Volim Šibenik, br. 50-51 (Studeni 2021.)

? A SO P I S

Z A K U LT U RU

SJ E? A N JA

- GO D I N A

1 1 . - B RO J

50/ 51 - 2021.

w w w .m o k .h r

BA ?TI N A LJEPOTE

L i j ep a l j ep ?a ?i ben ?an k a I N TERVJU

? el j k o Bal t i ?

I N TI M N A POVI JEST / Dr am at i?n e p o sljed ice n ed o li?n o g u d var an ja ?ar m an t n o g ?ib en sko g go sp o d in a lijep o j ?ib en ?an ki PUTOPI S / An t e Ru ?i?

Ba?o : M o ji ?ib en ski im p r e?iju n i i o p ?er vaciju n i VELEGOZBA / Kr ici i u zd asi ?ib en ?an a n a n evi? en o j gozb i u M asn o j u lici I N M EM ORI AM / Ivo Vu ?i? i ?ar ko Po t o ?n jak POVI JESN E M RVI CE / Tr agovi kr u h a u p r o ?lo st i ?ib en ika I ZLO?BA / Ru ?a h r vat ska ?ir je - 1.1 h r vat ska o b aln a t o p n i?ka b it n ica

2

Pr v i b r oj n ov i h ?i b en sk i h n ov i n a k oj e ob j av l j u j u sam o st ar e v i j est i .

BA ?TI N A LJEPOTE L i j ep a, l j ep ?a... ?i b en ?an k a

I N TI M N A POVI JEST Dr am at i ?n e p osl j ed i ce n ed ol i ?n og u dv ar an j a ?ar m an t n og ?i b en sk og gosp od i n a l i j ep oj ?i b en ?an k i s n aj l on ?ar ap am a n a n ogam a k oj e j e n j em u su d u zeo p od ol ak ot n u ok ol n ost t

A LBUM N 01 Pr v i al b u m f ot ogr af i j a l i j ep i h , zn am en i t i h i p l em en i t i h ?i b en ?an k i .

PUTOPI S

GA STRO BA ?TI N A JESTE A LI KadLI a jZN e Zl at an

i zn i o i z k u ?i n e p ad el u v e?u od st ol a s b r d om m esa i zl a?an i h d u k at k r u m p i r a za?u ?e se u M asn oj u l i ci k r i ci i j au ci , a n ek i i Boga zazv a?e.

CRN A KRON I KA

POVI JESN E M RVI CE

?i b en sk i o p ?er v a c i j u n i i i m p r e?i j u n i l egen d a r n o g t r k a ?a i PORTRET PRIn?oAv i n a r a A n t e Ru ?i ?a Ba ?e l i t a go sp o n j ega 1 9 2 1 .

T r a go v i k r u h a u p r o ?l o st i ?i b en i k a

I N TERVJU

PRI ? A N em a ? p o j m a k o l i k o t i z av i d i m

I ZLO? BA Ru ?a h r v a t sk a ?i r j e - 1. h r v a t sk a o b a l n a 3 t o p n i ?k a b i t n i c a

Da se r at ne daj Bo?e ponovi, sve bih opet isto u?inio jer m oja obitelj je napadnuta, a obitelj je svetost.

To nisu sam o ?ena i djeca, r oditelji... to je tvoj dom , to je tvoja zem lja, to je dom ovina, to je sve.

KI N?OATESLA PRI KA ZUJE PRI

PRI?A

4

Pek ar sk a 1, ?i b en i k , Hr vat sk a h t t p s:/ / san i d esi gn b yd j i n agr b i n .co m d j i n agr b i n @gm ai l .co m +385 98 922 8878

KI N?OATESLA PRI KA ZUJE PRI

PRI?A

Pr o j ek t ?Li j ep a , l j ep ?a ... ?i b en ?a n k a? Ud r u ge ?Vo l i m ?i b en i k ?, p o v i j esn a j e r ev i j a l j ep o t e ?i b en ?a n k i (i ?i b en sk i h n ev i st a !) k o j a o sv j et l j a v a p u t p r em a ?en sk o j st r a n i p o v i j est i t i su ?l j et n o g ?i b en i k a , gr a d a u sp j e?n i h , m u d r i h , o b r a zo v a n i h , v r i j ed n i h i p l em en i t i h ?en a . Pr o j ek t ?e, u z p o t p o r u Gr a d a ?i b en i k a , b i t i r ea l i zi r a n k r o z i zl o ?b u ?Li j ep a , l j ep ?a ... ?i b en ?a n k a? k o j a ?e b i t i o t v o r en a 7. p r o si n ca 2021. go d i n e u Gr a d sk o j k n j i ?n i ci ?Ju r a j ?i ?go r i ?? t e p u t em d r u ?t v en i h m r e?a i ?a so p i sa ?Vo l i m ?i b en i k ? k o j i j e t i j ek o m p r o t ek l i h 11 go d i n a su st a v n o ?u v a o i p r o m i ca o b a ?t i n u l j ep o t e ?i b en ?a n k i t e d ef i n i r a o t a j p o j a m k a o ?i b en sk u n em a t er i j a l n u b a ?t i n u .

Pr o jekt ?e b it i o ko n ?an 2022. go d in e b u d u ?i d a je kao p ovo d u zet a p r va p ozn at a in icijat iva d a se izab er e n ajljep ?a ?ib en ?an ka. Bilo je t o 1922. go d in e, sam o go d in u d an a n ako n p r vo g m o d er n o g izb o r a M iss Am er ika p a ?e d o go d in e b it i p r igo d a d a se o b ilje?i n jen a st o t a o b ljet n ica i d a se t im p ovo d o m p r o glasi p ovijesn a M iss ?ib en ika, o d n o sn o ?ib en ski id eal ?en ske ljep o t e.

f o t o gr af i, m ajst o r i svo g zan at a, ali i p r o f in jen i u m jet n ici ko ji su it ekako zn ali cijen it i ljep o t u i elegan ciju ?ib en ?an ki.

Osim f o t o gr af ija ko je su d o sad a p r iku p ljen e,zah valju ju ?i velikim d ijelo m i b r i?n o m o d n o su Zo r an a M iku lan d r e No e p r em a t akvo j b a?t in i, zb ir ka f o t o gr af ija b a?t in e ljep o t e ?ib en ?an ki o b o ga?en a je d o p r in o so m p o t o m aka ?ib en ?an ki ko je su u r azn im vr em en im a b ile p o jam ljep o t e, lju p ko st i i elegan cije t e se o n jim a i d an as govo r i s d ivljen jem .

Pr o jekt se t em elji n a f u n d u su o d o ko 150 f o t o gr af ija lijep ih i p lem en it ih ?ib en ?an ki u r asp o n u o d 1895. go d in e, kad a je sn im ljen a d o sad a n ajst ar ija p ozn at a f o t o gr af ija ?ib en ?an ki ko ja je o b javljen a u SAD-u d o sed am d eset ih go d in a 20. st o lje?a. Fu n d u s sad r ?i b r o jn e f o t o gr af ije ?ib en ?an ki, t e?akin ja, gr a? an ski, in t elekt u alki, p o d u zet n ica, zn an st ven ica, m an eken ki, glu m ica, sp o r t a?ica, p r o d ava?ica, f r izer ki, ku m p r aven d i, m likar ica, p ast ir ica, d o kt o r ica zn an o st i. Na?alo st , o d m n o gih lijep ih ?ib en ?an ki o st ale su sam o f o t o gr af ije, a izgu b ila su se i zab o r avila n jih ova im en a. Zb o g t o ga je jed an o d ciljeva izlo?b e ?Lijep a, ljep ?a... ?ib en ?an ka? id en t if ikacija ?en a i d jevo jaka n a t im f o t o gr af ijam a ko je su sn im ali vr sn i ?ib en ski

Osim ?t o p r ikazu je ?ib en ?an ke i n o si p e?at n jih ove b ezvr em en e t jelesn e ljep o t e svaka o d t ih f o t o gr af ija p r i?a p r i?e o ?ib en iku , o so cijaln im , go sp o d ar skim i ku lt u r n i o b ilje?jim a vr em en a u ko jem su n ast ale, p ovijesn im m o d n im t r en d ovim a, o d je?i, f r izu r am a, est et ici, n jegovan ju ljep o t e. Zb o g t o ga je p r o jekt ?Lijep a, ljep ?a.... ?ib en ?an ka? u jed n o i lu ? ko ja o svjet ljava p u t p r em a ?en sko j st r an i p ovijest i t isu ?ljet n o g ?ib en ika, gr ad a u sp je?n ih , m u d r ih , o b r azovan ih , vr ijed n ih i p lem en it ih ?en a, ko ja je d o sad a u velike o st ala skr iven a u zap e?cim a ?ib en ske i h r vat ske h ist o r io gr af ij e.

Sa ?el j om da u pr oj ek t ?Li j epa, l j ep?a... ?i ben?ank a? bude uk l j u?eno ?t o v i ?e l i j epi h i pl emeni t i h ?i ben?ank i , Udr uga ?Vol i m ?i beni k ? pozv al a j e sv e ?i ben?ank e i ?i ben?ane da ot v or e sv oj e obi t el j sk e al bume i pr ona?u f ot ogr af i j e sv oj i h maj k i , bak a pr abak a, sest ar a, r odi ca k oj e ne sv j edo?e samo o nj i hov oj l j epot i v e? i o f r i zur ama i odj e?i i z t og doba. Odazi v j e bi o neo?ek i v ano v el i k pa smo na t aj na?i n pr i k upi l i ok o 50 f ot ogr af i j a.

Pov j er enst v u k oj e or gani zi r a t u ak ci j u i i zbor f ot ogr af i j a k oj e ?e bi t i i zl o?ene ?i ne Lj i l j a St amenk ov i ?, ? el j k o Kol oper Kek e, St ank o Fer i ?, Zdenk a Bi l u?i ? i Di ana Fer i ?.

5 5

Pr i j e st o t i n u go d i n a, n ep o zn at o g d at u m a 1922. go d i n e u k l avi r sk o m sal o n u p i j an i st a Pei t r a Zu l i an i a, u zgr ad i n a d an a?n j em Tr gu p al i h ?i b en sk i h b o r aca, u z ve? t ad a p o st o j e?u k avan u ?M ed u l i ??, k o j a j e 2018. go d i n e p r eu r e? en a u h o t el ?Ki n g Kr e?i m i r ?, n a j ed n o j o d r ed ovn i h ?aj an k i i gl azb en i h r eci t al a n a k o j i m a su se sl u ?i l e f i n e ?i b en sk e van i l i j a k i f l i ce i i z k r i st al n i h ?a?i ca p i l a p l em en i t a p r o sl avl j en a ?i b en sk a m ar a?t i n a, r e?en o j e d a b i b i l o vr i j ed n o u p r i l i ?i t i i zb o r a n aj l j ep ?e ?i b en ?an k e.

Vijest d a je M iss Am er ike p o st ala m lad a d jevo jka, go t ovo d jevo j?ica, M ar gar et a Go r m an ko ja je o p isan a kao o li?en je am er i?ke skr o m n o st i i ?ist o ?e, b r zo je p r eko o cean a st igla d o ?ib en ika, gr ad a i in a?e d o b r o u p u ?en o g u svjet ske t r en d ove.

Oku p ljen e n a ?ajan kam a i glazb en im r ecit alim a ko d m aest r a Zu lian ija n avela je n a id eju d a se izb er e i n ajljep ?a ?ib en ?an ka. Je li d o t o g izb o r a d o ?lo , n e zn am o .

Pietro Zuliani za klavirom

Bilo je t o u p r vo j go d in i slo b o d e ?ib en ika ko ji je ko n a?n o skin u o jar am t alijan ske o ku p acije p o d ko jim je b io o d 1918. go d in e. Po ?eo je kao h r vat ski gr ad slo b o d n o d isat i u n ovo j, slaven sko j d r ?avi, ali ?e ga o n a u sko r o d u b o ko r azo ?ar at i ?t o za ovu p r igo d u n ije b it n o .

Zam isao o r gan izir an ja b ir an ja n ajljep ?e ?ib en ?an ke, javila se go d in u d an a n ako n ?t o je u SAD-u o d r ?an p r vo su vr em en o n at jecan je za izb o r n ajljep ?e d jevo jke.

Novinar Manfred Makale, vlasnik i urednik Jadranske po?te

Salon u ku?i Pietra Zulianija prije preure?enja u jednu od soba hotela King Kre?imir.

6 6

?iben?anke na fotografiji Roberta Rusella sninljena 1895. godine.

No , u ko lekt ivn o j m em o r iji ?ib en ika i n ekim p isan im sp o m en im a o st ao je t r ag o t o j n akan i. O n jo j je, p r im jer ice, s velikim p o ?t ovan jem p r i?ao i u gled n i ?ib en ski f ar m aceu t , sp o r t a? i glazb en ik Ivo Vu ?i ?

(1921. - 2021.) ko ji je o t o m u slu ?ao o d svo jih r o d it elja. Zap am t io je d a je p r vi p r ijed lo g d a se b ir a n ajljep ?a ?ib en ?an ka, p r at ila zan im ljiva o p aska: ?i b en i k n e sm i j e p r i i zb o r u l j ep o t e r o b ovat i est et sk i m i an at o m sk i m i zvr sn o st i m a, d i k t at i m a vr em en a p o d l o ?n a u k u sa i var l j i ve m o d e, n ego m u vo d i l j a u o cj en i i i zb o r u l j ep o t e m o r a b i t i i st i n a d a j e l j ep o t a ?i b en sk e ?en e o d r az

n j en e u n u t ar n j e d u ?e, t e d a n aj va?n i j i k r i t er i j i p r i b i r an j u n aj l j ep ?e ?i b en ?an k e m o r aj u b i t i d o b r o t a, l j u b av, m u d r o st , m aj ?i n sk a b r i ?n o st i i o d an o st o b i t el j i . To su gl avn e o d l i k e ?i b en sk e ?en e n eu vj et o van e st al e?o m , b o gat st vo m i l i m o ?eb i t n o si r o m a?t vo m .

Glas o id eji izb o r a n ajljep ?e ?ib en ?an ke o d m ah je d o p r o i d o ?ib en skih in t elekt u alaca, p o d u zet n ika, glu m aca, ?ah ist a, kar t a?a i gr ad skih m u d r aca ko ji su se o ku p ljali isp r ed , u i isp o d kavan e ?M ed u li?? p a se i t am o o t o m u ?ivo r asp r avljalo .

