VOLIM ŠIBENIK, BROJ 48 - 49. by Volim Šibenik

? A SOPIS ZA K ULTURU SJE? A NJA

# GODINA 11. # BROJ 48 - 49 # 2021. # w w w .mok .hr

KLA PA ?I BEN I K 50 . obl j et n i ca em i n en t n e gl azben e i k ul t ur n e i n st i t uci j e ?i ben i k a i Dal m aci j e

SPOM EN A R Tr i j u m f k o ?a r k a ?i ca Elemesa, p o sl j ed n j i h p r v a k i n j e Ju go sl a v i j e ?i b en ?a n k e 1895. - Fo t o : Rober t How ar d Ru ssel

GASTRO BA?TIN A

I N TERVJU Di an a M u d r i n i ?: I zgr ad n j om Tr okuta ?i b en i k j e d ob i o b r zu cest u za

PRVI ?I BEN SKI VI N SKO - PI VSKI RAT 1909. GODI N E b u d u ?n ost i u h v at i o k or ak sa sad a?n j o??u Hr vat sk a st r an k a p r ava p o zi va ?i b en ?an e n a u st an ak p r o t i v BA ?TI N A BEZ BA ?TI N I K A ?i b en sk a b a?t i n a - t r a?en a i ci j en j en a r ob a n a p i va k o j e m u ?k ar ci mglaobzat i r e m u ?k o st , a t e?aci m a o t i m a zar ad u al n om t r ?i ?t u an t i k v i t et a o dK ULTURA p r o d aj eSJE? vi nAaN JA Kat i ca ?u p e, p r v a h r v at sk a of t al m ol ogi n j a i l i j e?n i ca

GOJK O N I K OL I ? DA D O Ci v i l i zaci j a 21. st ol j e?a j o? u v i j ek p o?i v a n a i zu m i m a ?i b en ?an i n a Fau st a Vr an ?i ?a I N TI M N A POVI JST L j u b av n i ci k oj i l j u b u j u u ?i b en sk om p er i v oj u t u ?i l i gr ad sk u st r a?ar u zb og zl o?i 1 n a v oaj er ast v a

I N TERVJU

SPOM EN A R

DIANA M UDRINI?

Tr i j u m f k o?ar k a?i ca Elemesa, p osl j ed n j i h p r v ak i n j e Ju gosl av i j e 1991. god i n e, d r ?av e k oj a j e p r est aj al a p ost oj at i

I zgr ad n j om Tr okuta ?i b en i k j e d ob i o b r zu cest u za b u d u ?n ost i u h v at i o k or ak sa sad a?n j o??u

JESTE LI ZN A LI

CRN A KRON I KA

BA ?TI N A

JUBI LEJ

?i b en sk a j e b a?t i n a p ozn at a i ci j en j en a u sv i j et u m o?d a ?ak i v i ?e n ego u ?i b en i k u u k oj em j o? u v i j ek n em a p r av og b a?t i n i k a

5 0 . o b l j et n i c a k l a p e ?i beni k , em i n en t n e gl a z b en e i kultur ne i n st i t u c i j e ?i b en i k a i Dal m aci j e

KULTURA SJE? A N JA

I N TI M N A POVI JEST

?i b en ?an k a Kat i ca ?u p e, b i l a j e p r v a h r v at sk a of t al m ol ogi n j a i p r v a d i p l om i r an a l i j e?n i ca u Dal m aci j i

L j u b av n i ci k oj i ljubuju u ?i b en sk om p er i v oj u t u ?i l i gr ad sk u st r a?ar u zb og zl o?i n a v oaj er ast v a

PORTRET

PRI ? A

GOJKO N I KOLI ?

VODOVOD

Ci v i l i zaci j a 21. st ol j e?a j o? u v i j ek p o?i v a n a i zu m i m a Fau st a Vr an ?i ?a, a m i t o n e zn am o i n e ci j en i m o d ov ol j n o

Got ov o d eset st ol j e?a v od a j e u ?i b en i k u b i l a t ak o r i j et k a i d r agocj en a d a j e i m al a v e?u ci j en u od v i n a

SA DR? A J

40. RO? EN DAN ROBN E KU?E ?IBENKA

INTERVJU INTERVJU Di an a M u dr i n i ? di r ek t or i ca Cen t r a za n ov e t eh n ol ogi j e i podu zet n i ?t v o

Tr ok u t

?i b e n i k j e i zg r a d n j o m Tr o k u t a d o b i o b r zu c e st u za b u d u ?n o st i u h v at io k or ak s n ov om gl ob al n om t e h n o l o ?k o m i p o d u ze t n i ?k o m st v a r n o ??u 5

Inkubator za poduzetni?tvo i nove tehnologije Trokut je coworking i poduzetni?ki prostor namijenjen startupima, freelancerima i digitalnim nomadima u IT industriji te edukaciji svih dobnih skupina u podru?ju IT-a. Njegova izgradnja i opremanje ko?tali su 27,7 milijuna kuna od kojih su 20 milijuna kuna bespovratna sredstva iz EU fondova. Trokutova 2084 ?etvorna metara korisnog prostora podijeljena su na coworking prostor u kojem svatko mo?e odabrati svoje radno mjesto i postati dijelom poduzetni?ke zajednice, fleksibilni uredski prostori, fab lab radionice, dvorane za sastanke, u?ionice, kabine za razgovore i prostore za druge potrebe i namjene kao ?to su organizacija networking prilika koje uklju?uju meetupe, seminare, hackathone i sli?ne prilike za razmjenu iskustava startupa. Svi oni koji tek na?li u svijetu Internet poslovanja, i ne slu?e se s rije?ima poput disruption, traction, startup, meetup ili hackathone... (koje nije nemogu?e na?i ni u relativno svje?im klasi?nim rje?nicima stranih rije?i) u nezavidnoj su situaciji jer su pojednostavljeno re?eno zaboravili ili zakasnili u?i u 21. stolje?e i uklju?iti se u tehnolo?ku revoluciju koja je potpuno promijenila na?e ?ivote, navike, jezik kao i na?in rada, poduzetni?tvo i sistem zara?ivanja sredstava za financiranje vlastite egzistencije. Ipak, ako i ne govore suvremenim jezikom koji se svakodnevno oboga?uje novim rije?ima, kovanicama i sintagmama, razumjet ?e da je ?ibenik izgradnjom Trokuta uhvatio priklju?ak s novom globalnom tehnolo?kom i poduzetni?kom stvarno??u i dobro mjesto u (pre)brzom vlaku ne vi?e za 21. stolje?e nego za sada?njost, fantasti?nu poput nesagledivo bliske budu?nosti. Prvom direktoricom prvog ?ibenskog centra za nove tehno-logije i poduzetni?tvo, kojemu je u ?ibenskom slu?aju pandan izgradnja prvog sustava izmjeni?ne struje u svijetu u re?iji na?elnika Ante ?upuka i izvedbi tehnolo?kog genija Vjekoslava Meichsnera, Diana Mudrini?, k?i poznatog hrvatskog poslovnog ?ovjeka porijeklom iz drni?kog kraja Ivice Mudrini?a. ?to je izazvalo neke sumnje i grintanja, ali je sve to izblijedilo kada je Trokut startao i kada se vidjelo da novi poduzetni?ki entitet itekako dobro razumije o ?emu je rije? i kakvu je priliku dobio upravo u ?ibeniku. U Trokut je odmah nakon otvorenja do?lo ?est digitalnih nomada, a u coworking prostor uselila33 stanara i 18 tvrtki. Pokrenuta je NEET akademija, besplatne radionice namijenjene ?iben?anima kao i meetupovi na temu blockchaina i javascripta, uvedeno je pla?anje usluga kriptovalutama...

Do?li st e n a ?elo Tr ok u t a n ajpr ije pr ivr em en o, a n edavn o st e izabr an i za dir ek t or icu n a ?et ir i godin e. Nek i su im ali pr im jedbe da u n at je?aju n edost aje sam o Va?a slik a, a li n a k r aju u op?e n ije bilo pu n o k an didat a, sam o jedn a osoba k oja n ije n i ispu n javala sve u vjet e. Kak o st e vi do?ivjeli t aj izbor ?

Kak o su , gledaju ?i iz Va?eg u gla, pr ot ek le por o?ajn e m u k e u st r oja Tr ok u t a? Zahvaljuju?i veli?ini, tehnolo?koj opremljenosti te konceptu otvorenog prostora, Trokut se pokazao izvrsnim za organizaciju skupova, prezentacija, radionica i predavanja u ograni?enim uvjetima rada zbog pandemije. Vrlo brzo po otvorenju se pokazao veliki interes za prostor ?to potvr?uje ?injenica da nemamo vi?e slobodnih ureda, a svega nekoliko mjesta je ostalo u open spaceu. Sa strane Trokuta smo se trudili organizirati ?to vi?e sadr?aja ovisno o epidemiolo?kim mjerama te smo tako organizirali radionice, meet-upe i pokrenuli NEET Akademiju usmjerenu na nezaposlene mlade kako bi se prekvalificirali u IT poslovne analiti?are. Nakon prvih stotinu dana rada mo?e se zaklju?iti

Natje?aj za odabir kandidata za direktora TD Inkubator za nove tehnologije Trokut ?ibenik je objavljen 4. prosinca 2020. na slu?benim stranicama Trokuta, Grada ?ibenika, HZZ-a, na stranicama lokalnih medija te objavljeno putem drugih medijskih kanala. Natje?aj je bio otvoren za svakoga tko ispunjava navedene uvjete te sam se i ja prijavila. Drago mi je da je moje prethodno radno iskustvo prepoznato te da sam imenovana kao direktorica Trokuta. 6 6

kako je ?ibeniku zaista trebao prostor poput Trokuta te da je Grad ?ibenik prepoznao potrebu poduzetnika nove generacije.

Tijekom 2021. planiramo popuniti preostali prostor, pokrenuti poduzetni?ki inkubator gdje ?e poduzetnici iz prve ruke nau?iti sve ?to im je potrebno kako bi bili spremni za tr?i?te i naravno, kako bi imali svu podr?ku u daljnjem razvoju svog MVP-a (minimum viable product).

?t o plan ir at e n apr avit i u n ar edn om r azdoblju vezan o za et ablir an je Tr ok u t a i n ove ak t ivn ost i?

7 7

Planiramo pokrenuti drugi krug NEET Akademije, organizirati razne meet-upe na aktualne teme poput tzv. remote work koji je postao aktualan u vrijeme pandemije pa sve do blockchaina i umjetne inteligencije. Jedan od ciljeva za 2021. godinu je dodatno promovirati Grad ?ibenik i koncept holliworka kao savr?enog mjesta za ?ivot i rad digitalnih nomada.

?tveno korisnim projektima i idejama koje mogu doprinositi i koristiti zajednici. Na moju sre?u pru?ila mi se prilika upoznati i raditi sa sjajnim ljudima u HUB385. Bila sam kota?i? u timu koji je pomogao pri realizaciji razli?itih fantasti?nih poduzetni?kih ideja i koncepata koji mijenjaju na?in na koji percipiramo svijet oko nas na bolje. Kada se ukazala prilika prenijeti prikupljeno iskustvo u ?ibenik, u grad koji ima ideju i viziju na koji na?in ?eli napredovati, nisam puno dvojila. Jednostavno, veselila me i uzbu?ivala mogu?nost da iskoristim tu priliku i primijenim ste?ena znanja sada u gradu o kojem sam i u Zagrebu puno slu?ala, o njegovim potencijalima i pozitivnoj pri?i koju razvija. Odluka o selidbi nije bila te?ka jer ve? dugo ?elim ovdje ?ivjeti i raditi. Moja obitelj potje?e iz Promine, iz ?ibensko kninske ?upanije, pa mi je ovaj kraj posebno blizak, a ?ibenik je ugodan grad u kojem se mogu vidjeti i rade svjetske stvari. Svakako bih voljela istaknuti kako sam imala veliku podr?ku od trenutka dolaska u ?ibenik, od pro?elnika Mi?ure, Upravnog odjela za gospodarstvo i ostalih djelatnika Grada, do vanjskih stru?njaka poput Branke Lasi? i ekipe iz Kreatora.

M n ogim a je zazvu ?alo n evjer ojat n o da je n et k o s va?im CV-om odlu ?io do?i u ?iben ik i bit i n e ?elu n e?ega ?t o je ve?in i lju di k oji ?ive u ovom gr adu n epozn at o i pom alo st r an o. ?t o vas je m ot ivir alo za t ak av k or ak u k ar ijer i i za pr eseljen je u m alu sr edin u u odn osu n a Zagr eb? Ve?inu ?ivota provela sam u Zagrebu, a ?kolovala sam se, ?ivjela i radila i u inozemstvu, u Amsterdamu, Den Haagu i Bruxellesu. Kad je Hrvatska postala ?lanicom EU pru?ila mi se prilika ste?i radno iskustvo i u Parlamentu Europske unije. Tijekom boravka i rada u inozemstvu shvatila sam kakvu va?nost ima kultura poduzetni?tva u razvoju i prosperitetu dru?tva te sam se pitala kako svoja znanja i iskustvo prenijeti i primijeniti u Hrvatskoj. Po povratku u Zagreb po?ela sam raditi na dru-

Kak o bist e n ajjedn ost avn ijim jezik om objasn ili ?t o je Tr ok u t i zbog ?ega je osn ovan ? 8 8

Trokut je prvenstveno poduzetni?ki centar osnovan s ciljem razvoja poduzetni?tva u segmentu novih tehnologija. Kroz Poduzetni?ki, Kongresno edukacijski i Coworking centar ?elimo osigurati prostornu i tehni?ku podr?ku postoje?im i novim poduzetnicima. ?elimo promicati ICT industriju kao industriju budu?nosti, ja?ati poduzetni?ku kulturu na podru?ju ?ibenika, poticati gra?ane na educiranje i omogu?iti im jednostavan ulazak u ICT svijet. Na? cilj je pribli?iti poduzetni?tvo i nove tehnologije bilo kome tko za njih poka?e interes, prvenstveno mladima. S obzirom na COVID-19 pandemiju trenutno smo dio planiranih aktivnosti prisiljeni odgoditi za sljede?u godinu.

je govoriti za cijelu zajednicu koliko je ljudi osvije?teno, ali s obzirom na broj osoba koji svakodnevno dolaze u Trokut ?ini mi se da se u ?ibeniku sve vi?e prepoznaje va?nost digitalnih tehnologija, poduzetni?tva i digitalnih kompetencija. Bili st e pr ojek t m en ad?er ica u HUB-u 385 u Zagr ebu . Kak va su Va?a isk u st va r ada u n jem u ? Uz rad u HUB385 ve?u me jako lijepa sje?anja. HUB385 mi je pokazao va?nost disruptivnih inovacija na tr?i?tu putem kojih na?e dru?tvo mo?e biti konkurentno i na svjetskom tr?i?tu. HUB385 je svojevremeno bio pionirski pothvat na na?em podru?ju koji je bez obzira na pote?ko?e pokretanja ne?ega novoga, pokazao da postoji potreba za ovakvim prostorima. Konkretno, HUB385 je sjajnim timom ljudi i razli?itim poslovnim konceptima pokazao na koje se sve na?ine mo?e unaprijediti poslovanje i pomo?i poduzetnicima i startupima u svakodnevnim izazovima.

M islit e li da je ?iben ik sr edin a u k ojem t ak vi pr ojek t i padaju n a plodn o t lo? Kolik o je u op?e u lok aln oj javn ost i osvije?t en o ?t o je t o HUB, ?t o su digit aln i n om adi, digit aln a t eh n ologija, i sli?n o? ?ibenik je grad jasne vizije razvoja. Mogu?nost provedbe te vizije pokazali su projekti poput Urbanog centra i Urbanog inkubatora. Oni su ukazali na potrebe i interes lokalne zajednice za sli?nim projektima. Trokut je posljedica takve vizije i pribli?avanja koncepta HUB-a, coworkinga i digitalnih tehnologija svima. Na nama je da te pojmove i koncepte koje ste naveli promoviramo i o njima educiramo ljude. Te?ko mi

Koji su Vam bili n ajve?i u spjesi? Prije odgovora na ovo pitanje, mislim da se treba zapitati na koji na?in uop?e mo?emo vrednovati uspjeh i koje vrijednosti ve?emo uz to. Uspjeh se javlja u razli?itim oblicima i na?inima. U svojoj verziji smatram da je uspjeh okru?iti se

9 9

da ne bi trebali bojati raditi s nekime tko je bolji od nas u ne?emu, jer je to zaista jedinstvena prilika da u?imo jedni od drugih. I to kada vam najmanje odgovara ? tada zapravo najvi?e i nau?imo. Kak av je Va? osobn i pr ogr am r ada ?iben sk og Tr ok u t a? ?t o su Vam pr ior it et i i n a k oji n a?in ?et e pr om ovir at i t o ?t o ?elit e da Tr ok u t bu de? Moj osobni prioritet trenutno je Trokut. Tim ljudi okupljen u Trokutu prvenstveno ?e raditi na promociji va?nosti poduzetni?tva me?u gra?anima, napose mladima. Cilj nam je napraviti dom poduzetnika, mjesto koje ?e biti stabilan oslonac svakom poduzetniku u IT segmentu u ?ibeniku, pa i ?ire. Mjesto za edukacije, dru?enje i me?usobno dijeljenje iskustva. Cijeli tim te?i ideji da Trokut bude prepoznat kao mjesto gdje nema lo?ih ideja, gdje su svi dobro do?li, gdje se cijene prave poduzetni?ke vrijednosti i gdje se slavi svaki uspjeh. Ideje na kojima po?iva Trokut ?emo promovirati putem uobi?ajenih kanala, dru?tvenih mre?a, web stranice, ali najbolji na?in za preno?enje na?ih poruka je iskustvo koje ?elimo pru?iti na?im korisnicima jer je usmena predaja najbolji na?in promocije. ?elimo da poduzetnici ponesu pozitivna iskustva iz na?eg centra koja ?e prenositi dalje.

sjajnim ljudima i biti u mogu?nosti pru?ati podr?ku drugima, dok ?e se uz kap sre?e ostali segmenti u ?ivotu poslo?iti. ?to se ti?e IT svijeta, uspjeh se mo?e definirati na zaista puno nA?ina. Upornost, sistemati?nost i motiviranost mogu vas zaista odvesti daleko. ?esto se zanemaruje uloga kreativnosti koja je jako va?na jer upravo ona daje mogu?nost da se promijeni dosada?nji model i okrene u ne?to druga?ije ?to funkcionira efikasnije. Vrijednosti dru?tva se mijenjaju i sada vidimo da se sve vi?e uz uspjeh cijeni i upornost, mogu?nost pogre?aka, izmjena, modificiranja i preuzimanja rizika.

