Lorenzo Scupoli
VERBUM USKL ÄŒNIK
!
Duhovni boj
Lorenzo Scupoli DUHOVNI BOJ
2
DUHOVNI BOJ
Biblioteka:
3. Urednik: mr. sc. Petar Balta
Za nakladnika: Miro Radalj
KRŠ]ANSKO SAVRŠENSTVO
Lorenzo Scupoli
DUHOVNI BOJ
VERBUM Split, 2011.
3
4
DUHOVNI BOJ
Naslov izvornika: Lorenzo Scupoli, Combattimento spirituale, Ed. San Paolo, Cinisello Balsamo 1992. (osuvremenjeno izdanje) Prijevod: dr. sc. don Mladen Parlov Copyright za hrvatski prijevod: VERBUM, Split 2001. Lektura: An|a Jakovljević Tiskano dopuštenjem Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu, dne 25. svibnja 2001. br. 1116/01. Ilustracija na naslovnoj stranici: Gabrijel Jurkić, Regina Pacis (detalj slike), Livno, crkva sv. Petra i Pavla (franjeva~ki samostan Gorica)
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 234.2 248 SCUPOLI, Lorenzo Duhovni boj / Lorenzo Scupoli ; <prijevod Mladen Parlov>. - Split : Verbum, 2011. - (Biblioteka Uskličnik ; 3) Prijevod djela: Combattimento spirituale. ISBN 978-953-235-265-8 1. Parlov, Mladen I. Čovjek -- Teološko gledište II. Vrline - - Kršćanska etika III. Molitva -- Otajstveni značaj 140227036
KRŠ]ANSKO SAVRŠENSTVO
5
VRHOVNOM VO\I I SLAVNOM POBJEDNIKU ISUSU KRISTU, SINU MARIJINU
Budući da su se Va{em Veli~anstvu oduvijek svi|ala, a i sada se svi|aju `rtve i prinosi nas smrtnika, ukoliko su iz ~ista srca prinesena Va{oj slavi, predstavljam ovo malo djelo Duhovni boj posvećujući ga Va{em Veli~anstvu. Ne povla~im se jer je ovo djelo maleno: doista, dobro se zna da ste Vi onaj visoki Gospodin koji se raduje malim stvarima, a prezire ispraznost i prohtjeve ovoga svijeta. No, kako bih mogao bez prijekora i {tete posvetiti ovo djelce kojoj drugoj osobi osim Va{em Gospodstvu, Kralju neba i zemlje? Ono {to pou~ava ovo djelce je Va{ nauk, budući da ste nas Vi pou~ili da se ne pouzdajemo u nas same, naprotiv da se pouzdajemo u Vas, da se borimo i molimo. Osim toga, ako svaka borba treba jednoga iskusnog vo|u koji vodi bitku i hrabri vojnike, koji se to zdu{nije bore {to bojuju pod nepobjedivim zapovjednikom, ne treba li ga onda i ovaj Duhovni boj? Vas, dakle, izabiremo, Isuse Kriste (svi mi koji smo već odlu~ni da se borimo i da pobijedimo), za na{ega Vo|u: Vas koji ste pobijedili svijet i kneza tame te koji ste sa svojim ranama i smrću svoga presvetoga tijela pobijedili tijela svih onih koji su se zdu{no borili i koji će se boriti.
