju bolo­ vi, Ëime se pretraga Ëini manje neugodnom. U nekim centri­ ma, ako postoje tehniËki i organizacijski uvjeti, kolonoskopija se moæe provesti u kratkotrajnoj opÊoj anesteziji.

Pregled - Sama pretraga, kolonoskopija, poËinje u lijevom boËnom poloæaju, a nakon prolaska sigme bolesnika se okreÊe na lea. Tijekom pretrage, ako je to potrebno, bolesnika se okreÊe iz jednoga boËnog poloæaja u drugi, da bi se postiglo premjeπtanje crijeva unutar trbuπne πupljine i tako olakπao prolaz aparata kroz crijevo. Cilj svake kolonoskopije je pre­ gledati cijelo debelo crijevo, od anusa do spoja s tankim crije­ vom, a po moguÊnosti uÊi aparatom i u tanko crijevo, jer je to najsigurnji dokaz da je uËinjena potpuna kolonoskopija.

Rano otkrivanje raka najvaæniji je trenutak u lijeËenju bilo koje maligne bolesti, πto najviπe jamËi izljeËenje i najbolju kontrolu bolesti.

96

hitni

medicinski postupci

Prva pomoÊ kod nezgoda u djeËjoj dobi Igor BiÊaniÊ, dr. med., voditelj programa prve pomoÊi Crvenog kriæa Zagreb, Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Zagreb, Ilica 223

„Ne diraj to, to je pec”, „ne trËi po stanu, past Êeπ”, „ne penji se na stol”, „ne stavljaj figurice u usta”, „ostavi boËicu, to nije za piÊe”, samo su neka od najËeπÊih upozorenja koje roditelji izgovore u æelji da zaπtite svoje dijete od moguÊih ozljeda, guπenja ili otro­ vanja. A upravo su padovi, guπenje stranim tijelom i otrovanja (lijekovi­ ma, raznim kemikalijama i alkoho­ lom) najËeπÊi uzrok nesreÊa kod djece u dojenaËkoj i predπkolskoj dobi.

Statistike pokazuju da u πkolskoj dobi djeca najviπe stradaju u prome­ tnim nezgodama, a padovi su drugi najËeπÊi uzrok ozljeivanja. Dijete je izloæeno brojnim opasnostima od ozljeivanja bez obzira na to gdje se nalazi. Na otvorenim, javnim pro­ storima djeca se najËeπÊe ozlijede prilikom pada, a zatvoreni prostor, vlastiti dom, nosi drukËije opasno­ sti. Najopasnija prostorija u stanu za dijete je kuhinja, gdje se najËeπÊe dogaaju opekline i posjekotine.

Na odmoru, za ljetovanja, djeca su izloæena opasnosti od utapanja te od ugriza i uboda kukaca i æivotinja.

Upravo zbog velika broja potencijal­ no opasnih situacija u kojima djeca mogu naÊi, najveÊu ulogu u upozna­ vanju djece s tim opasnostima imaju roditelji. Uz to, vaæno je znati pruæiti prvu pomoÊ ako se nesreÊa dogodi.

96 Va©e zdraVlje #45

Guπenje stranim tijelom Guπenje nastaje kao posljedica zaËepljenja diπnog puta, kod odra­ slih i veÊe djece naglo tijekom jela, a kod male djece tijekom igre. Oso­ ba ne moæe disati, ne moæe govoriti i ne moæe kaπljati. Pokuπava udahnu­ ti zrak, ali bez uspjeha. Usne i koæa postaju plavkasti. Ako se ne pruæi pomoÊ, osoba gubi svijest i za neko­ liko minuta umire.

