Volim Šibenik, broj 42 (travanj 2020.)

? A SOPI S ZA K ULTURU SJE? A NJA

# GODI NA 10. # BROJ 42 # 2020. # w w w .mok .hr

10 GODI NA ? A SOPI SA

VOLIM ?IBEN IK

I N TERVJU

Nikica ?upe DOBROTVORI

DISM AN DOBRIN ?I? I ZAN IN BARBO Odr ek l i su se sv ega da bi sv oj ?i ben i k obr an i l i od zar azn i h bol est i INTERVJU I N TI M N A POVI JEST

?IBENI K JE SRETA N GRA D - PUN JE LIJEPI H ? ENA S LI CI M A I STA SOM A M ERIK A NSK IH FI LM SK I H ZV I JEZDA , A M ODOM I FRIZURA M A NE ZAOSTA JU ZA PA RI ? A NK A M A PRIPREM E ZA PO?ETAK KUPALI?N E SEZON E N A JADRIJI 1924. GODIN E

El i m i n i r a l i m oda depi l aci j e ?ar st var n i h t j el esn i h k r aj ol i k a?

INTERVJU Ni k i ca ?upe

KULTURA SJE? ANJA Di sm an Dobr i n ?i ? i Zan i n Bar bo

?i ben i k j e sr et an gr ad

NP KRKA Elek t r obr odovi

VODOVOD Jak ov Vodovar

JESTE LI ZNALI Mek i por n o f i l m ovi

I NT I MNA POVI JEST

10 . RO? ENDAN

NA?A PRI? A

Ek spl i ci t n a depi l aci j a

?asopisa Volim ?ibenik

Z. Madun i ?: Aut obus

2

BA?TINA LJEPOTE

SADR?AJ

INTERVJU

Nik ica ?upe

4

INTERVJU NIKICA ?UPE,OSNIVA? I PREDSJEDNIK KINOKLUBA ?IBENIK I PRVOG ART KINA U POVIJESTI ?IBENIKA

?IBENIK IMA STALNU FILMSKU PUBLIKU KOJU SAM STVORIO RADOM I TRUDOM I SADA U?IVAM NJENO PUNO POVJERENJE

6

Specifi?nost manjih kulturnih sredina, kakav je ?ibenik, je da kvalitetni programi, projekti i sadr?aji koji oboga?uju ?ivot uglavnom ovise o pojedincima entuzijastima koji su sve u jednom - od idejnih za?etnika do operativaca. Upravo takav je, kada je rije? o filmu i kinematografiji ?iben?anin Nik ica ?u pe, vjerojatno jedan od najja?ih i najpoznatijih filmofila u ?ibeniku nakon pokojnog knji?evnika Ive Br e?an a, a jednako se kao on trudi odgajati i obrazovati ?ibensku publiku. Zahvaljuju?i ?upi i njegovoj ljubavi prema filmu, kojom se zadojio kao dje?ak od desetak godina, ?iben?ani ve? godinama u?ivaju u filmskoj umjetnosti, a ?ibenik je dobio i Kin ok lu b i Ar t k in o koje djeluje u prostoru Muzeja grada ?ibenika. Danas, u vrijeme koronavirusa, volimo re?i da umjetnost dolazi k nama u na?e domove, a ?upe to odavno ve? radi s filmom, dolazi s projekcijama razli?itoj publici na razli?itim lokacijama. Organizira ih pod vedrim nebom na tvr?avama i u turisti?kim resortima, na otocima, u ispra?njenoj povijesnoj jezgri ?ibenika pa i na arheolo?kim lokalitetima. Neposredni povod za ovaj razgovor trebalo biti to ?to je zaljubljenicima u film u ?ibeniku omogu?io da me?u prvima u?ivaju u fenomenalnom dokumentarnom makedonskom filmu Medena zemlja, koji je bio kandidat za Oskara ove godine, a ?iben?ani su za njega pokazali iznimno zanimanje. No u me?uvremenu dogodio nam se koronavirus i zato?eni?tvo u na?im domovima, a ?upe se i takvoj situaciji prilagodio pa njegovim posredstvom ?lanovi Kin ok lu ba mogu besplatno u?ivati u art filmovima koje nudi internetska platforma M UBI, a imao je u planu razvedriti ?iben?ane projekcijama filmova Ch ar lieja Ch aplin a na pro?eljima zgrada u nekim ?ibenskim kvartovima. Razgovarali smo o svemu tomu na otvorenom, u park ?umi ?ubi?evac, na propisanoj fizi?koj udaljenost s maskama na licima.

Kr en u t ?em o od t v oj i h zadn j i h ak t i v n ost i u doba k or on av i r u sa.

Zat v ar an j e k ino dv or an a i ost al i h j av n i h pr ost or a i zabr an a ok u pl j an j a n i j e t e pok ol ebal a n i t i j e zau st av i l a dj el ov an j e Ki n o k l u ba.

Om ogu ?i o si l j u di m a da v r i j em e i zol aci j e zbog opasn ost i od k or on av i r u sa k r at e u ?i v an j em u k v al i t et n om f i l m sk om pr ogr am u u sv oj i m dom ov i m a k oj e i m n u di pl at f or m a M UBI. I ov og pu t a si se pr i l agodi o n ov on ast al oj si t u aci j i !

da smo prvi i jedini u Hrvatskoj koji to nudimo i zaista je rije? o ekskluzivnoj pogodnosti za ljubitelje filma. MUBI je najve?a streaming platforma za art filmove u svijetu i mo?da je najto?nije opisan kao art kino dok je Netflix multipleks.

Ht i o si , i st o t ak o j edi n i u Hr v at sk oj , ?i ben ?an e k oj i su zat v or en i u sv oj i m st an ov i m a r azv edr i t i pr oj ek ci j om f i l m ov a n a pr o?el j u zgr ada u n ek i m ?i ben sk i m k v ar t ov i m a i t o u pr av o Ch ar l i ej a Ch apl i n a. ?t o se s t i m dogodi l o?

Naravno, uvijek se moramo prilago?avati i snalaziti u novim situacijama, ali nikada na u?trb kvalitete filmskog programa. Zbog toga Taj smo program nazvali Kino na zgradi, ali sam i odabrao ovu platformu. Kinoklub ?ibenik morali smo ga otkazati. Nisam dobio dozvolu prvi i jedini u Hrvatskoj nudi jedinstvenu uslugu lokalnog sto?era civilne za?tite. Pozvali su se na u partnerstvu sa streaming platformom za art odluku o mjerama ograni?avanja dru?tvenih filmove MUBI. Naime, na linku se mo?ete okupljanja od 19. o?ujka po kojoj je zabranjeno registrirati i po?eti tri mjeseca gledati filmove iz odr?avanje rada kina. Smatram da smo trebali njihovog raznolikog i biranog kataloga koji se biti izuzeti jer tu ne bi bilo nikakvog okupljanja.

6 mijenja na mjese?noj bazi. ?ast nam je istaknuti Ljudi bi film gledali sa svojih balkona i prozora, a

7

INTERVJU bile filmske projekcije u sklopu Me?unarodnog dje?jeg festivala.

Charlie Chaplin ima univerzalnu privla?nost, a upravo takav geg film nam u ovo vrijeme treba, da nas malo opusti i da nam digne moral.

Lj u bi t el j i f i l m a u ?i ben i k u du go su bi l i u zr ak opr azn om pr ost or u n ak on ?t o su po?et k om dev edeset i h godi n a zat v or en a sv a k i n a. Tada se gov or i l o k ak o ?i ben ?an i n em aj u v i ?e n av i k u i ?i u k i n o, da i h odl azak u k i n o n e zan i m a, pogot ov o n ov e gen er aci j e al i t i si , n aj pr i j e sv oj i m Fi l m sk i m v e?er i m a k oj e su se od 2009. godi n e odr ?av al e u Gr adsk oj k n j i ?n i ci pa u n azad n ek ol i k o godi n a i osn i v an j em Ki n o k l u ba ?ibeniki pr i k azi v an j em u pr av o t ak v i h , ar t f i l m ov a pok azao k ak o t o ba? i n j e t ak o.

Jesu l i i t ebe ?i ben ?an i i zn en adi l i i l i si od sam og po?et k a i gr ao n a si gu r n o?

na otvorenom, u publici bio bih ja sam i ne bih nikome stvarao ugrozu. Prva projekcija je trebala biti na ?ubi?evcu, na zgradi ispred Centra za odgoj i obrazovanje ?to je ravnateljica tog centra Br an k a Bego s odu?evljenjem podr?ala. Bilo mi je drago ?to bismo razveselili polaznike tog Centra, a obnovili bi i neku tradiciju jer su upravo na tom mjestu nekada

Filmske ve?eri bile su projekt koji sam predlo?io tada?njem ravnatelju ?ibenske gradskeknji?nice M ilivoju Zen i?u i on me je od prvog trenutka podr?ao. Pri stvaranju programa naglasak je stavljen na autorski film odnosno birane naslove pojedinih autora, u punom smislu te rije?i. Uvijek sam birao filmove koji su na odre?eni na?in bitni za razvoj filmske umjetnosti ?ime je ispunjen cilj filmskih ve?eri, a taj je da one budu edukativne. Prvi film koji sam prikazao bio je M .A.S.H. no nisam ba? bio sigurna da ?u uspjeti. Moram naglasiti da su to bili po?etci mojih javnih nastupa i nisam ba? bio ni siguran ni dobro pripremljen. Kasnije je to bilo sve bolje. Ne mogu re?i da sam ba? uvijek

8

m an i f est aci j a od Sr i j edom po sv i j et u n a t v r ? av i Bar on e i pr oj ek ci j a pod v edr i m n ebom u D resort u do Kina arhipelag n a ?i ben sk i m ot oci m a i l i Kina kvadrat u pov i j esn oj j ezgr i . Je l i t o bi l o sv e r aci on al n o posl o?en o od po?et k a i l i se ot v ar al a pr i l i k a j edn a za dr u gom ?

Pa i jedno i drugo. Nakon uspjeha mojih Filmskih ve?eri pozvali su me iz Tvr?ave kulture da radim filmske ve?eri srijedom na tvr?avi Barone. To je vrlo atraktivna lokacija za kino pod zvijezdama, a publika je ve? bila formirana. Svi oni koji su dolazili u Gradsku knji?nicu ljeti su se preselili na Barone. Imali smo i kvalitetan i raznovrstan filmski program no razi?li smo se i ja sam krenuo dalje, na druge lokacije. Naime, stvorio sam pravo ljetno kino u D-Resortu u Mandalini za na?e doma?e ljubitelje filma, ali i za inozemne goste. To je kino na livadi i vlada posebna atmosfera ugode. Onda smo osnovali Kinoklub, postali dio mre?e art kina. Osmislili smo i projekt Kino kvadrat. Filmske projekcije imamo na tri lokacije u povijesnoj jezgri ?ibenika, u Knji?nici, Muzeju i cocktail baru Barcode. U suradnji sa Zagr eb Film Fest ivalom prikazali smo odabrane filmove iz njihovog programa ZFF pu t u je ?to je za ljubitelje filma u ?ibeniku bilo poseban do?ivljaj.

Vel i k i dobi t ak j e i osn i v an j e Ki n o k l u ba ?ibenik, a pot om i Ar t k i n a u M u zej u gr ada ?i ben i k a. imao puno gledali?te. Znalo je biti i samo dvoje troje ljudi na projekciji. Ali to me nije pokolebalo. Znao sam da je to dobar projekt. S druge strane iznenadilo me je kada mi je na film Wer n er a Her zoga do?lo ?ak pedesetak ljudi.

Do tada nisam znao da ga ?iben?ani tako vole i cijene. Na kraju bi na svakoj projekciji bilo izme?u 20 i 30 ljudi. Imam stalnu publiku, a ja samo potpirujem njenu ?elju da u?iva u filmovima. Moram spomenuti i ravnatelja na?e knji?nice Vilijama Laki?a koji me podr?ava na isti na?in kako me je u svoje vrijeme podr?avao Milivoj Zeni?.

Tv oj a f i l m sk a ak t i v n ost u ?i ben i k u post u pn o j e r asl a i r azv i j al a se od t i h f i l m sk i h v e?er i u Gr adsk oj k n j i ?n i ci do dan a?n j eg Ki n o k l u ba i r azl i ?i t i h 8

9

INTERVJU Kino klub ?ibenik osnovan je 2017. godine na inicijativu Kr ist in e Bolan ?a, a suosniva?ica je i San ja Ga?an in . Obje moje kolegice nezimjerno su pune energije i upravo je Kino Arhipelag njihova ideja.

Zahvaljuju?i susretljivosti ravnatelja ?ibenskog muzeja ?eljka Krn?evi?a dobili smo i svoj mati?ni prostor u atriju tog muzeja. Tako je ?ibenik prvi put u svojoj povijesti dobio svoje art kino. Odr?avamo projekcije vrijednih ostvarenja filmske umjetnosti, a nakon toga diskutiramo o filmu koji smo pogledali. Na? kino klub je prije dvije godine primljen u Kin o M r e?u , hrvatsku mre?u neovisnih kino prikaziva?a, kao ?etrdeseti ?lan.

Tako smo stali uz bok kolegama poput Kinoteke, kina Urania u Osijeku, Kina Europe i Ljetnog kina Tu?kanac u Zagrebu, Zlatnih vrata u Splitu i

mnogih drugih ?to nam je potvrda kvalitete i jasna poruka od strane Kino Mre?e da smo na pravom putu ?to se ti?e kvalitete rada i planova za budu?nost. Na?e art kino u atriju Muzeja grada ?ibenika legitimizirali smo kao mjesto gdje se poznaje, gleda i u?i o dobrom filmu. Kino klub ?ibenik lani je odr?ao ?ak 92 filmske projekcije.

M o?em o l i i pak r e?i da si , k ada j e o odazi v u pu bl i k e r i j e?, n aj bol j e pr o?ao s Medenom zemljom?

Naravno! Imali smo tri ve?eri dupkom punu dvoranu u Gradskoj knji?nici, a da se nije dogodila zla sre?a s koronavirusom vjerojatno bi bila barem jo? jedna projekcija i to na Starom pazaru. To je film s kojim ne mo?ete pogrije?iti.

To sam shvatio odmah kada sam ga prvi put

10

gledao. Znao sam da ?e biti hit. Kada gleda? filmove kao izbornik zna? koji je dobar, a koji je lo?, koji ?e vi?e, a koji manje osvojiti publiku, ali s filmom Medena zemlja dogodilo se ne?to metafizi?ko, puno toga se u njemu poklopilo do savr?enstva. Mi smo ga u ?ibeniku imali priliku pogledati me?u prvima zahvaljuju?i distributerima s kojima radim ve? dugo, desetak godina.

Kada pogl edam o i r eper t oar t i h f i l m sk i m v e?er i i k asn i j e pr oj ek ci j e n a t v r ? av i Bar on e i l i pak u M u zej u gr ada ?i ben i k a v i di se da n e i de? n a podi l a?en j e pu bl i ci i n a pr i k azi v an j e on og ?t o je m asov n o pr i h v a?en o i pozn at o. U ?i ben i k dov odi ? r azl i ?i t e k i n em at ogr af i j e,eu r opsk e i on e i z dr u gi h di j el ov a sv i j et a i n am a ?est o n epozn at e au t or e. Kak o bi r a? f i l m ov e?

da u tome uspijevam. Vidim to po reakcijama publike i po tome ?to trajemo i dalje i sve nas se vi?e uva?ava i poziva na va?na pa i me?unarodna filmska doga?anja. Postavlja se pitanje je li osoba koja stvara filmski program i prenosi vlastito znanje umjetnik, edukator ili spoj toga ili ne?to tre?e Ti n em a? f or m al n o f i l m sk o obr azov an j e.

Jedn ost av n o r e?en o, sam ou k si . Kak o t o da se n i si i ?k ol ov ao u t om sm i sl u ?

To?no je da nemam formalno filmsko obrazovanje. Poku?ao sam 2001. i 2002. godine

Biranje filmova nije jednostavno. Ne mo?e? polaziti samo od onoga ?to se tebi svi?a i nametati neki svoj ukus. Mora? poznavati ljudsku prirodu i zadovoljiti razli?itu vrstu publike i po interesima i po godinama.

