VERBUM
........................................................................
Benedikt XVI.
Sveta Hildegarda iz Bingena
Sveta Hildegarda iz Bingena (1098.– 1179.), “njemačka proročica”, kako su je nazvali njezini suvremenici, jedna je od najneobičnijih i najfascinantnijih žena svih vremena. Bavila se medicinom i prirodnim znanostima, pisala je i skladala pjesme, a izmislila je čak i vlastito pismo. Aktivno je sudjelovala i u političkim i društvenim strujanjima svojega vremena, propovijedala je o Bogu i bila na glasu zbog svoje mudrosti te su joj po savjet dolazili kraljevi, svećenici, redovnice i redovnici, kao i obični pučani. Ova iznimna, kulturno i društveno osviještena žena propovijedala je na trgovima i crkvama, dopisivala se s papama, biskupima, carevima i pučanima. Krhka fizičkoga zdravlja, bila je obdarena viđenjima, a postoje i brojna svjedočanstva o njezinim proroštvima i čudima. Široj je javnosti postala poznata tek u novije vrijeme kada joj je papa Benedikt XVI. posvetio dvije kateheze te na poseban način nakon što ju je proglasio crkvenom naučiteljicom. U ovoj knjizi sabrani su svi tekstovi pape Benedikta XVI. o životu i nauku te velike žene Crkve, a u dodatku se nalaze njezine odabrane misli, biseri nauka i duhovnosti ove velike svetice za koju je papa Ivan Pavao II. rekao da je “svjetlo svojega naroda i svojega vremena”.
Benedikt XVI. SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
Biblioteka:
FIDES 64.
Urednik: mr. sc. Petar Balta
Prijevod s talijanskoga: Ivan Nekić, prof.
Za nakladnika: Miro Radalj
Benedikt XVI.
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
VERBUM Split, 2014.
© Libreria Editrice Vaticana © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2014. Izvršna urednica: Katarina Gugić, mag. theol. Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika. Lektura: Anđa Jakovljević, prof. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 235.3 Hildegard, sancta 929 Hildegard, sancta BENEDICTUS XVI, papa Sveta Hildegarda iz Bingena / papa Benedikt XVI. ; <prijevod Ivan Nekić>. - Split : Verbum, 2014. - (Biblioteka Fides ; 64) ISBN 978-953-235-390-7 I. Hildegard, sancta -- Duhovne poruke II. Hildegard, sancta -- Biografija 150903079
RIJEČ IZDAVAČA
RIJEČ IZDAVAČA
Sveta Hildegarda iz Bingena (1098.–1179.), “njemačka proročica”, kako su je nazvali njezini suvremenici, jedna je od najneobičnijih i najfascinantnijih žena svih vremena. Obdarena mističnim iskustvima od svoje treće godine, sveta je Hildegarda s osam godina ušla u samostan kako bi stekla obrazovanje, a kasnije je postala redovnica i na koncu magistra benediktinske zajednice. Bavila se medicinom i prirodnim znanostima, pisala je i skladala pjesme, a izmislila je čak i vlastito pismo koje je nazvala lingua ignota (nepoznati jezik) s abecedom od 23 slova ili litterae ignotae, a za taj je jezik napisala i rječnik od 1011 riječi (sve je sakupljeno u djelomično očuvanim spisima Lingua ignota i Litterae ignotae). Unatoč tomu, taj nam tajni jezik ostaje nepoznanica zato što sadrži znatno više riječi negoli ih možemo naći u tomu rječniku. Sveta je Hildegarda aktivno sudjelovala i u političkim i društvenim strujanjima svoje5
