Skrivena snaga dobrote i blagosti by VERBUM d.o.o.

lawrence g. lovasik

VERBUM

Lawrence G. Lovasik SKRIVENA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

lawrence g. lovasik

VERBUM

Biblioteka:

Posebna izdanja 159. Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Lawrence G. Lovasik, The Hidden Power of Kindness Copyright: © 1962 Lawrence G. Lovasik; 1999 Raymond L. Lovasik © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2020. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Izvršna urednica: Katarina Gugić Prijevod: Mijo Pavić Lektura: Danijela Dragun Grafička priprema: Diana Župić Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. ISBN 978-953-235-718-9 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 180922088.

PREDGOVOR

Dobrota je potrebna svijetu. Dobrotom činimo svijet ugodnijim mjestom za život; ako ništa drugo, dobrotom uvelike smanjujemo ukupnu količinu nesreće u svijetu i činimo ga drugačijim. Svijet nije dobar, zato što pojedincima koji u njemu žive manjka dobrote i blagosti. Stoga vrijedi odvojiti malo vremena i pokušati shvatiti pravo značenje ove kreposti. Lakše je činiti ono što u teoriji dobro poznajemo. Nema autentičnije dobrote od one koja svoje nadahnuće crpi iz Božje milosti i iz potpunoga ispunjenja najvažnijega Božjeg zakona: „kraljevskoga zakona ljubavi“. Ova knjiga iskren je pokušaj tumačenja toga zakona. Ove su stranice posvećene Presvetomu Srcu Isusovu, uzoru i izvoru istinske dobrote i ljubavi te Bezgrešnomu Srcu Marijinu, koja je Majka milosrđa i u čijem se liku tako savršeno ogleda njezin Sin. o. Lawrence G. Lovasik sjemenište Družbe Božje riječi 25. ožujka 1961. Girard, Pennsylvania

DIO PRVI Budite dobri prema drugima

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

Mjerilo ljubavi prema Bogu jest spremnost da mu sve predamo. Ona seže do najvećih dubina moći vaše duše. „Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim.“1 Mjerilo ljubavi prema bližnjemu jest ljubav prema sebi. „[Ljubi] svoga bližnjega kao sebe samoga!“2 Možda imate poteškoća s ove tri kratke riječi koje tako često zanemarujemo: kao sebe samoga. Morate ljubiti druge kao sebe – kao da ste vi sami vaš bližnji. Takva ljubav prirodno zrači dobrotom i blagošću. Dobar čovjek stavlja drugoga na svoje vlastito mjesto. Tako samoljublje postaje nesebičnost. Božja dobrota čin je stvaranja i neprekidnoga održavanja svijeta na životu. Iz božanske dobrote izlijevaju se – kao iz vrela – snaga i blagoslov svake stvorene dobrote. Biti dobar znači također priskočiti drugomu u pomoć kada mu je pomoć potrebna, ako je u našoj moći pomoći mu. To je, također, djelo Božjih atributa ili svojstava u odnosu prema stvorenjima. Njegova svemoć za sva vremena nadoknađuje nedostatak naše moći. Njegova pravica neprekidno ispravlja naše pogrešne sudove. Njegovo milosrđe svagda tješi naše bližnje koje smo povrijedili okrutnošću. Njegove savršenosti neprekidno priskaču u pomoć našim nedostatcima. To je Božja providnost.3 1 2 3

Lk 10,27. Usp. Ibid. Usp. Frederick William Faber, Spiritual Confereneces, John Murphy Company, Baltimore, 1859., str. 19.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

Dobrotom i blagošću oponašamo Božju providnost. Da bi bila savršena i trajna, dobrota mora biti svjesno nasljedovanje Boga. Ako se uistinu trudite suobličiti Isusu Kristu, u vašemu srcu više neće biti oštrine, ogorčenosti i sarkastičnosti. Već samo to što nastojite biti slični Isusu, izvor je miline u vama koja se lako i ljupko prelijeva na sve s kojima dolazite u doticaj. Ne samo što svatko ima pravo na dobrotu – svatko ima pravo na posebnu dobrotu. Dobrota nije dobrota ako nije posebna. Njezina je privlačnost u njezinoj prikladnosti, pravovremenosti i individualnoj primjenjivosti. Dobrota svemu daje ljupkost. Uz nju su životne mogućnosti u punome cvatu i ona ih ispunja miomirisom. Dobrota je poput Božje milosti. Daruje ljudima nešto što oni sebi ne mogu dati, a ne može im dati ni priroda. Daje im nešto što im je potrebno, što im može dati samo netko drugi, primjerice utjehu. Uz to, način na koji to daje samo je po sebi istinski dar, vrjedniji od onoga što daje. Skriveni impuls iz kojega djeluje dobrota jest instinkt koji je vaš najplemenitiji dio. On je nesumnjiv ostatak slike Božje u nama koji nam je dan na samome početku. Dobrota izvire iz čovjekove duše; ona je plemenitost čovjeka – koji je prije božansko negoli ljudsko biće. Dobrota predviđa tuđe potrebe i želje Uslužnost vas potiče da ispunite želju ili zadovoljite potrebu drugoga i prije no što vas on to zamoli. Ne čekate da vas bližnji zamoli; osjećate što mu je potrebno i spremno ispunjate njegovu molbu, koju nije stigao ni izgovoriti. Kada udovoljavate izgovorenoj molbi bližnjega, možda to činite zato što ne želite ispasti neljubazni, zato što mislite da se nećete moći oduprijeti bude li navaljivao ili zato što se nadate da ćete se tako brže riješiti toga na10