Pr ezim e M u dr in i? je u Hr vat sk oj pozn at o. Va? ot ac Ivica M u dr in i? je bio i u dr ?avn oj vlast i, a i pozn at i je poslovn i ?ovjek . Je li vam t ak av obit eljsk i back gr ou n d bio ot e?avaju ?a ilo olak ot n a ok oln ost u k ar ijer i.

Nije problem pogrije?iti, problem je ako se odustane. Danas se sve vi?e radi na promicanju poduzetni?ke kulture i me?uljudskih odnosa, coworking, timski rad jer bez njih je zaista sve uzalud. Sretni smo ?to ?ibenik ima kvalitetan kadar koji mo?e poduprijetirast lokalnih tvrtki, a imam sre?e da dio tog kadra mogu nazvati timom koji stoji iza Trokuta. Mislim da se nika-

Ne gledam na to niti kao ote?avaju?u niti olakotnu okolnost. Ono ?to mogu re?i da su mi roditelji uvijek bili podr?ka, ali su mi usadili principe po kojima se do uspjeha dolazi isklju?ivo znanjem, uporno??u i radom. Prilikom oda-bira projekata i poslova uvijek se vodim isklju?ivo osobnim ?eljama i kvalifikacijama. Oni to podupiru. Kolik o je i k ak o Va? ot ac k oji je bio i polit i?k i i poslovn o u t jecajan u t jecao n a Va? st r u ?n i r azvoj i af in it et e? Kao ?to sam ve? kazala moji roditelji su mi uvijek bili inspiracija, te su me uvijek podr?avali u mojim odlukama. Najva?niji utjecaj koji prepoznajem je da su na mene i moje sestre pre10 10

nijeli jak osje?aj odgovornosti, upornost da ne ka?em tvrdoglavost i puno rada da bi bio uspje?an jer ni?ta ne dolazi preko no?i. Okru?iti se pravim ljudima i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme je po meni je zaista klju?no za uspjeh i u tom pogledu se smatram izuzetno sretnom. Nek i su , k ada su ?u li da st e izabr an i za dir ek t or icu Tr ok u t a k om en t ir ali da st e t u do?li po vezi i da ?iben ik im a i dom iciln ih k adr ova. Kak av je Va? odgovor n a t ak ve pr im jedbe i sm et aju li vam ?

Amsterdam. U ljeto 2015. godine, uspje?no sam diplomirala na temu analize EU politika. Jedno od sta?iranja bilo je u ulozi pravnog asistenta sudskog Registru, kao dio Me?unarodnog suda o zlo?inima protiv ?ovje?nosti u Indoneziji 1965. Tijekom sta?iranja bila sam uklju?ena u pravni aspekt suda, pripremu optu?nice, davanje podr?ke tu?iteljima kao i provo?enje pravnog istra?ivanja. Tijekom ljeta 2015. godine, sudjelovala sam na Master Classu Geoffrey Nice Foundation na temu: Pravo, povijest, politika i dru?tvo u kontekstu zlo?ina protiv ?ovje?nosti i genocida. Po zavr?etku Master Class-a, postala sam vanjski suradnik GF zakladi.

Jako sam zahvalna sam na prilici i povjerenju koje mi je Grad ?ibenik ukazao. Drago mi je da su prepoznali moje kompetencije i dosada?nje iskustvo, te se iskreno nadam da ?u ukazano povjerenje opravdati. Meni je u ?ibeniku izuzetno ugodno, okru?ena sam timom sjajnih mla-dih ljudi i svi smo jako fokusirani na razvoj programa i aktivnosti kojima ?emo ostvariti ciljeve i o?ekivanja koji su pred nas postavljeni. Nadam da ?e o na?em radu najvi?e govoriti postoje?i i neki budu?i poduzetnici. Ro?en i st e u Zagr ebu , ali r odit elji su vam velik i dio ?ivot a ?ivjeli u Kan adi. M oglo se o?ek ivat i i da n ak on sr edn je ?k ole odet e n a ?k olovan je n egdje u in ozem st vo jer jo? u vijek ve?in a n as m isli da je t am o su st av obr azovan ja k valit et n iji?

Tijekom svog vi?egodi?njeg iskustva u korporativnom segmentu (Deutsche Telekom podru?nice u Hrvatskoj i Nizozemskoj), radila sam kao specijalist za prodajnu efikasnost. Kao specijalist iz prve ruke sam razumjela prednosti i ograni?enja IT i marketing sektora u smislu razvoja i implementacije novih usluga. Nadalje, za vrijeme rada u Hrvatskom Telekomu implementirala sam online sustav

Zapravo, ro?ena sam u Torontu i bila sam jako mala kada smo se vratili u Hrvatsku. Nakon srednje ?kole odabrala sam obrazovanje na Sveu?ili?tu u Zagrebu, a kasnije sam upisala magisterij s podru?ja javnih politika u Amsterdamu. Od tada sam ?ivjela i radila u razli?itim zemljama zapadne Europe pa ipak nikad nisam osje?ala potrebu da se dugoro?no skrasim u nekoj od tih zemalja. Moj cilj je uvijek bio prikupiti znanja i iskustvo te se vratiti se kako bih ste?ena znanje mogla primijeniti u Hrvatskoj. Kak o je t ek la va?a k ar ijer a n ak on zavr ?en og f ak u lt et a? Na Sveu?ili?tu u Zagrebu sam 2014. godine diplomirala politologiju cum laude. Po zavr?etku studija, upisala sam specijalizaciju smjer javnih politika, na Vrije Universiteit 11 11

u?enja (Learning management system ? LMS) kojeg su koristili prodajni predstavnici poslovnog sektora prodaje. Isti sustav se dan danas koristi i pokazao se kao efikasan alat za smanjenje tro?kova edukacija. Nakon diplomiranja na Vrije Universiteit Amsterdam zapo?ela sam sta? u Europskom Parlamentu kod hrvatske zastupnice. Imala sam ?elju raditi u EP-u kako bih mogla povezati iskustvo iz telekoma i znanja o politikama na svrsishodan na?in. Tijekom sta?iranja sam radila na razli?itim dijelovima, neki od kojih uklju?uju pra?enje rada odbora kohezijske politike, strukturalni i investicijskih fondova, ekonomskih i monetarnih pitanja kao i regionalni razvoj. Po zavr?etku sta?a u EP-u vratila sam se u Hrvatsku i postala uklju?ena u startup scenu i po?ela raditi u HUB385. Tijekom rada u

HUB385 razvila sam i implementirala HUB385 Academy, osigurala pet razli?itih izvora financiranja, bila me?u voditeljima najve?eg regionalnog tech festa Brave New World i sudjelovala na raznim radnim panelima i radionicama. HUB385 Academy je edukativna platforma koja je tijekom prvih 6 mjeseci imala preko 450 polaznika i vi?e od 40 odr?anih radionica. U svrhu financiranja HUB385 aktivnosti, osigurala sam fondove na EU i lokalnoj razini. Tijekom ovog perioda bila sam aktivni ?lan u Radnoj skupini za izradu Strategije razvoja Urbane aglomeracije Zagreb za razdoblje do 2020. godine, te u Radnoj skupini za informacijske tehnologije Hrvatske udruge poslodavaca. Dodatno, otvorila sam svoju vlastitu tvrtku koja se bavi pripremom i provedbom EU projekata, istra?ivanjem tr?i?ta

12 12

te razvojem poslovnih strategija. Do sada, tvrtka je uspje?no implementirala 80 posto EU natje?aja.

fondova, uz to pratila sam i ekonomska i monetarna pitanja kao i regionalni razvoj. Povratkom u Zagreb tijekom rada u HUB365 uspje?no sam radila na osiguravanju financiranja rada HUB-a iz EU izvora kao i financiranja razli?itih poduzetni?kih projekata.

Gdje st e i n a k oji n a?in st ek li n ajvi?e zn an ja i isk u st va za t o? Specifi?na znanja i iskustva o EU fondovima stekla sam tijekom sta?iranja u Europskom Parlamentu, gdje sam pratila rad odbora kohezijske politike, strukturnih i investicijskih

Vjer u jem da u ?iben ik u n e pr ovodit e 24 sat a n a poslu . Kak o st e se sn a?li i ?im e se bavit e u slobodn o vr ijem e?

13 13

Ovaj kraj i Dalmacija su mi jako bliski. Svaki slobodni trenutak nastojim, koliko mogu, iskoristiti za istra?ivanje prekrasne ?ibensko kninske ?upanije i okolice. Toliko je raznolikosti na malom prostoru. S obzirom da su moji interesi jedrenje, tenis i otkrivanje novih mjesta, ovo okru?enje i klima mi pru?aju idealne uvjete da zaista u?ivam u svom slobodnom vremenu. U?ivam u blizini mora i svim prednostima koje ?ibenik mo?e ponuditi, njegovoj prirodi, ba?tini, sjajnom kulturnom ?ivotu.

poduzetnicima, omogu?iti jednostavnije pra?enje napretka tehnologija i poslovnih procesa. Danas tehnologija omogu?uje da mo?emo u?ivati u blagodatima sunca i mora, a biti povezani s klijentima iz cijelog svijeta. A to naravno vidimo da sve vi?e prepoznaju i digitalni nomadi. Veselim se prilici da budem dio te pri?e. Va?a obit elj po ocu pot je?e iz pr om in sk og k r aja odak le vam je djed pr eselio u Kan adu ?ezdeset ih godin a. Ka?u da su lju di iz t og k r aja t vr di, ali sn ala?ljivi? Pr epozn ajet e li k od sebe t ak ve gen e?

Kak ve su bile va?e dosada?n je, pr ivat n e veze sa ?iben ik om ? ?ivot je ponekad zaista smije?an. Naime, moji baka i dida su rodom iz Promine odakle su ?ezdesetih godina pro?log stolje?a zbog ekonomskih razloga preselili u Kanadu. Gotovo mi je nevjerojatno da 60 godina kasnije imam priliku vratiti se i biti dijelom nove poduzetni?ke pri?e u ovom kraju.

Imam sre?e da mogu re?i kako u svojoj obitelji, roditeljima i u sestrama zaista pronalazim inspiraciju. Oni su mi uvijek uzor i podr?ka te se mogu samo nadati da put koji sam odabrala bi ih u?inio ponosnima i sretnima. Kak va vas sje?an ja i em ocije ve?u za t aj k r aj?

Iz Va?e per spek t ive k ak av je ?iben ik za ?ivot m ladog ?k olovan og ?ovjek a?

Ljeta sam ?esto provodila u tom kraju. Smatram to bitnim dijelom svog odrastanja i zaista me ve?u sretna i topla sje?anja. Od igranja u polju do kupanja u Krki i slavljenja Velike Gospe na Visovcu. Doista osje?am sna?nu povezanost s ovim krajem.

Iz moje perspektive se ?ini kako upravo ?ibenik nudi razli?ite prilike za osobni i poslovni razvoj. Razli?ita IT rje?enja olak?avaju posao i smanjuju potrebe za odlaskom u Zagreb ili druge europske gradove kako bi se radili poslovi. U cijeloj toj slagalici smatram Trokut klju?nim jer ?e olak?ati povezanost sa drugim

Pripremila: Diana Feri? Fotografije: Stanko Feri? i privatne fotografije Dijane Mudrini?

14 14

30. OB L J E T N I CA T R I J U M FA N A J B OL J E G SP OR T SK OG K L U B A U P OV I J E ST I ? I B E N I K A - ? E N SK OG K O? A R K A ? K OG K L U B A ELEMES O SVA J A N J A P O SL J E D N J E T I T U L E P R VA K I N J A J U G O SL AV I J E , D R ? AV E K O J A J E 1991. G O D I N E N E ST A J A L A U PA K L U R AT A

Pr venst vo je nase! Zivjel a mr t va Jugosl avija! 17

?i b en i k 1909. go d i n e. 18 14

U TRE?OJ UTAKM ICI FIN ALA DOIGRAVAN JA PRVEN STVA JUGOSLAVIJE U KO?ARCI ZA ?EN E 9. TRAVN JA 1991. GODIN E KO?ARKA?ICE ELEM ESA POBIJEDILE SU BEOGRADSKU CRVEN U ZVEZDU . BIO JE TO VELEBN I TRIJUM F ?IBEN SKOG SPORTA I ?UDN O ?ELJEN A SATISFAKCIJA ZA N EPRAVEDN O ODUZETU TITULU PRVAKA JUGOSLAVIJE KO?ARKA?IM A ?I BEN KE 9. TRAVN JA 1983. GODIN E.

Pr ije 30. godin a, 9. t r avn ja 1991. godin e k o?ar k a?ice ?iben sk og Elemesa pobijedile su u t r e?oj u t ak m ici f in ala doigr avan ja za Pr ven st vo Ju goslavije u k o?ar ci za ?en e beogr adsk u Crvenu zvezdu, k lu b k oji je od 1946. godin e do t ada ?ak 24 pu t a bio pr vak dr ?ave. Elemesu je t o bio ?et vr t i ju r i? n a t it u lu . ?iben sk e su k o?ar k a?ice do t ada t r i pu t a gu bile u f in alu - 1988. i 1990. godin e od k o?ar k a?ica Jedinstva Aide iz Tu zle, a 1989. godin e u pr avo od Crvene zvezde. Zat o je u ?iben ik u f in ale Pr ven st va Ju goslavije 1991. godin e, dr ?ave k oja je u pr avo t ada ve? n est ajala u pak lu r at a i r aspadala se u k r vi, i??ek ivan o s golem im zan im an jem i velik im u zbu ?en jem . ?iben ik je osim t oga ?u dio za sat isf ak cijom , za osvetom Beogr adu i Ju goslaviji zbog n epr avde i pon i?en ja k ojeg je do?ivio 1983. godin e k ada je k o?ar k a?im a ?iben k e odlu k om t ada?n jih m o?n ik a, odu zet a t it u la pr vak a dr ?ave.

Pr ipr em io: Stanko Feri? / Fot ogr af ije: Giacinta Mattiazzi, Vilson Poli?, Dario Perkovi?, Slobodna Dalmacija - digitalni arhiv i foto arhiv ?asopisa Volim ?ibenik Tek st je ilu st r ir an f ot ogr af ija s u t ak m ica Elemesa k oje su igr an e 1990. i 1991. godin e t ijek om n at jecan ja za Ku p Ju goslavije i Pr ven st vo Ju goslavije u ?en sk oj k o?ar ci.

Tog, za ?ibenski i hrvatski sport povijesnog 9. travnja 1991. godine u sportskoj dvorani na Baldekinu su?elili su se Crvena zvezda, najtrofejniji ?enski ko?arka?ki klub Jugoslavije iz mo?nog glavnog grada Jugoslavije, Beograda i Elemes, po ocjenama stru?njaka veliki, dobro organiziran i vrhunski vo?en klub, najja?i i najbolji u Jugoslaviji, iz malog ?ibenik. Atmosfera je danima uo?i utakmice bila u?arena, a glavna navija?ka, ali i domoljubna referenca bila je ?iva ?ibenska rana 1983. godina.

Kupa Jugoslavije. Tu drugu titulu pobjednica Kupa Jugoslavije nakon prve osvojene 1987. godine, Elemesu su donijele Dan ir a Nak i?, Kor n elija Kvesi?, Tim a D?ebo, M ar ija Lon ?ar , ?an a Lelas, San dr a Pe?i?, Van da Bar an ovi?, Veselin k a Cr vak , Kor an a Lon gin , Lin da An t i?, Dan ijela Gu lin , Bla?en k a ?ip?i? i M ar ija Lon ?ar predvo?ene trenerom Pet r om Bezeljom . Ve? tada je Elemes opisivan kao najbolji ?enski ko?arka?ki klub u Jugoslaviji. U polufinalu Kupa 1990. godine pobijedio je Iskru Deltu Je?ice iz Ljubljane (82 : 78), ekipu koja je tada jo? uvijek bila slu?beni prvak Jugoslavije. Crvena zvezda je u polufinalu bila bolja od mo?ne ekipe Jedinstva Aide iz Tuzle (83 : 69). Finalna utakmica Elemes - Crvena zvezda odigrana je u Zadru pred ?ak 3500 gledatelja. Bila je to, izvje?tavale su novine, do tada nevi?ena navija?ka ludnica. Masa gledatelja ostala je pred dvoranom u Jazinama u koju vi?e ni igla nije mogla stati, a paklenu atmosferu stvarali su prvi puta slo?ni, jedinstveni i udru?eni navija?i iz ?ibenika i Zadra.

