.............................................................................................................................................................
Sveta Edith Stein
Misli
VER BUM
Misli znamenite karmelićanke i mučenice Edith Stein (svete Terezije Benedikte od Križa), koja je svojim životnim putom – od ortodoksnoga židovstva preko ateizma do redovničkoga života i potpuna predanja mučeničkom smrću u nacističkome logoru – posvjedočila neizmjernu ljubav prema Bogu, potiču nas na preispitivanje vlastitoga stava prema vječnim stvarnostima. U ovoj knjizi izabrane su najpoticajnije misli iz njezinih djela Znanost Križa, Molitva Crkve, Žena, kao i iz njezinih Pisama i meditacija Otajstvo Božića.
Sveta Edith Stein (Terezija Benedikta od KriĹža) MISLI
Biblioteka:
17. Urednik: mr. sc. Petar Balta
Prijevod: Martina Šimunić
Za nakladnika: Miro Radalj
Sveta Edith Stein
(Terezija Benedikta od KriĹža)
MISLI II. izdanje
VERBUM Split, 2012.
Naslov izvornika: Edith Stein (Teresa Benedetta della Croce), Pensieri © Edizioni OCD Via Anagnina , 662/b − Roma Morena © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2005. Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof. Lektura: Anđa Jakovljević, prof. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEučILIŠnA KnJIžnICA u SPLITu uDK 235.3 Stein, E., sancta STEIN, Edith, sancta Misli / sveta Edith Stein (Terezija Benedikta od Križa) ; <prijevod Martina Šimunić>. - 2. izd. - Split : Verbum, 2012. - (Biblioteka Anima ; 17) Prijevod djela: Pensieri. - Kazalo. ISBn 978-953-235-032-6 140717078
Predgovor
Tko traži istinu, traži Boga, bio toga svjestan ili ne. Edith Stein je rođena 1891. godine u Wroclawu u ortodoksnoj židovskoj obitelji, no prvi put se odvaja od obiteljske tradicije (osobito od svoje majke, čvrste i samosvjesne žene) kada se u svojoj petnaestoj godini, na početku studija, izjašnjava kao ateistkinja. Odlučna i čestita karaktera posvećuje se studiju filozofije pod vodstvom velikoga učitelja Husserla (osnivača fenomenologije) koji je veoma cijeni. U ljeto 1921. godine dolazi do drugoga velikog odvajanja od obiteljske tradicije: pročitavši slučajno, u samo jednoj noći, Život sv. Terezije Avilske “pisan njezinom rukom”, otvara se kršćanstvu. “Ovo je istina!” uskliknula je. njezino obraćenje nailazi na otpor kod rodbine, no ona odlučno korača prema Crkvi. Poslije krštenja u siječnju 1922. godine nastavlja s poučavanjem i brzo napreduje u duhovnoj i vjerskoj gorljivosti. Rasistički zakoni zabranjuju joj profesorsku službu i u listopadu 1933. ostvaruje životni san: ulazi u karmelićanski samostan u Köl5
SV. EDITH STEIN
nu gdje dobiva novo ime – sestra Terezija Benedikta od Križa. I u samostanu, na zahtjev svojih nadređenih, nastavlja s filozofskim i teološkim istraživanjima. Prisiljena na bijeg pred nacistima 1938. godine odlazi u karmel u Nizozemsku, no 2. kolovoza 1942., zajedno sa sestrom Rosom, deportirana je u Auschwitz gdje ubrzo umire (najvjerojatnije 9. kolovoza). Skicirajući ukratko njezin život postavlja se pitanje: je li Edith Stein uistinu jedna od velikih žena modernoga doba, kako je toliko puta ponavljano u Crkvi i izvan nje. Poznato je da znanost, umjetnost i svetost s pravom smještaju osobu među one koji su značajni za povijest svijeta, čak i kada mnogi ostanu jedno vrijeme nepoznati zbog “bizarnosti” ljudskih događanja. no Edith Stein se već u dvadeset petoj godini isticala kao velik filozofski um tako da ju je i Husserl držao svojom naravnom nasljednicom u fenomenološkoj misli. nije iznevjerila očekivanja svoga učitelja već u toj dobi, a još manje poslije kada je kao obraćenica na katoličanstvo znala povezati nova istraživanja s velikom tradicijom “vječne filozofije”, osobito one sv. Tome Akvinskoga. Osim toga, zaplovivši odlučno kršćanskom strujom oko svoje tridesete godine, Edith se 6
MISLI