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

pasnika. Ali kada doista od srca činite nekomu uslugu, ljubav u vama pobuđuje plemenite misli, obavještava vas o molbi bližnjega i potiče vas da udovoljite njegovoj molbi. Tada ljubav sama moli i udovoljava molbi. Zato je uslužnost čak i ljepše djelo milosrdne ljubavi od obične spremnosti da služimo drugima. Uslužnost vam ne dopušta da postanete nemarni u ljubavi prema bližnjemu, jer ona potiče tu ljubav na djelovanje. Ona vas neprekidno potiče da, ni od koga potaknuti, činite dobro. Čak i ako udovoljavate izgovorenim molbama manje ili više protiv volje, uvijek postoji opasnost povratka duhovnoj ravnodušnosti. Uslužnost je zgodan način dobročinstva. U njoj ima nečega božanskog. Većinu Božjih darova dobivamo, a da ih nismo uopće tražili. Mnogo prije nego što je stvoren slabi čovjek, Bog ga je naumio pozvati da ima udjela u njegovoj vječnoj sreći. Mnogo prije no što smo mogli uzdići svoja srca na molitvu, On nas je stvorio, otkupio i posvetio. Sv. Ivan kaže: „U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego – on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše. Ljubljeni, ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge.“4 Uslužnost je izdašniji darivatelj radosti od puke spremnosti za služenje. Dar koji se udjeljuje nakon izrečene zamolbe gotovo uvijek gubi nešto od svoje pune vrijednosti, a time i nešto od svoje sposobnosti da nam pruži zadovoljstvo; dok sve što činimo iz susretljive ljubavi zadržava nesmanjenu sposobnost da ljude učini zadovoljnima. Kada nekomu nešto darujemo iz čiste ljubavi, možemo biti sigurni da radost neće izostati i da će darivatelj primiti izdašan blagoslov. Što je vaša ljubav čišća, to su njezini naravni i nadnaravni blagoslovi bogatiji. Što više dajete, više primate. 4

1 Iv 4,9–11.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

Ako ste osoba blage ćudi, privući ćete druge stanovitom istančanošću duha i zapažanjem njihovih sitnih potreba, otkrivanjem njihovih najskrovitijih želja te neprekidnim odricanjem od vlastitih, čineći im sitne usluge i prije no što vas zamole. Ne čekajte da vaš bližnji izrazi želju – ispunite mu je prije nego što je čujete. Držite oči uvijek otvorenima kako biste mogli otkriti tuđe potrebe; nastojte ukloniti prepreke koje su se ispriječile na putu vaših bližnjih; priuštite im ugodno iznenađenje; budite im pri ruci u slučaju da im nešto zatreba; obavite kakav sitan posao za njih ne čekajući da vas za to zamole. To znači biti uslužan. To je istinska dobrota koja nasljeduje Božju uslužnu ljubav. Dobrota neutralizira jad uzrokovan grijehom Bog želi da svi ljudi budu sretni. Stvorio nas je da nam iskaže svoju dobrotu i poziva nas da jednoga dana uzmemo udjela u njegovoj radosti na nebu. Bog nam je dao sposobnost da budemo sretni, a dobrota je važan dio te sposobnosti. Dobrota i blagost čine život podnošljivijim. Mnogi su ljudi pritisnuti bremenom života. Mnogima se on čini nepodnošljivim. Ali kreposnu čovjeku samo grijeh može učiniti život nepodnošljivim. Uzroci naših nesreća više su u nama, nego u drugima. Velik dio nevolja koje zadajemo samima sebi, posljedica su osjećaja da nam život neprekidno nanosi nepravdu. Dobrota pomaže ukloniti i ovo zlo, jer je dobrota prijaznost pravednosti. Svako dobro djelo koje učinite, ponovno uspostavlja ravnotežu između dobra i zla.

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

Dobrota snažno utječe na druge Dobrota uvijek iznova vraća k Bogu one koji su skrenuli s pravoga puta, otvarajući im srca koja su se činila beznadno zatvorenima. „Dobrota je obratila više grešnika nego gorljivost, rječitost ili učenost; ove tri stvari nikada nikog nisu obratile ako nisu išle ruku pod ruku s dobrotom.“5 Naše pokajanje često počinje djelima dobrote ili zbog njih. Vjerojatno je većina pokajanja počela primanjem djela dobrote koja su ljudima ganula srca jer su osjećali da ih nisu zaslužili. Dobrotom i blagošću potičete druge da ustraju u zauzimanju za dobro. Svakomu od nas potrebno je ohrabrenje i većina nas očekuje pohvale. Dobrota obuhvaća sve prednosti pohvale, a bez njezinih mana. Kada vas hvale, čine to na vašu štetu, jer pohvale potiču oholost. Dobrota vam, naprotiv, ne nanosi nikakvu štetu i istodobno obogaćuje one koji vam iskazuju dobrotu. Dobrota je najljepši stav koje možete zauzeti prema drugomu, dok pohvale impliciraju određen stupanj pokroviteljskoga odnosa. Dobrota je jedina vrsta pohvale koja je uvijek i svugdje iskrena. Malo što se toliko opire milosti kao obeshrabrenje. Mnogi planovi s ciljem promicanja Božje slave nisu uspjeli jer je izostao sjaj u očima, potpora u obliku prijazna pogleda ili lijepe riječi. Možda niste priskočili u pomoć bližnjemu u potrebi jer ste bili odveć zauzeti vlastitim poslom pa se niste osvrtali na njegov ili ste možda bili ljubomorni, doimali se ravnodušnim i prigovarali mu.6 Dobro djelo, prijazna riječ ili čak samo ton glasa katkad su dovoljni da iskažemo svoje suosjećanje s onim koji pati i nakon toga je sve opet na svome mjestu. Potištena duša odjednom se osjeti ponukanom hrabro učiniti baš 5 6

Frederick William Faber, nav. dj., str. 23. Usp. Ibid, str. 29.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

ono što je u trenutcima obeshrabrenja nakanila ostaviti nedovršenim. Takva vrsta ohrabrenja može biti prva karika novoga lanca koji će, nakon što dođe svome kraju, rezultirati konačnom ustrajnošću. Malo dobrote zna dugo potrajati Količina dobrote nije ni u kakvome omjeru s njezinim učinkom. Ljude obično ne zanima čega ste se sve morali odreći da biste za njih učinili ono što ste učinili. Oni vide samo dobrotu. Nije važno što činite, već kako činite to što činite. I najmanja dobrota veća je od najvećega zla. I najsitnija ljubaznost sposobna je dići velik teret s čovjekova srca. Ona seže daleko i putuje brzo. Dobro djelo dugo traje. Sam čin tek je početak. Ni dugogodišnja otuđenost ne oduzima milinu dobroga djela. Što se više trudite dobrim djelima uzvratiti na dobrotu, to vam se taj cilj čini sve udaljenijim. Obveze koje proistječu iz zahvalnosti kao da traju sve duže i postaju sve dublje, tako da se čini kako vam je život ispunjen predanošću da činite dobra djela. Ne prođe ni jedan dan, a da čovjek nije u prilici učiniti neko dobro djelo. Učestalo činjenje dobrih djela olakšava činjenje novih dobrih djela. Kada dobrota od vas traži samoodricanje, žrtva je plemenita i ispunja čovjeka zadovoljstvom. Uvijek dobivate više nego što gubite. Dobivate čak i gledajući izvana, ali unutarnji dobitak daleko je veći. Čudesni učinci dobrih djela tjeraju vas da se upitate zašto češće ne činite dobra djela. Dobrota je zarazna Ni jedno dobro djelo ne završava u trenu kad ga učinimo. Jedno dobro djelo vodi do drugoga. Dobar primjer 14

