Vaše zdravlje 12/2006.

v o d I »

z A

z d R A v I J I

ISSN 1332-232x prosinac 2006./sijeËanj 2007.

æ I v o T BRoJ 51 / godina Ix

BESPLATAN PRIMJERAK

2007.

impresum

RijeË

urednika

Izdava»

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga Utinjska 40, 10020 Zagreb www.oktal-pharma.hr

Direktor

Branko Parag, mr. pharm.

Redakcija

Utinjska 40, 10020 Zagreb tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700 E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

Glavna urednica

Carmen Rivier-Zurak, dr. med. LEKTORICA

Lea Zanki

e znam kako vama, ali

Meutim,

ono

πto

meni je ova godina pro

meni nikako nije jasno

hujala s vihorom. I ne

Ëinjenica je da anti-

samo ova, nego i brojne

aging trend poprima

druge prije. Pogled u ogle

takve razmjere da se

dalo otkriva znakove vremena, i pitam se

sve mlae djevojke

hoÊu li i u kojem trenutku æeljeti posegnuti

podvrgavaju razliËi

za neËim πto Êe mi barem nakratko vratiti

tim

kozmetoloπkim

Stru»ni kolegij

proπlo vrijeme. HoÊe li to biti odraz stvarne

i estetskim zahvatima. Sumnjam da je u

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, internist

potrebe ili anti-aging trenda? Pa vjerojatno

njihovoj dobi to potreba. Prije Êe biti odraz

i jednog i drugog, jer u suπtini æena æeli

nametnutih zakonitosti πto je lijepo, a πto ne,

biti in, ali i zadovoljiti neke svoje unutarnje

pri Ëemu se zaboravlja ono πto je u nama,

potrebe.

i πto nas, unatoË naπoj izvanjskoj ljepoti,

dermatovenerolog

Istina je da teπko prihvaÊaju starenje bez obzi

moæe poruænjeti. Ipak, dopuπtam da i u toj

doc. dr. sc. Radoslav Herman,

ra na to koliko se Ëinile moÊnima i jakima.

dobi postoje nedostaci koji na ovaj ili onaj

Kreπo Zurak, dr. med. otorinolaringolog

Teπko je kontrolirati strah da Êeπ biti manje

naËin naruπavaju sklad svakodnevnog æivota.

prof. dr. sc. Josip GrguriÊ, pedijatar

voljen, ili ljubomoran pogled na mlade oko

Samo ne treba pretjerivati.

prof. dr. sc. Davor MiliËiÊ, kardiolog prof. dr. sc. Boæidar »urkoviÊ, fizijatar mr. sc. Mladen DobroviÊ, estetski kirurg Sanja GreguriÊ-Mateπa, dr. med.

ginekolog

mr. sc. Dubravko Smu, kirurg prim. dr. sc. Kreπimir »avka, radiolog

sebe. Prolaznost vremena rijetki prihvaÊaju

prof. dr. sc. Zdravko MandiÊ,

kao neπto πto je sasvim normalno, a veÊina

Kad veÊ govorimo o izgledu, nemojmo zabo

se bori na svakojake naËine protiv te spoz

raviti odvagnuti i sastavni dio skriven dubo

naje. Osobito æene, svaka na sebi svojstven

ko u nama, unutarnju ljepotu. Preispitajmo

naËin. Pa i posezanjem za kozmetoloπkim li

malo sami sebe. ©to nas veseli u æivotu i

Oktal Pharma d.o.o. - sluæba marketinga

estetskim zahvatom. Ako joj to vrati vedar

daje nam poticaj da se svako jutro budimo

Utinjska 40, 10020 Zagreb

pogled i osmijeh na licu, æelju da æivi i uæiva

s osmijehom. Zaboravljamo da je svaki dan

E-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr

u æivotu, pa zaπto ne? Imamo samo jedan

dar i da ga treba cijeniti. Æivot je kratak i

www.vasezdravlje.com

æivot, koji trebamo iskoristiti najbolje πto

zato u potpunosti iskoristite svaki novi daro

znamo. Bitno je da smo zadovoljni sami sa

vani dan i ne zaboravite tu radost podijeliti

sobom i da to svoje zadovoljstvo πirimo oko

s najbliæima i reÊi im da ih volite.

oftalmolog prof. dr. sc. Maja Relja, neurolog

marketing

tel: 01/6595 770 • faks: 01/6595 700

Dizajn i priprema za tisak

HAND Design Studio tel/faks: 01/ 2333 489, 2333 490

sebe kao pozitivnu vibraciju.

©eferova 2, 10000 Zagreb

Sretan BoæiÊ i Novu 2007. æeli vam Carmen Rivier-Zurak, dr. med.

Tisak

Glavna urednica

rotooffset - Tiskara MeiÊ tel: 01/6570 964 M. ©enoe 25, 10020 Zagreb

Naklada

90.000 0 Va©e zdravlje #51

#51

Sadræaj ANTI-AGING . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Annick Pons-Guiraud, dr. med., Sanja GreguriÊ Mateπa, dr. med., Vesna Fabekovec, dr. med., Miroslav KinËl, dr. med.

INTOLERANCIJA NA HISTAMIN . . . .

14 16 22 24 28 32 36 40

doc. dr. sc. Teodora Gregurek-Novak

PRHUT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Ivana Nola

ATLETSKO STOPALO . . . . . . . . . . . . . .

Marina Gradinac, dr. med.

GLIKEMIJSKA MEMORIJA . . . . . . . .

Toni MatiÊ, dr. med.

HORMONI I TKIVO DOJKE . . . . . . . . .

mr. sc. Sandra KovaËeviÊ

ZA©TO SMO NADUTI . . . . . . . . . . . . .

doc. dr. sc. Ivica Balen

POTHLA–IVANJE . . . . . . . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ

IMUNITET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Anka DoriÊ, dr. med.

INTERVJU: Goran TeπoviÊ, dr. med Cijepljenje protiv gripe . . . . . . . . . . . . . . SAUNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

46 48 54 62

Sandra Skoblar, vft.

PARKINSONOVA BOLEST . . . . . . . . . .

prof. dr. sc. Vida Demarin, mr. sc. Marija Boπnjak-PaπiÊ

BLAGDANSKO OBILJE . . . . . . . . . . . .

SNAGA I VITALNOST MU©KARCA . . .

POREMEĆAJI SPAVANJA U DJECE . .

Marija BaËan, dr. med.

KAKO DJELUJU ANTIDEPRESIVI . . .

Ozren Podnar, prof., Robet Torre, dr. med.

VIBRACIJSKI TRENING SA STABILITY BAROM . . . . . . . . . . . .

Tatjana CikaË, dr. med.

82 84

Stjepan VukuπiÊ, prof.

PRIPREMITE SE ZA SKIJANJE . . . . .

Æeljko CipËiÊ, vft.

VJEÆBAJMO ZAJEDNO priprema za skijanje - vjeæbe snage . . . .

mr. sc. Mario KasoviÊ, Vjekoslav Cigarovski, prof., prof. dr. sc. Bojan MatkoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof.

MEDICINSKI LEKSIKON bolovi u prsnom koπu . . . . . . . . . . . . . . . VODI» KROZ PRETRAGE radioloπke metode pregleda dojki . . . . . .

92 94

Anton KrniÊ, dr. med.

96 98 100 102 104

HITNI MEDICINSKI POSTUPCI ozljede i imobilizacija kraljeænice . . . . . . BILJNA LJEKARNA medvjetka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

dr. sc. Stribor MarkoviÊ

VI PITATE - MI ODGOVARAMO . . .

Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing.

ULOGA LIJE»NIKA OPĆE MEDICINE U LIJE»ENJU PRETILOSTI . . . . . . . . .

68 70 76

Hela ©varc, mr. pharm.

STRU»NE ZANIMLJIVOSTI . . . . . KNJIGA NA DAR . . . . . . . . . . . . . .

www.vasezdravlje.com

web stranica koja brine o vaπem zdravlju

#51 Va©e zdravlje

14 godina

povjerenja

ao πto kaæe stara kineska poslovica, „i najduæe putovanje mora poËeti malim korakom”, tako smo i mi polako poËeli koraËati 1992. godine. Ustrajnim i predanim radom dinamiËnog i mladog tima struËnjaka, kojeg krase kreativnost, prilagodljivost, odgovornost i sposobnost samostalna djelovanja u atmosferi timskog rada i ljudskog uvaæavanja, Oktal Pharma prerasla je u jednu od vodeÊih veledrogerija u Republici Hrvatskoj. Ujedno je meu prvima dobila certificikat po normi ISO 14001 te veÊ otprije prema ISO 9001, pa je shodno tome uspostavljen integrirani sustav upravljanja kvalitetom i okoliπem. Iako naπ razvoj usmjeravaju brza druπtvena i træiπna kretanja, pritom ne zaboravljamo da smo tu zbog svih vas - poslovnih partnera, Ëitatelja i korisnika naπih proizvoda. Naπ prioritet je prepoznati i zadovoljiti vaπe potrebe i odræati povjerenje koje nam veÊ dugo ukazujete. Iako se u danaπnje vrijeme sustavi vrijednosti drastiËno mijenjaju, smatramo da su oni tradicionalni joπ uvijek na cijeni. Prepoznatljivost je jedna od naπih osobina, kojoj, meu ostalim, pridonose brojne aktivnosti sluæbe marketinga. Jedna od njih je i poslovna suradnja na meunarodnoj razini, tako da za podruËje Republike Hrvatske, a i drugih republika bivπe Jugoslavije, zastupamo oko tridesetak zapadnoeuropskih i ameriËkih tvrtki. Drugim rijeËima, u ljekarne donosimo viπe od 200 proizvoda koje odlikuju sigurnost i kvaliteta. Uz istraæivanje træiπta, registraciju i promociju proizvoda, veliku vaænost pridajemo promicanju farmaceutskih i medicinskih postignuÊa na nekoliko razina. Jedna od njih je upravo pred vama - vodiË za zdraviji æivot Vaπe zdravlje. Tu su i edukativni plakati u bolniËkim i lijeËniËkim Ëekaonicama i ljekarnama, brojna struËna predavanja za lijeËnike, farmaceute i ostale medicinske struËnjake, kao i informiranje putem web stranica www.oktal-pharma.hr i www.vasezdravlje.com.

Naπ je trajni cilj izgradnja snaæne i moderne veledrogerije, ekoloπki osvijeπtene i sposobne za najveÊe rezultate u trgovini, zastupanju, istraæivanju træiπta, promicanju farmaceutske i medicinske znanosti, prije svega na podruËju Hrvatske. To, naravno, podrazumijeva: • pruæanje kvalitetnih usluga kao prioritetni cilj • praÊenje, mjerenje i stalno unaprjeivanje razine kvalitete usluga i zadovoljstva kupaca, πto je temeljna mjera kvalitete usluga • stjecanje i primjenu novih znanja i tehnika rada • orijentaciju na racionalnu upotrebu energije i prirodnih resursa • sustavno praÊenje i analizu aspekata okoliπa te prepoznavanje vlastitih bitnih utjecaja na okoliπ i, sukladno tome, postavljanje ostvarljivih ciljeva u svrhu stalnog poboljπavanja • sustavno usklaivanje djelovanja na okoliπ s primjenjljivim zakonima i provedbenim propisima. Vrijedan instrument stalnog poboljπanja kvalitete usluga i odnosa prema okoliπu upravo su smjernice i sugestije svih vas, naπih kupaca, dobavljaËa i svih ostalih zainteresiranih strana, kao i samih zaposlenika. Samo udruæenim snagama moæemo iÊi dalje, imajuÊi na umu povjerenje koje jedni drugima ukazujemo, a sve u nastojanju pruæanja πto veÊe vrijednosti.

Sretan Bo žić

i Novu 2007. svim poslovnim partnerima æeli Oktal Pharma

Anti-aging

TREND ILI POTREBA

Kako odabrati odgovarajuÊi tretman Annick Pons-Guiraud, dr. med., Pariz, Francuska preuzeto: Dermo-focus Special Anti-Age (Editions Médicales Pierre Fabre)

Kroz detaljan razgovor s dermatologom postupno se stvara slika koju bi pacijentica voljela projicirati i ona koju joj on moæe ponuditi kao konkretnu stvarnost Kad god æena poËinje postavlja ti izravna ili neizravna pitanja o sta renju koæe, treba posluπati njezine neizreËene æelje i nastaviti raspravu na tu temu. GledajuÊi je i sluπajuÊi

0 Va©e zdravlje #51

dok govori, obiËno se shvati da vrlo Ëesto otkriva svoje frustracije, oËeki vanja od æivota i odbijanje, svjesno ili nesvjesno, da odustane od pokuπaja da izgleda privlaËno. Iza naËina na

koji to kaæe i neizreËenih rijeËi, osjete se strah od starenja, od toga da viπe nije voljena i zaπtiÊena, ljubomora na bezbriæne mlade ili teret pogleda njezinih kolega na poslu. Valja biti barem malo znatiæeljan te pokuπati razumjeti πto motivira tu potre bu da se izgleda dobro, odbijanje prihvaÊanja sebe i svog lika u ogle dalu. Kako bismo u potpunosti razu mjeli problematiku, treba postavi ti pitanja o svakodnevnom æivotu: poslu, obiteljskom æivotu, koliko je Ëesto bila izloæena suncu u proπlosti i danas, s ili bez zaπtitnih faktora, o njezinim prehrambenim navikama, puπenju i konzumiranju alkohola.

TEMA B ROJA

va koje uzima (npr. L-tiroksin - Hashimoto tiroiditis; kortiko steroidi - reumatoidni artritis); granulomatozne bolesti (sarkoi doza); terapiju lijekovima; bilo kakve opÊe ili kontaktne alergije u proπlosti i sadaπnjosti • kozmetiËku anamnezu i prethodne estetske zahvate - proπle i sadaπnje kozmetiËke navike, primijenjeni postupci poput pilin ga, injekcija za popunjavanje, mikrodermoabrazije te kako ih je pacijentica podnosila i koliko su bili uËinkoviti • prethodne kozmetske kirurπke zahvate - stupanj zadovoljstva, kakvo je bilo cijeljenje, postojanje oæiljaka, komplikacije.

Pregled lica mora se provesti u sjedeÊem poloæaju, s dobrim osvjetljenjem i poveÊalom kako bi se odredili: Nuæno je odrediti i hormonski status pacijentice - uzima li kontrace pciju ili hormonsku nadomjesnu tera piju, odnosno postoje li kontraindika cije za primjenu bilo koje sliËne tera pije, buduÊi da se zna da hormonalno lijeËenje pozitivno utjeËe na koæu. Nakon razmjene podataka, pri Ëemu Êe pacijentica odrediti koje bi loπe kozmetiËke znaËajke volje la ispraviti, a koje ne moraju nuæno biti jednake onome πto se Ëini najva ænijim, poËinje se pojavljivati slika - ona koju bi pacijentica voljela proji cirati i ona koju joj dermatolog moæe ponuditi kao konkretnu stvarnost.

To je trenutak kad treba napraviti dermatoloπku procjenu, nastojeÊi identificirati: • medicinsku anamnezu - autoi mune bolesti kojih pacijentica ne mora biti svjesna, a koje se otkrivaju kroz ime lijeka ili lijeko

• fototip koæe • ten - Ëesto je poneπto æuÊkast i bez sjaja, iako je kod nekolicine sretnica joπ uvijek svjeæ • tip koæe // tanak i suh, katkad s crvenim flekama (rozacea) i stoga krhak ili Ëak vrlo osjetljiv // debeo i masan, s elastozama // dobro hidratizirana, meka i Ëvrsta koæa • prisutnost bora i finih linija • bilo kakve diskromije, npr. sunËa ne pjege • postoji li aktiniËna keratoza • koliko je boja koæe tmurna

Potom se ispunjava osobna iskaznica bora: • mimiËke bore (izmeu obrva i oko oËiju) • genetske linije (urezi izmeu nosa i obraza) • bore koje su stvarno posljedica starenja (obrazi, usne, podruËje oko usta, brada), a koje mogu i ne

»esto je prekasno sprijeËiti oπteÊenja od sunca, pa je sve πto moæemo uËiniti u odreenom trenutku ograniËiti daljnje naglaπavanje znakova starenja moraju biti povezane s urezima nastalim zbog gubitka miπiÊnog tonusa, πto vodi gubitku harmo nije u konturama lica (objeπeni obrazi); poËetak stvaranja ureza izmeu usta i brade i pojaËavanje ureza izmeu nosnica i obraza • linije oko oËiju prema jagodiËnim kostima - vrsta duplikature tkiva koæe. Joπ valja procijeniti opseg promje na uvjetovanih utjecajem UV zraka (hiperkeratoze) koje Êe, ako su teπke, uvelike odrediti izbor kozmetiËkog tretmana. U ovoj fazi, prije vizualiziranja kako provesti æeljene korekcije postojeÊih kozmetiËkih defeka ta, vaæno je propisati lokalnu i/ili sistemsku kozmetiËku terapiju i objasniti pravila za prevenciju starenja i terapiju bilo kojih prekanceroznih lezija, ako je to potrebno. »esto je prekasno sprijeËiti oπteÊenja od sunca, pa je sve πto moæemo uËiniti u odreenom trenu tku ograniËiti daljnje naglaπavanje znakova starenja istiËuÊi: • potrebu ograniËavanja izlaganja suncu u odreeno vrijeme • potrebu za svakodnevnom upo trebom anti-UVA zaπtitnih faktora, posebno kod bilo kakvog izlaganja suncu tijekom bavljenja sportom na otvorenom • vaænost zaπtite koju moæe pruæiti odjeÊa

#51 Va©e zdravlje 0

• potrebu da se ograniËi upotreba UV lampi (ne viπe od 10 puta godiπnje). U prevenciji toksiËnih uËinaka na koæu vaæno je naglasiti πtetne uËinke puπenja i alkohola, koji u kombinaciji sa πtetnim utjecajem sun ca znatno pojaËavaju starenje, hrapa vost i mlohavost koæe.

KozmetiËki savjet je prijeko potreban »ak i ako je redovita njega koæe zadovoljavajuÊa, æena obiËno oËekuje propisivanje uËinkovitijeg proizvo da, a to je prvi korak k moguÊem pomlaivanju.

• Lokalna terapija • Ujutro se preporuËuje hidratantna krema kako bi se pojaËala funkcija koæe kao barijere koja πtiti od vanjskih napada i, ako je moguÊe, neka krema koja takoer sadræi tvari koje se bore protiv slobodnih radikala, za koje se Ëini da im je djelotvornost nedvojbena (vitami ni A, C, E, beta-karoten, elementi u tragovima, biljni ekstrakti…) • NaveËer se preporuËuje topikal na terapija s ciljem reparatornog uËinka, koja je odabrana na bazi tipa koæe i stupnja fotostarenja, a sadræi: // Retinol ili retinaldehid - prekur sori retinolne kiseline, koji se bolje podnose od tretinoina, no katkad mogu iritirati suhu koæu. // Tretinoin - poboljπava ten i znakove fotostarenja, no katkad se teπko podnosi, πto moæe znaËiti da se treba povremeno primijeniti. // Tazaroten 0.01 posto - najnovija tvar protiv starenja za topiËku primjenu. Nakon πest mjeseci svakodnevne primjene Ëini se da je jednako uËinkovit kao i

Prije vizualiziranja kako provesti æeljene korekcije postojeÊih kozmetiËkih defekata, vaæno je propisati lokalnu i/ili sistemsku kozmetiËku terapiju i objasniti pravila za prevenciju starenja tretinoin na bore, sunËane pjege, hrapavost koæe i fotostarenje. Ipak, ima privremenu nuspojavu tijekom prvog tjedna, koja se oËi tuje osjeÊajem peËenja. // Alfahidroksikiseline (AHA), polihidroksikiseline (PHA) ovlaæivaËe i ketoregulatore koji djeluju na epidermis i dermis, poboljπavajuÊi ten i hrapavost koæe. Kako se podnose, ovisi o koncentraciji AHA (obiËno glikolne kiseline), pH formuli i, naravno, tipu koæe. U mnogim sluËajevima, primjena slijeda razliËitih proizvoda naveËer moæe biti uËinkovitija od propisi vanja samo jednog od njih.

• Oralnim putem - Dodaci prehra ni Ëine integralni dio kozmetologije, a stoga i kozmetiËkog savjeta. Elementi u tragovima, vitamini (A, C, E, betakaroten), aminokiseline, esencijalne masne kiseline i enzimi pokazali su svoju aktivnost u in vitro uvjetima, no malo je studija uspjelo potvrditi te nalaze u in vivo uvjetima. Dodaci prehrani mogu odgoditi ili reducirati promjene na kolagenu, posebice one koje ukljuËuju membrane, a potaknu te su djelovanjem slobodnih radika la. Novi pristup kozmetici, koji je joπ uvijek vrlo kontroverzan, mogao bi se pokazati korisnim i Ëini se da nema nikakvih nuspojava, dakako pod uvjetom da propisane doze nisu pre visoke.

MoguÊi prijedlozi medicinskih tretmana Kao dodatak kozmetiËkim savjetima, od prve konzultacije moæe se osmisliti i Ëak dogovoriti termin za povrπinski piling ili injekcije za popunjavanje. To znaËi da dermokozmetiËko savjetovanje ima trenutaËni opipljiv uËinak, a zamiπljena ideja o pomlaivanju psiholoπki djeluje ohrabrujuÊe.

Piling postupci - tehnike koje ukljuËuju eksfolijaciju (odljuπÊivanje) epidermisa - Moæe biti potpuno opravdan u cilju poboljπanja stanja mlohave koæe s borama i diskroma tskim mrljama. • Sve viπe su u primjeni postupci povrπinskog pilinga. Nisu skupi, jednostavni su, a Ëinjenica da se mogu provo diti ambulantno pacijentima se svia. • Alfahidroksikiseline (AHA), osobito glikolna kiselina, primijenjene u rastuÊim dozama svaka dva tjedna nakon pripreme koæe tijekom mjesec dana, opÊenito dovode do poboljπanja tena, koji postaje manje siv, svjetliji, a koæa je mekπa, s pravim uËinkom “rasvjetljivanja”. Ako se pro tokol ispravno slijedi, tretman se dobro podnosi. Postoji lagan rizik od hiperpigmentacije. Pilinzi se mogu prilago diti svakom tipu koæe i tenu. • Triklorooctena kiselina (TCA) moæe se rabiti sama u koncentraciji od 15 do 20 posto ili u kombinaciji s AHA kiselinama, pod uvjetom da se smjesa primjenjuje samo kod blijedih fototipova. • Druge kiseline koje se mogu primijeniti u kombinaciji s glikolnom kiselinom - piruvatna, kojiËna i salicilna kiselina. • Pilinzi srednjeg intenziteta koriste koncentriraniju TCA. Ishod je zadovoljavajuÊi, no Ëesto postoji rizik od hiper pigmentacije. • Fenolni duboki pilinzi teπki su za provoenje i moraju se rabiti samo kod najpaæljivijih pacijentica i onih koje najbolje surauju. Primjena filera - Kao odgovor na rastuÊu potraænju, i Ëesto kao uvod u kirurπke metode, vrlo Ëesto ubrizgavaju se odreeni materijali kako bi se postiglo usporavanje ili iskorjenjivanje bora i ureza, te remodeliranje nekih dijelova lica. Postoje dva tipa proizvoda za ubrizgavanje: biorazgradivi proizvodi, koji se postupno u potpunosti resorbiraju u koæu tijekom πest do 18 mjeseci, i nebiorazgradivi proizvodi, koji ostaju u koæi tijekom nekoliko godina ili Ëak zauvijek. Ovi proizvodi znatno se meusobno razlikuju po mehani zmu djelovanja, naËinu postavljanja, koliËini koja se ubrizga va u koæu, sudbini proizvoda na mjestu ubrizgavanja i, nara vno, moguÊim nuspojavama. Dobro razumijevanje kemijskih znaËajki materijala za ubrizgavanje omoguÊuje svakom der

TEMA B ROJA

Ovaj opis razliËitih tehnika svakako nije potpun, nego viπe pre gledan u smislu moguÊih anti-age tretmana u privatnim dermatoloπkim ordinacijama. Iskustvo je pokazalo da je Ëesto potrebno rabiti moguÊnost nadopu ne lokalnih kozmetiËkih tretmana, prilagoenih odreenom tipu koæe i stilu æivota pacijenta, i drugih medi cinskih postupaka s ciljem postizanja maksimalna uËinka.

matologu da odabere najuËinkovitije punilo za pojedinog pacijenta, uzi majuÊi u obzir kliniËku sliku i oËeki vanja. Medicinski razgovor, sa svrhom identifikacije bilo kakvih kontrain dikacija, kao i rezultati intradermal nih testova, koji se provode ovisno o podacima dobivenim tijekom razgo vora, danas su jasno klasificirani. Æivotinjski i ljudski kolagen te hijaluronska kiselina, koji su razdijeljeni i biorazgradivi, trenutaËno su najviπe rabljena punila zbog neo spornih kozmetiËkih doprinosa, kao i Ëinjenice da su njihove nuspojave uvijek blage i reverzibilne. Nasuprot tome, u priliËno visokom postotku sluËajeva, nebiorazgradivi proizvo di vode kasnijem razvoju granulo ma, koji mogu uzrokovati psihiËka i fiziËka sakaÊenja. To je razlog zaπto se smatra da je bolje ubrizgati razgra dive proizvode. RevitalizirajuÊe injekcije sadræe ili samu hijaluronsku kiselinu, ili smje su koja sadræi hijaluronsku kiselinu, aminokiseline, vitamine, minerale i elemente u tragovima. Tretmani mogu uzrokovati odreeno poboljπanje u ËvrstoÊi koæe razliËita stupnja vidlji vosti, koje je joπ uvijek u odreenoj mjeri kontroverzno. 10 Va©e zdravlje #51

Æivotinjski i ljudski kolagen te hijaluronska kiselina, koji su razdijeljeni i biorazgradivi, zbog neospornih kozmetiËkih doprinosa trenutaËno su najviπe rabljena punila

Injekcije botulinum toksina Zbog paralize popreËno-prugastih miπiÊa koju uzrokuje, botulinum tok sin, koji se dobiva iz bakterije Clostridium botulinum, uËinkovit je i nein vazivan tretman za bore oko oËiju, izmeu obrva i na Ëelu. Nuspojave su vrlo blage, pod uvjetom da je lijeËnik u potpunosti upoznat s anatomijom tretiranih podruËja, da je indika cija toËno postavljena, doza dobro odreena, a sama tehnika ubrizga vanja dobra. Iako su njegovi uËinci privremeni, te traju od Ëetiri do πest mjeseci, ova metoda trenutaËno zauzima domi nantnu poziciju u tretiranju mimiËkih bora, i zadovoljavajuÊa je jedino pod uvjetom da ne smrzne u potpunosti izraz lica!

Kirurπki zahvat - Preostaje joπ izbor kirurπkog zahvata. Osim moguÊih dostupnih tretmana koji upotrebljavaju veÊ spomenute meto de, ako pacijentica ima velika oËeki vanja, teπka je osoba ili ne surauje, moæe se uputiti dermatoloπkom kirur gu ili kozmetiËkom kirurgu. Iako su njihove metode invazivnije, zapravo su ono πto neke pacijentice æele. Svim medicinskim zahvatima (injekcije za popunjavanje bora, pilinzi, injekcije botulinum toksi na) moraju prethoditi verbalne i pisane informacije o proizvodi ma, kao i razdoblje od dva tjedna za razmiπljanje. Pacijentici se mora pruæiti procjena cijene zahvata, i obvezna je potpisati i datirati infor mativni obrazac za pristanak. S obzirom na trendove, u godi nama koje slijede zahtjevi za palija tivnim tretmanima pomoÊu kojih bi se rjeπavali vidljivi znakovi starenja mogu samo biti sve ËeπÊi. Stoga je odgovornost dermatologa iÊi ukorak s novim tretmanima i/ili proizvodi ma, kojih je svakim danom sve viπe. S druge strane, umnoæavanje dobro dokumentiranih informacija o zdra vlju i ljepoti u medijima, a naroËito na internetu, moæe kod nekih izazvati odreene sumnje. Zbog toga je savje todavna uloga lijeËnika dermatologa od velike vaænosti, πto u konaËni ci vodi odabiru najboljega moguÊeg rjeπenja.

Anti-aging

TREND ILI POTREBA

Sposobnost cijeljenja preduvjet uspjeha

Sanja GreguriÊ Mateπa, dr. med., spec. dermatovenerolog, privatna dermatoveneroloπka ordinacija, Fijanova 4a, Zagreb, tel: 01/2363-339 Vesna Fabekovec, dr. med., spec. dermatovenerolog, privatna dermatoveneroloπka ordinacija Gajeva 35, Samobor

=>?6 A J G D C novotvorinu, H @ 6 @ > H : A > C krvoæilne 6 J @D > Ukloniti

Kod odraslih osoba sposobnost hadWdYc^ gVY^`Va^

cijeljenja procjenjuje se na temelju bgZ V d`d hiVc^XZ! ÇhV`jea_VÜÇ hadWdYc^] gVY^`VaV

fotooπteÊenja, kronoloπke dobi i opÊega >c]^W^X^_V hiVc^ÜcZ eda^[ZgVX^_Z

zdravstvenog statusa Vc\^d\ZcZoV

Anti-aging postao je sveopÊi trend. Izgledati πto bolje (i mlae) u odreenim godinama imperativ je modernog doba, πto potvruje i sve veÊa potraænja za anti-age prepara tima. Da Êe se taj trend nastaviti i u buduÊnosti, govori podatak o broju æena starijih od 50 godina - 2000. ih je bilo 131 milijun, a procjene za 2015. kreÊu se oko 154 milijuna. Anti-aging je, naæalost, joπ uvijek i mnogim lijeËnicima sinonim za korektivne i kozmetske postupke u dermatovenerologiji, makar je rijeË o vrlo sloæenom pristupu koji se temelji na kombinaciji preventivne medici ne i terapijskih zahvata. Primjena holistiËkog pristupa organizmu u anti-agingu otvara moguÊnost sura dnje lijeËnika razliËitih specijalnosti - kineziologa, kineziterapeuta, nutri

12 Va©e zdravlje #51

edi^XVc_Z jeVaZ cionista... - a u dermatovenerologiji se usmjerava na poticanje obnove koæe po veÊ poznatim fizioloπkim naËeli ma.

promjene, hiperpigmentacije ili kera toze na koæi smatra se kozmetskim zahvatom, i on kao takav ne bi tre K^hd`dbdaZ`jgVacV =@ bao biti problem. Postoji niz moguÊih terapijskih zahvata i njihovih kom binacija, a ono πto zanima kako lijeËnika tako i pacijenta je πto bolji konaËni rezultat, odnosno πto manje vidljiv oæiljak. hiVc^ÜcV Procjena starosti koæe

hiVc^XV

egda^[ZgVX^_V

Da bi se to moglo postiÊi, valja pravilno procijeniti starost koæe. Nai me, bioloπka starost vrlo Ëesto ne C^h`dbdaZ`jaVgcV =@ odgovara fotostarosti koæe, tj. rijeË je

H I6 G : C ? : ? : ; D I D 7 > D A D @ > D 9 < D K D G

JK7

JK6 *

hiVc^XV

_Zo\gV

Slika 1

9^gZ`icd diZÚZc_Z 9C6

EgZi_ZgVcd dhadWVäVc_Z hdWdYc^] gVY^`VaV

TEMA B ROJA

= > ? 6 A J G D C H @ 6 @ > H : A > C 6 J @D >

2. faza - hijaluronati πtite novona hadWdYc^ gVY^`Va^

K^hd`dbdaZ`jgVacV =@

bgZ V d`d hiVc^XZ! ÇhV`jea_VÜÇ hadWdYc^] gVY^`VaV

3. faza - nakupljena hijaluronska

>c]^W^X^_V hiVc^ÜcZ eda^[ZgVX^_Z Vc\^d\ZcZoV

hiVc^XV

hiVc^ÜcV egda^[ZgVX^_V

edi^XVc_Z jeVaZ C^h`dbdaZ`jaVgcV =@

Slika 2

o dva razliËita pojma. Bioloπko sta- H I6 G :Cijeljenje o> D 9 < D K D G C ? : ? : ; D I Dovisno 7>DAD @ renje je fizioloπki, genetski odreen hijaluronatima proces, a fotostarenje posljedica niza biokemijskih promjena nastalih pod Osnova svakog cijeljenja je aktiJK7 JK6 utjecajem ultraljubiËastog zraËenja vnost hijaluronske kiseline koju u * (UV) (slika 1). koæi izluËuju fibroblasti. U fizioloπkim uvjetima, hijaluronska kiselina je polimer velike molekularne teæine 106 koji sluæi popunjavanju i potpo - tanak epidermis odræane struktu ri tkiva. U sluËaju oπteÊenja tkiva, re (arhitektonike) stvaraju se fragmenti hijaluronske - smanjen broj i aktivnost fibro kiseline manje molekularne teæine _Zo\gV blasta koji pokreÊu mehanizme popravka - odræan kolagen oπteÊenja i odgovorni su za bioloπki - smanjenje elastina uËinak (umnoæavanje stanica, aktiva 9^gZ`icd EgZi_ZgVcd dhadWVäVc_Z ciju stanica, stvaranje novih krvnih diZÚZc_Z hdWdYc^] gVY^`VaV Karakteristike koæe u sluËaju 9C6 æila). fotostarenja: Hijaluronati se stvaraju u obliku - promijenjena struktura epider lakih i teπkih lanaca, od kojih svaki misa ima toËno odreenu ulogu u procesu - poveÊan broj i aktivnost fibro cijeljenja koji je stupnjevit (slika 2). blasta - smanjena koliËina kolagena 1. faza - hijaluronska kiselina naku - poveÊana koliËina elastina plja se u podruËju oπteÊenja (u

Karakteristike koæe u sluËaju hiVc^XV bioloπkog starenja:

U oba sluËaja navedene promje ne posljedica su niza lanËano pove zanih biokemijskih procesa koji mijenjaju osnovu anti-aginga, tj. pro ces cijeljenje (obnove) tkiva.

stalo njeæno granulacijsko tkivo od moguÊeg utjecaja slobodnih radikala i kontroliraju staniËno nakupljanje

rani) i potiËe promjene sliËne upali, πto dalje potiËe izluËivanje faktora rasta svih koænih struktu ra; glavnu ulogu u toj fazi imaju laki lanci

kiselina potiËe stvaranje novih krvnih æilica i stanica koje grade koæu, zatvarajuÊi ranu. Idealno cijeljenje odvija se jedino kod vrlo male djece, kod koje je rijeË o cijeljenju bez oæiljka zbog toga πto niπta ne ometa faze epiteliza cije. Kod odraslih osoba sposobnost cijeljenja procjenjuje se na temelju fotooπteÊenja, kronoloπke dobi te opÊega zdravstvenog statusa. Pristup je individualan jer su razlozi loπeg cijeljenja razliËiti. Tako je proces cijeljenja u koæi koja nije aktiniËki oπteÊena (ultraljubiËastim zrakama) loπ zbog usporena stvaranja hijaluronata, a u aktiniËki oπteÊenoj koæi proces cijeljenja je loπ zbog stvaranja hijaluronata loπije kvalitete (stva ranje hijauronata nije usporeno). Stoga se prije bilo kakvih lije ËniËkih zahvata poËinje terapija preparatima hijaluronata da bi se koæa pripremila za cijeljenje i obno vu. Odabir preparata, trajanje pri premnog tretmana i poticanje epite lizacije nakon zahvata odreeni su stanjem koæe, i modulirani iskustvom lijeËnika. Meutim, ne treba zaboraviti ni preventivne dermatoloπke pregle de kao nezaobilazan dio primjene preventivnog dijela anti-aginga, koji zapravo predstavlja niπta manje zahtjevnu shemu upotrebe prepara ta s hijaluronatom i prije pojave bilo kakva znaka oπteÊenja koæe.

#51 Va©e zdravlje 13

Anti-aging

TREND ILI POTREBA

Intervju: Miroslav KinËl, dr. med.