Prilagoditi se tome meni je poseban izazov. Ne smije? podilaziti publici i i?i samo na to da budu zadovolji iz prve. Oni moraju shvatiti da im to ?to gledaju daje novi, umjetni?ki do?ivljaj. Ali ne mo?e? ih s druge strane ni maltretirati i nametati im ne?to ?to je dosadno i nerazumljivo ma koliko to imalo umjetni?ku vrijednost. Mislim 10

11

INTERVJU do?ivljavaju. Ja sam odrastao na tom ?ibenskom klasi?nom kino repertoaru, na onome ?to se tada prikazivalo u na?a tri kina. Uspio sam od svega toga ?to sam gledao izbrusiti svoj osje?aj za film. Potom sam prou?avao Filmsku enciklopediju, upijao sam strane filmske ?asopise pa knjige o filmu, a onda je buknuo internet i sve mi je postalo dostupno.

M or a se pr i zn at i da si t o sv e dobr o i zbr u si o j er si dan as gost em i n en t n i h f i l m sk i h f est i v al a popu t on og u Sar aj ev u i l i u Ber l i n , a bi o si i n a v en eci j an sk oj M ost r i .

Fi n an ci r a? l i t i sv e t o sam i l i t i t r o?k ov e pl a?aj u on i k oj i t e pozi v aj u n a sv oj e f est i v al e i f i l m sk a doga? an j a?

upisati re?iju na zagreba?koj Akademiji za kazali?te i film, ali nisam uspio. Kada se sada osvrnem na to kakav sam bio na prijemnom ispitu ne bih ni sam sebe odabrao. Nisam to zaslu?io jer se nisam dobro pripremio. Od malena sam znao da je film jedino ?ime se ?elim baviti i ni?ta me drugo nije zanimalo.

Nakon ?to nisam upao na Akademiju po?eo sam raditi na sebi. Filmove gledam od svoje trinaeste godine i u tome u?ivam. To ?to je film svakom dostupan ne zna?i da ga svi jednako

Prvi mi je me?unarodni festival bio onaj u Sarajevu. Najprije sam na njega i?ao o svom tro?ku pa sam kasnije dobio neke financijske potpore, a sada me pozivaju kao gosta ve? ?etiri godine.

Tako je bilo i u Berlinu.

Prvi put sam i?ao o svom tro?ku, a ove godine su me pozvali. Berlin mi je jako zanimljiv jer na njemu ima jako dosta anga?iranog filma i ne toliko, uvjetno recimo,puno glamura. Kada je rije? o Veneciji prvi put sam i?ao na vje?beni?ki program za voditelje art kina, a ve? godinu poslije bio sam pozvan kao predava? i mentor na tom istomprogramu. Festival se odr?ava u

12

Ni k i ca ?upe, Sanj a Ga?ani n i K r i st i na Bol an?a, t aj ni ca i podpr edsej dni ca k l uba sa momci ma i z St udi o 82S isto vrijeme tako da smo i na festivalu dio svog vremena. Sve su ovo, jasno, festivalske akreditacije za filmske profesionalce.

Al i t o n i j e sv e. Su dj el ov ao si l an i i n a sn i m an j u h ol y w oodsk e ak ci j sk e k om edi j e The Hit man's Wife's Bodyguard u Rov i n j u , u r e?i j i Pat r i ck a Hu gh esa, a u gl av n i m su u l ogam a gl u m ci Ry an Rey n ol ds, Sal m a Hay ek i Sam u el L. Jack son .

To?no, ali o tome jo? ne mogu govoriti jer sam potpisao takav ugovor. Prijatelj je redatelj koji je radio na filmu u Hrvatskoj i zvao me je da uletim kao asistent nekoliko dana i to je sve ?to za sada mogu otkriti.

Si gu r n o su t e v e? pi t al i k ak o t o da n i si pok u ?ao osn ov at i i n ek i f i l m sk i f est i v al u ?i ben i k u , u ov oj popl av i f i l m sk i h f est i v al a u Hr v at sk oj ?

Naravno da me to mnogi pitaju, ali mislim da u dr?avu u kojoj skoro svaki grad ima svoj festival, uz jo? jake regionalne filmske festivale to zaista ne bi imalo smisla. Da bi se pokrenulo jedan punokrvni filmski festival s jasnom vizijom, umjetni?kim i poslovnim integritetom i, ?to nije zanemarivo, barem petogodi?njim planom, treba imati jako puno volje, ?elje, motivacije i ljubavi, podnijeti velike ?rtve i imati jaku logisti?ku podr?ku. Trebalo bi prona?i i neki ni?u, ne?to novo i posebno. Nisam za to 12 motiviran.

Sura?ivao sam s Adm ir om

13

INTERVJU ?u lu m ar evi?em , osniva?em Solo Positivo filmskog festivala u ?ibeniku i vidio kroz ?to sve on prolazi. Ne ?udi me ?to je ove godine od toga odustao jer je vidio da taj festival ne raste zbog nedostatne lokalne potpore koju zaslu?uje. Ja se dr?im ovoga ?to mislim da dobro radim i ?to me ispunjava, a ne?to se mo?e na kraju i zaraditi jer ovo nije samo entuzijasti?ki pothvat nego i poduzetni?ki.

Bi st e li m ogl i dobi t i n ek i si gu r n i i n st i t u ci on al n i ok v i r za t o ?t o r adi t e i l i , da bu dem i zr av n a, bi st e l i pr i h v at i l i an ga?m an u n ek oj ?i ben sk oj k u l t u r n oj i n st i t u ci j i da u ok v i r u n j e r azv i j at e t o ?t o sada r adi t e?

Pretpostavljam da ciljate na Kulturni centar Arsen koji ?e proraditi u prostorubiv?eg kina Odeon. Ne razmi?ljam o tome. Kada bih imao institucionalnu ulogu tra?io bih autonomiju, koja bi mi dopustila da kao i do sada imam kreativnu slobodu pri izboru filmova i potpunom osmi?ljavanju svih programa vezanih za film. Za to sam apsolutno kvalificiran ?to imam i na papiru i svakako sam najrazumnija opcija za voditelja filmskog programa u Arsenu.

Dovo?enje vanjskog kadra koji ima barem pribli?ne kvalifikacije kao ja tra?io bi znatna financijska ulaganja od strane grada i takav potez nema nikakvog ekonomskog smisla.

Ujedno, najbolje poznajem ?ibensku publiku i njezine potrebe.

Iz Javne ustanove Tvr?ave kulture su nas kontaktirali da kao Kinoklub sudjelujemo u osmi?ljavanju modela sudioni?kog upravljanja u Arsenu ?to smo nakon dubokog razmi?ljanja odbili iz razloga ?to bi na taj na?in mi kao kinoklub ulagali svoje vrijeme i trud u stvaranje filmskog segmenta njihove ustanove, a da pritom nemamo nikakvu sigurnost. Drugim rije?ima, moje su sposobnosti i kvalifikacije daleko bolje nego ?to bi nam ova uloga udruge na pripomo?i Arsenu pru?ila.

Taj je posao opse?an i mukotrpan i to se treba vrednovati kako primjerenom institucionalnom ulogom tako i javnim priznanjem koja bi ta uloga podrazumijevala. I ponavljam, sve sukladno mojim sposobnostima i kvalifikacijama. I na kraju krajeva, zato i postoje argumentirani i jasni petogodi?nji planovi koje kandidati izlo?e prilikom natje?aja.

14

N i t k o v i ?e n e spom i n j e Fi l m sk og u r eda u ?i ben i k u ?

ni

osn i v an j e

Da, to je istina, ali ja se time ne zamaram. Imam svoju viziju i s njom se rukovodim.Ako trebaju takav kadar ja sam spreman i za tu ulogu.

Izme?u ostalog ja to ve? i radim, pro?li mjesec bio sam prevoditelj i vodio intervjue za njema?ku ekipu koja snima dokumentarac u Skradinu i to je samo jedna od suradnji koje sam ostvario pro?le godine na prostoru ?ibenika.

do?ekao trezveno. Ne gajim neke izra?ene emocije prema tome niti smatram da je to realno. Vrlo sam intenzivno odlazio u kino tih posljednjih godina. Kraj je bio neminovno blizu i to se osjetilo. Kino prikaziva?ka djelatnost je krajem devedesetih godina bila u jako lo?em stanju, kino distribucija uzro?no posljedi?no podjednako i to je bila prirodna ekonomska pojava do koje je trebalo do?i. Kad bi me ljudi pitali za mi?ljenje ili ako su pak komentirali kako je to sramota ja bih im uvijek postavio isto pitanje; kad ste zadnji put bili u kinu!? Tih godina sam bar dvaput tjedno i?ao u kino i znao

?i ben i k i m a i du gu i bogat u f i l m sk u t r adi ci j u i ba?t i n u , a ?i ben ?an i su dal i dopr i n os u got ov o sv ak om di j el u f i l m sk e u m j et n ost i od r e?i j e, scen ar i j a, f i l m sk e gl azbe do t eor i j e f i l m a. Kak o gl eda? n a t o ?t o se do t e ba?t i n e got ov o da n e dr ?i ?

Slo?io bih se da spadam u one koji na to ne gledaju sentimentalno. Nije bilo razloga da se to kino odr?i na ?ivotu. Zgrada je bila derutna i nitko je nije ?elio spasiti. Nitko od gra?ana, niti jedna gra?anska inicijativa nije ni?ta napravila da bude druk?ije. To je mjesto po meni do?lo do svog prirodnog kraja. Bilo bi lijepo da je to pretvoreno u neku ku?u ?ibenske filmske ba?tine, ali za to o?ito nije postojala logistika.

Kino kultura se danas promijenila i meni se ?ini da je na ?ivotu odr?ava samo gerilska borba, samo strast. Kraj ere kina u ?ibeniku sam 14

15

INTERVJU ostaje da radimo neke nove narative, neka nova mjesta, a poglavlja biv?ih kina trebamo zatvoriti i i?i dalje.

Ak o v e? n i st e sen t i m en t al n i pr em a k r aj u k l asi ?n e k i n opr i k azi v a?k e dj el at n ost i u ?i ben i k u si gu r n o st e sen t i m en t al n i pr em a pr v i m f i l m ov i m a i k i n i m a u k oj i m a si i h gl edao. Sj e?a? l i se t i h dan a i ot k r i j n am n a k r aj u k oj i su t v oj u n adr a?i r edat el j i ?

sam vrlo precizno tko ide u kino i koliko i znao sam da nije postojala kriti?na masa koja bi odr?ala kino na ?ivotu. Ovo ?to mi danas radimo drugi je i druga?iji oblik djelovanja.Kina su evoluirala, promijenio se koncept. Na nama

Prve filmovi posu?ivao sam u ?k ali?a koji je bio kultni video klub. Kazete su bile na VHS-u i kvaliteta je katkad bila jako lo?a no to je imalo svoj ?arm. Biv?a ?ibenska kina za mene imaju posebnu sentimentalnu vrijednost. Najraniji film kojeg se sje?am bio je Bat m an , redatelja Tima Burtona iz 1989. godine. Njega sam gledao u kinu ?ibenik. To je vjerojatno i trenutak kad sam se nepovratno zaljubio u film. Prije toga ne pamtim neko aktivno gledanje. Od tada sam redovito i?ao u kino i vodio evidenciju o svakom filmu kojeg sam gledao. Kino ?ibenik i kino Odeon bili su mjesta gdje sam najradije provodio svoje slobodno vrijeme. To mi je bilo dra?e nego izlaziti ili se dru?iti s prijateljima.

Odlazio sam u kino isklju?ivo sam i danas smatram da je to najbolji na?in za gledanje filma, barem za mene. A kada je rije? o mojom filmskim preferencijama to je u svakom slu?aju ?vrsti autorski film i redatelji kao David Lyn ch i Rober t Alt m ani recimo Br esson . To su redatelji koji imaju ?irinu vizije i kada bih se upustio u snimanje filma ?elio bih raditi na tom tragu.

Pripremila: Diana Feri?

Fotografije: mok.hr i privatne fotografije Nikice ?upe

16

16

KULTURA SJE?AN JA

Disman Dobr in?

NAJVE? I DOBROTVORI

Imovina koju su Dobr in? ?ibenik u ?uvala je zdr avl 50 0 go

?i? i Zanin Bar bo U POVIJESTI ?IBENIKA

?i? i Bar bo dar ovali svom lje i ?ivot e ?iben?ana ?ak godina 18

15

KULTURA SJE?ANJA

?IBEN SKA BORBA PROTIVA ZARAZN IH BOLESTI PLEM EN ITI ?IBEN ?AN I, DOBROTVORI DISM AN DOBRIN ?I? I ZAN IN BARBO ODREKLI SU SE SVEGA ?TO IM A JU DA BI ?IBEN IK I ?IBEN ?AN E OBRAN ILI OD PO?ASTI ZARAZN IH BOLESTI

Osam i ca za k u ?n e bol est i i bol n i ca k oj e su 1403. i 1404. godi n e i zgr adi l i Dobr i ?i ? i Bar bo bi l e su gl av n e bi t n i ce za obr an u ?i ben i k a od zar azn i h bol est i Im ovin u koju su Dobr in ?i? i Bar bo dali za izgr adn ju lazar et a n a m jest u dan a?n jeg sjem en i?t a i h ospicija sv.

M ar ije pr ih ode u ?ivala je i boln ica izgr a?en a 1883. godin e koja ?iben ?an im a i dan as dobr o slu ?i.

Zarazne bolesti obilje?ile su oblikovale i odredile povijest ?ibenika. Pratile su ga kroz cijeli njegov ?ivot. Aktualna epidemija koronavirusa koji je ugrozio cjelokupno ?ovje?anstvo i suvremenu civilizaciju, za ?ibenik kao i za mnoge druge drevne gradove i nije neka osobita novost ili ekskluzivna vijest. On je u svom tisu?ljetnom ?ivotu iskusio toliko opasnih i smrtonosnih epidemija i pandemija da ih ih gotovo nije mogu?e ni nabrojati. S nekima se uspje?no borio, neke su bile tako pogubne da ih je pre?ivio tek poneki ?iben?anin. Najstra?nija

po?ast bila je kuga. Od 15. do 17. stolje?a kuga je harala ?ibenikom 25 puta. Najstra?nije epidemije kuge 1456, 1457, 1526, 1527. i 1649. godine pre?ivio je tek svaki ?est stanovnik ?ibenika i ?ibenske okolice. Posljednja epidemija kuge dogodila se 1727. godine, a zaustavljena je tek 1806. godine. Lepra koja je u ?ibenik do?la s kri?arima, obuzdana je po?etkom 20. stolje?a.

Nakon toga ?ibenik se bori s epidemijama t if u sa, sif ilisa, velik ih bogin ja, par af if u sa, dif t er ije, m alar ije, ?ar lah a, pjegavca, an t r axa, t u ber k u lozn og m en in git isa...

20

?arlah je harao 1926. i 1927. godine, dizenterija je uzimala danak u ljudskim ?ivotima 1932. i 1933.godine, od 1930. do 1945. godine ?ibenski su lije?nici suzbijali epidemiju difterije... Od 1946. do 1982.godine ?ibenik se suo?io s 24 epidemije razli?itih zaraznih bolesti. Collitisom je bilo zara?eno 3447 ?iben?ana, hepatitisom 2928, paratifusom 1828, morbillijom 1175...

Od nekih smrtonosnih zaraza spa?avali su ga njegovi dobri duhovi, hrabri lije?nici i veliki ljudi kao ?to su bili An t u n An ?eo Fr ar i i Kar lo Vipau c, a pomagali su mu i ?iben?ani dobrotvori. Ve?ini njih se ?ibenik odu?io barem tako ?to ih nije zaboravio pa je po njima nazvao neke svoje ulice.

Ipak, kada je o dobrotvorima i onima koji su svoj grad voljeli vi?e od bilo ?ega, ostala su u sjeni zaborava dvojica najve?ih dobrotvor u povijesti ?ibenika ?ija je donacija namijenjena prije svega za?titi zdravlja ?iben?ana i borbi protiv zaraznih bolesti trajala i imala neprocjenjivi zna?aj za ?ibenik i ?iben?ane tijekom vi?e od 400 godina.

Zvali su se Dism an Dobr in ?i? i Zan in Bar bo. O njima znamo relativno malo, a vjerojatno ne bi

ni?ta ni znali da nisu ostavili oporuke kojima su neizmjerno zadu?ili ?ibenik i ?iben?ane.