M e? u go sp o d o m isp r ed kavan e ?M ed u li?? b io je i n ovin ar M an f r ed M ak al e ko ji ?e 1925. go d in e, kao u r ed n ik i n aklad n ik sp lit skih d n evn ih n ovin a ?Jad r an ska p o ?t a?, p o kr en u t i p r vo glasovan je p u t em t elef o n a i p o ?t e za izb o r n ajljep ?ih ?en a ?ib en ika, Sp lit a, Dr n i?a, Kn in a, Om i?a, M akar ske i d r u gih gr ad ova u ko jim a se ?it ala n jegova n ovin a.

7 7

Iako je M akale o r gan izir ao izb o r n ajljep ?ih ?en a go t ovo svih gr ad ova Dalm acije d a b i p o sp je?io p r o d aju svo jih n ovin a, p r id r ?avao se ?ib en sko g n a?ela d a je lijep a o n a ?en a ko ja im a lijep u d u ?u i d a je n jen izgled sam o o d r az o n o ga ?t o o n a d o b r o i

dubokim i jasnim kao izvori u kamenjaru ?to brizgaju bistrinom kao da ih je naslikao sam veliki Raffaello.

Zn am en it i n jem a?ki kn ji?evn ik i p u b licist a Her m an Bar u svo m n ad ah n u t o m d alm at in sko m p u t o p isu ist i?e d a n jem u ?ibenske djevojke izgledaju kao Stendhalu talijanske krasotice d o k je ir ski d r am at i?ar , d o b it n ik No b elove n agr ad e za kn ji?evn o st Ber n ar d Sh aw s n ep r ikr iven im d ivljen jem kazivao kako n jem u svaka ovda?nja djevojka izgleda kao filmska diva.

p lem en it o n o si u seb i i ?t o p o b u ? u je p o ?t ovan je. -Za d r u ge n e zn am o k o l i k o j e t o i st i n a - n ap isao je M akale u svo jim b ilje?kam a, - al i u ?i b en i k u j e t ak o i zat o ?ak i st r an ci k o j i p r vi p u t a u ?i b en i k svr at e, o d m ah ?i b en ?an k e p r ep o zn aj u p o l j ep o t i i p l em en i t o st i , n e sk r i vaj u ?i svo j u u d i vl j en o st i st r ah o p o ?t ovan j e.

Ljep o t i i elegan ciji ?ib en ?an ki d ivio se slikar Jako b Alt ko ji ih je 1841. go d in e ovjekovje?io n a jed n o j o d svo jih slika.

Nije im o d o lio n i slavn i am er i?ki n ovin ar i f o t o gr af Ro b er t How ar d Ru ssel l ko ji je 1895. go d in e u m agazin u ?Harpers Weekly a Journal of Civilization? o b javio d o sad a n ajst ar iju p ozn at u f o t o gr af iju ?ib en ?an ki st avljaju ?i ih p o ljep o t i i zn a?aju r avn o p r avn o s kat ed r alo m sv. Jakova .

M akale n ije u t o m u b io u sam ljen . Kn ji?evn ik Ivo M i l et a p isao je u svo jim d jelim a o ?ib en ?an kam a kao oli?enju ?enstvenosti i nje?nosti, ?enama s licem Madone, a o?ima

Priznanje ?ibenska grandeca? prvi puta je dodijeljeno 8. o?ujka 2017. godine, a prvom ?ibenskom grandecom progla?ena je dr. med.

Dan?i Mihovil?evi?, anesteziologinja u Op?oj bolnici ?ibenik, predsjednica Lige protiv raka ?ibensko-kninske ?upanije, majka dvoje djece i baka jedne unu?ice, koja s dvadesetak aktivistica Lige organizira radionice, javne tribine i predavanja o malignim bolestima i besplatno pru?a savjeta o terapiji i lijekovima oboljelima od malignih bolesti .

Projekt ?Lijepa, ljep?a... ?iben?anka? izravno je povezan s projektom ?ibenska grandeca, izborom uzorne ?ibenske ?ene koja za dobrobit i boljitak ?ibenika radi iskreno i punim srcem i svojim nesebi?nim radom oplemenjuje ?ibenik.

Kroz cijelu povijest ?ibenik je imao vrijedne, bri?ne, nesebi?ne ?ene koje su ga stvarale i uzdizale, svojim djelima tvorile njegov kulturni identitet i ugled.

Bile su pokreta?ice mnogih projekata, nositeljice dobrotvornih, humanitarnih i kulturnih institucija, prosvjetiteljice, za?titnice, graditeljice i borbene ?uvarice njegove opstojnosti, narodnog i nacionalnog identiteta. Udruga za ?uvanje i promicanje zavi?ajne ba?tine i ?ibenskih vrijednosti "Volim ?ibenik" 2016. utemeljila je nagradu ?ibenska grandeca s ciljem da skrene pa?nja javnosti na vrijedne i uzorne ?ibenske ?ene.

Projekt je dobio ime po pjesmi pjesnika Dinka ?kevina ??ibenska grandeca?. Kriteriji za izbor ?ibenske grandece nisu egzaktni niti materijalno mjerljivi, a cilj nominacija i dodjele titule ?ibenska grandeca je promoviranje ?ena koje nesebi?no pridonose boljitku zajednice ne misle?i na osobnu promociju i materijalnu korist.

8 8

Kada je budu?i car Austrije i kralj Ma?arske, Hrvatske, ?e?ke, Lombardije i Venecije Ferdinad I. (1793. - 1875), od njema?kog slikara i litografa Jakoba Alt a naru?io da naslika najljep?e prizore iz cijelog njegovog carstva, on i njegov sin Rudolf von Alt uspjeli su, do careve abdikacije 1848. godine, naslikati 170 od naru?enih 300 veduta.

Sre?om, prije kraja projekta uspjeli su me?u najljep?e prizore iz carstva Ferdinadna I. uvrstiti ?ibenik. Otac i sin u ?ibeniku su naslikali tri ulja na platnu.

Sam Jakob je kao jedan od najljep?ih prizora Europe naslikao trg izme?u katedrale i Velike gradske vije?nice. Me?utim, na toj slici nisu u prvom planu sklad i ljepota tog trga nego - ?iben?anke. Alt ih je prikazao s posebnom ljubavlju i pa?njom o?igledno impresioniran njihovom ljepotom i elegancijom.

udane grim izna pli?ana ili vezom ukra?ena prekrivala. ?iben?anke koje su rodile puno djece ponosno pokazuju svoje m at erinst vo i plodnost ist i?u?i t o crnim pokrivalom za grudi. One ?e?u gradom ponosno uzdignut e glave, a m u?karci u znak po?t ovanja ust ajali kada prolaze pokraj njih. ?iben?anke kosu plet u u plet enice i podi?u je u ?vor na zadnjem dijelu glave i rupce vezane poput t urbana s dugim opu?t enim krajevim a. Trg izm e?u Velike gradske vije?nice i kat edrale sv. Jakova om iljeno je ?et ali?t e ?ibenskih djevojaka i neudanih ?ena na u?it ak i zadovoljst vo kavalira i udvara?a koji sjede na kam enoj skali na kat edrali ili u biv?oj gradskoj vije?nici koja je pret vorena u kavanu .

Robert Howard Russel 16. o?ujka 1895. godine objavio je ?asopis ?Harpers weekly? u New Yorku reporta?u o ?ibeniku. Uz tekst objavljuje nekoliko fotografija me?u kojima su najve?e one koje prikazuju katedralu sv. Jakova i ?iben?anke. Te slike objavljene su preko cijele stranice ?to dovoljno govori o tomu koliko je Russel bio impresioniran katedralom, ali i ?iben?ankama koje vizualno dovodi u isti rang s njom. Njegove fotografije ?iben?anki prve su slike ?iben?anki objavljene u SAD-u, a vjerojatno su najstarije do sada poznate fotografije ?ibenskih ?ena. Russel u svojoj reporta?i vrhunskim stilom opisuje ?ibenik, ?iben?ane i njihove obi?aje, a posebno minuciozno i s neprikrivenim divljenjem govori o ?iben?ankama.

-?iben?anke - pi?e Russel, - nose osebujnu odje?u, plisirane suknje s plavom ili crnom prega?om t e t am ne prsluke iznad bijele ko?ulje s nabranim lepr?avim rukavim a. Prednji dio prsluka je ukra?en vezom i t e?kim svilenim uzicam a svijet lih boja.

Mlade djevojke i neudane ?ene razlikuju se od udanih po pokrivalim a za grudi. Neudane ?ene nose ?ist a bijela lanena prekrivala za grudi, a 9 9

DENI DESI GN Fausta Vran?i?a bb, 22000, ?ibenik 091 530 1000

10 59

Album No1 11

An ka Tam b a?a 12 12

1981.

1979.

?ib en ?an ka, 1910.

13

13

1981.

1979.

Zd en ka Pet kovi?

14 14

1981.

To n kica Bo r gin

1979.

15 15

1981.

1979.

Dan ir a Vu let in ?u p u k 16

16

1981.

1979.

An ka Kap it an ovi? (Zo r i?)

17

17

1981.

1979.

Ru ?a Er ak r o ? .

Pet kovi?

18

18

1981.

1979.

Pr ve m at u r an t ice ?ib en ske Gim n azije n ako n Dr u go g svjet sko g r at a 19

19

1981.

Gab i Novak.

Pr va ?et n ja ?ib en iko m 1966.

1979.

20

20

1981.

1979.

M ar a Gu lozn i? Go jan ovi?

21

21

1981.

An ica ?u p u k u n u ka An t e vit eza ?u p u ka

1979.

22

22

1981.

1979.

An k a nZa n i n o v i ?

23

23

24

Upr ava ?iben skog podu ze?a " Rivijer a" dala ot k az st r ipt izet i zbog lijen ost i Rasp isan je n ovi n at je?aj za u p r a?n jen o r ad n o m jest o d jelat n ice za zab avn o r it m i?ko -p lesn o r azo d ijevan je. M e? u kan d id at kin jam a n em a d r u gar ica iz ?ib en ika.

Ugo st it eljsko p o d u ze?e " Rivijer a" iz ?ib en ik d alo je o t kaz n ed avn o an gair an o j st r ip t izet i zb o g lijen o st i i kr ?en ja r ad n e d iscip lin e. St r ip t izet a je b ila u p o slen a n a r ad n o m m jest u d jelat n ice za r it m i?ko p lesn o zab avn o r azo d ijevan je u z glazb u , a r ad ila je o o b jekt im a " Rivijer e" u ?ib en iku i Vo d icam a. Ot kaz je d o b ila, r e?en o je, zb o g n ep o ?t ivan ja r ad n o g vr em en a, lijen o st i, n eo d govo r n o st i p r em a p o slu i d r u gih o b lika kr ?en ja r ad n e d iscip lin e.

Po d u ze?e " Rivijer a" o d m ah je r asp isalo n a-t je?aj za an ga?ir an je n ove d jelat n ice n a r ad n o m m jest u r it m i?ko p lesn o g zab avn o g r azo d ijevan ja. Kan d id at kin ja, d ozn a je se, im a vi?e. M e? u n jim a n em a d r u gar ica iz ?ib en ika. Nova st r ip t izet a st u p it ?e n a p o sao n ajkasn ije p o ?et ko m velja?e. / ?ibenik, sije?nja 1966.

! ?IBEN?ANI !

Daje se na znanje

od 18. srpnja uspostavljena su direktna kola Bosanski Brod ? Zagreb i Bosanski Bod ? Beograd i obratno.

Klik n it e sr et n o!

Vi?e n em a p r elaska iz Bo san sko g Br o d a u Slavo n ski Br o d jer sad a p o st o je d ir ekt n a ko la. Pu t n e isp r ava za p r elazak gr an ice o b avezn o je im at i u zase. ?ibenik, 1921.

25 25

Pol i ci j a pr i vel a 40 m l j ek ar i ca pod opt u?bom da vodn e m l i j ek o Osjet ljivim kazn am a b it ?e ka?n jen e m ljekar ice za ko je se d o ka?e d a su vo d n ile m lijeko . Ne zn aju ?i sasm a o ko jim je m ljekar icam a p o n ao so b r ije? p o licija je u h it ila i u z su d ski n alo g u ?ib en iku u p r it vo r st avila 40 m ljekar ica p o d o p t u ?b o m d a vo d n e m lijeko . M ljekar icam a se p r ijet i viso kim kazn am a jer ih gr ad ska u p r ava d r ?i za javn e p o slu ?n ike p a se vo d n jen je m lijeka n e vo d i kao r ed ar st ven i p r ekr ?aj n ego kao kr im in aln a r ad n ja.

Sna?no pojeft injenje mesa zbog zast oja izvoza u I t aliju.

Te?a?ko meso jo? je jeft inije jer t e?aka je u izobilju.

?ibenik, 1927.

Sna?no je pojeftinilo meso sviju vrsta u ?ibeniku nakon zastoja izvoza u Italiju i masne ponude te?a?kog mesa na pazaru. Nakon ?to je obustavljen izvoz mesa u Zadar, a uz to pove?anja ponude te?a?kog mesa na pazaru zbog su?e i slabe ispa?e, meso se u ?ibenskim mesnicama tr?i po 25 do 50 posto ni?im cijenama nego do sada. Iznutrice idu u bescjenje. ?iben?ani se jagme za janjetinu ?ija je cijena pala s 14 na 8 dinara za kilogram.

Te?a?ko meso jo? je jeftinije jer te?aka je u obilju, ali je slabo uhranjeno.

SL O VEN K A s vje?tinom jezika, svr?enim gra?anskim odgojem i atraktivnom vanj?tinom tra?i prijateljicu. ?ifra: Plava Lisca ?ibenik

TRAZI M BOLJ U DJ EVOJ KU ZA RAD U MALOJ OBI TELJ I BEZ DJ ECE Kandi dat k i nj e t r ebaj u z nat i k uhat i , pr at i , c i s t i t i i br i nut i z a dj ec u. Si f r a: Mak s i mi r ?ibenik 1940.

?ibenik, 1939.

26 26 15

U su d ar u k am i on a i l u k su z n og au t om ob i l a p ogi n u l o 12 j an j aca k oj i su i ?l i n a p r osl av u 5. god i ?n j i ce T v or n i ce al u m i n i j a u L oz ov cu SKRADIN ? 7. 1940.- St an ko Zin laka iz Dr var a jo ? se n e zn a kako , voze?i lu ksu zn i au t o cest o m o d Lozovca p r em a Skr ad in a n aglo i n eo p r ezn o skr en u o je n a d r u gu st r an u cest e i u d ar io u kam io n ko ji je iz ? evr ska o d Skr ad in a n a Lozovac p r evozio jan jce za p r o slavu 5. go d i?n jice Tvo r n ice alu m in ija u Lozovcu .