Hijaluronska kiselina u estetskoj kirurgiji Miroslav KinËl, dr. med., spec. opÊe i subspec. plastiËno-rekonstruktivne kirurgije, voditelj Poliklinike za plastiËnu i opÊu kirurgiju Barbel, HirËeva 1, Zagreb Razgovarala: Ivana Topolovec, mr. pharm.

prije

Hijaluronski fileri dobar su izbor za sve koji na brzinu æele postiÊi uËinak pomlaivanja

poslije

i uljepπavanja, ili pak uËestalo obavljaju zahvate na svom izgledu Hijaluronska kiselina, o kojoj se u svijetu i u nas sve viπe govori, kemijski je spoj prisutan u svim æivim organizmima. U istom obliku javlja se kako u obiËnoj bakteriji, tako u ljudskom organizmu. Sastavni je dio mnogih tkiva (zglobova, oËne jabuËi ce), ali i koæe, u kojoj ima iznimno vaænu ulogu jer „navlaËi” vodu, omo guÊujuÊi time dobru hidrataciju, πto se direktno odraæava na njezinu Ëvr stoÊu. Uloga hijaluronske kiseline u elastiËnosti i ËvrstoÊi koæe, odnosno stvaranju bora, znanstvenicima je postala zanimljiva kad su otkrili da je u koæi djeteta ima mnogo viπe nego u starijih osoba. To se objaπnjava Ëinjenicom da starenjem stanice koæe gube sposobnost stvaranja hijaluron ske kiseline, zbog Ëega koæa gubi vla ænost, ËvrstoÊu, volumen i elastiËnost te se javljaju bore. 14 Va©e zdravlje #51

S obzirom na prisutnost hijalu ronske kiseline u brojnim tkivima, postoji nekoliko razliËitih principa njezine primjene. Uglavnom se pri mjenjuje intraartikularno (u zglob) putem injekcije, primjerice u zglob koljena, pri Ëemu omoguÊuje veÊu pokretljivost zgloba, zatim u kozmetiËke svrhe kao Ëest sastojak krema protiv bora nove generacije (topiËka primjena) ili kao tkivni implantat u estetskoj kirurgiji. O upotrebi hija luronske kiseline u estetskoj kirur giji razgovarali smo s dr. Miroslavom KinËlom, specijalistom opÊe i sub specijalistom plastiËno-rekonstrukti vne kirurgije, voditeljem Poliklinike za plastiËnu i opÊu kirurgiju Barbel u Zagrebu. Dr. KinËl smatra da proizvo di hijaluronske kiseline nisu unijeli

prije

poslije

Crte i bore

revolucionarne promjene u tretma ne estetske kirurgije, ali su svakako korisni i potrebni, pa ih i sam upo trebljava u svakodnevnoj praksi. „Takvi proizvodi imaju dobru indika

TEMA B ROJA

ciju, osobito kod prigodnih tretma na, kad pacijenti æele za vrlo kratko vrijeme postiÊi uËinak pomlaivanja i uljepπavanja, te kod pacijenata koji stalno rade na svom izgledu, jer pritom ne moraju strahovati zbog komplikacija i πtetnih utjecaja. Restylane je, primjerice, vrlo dobar kod pacijenata koji Ëesto obavljaju zahva te na svom izgledu, a æele da to proe bez trajnih posljedica”, objaπnjava moguÊe oblike primjene dr. KinËl. Proizvodi hijaluronske kiseline, kad su estetski tretmani posrijedi, u organizam se unose putem injekcije, a uËinak u tretiranom tkivu zadræa vaju od πest mjeseci do godine dana, nakon Ëega se razgrauju na potpuno prirodan naËin, bez nuspojava. „To nisu trajni preparati. Trajni preparati tog tipa ne postoje”, navodi dr. KinËl. „Iako se ponavljanje tretmana ispr va moæe Ëiniti nedostatkom, zapravo je velika prednost jer nema opasno sti od ozbiljnih deformacija lica koji ma smo svjedoËili za afera s tekuÊim silikonom, kad su mnogim æenama upropaπtena lica, a time i æivoti.” Hijaluronska kiselina koristi se u estetskim tretmanima za brisanje bora, poveÊanje usana te oblikovanje kontura lica, primjerice jagodica. Proizvod se injekcijom unosi ispod bore, ispunjava se potkoæno tkivo i izdiæe utor bore. „Restylane, primjeri ce, djeluje zahvaljujuÊi svojoj gustoÊi, sam ili u kombinaciji s drugim meto dama. »esto se koristi metoda skari fikacije - narezivanje bore uzduæno, popreËno ili u kriæ u potkoænom tki vu - kojom se odiæe formirano tkivo i postiæe odliËan rezultat. Tkivu je tako dodan volumen, Ëime ostvaruje mo uËinak punoÊe tretiranog dijela”, objaπnjava dr. KinËl. Navodi kako se

proizvodi hijaluronske kiseline mogu kombinirati s botulinum toksinom tipa A (botox) kod tretmana bora ili nakon poveÊavanja usana masnim tkivom, gdje se koriste za oblikovanje ruba usana. „Restylane je osobito uËinkovit kod razliËitih komplikacija poveÊavanja usana u pacijenata koji su tretirani na starinski naËin, izrezi vanjem koæe gornje usne. Na istome mjestu nakon nekog vremena nastaje praznina, koja se moæe vrlo dobro ispuniti spomenutim preparatom”, objaπnjava svoje iskustvo dr. KinËl. Zadovoljstvo pacijenata vrlo je bitan kriterij nakon svakog estetskog tretmana ili zahvata, pa nas je zani malo iskustvo dr. KinËla s proizvo dima hijaluronske kiseline. Objasnio nam je da su pacijenti u pravilu zado voljni, osobito oni koji æele jeftinijim tretmanom, bez πtetnih uËinaka, ostvariti trenutaËno poboljπanje. „OpÊenito su proizvodi hijaluronske kiseline vrlo dobar izbor za pacijen te koji su u godinama kad im joπ ne treba face-lifting, a æeljeli bi napraviti pokoju korekciju”. Komplikacije vezane uz upotrebu razliËitih proizvoda za uljepπavanje podjednako su vaæne pacijentima i lijeËnicima. Za renomirane proizvo de hijaluronske kiseline, koji se oda vno koriste, u literaturi se navodi kako pruæaju visoku sigurnost te da iznimno rijetko izazivaju nuspojave. „Osobno nisam imao sluËaj neæeljene reakcije kao direktnu posljedicu upo trebe proizvoda hijaluronske kiseline. Treba, meutim, paziti da se takvim proizvodima ne tretira koæa koja je inficirana ili nepogodna za primjenu odreenog proizvoda”, zakljuËuje dr. KinËl.

prije

poslije Konture lica

prije

poslije

prije

poslije Cijelo lice

#51 Va©e zdravlje 15

16 Intolerancija na histamin „Ëudna” reakcija na neku hranu i piÊa

doc. dr. sc. Teodora Gregurek-Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog, Voditeljica alergoloπke ambulante Kinike za koæne i spolne bolesti KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

RijeË je o reakciji koja Êe se nakon konzumiranja hrane ili piÊa koji sadræe histamin pojaviti samo kod pojedinaca sa smanjenim pragom podnoπljivosti PokretaË alergijske reakcije Histamin je veÊ dugo poznat kao pokretaË (medijator) akutnih aler gijskih reakcija u ljudi. Dokazano je i njegovo izluËivanje iz mastocita i bazofila nakon spajanja alergena i antitijela (specifiËni IgE) na njihovoj povrπini koja sadræi receptore za IgE. Kako bi se moglo ispitivati njegovo djelovanje, sintetiziran je i laborato rijski joπ 1907. godine, a dobio je ime po grËkoj rijeËi „histos” πto znaËi tki vo. DajuÊi ga intravenozno æivotinja ma, Henry Dale dokazao je njegov jak uËinak na spazam bronha i nastanak vazodilatacije (πirenja krvnih æila). Odgovoran je i za nastanak urtika na 16 Va©e zdravlje #51

koæi zbog izlaska tekuÊine i staniË nih elemenata u potkoæje, πto izaziva edem, crvenilo i svrbeæ. Do danas su otkrivene tri vrste receptora za histamin - H1 receptori nalaze se u koæi, H2 receptori smjeπteni su duæ cijelog probavnog sustava od jednjaka do debelog crije va, a u novije vrijeme sve se viπe spo minju i H3 receptori koji su uglav nom vezani za tkiva centralnog æivËa nog sustava (CNS). Tako, prema mjestu vezanja nastaju i razliËiti oblici alergijskih reakcija: od onih tipiËnih na koæi i u podruËju diπnih puteva (spazam bronha) gdje se vezanje odvija preko

H1 receptora, preko gastrointestinalnih alergija, o kojima je bilo rijeËi u proπlom broju, u sluËaju kojih se vezanje dogaa u podruËju H2 recep tora, do nekih neuroloπkih ispada (vrtoglavice, glavobolje) ako dolazi do vezanja na H3 receptore. U generaliziranim reakcijama tipa anafilak sije dolazi do vezanja na sve recepto re s posljediËno πarolikom simptoma tologijom. Uglavnom, rijetko imamo samo vezanje na jednu vrstu recepto ra, ËeπÊe je rijeË o razliËitim kombina cijama. Terapijski uËinak postiæe se grup nim lijekovima, antihistaminicima, koji sprjeËavaju vezanje na receptore i ubrzavaju razgradnju i izluËivanje osloboenog histamina iz organizma. Samo njihovom upotrebom postiæe se izljeËenje u oko 75 posto alergijskih reakcija. Najbolji rezultati postiæu se kod reakcije vezane uz H1 receptore na koje antihistaminici najbolje dje luju. Kod gastrointestinalnih reakcija moraju se dodavati i blokatori H2 receptora, dok blokiranje H3 recep tora zasad nije pokriveno, pa se pokuπava raznim kombinacijama veÊ spomenutih lijekova jer je i inaËe pro

ALER G OLO G I JA

laz lijekova u podruËje CNS-a oteæan zbog prolaza cerebro-likvorske barije re.

Sniæen prag podnoπljivosti na histamin Meutim, vrlo je vaæno znati da se histamin ne oslobaa samo tijekom alergijskih reakcija. Naime, moæe mo ga unijeti u organizam i vanjskim putem, konzumiranjem raznih vrsta hrane i piÊa koji prirodno sadræe histamin kao aktivni sastojak ili on nastaje tijekom njihove razgradnje. Postoji odreena grupa ljudi kod koje Êe takav unos histamina izazvati tzv. intoleranciju na histamin, koja se katkad pogreπno opisuje i kao tro vanje histaminom. Naziv trovanje nije prikladan jer se ne radi o reakciji koja Êe se nakon konzumiranja hrane ili piÊa koji sadræe histamin pojaviti kod svih ljudi koji su je uzimali veÊ samo kod pojedinaca kod kojih je prag podnoπljivosti prema histaminu niæi nego u normalne populacije. SliËan mehanizam prepoznajemo i kod intolerancije na glukozu, koja moæe prethoditi dijabetesu, ali se zapravo radi o niskom pragu podnoπljivosti na unos πeÊera, koji je takoer izraæen samo u pojedinaca, a oËituje se u porastu vrijednosti πeÊera u krvi nakon uzimanja slatke hrane, πto se spontano smiri.

Vaæno je znati da... • histamin nastaje kao razgradni produkt bjelanËevina (meso, mlijeËni proizvodi, jaja), pa se u njima moæe nalaziti u veÊim koliËinama koje prelaze prag tolerancije • hrana zbog duljeg stajanja ili eventualnog poËetka kvarenja sadræi poveÊane koliËine hista mina • jela koja se Ëesto podgrijavaju ili dulje Ëuvaju, pa Ëak i u hlad njaku, automatski sadræe velike koliËine histamina - zato je

preporuËljivo uvijek jesti svjeæe pripremljenu hranu! • histamin se ne razara kuhanjem, smrzavanjem ili grijanjem u mikrovalnoj peÊnici (πto je danas vrlo popularan naËin pripreme hrane) • uzimanje alkohola u kombinaciji s hranom koja sadræi histamin pojaËava njegovo djelovanje, pa je i reakcija jaËa (npr. crveno vino i sir).

Simptomi vrlo akutni - Kod oso ba koje spadaju u skupinu s niæim pragom tolerancije, oko pola sata nakon konzumiranja odreene hra ne ili piÊa najËeπÊe se javlja difuzno crvenilo koæe uz jak svrbeæ (rjee su tipiËne urtike), glavobolja, muË nina, povraÊanje, proljev, katkad i oteæano disanje zbog laganog spaz ma bronha koji se moæe pojaviti, ali ne s edemima kao kod pravih aler gijskih reakcija. Promjene se obiËno spontano povuku tijekom najviπe 24 sata. Katkad se zbog akutnog poËetka s crvenilom i svrbeæom pomisli na anafilaksiju, meutim, nema znako va ugroæavanja vitalnih funkcija u smislu promjene tlaka, gubitka svijes ti, izraæenoga guπenja, edema i sl. Bolesnik obiËno zna πto je prethod no pojeo, pa ga je dovoljno upozoriti da ne uzima hranu koja sadræi hista min (navedena u nastavku) i dati mu antihistaminik u tabletama, koji Êe u ovom sluËaju pomoÊi bræoj razgradnji histamina jer nije rijeË o alergijskoj reakciji i nije potrebno vezanje za histaminske receptore te njihovo blo kiranje. Hrana koja sadræi histamin Osoba koja je intolerantna na hista min sljedeÊe namirnice smije konzu mirati samo u malim koliËinama: • alkoholna piÊa: crveno vino, bijelo vino, πampanjac, pivo • sirevi: tvrdi sirevi, sirevi s plijes nima, sirevi za mazanje • riba: tunjevina, sardine, srdele,

skuπe, haringe; osobito su opasni dimljeni ili konzervirani proizvo di, ali svjeæu ribu ne treba izbje gavati • salame: parizer, πunkerica, jeger, prπut, suπeno meso, trajne sala me (zimska i sl.) • povrÊe: kiselo zelje, πpinat, pasta i keËap od rajËice, gljive, uki seljeno povrÊe.

©to se smije jesti... • dnevno jedan do dva slabo masna mlijeËna produkta (jogurt, svjeæi sir, mlijeko) • salata i svjeæe povrÊe u neogra niËenim koliËinama • dnevno nekoliko puta svjeæe voÊe • dnevno najmanje tri puta hra nu koja sadræi æitarice (kruh, pahuljice, tjestenina, krumpir, riæa) • jednom tjedno svjeæu ribu te lagano i kuhano meso (piletina, teletina, kuhana πunka u malim koliËinama) • popiti dvije litre nekaloriËne tekuÊine na dan (voda, mineral na voda, razrijeeni sokovi)

Skrivena iza brojnih alergija Vjerujem da se iza velikog broja „alergija” koje su se u æivotu pojavile samo jednom do dva puta i bile opi sane kao akutna alergijska reakcija koja se za jedan dan povukla, zapra vo krije proces intolerancije na hista min. To nam potvruju i negativni alergoloπki testovi u takvih bole snika. Uzimanjem iscrpne anamne ze, praÊenjem razvoja simptoma i davanjem samo antihistaminika, uz gore navedena upozorenja bolesniku moguÊe je izbjeÊi u ovom sluËaju bespotrebno davanje kortikosteroida ili druge diferentne terapije. Bitno je praÊenje razvoja simptomatologije, uz jasno upoznavanje bolesnika s poj mom intolerancije.

#51 Va©e zdravlje 17

Kosa bez prhuti dr. sc. Ivana Nola, dr. med., spec. dermatovenerolog, specijalistiËka dermatoveneroloπka ordinacija, BijeniËka cesta 33, Zagreb, tel. 01/4619 191

NaËin i uËestalost upotrebe razliËitih

dermatitisa pogorπava gljiva Pityrosporum ovale. Ona je uobiËajen sta novnik vlasiπta i drugih dijelova koæe, i u normalnim uvjetima ne stvara pro bleme. No, na masnoj koæi vlasiπta i pod utjecajem odreenih klimatskih ili hormonskih promjena, pa i stre sa, poËinje se bræe razmnoæavati i pogorπavati simptome cvenila vlasiπta i ljuskanja. Ne smijemo zaboraviti da u nastajanju prhuti odreenu ulogu ima i æivËani sustav. Unutarnji nemir uvijek loπe utjeËe na stanje koæe, ukljuËujuÊi i koæu vlasiπta. Stoga, ako ste pod stresom, borite se protiv njega vjeæbanjem, odmaranjem i pravilnom prehranom.

Prhut se nikako ne smije ignorira ti, jer Êe nemar tijekom najranijih simptoma dovesti do nakupljanja sve veÊeg broja ljuski, πto moæe izazva ti jaËi svrbeæ, pojavu sitnih ranica na povrπini koæe i infekciju. Razlikujemo dva oblika prhuti: > suha prhut - Ëest problem vlasiπta koji se oËituje u vidu malih, laga nih, sivo-bijelih ljusaka, praÊenih svrbeæom vlasiπta. U terapiji se koristi πampon koji sadræi jedan posto selen-disulfida koji djeluje antimikotiËki (uniπtava Pityrospo rum ovale) i redovitom primjenom sprjeËava njezino razmnoæavanje. > masna prhut - oblik prhuti pove zan s poveÊanom proizvodnjom loja na koæi vlasiπta. Koæa vlasiπta je masna, kosa je teπka i izgleda masno. Ljuske prhuti su veÊe, æuÊkaste i prianjaju uz vlasiπte. Uz njih se Ëesto javlja svrbeæ, a katkad i crvenilo. U terapiji se koriste πamponi koji sadræe tvari za usporavanje ljuπtenja roænatog sloja vlasiπta, a ujedno sadræe i salicilnu kiselinu za brzo uklanjanje tvrdokornih ljusaka.

Ljuskanje koæe vlasiπta najuoËljivije - Subjektivne smetnje koje pra

Problem se ne rjeπava preko noÊi - S obzirom na to da na pojavu prhu

te prhut su svrbeæ vlasiπta, ljuskanje koæe vlasiπta (najoËitija pojava) i crvenilo vlasiπta, koje se pojavljuje rjee, uglavnom u teæim oblicima prhuti. Prisutna je i nelagoda zbog prhuti na odjeÊi, pa osobe nerado nose tamnu odjeÊu. Simptomi prhuti ljeti su u pravi lu manje izraæeni zbog djelovanja UV zraka, a zimi se pogorπavaju.

ti utjeËe nekoliko Ëinitelja (tip koæe, hormoni, stres), teπko je se rijeπiti preko noÊi, ali u svakom sluËaju, simptomi se potpuno mogu ukloniti pravilnim odabirom preparata za nje gu vlasiπta sklonog prhuti. Stoga je za osobe koje muËi prhut dobra vijest da postoje tretmani koji su uËinkovi ti u lijeËenju i u terapiji odræavanja vlasiπta. Ritam primjene odreenih

pripravaka protiv prhuti razlikuju se od osobe do osobe i ovise o stupnju izraæenosti problema Prhut, neugodna pojava na koæi vlasiπta, pogaa gotovo 40 posto odraslih osoba. Moæe je dobiti svatko, u bilo kojem æivotnom razdoblju, no uËestalost je ipak najveÊa oko Ëetrde sete godine. Kao i na ostalim dijelovima tijela, i na vlasiπtu se koæa stalno obnavlja, tj. nove stanice zamjenjuju stare, odu mrle. Kod osoba koje pate od prhuti proces odbacivanja odumrlih stanica je ubrzan, pa se na povrπini stvara veÊi broj odumrlih stanica koje pri mjeÊujemo kao bijele ljuskice (prhut), ili bjelkaste naslage u koæi vlasiπta. Osim na vlasiπtu (najËeπÊe), moæe se javiti i u obrvama, iza uπki, na prsima ili Ëak na leima izmeu lopatica. Iako ova kroniËna promjena vlasiπta nije zdravstveni problem, u danaπnje vrijeme potpuno je neprihv atljiva. No, treba istaknuti da nije zarazna.

Zaπto se prhut stvara - Za ovaj problem na koæi prije svega je odgo varan tip koæe sklon jaËem maπÊenju, tzv. seborojiËki tip koæe, a pojava crvenila i stvaranje prhuti na koæi vlasiπta naziva se seborojiËki dermatitis. KliniËke simptome seborojiËkog 18 Va©e zdravlje #51

pripravaka odreuje se u suradnji s dermatologom, i treba imati na umu da brzina odgovora na terapiju nije uvijek ista kod svih osoba. U veÊini sluËajeva poboljπanje se osjeti veÊ nakon dva tjedna, no uobiËajeno je da se terapija provodi barem Ëetiri do πest tjedana. S obzirom na to da simptome prhuti pogorπava gljiva Pyti rosporum ovale, u terapiji se koriste πamponi koji sadræe i antimikotik (ketokonazol) i pripravke koji su uobiËajeni za uklanjanje prhuti, najËeπÊe katran i cink pirition. Kombinacija tih pripravaka smanjuje razmnoæavanje uzroËnika i luËenje loja te djeluje protuupalno. NaËin i uËestalost upotrebe ovih pripravaka razlikuju se i ovise o stupnju izraæenosti problema kod svake osobe posebno. ZahvaljujuÊi poznavanju problema kose i vlasiπta, lijeËenje se uglavnom provodi u dvije faze. Faza lijeËenja - Odnosi se na upotrebu odreenog πampona ovisno o tipu kose i problemu vlasiπta. Dok se vlasiπte πamponira, πampon valja njeæno umasirati u vlasiπte jagodicama prstiju, πto Êe pomoÊi u uklanjanju nakupina ljuski, i nakon toga ga ostaviti da odstoji tri minute. Radi boljeg djelovanja πampona, neki dermatolozi savjetuju da se na mokru kosu stavi kapa za plivanje, ostavi sat vremena, a nakon toga kosa ispere. No, treba imati na umu da se koæa moæe „naviknuti” na sastojke πampona, pa je vrstu πampona dobro promijeniti svakih nekoliko mjeseci. U poËetku se πampon koristi dva puta tjedno, najËeπÊe Ëetiri do πest tjedana. Faza odræavanja - Slijedi nakon faze lijeËenja, a obuhvaÊa upotrebu πampona posebne formule koja odræava rezultate lijeËenja.

Ukratko o terapiji... - Osobe koje pate od simptoma prhu ti trebaju ËeπÊe prati kosu odgovarajuÊim pripravcima kako bi se prhut mogla kontrolirati. Vlasiπte uvijek treba πamponirati dva puta. »im stanete pod tuπ, najprije πamponirajte kosu i ostavite πampon na glavi sve dok traje tuπiranje (5 - 10 minu ta). Neposredno prije izlaska iz kade temeljito isperite kosu, a zatim prijeite na brzo drugo πamponiranje i ispiranje. • πamponi sa selen-disufidom ili cink-piritionom djeluju najbræe, ometajuÊi brzinu stvaranja novih stanica tjemena • πamponi sa salicilom i sumporom - omekπavaju prhut, pa se ona lakπe ispere tijekom pranja • πamponi s antibakterijskim supstancijama - uniπtavaju bakterije tjemena i smanjuju moguÊnosti infekcije • πamponi na bazi katrana - usporavaju rast stanica • πampon s ketokonazolom - smanjuje razmnoæavanje uzroËnika.

Inovacija iz Merza Marijana ∆udina, mr. pharm., Oktal Pharma

OneËiπÊenje okoliπa, UV zraËenje ili ekstremne temperatur ne razlike utjeËu na naπu koæu. Djeluje izmoreno, suha je i gu bi svjeæinu. Zbog toga se za svjeæ izgled preporuËuje redovita uporaba sredstava za njegu i vlaænost koæe. Maske za lice mogu djelovati Ëudotvorno. Merz Spezial razvio je novu formu Beauty Foam maske za uljepπavanje, koja hidratizira i njeguje.

Merz Spezial maska u pjeni na bazi aloe vere i vitamina E namijenjena je svim tipovima koæe. Osigurava njezino brzin sko osvjeæenje i dobar izgled. Aloe vera izvanredno vlaæi koæu jer prodire sve do dermalnog sloja, a zbog njezinih ljekovitih svojstava nazivaju je i „kraljicom ljekovitih biljaka”. Vitamin E, poznati antioksidans, πtiti stanice od nepovoljnih utjecaja iz okoline i znakova prijevremena starenja.

Merz Spezial maska u pjeni na bazi maslinova i bademova ulja osigurava intenzivnu njegu suhe koæe, poboljπavajuÊi njezi nu podatnost i elastiËnost. Prirodne hranjive tvari iz maslinova i bademova ulja, kao πto su masne kiseline i antioksidansi, inten zivno njeguju i regeneriraju koæu i daju joj blistav sjaj. Merz Spezial maske nanose se na koæu u obliku svilenkaste pjene, imaju trenutaËno djelovanje i ne moraju se ispirati. Koæa postaje iznimno hidratizirana, svjeæa i meka. Maske se mogu koristiti i kao krema za svakodnevnu njegu koæe lica, vrata i poprsja. Osim lokalnih proizvoda za njegu koæe, Merz Spezial u svojoj ponudi ima i oralne oblike gotovih proizvoda, Merz Spezial draæeje, koje posjeduju aktivnu formulu s dragocjenim vita minima B kompleksa, u kombinaciji s beta karotenom te vita minom C i E koji su posebno vaæni u prehrani koæe. Sastojci pospjeπuju izmjenu tvari (metabolizam) i obnovu stanica, πto rezultira glatkom i barπunasto njeænom koæom svjeæeg izgleda. Merz Spezial draæeje koriste se samostalno kao nadopuna svako dnevnoj prehrani, a svakako i u kombinaciji s veÊ spomenutim Merz maskama u pjeni.

©to skriva atletsko stopalo Marina Gradinac, dr. med., Oktal Pharma

Prema nekim podacima, Ëak 70 posto

odrasle populacije barem se jednom u

æivotu suoËi s tim problemom, a uËestalije je kod ljudi Ëija se stopala pojaËano znoje Stopalima najviπe pozornosti obraÊamo ljeti, kad su izloæena pogle dima. Tada opÊenito postajemo kriti Ëniji i osjetljiviji prema svim promje nama koje odaju naπu nebrigu. I tako ispada da se stopala sjetimo ne onda kad se razbole nego kad neestetski prizori postanu vidljivi i drugima. A zapravo se problemi sa stopali ma najËeπÊe oËituju tijekom zimskih mjeseci, kad otvorenu ljetnu obuÊu zamijenimo toplom zimskom, zatvo renom. Taj „zimski oklop” pogo duje nastanku infekcije jer zatvorena obuÊa onemoguÊuje koæi da diπe, a i znojenje je pojaËano.

Raj za gljive Upravo su nedostatna higije na, pojaËano znojenje i dugotrajno noπenje zatvorene obuÊe, Ëimbeni

22 V a © e z d r a v l j e # 5 1

ci koji neke dijelove naπega tijela pretvaraju u raj za gljive. Gljive su organizmi koji rastu na mrtvom ili umiruÊem tkivu, πto mnogima moæe zvuËati zastraπujuÊe. Drugim rijeËi ma, one vole topla, vlaæna i mraËna podruËja naπega tijela, bez dovoljno ventilacije, kao πto su pregibi na koæi ili predjeli izmeu noænih prstiju. GljiviËna oboljenja istodobno smatramo uglavnom dosadnim, ali ipak najËeπÊe bezazlenim bolestima. Jedno od najËeπÊih, gljivama izazva nih koænih oboljenja, je tzv. atletsko stopalo. Prema nekim podacima, Ëak 70 posto odrasle populacije barem se jednom u æivotu suoËi s tim proble mom, a uËestalije je kod ljudi Ëija se stopala pojaËano znoje. Atletsko sto palo naziv je za infekciju koæe stopa la Ëija je najËeπÊa lokalizacija izmeu

prstiju (najËeπÊe Ëetvrtog i petog prsta), ali se moæe proπiriti i na druge dijelove stopala, pa i na nokte. Sam naziv atletsko stopalo potjeËe od Ëinjenice da je infekcija vrlo Ëesta kod sportaπa koji veÊi dio dana pro vode u zatvorenoj sportskoj obuÊi, u kojoj se noge pojaËano znoje, a sve to pogoduje razvoju infekcije. Infekcija dovodi do oπteÊenja koæe na koju se dodatno mogu namnoæiti bakterije, πto pogorπava simptome i oteæava ionako teπko i dugotrajno lijeËenje. Infekcija se moæe proπiriti i na druge dijelove tijela (osoba se poËeπe po inficiranom stopalu, ne opere ruke i poslije dodiruje druge dijelove tije la, npr. pazuh), ali i na druge osobe ako bosonoge hodaju po vlaænom ili mokrom podu (npr. oko bazena, svlaËionica ili u kupaonicama) ili nose cipele inficirane osobe, odnosno upotrebljavaju njezine predmete za osobnu higijenu.

Prepoznatljive promjene Koæa stopala je crvena, ispucana, Ëesto se guli, mogu se razviti i mali mjehuri, a katkad i krvari. Promjene su gotovo uvijek praÊene intenzivnim svrbeæom, peckanjem i bockajuÊim osjetima. U teæim sluËajevima koæa moæe jako odebljati i ljuπtiti se. Katkad se atletsko stopalo moæe manifestirati i netipiËnim simptomi ma: koæa na straænjim dijelovima peta izrazito je suha i peruta se.

PriliËno Ëesto infekcija zahvaÊa i nokte na nogama, koji promijene boju (postaju æuti ili smei), zadebljaju i oko sebe πire vrlo neugodan miris. Iako su simptomi bolesti ugla vnom vrlo uoËljivi, dijagnozu je najbolje prepustiti dermatovenerolo gu, koji Êe na temelju pregleda stopa la i uzimanjem uzorka koæe ili strugo tine nokta postaviti dijagnozu i prepo ruËiti odgovarajuÊu terapiju.

©to moæete sami uËiniti da bi prevenirali gljiviËno oboljenje stopala • perite noge najmanje jednom dnevno • temeljito posuπite noge nakon pranja, naroËito izmeu noænih prstiju • nosite Ëarape izraene od upijajuÊih materijala, poput pamuka ili vune, i svakodnevno ih mijenjajte • ako postoji pojaËano znojenje nogu, mijenjajte Ëarape i neko liko puta dnevno • izbjegavajte Ëarape od sintetiËkih materijala • pazite da su vam noge uvijek suhe • ako je moguÊe, hodajte bosi po kuÊi • birajte obuÊu koja dopuπta cirku laciju zraka (izbjegavajte tijesnu obuÊu, razmislite koju cijenu vaπa stopala plaÊaju modernim cipelama) • redovito Ëistite i zraËite sportsku i zimsku obuÊu • ne nosite neprekidno istu zatvo renu obuÊu (ostavite je suπiti 24 sata nakon noπenja, a za to vrije me nosite drugi par cipela)

Problemi sa stopalima najËeπÊe se oËituju tijekom zimskih mjeseci, kad otvorenu ljetnu zamijenimo toplom zimskom, zatvorenom obuÊom • ne posuujte obuÊu ni Ëarape od bilo koga • ne koristite tue ruËnike • ne hodajte bosi na bazenima (nosite obuÊu za vodu ili sanda le) • podove prostorija koje dijeli mnogo ljudi odræavajte Ëistim i suhim. Ako su ovi savjeti zakasnili i veÊ imate simptome poput nesnosna svr beæa, crvenila ili perutave koæe, pri mijenite otopinu za rane, koæu i sluznice na bazi octenidina (Octenisept), koji uËinkovito i brzo dje luje protiv gljiva i bakterija, bezbolan je i neotrovan. UËinak octenidina na πiroki spektar bakterija prevenirat Êe dodatnu bakterijsku superinfekciju. Poπpricajte stopalo Octeniseptom dva puta dnevno, osobito dio izmeu noænih prstiju, i ostavite da se osuπi. NaveËer poπpricajte i unutraπnjost obuÊe koju ste nosili tijekom dana. RasprπivaË na boËici pakiranja od 50 ml osigurava higijenski pouzdanu i praktiËnu primjenu. Ako je infekcija zahvatila i nokte, morat Êete, po pre poruci lijeËnika, koristiti i neki od preparata sa sistemskim djelovanjem. GljiviËne infekcije dugotrajno se lijeËe, pa svi navedeni postupci zahtijevaju redovitost i upornost.

Glikemijska memorija Toni MatiÊ, dr. med., lijeËnik na specijalizaciji iz pedijatrije, Klinika za pedijatriju Medicinskog fakulteta, KBC Zagreb, Referentni centar za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, objavljeno u glasilu Hrvatskog saveza dijabetiËkih udruga Diabetes br. 3-4/2006.

Postoje nove spoznaje vezane uz povezanost metaboliËke kontrole i rizika za pojavu kasnih, kroniËnih komplikacija dijabetesa. Podaci koji slijede velikim se dijelom temelje na rezultatima istraæivanja objavljenim u posljednjih pet godina, koja su pro vedena meu bolesnicima s dijabetes melitusom tipa I, no to ne iskljuËuje da neki od izvedenih zakljuËaka ne vrijede za bolesnike s dijabetes meli tusom tipa II.

KroniËne komplikacije - U osno vi ih dijelimo na mikroangiopatije i makroangiopatije. Mikroangiopatija se odnosi na zahvaÊanje malih krv nih æila oka (retinopatija) i bubrega (nefropatija), ali pod tim pojmom moæe se svrstati i oπteÊenje æivËa nog sustava (neuropatija), koje moæe zahvatiti periferni i/ili autonomni, tj. vegetativni æivËani sustav. Makroangiopatija oznaËava zahvaÊenost veÊih krvnih æila arteriosklerozom. Arte rioskleroza je proces zadebljanja krv nih æila uzrokovan prije svega naku pljanjem masnoÊa na stijenkama krv nih æila kao posljedica poremeÊaja u metabolizmu masti. Znatno napredo vanje arterioskleroze dovodi do poja ve koronarne bolesti srca (ukljuËujuÊi i infarkt miokarda) i cerebrovasku larnog inzulta, vodeÊih uzroka smrti uopÊe, pa i u dijabetiËkoj populaciji. Vaæno je napomenuti da postoji meusobna ovisnost komplikacija, pa tako jedna komplikacija moæe 24 Va©e zdravlje #51

pogodovati nastanku druge, a ona nastanku treÊe ili, pak, povratnom spregom utjecati na poËetnu kom plikaciju. Dobar primjer je nefropa tija, koja moæe uzrokovati poviπeni krvni tlak, πto pogoduje nastanku ateroskleroze, koja pak zahvaÊanjem bubreænih krvnih æila uzrokuje daljnje oπteÊenje bubrega. Rizik za pojavu kasnih komplika cija dijabetesa poveÊavaju mnogi Ëinitelji. RiziËni Ëinitelji na koje se ne moæe utjecati su trajanje dijabe tesa, obiteljska sklonost ili spol. Kao protuteæa su riziËni Ëinitelji na koje Ëovjek moæe djelovati - pretilost, puπenje, manjak tjelesne aktivnosti, a meu njima i dugotrajna loπa kontro la glikemije, tj. razine glukoze u krvi (GUK), πto najviπe ovisi o motivirano sti i angaæmanu samog oboljelog.

Uvid u regulaciju bolesti - Uvid u regulaciju dijabetesa trebao bi pruæiti dnevnik samokontrole, koji bi svaki oboljeli od πeÊerne bolesti trebao voditi. Morao bi sadræava ti zapise o svim mjerenjima GUK-a i glukoze te ketona u mokraÊi, doza ma danog inzulina, obrocima i dnev nim aktivnostima. Uvidom u dnevnik, oboljeli i njegov lijeËnik mogu pro cijeniti kvalitetu regulacije te, ako je potrebno, djelovati u smjeru njezina poboljπanja. Meutim, Ëest je sluËaj da se dne vnik samokontrole ne vodi redovito,

da se uopÊe ne vodi ili da se zapisi laæiraju. Stoga je najbolji pokazatelj metaboliËke kontrole glikolizirani hemoglobin - HbA1c, frakcija hemo globina na koju se glukoza iz krvi veæe neovisno o inzulinu, te je prema tome ovisna o prosjeËnoj razini gluko ze u krvi. Vrijednost HbA1c pokazuje nam koliko je dobra bila regulacija dijabetesa u posljednjih dva do tri mjeseca. Istraæivanja su pokazala da oboljeli koji znaju razinu posljednjeg HbA1c (a iznenauje koliko je velik broj onih koji ne znaju) bolje razu miju samokontrolu dijabetesa i bolje procjenjuju kvalitetu regulacije razi ne GUK-a, πto su bitni preduvjeti za dobru metaboliËku kontrolu.

Stanice pamte... - Komplikacije koje se obiËno prve javljaju u bole snika s dijabetes melitusom tipa I su retinopatija i nefropatija. Rezulta ti jedne πvedske studije, provedene meu bolesnicima u kojih je dijabe tes melitus tipa I otkriven u djeËjoj dobi, potvrdili su da rizik za pojavu mikroangiopatskih kroniËnih kom plikacija ovisi o kontroli glikemije. Tijekom 12 godina praÊenja, u 18 posto bolesnika pojavile su se poËe tne promjene na bubrezima, a u njih 48 posto poËetne promjene na mre ænici oka. Pokazalo se da su bolesni ci u kojih su se pojavile komplikacije tijekom studije imali prosjeËnu razinu HbA1c iznad osam posto. Kad je oba vljena usporedba 12 godina praÊenih

D I JA B ETOLO G I JA

skupina bolesnika s prosjeËnom razi nom HbA1c niæom od 7,4 posto i one s prosjeËnom razinom HbA1c viπom od 8,2 posto, vidjelo se da je u drugoj skupini rizik za pojavu retinopatije i nefropatije veÊi za Ëetiri do sedam puta. No, istraæivanje je iznijelo i jedno novo stajaliπte. Naime, kad se uzela u obzir prosjeËna razina HbA1c tijekom samo prvih pet godina praÊenja, opet je, tijekom cijelih 12 godina studije, postojala viπestruka razlika u riziku izmeu skupina bolesnika s razi nom HbA1c niæom od 7,4 posto i onih s razinom veÊom od 8,2 posto. Iz navedenog se moæe zakljuËiti da je regulacija u prvim godinama od poËetka dijabetesa iznimno vaæan pokazatelj za kasniji razvoj kroniËnih komplikacija. Autori navode pojam glikemijske ili metaboliËke memorije, koji upuÊuje na to da tkiva, tj. stanice na neki zasad nepoznat naËin „pamte” kakva je bila regula cija tijekom prvih godina bolesti, πto se odraæava na pojavu komplikacija nakon tog razdoblja.

Napredovanje arterioskleroze ovisno o metaboliËkoj kontroli Jedno od mnogih istraæivanja prove denih u sklopu velike DCCT studije (Diabetes Control and Complications Trial - ispitivanja i iskustva o regu laciji i komplikacijama dijabetesa) prouËilo je utjecaj regulacije dijabe tesa na debljinu stijenke krvnih æila, kao pokazatelja za pojavu arteriosk leroze. Rezultati su pokazali da dobra metaboliËka kontrola (niæe razine HbA1c) ima za posljedicu sporije napredovanje arterioskleroze, a loπa metaboliËka kontrola (viπe razine HbA1c) riziËni je Ëinitelj za pojavu arterioskleroze i kardiovaskularnih bolesti, i to neovisno o bilo kojem

Dnevnik samokontrole - korisnici aparata Abbott MediSense mogu ga dobiti pozivom na besplatni info telefon MediSense kluba 0800 33 33 44

drugom riziËnom Ëinitelju. Kako je debljina stijenke povezana s razinom HbA1c u prve Ëetiri od ukupno πest godina praÊenja, s obzirom na to da u posljednje dvije godine nije postoja la razlika u HbA1c izmeu skupina bolesnika, i u ovoj studiji spominje se pojam glikemijske memorije, tj. utje caj regulacije glikemije u prvim godi nama trajanja dijabetesa na pojavu komplikacija u kasnijem razdoblju.

Kardiovaskularna autonomna neuropatija - Autonomni (vegetativ ni) dio æivËanog sustava bez utjecaja svijesti upravlja funkcijama mno gih organa. Ako je oπteÊen, govori mo o autonomnoj neuropatiji, a ako su zahvaÊena æivËana vlakna auto nomnog sustava koji utjeËe na rad srca, govorimo o kardiovaskularnoj autonomnoj neuropatiji. Bolesnici s tom komplikacijom dijabetesa imaju smetnje u smislu nepodnoπenja napo ra i ubrzana pulsa u mirovanju, te

poveÊan rizik za smrtni ishod kod infarkta miokarda. Rezultati jednoga norveπkog istraæivanja pokazali su da je u bolesnika s niæom prosjeËnom razinom HbA1c tijekom 18-godiπnjeg praÊenja kardijalna autonomna funkcija ostala oËuvana, a u bole snika s viπom razinom HbA1c bila je oπteÊena.

Postprandijalna hiperglikemija Ovaj pojam oznaËava poviπenu razinu GUK-a nakon obroka. Novije spoznaje upuÊuju na to da na pojavu kasnih komplikacija utjeËe ne samo kroniËna (dugotrajna) hiperglikemija, tj. loπa regulacija dijabetesa, nego i akutne (trenutne) visoke hiperglikemije, a one se najËeπÊe javljaju nakon obro ka - postprandijalno. Rezultati stu dije provedene od 1990. do 2002. kod bolesnika s dijabetes melitusom tipa I pokazali su da se tijekom godina smanjila uËestalost dijabetiËke nefro patije i retinopatije. S obzirom na

#51 Va©e zdravlje 25

D I JA B ETOLO G I JA

smanjenu pojavu komplikacija, bilo je oËekivati da se snizila i prosjeËna razina HbA1c, no primijeÊeno je da je ona tijekom svih godina ostala ista, pa je zakljuËeno da postoji neki dru gi Ëinitelj koji je utjecao na smanje nu uËestalost komplikacija. Kako su bolesnici tijekom studije s konvencio nalnog oblika preπli na intenzivirani oblik terapije inzulinom, smanjena uËestalost dijabetiËke nefropatije i retinopatije pripisana je pozitivnom uËinku intenziviranog oblika terapije, kod kojeg je sniæena razina i smanje na uËestalost postprandijalnih hiper glikemija.