pojavljuje kao vjernica u kojoj nije samo vjera tražila razum i obrnuto, nego u kojoj se život sve više pročišćavao i obogaćivao Božjom milošću koja ju je cijelu prožimala. učenice dominikanske učiteljske škole u Speyeru, gdje je podučavala više godina, a onda i studenti njemačkoga instituta za znanstvenu pedagogiju u Münsteru nisu znali čemu bi se više divili u njoj: otvorenoj i dubokoj profesorici ili poniznoj i skromnoj kršćanki punoj ljubavi prema čovjeku. uistinu je bila velika žena. To se vrlo dobro očituje u njezinu poniznu vladanju u samostanu u Kölnu gdje je živjela pet godina, a gdje većina bosonogih kramelićanki nije ni slutila o slavi koju je Edith uživala u svijetu. na jedinstven način je znala ne isticati se i ne razmetati se svojim znanjem. Koliko je bila velika, vidjelo se iznad svega u trenutku kada je Gestapo provalio u samostan u Echtu (nizozemska) i deportirao je smjesta u Auschwitz. Preživjeli svjedoče o njezinoj vedrini, altruizmu i posebno o zadivljujućoj nježnosti koju je iskazivala prema djeci. Takvo divljenje izaziva samo svetost. Drugo pitanje koje se spontano nameće jest: što nam poručuje Edith Stein? Je li to poruka dostupna svima ili je namijenjena samo odabranima? 7
SV. EDITH STEIN
Ona je svakako kao učena žena ostavila posebnu poruku stručnjacima. Tu joj treba odati priznanje. No, nikada se nije udaljila od malih ljudi i ono što je u njoj bilo stručno, zato jer je bilo autentično, prije ili kasnije imalo je pozitivna utjecaja na sve. Bilo obrađujući filozofske teme ili aktualizirajući misao svojih omiljenih karmelićanskih autora – Terezije Avilske, Ivana od Križa, Terezije iz Lisieuxa – dala je poticaj susretu razuma i vjere i danas je sve više onih koji čitaju njezinu obilnu građu koja se postupno prevodi na različite jezike. Ostavila je, osim toga, i različite spise za običan puk, kao što je na primjer Božićno vrijeme i brojna promišljanja o otajstvu križa. Poznata su njezina proučavanja uloge žene u kojima je u mnogo čemu bila ispred svoga vremena. I ova zbirka njezinih Misli, koja je namijenjena svima, dokaz je njezine duboke i svima dostupne poruke. No treba istaknuti da svoju istinsku poruku Edith Stein odašilje svojim životom žene koja zna cijeniti sve – inteligenciju, ljepotu, sinovsku privrženost, prijateljstvo, brigu za mlade... – i u isto vrijeme sve prinositi Bogu te, u pravome trenutku, odreći se svega. Preuzima veliko otajstvo Kristova križa i pokazuje da su u njemu istina i istinska sloboda. 8
MISLI
novo pitanje može biti: na što je smjerao Papa kada je proglasio Edith Stein sveticom (obilježenom bojom mučeništva)? Odgovor je jednostavan: Crkva želi još jednom pokazati kako je svetost ostvariva za sve: za velike i male, za jednostavne i učene, za žene koje žive u svijetu i one koje ulaze u samostan. Za karmelićanski red život Edith Stein predstavlja još jednu potvrdu iznimne važnosti kontemplativnoga života koji slijede klauzurne redovnice svete Terezije Avilske (danas ih u svijetu ima gotovo 14.000), tvoreći tako jedno od uporišta pravih vjernika. Edithin odabir zatvorena života snažna je opomena upućena suvremenome opsesivnu i užurbanu društvu. Za cijeli svijet ona je primjer žene neukrotive i ponizne u isto vrijeme (“mala Estera”), koja ne uzmiče pred silom i s plemenitom hrabrošću prihvaća posljedice svoje pripadnosti židovskome narodu i katoličkoj vjeri. Oni koji poznaju karmelićanski red pitat će se gdje smjestiti Edith Stein u odnosu na Tereziju Avilsku i Tereziju iz Lisieuxa. Na prvi pogled bi se reklo da ona ima više različitosti nego sličnosti s ove dvije predstavnice nekadašnjega karmela – Terezijom Avilskom – i današnjega – Terezijom iz Lisieuxa. No uistinu, na svoj jedinstven način, ona je njihova sinteza. Velikodušna je i odlučna kao španjolska obno9
SV. EDITH STEIN
viteljica i poput nje cijeni znanje, poeziju i lijepe stvari, ali nije tako neposredna i lepršava, premda nije manje osjećajna i zanesena. Kada je riječ o svetoj Maloj Tereziji, veoma joj se divi i osjeća je bliskom zbog dubine i jednostavnosti nauka te zanosa u ljubavi prema Kristu raspetome i Crkvi. Edith je njemačka istoznačnica za španjolsku i francusku Tereziju. Zasigurno, ova “židovka, kršćanka, karmelićanka i mučenica” (Ivan Pavao II.) privlači pozornost mnogih. Upoznavanju njezine misli može pomoći i ova zbirka poticajnih razmišljanja izabranih iz njezinih djela Znanost Križa, Molitva Crkve, Žena, Pisma i Otajstvo Božića.