Dism an Dobr i?i?je je 1403. godine u Vrtlinama uz crkvicu sv. Martina (na tom su mjestu danas sjemeni?te i dvori?te izme?u njega i zgrade nove po?te) dao sagraditi lazaret tj. bolnicu (dimisit hospitaliquodipse testatorfierifecit) za zbrinjavanje oboljelih od zaraznih bolesti.

20

21

KULTURA SJE?ANJA

Dobrin?i? se pobrinuo i za prihode koji ?e omogu?iti odr?avanje lazareta, pla?anje lije?nika, ishranu i skrb o pacijentima i podmirivanje svih drugih tro?kova tako ?to je hospitalu opuru?no ostavio svoje solane, ku?u, mlin za ulje, vrt, vinograde, maslinike i oranice.

Bila je to ogromna dobit za ?ibenik koji se od zaraza branio onim ?to je imao; molitvama, paljenjem brnistre, inhalacijom pare kvasine, ?aranjem vra?ara. Tada?nja vlasti je u okvirima tada?njeg znanja poduzimale odre?ene mjere kako bi barem donekle za?titili stanovni?tvo, ali od svega toga bilo je malo pomo?i. Ipak postojala je svijest da je izoliranje bolesnih u lazaretima, odnosno hrvatski re?eno osamicama, naju?inkovitiji na?in da se zaraza, ako je ve? nije mogu?e sprije?iti, obuzda i zaustavi njeno ?irenje.

Dobrin?i?ev lazaret u Vrtlinama tada je bio na primjerenoj udaljenosti od grada, pola kilometra od jugoisto?nih gradskih vrata. Na njegovom sjeveroisto?nom uglu 1458. godine podignuta je crkvica sv. Martina. Tu je stajala sve do 1929. godine kad je poru?ena, a na njenom mjestu izgra?eno sjemeni?te s istoimenom kapelom.

Dismana Dobrin?i?a u njegovom plemenitom

dobrotvornom poslanju 1404. godine podr?ao je ?ibenski plemi? Zan in Bar bo, gospodin Barbo ?iben?anin, kako je ostalo zapisano, oporu?no je ostavio sve svoje solane koje se nalaze u Kupro Blato, veliki imetak za uzdr?avanje lazareta i izgradnju ubo?nice tj. hospitala sv. Marije u gradu. Barbo je osigurao novac za pla?u priora (upravitelja hospitala) za ?ije je imenovanje i razrje?enje u slu?aju lo?eg rada izravno zadu?io ?ibenskog biskupa, dva poslu?nika i dvije slu?avke.

Dobrin?i?ev lazaret i Barboin hospicij spojili su se 1548. godine kada su ?ibeniku zaprijetili turski osvaja?i.

Lazaret tj. osamica koju je izgradio Dism an Dobr in ?i?, a unaprijedio i izgradnjom hospicija u gradu pro?irio Zan in Bar bo (jedini vlasnika i utemeljitelja re?ene bolnice), postojali su do 1807. godine, dakle vi?e od ?etiri stolje?a.

Za sve to vrijeme bio je jedna od klju?nih bitnica za obranu ?ibenika od pogubnih zaraznih bolesti.

Shva?aju?i va?nost izoliranja zara?enih kao jedinog sredstva za uspje?no zaustavljanje epidemije, Dobrin?i?ev i Barbov primjer slijedili su i drugi ?iben?ani - dobrotvori. Do 1807. godine bilo ih je 28. Spomen na neke od njih sa?uvao je kroni?ar don Kr st o St o?i?; St jepan de M elf i, brija? An dr ija pok. Frane, Ga?par Ju r i?i?, Kat ar in a ud. Ivana pl. Lu cijan ovi?, An t u n M i?i?, Vu k Dr a?k ovi? iz Greba?tice, St oja Koljer a?i? i z ?ibenika, Tom a Tom a?evi?... Osobito se me?u njima isti?e dobrotvor Pavle de Capi koji je 1608. godine

22

bolnici darovao sve svoje ku?e (i svu najamninu koju su donosile) vrtove, vinograde i oranice u Gorniem i Donjem polju, Dubravi, Podgorici i Greba?tici te sve svoje vo?njake zasa?enih maslinama, smokvama, bajamama, kru?kama i o?koru?ama sa svim granicama svakog pojedinog terena. Zanimljivo je da je du?nike kojima je posu?ivao novac obvezao da dug ne vra?aju njemu nego bolnici. Pavao de Capi bio je prior lazareta, a kada ga je svojim novcem i imovinom obnovio na njega je postavio plo?u s natpisom: Zaninu Barbi, ?ibenskom plemi?u pobo?nom utemeljitelju ovog hospitala ljeta Gospodnjega MCCCCIV, presvjetlom Vinku Arrigoni - biskupu po?tovanom, Ivanu Krstitelju Difniku arhidijakonu, Ivanu Zoriceo - crkvenom dostojanstveniku - izvr?iteljima testamenta restauratorima istoga - Pavle de Capi sa zahvalno??u stoga postavi. MDCXV. (ta se plo?a danas nalazi na grobu obitelji Ivana Skarpeti?a na groblju sv. Ane).

Posebno je zanimljivo da je u ?ibeniku sve do 1808. godine postojao obi?aj da se od?tete dobivene na sudu zbog uvrede ?asti ne uzimaju nego daruju lazaretu.

Ono ?to su Dism an Dobr in ?i? i Zan in Bar bo utemeljili, naraslo je do impozantnih razmjera.

Njihova bolnica posjedovala je veliki zemlji?ni imetak i ?ak 103 ku?e od ?ijeg najma je sav prihod i?ao za uzdr?avanje bolnice. Od 1414. godine kada je u lazaretu zaposlen prvi lije?nik

do 1807. godine kad je bolnica ukinuta, u njoj je radilo 97 lije?nika ?ija imena znamo od prvog do posljednjeg zahvaljuju?i maru don Krste Sto?i?a.

Posljednji me?u njima bio je Ivan Visian i, otac slavnog ?iben?anina, botani?ara Rober t a Visian ija koji je i sam bio jedan od velikih ?ibenskih dobrotvora.

Osim lazareta u Vrtlinama postojale su i osamice za najte?e slu?ajeve, za one za koje vi?e nije bilo nade da ?e pre?ivjeti. Njih se sklanjalo na Zlarin i otok Lupac.

Poznati lazaret na poluotoku Mandalini oporu?no je 1467. godine dao izgraditi jo? jedan veliki ?ibenski dobrotvor, ljekarnik An t u n iz Rim a. Ono ?to su za?eli Dism an Dobr in ?i? i Zan in Bar bo ukinuto je naredbom francuske vlade od 28. velja?e 1807. godine, a 1841. godine sva su njezina dobra bila rasprodana na javnoj dra?bi. Sve je kupio Ju st o Bar t olot t i i predao Vick u ?i?gor i?u koji sve 1860. godine oporukom ostavio slavnoj i plemenitoj ?ibenskoj Javn oj dobr ot vor n ost i. Prihode od te imovine 1883. godine primala je nova ?ibenska bolnica koja je sve?ano otvorena 24. lipnja, a izgra?ena je zahvaljuju?i nastojanjima An t e ?u pu k a i M ih e Klai?a hrvatskog politi?ara i jednog od vo?a hrvatskog preporoda u Dalmaciji, dvojice povijesno va?nih zastupnika u Dalmatinskom saboru.

Bolnica je u to vrijeme bial gra?ena prema najmodernijem i najnaprednijem sustavu, a kao ?to znamo dobro nam slu?i i danas, 117 godina nakon ?to je izgra?ena i 616 godina nakon ?to su dobro?initelji Dobrin?i? i Barbo za?eli prvi trajni ?ibenski zdravstveni sustav.

22

23

KULTURA SJE?ANJA ?IBEN SKI HEROJI BORBE PROTIV ZARAZN IH BOLESTI: AN ? EO AN TUN FRARI (1780. - 1865.) I KARLO VIPAUC (1851. - 1950.)

Kr oz zadn jih sedam stol je?a svoje m il en ijsk e povijesti ?iben ik se su o?avao s epidem ija sm r ton osn ih zar azn ih bol esti, a ?iben sk i su l ije?n icim a od 1348. godin e, k ada se dogodil a pr va dok u m en tir an a epidem ija, do dan as dal i va?an dopr in os u spje?n osti bor be n a su zbijan ju tih po?asti.

U toj bor bi za zdr avl je i ?ivote ?iben ?an a posebn o m jesto im aju l ije?n ici An ?eo An t u n Fr ar i i K ar l o Vi p au c

AN ? EO AN TUN FRARI

cjelin a, r egija i dr ?ava u slu ?aju izbijan ja epi-dem ija i pandem ija u k ojem je pr edvidio got ovo ident i?n a r je?e-n ja i m jer e k ak ve se pr im jenju ju 2020. godin e u su zbijan ju pan -dem ije k or on avir u sa?

Kao lije?nik bio je vrlo uspje?an u suzbijanju epidemije pjegavca 1812. godine u Ka?tel Su?urcu i k u ge1815. godine u Makarskoj.

Unaprijedio je sustav suzbijanja epidemija ure?enjem sustava karantena te pridonio zaustavljaju ?irenja zaraze h igijen sk im pr osvje?ivanjem . Inzistirao je na pr an ju r u k u i br izi o ?ist o?i t ijela i ok oli?a.

Zavaljuju?i njegovim spoznajama, napucima i direktivama us-pje?no su suzbijene pogubne epidemije u Albaniji i Cr n oj Gor i, a 1835. godine pozvan je u Egipat da kao lije?nik i znanstvenik organizira suzbijanje epidemije kuge koja je zahvatila tu zemlju.

Jedan od prvih i najpoznatijih ?iben?ana koji je djelovao na podru?ju epidemiologije bio je An ?eo An t u n Fr ar i (1780. - 1865.). On je kao lije?nik i znanstvenik, ali i politi?ar ve? 1806. godine izradio napredni zak on zdr avst vu i predlo?io socijaln o - m edicin sk u r ef or m u u cilju su zbijan ja epidem ija i u spje?n ijeg or gan izir an je dr u ?t ven ih zajedn ica, u r ban ih

An ?eo Ant u n Fr ar i potomak je ?ibenske lje?ni?ke obitelji Frari, porijeklom iz Trevisa u pokrajni Veneto u Italiji.

An?elov otac Giu seppe do?ao je u ?ibenik 1771. godine. Bio je op?inski fizik, a 1782. godine u ?ibeniku je napisao pr vi h r vat sk i r ad o bjesn o?i. An?elov ne?ak Luigi, bio je tako?er ?ibenski op?inski fizik, ali i gr adoa?eln ik ?iben ik a te pr edsjedn ik ?ibensk og Kazali?n og dr u ?t va, koje je os-

24

novalo i sagradilo kazai?te u ?ibeniku.

An?eo Frari se posebno istako kao borac protiv kuge u Dalmaciji i na Mediteranu, kao pobornik karantenskog sustava za?tite, i op?enito javnozdravstvenih mjera u cilju pobolj?anja standarda pu?an-stva u svrhu spre?avanja ?irenja zaraznih bolesti.Njegovo kapitalno djelo Della peste e della publica

amministrazione sanitaria na gotovo tisu?u stranica opisuje povijest kuge u svijetu i u Dalmaciji te govori o saznanjima o kugi toga vremena, kao i o me-todama lije?enja i prevencije. Rije? je o svjetski zna?ajnom djelu zbog toga ?to Frari u njemu 1840. godine k ao pr vi zn an st ven ik u svijet u oja?n java da je u zr o?n ik k u ge k lica (bacil), k oji je

24

25

KULTURA SJE?ANJA FRARI SE U VERON I SPA?AVAO OD GLADI I N EIM A?TIN E PRODAJOM VIN A IZ ?IBEN IKA S OTOKA ZLARIN A Iako neizmjerno uspje?an i zaslu?an An?eo je u Italiji ?ivio u te?kom siroma?tvu i oskudici. Prijatelju Vicku iz Splita pisao je: pomosi, brate, ali sad ali nikadnimam pinesi.

Prema povijesnim izvorima u jednom razdoblju ?ivota u Veroni an?eo se od gladi i neima?tine spa?avao pr odajom vin a iz ?iben ik a s ot ok a Zlar in a.

Frari je iz ?ibenika oti?ao u Italiju, ali ?ibenik i Dalmaciju nije nikada prebolio. Smatrao se ?iben?aninom. Dobro je govorio hrvatski, a u pismima svom prijatelju iz Splita Vickom Capogrosso - Cavagninom nije skrivao nostalgiju i ?al za ?ibenikom.

ot k r iven t ek pola st olje?a k asn ije, 1894. godin ei dobio im e Yer sin ia pest is.

Delle peste e della pubblica amministrazione sanitaria i danas se smatra jednim od najboljih znanstvenih djela o epidemjama te najboljih op?ih povijesti epidemija kuge u svijetu. Slovio je kao jedan od vode?ih europskih epidemiloga zahvaljuju?i uspjesima koje je imao u suzbijanju epidemija kuge, pjegavca i velikih boginja. Posebnu pozornost posve?ivao je prevenciji, karanteni, prosvje?ivanju i higijeni. Smatrao je da se zaraze mogu suzbiti pa i sprije?iti prije svega prosvje?ivanjem puka o tome kako se zaraze ?ire i ?to treba ?initi osoba koja posumnja da je zara?ena.

Frari, a u ?ibeniku se tvrdilo da nije slu?ajno dobio ime An ?eo, bio je 18. stolje?a uva?en i priznat pa i slavan u tolikoj mjeri da mu je jedan drugi veliki ?iben?anin posvetio pjesmu. Bio je to Nik ola Tom m aseo. On je Frarija opisao u svom Intimnom dnevniku, a potom je o njemu napisao i pjesmu Ad un medico.

Za svoj zn an st ven i r ad i post ign u ?a An ?eo Ant u n Fr ar i dobio je n ajvi?a pr izn an ja u n izu eur opsk ih zem alja.

FRA RIJEV ? IVOT UNI?TILI SU PROTIV NICI K A RA NTENSKOG SUSTAVA OBRA NE OD ZA RA ZNI H BOLESTI ZATO ?TO JE UGRO? AVAO INTERESE PA ROBRODA RSK IH KOM PA NIJA NA M EDITERA NU! Iako je d o kazao d a je kar an t en ski su st av n aju ?in kovit ija m et o d a za zau st avljan je zar aza, a n ako n ?ib en ika svo jo m m et o d o m sp asio m n o ge gr ad ove, m e? u n jim a i Ven eciju , Fr ar i n ije d o ?ekao n i slavu n i n agr ad u za svo ja p o st ign u ?a. Nap r o t iv d o ?ao je u su ko b s in t er esim a m o ?n ih p o jed in aca, p o lit i?ar a i lob ija, a p r o t o m ed icu s au st r ijsko g p r im o r ja d r . Fr a n zo m Web er o m , u n am je?t en o m je su d sko m p r o cesu o p t u ?io Fr ar ija za ko r u p ciju u javn o m zd r avst vu i kar an t en sko m su st avu t e ga p r isiln o u m ir ovio zat o ?t o su n jegove m et o d e u gr o?avale in t er ese p ar ob r o d ar skih ko m p an ija n a M ed it er an u .

26

KARLO VIPAUC

?ibenik ima ulicu posve?enu ?ovjeku koji u ?ibeniku nikada nije ?ivio, a progla?en je i njegovim po?asnim gra?aninom. Rije? je o lije?niku dr. Kar lu Vipau cu , jednoj od najva?nijih li?nosti u novijoj povijesti ?ibenika. ?iben?ani mu duguju neizmjernu zahvalnost zato ?to je uspio zaustaviti epidemiju cr n ih bogin ja (variole) i 1887. godine i doslovno spasiti ?ibenik od drugog velikog izumiranja nakon epidemije kuge 1649. godine kada je umrlo 90 posto tada?njih ?iben?ana.

Kar lo Vipau c, ro?en u Zagrebu 1851. godine, osobno je do?ao u ?ibenik i vodio borbu protiv smrtonosne zaraze koja mu je zaprijetila. Pojavio se u ?ibeniku na vrhuncu epidemije i doslovno dar ovao ?iben ?an im a sebe n e m ar e?i za osobn o zdr avlje i ?ivot .