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

osvaja i potiče druge da ga slijede. Dobro djelo pušta korijenje na sve strane i iz njega niče novo drveće. Najvažniji plod dobrote sastoji se u tome što i druge čini boljima. Najprijazniji i najbolji ljudi obično su oni koji su živjeli u ozračju prijaznosti. Kao što prakticiranjem prijaznosti i sami postajete prijazniji, tako i ljudi prema kojima ste prijazni, ako su ranije bili prijazni, nauče biti još prijazniji, a ako nisu, nauče kako to mogu biti. Stoga je najbolje što možete učiniti drugima to da prema njima budete prijazni. Nakon Božje milosti, vaša prijaznost i dobrota najveći je dar koji mogu primiti. Dobrota je jedan od najljepših Božjih darova svijetu Dobrota tjera potištenost i tminu iz duše i klonulomu srcu daje nadu. Ona zaslađuje tugu i ublažuje bol. Otkriva neosporne ljepote čovjekova karaktera i potiče sve ono najbolje u čovjeku. Dobrota pročišćuje, uzdiže i oplemenjuje sve što dotakne. Ona otvara ustave dječjega smijeha i sabire suze pokajničke ljubavi. Olakšava breme klonulosti. Dobrota zaustavlja bujicu srdžbe, oduzima žalac neuspjehu i raspaljuje smionu ambiciju. Podiže nesretne, zalutale vraća na pravi put i hodi stopama našega Spasitelja. Dobrota se prečesto nedovoljno njeguje, jer ljudi ne razumiju njezinu vrijednost. Ljudi mogu pomagati, biti sažalni i požrtvovni, a da ipak nisu dobri ni blagi. Dobrotu, kao krepost, ne njeguju dovoljno čak ni neki pobožni ljudi; mnogi pobožni ljudi ne iskazuju dobrotu i blagost drugima. U njihovoj pobožnosti katkad je prisutna stanovita vrsta duhovne sebičnosti koja se može kositi s dobrotom. To iziskuje budnost i oprez. Dobrota je uzvišen Božji cilj u svijetu. Ondje gdje se po naravi nalazi, treba je i nadnaravno posijati. Vaše životno poslanje treba biti da vratite nesretni Božji svijet 15

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

Bogu kako bi se u njemu mogla opet očitovati Božja slava. Posvetite se uzvišenomu apostolatu dobrote i blagosti kako biste vi osobno, i drugi zajedno s vama, mogli uživati blagoslov božanskoga života. Postanite član bratovštine dobrote i blagosti. Ne trebate se nigdje upisivati. U tome udruženju nema ni dužnosnika ni sastanaka i ne plaća se članarina. Dovoljno je donijeti odluku da mu želite pristupiti i početi se držati pravila. Pravila su jednostavna – svode se na tri malena nemoj i na tri malena svakako učini. 1. Ne govori neprijazno ni o kome. 2. Nikomu se ne obraćaj neprijazno. 3. Ne ponašaj se neprijazno ni prema komu. 1. Govori dobrohotno o nekome bar jedanput dnevno. 2. Razmišljaj dobrohotno o nekome bar jedanput dnevno. 3. Budi prijazan s nekim bar jedanput dnevno. Ako se nisi ponio prijazno prema drugoj osobi: 1. Kratko se pokaj i izmoli jednostavnu molitvu, primjerice: „Isuse moj, smiluj mi se.“ 2. Ako je moguće, ispričaj se toj osobi. 3. Izmoli kratku molitvu, primjerice: „Blagoslovi N-a, Gospodine“, za tu osobu prema kojoj si se ponio neprijazno. Uljudnošću iskazujete ljubav i poštovanje Obzirnost traži da budemo uljudni prema drugima. Kada poštovanje koje osjećamo prema drugomu ne ostaje skriveno u našemu srcu, već nađe izvanjski izraz, takvo poštovanje možemo nazvati uljudnošću. Sv. Pavao izričito kaže da smo dužni poštivati bližnje. On ovako opisuje 16

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

uljudnost: „Srdačno se ljubite pravim bratoljubljem! Pretječite jedni druge poštovanjem!“7 Uljudnost je navika ophođenja s drugima s uvažavanjem i poštovanjem, jer su oni slika i prilika Božja. Uljudnost obuhvaća pristojnost, strpljivost, promišljenost, spremnost da se pomogne, ljubaznost i blagost. Prezir vrijeđa. Ljudima nije svejedno što drugi misle i govore o njima. Gorka riječ, uvreda, ismijavanje – sve to boli kao pljuska. Zlobna uvreda može čovjeku oduzeti svu radost življenja. Zato naš Gospodin one koji vrijeđaju druge naziva ubojicama: „Čuli ste da je rečeno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu. A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne: ‘Glupane!’, bit će podvrgnut Vijeću. A tko reče: ‘Luđače!’, bit će podvrgnut ognju paklenomu.“8 Poštivanje i uljudnost čine čovjeku dobro. Čast koju nam drugi iskazuju riječju ili djelom čini naš život radosnijim. Iskreno poštovanje koje nam bližnji iskaže ne čini nam samo dobro: ono udovoljava vapijućoj potrebi naše naravi. Poštovanje koje nam bližnji iskaže jača našu dobru volju i potiče nas da težimo višim idealima. Budući da je poštovanje potrebno čovjeku, svaka je zemlja na svijetu na sebi svojstven način razvila ustaljene načine na koje izražavamo poštovanje drugima. Pozdravljanje, gostoljubivost, dijeljenje osjećaja radosti i tuge – čitav život nekoga naroda uređen je tim kodeksom. Zakon ljubavi prihvaća te upute. Svatko zaslužuje vašu uljudnost Ljubav proširuje pravila uljudnosti. Poštovanje ne bismo trebali iskazivati samo onima iznad sebe, niti samo 7 8