10
S. Terezija Benedikta od KriĹža u prosincu 1938.
1.
Moj bitak, kako ga ja vidim i kako sebe u
njemu vidim, znači “biti ništa”; ja sama nisam i ništa sam po sebi samoj; u svakome trenutku stojim pred ništavilom i svoj bitak uvijek iznova primam, iz trenutka u trenutak. A ipak upravo to ne biti jest “bitak” i ja zato svakoga trenutka dotičem puninu bitka.
2.
Z
nam da nisam sama i u tome su moj mir i sigurnost. ne radi se o svjesnoj sigurnosti čovjeka koji vlastitim snagama stoji na sigurnu tlu, već o slatkoj i blaženoj sigurnosti djeteta koje u naručju drži čvrsta ruka, koja u stvarnosti nije ništa manje razložna sigurnost. Je li razumno dijete koje neprestano živi u strahu da će ga majka ispustiti iz naručja? 13
SV. EDITH STEIN
3.
A
ko mi Bog preko prorokâ govori da je vjeran, da je on moj Otac i moja Majka, štoviše da je sama Ljubav, onda moram priznati da je moje povjerenje u ruku koja me drži itekako razložno. Strah od padanja u ništavilo pokazuje se uzaludnim... osim ako se ja sama ne istrgnem iz zagrljaja koji me štiti. 4.
Više nego razum Boga nam daje put vjere:
onoga Boga koji je osobno uz nas, pun ljubavi i milosrđa, i daje nam sigurnost kakvu nam nijedna naravna spoznaja ne može dati. 5.
Ovo je put vjere: Bog koji se objavljuje kao
onaj koji jest, kao stvoritelj i kao branitelj. I kada mi Spasitelj kaže: “Tko vjeruje u Sina, ima vječni život”, onda posjedujem sve jasne odgovore na enigmu vlastitoga bitka. 6.
Božji bitak, Božji život i Božja bit je ljubav.
Najdublja bit ljubavi je darivanje. Bog, koji je 14
MISLI
ljubav, daruje se stvorenjima koje je on sam stvorio iz ljubavi. 7.
Tko se daruje Bogu, postiže, u sjedinjenju u
ljubavi s njime, najveću puninu vlastitoga bitka, što je istodobno i spoznaja i darivanje srca i slobodan čin. 8.
Da bismo se mogli Bogu s ljubavlju darovati, moramo ga prepoznati kao onoga koji ljubi. 9.
B
ožanski život koji se razvija u duši nužno je trojstven. Duša se predaje Božjoj očinskoj volji koja, da tako kažemo, ponovno rađa Sina. Duša postaje jedno sa Sinom i željela bi nestati u njemu tako da Otac ne vidi drugo doli Sina. Isto jedinstvo nastaje i s Duhom Svetim i postaje izljev božanske ljubavi. 10.
Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe treba
shvatiti bez pridržaja i ograničenja. Bližnji nije 15
SV. EDITH STEIN
onaj koji mi odgovara, nego onaj tko prolazi pokraj mene, bez ikakve iznimke. Sveto pismo još kaže: “Možeš jer trebaš.” Gospodin to traži, a on ne zahtijeva ništa nemoguće.
11.
U ovome je božanski duh, božanski život,
božanska ljubav: Tko čini volju Božju, taj Boga poznaje i ljubi. Doista, u trenutku kada s nutarnjim predanjem činimo ono što Bog traži, božanski život postaje naš život i Bog se nalazi u nama samima.
12.
Što osoba više živi sabrana u dubini duše, to
je jače zračenje koje iz nje izlazi i privlači druge u njezin krug.
13.
Nebo ništa ne uzima, a da neizmjerno više
ne nadoknadi. ne smiju nam se naše patnje činiti prevelikima, a radosti premalenima.