Crne boginje u to su vrijeme odnosile 26

godi?nje oko 400 000 ?ivota u Europi. Smrnost me?u odraslima bila je do 60 posto, a me?u djecom vi?e od 80 posto. Procjenjuje se da su crne boginje, zarazna bolest koju izaziva virus Variola vera major, usmrtile 300 do 500 milijuna ljudi dok zahvaljuju?i opse?nim vakcinacijama nije suzbijena i 1979. godine kona?no progla?ena istrijebljenom. ?ibenik je krajem 19. stolje?a izbjegao sudbinu mnogih europskih gradova koje su poharale crne boginje upravo zahvaljuju?i Kar lu Vipau cu . Sm rtonosnu zarazu uspio je suzbiti prije svega prosvje?ivanjem i pr ovo?en jem r igor ozn ih m jer a k ar an t en e, ogr an i?avan ja k r et an ja i, dana?njim rje?nikom re?eno, sam oizolacije. Zaslu?an je i za ?irenje svijesti o cijepljenju kao jedinom u?inkovitom na?inu suzbijanja zaraznih bolesti.

U svojoj lije?ni?koj misiji u ?ibeniku je postgao golemi uspjeh. Dok su drugdje velike boginje kosile na tisu?e ljudi, ?ibenik je uspio pre?ivjeti epidemiju bez ve?ih ?rtava. Danas, suo?eni s epidemijom koronavirusa, vrijedno je podsjetiti na Karla Vipauca i znati ne samo za?to jedna ?ibenska ulica nosi njegovo ime, nego i koliko je va?no slu?ati savjete lije?nika kada nam zaprijete smrtonosne zarazne bolesti.Naime, jedan klju?ni faktora uspje?nog suzbijanja zaraze velikih boginja u ?ibeniku 1887. godine bio je taj ?to su ?iben?ani slu?ali i provodili savjete, upute dr.

Vipauca.

27

BA?TIN A LJEPOTE

?I BENI K JE SRETAN GRAD ULI CE, K AVANE I K I NA PUNI SU LI JEPI H ?ENA S LI CI M A I STASOM AM ERI K ANSK I H FI LM SK I H ZVI JEZDA K OJE M ODOM I FRI ZURAM A NE ZAOSTAJU ZA PARI ?ANK AM A OD K OJI H SU ONAK O PREPLANULE I JEDRE OK U NEI ZM JERNO PRI VLA? NI JE 28

U PROLJE?E 1936. GODIN E N IJE SE M OGLA U ?IBEN IKU VIDJETI N A ULICI ILI KAVAN I ?EN A ILI DJEVOJKA, SLU?AVKA, TE?AKIN JA ILI UBOGA SIROTICA N EUREDN IH OBRVA, ZAPU?TEN E KOSE I ORON ULA LICA.

Za k r oj a?e, f r i zer e i k ozm et i ?ar e ?i ben i k j e Obe?an a Zem l j a, a k ak o se ?u j e i za m aser e i pedi k er e Na ?ibenskim ulicama, kavanama i kinima, danju, a osobito uve?er ne mo?e se u ?ibeniku vidjeti ?ena ili djevojka slu?avka, te?akinja pa ni uboga sirotica neurednih obrva, zapu?tene kose i oronula lica, a ?ak i u siroma?nih odje?a je barem u nekom detalju ude?ena po posljednjoj modi. ?ibenik je sretan grad. Njegove ulice, kavane i kina pune su lijepih ?ena s licima i stasom amerikanskih filmskih zvijezda koje modom i frizurama ne zaostaju za Pari?ankama od kojih su onako preplanule i jedre oku neizmjerno privla?nije.

Sva je zgoda da su ?iben?ankama ljepota, moda i krasan stas ispred nu?nih ?ivotnih potreba jer nije mogu?e da tako veliki broj mu?eva i o?eva mo?e sebi priu?titi svekolike tro?kove modnog i ljeposnog izgleda svojih k?erki i supruga.

Bit ?e da je tako jer ina?e nema razlo?nog tuma?enja za takvu brojnost krasnih modnih i kozmeti?kih du?ana u glavnoj ?ibenskoj ulici kao i frizerskih salona koje privla?e modom i ljepotom op?injene hodo?asnice iz Splita, a bogme i Zadra.

Zadivljuje bogatstvo izbora pudera, krema, parfema, losiona, olovki za obrve, crnila za

30

trepavice, voska za kidanje malja s lica, finih ?enskih ?arapa, ukrasa, nakita, biranih tkanina najbolje vrste, dugmadi, ukosnica, traka, boja za kosu (20 nijansi!), suncobrana pa ?ak i ?enskih kravata, mu?tikla i drugog pribora za elegantno damsko pu?enje cigareta.

Frizeri imaju elektri?na grijala i kuhala za kosu, a ?enske se nokte brusi i gladi kada omekane u ru?inim vodicama. ?ak imadu fine sprave za uklanjanje ne?isti ispod nokata i viska iz uha te posebne medikamentne metode za uklanjanje ?uljeva s ruku i nogu.

Posla u ljeposnom ude?avanju osim za frizere, kroja?e i kozmeti?are ima, doznaje se, napretek i za masere i pedikere. Za njih je ?ibenik Obe?ana Zemlja Za tro?kove i cijenu ne pita se pa se s pravom opetuje ?u?enje kako ?iben?ani nami?u novce za investiranje u ljepotu svojih ?ena, dama i k?eri? I dok to za doktore 30

31

i advokate i bogate te?ake kojima dotekne i za luksuzne lo?e u njihovom kazali?tu ne ?udi, svak se pita odakle novaca za sve to slabo pla?enim ?inovnicima, sijaset sitnih obrtnika i ubogih slu?benika? Ta samo ude?avanje nokata staje vi?e od pristojna ru?ka u hotelu Krka! I dok na to ekonomsko i socijalno pitanje odgovora nema, bit ?e da ?ibenik zaslu?uje pohvalu kada se konstatira stepen civilizacije koji je dosegao u modi i ?enskoj ljepoti. Na tome ?ibeniku, ?ast i kapa dolje. Zbilja je uzvi?en osjet ushita kada se pro?e preko Poljane kroz ? ardin i niz obalu i vidi sva ta rasko? njegovane ljupke ljepote jedrih, stasitih ?iben?anki koje kora?aju oholo uzdignute brade svjesne svoje krasote pa makar bile i gladne.

32

32

N ACION ALN I PARK KRKA

34

Novi elek t r obr odovi NP Kr ka izr avno ut je?u na dugor o?no o?uvanje pr ir ode

34

Kat amar ani na elek t r i?ni pogon, vr ijedni 5 80 7 0 0 0 k una, izgr a?eni u br odogr adili?t u Dalmont u Kr aljevici, pr evozit ?e st o put nik a, a osigur an je i smje?t aj za osobe u invalidsk im kolicima.

Visovac i Miljevci dva su nova katamarana na elektri?ni pogon u Nacionalnom parku Krka.

Projekt nabave elektrobrodova dio je ?ireg projekta Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, usmjerenog i na odr?ivi razvoj i o?uvanje ekosustava rijeke Krke.

-Br odovi n a elek t r i?n i pogon n ajpr ih vat ljivije su ek olo?k o r je?en je, posebice k ada su u pit an ju za?t i?en a podr u ?ja. Sve n a?e ak t ivn ost i u Javn oj u st an ovi Nacionalni park Krka u sm jer en e su n a im plem en t aciju k valit et n ih r je?en ja k oja du gor o?n o u t je?u

n a o?u van je i za?t it u bior azn olik ost i r ijek e Kr k e t e n am je dr ago ?t o sm o u spje?n o r ealizir ali i ovaj vr ijedan pr ojek t h r vat sk ih br odogr adit elja, istaknula je ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica te dodala, Elek t r obr odovi su izgr a?en i pr em a n ajn ovijim i n ajvi?im ek olo?k im i t eh n olo?-k m st an dar dim a, ?im e je jo? jedn om pot vr ?en o vi?est oljet n o u m ije?e h r vat sk e br odogr adn je.

Na ostvarenu suradnju ponosan je i Ivan Ivi?, direktor i vlasnik brodogradili?ta Dalmont: -Elek t r obr odovi Visovac i Miljevci n e sam o da

38 36

su pr vi t ak ve vr st e k oji ?e zaplovit i r ijek om Kr k om i Visova?k im jezer om , ve? su i pr vi k at am ar an i n a elek t r i?n i pogon pr oizveden i u n a?em br odogr adili?t u .

Pr oizvodn ja ek olo?k i pr ih vat ljivih br odova obogat ila je vi?est oljet n o isk u st vo n a?ih br odogr adit elja t e sm o posebn o pon osn i n a ?in jen icu da ?e h r vat sk i elek t r obr odovi plovit i u pr avo h r vat sk im n acion aln im par k om i pom o?i u o?u van ju n jegovih n adalek o pozn at ih bogat st ava i ljepot a, naglasio je Ivi?.

odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 78.620.719,12 kuna dok je ukupna vrijednost projekta 80.057.649,15 kuna.

Vrijednost projekta je prepoznala i Turisti?ka zajednica ?ibensko - kninske ?upanije, koja se priklju?ila kao projektni partner.

Projekt obuhva?a niz infrastrukturnih intervencija unutar Nacionalnog parka Krka, osmi?ljavanje i uvo?enje novih prezentacijskih i interpretacijskih sadr?aja, ure?enje pje?a?kih staza, elektrifikaciju brodskog prometa i unaprje?enje sustava upravljanja sadr?ajima i posje?ivanjem. Op?i cilj projekta je, izgradnjom infrastrukture i kapaciteta klju?nih dionika i razvojem novih edukativnih turisti?kih proizvoda i usluga, aktivirati neiskori?teni turisti?ki i gospodarski potencijal podru?ja sjevernog dijela Nacionalnog parka Krka i posti?i kvalitetniji prostorni i vremenski raspored posjetitelja ?to doprinosi ukupnom dru?tvenom, gospodarskom i ekolo?kom boljitku. a.d.v. np krka

Katamarani na elektri?ni pogon dugi su ?etrnaest metara, imaju dva ?lana posade, a mogu primiti po pedeset putnika. Na palubi imaju prostor za smje?taj dvaju osoba u invalidskim kolicima. Brodovi su izgra?eni od aluminija visoke kvalitete i ?vrsto?e, ?to je imperativ kada su u pitanju kakvo?a vode rijeke Krke i ekolo?ki ?imbenici koji moraju biti zadovoljeni da bi se ?ivi svijet razvijao neometan ?ovjekovom prisutno??u. -Dr ago n am je ?t o su odsad u pr avo n a?i elek t r obr odovi dio pr om et n e in f r ast r u k t u r e Nacion aln og par k a Krka. Vjer u jem da ?e posjet it eljim a Par k a pr u ?it i poseban do?ivljaj pr ilik om obilask a ljepot a k ojim a sm o ovdje ok r u ?en i. Va?n o je n aglasit i da se n a?i br odovi m ogu poh valit i visok o k apacit et n im ak u m u lat or sk im bat er ijam a i ek on om i?n im elek t r om ot or im a ?t o im om ogu ?ava ?ak osam sat i plovidbe, ka?e Robert Mileti?, voditelj tehni?ke slu?be i voditelj gradnju brodova za Nacionalni park Krka u brodogradili?ta Dalmont.

Novi brodovi na krovnoj konstrukciji imaju solarnu elektranu, koja ?e u ljetnim mjesecima osigurati dodatnu autonomiju od deset sati. S prosje?no 2647 sun?anih sati godi?nje u ?ibeniku i 2377 u Kninu podru?je Nacionalnog parka Krka jedno je od najsun?anijih podru?ja u Hrvatskoj pa je insolacija, kao ekolo?ki prihvatljiv i zna?ajan izvor obnovljive energije, idealno rje?enje u slu?bi dugoro?nog odr?ivog razvoja. Nabava elektrobrodova kao dijela ?ireg projekta pod nazivom Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke sufinancirana je u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. ? 2020. ?iji je zavr?etak planiran za 27. svibnja 2020. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj za to su 36

37

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE M ILEN IJSKE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA

1271.

Gr adon a?eln ik ?iben ik a Jakov Vodovar bio je narodski i ljudski pravedan vladar i pripo?ten ?ovjek, ali n ije u spio u sk ladu sa svojim pr ezim en om pobolj?at i opsk r bu ?iben ik a pit kom vodom i u gasit i n jegovu ?e?

Tek gotovo cijelo stolje?e nakon Vodovarovog gradona?elnikovanja 1271. godine Veliko op?insko vije?e ?ibenika uvelo je sustav poticaja i dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju bunara koji je iskoristilo ?ak 200 ?ibenskih obitelji.

Kroz mnoga minula stolje?a ?ibenik se borio protiv ?e?i. Malo je gradova ?iji je gotovo

38

milenijski dio povijesti ispisan vodom i vinom kao njenom jedinom alternativom. Da, bilo je vremena kada je u ?ibeniku voda bila skuplja od vina i kada je vina bilo neusporedivo vi?e nego vode.

Kada bi presahnuli bunari i zdenci po gradu vodu su ?iben?anke i ?iben?ani donosili u vu?ijama natovarenim na vlastita ple?a ili na le?a tovara iz lokvi Tr st en ik i Ut vin u u Donjem polju i potoka Ribn ik a. Voda se u to doba brodovima dovozila i iz bunara u Vodicam a i na Sr im i kao i sa Slapova Kr k e.

Nije ?udno ?to je voda bila skupa i ?to se prodavala kao i sva ostala roba. Prema povijesnim izvorima voda se posljednji put na ?ibenskim tr?nicama prodavala 1879. godine. Do tada je to bila uobi?ajena praksa, a s vodom se postupalo bri?no kako i dolikuje toj dragocjenosti. Kako i ne bi kada se od ?e?i i umiralo. Primjerice, krajem 13. stolje?a za vrijeme ?estomjese?ne su?e, od ?e?i je umrlo najmanje 500 ?ibenskih du?a i 4000 grla stoke. Nije te?ko zamisliti kakve su

se nade probudile me?u ?iben?anima kada im je u to doba za gradona?elnika do?ao ?ovjek koji se zvao Jak ov Vodovar ! Kada se pojavio u gradu ?iben?ani su mu klicali: -Evo n am a Vodovar a! Bit ?e vode!

Jakov Vodovar nije bio ?iben?anin i dok nije postavljen za gradskog na?elnika nije imamo nikakve veze sa ?ibenikom. Njega su prona?li i na tu du?nost izabrali ?ibenski gra?ani Vu ?et a, Dr ago?a i Ju r aj koji su bili ovla?teni prona?i pogodnu osobu koja ?e voditi grad.

Punomo? im je 1. studenoga 1271. godine potpisao gradski knez Ju r aj ?u bi?. Pogodnu osobu prona?li su u Tr ogir u gdje su pred notarom Franjom zaklju?ili ugovor kojim

Jakov Vodovar postaje na?elnik ?ibenika za pla?u od 200 libara, stan i udio u raspodjeli ribe koju ribari daju gradskim sucima. Iz ?ibenske gradske blagajne pla?eni su mu svi putni i selidbeni tro?kovi. Bilo mu je dopu?teno datriput po osam dana na godinu odlaziti u Trogiru, a strogo mu je bilo zabranjeno da od ?ibenskih pu?ana i plemi?a prima bilo kakve nagrade i darove.

Ostalo je zapisano da je Jakov Vodovar bio narodski i ljudski pravedan vladar i pripo?ten ?ovjek, ali nema ni najmanjeg traga da je u skladu sa svojim prezimenom uspio bilo ?to u?initi da pobolj?a opskrba ?ibenika pitkom vodom i ugasi ?e? koja je morila ?iben?ane.

Tek gotovo cijelo stolje?e kasnije poduzelo je Veliko op?insko vije?e ?ibenika ne?to konkretno da se stanje promijeni nabolje.

Dana?njim rje?nikom re?eno, uvelo je sustav poticaja i dodjele bespovratnih sredstava za izgradnju bunara. Poticaje u vrijednosti 50 posto od iznosa tro?kova gradnje bunara, iskoristilo je ?ak 200 ?ibenskih obitelji.

To je malo ubla?ilo situaciju, ali nije rije?ilo problem opskrbe grada vodom koji je nestao tek krajem 19. stolje?a kada je An t e vit ez ?u pu k dao izgraditi prvi ?ibenski suvremeni vodovod i doveo u grad vodu s izda?nih izvora ispod Skradinskog buka (tada Slapova Krke) koju ?iben?ani i danas piju.