6
PREDGOVOR
Kada sam, Gospodine, slagao ovaj Boj, na pameti sam imao izreku: “Ne kao da smo sami sobom, kao od sebe, sposobni {to pomisliti” (2 Kor 3,5). Ako bez Vas i bez Va{e pomoći ne mo`emo imati ~ak ni dobre misli, kako bismo se mogli sami boriti protiv vrlo moćnih neprijatelja te izbjeći toliko brojne i skrivene zasjede? Va{ je, Gospodine, ovaj Boj u svim svojim dijelovima jer, kako rekoh, Va{ je nauk i Va{i su duhovni vojnici, me|u kojima smo i mi redovnici teatinci. Stoga, na koljenima pred Va{im Veli~anstvom, molimo Vas da primite ovaj Boj, pokrećući i o`ivljavajući nas uvijek iznova svojom aktualnom milo{ću na sve zdu{niju borbu budući da mi uopće ne sumnjamo da ćemo, boreći se s Vama, pobijediti na Va{u slavu i slavu Va{e presvete Majke Marije Djevice. Ponizni sluga kupljen Va{om Krvlju Don Lorenzo Scupoli
“Bli`i se bitka s va{im neprijateljima, neka vam srce ne uzdrhti; ne bojte se, ne stra{ite se… jer Gospodin Bog va{ hodi s vama i bori se za vas protiv va{ih neprijatelja kako bi vas spasio.” (Pnz 20,3–4)
I. poglavlje
U ~emu se sastoji kr{ćansko savr{enstvo? Za zadobiti ga treba se boriti. ^etiri stvari nu`ne za borbu
Budući da ti u Kristu, ljubljena kr{ćanska du{o, `eli{ doseći vrhunce savr{enstva i, pribli`avajući se svome Bogu, postati jedan duh s njime (usp. 1 Kor 6,17), a to je najveći i najplemenitiji pothvat koji se mo`e zamisliti, prije svega mora{ upoznati u ~emu se sastoji istinski i savr{eni duhovni `ivot. Mnogi doista, bez puno razmi{ljanja, poistovjećuju duhovni `ivot sa strogim `ivotom, s trapljenjem tijela, s pokorni~kim odijelom, s bi~evanjem, s dugim bdjenjima, s postovima i drugim sli~nim pokorama i tjelesnim naporima. Drugi, a osobito `ene, vjeruju da su pre{li dug duhovni put ako izgovore mnoge usmene molitve, ako sudjeluju na raznim misama i dugim molitvama, ako ~esto poha|aju crkve i krijepe se na euharistijskim gozbama. Mnogi drugi (me|u kojima se na|e i netko tko, odjeven u redovni~ko odijelo, `ivi u samostanu) uvjerili su se da savr{enstvo posve ovisi o zajedni~koj molitvi, o {utnji, o samoći i obdr`avanju discipline. I tako tko u ovoj, tko u kakvoj drugoj sli~noj stvari dr`i da se sastoji savr{enstvo. No, nije tako! Budući da su spomenuti ~ini samo sredstvo u slu`bi duhovnoga, a ujedno i plod Duha,
10
DUHOVNI BOJ
ne mo`e se reći da se u njima nalazi kr{ćansko savr{enstvo i istinski duh. Bez sumnje, ona su vrlo pogodna sredstva da se postigne savr{enstvo i to onima koji ih koriste dobro i razumno kako bi stekli snagu i jakost u borbi protiv vlastite zloće i slabosti, kako bi se naoru`ali protiv napada i prijevara na{ih zajedni~kih neprijatelja, kako bi si potom priskrbili one duhovne pomoći koje su nu`ne svim slugama Bo`jim, a nadasve po~etnicima u duhovnome `ivotu. Ta sredstva su potom plod Duha u zaista duhovnim osobama koje ka`njavaju tijelo jer je uvrijedilo Stvoritelja i kako bi ga se dr`alo podlo`na i ponizna u svojoj slu`bi. Takve osobe {ute i `ive samotnim `ivotom kako bi izbjegli i najmanju uvredu Gospodina te kako bi komunicirali s nebesima (usp. Fil 3,20, Vulgata); sudjeluju u bo`anskom kultu i djelima milosr|a; mole i razmatraju `ivot i muku na{ega Spasitelja i to ne iz radoznalosti i osjetnih poriva, nego da bi bolje upoznali vlastitu zloću i dobrotu milosrdnog Boga te kako bi u sebi sve vi{e ra`arili ljubav prema bo`anskom i mr`nju prema sebi samima, slijedeći, u vlastitu samozatajenju i s kri`em na le|ima, Sina Bo`jega; slave presvete sakramente na slavu njegova bo`anskog Veli~anstva kako bi se {to tje{nje sjedinili s Bogom te kako bi zadobili novu snagu protiv neprijatelja. Drugima, pak, koji vlastito upori{te pola`u u gore navedena djela, mogu ta ista djela, ne zbog nedostatka u samima sebi (ta sva su sveta), nego zbog manjkavosti onoga tko ih koristi, postati razlogom propasti vi{e negoli njihovi otvoreni po~injeni grijesi. Dok se oni zaustavljaju na navedenim sredstvima, srce im je u vlasti zlih nagnuća i mra~nog