Hipoglikemija kao uzrok neuropatije - U istoj studiji zabiljeæeno je da se tijekom navedenog razdoblja uËestalost neuropatije poveÊala, πto je pripisano veÊem broju hipoglikemija u bolesnika na intenziviranom obliku terapije inzulinom. Naime, novije spoznaje upuÊuju na to da uËestale teπke hipoglikemije (s gubitkom svije sti i/ili kloniËno-toniËkim grËevima) mogu uzrokovati patoloπke promje ne na perifernom i centralnom æivËa nom sustavu i biti uzrokom kasnijih

djece poæeljno je izbjegavati hipo glikemije, Ëak i pod cijenu neπto viπih razina GUK-a.

komplikacija. Kod nekih oboljelih od πeÊerne bolesti razina HbA1c je odliËna (npr. 5,8 posto), no vrlo Ëesto imaju hipoglikemije i posljediËno sniæen prag glukoze u krvi za poja vu njezinih simptoma (hypoglycemic unawareness - bolesnik ne registrira hipoglikemiju zbog izostanka simpto ma), te time veÊu moguÊnost za poja vu teπke hipoglikemije. U takvih bole snika regulacija dijabetesa takoer se ne moæe smatrati zadovoljavajuÊom. Potreban je poseban oprez u dje ce mlae od pet godina, u koje zbog razvoja æivËanog sustava oπteÊenje moæe biti jaËe izraæeno. U tako male

Prema navedenim podacima, moæe se zakljuËiti da loπa kontro la razine glukoze u krvi neovisno poveÊava rizik za svaku od kroniËnih komplikacija dijabetesa. No, dobra kontrola razine glukoze u krvi znatno smanjuje rizik od pojave kasnih kom plikacija dijabetesa. »ini se da je oso bito vaæna regulacija u prvim godi nama nakon pojave dijabetesa (glike mijska memorija). OËito je da postoje i Ëimbenici kretanja razine glukoze u krvi koji se ne odraæavaju u tolikoj mjeri na razinu HbA1c, no znatno pridonose razvoju kroniËnih kom plikacija, a to je prije svega postpran dijalna hiperglikemija. Najbolji pokazatelj samokontrole ipak je razina HbA1c, a prema veÊini navedenih istraæivanja, rizik za pojavu kasnih komplikacija znatno je smanjen ako se prosjeËna razina kreÊe ispod okvir no osam posto, πto bi svakom obolje lom od πeÊerne bolesti trebao biti minimalni cilj u regulaciji bolesti.

Na dekubitus treba misliti dr. sc. Jagoda SumajstorËiÊ, mr. pharm.

Dekubitus je oπteÊenje koæe u obliku ograniËene nekroze koæe i potkoænog tkiva, a nastaje kod bolesnika zbog dugotrajna leæanja i kod slabo pokretnih osoba. ObiËno se javlja na mjestima najviπe izloæenima pritisku na tvrdu ili neravnu podlogu, oso bito tamo gdje se neposredno ispod koæe nalazi koπtana izboËi na. Kako su teπki bolesnici uglavnom u nepomiËnom lenom poloæaju, dekubitalne rane najËeπÊa se razvijaju na podruËju lopatica, krstaËne kosti, laktova, sjedne kosti i peta. Prije nastanka dekubitusa postoji instinktivan automatizam pacijenta za mijenjanjem poloæaja, pri Ëemu se poboljπava do tok krvi u kritiËna podruËja. »im pacijent „zalegne” i zaboravi se micati, vrlo brzo prekida se opskrba krvlju u tim podruËjima, πto rezultira pojavom dekubitusa. PoËetno stanje svake dekubitalne rane je lokalna anemija tkiva (zbog slabog dotoka krvi), odnosno venska hiperemija (zbog slabijeg otjecanja krvi). Loπe ishranjena koæa na tim mje stima malo-pomalo podlijeæe procesu ograniËene nekroze (pro padanja), najprije povrπinskih, a zatim i dubljih slojeva. Ako se od poËetka ne uoËe sumnjiva crveno-plaviËasta podruËja na kritiËnim predjelima koæe i ne poduzmu sve po trebne mjere, nekroza se sve viπe πiri. Zato je svaku promjenu vaæno prepoznati na vrijeme i odmah djelovati - mijenjati poloæaj bolesnika i poËeti koristiti Decubit kremu, kako bi do veli do hiperemije u kritiËnim podruËjima, πto je moguÊe viπe u odreenim uvjetima. U sluËaju prisilno dugog leæanja, kod svakog Ëovjeka moæe se razviti dekubitus, bez obzira na stupanj uhranjenosti. Zato je profilaksa dekubitusa u operiranih i teπko pokretnih bolesnika jednako vaæna kao i bilo koja druga vrsta lijeËenja ili mjera za sprjeËavanje moguÊih komplikacija. Kod takvih bolesnika tre ba unaprijed misliti na moguÊnost pojave dekubitusa i od pr vog dana pratiti eventualne promjene koje bi dale naslutiti da je prehrana tkiva kompromitirana (promjena boje koæe) te na vrijeme poduzeti sve potrebne mjere da se sprijeËi daljnje pro padanje tkiva (okretanje bolesnika, mekano podlaganje kritiËnih zona, pojaËana njega, upotreba Decubit kreme...).

28 Hormoni diktiraju promjene u dojkama mr. sc. Sandra KovaËeviÊ, dr. med., spec. ginekologije i porodniπtva, Dom zdravlja æeljezniËara, Zagreb

Dojke (lat. mammae) su parne mlijeËne ælijezde na prsnom koπu izmeu kljuËne kosti i πestog do osmog rebra. Zreli plod u trbuhu majke ima jednostavnu mreæu raz granatih kanaliÊa koji pod utjecajem majËinih hormona mogu dovesti do sekrecije iz bradavice novoroenËadi obaju spolova. Do puberteta muπka i æenska dojka jednako se razvijaju. Tkivo æenske dojke sastoji se od ælijezda, masnog tkiva i mlijeËnih kanaliÊa, s tim da omjer sastavnih dijelova nije isti kod æena iste æivotne dobi, kao ni kod iste æene u razliËitoj æivotnoj dobi, jer se mijenja ovisno o hormonskom statusu. Dojke su Ëesto asimetriËne, πto se smatra urednim nalazom. Uvrijeæe no je miπljenje da se karcinom ËeπÊe javlja kod æena s veÊim dojkama, no nijedno istraæivanje dosad nije potvr dilo povezanost veliËine dojki i rizika za razvoj karcinoma. Na manjim dojkama dijagnostiËari, pak, lakπe 28 Va©e zdravlje #51

lokaliziraju i definiraju bilo kakve morfoloπke promjene.

teta, a ako se i javi, obiËno se razvija ekscentriËno od bradavice.

Naznake poËetka hormonske aktivnosti

Promjene kroz æivotne faze

Menarha (prva menstruacija u æena) nije prvi znak hormonske aktiv nosti jajnika. Jedna od prvih promje na uzrokovanih endogenim estroge nima vidi se na dojkama - mlijeËni breæuljËiÊi poveÊavaju se i mogu napi pati ispod bradavice (telarha). Dola zi do stvaranja reænjiÊa (lobulusa) i njihova rasta te poveÊanja mlijeËnih kanaliÊa (duktusa). Zbog promjena u razini hormona, rast dojki moæe biti i asimetriËan. Katkad se kod djevojËi ca moæe napipati zadebljanje ispod bradavice jedne dojke, πto ne treba biti razlog za zabrinutost, niti se pre poruËuje izvoditi biopsiju jer se tako moæe omesti uobiËajen razvoj dojke. Karcinom dojke iznimno se rijetko moæe pojaviti prije ili tijekom puber

Hormonski status mijenja se tijekom mjeseca, ovisno o menstrua cijskom ciklusu i tijeku æivotnog pro cesa starenja. Tijekom hormonske stimulacije u menstruacijskom ciklu su javljaju se histoloπke promjene u dojkama, koje se nadovezuju na dugotrajne promjene povezane sa sta renjem. U prvoj fazi menstruacijskog ciklusa prevladavaju estrogeni i uzro kuju bujanje (proliferaciju) stanica tkiva dojke, a nakon ovulacije dolazi do sekrecije u kanaliÊima, æljezdani parenhim postaje edematozan i krv navire u vene (kongestija). Subjektiv no, te promjene æena osjeÊa kao bol i napetost u dojkama (mastodinija).

G I NEKOLO G I JA I PORODN I © T V O

TrudnoÊa izaziva burne hormon ske promjene, a time i velike promje ne u tkivu dojke. Od Ëetvrtog mjese ca trudnoÊe buja æljezdano tkivo, πto se nastavlja do kraja trudnoÊe, kad zavrπava razvoj dojki. Usporedno s tim promjenama u æljezdanom tkivu, izduæuju se i tzv. mioepitelne stanice koje potpomaæu izlaæenje mlijeka tijekom dojenja. Nakon zavrπetka dojenja u dojkama se smanjuju nabujalo æljezdano tkivo, pa se one za oko tri mjeseca vraÊaju u normal no stanje. Prirodnim procesom starenja dojke involuiraju (æljezdano tkivo nadomjeπta se masnim i vezivnim). PoËetak i duljina involutivnih promje na individualni su i ne ovise o akti vnosti jajnika. ObiËno poËinju prije razdoblja koje se naziva premenopauzom, a karakteriziraju ga nepravilni menstruacijski ciklusi i poËetak blaæih subjektivnih tegoba, poput „valunga”, noÊnog preznojavanja, smetnji spa vanja i promjena raspoloæenja.

ubrzava razvoj postojeÊeg. To znaËi bolju prognozu, jer Êe stanice karci noma pod utjecajem promotora - hor mona bræe rasti, imati slabiji maligni potencijal te Êe se ranije otkriti i na odgovarajuÊi naËin lijeËiti. U medijima Ëesto Ëitamo o sta tistiËkim podacima koji upuÊuju na veÊi broj karcinoma dojke kod æena koje uzimaju hormonsku terapiju. To nije realan podatak. Æene na hor monskoj terapiji redovito odlaze na kontrolu, pa je jedino zato njima dija gnosticiran veÊi broj karcinoma, za razliku od ostatka æena koje ne odla ze redovito na kontrolu.

Hormonski utjecaj mijenja mamografski nalaz

Najvaænija metoda dijagnostike bolesti dojki je mamografija, koja se koristi u probiru (screeningu) opÊe populacije æena na karcinom i za odreivanje patologije kod pacijenti ca sa simptomima. Vrijednost mamo grafskog nalaza opada πto je veÊa gustoÊa æljezdanog parenhima, pa se upravo zbog toga mamografija ne radi kod mladih æena. Njihove su dojke mamografski „guste”, pa im se prepo ruËuje ultrazvuËna dijagnostika.

Dojka je tijekom æivota izloæena utjecaju endogenih (koji se proizvode u organizmu) i egzogenih hormona (uzimanje hormonske kontracepcije u reproduktivno doba i hormonskog nadomjesnog lijeËenja u peri i post menopauzi). Dosadaπnja istraæivanja nisu pokazala razliku izmeu utjecaja endogenih i egzogenih hormona. I jedni i drugi stvaraju isti, mali rizik za pojavu karcinoma, a uzroËno-poslje diËna veza izmeu hormona i karci noma dosad nije dokazana. Prema sadaπnjim spoznajama, hormoni se ne smatraju riziËnim Ëiniteljima nego promotorima rasta karcinoma. Dru gim rijeËima, ako æena ima genetsku predispoziciju za razvoj karcinoma ona Êe ga razviti neovisno o uzi manju hormonske terapije. Hormon ska nadomjesna terapija nije a priori uzrok pojave karcinoma, nego samo

Hormonsko nadomjesno lijeËenje zaustavlja fizioloπke involucijske promjene u dojkama, πto uzrokuje poveÊanje gustoÊe sjena na mamogra fiji kod 10 do 30 posto æena. Novija istraæivanja ispitanica koje uzimaju hormonsku nadomjesnu terapiju s poveÊanom gustoÊom parenhima na mamogramima upuÊuju na vjerojat nost da je gustoÊa uzrokovana ede mom i vazodilatacijom (πirenjem krv nih æila) u tkivu dojke, a ne bujanjem (proliferacijom) stanica, πto je karak teristika malignoma. PoveÊanje mamografske gustoÊe kod hormon ske nadomjesne terapije zbog samog je uzroka prolazno i prestaje nakon prestanka koriπtenja terapije. Zato se terapija prekida kroz dva do Ëetiri tje dna, nakon Ëega se pretraga ponavlja. Ako je nalaz uredan, moæe se nasta viti uz redovite mamografske kontrole

jednom godiπnje i UZV dojki svakih πest mjeseci. Kod starijih æena s involutivnim promjenama u dojkama, æljezdani parenhim je atrofiËan i zamijenjen masnim tkivom, koje se na mamo gramu prikazuje prozraËnijom tekstu rom. To je idealna situacija za mamo grafiju jer se tumor, koji je guπÊi od okolnog tkiva, moæe lako diferencirati u vrlo ranoj fazi razvoja.

Gdje je granica prijelaza u patologiju Nema jasno definiranog nala za normalne dojke, pa se fizioloπke promjene u dojkama Ëesto nazivaju tako da imponiraju kao patologija, npr. mastopatija, cistiËni mastitis, displazija i fibrocistiËna mastopatija. Vrlo je teπko odrediti granicu gdje fizioloπke promjene prelaze u patoloπke, a konfuzija postaje tim veÊa jer joπ ne postoje usuglaπene definicije ni meu lijeËnicima. Opipom i samopregledom dojki, koje su zbog cikliËke izloæenosti hor monima heterogene grae, nemoguÊe je postaviti bilo kakvu dijagnozu. Meutim, samopregled æena iznimno je vaæan, i to nakon menstruacije, kad fizioloπkih „kvrga” ima manje nego tijekom ciklusa. Jako je vaæno da æene poznaju dobro svoje dojke tako da mogu primijetiti kako se u njima pojavilo neπto novo. Od iznimne vaænosti je, ovisno o dobi i anamnezi, redovito iÊi na mamografiju i usporeivati snimke, raditi komparativne UZV preglede te svaku novu sumnjivu gustoÊu ili asi metriju u tkivu dalje obraditi. Algoritam mamografskih snimanja prilagoen je hormonskoj situaciji u dojkama i, ako se prate, maligne promjene mogu se uoËiti u najra nijem stupnju razvoja. Tako se znatno smanjuje stopa smrtnosti od karcino ma dojke kod æena.

#51 Va©e zdravlje 29

30 VaÂŠe zdravlje #51

#51 VaÂŠe zdravlje 31

Nadutost

ta nezgodna „lopta” u trbuhu doc. dr. sc. Ivica Balen, dr. med., spec. gastroenterolog, OpÊa bolnica „dr. Josip BenËeviÊ”, Slavonski Brod

Meteorizam je fenomen koji se javlja ovisno o vrsti hrane koju konzumiramo, vrsti bakterija koje imamo u crijevu, o popratnim bolestima ili, najËeπÊe, funkcionalnim stanjima Nadutost, poveÊana koliËina zraka u probavnom sustavu vrlo je Ëest problem. Æene srednje i starije dobi, s funkcionalnom kolopatijom uz opstipaciju i meteorizam, najËeπÊi su pacijenti u gastroenteroloπkim ambulantama. Vrlo Ëesto prisutna je psihosomatska nadgradnja te zabri nutost i strah od opasnih bolesti koje su povezane s ovim stanjem. SliËne tegobe ima i muπka populacija, ali oni se, Ëini se, rjee javljaju lijeËniku radi takvih tegoba. Sve te tegobe povezane su s modernim, uæurbanim naËinom æivo ta i prehrane. Nedovoljno vremena za normalno konzumiranje hrane, sve veÊa sklonost „brzoj hrani” na raËun dobro osmiπljenih obroka, pa i sve manje vremena za jutarnju toaletu, uzrok su πto „bijeli otrovi civilizacije” (braπno, sol, mast) sve viπe dolaze

32 V a © e z d r a v l j e # 5 1

do izraæaja i izazivaju vrlo razliËite bolesti i poremeÊaje, od metaboliËkog sindroma do ovakvih funkcionalnih tegoba. Naravno da se meteorizam moæe javiti uz mnoge druge bolesti, kao πto su upale crijeva, tumori ili nepodnoπenje mlijeka zbog defici ta laktaze, kroniËnog pankreatitisa, poremeÊaja crijevne flore naon anti biotske terapije ili infekcije i sl.

Plinovi u probavnom sustavu Kad govorimo o plinovima u probav nom sustavu, vrlo Ëesto je to zrak koji nas okruæuje jer zbog brzog uzimanja hrane dolazi do gutanja zraka (aerofagija). Drugi uzrok nastajanja plino va je bakterijska fermentacija ostataka neprobavljene hrane u debelom crijevu, kad koliformne (crijev ne) i anaerobne bakterije proizvode ugljiËni dioksid, vodik i metan. Prije

nego πto se modernizirao naËin pri preme bolesnika za kolonoskopiju, upravo je metan bio krivac za eksplo ziju crijeva, koja se znala dogoditi tijeom same pretrage. Duπik moæe doÊi u crijevo u manjim koliËinama iz krvi, a nastaje i fermentacijom pod djelovanjem koliformnih bakterija.

Nefunkcionalni spazmi - Jedan od uzroka meteorizma su i nefunkcio nalni spazmi, koji se javljaju kod poremeÊene crijevne motorike u slo pu opstipacije ili iritabilnog kolona s proljevima. Tada zbog produæenog spazma na dijelu debelog crijeva, iznad mjesta spazma nastaje nakupi na zraka. Jedna ili dvije takve „lopte” u trbuhu mogu stvarati dojam jakog meteorizma, iako stvarno ne mora postojati viπak plina u crijevima. Ukratko, moæemo reÊi da je meteorizam fenomen koji se javlja ovisno o vrsti hrane koju konzumi ramo i vrsti bakterija koje imamo u crijevu, o navedenim popratnim bole stima ili, πto je najËeπÊe, funkcional nim stanjima.

Bolovi, pritisak, opstipacija - Kli niËka slika je raznolika, a ovisna je o uzrocima. ObiËno su prisutni teæina i pritisak u æelucu odmah nakon jela, uz poveÊanu koliËinu zraka u fundu su æeluca, vjerojatno zbog gutanja zraka tijeom jela. Javljaju se mukli bolovi difuzno u trbuhu, najviπe duæ

debelog crijeva. TipiËan je tzv. sindrom lijenalne fleksure, kad zrak stoji u popreËnom debelom crijevu ispred lijenalne fleksure, tj. mjesta gdje popreËno debelo crijevo na lijevoj stra ni zavija prema dolje), uz bol na tome mjestu, pritisak prema prsnom koπu, probadanje oko srca i sl. SliËno moæe biti u toku silaznog ili uzlaznog debelog crijeva s grËevima u podruËju donjeg dijela debelog crijeva (sigme) ili ispod jetre, gdje uzlaz no debelo crijevo prelazi u popreËno. »esto je prisutna i upor na dugogodiπnja opstipacija. Tijekom pregleda ustanovi se bolnost na pritisak duæ cije log debelog crijeva i u æliËici, a osobito je osjetljiva sigma, obje fleksure, pa i cekum.

Oprez kod iznenadne pojave simptoma - Dijagnostika je potrebna je kako bi se iskljuËile odreene bolesti i psihiËki se umirilo bolesnika. ObiËno treba kontrolirati osnovne labora torijske nalaze, napraviti ultrazvuËni pregled te endoskopski pregledati gornji i donji dio probavnoga sustava. Ako simpto mi upuÊuju na meteorizam tankog crijeva, potrebna je dodat na obrada u tom smislu, poput pasaæe crijeva, biopsije tankog crijeva, pregleda na eventualne parazite i drugo. Treba imati na umu da bolesnici kod kojih tegobe poËinju iznenada, nakon πto su imali normalnu probavu, uvijek zahtijevaju po moguÊnosti πto hitniju obradu, dok se kod onih koji tegobe imaju godinama uz povremena pogorπanja, obrada moæe napraviti, ali svakako nema hitnosti. Terapijski pristup - Kad je uzrok jasan, terapija je usmjere na na lijeËenje osnovne bolesti. Kod funcionalnih stanja treba pokuπati s promjenom naËina æivota i prehrane, inzistira ti na regulaciji ritma stolice te prehrani bogatoj celulozom (unatoË tome πto takva prehrana, osobito u poËetku, moæe dovesti do pogorπanja tegoba). Ponekad je potrebno najprije antibiotikom uniπtiti prisutnu floru u crijevima, a zatim s eubioticima (npr. Bioaktiv) pokuπati popraviti naruπeno stanje. Nekad se moæe postiÊi poboljπanje i uz kombiniranje obroka, tako da se uz mesne obroke ne uzimaju krumpir, riæa, braπno ili tijesto, nego samo kuhano i svjeæe povrÊe; ako se dominatno jede ugljikohidratna hrana, uz nju ne bi treba lo jesti meso, nego samo kuhano i svjeæe povrÊe. U principu, treba inzistirati na integralnim æitaricama i riæi, ali uvijek uz napomenu da takva hrana u poËetku moæe malo pojaËa ti smetnje, dok se ne postigne regulacija ritma stolice na dulji rok. Od lijekova u obzir dolazi i Rudacol, koji kao spazmolitik moæe smanjiti meteorizam. Treba ga uzimati kod pojaËanih smetnji, tijekom nekoliko tjedana ili po potrebi kod jaËeg bola i nadutosti. Svoje mjesto u terapiji ima i Pankreoflat jer moæe smanjiti ostatke neprobavljene hrane i sprijeËiti njihov dolazak u debelo crijevo, te tako smanjiti koliËinu plina.

Omega-3

za zdravlje srca i krvnih æila Sanja SoviÊ, mr. pharm., Oktal Pharma

Vaæan sastojak zdrave prehrane, uz bjelanËevine i ugljikohidrate, su i masnoÊe kao osnovni izvor energije. UobiËajeno ih dijelimo na dvije vrste, ovisno o njihovu stanju na sobnoj temperaturi, i to na masti u krutom i ulja u tekuÊem obliku. Obje skupine moæemo podijeliti na zasiÊene i nezasiÊene spojeve. Vrlo Ëesto Ëujemo savjete o vaænosti smanjenja unosa zasiÊenih masti, no nikako ih nije uputno potpuno izbaciti iz prehrane jer su one, meu ostalim, potrebne za stvaranje vitamina D i pojedinih antistresnih hormona u tijelu. Potreb nu dnevnu koliËinu masnoÊa preporuËuje se unositi veÊinom putem nezasiÊenih masti i ulja jer, osim πto su dobar izvor energije, imaju i dodatne pozitivne uËinke na zdravlje (npr. zaπtita od krvoæilnih bolesti). Dobar primjer za to su omega-3 masne kiseline, koje pripadaju grupi esencijalnih, polinezasiÊenih masnih kise lina. Pojam „esencijalne” znaËi da ih tijelo ne moæe samo proizvesti, nego se moraju unositi hranom. Prirodni izvor omega-3 masnih kiselina je riba, a meu najbogatijima su losos, tuna, haringa i pastrva. Zbog velika znaËenja omega3 masnih kiselina u oËuvanju zdravlja, preporuËuju se naj manje dva riblja obroka tjedno. No, neki ljudi ne vole ili ne podnose ribu, a Ëesto treba znatno viπe vremena za pripremu takvih jela ili namirnice nisu dostupne. ZnaËenje i vrijednost omega-3 masnih kiselina prvotno su zapaæeni promatranjem stanovniπtva na Grenlandu. Iako prehrana Eskima i ostalog lokalnog stanovniπtva nije opti malna (jednoliËna je i sadræi puno masnoÊa), njihov krvotok do duboke starosti ostaje zdrav i sposoban za podnoπenje napora. Razlog tome je πto se velik dio njihove prehrane sastoji od ribe iz hladnih voda, osobito bogate omega-3 masnim kiselinama, koje povoljno utjeËu na zdravlje srca i krvnih æila. Esencijalne masne kiseline, u koje uz omega-3 ubrajamo i omega-6 masne kiseline, vaæan su sastojak prehrane. Znan

stvenici neprestano otkrivaju nove dobrobiti redovite opskrbe omega-3 masnim kiselinama, bilo putem hrane ili dodataka prehrani. Naime, poznato je da esencijalne masne kiseline sudjeluju u proizvodnji energije u tijelu, prijenosu kisika do stanica, proizvodnji hemoglobina, prijenosu æivËanih impul sa i regulaciji propusnosti staniËnih membrana. Potrebne su i za proizvodnju prostaglandina, koji, meu ostalim, reguliraju bol i upalne procese. Zato se vjeruje kako omega-3 masne kiseline, uz to πto povoljno utjeËu na zdravlje srca i krvnih æila te sniæenje razine kolesterola, mogu poboljπati koncentraciju, pamÊenje i raspoloæenje, smanjiti upale vezane uz artritis, odræati hormonsku ravnoteæu, ojaËati imunitet, ublaæiti alergijski dermatitis te podræati zdravlje kose, koæe i noktiju.

Kombinacija koja pazi na masnoÊe Od dodataka prehrani koji sadræe omega-3 masne kise line preporuËujemo Doppelherz® aktiv Ulje lososa 1000 mg + folna kiselina + vitamini B6 + B12 kapsule, koje sadræe sva visokovrijedna ulja lososa i pridonose ravnoteæi koncentra cije masnoÊa u krvi te normalnoj razini kolesterola. Sadræe i folnu kiselinu, kombiniranu s vitaminima B6 i B12, znaËi tri vitamina koji zajedniËki djeluju na sprjeËavanje pojave atero skleroze, bolesti otvrdnuÊa i suæavanja krvnih æila. Poznato je da tu bolest moæe uzrokovati poviπena razina kolesterola, no isti uËinak ima i poviπena razina jednog drugog spoja, aminokiseline homocisteina, Ëija je normalna razina u tije lu vaæan Ëinitelj odræavanja zdravlja krvnih æila. Poviπenje njegove razine dovodi do stvaranja naslaga na unutarnjim stijenkama krvnih æila, πto uzrokuje njihovo otvrdnuÊe i suæavanje. Homocistein se u organizmu normalno stvara i razgrauje, a za njegovu razgradnju vaæni su vitamini B6 i B12 te folna kiselina. U sluËaju njihova nedostatka, poveÊa va se razina homocisteina u tijelu i raste rizik od pojave ateroskleroze.

Doppelherz® - snaga dva srca 34 Va©e zdravlje #51

36 Pothlaivanje

ËeπÊe kod starijih osoba prof. dr. sc. Zijad DurakoviÊ, dr. med. spec. internist, kardiolog i nefrolog, Klinika za unutarnje bolesti KliniËkog bolniËkog centra Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, KiπpatiÊeva 12

Presudni Ëimbenik za razvoj pothlaivanja u starijih osoba je dugotrajan boravak (danima ili tjednima) u prostoriji Ëija je temperatura niæa od 18ºC Pothlaivanje organizma ili hipotermija nastaje u uvjetima kad je gubitak tjelesne temperature viπi nego πto je stvaranje tjelesne topli ne. O pothlaivanju govorimo kad se temperatura tijela snizi na vrijedno sti niæe od 35ºC, mjereno u zadnjem crijevu (ne pod pazuhom!) posebnim toplomjerom - elektriËnim ili labora torijskim, Ëija je kapilarna cjevËica 36 V a © e z d r a v l j e # 5 1

napunjena alkoholom obojenim crve nom bojom, i koji mjeri temperaturu od -30 do +100ºC. Kod sumnje na pothlaivanje, temperaturu tijela ne treba mjeriti uobiËajenim toplomjerom sa æivinim stupcem jer on mjeri temperaturu izmeu 35 i 42ºC, pa se pothlaivanje ne prepozna. Tako, primjerice, ako je obiËni toplomjer „protresen” prije

mjerenja, pa mu se stupac æive spu stio na 36ºC, pri mjerenju tempera ture pod pazuhom vrijednost Êe biti upravo takva, tj. 36ºC. To se dogaa iz dva razloga: zbog uske kapilar ne cijevi u kojoj se nalazi æiva, kao i zbog spremnika od kojeg do æivine cijevi vodi ponovno jedna uska cijev, æivin stupac neÊe se sam spuπtati, nego Êe pokazivati temperaturu pro storije u kojoj se mjerenje provodi, dakle pokazivat Êe istu poËetnu tem peraturu, primjerice 36ºC. Suprotno tome, stupac s obojenim alkoholom u laboratorijskom toplomjeru spuπtat Êe se onog Ëasa kad se toplomjer izvadi iz zadnjeg crijeva. Starije osobe su najugroæenija skupina stanovniπtva, posebno u zimskim mjesecima, i to zbog brojnih promjena koje se sa starenjem u orga nizmu dogaaju.

I NTERNA MED I C I NA

kao i onih koji boluju od nekih psihiËkih i drugih bolesti. Dakle, te skupine su pothlaivanjem posebno ugroæene zbog toga πto se u njih o pothlaivanju najËeπÊe i ne razmiπlja. Pre ma nekim podacima, Ëak oko 3,5 posto osoba starije dobi u zimskim mjesecima boluje od posljedica pothlaivanja.

Tri osnovne skupine pothlaivanja • Prva je ona koja nastaje tijekom boravka u hladnoj vodi Ëija je temperatura niæa od 21ºC, a vrijeme provedeno u tom mediju je manje od 6 sati. To se, primjerice, moæe dogoditi tijekom nesreÊe broda koji plovi u hladnim vodama. Tu vrijedi pravilo 50, πto znaËi da Êe ako temperatura okolice (u ovom sluËaju vode) bude niæa od 10ºC, 50 posto osoba umrijeti u roku od 50 minuta. • Drugo je kroniËno pothlaivanje, koje se moæe dogoditi u inaËe zdravih osoba koje su dulje izloæene hladnoÊi, primjerice tijekom incidenata kao πto je izgubljenost u snjeænoj planini. • TreÊe je tzv. gradsko ili urbano pothlaivanje, koje se u pravilu dogaa u bolesnih osoba, u onih starije æivotne dobi, u pothranje nih, onih koji piju alkoholna piÊa, uzimaju neke lijekove,

Treba reÊi da naglo izlaganje hlad noÊi Ëesto nije presudan Ëimbenik za nastanak pothlaenosti. Meutim, naglo izlaganje hladnoÊi posebno je opasno u starijih osoba koje boluju od bolesti poviπena krvnog tlaka, skleroze krvoæilja, bolesti vjenaËnih krvnih æila srca sa simptomima npr. bolova u prsima tipa angine pektoris, ili preboljela infarkta miπiÊa srca, u kojih naglo izlaganje hladnoÊi moæe dovesti do smetnji tipa bolova u prsi ma i drugih teπkoÊa. Presudni Ëimbenik za razvoj pothlaivanja u starijih osoba je dugotrajan boravak (danima ili tjed nima) u prostoriji Ëija je tempera tura niæa od 18ºC, kao πto je npr. boravak kod kuÊe u loπe grijanoj ili negrijanoj prostoriji. Dakle, u njih se pothlaivanje zbiva tijekom viπe dana ili tjedana dok se jasno ne razvije. Tjelesna temperatura, koja se u tim sluËajevima snizi na vrijednost od 35ºC i niæe, i dalje se postupno i pro gresivno sniæava, dok se ne dogode komplikacije, koje mogu biti i smrto nosne.

Promjene u organizmu starije dobi Kad govorimo o posebnostima organizma starije dobi, posebno gle de sklonosti ka pothlaivanju, tre ba voditi raËuna o promjenama koje se u organizmu dogaaju starenjem, a one su brojne. Pojednostavljeno, smanjuje se koliËina materijalnog supstrata, neka se tkiva zamjenjuju funkcijski manje vrijednim tkivima ili se vremenom mijenjaju tako da

postanu manje vrijedna. Tjelesna masa se mijenja, i to Ëesto u smislu porasta, πto nastaje zbog poveÊanja koliËine masnog tkiva, dok je koliËina miπiÊnog tkiva manja - primjerice u æena dobi od oko 65 godina smanjuje se za 5 kg u odnosu na srednju dob, a u muπkaraca prosjeËno za oko 12 kg. Ukupna koliËina vode u tijelu smanjuje se za 10 - 15 posto. I masa nekih organa smanjuje se za oko jednu treÊinu, kao npr. jetre ili bubre ga, pluÊa ne mijenjaju teæinu s pora stom dobi, a prostata se dvostruko poveÊava. Dogaaju se i brojne promjene potpornog tkiva, a kosti gube mine ralni sastav. Sposobnost tjelesnog napora se smanjuje. Gubi se potkoæ no masno tkivo, koæa postaje tanja i poËinje gubiti svojstvo izolatora topline, smanjuju se znojne ælijezde pa se i znojenje smanjuje, smanjuje se cirkulacija krvi kroz koæu, napo se ruku i nogu. Smanjuje se funkcija nekih organa, kao npr. crpna funkcija srca, πto je takoer jedan od razloga za smanjenje protoka krvi kroz koæu. Promjene regulacije topline koje se sa starenjem dogaaju brojne su, a ukljuËuju i promjene mozga. Kao posljedica svih tih promjena smanjuje se sposobnost odavanja, zadræavanja i Ëuvanja topline. Kad starija osoba boravi u hladnoj prostoriji, ona znatno sporije povi suje temperaturu tijela nego mlaa osoba. Kad se temperatura tijela snizi ispod 35ºC, mijenja se i rad æivËanog sustava koji nije pod utjecajem ljud ske volje. Uz sve navedeno, u miro vanju se posljediËno smanjuje protok krvi u organima tijela, a izostaje i podraæaj za suæavanje krvnih æila kod izlaganja hladnoÊi. Dakle, osim πto je mehanizam zadræavanja topline tije la loπ, smanjuje se i osjeÊaj hladnoÊe. Stoga su te osobe sklone sniæavanju krvnog tlaka. VeÊina promjena orga nizma dogaa se kad se temperatura tijela snizi na oko 32ºC.

# 5 1 V a © e z d r a v l j e 37

I NTERNA MED I C I NA

Stanja koja pogoduju pothlaivanju - Neka stanja zbog kojih je stariji bolesnik skloniji pothlaivanju tijela mogu biti: kro niËno zatajivanje crpne funkcije srca, smanjen rad πtitne ælijezde, kroniË no zatajivanje funkcije bubrega, gla dovanje, pogorπanje πeÊerne boles ti (dijabetiËka ketoacidoza), upala pluÊa, teπka bakterijska infekcija, ponekad nekontrolirano uzimanje sredstava za smirenje (sedativi), nekontrolirano uzimanje lijekova „za spavanje”, pijenje alkoholnih piÊa, nepokretnost, teπka bolest nad bubreæne ælijezde itd.. Opasnost od pothlaivanja moæe poveÊati i nekon trolirano uzimanje nekih lijekova protiv mentalne depresije (kad se ne uzima lijek prema preporuci lijeËnika, veÊ prema vlastitom nahoenju). U svemu navedenom Ëesto je prisutan i dodatni Ëimbenik, a to je unos prema le koliËine energije hranom.

Niæa temperatura - veÊa smrtnost Pri progresivnom sniæavanju tjeles ne temperature smanjuje se funkcija miπiÊa srca, rad srca se usporava, pojavljuju se poremeÊaji srËanog rit ma, u mozgu se smanjuje funkcija kontrolnog mehanizma regulacije topline tijela te se u slijedu dogaaju komplikacije koje mogu biti nespoji ve sa æivotom. Tako npr. ako tempe ratura tijela iznosi izmeu 35 i 32ºC, smrtnost osoba starije dobi moæe iznositi do 35 posto, ako se tempe

ratura snizi na 32 do 28ºC, smrt nost Ëesto iznosi 60 - 80 posto, a ako se snizi na vrijednosti ispod 28ºC mjerena u zadnje crijevu, smrtnost nerijetko iznosi do 100 posto (!).

Tjelesne i psihiËke promjene Bolesnik se u poËetku tuæi na opÊi umor i slabost, malaksalost, bezvolj nost, pospanost, a mogu postojati nekoordinirani pokreti udova. Pri temperaturi tijela od oko 32ºC bole snik postaje konfuzan, moæe patiti od halucinacija ili postati agresivan, nakon Ëega moæe izgubiti svijest. To stanje moæe sliËiti razvoju moædane kapi ili teπkim promjenama metabo lizma, πto primjerice sliËi pogorπanju πeÊerne bolesti. Bolesnik obiËno ne drhti, nema blijedu boju koæe, Ëak πtoviπe, lice moæe biti ruæiËaste boje i naduto. Krvni tlak se sniæava, a frekvencija srca usporava. Disanje postaje plitko, ali nije ubrzano. Moæe doÊi do odumiranja tkiva i brojnih drugih komplikacija ako bolesnik to stanje preæivi - odumiranje tkiva guπteraËe, otok pluÊa zbog zatajivanja crpne funkcije srca, upala pluÊa, pro dor bakterija u krvnu cirkulaciju, zatajivanje funkcije bubrega, gangre na ruku i nogu i drugo.

©to je potrebno uËiniti Pothlaenog bolesnika prije sve ga treba utopliti - smjestiti ga u toplu prostoriju, pokriti dekama ili dru gim pokrivaËima, npr. od sintetiËkog

materijala, koji su dobri izolato ri topline. Ne treba ga grijati izvo rom topline nanesene na tijelo, npr. grijaÊim tijelom nanesenim na noge jer se ozljede udova mogu pogorπati. Nikako ne treba brzo povisivati tje lesnu temperaturu: ni uranjanjem tijela u vruÊu vodenu kupku, ni tuπiranjem vruÊom vodom, niti grijanjem s vruÊim pokrivaËima. Nai me, dovoenje topline izvana dovo di do πirenja krvnih æila tijela, πto pogorπava cirkulaciju krvi u vitalnim organima i moæe dovesti do razvoja stanja πoka, s posljediËnom zloÊud nom promjenom ritma klijetki srca i do smrtnog ishoda. Temperaturu tijela treba postupno povisivati, za oko 0,6ºC na sat sve do postizanja normalnih vrijednosti tje lesne temperature. To treba sporo uËi niti stoga jer bræe zagrijavanje starijeg bolesnika moæe imati za posljedicu sniæenje krvnog tlaka koje se viπe ne moæe regulirati. Tijekom utopljavanja pozornost treba usmjeriti ka moguÊoj promjeni kiselosti krvi, promjeni elektrolita u krvi i mnogim drugim posebnostima. Intenzivno praÊenje stanja i lijeËenje potrebno je sve dok bolesnik ne doe k svijesti ili se temperatura u zadnjem crijevu (rektumu) ne povisi do naj manje 35ºC. Zbog sloæenosti zbivanja i moguÊih komplikacija, lijeËenje je moguÊe samo u bolniËkim uvjeti ma i prema suvremenim principima lijeËenja takvih stanja.