16
MISLI
14.
Moramo se naučiti gledati kako drugi nose
križ, a da im ga mi ne možemo skinuti. To je teže nego nositi vlastiti križ, ali ne da se izbjeći. 15.
Ne smijemo suditi i moramo imati pouzdanja u nedokučivo Božje milosrđe.
J
16.
edno je sigurno: svatko od nas živi baš u onome vremenu i na onome mjestu koje je potrebno za postizanje vlastitoga spasenja i spasenja onih koji su nam povjereni. 17.
O Gospodine, daruj mi sve ono što me vodi
k Tebi. / O Gospodine, uzmi sve ono što me odvraća od Tebe. / O Gospodine, otrgni me čak od mene same i daj me cijelu Tebi. 18.
Prava mjera je bolja od slijepe revnosti, a po-
slušnost od žrtve.
17
SV. EDITH STEIN
19.
Što se duže odupiremo u tišini, manje se čuje
zlo.
B
20.
og vodi svakoga posebnim putom. Netko dolazi na cilj puno lakše i brže od drugoga. 21.
Ono što možemo učiniti uvijek je malo u
usporedbi s onim što nam je darovano. Ali to malo moramo činiti: moramo moliti bez prestanka kako bismo, kada nam bude pokazan put, znali slijediti milost bez pružanja otpora.
G
22.
ospodin je strpljiv i pun milosrđa. u svome planu za nas iskoristit će i naše pogrješke ako ih položimo na njegov oltar. 23.
Mjesto svakoga od nas ovisi jedino o naše-
mu zvanju. Zvanje nećemo pronaći tako da razmislimo i ispitamo različite putove. Zvanje je odgovor koji se dobiva molitvom.
18
MISLI
24.
P
red važnim odlukama u životu prirodno razmišljamo o posljedicama, o onome što ostavljamo i o onome što nas čeka. A moralo bi biti ovako: staviti se u Božje ruke, bez ikakve ljudske sigurnosti, da bismo iskusili dublju i istinskiju sigurnost. 25.
Ono što nam je dao studij nije izgubljeno:
postaje forma mentis, stečeno nasljeđe koje se više ne gubi. Posjeduje se puno više od onoga što je naučeno. I kada je potrebno, ovo nasljeđe se ponovno aktualizira. 26.
P
otrebno je hraniti duhovni život, osobito kada drugima moramo puno dati. 27.
Evo načela na kojemu se temelji život svih re-
dovničkih redova, na prvome mjestu karmela: putem slobodno izabrane i radosno življene patnje zagovarati za grješnike i sudjelovati u otkupljenju čovječanstva. 19
SV. EDITH STEIN
28.
Gospodin je prisutan u svetohraništu kao
Bog i kao čovjek. ne nalazi se tamo radi sebe, već radi nas jer voli boraviti u blizini sinova ljudskih; osim toga, zna da nam je, zbog naše naravi, njegova prisutnost potrebna. Iz toga slijedi da svaku osobu koja normalno razmišlja i osjeća on privlači te da boravi pred svetohraništem što češće i što duže može. 29.
Naše djelovanje među ljudima bit će učin-
kovito i od Boga blagoslovljeno samo ako ne ustupimo ni jedan centimetar sigurna tla naše vjere i ako slijedimo svoju savjest ne popuštajući pred ljudskim obzirima. 30.
Predajmo s pouzdanjem sve naše brige za
budućnost u Božje ruke i prepustimo se njegovu vodstvu poput djeteta. I budimo sigurni da ne možemo ići krivim putem. 31.
Nostalgija nestaje kada stignemo u svoju pravu domovinu.
20
Edith Stein s tri godine
SV. EDITH STEIN
32.
Velika škola poniznosti je kada stalno mo-
ramo s velikom mukom raditi stvari koje na kraju ispadaju veoma nesavršene. 33.
Nikada nisam voljela misliti da bi se Božje
milosrđe ograničavalo na granice vidljive Crkve. Bog je istina. Tko traži istinu, traži Boga, znao to ili ne.
Ž
34.
eljela bih reći nešto u korist anđela. Oni ne stoje između Boga i nas kao nešto što nas dijeli, već u zraci svjetlosti koja (prema Dioniziju) stiže do nas nakon što je prešla svih devet korova i grli sav duhovni svijet. Samo Trojstvo je prisutno u svakome stupnju, sve do posljednjega kora anđela. To što Bog preko glasnika komunicira s nama ne predstavlja znak njegova nepristupačna veličanstva, već ljubavi koja se razlijeva. 35.