Rim 12,10. Mt 5,21–22.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

onima koji su nam ravni, već, kao što kaže sv. Pavao, „jedan drugomu.“ Nitko ne smije biti isključen iz univerzalnoga zakona međusobnoga poštivanja. Uz to, ljubav bi trebala produbiti i produhoviti uljudnost. Uljudnost dobiva nadnaravnu dimenziju kada se sjetite da će Krist sve što ste učinili drugima uzeti kao da ste učinili njemu. Kršćanin u svakome čovjeku vidi mnogo više od samoga čovjeka; on u njemu vidi dijete Božje, Kristova brata, u određenome smislu čak samoga Boga. Kada sv. Pavao kaže: „Pretječite jedni druge poštovanjem“, to ne znači samo da moramo biti uljudni prema drugima. Ove riječi imaju dublje, bogatije značenje. Poštovanje je više od uljudnosti. Poštovanje nas podsjeća na nježno, ljubavlju ispunjeno poštovanje djeteta, učenika, ili anđela. Neka vaša uljudnost izvire iz srca. Ne postoji izvanjski znak uljudnosti bez nekoga dubokog moralnog temelja. Ljubav će čak i u samo formalnu uljudnost udahnuti poštovanje, dobru volju i onu sveobuhvatnu dobrotu koja ne čeka da bude pozdravljena, već pozdravlja prva. Uljudnost je dobrota srca i pokazuje se u našemu ophođenju s bližnjima. Iskrenom uljudnošću samo pokazujemo da smo džentlmeni ili uglađene dame. Kardinal Newman kaže: „Džentlmen je osoba koja nikomu ne nanosi bol.“9 Džentlmen brižno pazi na sve prisutne; brižan je prema plahima, blag prema rastresenima, milosrdan prema odsutnima. Izbjegava teme koje mogu uznemiravati ili vrijeđati druge. Nastoji ne biti dosadan. Ne pridaje važnost uslugama koje čini. O sebi ne govori osim kada je primoran, ne brani se oštrim odgovorima, ne voli klevetati ni tračati, ne smatra da su oni s kojima je u sukobu zli, ima lijepu riječ za svakoga, a ako je nema, radije šuti. 9

John Henry Newman, The Idea of a University, poglavlje: „Knowledge and Religious Duty“.

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

Džentlmen nikada nije nizak ili podao u raspravi, ne koristi se nečasnim sredstvima u ostvarenju svojih ciljeva, ne brka osobe niti oštrim odgovorima nadoknađuje neuvjerljivost svoje argumentacije i nikada ne insinuira zlo koje se ne usuđuje javno izreći. Drži se maksime koja kaže da se prema neprijatelju moramo postaviti kao da će nam jednoga dana postati prijatelj. Neovisno o tome koliko ste bliski s nekim, ta bliskost nikada ne smije dovesti u pitanje uljudnost. Ne možete biti cijeli dan u dodiru s drugima, a ne primijetiti njihove nedostatke i njihovu sebičnost. Vaši nedostatci izići će kad-tad na površinu, baš kao i njihovi. Postoji jedan način koji – možda više nego ikoji drugi – može izgladiti vaše odnose s drugima i učiniti ih, ne samo podnošljivima, već u određenoj mjeri ugodnima, a to je da poštujete pravila uljudnoga ophođenja s drugima, što u svakodnevnome životu znači činiti mala djela dobrote i uljudnosti. Lako se može dogoditi da ste ljubazniji i uljudniji prema ljudima izvan vašega doma ili onima koje vjerojatno nećete više nikada sresti negoli s vlastitom obitelji ili onima čije prijateljstvo doista vrijedi njegovati. Katkad zanemarujete one koje ljubite, a ljubazni ste prema onima za koje slabo marite. Poput žene koja, kada čuje da joj stižu gosti, a nakon što je izgrdila svoju djecu i mrštila se na njih, trči prema vratima, ali najprije se smiruje i razvlači lice u osmijeh. Ako u odnosima s drugima odlučite da ćete se prema njima ponašati onako kako biste voljeli da se oni ponašaju prema vama, neće biti prilike za kršenje normi uljudnosti i lijepoga ponašanja. Koliko god ništavna i beznačajna bila usluga koja vam je učinjena, ona zavrjeđuje priznanje i onaj tko je u tome pogledu nemaran, zavrjeđuje da ga se smatra neodgojenim i neukim. 19

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

Naučite misliti prvo na druge. Malene geste uljudnosti daju životu draž. Dobrota je umijeće kojim život drugih činimo ugodnijim, vještina kojom doprinosimo lakoći postojanja i zadovoljstvu onih s kojima se svakodnevno susrećemo. Uljudnost traži pouzdanost Pouzdanost, posebno u malim stvarima, čin je uljudnosti. Nekim ljudima možemo vjerovati na riječ u bilo kojoj važnoj stvari, ali se u njih ne možemo pouzdati u malim stvarima svakodnevnoga života. Takvi ljudi stavljaju svoje prijatelje na muke. Zašto uvijek kasne, kako mogu biti tako nepažljivi kada je potrebno učiniti neku sitnu uslugu, kada je potrebno sjetiti se ove ili one godišnjice? * Pouzdanost se testira točnošću. Ne doći na sastanak u zakazano vrijeme znači prekršiti pravilo uljudnosti. Kašnjenje je vrlo neugodna karakterna mana. Redovito kašnjenje dovodi u neprijatan položaj druge i može nanijeti veliku štetu vašim važnim odnosima. Mnoštvo je prilika u životu kada je točnost vrlo važna vašim prijateljima. Ako ste osoba na koju se čovjek može osloniti, bit ćete točni i savjesni u ispunjavanju svojih obveza. Kada ste obećali da ćete se naći s prijateljem u određeno vrijeme i na određenome mjestu, ili da ćete u određeno vrijeme učiniti nekomu uslugu, vi ste zapravo odlučili testirati svoj karakter. Ako ste nepouzdani, drugi će često morati čekati na vas, jer će se štošta ispriječiti na putu vašoj spremnosti da održite riječ. Planovi i dogovori jedne osobe često ovise o riječi ili o savjesnosti drugih. Kašnjenje na dogovoreni sastanak može dovesti do komplikacija i oni koji su tuđim kašnjenjem dovedeni u neugodan položaj ne mogu, a da ne stvore nepovoljan sud o onome tko kasni. 20