Zin laka je au t o m slet io u p r ovaliju , ali n i n jem u n i go sp o ? am a ko je je vozio n i?t a n ije b ilo . Kam io n se m e? u t im u p o ku ?aju d a ko ?en jem i skr et an jem izb jegn e su d ar , izvr n u o i n eko liko p u t a p r eo kr en u o .

U p r eo kr et an ju st r ad alo je svih 12 jagan jaca ko ji su i?li n a veselicu p r o slave 5. go d i?n jice Tvo r n ice alu m in ija u Lozovcu

?iben sk i t r govci dobili poh vale za sn i?en je cijen a gu m en im t er m of or im a u sr ed zim e.

?I BEN ? A N I OVE ZI M E GRI JU N OGE 30 POSTO JEFTI N I JE! ?ibenski trgovci dobili su dr?avnu pohvalu zato ?to su u sred zime snizili cijene gumenim termoforima i omogu?ili ?iben?anima da griju noge u krevetu ?ak 30 posto jeftinije. Uz pohvale zbog sni?enja cijenama termoforima u sred zime koja je vrlo o?tra, ?ibenski su trgovci i kritizirani jer su se, suprotno zakonima trgovine i tr?i?ta, odrekli izgledno dobre zarade. Iz poduze?a "Kornat" odgovaraju da zbog smanjenja cijena termoforima nije nastala nikakva ?teta nego da je taj potez doveo do pove?anja prometa jer je privukao kupce koji su u trgovinama koje su prodavale jeftinije termofore ostvarili ve?i ?i b ennego i k 1909. go d i n e. promet ina?e. ?ibenik, 1965.

27 27

?iben ?an i pr osvjedu ju pr ot iv Th e Beat lesa zat o ?t o im je glazba glasn ija od ek splozije avion sk e bom be od 350 k ilogr am a!

PRODA JEM AUTO ?FORD? s motorom od 8 cilindara u ispravnom stanju koji ne vozi zbog kvara. ?ifra: Ford

?ibenik, 1938.

Ra d n i l j u d i i g r a ? a n i ? i b e n i k a p o t p i sa l i su 1 9 6 4 . g o d i n e p e t i ci j u p r o t i v sv j e t sk i p o p u l a r n i h The Bea t lesa sm a t r a j u ?i d a j e n j i h o v a g l a zb a p r ev i ?e g l a sn a i d a u g r o ?a v a zd r a v l j e o n i h k o j i j e sl u ?a j u . I a k o n i t k o o d ? i b e n ?a n a n i j e b i o n a k o n ce r t u The Bea t lesa n i t i i h j e ?u o k a k o sv i r a j u t o n i j e b i l o za p r e k a d a se n e o su d i n j i h o v a "e l e k t r i ?n a b u k a " i n e za t r a ?i d a se " u i m e zd r a v l j a " za h t i j ev a d a " sp u st e g l a sn o ?u sv o j e g l a zb e i sp o d r a zi n e d e t o n a ci j e a v i o n sk e b o m b e o d 3 5 0 k i l o g r a m a " . Za n i m l j i v o j e r d a j e p r v i k o n ce r t n e k o g r o ck b e n d a , a r i j e ? j e o M a gnet ima , u ? i b e n i k u o d r ?a n t e k i d u ?e 1 9 6 5 . g o d i n e p a j e n e j a sn o ?t o j e (n e k e ) ? i b e n ?a n e m o t i v i r a l o d a p r o sv j e d u j u p r o t i v " g l a sn i h " Bet a lesa . ? t o v i ?e d a su Th e Be a t l e si " n e p o d n o ?l j i v o g l a sn a m u zi ?k a sk u p i n a " n o v i n a r su u D a l m a ci j i p i sa l e t e k 1 9 5 5 . g o d i n e .

EPILOG: ?ibenski prosvjed protiv glasne glazba elektri?arskog sastava The Beatles ostao je bez bilo kakvog odjeka u ?ibeniku, Hrvatskoj, Jugoslaviji, Europi i svijetu. Uostalom, ?iben?ani i prvi ?ibenski rockeri tih su godina vi?e voljeli Shadowse od Beatlesa .

N A M JE? TEN JA TRA?I SE DJEVOJKA veoma mlada za preko dana. Vje?tine nisu uvjet. ?ifra: 112703-21 ?ibenik, 1941.

DVIJE DJEVOJKE TRA?IM Jednu za po danu i jednu za po no?ni. ?ifra: 3943-5 ?ibenik, 1938.

O B J A V A sv i m a n a zn a n j e Nije?em i s gnu?anjem odbacujem objedu da sam nesporazum sa svojim susjedom Matom Bani?em rije?io ru?nom polemikom. Istina je da smo se posva?ali, a la? je da je bilo ru?ne polemike. Oni koji neutemeljeno i izmi?ljeno ?ire uvredljive tvorne napadaje da je me?u nama bilo ru?ne polemike zavr?i?e pred sudom tu?eni od obojice i neka se ne zanose da ?e se izvu?i zato ?to mi me?usobno ne govorimo.

Objavitelj imenom i adresom poznat ?iritelju objave. ?ibenik, kolovoza 1922.

28 28 15

R ED A R ST V EN A O B JA V A Te?ak Mate M. prona?ao je ne?ije magare i odveo ga ku?i ne pitaju?i tko mu je vlasnik.

Slu?aj na?enog magareta prijavio je redarstvu tek kada mu je magare pojelo kupus u vrtu, ali ne da bi magare vratio vlasniku nego da mu se nadoknadi ?teta.

Redarstvo poziva vlasnika da preuzme svije magare u redarstvu i objavljuje gra?anstvu da ?e Mate M. biti nov?ano ka?njen zbog tra?enja od?tete koja mu ne pripada i k tome s 10 dana zatvora zbog odvo?enja tu?eg magareta ku?i bez da se raspitao o vlasniku.

?I BEN ? AN I ! N E BOJTE SE! AKO SE PREKINE GRADSKA ELEKTRI?NA STRUJA PROJECIRANJE SE ODM AH NASTAVLJA. NEM A ?EKANJA I NEUGODE M RAKA jer kino Tesla je kino s vlastitim dinamo motorom Predstave ?e biti pra?ene klavirom.

?ibenik, 1925.

?ibenik, 1927.

OGL A S M o l i se v o j n i k s k o j i m sam ?i n i l a l j u b av u ? ar d i n u d a m i v r at i ?en sk i r u ?n i sat k o j i sam m u p o v j er i l a d a ga ?u v a o d o ?t e?en j a d o k n e p r o ? e ?i n j en j e s ?asn i m n am j er am a. M o l i m p o v r at sat a d a n e p ad n e su m n j a n a n am j er e.

PODUKA Student, ?iben?anin koji je dugo boravio u Francuskoj daje jezi?nu poduku mladim damama.

Zadovoljstvo zajam?eno. ?ifra: Pariz ?ibenik, 1927.

IZNA JM LJUJE SE KOM FORAN STAN OD JEDNE SOBE bez mebla, kuhinje i sanitarne sobe. Stan je lijep i ?ist i ima jedan osun?ani ?i b en i k 1909. go d i n e. prozor. ?ibenik, 1926.

?ibenik 1922. - zaprimljeni i pla?eni, ali neobjavljeni oglas

29 29

1913.

1913.

1936.

1928.

1926.

1962.

30 30 15

1922.

BA?TI N A I N TI M E

Dr am at i?n e p o sljed ice n ed o li?n o g u d var an ja ?ar m an t n o g ?ib en sko g go sp o d in a lijep o j ?ib en ?an ki s n ajlo n ?ar ap am a n a n o gam a ko je je n jem u su d u zeo p o d o lako t n u o ko ln o st

Gospo?i ce, i m at e r upe n a ?ar apam a.

Na svak oj vam j e po j edn a... ?i b en i k 1909. go d i n e.

31

M l ad i gosp od i n A.G. i z d ob r e k u ?e, n ao?i t i ?ar m an t an , gl ed ao j e p r ed h ot el om ?Kr k a? l i j ep u , m l ad u gosp o? i cu N.B. k oj a j e u su m r ak p od u l i ?n om l am p om ?ek al a p r i j at el j i cu s k oj om j e n am j er av al a p r o?et at i ob al om i Pol j an om . S p r i st oj n e u d al j en ost i gl ed ao j e d j ev oj k u zan esen n j en om k osom i p r of i l om gr ?k e Kar i j at i d e. Od m ah m u j e p al o u o?i d a n a n ogam a i m a n aj l on ?ar ap e i d a n osi sm j el o k r at k u su k n j u , al i n i ?i m n i j e p ok azao n ep r i st oj n u zn at i ?el j u i s u sp j eh om j e ob u zd av ao m o?eb i t n i n ep r i l i ?n i p ogl ed . Od n j ega se t ak v o ?u d or ed n o p on a?an j e zb og n j egov og d ob r og od goj a i o?ek i v al o, al i k ak o j e k asn i j e sam p r i zn ao, p ogl ed n a ?en sk e n oge u n aj l on ?ar ap am a n am ah m u j e r azb u k t ao m u ?k u m a?t u u d ost at n oj m j er i d a m u k r v n av r e u gl av u .

Nest r p l j i v a, n e m ogav ?i d o?ek at i p r i j at el j i cu gosp o? i ca N.B. k r en u l a j e u ?et n j u sam a.

H od al a j e p ol ak o i ?i n i l o se d a p azi d a p ot p et i ce n j en i h ci p el a n e l u p k aj u p r ev i ?e gl asn o. Za n j om j e k r en u o A.G. p r at e?i j e n a u d al j en ost i od d eset ak k or ak a. Kad a j e N.B. p r i m i j et i l a d a j e t aj gosp od i n p r at i u b r zal a j e k or ak n a ?t o j e i A.G. u b r zao k or ak . Po ?u r i l a j e j o? b r ?e, a za n j om j e b r ?e zak o r a?ao i gosp od i n . Dj ev oj k a j e j o? v i ?e u b r zal a k or ak , got ov o d a j e p ot r ?al a, a t ad a j e n j u A.G. d ost i gao i k azao: -Gospo?ice, ako ovako nastavimo pr ekor a?it ?emo br zinu koja je ovdje dozvoljena za automobile i imat ?emo posla s policijom. Kako bi bilo da uspor imo?

On a ga j e l j u t i t o p ogl ed al a: -M o?da je ovdje ogr ani?ena br zina, ali nije moja ustr pljivost. Kako bi bilo, zamoli?u vas, da me ostavite na mir u?

-Sigur ni ste? A ja sam vas namjer avao zamoliti za ples.

-Za ples? Ovdje?

-Pa da. Pa valjda ?ujete ovaj zanosni tango

koji dopir e iz ?Astor ije??

Dj ev oj k a j e osl u h n u l a i zai st a i z k av an e ?Ast or i j a? ?u l i su se zv u ci t an ga, al i t o k od n j e n i j e i zazv al o u ?i n ak k oj i j e A.G. o?ek i v ao.

Um j est o d a se or asp ol o?i , on a se j o? v i ?e n al j u t i : -Dr ski ste. Nepr istojni. I dite svojim putom, a mene ostavite na mir u jer r ekli ste sve ?to ste imali r e?i. M o?da jo? ne?to, a onda zbogom.

M l ad i gosp od i n , p r i zn ao j e k asn i j e, b i o j e r azo?ar an j er j e m i sl i o d a ?e sv oj i m ?ar m om i gal an ci j om p r i d ob i t i p a?n j u t e, k ak o r e?e, st asi t e Kar i j at i d e. Da se i zv u ?e i z n el agod e u ?i n i o j e ?al u : -Dobr o kada je tako, r e?e u z el egan t n i p ol u n ak l on , od l azi m , ali vam imam jo? ne?to za r e?i.

-?to jo? imate za r e?i r ecite i onda zbogom! l j u t i t o m u j e u zv r at i l a.

-Uz duboko izvinjenje mor am vam r e?i da imate dvije r upe na ?ar apama. Na svakoj po jednu.

Dj ev oj k u t e r i j e?i zap r ep ast e. Pr ob l i j ed i l a j e

?iben ik 1940.

32 32

-Nema!

-I ma.

-Nema!

-I ma.

-Pa dobr o, gdje su te r upe dr zni?e?

-Pa evo ovdje gor e. - A.B. p a?l j i v o zad i gn e r u b n j en e su k n e i u p r e p r st om u v r h ?ar ap a. - Tu su na vr hu. Da r upa nema uop?e ne biste mogli obuti ?ar ape. Zato uostalom na njima i postoje r upe.

-Pr ostak! Razbojnik! M u?ka Sotona!

-M olim da mi opr ostite na dr skosti, - p ov u ?e se u d ef an zi v u A.B. v i d j ev ?i d a j e p ogr i j e?i o.

- To je bilo str a?no glupo od mene. To sam u?inio sa ?eljom da vas upoznam i da vas ponovno vidim jer mi se jako svi?ate. M olim vas da mi opr ostite.

Al i gosp o? i ca N.B. n i j e se sm ek ?al a i n i j e u d ov ol j i l a n j egov u p r ek l i n j an j u i sk r u ?en om t r a?en j u op r ost a. L j u t i t o j e b ez p ozd r av a ot i ?l a k u ?i m ar ?i r aj u ?i p op u t v oj n i k a p r k osn o zab a?en e gl av e. ***** Su t r ad an t ek ?t o j e sv an u l o gosp od i n A.B. gr d n o se i zn en ad i o k ad a m u u k u ?u b an u ?e ?an d ar i . Bez p u n o ob j a?n j av an j a u h i t i ?e ga i b aci ?e u p r i t v or d a t am o ?ek a su ? en j e zb og u ?i n j en og zl od j el a p r ot i v j av n og m or al a i ?u d or e? a i ob m an e s n ak an om i zv r ?en j a b l u d n i h r ad n j i b ez p od r azu m l j i v i h p osl j e-

i st al a p an i ?n o p r egl ed av at i sv oj e n oge sa sv i h st r an a t r a?e?i r u p e n a ?ar ap am a: -Gdje su? Gdje vidite r upe na mojim ?ar apama? Ta sasvim su nove! Gdje? Gdje?

M l ad i N.G se l u k av o sm j e?k ao: -Tu, tu... jo? malo gor e... jo? malo gor e...

Dj ev oj k a j e u p ot r azi za r u p am a sv e v i ?e p od i zal a su k n j u p r i b l i ?av aj u ?i se gr an i ci i zn ad k oj e j e ?ak i m a?t a n ep o?u d n a, a N.G. j e u v j er l j i v o n av al j i v ao: -Evo tu, jo? malo gor e, jo? malo... no jo? malo...