KRŠ]ANSKO SAVRŠENSTVO
11
demona koji ih, videći da su već izvan ispravnog puta, ne samo ostavlja da s rado{ću nastave s navedenim vje`bama, nego ih i pro{iruje prema njihovoj ispraznoj misli za rajskim slastima, uvjereni da su uzdignuti me|u an|eoske korove te da osjećaju Boga u sebi. Ovi se ponekad nalaze posvema uronjeni u nekakva razmatranja prepuna visokih, zanimljivih i ugodnih sadr`aja te im se, gotovo zaboravljajući svijet i stvorenja, ~ini da su uzdignuti u treće nebo. Ali u kolikim pogre{kama se nalaze ovi smu{enjaci i koliko su daleko od onoga savr{enstva koje mi tra`imo mo`e se lako vidjeti iz njihova `ivota i pona{anja. Doista, oni `ele u svakoj stvari, velikoj i maloj, biti ispred drugih i u prednosti nad drugima, ukorijenjeni su u vlastitu mi{ljenju i tvrdokorni u vlastitoj volji. Slijepi u vlastitome, naprotiv jako su bri`ni i marljivi promatra~i i ogovara~i tu|ih rije~i i ~ina. Ako ih i samo malo dirne{ u kakav njihov isprazan dobar glas, do kojega oni dr`e te im se svi|a da ih i drugi u tome cijene, ili ih ometi u kakvoj pobo`nosti koju pasivno obavljaju, posve se izmijene te se mnogo uznemire. I ako im Bog, koji ih `eli dovesti do istinske spoznaje njih samih i na put savr{enstva, po{alje kakvu nevolju i bolest ili im pripusti progone (koji se nikada ne doga|aju bez njegove volje te su, bilo da ih Bog `eli ili ih pripu{ta, kamen ku{nje vjernosti njegovih slugu), tada otkrivaju vlastiti la`ni temelj i vlastitu nutrinu pokvarenu i gnjilu zbog oholosti. Doista, u svakom doga|aju, bilo `alosnom ili radosnom, ne `ele se prepustiti i poniziti pod bo`anskom rukom priklanjajući se uvijek pravednima, premda strogim Bo`jim sudovima (usp. Rim 11,33); niti se `ele poput njegova Sina,
12
DUHOVNI BOJ
koji ponizi sam sebe i htjede trpjeti (usp. Fil 2,8), podlo`iti svakome stvorenju smatrajući dragim prijateljima i vlastite progonitelje koji su ustvari samo sredstvo bo`anske dobrote te sura|uju na njihovu mrtvljenju, savr{enstvu i spasenju. Stoga je jasno da se takvi nalaze u velikoj opasnosti. Budući da imaju potamnjeno nutarnje oko te su usmjereni na sebe same i na izvanjska djela, pripisuju si mnoge stupnjeve savr{enstva i uznositi sude druge. Nema toga tko bi ih mogao obratiti osim osobite Bo`je pomoći. Zbog istog razloga lak{e se obrati i privede dobru kakav javni gre{nik nego onaj pritajeni i prikriveni pla{tom prividnih kreposti. Ti, kr{ćanska du{o, jasno uvidi da se duhovni `ivot ne sastoji u gore navedenim stvarima, kao {to sam ti razjasnio. Mora{ znati da se duhovni `ivot ne sastoji u drugome doli u poznavanju Bo`je dobrote i veli~ine te na{e ni{tetnosti i sklonosti svakome zlu; u ljubavi prema njemu i mr`nji nas samih; u podlaganju ne samo njemu, nego svakome stvorenju njemu za ljubav; u odricanju svake na{e volje i u potpunom predanju njegovoj bo`anskoj volji. Osim toga, on se sastoji u htjeti i ~initi sve ovo jednostavno zbog slave Bo`je, zbog same `elje da mu se svidimo te jer on `eli i zaslu`uje da ga se ljubi i da mu se slu`i. Ovaj je zakon ljubavi utisnut rukom samoga Gospodina u srca njegovih vjernih slugu. To je odricanje od nas samih, koje se od nas tra`i (usp. Lk 9,23). To je slatki jaram i lako breme (usp. Mt 11,30). To je poslu{nost na koju nas, svojim primjerom i svojom rije~ju, poziva na{ Spasitelj i U~itelj.