Snaga propolisa u jednoj pastili Propolis (grËka rijeË = obrana grada) je pËelinje ljepi lo, smolasta supstancija kojom pËele πtite svoju koπnicu od oπteÊenja, ali primarno sluæi kao sredstvo zaπtite protiv vanjskih infekcija bakterijama, virusima i gljivicama. Po tome je odliËan prirodni dezinficijens i kao takav od velike vaænosti za odræanje pËelinje zajednice. Koπnica je najsteril niji poznati prostor u prirodi, u kojoj se godiπnje proizvede oko 300 grama propolisa (samo u jednoj).

Propolki je jedini proizvod na træiπtu koji sadræi prirodni, deproteinizirani i standardizirani ekstrakt propolisa RS-97 i vitamin C

Propolis je u osnovi biljna preraevina pËela, a potjeËe od pupoljaka i mladih izdanaka drveÊa i biljaka πto ih donose u koπnicu i prerauju, istodobno ga obogaÊujuÊi enzimima koji poveÊavaju njegovu bioloπku aktivnost. Kemijski sastav propolisa veoma je sloæen, pa je tako dosad izolirano viπe od 250 razliËitih spojeva, ukljuÊujuÊi flavonoide, aminokiseline, vitamine, minerale i organske kiseline. Med je pËelinji proizvod koji one spremaju u saÊe, a pro polis je dezinficijens koji med πtiti od vanjskih infekcija. Za razliku od meda, koji se veÊinom sastoji od ugljikohidrata (75 posto), propolis nema prehrambenu vrijednost. Propolis ima baktericidno djelovanje, potiËe aktivnost imunoloπkog sustava i pojaËava prirodni imunitet, pomaæe u procesima regeneracije tkiva, ima prirodni lokalni anestetiËki uËinak, a posljednja istraæivanja pokazala su da zbog visoke koncen tracije flavonoida ima i snaæno antioksidativno djelovanje.

39 Ante SkoriÊ, Oktal Pharma

Deproteiniziran i standardiziran ekstrakt propolisa Propolki je jedini proizvod na træiπtu koji sadræi pri rodni, deproteinizirani i standardizirani ekstrakt propolisa RS-97 i vitamin C. Ekstrakt propolisa RS-97, koji se koristi u proizvodnji Propolki pastila za grlo, dobiva se kroz Ëetiri razliËite faze proizvodnje, Ëime se osigurava visoka uËinko vitost proizvoda, do 10 puta manja moguÊnost alergijske reakcije u odnosu na proizvode s obiËnim propolisom, te odliËan okus samog proizvoda. Mikrobioloπka standardizacija - Prije poËetka procesa proizvodnje, svaka serija propolisa prolazi laboratorijsko ispitivanje bioloπke aktivnosti. Samo uzorci propolisa koji zadovoljavaju oËekivanu razinu aktivnosti ulaze u daljnji proizvodni proces. Odstranjivanje voska - Ova faza olakπava proizvodni pro ces i poveÊava uËinkovitost po gramu te omoguÊuje koriπtenje manjih koncentracija propolisa. Osigurava se i uklanjanje specifiËnog mirisa propolisa, πto rezultira boljim okusom krajnjeg proizvoda. Deproteinizacija - Sluæi odstranjenju proteina, glavnog uzroka alergijske reakcije na propolis. Ovom metodom proizvodnje do 10 se puta smanjuje moguÊnost alergijske reakcije u odnosu na obiËni propolis. Strogo kontrolirana temperatura - Zadana i strogo kon trolirana temperatura proizvodnog procesa, koja ne prelazi dopuπteni proizvodni maksimum, osigurava potpunu dje lotvornost krajnjeg proizvoda. Propolki pastile preporuËujemo za... • ublaæavanje upalnih stanja grla i usne πupljine • jaËanje prirodnog imuniteta, osobito nakon bolesti • zaπtitu organizma tijekom razdoblja gripe i prehlada • ublaæavanje promuklosti i suhoÊe grla. Propolki pastile za grlo ne sadræe konzervanse i boju, a zbog svog prirodnog sastava nemaju umjetni, kemijski okus niti tijekom primjene isuπuju sluznicu grla i usne πupljine. #51 Va©e zdravlje 39

40 Zdrav imunoloπki sustav imperativ dobroga zdravlja

Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovališta za spolno prenosive bolesti, Poliklinika za dermatovenerologiju, infektologiju i citologiju VIROGENAPLUS, Bužanova 7, Zagreb, tel. 01/231 95 96

Ako se uzroci koji su doveli

do poremeÊaja imuniteta otkriju na vrijeme, sve se joπ moæe popraviti, a poremeÊaj i bolest ukloniti Dobar imunitet brani nas od broj nih mikroba, ali i od raznih vrsta raka. HoÊemo li se razboljeti ili ne, ovisi o izloæenosti infekciji i stre su, naËinu æivota, ali i o sposobnosti naπeg imuniteta. Kako bismo postigli i zadræali stanje prirodnog zdravlja od podjed nake vaænosti je zdravlje organizma, zdrave æivotne navike (prehrana, ritam rada, sna i odmora) i pozitivan mentalno-emotivni stav prema æivotu. 40 Va©e zdravlje #51

Suvremeno æivljenje obiluje stresom, Ëije kroniËno prisustvo i umnaæanje, uz istodobno potiskivanje negativnih emocija mijenja otpornost ljudskog organizma ËineÊi ga preosjeljivim na opasne strane tvari. VeÊina uljeza nalazi se prirodno u naπem okoliπu, a kao posljedica njihova prodora u organizam nastaju infekcije, bolesti, poveÊana sklonost nastanku tumora, sve ËeπÊe autoimune, kroniËne dege nerativne i alergijske bolesti.

S druge strane, multimedijska zdravstvena edukacija i internetizacija medicine, procvat dijagnostike, proizvodnja kvalitetnih lijekova i dodataka prehrani sa svrhom oËuva nja i poboljπanja fizioloπkih funkcija, sve viπe nas okreÊu zdravlju i preven ciji. Izmeu dvije krajnosti - dobro voljnog odlaska na redovite kontrole i spaπavanja „golog” æivota - vrijeme je kojeg Ëesto nismo svjesni, a tijekom kojeg naπ imunoloπki sustav πalje signale poremeÊaja, slabosti, zaka zivanja ili preosjetljivosti. Ti signa li Ëesto su viπestruki i nespecifiËni jer su loπim utjecajima pogoene funkcije razliËitih tkiva i organa. Npr., javlja se lupanje srca, nesanica, kro niËni umor, depresija, razdraæljivost, smetnje koncentracije, glavobolja, poviπenje krvnog tlaka, poremeÊaj probave, napetost miπiÊa, ukoËenost zglobova, sve do πumova u uhu, ispa danja kose, ovisnosti o odreenoj hra ni i piÊu, nedostatka teka, smanjenog

libida, Ëestih prehlada (osobito angina), tvrdokorne kandidija ze probavnih i spolnih sluznica, bronhitisa i upale pluÊa, poja ve herpesa, koænih i spolnih bradavica, uroinfekcija i sliËno. Ako se uzroci koji su doveli do poremeÊaja imuniteta i opÊeg slabljenja organizma otkriju na vrijeme, sve se joπ moæe popraviti, a poremeÊaj i bolest ukloniti, s izuzetkom imunode ficijencija, bolesti imunoloπkog sustava, Ëije postojanje rezulti ra slabijom imunoreakcijom ili njezinim izostankom. Primarne imunodeficijencije veÊinom su genetske (uroene) bolesti kod kojih se npr. ne stvaraju T ili B limfociti (DiGeorgeov sindrom, Brutonova agamaglobulinemija) ili nedostaju fagocitne stanice (kroniËna granulomatozna bolest) i sliËno. Sekundarne imu nodeficijencije su steËene bolesti imunoloπkog sustava zbog nekih bolesti, npr. AIDS-a. Kad nastupe infekcije koje ne reagiraju na uobiËajenu tera piju, ponavljaju se i svaki sljedeÊi put imaju sve teæi tijek, tre ba posumnjati da se radi o teæem i kroniËnom poremeÊaju. Uz patogene mikrobe, najveÊi neprijatelj imuniteta je prekomje ran i dugotrajan stres ili kombinacija stresova (npr. kroniË na bolest, napeti odnosi u obitelji ili na poslu, gladovanje zbog redukcijske dijete radi „dobre linije”). U takvim stanji ma dolazi do znatne hormonske blokade imunoloπkog susta va i koËenja uobiËajenih imunoloπkih funkcija, πto rezultira smanjenjem otpornosti ili neotpornoπÊu na zaraze, boleπÊu, oteæanim cijeljenjem rana, poviπenim rizikom pojave infekcija i nastankom zloÊudnih bolesti.

Jedinstveni molekularni identitet Imunoloπki sustav odreuje naπ jedinstveni molekularni identitet. Njegov evolutivni razvoj svakodnevno se nastavlja tijekom fizioloπkog imunoloπkog odgovora u dodiru s uvijek novim, ali i starim antigenima, u svrhu zaπtite organizma. To je ujedno poticaj za njegov daljnji razvoj i vjeËno stanje pri pravnosti na bivπe i buduÊe antigene. Organizam razvija spo sobnost imunoloπkog pamÊenja, tako da kod ponovljenog susreta s antigenom imunoloπke stanice bræe prepoznaju i svladavaju uljeza. PamÊenje steËeno u primarnom susretu ne gubi se, nego se „lampica pali” pri svakom novom susretu s istim prepoznatim antigenom. Memorija ponekad traje godina ma, pa i doæivotno. Kod svake imunoloπke reakcije antigen se prepoznaje i predoËava leukocitima (bijelim krvnim stanicama limfocit ne loze), informacije se obrauju i odabire najprikladniji

I MUNOLO G I JA

imunoloπki odgovor kao preduvjet za uspjeπno uklanjanje prijeteÊeg antige na. Imunoloπki sustav sa stranim se tvarima obraËunava na dva osnovna naËina: pasivno i aktivno, odnosno nespecifiËnim (priroenim) i specifiË nim (steËenim) imunitetom. Teæina imunoloπkog sustava u Ëovjeka iznosi oko 1 kg, a njego vu osnovu Ëini oko 1012 limfocita. Smatra se da u tijelu Ëovjeka ima i oko 1020 raznih vrsta molekula pro tutijela, a svakodnevno se stvori i 1015 novih molekula imunoglobuli na. Osim imunoloπkih tkiva i organa, stanica i njihovih proizvoda imuno kina i protutijela, presudan „nevidljivi”, ali za imunoloπki odgovor vaæan dio imunoloπkg sustava je i niz gena i raznih molekula. Meu nji ma najvaæniji su: imunoglobulinska supergenska obitelj, glavni kompleks gena tkivne podudarnosti, antigeni receptori T limfocita, poliimunoglobu linski receptor, beta 2-mikroglobulin, razni limfocitni biljezi, faktori rasta, adhezijske molekule, receptor za frag ment Fc protutijela, receptor za kom ponentu C3b komplementa, sustav komplementa, hormoni te brojni dru gi prijenosnici hormonalnih i neural nih informacija. Sve te informacijske tvari putuju izmeu, ali i kroz stani ce, premoπÊuju brojne biokemijske i psihoneuroimunoloπke mostove ukljuËene u procese imunoprepozna vanja, potvrde, pamÊenja ili odbaci vanja.

VeliËanstven primjer prilagodbe Svaka imunoreakcija veliËan stven je primjer prilagodbe na vanjski i unutarnji okoliπ. Zbog toga je imunoloπki sustav razgranat po cijelom organizmu - od koπtane sræi, krvi, limfnih Ëvorova, prsne ælijezde (timus), tkiva ædrijelnih ton zila, nakupina limfnog tkiva u sluz nici crijeva, preko diπnih organa,

42 Va©e zdravlje #51

Suvremeno æivljenje obiluje stresom, Ëije kroniËno prisustvo i umnaæanje, uz istodobno potiskivanje negativnih emocija mijenja otpornost organizma ËineÊi ga preosjeljivim na opasne strane tvari koæe, slezene i jetre, sve do moz ga. Veliku veÊinu „opipljivog” dije la imunoloπkog sustava Ëine stanice koje cirkuliraju tijelom sa zadaÊom prepoznavanja i razaranja antigena razliËitih uljeza (virusa, bakterija, glji vica, parazita; abnormalnih, ostarje lih, prekanceroznih, maligno pro mijenjenih i vlastitih zdravih stanica). Sve je viπe dokaza da æivci auto nomnog æivËanog sustava imaju vaæan i neposredan utjecaj na aktiv nost imunoloπkih stanica, te da pro lazni poremeÊaji imuniteta u osoba koje su u dugotrajnom negativnom stresu dovode do kroniËne neotpor nosti na brojne infekcije i ËeπÊeg nastanka tumora. Stoga se s pravom moæe reÊi da je bezbroj svakodnevnih imunoloπkih reakcija ujedno Ëuvar homeostaze i jedinstven primjer prila godbe na vlastita emocionalna stanja i dogaanja, kao i na vanjski i unu tarnji okoliπ prepun onoga πto nismo „mi”.

©titi samo zdrav imunoloπki sustav Svakodnevna prehrana Ëesto je neodgovarajuÊa i ne pruæa dostatnu koliËinu vitamina, minerala i drugih bioaktivnih sastojaka. Zato, da bismo izaπli na kraj sa sve ÊeπÊim pore meÊajima imuniteta, od pomoÊi mogu biti odreeni prehrambeni nadomjes tci, koji se sve ËeπÊe uzimaju u profi laksi, ali i terapiji poremeÊaja imuni teta. Osim flavonoida, betakarotena, cinka, kalcija, vitamina E i C, koen

zima Q10, raznih lektina iz Ëesto vrlo dostupnih biljnih izvora, meu nji ma se pojavljuju i novi spojevi i tva ri koji odavno postoje u prirodi. Iako su neπkodljivi i metaboliËki korisni, sa znanstvenog i kliniËkog aspekta o njima se donedavno premalo znalo, a nije postojala ni kvalitetna tehnologija za njihovu izolaciju. Primjer tome su i posljednja istraæivanja nekih biljnih lektina, poput homopolimera gluko ze-beta-1,3-glukana, spoja dobivenog izolacijom iz staniËne stjenke pivskog kvasca Sacchscaromyces cerevisiae. Ta istraæivanja potvrdila su znanstve ne pretpostavke o njegovu snaænom imunomodulacijskom djelovanju na nekoliko vrsta imunoloπkih stanica. Pokazalo se da taj spoj, dostupan i u mekinjama zobi i jeËma te nekim gljivama, uzrokuje imunoloπku sti mulaciju organizma koja zaustavlja i sprjeËava rast stanica raka i metasta ziranje, te sprjeËava i smanjuje teæi nu razliËitith bakterijskih, virusnih, gljiviËnih i parazitarnih zaraza i boles ti. Osim toga, ima joπ jedno vaæno pozitivno metaboliËko djelovanje smanjuje koncentraciju kolesterola u krvi. Brojnim analizama potvreno je i njegovo protuupalno i regenerativno djelovanje na tkiva u obnovi, konkret no na ubrzano cijeljenje rana. Ame riËka FDA odobrila ga je kao dijetetski nadomjestak i dala mu status tzv. GRAS tvari (engl. Generally Regarded As Safe - siguran za primjenu). Imu nomodulacijsko djelovanje betagluka na selektivno je usmjereno na pojaËa nu antimikrobnu aktivnost neutro filnih leukocita i makrofaga (nakon betaglukanske stimulacije opisan Ëak sedmerostruki porast lizosomske aktivnosti u tim stanicama, πto utjeËe na jaËanje fagocitoze, tj. proædiranje organizmu stranih tvari). Zbog svega toga ovaj se spoj tre nutaËno opravdano smatra najpotent nijim i potpuno neπkodljivim prirod nim biljnim aktivatorom imunoloπkog sustava.

44 Açai

bogatstvo iz praπuma Amazone

Ako nekoj namirnici moæemo dati ,, naziv ,,super hrana , onda je to svakako Açai jer to je voÊe pravo

skladiπte dragocjenih zaπtitnih tvari Açai (Euterpe Oleracea) je ljubiËasta bobica, plod palme koja raste u divljinama kiπnih πuma Amazone pod prirodnim utjecajem okoline, a u u Brazilu je vrlo popularan veÊ tisuÊa ma godina. Sadræi izvanredno visoku koncentraciju antiok sidanata, vitamine B1, B2, B3, E i C, minerale te omega-6 i omega-9 esencijalne masne kiseline. Ako nekoj namirnici moæemo dati naziv „super hrana”, onda je to svakako Açai jer je to voÊe pravo skladiπte dragocjenih zaπtitnih tvari. Da bi se tijekom prerade saËuvale sve korisne komponente plo da, strogo se vodi raËuna o razdoblju izmeu berbe i procesa prerade, koji mora biti πto kraÊi. Kako stiæu rezultati prvih istraæivanja, plodu Açai sve viπe raste cijena na træiπtu. Tako su znanstvenici sveuËiliπta Flori da utvrdili da Açai osjetno usporava rast podivljalih stanica leukemije, a Institut za hranu i prehranu iz Bona potvrdio je njegov golem antioksidacijski kapacitet protiv nekoliko vrsta slobodnih radikala koji se smatraju neposrednim povodom za nastanak tumoroznih tvorbi. Institut iz Bona takoer je identificirao i dvije najaktivnije tvari iz skupine antocijana - cijanidin-3-glikozid i cijanidin-3-rutinozid, koji Ëine samo 10 posto ukupnog potencijala ploda. 44 Va©e zdravlje #51

Æaklina TriviÊ

Ostale Ëinjenice o plodu Açai • bogatstvo nutrijenata u samo jednoj bobici • viπe proteina nego u jednom prosjeËnom jajetu • visok sadræaj lipida koji organizmu daju energiju • bogatstvo vitamina (vitamini B1, B2, B3, E i C) • izvor za organizam vaænih esencijalnih minerala (æeljezo, kalij, fosfor, kalcij) • do 33 puta viπe crveno-plavog pigmenta antocijana (snaænog antioksidanta) nego u crvenom groæu • visok sadræaj vlakana korisnih svima koji imaju pro blema s probavom, posebno starijim osobama • dvije esencijalne masne kiseline - omega-6 (linolna) i omega-9 (oleinska), bitne za odræavanje normalne razine kolesterola - sniæavaju razinu loπeg LDL koles terola i odræavaju razinu korisnog HDL kolesterola. • prisutne masne kiseline sliËne su profilu masnih kise lina sadræanih u plodu masline, te se smatra da prido

nose smanjenoj pojavi srËanih oboljenja kod osoba koje æive u mediteranskim podruËjima • masne kiseline pomaæu transportu i apsorpciji u masti topivih vitamina (A,D, E i K) • koristan za detoksikaciju organizma i jaËanje imunoloπkog sustava • vrlo visoka koncentracija antioksidanata koji pomaæu u suzbijanju preranog starenja • vrlo je bogat antocijanima koji pripadaju grupi fitoke mikalija; imaju pozitivan uËinak na prevenciju poviπenja razine kolesterola i slobodnih radikala.. • primarni antocijan je cyanidin-3 glukozid, koji je 3,5 puta snaæniji od troloxa (analog vitamina E) i prevlada vajuÊeg antocijana pronaenog u crvenom vinu • antocijani imaju brojne potencijalne terapijske uËinke kod ljudi, naroËito kod tretmana dijabetiËke retinopatije i fibrocistiËkih bolesti dojke • ostali fizioloπki uËinci antocijana ukljuËuju kemoprotektiv no, vazoprotektivno i protuupalno djelovanje • snaæno protuupalno djelovanje jaËe nego kod drugih antioksidansa iz brokule, kelja, kupusa, rajËice itd. • Açai sadræi vrijedne fitosterole (steroli su komponente staniËne membrane biljke koje imaju brojna pozitivna djelovanja na organizam, kao πto je npr. redukcija koles terola u krvnoj plazmi; trenutaËno se koriste u tretiranju simptoma povezanih s benignom hiperplazijom prostate).

Life Dynamics™ Açai Proizvod Life Dynamics ™ Açai sadræi 100 posto Ëisti eks trakt ploda Acai, a odnos je 4:1, πto znaËi da je uzeto viπe od 4 kg Ëiste açai pulpe da bi se dobio 1 kg suhog ekstrakta. Prema rezultatima provedenih studija, proizvod je namijenjen svima, osim djeci mlaoj od 12 godina i trudnicama, koje se prije uzi manja preparata moraju posavjetovati s lijeËnikom. Rezultati uzimanja Life Dynamics™ Açai kapsula pokazali su se vrlo raznolikima, a djelovanje se osjetilo veÊ nakon tjedan do dva koriπtenja, i to u smislu: • poveÊanja energije • poboljπanja probave • bolje mentalne sposobnosti (poveÊanja koncentracije) • produktivnijeg sna • poboljπanja seksualne funkcije • poveÊanja vitalnosti organizma. BuduÊi da je antioksidacijski kapacitet pouzdano mjerljiv ORAC testom (sposobnost apsorpcije slobodnih radikala u orga nizmu - antioksidantno svojstvo), nije teπko uvidjeti da ekstrakt Açai bobica znatno odskaËe od ostalog voÊa i povrÊa. Naime, dnevne potrebe odrasle osobe za antioksidansima su 1,67 jedi nica dnevno, a samo 1 gram (dnevna doza Life Dynamics™ Açai kapsula) osuπenog Açai ploda daje antioksidacijsku vrijednost od 3,87 jedinica (mjereno ORAC testom).

intervju

dr. sc. Goran TeπoviÊ, dr. med.

Prednosti adjuvantiranog cjepiva protiv gripe Razgovarala: Marina MarkoviÊ

JaËe imunogeno i zaπtitno djelovanje adjuvantiranog cjepiva smanjuje moguÊnost obolijevanja i prevenira znaËajan broj smrti zbog komplikacija gripe u osoba starije dobi Sezona gripe je pred vratima. Ta kozmopolitska bolest ne πtedi nikoga, bez obzira na dob i spol bolesnika, klimatske uvjete i zemljopisni poloæaj u kojem æivi. No, poznato je kako je najuËinkovitija preventivna mjera cijepljenje. Upravo je to tema razgo vora s dr. Goranom TeπoviÊem, spe cijalistom infektologije iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihalje viÊ” u Zagrebu.

Moæete li nam reÊi kako razlikovati gripu od prehlade? I obiËna prehlada i gripa virusne su bolesti i prenose se kapljiËnim, odnosno respiratornim putem. Prehla da se javlja tijekom cijele godine, iako se od nje ËeπÊe obolijeva zimi, a gripa je iskljuËivo vezana uz zimske mje sece i znatno je teæa bolest. Kod gri pe dominiraju tzv. opÊi simptomi, tj. visoka vruÊica, jaka glavobolja i bolo vi u miπiÊima i zglobovima. Respira torni simptomi su minimalni ili ih u poËetku bolesti uopÊe nema. Obolje li se Ëesto æale na grlobolju, a suhi kaπalj javlja se tek na kraju bolesti. Simptomi gripe najËeπÊe traju tjedan dana. Prehlada obiËno prolazi bez 46 Va©e zdravlje #51

komplikacija, tj. sekundarnih bakte rijskih infekcija, a komplikacije gri pe, osobito u starijih ljudi i kroniËnih bolesnika, su Ëeste.

Kad poËinje sezona gripe i zaπto moæemo oboljeti i nekoliko puta? Gripa je tipiËna zimska bolest koja se javlja u najhladnijim mjesecima u godini, πto znaËi da se u naπim kraje vima moæe oËekivati najranije u pro sincu, a katkad se prvi oboljeli regis triraju potkraj sijeËnja ili poËetkom veljaËe. UzroËnik je virus iz porodice ortomiksovirida, a karakterizira ga sposobnost izmjene antigenih svoj stava. Virus gripe je, dakle, podloæan uËestalim, manjim ili veÊim promje nama u antigenskom sastavu, pa svaki put kad doemo u kontakt s „novim” virusom moæemo ponovno oboljeti.

Kome se preporuËuje cijepljenje? Svim osobama starijim od πest mjeseci. Cijepiti se, dakle, smiju i dje ca. No, u veÊini zemalja svijeta cije pe se pripadnici tzv. riziËnih popula cija. To su osobe starije æivotne dobi i one koje boluju od kroniËnih boles

ti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporuËuje i cijepljenje trud nica, ali i svih u kojih se mogu oËeki vati komplikacije nakon obolijevanja od gripe.

Moæe li se oboljeti od gripe nakon cijepljenja? Osoba koja se cijepila protiv gripe ne moæe oboljeti od cjepiva. Cjepiva protiv gripe koja se koriste u Hrva tskoj spadaju u tzv. mrtva cjepiva, pa se u organizam ne unose æivi uzroËni ci bolesti. Pojedine osobe mogu ima ti minimalne simptome nakon cije pljenja, no uglavnom je rijeË o lokal nim reakcijama.

Zaπto se cijepljenje redovito provodi svake godine? Kao πto je veÊ reËeno, virus gripe podloæan je stalnim mijenama, πto znaËi da onaj koji uzrokuje bolest ove godine, ne mora biti isti kao i onaj iz prethodne sezone. Prema tome, ako i postoji imunoloπka memorija nakon preboljenja gripa ili cijepljenja u prethodnoj sezoni, to ne znaËi da Êe biti dovoljna za zaπtitu Ëovjeka pri ponovnom susretu s virusom, osobi to ako je on izmijenjen. Uz to, cjepi vo protiv gripe je tzv. mrtvo cjepivo i pruæa kratkotrajnu zaπtitu, tj. samo za jednu sezonu. Prema tome, cijepi te li se ove godine, to nikako ne znaËi da ste od gripe zaπtiÊeni i sljedeÊe, bez obzira na to πto je virus moæda i ostao isti.

I NTER V JU

Koliko brzo moæemo steÊi zaπtitu nakon cijepljenja i koliko ona traje? Zaπtita se stjeËe dva do tri tjedna nakon cijepljenja, a traje, naæalost, kratko, tj. samo jednu sezonu.

Je li cijepljenje protiv gripe jednako uËinkovito za sve? NajjaËe imunogeno i zaπtitno dje lovanje je u osoba mlae odrasle i srednje dobi. U tim dobnim skupi nama uËinkovitost cjepiva kreÊe se i do 90 posto. Neπto je manja u djece i mlaih adolescenata, osobito u djece mlae od tri godine. Naæalost, cjepi vo protiv gripe najmanje je uËinkovito u osoba starijih od 65 godina (50 do 60 posto). Starije osobe najizloæenije su obolijevanju od gripe praÊenim komplikacijama, koje mogu dovesti i do smrtnoga ishoda. Upravo je zbog toga HZZO na preporuku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) ove godine osigurao planiranu koliËi nu cjepiva od tri dobavljaËa, meu kojima i posebno adjuvantirano cjepi

vo protiv gripe proizvoaËa Novartis Vaccines & Diagnostics, namijenjenog starijim od 65 godina i svim osobama starijim od πest mjeseci s kroniËnim bolestima. Osobe starije od 65 godi na u Hrvatskoj uvrπtene su u riziËne skupine koje se cijepe protiv gripe o troπku dræave. Njihovo redovito cije pljenje, osobito cjepivom koje ima jaËe imunogeno i zaπtitno djelovanje poput adjuvantiranog, u Hrvatskoj dostupnog pod zaπtiÊenim imenom Fluad, konkretna je javnozdravstvena akcija koja smanjuje moguÊnost obo lijevanja od gripe i u konaËnici preve nira velik broj smrtnih sluËajeva.

Recite nam neπto viπe o adjuvantiranom cjepivu protiv gripe, odnosno njegovim prednostima u odnosu na konvencionalna cjepiva, s obzirom na to da ga se preporuËuje riziËnim skupinama u Hrvatskoj? Postoje razliËita cjepiva protiv gripe, no najveÊi broj ljudi u svijetu cijepi se mrtvim cjepivima, i to tzv.

fragmentiranim i podjediniËnim cjepi vima. U nekim zemljama registrirano je i æivo atenuirano cjepivo protiv gri pe koje se aplicira u obliku nosnoga spreja, no u Hrvatskoj joπ nije regis trirano. Zaπtitno djelovanje mrtvih cjepiva je sliËno, ali postoje razlike u broju izazvanih lokalnih nuspoja va. Posljednje desetljeÊe razvijeno je i tzv. adjuvantirano cjepivo protiv gri pe, tj. podjediniËno cjepivo kojem je dodan adjuvans. Adjuvans sluæi kao pojaËivaË imunoloπkoga odgovora, πto je osobito vaæno kod osoba u kojih je oslabljen imunoloπki odgovor. Usto, MF59 je prvi komercijalno dostupan adjuvans koji se upotrebljava u cje pivu protiv gripe. Njegove prednosti u odnosu na konvencionalna cjepiva su produljen i poboljπan imunoloπki odgovor te zaπtita protiv heterova rijantnih sojeva, πto adjuvantirano cjepivo Ëini najboljom moguÊom pre ventivnom mjerom.

Za one koji nemaju vremena biti bolesni! OsjeÊate se loπe, kaπljete, kiπete, imate temperaturu i grlobolju? Najnoviji lijek iz BELUPA koji moæete dobiti u ljekarni, a sluæi za uklanjanje neugodnih simptoma gripe i prehlade su LUPOCET FLU πumeÊe tablete. Otopljene u Ëaπi vode, ugodna su okusa limuna i briπu simptome gripe i prehlade. Lupocet flu uklanja glavobolju, grlobolju, bolove u miπiÊima i zglobovima, curenje i zaËepljenost nosa i sinusa, sniæava temperaturu i nadoknauju izgubljeni vitamin C.

LUPOCET FLU briπe simptome gripe i prehlade!

48 Saunom do zdravlja, ljepote i zadovoljstva

Sandra Skoblar, viπi fizikalni terapeut, info@vedacentar.com Izvor: web magazin za njegu tijela www.celulit.hr

Djelovanje vruÊeg zraka samo po sebi,

jednako kao i izmjena vruÊeg i hladnog zraka, blagotvorno je za zdravlje

U blagodatima saune Finci uæivaju veÊ viπe od 1000 godina. Otprilike u to vrijeme otkrili su da, zahvaljujuÊi boravku u „prostoriji od drva” (πto je u slobodnom prijevodu znaËenje rijeËi „sauna”), u kojoj su do tada konzervirali i aromatizirali meso i ribu, mogu postati zdraviji, ljepπi i zadovoljniji. U kabini tradicionalno naËinjenoj od drva omorike najprije bi se, zahvaljujuÊi vruÊem zraku koji je Ëesto dosezao i 100°C, dobro prez nojili, a zatim bacali u snijeg ili hlad no more. Djelovanje vruÊeg zraka samo po sebi, jednako kao i izmjena vruÊeg i hladnog zraka, blagotvorno je za zdravlje. Sauna tako potiËe rad krvo toka i potpomaæe prokrvljenost koæe, 48 Va©e zdravlje #51

zglobova i unutarnjih organa, Ëisti pore, jaËa i uËvrπÊuje koæu te je dobra u prevenciji prehlada i razliËitih upal nih procesa na koæi.

Visoke temperature uz nisku vlagu Finska sauna je tradicionalan oblik znojenja radi odræavanja zdravlja koji se, ne samo u Finskoj i ostalim sjever nim zemljama, nego i svugdje u svije tu, prakticira veÊ stoljeÊima. Pod sau nom se podrazumijeva drvena kabina s klupama, u koju zrak ulazi kroz peÊ punu zagrijanoga granitnog kamenja. Zrak u sauni je vruÊ i suh. Tempera tura mu se kreÊe izmeu 85 i 88°C (pri dnu kabine iznosi oko 40°C, a

na vrhu doseæe i 100°C), a vlaænost od 10 do 30 posto. Da bi se pospjeπio blagotvoran uËinak na zdravlje, posebno na diπne putove, uglavnom na kraju seanse, vrelo kamenje polije va se vodom i aromatiËnim esencija ma mentola i eukaliptusa (aroma sau na). U uvjetima koji vladaju u sauni temperatura koæe penje se Ëak na 40 pa i 42°C, dok se unutarnja tjelesna temperatura diæe samo za pokoji stu panj. Nakon boravka u sauni u optimal nom trajanju od 8 do 15 minuta, slije di faza hlaenja pod hladnim tuπem ili pak kupanjem u bazenu s hlad nom vodom. Ciklus djelovanja vruÊeg zraka i hladne vode moæe se ponoviti maksimalno tri puta u jednome danu. Da bi se postigli optimalni uËinci, preporuËuju se tri odlaska u saunu tjedno. Ta tri odlaska mogu se prema vlastitoj æelji i moguÊnostima kom binirati tako da se sva tri „odrade” u jednom danu ili se rasporede u dva, odnosno tri dana.

KULTURA T I JELA

MoguÊe terapijske opcije Aromaterapija (terapija esencijalnim uljima) - Jednostavna i uËinkovita metoda relaksacije koriπtenjem eteriËnih ulja - visoko koncentriranih ekstrakata biljaka, trava i cvijeÊa. NajËeπÊe se koriste ekstrakti bora, jele i smreke, zatim eukaliptusa, lavande, kamilice ili metvice. Svaki od mirisa razliËito dje luje na organizam - krijepi i osvjeæa va, stimulira ili umiruje, proËiπÊava diπne putove, djeluje antiseptiËki i antibakterijski, a neki Ëak i anticelu litno. EteriËna ulja mogu se dodati u toplu kupku, a imaju odliËan uËinak kad se stave u generator pare unutar masaæne i parne tuπ kabine. Cijela parna kupelj tada je ispunjena æelje nim mirisom, Ëime se postiæe dodat na relaksacija, a u sluËaju koriπtenja preparata s biljnim esterima (boro ve iglice, kamilica i sliËno) postiæe se i terapijski uËinak. EteriËna ulja izvanredno djeluju na diπne organe i sprjeËavanje prehlade i gripu, potiËu rad bubrega, optok limfe, cirkulaciju i znojenje, Ëime se pospjeπuje izluËi vanje toksina iz tijela, a regenerira i duh i tijelo.

Kromoterapija (terapija svjetlom u bojama) - Ovaj naËin lijeËenja poznat je veÊ stoljeÊima, a sada je ponovno otkriven. Boje koje se kori ste (crvena, zelena, plava, naranËasta i æuta) stimuliraju duπu i psihu. Na vaænost kromoterapije upozorio je dr. John Ott, koji je rekao: „Svjetlost je namirnica sliËna hrani - pogreπan tip uËinit Êe nas bolesnima, a ispravan oËuvati nas zdravima.” Egzistencija svakog æivog biÊa ovisna je o svjetlu. Znanstvena istraæivanja jasno su pokazala da se sva materija, pa tako i svaka stanica naπega tijela, sastoji od energije te da svaka stanica tijela emitira svjetlost. Boja protjeËe kroz nas, ona je aktivna snaga i ima golem utjecaj na naπ duh i tijelo. Osim πto nam omoguÊuje da

50 Va©e zdravlje #51

U uvjetima koji vladaju u sauni temperatura koæe penje se Ëak na 40 pa i 42°C, dok se unutarnja tjelesna temperatura diæe samo za pokoji stupanj vidimo, svjetlost u tijelo ulazi i preko naπe koæe te putem neurotransmi tera regulira mnoge vitalne funkcije naπega organizma. Svaka stanica, organ, miπiÊ ili æivac u tijelu imaju odreenu razi nu vibracije. Svaka boja takoer ima vlastitu frekvenciju i vibraciju. Stoga svjetlost odreenih boja moæe imati terapijsku funkciju odræavajuÊi orga nizam u stanju bioloπke ravnoteæe.

CRVENA - Djelovanje: potiËe cirkulaciju, oæivljava organizam, jaËa srce, zagrijava, ublaæava bol; pomaæe kod anemije, astme, bronhitisa, preh lade (bez poviπene temperature), poremeÊaja rada endokrinih ælijezda, slabosti, melankolije. Ne preporuËuje se: kod poviπenog tlaka, upal nih procesa, upale æivca, poviπene temperature, razdraæljivosti i emotiv nih poremeÊaja. ÆUTA - Djelovanje: aktivira moto riËki i æivËani sustav, pospjeπuje izba civanje toksina iz jetre, crijeva i koæe te izluËivanje æuËi; pomaæe kod pro blema probavnog sustava, dijabete sa, ekcema, meteopatija, kod proble ma s bubrezima, jetrom i slezenom. Ne preporuËuje se: kod raznih upa la, poviπene temperature, psihiËkih smetnji i uznemirenosti. NARAN»ASTA - Djelovanje: potiËe rad πtitnjaËe, pomaæe probavu i asimilaciju kalcija, olakπava disanje, pomaæe kod astme, bronhitisa i preh lade, amenoreje, problema s bubrezi ma, prekomjernom teæinom i reuma tizmom.

ZELENA - Djelovanje: boja ozdravljenja jer umiruje i lijeËi duh i tijelo, jaËa miπiÊe i ostala tkiva, pomaæe kod kolika, visoke temperatu re, Ëira, razdraæljivosti i nesanice, kod poremeÊaja rada jetre, srca i æivËanog sustava.

PLAVA - Djelovanje: osvjeæava, poboljπava metabolizam i dezinficira, lijeËi upale, smanjuje temperaturu i æivËanu napetost; pomaæe kod boles ti æeluca i crijeva, nervoze, nesanice, uzbuenosti, menstrualnih bolova, zubobolje, upale tonzila i grla, astme i bronhitisa. Sustav za kromoterapiju moguÊe je ugraditi u hidromasaænu tuπ kabinu i hidromasaænu kadu.

Muzikoterapija (terapija glazbom) - Poznat je blagotvoran uËinak odabrane glazbe na mental no zdravlje, relaksaciju i meditaciju u ugodnom opuπtajuÊem ambijentu.

Pravila ponaπanja • Pravilo za ugodan osjeÊaj u sauni je MIR. Poπtujte pravila ponaπanja i budite tihi. Dopustite odmor svima prisutnima. • U saunu uite brzo i odmah zatvorite vrata za sobom kako bi uπlo πto manje hladnoga zraka. Ponesite πto veÊi

ruËnik i rasprostrite ga tako da bude ispod cijelog vaπeg tijela i stopala. • Budite obzirni prema ostalim korisnicima pri polijevanju peÊi, a eteriËne kapi koristite samo ako je sauna za to predviena. • Nakon izlaska iz saune, a prije odlaska u hladni bazen,

obvezan je tuπ. U prostoru za odmor budite tihi i prekrijte leæaljku ili grijanu klupu svojim ruËnikom.