Dj ev oj k a j e sv e v i ?e zad i zal a su k n j u . U j ed n om t r en u t k u sh v at i ?t o se d oga? a i ob l i j e j e r u m en i l o: -Gade! - v r i sn u l a j e - La?ljivi gade! Pr ostak!

La?ljivac!

-Nisam la?ljivac i ne la?em. - m i r n o j e u zv r at i o N.G. - I stina je da imate dvije r upe na ?ar apama i istina je da je na svakoj vam ?ar api po jedna.

-La?! La?! La?ete! - v r i ?t al a j e A.B. sv a zaj ap u r en a u d ar aj u ?i n ogom b i j esn o o zem l j u .

-M olim stanite ?asak. Udijelite mi tr en va?e ogr ani?ene ustr pljivosti da objasnim, - u m i r i v ao j e N.G. l j u t i t u d j ev oj k u .

-La?ete, la?ete, la?ete... Nema na mojim ?ar apama nikakvih r upa!

-I ma.

33 33

?a r a pi r a z bu kt a va m u ?ku m a ?t u u seku n d i i z a t o ?en ske gl a ve z bog pr i ka z a svoj i h n ogu u pr oz i r n i m ?a r a pa m a n ose i od govor n ost koj e su on e sa sm a svj esn e ?t o se vi d i i z sva kog el em en t a gest u a l n ost i n j i h ovi h n ogu pr i pod i z a n j e ?a r a pa , sa gi ba n j u , pen j a n j u u z ska l e, povl a ?en j e su kn j e n a d ol e, pr ekr ?t a n j u n ogu pr i sj ed a n j u i sa m om sj ed en j u ka o i i z u va n j u ci pel a . S t om gest u a l n o??u st va r a se n ova ?en ska ku l t u r a koj e d o sa d a u ?i ben i ku n i j e bi l o, a m i j en j a j u se i obi ?a j i j er sa d a pr i sr et a n j u m u ?ka r ci ?en a m a vi ?e n e gl ed a j u u l i ce i l i gr u d i n ego u n oge. Osi m t oga n o?en j e pr oz i r n i h ?a r a pa u kom bi n a ci j i sa skr a ?en i m su kn j a m a i h a l j i n a m a n a t j er a l o j e ?i ben ?a n ke d a i z m i ?l j a j u n a j n em ogu ?n i j e poz e ka ko bi poka z a l e svoj e n o?n e ?a r i , a l i d a n e z a d r u u z a br a n ?u d or e? a i i z a z ovu j a vn u sa bl a z a n , pa a ko ?e se pr a vo govor i t i i m ogu ?e n a si l j e m u ?ka r a ca , osobi t o z a pa l j i vi h m l a d i ?a z bog bu j a n j a bl u d n e kr vi u gl a vi pr i pogl ed u n a n j i h ovu ot kr i t u l j epot u , a l i i j o? r i z i ?n i j e d r u ge d i j el ove ?en skog t i j el a .

Pok u ?aj u dv ar an j a n ep r i l i ?n om ?al om i d ov o? en j em d j ev oj k e u zab l u d u s ci l j em d a n a j av n om m j est u zad i ?e su k n j u , u h i ?en j em gosp od i n a A.B. d ob i o j e d r am at i ?n e r azm j er e p oseb n o n ak on ?t o se d ozn al o d a b i zb og t og zl od j el a m ogao b i t i k a?n j en i s dv i j e p a i t r i god i n e st r ogog zat v or a b ez p r av a ?al b e i p r av a n a p om i l ov an j e od n osn o op r ost zb og d ob r og zat v or sk og p on a?an j a i k aj an j a.

d i ?n i h ob av eza. Nad od an a m u j e ot egot n a ok ol n ost i zl agan j a ?en sk e osob e j av n om r u gl u i n am j er n og p ot i can j a n a ot k r i v an j a i n t i m n i h d i j el ov a t i j el a d j ev oj k e n a ?t et u n j en og st i d a, u gl ed a, u d aj n i h p r av a i op ?eg osob n og m or al a.

?ibenik 1940.

Napomena: Postoji nekoliko verzija ove pri?e koja je krajem tridesetih godina 20. stolje?a kolala Dalmacijom. ?ibensku verziju pri?e napisao je prema njemu dostupnim sudskim spisima novinar Mafred Makale, ?to zna?i da je rije? o stvarnom doga?aju i da su njeni akteri iz ?ibenika

Uzal u d se A.B. b r an i o d a j e sv e t o b i l a ?al a u k oj u se u p u st i o u k oj u se u p u st i o b ezazl en o n ad aj u ?i se d a d a ?e m u si m p at i j e i osj e?aj i b i t i u zv r a?en i .

Su d m u j e ob r an u od b aci o, al i j e osu d u n a k on cu i p ak u b l a?i o u v a?av aj u ?i ?i n j en i cu d a j e A.B. n a n ogam a i m al a n aj l on ?ar ap e k oj e m u ?k i ?i b en i k t e?k o p od n osi i zb og k oj i h j e m or al n o r azap et j er m or a sab l a?n j i v i n em o r al n i p r i k az ?en sk i h n ogu u n aj l on ?ar ap am a osu ? i v at i i i st ov r em en o ob u zd av at i r azb u k t al u m u ?k ost k oj u ?en sk e n oge u n aj l on ?ar ap am a t ol i k o r asp l am sav aj u d a su m u m ogl e u m an j i t i m o? t r i j ezn og r asu ? i v an j a i p r osu d b e.

-? en ska n oga - n av od i se u t oj r azsu d b i ol ak ot n e ok ol n ost i , - u pr oz i r n oj n a j l on 34 34

GASTRO BA?TINA

Gr adona?elnikov ro?ak, vlasnik psa koj i j e na Polj ani ugr izao Nikolu ? ivkovi?a mor a za kaznu Nikolu ?astiti obj edom u gostioni Nikole Zlatana u M asnoj ulici, platiti globu i naj stro?e ukor iti svog psa Her kula, koj i j e u nar avi kuj a, da svoj e nedj elo ne bi ponovio.

35 25

Usr ed r i j ek e od d u k at - k r u m p i r a u zd i zal a se p l an i n a od k om ad a p e?en e t u k e, p i l et i n a, j an j et i n e i j ar ?evi n e, a i z n j e se u zd i zal a gu st a m i om i r i sn a p ar a.

Za?u?e se krici, uzdasi, jadikovke, neki i Boga zazva?e, a slabi i bez srama zajeca?e, kada su gostioni?ar Zlatan i njegov kuhar na stol iznijeli brdo pe?ena mesa i zla?anih krumpira, polivenih maslinovim uljem kao da se Krka po njima izlila. zalazi me?u ljude. To i nije bilo te?ko jer je rije? o ro?aku gradona?elnika dr. Vinka Smoli?a, koji svog psa njeguje i jako pazi, poznato je da psa voli vi?e nego ljude, a u ?ibeniku je na porugu jer je psu dao ime Herkul iako je njegov pas zapravo kuja.

Lu?kog radnika bez velikih prihoda Nikolu ?ivkovi?a, po svemu ?ovjeka siroma?na, ali po?tena i u dobroj snazi ugrizao je pas dok je prolazio preko Poljane na putu prema pristani?tu gdje je trebao raditi na istovaru garbuna.

Nikola, koji zbog ozbiljnosti ugriza nije mogao raditi pa je izgubio dnevnicu, a znaju?i da je zbog prijete?e bjesno?e koja se pro?irila me?u psima u ?ibeniku, slu?aj je prijavio policiji i gradskom redarstvu. Policija je uz pomo? agenata odmah prona?la vlasnika psa koji i ina?e bez nagubnice

Slu?aj je zavr?io na sudu, a Nikolu ?ivkovi?a su od svoje volje i bez naknade zastupala ?ak dva odvjetnika budu?i da ih je taj slu?aj veselio. Za svog su branjenika tra?ili, kako su kazali, visoku, ali pravi?nu nov?anu naknadu te uz to ispriku od

36 36

gradona?elnika dr. Smoli?i?a koji je neopravdano i politi?ki nepromi?ljeno stao u obranu svog ro?aka kao i usmr?ivanje psa zbog sumnje da bi mogao biti zara?en bjesno?om, a ako nije sigurno ?e biti jer ga vlasnik neprestance pu?ta lutati bez nadzora.

Sud je razmotrio slu?aj do najsitnijih potankosti.

Dokazano je da Nikola ?ivkovi? ni?im nije izazivao psa koji ga je ugrizao te da ga je pas ugrizao iz ?ista mira. Sud je odbacio sva opravdanja ro?aka g. gradona?elnika dr. Smol?i?a koji nije do?ao pred sud nego je poslao svog ovla?tenog zastupnika.

Uva?iv?i sve ?injenice sud je presudio da vlasnik psa Herkula, koji je u naravi kuja, mora za djelo koje je u?inio njegov pas, dr?avi platiti propisanu globu, najstro?e ukoriti svog psa kako se ne bi dogodilo da jo? nekoga ugrize, a o?te?enom Nikoli platiti ?estit objed. Nov?ano obe?te?enje odba?eno je kao neopravdano zato ?to Nikola ionako ne bi dobio dnevnicu jer tog dana u ?ibenik nije uplovio brod za utovar garbuna.

po zavr?etku njihova radnog vremena. Za dan izvr?enja kazne odre?eno je da to bude 1. listopada 1937. godine u 16. sati. U nazna?eno vrijeme u gostionu Nikole Zlatana do?li su Nikola ?ivkovi? i ro?ak gradona?elnika dr. Vinka Smol?i?a sa ?sekundantima? koje je odredio sud.

Ispostavilo se da vlasnik psa Herkula koji je u naravi kuja i nije neki blizak ro?ak gradona?elniku, ali to vi?e nije bilo va?no.

Za izvr?enje ovog dijela kazne odre?ena je gostiona Nikole Zlatana u Ulici sv. Ivana.

Gostiona Nikole Zlatana odre?ena je za izvr?enje kazne zato ?to je na prikladnom javnom mjestu na kojem gra?ani ?ibenika mogu vidjeti izvr?enje kazne, zato ?to ima elektri?nu rasvjetu koja garantira vidljivost i ako se izvr?enje kazne dogodi uve?er, zato ?to vlasnik Nikola Zlatan uredno pla?a porez i do sada kod njega nije prona?eno patvoreno ili vodnjeno vino te je sudskoj pratnji, ?sekundantima? koja ?e nadzirati izvr?enje kazne osigurao duhan, kavu i mineralnu vodu te uz to i liker nakon izvr?enja kazne i

Do?av?i u gostionu gost kojem je po sudskom nalogu bogat objed trebao platiti gospodar psa koji ga je ujeo, postavljeno je pitanje Nikoli Zlatanu, ?to nudi njegova gostiona, a ovaj je odgovorio: -Imamo od pi?a piva Punitigam, piva Sarajevskog, ?ibenskog crnog vina, ?ibenskog bijelog vina, bijelog vina iz Slovenije, vru?u pe?enku s ra?nja, pe?enu tu?evinu, janj?evinu, jar?eviniu i piletinu. Sve s vru?im krumpirima. Uz to imamo sir Trapist, salamu od Gavrilovi?a, kobasice skradinske, pr?ut, suhu ?unku, kuhanu ?unku, gula?, janje?e tripice, pasulj i ribu pe?enu i na le?o sa zeljem i krumpirima.

Kada je Zlatan nabrojio sve ?to njegova gostiona tog trena nudi, ne zaboraviv?i spomenuti kavu, duhan, mineralnu vodu iz Radenaca, likere, rakiju lozova?u, rakiju kru?kova?u i rakiju jabukova?u ro?ak (ali ne bliski) gradona?elnika Smol?i?a, upita Nikolu ?ivkovi?a da izabere ?to ?eli, a ovaj bez razmi?ljanja re?e: -Ne?u ribu. Ostalo mo?e.

37 37

Ka?njeni gospodar psa koji je ugrizao ?ivkovi?a pobuni se i zatra?i od ?sekundanata? da ureduju, ali ovi samo slego?e ramenima jer kazna je bila ? bogat objed. Sud se ?ivkovi?u nije uplitao u izbor, a ni Zlatanu u ponudu. Ipak reko?e da nisu protivni da se i Herkulov gazda pridru?i ?ivko-

za?injen solju,KULTURA lukom, paprom, kvasinom masliSJE? AiN JA novim uljem. ?ivkovi? i njegov gost koji pla?a ra?un navali?e bez okoli?anja. ?Sekundanti? na mukama ne znaju kuda bi s rukama. I oni bi se ma?ili kojeg slasnog komada, ali ne smiju jer su se zarekli, a i nije red. Skupilo se ve? i puno publike. Stigo?e pasionirani kibici, a pomalo se namno?i?e i navija?i. Na vrata i prozore naguralo se toliko znati?eljnih da se gostiona zamra?ila pa je Zlatan morao upaliti svoju elektri?nu rasvjetu kojom se ponosio i gdje god je stigao hvalisao.

Nakon kuhana mesa ?inilo se da ?e ?udni gosti posustati i re?i da im je dosta jer su izgledali ba? sito i zadovoljno. Ipak, kada su spremljene kosti za Herkula, a nakon ?to se ispila jo? jedna travarica kojom je sada ve? dobro raspolo?eni gradona?elnikov ro?ak po?astio sve do kojih je konobar mogao do?i.

vi?u za trpezom i ma?i se ?ega mu drago, naravski ako ?ivkovi? nije protivan. ?ivkovi? nije bio protivan. Ba? naprotiv. Re?e da ne voli jesti sam i da ?e mu dru?tvo ba? dobro do?i te pozva za stol i ?sekundante? ali oni odbi?e, a odbi?e duhan, kavu mineralnu vodu i liker prije nego ?to objed po kazni ne bude gotov. Na to ?ivkovi? pogleda Zlatana i re?e mu:

Konobar jedva da je uspio neke poslu?iti kad nastade graja. Za?u?e se krici, uzdasi, jadikovke, a neki i Boga zazva?e vidjev?i da su se na vratima ku?ine pojavili Zlatan i njegov kuhar nose?i izme?u sebe golemu padelu ve?u od gostioni?kog stola s brdom vru?eg mesa i zla?anih krumpira, a sve poliveno maslinovim uljem kao da se Krka preko svega prelila.

-Nu!

Gostionom se pro?iri tako zanosni miris da na tren nastade grobna ti?ina koja se utaman pretvori u graju i nevi?eno nadmetanje u poga?anju ?to je Zlatan stavio na padelu i raspravu o tome da u ?ibeniku nikada nije vi?en ni bolji ni bogatiji objed.

-?t a, nu? - zbunio se Zlatan.