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

Pokazujete da ste neuljudni i da imate slab karakter ako se morate često ispričavati zato što ste nekoga inkomodirali ne došavši na vrijeme na zakazani sastanak; ako ste iz nebrige propustili zapamtiti ili na komadiću papira zapisati točno vrijeme sastanka s nekom osobom; ako dopuštate da vas se lako odvrati od ispunjavanja obveza prema drugima, slučajnim susretima, razgovorima ili prolaznim interesima; ako vam je točnost nevažna; ili ako vam je odgađanje priprema za odlazak na ugovoreni sastanak prešlo u naviku tako da više jednostavno niste sposobni doći na vrijeme. Neovisno o tome imate li ili nemate vlast nad drugima, je li riječ o poslovnome ili o društvenome životu, bezobzirni ste ako ne dolazite na vrijeme. Neki doista zastupaju stav „ima vremena!”, ali vi ne biste trebali. *Pouzdanost se kuša rutinskim izrazima dobrohotnosti, sitnim uslugama što ih prijatelji svakodnevno čine jedni drugima kao nešto što se razumije samo po sebi, kao kada se, primjerice, ponude da će poslati pismo poštom umjesto vas, donijeti vam nešto iz trgovine ili prenijeti vašu poruku nekomu drugom. Pouzdan prijatelj neće ni jednu uslugu smatrati suviše malenom da je ne bi učinio točno i na vrijeme. *Pouzdanost se također kuša pravodobnim prisjećanjem. Pouzdana osoba anticipira prilike u kojima će drugi posebno cijeniti njezinu riječ, dar ili ljubaznost. Takva osoba pamti rođendane i godišnjice i nikada nije toliko zauzeta poslom da ne bi pohodila drugoga u nevolji. Nepouzdane osobe previše su zaokupljene sebičnim interesima da bi mislile na takve prilike. Trudite se biti pouzdani u malim stvarima. Pouzdanost je jedna od najpoželjnijih karakternih značajki jer uključuje nesebičnost, točnost, pažljivost, odanost i velikodušnost. 21

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

Uljudnost se mora vidjeti i u vašim razgovorima s drugima Uljudnost se jasno pokazuje u konverzaciji. Loš ste slušač ako vam je stalo samo do toga da budete glavna faca u svakome razgovoru i ako vas ne zanima što govore drugi; ako ste nemirni dok drugi govore i ako razmišljate samo o tome što ćete vi reći kada dobijete priliku; ako umanjujete istinitost ili vrijednost onoga što drugi govore i upadate im stalno u riječ pokušavajući nadmašiti njihove priče nečim još zanimljivijim; ako prekidate druge da biste preuzeli riječ i ako pokazujete svoju oholost i samoljublje; ili ako niste sposobni šutjeti dok drugi govore. Dobar ste slušač ako pozorno i sa zanimanjem slušate što govore drugi, jer ste svjesni da ne znate sve i da uvijek možete naučiti nešto novo. Samo je budala toliko zaokupljena sobom i vlastitim mislima da joj je dosadno slušati druge. Dobar ste slušač ako slušate jednako koliko i govorite, jer tako pokazujete dobrotu i uvažavanje. Tako donosite radost drugima, stječete njihovo povjerenje i otvarate put nebrojenim drugim oblicima velikodušnosti. Kao dobru slušaču, poniznost i velikodušnost postaju dijelom vašega ponašanja. Ove vrijednosti tim su veće kada je razgovor koji slušate dosadan, kada se u njemu očituje neukost ili je ispunjen banalnostima. Ignorirati ma kojega sugovornika znači biti bezobziran. Ignoriramo druge kada dvije osobe u skupini od tri ili više osoba zapodjenu izdvojen razgovor o nečemu što ne zanima ostale u grupi. Ponašati se tako znači biti sebičan i uobražen. Ako ste u razgovoru s drugima zaokupljeni sobom, pokazujete koliko ste uskogrudni. Velikodušnost traži, a uljudnost (koja je velikodušnost na djelu) nalaže da osobne interese podredimo interesima grupe. To vrijedi za sve – jednako za one slavne i za one koji to nisu. 22

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

Krist je uzor uslužnosti Uslužnost stoji malo, a koristi mnogo. Ona je poput ulja bez kojega bi se kotači moćnoga mehanizma – ljudskoga društva – brzo pregrijali. Ona olakšava društveni život, darujući mu mnogo ugodnih trenutaka, a nama daje ljubav koju nam ne mogu pribaviti sve naše vrijednosti, darovi i zasluge. K tomu, omogućuje nam utjecaj na druge kakav nam ne može dati ni jedna diplomacija i ni jedno nasilje. Uslužnost je jedan od najplemenitijih plodova kršćanske filozofije života. U cijeloj povijesti čovječanstva pojavio se samo jedan čovjek koji je u svojoj osobi utjelovio sva obilježja savršenoga džentlmena, a ta osoba bio je Isus Krist. U njegovu životu – živio je trideset tri godine – nije moguće otkriti ni jedan jedini primjer neljubaznosti. Milina njegova osmijeha, bljesak njegova oka, izraz sućuti na njegovu licu dok je tješio ili hrabrio one u potrebi – sve je to odavalo istinsku ljubaznost i ljubav prema braći ljudima. Čak i kada je korio licemjere, činio je to iz ljubavi prema žrtvama izrabljivanja. Blagost, uvažavanje tuđih osjećaja i uzimanje u obzir okolnosti njihova života najvažnije su kvalitete džentlmena ili dame. Biti blag i uljudan znači nasljedovati Krista. Naš je Gospodin rekao: „Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!“10 Sebedarna ljubav uključuje ispravnu ljubav prema sebi Sebedarna ljubav obvezuje nas da, poradi Boga, ljubavi prema sebi damo nadnaravnu dimenziju. Sam Bog usadio je u nas sklonost samoljublju koje je glavni pokretač svih aktivnosti naše naravi. Zakon prirode jest voljeti 10