38

39

Tekst je omogu?ilo poduze?e "Vodovod i odvodnja" d.o.o. ?ibenik

Jeste li znali ... ...da je jedan od ve?ih polit i?k ih pr oblem a u ?iben ik u 1985. godin e bilo pr ik azivan je m ek ih por n ogr af sk ih f ilm ova u kojim a se pr ik azu ju sisati, gologuzi, lijepi i neprestano nasmije?eni produkti kapitalizma - djevojke, a ponekada i mladi?i t e da se t o sm at r alo podmuklim propagandno psiholo?kim ratom protiv socijalizma i socijalisti?kih ideala?

To je agresija. Protiv nas se znala?ki vodi podmukli propagandno - psiholo?kog rata Ne mora ?ovjek biti pasionirani posjetitelj kinematografa da bi se uvjerio da se s celuloidne trake uglavnom zapadne filmske industrije veoma ?esto proda-je obu?ena u staniol gologuzih ljepotica i rasko?nih obiteljskih apartmana, propaganda koja je u debelom srazu s temeljnim postulatima na?eg samoupravnog socijalisti?kog dru?tva.

Mora se priznati da filmska kapital - industrija plasira kapitalisti?ku ideologiju znala?ki koriste?i gologuze, lijepe i neprestance nasmije?ene djevojke, a ponekad i mladi?e koji bezbri?no??u svog ?ivljenja, zdravoj socijalisti?koj omladini poru?uju kako je na kapitalisti?kom zapadu

dobro, lijepo i ba? bezbri?no, da sve puca od zdravlja, veselja, razbibrige i nesputane spolne ljubavi. Takav repertoar ?ibenskih kina udara na sva zvona i zove na uzbunu, na mobilizaciju svih socijalisti?kih snaga i dru?tveno - politi?kih organizacija, ali odziva nema.

Zbog takvog stava i ove ?e godine na?a omladina umjesto umjetni?kih i kvalitetnih filmova posebno onih doma?ih koji reklamiraju temeljne vrijednosti socijalizma i socijalisti?kog ?ovjeka gledati svu tu sisatu i gologuzu kapitalisti?ku

40

propagandu. Kinematografi nam ve? najavljuju remek djela vulgarne kapitalisti?ke sisate i gologuzanerske propagande: Bla?ena me?u prostitutkama, ?est ?ve?anki s benzinske pumpe, Topli obrok, Profesorica francuskog, Sanjarenje jedne ?ene, ?ampioni kreveta...

To ?to se kroz te filmove plasiraju poruke neprimjerene na?em dru?tvu i ?tetne su po odgoj mladih nara?taja, to nikoga ne zanima.

Bilo bi vrijeme da netko nadle?an uradi barem malo od onoga ?to mu je zada?a:

da ustane o obranu vrijednosti na?eg socijalisti?kog dru?tva i osudi taj celuloidni ?ljama koji opscenim fotosima privla?i pa?nju na?eg mladog, neiskvarenog socijalisti?kog nara?taja. Ne stidimo se biti konzervativni! Ustanimo slo?no protiv zapadnih filmskih mo?nika, koji su produ?ena ruka opasnih kapitalisti?kih neprijatelja. ?ibenik, travanja 1985.

...da je povijesn a jezgr a ?iben ik a 1928. godin e do?ivjela gospodar sk i pr ocvat i da je u n joj u 400 n ovih t r gova?k ih i zan at sk ih r adn ji ot vor en o 650 st aln ih r adn ih m jest a t e zaposlen o 800 sezon sk ih pom o?n ik a i n a pr ak su u zet o 1200 ?egr t a?

Povijesna jezgra ?ibenika zahvaljuju?i novom sustavu koncesija i poticanja obrta i trgovine koji je uvela gradska uprava, do?ivjela je preporod i gospodarski procvat. Prema slu?benim izvje??ima, nakon dosljedne provedbe mjera koje su jednoglasno prihvatili op?inski vije?nici svih politi?kih stranaka u povijesnoj jezgri ?ibenika, uz ve? postoje?e, bilo je otvoreno 400 novih trgova?kih i zanatskih radnji. Uklju?uju?i vlasnike u tim trgova?kim i zanatskim radnjama otvoreno je 650 novih stalnih radnih mjesta, na odre?eno vrijeme ili sezonski radi uzeto je 800 pomo?nika te je na praksu i nauk uzeto 1200 ?egrta. Sve nove trgova?ke i zanatske radnje kao i ugostiteljstvo, pohvalili su se op?inski ?elnici 1928. godine, rade uspje?no zahvaljuju?i pove?anju prometa u luci zbog porasta izvoza i uvoza nafte, naftnih derivata, drvene gra?e, sirovog drveta, gipsa i proizvoda od gipsa te raznih energenata. 40

41

...da su Vodi?an i 1965. godin e k u pili 424 900 k ilogr am a ?e?er a za pr oizvodn ju u m jet n og vin a i r ak ije i da se n ik om e n i?t a n ije dogodilo osim ?t o su n ek i osr am o?en i u n ovin am a?

Prema nalazima tr?i?ne inspekcije, ?itelji Vodica su 1965. godine kupili 424 900 kilograma ?e?era koji su upotrijebili za proizvodnju umjetnog vina i rakije. Poljoprivredna zadruga Vodice prodala 238 000 kilograma, samo jedna prodavaonica trgovinskog poduze?a Sloga isporu?ila je potro?a?ima 86 900 kilograma ?e?era. Osim toga Vodi?ani su u ?ibeniku, Tribunju, Tijesnom, Pirovcui u drugim mjestima nabavili jo? oko 100 000 kilograma ?e?era.

Prema procjenama stru?njaka Vodi?ani su od tolike koli?ine ?e?era mogli proizvesti oko 200 vagona umjetnog vina i 400 vagona umjetne rakije. Umjetno vino i rakiju Vodi?ani su prodavali i to s velikim uspjehom u ?ibeniku, Tribunju, Pirovcu, Tisnom, Zatonu i Brati?kovcima. Znatan dio proizvodnje odlazio je u Zagr eb, M e?im u r je i Slavon iju , a inspektori su doznali da je vodi?ko umjetno vino bilo popularno i me?u turistima te da je umjetna rakija bila me?u stranim gostima vrlo tra?en

42

suvenir.

Trgovina je i?la posredstvom poljoprivrednih zadruga, a kako pri prijemu vina i rakije te isplate novca nisu tra?eni nikakvi dokumenti, nije se moglo u?i u trag tko se najvi?e okoristio prave?i vino i rakiju od ?e?era.

...da su ?i ben ?an i ?et i r i godi n e pl esal i i zabav l j al i se u z zabav n i gl azben i or k est ar Alka i z Osi j ek a i osj e?k e pj ev a?e Em i l i a Tu ssot a, N i k ol u M at i ?a i pj ev a?i cu Gi t u ?er m an , n a k oj e su Osj e?an i j ak o pon osn i i zau zi m aj u zapa?en o m j est o u m on ogr af i j i o osj e?k oj zabav n oj gl azbi , k n j i zi k ak v u ?i ben i k u z sv e sv oj e gl azben o bogat st v o j o? u v i j ek n em a?

Osje?ki Zabavni orkestar Alka osnovan je 1958. godine. Odmah je osvojio Osje?ane i ubrzo je postao stalni orkestar za plesne ve?eri u popularnom Radni?kom domu. Dobio je ime po Alka okruglim bombonima s rupom koje je proizvodila tada?nja Tvor n ica ?e?er a i k an dit a Osijek , a bili su popularni u cijeloj tada?njoj Jugoslaviji.

Osje?ani su jako ponosni svoj Zabavn i or k est ar Alka koji zauzima zapa?eno mjesto u monografiji o osje?koj zabavnoj glazbi, knjizi kakvu ?ibenik uz sve svoje glazbeno bogatstvo jo? uvijek nema. Da je ima zasigurno bi u njoj moralo biti navedeno da je orkestar Alka iz Osijeka tiri godine, od 1961. do 1963. godine tijekom ljeta zabavljao ?iben?ane i bio jednom od omiljenih i popularnih glazbenih institucija.

Orkestar Alka svirao je na terasi restorana Dubravka na ?ubi?evcu, na tvr?avi Barone te pred tada novim i reprezentativnim hotelom Jadran. Stariji ?iben?ani sje?aju se tog osje?kog orkestra koji je, kazali su, svirao zbilja dobro i znao je na plest natjerati i one koji ne vole plesati.

42

43

...da j e ?i ben i k k oj i j e pr edn j a?i o u Dal m aci j i , Hr v at sk oj , Eu r opi pa i sv i j et u u pr i m j en i Tesl i n e i zm j en i ?n e st r u j e k ao en er gen t a, zadn j i u Dal m aci j i u v eo su v r em en u t el ef on i j u ?

Istina je da je Vjek oslav M eich sn er , projektant i graditelj prvog cjelovitog modernog elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj i svijetu jo? 1895. godine telefonom dao nalog da se pusti u rad hidroelektrana Krka na Skradinskom buku te putem telefona zaposlenike elektrane izvijestio da je struja stigla, ali to je bila samo veza izme?u njega i elektrane, jer u ?ibeniku tada nije bilo drugih telefona ni telefonske mre?e. ?ibenik se telefonsku mre?u i povezao se sa svijetom tek 14 godina kasnije, 1909. godine. ?ibenik s razvojem telefonije jako kasnio pa je Ministarstvo trgovine u Be?u da bi ubrzalo proces 1903. godine dalo suglasnost za ispitivanje mogu?nosti za uklju?ivanje ?ibenika u ve? postoje?u me?ugradsku, dr?avnu i me?unarodnu telefonsku mre?u. No ni tada nije i?lo sve kako treba. ?ibenska po?ta i op?inska uprava nisu obavljale svoj dio posla, a i uprava po?ta u Zadru nije za ?ibenik i njegove potrebe imala previ?e volje razumijevanja.

Gradona?elnik ?ibenika An t e Du libi?a uzalud je slao prosvjedna pisma Pokrajinskom vije?u u Zadru, a nije puno pomogla ni peticija trideset ?ibenskih poslovnih ljudi o prijekoj potrebi instalacije telefona u gradu. Ne mogav?i vi?e ?ekati ?est tada?njih poduze?a SUFID, Steinbeiss, Inchiostri, ?upuk, Monte Promina i Scwarzenberg, dobivaju dozvolu da za svoje potrebe instaliraju interne telefone za povezivanje svojih poslovnica i radionica.

44

Ministarstvo trgovine u Be?u 1906. godine daje novac za projektiranje i izvedbi gradske mre?e, ali ni tada se nije krenulo s mrtve to?ke. Nakon toga 1907. godine ministarvo ?alje stru?njaka za telefoniju M ilan a Tecilazi?a da ispita u ?emu je problem i predlo?i rje?enje, ali ni on ne mo?e razmrsiti ?ibenski telefonski ?vor. Kona?no 1908. godine Ministarstvo preuzima stvar u svoje ruke, osigurava novac i dovodi u ?ibenik in?enjere i instalatere koji vrlo brzo postavljaju telefonsku mre?u. Telefonska je mre?a predana na uporabu ?iben?anima 3. rujna 1909. godine, a krajem 1909. godine pretplat-nici su pozvani da do?u u po?tu po svoje primjerke telefonskog imenika ?ibenika u kojem su bila imena i brojevi svih 40 pretplatnika me?u kojima nije bilo ?eljeznice, carinarnice, vojarne, parobrodarske agencije, konzularnog ureda, ni jednog ?upnog ureda, ?andarmeriju pa ni bolnice, a cijelo kotarsko i op?insko poglavarstvo imalo je samo jedan telefon i onaj na stolu na?elnika. Te je godine u Dalmaciji bilo 392 telefonska pretplatnika, 40 je ?ibenskih priklju?aka bila impozantan broj. Telefonska centrala bila je u zgradi po?te koju je izgradio An t e vit ez ?u pu k .

U nju je po?ta preselila 1890. godine iz zgrade na obali, koja je bila vlasni?tvo trgovca Uni?a, a u kojoj je nakon iseljenja po?te bila kavana Miramar. Na me?unarodnu telefonsku mre?u telefonsku mre?u ?ibenik je bio priklju?en 6. velja?e 1914. godine .

IN TIM N A POVIJEST INTIMKULTURA NA POVIJEST ROCK

Izl o?ba Kako j e po?eo

PROBLEM ?UDOREDN E OPRAVDAN OSTI EKSPLICITN E DEPILACIJE N ESTAN DARDIZIRAN IH OPISN IH M JESTA UO?I OTVARAN JA KUPALI?N E SEZON E 1924. GODIN E 44

?IBEN SKE PRIPREM E ZA PO?ETAK KUPALI?N E SEZON E N A JADRIJI U TRAVN JU 1924. GODIN E

Eliminir a li moda depilacije ?ar st var nih t jelesnih k r ajolika u segment u sezonsk ih k upali?nih ak t ivnost i?

POTIRE LI TA KOZM ETI?KA N OVOST ?ULN E PROSTORE FAN TAZIJE KAO SUPSTAN CE ?IVOTA? Pred nama je kupali?na sezona. Gradsko kupali?te Jadrija mada jo? ne sasma i po planu dovr?eno ve? se naslu?uje kao

naturalna kazali?na kategorija prostora izme?u kopna i mora na kojoj se doga?a anomalijska scena dinamike odnosa izme?u

46

kozmeti?ka novost ?ulne prostore fantazije kao supstance ?ivota? Kupali?te koje nam leksika odre?uje kao dio obale pogodan za kupanje i izlaganje suncu i na kojem ?ovjek

nu?de javnog morala i nare?ene potrebe za liberalnom eksplicitno??u prikaza tjelesne anatomije u ?ena, a ni?ta manje i mu?eva, ?ibenskih Narcisa zaljubljenih u vlastite odraze razgoljena torza.

Predstoje?a kupali?na sezona naro?ito je delikatna jer ve? predvidivo puna dva mjeseca prije otvaranja naturaproblem odr?anja ?udorednosti. Opravdanosti zabrinutosti u?inak je navade eksplicitne depilacije opisno nestandardiziranih tjelesnih mjesta.

Moda re?ene depilacije, u naravi ?upanja i brijanja obraslih dijelova ljudskog, a osobito ?enskog tijela doprla je do ovda?njih ?ala, spruda,vala i pr?ina jo? pro?log ljeta ali se nije o?itovala tako nagla?eno ugrozno kao u najavama ovogodi?nje kupali?ne sezone jer se sputala odozgo i odozdo na grani?ni pojas mogu?e ?udoredne tolerancije. Sada su ti grani?ni pojasi ugro?eni i iz ?vrste zone ulaze u nesigurni prostor tjelesnih krajolika ?to podjednako zabrinjava du?obri?nike javnog morala kao i estete ljudskih potreba.

Potonji se pitaju eliminira li moda depilacije ?ar stvarnih tjelesnih krajolika u segmentu sezonskih kupali?nih aktivnosti i potire li ta 46

47

ostvaruje svoju prirodnu zdravstvenu potrebu za kontaktiranje s morem kroz koju on kroz svoju ko?u apsorbira korisne elemente. Seriozne promjene u odre?enju kupali?ta ukazale su se s osvitom modernih vremena kada su se ona pod raznim uplivima po?ela pretvarati u scenu pa k tome i u kulturne arene na kojima se kao klice uspje?no razmno?avaju i niski nagoni.

Kupali?ta se sve vi?e ukazuju kao pogodna zona prilago?ena onim ljudskim potrebama koji bi prema principima morala morali ostati osobni i nipo?to se ne bi smjeli iznositi na scenu u smislu hvalisanja tjelesnim isticanjem i propagande intime u cilju privla?enja spolnih partnera.

Kupali?te se pod tim pritiskom mode i posebno upitno progresivnog pokreta ?enske emancipacije s prihvatljive granice solidnog ?udore?a i ustezanja od provokativnog prikazivanja tjelesnih krajolika, pomi?u prema toleriranim bludili?tima gdje se javno i zorno ?ak nikakvom formom prikriveno, o?ima

konzumira i eksplicitno radi sve ono ?to se doga?a iza zidova i zastora bludili?ta i bra?nih lo?nica. U ovom trenu, kada se pripremamo za novu kupali?nu sezonu nitko sa sigurno??u ne mo?e predvidjeti kuda ?e nas to kao ulju?enu zajednicu odvesti. Ho?e li, mogu?e je smjelo upitati,?e s depilacijom nestandardiziranih opisnih mjesta do?i ne samo do ugroze ?ari tjelesnih krajolika, nego i do op?eg uklanjanja kupali?ne odje?e pri ?emu ?e se netragom izgubiti svaki smisao ljubavi i ljubavne ?udnje i posve?enih rituala prakti?nih spolnih vje?tina? Ili ?e biti da su u pravu oni koji tvrde da su kupali?ta ona mjesta na kojima svatko za sebe mo?e ostvariti svoju ideju raja u kojem su privremeno i svrsishodno suspregnuta uobi?ajena pravila pona?anja u cilju reprezentiranja onog ?to je zbiljsko, ali se s nepotrebno s moralnog aspekta suspre?e? ?ibenik, travanj 1924.