Anđeli su sretni kada surađuju s Bogom u
dijeljenju milosti. u tome će se uostalom sasto22
MISLI
jati i naša sreća i, na neki način, već je pomalo tako. 36.
Veliki mistici karmela ističu, na utjehu onima
koji nemaju sklonosti za mistiku, da je jedino važno da se sjedinimo s Bogom u volji, tj. da se oblikujemo prema Božjoj volji. 37.
Teško je živjeti izvan samostana i bez Presve-
toga sakramenta: no Bog je u nama, i to kao Trojstvo. Ako smo u najdubljoj nutrini našega srca uredili dobro zaštićenu ćeliju u koju se povlačimo što češće možemo, nikada nam ništa neće nedostajati ma gdje se nalazili. 38.
S
vaki dan možemo utvrditi koliko je toga bilo pogrješno od onoga što smo vjerovali i što smo naučili. Korisno je tako činiti jer postajemo svjesni da ćemo se izgubiti oslonimo li se na sebe, a ne na Drugoga koji se brine za nas i koji vidi bolje i dalje. 23
SV. EDITH STEIN
39.
Uvijek
iznova moram misliti na kraljicu Esteru koja je upravo zato bila uzeta iz svoga naroda da bi za narod stala pred kralja. Ja sam mala Estera, siromašna i nemoćna, ali kralj koji me je izabrao beskonačno je velik i milosrdan. To je velika utjeha. 40.
Pod križem sam shvatila sudbinu istinskoga
Božjeg naroda: pomislila sam da bi oni koji razumiju da je sve ovo Kristov križ, trebali uzeti ga na sebe u ime svih drugih. 41.
Š
to je veći mrak oko nas, to više moramo otvoriti srce prema svjetlu koje dolazi s visine. 42.
Potrebno je mnogo moliti da ostanemo vjer-
ni u svim okolnostima, osobito za mnoge koji moraju proći puno teže kušnje od naših i koji nisu tako usidreni u vječnosti. 24
SadrĹžaj
Predgovor .......................................................... 5 Misli .................................................................. 13 Stvarno kazalo ................................................. 81
83
PREPORUČUJEMO Ove Misli predstavljaju izbor iz duhovnih pisama sv. Franje Saleškog, biskupa i crkvenog naučtelja. 88 str. Meki uvez.
Svojom konkretnošću i praktičnošću ova knjižica je bogati zbir duhovnih putokaza za sve kršćane. 92 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Ovo je knjiga o temeljnom pozivu ljubiti i biti ljubljen ispričana kroz kolaž misli, molitava i meditacija jedne od najvećih osoba proteklog stoljeća – Majke Terezije. 116 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Ova jedinstvena knjiga nudi izbor duhovnih misli iz djela sv. Ivana od Križa, u kojima se zrcali neprolazna svježina njegova duhovnog nauka, bogatstvo asketskoga i mističnoga iskustva te nadasve živa, goruća ljubav prema Bogu. 100 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Uz pomoć poticajnih misli sv. Augustina, nepoljuljanog autoriteta u usmjeravanju kršćana svih vremena, lakše ćemo naći odgovore na mnoge dvojbe i pitanja iz različitih područja ljudskog života te postići cilj za koji smo stvoreni – pronaći, a onda i ljubiti Boga, Tvorca svega. 118 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: JAFRA PRINT, Solin I. izdanje tiskano u rujnu 2005. II. izdanje tiskano u lipnju 2012.
Edith Stein (sv. Terezija Benedikta od Križa) rođena je 1891. godine u Wroclawu, u današnjoj Poljskoj, u ortodoksnoj židovskoj obitelji. U mladosti je postala ateistkinja, a na kršćanstvo se obratila u dobi od 31 godine. Nakon položenoga doktorskog ispita iz filozofije postala je asistentica znamenitoga njemačkog lozofa Edmunda Husserla. Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime Terezija Benedikta od Križa. Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemsku odakle je 1942. godine deportirana u nacistički koncentracijski logor Auschwitz gdje je ubijena iste godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 1998. svetom, a 1999. suzaštitnicom Europe.
Sv. Edith Stein ISBN 953-235-032-2
www.verbum.hr
.............................................................................................................................................................
Znanost križa može se zadobiti samo ako se osjeća njegova težina u svoj svojoj mučnosti. U to sam se uvjerila od prvoga trenutka te sam rekla: Ave Crux, spes unica! – Zdravo Križu, nado jedina!