Elemes je u tre?u utakmicu finala doigravanja u?ao kao favorit iako je u drugoj uzvratnoj utakmici u Beogradu, nakon pobjede u prvoj koja je odigrana u ?ibeniku, izgubio od Crvene zvezde s ?ak 42 ko?a razlike (106 : 64 / 58 : 26). Taj katastrofalni poraz bio je zanemariv jer je Elemes ve? nadigrao Crvenu zvezdu u prvenstvu, a imao je iza sebe i trijumf u Kupu Jugoslavije. Naime, ?ibenske su ko?arka?ice u sije?nju 1990. godine u finalu Kupa premo?no nadigrale upravo Crvenu zvezdu koja je do tada pet puta bila pobjednica 19 19

20 17

Prvo poluvrijeme bilo je neizvjesno. Elemes je bio tek za nijansu bolji (41 : 38), ali je u drugom poluvremenu predvo?en Danirom Naki? igra je sjajno i deklasirao Crvenu zvezdu, tada tre?u u Europi, sa 81 : 65. Ve? tada u Zadru svi su vidjeli upravo Elemes i Crvenu zvezdu u finalu play offa Prvenstva Jugoslavije 1991. godine iako je do tada trebalo ?ekati vi?e od godinu dana i odigrati gotovo cijelo prvenstvo.

?iben?anke su ve? bile finalistice doigravanja za Prvenstvo Jugoslavije 1988. 1989. i 1990. godine. Dva puta su izgubile od tuzlanske Jedinstvo Aide koju je predvodila 202 centimetra visoka Razija Mujanovi?, jedna od najboljih ko?arka?ica Europe, a jednom, 1989. godine, od Crvene zvezde. Za ?iben?ane je tih godina odli?ni, uspje?ni Elemes bio melem na ranu tim prije jer je njegova voljena slavna ?ibenka bila tek blijeda sjena ne tako davno mo?nog kluba. Bila je na kraju prvenstva 1990. / 1991. pretposljednja. Nije bilo ni malo utje?no ?to je sudbinu dijelila s ekipom sarajevske Bosne (Bosna 8 - 14, ?ibenka 7 - 15) s kojom je zbog 1983. godine bila povezana svojevrsnom (ne)sportskom pup?anom vrpcom. Kona?no, titulu posljednjeg prvaka Jugoslavije u mu?koj ko?arci osvojila je splitska Jugoplastika, a ?ibenka je ispala iz jugoslavenske prve lige u koju se vi?e nikada nije vratila, jer je ta dr?ava prestala postojati.

Elemes je me?utim suvereno vladao ?enskom ko?arkom Jugoslavije i bez problema zauzeo prvo mjesto na tablici. Od 22 odigrane utakmice ?ibenske su ko?arka?ice izgubile samo dvije. Na drugom je mjestu bila Crvena zvezda koja je tijekom prvenstva do?ivjela ?ak 6 poraza. Preostala dva kluba iz Hrvatske, zagreba?ka Montmonta?a i Split iz Splita bili su predzadnji. Uspjeh Elemesa nije bio incident nego nastavak sjajnog niza ?ibenske ko?arka?ke ?kole i filozofije.

21 21

22 17

Prvenstvo Jugoslavije 1990. / 1991. igrano je u dramati?nim okolnostima uvoda u rat, velikosrpske agresije na Hrvatsku i tragi?nog krvavog ras-pada Jugoslavije. Dan prija utakmice finala Kupa Jugoslavije Elemes - Crvena zvezda u Zadru 1990. godine u Hrvatskoj su registrirane prve politi?ke stranke, a 6. velja?e, dakle na dan kada je utakmica odigrana u demonstracijama na Kosovu ubijeno je 26 Albanaca, jo? 94 su ranjena, a vi?e od 1000 bilo je uhi?eno. Trajala je takozvana Balvan revolucija, Hrvatska je napu?tala socijalizam, uvodila demokraciju i postajala suverena dr?ava... a u travnju 1991. godine, pet dana prije tre?e utakmice finala doigravanja Elemes - Crvena zvezda za Prvenstvo Jugoslavije, na Plitvicama u oru?anom sukobu s teroristima gine Josip Jovi?, u Knin dolazi ?etni?ki vojvoda Vojislav ?e?elj i najavljuje dolazak 10 000 svojih ?etnika koji ?e se obra?unati s Hrvatskom, Vukovar je okru?en barikadama i gotovo potpuno blokiran, tzv. Republika Krajina donosi odluku o pripojenju Knina, Ben-

kovca, Obrovca, Gra?aca, Kostajnice, Petrinje, Gline... Srbiji. Na dan kada se Elemes i Crvena zvezda bore za sportski presti?, u Zagrebu Vrhovno dr?avno vije?e osniva hrvatsku vojsku - Zbor narodne garde... Na Plani?niku nedaleko od Kistanja ve? su oklopna vozila i tenkovi JNA. Utakmica Elemes - Crvena zvezda vi?e nije bila smo sportski doga?aj, a pobjeda i poraz dobili sasvim druk?ije zna?enje i te?inu. ?ibenskim ko?arka?icama u tim okolnostima nije bilo lako, a ni igra?icama Zvezde nije bilo jednostavno do?i u navija?ko grotlo ?ibenskog Baldekina koje je zvonilo hrvatskim nacionalnim ponosom i uz to strepio da se ne ponovi 1983. godina. Ko?arka?ice Elemesa pod dirigentskom palicom trenera Miodraga Veskovi?a, predvo?ene Danijelom Ili? i tada, uz Raziju Mujanovi?, najboljom ko?arka?icom Jugoslavije Danirom Naki? (postigla je 55 ko?eva u tri finalne utakmice), pobijedile su Zvezdu i ostvarile jedan od najve?ih, ako ne i naj-

23 23

24 17

ve?i uspeh ?ibenskog klupskog sporta. Slu?aj je htio da Elemes do titule do?e upravo 9. travnja, istog dana i mjeseca kada je osam godina ranije ?ibenka pobijedila Bosnu u tre?oj utakmici doigravanja za Prvenstvo Jugoslavije i 1983. godine postala prvak dr?ave, ali samo na nekoliko sati jer je njoj jo? iste no?i titula bila oduzeta (politi?kom) odlukom Ko?arka?kog saveza Jugoslavije tj. Beograda.

u Beograd. Svi su se nadali da ?e se ?iben?anke iz Beograda vratiti kao prvakinje dr?ave. Ali umjesto pobjede do?ivjele su u glavnom gradu jedva jo? postoje?e Jugoslavije debakl. Izgubile su drugu utakmicu finala s 42 ko?a razlike. Utakmica je bila odlu?ena serijom Crvene zvezde od 18 : 0 izme?u devete i ?esnaeste minute. Na poluvremenu je bilo 45 : 17, a na kraju katastrofalnih 106 : 64 za Zvezdu. Nakon toga malo tko je vjerovao da ?e se Elemes u i ?etvrtom uzastopnom finalu kona?no domo?i titule.

Kako su ?iben?anke do?le do tog povijesnog trijumfa ?ibenskog sporta, do prve titule u ?etvrtom uzastopnom finalu? Finalna serija nije po?ela optimisti?no. Beogradske ko?arka?ice u prvoj utakmici finala doigravanja u ?ibeniku krenule su bolje i efikasnije. U jednom su trenutku vodile s 11 ko?eva razlike. Me? je preokrenula Danijela Ili? (ko?arka?ica iz Ni?a koja je igrala za Elemes). Ona se nije predavala, pohvalno su pisali beogradske novine, svojom je fanati?nom borbeno??u ohrabrila ekipu, probudila ?anu Lelas i Daniru Naki? i povela ih prema pobjedi. S predno??u u d?epu Elemes je optimisti?no otputovao

U odlu?uju?oj tre?oj utakmici u prepunoj dvorani na Baldekinu Zvezdine ambicije i ?elje Elemes je razbio na juri?, furioznim po?etkom. Ve? je u 11. minuti bilo 27 : 12 za Elemes. ?iben?anke su igrale agresivnu obranu protiv koje su Beogra?anke bile nemo?ne. Tra?ak nade ukazao se za njih kada je u 26. minuti pri rezultatu +19 za Elemes zbog pet prekr?aja iz igre morala iza?i najbolja od najboljih Danira Naki?. No radost Zvezde zbog njenog izlaska iz igre bila je kratkog daha. Ponovno je zablistala Danijela Ili?, a uz nju Korana Longin koja je

25 25

26 17

postigla 22 ko?a, nizala skokove pod oba ko?a i dijelila NBA blokade pa je Elemes ne samo pobijedio nego zamalo i nadoknadio beogradskih - 42. Kona?ni rezultat bio je 106 : 64 za Elemes. Da je Elemes bio istinski vrhunska ekipa potvr?uje podatak da je u finalu doigravanja pobijedio bez svoje dvije vrhunske ko?arka?ice, Kornelije Kvesi? i Time D?ebo koje su nakon osvajanja Kupa Jugoslavije 1990. godine oti?le iz ?ibenika.

zda bila i svojevrsna bitka protiv velikosrpskog agresora na Hrvatsku i borba za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Ko?arka?ice Elemesa bile su pod velikim pritiskom. Nad njima je plamtio imperativ pobjede ve?i nego ikada prije. U tom kontekstu iznimno je zanimljiv slu?aj srbijanske ko?arka?ica Danijele Ili?, ?ibenske heroine, koja se borila s nevjerojatnim ?arom i unijela cijelu sebe u pobjede Elemesa. Dvorana na Baldekinu 9. travnja 1991. godine pretvorila se u vulkan navija?ke strasti, isti, ako ne i vatreniji od onog kakav je bio 9. travnja 1983. godine na utakmici ?ibenka - Bosna. Sve je bilo tu, skandiranje koje di?e krov dvorane, ?ibenska narodna glazba, maskote, rekviziti, navija?ke kape navlas iste kao 1983. godine, u?areni ?iben?ani..., nad njima hrvatske zastave, pjeva se: U Boj, u boj za narod svoj. Ipak, osje?alo se to, bilo je puno zebnje i strahovanja da bi se mogla ponoviti 1983.

?ibenik i ?ibenski Funcuti pripremili su se za odlu?uju?u finalnu utakmicu Elemes - Crvena zvezda, tvrdili su, bolje nego 1983. godine za utakmicu ?ibenka - Bosna. Nije bilo nikakve dvojbe ?to ?ibenik ?eli. Prije svega ?elio je kona?ni uspjeh Elemesa u ?etvrtom poku?aju osvajanja titule prvakinja dr?ave, a jednako toliko, ako ne i jo? i vi?e satisfakciju za otimanje titule ?ibenki 1983. godine. Uz sve to tada je bio iznimno sna?an domoljubni naboj pa je utakmica Elemes - Crvena zve-

27 27

28 17

godina. A bilo je i dvojbi treba li uop?e ?ibeniku titula prvaka Jugoslavije, dr?ave koja digla oru?je na Hrvatsku, na ?ibenik? Sportski ?ibenik je strahovao od opasnosti s istoka i mo?nika Ko?arka?kog saveza Jugoslavije, a domoljubni ?ibenik je neustra?ivo vjerovao u pobjedu nad Beogradom kao utvrdom iz koje se upravlja oru?jem kojim se ?eli uni?titi ne samo ?elja Hrvatske za samostalno??u nego i sama Hrvatska. Ta odlu?nost i zanos koji se rasplamsao u travnju na Baldekinu, pretvorio se samo pet mjeseci kasnije u rujnu 1991. u borbeni plamen koji je

nosio ?iben?ane u pobjedu nad neprijateljem koji ?elio osvojiti i pokoriti njihov ?ibenik i baciti na koljena njihovu Domovinu. Nakon veli?anstvene pobjede Elemesa ?ibenski su navija?i pjevali: Jugoslavijo, Jugoslavijo nije nas briga za tebe i klicali Prvenstvo je na?e! ?ivjela mrtva Jugoslavija! Ne?emo va?u dr?avu, ali smo prvenstvo Jugoslavije osvojili. ?to se ?ibenika ti?e, Jugoslavija sada mo?e umrijeti. Pjevaju?i i skandiraju?i krenuli su u ratni?ki pohod. Njih, prema slu?benim izvje??ima oko 500,

29 29

30 17

kamenovalo je Dom JNA i razbijalo izloge na trgovinama i lokalima srbijanskih poduze?a, a morali su intervenirati i vatrogasci. Prije toga, u dvorani za vrijeme utakmice i nakon nje, sve je proteklo bez ve?ih ekscesa, ali se slavlje pretvorilo u bunt kada je povorka navija?a krenula s Baldekina kroz Kalelargu prema Velikoj gradskoj vije?nici na sre-

di?nje slavlje pred Velikom gradskom vije?nicom. Slavlje se pretvorilo u prosvjed i manifestaciju domoljublja, a usput je ritualno kamenovan Dom JNA. Morala je intervenirati policija, a situaciju su smirivali Pa?ko Bubalo, predsjednik Skup?tine op?ine ?ibeniki ?ibenski Me?ustrana?ki odbor Narodne za?tite, prva demokratska institucija u ?ibe-

31 31

32 17

niku formirane pod prijetnjom ratne opasnosti za ?ije postojanje mnogi nisu ni znali. Njegova pojava bila je znak da se ?ibenik ozbiljno priprema za mogu?i rat i da ?iben?ani itekako vode ra?una o pogibelji koja se nadnosi nad Hrvatsku.

najvjerojatnije izazvalo jo? ve?e slavlje i ponos. Iz dana?nje perspektive s distance od 30 godina Elemesova pobjeda i osvajanje titule prvakinja Jugoslavije ne do?ivljava se toliko kao sportski koliko kao pobjedni?ki domoljubni uspjeh koji je imao sna?an, mo?da i presudan utjecaj na hrabrost i odlu?nost kojim su ?iben?ani branili i obranili ?ibenik u rujnu 1991. godine. U svakom slu?aju bila je to za ?ibenik ne pobjeda Elemesa nad Crve-

Beograd i Ko?arka?ki savez Jugoslavije nisu se 9. travnja 1991. godine usudili poni?titi i ovu utakmicu kao ?to su to u?inili 9. travnja 1983. godine. ?ak i da jesu bilo bi to besmisleno, a u ?ibeniku bi

33 33

nom zvezdom, nego pobjeda ?ibenika nad Beogradom i njegovom politikom pa i vojnom silom koja je tada bila u njegovim rukama i u slu?bi njegovih interesa. Sportska je povijesna ?injenica da je Elemes bio posljednji prvak dr?ave koja se zvala Jugoslavije u ?enskoj ko?arci. ?KK Crvena zvezda je do 1991. godine 24 puta osvajala Prvenstvo Jugoslavije koje je igrano od 1946. godine. Uz Crvenu zvezdu klubovi iz Beograda Radni?ki, Partizan, i Vo?dovac bili su jo? 11 puta prvaci Jugoslavije. Do 1991. godine klubovi iz Hrvatske Montmonta?a, Tre?njevka i

Industromonta?a) osvajali su Prvenstvo Jugoslavije samo tri puta pa je trijumf Elemesa ujedno bio i najve?i trijumf hrvatske ?enske ko?arke u biv?oj dr?avi.

35 35

ELEM ES, PRVA K JUGOSLAVI JE 1990. / 1991. Van da Bar an ovi? (185, 20 godina, studentica), Dan ir a Nak i? (191, 21 godina, studentica, reprezentativka), Veselin k a Cr vak (182, 20 godina, studentica), Kor an a Lon gin (191, 18 godina, u?enica, omladinska reprezentativka), Divn a Bu lat (172, 21 godina), Dan ijela Gu lin (178, 17 godina, u?enica), M ar ija Lon ?ar (179, 30 godina, pravnica, reprezentativka), ?an a Lelas (189, 21 godina, studentica, reprezentativka), Bla?en k a ?ip?i? (190, 18 godina, u?enica), Dan ijela Ili? (166, 20 godina, slu?benica, reprezentativka), Tim a D?ebo (176, 28 godina, slu?benica, reprezentativka), Lidija An t i? (184, 21 godina, slu?benica) Pr edsjedn ik k lu ba: Goran ?ari? Dopr edsjedn ik : Nik?a Lovri? Tajn ik : ?edomir Perkovi? Tr en er : Miodrag Veskovi? Pom o?n i t r en er : Dra?en Brajkovi? Teh n ik o: Josip Slami? Primo Lije?n ik : Daniel Relji? Fiziot er apeu t : Bruno Alfier

36 36

KULTURA SJE? A N JA

?i b en ?an k a K at i ca ?u p e p r v a h r v at sk a o f t al m o l o gi n j a i p r v a d i p l o m i r an a l i j e?n i ca u D al m aci j i 37

? I B E N? A NK I K A T I C I ? U P E P R I PA D A I Z NI M NO VA ? NO M J EST O U P OV I J EST H RVA T SK E Z D R A V ST V E NE K U L T U R E . K?er k a ?i m u n a i Or ?u l e ?u p e, Ka t i ca , p r v a j e h r v a t sk a o f t a l m o l o gi n j a , a b i l a j e i p r v a ?en a u Da l m a ci j i k o j a j e d i p l o m i r a l a m ed i ci n u . Ro ? en a j e u ?i b en i k u 19. l i st o p a d a 1897. go d i n e. M a t u r i r a l a j e u ?i b en sk o j Gi m n a zi j i , a n j en i p r o sv i j e?en i r o d i t el j i o m o gu ?i l i su j o j d a st u d i r a m ed i ci n u n a Ka r l o v o m sv eu ?i l i ?t u u Pr a gu , ?t o j e k a d a j e o d j ev o j k a m a r i j e? u t o v r i j em e u p a t r i j a r h a l n o m ?i b en i k u b i l a h r a b r a odl u k a. d ip lo m ir an la m ed icin u . S p r a?ko m d ip lo m o m Kat ica se vr at ila u r o d n i ?ib en ik gd je je d o ?ekan a s o so b it o m p a?n jo m , p o ?ast im a, ali i p o d ozr en jem jer d o t ad a n ije b ilo ?en a d ip lo m ir an ih lije?n ica. Ip ak u ?ib en iku je o b avila lije?n i?ki st a?, ali je p o t o m m o r ala kr en u t i d alje jer u ?ib en iku n ije b ilo m o gu ?n o st i za sp ecijalizaciju . Iz r o d n o g gr ad a o t i?la je u Novi Sad gd je je sp ecijalizir ala o f t alm o lo giju n a O?n o m o d jelu t am o ?n je Dr ?avn e b o ln ice ko d p r im ar iu sa d r . Bo r islava M ir i?a. Ip ak, u Novo Sad u n ije se zad r ?ala jer je 1926. go d in e p r im ljen a u slu ?b u n a O?n o m o d jelu Po kr ajin ske b o ln ice u Du b r ovn iku . Bila je p r va d jelat n ica i vo d it eljica t o g o d jela ko ji je o sn ovan 3. p r o sin ca 1926 go d in e.