Nepotpisani tekst nepoznatog autora

48

48

10 GOD

DI N A ? A SOPI SA

50

VOLIM ?IBEN IK 2010. - 2020.

10 GODIN A ?ASOPISA ZA KULTURU SJE?AN JA, ?UVAN JE I PROM ICAN JE ZAVI?A JN E BA?TIN E I TRADICIJA

Pr ije deset godin a r odio si se u ?iben ik u , ali pod im en om ?ibenik? ,a t o ? zn a?ilo je ?ibenik trade mark i ?ibenik tim dak le ekipa, a m oglo se ?it at i i k ao ?ibenik tvoj i moj? M o?em o li r e?i da t voje im e zapr avo ot k r iva r azloge i m ot ive t vog pok r et an ja i sm isla post ojan ja?

Tako je. Ro?en sam, dakle, kao ?asopis ?ibenik? . ?ini se da sam bio prvi svjetovni ?asopis koji se pojavio u ?ibeniku. Ime ?ibenik dao mi je Dan ijel Fer i?, da je dobro izabrano i pogo?eno prosudio je brand manager Rober t Jak ovljevi?, a da bi se

odmah znalo za koji sam se ?ivot rodio, kakva mi je ?ud i koja je svrha mog postojanja mom je imenu dodano ? . Slova ? su dizajnerica M elin a M ik u li?, koja me je grafi?ki osmislila i Studio grafi?kih ideja gdje sam dizajniran, oblikovali tako da ih se mo?e protuma?iti trozna?no. To tm, mo?e zna?it i ?ibenik trade mark, dakle ?ibenik - trgova?ka, robnamarka.

Ime ?ibenik nije, dodu?e, slu?beno registrirano kao trade mark, ali su ga u istinski i k tome potentan brand kroz minula vremena pretvorile generacije sporta?a, um jetnika, pjeva?a, knji?evnika, njegova poduze?a, a ponajvi?e njegova povijest, ba?tina i njegovi ?iben?ani. ?ibenik? mo?e se ?itati i kao

?ibenik tim. Onaj tko nema tim, tko nema slo?nu ekipu, ne mo?e ra?unati na pobjede u sportskim nadmetanjima, a jo? manje u ?ivotnim utakmicama. Ime ?ibenik ? ima i emotivnu ina?icu koja nosi poruku da je rije? o ?ibeniku Tvom i Mom, dakle o na?em ?ibeniku.

Kada si se pojavio pr edst avljen si k ao ?asopis za pr om ican je zavi?ajn ih vr ijedn ost i, pr ir odn e, k u lt u r n e ba?t in e, povijest i i t r adicije, a k asn ije si se po?eo pr edst avljat i k ao ?asopis za k u lt u r u sje?an ja. Za?t o je do?lo do t e pr om jen e?

Malina Mikuli?

Nije to neka velika i bitna prom jena. S vremenom sam sadr?ajno evoluirao i postajao svjesniji sebe, svoje osobnosti pa i svog mjesta u zajednici. ?uvanje i promicanje zavi?ajne ba?tine, zavi?ajnih vrijednosti i tradicija zapravo se svodi na kulturu sje?anja.

Kultura sje?anja je termin poznat u historiografiji te dru?tvenim i humanisti?kim znanostima. No, da ne filozofiramo previ?e.

Kao zajednica postojimo dok se sje?amo tko smo, ?to smo, od koga potje?emo, tko su nam preci, tko je oblikovao na?u svijest, identitet, navike, obi?aje... Ako na sve to zaboravimo prestajmo postojati. Nema ?ibenika i ?iben?ana ako se ne ?uva sje?anje na njegove ljude, govor, um jetnost, humor, velikane, redikule, spizu, navike... A ja upravio

Robert Jakovoljevi?

Danijel Feri?

52

Promocija prvog broja ?asopisa 2010. godine

to radim. Sje?am se i podsje?am na sve ono ?to ne bi smjelo biti zaboravljeno da bi ?ibenik postojao.

Zato sam svoju definiciju skratio, ali je time u naravi nisam smanjio. Naprotiv, mislim da mi je ona dala ?iri ?ivotni okvir i ve?i prostor za pohranu nezaborava. Zbog ure?iva?kog koncepta i na?ina pristupa temama sublimira ja sam cjeloviti programski sadr?aj unutar kojeg se teme me?usobno prepli?u i nadopun-

javaju te teku u kontinuitetu sukladno dosezima novih istra?ivanja i rezultatima potrage za novim podacima i ?injenicama o prethodno objavljenim temama.

Misija mi je da pridonosim boljem razumijevanju bli?e i dalje pro?losti ?ibenika, poti?em spa?avanje od zaborava njegovih va?nih, zna?ajnih i znamenitih povijesnih li?nosti, da ja?am svijesti o potrebi ?uvanja i njegovanja zavi?ajnih vrijednosti i ba?tine te stvaram

Bio sam mlad, nadobudan i pucao sam po ?avovima od ?elja i ambicija. Isko?io sam kao zec iz ma?ioni?areva ?e?ira uvjeren da ?u uspjeti i da ?u ba? kao takav, sjajan, presti?an, luksuzan... biti prihva?en i uspje?an. Sada znam da sam trebao imati druk?iju taktiku.

Dodu?e bio sam dobro prihva?en, imao sam

Dragan Luki? Luky i Branko Viljac s prvim brojem ?asopisa ?ibenik

pozitivne stavove javnosti prema zajednici i njenim vrijednostima koje su u naravi temelj njenog identiteta te polazi?te za postizanje vi?e razine kakvo?e ?ivota.

Rodio si se k ao velik i, lu k su zn i ?asopis. U st ar t u si im ao 84 st r an ice, t isk an si n a n ajf in ijem papir u , im ao si m oder an dizajn , k or ice... Te 2010. godin e bio si, k ak vo?om papir a, t isk a, dizajn a i gr af i?k ih r je?en ja jedan od n ajboljih i n ajpr est i?n ijih ?asopisa i m agazin a u Hr vat sk oj.

M islim da se po t om u t ada s t obom m ogao m jer it i sam o h r vat sk o izdan je Playboya!

?ani St ipani?ev s prvim brojem ?asopisa ?ibenik

54

i svoju vjernu publiku. Neki su me ?eljeli imati i dva primjerka. Jedan da bi ?itali drugi da bi me ?uvali. No, sada znam - trebao sam krenuti skromnije i onda polako rasti. Tako bih lak?e odolio krizama koje su uslijedile.

Bo?idar Grga

Ivo Livakovi?

Ipak , izdr ?ao si k ao t ak av pu n ih pet godin a. Iza t ebe su 23 lu k su zn a br oja k ao ?ipak pu n a sadr ?aja k oji s vr em en om zr iju i dobivaju n a vr ijedn ost i!

Ne mogu se po?aliti. Pet godina sam zbilja bio faca, neki bi rekli ?minker. Odli?no sam se osje?ao. Od prvog broja u?ivao sam sna?nu podr?ku prije svega Jadranske banke koje na ?alost vi?e nema i Centrometala iz Macineca kod ?akovca, od obitelji Zidar i? koja sna?no voli ?ibenik. Podr?avao me je i trgova?ki centar Dalmare i to od prvog broja pa sve do ove 2020. godine. Prepoznali su me, prihvatili i podr?ali doma?i trgova?ki lanac Djelo, ?ibenska poslovnica Croatia osiguranja i butik Adhara Du ?k e Pan jk ot a...

Jesi li im ao podr ?k u u in t elek t u aln om i k r eat ivn om sm islu pr ije n ego ?t o si

u gledao svjet lo dan a i pr edst avio se ?ibensk oj javn ost i n a im pozan t n om sk u pu u at r iju ?iben sk og k azali?t a?

Jo?ko Zaninovi?

Kao ideja predstavljen sam ?iben?anima za koje sam smatrao da mogu dati prije svega ocjenu trebam li postojati ili ne. Odnosno

postoji li potreba da postojim. Priznajem, lutao sam. Nisam bio siguran u sebe. Kao takvog podr?ao me je brand manager Rober t Jak ovljevi? ?ije su mi opservacije bile dragocjene, a s izvanrednim odu?evljenjem prihvatio me je i podr?ao pokojni legendarni profesor Ivo Livak ovi?. Ni?ta manje bitnu ulogu imao je i, na ?alost tako?er pokojni, intelektualac, organolog i tvorac Orgulja?ke ljetne ?kole Bo?idar Gr ga. Podr?ali su me biskup An t e Ivas, i povjesni?ar Jo?k o Zan in ovi?, a jako su mi bili va?ni podr?ka i povjerenje koje su mi ukazaali skladatelj Du ?an ?ar ac i sada?nji gradona?elnik Knina prof. dr. M ar k o Jeli?, tada dekan Veleu?ili?ta u Kninu, koji su pristali na intervjue iako formalno jo? nisam postojao. Moram naglasiti da je moj prvi pravi i vrijedni suradnik, uz Bo?idara Grgu, bio planinar, speleolog, ?uvar svega vrijednog i plemenitog, putnik, putopisac i trubadur Joso Gr acini da jako, ba? jako puno dugujem legendarnom fotografu i foto reporteru An t e Bar an i?. A ponosan sam ?to je upravo na mojim stranicama svoje ideje na kojima je izgradio svoj ugled i stekao status prvog ?ibenskog ugostitelja s Michelinovom zvjezdicom te potom i najboljeg ugostitelja Hrvatske, iznosio, brusio i predstavljao Ru dolf ?t ef an , vlasnik restorana Pellegrini.

Du?an ?arac

Rudolf ?t efan

Je li ist in da t voj ot ac, n ije n ovin ar i pu blicist St an k o Fer i? n ego n et k o dr u gi?

Biskup Ant e Ivas

56

Joso Gracin

Ant e Barani?

Na to se pitanje ne mo?e odgovoriti s da ili ne. To?no je naime da sam godinama ?ivio u glavi, mislima i bezbroj skica, napom ena, bilje?ki i shemama St an k a Fer i?a. Ne znam, mislim da sam se u njegovoj glavi po?eo ra?ati jo? tamo negdje 1990. godine. Tada nisam imao ime. Bio sam tek ideja. Bolje re?eno bio sam sjenka novinarskog instinkta da bi ?ibenik trebao imati svoj ?asopis koji ?e se baviti samo njime. Kao koncept po?eo sam se ukazivati 1999. i 2000. godine u velikom gastronomskom vodi?u U slast!, Murterskom oto?nom brevijaru, vodi?u po Kornatima, Nacionalnom parku Kornati i svim otocima kojih su vlasnici i suvlasnici ?itelji otoka Murtera i Vodi?u r ijek om Kr k om i Nacion aln im par k om Kr k a koji se, naravno, zvao Krka. Ipak, na jedan osobito zna?ajan poticajanna?in moj otac je ?ibenski arhitekt Zor an Popovi?. Kada se moj urednik Stanko Feri? 2009. godine na?ao na egzistencijalnom raskri?ju nakon sloma Jutarnjeg lista u kojem je do tada radio, a nova redakcija tih novina nije bila zainteresirana za sadr?aje koji sada tvore mene, podr?ku da se sna?e i opstane dao mu je Zoran Popovi?.

On je, uz ?a?u whiskeya, pardon, dvije, sjede?i za svojim kompjuterom i dr?e?i mi?a lijevom rukom na samo njemu svojstven na?in, izgovorio presudne rije?i: - ?ibeniku treba ?asopis, a nema pogodnije osobe od tebe da ga ure?uje? i izdaje?. U?ini to. I to je bilo to. Feri? me je osmislio, a Popovi? izmislio. Uz to Zoran Popovi? je osig-

urao i sredstva za po?etak mog ?ivota, za nekoliko prvih brojeva. Ideja je postojala.

Postojala je shema, uredni?ka zamisao, pa i neki tekstovi. Materijalizirala me je vrsna dizajnerica M elin a M ik u li? iz zagreba?kog Studija grafi?kih ideja. Obli?je koje mi je dala zadr?ao sam sve do 2005. godine kada sam se silom prilika morao mijenjati. Tada sam promijenio i ime u Volim ?ibenik. Zbog financijske krize, a posebno zbog sloma Jadranske banke koja je bila moj najva?niji mecana, morao sam odbaciti luksuzno ruho i odjenuti bagatelni trli?. Uz to, promijenio sam sadr?aj koji je postao bli?i ?irem okviru kulture sje?anja. Budu?i da stari format i izgled nisam mogao zadr?ati, u skladu s okolnostima preoblikovao me je vrsni ?ibenski grafi?ar Lu k a ?an k ovi? koji mi je darovao i ono lijepo i meni drago ?ibensko srce u zaglavlju.

Zoran Popovi?

?in i m i se da je pr vi br oj gr adila, za t voje gabar it e, n eobi?n o m ala gr u pa lju di. No o?it o je da su bili dobar t im s obzir om n a t o k ak av si ispao!

Nije bilo mogu?nosti, a nisam imao ni hrabrosti pa ni financijskog potencijala za okupljanje ve?eg broja ljudi oko sebe kao dugoro?nog projekta. Prvi broj djelo je nekih vrijednih i nesebi?nih ljudi koji su me podr?ali. Neki su tek naslu?ivali o ?emu bi u mom slu?aju mogla biti rije?, a neki su mi

St anko Feri?

58

pristupili bez zadr?ke jo? dok su sve moje stranice bile tek moralne i profesionalne bjanko zadu?nice, da ne ka?em nenapisana pisma namjera, ?tovi?e tek ideja u povojima.

Iskreno i od srca zahvaljujem svima, a posebice onima koji su pristali dati izjave, informacije i intervjue za mene dok sam bio jo? samo ?elja, svim vrijednim i obzirnim prijateljima koji su me podr?ali ve? i na sam spomen da bi ?ibenik mogao dobiti svoj ?asopis.

Zan im ljivo je da si ve? u st ar t u 2010. godin e, k ada je m alo t k o bar em n a n a?im pr ost or im a o t om e i r azm i?ljao, n ajavio svoje m u lt im edijaln onlin e izdan je?

Kao ?to sam rekao, oblikovala me je Melina Mikuli? grafi?ka dizajnerica u Studiju grafi?kih ideja koji je bio uklju?en u svjetske trendove i ve? tada ukazivao na Internet i multimedijalna izdanja ?asopisa i dnevnih novina ne kao budu?nost ve? kao nado?lu sada?njost. U mom prvom broju bilo je najavljeno da ?u se uz materijalizaciju na papiru ukazati i u virtualnom obliku na internetskoj adresi prvog ?ibenskog novinskog, dakle news posrtala i da ?u imati multimedijalne dodatke. Pisalo je da ?u biti oboga?en brojnim video i audio sadr?ajima te da ?e prim-

jerice, uz pri?u o rujanskoj bitci za ?ibenik biti dostupne autenti?ne ratne video snimke, uz pri?u o nastanku autorske ?ibenske varo?ke pjesme mo?i ?e se poslu?ati pjesme o kojima je rije? i intervju s Du?kom ?arcem, a kako zvu?e najstarije hrvatske orgulje i ?to o tome ka?e Bo?idar Grga mo?i ?e se i ?uti i vidjeti. Tada sam se

prvi puta pojavio na internetu, ali to je pro?lo nezapa?eno jer tada jo? nisu postojale takve ?itateljske navike, a i pretra?ivanje interneta bilo je u povojima. Na ?alost, dugo mi je trebalo da shvatim i spoznam svoje virtualne multimedijalen potencijale pa sam nepotrebno izgubio ?ak sedam godina. Istinski sam se kao online multimedijalni ?asopis

60

pojavio 2017. godine. Unato? tome prvi sam ?ibenski multimedijalni virtualni ?asopis.