Mt 5,5.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

sebe radi sebe. Vaša ljubav prema bližnjemu mora uključiti i vas same, zato što vas Bog ljubi. Sv. Benedikt Josip Labre izrekao je ovu važnu misao: „Kršćanin bi, da tako kažem, trebao imati tri srca u jednome: jedno za Boga, jedno za bližnjega i jedno za sebe. Prijeko je potrebno da prvo srce bude za Boga: ono mora biti čisto i iskreno, tako da sva svoja djela usmjerava prema njemu, da diše samo ljubavlju prema njemu i gorljivošću u njegovoj službi, da prihvati svaki križ koji se Bogu svidi poslati. Drugo srce mora biti za našega bližnjega: ono mora biti velikodušno, ne smije se bojati truda, ne smije trpjeti zbog služenja bližnjemu, mora biti suosjećajno, mora moliti za obraćenje grešnika i dušā u čistilištu, mora tješiti žalosne. Treće srce, koje je za njega samoga, mora biti nepokolebljivo u odlukama, mora se gnušati svakoga grijeha, mora se trapiti do te mjere da mu život postane neprekidna žrtva, predajući svoje tijelo strogosti i pokori.“ Prirodnu ljubav prema sebi moguće je usmjeriti prema Bogu i učiniti je kreposnom. Ali čak ni tada to nije prava sebedarna ljubav. Ljubav koju prirodno osjećate prema sebi potrebno je zamijeniti ljubavlju prema sebi kao Božjemu prijatelju, kao kada vaša ljubav prema udobnosti ustupi mjesto ljubavi prema Božjemu zakonu ili ljubavi prema siromaštvu, poniženju ili boli, koji vas tješnje povezuju s Kristom. Vjera, prema tomu, daje snagu ispravnoj ljubavi prema sebi, jer priznaje beskonačnu vrijednost i božansku ljepotu čovjekove duše. Ona govori o plemenitosti i sudbini čak i tijela. Nitko nema dublju i inteligentniju ljubav prema sebi od kršćanina koji živi u skladu s naukom svoje vjere. Uredna i prikladna sebedarna ljubav zahtijeva da ljubite sebe prije nego što možete ljubiti druge u mističnome tijelu Kristovu. Golemo zajedničko pregnuće u kome svi 24

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

moramo uzeti udjela sastoji se u tome da pomognemo jedni drugima u ostvarenju svrhe za koju smo stvoreni: da upoznamo i ljubimo Boga, služimo mu na ovome svijetu i budemo sretni s njim u nebu. Ali ljubav prema sebi katkad ne želi ostati unutar granica koje joj je Stvoritelj odredio. Umjesto da se zadovolji ulogom sluge, želi biti vlastiti gospodar. Na taj način ljubav prema sebi pretvara se u sebičnost. Takvoj ljubavi važnije je vlastito zadovoljstvo i udobnost negoli interes Boga i bližnjega: sve što čini, čini jedino radi sebe. Sebičnost je uvijek zakrabuljena i otkriti je može samo vaš bližnji. Želite li znati jeste li sebični, upitajte one oko sebe. Samo vam oni mogu reći jeste li bezobzirni, naporni, pretjerano ambiciozni ili jedni od onih koji uvijek rade po svome. Samo vam oni mogu reći jeste li toliko sebični da se povlačite od ljudi, pokazujete li uvijek kiselo lice onima koji vas okružuju i jeste li u stanju ljudima oko sebe uputiti prijaznu riječ. Ljubav i sebičnost ne mogu obitavati zajedno u vašoj duši. Ili će ljubav nadvladati i na kraju istjerati egoizam, ili će egoizam nadvladati ljubav i izbaciti je vani, tako da će na kraju ostati samo prazno ime ljubavi i žalosno samozavaravanje. Gubitkom sebedarne ljubavi gubite najveću dragocjenost – krepost po kojoj postajete slični Bogu. Gubitak ljubavi povlači za sobom gubitak brojnih vrijednih stvari. Mir nestaje. Sebičan čovjek ne poznaje mir. Nešto u njemu tjera ga da gomila materijalna dobra nad kojima zatim brižno bdije i stražari. Sumnjičav je prema namjerama drugih, neprekidno se uspoređuje s njima i živi u stalnoj tjeskobi. Nije siguran čak ni u sebe. Izgubio je svoju pravu slobodu, jer je postao rob zlog poriva samoljublja. Čak i glas plemenita srca biva katkad nadglasan glasom sebičnosti koja, poput sjene, slijedi svakoga čovjeka. Čak i dobri ljudi katkad podlegnu glasovima pohlepe, 25

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

osvetoljubivosti i ambicije. Glas strasti odveć lako ušutka glas razuma koji bi nas trebao voditi putem ljubavi. Ljudi se pitaju: „Zašto bih svoj probitak podredio tuđemu? Zašto bih bližnjega ljubio kao sebe?“ Ako je sebičnost okovala vašu zakonitu ljubav prema sebi, učinite sve da raskinete te okove, čak i kada je to bolno. Kao što sv. Ignacije Lojolski savjetuje: „Ako nas neumrtvljeni porivi naravi sile da govorimo ili djelujemo protiv načela koja ispovijedamo, moramo ih ukrotiti i natjerati ih da nam se pokore.“ Svakoga dana napravite neku žrtvu i učinite uslugu drugomu. Svaka učinjena žrtva pomoći će vam da vratite slobodu za istinsku ljubav. Potrudite se da ljudi osjete da su vam važni Ako želite steći prijatelje, potrudite se i učinite nešto za druge – nešto što od vas traži vrijeme, energiju, nesebičnost i promišljenost. Dočekujte ljude srdačno i iskreno. Čovjeku je njegovo ime najvažniji zvuk u njegovu jeziku. Naklonost ljudi najlakše ćete steći ako im upamtite ime i pokažete im da su vam važni. Potrudite se naći vremena i energije, koncentrirajte se da vam se imena ljudi koje ste upoznali urežu u pamćenje, tako da ih ništa više ne može izbrisati. Učinite da se ljudi osjećaju važnima – učinite to iskreno. Ako ste toliko sebični da niste sposobni zračiti s malo sreće i iskreno pokazati drugomu da ga cijenite, pritom ne tražeći ništa zauzvrat, nećete dobro završiti. Jedino što biste trebali dobiti zauzvrat od drugoga jest osjećaj da ste mu učinili uslugu na koju vam on nikada neće moći uzvratiti istom mjerom. Taj osjećaj ostat će vam u sjećanju još dugo. Ima jedno pravilo koje će vam, budete li ga poštivali, donijeti mnoštvo prijatelja i trajno zadovoljstvo. Izrekao ga je Isus prije mnogo stoljeća, saževši ga u jednoj jedi26