K?er ka ?im u n a i Or ?u le ?u p e, Kat ica, p r va je h r vat ska o f t alm o lo gin ja, a b ila je i p r va ?en a u Dalm aciji ko ja je d ip lo m ir ala m ed icin u . Ro ? en a je u ?ib en iku 19. list o p ad a 1897. go d in e. M at u r ir ala je u ?ib en sko j Gim n aziji, a n jen i p r o svije?en i r o d it elji o m o gu ?ili su jo j d a st u d ir a m ed icin u n a Kar lovo m sveu ?ili?t u u Pr agu ?t o je, kad a je o d jevo jkam a r ije? u t o vr ijem e u p at r ijar h aln o m ?ib en iku b ila h r ab r a o d lu ka. U Pr ag je o t i?la 1917. go d in e, a d ip lo m ir ala je s izvr sn im o cjen am a 1923. go d in e t e je p o st ala p r va Dalm at in ka ko ja 38 38

Bila je d akle p io n ir ka o f t alm o lo gije u t o m d ijelu Hr vat ske. U Du b r ovn iku je n a O?n o m o d jelu o st var ila cijelu svo ju lije?n i?ku kar ijer u , a vo d ila ga je 27 go d in a, sve d o o d laska u m ir ovin u 1953. go d in e.

Ju go slaven sko g o t o -n eu r o -o f t alm o lo ?ko g d r u ?t va, a b ila je i p asio n ir an a p lan in ar ka, ?lan ica d u b r ova?ko g p lan in ar sko g d r u ?t va ?Or jen ?. Nije se u d avala. ?ivjela je sam a p o sve?en a svo jo j p r o f esiji. Um r la je 6. r u jn a 1967. go d in e, a sah r an jen a je n a d u b r ova?ko m gr o b lju Bo n in ovo .

Du b r ov?an i je p am t e kao savjesn u i o d govo r n u lije?n icu , a u zaslu ge jo j p r ip isu ju i o d go j p r ve d u b r ova?ke o f t alm o lo gin je d r . M ilen e Bu b alo . Osim t o ga o n a je u cijelo st i o p r em ila i o r gan izir ala O?n i o d jel i o f t alm o lo ?ku slu ?b u p a je ve? 1927. go d in e kao vr lo u gled n a lije?n ica su d jelovala n a Ko n gr esu ju go slaven skih lije?n ika u Ro ga?ko j Slat in i. Bila je ?lan

Dan as t a ?ib en ?an ka im a st at u s izn im n o zn a?ajn e li?n o st i u p ovijest h r vat ske m ed icin ske ku lt u r e i zn an o st i, a im a i izn im n e zaslu ge za p o ?et ak i r azvo j o f t alm o lo gije u Hr vat sko j.

Prve oftalmologinje u Hrvatskoj, pionirke hrvatske oftalmologije bile su dr. Kat ica ?u pe, dr. M ir a M a?ek Br eit en f eld i prim. dr. Jelk a Spevec - Gu t sch y. Dr. ?upe zavr?ila je specijalizaciju iz oftalmologije u Novom Sadu 1926. godine i iste je godine osnovala i vodila O?ni odjel u Dubrovniku. Dr. Ma?ek - Breitenfeld specijalizirala je na Klinici za o?ne bolesti kod prof. dr. A. Botterija 1927. godine te kasnije vodila o?nu ambulantu ?kolske poliklinike u Zagrebu. Prim. dr. Spevec - Gutschy specijalizirala je oftalmologiju 1927. godine kod doc. dr. K. Kuhna na O?nom odjelu u Vinogradskoj bolnici. U to vrijeme ?ene bile rijetkost u oftalmologiji, a danas oftalmologija sve vi?e postaje ?enska profesija. 39 39

40 54

I N T I M N A PO V I JEST

Lj u bav n i ci k oj i l j u bu j u u per i v oj u t u ?i l i gr adsk u st r a?ar u zbog v oaj er ast v a, a su d pr esu di o pr ot i v n j i h i zabr an i o i m i n t i m u m e? u gr m l j em , cv i j e?em i dr v e?em 41

LJUBAVN I CI : Te ?k o j e l j u b o v a t i k a d n e m a ? so b u . U p e r i v o j u j e g u st o l i ??e i m r a k , a l i d o ? u r e d a r i s l a m p a d i n a m a p a sv i j e t l e d a bol j e v i de. GRA DSKI REDA RI : A k o o n i u j a v n o st i l j u b u j u za ?t o m i n e sm i j e m o j a v n o g l e d a t i o n o ?t o n a s za n i m a ? ?Te?k o j e l j u b o v a t i k a d za l j u b l j en i n em a u go d n o g p o l o ?a j a d a se o d o ?i j u sk l o n i i sv o j u l j u b u p o l j u b i . N em a ? k u ?u , n em a ? so b u , u h o t el n e m o ?e?, p a gd j e ?e? n ego u p er i v o j ? Ta m o j e l i ??e gu st o i i m a m r a k a , a i p o d a n u se n a ? e m a l o sk r o v i t a m j est a d a si za l j u b l j en i d a j u m a l o d u ?i n a v o l j u ? govo r io je M .I. p r ed n er asp r avn im vije?em Okr u ?n o g su d a u ?ib en iku u im e 12 n evjen ?an ih p ar ova zb li?en ih zajed n i?ko m ?eljo m d a p o d ign u t u ?b u p r o t iv gr ad skih st r a?ar a ko ji ih , kako su d o kazivali, slijed e, n o ?u u h o d e i o svjet ljavaju lam p ad in am a d a b i m o gli gled at i ?t o r ad e, a p r i t o m u se sm iju , sva?t a govo r e i n ep r ist o jn o ko m en t ir aju n o?ice u d jevo jaka i n esp r et n o st u m lad i?a t e o p ?en it o izgled , o p h o ? en je i u zd ah ?ap u t an ja zalju b ljen ika. Osje?aju ?i se o ?t e?en im a i o b esp r avljen im a zalju b ljen i su p ar ovi u zeli zajed n i?ko g o d vjet n ika ko ji t r eb a p o d i?i t u ?b u p r o t iv gr ad skih st r a?ar a n jih ovo g m a st u r b a n st v a t e zb o g u zn em i r a v a n j a p r i v a t n o st i i b a n d i t i zm a zl o ?i n a ?k o g v o a j er st v a . ? A di ?em o ?asn i su ?e? Ok olo k am en , pan t agan e, st r aj n as je zm ija lju t ica. Divojk e se u st r ave i odr ven e. A di ?em o n eg u per ivoj. M a je u sr id gr ada, ali t u se lju bav u gu st o?i li??a i pit om u m r ak u n ajsigu r n ijom osje?a. A i lju bav je t u n ajsla?a on ak o pod n ebom . Te?k o je in a?e lju bovat i k ad n em a? sobu ? kazuje o?te?eni A.B. pozvan svjedo?iti pred sudskim vije?em. ? Dobr o. A za?t o se ?alit e n a gr adsk e r edar e ? pita sudac. ? U per ivoju je gu st o li??e i m r ak , ali do?u t i r edar i s lam padin am a pa svijet le da bolje vide. ? ?t o da vide? ? Pa zn at e... da vide... on o... da se n asla?u ju n a?im lju bovan jem i on im dr u gim ... zn at e... ? Govor e li n e?t o dok gledaju on o ?t o osvijet le lam padin am a? ? Govor e sva?t a... k om en t ir aju ... r u gaju se... sm iju n am se i sva?t a govor e... pa on da svijet le jo? vi?e... do?e jo? jedan , dva s lam padin am a... n em o? u t e?... cu r e pla?u ... bi?e... ? Je li t o ist in a ? pita sudac zapovjednog redara ? t o su ipak n ek e in t im n e, r ecim o i pr ivat n e st var i?

? Ak o on i u javn ost i lju bu ju za?t o m i n e sm ijem o gledat i k ad n as zan im a? A n em o? n i odolit k ad ide? po m r a?n oj st azi iz gu st a li??a ?u je? sm ij, k ik ot an je i ?apu t an je. Te lju bavi m oja, t e cvit e m oj, t e zvizdo m oja... Pa on da on e k ao n e bi... t e n em oj...ajm e ?t a m i t o ?in i?... n isam ja t ak a... pa on o ?t a ?e svit r e?... A k o m o?e odolit ? ?u jem o, pa n am do?e vidit . A i m or am o vidit ?t a se doga?a. To n am je posal. M or am o pazit da se n e godi k ak vo zlo. M o?da su u m r ak u t at i k oji glu m e lju bovan je

42 42

da n as zavar aju pa u ?in e k ak vu pr ovalu ili ?t a ja zn am ?t a. Na ovaj istup zapovjednog stra?ara referira se odvjetnik tu?itelja: ? Dak le, lu k ava i blu dom op?in jen a st r a?a n em a pam et n ija posla n ego ?ek at i zgodu da t im m ladim zalju bljen im du ?am a ogor ?i t e u godn e ?asove. Um jest o da r adi za on o zar ad ?ega pr im aju pla?u , st r a?a u h odi m ladost pa k ad se t oj st r a?i n ebo?n o pr oh t ije blu dn e n aslade, u vu ?e r u k u u gu st o?u li??a, pr it isn e pu ce n a lam padin i i po?alje svjet losn u zr ak u u t u ?u pr ivat n u lju bavn u in t im u pa on da jo? sve t o i n eu m jesn o, r ek bi i n epism en o pa i ?t ovi?e n ek u lt u r n o k om en t ir a.

?u vam o da n e bu de po?ar a, da n am n e izgor i per ivoj. Ust o, a t o je ve? r e?en o, t u su i lopovi.On i se svak ak o m a?k ar aju ... m a n e jedn om zat ek li sm o dvojicu k ak o glu m e m u ?k o i ?en sk o... sve u zdi?u i k ik o?u m isle? da ?em o m i n aivn o pom islit i da lju bu ju pa ?em o ih ost avit n a m ir u da u ?in e k ak av zlo?in . Zat o n ije u r edu n as st r a?u pr ozvat i da sm o m ast u r ban at i i ban dit i jer k ak o bi n a m i dr u gi n a?in pr ovodili svoje u r edovan je za k oje pr im am o pla?u?

? Nije t o ba? sasm a t ak o. ? za rije? se po odvjetnikovu referisanju javi vidno ?iv?ano uzbu?eni stra?ar ? Nije u r edu govor it i n am da m i n epism en o k om en t ir am o on o ?t o vidim o. Jest da je on im a k oji lju bu ju n elagoda i n eu goda k ad m i pr isvit lim o, al m or am o jer bo n am je t o posa vidt it t k o i ?t a u m r ak u r adi. Al da n epism en o k om en t ir am o ?t o vidim o t o ist in a n ije. Ne dam t o r e?i. Im am o m i i pism en ost i i on o... est et ik e. Recim o k ad obasjam o u li??u lijepe djevoja?k e n o?ice m i zn am o da su t e n o?ice u k on t r aven ciji k ad se u lju bovan ju zat e?e da t ak o r e?em , ?en sk o... dak le ?en a zr ela m a n e?u r e? ?ija, ali post oji k on t r aven cija i m i t o m e?u sobom r azgovar am o. ? Nije t u u pit an ju sam o k on t r aven cija ? dopunjava zapovjedni stra?ar ? im a t u i jedn o ozbiljn o pit an je, a t o je pit an je po?ar a. ? M olim objasn it e t o o po?ar u , n e m islit e valjda n a lju bavn i ?ar isijavan u zan osu ... ? Lju bovan je u per ivoju n osi svek olik u opasn ost od po?ar a zat o ?t o m u ?k i lju bavn ici, a bogm e i pon ek i ?en sk i, pu ?e dak le pr ipalju ju cigar et e, a cigar et e se pr ipalju ju n a plam en u ?igice i t ak o t o... a za lju bovan je, zn a?ajn o je zn at , t r eba i u godn og polo?aja pa se u ?bu n je n avu ?e bor ovih iglica i ozgo su h a li??a, a t o zn at e... t o lak o plan e i gor i pa ?t a jest ist in a je, m i m alo pogledam o jer je lipo sve t o vidit , al

Nakon salu?anja obiju strana vije?em Okru?nog suda u ?ibeniku ukorilo je gradsku stra?u zbog ek splicit n e in disk r ecije i n edoli?n e n aslade na poslu, a tu?bu 12 nevjen?anih parova odbilo kao bezosnovanu te donijelo preudu kojom se t r ajn o zabr an ju je lju bovan je u per ivoju m e?u gr m ljem , cvije?em i dr ve?em osim n a k lu pam a pod lam pam a javn e r asvjet e, a ak o lam pe iz n ek og r azloga n e r ade on da se zabr an ju je i lju bovan je n a k lu pam a do povr at k a svjet la. Prema zapisima i spisima iz 1921. godine pripremio Stanko Feri?

43 43

BA ?TI N A BEZ BA ?TI N I KA

Dr agocj en a f ot ogr af i j a ?i ben sk e oper n e di v e Est er M azzol en i s n j en i m au t en t i ?n i m au t ogr am om , dj el o n aj pozn at i j eg ?i ben sk og pov i j esn og f ot ogr af a Car l a M at t i azzi j a s po?et k a 20. st ol j e?a, pr odan a j e po?et k om 2021. godi n e n epozn at om k u pcu n ai n t er n et sk oj au k ci j i an t i k v i t et a za v i ?e od 2000 k u n a. 45

?I BEN SKA BA ?TI N A TRA ? EN A JE ROBA M E? U KOLEKCI ON A RI M A PA JE N A I N TERN ETU OSI M SPECI JA LI ZI RA N I H KOLEKCI ON A RSKI H STRA N I CA N UDE I N A JVE? E SVJETSKE A UKCI JSKE I KOM ERCI JA LN E PLATFORM E

?ibenska je ba?tina poznata i cijenjena u svijetu mo?da ?ak i vi?e nego u ?ibeniku u kojem jo? uvijek nema pr avog ba?tinika M a n j e o d j ed n o g sa t a t r a j a l a j e a u k ci j a n a sp eci j a l i zi r a n o j i n t er n et sk o j st r a n i ci k o j u p r a t e k o l ek ci o n a r i i z ci j el o g sv i j et a , za f o t o gr a f i j u k o j u j e p o ?et k o m 20 st o l j e?a sn i m i o ?i b en ?a n i n Kr st e M a t t i a zzi k o j a p r i k a zu j e o p er n u d i v u ?i b en ?a n k u Est er M a zzo l en i , a sa d r ?i i n j en a u t en t i ?n i a u t o gr a m . Ta f o t o gr a f i j a k o j u j e sn i m i o j ed a n o d p i o n i r a f o t o gr a f i j e i f o t o gr a f sk o g za n a t a u ?i b en i k u , Kr st e M a t t i a zzi , p r o d a n a j e n e?t o v i ?e o d 2000 k u n a p r em a k u r su eu r a p o ?et k o m 2021. go d i n e. Ri j e? j e o r a r i t et n o j f o t o gr a f i j i st a r i j o j o d st o l j e?a k o j a n a k o l ek ci o n a r sk o m t r ?i ?t u o ?i gl ed n o i m a v r i j ed n o st k o l i k o zb o g sv o j e st a r o st i i r i j et k o st i , t o l i k o i zb o g n eu p i t n o g zn a n j a k o l ek ci o n a r a o t o m u t k o j e n a n j o j i t k o n j en a u t o r . Za ?i b en i k i ?i b en sk u p o v i j est t a j e f o t o gr a f i j a d r a go cj en a b a ?t i n a i v a ?a n k a m en u m o za i k u n j ego v o g za v i ?a j n o g i k u l t u r n o g i d en t i t et a , a n i j e b ez zn a ?a j a n i k a o n a ci o n a l n a v r i j ed n o st . Sjajna bi bila vijest da je ta fotografija znamenite ?iben?anke s njenim potpisom koju je snimio vrhunski ?ibenski majstor fotografije Krste Mattiazzi, dospjela u ?ibenski muzej ili arhiv, no ni ovako nije lo?e. Barem znamo da postoji, da je sa?uvana i da bi mogla biti dostupna ako se uka?e potreba ili ?elja da je se ima i ?uva u ?ibeniku, rodnom gradu oba njena aktera, koji se s pravom di?i svojom pro?lo??u, kulturom,

znamenitim li?nostima i dragocjenom ba?tinom. Ta fotografija svojom ljepotom i o?uvano??u izaziva odu?evljenje, a i uzbudljiva je zbog mogu?nosti da je snimljena u jo? uvijek postoje?em fotografskom ateljeu Krste Mattiazzija pod staklenim luminarijem koji daje profinjeno difuzno svjetlo bez kojega je nije mogu?e posti?i takvu fino?u kakvu je postigao snimaju?i Ester Mazzoleni kao i druge svoje fotografije koje 46 46

je utemeljio Krste Mattiazzi, koji nije bio samo fotograf zanatlija nego i akademski kipar. Od prve fotografske radnje Krste Mattiazzija otvorene nedugo nakon izuma suvremene fotografije ostao je sa?uvan samo taj atelje na vrhu zgrade s elegantnim luminarijem od drveta i stakla kojeg je vjerojatno konstruirao sam Krste kako bi dobio idealno osvjetljenje za svoj fotografski (i kiparski?) rad.

spadaju u vrh hrvatske povijesne fotografije. Mattiazi je svoj atelje nadogradio na ku?u u Ulici fra Nikole Ru?i?a koja se nadnosi nad biv?i atelje kipara Aleksandra Ale Guberine. Danas se ta velika ku?a naziva pala?om Mattiazzi iako je bila u vlasni?tvu obitelji Raki? i nikada nije pripadala obitelji Mattiazzi. U njoj se nalazila prva fotografska radnja Mattiazzi koju

47 47

48 48

Gotovo u isto vrijeme kada se na internetskoj aukciji nudila u ?ibeniku do sada nepoznata izvrsna fotografija Ester Mazzoleni koju je ona svojeru?no potpisala i vjerojatno nekome darovala, pojavile su se na specijaliziranim kolekcionarskim stranicama, ali i globalnim komercijalnim platformama, jo? neke zanimljive i vrijedne stvari iz ?ibenske ba?tine. Pozornost privla?i pismo Ester Mazzoleni koje je prodano gotovo istog trenutka ?im se pojavilo. Kupac i cijena nisu poznati no nije nemogu?e da je to pismo zavr?ilo u Palermu, gradu u kojem je ?ivjela i koji tu ?iben?anku cijeni i ?tuje kao dragocjeni dio svog kulturnog i povijesnog identiteta. Isti specijalizirani kolekcionarski portal nudio je na prodaju originalni ra?un za potro?enu struju koji je ?ibenskom kazali?tu (Teatro Mazzoleni di Sebenico) ispostavila tvrtka Ante ?upuk i sinovi 1911. godine. Na vrhu ra?una istaknuto je da je

tvrtka Ante ?upuk i sinovi prvi koncesionar elektri?ne centrale u Dalmaciji, da se ta centrala zove Krka i da posjeduje prvo industrijsko postrojenje za mljevenje ?itarica elektri?nom silom. Za ?ibensku historiografiju taj je ra?un pun vrijednih podataka. Nekoliko dana kasnije ponu?en je na prodaju ra?un ?ibenske tvrtke Fausto Inchiostri iz 1905. godine. Iako se u ?ibeniku obitelj Inchiostri pamti isklju?ivo po proizvodnji tjestenine i jednoj od najnaprednijih tvornica te vrste u Europi koja ju je odlikovala takva izvrsnost da je izvozila mani?tru i u Italiju, ra?un otkriva da su se Inchiostri po?etkom 20. stolje?a bavili trgovinom gra?evinskim materijalom, bojama, ugljenom, kalcijevim karbidoma i drvom. Jo? je zanimljivije ?to je ra?un ispostavljen ?ibenskom kazali?tu (Teatro Mazzoleni), a odnosi se na manje koli?ine raznih boja. Ni?ta manje zanimljiv je i set ulaznica za ?ibenski Teatro Mazzoleni iz 1917. godine.