Kada si n apu n io 18 r edovn ih br ojeva u k ojim a si n a 1512 st r an ica i s vi?e od 6000, f ot ogr af ija u spio osvijet lit i n iz ak t u aln ih lok aln ih t em a i iz zabor ava izvu ?i br ojn e pr i?e k oje svjedo?e o bogat oj i r azn ovr sn oj ?iben sk oj povjest i, pr om et n u o si se u ?u var a zavi?ajn og iden t it et a ?iben ik a i n jegove ba?t in e, t o?n ije on og n jen og dijela k oji n ije do?ivljavan ili n ije bio pr epozn at k ao ba?t in a u z t o bilje?io si i ak t ualn e doga?aje, a n ek e si i sam st var ao.

To je moja ?ivotna misija. Zato sam ro?en.

Tko me bude listao primijetit ?e povezanost

pa i interakciju izme?u doga?aja i osoba iz pro?losti i aktualnih doga?aja i osoba na mojim stranicama. Uostalom, ve? kada sam predstavljan zajednici dao sam do znanja da ne ?elim biti samo ?uvar pro?losti i kroni?ar sada?njosti, nego da ?u nastojati stvarati doga?aje i akcije koje ?e ja?ati zavi?ajni identitet ?ibenika, isticati njegove vrline i vrijednosti, ukazivati na njegove vrijedne i kreativne ljude pa i unaprijediti kvalitetu ?ivota u ?ibeniku. Ideja je bila da ne budem samo ne?to za ?itanje nego i svojevrsni generator doga?aja i djelatna potpora za ?ibenik vrijednih projekata i ideja te da senzibiliziramo javnost za njih.

Recimo, trudio sam se afirmirati poduzetni?tvo u staroj gradskoj jezgri. Bio je to projekt ?uvari poslovne tradicije povijesne jezgre, u suradnji s Privatnom gimnazijom s pravom javnosti Sv. Lovre popularizirao sam projekt osnivanja St u dija ener get ik e i za-

Prvu raspravu o razlozima i pot rebi osnivanja Ku?e slave ?ibenskog sport a i Muzeja sport a ?ibenik organizirao je ?asopis Volim ?ibenik

?t it e ok oli?a. Organizirao sam dobrotvorne modne revije, izlo?be, koncerte, razgledavanje zaboravljene ba?tine... od svog sam postanka pridonosio inkluziji - uklju?ivanju u normalni ?ivot osoba sa smetnjama u razvoju. Potaknuo sam osnivanje udruge poslovnih ?ena u ?ibensko - kninskoj ?upaniji i akciju Dajmo poslovnom svijetu u ?ibensko - kninskoj ?upaniji i ?enski lik. ?ele?i promijeniti nezdrave prehrambene navike djece i mladih kroz projekt Zdravija marenda radio sam na uvo?enju zdrave

marende u ?ibenske ?kole. Ima toga puno.

Ne mogu se svega sjetiti.

Nek e t voje pr i?e don ijele su i zn a?ajn a ot k r i?a o ?iben sk oj pr o?lost i, a n ek e su od zabor ava spasile n aok o m ale, ali zapr avo jak o va?n e st var i k ada je r ije? o ?u van ju zavi?ajn e ba?t in e i zavi?ajn og iden t it et a ?iben ik a. ?t o bi od t oga izdvojio?

62

Po?eci afirmacije ?ena poduzet ni?t va i ?enskog poduzet ni?t va u organizaciji ?asopisa Volim ?ibenik.

Pripisujem sebi zaslugu za otkri?e tko je prvi donio ko?arku u ?ibenik. Puno sam radio na istra?ivanju i ?uvanju ?ibenske marende, marenda?ke ba?tine te tradicije i kulture marendavanja. Mislim da sam dao i va?an doprinos ?uvanju i spa?avanju od zaborava ?ibenske gastronomske ba?tine te posebno vinske ba?tine i vinarske tradicije. Posebno me veseli ?to sam u sferu zavi?ajnog identiteta i ba?tine uveo neke nove kategorije kao ?to su intimna povijest ?ibenika i ba?tina ljepote ?iben?anki.

Puno sam radio na prikupljanju ?ibenske sportske ba?tine i sportske tradicije. Zalagao sam se i jo? uvijek se zala?em za osnivanje Ku?e ?ibenske sportske slave pa, ako bi bilo mogu?e, i ?ibenskog muzeja sporta ili barem ne?eg sli?nog tomu. Ima toga jo?. Jako sam ponosan na otkri?e ?ibenskih trubadura, a jo? vi?e me veseli ?to sam se upustio u ?uvanje ?ibenske rock ba?tine i svega onoga ?to sam nazvao ?ibenskom rock kulturom.

Dao sam doprinos i na nacionalnoj razini otkrivanjem nepoznatih detalja iz ?ivota

pjesnika Tin a Ujevi?a, a Hrvatskom leksikografskom zavodu pomogao sam u definiranju ?ivota i rada ?ibenskog novinara M an f r eda M ak ale.

istra?uje pi?e i snima Joso Gr acin, planinar, istra?iva? i speleolog. Nadareni znati?eljnik, vrstan pisac i daroviti fotograf, zasigurno najbolji poznavatelj ljepota i stvarne i emotivne dubine zavi?ajnih bogatstava i znamenitosti, a posebno skrovitih kutaka u njegovoj ?krinji punoj blaga, moj je najdra?i i najplodniji suradnik.

Posebn o m jest o, ?in i m i se, zau zim a t voj st aln i r ad n a ot k r ivan ju , pr om ican ju i ?uvan ju pr ir odn e ba?t in e i pr ir odn ih bogat st ava ?iben ik a i ?iben sk og k r aja odn osn o ?iben sk o k n in sk e ?u pan ije. ?t o t e in spir ir alo?

Spom en u o si pu n o su r adn ik a. ?t o m isli? ?t o je n jih pot ak n u lo da oboga?u ju t voj sadr ?aj?

Ne bih to nazvao svojim radom. Samo sam prepoznao vrijednost svega onoga ?to radi,

Ne bih ?elio nekoga izostaviti, ali jedva da ih

Legendarne ?ibenske ko?arka?ice na okupu u povodu obilje?avanja obljet nice okupljanja prve ?enske ko?arka?ke ekipe u povijest i ?ibenika..

64

Jedno od zna?ajnih post ignu?a ?asopisa Volim ?ibenik bilo je ot kri?e t ko je i kada ?iben?ane nau?io igrat i ko?arku i t ko su bili sudionici prve javne ko?arka?ke ut akmice u povijest i ?ibebnika.

je mogu?e sve nabrojati. Za mene su pisali i jo? uvijek pi?u prof. dr Gojk o Nik oli? Dado, prof dr. Zden k o Br u si?, Vladim r Br n ar di?, Em il Podr u g, dr. Jadr an Kale, M ar ija Rak Kr n ?evi?, pokojni Bo?idar Gr ga, tako?er pokojni prof. dr. M laden Fr igan ovi?,Fr an o Baica, Jo?k o ?elar , Edi Kapit an ovi?, ?eljk o M au r ovi?, Ivan A. Pet r as, Sin i?a ?u lar , Em ilija Fr igan ovi?, Din k o ?k evin , Dian a Fer i?, M aja Klar i?, An t e Nazor , Gor an Gr gu r i?in , Kar m en Jel?i?, Ojdan a Koh ar evi?, Olga Palin k a?, An it a ?u pe, Pet ar Ivas, Nada Bogdan ovi?, dr. sc. Ir en a Br ali?...

Imao sam i imam niz sjajnih suradnika koji su mi omogu?ili da budem bogat, sadr?ajan i zanimljiv pa i pou?an kao ?to su Giacin t a M at t iazzi, Zor an M ik u landr a, prof. An t e Du van ?i?, Nada ?k ar ica, Nik ica ?ir in i?, Br an k o Viljac, Du ?an ?ar ac, Aljo?a Gojan ovi?, Nik ica ?pr ljan, Alen k a Vu ?i?, pok .

Jo?k o Sim sig, moj prijatelji Slavk o Slavon ac i ?im e iz Zelenog grada. Tu su i institucije koje ne smijem zaboraviti, Dr ?avn i ar h iv u ?iben ik u , Gr adsk i m u zej Dr n i?, Hr vat sk i m em or ijaln o - dok u m en t acijsk i cen t ar Dom ovin sk og r at a, Gim n azija An t u n a Vr an ?i?a.

Da se malo na?alim, zanimanje hrvatske nacionalne televizije za moje pri?e i otkri?a drugo mi je istinsko priznanje. Prvo sam dobio 2013. godine kada je prilikom provale u novinski kiosk na Poljani osim novca, cigareta

Na poseban n a?in t voju su vr ijedn ost pot vr dili dr . Alek sej Pavlovsk y i Ivo Ku zm an i?. Im pon ir a li t i t o?

66

Prvo t urist i?ko razgledavanje ?ibenske ba?t ine marende marendavanja i marenda?ke kult ure

i bonova za mobitel ukradeno i nekoliko primjeraka mog 18. broja u kojem je bio objavljen veliki tekst povodom 30. obljetnice slavne i tragi?ne ko?arka?ke utakmice ?ibenka - Bosna.

Ipak, ozbiljno, najve?e priznanje da vrijedim i da sam ne?to postigao dobio sama od redatelja Ive Ku zm an i?a i dr. sc. Alek seja Pavlovsk og, urednik emisija pu?ke i predajne kulture Programskog odjela Kultura Hr vat sk e t elevizije te od redakcije Doku-

mentarnog programa HTV- a i urednika Vladim ir a Br n ar di?a. Kada su me upoznali Kuzmani? i Pavlovsky bili su odu?evljeni mnogim dijelovima mog sadr?aja pa su odlu?ili po njima snimiti seriju dokumentarnih filmova. To mi je najve?e priznanje. Tako su nastali dokumentarni filmovi ?ibenska luganiga, koji govori o neobi?noj ?ibenskoj ljubavi prema maloj aromati?noj kobasici luganigi, ?ibenski trubaduri (o ?ibenskom fenomenu pjesnika koji sami uglazbljuju i

?ibenski t rubaduri na okupu nakon premijere dokument arnog filma o njima i njihovim pjesmama.

Izlo?ba Me?unarodni dje?ji fest ival u Domovinskom rat u

68

Gost vanje ?asopisa Volim ?ibenik u kompleksu Vi?njica u Virovit ici i prezent acija projekt a Ovce koje piju more.

Predst avljanje ?asopisa Volim ?ibenik na fest ivalu novinske report a?e FRA MA FU u Fa?ani.

U Fa?ani na FRA MA FU fest ivalu mnogi su zavoljeli Volim ?ibenik

izvode svoje pjesme), Od Jadnika do Polarisa o rock bendu Polaris jednom od najstarijih rock formacija u svijetu koja vi?e od 50 godina nije promijenila postavu i repertoar, prvom hrvatskom bendu koji je svirao hard rock, Oda janjetini, film o tradiciji u?ivanja u janjetini pe?enoj na ra?nju du?oj od osam milenija i Kulen, kulenica divenica, koji govori o ba?tini krvavica u ?ibenskom kraju, a pripremi su dokumentarci Obrana dje?je radosti, veliki dokumentarni projekt o ?ibenskom Me?unarodnom dje?jem festivalu u Domovinskom ratu, ?ibenska Mara?tina,

film o povratku u ?ivot najslavnijeg i najboljeg ?ibenskog vina, desertne mara?tine koja je prije stotinjak godina bila priznata kao jedno od najboljih vina Europe, zatim Ovce k oje piju m or e, dokumentarna filmska pri?a o naselju Kornati i njegovim ?iteljima. Slijede Zem lja zove n as. Zagor a, dokumentarac o ?ibenskoj Zagori i Zagoranima i pri?a o Gr u pi Mi koji ?e na poseban na?in govoriti i o ?ibenskoj rock kulturi odnosno o tomu kako je po?eo rocka and roll u ?ibeniku.

Suradnju smo zapo?eli krajem 2017., a na televiziji po?eo sam se pojavljivio 2018. godine.

70

I, evo u ?ao si u 11 godin u . ?t o sada?

Im a? li plan ove ? Kak ve su t i n am jer e? ?t o jo? m o?em o od t ebe o?ek ivat i?

Kad a sam se r o d io n ije m i b ila n am jer a d a b u d em n ovin a ko ja ?e b it i sam o d o b ar ko m er cijaln i p r o izvo d , n ego m ed ij ko ji ?e p r o m icat i vr ijed n o st i ?ib en ika i ?ib en sko ? kn in ske ?u p an ije. M islim d a sam u t o m u u sp io . Sm isao m o g p o st o jan ja je d a b u d em p o t icajan i d a m i ?ib en ?an i ko n a?n o p o ?n em o d jelo vat i kao t im , d a p r izn am o jed n i d r u gim a o n o d o b r o ?t o r ad im o i ?t o p o m a?e r azvo ju i n ap r et ku lo kaln e zajed n ice u cjelin i t e d a jal, izr u givan je i n ep r izn avan je kvalit et a o st avim o u r o p o t ar n ici p ovijest i. M n o gi su m e t ako sh vat ili i p r ih vat ili, a n eki jo ? n isu . Ali, n em a veze, t r ajem i d alje s ist o m id ejo m vo d iljo m i svo jo m m isijo m . Zad ovo ljan sam . Na int er n et u m i je d ob r o , a im am o jo ? t oliko t o ga za r e?i d a m e b o li glava i o d sam e p o m isli n a

sve t o n eiscr p n o b ogatst vo ?ib en ika, ?ib en ske p ovij est i, b a?t in e i p r ije svega ?ib ensko g d u h a. Dakle, id em o d alje! Hvala vam ?t o m e ?it at e. Hvala vam ?t o volit e ?ib en ik!

?asopis Volim ?ibenik registriran je kod Ministarstva kulture RHISSN 18747 - 511 / UDK 008 (497-5-3 ?ibenik), kao ?asopis za kulturu, znanost, obrazovanje, za?titu kulturne i prirodne ba?tine, ekologiju te promicanje zavi?ajnih i Grada ?ibenika i ?ibensko ? kninske ?upanije Pokrenut jeradi informiranja gra?ana ?ibenika te promicanja ljudskih, gospodarskih i prirodnih potencijala i vrijednosti tog podru?ja. Njegova uloga nije samo da informira nego i da educira ?itatelje te promovira nepoznate ili nedovoljno poznate vrijednosti ?ibenika i ?ibensko - kninske ?upanije.

?asopis Volim ?ibenik proizvod je ?ibenske tvrtke, poduze?a Mo? komunikacije / mok d.o.o. koje se bavi medijima, informiranjem, izdava?tvom, medijskim strategijama, odnosima s javno??u i drugim srodnim djelatnostima. mok je kratica odmo? komunikacije, no taj se logo mo?e i treba ?itati kao: I am OK!, dakle; Dobro sam! ili po?benski: Mo?e stat!

Zvonko Maduni?

AUTOBUS Koronavirusna burleska

72

Ju t r os sam , k ao i pu n o pu t a pr ije, odjen u o svoje n ajbolje odijelo, r u k om zabacio k r at k u k osu n a desn u st r an u . Obu o o?eve izn o?en e, sm e?e polu ?izm ice. Dopu st io sam dvadeset ogodi?n jem k o?n ja-k u da m i k ao posljedn ja br an a izm e?u m en e i o?u jsk e h ladn o?e, ogr n e cijelo t ijelo. Pot om sam jo? n er azbu ?en pogledao u m obiln u n apr avu , ?t o se, n ovok u pljen a, br zo za?ar ila, pok azav?i m i sedam sat i i t r ideset m in u t a.

Pan ik a u glavi, zbog pr ijen osa vr em en sk og podat k a, u br zala je r ad-n ju ot var an ja vr at a do t e m jer e da sam , got ovo, odgu r n u o su pr u gu k oja se, govor e?i n e?t o, n a?la n a m om e pu t u . Ve? sam van i. Klju ? u br avi au t om obila odr a?ivao je zadn ji t r en u t ak pr ije paljen ja, dok je m oj pogled odm jer avao, zbog st isk e s vr em en om , h o?u li iz pr vog pu t a savladat i r azdaljin u izm e?u par k ir n og m jest a i zida su sjedovog vr t a, k oji je s dr u ge st r an e u lice pr ijet io m om n au m u .