-Nu, daj sve osim ribe.

Zlatan pogleda ?sekundante?, a kad oni samo potvrdno klimnu?e glavama, on se zaputi u kuhinju i prione na posao. ?ekalo ga se dugo pa ?sekundanti? ipak uz ?a?icu likera od Vlahova zapali?e duhan, a ?ivkovi? i su?eni mu doma?in nazdravi?e si travaricom koja im je bila ba? dobro legla te je pohvali?e, ali im iz znati?eljne publike koja se mno?ila reko?e da je ta travarica iz Skradina, ali da bi ?ibenska bila bolja da je Zlatan ima, a nema jer se popilo sve ?to je imao.

Da zabune ne bi bilo, kada monstrum ? padela pade na stol, Zlatan stade pored nje, uspravi se kao general pred vojskom, naka?lje se da uti?a gomilu i da zabune ne bi bilo, potanko objasni ?to je sve u tom nevi?enom objedu sadr?ano.

Dakle redom ovako je bilo. U svaki od ?etiri kuta padele Zlatan je smjestio te?e s pasuljem, gula?om i tripicama i uz njih bravetina s kupusom

Kona?no navru iz kuhinje Zlatan, kuhar i konobar. Najprije poslu?i?e ?ivkovi?u i njegovom doma?inu koji mu je postao gost o svom tro?ku, m irisnu juhu od gove?e kost i, janje?e sit ne?i i karot e spravljenu ba? po ?ibenski.

Juha se pu?ila i zlatila, a na povr?ini se kao dragulji ljeskali koluti masti, a ozdo se rumenila jarka karota. ?ivkovi? se pogladio po trbuhu, dodao papra i navalio, a ni gostu mu nije bilo mane. Tek ?to su pohvalili izvrsnost juhe slo?iv?i se da je vru?a, masna i slana ba? kako treba, eto ti Zlatana s padelom vru?e kuhane govedine i janjetine. Sve jedan komad ljep?i od drugoga. Uz kuhano meso poslu?i Zlatan jo? i krumpire kuhane s kapulom i natanko narezani kupus zelenac

38 38

koju nema u gostioni nego je od ku?e donio ?to je sebi kuhao. Uokolo padele ?irine oko ?etiri pedlja i duge ne manje od metar i pol poredana je pe?enka, a to je kod Zlatana na tihoj vatri pe?ena tele?a ple?ka, vrat i prsa sje?eni na veli?inu i debljinu dlana. Pe?enka se zlati kao dukat, a bijele hrskavice sjaju ljep?e nego biseri curi oko vrata.

Zlatanovom gostionom i oni koji nisu ni vidjeli ni znali ?to se doga?a. Zlatanu mast curi niz laktove jer meso grabi rukama, a gradona?elnikovom ro?aku koji je zataknuo janje?u kost iza uha, mast curi niz prsa u hla?e. Vidjev?i da ve? malak?u od silne hrane Zlatan ih zapita da im poslu?i ?uveni Eliksir ?ivota od Zori?a koji garantirano olak?ava probavu, ali oni odbi?e i nalo?i?e Zlatanu da mesom dok je jo? vru?e poslu?i publiku, kibice i navija?e jer i takvih je bilo.

U drugom krugu oko padele poredana je prasetina s ra?nja, specijalitet ku?e i Zlatanov ponos. Sve najbolji komadi okrenuti sme?om hrskavom koricom prema gore. Na spomen pe?enog odojka s ra?nja za?u?e se bolni uzdasi iz gomile koja se toliko nakupila i stisnula da se nitko nije mogao ni maknuti, a bilo je ?udo da se uop?e moglo disati.

Kada se to pro?u, nastade lom. Slomi?e se stakla na prozorima, pado?e vrata, gomila nahrupi u gostionu te se namah op?a gu?va pretvori u ?estoku sva?u i domalo utu?njavu svih protiv svakoga.

Ubrzo stigo?e i ?andari pozvani da zavedu reda, ali na njih se nitko od ostra??enih i slasnim mesom zalu?enih nije obazirao sve dok oni ne ispali?e nekoliko hitaca iz pu?aka u zrak.

U tre?em krugu okolo naokolo Zlatan je stavio pe?ene krumpire koji su bili tako lijepi da se ?inilo da uz odojka te?e rijeka od dukata. Ali nije to bilo sve.

Trebala je ?andarima ura vremena da smire situaciju i rastjeraju kavgad?ije. Sre?om po njih odustali su od uhi?enja i privo?enja u pritvor kada im je Zlatan predlo?io da pri?u stolu jer da mu je ostalo jo? jedno janje na ra?nju, dosta pe?enke u pe?nici, a i ona padela sira, pr?uta, ?unke i kobasica sre?om ostala je netaknuta.

Pjesma ?andara, konobara i dva gosta uz nebrojene zdravice, potrajale je do zore. Gozba je rano ujutro okon?ana jakom sva?om Nikole Zlatana vlasnika gostionice i gradona?elnikovog ro?aka. Problem je bio ?to Zlatan nije htio da mu se plati jer je u nevi?enom zanosu i sre?i odlu?io sve ?astiti, a s druge strane gradona?elnikov ro?ak je po svaku cijenu ?elio da plati svoj ceh pa ?ta ko?ta da ko?ta jer da je tako odredio sud i da mu se tako ho?e. Sva?u su okon?ali ?andari tako ?to su obojicu odveli k sebi u stra?aru da se u pritvoru otrijezne i naspavaju. Na takvo su rje?enje njih dvojica pristala tek kada su im ?andari zajam?ili da ?e tra?iti od suda da odlu?i je li gradona?elnikov ro?ak postupio po izre?enoj presudi i u slu?aju da njemu vlasnik gostione Nikola Zlatan, ne naplati objed koji je bio du?an platiti ?ivkovi?u na ime od?tete zato ?to ga je ugrizao njegov pas Herukul, koji je u

Usred rijeke od dukat-krumpira uzdizala se planina od komada pe?ene tuke, piletina, janjetine i jar?evine. Iz nje se se uzdizala gusta miomirisna para kao dim iz vulkana. ?ivkovi? se bla?eno smije?io kao da mu se Gospa ukazala, a gost - doma?in koji sve to pla?a zadovoljno je trljao ruke: -Ala ?e m oj Herkul om ast it i brke kad m u donesem sve t e ko??ine! Srca m i Irudova, poludit ?e od sre?e!

Preko mesa i krumpira kapalo je maslinovo ulje ba? kao suze niz obraze nekih iz publike koje je taj prizor tako ganuo da su glasno i bez srama jecali.

Zlatan pozove ?ivkovi?a i gosta mu da se ma?e i prionu dok im on pripremi sira, pr?uta, ?unke, skradinskih kobasica i pr?uta da nakon jela imaju ne?to za pregrist uz vino. ?ivkovi? i gost ? doma?in svojski navali?e na mesne rijeke i planinu. Zasukali su oni rukave, raskop?ali ko?ulje i domalo se nakon jo? travarice zagrli?e i zapjeva?e, a kad zapjeva?e iza gomile kibica ?u se kako Herkul zavija. S njima dvojicom zapjeva i gomila. Pjevali su pred 39 39

naravi bio kuja.

40

PO V I JESN E M RV I CE

Jo ?k o ? e l a r :

TRA GOVI KRUH A N A ?EG SVA GDA ?N JEG U POVI JESTI ?I BEN I KA 41

U st ar o j gr ad sk o j j ezgr i , u p r ed j el u St ar o g p azar a, sr ed i n o m 15. st o l j e?a b i l a j e sm j e?t en a p ovi j esn a n ek r et n i n a i m en o m Pe?, n a ?i j i m j e t em el j i m a u 20. st o l j e?u , i zm e? u 1932. i 1933. go d i n e i zgr a? en a sad a?n j a k u ?a Kap i t an ovi ?.

Pr em a d o st u p n im p o d acim a, o ?em u n am je govo r io Ed i Ka p i t a n o v i ?, sin ?ib en sko g t r govca Vi ce Ka p i t a n o v i ?a , kr u ?n u p e? je 1464. go d in e u o b jekt u n a st ar o m e p azar u , gd je je kasn ije izr asla n jih ova ku ?a, p o sjed ovao N i k o l a Zen t i l i ?i ? u b lizin i sad a?n je cr kve sv. Sp asa. On je im ao u govo r e sa ?ib en skim p u ?an im a o o p skr b i d r vim a ko ja su o n i sjekli u o ko lici i d o p r em ali u ?ib en ik, a za n akn ad u su d o b ivali t r e?in u o d isp e?en o ga kr u h a.

Pekar n ica je kr oz n ar ed n a st o lje?a m ijen jala vlasn ike, t e je d o ?la u p o sjed Kat o li?ke cr kve, kao i n eke d r u ge n ekr et n in e u gr ad u .

Nekr et n in a Pe? zab ilje?en a i u p r vo m au st r ijsko m kat ast r u ?ib en ika iz 1826. go d in e i d o b ila

Vi ce Ka p i t a n o v i ?

42 42

Ja k o v Ka p i t a n o v i ? sa su p r u go m je p ovijesn i b r o j ?est ice zgr . 26 k.o . Go r ica. Od 1881. go d in e, p r iliko m o sn ivan ja gr u n t ovn ice i o t var an ja zem lji?n ih kn jiga, n a su d u u ?ib en iku o n a n ije zab ilje?en a, a Kat o li?ka cr kva je p o st ala izvan kn ji?n i vlasn ik sp o m en u t e n ekr et n in e.

Ta st ar a p ekar n ica b ila je jed n o kat n ica s kam en im p r o ?eljem , gr a? en a u p r ed ven ecijan sko m ili ven ecijan sko m r azd o b lju . je sad a salo n za m asa?u ?M elisa? i n ar ed n ih go d in a u r e? u je p r o ?elje t o g o b jekt a u st ilu m o d er n e b e?ke secesije. Neko liko go d in a izm e? u d va r at a, ?Pe?? ko r ist i ?ib en ski p ekar Su n ko za p e?en je kr u h a i u li?n u p r o d aju n a M alo j lo?i ko d cr kve sv.Ivan a.

Zgr ad a je u z kr u ?n u p e? im ala i sklad i?t e za sir ovin e i o gr jev, t e viso ki d im n jak ko ji se d u go o d r ?ao , a vid ljiv je n a st ar im f o t o gr af ijam a t o ga d ijela gr ad a. U p o d zem lju o b jekt a, u d n u st u b i?t a sad a?n je zgr ad e, u z p e? je b ila i gu st er n a za ki?n icu o d akle i d an as d o p ir e vlaga.

Kr u h se u t o vr ijem e n o sio u cr kve n a b lago slov svake n ed jelje, a n e sam o za b lagd an Uskr sa i d r u ga vjer ska slavlja. Djeca su o d svo jih r o d it elja i b aka d o b ivala b lago slovljen i kr u h u z m o lit ve ko je su u ?ili o d m alih n o gu .

Iz sp isa ko je ?u va Dr ?avn i ar h iv u ?ib en iku , vid i se d a je u r u jn u 1887. go d in e An t u n Ka p i t a n o v i ? sa svo jo m ?en o m M a t i j o m ku p io su sjed n u ku ?u u z Pe? i t o o d M i ch el e St o j a n , su p r u ge Sp i r i d o n a .

Ur ed Kr aljevin e Ju go slavije u Sp lit u , u kazo m o d 26. lip n ja 1932. go d in e o d o b r ava ku p o p r o d ajn i u govo r izm e? u Kap it an ovi?a i cr kven ih vlast i, ?im e je u d ovo ljen o p o st o je?im p r o p isim a o r asp o lagan ja cr kven o m im ovin o m .Tad a je sr u ?en a zgr ad a zvan a Pe? i n a n jen im t em eljim a 1933. go d in e sagr a? en a sad a?n ja zgr ad a.

U p r o st o r u n ekr et n in e Pe? An t u n i M at ija su n ako n vi?e o d d va st o lje?a st an ke p o n ovn o p o kr en u li p ekar ski o b r t . U an alim a o b it elji Kap it an ovi? o st alo je zab ilje?en o d a je An t u n ist e go d in e, n ako n ku p n je ku ?e i p o kr et an ju o b r t a, izn en ad n o u m r o .

Kr ajem t e 1887. go d in e, d o ?ao je iz Ogo r ja n a p oziv An t u n ove u d ovice, Ja k o v Ka p i t a n o v i ? p o k. Cvit ka r ad i isp o m o ?i u p ekar i i u ku ?i. U o n o vr ijem e, i zb o g r ast u ?e ko n ku r en cije, p o sao u p ekar st vu n ije d o b r o i?ao , p a je o b r t p r est ao s r ad o m .

Ip ak, d im n jak st ar e Pe?i o st ao je jo ? d u go n ad ku ?o m Kap it an ovi?. Sr u ?en je t ek n ako n Dr u go g svjet sko g r at a zat o ?t o je b io t e?ko o ?t e?en u savezn i?kim b o m b ar d ir an jim a ?ib en ika kad a je sr u ?en i svjet lar n ik ko ji je p ao n a st u b i?t e.

Go d in am a se u ?ib en iku p r ep r i?avalo kako je u d ar go lem e b o m b e i p ad svjet lar n ika zajed n o s go m ilo m kam en ja, p r e?ivjela m ljekar ica iz Bilica ?t o se sm at r alo ?u d o m Bo?jim jer je o st ala n eozlije? en a.

Nako n r u ?en ja gr ad skih zid in a i ku la 1895. go d in e, o t vo r io se slo b o d an p r o st o r n a St ar o m p azar u gd je se u sko r o p o ?elo t r govat i, a p r o m et n ica je d o b ila n aziv Via mercato.

Ja k o v Ka p i t a n o v i ? 1900. go d in e p o kr e?e vlast it u t r govin u m je?ovit e r o b e u lo kalu u ko jem

43 43

Pr izem lje n ove ku ?e Kap it an ovi? iz 1933. go d i-

n e, slu ?ilo je u Dr u go m svjet sko m r at u kao sklo n i?t e, a p o zavr ?et ku r at a n ako n n acio n alizacije i o d u zim an ja vlasn icim a o d st r an e ko m u n ist i?kih vlast i ?ib en ika b ilo je p r et vo r en o u sklad i?t e.

Nako n Dr u go g svjet sko g r at a u p r izem lju ku ?e r ad ila je p ozn at a i p o p u lar n a m ljekar a ko ju je vo d io Ro k o M a t i j a ?. ?ib en ?an in I v i ca St o ?i ? Bu ?i l o i d an as se sje?a kako je n jegova b aka ?im a p r o d avala kr u h p r ivat n o g p ekar a n a M alo j lo?i. Kad b i ga d o n ijela n a svo j b an ak, sve b i b r zo p r o d ala i i?la p o d r u gi. In a?e, St o ?i?i p o t je?u iz n aju ?ega su sjed st va zgr ad e p r ve javn e p e?i, ?iji je u laz b io t am o gd je je d an a?n ji u laz u ku ?u Kap it an ovi?a.