Heimlichov hvat je jednostavan postupak kojim se strano tijelo izba­ cuje iz diπnog puta. Pritiskom na gor­ nji dio trbuha (ispod vrha prsne kosti) poveÊava se tlak u trbuπnoj πupljini, s tim da istodobni porast tlaka u pluÊi­ ma izbacuje strano tijelo iz grkljana ili duπnika (slika 1). To je prokuπana metoda koja uspijeva u veÊini sluËaje­ va, ali nije bezopasna. Naime, pre­ snaæan pritisak na trbuh moæe ozlije­ diti æeludac, jetru ili slezenu. Zato snagu pritiska treba prilagoditi dobi i konstituciji osobe koja se guπi. Heim­ lichov hvat provodi se samo kod oso­ be s naglim i potpunim zaËepljenjem diπnog puta koja ne moæe ni disati, ni govoriti, ni kaπljati.

Heimlichov hvat kod osobe koja stoji ili sjedi (pri svijesti) - Stanite unesreÊenome iza lea i obuhvatite ga rukama. Stisnu­ tu πaku prislonite na gornji dio trbuha, izmeu pupka i vrha prsne

kosti. Drugom πakom obuhvati­ te prvu. Brzo i snaæno pritisnite trbuh prema unutra i gore (slika 2).

Heimlichov hvat kod osobe koja leæi (bez svijesti) - UnesreÊeni treba leæati na leima. Dlanove poloæite na gornji dio trbuha, izmeu pupka i vrha prsne kosti.

Brzo i snaæno pritisnite trbuπnu stijenku prema dolje i naprijed (slika 3).

Heimlichov hvat kod djece od godine dana do osam godina Postupak kod djeteta koje stoji ili sjedi je isti kao kod odraslih, a kod djeteta koje leæi pritisak na trbuh izvodi se samo jednom rukom.

Postupak kod djece do godine dana - Ne provodi se Heimli­ chov hvat. Umjesto toga dijete treba poloæiti potrbuπke na svoju podlakticu tako da glava leæi na dlanu i usmjerena je prema dolje.

Drugim dlanom udarite Ëetiri puta izmeu lopatica (slika 4).

Ostale situacije izravne ugroæenosti æivota Guπenje stranim tijelom samo je jedna od situacija u kojima je direk­ tno ugroæen æivot djeteta, a zajedni­ Ëka im je karakteristika da prijeti opasnost od prestanka disanja i pre­ stanka rada srca. U takve situacije mogu se ubrojiti gubitak svijesti (ako

Slike preuzete od dr. sc. Ignac Kulier, dr. med.

slika 1

dijete leæi na leima, zbog popuπtanja tonusa miπiÊa dolazi do zapadanja jezika u ædrijelo, pri Ëemu se zaËepi diπni put - onemoguÊeno je disanje, a vrlo brzo nakon toga prestaje i rad srca), zatim utapanje, razliËita otrovanja (npr. ugljiËnim monoksidom) i sl. Zbog toga je vaæno znati kako pomoÊi djetetu koje je prestalo disati i kojem ne radi srce. Pruæanje prve pomoÊi kod prestanka disanja i rada srca temelji se na postupku oæivljavanja koji ukljuËuje umjetno disanje i masaæu srca. Prije svega vaæno je znati kako otvoriti diπni put te kako se utvruje diπe li osoba i radi li joj srce.

Otvaranje diπnog puta - Osobu bez svijesti treba okrenuti na lea i zabaciti joj glavu podiæuÊi bradu prstima jedne ruke, dok se drugom rukom pritiπÊe Ëelo. Usta moraju biti otvorena (slika 5).

Provjera disanja - Da biste provjerili postoji li spontano disanje, pribliæite svoj obraz ustima i nosu onesvijeπtenoga, dræeÊi mu glavu u zabaËenom poloæaju kao πto je prikazano (slika 6). Pokuπajte osjetiti na svom licu zraËnu struju (dah). Istodobno osluπkujte zvukove disanja i promatrajte diπne pokrete na prsima i trbuhu onesvijeπtenoga.

Provjera rada srca - Znakovi rada srca su: normalno disanje, kaπljanje, spontani pokreti te puls nad vratnom, palËanom ili nadlaktiËnom arterijom.

SpecifiËnosti postupka oæivljavanja kod djece Postupak kod djece do godine dana starosti • Diπni put se otvara podizanjem donje Ëeljusti i djelomiËnim zabacivanjem glave (slika 7).