49 49

Ulaznice su vrlo skromne izrade ?to je o?ekivano za te?ke i oskudne godine Prvog svjetskog rata. One svjedo?e da u ?ibeniku ni u ratu nije zamro kulturni ?ivot i da su u kazali?tu igrane ?ak i po dvije predstave dnevno. Uz ra?un tvrtke Inchiostri pojavio se jo? jedan iznimno zanimljiv ra?un koji otkriva da je u ?ibeniku od 1865. godine postojala tvrtka Carlo Evangelista koja je prodavala raznu robu u rasponu od ogledala i rasvjetnih tijela, do posu?a, raznih ru?nih alata i petroleja za lampe. Ra?un je zanimljiv

zbog crte?a na kojem se vidi radnja pa bi bilo mogu?e odgonetnuti gdje se ta trgovina nalazila i postoji li jo? uvijek lokal u kojem je poslovala. Na komercijalnim platformama kao ?to su eBay, Amazon ili AliExpress nudi se dosta starih razglednica, fotografija, zna?aka i manjih antikviteta, a kupaca ne manjka jer je ?ibenska ba?tina poznata i cijenjena u svijetu mo?da ?ak i vi?e nego u samom ?ibeniku u kojem (jo?) nema pravog ba?tinika.

50 50

KI OATESLA IPRI ZUJE PRI 50.N?OBLJETN CA KA OSN UTKA KLA PE ?I BEN I K

PRI?A

K lapa "?ibenik" pr os gr ad pjesme i pjesm mitsko mjesto u sr c H r va

Pet er Co lest ee: Zelen o o ki m lad i?

KI N?OATESLA PRI KA ZUJE PRI

PRI?A

slavila je ?ibenik kao mom ga pr etvor ila u cu nacionalnog bi?a atske Pet er Co lest ee: Zelen o o ki m lad i?

1971.

54 39

KI N?OATESLA PRI KA ZUJE PRI

Po v o k a l n o m u m i j e ?u i e m o t i v PRI?A noj sn a zi i n t e r p r e t a c i j e k l a p a ?i beni k i d a n a s se sm a t r a n e d o st i ?n i m i d e a l o m k l a p sk o g p j e v a n j a .

Klap a ?ibenik, jed n a je o d n ajva?n ijih i p o vijesn o n ajvr jed n ijih ?ib en skih ku lt u r n ih i u m jet n i?kih in st it u cija. Svo ju kar ijer u i cijeli st var ala?ki ?ivo t p r ovela je u ?ib en iku t e je jed in a in st it u cija ko ja je sve ?t o je p o st igla o st var ila iz ?ib en ika, svo g gr ad a ko ji n ije n ikad a n ap u ?t ala. Nit ko d r u gi o d slavn ih ?ib en ?an a ko ji su svo jim st var ala?t vo m st var ali i zid ali im id ? i u gled ?ib en ika. Sad a s vr em en ske d ist an ce o d p o la st o lje?a vid ljivije je n ego ikad a d a je u p r avo klap a ?ibenik b ila klju ? i zn am en ?ib en ika.

je n a n ajb o lji n a?in p r ezen t ir ala d alm at in sku p jesm u i d u ?u , ?ir ila d o b r e vib r acije i p r o n o sila p lem en it e p o r u ke m ir a, lju b avi i p r ijat eljst va, a u zaslu ge jo j sp ad a i st o?er n o su d jelovan je u glazb en o j r evo lu ciji - t r en u t ku kad a se zah valju ju ?i Ar sen u Ded i?u i Du ?an u ?ar cu klap ska p jesm a iz h er m et i?n o g, ko n zer vat ivn o g t r ad icio n aln o g p u ?ko g n a?in a p jevan ja p r et vo r ila u klap sku ?an so n u ko ja se d an as d ef in ir a kao ?ib en ska var o ?ka ?an so n a t e o m o gu ?ila r azvo j klap a i klap sko g p jevan ja u jed n u o d n ajp o p u lar n ijih i n ajb o ljih au t en t i?n ih glazb en ih f o r m i ko ju Hr vat ska im a. Klap a ?ibenik o sn ovan a je sije?n ju 1971. go d in e u go d in i Hr vat sko g p r o lje?a. Osn ovali su je Ra d o sl a v Ko ?t a n , Br a n k o Bu b i ca , An t o n Ba t a l j a k u , I v o M i k u l i ?i n , Sl o b o d a n M a t i j ev i ?, Go r a n Ro ?a i An t e Ba r b a ?a u p o d st an ar sko j so b i An t e Bar b a?e. Pjevali su zajed n o i p r ije t o g p ovijesn o g d an a n aj?e??e u r est o r an u Uzorita ?i m e ?u p e n a ?u b i?evcu ili b i se o ku p ljali u ve?er i p jevali ser en ad e. Klap a je o d m ah d o b ila i im e - ?ibenik. U p o ?et ku n ije im ala n i?t a, n i n ovaca, n i t r ad iciju , n i p r o st o r za vje?b an je, n i in st r u m en t e, a n jen i ?lan ovi n i glazb en o o b r azovan je o sim Bar b a?e ko ji je i?ao u M u zi?ku ?ko lu i p jevao u Ko lu .

Pr o slavila ga je kao gr ad p jesm e i izvr sn ih p jeva?a, ?ib en ik je p r et vo r ila u go t ovo m it sko m jest o u sr cu n acio n aln o g b i?a Hr vat ske, a im ala je i b it an u t jecaj n a kar ijer e ?ib en skih velikan a Ar sen a Ded i?a, M i?e Kova?a, Ive Pat t ier e, Kr st e Ju r asa i Du ?an a ?ar ca. Nit ko n i p r ije n i p o slije klap e ?ib en ik n ije u t o liko j m jer i i n a t akav n a?in p r id o n io af iPet er Co lest ee: Zelen o o ki m lad i? r m aciji ?ib en ika kao t a glazb en a sku p in a p jeva?a am at er a (!). Klap a ?ibenik o st var ila je b esp r ijeko r n u kar ijer u , b ez p r o m id ?b e, skan d ala, f al?ih n ast u p a, o sp o r avan ja i d isku t ab iln ih o cjen a. U?la je u ?ib en sku i n acio n aln u p ovijest kao glazb en a gr u p a ili jo ? b o lje in st it u cija ko ja 55 55

1973.

1974.

56 39

Pr vi n ast u p klap a ?ib en ik im ala je p o ?et ko m ljet a 1971. go d in e u Bet in i n a p r ir ed b i Pr vi glas Bet in e. Ist e go d in a n ast u p ila je n a p r est i?n o m f est ivalu klap ske p jesm e u Om i?u i o d m ah se n a?la u f in alu m e? u o sam n ajb o ljih d alm at in skih klap a. U Om i?u je klap a n ast u p ila u n e?t o d r u k?ijo j p o st avi o d in icijaln e. Um jest o Go r an a Ro ?e, klap i je p r ist u p io N ev en Bel a m a r i ?, p r o slavljen i ?ib en ski o p er n i p jeva? i p r vak o p er e HNK u Zagr ebu.

Nako n 1973. go d in e klap a ?ibenik n i?e u sp jeh e p jevaju ?i izvo r n e klap ske p jesm e; Jabuka je na dno mora pala, Rumen ?ule, Ne p it aj m e r azlo g m o jo j tuzi, Tri sestrice biguli. Osim t o ga klap a je izvo d ila i n ar o d n e p jesm e ko je je o b r ad io Ja k o v Go t o v a c. Bile su t o p jesm e Omili mi i Dobra ve?er uzorita ko ju su u zd igli n a r azin u ist in ske d alm at in ske h im n e, a ?ib en ik p r et vo r ili u m et r o p o lu klap ske p jesm e i r izn icu izvo r n e d alm at in ske glazb e. Nako n p r vih n ast u p a i u sp jeh a klap u su n ap u st ili Ivo M iku li?in , Slo b o d an M at ijevi? i Go r an Ro ?a. Um jest o n jih d o laze Zv o n k o N a j ev i Di n k o Go j a n o v i ? Ra k i ?. Osim t o ga,

Va?n u u lo gu u t im r an im d an im a im ao je An t e Bar b a?a ko ji p o p u t isku sn o g et n o m u ziko lo ga p o sje?u je st ar e ?ib en ?an e i ?ib en ?an ke u p o t r azi za d r evn im ?ib en skim p u ?kim p jesm am a. Sn im a ih , b ilje?i i p r evo d i u su vr em en i n o t n i zap is, t e ad ap t ir a za klap u p a klap a ?ibenik p o st aje ?u var glazb en e b a?t in e i n o sit elj t r ad icije klap sko g p jesam a, n ajp r ije u ?ib en iku , a p o t o m zah valju ju ?i af ir m aciji kr oz u sp jeh e n a f est ivalu u Om i?u i Dalm aciji. Pr va p jesm a ko jo m je klap a ?ib en ik n a seb e skr en u la p ozo r n o st st r u ?n jaka b ila je ?ib en ska p u ?ka p jesm a Grlica je zapivala. 57 57

1974.

58 40

zn akovit o je za r azu m ijevan je n jen e glazb en e izvr sn o st i, d a An t u Bar b a?u p ovr em en o m ijen ja vr sn i akad em ski git ar ist p r o f . I v a n Ko r u n i ?. Klap a ?ib en ik je d o kr aja d eved eset ih go d in a kad a se p o st u p n o u gasila (d a b i se u b r zo vi?e n ego u sp je?n o p o n ovn o u t jelovila kao klap a M aslina) p o st ala jed n o m o d n ajem in en t n ijih glazb en ih i ku lt u r n ih in st it u cija ?ib en ika i Dalm acije i, ?t o d o t ad a n ije b io slu ?aj s klap am a, u ?ivala je slavu kava je d o t ad a b ila r ezer vir an a za est r ad n e i r o ck zvijezd e.

nedosti?nim idealom klapskog pjevanja, a njeni ?lanovi slove kao uzorni ljudi, hrvatski umjetnici i zavi?ajni velikani koji su znali, htjeli i umjeli voljeti ?ibenik i neumorno promicati njegove vrijednosti, tradicije i ba?tinu.

Po vokalnom umije?u i emotivnoj snazi interpretacija klape ?ibenik i danas se smatra

59 59

60 39

KLAPA " ?IBENIK" PROSLAVILA JE ?IBENSKU VARO?KU PJESM I, NOVI GLAZBENI PRAVAC KOJEG SU ZA?ELI ARSEN DEDI? I DU?AN ?ARAC.

Nak on ?t o j e k l apa "?i ben i k " zapj eval a "Masl i n a j e n eobr an a", dogodi l a se ek spl ozi j a popul ar n ost i k l apa k oj e su pr i hvat i l e n ovi gl azben i i zr i ?aj st vor en u ?i ben i k u Kon a?n u pot vr du u m jet n i?k e vr ijedn ost i ?iben sk e var o?k e pjesm e (?iben sk e k lapsk e ?an son e) don ijela je " ?iben sk a balada" u izvedbi k lape " ?iben ik " . m ajko m oja koju je otpjevala klapa ?u bi?evac 1970. godine. Nakon proboja klape ?ubi?evac, stjegono?e ?ibenske varo?ke pjesme postaju klape Jadrija i ?ibenik, a korijenskom ?ibenskom autorskom korpusu pridru?uju se pjesnici Kr st e Ju r as i Dr ago Br it vi?. Slijedila je ponovno Arsenova pjesma ?er i m oja, a definitivnu afirmaciju ?ibenske varo?ke pjesmi donijela je klapa ?ibenik pjevaju?i pjesmu M aslin a je n eobr an a za koju je na stihove Drage Britvi?a glazbu skladao Du?an ?arac. Ta pjesma ima posebno mjesto u povijesti hrvatske glazbe jer je to bila prva pjesma s kojom je na festivalu zabavne glazbe samostalno nastupila dalmatinska klapa. Pjesma koja je definitivno potvrdila umjetni?ku vrijednost novog glazbenog pravca bila je ?iben sk a balada, idealni oglednog primjera ?ibenske urbane varo?ke pjesme. Sve ono ?to danas pjeva vi?e od 90 posto hrvatskih klapa u naravi je ?ibenska varo?ka pjesma koju su stapanjem poezije i klapskog glazbenog izri?aja stvorili Dedi? i ?arac.

Tijekom posljednjih godina 20. i prvog desetlje?a 21. stolje?a u dalmatinske klape postale su toliko popularne da su po?ele puniti koncertne dvorane te poput rock bendova nastupati u sportskim dvoranama pa ?ak i na stadionima. Dogodila se eksplozija popularnosti klapa, ali i zabuna da je to ?to je publika tako silno zavoljela klapska pjesma. Glazba koja je stekla tako golemu popularnost nije bila klapska pjesma ve? ?ibenska autorska pjesma, to?nije re?eno ?ibenska urbana varo?ka pjesma. Ta glazba kojom su klape op?inile publiku originalni je ?ibenski proizvod kojeg su kao novi glazbeni pravac za?eli Ar sen Dedi? i Du ?an ?ar ac, a proslavila klapa ?ibenik ?ibenska varo?ka pjesma koju su stvorili Dedi? i ?arac ima ?vrste i dubokekorijene u tradicionalnim napjevima, ali je tekstualni pristup druga?iji. Rije? je o uglazbljenoj poeziji pa se ?ibenska varo?ka pjesma mo?e definirati kao osobita vrsta ?ansone. Dalmatinske klape pjevale su isklju?ivo tradicionalne napjeve sve dok Arsena Dedi?a i Du?ana ?arca nisu dala novi smjer autorskog oblikovanja glazbenih djela pisanih za klape. Oni su u klapskom glazbenom i poetskom izri?aj dali novi programski pristup ?to je izazvalo preokret sli?an onomu kojeg je ?ezdesetih godina u rock glazbi napravio Bob Dylan . Jedna od prvih urbanih varo?kih pjesama bila je pjesma Arsenova pjesma ?u vaj je

61 61

1981.

1979.

1971. godine klapa ?ibenik prvi je javni nastup imala na priredbi Prvi glas Betine 1971. godine u Betini na otoku Murteru. 1974. godine formiran je mandolinski sastav klape ?ibenik u kojem su godinama svirali Jo?k o St o?i?, An t e Jeli?, M ih ajlo Vodi?ek , Vedr an k o ?ik i? Balar a i M at e Vi?i? te povr em en o vr sn i glazben ici Ivan ?u r i?, Jak ov M or i? Pe?o, Jo?k o Dobr ovi?, Bo?idar Gr ga, M ar k o Kar du m i Vin k o Vu dr ag.

1974. godine nakon ?to je klapa ?ibenik objavila svoju prvu LP plo?u Kad bi ti du?o znala na kojoj pjeva uz glazbenu pratnju ?to je bila revolucionarna novost, Ljubo Stipi?i?, neosporni glazbeni autoritet napisao je da ?e klapa ?ibenik odrediti budu?nost dalmatinske klapske pjesme i postati glazbeni uzor koji ?eslijediti dalmatinske klape.

1980.