Fotografije: Jo?ko ?elar, privatne fotografije obitelji Kapitanovi?, foto arhiv ?asopisa Volim ?ibenik

44 44

PUTOPIS

?ibenski op?ervacijuni i impre?ijuni Ant e Ru?i?a Ba?e lit a gosponjega 1921.

45 42

Z nameni t i Spl i ?ani n A nt e (A nt oni o) Ru?i ? - Ba?o, da ba? onaj l egendar ni Ba?o ovj ek ovj e?en u f enomenal noj t el evi zi j sk oj ser i j i ?Vel o mi st o?, ni j e bi o obi ?an r i di k ul k ao ?t o bi se mogl o pomi sl i t i . Ne! Ba? napr ot i v. Taj spl i t sk i osobenj ak , at l et i sl avni t r k a? mar at onac po ?emu ga se pamt i , bi o j e sol i dno obr azovan, nadar en i poduzet an, a ost avi o j e zna?aj an t r ag i u novi nar st vu k ao sat i r i ?ar t e i zdava? i ur edni k ?i t avog ni za humor i st i ?k i h l i st ova od k oj i h j e nek e sam popunj avao od pr ve do zadnj e st r ani ce. Svoj e t r k a?k e, novi nar sk e i humor i st i ?no ? sat i r i ?ne sk i t nj e Ba?o j e pr et apao u pomal o ?udne t ek st ove me?u k oj e pr i padaj u i nj egovi ?i bensk i op?ervacijuni i impre?ijuni. To j e bi l a nek a nj egova posebna novi nar sk o ? l i t er ar na vr st a duhovi t i h, je?ovitih hai k u put opi sa.

Ba?o j e ?i beni k prvi puta posj eti o 1921. godi ne. Doputovao j e u i nozemstvo; i z Spl i ta, grada u K ral j evi ni Jugosl avi j i u ?i beni k, grad koj i j e tada j o? bi o u K ral j evi ni I tal i j i , dakl e u vri j eme kada j e ?i beni k tri godi ne nakon zavr?etka Prvog svj etskog rata j o? uvi j ek pod tal i j anskom okupaci j om. Do?i u ?tal i j anski ? ?i beni k u to vri j eme po svemu sude?i ni j e bi l o ba? j ednostavno, a ni bezopasno pa Ba?o za svoj u odl uku da ga i pak posj eti ka?e:

beni k pol emi zi ra sa Spl i ?ani ma koji govoridu da nime vi?e ?iben?ana, ni ?iben?ana, jer da su ih izili Frakanjape.

-E, ljuto se oni varaju! - ka?e Ba?o. - U ?ibeniku je vi?e na?i banditi nego borov u Marjanu!

On i z Spl i ta u ?i beni k putuj e vl akom koj i od spl i tskog do ?i benskog ?tacjuna vozi ?eti ri sata.

K ada j e kona?no sti gao, bi o j e neugodno i znena?en, ?tovi ?e ustravl j en: -Kad san dospija u ?ibenik ima sam ?ta vidit. Sve sami karabinjeri! Deboto sam uvatija ?paget, kad sam jih vidija i one njihove duple pu?ke. Misli san u prvi maj, da je ferata falila put, pa da me iskrcala u Jankonu!

Neka znate gospodo moja da je ludost nadma?ila mudrost.

K renuo j e na put i z Spl i ta u ?i beni k nakon ?to j e, kako sam ka?e, po Spl i tu napuni o punu vri?u o?revacijuni i impre?ijuni (a ne govana), a ci l j mu j e da vi di otaj bili ?ibenik ?a Spli?ani govoridu da je pun svaki znameniti in?titucijoni i antikitadi.

Zani ml j i vo j e da Ba?o spremaj u?i se na put u ?i -

Dol azak sl avnog A nte Ru?i ?a Ba?e u ?i beni k ni j e pro?ao nezapa?eno. Odmah ga j e prepoznal a ?i benska mul ari j a koj a j e ugl as vi kal a: Ba?o! Ba?o!

46 46

Ba?o se di vi o stasu ?i ben?ana i u svakoj j e zgodi tvrdi o da j e svaki ?i ben?ani n ve?i od kampanel a sv. Duj e, al i da mu j e ego j o? i ve?i . Zbunj i vao ga j e i neobi ?ni ?i benski govor. Ni kako ni j e mogao doku?i ti o ?emu ?i ben?ani razgovaraj u pa j e taj f enomen ovako opi sao: -Nu, moje je ve?i od tvoga.

-Aj kuragu. Nu ga. M a nije nimoj ve?i, ali je lip?i.

-M u?, moj je ve?i i ti bi da deset svojih za mog malog.

-Aj kuragu ti i otaj tvoj basetni. Ja ti svog mogu metnit dio?.

-Da mo? tibiga prije izvadija neg metnija di treba.

Ba?o, neupu?eni ma u ?i bensku konverzaci j u obj a?nj ava da ta dvoj i ca ?i ben?ana razgovaraj u o svoj i m ? zetovi ma!

L j epotama i znameni tosti ma ?i beni ka ni j e se puno bavi o. Vi ?e su ga zani mal i ?ud i narav ?i ben?ana. A kako j e ?i ben?ane do?i vi o, Ba?o j e opi sao u l i rski sro?enom ogl asu: ?i ben?ani n, ml adi ? pun ?ar k e l j ubavi , ognj a, vat r e, pl amena ?ar k a t e nesk r oman i not or ni egoi st , t r a?i ml adu ?enu udovi cu s bogat i m mi r azom da od nj ega napr avi ?ovi k a i sk uva mu gul a? od zeca.

Ba?o! Pa se u?as skupi l a masa ?i ben?ana koj a ga j e kl i ?u?i prati l a do Pol j ane. ?i ben?ani su i zvi ki val i : -Ba?o! Sloboda! Ba?o! Sloboda! Evo Ba?e, evo slobode!

Na Pol j ani ga j e neki ?i ben?ani n, Ba?o re?e stasitiji od Biokova, pozdravi o uzvi ?eni m ri j e?i ma i zahval i o mu ?to je slavu na?eg roda tr?anjem, letenjem i plivanjem po kopnu ariji i moru, prodi?ija u Americi, Australiji, Svetom Fran?isku, Mu?u, Boraji, Ba?vicvama Smrde?acu i Africi, a sada i slavnom hrvatskom gradu ?ibeniku.

svoj om l i terarnom kari j erom, a potom i m j e kao sam svoj kol porter prodavao svoj humori sti ?ki l i st Re?eto. Bi o j e zadovol j an j er j e prodao puno novi na: -Skupila se na Poljani sva ?tokracija, sve veliko i malo, mu?ko i ?ensko, a ja sav kuntenta da aferi gredu dobro!

Oko Ba?e koj eg su hval i l i kao ?urnal i stu, atl etu i deputata iz slobodne zemlje Jugoslavije u porobl j enom ?i beni ku, okupi l e su se i mnoge ?i ben?anke koj e su ga ?el j el e upoznati . No bi l o j e to za nj ega, i na?e poznatog ?armera i obo?avatel j a ?ena, pri l i ?no traumati ?no i skustvo j er mu j e naj vi ?e pa?nj e i si mpati j a ukazi val a j edna stasi ta ?i ben?anka, ?ena kakvu Ba?o ?i ni se do tada ni j e sreo:

-Bilo je u ?ibeniku meni ovacijun i derancije ma vi?e ven ?a sam misli, al na to sam navika. Vengo me za?udilo i ushitilo kad sam ugleda svu silu oni na?i bandiri i nisan moga nego usklikat: Fala vragu, jema jo? ?iben?ana! ?i ben?ani su Ba?u, koj i j e u ?i beni ku bi o tol i ko sl avan da se na Pol j anu sl i l a takva masa svi j eta da se tal i j anski karabi nj eri ni su usudi l i ni ?ta poduzi mati , odvel i na ?a??enj e spi zom i vi nom u gosti one M i l eti ?a Petri ?a i Grubi ?i ?a. Nakon toga o?eki val o se da ?e Ba?o tr?ati , al i on j e odl u?i o da se ?i ben?ani ma ne predstavl j a kao atl eta nego kao l i terat. U kratkom govoru upoznao j e ?i ben?ane sa

-Jema sam ?a i vidit. Bila je vi?a od kampanela sv.

I vana. Ota mi se najprije pre?entala i stavila u di?korak. Nije jo? dobro ni po?ela kad dolete dvi od iste kampanel race, a kad govore oli se smiju skri?u da ti se ju?i paraju. A onda je do?la jena, manja, nima je ?a vidit. Al i ta jema jezik ka avokat.

Ba?i na naj poznat i j a ut r k a dogodi l a se 27. r uj na 1908. godi ne, k ada se nadmet ao s vl ak om na pr uzi Spl i t ? K l i s. I z Spl i t a j e u K l i s st i gao j e 15 mi nut a pr i j e vl ak a i za t o j e dobi o ur ednu pot vr du od Dr ?avne ?el j ezni ce t e uz t o i nov?anu nagr adu. Taj uspj eh bi o j e t ak o vel i k da j e u sj enu pal i nj egovi ??i bensk i ? r ek or di . Ba?o j e di oni cu od K ni na do Dr ni ?a pr et r ?ao za sat i 30 mi nut a, a od Dr ni ?a do ?i beni k a za dva sat a i 10 mi nut a. Ti nj egovi r ek or di ni do danas ni su obor eni .

47 477

Ba?o pri ?a i o tomu kako ?i ben?ani , i ako j e svud po ?i beni ku postavl j ena el ektri ?na j avna rasvj eta, kada gredu gradom svitle si put feralima.

-A ako kojeg ?iben?anina pita?, kri? mu ljubim, ?ta ?e mu feral kad svitli letrika on ute blene i zazivlje Gospu jerbo da su mu i ?a?a i dida i pradida odili gradom s feralom i kad ni bilo letrike.

M al o kasni j e kada j e pobj egao na ri vu Ba?o sre?e druk?i j e ?i ben?anke, belece odj evene poput Pari ?anki , ugl a?ena pona?anj a i l i j epi h f ri zura koj e, kako ka?e, nami??aju kinkin prid zrcalom i u?e movimente tila da budu ?a gracijoznije i ?ampati?nije.

I pak, vi ?e od ?i ben?anki Ba?i su se svi dj el i stasi ti ?i ben?ani koj e j e on do?i vi o kao spol puno lipji i kulturniji vengo ?enski.

48 48

-Mu?kardini u?beniku ?injorinama pi?edu poe?ije i epi?tule o jubavi, a kavaliri odiju ?otobraco s librom. Signorinama na Poljani daruju ru?e i lip?e pogleda, a svaki je lip?i na slici od Mattiazza vengo u kalelargi. Monture su im ni?koristi, al zato svak na obrok ispije dvi litre crneja i ni? mu se u glavi nezamanta. Poludidu jedino kad vidu anatomiju one lipe, lipe pupice mu?ikantice iz predraga nam Wina. ?i benske stari ne i znameni tosti o koj i ma j e ?uo od Spl i ?ana Ba?o gotovo ni ne zapa?a. On se di vi gl azbari ma koj i svi raj u mar?i raj u?i po gradski m ul i cama, gl azbi u kavanama i hotel i ma, al i i ?i benski m sveci ma i bl agdani ma koj i h j e, ka?e, vi?e nego u papinom kalendaru i jema ih u godini anci ?etiri stotine.

Posebni m ?udom Ba?o j e smatrao ?i benske kavane, osobi to kavanu A stori j a, u pri zeml j u Hotel a Del a Vi l l e.

-Pazi vako, pi ?e Ba?o, - u?beniku kako se re?e po?benski ima ta kavana Astorija. Rekbi kavana ko kavana, al nije. U toj ti se kavani, narafski ne pije kava jer ko bi u?beniku pio kavu u kavani. Tu ti se pije ponajvi?e pivo iz Sarajeva i Be?a, a u ?udu se gleda ako neko naru?i vino. Jo? je ?udnije da se u toj kavani gostima za zabavu uprili?uju varijete, koncerti klasi?ne glazbe, gluma?ki igrokazi, pravo kazali?ta i povr svega ? balet. Kakav balet? Pravi balet! U kavani? E, u kavani. Al ni to nije najlip?e nego je najlip?e da je ulaz bezplatan. E sad da je ta Astorija jedina ?ovik bi na to rukom odmanija kad se nau?ivlje baleta i Mozzarta. Al nije jedina. I ma u ?ibeniku i jedna konoba. Vodi je ?piro Kara?ole.

I zvana, iznutra ni? ? konoba ko konoba. I ma vina crna, bijela. I ma rakije, ako se ba? inzistuje. Sve na kvarte i politre i trikvarta?e. To je u redu na to se ?ovik lako svikne, ali taj ?ipro Kara?ole od spize ima samo bakalar i baklavu, a njih tr?i samo na terine. Nema na pijate, porcije... samo na terine.

Meni je kod Kara?ole dobro bilo jer nisam ni?ta platija zato ?to samo zapiva: Baaaaa Baaaaa Baaaaa Baaaaa

?o k l ava k al ar dava

To se Kara?oli svidlo pa je predme samo nosija te svoje terine dok je ume moglo stat. A stalo je u Baaaaa ?u vi?e Baaaaa kalara nego Baaaa klave. Al slaba sam ja konkurenca bio. Jedan je otamo jia mukte. I zija je sedam pjat njoki i slatko cilu tuku ugura u ?tumak i jo? je punija ?kar?ele da ima za po putu do ku?e. I niko mu nije ni? reka nego su ga svi falili i po?tovali jerbo da je rodoljub i da otaj nikome ne sviri u piriju. Na svr?etku poveja ga je niki Djepina u jotel ?Krka? i platija mu ?est 49 49

Naj poznati j i Ba?i ni humori sti ?ki l i stovi bi l i su Kalamita, Kukumar, Lavandera, Luce Kusa, Marun, Palombaro, Re?eto, Rombizon, ?ajeta, ?kovacin, ?uplja?a i Zvon?i?, a i zdavao j e j o? tol i ko drugi h humori sti ?no-sati ri ?ni h novi na da i m se ni i mena ne zna. Svoj naj poznati j i i naj bol j i humori sti ?no-sati r?ni l i st Re?eto ti skao j e u ?i beni ku.