RIJEČ IZDAVAČA
ga vremena – pismima je i govorima opominjala na nemarnost i grijehe klera, pisala je protiv cara Fridrika I. Barbarosse koji je podržavao nekoliko protupapa te protiv katarskoga krivovjerja. “Svjetlo svojega vremena i svojega naroda”, kako ju je nazvao papa Ivan Pavao II., sv. Hildegarda propovijedala je o Bogu i bila na glasu zbog svoje mudrosti te su joj po savjet dolazili kraljevi, svećenici, redovnice i redovnici, kao i obični pučani. Ova iznimna, kulturno i društveno osviještena žena srednjega vijeka, svetica i naučiteljica Crkve, dokazuje da srednji vijek nije bio “mračno doba”, kako moderne predrasude tvrde, već doba kulturnoga, intelektualnoga, kao i duhovnoga procvata, unatoč svim svojim nedostatcima koji su, uostalom, vlastiti svakomu povijesnom razdoblju. Svoja duhovna i mistična iskustva opisala je u tri spisa: Scivias (Upoznaj putove), Liber vitae meritorum (Knjiga životnih zaslugâ) i Liber divinorum operum (Knjiga Božjih djelâ). Njezini himni, antifone i pjesme sakupljeni su u spisu nazvanu Symphonia harmoniae caelestium revelationum (Simfonija sklada nebeskih objavâ), a napisala je i glazbenu dramu pod 6
RIJEČ IZDAVAČA
nazivom Ordo virtutum (Red krjeposti). U njezina medicinska, tj. prirodnofilozofijska djela ubrajamo spis Physica (O prirodi) te Causae et curae (Uzroci i liječenje). Osim toga pisala je i hagiografska djela, govore, tumačenje Pravila sv. Benedikta, a sačuvana su i brojna njezina pisma (oko 400) osobama svih staleža, puna pouka i savjeta ove izvanredne žene. Alternativna newageovska medicina svetu Hildegardu nastoji prisvojiti zbog njezine medicine, ali, kao što dr. Wighardom Strehlowom, koji vodi Hildegardin centar “kršćanske medicine” smješten na Bodenskome jezeru u malenome mjestu Allensbachu u Njemačkoj i zaljubljenik u medicinu sv. Hildegarde, ističe: “Njezina se medicina temelji na vjeri u Krista, kristalno jasnu kršćanstvu koje nema apsolutno nikakve veze s ezoterijom i sličnim metodama” (iz intervjua za Glas Koncila, 14. veljače 2010.). Uostalom, treba napomenuti da se sv. Hildegarda koristila znanstvenim dostignućima svojega vremena koja je u današnje vrijeme potrebno preispitati u svjetlu suvremene znanosti. Iako nikada nije bila službeno proglašena svetom, već samo blaženom, sv. Hildegarda 7
RIJEČ IZDAVAČA
se časti kao svetica na njemačkomu govornom području i u benediktinskomu redu još od 15. st. Papa Benedikt XVI. proširio je liturgijsko štovanje sv. Hildegarde na sveopću Crkvu 10. svibnja 2012. godine (kanonizacija de facto), a 7. listopada 2012. proglasio ju je naučiteljicom Crkve zajedno sa sv. Ivanom Avilskim te njezin spomendan slavimo 17. rujna. Poput sv. Katarine Sijenske, i sv. Hildegarda je pisala, braneći vjeru od krivovjerja, braneći čistoću vjere protiv grijeha pripadnika posvećenoga staleža, braneći jedinstvo Crkve protiv cara Fridrika I. Barbarosse koji je podupirao nekoliko protupapa; poput kakva starozavjetnoga proroka sv. Hildegarda je careve, svećenike, kao i obične pučane strogim riječima pozivala na obraćenje; poput znanstvenika pisala je o medicini, zdravlju i ljekovitomu bilju; poput iznimne pjesnikinje pisala je i skladala pjesme; poput svih velikih mistika bila je obdarena viđenjima i podnosila je fizička i duhovna trpljenja, uvijek sa svom strpljivošću i ljubavlju, radosna, kako sama kaže, “što se slatki miris ruža rađa među trnjem”. U svemu se podlagala 8