KRŠ]ANSKO SAVRŠENSTVO
13
I budući da `udi{ k visini tolikog savr{enstva, treba{ se neprestano boriti protiv sebe same kako bi velikodu{no ovladala i poni{tila vlastita htjenja, bilo velika bilo mala; nu`no je da se s velikom odlu~no{ću du{e pripravi{ na ovu borbu. Uistinu, vijenac pobjede se daje samo onima koji se zdu{no bore. Kako je ta borba te`a od bilo koje druge (jer dok se borimo protiv nas samih, istodobno smo i napadani od nas samih), tako će i postignuta pobjeda biti slavnija od bilo koje druge te Bogu milija. Ako bude{ spremna pogaziti i usmrtiti sve svoje neuredne po`ude, `elje i prohtjeve, pa i one najmanje, u~init će{ veće zadovoljstvo i slu`bu Bogu nego kad bi se, dr`eći neke od njih svojevoljno `ive, bi~evala sve do krvi i postila vi{e od starih eremita i anakoreta ili obratila tisuće du{a. Premda se Gospodinu u sebi vi{e svi|a obraćenje du{a nego mrtvljenje, ipak ti ne smije{ ni `eljeti ~initi drugo osim onoga {to sam Gospodin od tebe strogo tra`i i `eli. A njemu se bez sumnje vi{e svi|a da se ti trudi{ i prione{ mrtvljenju svojih strasti nego da ga ti, ostavljajući i jednu svojevoljno `ivu u sebi, slu`i{ u bilo kakvoj stvari ne znam kako velikoj i kako va`noj. Sad kada vidi{, kćeri, u ~emu se sastoji kr{ćansko savr{enstvo, da bi ga zadobila, treba{ poduzeti neprestanu i o{tru borbu protiv same sebe. Potrebno je da si priskrbi{ ~etiri stvari, kao najsigurnije i najnu`nije oru`je, da bi mogla ponijeti vijenac pobjede i ostati pobjednica u ovom duhovnom boju. Ova oru`ja su: nepouzdanje u nas same, pouzdanje u Boga; vje`banje i molitva. Sve ćemo ih, Bo`jom pomoću, ukratko obraditi.
II. poglavlje
Nepouzdanje u nas same
Nepouzdanje u samu sebe, kćeri, toliko ti je potrebno u ovom boju da bez njega mora{ smatrati sigurnim ne samo da neće{ izvojevati `eljenu pobjedu, nego neće{ nadvladati ni najmanju strast. I neka ti se to dobro ure`e u razum budući da smo mi, na`alost, po na{oj iskvarenoj naravi skloni razvijati la`no po{tovanje nas samih. U stvarnosti nismo doli jedno veliko ni{ta, a ipak se uvjeravamo da ne{to vrijedimo i bez ikakva temelja isprazno se uzdamo u na{e snage. Ovaj nedostatak, koji je jako te{ko upoznati, nimalo se ne svi|a Bogu koji ljubi i `eli u nama vjerno spoznanje ove sigurne istine da svaka milost i krepost dolaze jedino od njega, izvora svakog dobra, te da od nas ne mo`e doći ni{ta dobra, ~ak ni jedna dobra misao koja bi mu se mogla svidjeti (usp. 2 Kor 3,5). Premda je ovo toliko va`no nepouzdanje u nas same bilo i djelo bo`anske ruke koja obi~aje udijeliti ga dragim prijateljima sad po svetim nadahnućima, sad s o{trim bi~evanjima i `estokim, gotovo nesvladivim napastima i s drugim sredstvima koja mi ne razumijemo, ipak, budući da on `eli da mi s na{e strane u~inimo ono {to se odnosi na nas, predla`em ti ~etiri na~ina na koja će{, potpomognuta pomoću odozgor, moći postići takvo nepouzdanje.