54 Bolest crne jezgre mozga prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar, Predstojnica Klinike za neurologiju, mr. sc. Marija Boπnjak PaπiÊ, dr. med., spec. neurolog, Klinika za neurologiju KB Sestara milosrdnica, Vinogradska c. 29, Zagreb

Uzroci Parkinsonove bolesti su

starenje, genetska predispozicija,

autoimuni mehanizmi i vanjski Ëinitelji (infekcije, ozljede, razliËiti otrovi, neki lijekovi) Parkinsonova bolest (dalje u tekstu PB) progresivni je poremeÊaj oznaËen odreenom kliniËkom slikom i patoloπkim promjenama. Prvi ju je opisao James Parkinson 1817. godi

54 Va©e zdravlje #51

ne. UËestalost bolesti najniæa je u Kini, Japanu i Libiji i kreÊe se od 1,5 do 10,2 na 100.000 stanovnika, a najviπa u populaciji Rochestera - 24 na 100.000 stanovnika. Prevalen

cija, kojom se pokazuje ukupan broj postojeÊih sluËajeva u nekoj popula ciji u odreenom vremenu, varijabil na je, i kreÊe se od 10 do 405 bole snika na 100.000 stanovnika. RazliËitosti rezultata u provedenim studijama i istraæivanjima Parkinsono ve bolesti pridonose razlike u njezinoj identifikaciji, neujednaËeni kriteriji za dijagnozu te obim populacije koja se ispituje u razliËitim dijelovima svijeta. I incidencija i prevalencija rastu s poveÊanjem starosti populacije koja se ispituje. Epidemioloπke studi je upuÊuju i da bolest ËeπÊe pogaa muπkarce nego æene (u veÊini studi ja taj je odnos oko 2:1, a u kineskim 3:1).

Jedinstveni neuroloπki entitet ili sindrom MoguÊe je da Parkinsonova bolest nije jedinstven neuroloπki entitet, nego kliniËki sindrom koji odraæava

NEUROLO G I JA

noj nesposobnosti izvrπenja nekoga aktivnog pokreta.

ograniËenu moguÊnost mozga da prikaæe oπteÊenje dijela koji nazivamo nigrostrijatalni sustav, i to bez obzira na uzrok. Velik je broj Ëinitelja koji poveÊavaju ili smanjuju rizik od pojave bolesti. Starenje je povezano s poveÊanim rizikom razvoja PB-a, ali u tom smislu postoje kontrover ze. Starenjem moæda raste „ranji vost” moædane stanice, ali istodob no postoji moguÊnost da se bolest razvija zbog dugotrajne izloæenosti brojnim toksiËnim, tj. πtetnim Ëinite ljima, ili je kao posljedica genetskih bioloπkih poremeÊaja Ëija se uËesta lost poveÊava starenjem.

»initelji povezani s poveÊanim rizikom - starenje, muπki spol, bijela rasa, genetska predispozicija, traume, emocionalni stres, osobni profil sklon stidljivosti ili depresivnosti, izlaganje vanjskim utjecajima (razliËitim meta lima kao πto su æeljezo i mangan, upotreba bunarske vode, bavljenje poljoprivredom, æivot na selu, blizina drvne industrije, izlaganje herbicidi ma i pesticidima), izlaganje infektiv nim agensima.

»initelji povezani sa smanjenim rizikom - prehrana bogata vitami nom E i multivitaminima, riblje ulje, tokoferol, æivotne navike kao πto su puπenje cigareta i pijenje alkoholnih piÊa. Djelovanje puπenja i alkohola u nastanku bolesti joπ uvijek je zago netka, ali se svakako ne mogu preporuËiti kao preventiva. OpÊenito reËeno, uzroËni Ëinitelji nastanka Parkinsonove bolesti su starenje, genetska predispozicija, autoimuni mehanizmi, okolina (infek cije, ozljede, razliËiti otrovi kao πto su ugljiËni monoksid, cijanid, ugljiËni disulfid, neki lijekovi).

Usporenost, ukoËenost i drhtanje Osnovni znakovi bolesti su uspo renost kretnji (bradikinezija), ukoËe nost (rigiditet), drhtanje (tremor u mirovanju) i gubitak mehanizama koji kontroliraju odræavanje uspravna poloæaja i πtite od padova pri promje ni poloæaja (posturalna nestabilnost). KarakteristiËni su i motoriËki blo kovi, tzv. „freezing” fenomen (feno men zaleivanja). RijeË je o privreme

Rjee su izraæene smetnje psi hiËkih funkcija (depresivnost, poremeÊaj spavanja, napetost, demencija, tj. zaboravljivost), zna kovi oπteÊenja razliËitih moædanih æivaca (zamuÊen vid, smetnje govo ra u smislu oslabljene artikulacije, oteæano gutanje, oπteÊenje funkci ja njuha, oπteÊenje æivaca lica koje daje izgled maske), promjene koæe - seboroiËni dermatitis, oπteÊenja osje ta (grËevi, bolovi ili trnci), oπteÊenja autonomnih æivËanih funkcija koje nisu pod utjecajem naπe volje (pro mjene krvnog tlaka, pojaËano znoje nje, impotencija, poremeÊaj mokrenja i praænjenja crijeva, najËeπÊe opsti pacija) ili, pak, razliËite deformaci je koπtano-miπiÊnog sustava (defor miteti stopala i πaka, deformiteti kraljeænice).

Bradikinezija (usporenost kretnji) - Manifestira se odloæenim pokretima, usporenoπÊu voljnih pokreta, smanjenjem amplitude volj nih pokreta, brzim zamaranjem tije kom ponavljanja pokreta, teæim pokretima, nemoguÊnoπÊu istodob nih pokreta, oslabljenom spretnoπÊu za fine pokrete te „freezing” feno menima. Posljedica hipokinezije su i neke specifiËne promjene kao πto su hipomimija (oslabljena mimika lica - lice maska), smanjena uËesta lost treptanja, tiπi glas, smetnje arti kulacije govora, pisanje sitnih slova, teπko ustajanje sa stolca, sitni koraci, povlaËenje nogu po podlozi pri hodu, odsutnost tzv. sinkinetskih pokreta (npr. mahanje rukama tijekom hoda).

Rigiditet (ukoËenost) - OznaËa va napetost miπiÊa. Odraæava se u miπiÊima vrata, ramenog i zdjeliËnog pojasa te πaka i stopala. Ravnomjer no zahvaÊa miπiÊe pregibaËe (flekso

#51 Va©e zdravlje 55

NEUROLO G I JA

re) i ispruæaËe (ekstenzore). Ima za posljedicu tipiËan poloæaj bolesnika: polusagnut trup s nogama savijenim u koljenima i rukama u laktovima. Otpor pri pasivnim pokretima u rigidi tetu je stalan i podsjeÊa na „savijanje olovne πipke” ili se javlja kao naiz mjeniËno pojaËanje i opadanje otpora („fenomen zupËanika”).

Tremor (drhtanje) - Znak koji najviπe zaokuplja bolesnika, njego vo okruæenje i lijeËnika. No, valja istaknuti kako nije svaki tremor znak Parkinsonove bolesti, niti je svaka Parkinsonova bolest praÊena tremo rom. Tremor je poËetni simptom u manje od treÊine bolesnika, a nema ga Ëak 20 do 30 posto oboljelih. Goto vo u pravilu poËinje asimetriËno na rukama, a deset puta rjee na noga ma. Nekad se godinama prije poËet ka Parkinsonove bolesti bolesnik æali samo na „poigravanje” jednog prsta. NajËeπÊe su zahvaÊeni krajnji dijelovi udova, a kad su posrijedi ruke, tre mor se stereotipno pojavljuje u obliku radnji tipiËnih za „brojanje novca” ili „zavijanje duhana”. Nakon poËetka na jednoj ruci, moæe se πiriti na drugu

Parkinsonova bolest kliniËki se ne manifestira dok razina dopamina u strijatumu ne padne viπe od 80 posto, πto odgovara gubitku moædanih stanica u crnoj jezgri od 50 do 60 posto ili na istostranu nogu, a zatim zahva titi i donju Ëeljust, usnice i jezik. Tre mor glave javlja se u kasnim fazama. NajËeπÊi je tremor u mirovanju i akcij ski (tijekom odræavanja poloæaja ili pokreta), pogorπava se tijekom hoda, smiruje za voljnih pokreta (pokus prst - nos), a gubi u snu.

Posturalni poremeÊaji - Odno se se na automatske refleksne meha nizme koji kontroliraju odræavanje uspravna poloæaja i πtite od pado va tijekom promjene poloæaja. Osim strijatnih mehanizama iz jezgara za nevoljne pokrete u mozgu, u tim funkcijama sudjeluju i drugi susta vi (za odræavanje ravnoteæe, mali mozak, vidni i dodirni osjetni cen tri). Takve poremeÊaje procjenjujemo analizirajuÊi hod bolesnika, osobito kod nagle promjene kretanja. Kat kad se jave kao rana manifestacija

Parkinsonove bolesti, a najËeπÊe pet, πest godina nakon prvih simptoma. Kako je rijeË o bolesti starije popula cije u kojoj su poremeÊaji posturalnih refleksa Ëesti i zbog dobi, navedeni poremeÊaj moæe biti posljedica samo starosti, a ne i Parkinsonove bolesti.

Polusagnut poloæaj tijela - Ovaj poloæaj, koji postoji i tijekom hoda, tipiËan je kod bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti. Ruke su u polu savijenom poloæaju, priljubljene uz tijelo i nema uobiËajena mahanja tijekom hoda. Hod oteæano poËinje, smanjene je brzine, odvija se sitnim koracima, bolesnik ne diæe noge od podloge nego ih vuËe po podlozi, oteæano mijenja smjer i okreÊe se, a pri pokuπaju sjedanja pada u stolac.

Ne postoji specifiËan znak Postoje miπljenja da iskusni neu rolog moæe postaviti dijagnozu Par kinsonove bolesti veÊ „s vrata ordi nacije”, iako se Ëesto pokazalo da to nije tako jer ne postoji niti jedan spe cifiËan laboratorijski, neurofizioloπki ili radioloπki znak tipiËan za nju. Kli niËka dijagnoza najteæa je u ranim

NEUROLO G I JA

fazama bolesti, kad su simptomi samo naznaËeni.

Kriteriji za postavljanje dijagnoze: > podaci o progresiji bolesti > postojanje barem dva od tri tipiËna znaka bolesti (tremor, rigiditet, bradikinezija), a posturalna nestabilnost samo je dodatna potvrda dijagnoze uz navedene znakove > postojanje barem dva od sljedeÊih nalaza: poboljπanje funkcija na terapiju levodopom, asimetrija znakova, asimetrija na poËetku bolesti > odsutnost znakova i uzroka drugih sliËnih bolesti. Od Parkinsonove bolesti obolijeva svaka stota osoba starija od 60 godi na, poËinje izmeu 50. i 70. godine i sporo napreduje tijekom 10 do 20 godina. U oko pet posto bolesnika poËinje prije 40. godine æivota. Stoga postoji klasifikacija (Quinn i sur.): > juvenilni parkinsonizam - znaci poËinju prije 20. godine > Parkinsonova bolest s ranim poËetkom - kad se znaci jave

izmeu 21. i 40. godine > klasiËni bolesnici - u ovu kategoriju ubrajaju se svi ostali bolesnici s poËetkom bolesti nakon 40. godine æivota.

Crna jezgra u mozgu - centar zbivanja Parkinsonova bolest je poslje dica progresivne degeneracije (oπteÊenja) i gubitka (odumiranja) moædanih stanica u dijelu crne jezgre u mozgu (pars compacta substan tiae nigre) i gubitka crnog pigmenta neuromelanina. Druga kljuËna karak teristika patoloπkog zbivanja je prisus tvo Lewijevih tjeleπaca u podruËjima degeneracije (promjena moædanih stanica), ali i u cijeloj moædanoj masi. Kako zbog navedenih promjena dolazi i do oπteÊenja moædanih sta nica koje proizvode neurotransmiter dopamin (neurotransmiter - tvar koja sluæi za prijenos podraæaja izmeu moædanih stanica), u podlozi boles ti je neurotransmiterski poremeÊaj, tj. manjak dopamina u tzv. nigrostrijatalnom putu u mozgu (gotovo 80 posto cjelokupnog dopamina u mozgu nalazi se u nigrostrijatalnom

Pet kliniËkih stupnjeva Parkinsonove bolesti 0 | nema znakova bolesti 1 | bolest zahvaÊa jednu stranu tijela 1,5 | jednostrana + aksijalna zahvaÊenost 2 | zahvaÊene obje strane tijela bez poremeÊaja ravnoteæe 2,5 | blaga obostrana bolest s nesigurnoπÊu, ali i odræavanjem poloæaja pri naglom izbacivanju iz poËetnog poloæaja 3 | blaga do umjerena obostrana bolest s posturalnom nestabilnoπÊu, ali bolesnik je fiziËki samostalan 4 | teπka onesposobljenost, s tim da je bolesnik joπ sposoban stajati i hodati bez pomoÊi 5 | vezanost uz kolica ili krevet.

putu). Parkinsonova bolest kliniËki se ne manifestira dok razina dopamina u strijatumu ne padne viπe od 80 posto, πto odgovara gubitku moædanih stani ca u crnoj jezgri od 50 do 60 posto. U Parkinsonovoj bolesti oπteÊeni su i neki drugi neurotransmiterski sustavi, pa nakon dulje terapije levo dopom (preparatom koji se u moz gu pretvara u dopamin koji zapra vo manjka) ista s vremenom postaje manje uspjeπna.

Kombinirani pristup lijeËenju

Starenjem moæda raste „ranjivost” moædane stanice, ali istodobno postoji moguÊnost da se bolest razvija zbog dugotrajne izloæenosti brojnim toksiËnim, tj. πtetnim Ëiniteljima, ili je kao posljedica genetskih bioloπkih poremeÊaja Ëija se uËestalost poveÊava starenjem

Nekoliko vrsta lijekova Od otkriÊa da je za Parkinsonovu bolest karakteristiËan manjak dopami na u strijatumu, pokuπavalo se sup stitucijskom terapijom, tj. nadokna dom dopamina izvana. Pokuπaji dava nja samog dopamina pokazali su se neuspjeπnim s obzirom na to da zbog svoje strukture dopamin ne prolazi krvno-moædanu barijeru. Upotreblja va se nekoliko vrsta lijekova.

Antikolinegici (Akineton, Cogen tin, Artane, Kemadrin, Pagitane, Bena dryl, Parsidol) - Najstariji lijekovi koji se upotrebljavaju u lijeËenju Parkinso nove bolesti, a najbolje djeluju na tre mor. Nuspojave su srediπnji (smetnje koncentracije, halucinacije, konfuzna stanja) i periferni poremeÊaji (suhoÊa usta, zastoj urina, paraliza akomoda cije). U posljednje vrijeme upotreblja vaju se sve manje.

Amantadin (Symmetrel) - Primar no je sintetiziran kao antivirusni lijek. UËinkovit je kod ranog parkinsoniz ma, kad je prisutan tremor, a u kasni jim fazama daje se uz druge lijekove. Blokira presinaptiËko preuzimanje dopamina, a pripisuju mu se i antiko linergiËka svojstva.

Levodopa (s kombinacijama dopa-dekarboksilaze, enzima koji sprjeËava perifernu razgradnju levo

dope, te kombinacija levodope i kar bidope) - Najvaænija je u lijeËenju jer je prirodni prekursor dopamina. Kod uzimanja levodope izraæene su nus pojave, osobito muËnina i povraÊanje, koje se smanjuju dodavanjem inhibi tora periferne dekarboksilaze. Povre meno treba dodati domperidon, antagonist dopaminskih receptora. Dugotrajna terapija levodopom dovodi do slabljenja uËinkovitosti lijeka i posljediËne fluktuacije stanja (tzv. on i off razdoblja) te razliËitih dis kinezija (distonija, jutarnja distoni ja, tzv. off razdoblja), psihijatrijskih poremeÊaja (ruæni snovi, poremeÊaj spavanja, halucinacije), motorni feno meni („zaleivanje” - ukoËenost na mjestu, poremeÊaji govora, nestabil nost s padovima), osjetnih fenomena (ukljuËujuÊi i bolne senzacije), kogni tivnih i afektivnih poremeÊaja (depre sija, demencija) uz poremeÊaje auto imunog sustava (poremeÊaji mokre nja, seksualnih funkcija, reguliranja stolice, padovi krvnog tlaka).

Direktni agonisti dopamina - Sti muliraju receptore za neurotransmi tere i sve su popularniji. Uglavnom se koristi bromocriptin, a spominju se joπ pergolid, lizurid, apomorfin, kabergolin, ropinirol. Rijetko se pri mjenjuju sami, ËeπÊe u dodatku s levodopom jer smanjuju terapijsku

NEUROLO G I JA

dozu levodope i fluktuacije stanja, Ëime omoguÊuju izbjegavanje nuspo java koje prate dugotrajnu primjenu levodope. NajËeπÊe nuspojave primje ne direktnih agonista dopamina su: muËnina, povraÊanje, psihijatrijski poremeÊaji, zamor, sedacija, bol u grudima te rijetko pogorπanje nevolj nih pokreta. Pramipexole (Mirapex) je primjer novije generacije non-ergot agonista dopamina.

Selektivni inhibitor monoaminooksidaze B (npr. Deprenil/Sele gilin) - Takoer se Ëesto primjenjuje kao dodatak levodopi, pospjeπujuÊi njezino djelovanje blokadom srediπnjeg metabolizma dopamina i produljenjem njegova poluæivota. NajËeπÊi neæeljeni uËinci depreni la, kad se daje uz levodopu, su: pogorπanje diskinezija, muËnina, hipotenzija, nesanica i halucinacije.

Inhibitori COMT-a - To su inhi bitori citoplazmatskog enzima koji se nalaze u jetri, miπiÊima, endotelu krv nih æila, ali i moædanim stanicama. S obzirom na to da taj enzim razgrauje levodopu, djelovanje inhibitora COMT-a odraæava se u sprjeËava nju periferne, ali i srediπnje razgrad nje levodope u srediπnjem æivËanom sustavu. Teoretski gledano, njihovo djelovanje moglo bi biti podloga za monoterapiju inhibitorima COMT-a s perifernim i srediπnjim djelovanjem.

Inhibitori glutamatnih receptora - MoguÊe pozitivno djelovanje temelji se na pretpostavci da je za Parkinso nove bolesti poviπena aktivnost glu tamatergiËkih projekcija iz subtala miËke jezgre prema globus pallidusu, πto rezultira inhibitornim djelovanjem talamokortikalnih veza unutar mozga. Druga je pretpostavka da je glutamat ukljuËen u mehanizam smrti nigral nih dopaminergiËkih neurona u Par kinsonovoj bolesti. Blokiranje uËina ka glutamata u tom bi sluËaju moglo imati neuroprotektivno znaËenje.

Tiobenzodiazepin - Olanzapine (Zyprex) je zapravo antagonist sero toninskih 5HT, dopaminskih D1-D4, muskarinskih, histaminskih i alfa 1 adrenergiËkih receptora, a u PB djelu je antipsihotiËki.

Neuroprotektivna terapija Podrazumijeva intervencije koje dje luju na osnovne patofizioloπke meha nizme Parkinsonove bolesti, Ëime se πtite moædane stanice podloæne degeneraciji. S obzirom na hipotezu o ulozi oksidativnog stresa u nastan ku bolesti, vaæna je primjena antiok sidansa: alfa-tokoferol - vitamin E, zatim vitamin C Ëija je uloga dvoj bena s obzirom na to da u nekim sluËajevima moæe djelovati i suprot no, te tzv. lazaroidi - potentni inhibi tori lipidne peroksidacije, beta-karo ten, gangliozidi GM1 i koenzim Q10.

Operativna stereotaksija Zbog usavrπavanja metoda stere otaksiËnih operacija s visokim stup njem toËnosti posljednjih desetaka godina, uz moguÊnost precizne vizu alizacije prikaza CNS-a modernim CT i MRI tehnikama, veÊa je moguÊnost operativnog tretiranja bolesnika s Parkinsonovom bolesti. NajËeπÊe se primjenjuje ventrolateralna talamotomija, i to u bolesnika s unilateralnim, odnosno kontralateralnim tremorom koji se medikamentozno ne moæe tre tirati, ventralna palidotomija kod bra dikinezije i tremora te kroniËna intracerebralna ili duboka moædana stimulacija visokim frekvencijama, πto izaziva inhibiciju bez veÊeg oπteÊenja mozga kod tremora. Posljednjih godina govo ri se i o transplantacijskim teh nikama, tj. implantaciji fetalne nadbubreæne ælijezde ili neonatal ne (novoroenaËke) crne jezgre u mozak, zapravo bazalne ganglije, oso bito u mladih bolesnika.

Nezaobilazna rehabilitacija Uz fizikalnu terapiju, okupacijske terapije, logopedski tretman, savje tovanja o dijetetskom reæimu æivota, pri rehabilitaciji bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti treba vodi ti raËuna i o njihovoj motivaciji i poboljπanju psihiËkog statusa.

Biljna prebiotiËka vlakna prirodna pomoÊ zdravoj i redovitoj probavi

Ana LaziÊ, dipl. ing. biologije, Ro.Ra. Natura d.o.o.

Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja, za apsorpciju hranjivih tvari potrebno je viπe vremena, daje bræi osjeÊaj sitosti i bogatija je mikronutrijentima Biljna vlakna su sloæene mjeπavine tvari koje se sastoje od razliËitih sloæenih ugljikohidra ta (polisaharida) - celuloze, biljnih smola, hemiceluloze, pektina, ligni na... NajËeπÊe se dijele prema topi vosti u vodi, na topiva i netopiva. Za razliku od makronutrijenata (drugih ugljikohidrata, bjelanËevina i masti), biljna vlakna organizmu ne daju ener giju, otporna su na probavu i apsor pciju u tankom crijevu, a potpuno ili djelomiËno fermentiraju u debelom crijevu. Uz to, hrana bogata vlaknima sporije se probavlja, a za apsorpciju hranjivih tvari potrebno je dulje razdoblje. Bogatija je mikronutrijen tima i daje bræi osjeÊaj sitosti. Kad se vlakna topiva u vodi dodaju hra ni, usporavaju apsorpciju glukoze u krvi, Ëime se smanjuje izluËivanje inzulina. Istraæivanja pokazuju da terapijska upotreba vlakana djeluje na smanjenje rizika obolijevanja od raka debelog crijeva, dodatak topivih vlakana usporava praænjenje æelu ca, probavu i apsorpciju glukoze, a 60 Va©e zdravlje #51

time i potrebe za inzulinom. Dobrobit prehrambenih vlakana povezana je i s njihovom sposobnoπÊu da sniæa vaju razinu kolesterola i triglicerida u krvi, ali i s prevencijom osteoporoze, s obzirom na to da potiËu apsorpciju kalcija i magnezija u organizmu. PoveÊan unos prebiotiËkih vlaka na u organizam hranom ili odabra nim prirodnim proizvodima najbolji je naËin uspostavljanja ravnoteæe crijevne bakterijske mikroflore i rjeπavanja brojnih probavnih i crijev nih smetnji. Sindrom iritabilnog kolona najraπireniji je oblik crijevnih smetnji. NajËeπÊe pogaa æene, a oËi tuje se bolnim grËevima u kombina ciji sa zatvorom ili, pak, proljevom. Najnovije studije povezuju sindrom iritabilnog kolona s promjenama u ravnoteæi crijevne mikroflore, koja, kako bi ostala vitalna i aktivna, treba posebnu prehranu - prebiotiËka vlak na. Ona, osobito fruktooligosaharidi kratkih lanaca, jaËaju i odræavaju ravnoteæu crijevne bakterijske mikro flore, u kojoj su najpoæeljniji supstrat za rast bifidobakterija (glavne bakte

rije, prijatelji kolona), Ëiji rast stimu liraju, a sprjeËavaju razvoj patogenih (neprijateljskih) bakterija. Laktobakterije i bifidobakterije nove generacije (jedine u potpunosti iskoristive i zaπtiÊene dvostrukom „dual coated” ovojnicom) u sinergiji s fruktooligo saharidima kao idealnom hranjivom podlogom stvaraju preduvjete zdrav lja zadnjih segmenata probavnog sustava. Fruktooligosaharidi kratkih lanaca, za razliku od velikog dijela biljnih vlakana dugih lanaca, potpu no fermentiraju u kolonu, ne izazi vaju meteorizme (stvaranje plinova) i odliËno su rjeπenje problemima zatvo ra ili proljeva. PotiËuÊi apsorpciju kal cija i magnezija, pozitivno djeluju na motilitet crijeva, a bifidogeni uËinak takvih vlakana na posredan naËin, uravnoteæenjem crijevne mikroflo re, jaËa imunoloπki sustav i djeluje antikancerogeno. Brz i stresan tempo modernog æivota ne dopuπta nam konzumaciju hrane bogate vlaknima prebiotiËkog djelovanja u onoj mjeri koliko bi nam bilo potrebno. Konzumacija „brze hrane” niske nutritivne vrijednosti najlakπe je rjeπenje u trenucima kad nam vremenska stiska i preoptereÊe nost ne ostavljaju druge moguÊnos ti. Zato Êe prebiotiËka biljna vlakna u tekuÊini, kao zdrav prehrambe ni dodatak prirodnog podrijetla, na najbolji naËin obogatiti prehranu, osi gurati zdravlje probavnog sustava, ali i cijelog organizma.

62 Kako uæivati u hrani, a ne debljati se

Suzana TomaπeviÊ, dipl. ing. nutricionist, Nutrivita - nutricionistiËko savjetovaliπte i dijetoterapija, Vlaπka 68/II, Zagreb, tel: 01/4617 027, www.nutrivita.hr

Blagdanski stol stavlja na veliku kuπnju Ëak i najdiscipliniranije, no valja imati na umu da umjerenost i razum mogu sprijeËiti neugodnosti povezane s obiljem visokokaloriËne hrane

Bliæi se vrijeme boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana - prepunih stolova ukusne hrane koja mami naπa osjetila, viπestrukog punjenja tanju ra i ispijanja prekomjerne koliËine alkohola. Prevelika koliËina masne i slatke hrane, prejedanje, nedovoljno ævakanje i prebrzo gutanje nesaævaka ne hrane obiËno dovode do probav nih smetnji, πto nam moæe pokvariti dobro raspoloæenje.

62 V a © e z d r a v l j e # 5 1

Uz zdravstvene prijetnje, blagdan sko prejedanje moæe naruπiti i izgled. Kako god, neumjerenost dovodi do neæeljenih posljedica, kad svaka pom no planirana dijeta „pada u vodu”. Nezadovoljstvo zbog vlasti tog neuspjeha i gubitak kontrole nad prehranom mogu se na vrijeme sprijeËiti prateÊi jednostavne preporuke...

Ne preskaËite obroke - Pre skakanje obroka dovest Êe do pretje rane „vuËje” gladi (koja Ëesto vodi u prejedanje), a time i prekomjerna kalorijskog unosa. Poπtujte vremenski razmak izmeu obroka, koji bi trebao biti tri do Ëetiri sata, kad se obiËno i javlja fizioloπka glad. Sve ostalo samo je puka æelja za hranom. Hranu treba ævakati - Probava poËinje veÊ u ustima, pa je jako vaæ no polako ævakati hranu sve dok se ne pretvori u homogenu smjesu. Uz to, treba uæivati u svakom zalogaju, osjetiti teksturu i okus hrane koju jedemo.

Prilagodite blagdanski jelovnik - Napravite to prema svojim dijet nim potrebama uz pomoÊ struËnjaka za prehranu, πto Êe onemoguÊi ti zastranjivanje i neÊe rezultirati viπkom kilograma. UobiËajen scenarij kod osoba koje su poËele samostal ni program redukcije tjelesne teæine je takav da malo varaju danas, sutra obiËno varaju malo viπe, a onda se

NUTR I C I ON I ZAM

spuste tom skliskom stazom, na kojoj svaka dijeta biva razorena, a sva pra vila prekrπena. Dolazi do potiπtenosti, obeshrabrenja, vjerovanja u vlasti ti neuspjeh i ponovnog vraÊanja na poËetak, po tko zna koji put. Deser ti su dopuπteni, no ipak s biranim sastojcima.

Ne zanemarite tjelesnu aktivnost - Nakon obilnijeg obroka svakako proπetajte umjesto da sjedite. Nedvoj beno je da tjelovjeæba poveÊava tje lesni metabolizam i tako svaku dije tu Ëini uËinkovitijom i brzo ispra vlja male „izlete” u nedopuπteno podruËje.

Pijte dovoljno vode - PreporuËuje se popiti osam Ëaπa vode dnevno, osobito pola sata prije svakog glavnog obroka. Ako pijete tijekom obroka, isprat Êete probavne enzime, pa pro bava neÊe biti potpuna. NauËite razliku izmeu dobrih i loπih masnoÊa - U sveopÊoj eri lipo fobije (straha od masnoÊa) zabora vljamo na pozitivne strane masnoÊa, jer sve veÊi broj istraæivanja pruæa Ëvrste dokaze da mnoge masti nemaju πtetan uËinak. To su veÊ dobro poznate nezasiÊene masnoÊe koje pronalazimo u biljnim uljima (maslinovo, laneno) i omega-3 masne kiseline. Vaæno je napomenuti ulo gu koπtunjavog voÊa (orasi, bademi i dr.) koje je bogato jednostrukim i viπestruko nezasiÊenim masnim kiselinama, a istodobno pruæa broj ne moguÊnosti u pripremi raznolikih obroka sjajnog okusa i dobro dje luje na zdravlje. Ne zaboravite obra titi pozornost na koliËinu unesene masnoÊe po obroku, koja mora biti izmeu 5 i 10 g (dvije Ëajne æliËice). Pretjerate li, misleÊi pritom da kvalite tu ulja mora pratiti i kvantiteta, imat Êete gorka iskustva. Svako dodavanje masnoÊa, pa bile one i dobre, poveÊa va kalorijsku vrijednost obroka, a ako ih ne potroπimo, viπak se gomila i rezultira nakupljanjem kilograma.

64 Va©e zdravlje #51

Pripazite na ugljikohidrate Ugljikohidrati se nalaze u najrazliËi tijoj hrani, poËevπi od povrÊa do odgovarajuÊe poslastice. Svi ugljikohi drati sadræe πeÊere koji postoje u nekoliko razliËitih oblika i nose razna imena: saharoza (bijeli πeÊer), lakto za (u mlijeËnim proizvodima) i fruk toza (u voÊu). UnatoË njihovoj sliË nosti, postoje i razlike, pa tako nitko tko je æudio za slatkim nije, primje rice, potrebu za slatkim zadovoljio jabukom. Po okusu je lako zakljuËiti koji ugljikohidrati sadræe najviπe πeÊera, no mnogi Êe se iznenaditi kad doz naju da npr. mlijeËna Ëokolada lakπe otpuπta svoje πeÊere nego tamna, ili da ananas slatkoÊu oslobaa bræe od grejpa. Ili pak da kriπka bijelog kruha podiæe πeÊer u krvi bræe od integral nog peciva. ©to je viπe πeÊera u hra ni, to se on bræe oslobaa, uz snaæan osjeÊaj „navale” πeÊera - olakπanje koje struji naπim krvotokom dok odgovaramo zovu slastica. Meutim, naπe tijelo sve ugljikohidrate tretira na isti naËin, pretvarajuÊi ih u gori vo koje sagorijevamo ili skladiπtimo. Sagorijevanje goriva je dobro, jer znaËi da smo dovoljno aktivni te da uËinkovito iskoriπtavamo hranu koju jedemo. U redu je i skladiπtenje male koliËine goriva, ali sve viπe od toga nije dobro, a poznato je pod nazivom tjelesno salo ili masno tkivo. Zbog svega navedenog, valja nauËiti koji ugljikohidrati izazivaju najbræi porast razine πeÊera u krvi. Kraljica svih πeÊera, ona koja povisuje razinu πeÊera u krvi bræe nego ijedan drugi πeÊer, je maltoza koju nalazi mo u pivu. Otud je jasno πto stvara pivski trbuh: brz porast πeÊera u krvi izazvan ispijanjem toga piÊa uzro kuje odgovarajuÊe pojaËanje proizvo dnje inzulina, koji potiËe skladiπtenje masti oko struka. Sve πto je napravljeno od bijelog braπna nalazi se visoko na popisu loπih ugljikohidrata. Ako tome prido damo i bijeli konzumni πeÊer, osno vu svakog kolaËa, vrlo brzo dolazimo

do zakljuËka da su i takvi deserti u zabranjenoj zoni. Kako biste napravili neπto za svoje zdravlje, ove godine naËinite zdravije varijante kolaËa. Potrebno je samo prilagoditi veÊ postojeÊu recepturu, odnosno da: - umjesto bijelog braπna upotrijebi te integralno raæeno braπno - bijeli πeÊer zamijenite jeËmenim sladom, smeim πeÊerom ili medom - isprobate sojino, riæino ili zobeno mlijeko umjesto kravljeg - mlijeËnu Ëokoladu zamijenite tamnom, gorkom.

Ne zaboravite na koliËinu - I najbolje planirana prehrana izgubit Êe smisao onoga trenutka kad dobre namjere ne budu mogle kontroli rati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni naËina æivota.

Ne gubite kontrolu... Iako oËajni zbog neuspjele bitke s viπkom kilograma, ne poseæite za svi me πto je zabranjeno i ne pretvarajte se u emocionalne izjelice, jer svako pretjerivanje u hrani samo vas privre meno tjeπi. Ako ipak pretjerate, ne optereÊujte se osjeÊajem krivnje i griænjom savje sti, nego obeÊajte sami sebi da Êete sljedeÊi dan nastaviti s laganom prehranom. Brzo preuzmite kon trolu nad svojoj tjelesnom teæinom - uravnoteæite prehranu uz mnoπtvo voÊa i povrÊa, visokovrijednih pro teina, dobrih ugljikohidrata i dovolj ne koliËine vode, i ne zaboravite na svakodnevnu aerobnu aktivnost (hodanje, trËanje, tjelovjeæba). Iako blagdanski stol stavlja na veliku kuπnju Ëak i najdiscipliniranije, umjerenost i razum mogu sprijeËiti neugodne pojave povezane s obiljem visokokaloriËne hrane. Zato samo mogu preporuËiti - ne dopustite da vam tegobe zbog prejedanja pokvare blagdansko raspoloæenje.

Za devet mjeseci 31 kilogram manje Tatjana CikaË, dr. med, spec. obiteljske medicine, privatna ordinacija opÊe obiteljske medicine, P. PreradoviÊa 25, Varaædin

Smrπavjela sam 31 kilogram za devet mjeseci! „Ime mi je Karmenka K. Imam 28 godina, majka sam dvoje djece i æivim sa suprugom u okolici Varaædina. Kad sam se udala, imala sam 70 kilograma i nosila konfekcijski broj 38. Tijekom prve trudnoÊe dobila sam 30 kilograma koje nisam uspjela skinuti nikakvim dijetama. Nakon tri godine ponovno sam ostala trudna i tijekom trudnoÊe dobila joπ 14 kilograma, koje sam pokuπavala skinuti na sve moguÊe naËine - uz pomoÊ Ëudotvornih napitaka i brzih dijeta, ali bezuspjeπno. OËajna, obratila sam se za pomoÊ svojoj lijeËnici opÊe medicine, iako sam smatrala da ne postoji

rjeπenje mog problema. No, kad danas pogledam stare slike, ne mogu vjerovati da sam to bila ja.” Od 15. sijeËnja do 15. listopada 2006. godine pacijentica Karmenka K. dobrovoljno je pohaala individualni program mrπavljenja u ordinaciji izabranog lijeËnika primarne zdravstvene zaπtite. Na poËetku programa imala je: tje lesnu teæinu 114 kg, tjelesnu visinu 164 cm, BMI 43kg/m², opseg struka 114 cm, krvni tlak 130/80 mmHg te vrijednost πeÊera 5,6 mmol/l, a kole sterola 6,2 mmol/l. Pacijentica je od lijeËnika primarne zdravstvene zaπtite dobila pisanu dijetu i upute

o koriπtenju lijeka koji joj je zbog poveÊana osjeÊaja sitosti i smanje ne æelje za uzimanjem hrane znatno olakπao odræavanje dijete. U navedenom razdoblju vodi la je dnevnik prehrane, tjelesnih aktivnosti i subjektivnih promjena. Svakih 14 dana posjeÊivala je obi teljskog lijeËnika i donosila dnevnik na uvid, pri Ëemu je dobivala naput ke o daljnjem lijeËenju. Pacijentica je aktivno sudjelovala u planiranju prehrane i fiziËkoj aktivnosti koju je provodila (hodanje, voænja biciklom i Orbitreck). Promjena prehrambenih navika sastojala se u smanjenju unosa viso kokaloriËne i masne hrane. Uz to, svakodnevno je vjeæbala, a mini mum koji je morala ostvariti bilo je 30 minuta aktivnog hodanja. Nakon devetomjeseËnog programa, tjelesna teæina pacijentice iznosila je 83 kg, BMI 31 kg/m², a opseg struka 90 cm.

RastuÊa epidemija pretilosti

Prije tretmana

66 V a © e z d r a v l j e # 5 1

Poslije tretmana

Debljina je kroniËna bolest i jedan od vodeÊih javnozdravstvenih proble ma u cijelom svijetu. Iako se rastuÊa epidemija biljeæi diljem svijeta, sama spoznaja o tome da je debljina bolest vrlo se sporo πiri. Za poËetak preven cije i lijeËenja, najvaænije je prepoz navanje debljine kao bolesti i even tualnih posljediËnih stanja. Naime, u usporedbi s osobama normalne tje

O B I TELJ S KA MED I C I NA

lesne teæine, pretile imaju veÊi rizik obolijevanja od razliËitih kroniËnih metaboliËkih bolesti (πeÊerna bolest, hipertenzija, karcinom i sl.). Prema Svjetskoj zdravstve noj organizaciji, debljina se defini ra indeksom tjelesne mase (body mass index - BMI), koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima podijeljen s tjelesnom povrπinom u metrima kvadratnim (kg/m²). Normalne vrijednosti su od 18,5 do 24,9 kg/m², na prekomjernu teæinu upuÊuju vrijednosti od 25 do 29,9 kg/ m², a viπe od 30 kg/m² klasificiraju pretilost, tj. bolest. Nakupljanje viπka masnog tkiva na trbuhu vaæan je Ëinitelj rizika za razvoj odreenih bolesti, pa stoga treba mjeriti i opseg struka. Muπkarci s opsegom struka veÊim od 102 cm, a æene s veÊim od 88 cm imaju veÊi rizik za razvoj hipertenzije, πeÊerne bolesti, dislipidemije i drugih bolesti. UnatoË nastojanjima zdravstva i opsjednutoπÊu javnosti dijetama, uËes talost pretilosti naglo raste u mnogim europskim zemljama, a debljina u djece i adolescenata u alarmantnom je porastu. Prekomjernu tjelesnu teæi nu ima 25 posto djece i adolescena ta, a 4,9 posto djeËaka, odnosno 5,4 posto djevojËica boluje od debljine.

PoveÊana sklonost debljini vje rojatno je rezultat viπestrukih kombi nacija genetskih i okoliπnih Ëinitelja, a najvaæniji meu njima su nepri mjerena prehrana i niska razina tje lesne aktivnosti. Navike se poËinju formirati veÊ u ranom djetinjstvu, na πto utjeËu obitelj i okolina, a steËeni obrasci ponaπanja teæe se mijenjaju nego πto se uËe novi.