On da se n a pr ozor sk om st ak lu oglasila k r aljica m ojih u st ajan ja, dor u ?ak a i br ige ok o vr em en sk ih odlazak a n a svak odn evn e zada?e: - Nastava je na daljinu.

Vr a?en u st var n ost , br zo sam iza?ao iz au t om obila i, popu t k r ot k og jan jet a, zast i?en vlast it om gr e?k om , n ast oje?i spu ?t en a pogleda n epr im jet n o u dom it i vlast it o t ijelo u k u ?n oj f ot elji i zapo-?et i r ad n a k om pju t or u .

- Dobro jutro, susjed, t r gn e m e u godn i glas m oje su sjede.

Sedam deset ogodi?n jak in ja, izbalan sir an e sijede k ose, k oja se doi-m ala n a gr an ici izm e?u u r e?en e i zapu ?t en e, ?ivah n o je pok r et ala svoje zelen k ast e o?i, pok u ?avaju ?i t ak o zadr ?at i pozor n ost su govor -n ik a. ?u r n o sam se vr at io u svijet r az-govor a s n jom jer sam dr ?ao da je n jezin bor avak u Njem a?k oj dr agocjen o isk u st vo u oblik ovan ju su vr em en ih pogledah r vat sk e su t r a?n jice.

- Recite, lju pk o sam se ok r en u o, rodice!

- A pokoj mu du?i, u z osm jeh ?ivn e, te?ko mi je bez moga Ivana, zemljaka tvoga.

Ivan ovo im e, im e bezazlen og ?ovjek a, k oji m e je u vijek dolazio pozdr avit i, dok se ljet i dolazio iz Njem a?k e,dodat n o je poja-?avao m oj r espek t i sim pat ija pr em a ovoj ?en i.

- Kako vi, uz ovo ograni?eno kretanje? ? u pit ao sam .

- Te?ko je samovati, ali samo?u ionako ?ivim od Ivanove smrti, zast ala je, k ao da izvla?i n ovu m isao iz n u t r in e, Ali sada me, trenutno, autobus manje mu?i.

Dan i u ?li u dosadn u k olot e?in u . Ist i r it m ovi, n ek olik o ist ih dn evn ih r adn ji, u k ojim a, osim ve? spom en u t e n as-t ave n a daljin u , n i?t a n ije bilo pr odu k t ivn o. Jedin o su n o?i m ogle zat vor it i svak u osobu u n jen u sam o?u , n adr a?u ju ?i je n ast avk om agon ije dn evn og pon avljan ja o u pot r ebi m ask i, r u k avica, pr an ja r u k u , dr ?an je u daljen ost i, ost ajan ja u k u ?i i sli?n o ili pak sn ivat i o n e?em u ?t o je pot pu n o izvan sadr ?aja dan a, izolacije i ogr an i?en og k r et an ja.

M oje su sam o?e zapo?in jale velik im ?eljom da n abr ojim ?t o vi?e u s-pom en a s k ojim a bih m ogao r ast er et it i svijest i u t on u t i u bezbr i?n ost sn a.

Ve?er as sam u gost e pozvao n jezin u u zor it ost sm r t . ?ak sam je, dok je k r aljica m ojih u spjeh a zadih an a spavala, pon u dio da sjedn e n a r u b m og k r evet a, pok u ?avaju ?i joj r e?i: - Vidi?, koliko muke na ovom svijetu, nije li mi vrijeme?

Ni?t a. Sve se r aspalo u on u svak odn evn u br igu ok o pan dem ije. Pon ovn o sam , k ao i

74

pr et h odn e ve?er i, pr ebr ajao br oj zar a?en ih , u m r lih , izlije?en ih i? Ju t r o je don ijelo r epr izu , sam o su br ojk e bile sve ve?e i ve?e. Jedin i svijet li t r en u t ak u svem u post alo je spavan je,t a glu pa, dosadn a r adn ja pr ot iv k oje sam se u vijek bor io odga?aju ?i odlazak u z k r evet u ?t o k asn iji sat .

- Valja ?to dulje ?ivjeti, a to je mogu?e jedino ako smo, nakon posla, ?to dulje budni, pr avdao sam svoje k asn o lijegan je. Sada sam post ao lju bit elj ?t o r an ijeg sn a. Po?eo sam se r edovn o pr ipr em at i za t aj r it u al, u vjer en k ak o pr ipr em a m o?e don ijet i u zbu dljivi san . No, n i?t a! Nisu pom ogle u m jet n i?k e slik e pu n e f an t ast i?n ih pr izor a, n ije i?lo sa st ar oh r vat sk om m it ologijom , n isu pom ogli n i st ar i Gr ci, a n it i Rim ljan i. I Tisu?u i jedna no? post ala je glu pa igr a?k a. Zaspao bih n ak on on ih n abr ajan ja vezan ih u z k or on avir u si u por n o se, bez sn ova, u z n ek a r it m i?k a bu ?en ja, ok r et ao, zn oje?i se.

- Ck! Ck! Ck! Ck! Ck! Ck! Uvu k lo se odjedn om u m oju n o?n u t i?in u i bez pr est an k a m e, svak u n o? u ist o vr ijem e st alo pr ogon it i. Tolik o m e t oCkopt er et ilo da bi ga, i n ak on izlask a iz sn a, du go, bu dan osje?ao u svoj su r ovost i n jegovog pon avljan ja.

Post adoh ?u t ljiviji od pojave t og Ck. Svak i m oj slobodn i t r en u t ak , svak i m in ijat u r n i pr ek id k on cen t r ir an og m isaon og pr ocesa ok r et ao bi se t u m a?en ju zn a?en ja Ck. Kr en u o sam od sk r a?en ice za Centralni komitet. To je bilo pr vo ?t o m e, k ao dr u ?t ven om bi?u , obu zelo. Pr ih vat io sam t aj izr az do t e m jer e da sam st ao obo?avat i cr ven u boju , t r a?it i cr ven ilo n a k o?i, pit i cr ven o vin o i r adit i sve on o ?t o im a veze s Cen t r aln im k om it et om , a on je, govor io sam , pr va asocijacija n a k om u n izam i n jegovu boju .

- Ck! Ck! Ck! Ck! Ck! Ck! Nije se sm ir ivalo n i n ak on on og poist ovje?ivan ja t e sk r a?en ice. Bio sam u vjer en k ak o ?e de?if r ir an je zau st avit iCk. Ali n ije. Nast avilo se. No?n o pon avljan je i m oje izlu ?ivan je.

- Tako je ? lik ovao sam , bu de?i se iz t e m or e Ck. ?To glasanje nije inicijal slo?enice nego zvuk. Zvuk je. Zvuk!

Novo r je?en je don ijelo je pr ivr em en o sm ir en je. Ck se n ek o vr ijem e n ije pon avljalo.

St ala je t a n o?n a m or a. Opet sam ost ao u on om do-sadn om , u obi?ajen om r it m u , povezan om s u zr e?icom : Ostanite doma!

Ck! Ck! Ck! Ck! Ck! Ck! Opet . Pojavilo se glasn ije n ego pr vi pu t . Pr est an ak m or e don ijelo je t ek ju t r o. On o m e pozvalo n a u obi?ajen i r it am . Ust ajan je. Ju t ar n ja k ava.

Odlazak do par k ir an og au t om obila. Ot k lju ?avan je vr at a i ?

- Zemlja?e, Ivanov, n je?an m e pr ivu k ao glas, Ju?er sam zvala gra-dona?elnika i ?upana.

Ok r en u o sam se br zo pr em a sim pat i?n oj su sjedi. St ajala je oslon jen a n a on u , zdr avu n ogu i ?t ak u u desn oj r u ci.

- A u vezi s ?im ste ih zvali, ako mogu znati, s osm jeh om ?u .

- U vezi au t obu sa! Uvijek ih zovem sam o r adi au t obu sa. Au t obu s je za st ar ijeg ?ovjek a sve. Sam o au t obu s i n i?t a vi?e, odgovor i m i zlovoljn o.

- I ?to su rekli?

- Tajnice odgovore uvijek isto; draga, gospo?o prenijele smo sve va?e primjedbe pa ?emo i ovaj stoti poziv u svezi autobusa prenijeti ?efu, a on na to uvijek ka?e da mi poru?e: Bit ?e, odgovorite gospo?i iz ?abori?a, bit ?e.74

75

Ck se i dalje pon avljalo. Svak e ve?er i u ist o vr ijem e. Najpr ije u sn u , a on da i n ak on bu ?en a. No, m en e t aj Ck vi?e n ije u zn em ir avao. Sve svoje bi?e posvet io sam sam o ? au t obu su . M u ?ilo m e je za?t o je su sjeda, u t im godin am a i sa svim svojim zdr av-st ven ik pr oblem im a, opsjedn u t a ba? au t obu som ? Ta im en ica au t obu s, t olik o m i je zapalila m isli da sam n a k on cu sm islio poseban plan k ak o ?u t o r azr ije?it i. Ust ao sam u du bin i n o?i. Ne?u jn o zak lju ?ao k ?er k u i k r aljicu ? su pr u gu u sobu . U?ao u dn evn i bor avak . Odvojio k u h in jsk i st ol od zida. St avio iza n jega dvije st olice. Pr ek r io ga, u n apr ijed pr ipr em ljen im , cr ven im pr ek r iva?em . Post avio n a n jega, ispr ed pr ve st olice s lijeva, gr b s k r u n om i m a?em , a izn ad dr u goga st ola sveca k oji, sa k opljem u r u ci, pr obada a?daju . Pot om sam , u gasiv?i svjet lo, n a sr edin i st ola, ispr ed svak og gr ba u palio svije?u . I, evo m e! Ust ajem , k ak o bih se obr at io n azo?n im a.

- Dragi prijatelji, uva?eni ?upane i gradona?elni?e! Ovo je prvi put, koliko se ja sje?am, da smo pozvani na razgovor o temama koje nas mu?e. Takvo ne?to napravio je tek Stjepan Radi? prigodom svog posjeta ?ibeniku, dvadesetih godina pro?log stolje?a. Stoga, s punim plu?ima, nakon zavr?etka pandemije koronavirusa, mogu viknuti, ?ivjeli novi politi?ki vjetrovi! ?ivio Stjepan Radi?!

Nar avn o, vi se ve? pit at e: - Ma o ?emu ovaj pri?a?

O au t obu s, gospodo! O au t obu su !

Vidit e. Sje?am se m ojih m laden a?k ih pu t ovan ja au t obu som . U?ao bih u t ijelo t e n apr ave n a k ot a?im a i, k ao i ve?in a isk u sn ih m u ?k ar aca pu t n ik a, jedn im pogledom sn im io sva slobodn a m jest a. Zat im bih odabr ao m et u por ed k oje ?u se sm jest it i i r ek ao: - Je li slobodno sjedalo pored va?e ljepote?

I pu t ovan je, u z u godn o ?avr ljan je, m oglo je po?et i.

- Vi se, uva?eni ?upane, mo?da toga ne sje?ate, ali se gradona?elnik sigurno sje?a, kako su pedesetih godina pro?log stolje?a, uz parolu Seljak je potencijalni bur?uj, po?eli sve ja?i pritisci na na?ega seljaka. Uz to reparacijski ugovori izme?u socijalisti?ke Jugoslavije i pora?ene Njema?ke donijeli su ?ibeniku Tvornicu lakih metala u Ra?inama. ?ibenik se, recimo to tako, preko no?i, iz selja?kog grada, pretvorio u industrijsko sredi?te.

Autobusi su vozili, odvoze?i radni?ku klasu sa sela u tvornice. U njima su se doga?ale scene sli?ne mojoj koju sam vam ispri?ao. Stvarale su se ljubavi. Rasla djeca, kao posljedica svega. Doga?ala se materijalna idila: sigurna pla?a i obra?ena polja. Sve dok na saveznom nivou Federativne Narodne Republike Jugoslavije nekom uva?enom drugu nije palo na pamet kako radnici umorni dolaze na posao. I krenuo je nasrtaj dr?avnog aparata na autobuse, na ta prijevozna sredstva u kojima su ljudi, odlaze?i na posao, sklapali prijateljstva. Tako su autobusi, koji su spajali sela sa ?ibenikom, postajali sve rje?i, a grad je dobivao sve vi?e nebodera i jedno novo, radni?ko naselje ? Ra?ine.

Onda je, dragi prijatelji, nevidljivi neprijatelj u liku virusa, razbio floskulu o seljaku kao neprijatelju komunizma i demokracije, jer su svi ideolo?ki ljudski tipovi, s po?etkom bolesti, u?li u osobne auto-mobile i iz gradova pobjegli na selo, ?to manje i udaljenije. U ?ibe-niku omiljeni postado?e otoci. Oni su udomljavali one koji su (ili ?ija su djeca) ukidali autobuse kao spone. Odjednom, dragi moji, poljoprivreda postaje uzdanica sutra?njici.

Ono, ide? autobusom iz grada na selo obra?ivati zemlju. U?e? u tijelo naprave na?

Pr ek in u o sam . Lu palo je n a sobn im vr at im a. M oja se k r aljica der ala: -Klozet, trebam. Klozet!

Ot vor io sam vr at a dn evn og bor avk a i izgovor io:

76

-Tiho! Neprijatelj je oko ku?e.

U?la je zabezek n u t a u pr ost or s dvjem a svije?am a.

- ?uje? li, u pit am s u sn am a n a n jezin u u h u .

- ?ujem Ck Ck. - Ostani tu, zapovjedim o?t r o i ist r ?im u m r k li m r ak . Ni?t a n isam vidio. ?u o sam sam o k ak o pr em a m agist r ali odm i?e on o Ck! Nek olik o dan a k asn ije jedan in t er n et sk i por t al objavio je vijest : Kod groblja u ?abori?u policija je prona?la umirovljenog konduktera autobusa iz Zagreba koji je starom napravom za bu?enje autobusnih karata uznemiravao stanovnike mjesta.

Zvon k o M adu n i? ro?en je u Splitu 4. o?ujka 1959. godine. Djetinjstvo je proveo u Cisti Provo. Osnovnu ?kolu poha?a u Cisti i Lovre?u, a gimnaziju u Imotskom. Studij povijesti umjetnosti i povijesti diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po zavr?etku studija zaposlio se u Vojni?u na Kordunu kako u?itelj povijesti. Godine 1987. po?inje raditi u srednjim ?kolama u Vrbovcu i ?azmikao profesor povijesti i povijesti umjetnosti. Nakon preseljenja iz Zagreba u ?ibenik, od 1992. godine, radi u Osnovnoj ?koli Vidici Knji?evnost od rane mladosti privla?i Maduni?a. Od recitiranja u Osnovnoj?koli Silvija Strahimira Kranj?evi?a u Lovre?u i gimnazijskih pjesama, objavljivanih u Imotskoj krajini, do prvoga romana Olujna razmi?ljanja (1995.) proteklo je dvadeset godina. Nadahnu?a za romane o Domovinskom ratu nalazi u dnevnicima koje je vodio u vrijeme vojno - redarstvene akcije Oluja, ali i u ?injenici da su njegova djela nai?la na pohvale i podr?ku knji?evne kritike. Socijalni roman Elektroni?ka po?ta prva je ?ibenska knjiga objavljena u elektroni?kom obliku, a roman Na crti ?ivota razdvaja ?ovjeka na dva ja koja me?usobno polemiziraju. Urud?beni broj roman je o obiteljskoj drami zbog vjere hrvatske obitelji u pozitivno poduzetni?ko okru?enje. Maduni? se ogledao i u pri?i i pripovijetci, a objavio je i zbirku kolumni i portreta branitelja iz Domovinskoga rata ?ibenski bed?. Spisateljski talenti i zvanje povjesni?ara preto?io je povijesni roman Kri?ni put koji govori o hrvatskoj povijesti od 1921. do 1945. godine. Za potrebe Obrta Madit, u okviru projekta Hrvatska pri?a, napisao je 70 crtica i naslikao isto toliko slika koje prikazuju hrvatske znamenitosti, a sve su prevedene na deset europskih jezika. Knji?evno iskustvo prenio je i na dio u?enika Osnovne ?kole Vidici. U okviru izvannastavne aktivnosti Filmske grupe snimljeni su kratki filmovi Kapom pod kapu, Transportacija u kruto, ?ubi?i u sredi?tu, Magare i Juraj Dalmatinac. U proteklih dvadeset pet godina objavljivao je u mnogobrojnim ?asopisima, tjednicima i dnevnim novinama.

76

77