RIJEČ IZDAVAČA
crkvenomu autoritetu, osobito u vezi sa svojim viđenjima, a to je, kako je papa Benedikt XVI. rekao, pečat autentična iskustva Duha Svetoga: “Osoba koja posjeduje nadnaravne darove nikada se njima ne hvasta niti razmeće i prije svega pokazuje potpunu poslušnost crkvenoj vlasti. Naime, svi darovi koje dijeli Duh Sveti namijenjeni su izgrađivanju Crkve i Crkva po svojim pastirima priznaje njihovu vjerodostojnost.” Sv. Hildegarda čitav je život posvetila obnovi Crkve iznutra koja se ostvaruje ne toliko “promjenom struktura koliko iskrenim duhom pokore i zauzetim hodom obraćenja”. Ova iznimna žena, s iznimkom njemačkoga naroda i benediktinskoga reda, ostala je praktički nepoznata široj javnosti gotovo devet stoljeća. Tek je u posljednje vrijeme pobudila opće zanimanje svojim spisima, kako znanstvenim, tako i duhovnim. Ipak, riječ o ovoj velikoj svetici najviše je odjeknula nakon što joj je papa Benedikt XVI. posvetio dvije svoje kateheze na općim audijencijama, 1. i 8. rujna 2010. godine, a na poseban način nakon njezina proglašenja crkvenom naučiteljicom 7. listopada 2012. U ovoj knjizi Sveta Hildegarda iz Bingena 9
RIJEČ IZDAVAČA
donosimo vam te dvije Papine kateheze, apostolsko pismo proglašenja sv. Hildegarde crkvenom naučiteljicom te homiliju s mise njezina proglašenja crkvenom naučiteljicom s nakanom da hrvatskome čitateljstvu približimo život, značenje i nauk ovoga duhovnog, ali i znanstvenoga velikana srednjega vijeka. U dodatku knjige donosimo nekoliko njezinih misli, bisera njezina nauka i duhovnosti u nadi da će kod mnogih potaknuti interes za daljnje proučavanje života, misli i duhovnosti ove velike žene, redovnice, svetice i crkvene naučiteljice, svete Hildegarde iz Bingena.
10
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA, “NJEMAČKA PROROČICA”
Draga braćo i sestre, 1998. godine, prigodom Marijanske godine, sluga Božji Ivan Pavao II. napisao je apostolsko pismo naslovljeno Mulieris dignitatem, u kojemu govori o dragocjenoj ulozi što su je žene ostvarile i ostvaruju u životu Crkve. “Crkva”, piše ondje, “izriče zahvalnost za sva očitovanja ženskoga ‘genija’ koja su se manifestirala u tijekovima povijesti kod svih naroda i narodnosti; zahvaljuje za sve milosne darove kojima je Duh Sveti obdario žene u povijesti Božjega naroda, za sve pobjede koje dugujemo vjeri, nadi i ljubavi žena; ona zahvaljuje za sve plodove ženske svetosti” (31). I u onim stoljećima povijesti koja obično nazivamo srednjim vijekom neke se žene ističu po svetosti života i bogatstvu nauka. Danas bih vam htio započeti predstavljati jednu od njih: to je sv. Hildegarda iz Bingena, koja je živjela u Njemačkoj u 12. stoljeću. Rođena 11
BENEDIKT XVI.