Uloga lijeËnika opÊe medicine NemoguÊe je preko noÊi istopiti suviπne kilograme koji su se nakup ljali mjesecima i godinama. Zato u bolesnika valja pobuditi osjeÊaj da moæe uËiniti neπto za sebe i da mu odabrani lijeËnik obiteljske medicine moæe pomoÊi u nastojanju da postig ne æeljenu tjelesnu teæinu. U smanjenju prekomjerne tjeles ne teæine lijeËnik primarne zdrav stvene zaπtite ima veliku ulogu jer svojim pacijentima moæe preporuËiti primjerenu dijetu, tjelovjeæbu i lijek za lijeËenje pretilosti (lijek se prepo ruËuje u sluËaju ako nefarmakoloπki tretman, tj. dijeta nije uËinkovit tijekom tri mjeseca te ako je BMI > _ 30kg/m²). Danaπnjim lijekovima uspjeπno se smanjuje tjelesna teæina u veÊine pacijenata. Farmakoterapija znatno poveÊava (Ëetiri puta) broj osoba koje uspijevaju odræati niæu

tjelesnu teæinu kroz dulje razdoblje. Sibutramin i orlistat, lijekovi koje je odobrila FDA, uËinkoviti su i sigurni za dugotrajnu primjenu, a dostupni su u ljekarnama. Sibutramin poveÊava osjeÊaj sitosti i smanjuje æelju za hra nom te ubrzava bazalni metabolizam, a orlistat smanjuje udio apsorbirane masti u crijevu. LijeËenje debljine lijeËnik obi teljske medicine prati redovitim kon trolama. U dobroj je poziciji za koor dinaciju i rad kako s pojedincem tako s malom grupom, a cilj njego va rada je promjena æivotnih navika (prehrambene navike i poveÊanje fiziËke aktivnosti). Ako je potreb no, propisuje i lijekove za lijeËenje pretilosti, jer dobro poznaje bole snike, godinama se brine za njiho vo zdravstveno stanje, pa moæe na odgovarajuÊi naËin sudjelovati u unaprjeenju njihova zdravlja. Prednosti zdravstveno-odgojnog rada u maloj grupi su ograniËen broj polaznika (osam do deset) i inter akcija Ëlanova grupe na promjene loπih æivotnih navika. Znanja usvoje na u grupi i promjene ponaπanja traju dulje zbog utjecaja grupe na pojedinca. Obrazac ponaπanja koji se nauËi i odræava tijekom najmanje πestomjeseËnog programa, zadræava se dulje razdoblje, a neki bolesnici ga i trajno usvoje.

68 Snaga i vitalnost muπkarca πto nakon Ëetrdesete

Zbog utjecaja iz okoline, stresa i psihiËkih Ëinitelja koji se javljaju zbog poremeÊenih hormonalnih i vegetativnih funkcija, Ëesto se javljaju problemi potencije i orgazma Suvremen naËin æivota nudi broj ne prednosti civilizacijskog napretka, no ubrzan æivotni tempo, oneËiπÊen okoliπ, poveÊani zahtjevi na radnome mjestu te obiteljske obveze uzrokuju Ëesto ono πto nazivamo stresom. Na takvu situaciju vezuju se nepravilna prehrana, premalo odmora, ali i premalo kretanja, πto izaziva ubr zano starenje i promjene koje bitno smanjuju kvalitetu æivota. Moderan muπkarac Ëesto je izloæen prevelikim zahtjevima i pritis cima, kako na radnome mjestu tako u privatnom æivotu. Sve to dovodi do potrebe poveÊanja sposobnosti orga nizma da se prilagoava negativnim utjecajima kojima je izloæen, uz isto dobno ublaæavanje promjena koje u organizmu izaziva proces starenja.

Promjene hormonskog statusa - Muπki organizam veÊ se nakon 40. godine suoËava s promjenama πto ih uzrokuje poremeÊen hormon ski status, koji uz stresan naËin æivo 68 Va©e zdravlje #51

ta dovodi do razliËitih vegetativnih i psihiËkih smetnji. Nakon 40. godi ne naglo pada izluËivanje muπkog hormona testosterona i androsterona, javljaju se nervoza, nesanica i iscrpljenost, Ëesti su problemi s pros tatom i seksualne teπkoÊe. Prostata je muπka spolna ælijezda koja pomoÊu aktivnih tvari u sekre tu koji izluËuje odræava pokretljivost spermija, omoguÊuje njihovo preæiv ljavanje i πtiti muπki reproduktivni sustav od infekcije. Najodgovornija je za hormonalnu ravnoteæu muπkog organizma. NajËeπÊi je problem dobroÊudno poveÊanje prostate (benig na hiperplazija ili adenom prostate), Ëiji su simptomi uËestalo i oteæano mokrenje, tanak i isprekidan mokraÊ ni mlaz, nedovoljno praænjenje mjehura, noÊno mokrenje. Smatra se da osmorica od deset muπkaraca sta rijih od 40 godine pokazuje neki od problema poveÊane prostate. Zbog πtetnih utjecaja iz okoli ne i stresa te psihiËkih Ëinitelja koji se javljaju zbog poremeÊenih hor

Hela ©varc, mr. pharm.

monalnih i vegetativnih funkcija, Ëesto se javljaju problemi potencije i orgazma. Uz to, moderna odjeÊa, uskoga kroja i od tkanina koje ne propuπtaju zrak, povisuje temperaturu u testisi ma i tako nepovoljno utjeËe na kvali tetu spermija. Krajnje posljedice udruæena dje lovanja svih nabrojenih Ëinitelja su nezadovoljavajuÊi seksualni æivot i nesuglasice s partnericom.

Eliksiri iz prirode »ovjek je veÊ davno shvatio da uzimanjem odreenih dijelova nekih biljaka i æivotinjskih produkata moæe uËinkovito ublaæiti takve tegobe. Moderna farmaceutska industrija prihvatila je dugogodiπnja iskustva lijeËenja biljkama i oblikovala ih u prikladne dijetetske pripravke koji dugotrajnijim uzimanjem djelotvor no ublaæavaju probleme moder nog muπkarca u zrelijim godinama i pomaæu odræavanju vitalnosti orga nizma. Kao pomoÊ u odræavanju hor monalnog statusa muπkarca Ëesto se primjenjuje ekstrakt bundevinih koπtica. Poznato je da sadræe bioloπki aktivne fitosterole koji djeluju na pro statu tako πto pomaæu regulaciji hor

PR I RODA I ZDRA V LJE

monskog statusa i pravilnom radu mokraÊnog sustava. Zbog dokazanog djelovanja na poboljπanje fizioloπkih funkcija prostate i mokraÊnog mjehu ra, njihov ekstrakt primjenjuje se kod poremeÊaja u funkciji prostate i mokraÊnih putova. Redovitim uzi manjem ublaæava tegobe uËestalog mokrenja, jaËa miπiÊni tonus te tako normalizira praænjenje mokraÊnog mjehura. ZahvaljujuÊi polinezasiÊenim masnim kiselinama, ekstrakt bundevi nih koπtica sniæava razinu kolesterola u krvi i sprjeËava razvoj aterosklero ze te na taj naËin dodatno sudje luje u zaπtiti od srËanog infarkta i moædanog udara. Vitamin E i selen, koji se takoer nalaze u bundevinim koπticama, poznati su antioksidansi koji πtite od ubrzana starenja orga nizma. U osobito vrijedne tvari spada matiËna mlijeË (Gelle Royale), pËe linji proizvod koji se oduvijek smat rao eliksirom mladosti. Bogat je broj nim sastojcima (ugljikohidrati, masti, masne kiseline, bjelanËevine, amino kiseline, vitamini, minerali, elementi u tragovima te tvari sliËne hormoni ma - npr. auksin i biopterin). MatiË na mlijeË poveÊava potroπnju kisika u tkivima i stimulira staniËni metaboli zam. Dokazano je i njezino antibakte rijsko, antibiotsko i baktericidno dje lovanje. Rezultati kliniËkih ispitivanja pokazali su i poveÊanje potencije, a do znatnog poboljπanja spermiograma doπlo je u Ëak 55,3 posto sluËajeva.

Autori smatraju da do tako povoljnih rezultata dolazi zbog toga πto su za produkciju spermija i njihov transport potrebne sliËne tvari kao i za nasta nak peludi. Cvjetni prah ili pelud zbog svog sloæenog sastava vaæan je za izgra dnju, rast, funkciju i regeneraciju cje lokupnog organizma. Bogat je vita minima (provitamin A, vitamini B skupine, vitamini C, D i E), rutinom, mineralnim tvarima, elementima u tragovima, enzimima (koji aktiviraju staniËno disanje) i bjelanËevinama. Sadræi joπ masne kiseline i aminokise line te antibakterijske tvari. Takoer, pelud sadræava androgene i estrogene tvari kao πto su flavonoidi i fitosterini, koji igraju vaænu ulogu u seksualnim funkcijama. Biljne i hormonima sliËne tvari u peludu pozitivno djeluju na hor monalni status muπkaraca. KliniËko ispitivanje dokazalo je da se nakon terapije peludom kakvoÊa muπkog spermija znatno poboljπala, Ëesto se vraÊaju snaæna potencija i osjeÊaj uæi vanja u ljubavi. U skupini pËelinjih proizvoda Ëesto se spominje i tzv. pËelinji kruh, tj. smjesa peludi razliËita izvora. PËelinji kruh bogat je monosaharidima, vitaminom K i enzimima, tvarima koje igraju vaænu ulogu u uravnoteæe nom staniËnom metabolizmu. Ginseng je biljka koja je izvanre dan adaptogen, tj. poboljπava prila

godbu organizma na razne unutarnje poremeÊaje i vanjske, πtetne utjecaje. Korijen ginsenga (Ginseng Radix) primjenjuje se kao sredstvo za pro filaksu mnogih bolesti i negativnih utjecaja okoliπa i suvremenog naËina æivota. KliniËka ispitivanja pokazuju da ginseng jaËa imunoloπki sustav, djeluje stimulirajuÊe na kardiovasku larni sustav, potpomaæe regulaciju krvnog tlaka, povisuje energetski status stimulacijom staniËnog meta bolizma, aktivira mentalne funkcije poveÊanjem sposobnosti koncentra cije i pamÊenja te da pozitivno djeluje kod metaboliËkih poremeÊaja kao πto su poviπen πeÊer u krvi i kolesterol. Poticajno djelovanje na funkcioni ranje cjelokupnog organizma osobito je dragocjeno kod bolesnika obolje lih od raka koji su na kemoterapiji te u bolesnika koji se oporavljaju nakon operativnog zahvata. Ginseng skraÊuje vrijeme potrebno za fiziËki i psihiËki odmor nakon napornog rada ili aktivnosti. Stimulacijom i jaËanjem cijelog organizma dolazi i do poboljπanja seksualnih funkcija, πto potvruju dokazi o boljoj pokretljivos ti i produljenom æivotu spermija. Redovitom primjenom dje lotvornih tvari biljnog i æivotinjskog podrijetla svaki moderan, aktivan muπkarac moæe pridonijeti vitalnosti organizma, poboljπati radne i seksual ne sposobnosti te podiÊi cjelokupnu kvalitetu vlastitog æivota.

70 Kad je poremeÊaj sna zabrinjavajuÊi

Marija BaËan, dr. med., spec. psihijatrije, grupni analitiËar i obiteljski psihoterapeut, Poliklinika za zaπtitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb, tel. 01/3457 518

O poremeÊaju spavanja govorimo kad zbog problema u spavanju dijete poËinje imati teπkoÊa u svakodnevnim aktivnostima

Spavanje je dio naπeg æivota. Pri spavanju se odmaramo i fiziËki i duπevno. Tijekom budnosti postup no se naruπava fizioloπka ravnoteæa u organizmu, pa je spavanje nuæ no kako bi se ta ravnoteæa ponovno uspostavila. PoremeÊaji sna su Ëesti, a una toË uvrijeæenom miπljenju, pogaaju i djecu. Neki oblici su ËeπÊi kod dje ce, a neki kod odraslih. Nema djeteta koje barem jednom nije imalo proble ma sa spavanjem, ali o poremeÊaju govorimo kad zbog problema u spa

70 Va©e zdravlje #51

vanju dijete poËinje imati teπkoÊa u svakodnevnim aktivnostima: umorno je, pospano, teπko se koncentrira na uËenje ili poËinje izbjegavati odlaske na πkolske izlete zbog svog ponaπanja u snu jer se srami. PoremeÊaje spavanja moæemo podijeliti u Ëetiri velike skupine: • primarni poremeÊaji spavanja - pretpostavlja se da se javljaju zbog nenormalnosti u meha nizmima koji su odgovorni za zapoËinjanje ili usklaivanje razdoblja budnosti i spavanja,

a Ëesto su komplicirani okolin skim Ëimbenicima. Ove pore meÊaje dijelimo u: dizsomnije - obiljeæene nenormalnostima u koliËini, kvaliteti i vremenu spa vanja; parasomnije - obiljeæene nenormalnim ponaπanjem ili fizioloπkim dogaanjima koji se javljaju u vezi sa spavanjem, specifiËnim stadijima spavanja ili prijelazom spavanje - budnost. • poremeÊaj spavanja vezan uz druge duπevne poremeÊaje • poremeÊaji spavanja zbog naruπenog opÊeg zdravstvenog stanja • poremeÊaji spavanja prouzroËeni psihoaktivnim tvarima. Kad govorimo o poremeÊajima spavanja, prije svega mislimo na pri marne poremeÊaje.

Dizsomnije Primarna insomnija - RijeË je o poremeÊaju koji karakteriziraju teπkoÊe zapoËinjanja ili odræavanje

spavanja ili neodmarajuÊe spavanje. Ovaj je poremeÊaj ËeπÊi kod odraslih, iako nije iskljuËen ni kod djece. Ako se javlja kod djece, onda je najËeπÊe uzrokovan okolinskim Ëimbenici ma: dijete ima problema u πkoli ili s vrπnjacima, tako da noÊu razmiπlja ili ima problema s odvajanjem od rodi telja. Vaæno je naglasiti da lagan i isprekidan san ima obiteljsku podlo gu.

Primarna hipersomnija - Obi ljeæena je prekomjernom pospanoπÊu i takoer se ËeπÊe javlja u nekim obiteljima. Ovaj poremeÊaj obiËno poËinje u adolescentnoj dobi, a najin tenzivniji je izmeu 15. i 30. godine æivota. Narkolepsija - RijeË je o ponav ljajuÊim i nekontroliranim napadima odmarajuÊeg spavanja. Pospanost se smanjuje nakon napada spavanja, da bi se vratila nekoliko sati kasnije. Narkolepsiji najËeπÊe prethodi razdob lje dnevne pospanosti. PoremeÊaj najËeπÊe kliniËki postaje izraæen u razdoblju adolescencije. Obiteljska istraæivanja upuÊuju na ulogu gene tiËkih Ëimbenika u razvoju ovog pore meÊaja PoremeÊaji spavanja vezani uz disanje - Radi se o isprekidanom disanju koje dovodi do prekomjerne pospanosti ili nesanice. Ovaj pore meÊaj najËeπÊe se javlja u srednjoj æivotnoj dobi, a kod djece je povezan s poveÊanim tonzilama. Opisana je obiteljska sklonost ovom poremeÊaju.

od ritma odraslih, kao i od zahtjeva okoline. Ako slijede svoj ritam, ado lescenti kasno odlaze spavati, imaju potrebu za dugim spavanjem, a oko linski zahtjevi ranog ustajanja zbog πkole kod njih izazivaju stalan osjeÊaj umora.

Parasomnije NoÊne more - Bitno obiljeæje ovog poremeÊaja je ponavljanje zastraπujuÊih snova koji dovode do buenja. Sadræaj noÊnih mora vezan je uz prijeteÊe tjelesne opasnosti (pro ganjanje, napad, ozljeda) ili opasnost moæe biti manje naglaπena, ali je naglaπena osobna greπka ili nelago da (snovi u kojima smo osramoÊeni, pad na ispitu, loπa ocjena u πkoli). U veÊini sluËajeva noÊne more ne ponavljaju stvarne dogaaje. Moæe se javiti viπe noÊnih mora tijekom jedne noÊi, obiËno s ponavljajuÊom temom. Zavrπavaju buenjem i dugotraj nim osjeÊajem straha, πto dovodi do teπkoÊa ponovnog usnivanja. NajËeπÊe poËinju izmeu treÊe i πeste godine æivota. VeÊina djece barem povremeno sanja takve sno ve, ali oni uglavnom nakon nekoliko godina povremenog javljanja spon tano iπËeznu. U dobi od tri do pet godina 10 - 50 posto djece ima toliko snaæne noÊne more da se roditelji ozbiljno uznemire. Ponekad se noÊ ne more mogu javiti i u odrasloj dobi. Ako je uËestalost visoka (nekoliko na tjedan), snovi mogu postati izvor zabrinutosti. NoÊni strahovi - Ovaj poremeÊaj

PoremeÊaj rasporeda spavanjabudnosti - Bitno obiljeæje ovog pore meÊaja je trajan ponavljajuÊi model isprekidanog spavanja, koji je poslje dica nesklada izmeu osobnog endo genog sustava spavanje-budnost s jed ne strane i zahtjeva okoline s druge strane. »eπÊe se javlja kod osoba koje rade u noÊnim smjenama, a Ëesto i kod adolescenata: ritam spavanja i budnosti kod adolescenata je razliËit

obiljeæen je ponavljanim, iznenadnim buenjem iz sna. ObiËno se javljaju tijekom prve treÊine spavanja, poËinju vriπtanjem ili plakanjem i traju do deset minuta. Epizode straha praÊe ne su uzbuenjem i ponaπanjem koje odgovara intenzivnom strahu. Tijekom epizode noÊnog straha dijete teπko probudimo ili utjeπimo, a ako se probudi, ne sjeÊa se sna ili se sjeÊa samo fragmentirano. Drugi dan se ne

P S I H OLO G I JA

sjeÊa niËega. NoÊni strahovi obiËno poËinju u djece izmeu Ëetvrte i dva naeste godine æivota i spontano prola ze tijekom adolescencije. Neka istraæi vanja govore i o obiteljskoj sklonosti.

MjeseËarenje - RijeË je o opetova nim epizodama sloæenog motoriËkog ponaπanja koje poËinje tijekom spa vanja, a ukljuËuje ustajanje iz kreveta i hodanje. Epizode se javljaju u prvoj treÊini noÊi. Tijekom mjeseËarenja smanjena je budnost i moguÊnost odgovaranja na podraæaje. SjeÊanje na dogaaje drugi dan je ograniËe no. Epizode mjeseËarenja ukljuËuju razliËita ponaπanja: od blagih kad dijete sjedi u krevetu, gleda oko sebe, Ëupka plahtu ili deku, do sloæenijih kad ustane, izlazi iz sobe, Ëak i kuÊe, jede, priËa. VeÊinom je rijeË o jedno stavnijim radnjama, ali opisane su i sloæenije tipa upravljanja strojevima. Ako se nakon epizode mjeseËarenja

Intenzivni noÊni strahovi i noÊne more Ëesto su povezani sa separacijskim problemima kod djece probudi, dijete je smeteno. Izmeu 10 i 30 posto djece doæivi barem jednu epizodu mjeseËarenja, ali ponavljane epizode su ipak rjee (do 5 posto dje ce). MjeseËarenje je Ëesto meu Ëla novima iste obitelji.

Individualni terapijski pristup Vaæno je naglasiti da se svi pore meÊaji spavanja mogu javljati i kod odraslih i kod djece, ali neki su ipak ËeπÊi kod djece. PoremeÊaji spavanja iz grupe parasomnija ËeπÊi su kod djece, a veÊina poremeÊaja spontano se povlaËi u razdoblju nakon adoles cencije.

Narkolepsija i hipersomnija su najËeπÊe kod adolescenata, a insom nija (nesanica) je ËeπÊa kod odraslih, iako se i ona moæe javiti kod djece. Povremene teπkoÊe spavanja javljaju se kod zdrave djece, ali ako je pore meÊaj takvog intenziteta da dijete ima problema u svakodnevnom funkcio niranju, bilo da je stalno umorno ili izbjegava druge ljude zbog ponaπanja u snu, onda govorimo o poremeÊaju. LijeËenje poremeÊaja spavanja je individualno. Uvijek moramo vodi ti raËuna o tome ide li poremeÊaj spavanja uz neke druge poremeÊaje (duπevne ili tjelesne) ili se moæda radi o konzumiranju psihoaktivnih tvari. Intenzivni noÊni strahovi i noÊne more Ëesto su povezani sa separa cijskim problemima kod djece, πto se moæe lijeËiti psihoterapijom. Samo u iznimnim sluËajevima propisuju se lijekovi.

Dermatoloπka pedijatrijska njega Sigurnost svakodnevne njege koja πtiti i umiruje koæu A-DERMA

UmirujuÊe mlijeko za ËiπÊenje koæe bez ispiranja • »isti osjetljivu bebinu koæu lica i tijela (obrazi, ruke, koæa u pregibima, straænjica). • Omekπava koæu. • Umiruje iritaciju. Primjena uz papirnatu maramicu ili vatu. Nije potrebno ispirati s djeËje koæe nakon primjene! VeÊ od najranije dojenaËke dobi.

A-DERMA

Pjenuπavi gel za pranje kose i tijela • Njeæno Ëisti osjetljivu djeËju kosu i koæu. • OmoguÊuje toaletu bez stresa veÊ od najranije djeËje dobi. Nakon pranja koæu i kosu isprati Ëistom vodom.

A-DERMA

Zaπtitna krema • Uspostavlja fizioloπku ravnoteæu nezrele koæe. • Umiruje osjetljivu koæu koja lako postaje nadraæena. Za njegu koæe lica, ruku i pelenske regije, odnosno podruËja koja su jaËe izloæena vanjskim utjecajima i iritansima.

DOBROBIT A-DERMA DERMATOLO©KE PEDIJATRIJSKE NJEGE • Proizvodi su sigurni za primjenu - ispitani pod nadzorom dermatologa i pedijatara. • Potpuna linija proizvoda - njega i higijena. Suvremene kozmetoloπke podloge i standard u proizvodnji - malo konzervansa, hipoalergeni miris.

74 Va©e zdravlje #51

76 Antidepresivi

korisni lijekovi s kojima treba znati Ozren Podnar, prof., Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

Jesu li antidepresivi spasonosni lijekovi ili moæda opasna sredstva koja potiskuju probleme pacijenta, a katkad ih navode i na samoubojstvo Antidepresivi su meu najËeπÊe koriπtenim lijekovima u industrijs kim zemljama, no javnost malo zna o njihovu naËinu djelovanja, kao i o bolestima protiv kojih se koriste. Mnogi ne razlikuju antidepresive od anksiolitika, baπ kao πto brkaju depre siju (potiπtenost) i anksioznost (tjes kobu). Da bismo lakπe objasnili kako dje luju i Ëemu sluæe antidepresivi, naj prije valja razmotriti πto je to depre sija. To je bolest koja utjeËe na cije li organizam, no primarno pogaa raspoloæenje tako πto ga duboko sniæava. Raspoloæenje je iznimno bit na funkcija ljudskog organizma, jer sluæi odræavanju æelje za æivotom. 76 V a © e z d r a v l j e # 5 1

A sniæeno raspoloæenje duπevna je bol, koju oni koji kroniËno boluju od depresije teπko podnose i gube volju za æivotom. VeÊ je blaga depresija neugodna, a teπka je prava agonija, koja bez agresivna lijeËenja moæe trajati u nedogled, ili do smrti od vlastite ruke. Zbog patnje koju nano si, depresija je bolest koja uzrokuje najveÊi broj samoubojstava - dvije treÊine, a po nekim istraæivanjima i viπe.

Hormoni sreÊe i stresa Raspoloæenje ne moæemo regulira ti sami, vlastitom odlukom i snagom volje. Ono ovisi o radu æivËanih stani ca u mozgu te o kemijskim tvarima i

elektriËnoj struji koji preko receptora (prijemnika) podraæuju æivËane sta nice i tako aktiviraju moædane centre. Neke prirodne kemikalije, koje moæe mo jednostavno nazvati sretnim hor monima, potiËu dobro raspoloæenje, a neke, stresni hormoni, naruπavaju raspoloæenje. I stresni hormoni su korisni u situacijama kad moramo æurno reagirati, primjerice u nekoj opasnosti, no kod ljudi kod kojih su stresni hormoni trajno poviπeni, a hormoni sreÊe sniæeni, nastupaju depresija, anksioznost, oslabljen imu nitet, umor i druge smetnje. Depresiju uzrokuje poremeÊaj u kemijsko-elektriËnim procesima u mozgu koji reguliraju raspoloæenje. ObiËno tom poremeÊaju prethode dugi ili jaki stres, loπa prehrana ili nedostatak kretanja, no moæe nastati i bez prethodnog stresa, dakle zbog uroene sklonosti depresiji. Zato sve terapije protiv depresije teæe tome da na neki naËin uravno teæe moædanu kemiju. »ak i psihote rapijske tehnike djeluju samo onda kad izazovu antidepresivne bioke mijske promjene u mozgu. Dok raz govorne tehnike taj cilj ostvaruju zaobilaznim putem (razgovorom,

P S I H I JATR I JA

druæenjem, hrabrenjem, savjeto vanjem i dr.), antidepresivi djeluju direktno na moædanu kemiju. Kad ue u organizam i poËne se metabolizirati, antidepresiv dolazi do mozga i pomaæe sretnim kemikalija ma da jaËe ili dulje djeluju na neuro ne, a nakon dulje upotrebe sprjeËa vaju aktivnost stresnim kemikalijama. NaËina na koji antidepresivi ostvaruju svoj terapijski uËinak ima nekoliko, a ovisno o mehanizmu djelovanja, razlikujemo nekoliko podtipova anti depresiva.

Izbor prikladna lijeka TreÊina bolesnika ne reagira na prvi propisani antidepresiv. U takvom sluËaju, lijeËnik moæe povi siti dozu, promijeniti lijek ili prvom lijeku dodati drugi antidepresiv s malo drukËijim mehanizmom djelo vanja. Teæa depresija moæe se tretira ti s dva, tri ili Ëetiri lijeka istodobno, Ëime se dobiva πira fronta djelovanja na biokemijske uzroke. Kad lijeËnik i pacijent pronau prikladan lijek, ili kombinaciju lijekova, oko 90 posto pacijenata doæivljava ublaæenje ili nestanak depresivnih simptoma. BuduÊi da je depresija kroniË na bolest, duboko ukorijenjena u srediπnji æivËani sustav, zasad se ne moæe trajno ukloniti. Pacijenti koji su imali samo jedan napad (epizodu)

Antidepresivi i samoubojstvo Antidepresivi ne uzrokuju samoubojstvo, nego sasvim obr nuto - smanjuju rizik od samou bojstva. Takve optuæbe na raËun ovih lijekova potjeËu od ljudi koji ne poznaju depresiju niti shvaÊaju uzrok suicida. Depresija je ta koja svojim bolom navodi na samou bojstvo, a antidepresivi ublaæa vaju depresiju i u najveÊem broju sluËajeva uspijevaju ukloniti moti ve za suicid. Ako osoba na antide presivima ipak poËini suicid, to je zato πto lijekovi u njezinu sluËaju, naæalost, nisu bili dovoljno dje lotvorni.

depresije, mogu se nakon jedne kure antidepresivima oporaviti i viπe nikad se ne razboljeti. No, moguÊe je da se depresija i vrati, a osobe koje su kroz æivot imale viπe depresivnih epizoda riskiraju nove napade tijekom cije log æivota. Stoga se onima koji imaju prvu depresivnu epizodu u æivotu preporuËuje uzimanje lijeka πest do devet mjeseci nakon prestanka simp toma, a onima koji od depresije pate kroniËno savjetuje se viπegodiπnje ili Ëak doæivotno lijeËenje. Niπta straπno - ista se strategija koristi kod poviπenog tlaka i dijabetesa. Uz antidepresive, pacijent moæe iÊi i na psihoterapiju. ©toviπe, kod blage depresije mnogima je psihotera pija dovoljna, no πto je depresija teæa, to su antidepresivi vaænija kompo nenta lijeËenja. Osim antidepresiva, mnogi lijeË nici preporuËuju i vitamine, osobito B-kompleks i C, te magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve te tvari imaju uËinka na raspo loæenje. Najpoznatiji prirodni antidepresiv je gospina trava (hipericum perfora tum), toËnije suhi ekstrakt te biljke, koja raste i u nas. Nije poznat uËinak Ëaja od gospine trave na depresiju, ali je izvjesno da su kapsule gospine trave djelotvorne kod blage i donekle umjereno teπke depresije. Ipak, gospi na je trava blag antidepresiv, na Ëije se uËinke Ëeka tjednima ili mjeseci ma. Noviji antidepresivi u prosjeku djeluju znatno bræe.

©to treba znati o lijekovima > Antidepresivi ne djeluju odmah, poput aspirina ili sredstava za smi renje. Ovisno o pacijentu i teæini poremeÊaja, potrebno je od jednog do Ëak πest tjedana da ti lijekovi dovedu do poboljπanja. Presudno je da se uzimaju redovito i ustrajno uz potpuno pridræavanje lijeËniËkih uputa. > Osjetite li neæeljene uËinke lijeko va, brzo se javite lijeËniku radi

prilagodbe doze ili promjene lijeka. MoguÊe je da se nuspojave jave prve i traju kratko, a da terapijski uËinci nastupe kasnije. > Antidepresivi ne izazivaju ovi snost. Mora li pacijent uzimati lijek dugoroËno, to je zato πto to zahtije va priroda bolesti (poput dijabetesa ili hipertenzije), a ne zato πto bi lijek izazivao potrebu za produlje nim uzimanjem. > Antidepresivi vas neÊe uËiniti „zombijem”. MoguÊe je da uzro kuju osjeÊaj sediranosti ili pospa nosti, no to se obiËno ispravlja prilagodbom doze. > Antidepresivi ne uzrokuju ushiÊenje ili euforiju, inaËe bi ih prodavali dileri na ulici. Date li antidepresiv zdravom Ëovjeku, on vjerojatno neÊe osjetiti nikakvu promjenu u duπevnom stanju. > Antidepresivi ne sluæe za guranje æivotnih problema pod tepih niti za njihovo potiskivanje. Depresiv nom bolesniku upravo je depresija najveÊi æivotni problem i prvi s kojim se treba pozabaviti. > Antidepresivi vas neÊe sprijeËiti da rijeπite probleme u svom æivotu, ako oni postoje. ©toviπe, osposobit Êe vas za njihovo rjeπavanje.

BuduÊnost antidepresiva Savrπen antidepresiv joπ nije proizveden iz jednostavna razloga: medicina joπ skuplja znanja o mozgu i ne zna sve o mehanizmima depre sije. No, nema dvojbe da Êe jednoga, ne tako dalekog dana, biti moguÊe izlijeËiti depresiju i druge poremeÊaje raspoloæenja uz pomoÊ kemijskih tva ri. Naime, lijek ketamin, inaËe anes tetik, u istraæivanjima se pokazao izvanredno i dugotrajno djelotvornim protiv teπke depresije! Ketamin utjeËe na neurokemijski sustav glutama ta, neuroprijenosnika kojeg se obiË ni antidepresivi ne dotiËu. Naæalost, ketamin izaziva ozbiljne nuspoja ve, ukljuËujuÊi halucinacije, pa se ne moæe koristiti kao antidepresiv, no znanost sada znade kamo treba usmjeriti buduÊe napore u borbi pro tiv depresije. # 5 1 V a © e z d r a v l j e 77

S uspjehom protiv depresije OsjeÊate se izgubljeno, niπta vas ne veseli, ne vidite iz laz, osjeÊate se kao da ste u tunelu ili magli? Jednom rijeËju, depresivni ste. Malo tko nije barem jednom u æivotu osje tio neugodan dodir depresije. SreÊom, za veÊinu ljudi to je samo prolazan susret s manjim brojem simptoma. Mnogi u æivotu prolaze blagu depresivnu epizodu, a da i ne znaju o Ëemu je rijeË. Depresija se danas smatra jednim od najËeπÊih psihiËkih poremeÊaja. Istraæivanja pokazuju kako svaka peta æena i svaki deseti muπkarac doæive barem jednu ozbiljnu depre sivnu epizodu tijekom æivota. Osim πto je velika patnja za oboljeloga i njegovu okolinu, depresija takoer poveÊava rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih æila te tumora. Stoga je pravodobno prepoznavanje i lijeËenje depresije od velikog znaËenja.

Naruπen kemizam mozga Depresija se kao termin danas moæe Ëuti vrlo Ëesto u svakodnevnom æivotu u razliËitim znaËenjima. No, u me dicinskom smislu oznaËava razliËite bolesti koje se oËi tuju pojavom depresivnih epizoda. Depresija moæe znatno naruπiti svakodnevni æivot. Nastaje kao posljedica naruπenog kemizma mozga, pri Ëemu vaænu ulogu imaju genetska pre dispozicija, stres, naËin æivota, utjecaj okoline, psihotrauma, prehrana… Depresija moæe pogoditi svakoga, a razlozi su razliËiti i brojni. O njoj moæemo govoriti kad se osoba osjeÊa tuæno, neraspoloæeno, utuËeno, bespomoÊno, izgubljeno, kad joj sve izgleda crno i ne vidi izlaz iz te situacije. Depresivna oso ba gubi interes i zadovoljstvo u uobiËajenim aktivnostima, sve joj se Ëini besmisleno, ne moæe se radovati uobiËajenim dogaajima. Smanjena joj je seksualna æelja, u æena je Ëes to prisutna frigidnost, a u muπkaraca impotencija. Osoba se osjeÊa slabo i iscrpljeno, ima problema sa spavanjem, bilo da brzo zaspi, a onda se rano ili uËestalo budi, ili se kod nekih osoba javlja pretjerana potreba za spavanjem. Osobe koje pate od depresije sklone su samopodcjenjivanju i sa mooptuæivanju. Za trajanja depresivne epizode teæe se kon centrirati, a i pamÊenje je oslabljeno.

Za sretniji æivot - Aktivin-H! O depresiji se danas puno zna i moæe se uspjeπno lijeËi ti. Metode su razne, od primjene antidepresiva do razliËitih psihoterapijskih tehnika, psihoedukacije bolesnika i njegove obitelji, promjene æivotnog stila… Postoje i brojni lijekovi koji se s uspjehom koriste u lijeËenju depresije. Kad je rijeË o blagom i umjereno teπkom depresivnom poremeÊaju, najbolje je poËeti terapiju biljnim lijekom kao πto je Aktivin-H. Njegovo ljekovito djelovanje pripisuje se hipericinu, glavnoj djelatnoj komponenti, sadræanoj u stan dardiziranom ekstraktu gospine trave, od davnina poznatom po uËincima na poboljπanje raspoloæenja. Aktivin-H djeluje na srediπnji i vegetativni æivËani sustav. Poboljπava raspo loæenje, otklanja potiπtenost, tugu, melankoliju, tjeskobu, nervozu, razdraæljivost, maloduπnost i bezvoljnost. AktivinH uklanja i prateÊe pojave depresije - nesanicu, Ëeste krize plaËa, umor i poremeÊaj apetita. Prvi uËinci vidljivi su nakon dva tjedna terapije, no kao kod svakog oblika lijeËenja depresije, potrebno je dulje pri mjenjivati lijek kako bi se postigao pravi rezultat. Minimalno razdoblje u kojem je potrebno uzimati Aktivin-H je Ëetiri do πest tjedana. No, preporuËuje se i dugotrajnije uzimanje, od nosno uzimanje lijeka joπ neko vrijeme nakon nestanka simp toma. Vremenski nema ograniËenja primjene ovog lijeka. Aktivin-H je siguran lijek s dobrom podnoπlji voπÊu, Ëija je uËinkovitost potvrena brojnim kliniË kim ispitivanjima.

Prije primjene obvezno proËitajte uputu! Za obavijesti o indikacijama i mjerama opreza upitajte svog lijeËnika ili ljekarnika.

H R VAT S K A K VA L I T E TA Z A E U R O P S K U B U D U ∆ N O S T www.belupo.hr bezreceptni@belupo.hr 78 Va©e zdravlje #51

Besplatni info telefon:

0800-20-30-40

intervju

Ada Kolak, dr. med., Poliklinika Medicus 2000, Zagreb

Madrac i jastuk za zdrav i ugodan san ©to je spavanje? - Spavanje je temeljna bioloπka potreba, artikuli rana aktivnost i sloæen proces sku pljanja æivotne energije. REM (paradoksno spavanje) je povrπno spa vanje u kojem su tjelesne funkcije jako izraæene i promjenjive, a u mozgu se zbiva sinteza vrlo sloæenih molekula. NREM (ortodoksno spavanje) je stanje dubokog spavanja u kojemu se tjelesne funkcije umi ruju. Spavanje ima svoju arhitekto niku i organizirano je cikliËki, pa se REM i NREM izmjenjuju u razmacima od 90 do 100 minuta. U REM stanju odrasla osoba nalazi se tri do πest puta tijekom noÊi, a njegovo nasilno prekidanje izaziva neugodu, agresiju, depresiju i loπu koncentraciju.

©to su snovi? - Snovi su kom pleksna stvarnost, nalik su maπti, prikaz su i odraz æivotnih situacija u nestvarnome svijetu s likovima koji Ëesto ne postoje. San je vrijeme obra de informacija i pohrane u mozgu. Tijekom noÊi sanjamo tri do Ëetiri puta, a snovi ukupno traju dva sata. 80 posto snova vezano je uz REM stanje. Ispitivanja su pokazala da sva tko sanja, samo jedni snove pamte, a drugi ne.

©to utjeËe na kvalitetu spavanja? - Svaki Ëovjek ima posebno podeπen unutarnji sat koji regulira vrijeme spavanja i potrebnu koliËinu sna, πto ovisi o konstituciji i mnogim indivi dualnim Ëiniteljima. Meu ostalim, i o krevetnom sustavu koji Ëine jastuk, leæaj-madrac i nosaË-podloga. 80 Va©e zdravlje #51

©to su uzroci nesanice? - Prema znanstvenim istraæivanjima, 35 posto poremeÊaja i kroniËnih smetnji uzro kovano je endokrinim poremeÊajima i drugim bolestima, a 65 posto poslje dica je loπeg krevetnog sustava, koji nije usklaen s Ëovjekovim potreba ma.

Koje su bolesti i problemi uzrokovani pogreπnim poloæajem tijela kod spavanja? - NajËeπÊi problemi vezani su uz kraljeænicu. Kraljeæni ca je osovina cijeloga tijela, izloæena loπim uËincima gravitacije tijekom dana. Spavanje je za nju nuæna stanka, oduπak od gravitacijskog stlaËivanja. To Êe se dogoditi ako joj se omoguÊi prirodan poloæaj u kojem Êe zadræati prirodnu zakrivljenost. Podloga koja naruπava prirodnu zakri vljenost nije zdrava podloga za spa vanje.

vratnih kraljeπaka i miπiÊa smanjuje bolove.

Koji su kriteriji odabira anatomskog jastuka? - Iako fiziËki indi vidualan, jastuk je ergonomski neo dvojiv dio modernoga krevetnog sustava. Samo u zajedniËkom dje lovanju jastuka i leæaja, odnosno madraca moæemo dobiti optimalno optereÊenje tijela spavaËa na povrπini kreveta u svim toËkama, tako da je tijelo opuπteno, a kraljeænica podupr ta u pravilan poloæaj.