64 40

1976. godine po?inje intenzivna suradnja klape ?ibenik s Du ?an om ?ar cem (Puste su kale i Oj ti du?o moje du?e)

1977. godine klapa ?ibenik nastupa na Splitskom festivalu s M i?om Kova?em . Izvode pjesmu No?as ?emo zemlji ko materi re?i. To je prvi nastup neke klape na festivalu zabavne glazbe. Iste godine ponovno trijumfira na Festivalu dalmatinskih klapa u Omi?u. Osvaja dvije presti?ne nagrade Zlatni ?tit prvu nagradu ?irija i Zlatni leut prvu nagradi publike. Nakon toga po?inje bogata i plodna umjetni?ka suradnja klape ?ibenik s Ar sen om Dedi?em i Du?anom ?arcem. Zajedno stvaraju novu glazbenu formu - ?ibensku varo?ku pjesmu ili klapsku ?ansonu.

1978. godine klapa ?ibenik ponovno osvaja Zlatni ?tit i Zlatni leut na Omi?kom festivalu te ulazi u povijest kao prva i jedina klapa kojoj je uspjelo na dva puta za redom biti apsolutni pobjednik u obje kategorije. 65 65

1981.

66 40

1979. godine izlazi LP ?ibenska balada ? tada najljep?a i najbolja klapska plo?a. Na toj je plo?i i pjesma koja se zove Oj, ?ibenska pismo mila koja ?e postati omiljena i nevjerojatno popularna kao ?ibenska balada. Nakon izlaska LP-a ?ibenska balada, Tom e M ilet a, tada?nji glazbeni urednik Radio ?ibenika proro?ki je napisao: - Pjesm a Oj ?ibenska pismo mila ost at ?e k ao n ajljep?i biser , k ao h im n a gr adu , a posebn o k ao h im n a on ih k oji ?e ?iben ik ost avit i, ali ga n ik ada n e?e zabor avit i. Proro?anstvo se ostvarilo 2016. godine.

1979. godine klapa ?ibenik je nastupila u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Bio je to povijesni doga?aj i apsolutni trijumf klape ?ibenik ali i ?ibenika. Koncert Ve?er s dalmatinskom pjesmom, nazvan je svetkovinom pjesme, a zagreba?ki mediji pisali su da je taj koncert bio jedna od najve?ih i najljep?ih promid?bi ?ibenika ikada. Redatelj koncerta bio je ?ibenski sineast M at e Relja.

67 67

1979. godine klapa ?ibenik bila je prva klapa koja je kao izraz hrvatske glazbene kulture predstavljena u inozemstvu. Nastupila je u emisiji francuske televizije Ve?er s Dubrovnikom koja je u sklopu Eurovizijskog festivala izravno preno?ena u gotovo svim europskim zemljama. Iste godine klapa ?ibenik odlazi, kao prva klapa uop?e, na gostovanje po SAD-u. Turneja po SAD-u bila je iznimno uspje?na, a ostao je zapam?en spontani koncert na aerodromu Kennedy kada je prije ulaska u zrakoplov zapjevala da bi se oprostila s doma?inima ?to je izazvalo ovacije. Kao gost s klapom je po SAD-u putovao i nastupao pjesnik M laden Bja?i?. 28. listopada klapa je nastupila u restoranu Vila Dubrovnik proslavljenog hrvatskog kuhara Ive Svir ?i?a s otoka Krapnja. Iste godine klapa ?ibenik imala je turneju po Francuskoj koju je organiziralo i financiralo Izvr?no vije?e Sabora Republike Hrvatske.

1979. godine klapa ?ibenik kao prva klapa kojoj je to po?lo za rukom sudjeluje u snimanju igranog filma. Bio je to film Pakleni otoci, a u njemu klapa ?ibenik pjeva pjesmu Arsena Dedi?a Zalud si me svitovala mati. 68 48

1979. godine na Splitskom festivalu klapa ?ibenik s Ki?om Slabin cem pjeva pjesmu Kad su tukle stare ure

1980. godine klapa ?ibenik ponovno nastupa s Mi?om Kova?em na splitskom festivalu. Njihova interpretacija pjesme Krste Jurasa i Du?ana ?arca Dobra ti ve?er mati moja, postala je jednim od najve?ih hitova u povijesti hrvatske zabavne glazbe. Te godine klapa ?ibenik nastupila je u SSSR-u.

1981. godine nakon 10 godina radatijekom kojih je imala dvije turneje po SAD-u, nastupa u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, kazali?tima u Splitu i Rijeci, dobila potporu Sabora SR Hrvatske, turneje po Europi i Sovjetskom savezu, bezbroj koncerata i nagrada, klapa ?ibenik je od Skup?tine op?ine ?ibenik zatra?ila prikladan prostor za rad i nije ga dobila. Nastavila je radili po svojim stanovima, kod Barba?e koji je bio podstanar, u Kolu, domu JNA, u Muzi?koj ?koli... U to vrijeme klapa ?ibenik zbog svoje nevjerojatne popularnost i morala je reprizirati svoje koncerte, pa ?ak organizirati i po dva koncerta jedan za drugim, u 19,30 i u 22 sata. 69 69

1981. godine klapa ?ibenik prvi puta izvela je pjesmu Dite moje, jednu od najljep?ih hrvatskih pjesama svih vremena.

1982. godine klapa ?ibenik je po drugi puta nastupila u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski s jakom ?ibenskom ekipom: ?pir o Gu ber in a, M i?o Kova? i Kr st e Ju r as. Te je godine klapa po?la na drugu turneju po SAD-u. Koncert se zvao O ?ibenska pismo mila. Ne?to ranije te godine klapa ?ibenik je nastupila i u splitskom HNK-u, a potom je s Arsenom Dedi?em krenula na novu turneju po SAD-u. Ponovno im je jedan od doma?ina bio kuhar Ivo Svir ?i? s otoka Krapnja. Po povratku iz SAD-a klapa je dobila Nagradu grada ?ibenika

70 70

1983. godina klapa je u povodu izlaska svoje tre?e LP plo?e Majstori piva?i odr?ala tre?i koncert u Vatroslavu Lisinskom. Gosti su bili Ar sen Dedi? i Ivo Pat t ier a. Imala je seriju uspje?nih nastupa u Austriji i Italiji te pored brojnih nastupa u Hrvatskoj i sudjelovanja u nekoliko TV emisija. 1983. godine klapa ?ibenik pojavila se i na festivalu ?ansona na kojem je s Ivom Pat t ier om pjevala pjesmu Pro?i me se. Osim toga klapa ?ibenik se upustila u jo? jednu glazbenu avanturu. Nastupila je sa splitskim VIS-om Delf in i. Ali ni to nije bilo sve. U pauzi Splita 1983. godine klapa ?ibenik je izvela pet najve?ih festivalskih hitova u klapskoj obradi. Iz sve to ponovno je odr?ala veli?anstveni koncert u Vatroslavu Lisinskom u Zagrebu s Arsenom Dedi?em i Ivom Pattierom.

1984. godine klapa ?ibenik trijumfirala je u Rijeci. U kazali?tu Ivan Zajc imala je dva do posljednje ulaznice rasprodana koncerta u jednom danu te turneju po Podravini, prvu koju je po tom dijelu Hrvatske organizirala neka dalmatinska klapa.

71 71

1985. godine klapa ?ibenik nastupa u Sar ajevu gdje su izveli klapsku verziju pjesme Kradem ti se u ve?eri, jednu od najljep?ih bosanskih sevdalinki. Ponovno se pojavljuje i na filmu. Ovoga puta u filmu Anticasanova Vladimira Tadeja za koji je glazbu skladao Arsen Dedi?.

1986. godine klapa ponovno trijumfira na klapskom festivalu u Omi?u s pjesmom ?ijavica i odmah odlazi na turneju po Belgiji i Njema?koj. U Belgiji su na svoj na?in izveli jednu tradicionalnu flamansku pjesmu.

1987. godine klapa ?ibenik posljednji puta na stupa na Omi?kom festivalu i ponovno osvaja zlatno odli?je. Snimila je i novu LP plo?u, Dalmatinska 72 72

1988. godine najpopularniji glazbeniciu Jugoslaviji bili su bili su Oliver Dr agojevi?, Ivo Pogor eli? i k lapa ?ibenik. Iza?la je nova LP plo?a Sve ti sritno bilo. Umro je Jo?k o St o?i? ?or da. Klapa se od njega oprostila koncertom na pogrebu.

Do 1989. godine u klapi ?ibenik pjevali su i svirali Radovan Ko?tan, Zvonko Najev, Branko Bubica, Zoran Grubi?i?, Anton Bataljaku, Dinko Gojanovi? Raki?, Ante Jeli?, Mihajlo Vodi?ek, Vedranko ?iki? Balara i Mate Vi?i?. Uz njih do tada su s klapom ?ibenik pjevali i svirali: Goran Ro?a, Dino Matijevi?, Neven Belamari?, Mario ?peranda, Ivo Mikuli?in, Bo?idar Grga, Marko Kardum, Jakov Mori?, Jo?ko Dobrovi?, Vinko Vudrag, Ivan Koruni?, Ante Barba?a, Jo?ko Sto?i?, Vladimir Penovi?, ?eljko Bari?i?, Ivan ?uri?, Roko Martinovi?, Ozren Panjkota, Ante Sto?i? ?orda, Damir Lasan, Helena Boji?, Jagoda Sirovica, Jelena ?kugor i Jure Celi?.

73 73

Tijekom 2015. / 2016. godine vi?e od 10 000 ?iben?ana koji su se odazvali na referendium za progla?enje najljep?e ?ibenske pjesme svih vremena kojeg je organizirao ?asopis Volim ?ibenik, izjanislo se za ?ibensku baladu u izvedbi klape ?ibenik . 2016. godine na 950. obljetnicu prvog pisanog spomena ?ibenika, ponovno se okupila stara postava klape ?ibenik. Povod je bio progla?enje ?ibenske balade sve?anom pjesmom Grada ?ibenika. Bilo je to 23. rujna 2019. godine.

Klapa ?iben ik bila je pr va dalm at in sk a k lapa koja je . . . . . . odr?ala koncert u koncertnoj dvorani koncertnoj dvorani koja je do tada bile namijenjena samo za klasi?nu glazbu . . . odr?ala koncert u kazali?tu. . . . gostovala u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama i uop?e prva klapa u Americi . . . bila na top listama popularnosti pop i rock glazbe . . . koja je nastupila na festivalu zabavne glazbe . . . ?ija je LP plo?a prodana u nakladi ve?oj od 50 000 primjeraka . . . koja je imala turneju po Podravini . . . koja je zapjevala u zagorskoj kleti. Bilo je to kod Martina Cika u Virju. 74 74

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE M ILEN IJSKE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA

Got ovo deset st olje?a voda je u ?ibenik u bila t ako dr agocjena da je na t r ?nici bila sk uplja od vina Tijekom gotovo deset stolje?a stolje?a ?ibenik je imao je mnogo muke, a ulagao je i puno novaca da ne bude ?edan. Vode nije bilo dovoljno pa se pila bo?ata voda sa zdenca na Dobri?u, iz lokava u Varo?u, grabila se u Vruljama i iz izvora na Dobriki. Kada bi do?le ljetne su?e po vodu se i?lo na lokve Trstenik i Utvinu u Donjem polju, te na potok Ribnik u Jadrtovcu. Voda se dovozila i

75 75

brodovima iz Vodicama, sa Srimie i izvora podno Skradinskog buka odakle je preno?ena i kopnom na tovarnim ?ivotinjama, a sirotinja i na vlastitim ple?ima. No voda je bila i tra?ena roba pa se njom u ?ibeniku trgovalo. Trgovina vodom bila je dugo vremena unosnija ?ak i od trgovine vinom. Posljednji trgovci vodom u ?ibeniku nestali su 1879. godine kada je ?ibenik dobio suvremeni vodovod i oslobodio se tisu?ljetnog bremena ?e?i. Prema povijesnim izvorima posljednji puta je voda u ?ibeniku prodana u danima uo?i otvorenja vodovoda kojeg je dao izgraditi na?elnik Ante ?upuk, a tr?ila se po ?etiri solda za barilo. ?to je ?ibeniku zna?ila izgradnja vodovoda krajem 19. stolje?a te?ko je pojmiti iz dana?nje ?ivotne perspektive. U posljednjim desetlje?ima 13. stolje?a tijekom velike ?estomjese?na su?a u ?ibeniku i ?ibenskom kraju umrlo je 500 ljudi, a uginulo je vi?e od ?etiri

tisu?e grla stoke. To se nije smjelo ponoviti da su ?ibenske gradske vlasti poduzimale sve ?to su mogle da se izbjegne katastrofa i da ?e? prestane biti muka ?ibenika. Tako je 1365. godine Veliko op?insko vije?e odlu?ilo davati bespovratne nov?ane poticaje svakom gra?aninu ?ibenika koji sagradi bunar. Zahvaljuju?i tim poticajima u kratkom je vremenu izgra?eno oko 200 zdenaca. Od onih jednostavnih, pu?kih nije ostao sa?uvan ni jedan, ali su zato u ku?ama i dvori?tima imu?nih ?iben?ana ostali sa?uvani bunari s umjetni?ki izra?enim krunama.

76 76

Poduze?e Vodovod i odvodn ja omogu?ilo je korisnicima svojih usluga primanje ra?una za vodu u elektroni?kom obliku bez papirnatih formulara i ra?una, na brz, u?inkovit i siguran na?in, putem servisa ePo?ta Hrvatske po?te.

Ova u slu ga za pot r o?a?e je besplat n a Post u pak pr ijave n a u slu gu : Potrebno je otvoriti eBox (elektroni?ki po?tanski sandu?i?) u ePo?ti: online registracijomna internetskoj stranici h t t ps:/ / ser vis.epost a.h r / ebox/ sign u p ili dostaviti Zahtjeva za kori?tenjem servisa ePo?ta osobno u bilo koji po?tanski ured. Zahtjev se preuzima u po?tanskom uredu ili online na poveznici: h t t ps:/ / w w w.epost a.h r / pdf s/ FO/ Zah t jev_za_k or ist en jem _ser visa_ePost a_za_FO.pdf Nakon prijave u eBox i dobivanja korisni?kog imena i lozinke, potrebno je napopisu davatelja usluga prona?i i ozna?iti: VODOVOD I ODVODNJA d.o.o. ?iben ik i uslugu: RA?UN ZA VODU U formular Zahtjeva za kori?tenjem servisa ePo?ta potrebno je unijeti ?ifru kupca, mjerno mjesto i OIB kupca na kojeg glasi ra?un za vodu. Uslu ga se n ako n p r ovjer e u n esen ih p o d at aka akt ivir a i p o javlju je n a p o p isu akt ivn ih u slu ga n ajkasn ije u r o ku o d 24 sat a. Akt ivacijo m u slu ge p o t r o ?a? ?e u b u d u ?e r a?u n e za vo d u p r im at i isklju ?ivo u elekt r o n i?ko m o b liku , u svo j eBox. * Ak o n ek i p o t r o ?a ? i m a n a sv o j o j ?i f r i k u p ca v i ?e m j er n i h m j est a d o v o l j n o j e d a p r i j a v i u sl u gu za b i l o k o j e o d t i h m j er n i h m j est a , a u sl u ga ?e b i t i a u t o m a t sk i a k t i v i r a n a za sv a m j er n a m j est a k u p ca .

AGLOM ERACI JE ?I BEN I K N AZI V PROJEKTA: Su st av vo d o o p skr b e, o d vo d n je i p r o ?i??avan ja o t p ad n ih vo d a aglo m er acije ?ib en ik

Dir ekt ive o kakvo ?i vo d e n am ijen jen e za lju d sku p o t r o ?n ju (98/ 83/ EZ) i Dir ekt ive o p r o ?i??avan ju ko m u n aln ih o t p ad n ih vo d a (91/ 271/ EEZ) n a p o d r u ?ju aglo m er acije ?ib en ik t e isp u n javan ja zah t jeva p r o p isan ih u Vi?ego d i?n jem p r o gr am u gr ad n je ko m u n aln ih vo d n ih gr a? evin a (NN 117/ 2015), o d n o sn o im a za cilj u n ap r je? en je u p o d r u ?ju o d vo d n je i p r o ?i??avan ja o t p ad n e vo d e t e vo d o o p skr b e i o b r ad e p it ke vo d e n a ?ir em p o d r u ?ju gr ad a ?ib en ika.

UKUPN A VRI JEDN OST PROJEKTA: 397 025 090,00 ku n a (b ez PDV-a) VRI JEDN OST BESPOVRATN I H SREDSTAVA: 272 004 105,52 ku n a FI N AN CI RAN JE PROJEKTA: Pr o jekt se f in an cir a iz sr ed st ava Ko h ezijsko g f o n d a (f in an cijsko r azd o b lje 2014-2020) t e sr ed st ava M in ist ar st va za?t it e o ko li?a i en er get ike, Hr vat skih vo d a i sr ed st ava Ko r isn ika Vo d ovo d a i o d vo d n je d .o .o . ?ib en ik (Ugovo r o su f in an cir an ju ).

CI LJEVI : Pr o jekt o m ?e se sm an jit i isp u ?t an je d jelo m i?n o p r o ?i??en ih i n ep r o ?i??en ih o t p ad n ih vo d a u p r io b aln o p o d r u ?je Jad r an sko g m o r e o sjet ljiva p o d r u ?ja t e p r id o n ijet i za?t it i vo d n ih r esu r sa i o sigu r avan ju kvalit et n e vo d o o p skr b e st an o vn i?t va. Ko n kr et n o , cjelovit im p r o jekt o m se o sigu r ava p r o ?i??avan je o t p ad n ih vo d a za vr ?n ih 67 000 ES, izgr ad n jo m su st ava o d vo d n je se o m o gu ?ava izved b a n ovih 1500 p r iklju ?aka ku ?an st ava t e se p o d i?e ef ikasn o st cjelovit o g vo d n o -ko m u n aln o g su st ava n a p o d r u ?ju aglo m er acije ?ib en ik.