• Zrak se upuhuje istodobno na usta i nos djeteta. Dovoljna je koliËina zraka koja stane u spasioËeva usta. Umjetno disanje provodi se brzinom od oko 20 upuhivanja u minuti (tri sekunde za svaki ciklus udisaj - izdisaj) (slika 8).

• Da biste odredili mjesto pritiska za masaæu srca, poloæite kaæiprst na zamiπljenu liniju koja spaja prsne bradavice (slika 9).

• Jagodice srednjeg prsta i prstenjaka trebaju biti na sredini prsne kosti. Potom odmaknite kaæiprst. Pritisak se izvodi jagodicama srednjeg prsta i prstenjaka. Prsnu kost treba udubiti za 1,5 - 2 cm. (slika 10).

• Puls se opipava kaæiprstom i srednjakom na sredini unutarnje strane nadlaktice gdje se nalazi nadlaktiËna arterija (slika 11).

Postupak kod djece od godine dana do osam godina • Umjetno disanje provodi se brzinom od oko 15 upuhivanja u minuti (Ëetiri sekunde za svaki ciklus udisaj - izdisaj).

• Srce se masira jednom rukom.

Prsnu kost treba udubiti za 2,5 - 4 cm. Masaæa se provodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (slika 12).

• Umjetno disanje i masaæa srca kod djece do osam godina provodi se u ritmu 1:5 (1 upuhivanje zraka : 5 masaæa srca), za razliku od postupka kod starije djece i odraslih gdje je omjer 2:15.

Za sve dodatne informacije svi zainteresirani mogu se javiti u Crveni kriæ Zagreb, Ilica 223, na telefon 01/3777 895 ili 3770 306, kontakt osoba je dr. Igor BiÊaniÊ, ili putem e-maila na adresu prvapomoc@ crvenikriz-zg.hr.

slika 2

slika 3

slika 4

slika 5

slika 6

slika 7

slika 8

slika 9

slika 10

slika 11

slika 12 #45 Va©e zdraVlje 97

98

biljna

ljekarna

Korijandar

Ljekoviti dio biljke: Plod. Neosuπen ima neugodan miris koji suπenjem prelazi u ugodan. Za ljekovite pripravke upotrebljava se samo osuπeni plod.

Sastav: EteriËno ulje oko jedan posto, bjelanËevine 16 posto, masno ulje 20 posto. Korijandrovo ulje sadræi 60 do 70 posto linalola, ali i pineol, borneol, limonen i geraniol. Ulje se dobiva destilacijom nezrelih plodova i u velikoj koliËini je otrovno - izaziva dubok san i osjeÊaj omamljenosti.

Biljka: Korijandar (Coriandrum sativum L.).

Droga: Coriandri fructus - plod korijandra.

Porodica: Umbelliferae (Apiaceae) -

Pripravljanje ljekovitih pripravaka:

πtitarke.

Povijest i puËka medicina: Korijandar se od davnine koristi u pripravcima za uklanjanje probavnih smetnji i nadutosti. Upotrebljavao se i u klasiËnim, dobro poznatim ljekovitim pripravcima: Aqua carminativa i Spiritus aromaticus.

Staniπte: Raste kao korov po æitnim poljima, a ima ga i samoniklog. No, za ljekovite pripravke koristio se samo korijandar iz uzgoja.

Berba: Lipanj i srpanj.

Srodne vrste: Kim (Carum carvi L.), celer (Apium graveolans L.), komoraË (Foeniculum vulgare Mill.), anis (Pimpinella anisum L.).

O biljci: Korijandar je jednogodiπnja, 50 do 80 cm visoka zeljasta biljka.

Ima razgranatu stabljiku neugodna mirisa na stjenice. Donji listovi su veliki, okrugli, a gornji sitni, duguljasti i perasto razdijeljeni. Cvjetovi su joj sitni bijeli. Plod je okruglast.

98 Va©e zdraVlje #45

»aj - Jedna Ëajna æliËica plodova prelije se sa 2 dl vode, ostavi da odstoji pola sata, procijedi i uzima nekoliko puta na dan, poslije jela.