Za ?i vota Ba?o uprkos svoj oj popul arnosti ni j e i mao puno i sti nski h pri j atel j a. Jedan od ri j etki h koj i j e za nj ega kao ?udaka i boema, i sto kao i za Ti na Uj evi ?a, i mao razumi j evanj a bi o ?i benski novi nar M anf red M akal e koj i j e ?i vi o i i zdavao dnevne novi ne u Spl i tu. M akal e j e Ba?u pomagao i podupi rao, a neri j etko j e pl a?ao i nj egove dugove. botelji schampanja i kapel majstera da nu svira mu?ika i jo? za po zub pe?enu koko?.

-I ma jo? jedna gostiona na glasu u ?ibeniku, ali tamo nisam i?a jer se usrid lita reklamira da mu ima jaki ?paker i da je sva vazda lipo i ugodno zagrijana.

Ba?o se i z ?i beni ka u Spl i t vrati o brzi m vl akom koj i j e vozi o ?est sati i bi o dva sata spori j i od onog obi ?nog putni ?kog vl aka koj i m j e u ?i beni k doputovao, al i nj emu zbog toga uop?e ni j e bi l o ?ao j er da su se u nj egov vagon u Perkovi ?u ukrcale takve pu?ke krasotice da su mu o?i toliko skapavale od gladi da je zamalo ostao gluh.

Ba?o j e mogao neprekidno tr ?ati pet sati i istr ?ati dva mar atona bez staj anj a. Sr u?io j e rekor d mar atonca Pietr a Dor anda koj i j e 42 kilometr a pretr ?ao za dva sata i 42 minute dok j e Ba?o pretr ?ao 44 kilometr a za dva sata i 38 minuta. Svoj u vj e?tinu mar atonskog tr?anj a prezentir ao i u ?ibeniku.

40. RO? EN DAN ROBN E KU?E ?IBENKA

50

INTERVJU

?el j k o Bal t i ?

Da se rat ne daj Bo?e ponovi, sve bih opet ist o u?inio jer, moja obit elj je napadnut a, a obit elj je svet ost . To nisu samo ?ena i djeca, rodit elji... t o je t voj dom, t o je t voja zemlja, t o je domovina, t o je sve.

51

Bitka za ?ibenik vo?ena od 16. do 23. rujna 1991. godine, bila je prva zna?ajna hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu. ?ibenski branitelji uspjeli zaustaviti prodor velikosrpskog agresora na ?iju se stranu stavila Jugoslavenska narodna armija, prema moru i onemogu?iti mu vojno strate?ko presijecanje Hrvatske i njeno komadanje na neobranjive, lako osvojive enklave. Branitelji ?ibenika pokazali su da velikosrpski agresor ?ak ni uz potporu JNA nije nepobjediv ?to je imalo i sna?an, ?tovi?e presudno va?an moralni u?inak na hrvatske branitelje i tek ro?enu neovisnu Republiku Hrvatsku. U tom smislu bitka za ?ibenik bila je po svom zna?aju jedna od klju?ni prekretnica u Domovinskom ratu.

Velikosrpski agresor napao je ?ibenik s kopna, mora i iz zraka ne o?ekuju?i zna?ajniji otpor njegovih slabo naoru?anih branitelja, ali premo? u vojnoj sili i vatrenoj mo?i, a da toga nije bio svjestan, nije imao ni 16. rujna kada je tenkovima izbio na ?ibenski most i nadirao prema ?ibeniku sa sjevera nakon pada Drni?a. Bitku je izgubio u trenutku kada su se u obranu ?ibenika oglasili t opovi s ot ok a ?ir ja koje je podoficir JNA, ?iben?anin ?eljk o Balt i? u tajnosti predao hrvatskoj policiji jo? u travnju 1991. godine. On se priklju?io hrvatskim braniteljima te sa?uvao mo?no oru?je koje je u presudnim danima Domovinskog rata u rujnu 1991. godine branilo ?ibenik i Hrvatsku.

Udar topova sa ?irja pokolebao je napada?e i natjerao ih da ustuknu. Pokazalo se da ?ibenik i Hrvatska nisu bespomo?ni, da su spremni boriti se i da su kadri u?initi nemogu?e ? razoru?ati JNA i njenim je oru?jem natjerati na uzmak.

Nakon preuzimanja obalne topni?ke bitnice na ?irju te potom zauzimanja jakih upori?ta JNA u Ze?evu i Kru??ici te topni?ke bitnice na otoku Smokvici, branitelji ?ibenik, 113. brigada ZNG/HV-a i pripadnici policijskih postrojbi, tijekom samo dva dana postali su jedna od najbolje naoru?anih i organiziranih hrvatskih obrambenih formacija.

Pobjeda branitelja ?ibenika, imala je presudni zna?aj za obranu Hrvatske i daljnji tijek Domovinskog rata sve do oslobodila?ke vojno-redarstvene akcije ?Oluja?, a u tomu je jednu od klju?nih uloga imala bitnica obalnog topni?tva na otoku ?irju za ?ije je preuzimanje od JNA u dogovoru s Policijskom upravom ?ibenik, zaslu?an ?eljko Balti?.

p r ilika p a sam se javio n a n at je?aj za slu ?b u u Or u ?an im sn agam a b iv?e Ju go slavije. Bu d u ?i d a sam zavr ?io ?ko lu r ezer vn ih o f icir a ar t iljer ije u Zad r u , p r im ili su m e. Po st ao sam m la? i o f icir o d n o sn o p o d o f icir , p o t p isao u govo r n a t r i go d in e i d o b io r ad n o m jest o n a o t o ku ?ir ju . Na ?ir je sam d o ?ao 16. t r avn ja 1981. go d in e i... o st ao zau vijek. Tu m i je sko r o cijeli m o j r ad n i vijek p r o ?ao . Su d b in a. Da m e je

?ib en ?an in sam . Ro ? en sam u ?ib en iku 1957. go d in e. U ?ib en iku sam p r oveo d jet in jst vo i m lad o st , t u sam i?ao u ?ko lu , o?en io se, d o b io d jecu , o st var io svo j r ad n i vijek i d o ?ao u m ir ovin u . Po o d slu ?en ju vo jn o g r o ka, a slu ?io sam u Zad r u i n a Visu , o t i?ao sam n a b r o d . Po ?ao sam n avigat i. Br zo sam u vid io d a je t o t e?ak p o sao i d a zb o g n jega jako t r p i o b it elj. Plovio sam n eko liko go d in a, a o n d a sam zb o g o b it elji o d ko je m i je b ilo t e?ko b it i r azd vo jen , o d lu ?io n e p lovit i vi?e. Ukazala se 52 52

p r o ?i kr oz Ko m i?u . I n o r m aln o , p o o n o j n ar o d n o j d a se m alim m jest im a u vijek r a? aju velike lju b avi, i m en i u se Ko m i?i d o go d ila lju b av. Up ozn ao sam Kat icu . Pr elijep a je b ila.

Kad a sam o d slu ?io vo jn i r o k vr at io sam se ku ?i u ?ib en ik, a o n a je o st ala u Ko m i?i, ali n e zad u go . Ost ali sm o u vezi i u b r zo se vjen ?ali u ?ib en iku .

Da k l e, p r st su d b i n e, a v o j n o g r o k a u Za d r u u j e p r ek o m o r a i o cea n a k a v j e b i o v a ? su sr et sa

t o j e b i l o sl u ?en j e ?RO a r t i l j er i j e, v a s d o v eo n a ?i r j e. Ka ?i r j em i ?i r j a n i m a ?

Nije m i b ilo t e?ko sn a?i se n a ?ir ju iako je t o u d aljen , izo lir an o t o k. Tad a, 1981. go d in e n a ?ir ju n ije b ilo n i?ega, a n i d an as n em a b a? p u n o . Im ao sam 24 go d in e. Bio sam u n ap o n u ?ivo t n e sn age. Na o t o ku su ?ivjeli u glavn o m st ar iji, ali d o b r i lju d i. Zaist a d o b r i lju d i.

M o j d o lazak n a o t o k b io je za n jih d o ga? aj.

Do b r o su m e p r ih vat ili i n isam im ao p r o b lem a u klo p it i se u t u m alu zajed n icu . Bilo je n eke p ozit ivn e kem ije m e? u n am a iako sam

d iglo u vo jsku n egd je d r u gd je, a n e u Zad ar i n e u p r avo u ?ko lu r ezer vn ih o f icir a ar t iljer ije m o j b i ?ivo t b io d r u k?iji. Nako n t e?aja u ?RO u Zad r u ko ji je t r ajao o sam m jeseci, d o b io sam ?in vo d n ik st a?ist i p o st ao sta?o kako se t ad a govo r ilo t e d o b io p r eko m an d u n a o t o k Vis, n a t o p n i?ku b it n icu St u p i?t e gd je sam o d r a? ivao klasi?n e st var i ko je su u t o vr ijem e p o p r avilu slu ?b e u JNA o d r a? ivali vo d n ici st a?ist i, zn a?i o b u ?avao sam r o ?n ike, u ?io ih kako se r u ku je n ao r u ?an jem , p o d u ?avao sam ih o t akt ici, u ?io vo jn i?kim d u ?n o st im a i vje?t in am a. M e? u o st alim d u ?n o st im a im ao sam i o b ilazak jo ? jed n e ist u r en e jed in ice ko ja se zvala Bar jaci. Na p u t u d o n je m o r ao sam

ve?in i t ad a?n jih ?ir jan a p o go d in am a m o gao b it i u n u k. Bilo je n a o t o ku i n eko liko m la? ih lju d i. ?ivjeli sm o slo?n o , m ir n o , d a t ako ka?em , sp o r o kako ?ivo t in a?e t e?e n a o t o cim a. ?ir jan i su st aln o n e?t o r ad ili, u r e? ivali su p u t ove, t r u d ili se p o b o lj?at i ?ivo t , a t u je b ila vo jska ko ja im je p o m agala, p r iskakala, kako se ka?e, d ala r u ku kad a zat r eb a. ?ir je je 53 53

p o st alo m o j o t o k i ja sam se n ako n n eko liko go d in a slu ?b e o sje?ao i sm at r ao ?ir jan in o m .

d in e p o st ajalo m i je jasn o d a t o ?t o se d o ga? a n e vo d i d o b r u , d a se r a? a zlo i d a ?u m o r at i b ir at i st r an u . Ako je 1990. go d in e jo ? i b ilo n ekih d vo jb i, u p r o lje?e 1991. go d in e m jest a za d vo jb e vi?e n ije b ilo . Bilo m i je jasn o d a t u gd je sam vi?e n e m o gu o st at i i d a se d o ga? aju st var i s ko jim a se n e sla?em .

Zn ao sam i gd je m i je m jest o , ali sam b io svjest an d a t am o gd je ?elim b it i i gd je o sje?am d a p r ip ad am , n e m o gu lako d o ?i. I sad ... b ilo je p it an je m en e kao ?ovjeka kako d a ja t o n ap r avim jer sam vid io d a t o ?t o se d o ga? a n e?e d o b r o zavr ?it i. M o je su se slu t n je o b ist in ile n a Uskr s 1991. go d in e. Hr vat ski r ed ar st ven ici u p ali su u zasjed u n a Plit vicam a, p o gin u o je Jo sip Jovi?. Tad a sam d ef in it ivn o o d lu ?io d a n e?t o m o r am n ap r avit i. Sr e?o m , im ao sam d r ago g p r ijat elja ?ir jan in a Go r an a Gr gu r i?in a ko ji je b io p o m o ?n ik n a?eln ika

Vr em en a su se m e? u t i m m i j en j a l a . Kr a j em o sa m d eset i h go d i n a Ju go sl a v i j a se p o ?el a r a sp a d a t i . Sl u t i l o se d a b i m o gl o d o ?i d o r a t a . Ka k v a j e si t u a ci j a b i l a n a ?i r j u , j est e l i b i l i za b r i n u t i ?

Svaki n o r m alan ?ovjek u t o je vr ijem e m o r ao b it i zab r in u t . Sit u acija u b iv?o j Ju go slaviji je eskalir ala, p o go r ?avala se iz d an a u d an . Svega t o ga b io sam svjest an . I ?ir jan i su b ili zab r in u t i. Vid jelo se d a su sve n ep ovjer ljiviji p r em a vo jn icim a n a o t o ku . Ja sam jo ? u vijek b io d o b r o p r ih va?en i n isam im ao p r o b lem a, ali n ap et o st je r asla. Zn ao sam ?t o se d o ga? a. Vid io sam t e lju d e o ko seb e, vid io sam ?t o se d o ga? a u ?ib en iku , p r at io sam vijest i, a im ao sam sazn an ja i ?t o se d o ga? a u d ijelu Or u ?an ih sn aga o d n o sn o JNA. Ve? 1990. go -

Gor an Gr gu r i ?i n 54 54

p r io p ?io d a ?e m o j p r o b lem b it i r ije?en , ali d a m o r am o st at i t u gd je sam d a se sit u acija o d r ?i kako t r eb a.

Ost a l i st e n a ?i r j u u v el i k o j n ei zv j esn o st i , d a t a k o k a ?em o n i n a n eb u n i n a zem l j i . ?t o se n a k o n t o ga d o ga ? a l o ?

Rad io sam svo j p o sao i ?ekao . Uglavn o m , zat ekao sam se u t e?ko j i n eizvjesn o j sit u aciji.

Jo ? sam b io u JNA, a u st var i vi?e n isam b io u JNA. Nisam m o gao zn at i ?t o se d o ga? a i kakva m e su d b in a ?eka... Bilo je i lju d i ko ji n isu p r ih va?ali d a jo ? u vijek n o sim t u JNA o d o r u .

Njim a n ije b ilo jasn o kako m en i n ije jasn o d a sam u o d o r i n ep r ijat elja. A kako im r e?i, lju d i ja n isam t aj, ja sam n a va?o j st r an i, ja ?u n ap r avit i t o i t o ? Kako im r e?i? S d r u ge st r an e ja sam jo ? p r ip ad ao JNA i r ad io sam sve ?t o sam d o t ad a r ad io . M o ja ko m an d a, o d n o sn o zap ovjed n a jed in ica b ila je u Ro gozn ici. Bila je t o 118. o b alska ar t iljer ijska gr u p a i ja sam s n jim a ko m u n icir ao p u t em t elef o n a i r ad io

?ib en ske Po licijske u p r ave. Zn ao sam d a m u m o gu r e?i ?t o sam n au m io . I jed n o m zgo d o m u t r avn ju 1991. go d in e p r i?ao sam m u i zam o lio ga d a p o p r i?am o . Izn io sam m u svo ja r azm i?ljan ja o sit u aciji, kazao sam m u ?t o m i se n e svi? a i p r io p ?io d a ?elim o t i?i iz JNA i, ako p o st o ji m o gu ?n o st , p r e? em u p o liciju .