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 1. sije?n ja 2014. ? 30. lip n ja 2021. SVRH A I OPRAVDAN OST PROJEKTA: EU Pr o jekt ?ib en ik o b u h va?a p o t r eb n a u lagan ja u su st ave vo d o o p skr b e i o d vo d n je i p r o ?i??avan ja o t -p ad n ih vo d a u svr h u p o st izan ja zah t jeva

77 77

78 55

Dr . sc . Go j k o N i k o l i ? I ZUM I ?I BEN ? A N I N A FA USTA VRA N ? I ? A KOJE ? OVJE? A N STVO I DA N A S KORI STI

Ci vi l i zaci j a 21. st ol j e?a j o? u vi j ek p o?i va n a i zu m i m a Fau st a Vr an ?i ?a, a m i t o n e zn am o i n e ci j en i m o d ovol j n o

A N TE BA RA N I ? 79

Za ?t i t u a u t o r sk i h p r a v a i p r i v i l egi j e za sv o j u k n j i gu M achinae novaeu k o j o j j e p u n o n j egov i h i zu m a k o j e i d a n a s k o r i st i m o , Fa u st Vr a n ?i ? j e za t r a ?i o i d o b i o 1614. go d i n e o d f r a n cu sk o g k r a l j a Lu j a XI I I . Pr a v ed n o g i go d i n u d a n a k a sn i j e i o d Co si m a I I . M ed i ci j a , a n ed a v n o j e o t k r i v en o d a j e j o ? 1590. go d i n e o d m l et a ?k o g d u ?d a Pa sq u a l ea Ci co gn a , d o b i o za ?t i t u a u t o r sk i h p r a v a za sv o j i zu m u n i v er za l n o g m l i n a. Kad a se n avo d i au t o r st vo n eke id eje ili zam isli, p o seb n o iz p ovijest i, ?est o se m o?e p o gr ije?it i jer u st ar a vr em en a n ije b ilo in st it u cija za r egist r ir an je p at en at a ili t eh n i?kih u n ap r e? en ja iz ko jih se m o glo d ozn at i t ko im je au t o r . No t i p o d aci n isu n ep ovr at n o izgu b ljen i jer se au t o r st va n aj?e??e m o gu u st an o vit i iz kn jiga ili ilu st r ir an ih r ad ova r ad ova d r u gih au t o r a ko ji o p isu ju t eh n i?ko r je?en je i ko r ekt n o n avo d e n jih ove au t o r e. Od d avn in a, p o ?ev?i o d Ar h i m ed a , Kt esi b i o sa , H er o n a, M a r cu sa Vi t r u v i u sa, p a sve d o Al -Ja za r i j a , p r eko r en esan sin ih gen ija Ko n r a d a Ky ei ser a , Leo n a r d a d a Vi n ci j a , Fr a n cesca d i Gi o r gi o M a r t i n i a , M a r i a n a d i Ja co p a - Ta cco l e, Ago st i n a Ra m el l i j a , Vi t t o r i a Zo n ce d o n a?eg Fa u st a Vr a n ?i ?a , m n o gi su b r iljan t n i u m ovi st var ali ili p r ed lagali n ova in ovat ivn a t eh n i?ka r je?en ja. M e? u n jim a b ilo je gen ijaln ih izu m it elja i vizio n ar a t o liko n ap r ed n i d a su n jih ove vizije o st var en e t ek u n ovija vr em en a. No , n jih ova su d jela b ila i ko p ir an a, a p lagijat i n isu b ili r ijet ko st . Po seb n o je t o b ilo izr a?en o u r en esan si kad a su se p o ?ele t iskat i

Op ?a sk u p ?t i n a Or ga n i za ci j e Uj ed i n j en i h n a r o d a za o b r a zo v a n j e, zn a n o st i k u l t u r u (UN ESCO) p r o sl a v u 400. o b l j et n i ce t i sk a n j a k n j i ge Novi st rojevi ?i b en ?a n i n a Fa u st a Vr a n ?i ?a u v r st i l a j e m e? u n a j v a ?n i j e sv j et sk e d o ga ? a j e k o j i d o p r i n o se m e? u so b n o m o b o ga ?i v a n j u k u l t u r a , p r o m i ca n j u r a zu m i j ev a n j a i o b o ga ?i v a n j u o d n o sa m e? u n a r o d i m a . To m o d l u k o m UN ESCO-a Novi st rojevi su p r o m a k n u t i u r a n g j ed n o g o d n a j v a ?n i j i h d j el a zn a n st v en e i k u l t u r n e b a ?t i n e u p o v i j est i ?o v j e?a n st v a , a Fa u st Vr a n ?i ? u v r ?t en m e? u n a j za sl u ?n i j e za r a zv o j m o d er n e zn a n o st i u z Fr a n ci sa Ba co n a , Leo n a r d a d a Vi n ci a , Ga l i l ea Ga l i l ei a , N i k o l u Ko p er n i k a , Jo h a n n esa Kep l er a , Ti ch a Br a h ea , Gi o r d a n a Br u n a i Ru ? er a Bo ?k o v i ?a . 80 80

kn jige o n ovim st r o jevim a ili p r ikazivat i n jih ovi cr t e?i, o d n o sn o st r u kt u r a n ap r ava i u r e? aja. Dan a?n ja ist r a?ivan ja u kazu ju d a su i n eki ap so lu t n o n eu p it n i gen iji p o p u t Leo n a r d a d a Vi n ci j a t ako ? er ko r ist ili t u ? e id eje cr t aju ?i ih u n ovo m umjet ni?kom r u h u u z svo ja ili p r ikazu ju ?i ih kao svo ja t eh n i?ka u n ap r e? en ja. Hvaljen kao jed an o d n ajve?ih izu m it elja u t eh n ici, d an as je n ako n n iza ist r a?ivan ja, Leo n ar d ov zn a?aj d oved en u o kvir e izvo r n o n jegovih izu m a ko jim a je zad u ?io ?ovje?an st vo . To je p r o f . d r . Pa o l o Ga l l u zzi sjajn o o p isao i o b r azlo?io u svo jo j kn jizi Nepoznati Leonardo.

Fir en ci p o st o jale su p r ecizn e p r ivilegije vlad ar a za au t en t i?n a au t o r ska d jela s p r ecizn im u vjet im a t r ajan ja, p o d r u ?jem za?t it e i kazn am a za p r ekr ?it elje. Iako se p r vim zako n o m o in t elekt u aln o m vlasn i?t vu sm at r a St at u t en gleske kr aljice An n e (1665.-1714.), ko ji je st u p io n a sn agu 1710. go d in e, ve? su go t ovo t r i st o lje?a r an ije u M let a?ko j Rep u b lici p o st o jala p isan a p r avila (zako n i) o p r ivilegijim a za au t o r e p at en at a. Tim p r avilim a b ila je d ef in ir an a za?t it a p at en t a, p ovlast ice ko je iz n jih p r o izlaze, n a?in i n jih ove p r ijave, d o kazivan je o r igin aln o st i i au t o r skih p r ava, t e o b aveza kako za izu m it elje t ako i za o st ale ?it elje M let a?ke Rep u b like ko ji ih ko r ist e ili n am jer avaju ko r ist it i. Ta p r avila b ila su f r ap an t n o sli?n a d an a?n jim zako n im a o p at en t im a i in t elekt u aln o m vlasn i?t vu . Jed in o n isu p o st o jale p r et h o d n e r igo r ozn e p r ovjer e kakve se p r akt icir aju d an as d a b i se n eko m e p r izn ao p at en t . Zat o kad a se d an as n eko ga p o seb n o iz r azd o b lja o d o d 14. d o 17. st o lje?a p r o gla?ava izu m it eljem n eko g u r e? aja ili p o st u p ka, t r eb a kr oz d o st u p n u n a ?alo st ?est o o sku d n u lit er at u r u d et aljn o p r o u ?it i n jegove p r et h o d n ike i su vr em en ike.

Rezu lt at t ih ist r a?ivan ja je t o d a se o Leo n ar d u d a Vin ciju vi?e n e govo r i kao izu m it elju i id ejn o m za?et n ik p ad o b r an a, r o n ila?ko g o d ijela, h eliko p t er a, vi?er ed n ih t o p ova, ku gli?n o g le?aja i n iz d r u gih ep o h aln ih izu m a, ve? ih se p r ip isu je o n im izu m it eljim a i in o vat o r im a o d ko jih je Leo n ar d o d a Vin ci p r eu zeo id eje. Po kazalo se d a ?ak n i n ajp ozn at ije Leo n ar d ovo d jelo t zv. zakon proporcija cr t e?o m p r ikazan i Vit ruvijev ?ovjek n ije n jegova izvo r n a id eja jer je o t kr iven o d a je n a ist ovjet an n a?in , vi?e o d ?et ir i d eset lje?a p r ije Leo n ar d a zakon proporcija p r o u ?avao , r azm at r ao i p r ikazao M a r i a n o d i Ja co p o ? Ta cco l a . Na t ad a?n je p lagijat e i p lagir an ja d an as se m o?d a gled a d r u ga?ijim o ?im a jer se o p ?en it o sm at r a d a u t o d o b a n ije b ilo p r o p isa ili zako n a ko ji b i ?t it ili au t o r ska d jela i jam ?ili au t o r ska p r ava. No t o n ije sasvim t o ?n o . Naim e i p r ije p o la m ilen ija izu m it elji su svo je izu m e n ast o jali za?t it i, a p o st o jao je i su st av ko ji im je t o o m o gu ?avao . Nar avn o b io je u sklad u s t ad a?n jim o b i?ajim a i p r avo m , a b io je d ef in ir an in st it u cijo m t zv. vlad ar skih p r ivilegija. U r en esan sn o j Ven eciji, M ilan u i 81 81

Do b ar je p r im jer o n o d o b n e p r akse u p r avo Fau st Vr an ?i? ko ji je za?t it u svo jih au t o r skih p r ava i p r ivilegije za kn jigu M achinae novae u sklad u s t ad a va?e?o m p r akso m , zat r a?io i d o b io 1614. go d in e o d f r an cu sko g kr alja Lu ja XIII. i go d in u d an a kasn ije i o d Co sim a II. M ed icija, a n ed avn o je o t kr iven o d a je jo ? 1590. go d in e o d m let a?ko g d u ?d a Pasq u alea Cico gn a, d o b io p u n u za?t it u au t o r skih p r ava za svo j izu m u n iver zaln o g m lin a.

ist in a. Pr im jer t akve ?t et n e p r akse je p ad o b r an ko ji je p o st ao za?t it n im zn ako m Fau st a Vr an ?i?a i r ed ovit o se n avo d i d a ga je u p r avo o n izu m io ?t o n ije sasvim t o ?n o . Naim e p r vi ko ji je zam islio i n acr t ao p ad o b r an n ije b io Fau st Vr an ?i? p a n i Leo n ar d o d a Vin ci, ve? Fr an cesco d i Gio r gio M ar t in i. M e? u t im za r azliku o d n jega i Vin cija, Fau st Vr an ?i? je id eju p ad o b r an a r evo lu cio n ar n o u savr ?io p r im ijen iv?i ?ir i sp ekt ar zn an ja i st vo r io in a?icu n ajb li?u su vr em en o m p ad o b r an u . On je za r azliku o d svo jih p r et h o d n ika sh vat io p r in cip o t p o r a zr aka i d et aljn o r azr ad io su st av veza p ad o b r an ca s p ad o b r an o m p o m o ?u ko n o p aca. Zat o ga m o?em o sm at r at i in ovat o r o m ko ji je b it n o u n ap r ijed io i u savr ?io r an iji izu m t e ga u ?in io sko r o id en t i?n im d an a?n jem p ad o . b r an u ?t o je go lem o p o st ign u ?e, ali n ije r azlo go m zb o g ko jeg se Vr an ?i?a m o?e i sm ije sm at r at i izu m it eljem p ad o b r an a.

Na?alo st ko d n as je su st avn o ist r a?ivan je ?ivo t a i p o st ign u ?a Fau st a p o ?elo vr lo kasn o , t ek d eved eset ih go d in a p r o ?lo g st o lje?a kad a je n ap r avljen p r et isak kn jiga M achinae novae, Dict ionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Lat inae, It alicae, Germanicae, Dalmat icae & Ungaricae i n jegovih d r u gih d jela.

Zn an st ven ici su t ek t ad a p o ?eli o b javljivat i r ad ove i r ezu lt at e ist r a?ivan ja o n jem u i n jegovim d jelim a p a n e ?u d i ?t o jo ? u vijek n ed o st aje sazn an ja i p o d at aka o n jem u kao i n jegovo j zn a?ajn o j i p ovijesn o va?n o j o b it elji.

Po st o ji jo ? jed n a n eist in a vezan a za Vr an ?i?a i n jegov p ad o b r an . Naim e n avo d i se i ko n st an t n o se d a je Vr an ?i? vr ijed n o st svo g izu m a p o t vr d io i n jegovu u p o r ab ljivo st d o kazao sko ko m s cr kve sv. M ar ka u Ven eciji 1616. ili 1617. go d in e, o d n o sn o p o n ekim d r u gim au t o r im a s cr kve sv. M ar t in a u Br at islavi. Kao d o kaz o b i?n o se n avo d i t ekst ko ji je n avo d n o o b javio d r . Ch a r l es Jo h n Wi l k i n s u svo jo j kn jizi Mathematical Magick or the Wonders that may be Performed by Mechanical Geometry, Part II: Deadalus or Mechanical Motions, t iskan e 1648. u Lo n d o n u .

Kn jiga Machinae novae, o d n o sn o Novi strojev Fau st a Vr an ?i?a, jed n o je o d n ajva?n ijih d jela zn an st ven e i ku lt u r n e b a?t in e ?ovje?an st va, a p o seb n o je zn a?ajn o za h r vat sku t eh n i?ku ku lt u r u . To je izn im n o vr ijed n o d jelo s ko jim se n a? n ar o d m o?e p o n o sit i. Na?alo st n i u zn an st ven im kr u govim a, a p o seb ice u ?ir o j javn o st i Vr an ?i? kao in ovat o r n ije d ovo ljn o p ozn at , kao n i n jegovi izu m i o so b it o o n i ko je i d an as ko r ist im o o n ako kako ih je o n zam islio sam o u t eh n i?ko m i t eh n o o ?ko m su vr em en ijem o b liku . Po seb an p r o b lem je p r isu t n o st n iza n et o ?n o st i i p r o izvo ljn ih p r o cjen a n jegovih p o st ign u ?a i d jela, ko je se zb o g ?est o g n ekr it i?n o g p o n avljan ja b ez p r ovjer e, u zim a kao n eu p it n a

No , p a?ljivim u vid o m i an alit i?kim ?it an jem t o g t ekst a vid ljivo je d a se Vr an ?i? n i im e-n o m n i d jelo m n igd je n e sp o m in je, ?t ovi?e d a se Ch ar les Wilkin s u o p ?e n ije b avio p ad o b r an o m ve? u m jet n im kr ilim a i 82 82

ovje?enog mosta. Ovje?en i m o st t r eb ao b i b it i t a iko n a ko ja b i se vezala u z Fau st a Vr an ?i?a. Po n ekad se ovje?en i m o st zam jen ju ju s vise?im m o st o m ?t o n ije ist o . Za r azliku o d vise?eg m o st a, ovje?en i m o st n o se st u p ovi. Ko d Vr an ?i?a su t o ku le n a o b alam a r ijeke ?t o je u d u h u t eh n o lo gije n jegova vr em en a, ali je sve o st alo id en t i?n o d an a?n jim ovje?en im m o st ovim a. On je t aj m o st u Novim strojevima n azvao ?eljezni most. Pr vi t akav m o st o n ako kako ga je zam islio i ko n st r u ir ao Vr an ?i? izgr a? en je t ek 1955. go d in e u ?ved sko j. Dan as je ovje?en i m o st jed n a o d n aj?e??ih ko n st r u kcija m o st ova u svijet u . Uo st alo m svi u d ?b en ici o m o st o gr ad n ji n avo d e Fau st a Vr an ?i?a kao izu m it elja ovje?en o g m o st a. I u Hr vat sko j im am o t akve m o st ove. Najp ozn at iji su Do m ovin ski m o st u Zagr eb u i m o st Fr an je Tu ? m an a u

let o m p o m o ?u n jih p o p u t m it o lo ?kih an t i?kih ju n aka Ded ala i Ikar a. Um jest o kao izu m it elja p ad o b r an a, Vr an ?i? t r eb a slavit i p o n jegovo m klju ?n o m , au t en t i?n o m i iz d an a?n je p er sp ekt ive n ezam islivo n ap r ed n o m i vizio n ar sko m izu m u 83 83

Du b r ovn iku , a u p r avo se gr ad i Pelje?ki m o st ?ija se ko n st r u kcija zasn iva n a n a in ovat ivn o j id eji Fau st a Vr an ?i?a iz 16. st o lje?a.

?eljezn e ko n st r u kcije ko je se ko r ist it e za n at kr ivan je kr ovova gr a? evin a s velikim r asp o n im a d an as su u o b i?ajen e.

Fau st je p r vi d o ?ao i n a id eju d a se m o st ovi, u m jest o o d d r vet a ili kam en a, m o gu b r ?e i kvalit et n ije gr ad it i o d lijevan ih m et aln ih segm en at a ko ji se p o t o m m e? u so b n o sp ajaju zakovicam a ili vijcim a. Pr ikazao je t o u Novim strojevima cr t e?o m Most od zvonovine. Naim e t ad a je jed in i m et al za lijevan je velikih p r ed m et a b ila b r o n ca, a kako su se o d n je lijevan ja zvo n a o n je b r o n cu zvao zvo n ovin a.

Jed n a o d p r vih t akvih zgr ad a b ila je zn am en it a Kristalna pala?a u Lo n d o n u , a o n a je izgr a? en a t ek 1851. go d in e. Na?alo st vi?e n it ko n e sp o m in je d a je ?eli?n a n o siva ko n st r u kcija kr ovova zgr ad a izvo r n a id eja Fau st a Vr an ?i?a.