Praπak - Moæe se upotrebljavati i praπak od plodova, nekoliko puta na dan.

Ivana Topolovec, mr. pharm., Oktal Pharma

Djelovanje: 1 karminativ - protiv nadimanja i probavnih tegoba 2 stomahik - protiv bolova u æelucu 3 aperitiv - za poticanje apetita.

Indikacije: Probavni sustav - protiv æeluËanih i crijevnih tegoba, nadimanja i grËeva.

Neæeljeni uËinci: EteriËno ulje korijandra u velikoj je koliËini otrovno - izaziva dubok san i osjeÊaj omamljenosti.

Kombinacije: Dobro se kombinira s kimom u pripravcima za poboljπanje probavnih smetnji. U tu svrhu koristi se mjeπavina plodova kima i korijandra, tuËenih u praπak. Mjeπavina se uzima nakon jela, u koliËini koja stane na vrπak noæa. U kulinarstvu se moæe upotrebljavati kao zaËin, a najviπe se upotrebljava u industriji likera, peciva, slatkiπa i piva.

100

struËne

Genetski uzrok raka koæe Izvor: www.pliva zdravlje.hr/ Objavljeno: 2. listopada 2005.

Samo jedan gen ima kljuËnu ulogu u razvoju gotovo svih sluËajeva raka koæe, sugerira novo istraæivanje britanskih znanstvenika.

Znanstvenici iz londonske Queen Mary’s School of Medicine, koristeÊi novu tehnologiju koja omoguÊuje istodobno praÊenje tisuÊa gena, identificirali su gen koji je kljuËan za pojavu jednog od najËeπÊih oblika raka. Pokazalo se da je bio mutiran u 70 posto svih analiziranih uzoraka stanica raka koæe, πto je znanstvenike potaknulo na zakljuËak da je upravo taj gen uzrok promjena koje vode do razvoja tumora.

Nova tehnologija koja je uspjeπno upotrijebljena u otkrivanju toga gena koristi se i u istraæivanju raka dojke, mokraÊnog mjehura i prostate, ali i bolesti poput AIDS-a ili Crohnove bolesti.

Kava i Ëaj smanjuju opasnost od oπteÊenja jetre?

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 6. prosinca 2005

Kava i Ëaj, prema miπljenju nekih znanstvenika, mogli bi smanjiti opasnost od nastanka oπteÊenja na jetri kod osoba koje konzumiraju previπe alkohola, kod onih s oπteÊenjima zbog debljine ili onih koje imaju previπe æeljeza u krvi.

U istraæivanju πto su ga zajedno proveli Dræavni institut za dijabetes, bolesti probavnog sustava i bubrega sa sjediπtem u Washingtonu i tvrtka Social and Scientific Systems, na gotovo 10.000 osoba, utvreno je da su se kod osoba koje su dnevno konzumirale dvije πalice kave ili Ëaja, kroniËna oboljenja jetre smanjila za pola u odnosu na one koji su dnevno pili manje od jedne πalice dvaju napitaka. Znanstvenici su takoer upozorili da konzumiranje kave ne jamËi zaπtitu osobama koje imaju nekih drugih problema s jetrom, primjerice virusne infekcije. „Moram priznati da je joπ prerano poticati pacijente da poveÊaju unos kave i Ëaja u organizam, jer nisu provedena detaljna istraæivanja te na njima mora100 Va©e zdraVlje #45

zanimljivosti mo joπ raditi, no nadamo se da Êe naπe otkriÊe biti od pomoÊi drugim znanstvenicima u njihovim istraæivanjima o razvoju bolesti jetre”, rekla je Constance Ruhl, koja je sudjelovala u istraæivanju tijekom kojega su lijeËnici u 19godiπnjem razdoblju pratili 9849 pacijenata. U Ëlanku objavljenom u struËnom Ëasopisu udruge ameriËkih gastroenterologa Gastroenterology Ruhl i kolege napisali su kako vjeruju da je odgovor u kofeinu.