je 1098. u Rajnskoj oblasti, u Bermersheimu, u blizini Alzeyja, a umrla je 1179. u dobi od 81 godine, unatoč neprestano krhku zdravlju. Hildegarda je pripadala brojnoj plemenitaškoj obitelji i njezini su je roditelji već od rođenja odredili za službu Bogu. Kako bi stekla prikladnu ljudsku i kršćansku naobrazbu, već s navršenih osam godina povjerena je na brigu posvećenoj udovici Udi iz Göllheima i poslije Jutti iz Sponheima, koja se bila povukla u klauzuru u benediktinski samostan sv. Diziboda. Osnovala je mali ženski klauzurni samostan koji se vodio pravilom sv. Benedikta. Hildegarda je primila redovnički plašt iz ruku biskupa Otona Bamberškoga, a 1136., nakon smrti časne majke Jutte, postala je poglavarica zajednice; susestre su je pozvale da je naslijedi. U tu je službu uložila sve svoje sposobnosti obrazovane i produhovljene žene koja se znala vješto hvatati ukoštac s organizacijskim aspektima života u klauzuri. Nekoliko godina kasnije, također zbog sve većega broja mladih žena koje su kucale na samostanska vrata, Hildegarda je osnovala drugu zajednicu u Bingenu, nazvanu po svetomu Rupertu, u kojoj je provela ostatak živo12
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
ta. Način na koji je obnašala službu autoriteta može poslužiti kao primjer za sve redovničke zajednice: poticala je sveto natjecanje u činjenju dobra tako da su se, kao što doznajemo iz svjedočanstava toga doba, ta majka i njezine kćeri natjecale u međusobnomu poštovanju i služenju. U vrijeme kada je već bila poglavarica samostana sv. Diziboda, Hildegarda je svojemu duhovnom savjetniku, monahu Volmaru, i svojoj tajnici, susestri uz koju je bila veoma vezana, Richardis iz Stadea, počela diktirati mistične vizije koje je primala već neko vrijeme. Kako to redovito biva u životu pravih mistika, i Hildegarda se htjela podvrći autoritetu mudrih osoba kako bi utvrdila izvor svojih vizija; pribojavala se da su one plod iluzija i da ne dolaze od Boga. Obratila se stoga osobi koja je u to doba uživala najveći ugled u Crkvi: svetomu Bernardu iz Clairvauxa, o kojemu sam već govorio u nekim katehezama. On je umirio i ohrabrio Hildegardu. No 1147. godine dobila je i drugo veoma važno odobrenje. Papa Eugen III., koji je predsjedao sinodom u Trieru, pročitao je tekst koji je izdiktirala Hildegarda, a koji mu je na uvid dao nadbiskup Henrik 13
BENEDIKT XVI.
iz Mainza. Papa je odobrio mističarki da zapisuje svoje vizije i da o njima javno govori. Od tada je Hildegardin duhovni ugled sve više rastao tako da su joj suvremenici pridali naslov “njemačka proročica”. Ovo je, dragi prijatelji, pečat autentična iskustva Duha Svetoga, izvor svake karizme: osoba koja posjeduje nadnaravne darove nikada se njima ne hvasta niti razmeće i prije svega pokazuje potpunu poslušnost crkvenoj vlasti. Naime, svi darovi koje dijeli Duh Sveti namijenjeni su izgrađivanju Crkve i Crkva po svojim pastirima priznaje njihovu vjerodostojnost. Sljedeću ću srijedu još jednom govoriti o toj velikoj ženi, “proročici”, koja i nama danas, s odvažnom sposobnošću prepoznavanja znakova vremena, ljubavlju prema stvorenjima, svojom medicinom, poezijom, glazbom koja se danas rekonstruira, ljubavlju prema Kristu i njegovoj Crkvi koja je i u to vrijeme trpjela, ranjena i u tome vremenu grijesima svećenikâ i laikâ, i utoliko više ljubljena kao Kristovo tijelo, govori s velikom aktualnošću. Tako sveta Hildegarda govori i nama danas; o tome ćemo još govoriti sljedeću srijedu. Hvala vam na vašoj pozornosti. 14
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicima na hrvatskomu jeziku Srdačno pozdravljam hrvatske hodočasnike. Dragi prijatelji, molimo Duha Svetoga da Crkvi podari svete i hrabre žene poput svete Hildegarde iz Bingena, da pridonesu duhovnome rastu naših zajednica. Hvaljen Isus i Marija! Kateheza Benedikta XVI. na općoj audijenciji, srijeda, 1. rujna 2010.
15
BENEDIKT XVI.