Pr vi m o st o d lijevan ih ?eljezn ih segm en at a izgr a? en je 1779. go d in e p r eko r ijeke Sever n u En glesko j. Kasn ije su gr a? en i m n o gi ?eljezn i, o d n o sn o ?eli?n i, m o st ovi p o p u t ?eljezn i?ko g m o st a u Zagr eb u p o p u lar n o g Hendrixovog mosta iz 1939. go d in e. Osim lijevan ih n o sivih lu kova i p o d lo ga za m o st ove, zam islio je d a i n o siva ko n st r u kcija kr ovova zgr ad a b u d e o d m et aln ih p r o f ila. 84 84

Fau st je o sm islio i p r vu ?i?ar u za p r ijevoz lju d i p r eko d u b o kih u sjeka ili r ijeka. Rje?en je je n azvao Most s jednim u?etom. Njegovo r je?en je ?i?ar e im a sve elem en t e d an a?n jih ?i?ar a, o d kab in e ko ja je ovje?en a n a ko t a?im a i kr e?e se p r eko r azap et o g n o sivo g u ?et a d o n a?in a p o m ican ja kab in e. Do d u ?e ko d n jega se t o p o st i?e r u ?n im p o t ezan jem d o d at n o g u ?et a, ali t o n i?t a n e m ijen ja. Pr va su vr em en a ?i?ar a za p r ijevoz lju d i izgr a? en a je t ek 1861. go d in e u Njem a?ko j.

cest am a i p u t ovan je u ?in io u d o b n ijim i u go d n ijim . Bio je ap so lu t n o u p r avu . Njegova id eja lisn at ih o p r u ga iz 16. st o lje?a p o ?ele se ko r ist it i u 18. st o lje?u za ko ?ije, a kasn ije i za d r u ga vozila. Dan as je jo ? u vijek sr e?em o n a t er et n im ?eljezn i?kim vago n im a.Nigd je u lit er at u r i ko d r azvo ja lisn at ih o p r u ga n e sp o m in je se d a je r ije? o izu m u Fau st a Vr an ?i?a. Po seb n u p ozo r n o st p o sve?ivao je u n ap r e? en ju r ad a m lin ova p o go n jen ih vjet r o m , vo d o m ili u p r egn u t im ?ivo t in jam a. Zad ivlju je s ko liko je zn an ja p a i in ?en jer sko g p r o m i?ljan ja p r o n alazio r je?en ja za n eke t eh n i?ki slo?en e p r o b lem e. Recim o n a?in a n a ko ji vjet r en ja?e m o gu jed n ako u sp je?n o ko r ist i en er giju vjet ar b ez o b zir a iz ko jeg o n sm jer a p u ?e.

Rijet ko se n avo d i i izu m Fau st a Vr an ?i?a ko jeg je o n n azvao ?eljezni mlin, a i d an as se ko r ist i u r azn im in a?icam a. Po st o ji jo ? jed an va?an Vr an ?i?ev izu m ko jeg m u se vi?e n e p r ip isu je iako je r ije? o n jegovo j izvo r n o j i o r igin aln o j zam isli. Rije? o lisn at im o p r u gam a ko je su se sve d o n ed avn o ko r ist ile n a au t o m o b ilim a i t er et n im vozilim a, a jo ? u vijek se ko r ist e n a ?eljezen i?kim vago n im a. On je lisn at u o p r u gu p r ikazao n a cr t e?u Vise?a kola. Fau st je svo jim vise?im ko lim a d o d ao elast i?n a p er a izm e? u kab in e ko ?ije i p o st o lja s ko t a?im a kako b i t r u ckan je ko la n a lo ?im

Br iljan t n o je o sm islio h o r izo n t aln o ko lo ko je p o kr e?e ver t ikaln o vr at ilo m lin sko g kam en ja. Ko lo ko je zah va?a sn aga vjet r a je h o r izo n t aln o , a p o go n sko vr at ilo , ko je p o kr e?e m lin ske kam en e, je ver t ikaln o . Jed n o o d n jegovih u sp je?n ih r je?en ja b ila su i f iksn a

85 85

t r o ku t ast a kr ila vjet r en ja?e. Na t o j Vr an ?i?evo j id eji ko n st r u ir an a je vjet r en ja?a Ja m esa Bl a y t h a 1887. go d in e, a d an as n a t o m p r in cip u r ad e r ecim o i m jer a?i b r zin e vjet r a. Iako se d an as vi?e n e ko r ist e b ila su zan im ljiva, p r akt i?n a i za o n o vr ijem e r evo lu cio n ar n a Vr an ?i?eva r je?en ja sklo p ivih lo p at ica za vjet r en ja?e i vo d en ice.

lo p at ica za u sm jer avan je vjet r a n a lo p at ice r o t o r a. Dan as se t a id eja ko r ist i za r azn e m ed ije: st la?en i zr ak, p ar u , p lin ove ili vo d u . On je id eju ko n st r u kcijski r azr ad io s r azli?it im r je?en jim a. Na?alo st n i za ovaj se ep o h aln i izu m u t eh n i?ko j lit er at u r i Vr an ?i? n e n avo d i kao n jegov t vo r ac, n it i je d o b io zaslu ?en u p o ?ast d a se n azove n jegovim im en o m .

Ip ak n jegova n ajr evo lu cio n ar n ija zam isao kad a je r ije? o isko r i?t avan ju en er gije vjet r a, b ila je ko n st r u kcija st at o r a i r o t o r a. To je p r vi p ozn at i slu ?aj p r akt i?n o g r je?en ja st at o r skih

Po st o ji i jed an f en o m en aln i Vr an ?i?ev izu m ko ji je o r igin alan i n evjer o jat n o d u h ovit , a i sam Vr an ?i? m u je d ao ?aljivo im e Brod koji se mo?e nositi. Rije? je o zgo d n o m izu m u

86 86

ko ji ?ovjeku o m o gu ?ava d a sigu r n o p r e? e r ijeku , a d a m u p r i p r elasku i o d je?a o st an e su h a. Fau st je n ap u h an o m ko lu t u ko ji se st avlja o ko st r u ka d o d ao viso ke, m i b ism o d an as r ekli r ib ar ske, ?izm e ko je d r ?i r em en je p r eb a?en o p r eko r am en a. Ne?t o sli?n o p r ije Vr an ?i?a ko lu t su n acr t ali Lo n ar d o d a Vin ci (cr t e? Pliva?) i Pao lo San t in i (cr t e? Pliva? s kolutom koji pu?e u rog). No Fau st je n ap r avio zad ivlju ju ?i ko r ak d alje t e je ko lu t u d o d ao n o gavice ko je zajed n o s n jim ?in e cjelin u p a o so b a ko ja p r elazi r ijeku st i?e n a d r u gu o b alu su h e o d je?e. Ne m o?e se t vr d it i d a su su vr em en e d u ga?ke ?izm e do st r u ka izr a? en e t em eljem t e Fau st ove id eje, ali r je?en je je u n ar avi id en t i?n o t e n a o so b it n a?in svjed o ?i o n jegovo m gen iju i ?ir in i n jegove zn at i?elje i t eh n i?ko g zn an ja. Pr i t o m u t r eb a im at i n a u m u d a u vr ijem e kad a je Vr an ?i? sve t o zam islio i p r ecizn o n acr t ao , jo ? n isu p o st ajali n i gu m a n i p last ika o d ko je se d an as izr a? u ju Vr a n?i?evi kolut i za pliva nje i n ep r o m o ?ive ?izm e-h la?e.

n ije slu ?aj s Fau st o m Vr an ?i?em . M o gli sm o vi?e ist icat i izu m e i id eje n a?eg Fau st a. Neko m o d p r o izvo d a, t em eljen o g n a n jegovo m izu m u t r eb alo je d at i Fau st ovo im e. Ist o t ako t r eb alo m u je d at i zn at n o vi?e p r o st o r a u u d ?b en icim a i n agla?avat i n jegov d o p r in o s t eh n i?ko m r azvo ju i n ap r et ku ?ovje?an st va. Do d u ?e n jegovo im e d aje se ?ko lam a i d r u ?t vim a, p o n jem u su n azvan e n eki t r govi i u lice. Po st o je i n agr ad e s n jegovim im en o m , ali o n zaslu ?u je vi?e. Ko d d r u gih n ar o d a p r im jer ice aer o d r o m i n o se im en a n jih ovih velikan a. Aer o d r o m u Rim u n o si im e Leo n ar d a d a Vi n ci j a , ko ji je p r o u ?avao let p t ica, a u Bagd ad u im e Ab b a sa I b n Fi r n a sa p r vo g let a?a s u m jet n im kr ilim a. Zat o b i b ilo d o b r o d a se p r ih vat i in icijat iva Hr vat ske akad em ije t eh n i?kih zn an o st i d a se Zr a?n a lu ka Sp lit u Tr o gir u n azove im en o m Fau st a Vr an ?i?a. Bilo b i t ako ? er d o b r o d a se p r ih vat i i p r ijed lo g HAZU-a d a se b u d u ?i Pelje?ki m o st n azove n jegovim im en o m jer je id ejn o t eh n i?ko r je?en je t akvo g m o st a Fau st ovo . Svim t u r ist im a i st r an cim a ko ji slije?u n a aer o d r o m ili se voze p r eko t o g m o st a u kazalo b i se n a n a?eg velikan a i izu m it elja Fau st a Vr an ?i?a.

Nab r o jan i su n ajva?n iji izu m i Fau st a Vr an ?i?a ko ji se ko r ist e i d an as, n ar avn o u z u p o r ab u n ovih m at er ijala i p r im jen u su vr em en ih t eh n i?kih r je?en ja. On i p o kazu ju svu n jegovu veli?in u , er u d iciju i gen ijaln o st , ali u m em o r ijaln o m sm islu u n as n isu d ovo ljn o n jego van i i ist ican i kao o so b it o vr ijed n a n acio n aln a b a?t in a.

Tim e b i se n ed vo jb en o n aglasilo d a o n p o t je?e iz n a?ih h r vat skih kr ajeva i d a je Hr vat , ?t o m n o gi st r an ci n e zn aju . Fau st je vo lio svo j r o d n i kr aj. Ist icao je svo je h r vat sko p o r ijeklo i u vijek d o d avao svo m im en u p ovezn icu s r o d n im ?ib en iko m . Na?alo st n i ?ib en ik, n jegov r o d n i gr ad , n em a sp o m en ik Fau st u Vr an ?i?u . Bilo b i id ealn o d a se t akav sp o m en ik p o st avi n a t r gu isp r ed o b it eljske ku ?e o b it elji Vr an ?i?, za ko ju se sm at r a d a je n jegova r o d n a ku ?a.

Ko d d r u gih n ar o d a u o b i?ajen o je d a se veli?aju svo ji velikan i i svo ji lju d e ko ji su d ali d o p r in o s r azvo ju ?ovje?an st va i civilizacije u b ilo ko jem p o gled u . ?t ovi?e im en a t ih gen ija p am t e se, ist i?u i d aju o so b it o vr ijed n im gr a? evin am a, in st it u cijam a i p r o izvo d im a. On i s p o n o so m veli?aju svo je izu m it elje i zn an st ven ike. U n as t o n a ?alo st

87 87

OD I DU? EG BROJA ? A SOPI SA

N OVE RUBRI KE I PROJEKTI ? a so p i s Vo l i m ?i b en i k o d i d u ?eg b r o j a b i t ?e b o ga t i j i za d v i j e n ov e r u b r i k e i j ed a n v r i j ed n i za v i ?a j n i p r o j ek t . Kr e?e THE OLD ?I BEN I K N EWS HERALD o d n o sn o OBJAVI TELJ N A JN OVI JI H STARI H VI JESTI I Z ?I BEN I KA i p r o j ek t LI JEPA, LJEP?A... ?I BEN ? AN KA s I ZBOROM N A JLJEP?E ?I BEN ? AN KE o d 1441. d o 2017. go d i n e u p ov o d u 100. o b l j et n i ce p r v o g p o zn a t o g i zb o r a l j ep o t e o d r ?a n o g u ?i b en i k u 1922. go d i n e. Kao p o d list ak u id u ?em ?e b r o ju p o ?et i izlazit i p r vi ?ib en ski n ew s ko ji ?e o b javljivat i sam o st ar e vijest i, o d n o sn o - vijest i iz p ovijest i. Bu d u ?i d a su am b icije glo b aln e, n a?a n ova n ovin a ko ja ?e o b javljivat i sam o st ar e vijest i zvat ?e se TH E OLD ?I BEN I K N EWS H ERALD.

od sm i j e h a , a p o n eke f r i?ke st var i iz p r o ?lo st i zn ale su zalu t at i i u I n t i m n u pr o?l ost p a i u Ba ?t i n u l j e pot e . Sad a se sve t o m ijen ja, p r o?im a i sjed in ju je u o b javit elju n ajn ovijih st ar ih vijest i iz p ovijest i ko ji ?e kao i svaka n ovin a p r at it i p o lit iku , m o d u , go sp o d ar st vo , ku lt u r u , n ove t eh n o lo gije, p o d u zet n i?t vo , kr im in al, izb o r e... Bit ?e i h u m o r a, glazb e i svega o st alo ga ?t o , ako je su d it i p o Faceb o o k gr u p i I z ?i be n i k a si a k o. . . zan im a m n o ge ?ib en ?an e, p u n o o n ih ko ji vo le ?ib en ik, n o st algi?n u d ijasp o r u , ali i o n e ko ji n em aju

Do sad a su u ?aso p isu Vo lim ?ib en ik p o st o jale r ed ovn e r u b r ike u ko jim a su o b javljivan e n ajzan im ljivije, p o seb n o p o u ?n e t e p o n ajvi?e jo ? u vijek akt u aln e vijest i st ar e 20, 50, 100 i vi?e go d in a. Bile su t o r u b r ike Je st e l i zn a l i . . . i Cr n a k r on i k a za pl a k a t

88 88

veze sa ?ib en iko m o sim ?t o im je d r ag, zan im ljiv i sa svo jo m (p r e)b o gat o m p r o ?lo ??u zab avan , a t akvih zaist a n ije m alo . O zan im an ju za zn am en it e ?ib en ?an e, ?ib en ske o r i? in ale, ?ib en ?an ke, ?ib en sku m o d u , o b i?aje, ?u d n ovat e zgo d e i n ezgo d e, sp o r t ske ju n ake... d a se i n e govo r i.

p r at it ?e I ZBOR N A JLJEP?E ?I BEN ? AN KE o d 1441. go d in e kad a je ljep o t u ?ib en ?an ki ovjekovje?io Ju r a j Da l m a t i n a c d o d an a?n jih d an a, o d n o sn o d o p o sljed n jeg izb o r a za m iss ?ib en ika ko ji je o d r ?an 2017. go d in e u p ovo d u 100. o b ljet n ice p r vo g izb o r a n ajljep ?e ?ib en ?an ke ko jeg je 1922. go d in e o sm islio p o kr en u o ?ib en ski n ovin ar M a n f r ed M a k a l e u p ovo d u o t vo r en ja ku p ali?t a Jad r ija.

Dakle o d id u ?eg b r o ja kao p o d list ak ?aso p isa Vol i m ?i be n i k p o ?in je izlazit i TH E OLD ?I BEN I K N EWS H ERALD o d n o sn o OBJAVI TELJ N A JN OVI JI H STARI H VI JESTI I Z ?I BEN SKE PRO?LOSTI t j. PUBLI SH ER LATEST N EWS FROM TH E ?I BEN I K PAST.

Zb o g t o ga ?e 2022. go d in e, b it p r o gla?en a n ajljep ?a ?ib en ?an ka d o sad a?n jih vr em en a, a glasovat ?e m o ?i svi ko ji ?t u ju

ljep o t u ?ib en ?an ki i cijen e je kao ku lt u r n u st e?evin u i b a?t in u ko ju se m o r a ?u vat i i n jegovat i kao izn im n u d r ago cjen o st .

Dr u ga n ovo st je r u b r ika ko ja slavi ljep o t u ?ib en ?an ki i p r o m i?e ku lt u r u ljep o t e kao jed n u o d va?n ih b a?t in skih vr ijed n o st i ?ib en ika i ?ib en sko g kr aja. Ru b r ika ?e se zvat i LI JEPA, LJEP?A... ?I BEN ? AN KA. To je u jed n o i im e p r o jekt a ko jeg ?aso p is Vol i m ?i be n i k , p o r t al ?i be n i k N ew s i Ud r u ga Vol i m ?i be n i k o st var u ju u z p o t p o r u Gr a d a ?i b en i k a . Rije? je o izlo?b i f o t o gr af ija n ajljep ?ih ?ib en ?an ki, d jevo jaka, go sp o ? a, t e?akin ja, ?ib en skih n evist a 20. st o lje?a. To ?n ije, zad n jih go d in a 19. st o lje?a u ko jim a su p r vi p u t a o b javljen e f o t o gr af ije lijep ih i elegan t n ih ?ib en ?an ki u svjet sko m t isku i cijelo g 20. st o lje?a u ko jem je ?ib en ik p o st ao p ozn at i p r ep ozn at ljiv p o ljep o t i ?ib en ?an ki, a zah vat it ?e i p r vo d eset lje?e 21. st o lje?a d o o t p r ilike p o sljed n jeg izb o r a za m iss ?ib en ika.

Bi r a t ?e se p r em a f o t o gr a f i j a m a sn i m l j en i m i zm e? u 1895. i 2017. go d i n e, a k a n d i d a t k i n j e su p o zn a t e, p r i zn a t e, zn a n e i n ezn a n e, o b i ?n e i n eo b ?n e ?i b en ?a n k e i ?i b en sk e n ev i st e.

Ljep o t a ?ib en ?an ki p o st ala je, u z p jesm u , kat ed r alu , slap ove Kr ke i Ko r n at e, zn am en ?ib en ika p o ko jem ga se p ozn aje i p r ep ozn aje ?ir o m svijet a. Kako i p r ili?i, p r o jekt LI JEPA, LJEP?A... ?I BEN ? AN KA 89 89