Manje televizije, viπe tjelesne aktivnosti za zdraviju djecu Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 3. listopada 2005.

Gledanje televizije i nedostatak tjelesne aktivnosti dovode do prekomjerne tjelesne mase u djece izmeu treÊe i sedme godine.

AmeriËko istraæivanje pokazuje da je dob od πest i sedam godina presudno razdoblje kad nedovoljno tjelesne aktivnosti i previπe vremena provedena ispred televizora imaju najveÊi utjecaj na BMI djeteta. Gojaznost je posljedica neravnoteæe unosa i potroπnje energije, a sjedenje ispred televizora vrlo je Ëesto popraÊeno konzumiranjem razliËitih visokoenergetskih grickalica i bezalkoholnih napitaka koji se svrstavaju u tzv. prazne kalorije. Preporuka za roditelje je da djeci ne dopuπtaju da dnevno provedu viπe od sat, dva ispred televizora ili kompjutorskih igara. Takoer, nije dobro dati djeci da rjeπavaju domaÊu zadaÊu ispred televizora i roditelji ne bi trebali smjestiti televizor u djeËju sobu.

Australski znanstvenici dokazali vezu izmeu stresa i bolesti Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 6. prosinca 2005.

Australski struËnjaci u ponedjeljak su izvijestili kako su i znanstveno dokazali utjecaj stresa na ljudsko zdravlje, koji joπ viπe moæe pogorπati najobiËniju prehladu ili neku teπku bolest poput raka.

Znanstvenici iz Instituta Garvan u Sydneyju otkrili su kako hormon koji se u naπem tijelu oslobaa tijekom stresnog razdoblja, a zove se neuropep-

tid Y (NPY), utjeËe na naπ imunoloπki sustav, pogorπavajuÊi bolest, ako od nje u tom trenutku bolujemo. „Dosad je bilo indirektnih dokaza o povezanosti mozga i imunoloπkog sustava, no sada smo utvrdili konkretnu vezu”, rekla je Ëlanica ekipe istraæitelja Fabienne Mackay. „Tijekom stresnog razdoblja æivci oslobaaju veÊu koliËinu NPY-a koji ide u krv, gdje onemoguÊuje funkciju stanica imunoloπkog sustava”, objavljeno je u ponedjeljak u struËnom Ëasopisu Journal of Experimental Medicine. Znanstvenik Herbert Herzog, koji je sudjelovao u istraæivanju, rekao je kako je otprije poznat negativan uËinak neuropeptida Y na tonus krvnih æila i srËani ritam, no njegov utjecaj na imunoloπki sustav otvorit Êe nove moguÊnosti u borbi protiv nekih bolesti. „Stres nas Ëini joπ osjetljivijima kad smo bolesni”, rekao je Herzog za ABC. Reumatoidni artritis, ateroskleroza, Chronova bolest i dijabetes bolesti su izravno povezane sa stresom, izvijestili su znanstvenici.

Stres prelazi s majki na bebe Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 28. rujna 2005.

Djeca majki koje su za vrijeme trudnoÊe bile izloæene visokoj razini stresa imaju veÊe izglede da Êe biti tjeskobna.

Britanski znanstvenici s Bristol Universityja su otkrili da visoke razine hormona stresa mogu proÊi kroz posteljicu te prouzroËiti dugoroËne posljedice za bebu. Njihovo istraæivanje, objavljeno u struËnom Ëasopisu Biological Psychiatry, pokazalo je da djeca æena koje su u kasnom stadiju trudnoÊe bile izloæene visokoj razini stresa i sama u dobi od 10 godina imaju poveÊanu razinu hormona stresa kortizola. VeÊ su prijaπnja istraæivanja pokazala da djeca i odrasli s visokom razinom hormona kortizola ËeπÊe pate od depresije i tjeskobe. Istraæivanje se temelji na analizi razine hormona kod 74 desetogodiπnjaka te usporedbe rezultata s odgovorima na pitanja o izloæenosti stresu koje su njihove majke dale prije poroda.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma.

ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb

Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad

NAGRA–UJEMO VJERNE »ITATELJE U ovom boæiÊnom i novogodiπnjem ozraËju darivanja Oktal Pharma - Vaπe zdravlje i izdavaËka kuÊa Biovega odluËile su darovati neπto svojim vjernim Ëitateljima.

Nema nagradnih pitanja.

Dovoljno je poslati dopisnicu s toËnim podacima na adresu: Oktal Pharma d.o.o.

VA©E ZDRAVLJE - BOÆI∆NO DARIVANJE Utinjska 40, 10020 Zagreb i na kuÊnu adresu prva tri poπiljatelja poslat Êemo knjigu po izboru.

Vaπ izbor moæe biti jedna od tri ponuene knjige u izdanju Biovege koje su u protekloj godini bile predstavljene u Ëasopisu Vaπe zdravlje, a to su:

1. Alycea Ungaro: Pilates obeÊanje 2. Wilson Schaef: Meditacije za odvikavanje 3. Loretta LaRoche: Opustite se, moæda vam je to zadnje

Radujemo se s vama i æelimo sretan BoæiÊ i Novu 2006. godinu!

ERRATA CORRIGE U proπlom izdanju Ëasopisa Vaπe zdravlje br. 44, u rubrici Predstavljamo knjige, zabunom je objavljena pogreπna cijena knjige Zdravija lea, autora dr. Johna Tannera. Cijena knjige iznosi 185 kn. Molimo cijenjene Ëitatelje i nakladniËku kuÊu Biovega da uvaæe korekciju i prime naπu ispriku.

Redakcija

predstavljamo

knjige

MR©AVITE BEZ TORTURE Ignac Kulier, dr. med.

Ovaj interaktivni CD-ROM zasniva se na relativno jednostavnoj Ëinjenici da reæim od 1250 kcal/dnevno uz odgovarajuÊe fiziËke aktivnosti sigurno dovodi do gubitka tjelesne teæine koji moæe trajno ostati. U usporedbi sa 10 najpoznatijih dijeta, ovaj je reæim na donjoj granici zdravstveno preporuËivoga.

Reæim mrπavljenja dr. Kuliera nudi dvije opcije koje uvijek rezultiraju unosom oko 1250 kcal/dnevno - izbor namirnica prema vlastitom nahoenju i pripremu dnevnih jelovnika prema osobnim afinitetima i preporukama autora. Obroci koji se nude maksimalno su pojednostavljeni i pribliæeni moguÊnostima prosjeËna hrvatskog korisnika.

Ponuda od 30 vrsta doruËka, ruËka, veËere i meuobroka (ukupno oko 100 jelovnika) pruæa moguÊnost razliËitih kombinacija, πto znaËi da se mjesec dana praktiËno niπta ne ponavlja. Originalna slika svakog jela omoguÊuje vizualni izgled i strukturu onoga πto se koristi za pripremu. A to su sve namirnice koje se mogu nabaviti na trænici ili u bolje opskrbljenoj samoposluzi.

U ovom reæimu mrπavljenja nema zabrana i iskljuËivosti. Sve je prepuπteno savjesti korisnika, uz pretpostavku da Êe osoba koja donese Ëvrstu odluku CD koristiti kao vodiË za dugotrajni proces, a moguÊe i kao vodiË za promjenu nekih æivotnih navika.

Uz knjigu „Strategija mrπavljenja” i CD-ROM „Tajne zdrave prehrane” istog autora, dovoljno je alata da se poduzmu odluËni koraci kako biste svoje tijelo stavili u pribliæno zadovoljavajuÊi okvir. Mrπavljenje nije viπe samo estetski hir ili trend, nego pretpostavka zdravijeg æivota.