DRAGOCJEN DOPRINOS ŽENA DUHOVNOMU RASTU CRKVENIH ZAJEDNICA
Draga braćo i sestre, danas bih htio nastaviti razmišljanje o sv. Hildegardi iz Bingena, važnoj srednjovjekovnoj ženi koja se isticala duhovnom mudrošću i svetošću života. Hildegardina mistična viđenja bila su nalik onima što su ih imali starozavjetni proroci: izražavala se pomoću kulturnih i religijskih kategorija svojega vremena, tumačila je u Božjemu svjetlu Sveto pismo primjenjujući ga na razne životne situacije. Tako su se svi oni koji su je slušali osjetili potaknutima da provode u djelo dosljedan i zauzet kršćanski život. U pismu svetomu Bernardu rajnska mističarka priznaje: “Viđenje zahvaća čitavo moje biće: ne vidim tjelesnim očima, već mi se u duhu prikazuju otajstva… Poznajem duboko značenje onoga što je izloženo u psaltiru, evanđeljima i drugim knjigama, koje mi se pokazuju u viđenju. Ono gori poput plamena u 16
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
mojim grudima i mojoj duši i poučava me duboku razumijevanju teksta” (Epistolarium pars prima I–XC: CCCM91). Mistična viđenja sv. Hildegarde bogata su teološkim sadržajima. Odnose se na glavne događaje povijesti spasenja i koriste u prvomu redu pjesnički i simbolički govor. Tako, primjerice, u svojemu najpoznatijem djelu, naslovljenom Scivias, to jest Upoznaj putove, ona u trideset i pet viđenja sažima događaje povijesti spasenja, od stvaranja svijeta pa do svršetka vremena. S obilježjima ženske senzibilnosti Hildegarda u samomu središtu svojega djela razlaže temu mistične ženidbe Boga i ljudskoga roda ostvarene u utjelovljenju. Na drvetu križa sklapa se ženidbeni savez Sina Božjega s Crkvom, njegovom zaručnicom, koja je puna milosti i koja je postala sposobna podariti Bogu novu djecu, u ljubavi Duha Svetoga (usp. Visio tertia: PL197, 453c). Već iz ovih kratkih natuknica vidimo da svoj osobit doprinos žene mogu dati i u teologiji jer su o Bogu i otajstvima vjere kadre govoriti sebi svojstvenom umnošću i senzibilnošću. Potičem zato sve žene koje vrše tu službu da je ostvaruju s duboko crkvenim 17
BENEDIKT XVI.
duhom, hraneći svoje razmišljanje molitvom i promatrajući veliko, još uvijek dijelom neistraženo, bogatstvo srednjovjekovne mistične tradicije, prije svega ono koje predstavljaju svijetli primjeri poput Hildegarde iz Bingena. Rajnska je mističarka autorica i drugih spisa, od kojih su dva osobito važna jer nam, baš kao i Scivias, donose opise njezinih mističnih viđenja: to su Liber vitae meritorum (Knjiga životnih zaslugâ) i Liber divinorum operum (Knjiga Božjih djelâ), nazvano također De operatione Dei. U prvoj je knjizi opisano upečatljivo viđenje Boga koji oživljuje kozmos svojom snagom i svjetlošću. Hildegarda ističe dubok odnos između čovjeka i Boga i podsjeća nas da čitavo stvorenje, čiji je čovjek vrhunac, prima život od Presvetoga Trojstva. Spis je usredotočen na odnos između krjepostî i porokâ: čovjek se mora svakoga dana suočavati s izazovima porokâ koji ga udaljavaju od Boga, a krjeposti mu pomažu da se približi Bogu. Poziva čovjeka da se udalji od zla kako bi slavio Boga i kako bi, nakon krjeposna življenja, ušao u život “prepun radosti”. U svojemu drugom djelu, koje mnogi smatraju njezinim 18
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
remek-djelom, Hildegarda nastavlja opisivati stvaranje u njegovu odnosu s Bogom te središnje mjesto čovjeka, pokazujući snažan kristocentrizam biblijsko-patrističkoga obilježja. Svetica, koja iznosi pet viđenja nadahnutih na Proslovu Evanđelja po Ivanu, prenosi riječi koje Sin upućuje Ocu: “Sve djelo koje si htio i koje si mi povjerio uspješno sam priveo kraju i evo sada sam u tebi i ti u meni i mi smo jedno” (Pars III, Visio X: PL197, 1025a). U drugim spisima, na koncu, Hildegarda pokazuje raznolikost interesa i kulturnu živost ženskih samostana u srednjemu vijeku, što je u opreci s predrasudama o tome dobu koje još uvijek prevladavaju. Hildegarda je bila zaokupljena medicinom i prirodnim znanostima, kao i glazbom, budući da je bila obdarena i umjetničkim talentom. Sastavljala je i himne, antifone i pjesme, sabrane pod naslovom Symphonia harmoniae caelestium revelationum (Simfonija sklada nebeskih objavâ), koje su rado izvođene u njezinim samostanima, šireći ozračje vedrine i radosti i koje su stigle i do nas danas. Za nju čitav je stvoreni svijet simfonija Duha Svetoga, koji je sam u sebi radost i veselje. 19
BENEDIKT XVI.