©to spavaËu osigurava optimalan madrac, a πto jastuk? - Optimal ni madrac za odmor i spavanje mora tijelu osigurati: pravilan poloæaj, potpuno mirovanje, promjenu poloæaja, usklaenje pritiska i zdravu krevetnu klimu.

Koji su najËeπÊi uzroci problema s vratnom kraljeænicom? - Vratna kraljeænica trpi brojna optereÊenja, a pridodamo li i neizbjeæne fizioloπke procese starenja, nije Ëudno πto dege nerativne promjene nastaju vrlo rano. Stanje vratne kraljeænice uvelike ovi si o tomu kako se kreÊete, sjedite i spavate. Pri razliËitim aktivnostima, npr. sjedenju, vratni kraljeπci dolaze u nepravilan poloæaj πto optereÊuje miπiÊe, pa postaju napeti i bolni.

Kako si moæemo pomoÊi? - Neu godni bolovi mogu se sprijeËiti tako da se ispod vrata stavi poseban medi cinski jastuk koji pravilnom potporom

KlasiËan madrac - nepravilan poloæaj

Biopur madrac - pravilan poloæaj

Koju vrstu krevetnog sustava biste preporuËili spavaËu? - Prepo ruËila bih proizvode izraene od pri rodnih materijala koriπtenjem vrhun ske tehnologije i znanstvenih posti gnuÊa, a posebno medicinski jastuk ortopedskog dizajna koji omoguÊava pravilan poloæaj glave i vratnog dijela kraljeænice.

Stjepan VukuπiÊ, prof.

Vibracijski trening

Petra CvitaniÊ, prof., Lana »avajda, apsolventica na Kinezioloπkom fakultetu, licencirane Staby instruktorice

sa Stability barom

Stability bar (Staby) je viπenamjenski dio trenerske opre me za fitness, sport i rehabilitaciju, novi sustav vibracijsko ga treninga koji je postao nezaobilazna sastavnica svjetskih fitness programa. Po izgledu je nalik savitljivoj motki s nastavcima u obliku kugli, koji se mogu zamjenjivati i tako mijenjati teæinu na krajevima motke, a time i optereÊenje. Stability bar doveden u fazu titranja vibriranjem izaziva iznimno duboku tjelesnu rakciju: refleksno naprezanje trupa koje se svjesno ne moæe postiÊi. Staby stabilizira trup i kraljeænicu, pa su tijekom tre ninga obuhvaÊeni kako povrπinski, tako i duboko smjeπteni miπiÊi. Zbog svoje koncepcije i viπestranosti ovaj naËin tre niranja vrlo je uËinkovit. Redovnim treningom sa Staby-programom ciljanim se vjeæbanjem postiæe:

> veÊa aktivnost dubinskih miπiÊnih skupina > pravilnije dræanje i postura tijela > poveÊanje koordinacije i propriocepcije > poboljπanje cirkulacije i pojaËana izmjena tvari > kvalitetan utjecaj na miπiÊni tonus i redukciju potkoænog masnog tkiva > otlanjanje bolova u leima. Kako se uz trening sa Stabyjem moæe izvesti i do 300 mikrokontrakcija u minuti, jaËa se vezivno tkivo, a miπiÊi postaju izduæeniji dobivajuÊi vretenast izgled. Trening sa Stability barom je jednostavan, zabavan i prilagoen svim dobnim skupinama, nevezano uz njihovu fiziËku spremu, a taj se rekvizit, osim u gimnastiËkim i dvoranama za fitness, koristi i u rehabilitacijskim centrima.

Vjeæbe sa Stability barom za globalnu obradu lokomotornog sustava Vjeæbe snage za ruke i rameni pojas

SuruËni hvat, swing (poËetni impuls) iz zglobova i miπiÊa ruku postupno prelazi na veÊe miπiÊne skupine ruku i ramenog pojasa te se odræava i aktivno pojaËava mikrokontrakcijama iz srediπta tijela

82 Va©e zdravlje #51

Vjeæbe snage za prsa, rameni pojas i lea

SuruËni hvat u uskom predruËenju, pokret se vodi od poËete pozicije ispred tijela do uzruËenja iznad glave, aktivirajuÊi miπiÊne skupine prsa, ramenog pojasa i sve lene regije, odræavajuÊi swing cijelim putem

S PORT I REKREAC I JA

Sloæene vjeæbe za viπestrani utjecaj na stabilizatore trupa

Vjeæbe je moguÊe izvoditi u stojeÊem i kleËeÊem poloæaju. Intenzivnost i kompleksnost vjeæbe uvjetuje neravnoteæni poloæaj koji iziskuje istodobno ukljuËivanje viπe miπiÊnih skupina nogu, stabilizatora trupa,vratne kraljeπnice i ramenog pojasa

Vjeæbe snage za jaËanje trbuπnoga zida

Vjeæba se izvodi u leæeÊem poloæaju dræeÊi gimnastiËku loptu meu nogama pritom odræavajuÊi swing u predruËenju. Radi pojaËanog intenziteta glava lagano podignuta. Aktivirane sve regije miπiÊa trbuπnog zida

Vjeæbe snage za lateralnu (postraniËnu) stranu stabilizatora ramena i trupa

Paralelnim postavljanjem ruke i noge pojaËava se utjecaj mikrokontrakcije na miπiÊe abduktora i aduktora, zdjelice te stabilizatora trupa kroz swing.

84 Priprema za skijanje kako uæivati i saËuvati koljena

Æeljko CipËiÊ, viπi fizioterapeut, predsjednik Hrvatskog druπtva fizioterapeuta u sportu Hrvatskog zbora fizioterapeuta, privatna praksa za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju, CigleneËka 31, Zagreb

Predstoje nam blagdani, a bliæe se i zimski praznici, kad mnogi uve like razmiπljaju o odlasku na snjeæne staze. Priprema se skijaπka oprema, dogovara druπtvo, zakupljuju pansio ni i s veseljem iπËekuje odlazak. Skijanje je popularan, ali isto dobno izuzetno zahtjevan sport, koji osim uæitka moæe imati viπemjeseËne posljedice. Smatra se, a i statistike pokazuju, da je incidencija ozljeda koljena oko jedan do dva posto, πto znaËi da na svakih sto skijaπa dolaze jedna do dvije ozljede koljena.

Skijanje je vjeπtina Osim znanja, potrebna je dobro servisirana i individualno, prema sposobnostima prilagoena oprema. »esto se zaboravlja i fiziËka pripre ma skijaπa rekreativaca. Prvih dana skijanja nepripremljen rekreativac uglavnom dobro podnosi optereÊenja zahvaljujuÊi ostatnoj snazi miπiÊa. Meutim, nakon toga dolazi do zamo ra neutreniranih miπiÊa i znatnog porasta rizika od ozljeivanja. Vaæno je naglasiti i utjecaj psihiËkog zamo ra, koji dovodi do loπih procjena i pogreπaka u naËinu skijanja, krive 84 Va©e zdravlje #51

procjene moguÊnosti, kao i izbora skijaπkoga pravca.. Jedan od najËeπÊe ozlijeenih dije lova tijela kod skijaπa je koljeno, koje je anatomski i funkcionalno gleda no vrlo sloæeno. Upravo zbog grae i moguÊnosti prilagodbe, koljeno je zglob koji u skijanju ima izuzetno vaænu ulogu, ali je zbog toga izloæen ozljeivanju. Dok nije bilo tzv. pan cerice, najËeπÊe ozljede skijaπa bile su traume potkoljenice, a najuËesta lije spiralna fraktura potkoljenice i ozljeda gleænja. Pojavom pancerice potkoljenica je dobro zaπtiÊena, ali je doπlo do prijenosa optereÊenja upra vo na koljenski zglob. Uzmemo li u obzir sve statistiËke podatke, moæe se zakljuËiti da na sto tisuÊa skijaπa ima tisuÊu ozlijeenih, od Ëega 300 do 400 otpada na ozljede ligamenata kolje na. Analize istraæivanja ozlijeenih skijaπa pokazuju da su æene podloæ nije ozljedama od muπkaraca, iako razlog nije poznat.

MehaniËke odlike koljenskoga zgloba U biomehaniËkom smislu, koljeno se odlikuje dvjema vrstama stabilizatora.

Pasivni stabilizatori - To su liga menti koljena: dva postraniËna ligamenta koji stabiliziraju kolje no sa strane i ne dopuπtaju boË no prekomjerno otvaranje kuta koji zatvaraju potkoljenica i natkoljeni ca; prednji i straænji ukriæeni ligament koji daju unutarnju stabilnost i ne dopuπtaju klizanje potkoljeni ce u odnosu na natkoljenicu prema naprijed, odnosno straga. Aktivni stabilizatori - »ine ih velike skupine miπiÊa koje svojim polaziπtem obuhvaÊaju podruËje zdjelice, spuπtaju se prema koljenu i oblaæu ga sa svih strana, a dio ih se prihvaÊa u podruËju samog koljena ili ispod te razine za potkoljeniËnu kost. Takav raspored odreuje i njihovu funkciju, tj. pokret u koljenu i dina miËku stabilnost. Kad govorimo o ozljedama ligamenata koljena, prvenstveno mislimo na ozljede medijalnog kolateralnog ligamenta i prednjeg ukriæenog liga menta, za koji se smatra da obuhvaÊa 16 posto svih skijaπkih ozljeda. Ali, ozljedom mogu biti zahvaÊeni i straænji ukriæeni i lateralni kolateralni ligament.

S PORT I REKREAC I JA

Osim ligamenata, gotovo u pravilu stradavaju meniskusi i meke strukture kao masne zaπtitne vreÊe (bur za). Kod zglobne ovojnice moæe doÊi do rastezanja i pucanja vlakana njezi ne stijenke. Oko koljena se nalaze i tetive svih skupina miπiÊa koji sudjeluju u radu koljenskoga zgloba. Raspon ozljeda kreÊe se od najjednostavnijih kao πto su prekomjerna istezanja pa do teæih s djelomiËnim i potpunim razdorom. S biomehaniËkoga glediπta, uzrok svih ozljeda moæe biti prekomjerno djelovanje vanjske sile u odnosu na unutarnje sile struktura koljena. Naj zastupljeniji mehanizam nastanka opisanih ozljeda je bijeg skije - skija pod djelovanjem poluge bjeæi prema van s rotacijom potkoljenice prema van, istodobnom rotacijom natkolje nice prema unutra i unutarnjim otva ranjem zglobne pukotine koju Ëine zglobne plohe potkoljenice i natkolje nice.

LijeËenje i fizioterapija su zahtjev ni i traju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, πto ovisi o stupnju i opsegu ozljede. Potreba za opera cijskim lijeËenjem produljuje opora vak.

Kako smanjiti rizik od ozljeivanja Kako bi se smanjio rizik i izbjeg la moguÊnost ozljede, posebnu pozornost treba posvetiti pripremi skijaπa rekreativaca, i to najmanje nekoliko mjeseci unaprijed, iako bi stalna rekreacijska priprema treba la obuhvaÊati cjelogodiπnji program vjeæbanja. Svakako je vaæno indivi dualno odabrati i prilagoditi sportsku skijaπku opremu, pri Ëemu je bitan savjet struËnjaka, posebno instruktora skijanja. Osim toga, vaæno je na vrijeme se pripremiti za skijaπke napore. Pripre me obuhvaÊaju opÊe kondicijske pri-

preme, za koje se preporuËuje trËanje i trim bicikl. Od specifiËnih programa preporuËuje se jaËanje miπiÊa aktivnih stabilizatora koljena, i to svih skupina natkoljenice i potkolje nice, kao i ostalih miπiÊa trupa i zdje lice. Posebno su vaæne vjeæbe istezanja, kako bi miπiÊi bili elastiËni i spremni na prilagodbu kod napre zanja tijekom skijanja. Treba naglasiti i propriocepcijski trening (vjeæbe za razvijanje osjeÊaja pozicije zgloba), jer se njime razvija i sinkronizira cje lokupni æivËano-miπiÊno-zglobni rad koljena, ali i cijeloga tijela. Tim tre ningom razvijaju se fine koordinirane kretnje kojima postiæemo maksimum stabilnosti zgloba uz najmanji utroπak energije, a odvija se na nestabilnim podlogama kao πto su balansna daska ili trening propriocepcije na loptama. Na kraju treba zakljuËiti, pripremite opremu i sebe za skijanje i smanjite rizik od ozljede koljena.

Vjeæbajmo zajedno

priprema za skijanje - vjeæbe snage mr. sc. Mario KasoviÊ, Vjekoslav Cigrovski, prof., prof. dr. sc. Bojan MatkoviÊ, Tatjana AntoliÊ, prof., Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu

Viπe od 200 000 Hrvata zimske Êe praznike provesti na nekom od domaÊih ili inozemnih skijaliπta. VeÊinu od njih ubrajamo u rekrea tivne skijaπe koji godiπnje provode manje od dva tjedna na snijegu. Alp sko skijanje sloæena je aktivnost koja zahtijeva razvijene specifiËne moto riËke i funkcionalne sposobnosti, tj. fiziËku pripremljenost. Kako skijanje nije aktivnost kojom se rekreativci

bave cijelu godinu, mnogi od njih zanemaruju fiziËku pripremljenost i nespremni odlaze na zimski odmor. Takvim pristupom prije svega poveÊa vaju moguÊnost ozljeivanja, ali i smanjuju zadovoljstvo samog skijanja jer se pojavljuju bolovi u miπiÊima i zglobovima. Pripremu za skijanje preporuËlji vo je poËeti πto ranije, Ëak i nekoliko mjeseci prije odlaska na zimovanje.

Od aktivnosti koje su pogodne za pripremu su aerobika, trËanje, nor dijsko hodanje i voænja biciklom. Rekreativcima kojima oblik posla ne dopuπta sveobuhvatnu kondicijsku pripremu, predlaæemo vjeæbe sna ge koje se mogu izvoditi i kod kuÊe. Za izvoenje ovih vjeæbi potrebno je izdvojiti samo nekoliko minuta slobo dnog vremena u danu.

Vjeæba 1 PoËetni poloæaj: Uspravni stav, stopala u πirini kukova, ruke uz tijelo. Opis vjeæbe:

U uspravnom stojeÊem stavu udahnuti te se uz izdah spustiti u ËuËanj. Ne uvijati lea, istodobno predruËiti i malo pretkloniti trup. Uz udah, vratiti se u poËetni poloæaj.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba 2 PoËetni poloæaj: Uspravni stav, stopala spojena, ruke uz tijelo. Opis vjeæbe:

U uspravnom stojeÊem stavu udahnuti te uz izdah iskoraËiti boËno desnom nogom do pozicije poluËuÊnja. Ruke savinite u zglobu lakta aktiviranjem miπiÊa prednje strane nadlaktice. Ne uvijajte lea. Uz udah, vratiti se do poËetnog poloæaja. Isti pokret izvesti u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja svakom nogom.

86 Va©e zdravlje #51

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba 3 PoËetni poloæaj: Uspravan stav, stopala spojena, ruke uz tijelo. Opis vjeæbe:

U uspravnom stojeÊem stavu udahnuti te uz izdah iskoraËiti desnom nogom prema naprijed. Ruke savinite u zglobu lakta aktiviranjem miπiÊa prednje strane nadlaktice. Uz udah, vratiti se do poËetnog poloæaja. Zatim istom nogom iskoraËiti unatrag. Udahom se vratiti do poËetnog poloæaja. Isto ponoviti i drugom nogom. Ne uvijajte lea.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja svakom nogom.

Vjeæba 4 PoËetni poloæaj: RaskoraËni stav, stopala postaviti paralelno u πirini kukova. Natkoljenica je u odnosu na potkoljenicu pod pravim kutom. Leima se oslonite na πvedske ljestve ili zid. PredruËite u visini ramena. Opis vjeæbe:

Opisani poloæaj tijela zadræavati u statiËkoj poziciji aktiviranjem miπiÊa nogu, posebice prednje strane natkoljenice.

Izvoenje vjeæbe: 2- 4 ponavljanja po 10 - 15 sekundi.

Vjeæba 5 PoËetni poloæaj: SjedeÊi, osloniti se na ruke, trup u laganom zaklonu. Pogled usmjeren ravno, noge savijene u koljenom zglobu i privuËene prema prsima. Stopala podiÊi od tla. Lea ravna. Opis vjeæbe:

U poËetnom poloæaju udahnuti te uz izdah i rotaciju donjeg dijela trupa spuπtati koljena prema tlu. Uz udah, vratiti se do poËetnog poloæaja. Isto ponoviti i u drugu stranu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja u svaku stranu.

S PORT I REKREAC I JA

Vjeæba 6 PoËetni poloæaj: LeæeÊi na leima. Ruke postavljene iza glave. Noge prekriæene u prednoæenju s natkoljenicama postavljenim pod pravim kutom u odnosu na trup. Opis vjeæbe:

U poËetnom poloæaju udahnuti te uz izdah podignite od poda gornji dio trupa tako da ne savijate vrat i bradu na prsa. Udahom se vratiti do poËetnog poloæaja.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja.

Vjeæba 7 PoËetni poloæaj: LeæeÊi na prsima. Ruke ispruæene. Opis vjeæbe:

Podignite obje ruke od poda te ih ispruæujte i savijajte do razine ramena. Pritom kontrahirajte lenu muskulaturu.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 15 ponavljanja.

Vjeæba 8 PoËetni poloæaj: KleËeÊi na koljenima osloniti se na podlaktice. Lea ravna. Opis vjeæbe:

U poËetnom poloæaju udahnuti te uz izdah podignite ispruæenu desnu nogu do ravnine sa tijelom. Pritom kontrahirati miπiÊe straænjice. Udahom se vratiti do poËetnog poloæaja. Isto ponoviti i drugom nogom. Ne uvijajte lea.

Izvoenje vjeæbe: 2 - 4 serije po 10 ponavljanja svakom nogom.

Informacije: VitaSport • Centar za sportsku rekreaciju osoba treÊe æivotne dobi • Trg sportova 10, ZP Mladost, 10000 Zagreb • tel. 098 / 31 56 32 88 Va©e zdravlje #51

Protefix

stomatoloπka ordinacija Na pitanja odgovara: Marija SoviÊ, dr. stom., privatna stomatoloπka ordinacija, KloviÊeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311

Kad s djetetom obaviti prvi posjet stomatologu i kako on izgleda? Kako najlakπe kod djeteta razviti naviku pranja zubi i kada se tome treba ozbiljno posvetiti? PreporuËujem da roditelji, neovisno o tome ima li dijete karijes ili ne, prvi put posjete stomatologa u dobi od dvije godine. Naravno, situacija je znatno povoljnija ako nije potrebna nikakva intervencija. Prvi pregled, neovisno o tome je li prisutan karijes ili ne, sastoji se u upoznavanju djeteta sa stomatologom i njegovim „igraËkama”, kako bi se stvorila πto bolja komunikacija. Ako dijete veÊ pri prvom susretu dovoljno surauje, zubiÊi se premaæu fluoridacijskim gelom. Ako karijes veÊ postoji, ipak nikad tijekom prvog posjeta ne pristupam njegovoj sanaciji, nego najprije nastojim steÊi djetetovo povjerenje, a tek u drugom ili treÊem posjetu, ako zakljuËim da je dijete spremno, kreÊem u sanaciju karijesa. Situacija se mijenja ako dijete prvi put doe u ordinaciju s jakim bolovima pa je potrebno odmah reagirati. Zato, dragi roditelji, na vrijeme odvedite dijete stomatologu kako se u stomatoloπkoj ordinaciji ne bi bojalo, nego osjeÊalo ugodno. ©to

se tiËe pranja zubi, najbolje je poËeti πto prije. Dok je dijete joπ potpuno malo, roditelji bi trebali πtapiÊem za uπi namoËenim u mlaku vodu ili kamilicu prebrisati prve zubiÊe. Onog trenutka kad dijete moæe dræati Ëetkicu u ruci, pustite ga da gledajuÊi vas samo pere zube, a nakon toga mu ih i vi joπ jednom temeljito operite.

Zaπto nastaju afte, kako se lijeËe i koliko obiËno traje dok u potpunosti ne nestanu? Afte su opÊenito bolest mlae populacije i najËeπÊe se pojavljuju u dobi od 10 do 19 godina, ali s tendencijom ponavljanja tijekom æivota. Takva priroda bolesti kao i nepredvidiv poËetak i intenzitet, Ëine afte vrlo neugodnom, Ëesto teπko snoπljivom boleπÊu. Afte su takoer ËeπÊe kod ljudi viπeg socio-ekonomskog statusa, kod æena i osoba koje su pojaËano izloæene stresu, a katkad je posrijedi i obiteljska predispozicija. Pravi uzrok njihova nastanka je nepoznat. Meutim, postoje neki predisponirajuÊi Ëinitelji kao πto su emocionalni stres, fiziËka iscrpljenost, alergijska stanja, metaboliËki poremeÊaji, hormonalni poremeÊaji, lokalna trauma, slabljenje imuniteta i dr. Terapija afti sastoji se u lokalnoj i sustavnoj primjeni kor-

tikosteroida te u imunostimulacijskoj i vitaminskoj terapiji. Primjenom povrπinskih anestetika i ispiranjem razliËitim tekuÊinama u prvome se redu nastoji sprijeËiti bol, nakon Ëega slijedi smirivanje upale uporabom kortikosteroida te pospjeπivanje epitelizacije i podizanje imuniteta.

Kako se odluËuje hoÊe li pacijent primiti lokalnu anesteziju prije nekog zahvata na zubima, npr. kod bruπenja zubi, ili Êe se zahvat raditi bez nje? Ovisno o teæini i vrsti zahvata koji se izvodi, stomatolog procjenjuje je li anestezija potrebna ili ne. Naravno, ako se radi o nekom manjem zahvatu, npr. sanaciji karijesa ili Ëak i bruπenju zuba za neki protetski rad, anestezija se daje ovisno o tome jesu li tretirani zubi vitalni ili ne, ali i ovisno o æelji pacijenta i njegovu pragu tolerancije na bol.

Je li istina da anestezija ne djeluje ako se daje u upaljeno zubno meso? ToËno je da, ako na zubu postoji neki upalni proces, anestezija djeluje znatno slabije ili Ëak uopÊe ne djeluje.

Poπtovani Ëitatelji, ako imate pitanja vezana uz stomatologiju, uputite ih na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatoloπku ordinaciju. Na vaπa pitanja odgovara doktor stomatologije.

Draga djeco, zabavite se uz Prospijeve igralice...

medicinski

leksikon

Bolovi u prsnom koπu OteæavajuÊi Ëimbenici

Pridruæeni simptomi

Bolest

3 - 5 minuta; uz postupnu pojavu i prestanak

emotivna napetost, tjelesni napori, pretjerivanje u jelu, hladnoÊa

osjeÊaj nadolazeÊe smrti; nepomiËnost; bljedilo, hladan znoj, urgentna potreba za mokrenjem

Angina pectoris prolazna ishemija (smanjeni dotok krvi) lokalizirana u srËanom miπiÊu

u podruËju srca sa πirenjem prema zatiljku, ramenima, rukama i zapeπÊima; katkad oko gornjeg otvora æeluca (poput „ogrtaËa”)

produljeno

isti kao i kod angine pectoris

anksioznost, uznemirenost, muËnina, povraÊanje, teπkoÊe s disanjem, bljedilo, vruÊica

Akutni infarkt miokarda - lokalizirana produ ljena ishemija srËanog miπiÊa s posljediËnim trajnim oπteÊenjima

probadajuÊa bol

iza sternuma sa πirenjem prema vratu i angulusu mandibule (kutu donje Ëeljusti) i prema gornjem otvoru æeluca

produljeno

kaπalj, gutanje, duboko disanje, naginjanje trupa prema naprijed

tahikardija; bljedilo, edem lica; nabreknutost vratnih vena, uzdignuto prekordijalno podruËje

Akutni perikarditis - upala ovojnice koja obavija srcea

tupa; katkad probadajuÊa ili neuralgiËna bol

iza sternuma; katkad straga s iradijacijom u lea i vrat, rame i lijevu ruku

produljeno

emotivna napetost; pretjerana intelektualna aktivnost; seksualno zlostav ljanje

nadraæajni kaπalj, respiratorne teπkoÊe; promukao, bitonalan glas; oteæano gutanje

Aneurizma torakalne aorte - lokalizirano trajno proπirenje torakal nog segmenta aorte

varijabilno; katkad pro badajuÊa (pseudo anginozna) i vezana uz inter kostalne neuralgije i neuralgije æivaca lijeve ruke

satima i danima

pojaËavaju se pokretima ili pritiskom na pojedinim mjestima prsnog koπa

palpitacije, tremor, znojenje, oteæano disanje, hipersenzibilna povrπina prsnog koπa

Psihogeni bolovi prsnog koπa - anksiozna stanja (v. simptomi - anksi oznost), srËana neuroza itd.

varijabilna, Ëesto probadajuÊa bol

od nekoliko sekunda do viπe minuta

varikozne vene, kirurπki zahvati, ozljede

nijedan

Interkostalni bolovi - bolovi stijenke prsnog koπa (meurebreni) miπiÊnog i koπtanog podrijetla

varijabilno; od osjeÊaja blage neugode do „uboda noæem”

satima i danima

kaπalj, kihanje, duboko disanje

vrlo oteæano disanje, anksioznost, kaπalj s krvavim iskaπljajem, lagano poviπena temperatura

PluÊna embolija

æareÊa bol

produljeno

pojava skupine vezikula u podruËju πirenja odreenog æivca

Herpes zoster - virusna infekcija koja slijedi tok æivaca

bockajuÊa, æareÊa bol

produljeno

poveÊana osjetljivost koæe; onemoguÊeno leæanje na oboljeloj strani

Interkostalne neuralgije - upalna, iritativna itd., oπteÊenja interkos talnih æivaca

Kako se oËituje

Lokalizacija

Trajanje

jaka, duboka, steæuÊa bol poput stezaljke oko srca ili pritiπÊuÊeg zida iza prsne kosti

iza gornjeg dijela prsne kosti (sternuma), oko srca, katkad oko gornjeg otvora æeluca, sa πirenjem u rame, vrat, lijevu ruku i lea

silovita, snaæna bol produljena trajanja; katkad samo slabost

Tekst preuzet iz knjige Medicinski leksikon uz suglasnost izdavaËa MOSTA d.o.o., 10 000 Zagreb, MajeviËka 12a, tel: 01/3025 196, 3690 770 www.naklada-mosta.hr

Bolovi u prsnom koπu OteæavajuÊi Ëimbenici

Pridruæeni simptomi

Bolest

produljeno

tjelesni napori; bol se pojaËava pri dubokom disanju

oteæano disanje, pove Êanje srËane frekvencije, cijanoza, krvavi iskaπljaj, kolaps

Infarkt pluÊa

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

produljeno

duboko disanje, kaπalj

oteæano disanje, kaπalj, vruÊica

Pleuritis

jaka, probadaju Êa bol

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

produljeno

tjelesni napori, kontrakcija prsnog koπa

znatna dispneja, hladan znoj, bljedilo, muËnina, anksioznost

Spontani pneumotoraks

lokalizirana ili difuzna, stalna ili povremena bol

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

produljeno

kaπalj; sve jaËi iskaπljaj s katarom koji od oskud nog i rijetkog postaje obilan i gnojan; loπ (fetidan) zadah iz usta

Bronhopulmonalni tumori

bolni pritisak; oteæavajuÊi bolo vi; pojaËane neuralgije

retrosternalno, i u ostalim dijelovima prsnoga koπa

produljeno

tjelesni napori; duboko disanje; odreeni poloæaji trupa

razlikuju se ovisno o zahvaÊenim organima; oteæano disanje, kaπalj, promijenjen glas itd.

Bolesti medijastinuma

odjednom, silovito; ili postup no, kontinuirano s probadajuÊim akutizacijama

prekordijalno podruËje; rijetko retrosternalno

produljeno

jaka fleksija glave prema dolje

kontinuirano sa superpozicijom akutnih bolova ko ji nisu povezani s naporom i dugo traju

prekordijalno podruËje

produljeno

Ëesto silovito; manje ili viπe blokirano rame

podruËje ramena

produljeno

manipulacija ramena

Burzitisi i periartritisi ramena

peËenje razliËitog intenziteta; katkad osjeÊaj ste zanja

retrosternalno podruËje

postupno javljanje i prestanak

pretjerivanje u jelu

PeptiËki ezofagitis

osjeÊaj pritiska, katkad spastiËki

retrosternalno podruËje

razliËito produljeno

hrana; psihiËka napetost

grËevito

retrosternalno podruËje

produljeno

Pilorospazam

pritisak; katkad akutna bol

gornji lijevi kvadrant abdomena

produljeno

prehrana; emotivna napetost

Kako se oËituje

Lokalizacija

Trajanje

akutno, iznenada

odgovarajuÊa regija prsnog koπa

probadajuÊa, katkad reæuÊa bol

Cervikalna intervertebralna diskopatija

Cervikodorzalni artritis

oteæano gutanje, regurgitacije

Kardiospazam

aerofagija, anksioznost, nesanica, umaranje

Sindrom lijenalne fleksure

vodiË

kroz pretrage

Radioloπke metode pregleda dojki

Anton KrniÊ, dr. med., spec. radiolog, Zavod za radiologiju, OB „Sveti Duh„, Zagreb

Posljednjih 20-ak godina rak dojke popeo se na 1. mjesto malig nih tumora kod æena, pa se oËekuje da Êe oboljeti svaka 8. do 11. æena u Hrvatskoj. Uzrok moæemo traæiti u promijenjenim æivotnim navika, prije svega veÊoj izloæenosti stresu, kon zumiranju drukËije vrste hrane nego u proπlosti, te izloæenosti razliËitim drugim πtetnim kemijskim agensima, oralnim kontraceptivima, radijaciji i sliËno. Neke osobe su zbog genetskog naslijea podloæne raku dojke, poseb no one koje su pozitivne na tzv. BRCA1 i BRCA2 gene i imaju vrlo velik rizik, a neki im zbog toga Ëak preporuËuju preventivno odstranjenje dojki. Kod takvih æena rak dojke je vrlo Ëesto multicentriËan (nastaje na viπe mjesta, moguÊe u obje dojke). BuduÊi da je rijeË o bolesti koja je postala goruÊi javnozdravstveni pro blem, moderna medicina je razvila sofisticirane dijagnostiËke moguÊnosti i protokole za njezino rano otkrivanje. U naπoj zemlji nedavno je poËeo sustavni skrining (probir), kako bi se identificiralo osobe sa sumnjivom radioloπkom slikom dojki i napravi lo obradu koja bi rezultirala trijaæom pacijentica na one kod kojih je potre ban daljnji dijagnostiËki ili operativni zahvat, one kojima su potrebne ËeπÊe kontrole ili samo rutinske kontro le. Svakoj æeni starijoj od 39 godina preporuËuje se mamografija jednom godiπnje ili barem jednom svake dvije godine, bez obzira na to imaju li ili nemaju kliniËkih tegoba. Ako æena 94 Va©e zdravlje #51

bilo πto uoËi, pogotovo ako napipa kakvu kvrgu, uvlaËenje bradavice ili iscjedak, neizostavno se treba javi ti lijeËniku, iako to ne mora nuæno znaËiti da ima rak dojke.

Osnovne metode pregleda Osnovne radioloπke metode pregleda dojke su mamografija i ultrazvuk. Premda u πiroj javnosti postoje predrasude spram mamografije, u smislu zastarjele metode koja poËiva na rendgenskim zraka ma, za razliku od „sofisticiranijeg” ultrazvuka, u svijetu postoji vrlo jasan znanstveno-struËni konsen zus o algoritmu pretraga. Kod æena iznad 39 godina mamografija je apso lutno prva pretraga, bilo da je rijeË o skriningu ili pregledu zbog tego ba. Rizik koji mamografsko zraËenje nosi (neπto manje nego kod RTG-a pluÊa), apsolutno je prihvatljiv s obzi rom na moguÊnost ranog otkrivanja raka dojke, za koji je mamografija uvjerljivo najosjetljivija dijagnostiËka metoda. Naime, rak dojke se u svom poËetnom, neinvazivnom stadiju („in situ”) u viπe od 50 posto sluËajeva prezentira mikrokalcifikatima, tj. sit nim, nepravilnim nakupinama vap na, koje Êe se na mamografskoj slici vrlo jasno prikazati. Mamografija Êe u velikoj veÊini sluËajeva prepozna ti i rak dojke u uznapredovalom sta diju koji stvara morfoloπki prepoznat ljive sjene na mamogramima koje su uglavnom i guπÊe od „normalnih” sjena. Problem su tzv. „guste” dojke, uglavnom kod mlaih æena i æena s fibrocistiËnim promjenama na dojci,

koje mogu biti odraz hormonske tera pije ili degeneracija æljezdanog tki va zbog starenja. Kod „guste” dojke moæe se dogoditi da se na mamo gramu ne vidi uznapredovali karci nom jer je prekriven gustim sjenama æljezdanog ili fibrocistiËnog tkiva. No, to ne umanjuje vrijednost mamo grafskog pregleda jer Êe svaki radiolog kad naie na „gustu” dojku, uputiti pacijenticu na dopunsku ultrazvuËnu pretragu.

Ultrazvuk dojke je dopunska pre traga, koja je indicirana nakon πto mamografija dade dvojben ili nejasan nalaz. Iznimka su dojke mlaih æena, kod nas ispod 40. godine, a u svijetu kod onih ispod trideset, jer se zbog smanjenog rizika raka dojke kod tih æena, neæeljenog djelovanja ionizi rajuÊeg zraËenja te „gustih” dojki kod mlaih osoba, smatra da je uputnije poËeti obradu ultrazvukom. Mamo grafija se uËini jedino ako je prepo ruËena na temelju ultrazvuËnog nala za. Vrlo je vaæno da lijeËnik koji izvo di pretragu pregleda sve dijelove dojki viπe puta i pazuπne jame. PreporuËuje se pregledati i jame iznad kljuËnih kostiju i uËiniti manualni pregled dojki. Takvim pregledom vrlo je vje rojatno da Êe radiolog uspjeti identi ficirati sumnjivu promjenu na dojci, uglavnom ako je veÊa od 5 mm. Osjetljivost zbirnog mamografskog i ultrazvuËnog pregleda u otkrivanju raka dojke vrlo je visoka, oko 97 posto.

rebro miπiÊ lobusi kanaliÊi bradavica areola

Anatomske strukture dojke. Karcinom se razvija u mlijeËnim kanaliÊima (duktalni tip) ili unutar æljezdanih kanaliÊa (lobularni tip).

masno tkivo

Ishodi mamografskog i ultrazvuËnog pregleda • uredan nalaz - umirit Êe pacijen ticu, ali ne otklanja potrebu daljnjih redovitih kontrola, poglavito ako je rijeË o osobi sta rijoj od 40 godina

• nalaz zasigurno dobroÊudnih promjena - obiËno se radi o cisti ili dobroÊudnom fibroadeno mu, koji ne zahtijevaju nuæno lijeËenje ako nisu preveliki

• nalaz najvjerojatnije benignih promjena - uglavnom iziskuje kontrole u kraÊim vremenskim razmacima, dakle tri do πest mje seci

• nalaz nejasnih promjena - implicira potrebu za razjaπnjenjem; najËeπÊe Êe biti potrebno uËiniti punkciju promjene tankom iglom u svrhu dobivanja razmaza stanica za citoloπku abalizu ili tzv. „core” biopsiju, tj. uzimanje „cilin dra” tkiva pomoÊu malo deblje igle koji Êe pregledati patolog; moguÊe je i odmah s kirurgom dogovoriti odstranjenje pro mijenjenog tkiva i naknadnu patoloπku analizu

• nalaz koji najvjerojatnije upuÊuje na rak dojke - mamo grafska ili ultrazvuËna slika s velikom sigurnoπÊu sugerira prisutnost raka; uglavnom se radi biopsija i brzo kirurπko odstranjenje promjene ili (dijela) dojke

• patohistoloπki veÊ dijagnosticiran rak dojke - treba odmah planirati kirurπko, onkoloπko i radioterapijsko lijeËenje.

Pretrage za posebne indikacije U novije vrijeme sve se viπe izvo di i magnetska rezonanca dojke (MR), koja zasad joπ nije uπla u rutin

sku upotrebu zbog skupoÊe, nedo stupnosti i vremena koje uzima. Zato se provodi kod sljedeÊih indikacija: potreba za obradom postoperativ nog oæiljka u dojci kad æelimo vidjeti razvija li se u oæiljku novi karcinom; utvrivanje postojanja raka dojke na viπe mjesta u dojci/dojkama; dijagno stika zahvaÊenosti pazuπnih limfnih Ëvorova; provjera oπteÊenja implanta ta dojke kod æena koje su bile podvrg nute estetskom zahvatu; dijagnostika moguÊih oπteÊenja radioterapijom raka dojke pazuπnih æivaca i sl. MR je vrlo osjetljiva metoda koja Êe prepoz nati rak dojke u vrlo velikom broju sluËajeva, ali nije previπe specifiËna, pa Êe Ëesto rakom dojke proglasiti i promjene koje to nisu.

Metode nuklearne medicine takoer mogu biti od velike pomoÊi, posebno limfoscintigrafija, koja najranije detektira πirenje raka dojke u pazuπni limfni Ëvor.

Radioloπki nejasne promjene U svrhu boljeg razjaπnjena radioloπki nejasnih promjena poseæe se za dijelom veÊ spomenutih metoda interventne radiologije: stereotaksijska biopsija, ultrazvuËno voena citopunkcija/core biopsija, mamotomska biopsija te biopsija pomoÊu magnetske rezonance. Bit tih zahvata je da se pod kon trolom mamografa, ultrazvuka ili MR-a prodre do promjene u dojci i uzme uzorak tkiva za analizu. Istim putem sumnjivo mjesto moæe se obiljeæiti æicom, kako bi ga kirurg tijekom operacije pouzdano locirao i odstranio. U novije vrijeme izvodi se i radiofrekventna ablacija raka dojke, tj.spaljivanje pomoÊu elektro de koja se pod kontrolom UZV-a stavi u podruËje koje treba uniπtiti. Za sada je uglavnom rezervirana za manje promjene, smjeπtene blizu koæe.

hitni

medicinski postupci

Ozljede i imobilizacija kraljeænice

Preuzeto sa www.hitna-pomoc-zg.hr

Kod prijeloma kraljeπka, koπtani ulomci mogu ozlijediti kraljeæniËnu moædinu, πto dovodi do djelomiËne ili potpune oduzetosti miπiÊa i gubitka osjeta ispod razine ozljede Kraljeænica se sastoji od kraljeæaka, prstenastih kostiju koje poredane u niz tvore kraljeæniËki kanal. Unutar kraljeæniËkog kanala nalazi se kraljeæniËna (lena) moædi na - snop æivËanih niti i stanica koje provode æivËane impulse iz moz ga u razne djelove tijela i obrnuto. Od kraljeæniËne moædine odvajaju se pojedinaËni æivci koji izlaze iz kraljeæniËnog kanala. Kod prijeloma kraljeπka, koπtani ulomci mogu ozlije diti kraljeæniËnu moædinu, πto dovodi do djelomiËne ili potpune oduzetos ti miπiÊa i gubitka osjeta ispod razi ne ozljede (paraplegia = oduzetost donjih udova, quadriplegia = odu zetost svih Ëetriju udova). Kraljeæ niËna moædina moæe biti oπteÊena u samom trenutku ozljede kraljeπka, ali i poslije tijeom pomicanja i noπenja ozlijeenog.