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

noj rečenici: Sve što želite da drugi vama čine, činite i vi njima.11 Stalo vam je do pohvale onih s kojima dolazite u dodir. Htjeli biste da se prizna vaša prava vrijednost. Ne želite slušati jeftino i neiskreno laskanje – žudite za iskrenim uvažavanjem. Držite se ovoga Zlatnog pravila i činite drugima što želite da drugi čine vama – uvijek i na svakome mjestu. Nadnaravni motiv uvećava dobrobiti nesebičnosti Trebali biste biti pažljiviji i praktičniji u ophođenju s drugima. Već i na prirodnoj razini, ako činite dobro drugima, činite dobro samomu sebi. Koliko ćete se bolje osjećati kada ovu prirodnu sklonost uzdignete na nadnaravnu razinu! Sebičnost često zamračuje vid i sputava ruku ispruženu drugomu, priječeći nas u činjenju dobra. Ne budite jedan od onih koji su radi časti i pohvala spremni podnijeti velike žrtve, ali zanemaruju sitne iskaze prijaznosti koji bi im proslavili imena više nego velika djela učinjena iz sebičnosti. Prijazna riječ ili postupak nalik je paljenju tuđe svijeće plamenom vlastite koja pritom ne gubi ništa od svojega sjaja. Velikodušnost bi trebala biti iskrena i suosjećajna, jer je način davanja vrjedniji od onoga što dajemo. Ljubav vas čini spremnima da predvidite i najmanje želje bližnjega i pružite mu svu moguću pomoć. Većina nas sklona je biti zaokupljena samim sobom. Zato sv. Franjo Saleški ističe: „Najvažnija dužnost nam je pobijediti sebe i svakodnevno se usavršavati u toj borbi. Od velike je važnosti da pobjeđujemo male napasti kao što su hvalisavost, sumnjičavost, ljubomora, ravnoduš11

Usp. Mt 7,12; Lk 6,31.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

nost i taština. Tako ćemo biti spremniji za borbu protiv većih napasti.“ Zapitajte se i provjerite koliko ste zaokupljeni sobom: najbolje ćete to vidjeti ako se upitate koliko ste skloni samozadovoljstvu, traganju za osobnim probitkom i lošemu mišljenju o drugima. Možda preko svake mjere puštate sebi na volju. Pokušajte „izaći iz sebe“: oslobodite se te mračne opsesije; prestanite se mrgoditi zato što vam je netko povrijedio osjećaje ili vam učinio nešto nažao. Potrudite se, koliko više možete, potaknuti u sebi vedre misli, obratite pažnju na tuđe nevolje i pokušajte sagledati situaciju njihovim očima, odgojite u sebi nježnu spremnost pomaganja drugima. Općenito, pokušajte iskazivati milosrđe kojemu biste se i sami veselili kada bi vam ga drugi iskazali. Činiti dobro drugima u nadi da će Gospodin zauzvrat biti dobar prema vama znači imati nadnaravni motiv za činjenje dobra, iako je izraz sebičnosti. Činiti dobro drugima sa sviješću da Krist to traži od vas, manje je egoistično. Činiti dobro drugima zato što vjerujete da će Krist to uzeti kao da ste učinili dobro njemu osobno, znak je čiste ljubavi prema Bogu. Činiti dobro drugima zato što tako ugađamo Bogu i zato što mu želimo dati najbolje što možemo, znači savršeno ljubiti Boga. Činite dobro drugima, koliko god vam to okolnosti dopuštaju. Ako ste samima sebi najvažniji, život će vam biti dosadan i prazan. Živo zanimanje za druge izdignut će vas iznad tričavosti sebičnosti. Sebičnost je potrebno rastaliti do živoga zanimanja za ljude. Samozataja kojoj je svrha učiniti ljude sretnima, životno je djelo koje će Bog bogato nagraditi. Davati velikodušno od svojih prijaznih misli, svojih ohrabrujućih riječi, svojih ljubaznosti, znači biti kristolik. Da biste posjedovali istinsku ljubav, morate imati vjeru kakvu je svijetu dao Krist, religiju ljubavi koja nas uči 28

VJEŽBAJTE SE U OSNOVAMA DOBROTE I BLAGOSTI

da čovjeka ljubimo poradi Boga, čak i kada to od nas traži žrtvu. Unatoč protivljenju vaših strasti, vaša vas vjera tjera da napredujete u ljubavi prema bližnjemu. Sv. Petar to izražava ovim riječima: „Zbog toga svim marom prionite: vjerom osigurajte krepost, krepošću spoznanje, spoznanjem suzdržljivost, suzdržljivošću postojanost, postojanošću pobožnost, pobožnošću bratoljublje, bratoljubljem ljubav.“12 A sv. Pavao veli: „Zaklinjem vas, braćo, milosrđem Božjim: prikažite svoja tijela za žrtvu živu, svetu, Bogu milu – kao svoje duhovno bogoslužje.“13 Na taj način svaka vaša zadaća, čak i ona najobičnija, može se preobraziti, kao što se preobrazila voda u Kani, i postati žrtveno vino.14 Ovladajte svojim osjetilima i strastima uz pomoć discipline Ne tražite sreću u sebičnosti, nego u samozatajnosti. Sin Božji propovijedao je o samozatajnosti želeći nas potaknuti da krenemo putem do sreće. „Ne mislite da sam došao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam došao donijeti mir, nego mač.“15 Ovim je riječima htio reći da je došao zaratiti s onim „ja“ i sa sebičnim strastima. Došao je izbaviti ljude iz bijede u koju ih je nagnala njihova sebičnost. Ljubav poziva na velikodušnost i samopožrtvovnost. Ljubav je srce i duša vjere. Ljubav se ne zadovoljava lijepim riječima, već traži djela. Bez prakticiranja požrtvovnosti bit ćete ugodni samo sebi. Duh Sveti posvećuje duše darom milosti i potiče ih na velikodušnost u službi Bogu i bližnjemu. Njegova je 12 13 14 15