Popularnost koja je okruživala Hildegardu poticala je mnoge ljude da joj se obrate za savjet i pomoć. Zbog toga raspolažemo mnogim njezinim pismima. Obraćale su joj se i ženske i muške redovničke zajednice, biskupi i opati. Mnogi njezini odgovori vrijede i za nas danas. Primjerice, jednoj ženskoj redovničkoj zajednici Hildegarda ovako piše: “Duhovni se život mora vrlo pomno njegovati. Na početku je uloženi napor gorak jer zahtijeva odricanje od hirovitosti, tjelesnih užitaka i drugih sličnih stvari. Ali, ako se očara svetošću, sveta će duša upravo u prijeziru svijeta pronalaziti slatkoću i milinu. Treba se stoga mudro paziti da duša ne uvene” (E. Gronau, Hildegard. Vita di una donna profetica alle origini dell’età moderna, Milano, 1996., str. 402.). Kada je car Fridrik Barbarossa izazvao razdor u Crkvi suprotstavivši čak trojicu antipapa legitimnomu papi Aleksandru III., Hildegarda se, nadahnuta viđenjima, nije ustručavala podsjetiti ga da će i on, car, biti podvrgnut Božjemu sudu. Smionošću koja karakterizira svakoga proroka napisala je caru ove riječi od Boga: “Jao, jao tome zlu što ga provode bezbožni20
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
ci koji me preziru! Počuj, kralju, ako želiš živjeti! U protivnomu će te moj mač probosti!” (isto, str. 412.). S duhovnim autoritetom koji ju je krasio, usprkos poodmakloj dobi i nepovoljnim uvjetima za putovanje, Hildegarda se posljednjih godina života zaputila na putovanje kako bi ljudima govorila o Bogu. Svi su je rado slušali, pa i onda kada bi govorila oštrim i strogim glasom: smatrali su je glasnicom koju je Bog poslao. Podsjećala je prije svega redovničke zajednice i kler da žive u skladu s vlastitim pozivom. Hildegarda se na osobit način borila protiv pokreta njemačkih katara. Cátari, što doslovno znači “čisti” [od grč. katharós], zastupali su radikalnu reformu Crkve, boreći se poglavito protiv zloporaba od strane klera. Ona ih je žestoko prekoravala govoreći da žele izobličiti samu narav Crkve i podsjećajući ih da se istinska obnova crkvene zajednice ne postiže toliko promjenom struktura koliko iskrenim duhom pokore i zauzetim hodom obraćenja. To je poruka koju nikada ne bismo smjeli zaboraviti. Zazivajmo uvijek Duha Svetoga da pobudi svete i hrabre žene u Crkvi, poput svete Hildegarde iz Bingena, da, vrjednujući darove 21
BENEDIKT XVI.
primljene od Boga, daju dragocjen i sebi svojstven doprinos za duhovni rast Crkve našega vremena! Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicima na hrvatskomu jeziku Od srca pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a na poseban način prvu generaciju maturanata te profesore katoličkih gimnazija iz Požege i Virovitice, predvođene njihovim biskupom, mons. Antunom Škvorčevićem! Dragi prijatelji, sazrijevanje podrazumijeva i duhovni rast. Ovo hodočašće u Rim neka vam pomogne u rastu u vjeri kako biste, ljubeći svoje bližnje, svjedočili kršćansku nadu. Hvaljen Isus i Marija! Kateheza Benedikta XVI. na općoj audijenciji, srijeda, 8. rujna 2010.