NEPOUZDANJE U NAS SAME
15
Prvi je da razmotri{ i upozna{ vlastitu bijedu i ni{tetnost te da sama od sebe ne mo`e{ u~initi nikakvo dobro za koje bi zaslu`ila ući u kraljevstvo nebesko. Drugi je da ga sa `arkim i poniznim molitvama ~esto moli{ u Gospodina jer je njegov dar. Kako bi stekla ovo nepouzdanje, prije svega mora{ shvatiti da ga ne posjeduje{, a potom i da si posve nemoćna da ga zadobije{. Tako dolazeći vi{e puta pred njegovo bo`ansko Veli~anstvo sa sigurnom vjerom da će ti po svojoj dobroti udijeliti nepouzdanje u samu sebe te strpljivo i{~ekujući sve vrijeme dok ga ne zadobije{, nema sumnje da će{ ga i zadobiti. Treći na~in jest da se navikne{ bojati se same sebe, svoga suda, sna`ne sklonosti ka grijehu, bezbrojnih neprijatelja kojima se ne mo`e{ oduprijeti; njihovo iskustvo u borbi, strategije, njihove pretvorbe u an|ele svjetlosti; bezbrojna umijeća i zamke koje se kriju i na samome putu kreposti. ^etvrti na~in jest onda kada ti se dogodi da padne{ u kakvu pogre{ku. Tada duboko i `ivo razmotri svoju veliku slabost. Doista, zbog toga je Bog i pripustio tvoj pad kako bi ti, upozorena jasnijim svjetlom nadahnuća negoli prije i bolje se poznavajući, nau~ila prezirati samu sebe kao ne{to kukavno i kao takvu htjela bi da te i drugi smatraju. Znaj da bez ovoga htjenja nema kreposna nepouzdanja koje svoj temelj ima u istinskoj poniznosti i iskustvenom spoznanju. Jasna je ova stvar: svakome tko se `eli sjediniti s nadnaravnim svjetlom i nestvorenom istinom nu`na je spoznaja same sebe koju bo`anska blagost redovito daje oholima i preuzetnima preko padova na na~in da ih pu{ta da srljaju u kakvu manjkavost za
16
DUHOVNI BOJ
koju dr`e da se mogu sami obraniti. Upoznavajući se na taj na~in, nau~e se ne pouzdavati u same sebe. Gospodin se, pak, ne obi~aje slu`iti ovim bijednim sredstvom osim ako drugi dobrohotniji, o kojima smo rekli gore, nisu donijeli korist prema njegovoj bo`anskoj dobroti. Ona dopu{ta da ~ovjek pada toliko ~e{će ili rje|e koliko je veća ili manja njegova oholost i dr`anje do samoga sebe. Tamo gdje se ne bi na{la ni najmanja preuzetost, kao u slu~aju Djevice Marije, ne bi se dogodio ni najmanji pad. Dakle, kada padne{, odmah se mi{lju uteci k poniznoj spoznaji same sebe i ustrajnom molitvom (usp. Lk 11,5–13) tra`i od Gospodina da ti daruje istinsko svjetlo kako bi se spoznala i posvema{nje nepouzdanje u samu sebe da ne bi iznova pala i to u jo{ veću propast.
III. poglavlje
Pouzdanje u Boga
Premda je u ovoj borbi, kako rekosmo, toliko neophodno nepouzdanje u sebe, ipak, ako bismo imali samo njega, ili bismo bili nagnani u bijeg ili bismo bili pobije|eni i nadvladani od neprijatelja. Stoga, osim nepouzdanja u sebe, neophodno je i posvema{nje pouzdanje u Boga, od njega o~ekivati i nadati se svakome dobru, pomoći i pobjedi. Budući da nam, koliko je do nas samih koji smo ni{ta, nije dopu{teno obećati drugo doli padove, jasno je da se ne smijemo pouzdavati u nas same; isto tako ćemo, zahvaljujući na{emu Gospodinu, zasigurno postići veliku pobjedu samo ako, kako bismo dobili njegovu pomoć, naoru`amo srce `ivim pouzdanjem u njega. I ono se ostvaruje na ~etiri na~ina. Prvo: moleći ga u Gospodina. Drugo: razmatrajući i o~ima vjere gledajući beskona~nu svemoć i mudrost Bo`ju, kojemu ni{ta nije nemoguće (usp. Lk 1,37) ni te{ko. Budući da je njegova dobrota beskrajna, s neizrecivom ljubavlju spreman je udijeliti nam iz ~asa u ~as sve ono {to nam je potrebno za duhovni `ivot i posvema{nju pobjedu nad nama samima, ako se s pouzdanjem bacimo u njegov zagrljaj. Na{ je bo`anski Pastir trideset i tri godine tr~ao za izgubljenom ovcom vi~ući toliko jakim glasom da je postao promukao i toliko tegobnim i trnovitim putem da je prolio svu krv i