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Nakladnik: Nutri-Form d.o.o., Zagreb Prodaja: pozivom na tel./faks: 01/6688 611 ili mobilni telefon 091/5118 334 Izdanje: I. izdanje / 2005. godina Cijena: 150 kuna

MUDROST MAJ»INSTVA MAJKE I K∆ERI dr. Christiane Northrup VeÊ znana autorica bestselera Æensko tijelo, Æenska mudrost i Mudrost menopauze u svojoj novoj knjizi objaπnjava vezu izmeu majki i njihovih potomaka. Pokuπava objasniti kako je veza izmeu majke i kÊeri temelj zdravlja svake æene, kao da su naπa tijela i naπa vjerovanja o njemu oblikovana emocijama, vjerovanjima i ponaπanjima naπih majki.

Premda je Ëinjenica da naπa kultura igra vaænu ulogu u naËinu na koji prihvaÊamo sebe kao æenu, vjerovanja i ponaπanja naπih majki u suπtini imaju puno veÊi utjecaj.

U veÊini sluËajeva one Êe nas prve pouËiti pravilima kulture u kojoj æivimo. A ako se njihova vjerovanja suprotstavljaju dominantnoj kulturi, utjecaj majki gotovo uvijek pobjeuje.

Ovo je predivna knjiga koja na jednostavan naËin objaπnjava kako shvatiti odnos majke i kÊeri te kroz to stvoriti zdrav pristup sljedeÊim generacijama.

Vlatka Lamot-LajπiÊ Nakladnik: Biovega d.o.o., KaËiÊeva 6a, Zagreb Prodaja: Knjigu moæete kupiti u svim knjiæarama i trgovinama bio&bio, Ilica 72 i JuriπiÊeva 28, Zagreb te u RK Prima 3, R. BoπkoviÊa bb, Split. Moæete je naruËiti i putem interneta na www. biovega.hr ili http://knjige.biovega.hr kao i na telefon 01/484 80 85 ili faks 01/377 37 85.

Izdanje: 2005. godina Cijena: 129 kuna Cijene: meki uvez - 225 kuna tvrdi uvez - 255 kuna

103 SVE O POREME∆AJU POMANJKANJA PAÆNJE Thomas W. Phelan

Simptomi, dijagnoza i terapija u djece i odraslih. U posljednjih deset godina poremeÊaj pomanjkanja paænje (ADD ili ADHD) proπao je put od potpune nepoznanice do srediπta pozornosti. Danas znamo mnogo viπe o tome teπkom stanju koje pogaa desetke milijuna djece i odraslih. Ovo je izvrstan i obuhvatan praktiËni priruËnik koji roditeljima, uËiteljima, pedijatrima i struËnjacima za mentalno zdravlje donosi najnovije informacije o ADD-u. Na razumljiv naËin potanko upuÊuje u simptomatologiju, dijagnostiku i terapiju ADD-a u djece i odraslih.

Opisuje osnovne simptome i njihov uËinak na πkolu, posao, obitelj i meuljudske odnose; razlike izmeu kombiniranog tipa (ADD s hiperaktivnoπÊu) i nepaæljivog tipa (ADD bez hiperaktivnosti); razlike stanja u djeËaka i djevojËica; devet pokazatelja koji pomaæu u predvianju buduÊnosti; metode rada na djetetovu ponaπanju u dobi od pet do 18 godina; detaljne upute za uËitelje u Ëijem se razredu nalazi dijete koje pati od ADD-a; teπkoÊe koje prate ADD (pridruæeni poremeÊaji poput depresije, anksioznosti i dr.); pouzdane i detaljne informacije o terapiji lijekovima; metode dijagnostike i terapijskog rada s djecom, adolescentima i odraslima te mnogo viπe od toga. Prikazane s toplinom i inteligencijom, informacije u ovoj knjizi uvelike poveÊavaju moguÊnosti svakog pojedinca da se razvije u sretnu i uspjeπnu odraslu osobu. PriruËnik je namijenjen svima koji se bave djetetom s ADD-om - roditeljima i struËnjacima.

Ilona Posokhova, prof.

Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik Prodaja: uz 15 posto popusta pouzeÊem na tel. 044/732 228, 732 230 ili putem http://razvojdjece.crolink.net/knjizara. asp te u svim boljim knjiæarama.

Izdanje: I. izdanje / 2005. godina Cijena: 165 kuna

#45 Va©e zdraVlje 103