22
SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA
SADRŽAJ
Riječ izdavača. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 SVETA HILDEGARDA IZ BINGENA, “NJEMAČKA PROROČICA” . . . . . . . . . . 11 DRAGOCJEN DOPRINOS ŽENA DUHOVNOMU RASTU CRKVENIH ZAJEDNICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 LJEPOTA EVANĐELJA I ZAJEDNIŠTVA U KRISTU – NOVA CRKVENA NAUČITELJICA, SV. HILDEGARDA IZ BINGENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 SVJETLO SVOJEGA NARODA I SVOJEGA VREMENA . . . . . . . . . . . . . . . 32 Dodatak: MISLI SVETE HILDEGARDE IZ BINGENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
61
PREPORUČUJEMO
Mudrost svetih sadrži portrete svetaca koje je papa Benedikt XVI. spominjao u svojim govorima, homilijama, enciklikama i katehezama. Prikazano je ukupno osamdeset svetaca – od Augustina do Benedikta, od Marije Magdalene do Klare Asiške, od Ignacija Lojolskoga do Josemarije Escrive, od Tome Akvinskoga do Franje Saleškoga – koji nam pokazuju da put svetosti nije samo za izabrane pojedince nego za krštenike svih vremena i svih mjesta na zemlji. “Biti svet”, izvrsno tumači Papa, “znači živjeti u Božjoj blizini, živjeti u njegovoj obitelji.” 191 str. Tvrdi uvez.
www.verbum.hr
PREPORUČUJEMO
Francis W. Johnston je u ovoj knjizi u sedamnaest poglavlja priredio kompilaciju svetačke mudrosti o različitim temama kao što su: Božja ljubav, molitva, spasenje, brak, svijet, poniznost, kajanje, euharistija, Blažena Djevica Marija, patnja, čistoća i vjera u Boga. Izreke svetaca sakupljene u ovoj knjizi su iznimno poticajne, snažne i duboke i svaka njezina stranica upućuje i krijepi čitatelja istinskim, katoličkim pogledom na život. 219 str. Meki uvez.
www.verbum.hr
Nakladnik: VERBUM d.o.o. TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: JAFRA PRINT, Solin Tiskano u listopadu 2014.
Benedikt XVI. (Joseph Ratzinger) rođen je 1927. godine u Marktlu na Innu u njemačkoj pokrajini Bavarskoj. Nakon studija i svećeničkoga ređenja predavao je teologiju na sveučilištima u Münchenu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu i Regensburgu. Tijekom Drugoga vatikanskog sabora bio je teološki savjetnik kardinala Fringsa. Nakon iznimno aktivna i zapažena teološkoga djelovanja 1977. godine imenovan je münchenskim nadbiskupom i tu je službu obnašao do 1981. kada ga je Ivan Pavao II. imenovao pročelnikom Kongregacije za nauk vjere, najvažnije vatikanske ustanove. Na toj je dužnosti ostao sve do smrti Ivana Pavla II. 2. travnja 2005. Nekoliko tjedana poslije, na konklavi 19. travnja 2005., izabran je za 265. nasljednika sv. Petra. Odreknućem od službe rimskoga biskupa pontifikat pape Benedikta XVI. završava 28. veljače 2013. godine. Nakladna kuća Verbum do sada je izdala tridesetak njegovih djela, uključujući trilogiju Isus iz Nazareta i knjigu-intervju Svjetlo svijeta.
Sv. Hildegarda »i nama danas, sa svojom odvažnom sposobnošću prepoznavanja znakova vremena, ljubavlju prema stvorenjima, svojom medicinom, poezijom, glazbom koja se danas rekonstruira, ljubavlju prema Kristu i njegovoj Crkvi koja je i u to vrijeme trpjela, ranjena i u tome vremenu grijesima svećenikâ i laikâ, i utoliko više ljubljena kao Kristovo tijelo, govori s velikom aktualnošću«.
ISBN 978-953-235-390-7
VERBUM 49 kn
9 789532 353907
www.verbum.hr
VERBUM