18
DUHOVNI BOJ
ostavio `ivot. Sada kada ova ovca ide za njim poslu{na njegovim zapovijedima ili sa `eljom, premda ponekad mlakom, da ga poslu{a, zovući ga i moleći ga, kako bi bilo moguće da on k njoj ne svrne svoje o`ivljujuće o~i, da je ne ~uje i ne stavi na svoja bo`anska ramena slaveći sa svim svojim bli`njima i s an|elima nebeskim? Ako na{ Gospodin nije propustio da u evan|eoskoj drami s velikim marom i ljubavlju tra`i i na|e slijepoga i nijemog gre{nika, kako bi bilo moguće da napusti onoga tko poput izgubljene ovce vi~e i zove svoga Pastira? Tko bi ikada mogao povjerovati da Bog, koji neprestano kuca na ljudsko srce iz `elje da unutra u|e i ve~era s njim priopćavajući mu svoje darove, ostaje gluh i ne `eli ući kada ~ovjek otvori svoje srce i pozove ga unutra (usp. Otk 3,20)? Treći na~in za steći ovo sveto pouzdanje jest da se ~ovjek prisjeti istine Svetoga pisma koja nam na toliko mjesta jasno pokazuje da se nikada nije postidio onaj tko se je uzdao u Boga. ^etvrti na~in, koji će pomoći da se zajedno postigne nepouzdanje u sebe i pouzdanje u Boga jest ovaj: kada ti se dogodi da treba{ ne{to u~initi i poduzeti kakvu borbu i pobijediti samu sebe, prije nego {to promisli{ i odlu~i{ {to u~initi, promisli o vlastitoj slabosti i, ne pouzdavajući se u sebe, obrati se bo`anskoj moći, mudrosti i snazi. U njih se pouzdavajući, naumi velikodu{no djelovati i boriti se, no, kako ću reći poslije, bori se i djeluj s ovim oru`jem u rukama i s molitvom. Ako ne bude{ po{tivala ovu zapovijed, ~ak ako ti se i ~ini da sve ~ini{ iz pouzdanja u Boga, naći će{ se velikim dijelom prevarena. Doista, toliko je suptilna i ~ovjeku toliko vlastita preuzetost, koja podmuklo gotovo
POUZDANJE U BOGA
19
uvijek `ivi u nepouzdanju za koje se ~ini da ga imamo prema nama samima, a isto tako i u pouzdanju prema Bogu za koje smatramo da ga imamo. Da bi ti {to je moguÄ&#x2021;e vi{e pobjegla od preuzetosti i da bi djelovala s nepouzdanjem u samu sebe te s pouzdanjem u Boga, djeluj tako da razmatranje tvoje slabosti prethodi razmatranju Bo`je svemoÄ&#x2021;i, a obje neka prethode na{im djelima.
U ISTOJ BIBLIOTECI
200 str. Meki uvez.
232 str. Meki uvez.
184 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
U ISTOJ BIBLIOTECI
462 str. Meki uvez.
312 str. Meki uvez.
416 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Denona d.o.o. Tiskano u studenome 2011.
VERBUM USKLIČNIK
!
Duhovni boj, remek djelo Lorenza Scupolija (1530.-1610.), poznati je duhovni klasik koji poučava o strategiji postizavanja duhovne savršenosti. Prvi put objavljen 1589. godine, bio je omiljeno štivo svetog Franje Saleškog, crkvenog naučitelja i velikog poznavatelja duhovnog života. Snažan, realističan i pun živog uvida u ljudsku narav, Duhovni boj je zasnovan na maksimi “u duhovnom životu se ili bori ili umire”, a u svojih 66 kratkih poglavlja poučava kako se inteligentno i sustavno boriti sa strastima i slabostima, kako usredotočiti snage da bi se omogućio stalan napredak u postizavanju kreposti, te kako prevladati razne mane. Ovo djelo, za koje se s pravom tvrdi da “ostaje jedan od najdragocjenijih bisera u povijesti katoličke duhovnosti” će izuzetno koristiti svima onima koji žele napredovati u duhovnom životu.
ISBN 978-953-235-265-8
VERBUM 49 kn
www.verbum.hr