2 Pt 1,5–7. Rim 12,1. Usp. Iv 2,9. Mt 10,34.

SKRIVENA DOBROTE I BLAGOSTI SKRIVENASNAGA SNAGA DOBROTE I BLAGOSTI

milost mučenicima davala hrabrost da umru za vjeru, a svecima duhovnu snagu da žive svetim životom i čine herojska djela kreposti. U ovome životu žrtva mora ići ruku pod ruku s ljubavlju. Ne možemo živjeti u ljubavi prema Bogu ako se ne odreknemo neuredne sebičnosti – tj. trostruke požude – tijela, očiju i oholosti života.16 Strasti su, same po sebi, sebične i slijepe. Potrebno ih je usmjeravati. Prepuštena sama sebi, strast lako postaje poput poludjela vozača za upravljačem snažnoga automobila. Želite li da u vašemu životu vlada red, potrebna vam je disciplina. Vaše strasti i emocije moraju biti pod kontrolom razuma, prosvijetljena vjerom, a vaš razum i inteligencija moraju biti pod Božjom kontrolom. Ako jedna od strasti isklizne s tračnica, razum, koji djeluje kroz snagu volje, potpomognut milošću mora je vratiti tamo gdje joj je mjesto. Ne učini li to, strast će zagospodariti vama. Sv. Vinko Paulski savjetuje: „Onaj tko želi napredovati u savršenstvu treba posebno paziti na to da ne dopusti da njime ovladaju strasti koje će jednom rukom srušiti zdanje koje je izgradio drugom. Da bismo mogli vladati sobom, moramo početi vrlo rano obuzdavati svoje sklonosti; jer jednom kada se duboko ukorijene i ojačaju, više im gotovo nije moguće naći lijeka.“ Čulnost, ili ljubav prema osjetilima, neprijatelj je ljubavi. Ona često ubija pravu ljubav, jer čulnost nije drugo doli sebičnost. Čulnost je od tijela. Ni jedno tjelesno osjetilo nikada ništa ne daje; ona samo uzimaju i prisvajaju. Od svih strasti, čulnost je najsilovitija u svojim željama i najbezobzirnija u grabljenju objekta za kojim žudi. Iako njezin govor i ponašanje zrače ljubavlju i podsjećaju na nju, njezini učinci mogu biti nalik onima u mržnje. 16

Usp. 1 Iv 2,16.

SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5 DIO PRVI: Budite dobri prema drugima . . . . . . . . . . .7 1. Vježbajte se u osnovama dobrote i blagosti . . . . . . .9 2. Ne osuđujte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48 3. Oduprite se pohlepi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58 4. Obuzdajte srdžbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 5. Naučite dobrohotno podnositi uvrede . . . . . . . . . . 78 6. Naučite prepoznati posljedice zlobnih misli . . . . . .88 7. Neka temelj vašim mislima bude krepost . . . . . . . 91 8. Otkrijte preobrazujuću moć dobrohotnih misli . . . 115 DIO DRUGI: Naučite biti dobrohotni u razgovoru . . 127 9. Budite predani istini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 10. Budite blagi u komunikaciji s drugima . . . . . . . . 149 11. Klonite se bezosjećajnih riječi . . . . . . . . . . . . . . . . 162 12. Budite dobrohotni kada korite druge . . . . . . . . . . 169 13. Težite za blagoslovom prijaznih riječi . . . . . . . . . 176 DIO TREĆI: Pokažite svoju ljubav dobrim djelima . . 187

14. Ne budite loš primjer drugima . . . . . . . . . . . . . . 189

15. Njegujte u srcu ljubav koja obiluje dobrim djelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194 16. Činite djela milosrđa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 17. Nakon dobrih djela čeka vas bogata žetva nagrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206 227

SADRŽAJ

DODATAK: Krepost dobrote – upitnik . . . . . . . . . . . 220 MOLITVA ZA DOBROTU I BLAGOST . . . . . . . . . . . 226

228

PREPORUČUJEMO

André Frossard francuski je publicist, novinar, član prestižne Francuske akademije te autor svjetske uspješnice „Bog postoji, ja sam ga susreo“. U ovoj knjizi, suočavajući se s osobnim iskustvom patnje, Frossard ne dopušta da ga obuzmu pesimizam i očaj, nego svjedoči živu vjeru u „drugi svijet”. Pišući speciﬁčnim stilom protkanim humorom, daje snažno svjedočanstvo nade ističući kako vjeruje i zna da ljudsko biće dolazi iz ljubavi te da se kroz patnju i smrt toj ljubavi vraća. 136 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Poznati duhovni pisac o. Jacques Philippe u ovoj nam poticajnoj knjizi kroz duhovna razmatranja i tumačenja tekstova svete Male Terezije tumači svetičin „mali put“. Životna i duhovna mudrost „maloga puta“ dostupna je svima i vrlo jednostavna. Vjerno prenoseći misao svete Male Terezije u naše vrijeme i okolnosti te učeći nas prihvatiti sebe onakvima kakvi jesmo, ova nadahnjujuća knjiga odličan je lijek protiv perfekcionizma i siguran izvor zdrave kršćanske duhovnosti. 144 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

U ovomu izvrsnom djelu svjetski poznati duhovnik i govornik Fulton Sheen tumači tajnu istinske sreće te koji su nužni koraci u njezinu postizanju. Na tomu putu itekako je važan autentičan duhovni život, a on podrazumijeva puno više od vršenja zapovijedi, čitanja Biblije ili nasljedovanja Isusa. Savjeti i ideje, kao i jasni koraci i smjernice čine ovu knjigu korisnim suputnikom u propitivanju vlastitoga života kao i u potrazi za njegovim konačnim smislom. 183 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o. Sinjska 2, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o. Tiskano u rujnu 2020.

Ako želite napredovati u duhovnome životu i unaprijediti svoj odnos s Bogom i s onima koje volite, ova će vam knjiga biti nezaobilazno štivo. Pomoći će vam nadvladati mane i nedostatke kojih se ne možete riješiti i tako vam život učiniti radosnijim i ispunjenim. Skrivena snaga dobrote i blagosti, među ostalim, tumači i otkriva: • Četiri načina kako možete postati obzirniji i pažljiviji… odmah! • Umijeće razumijevanja: obrazlaže zašto imate duhovnu odgovornost da iskažete razumijevanje drugima – i pet načina kako možete s time početi. • Tri stvari koje morate učiniti – i tri stvari koje ne smijete učiniti – kako biste brzo porasli u dobroti i blagosti. • Četiri razloga zašto se u kritiziranju krije duhovna opasnost. • Tri djelotvorna lijeka da iz života uklonite grijeh srditosti. • Sedam načina da nepravde koje ste iskusili okrenete u svoju duhovnu korist. • Šest načina da pronađete i iskorijenite skrivenu zavist koja vam guši duh. • I još puno toga što će pomoći vašemu napretku u krepostima dobrote i blagosti. • Praktične upute kako ćete iz svojega ponašanja ukloniti sve vrste neljubaznosti i niskosti. • Također uključuje upitnik – svojevrsni ispit savjesti sa šezdeset sedam pitanja koja će vam pomoći da pratite svoj napredak u dobroti i blagosti. „Ova sjajna knjiga produbljuje uvid u onu čudesnu poruku koja nam tako snažno progovara: Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva…“ s. Mary Rose McGeady ISBN 978-953-235-718-9

VERBUM 98 kn