NajËeπÊi uzroci ozljede kraljeænice: • Prometna nesreÊa - U pro metnim nesreÊama stradavaju svi dijelovi kraljeænice, ali su najËeπÊe ozljede vratne kraljeæ nice nastale zbog naglog pregi banja glave prema naprijed pri Ëelnom sudaru, ili prema natrag pri udarcu u straænji dio vozila (slika 1).

• skok u vodu - Ëest uzrok prijelo ma vratnih kraljeæaka i posljediË ne oduzetosti cijeloga tijela • pad s visine • tuËnjava • strijelna ozljeda trupa i ubod noæem u lea

Slika 1

Kada posumnjati na ozljedu kraljeænice • kad se ozljeenik æali na bol u leima ili vratu • kad je ozljeda popraÊena gubit kom svijesti • pri svakoj teæoj ozljedi glave • kod viπestrukih ozljeda

Znakovi ozljede kraljeæniËne moædine • slabost ili oduzetost udova pitajte ozljeenika moæe li micati rukama i nogama ili prstima na rukama i nogama • slabljenje ili gubitak osjeta pitajte ozljeenika osjeÊa li vaπ dodir na svojim nogama, trupu i rukama • osjeÊaj trnaca ili vruÊine u udo vima - ponekad ozljeenik ima osjeÊaj da je „presjeËen napola”

Okolnosti u kojima morate pomaknuti ozljeenika Ako je bez svijesti, provjeri te disanje i krvotok i po potre bi poduzmite mjere oæivljavanja. Onesvijeπtenog koji diπe okrenite u boËni poloæaj. Ako mu prijeti opasnost na mjestu gdje leæi (npr. prometna cesta, poæar) premjestite ga na sigurnije mjesto. Za podizanje i noπenje ozlijeenog potrebno je viπe ljudi koji moraju uskladiti svoje pokrete. Ozljeenik se pomiËe kao cjelovita jedinica, bez savijanja trupa (slika 3)

Slika 4

Ako je hitna medicinska pomoÊ nedostupna, preostaje vam da sami imobilizirate i prevezete ozlijeenog. Potrebna vam je πiroka daska ili ploËa (mogu posluæiti i vrata) i odgova rajuÊe vozilo. Pri sumnji na ozlje du vratne kraljeænice glava mora biti poduprta s obje strane da se sprijeËi njezino pomicanje tijekom voænje (slika 5).

Postupak I sama sumnja na ozljedu kraljeæ nice zahtijeva postupak kao da ta ozljeda postoji. Dok Ëekate dolazak hitne pomoÊi, ostavite ozljeenika na mjestu i u poloæaju u kojem ste ga zatekli. Pri sumnji na ozljedu vratne kraljeænice paæljivo mu poduprite glavu dlanovima da sprijeËite njezino pomicanje (slika 2). Recite mu da se ne miËe i ne ostavljajte ga samog.

Slika 3

Pri sumnji na ozljedu vratne kraljeænice jedna osoba mora pridræa vati glavu da sprijeËi savijanje i rota ciju vrata. To Êe uËiniti tako da dla nove stavi pod ozljeenikove lopatice dok glava leæi na podlakticama (slika 4).

Slika 5

Slika 2

biljna

ljekarna

Medvjetka

dr. sc. Stribor MarkoviÊ, fitoaromaterapeut, Voditelj istraæivaËkog programa, GlaxoSmithKline istraæivaËki institut, Ëlan centra Cedrus, www.centarcedrus.hr

Indikacije Biljka je sluæbeno odobrena kao biljni lijek za urinarne infekcije.

NaËin primjene i doziranje Infuz - Priprema se tako da se tri do

Medvjetka (uvin Ëaj) - Arctostaphylos uva ursi (L.)

BotaniËki podaci Medvjetka (uvin Ëaj, Arctostaphylos uva ursi (L.) Spreng., Ericaceae) je polegli, puzajuÊi grmiÊ koji poput saga prekriva tlo. Listovi su zeleni, koæasti, jajasti, dugi 1-3 cm, cjelovi tog ruba, na licu maslinastozeleni i sjajni, a na naliËju zagasiti, bez toËka stih ælijezda (za razliku od brusnice). Mlai listovi su dlakavi, a stariji goli. Cvat je graen od tri do 10 cvjetova, a vjenËiÊ je vrËast, bijel s ruæiËastim vanjskim rubom. Plod je crvena boba, kiselo-trpkog okusa. Biljka je arktoalpske rasprostranjenosti (Europa, Sjeverna Amerika, Azija). Kod nas raste u planinskim podruËjima.

Dijelovi biljke koji se koriste Prema europskoj regulativi, sluæbeno su ljekoviti listovi medvjetke. Prema 98 Va©e zdravlje #51

Europskoj farmakopeji, suhi list mora sadræavati najmanje 7 posto arbutina.

Kemijski sastav Listovi medvjetke sadræe fenol ne πeÊerne spojeve, arbutin (5 - 15 posto) i metilarbutin (do 4 posto). Fenoli su inaËe grupa spojeva koji dje luju iritirajuÊe na sluznicu, no arbu tin i metilarbutin su zbog prisustva πeÊera znatno manje agresivni. Osim njih, biljka sadræi i kinone te Ëak do 20 posto galotanina i flavonoide (deri vate kvercetina, kemferola i miriceti na). Premda se opÊenito misli kako su upravo fenolni spojevi ti koji iskazuju antibakterijski uËinak u mokraÊi, smatra se da ipak i drugi spojevi, pogotovo flavonoidi protuupalnog djelovanja, pridonose uËinku biljke kod upala mokraÊnog mjehura.

Ëetiri grama suhoga lista prelije sa 250 mL kipuÊe vode, ostavi staja ti 10 - 15 minuta i procijedi. Ta se koliËina priprema iskljuËivo svjeæa tri puta na dan i pije se izmeu obroka. To znaËi da dnevna doza lista medvjetke, uzeta u obliku infuza, iznosi 10 - 12 grama. Sa svakom dozom Ëaja mora se uzeti pola Ëajne æliËice soda bikarbone (natrijeva hidrogenkarbonata). Alternativno, mogu se uzimati sliËni preparati koji alkaliziraju (Ëine manje kiselim) mokraÊu, poput basenpulvera.

Standardizirani pripravci (kapsule, instant Ëajevi) - Standardizirani su na arbutin. Mora se uzimati koliËina pripravka koja daje dnev nu dozu od 400 - 800 mg arbuti na na dan, raspodijeljena u tri do Ëetiri doze.

NajËeπÊe pogreπke u terapiji medvjetkom Uzimanje tvari koje zakiseljuju mokraÊu - Zbog razgradnog meta bolizma, tijelo uglavnom stvara konstatni viπak kiseline. Bubre zi odræavaju pravilnu kiselost krvi pa viπak kiseline izluËuju u mokraÊu, tako da i prosjeËni pH mokraÊe (mjera kiselosti) bude kisela, ispod pH = 7. Aktivni

spojevi medvjetke djeluju iskljuËivo u mokraÊi koja je alkalna, Ëija je pH vrijednost iznad 7! Stoga je bitno da se sa svakom dozom Ëaja uzima i pola Ëajne æliËice soda bikarbone, tvari koja zaluæuje organizam, kako bi se omo guÊilo djelovanje medvjetke u mokraÊi. To znaËi da je zabranje no uzimanje tvari koje zakiseljuju mokraÊu, a to su: svi gazirani slat ki napitci, pogotovo ako sadræe fosfornu kiselinu (poput CocaCole, Fante, Pepsi Cole...), pretje rane koliËine octa ili pretjerane koliËine agruma poput limuna.

Slatke namirnice - Dijetetske mjere ukljuËuju i smanjenje unosa slat kih namirnica (slatkiπa, Ëokola de, kolaËa...), Ëijom razgradnjom nastaje veÊa koliËina kiselih tvari.

Brusnica - Zabluda o brusnici veÊ neko vrijeme traje na træiπtu. Listovi brusnice sadræe tva ri sliËne onima u medvjetki, pa njihov infuz jest djelotvoran kod mokraÊnih infekcija. No, plod brusnice je dvojbene uËinkovi tosti, a viπe je agresivno rekla miran nego djelotvoran. Vrlo je bitno da se ne uzimaju istodobno preparati plodova brusnice (sokovi, kapsule, tablete) i preparati medvjetke jer Êe brusnica poniπtiti uËinak medvjetke.

Vitamin C - Na æalost, Ëak i mnogi lijeËnici propisuju velike koliËi ne vitamina C (viπe od 500 mg na dan) zajedno s medvjetkom. To nije ispravno jer vitamin C kemijski i biokemijski reagira s aktivnim spojevima medvjetke i sprjeËava njihovo djelovanje. Stoga, ako se uzima vitamin C, ne smije se prelaziti razina od 500 mg na dan, i po moguÊnosti uzimati preparate koji usporeno otpuπtaju vitamin C.

Medvjetka - droga

Doziranje - NajveÊi problem u fito terapiji je uzimanje preniskih doza. Stoga pazite na standardi zaciju pripravaka (400 - 800 mg arbutina na dan, πto mora pisati na samom preparatu) i na dnev nu dozu infuza lista medvjetke (10 - 12 g na dan), a to je obiËno znatno viπe od propisanih doza na vreÊicama Ëajeva.

Pretjerano uzimanje tekuÊine - Premda poveÊano uzimanje tekuÊine moæe katkad imati povoljan utjecaj na infekcije, uzi manje prevelikih koliËina tekuÊi ne moæe tijekom terapije smanji ti uËinkovitost medvjetke. To je stoga πto dolazi do razrjeivanja aktivnih tvari medvjetke u mokraÊi, pa njihova koncentra cija pada ispod razine na kojoj one djeluju na bakterije. Stoga se klonite savjeta koji vam propisuju uzimanje od, primjerice, dvije litre Ëaja medvjetke na dan.

Trajanje lijeËenja (terapije) Medvjetka, za razliku od drenaæ nih biljaka koje potpomaæu radu bubrega poput lista koprive, nije namijenjena uzimanju duljem od 7 do 14 dana (osim iznimno). Apsolutno izbjegavajte opasne savjete koji propisuju uzimanje medvjetke viπe od mjesec dana! Medvjetka ili djeluje u navede nom roku ili nema uËinka.

Medvjetka ne djeluje jednako na sve uzroËnike upale mjehura To znaËi da Êe, primjerice, dobro djelovati kod infekcija s Eschericia coli ili Proteus vrstama, ali Êe je kod Enterococcus vrsta trebati dopuniti terapijom s infuzom lista

breze, a kod streptokoknih i sta filokoknih infekcija radije Êemo prepisati dekokt korijena ËiËka, a ne medvjetku.

©to se moæe uzimati uz medvjetku? Vrlo korisno je uzimanje kvalitet nih preparata ehinaceje, i to iskljuËivo onih iz korijena vrste Echinacea pallida i zelene vrste Echinacea purpurea. O odabiru kvalitetnih pripravaka Echinacea vrsta bit Êe rijeËi u nekom od iduÊih Ëlanaka, no treba zapamtiti da pripravci budu iskljuËivo od nave denih vrsta (pazite da piπe na kutiji proizvoda), te da bude striktno pre cizirano da su spravljeni od posve svejæe, nesuπene ehinaceje. Ako to nije precizirano, nemojte kupova ti takve preparate jer nisu djelotvor ni. Kvalitetni priravci su, primjerice proizvedeni tehnologijom SIPF (inte gralna suspenzija ljekovitog bilja).

Kontraindikacije i nuspojave Osim iznimno, medvjetku treba izbjegavati kod djece mlae od πest godina. Kod osoba s gastritisom i ulkusom æeluca ili dvanaesnika treba biti oprezan te prva tri do Ëetiri dana poËeti s manjom dozom (pola doze) infuza, a poslije poveÊati na propi sanu dozu. U sluËaju nepodnoπenja niti te doze, uz pojavu muËnine i povraÊanja, treba razmisliti o drugim biljkama, poput lista brusnice, lista borovnice i sliËnim vrstama. Oprez je potreban kod trudnoÊe i dojenja, pa se koristi iskljuËivo ako je upotreba opravdana. Koristiti uz velik oprez, ili izbjegavati, u sluËaju glomerulonefri tisa. Infuz medvjetke uglavnom se smije kombinirati s antibioticima, no ipak se preporuËuje da se uzima ili kao samostalna terapija ili tek nakon zavrπetka terapije antibioticima.

100

Vi pitate...

DIJAGNOSTIKA

Anka DoriÊ, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovaliπta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPLUS

Imam 59 godina. Posljednja analiza krvi prije gotovo dva mjeseca pokazala je sljedeÊe nalaze: glukoza 6,52, kolesterol 3,74, HDL-C 0,93, LDL kolesterol 1,72, VLDL kolesterol 1,09, trigliceridi 2,4, indeks ateroskleroze 1,8, t-PSA 1,44, f-PSA 0,731, f/t PSA 50,7. Ne pijem alkohol, pijem jednu do dvije espresso kave dnevno i nikad nisam puπio. Molim vas recite mi πto mislite o mom nalazu i πto mi savjetujete da poduzmem? M. K., Zagreb Svi nalazi koje ste naveli su ured ni, osim onog koji upuÊuje na lagano poviπenu vrijednost glukoze. Normal nim se smatraju koncentracije glukoze u krvi nataπte do 6,0 mmol/L. Dijabetes se dijagnosticira kad koncentracije glukoze u krvi nataπte, mjerene dva dana, iznose 7,0 mmol/l ili viπe. Koncentracije izmeu 6,0 i 7,0 mmol/L tumaËe se kao pore meÊena glukoza nataπte, i smatraju se Ëiniteljem rizika za razvoj dijabetesa i njegovih komplikacija. Test nije uvijek pouzdan, stoga, ako je vaenje krvi bilo nataπte, savjetujem vam da svakako napravite joπ jedno, uz tzv. oralni test optereÊenja glukozom, kojim Êe se utvr diti je li kod vas uistinu rijeË o dijabe tesu ili ne. Sve detaljnije upute o njego vu izvoenju dobit Êete od svog lijeË nika opÊe medicine. Savjetujem vam i dalje jednom godiπnje uËiniti uroloπki fizikalni pregled i PSA test s omjerom f/t PSA, jer svaki muπkarac stariji od 50 godina treba obaviti te pretrage kao koristan jednogodiπnji screening.

FIZIKALNA MEDICINA Blaæenka NekiÊ, dr. med., spec. fizijatar, Zagreb

Prije mjesec dana prvi sam put osjetila bol u zglobovima na krajevima prstiju, neugodu u zglobu prije ili tijekom promjene vremena te na neki naËin gubitak fleksibilnosti zglobova prstiju. Moæe li se ta bolest izlijeËiti i kako? S. T., Skoplje U medicini se svaka bolest moæe lijeËiti, ali se najËeπÊe ne moæe izlijeËi ti. Cilj lijeËenja je smanjiti bol, odræa ti pokretljivost zglobova i uËiniti æivot 100 Va©e zdravlje #51

...mi odgovaramo

kvalitetnijim. Kako? RazliËiti postupci fizikalne terapije (elektroterapija, magne toterapija, laser, ultrazvuk) smanjuju bol i upalu, opuπtaju miπiÊe, poboljπavaju cirkulaciju i potiËu samoozdravljenje zglobova, miπiÊa, tetiva i kostiju. Kine ziterapijom ili vjeæbama osnaæujemo miπiÊe i Ëuvamo pokretljivost zglobova. Nuæan je pregled specijalista fizijatra ili reumatologa, kako bi se razluËilo je li rijeË o degenerativnim promjenama ili je to poËetak upalne reumatske bolesti. Imam 22 godine. Nedavno sam posjetila lijeËnika zbog bolova u ruËnim zglobovima koji su se javljali povremeno i dok sam bila u srednjoj πkoli, kao i bol u stopalu (ortoped mi je rekao da je to od japanki?!). Doktorica me poslala na vaenje krvi i mokraÊe. Svi nalazi bili su uredni, osim Waaler-rose-96. Nakon toga sam upuÊena imunologu, koji je ponovno zatraæio pretrage, a rezultati su bili sljedeÊi: rtg πaka uredan; ACL, ANA, proteini, C3, C4, imunoglobin (...) uredno; TSH i T3 uredno, T4-176 (malo poviπeno); klamidiju nemam; bris cerviksa je otkrio samo Streptococcus agalactiae (sad sam veÊ popila Sumamed i uzimala vaginalete Betadine). Uskoro bih trebala na kontrolu ovih nalaza. Pretrage su me zabrinule. Imam li reumatoidni artritis? Pila sam tablete Logest, a sad pijem Yasmin. Moæe li to imati veze s poviπenom vrijednosti Waaler rose testa? U obitelji mi nitko ne pati od tih bolesti. Juli U æivotu ne smijemo brinuti o neËe mu πto se moæe i ne mora dogoditi. Razmiπljajte o tome πto trebate uËiniti za svoje zdravlje. PreporuËujem vam redovitu i kvalitetnu prehranu koja daje graevne elemente za naπe tijelo, spava ti osam sati noÊu, tijekom dana odma rati 15-ak minuta, izbjegavati puπenje, alkohol, kavu i druge ovisnosti, redovi to vjeæbati i biti aktivan (hodati, pliva ti, voziti bicikl). Slijedite upute i imajte povjerenja u svoju doktoricu, koja je uËi nila potrebne pretrage i zna kad i πto treba kontrolirati. Poviπena vrijednost Waaler-rose testa nije povezana s uzimanjem kontracep tiva (Yasmin i dr.). U zdravoj popula ciji 20 posto ljudi moæe imati poviπene vrijednosti RF (reumatoidnog faktora), a da nisu bolesne. Isto tako, kod nekih reumatoloπkih bolesnika nalaz RF je negativan ili unutar zadanih vrijednosti.

Tijek bolesti ne govori da je rijeË o reu matoidnom artritisu. U svakom sluËaju, nuæno je provoditi kontrolu prema pre poruci vaπe doktorice. U posljednje tri godine imala sam dva poroda, operirala sam æuËni mjehur prije pet mjeseci zbog kroniËne upale i tegoba koje su se javile dva mjeseca nakon drugog poroda. Imam 27 godina. Prije tri mjeseca primijetila sam otok izmeu zglobova na desnoj πaci, a poslije se pojavio i iznad desnog koljena i u neπto blaæoj formi i na lijevoj πaci. Reuma-testovi su negativni, nalaz radiologa uredan, a obavila sam i pregled kod reumatologa. Navodno je sve u redu, ali otok se ne smanjuje. Ujutro je manji nego uveËer. Ne boli me, ali mi smeta. Kontrolirala sam i hormone πtitne ælijezde i vadila hepatitis markere. Svi nalazi su u redu. Napominjem da moja majka ima reumatoidni artritis, a javio se zajedno s klimakterijem u Ëetrdesetim godinama. Bila bih vam zahvalna za smjernice daljnjih pretraga, jer ne znam kojem specijalistu da se obratim. Ne mogu sjediti i Ëekati πto Êe se dogoditi. TrenutaËno preventivno (ako to iπta pomaæe) uzimam koloidnu srebrnu vodu, omega-3 masne kiseline u kapsulama i kalcij-citrat. A. B., Visoko Kako vas je pregledao reumatolog, pretpostavljam da je reumatoidni artritis iskljuËen. Podaci su nepotpuni, pa moæe biti rijeË o nekoj upali u tijelu (mokraÊni putovi, spolni organi i dr.), koja je zapra vo “okidaË” za promjene na zglobovi ma. Ako vaπa majka ima reumatoidni artritis, to ne znaËi da ga morate imati i vi. PreporuËujem da potraæite miπljenje lijeËnika reumatologa, fizijatra ili imu nologa, koji Êe nakon detaljna razgovora i temeljita pregleda, a uzimajuÊi u obzir eventualne dosadaπnje bolesti i nala ze, dati svoje miπljenje i otkloniti vaπe sumnje. Provodite higijensko-dijetetske mjere, tj. pazite na kvalitetu prehrane, dovoljno spavajte, ne zanemarite tjelo vjeæbu i tjelesnu aktivnost i izbjegavajte πtetne æivotne navike.

OFTALMOLOGIJA dr. sc. Nadeæda BiliÊ, dr. med., spec. oftalmolog

Imam dijete staro πest godina, koje je s godinu dana starosti operiralo oba oka zbog uroene katarakte. Uzrok je

Svoja pitanja moæete slati na adresu Oktal Pharma, Utinjska 40, 10020 Zagreb ili na e-mail: vase.zdravlje@oktal-pharma.hr s naznakom - VI PITATE, MI ODGOVARAMO

bio teæak porod (cerebrala HIC II grupa), dijagnoza Katarakta cong.o.utr., a dijagnoza kod otpusta Aphakia postoperativa o.utr. Dijete nosi naoËale bifokal PD 50/48 OD + 11;OS +12 za daljinu i OD + 14;OS +15 za blizinu. Poslije operacije napravljena su i dva lasera na oba oka na klinici u Sarajevu, πto je rezultiralo vidnim poboljπanjem. Dioptrija je joπ uvijek ista. Jesu li i dalje moguÊe korekcije oËiju, hoÊe li dijete tijekom odrastanja gubiti vid, treba li nositi naoËale ili ugraditi leÊe i hoÊe li s ovom dioptrijom moÊi pohaati normalnu πkolu? S. B. Nakon operacije kongenitalne kata rakte, moguÊa je naknadna ugradnja leÊe, πto bih preporuËila kao bolju moguÊnost od noπenja naoËala. No, pregled i opera ciju naknadnog ugraivanja mora napra viti kirurg s velikim iskustvom na tom podruËju, i to u visokospecijaliziranoj ustanovi. HoÊe li starenjem dijete gubiti vid, ovisi o nekoliko Ëinitelja: kakvo Êe biti stanje prednjeg segmenta oka nakon operacije sive mrene i eventualne sekun darne ugradnje umjetne leÊe u oko, ali i o stanju vidnog æivca i mreænice. Nije navedeno koliko dijete s tom dioptrijom vidi, pa ne mogu reÊi je li sposobno za πkolu. Osoba moæe imati dioptriju i -20 ili viπe, ali ako postiæe relativno dobru vidnu oπtrinu, moæe pratiti nastavu, od nosno iÊi u redovnu πkolu. ZnaËi, bitno je koliko vidi, a ne kolika je dioptrija.

OTORINOLARINGOLOGIJA Kreπo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastiËni kirurg glave i vrata, Zagreb

Imam obloæen jezik joπ od mladih dana. Sada sam u πezdesetim godinama. Bijele naslage proteæu se duæ cijelog jezika, sve do ædrijela, a uzduæ jezika imam i velike raspukline. Mislim da u naslagama ima kiseline koja mi iritira glasnice, zbog Ëega imam teπkoÊa pri govoru, glas mi je hrapav, a rijeË mi zastaje u grlu. Imam zadah iz usta, a pojavljuju se i muËnine. U prilogu vam dostavljam preslik dosadaπnjih dijagnoza, kao i lijekova koje sam uzimao, ali bez uspjeha. Molim vas pomozite mi ako je moguÊe. M. ©. Nakon uvida u priloæenu medicinsku dokumentaciju, mogu reÊi da sve tegobe koje ste naveli mogu biti uzrokovane -

πto su vam kolege specijalisti veÊ naveli i pretpostavljam objasnili - dugotrajnim uzimanjem odreenih lijekova koji kao nuspojavu imaju suπenje usta i prateÊe tegobe, te kroniËnom upalom sluznice, pri Ëemu πtetno djelovanje pokazuje i refluksna bolest (vraÊanje kiselog æeluËa nog sadræaja u gornje dijelove probavnog sustava zbog slabosti miπiÊa koji zatvara prolaz iz jednjaka u æeludac). LijeËenje podrazumijeva uklanjanje svih πtetnih Ëinitelja (puπenje, alkohol, æestoka jela i sl.) te lijeËenje svih even tualnih bolesti diπnog i probavnog susta va, koje u vaπem sluËaju nisu do kraja definirane (npr. refluks). S obzirom na sumnju na refluksnu bolest, trebali biste napraviti detaljniju obradu kod gastroen terologa. Naslage na jeziku mogu se i mehaniËki Ëistiti, kako vam je veÊ pre poruËeno, uz redovito odræavanje higije ne usne πupljine.

PSIHIJATRIJA Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Zagreb

Zanima me postoji li bilo kakva psihiËka bolest koja je vezana uz silnu potrebu brojanja svega oko nas. Imam 42 godine, udana sam i majka dvoje djece. Otkako znam za sebe, vjeËito sam brojala sve oko sebe (prste, crte na cesti, kemijske olovke, komade jela na tanjuru, ploËice u kupaonici itd.). To stanje se ne popravlja, samo se pogorπava. Kolerik sam, Ëesto pod stresom i u borbi s razliËitim strahovima. Dugo sam bila uvjerena da bolujem i od Alzheimerove bolesti jer sam imala sve simptome, ali pretrage nisu niπta dokazale. Dogaa se da se izgubim u mislima i “nedostaju mi” sekunde, nekad i minute dogaanja oko mene. Molim vas za iscrpnu informaciju postoji li takva bolest? Moæe li se i kako lijeËiti i je li nasljedna? Zahvalna majka Sadræaj vaπeg pitanja i tegobe koje opisujete upuÊuju na dijagnostiËki kri terij za postojanje elemenata opsesivno kompulzivnog poremeÊaja - uporne misli, porivi ili slike, πto se doæivljava kao nametljivo i neprimjereno (opsesija), te opetovana ponaπanja kao πto je pranje ruku, slaganje, provjeravanje ili psihiËke aktivnosti kao moljenje, brojanje, tiho ponavljanje rijeËi (kompulzije); zatim fobiËnog poremeÊaja - uporan i nerea lan strah od nekog specifiËnog pred meta, aktivnosti ili situacije koji dovo de do snaæne æelje za izbjegavanjem

101

fobiËnog podraæaja, te paniËnog poremeÊaja - pretjerana briga, iπËekivanje, neizvjesnost, prestravljenost, prepla vljujuÊi, tzv. slobodno lebdeÊi strah koji pripada skupini tzv. anksionzih poremeÊaja u psihijatrijskoj terminolo giji, najËeπÊih psihiËkih bolesti i mogu dovesti do velikih teπkoÊa u svakodnev nom funkcioniranju. Genetska sklonost razvoju anksioznog poremeÊaja moæe biti nasljedna, no dijelom je uvjetovana i okolinom. LijeËenje se naËelno sastoji od kombinirane terapije psihofarmacima (lijekovi) te primjenom odreenih speci fiËnih psihoterapijskih tehnika.

PSIHOLOGIJA Marija Krmek, prof., psihologinja, Zagreb

Djevojka sam koja pohaa gimnaziju i koju muËe razni problemi vezani uz πkolu. Naime, mislim da ne znam uËiti. UËim po cijele dane, a rezultati su sve loπiji. Zbog toga se jako nerviram i ludim. Primjerice, uËila sam biologiju i drugi dan me profesor pitao, a ja sam ga u Ëudu gledala. Sve sam zaboravila. Ne znam πto mi se dogaa, ali ako mi netko ne pomogne, mislim da Êu poludjeti. X. Y. Biti adolescent nije lako. A uz traæenje odgovora na sva pitanja koja se vrte po glavi, ispunjavati joπ i obveze vezane uz zahtjevan πkolski program - uistinu se Ëini nemoguÊim. No, i u takvoj situaciji reagirala si iznimno zrelo i snaæno, prepoznala teπkoÊe i zatraæila pomoÊ. S obzirom na sve πto si napisa la, Ëini mi se da ti je potrebna pomoÊ pri uËenju vjeπtina pravilna usvajanja znanja i naËina opuπtanja, jer, kako si navela, teπkoÊe s uËenjem utjeËu i na tvoje emocionalno stanje. Ova tema tika je preopπirna da bi se pravilni i uËinkoviti savjeti mogli prenijeti pis menim putem, pa zato mislim kako bi bilo dobro da se obratiπ πkolskom psiho logu ili defektologu, ako postoji u tvojoj πkoli. Ako ne, onda psihologu ili defek tologu u nekoj od ustanova za zaπtitu mentalnog zdravlja djece i mladih. Na podruËju grada Zagreba moæeπ se javiti i u Savjetovaliπte u DjeËjoj kuÊi Borovje, πto je preventivni program udruge Hra bri telefon. U timu struËnjaka koji tamo radi postoje i psiholog i defektolog, a sve usluge su besplatne. Broj telefona na koji se moæeπ naruËiti je 01/6112 758.

102

struËne

Navike uspjeπnih

zanimljivosti Zaπto djeca bræe uËe?

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 24. studenoga 2006.

Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23. studenoga 2006.

Kako se hrane i kakvom se aktivnoπÊu bave osobe koje su uspjele smanjiti tjelesnu masu do poæeljne brojke? Istraæivanje s gotovo 3000 sudionika koji su u prosjeku smanjili tjelesnu ma su za 33 kg i odræali je tijekom πest godina na 14 kg manje u odnosu na poËetnu, pokazuje odreene promje ne u prehrani - poveÊanje unosa masti sa 24 posto na 29 posto ukupnog uno sa energije, poveÊanje unosa zasiÊenih masti te smanjenje unosa ugljikohi drata (sa 56 posto na 49 posto). Iako su vidljive neke nepoæeljne promjene u kakvoÊi prehrane osoba koje su po moÊu promjena u prehrani i intenzi vnijom tjelesnom aktivnoπÊu posti gle æeljeni cilj, dugoroËno odræanje smanjene tjelesne mase jamËe prehra na relativno niske energetske vrije dnosti, umjeren unos masti, ograniËe no konzumiranje brze hrane i intenzi vna tjelesna aktivnost.

Istraæivanje provedeno na SveuËiliπtu u Oxfordu objaπnjava zbog Ëega djeca uËe bræe od odraslih. Rezultati objavljeni u struËnom Ëa sopisu Neuron sugeriraju da je kljuË u razlikama izmeu naËina pohranji vanja pamÊenja kod djece, odnosno odraslih. ProuËavajuÊi aktivnost æivËa nih stanica kod laboratorijskih æivo tinja, znanstvenici su utvrdili da mlae jedinke nove sadræaje uËe bræe, a da je kod starijih pohranjivanje informacija djelotvornije. Najvaænija je razlika u tome πto stariji mozak za pamÊenje ko risti dijelove sustava sinapsi koji su veÊ bili upotrijebljeni, objaπnjavaju istraæi vaËi. To sa sobom nosi sporiju apsor pciju novih sadræaja, ali i njihovo kva litetnije integriranje s veÊ memorira nim informacijama.

Utjecaj obitelji na izglede za shizofreniju Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22. studenoga 2006.

Studija britanskih znanstvenika sugerira da djeca rastavljenih roditelja imaju 2,5 puta veÊi rizik da Êe u kasnijoj fazi æivota patiti od shizofrenije. IstraæivaËi s londonskog King’s Col legea dodaju kako se njihovi rezultati odnose na djecu Ëiji su se roditelji ra stali prije nego πto su navrπila 16 godi na. PoveÊan rizik prisutan je kod dje ce Ëiji su roditelji rastavljeni najmanje godinu dana te kod one Ëiji su roditelji preminuli. Na rizik ne utjeËe æivi li dijete s majkom ili ocem, niti eventual ni kontakt s roditeljem koji je napustio obitelj, dodaju znanstvenici, koji upo zoravaju kako u Velikoj Britaniji Ëetvr tina djece æivi s jednim roditeljem. Rezultati dosad provedenih istraæi vanja uglavnom su pokazivali da je shizofrenija prouzroËena iskljuËivo ge netskim Ëimbenicima. U novoj studiji nije utvreno je li za poveÊan rizik za shizofreniju kod djece samohranih ro ditelja odgovoran stres, loπ materijalni status ili neπto treÊe.

LijeËenje alergije na sjemenu tekuÊinu Ëestim spolnim odnosima Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 22. studenoga 2006.

Æene alergiËne na sjemenu tekuÊinu svojih partnera, mogu se izlijeËiti uËestalim spolnim odnosima, tvrdi alergolog iz New Yorka. No, nemojte to pokuπavati bez lije ËniËke pomoÊi. Bez primjerene desen zibilizacije, spolni odnos moæe biti smrtonosan za neke æene koje su aler giËne na sjemenu tekuÊinu. Neke æene uistinu su alergiËne na sjeme, potvreno je na American College of Allergy, Asthma, and Immunology u Philadephiji. Dr. David J. Resnick iz njujorπke bolnice Presbyterian kaæe da te æene imaju snaæan alergijski odgo vor na sjemenu tekuÊinu svojih part nera. One pate od genitalnog svrbeæa, peËenja te oteklina. U teæim sluËajevi ma moæe doÊi do pojave osipa ili Ëak teπkoÊa s disanjem. Resnick i njegovi kolege prikazali su sluËajeve alergije na sjemenu tekuÊinu u portorikanskih æena koje su dobro reagirale na tera piju - desenzibilizaciju. LijeËenje dolazi u dva oblika. Jedan se sastoji od alergijskih injekcija koje sadræe male doze sjemene tekuÊine partnera, a drugi je oblik tehnika

nazvana intravaginalni sjemeni iza zov. U tom lijeËenju, koje traje neko liko sati, svakih 20 minuta lijeËnik aplicira sve veÊe koliËine partnero ve sjemene tekuÊine u rodnicu æene. Oba naËina lijeËenja zahtijevaju od pa rova da imaju seksualne odnose ba rem dva ili tri puta tjedno. Dr. Resnick kaæe da je neuspjeh terapije povezan s onim parovima koji nemaju seksual ne odnose dovoljno Ëesto. Kao i drugi oblici imunoterapije, i ovo se lijeËenje mora provoditi u ustanovama koje su dovoljno opremljene da bi mogle zbri nuti preosjetljive pacijentice u sluËaju anafilaktiËkog πoka. S obzirom na to da do takve reakcije moæe doÊi u bi lo kojem trenutku, dr. Resnick prepo ruËuje tim æenama da uvijek imaju pri ruci injekciju adrenalina. SluËaje vi ovakve alergije su rijetki, no mnogi nisu prepoznati. TipiËna pacijentica je æena u dvadesetim godinama. 41 posto alergiËnih æena ima simptome tijekom prvog snoπaja, koji se pogorπavaju tijekom sljedeÊih izlaganja ako se æe ne ne podvrgnu desenzibilizaciji. Dr. Resnick dodaje da alergija na sjeme nu tekuÊinu nije izravan uzrok neplo dnosti.

Razjaπnjena selekcija jajnih stanica Izvor: www.pliva zdravlje.hr Objavljeno: 23. studenoga 2006.

Znanstvenici s Harvarda identificirali su protein koji pomaæe pri detekciji oπteÊenja DNK kod jajnih stanica. IstraæivaËi vjeruju da protein po imenu p63 ima kljuËnu ulogu u uniπtavanju defektnih jajnih stanica te davanju πanse za oplodnju samo zdra vima, koje neÊe prenijeti mutacije na sljedeÊu generaciju. Bolji uvid u pro ces “kontrole kvalitete” jajnih stani ca dovest Êe do napretka u tretiranju æenske neplodnosti, dodaju znanstve nici u Ëasopisu Nature. Novootkrive ni p63 vrlo je sliËan veÊ poznatom p53, proteinu koji onemoguÊuje razvoj tu mora, utvreno je u studiji. Genetska analiza pokazala je da se p63 u ulozi zaπtitnika od prenoπenja mutacija poja vio prije najmanje 800 milijuna godi na.

Nagraujemo prvih 20 Ëitatelja koji poπalju toËne odgovore na oba nagradna pojma. ToËne odogovore πaljite na adresu Oktal Pharma - Za nagradnu kriæaljku, Utinjska 40, 10020 Zagreb Nagradni pojam 1

Ime i prezime

Nagradni pojam 2

Adresa

Poπtanski broj i grad

BLAGDANSKO

.o.o., Planetopija d 0 Zagreb, 0 0 0 1 , 8 a v o n D e æm a ija.hr w w w.planetop iber:

an-Schre dr. David Serv lijeËenje stresa ova i Ozdravljenje resije bez lijek p e d i i st o zn o ank si (2 kom.) psihoterapije nville : om.) dr. Marilyn Gle epidemija (2 k a h ti za ro o p Osteo nville : .) dr. Marilyn Gle opauzu (2 kom n e m za a n ra Zdrava preh

.o., Ostvarenje d.o 12, Lekenik , D. Vukojevac je.crolink.net n re a tv s .o w w w

Joel Macht: m.) æeli jesti (1 ko Moje dijete ne zelton : dr. T. Berr y Bra p (komplet tri knjige : ristu Brazeltonov p avanje / d pelena / Sp o je n a v a ik v d O a ) (1 kom.) Uplakana beb n: jecu Thomas Phela disciplina za d a it v o k n Ëi u 1-2-3 uspjeh dina (1 kom.) od 2 do 12 go .) W. Hodson : djeteta (1 kom g πe a v ja n Ëe Otkrijte stil u James Crist: πeni i zabrinuti la p u o sm d a ©to Ëiniti k (1 kom.) vodiË za klince

tional d.o.o., a rn te In l fi ro r P , w w w.profil.h b re g a Z , 5 2 l Kapto biÊ :

Ê i Iva Ale Darija Vraneπi Êalom (1 kom.) ve o p d o p a n Hra kom.) anas kuham (1 D : Ê vi o rk a g U A na dijeta (1 kom.) ff o d n e k e e W Helen Fostner: tston, kom.) dr. Arthur Aga beach dijeta (1 th u o S ca ri a h Ku n: kom.) dr. David Nive sretnih ljudi (1 i jn ta ih n v a st 10 0 jedno

, Naklada Nika 00 Zagreb, 0 0 1 , 1 5 c a v o n Jorda nika.hr w w w.naklada

Holcer: ga Jelena JaniËiÊ tu pokazati da te je d o k a k n 101 naËi volite (7 kom.) nt Winchester: e K r, e y e B a rt Robe (3 kom. ) Rastajemo se dr. med.: KomnenoviÊ, a k in sm Ja . m pri a (3 kom.) DjeËja prehran

Nema nagradnih pitanja. Dovoljno je poslati dopisnicu s toËnim podacima na adresu: Oktal Pharma d.o.o.

NAGRA–UJEMO VJERNE »ITATELJE

U boæiÊnom i novogodiπnjem ozraËju darivanja Oktal Pharma - Vaπe zdravlje i izdavaËke kuÊe odluËili su darovati knjige svojim vjernim Ëitateljima.

Utinjska 40, 10020 Zagreb i na kuÊnu adresu najsretnijih Ëitatelja poslat Êemo knjigu po izboru.