Go r an m i t o ga t r en u t ka n ije m o gao ko n kr et n o o d govo r it i. Nisam im ao d o jam d a su ga m o ji st avovi i o d lu ke izn en ad ili.

Rekao m i je d a ?e vid jet i d a se m o r a ko n zu lt ir at i s n ad le?n im a. Nako n n eko g vr em en a,

Ni k ol a Vu k o?i ? m o?d a o ko m jesec d an a, Go r an se vr at io n a ?ir je i kazao d a je r azgovar ao s n ad le?n im r u kovo d it eljem , n a?eln iko m Po licijske u p r ave, Niko lo m Vu ko ?i?em , d a je p r elazak u h r vat sku p o liciju m o gu ?, ali d a jo ? n ije vr ijem e. Tad a je b ilo n ekih p r o b lem a n a ?o lt i, p a je p o st o jala b o jazan d a n am ?ir je izm akn e. Go r an m i je 55 55

d a t r eb am i za?t o t r eb am o st at i n a ?ir ju t e d a ?u b it i p r im ljen u h r vat sku p o liciju . M ilo ?evi? je in a?e ?ir ajski zet , jako d o b ar ?ovjek, ?t o n am je o lak?alo ko m u n ikaciju jer sm o m o gli r azgovar at i u p u n o m p ovjer en ju . Njih ova je zad a?a b ila i d a se in f o r m ir aju kakva je sit u acija n a ?ir ju , im a li p r o b lem a, ?t o je s o r u ?jem , t o p ovim a i st r eljivo m , kakvo je st an je m e? u vo jn icim a kako se p o n a?aju i r azm i?ljaju . Izvijest io sam ih d a je sve OK, d a n em a p r o b lem a, d a je st an je r ed ovn o , d a su t o p ovi isp r avn i, d a za m o je o d lu ke n it ko n e zn a i d a ?u ja sve ?t o sam o d lu ?io i r ekao isp o ?t ovat i i d a n e?u d ozvo lit i d o lazak b ilo ko ga i b ilo ?ega ?t o b i m o glo u gr ozit i d o govo r , d akle p r elazak o b aln e t o p n i?ke b at er ije u r u ke ?ib en skih b r an it elja. Neko liko d an a kasn ije d o ?li su n a ?ir je p o licajci Jad r an Hu ljev i Ivica Fr an i? ko je je Niko la Vu ko ?i? p o slao d a m i b u d u p r i r u ci i d a n e b i slu ?ajn o , n e d aj Bo?e, n et ko n e?t o n ap r avio i u gr ozio p u n o ve?i u lo g o d m o g o so b n o g p r elaska u h r vat sku p o liciju , a t o je p r eu zim an je t o p n i?ke b it n ice i n jen o st avljan je u f u n kciju o b r an e ?ib en ika i Hr vat ske. M o glo se d esit i d a n et ko d o ? e, d a n et ko iz JNA in t er ven ir a s n am jer o m d a se st an je p r o m ijen i, d a se o r u ?je o n esp o so b i ili even t u aln o o d n ese sa ?ir ja, ali t o n ije d o lazilo u o b zir , ja t o n e b ih d ozvo lio . M e? u t im , t e jako d o b r o

t elef o n ijo m . Pu t em vo jn ih r azgovo r n ika ?if r ir an o sam im p o d n o sio izvje??a o sit u aciju n a ?ir ju i akvat o r iju p o d n ad zo r o m ?ir jan ske b at er ije. Pr ijavljivao sam r ed ovn o st an je. Slao sam u o b i?ajen e o b avijest i. Uglavn o m n ije b ilo n i?t a p r o b lem at i?n o i n ap et o . Od svo jih n ad r e? en ih n isam d o b ivao n ikakve zap ovijed i ili n ar e? en ja d a u ?in im n e?t o ?t o n e b i t r eb alo ?in it i. Vjer ovali su m i i n i?t a n isu su m n jali. Da n i?t a n isu zn ali sh vat io sam p r ed sam n ap ad n a ?ib en ik u r u jn u 1991. go d in e kad a sam r azgovar ao s ad m ir alo m ? u r o m Po jer o m . On m e je n azvao . Kr at ko se zan im ao za sit u aciju i r ekao m i d a p azim n a lju d e. Kazao je: -Desit ?e se zlo. Vodit e ra?una o t oj djeci.

Negd je p o lovin o m lip n ja d o ?li su n a ?ir je p o licajci Dam ir Ju r i?ev i Ved r an M ilo ?evi? ko je je n a?eln ik Po licijske u p r ave Niko la Vu ko ?i? p o slao d a sa m n o m o b ave r azgovo r i ka?u m i 56 56

o r gan izir an e m jer e p r ed o st r o?n o st i go t ovo d a su b ile n ep o t r eb n e jer se n ije d o go d ilo n i?t a ?t o b i u gr ozilo p lan . M i sm o jako d o b r o o d r ad ili t aj d io n a?eg p lan a p r em a o r u ?an im sn agam a b iv?e Ju go slavije. Ne sam o d a n ije b ilo in t er ven cija p a n i n ar ed b i s ciljem p r o m jen e st an ja, n ego o n i n i u jed n o m t r en u t ku n isu n i o sjet ili d a m i n e?t o m u t im o i d a su ?ir je ve? izgu b ili. Da b u d em iskr en , im ali sm o i n e?t o r at n e sr e?e jer vo jn ici ko ji su b je?ali sa ?ir ja kao i iz d r u gih vo jar n i JNA, m o gli su zn at i d a n e?t o n ije u r ed u , ali o t o m u n isu n i?t a govo r ili p a n a n as n ije p ao n i t r a?ak su m n je ?ak n i u o n im zlo glasn im o r gan im a b ezb ed n o st i Ju go slavije i o r u ?an ih sn aga b iv?e Ju go slavije.

Bilo je i p r o b lem a. Nao ko b ezazlen , ali jako o p asan in cid en t ko ji je m o gao p u n o t o ga u gr ozit i, b ilo je d je?je p r ovo cir an je i o m et an je vo jn ika n a st r a?i u vo jar n i Ko r o m a?n a. Ne m o gu r e?i d a li su t a d jeca b ili n agovo r en a d a p r ovo cir aju st r a?u ili n isu , ali t o n ije b ilo d o b r o i ja sam t o vr lo b r zo r ije?io . Razgovar ao sam s n ad le?n im o so b am a u M jesn o m o d b o r u i t o sam sp r ije?io . Im ali sm o i p r o b lem a s b ijego m vo jn ika s o t o ka.

M lad i su vo jn ici slu t e?i ili zn aju ?i d a je r at izvjest an , b je?ali iz vo jske, ali n ism o t o d avali n a velika zvo n a i d r am at izir ali. O t o m u sam u r ed n o izvje?t avao n ad le?n u ko m an d u . S vo jn icim a ko ji su o st ali n isam im ao t e?ko ?a.

Zn ao sam sve o svako m e o d n jih i s n jim a sam izgr ad io jako d o b r e o d n o se. Pr ip r em ao sam se za t r en u t ak kad a ?u im p r io p ?it i d a sam p r ist u p io h r vat sko j p o liciji, d a b it n icu p r eu zim aju b r an it elji Hr vat ske i d a m o gu i?i ku ?i. ?elio sam d a sve p r o ? e d o b r o , d a n it ko n e st r ad a, d a n e b u d e ?r t ava. Na kr aju se p o kazalo d a sam t o u z p o m o ? lju d i o d p ovjer en ja, d o b r o o d r ad io . To m i je b ilo jako va?n o . I t i vo jn ici n e?ija su d jeca. Za t u d jecu , t e m lad i?e n a o d slu ?en ju vo jn o g r o ka ja sam b io o d govo r an . Ta i sam sam b io r o d it elj i zn ao sam kako je r o d it eljim a t e d jece, s kakvim su st r ah ovim a, s kakvo m su n eizvjesn o ??u i st r ep n jam a su o ?en i.

Tk o j e zn a o za v a ? p r el a za k n a h r v a t sk u st r a n u i o d l u k u d a b i t n i cu n a ?i r j u p r ed a t e H r v a t sk o j ?

Da sam p r e?ao u h r vat sku p o liciju n ije zn ao n it ko . Nije zn ala n i m o ja o b it elj u ?ib en iku .

To je b ilo n u ?n o . Vi?e u st a zn a - gad n a sit u acija. Osim Go r an a Gr gu r i?in a, Niko le Vu ko ?i?a i n jih ovih p ovjer ljivijih o p er at ivaca sam o su jo ? t r i o so b e zn ale ?t o ?u n ap r avit i. Bili su t o M ar io M i?ki?, Dr agu t in M r vica i Ogn jen M i?ki?. I o n i su m en e izvje?t avali ?t o se d o ga? a n a o t o ku , kakva je sit u acija, ?t o lju d i govo r e.

Je l i b i l o p r o b l em a n a ?i r j u t i j ek o m t i h n ei zv j esn i h d a n a i m j eseci ?

M j e?t a n i ?i r j a n i su p a si v n o ?ek a l i ?t o ?e se d o go d i t i . N j i h o v M j esn i o d b o r p r i p r em a o j e o b r a n u o t o k a . Je l i M O ?i r j a st u p a o u k on t ak t s vam a?

57 57

U t i m d r a m a t i ?n i m t r en u ci m a v i st e n a ?i r j u , a v a ?a o b i t el j , su p r u ga s d v o j e m a l e d j ece, o st a l a j e u ?i b en i k u i n i ?t a n e zn a o v a ?i m o d l u k a m a . N e zn a d a st e p r e?l i n a h r v a t sk u st r a n u i d a za p r a v o v i ?e n i st e p r i p a d n i k JN A i a k o j o ? u v i j ek n o si t e u n i f o r m u v o j sk e k o j a n a p a d a i r a za r a ?i b en i k . Je l i u o p ?e p o t r eb n o n a gl a ?a v a t i k o l i k o j e t o b i l a t e?k a si t u a ci j a za v a s i v a ?u o b i t el j ?

Sva t a zb ivan ja o ko ?ib en ika b ila su jezovit a.

I n isam sam o ja, i n ije sam o m o ja o b it elj b ila u t akvo j sit u aciji. Za t akve ?ivo t n e d r am e n e m o?e? n ikad a b it i sp r em an , n e m o?e? u o p ?e p o m islit i d a b i t i se t ako n e?t o m o glo d o go d it i. Ali o d lu ke su p ale, a b ilo je b it i ili n e b it i n e sam o za m en e i sve t e lju d e n a ?ir ju , b ilo je b it i ili n e b it i za ?ib en ik, za Hr vat sku . Tr eb alo je st isn u t i zu b e, izd r ?at i, b o r it i se...

Ne zn am t o ?an d at u m n o ?lan ovi M jesn o g o d b o r a ?ir ja p ozvali su m e u kaf i? Riva u M u n i t ek kr ajem ko lovoza ili p r vih d an a r u jn a d a b i sa m n o m , kako su r ekli, o b avili r azgovo r . Nar avn o , d o ?ao sam . Na t o m sast an ku b ili su p r ed sjed n ik m jesn o g o d b o r a Rat o M i?ki?, kr asan go sp o d in , Din o Ali? i ?ivko Pa?ar a. Izn ijeli su o n i m en i n eka svo ja st ajali?t a i p it ali ?t o ja m islim o sit u aciji, kako r azm i?ljam o svem u ... On d a sam ja n jim a o d govo r io d a sam izn en a? en ?t o su m e n a r azgovo r p ozvali t ek sad a i ?t o m e n isu i p r ije zvali. Ti lju d i su m en e zn ali vi?e o d d eset go d in a. Pozn avali su m e. Ip ak sam t u m e? u n jim a i sn im a ?ivio d eset go d in a.

No , d o b r o , n eke sm o st var i r ije?ili, ali ja n jim a, iako sam u t e lju d e im ao st r a?n o p o vjer en je, n isam m o gao r e?i d a sam ve? p ovezan s p o licijo m i d a sam ve? p r e?a n a n a?u , h r vat sku st r an u . On i su sve sh vat ili t ek kasn ije, p o slije r u jan ske b it ke za ?ib en ik. To su m i i p r izn ali.

?t o st e r a d i l i n a ?i r j u ?ek a j u ?i o d l u k u o v a ?em p r el a sk u u h r v a t sk u p o l i ci j u ? Jest e l i u o p ?e m o r a l i o st a t i n a ?i r j u ?

M o r ao sam o st at i n a ?ir ju . Da sam o t i?ao sve b i p r o p alo , a m o ja je o d lu ka b ila ?vr st a i ko n a?n a. Ost ao sam n a o t o ku d a b i sve b ilo u r ed u . Sp avao sam s vo jsko m jer sam se 58 58

b o jao d a se n e d o go d i n e?t o , d a n eki m o?d a i b ezazlen i in cid en t n e eskalir a jer kad n e?t o lo ?e kr en e t e?ko je t o vi?e zau st avit i. M o gao je n et ko izgu b it i ?ivce, m o glo je d o ?i d o n eke sva? e, m o gla je n eko m e p u ?ka slu ?ajn o o p alit i, m o gao je n et ko n er vozn o r eagir at i n a p r ovo kacije... sva?t a se m o glo d o go d it i, ali n isam h t io n i?t a p r ep u st it i slu ?aju . Da se b ilo ?t o d o go d ili b ila b i t o t r aged ija. Dakle, m o r ao sam u ?in it i sve ?t o je u m o jo j m o ?i d a d o t o ga n e d o ? e.

Zat o sam m o r ao b it i t am o i n igd je d r u gd je. Je li m i b ilo lako ? Nije. Ja n isam n i ?en i n i o cu n i m at er i r ekao ?t o sam o d lu ?io i ?t o sam u ?in io i n a ?ijo j sam st r an i. Reko h , za sve su zn ala sam o t r o jica lju d i u ko je sam im ao ap so lu t n o p ovjer en je.

M o r ao sam n jim a r e?i sve jer sam m o r ao im at i n eko ga u z seb e. M o r ao sam zn at i i ?t o se d o ga? a u m jest u jer n it ko o d ?ir jan a n ije zn ao ?iji sam i svi su u m en i h t jeli n e h t jeli vid jeli sam o o f icir a n ep r ijat eljske vo jske ko ja ih u gr o?ava. M o ja o b it elj n ije o m en i zn ala n i?t a. Su p r u ga i o t ac m islili su d a sam likvid ir an . Do n jih su d o lazile n eke vijest i... govo r ili su im ?iv je, vid jeli su ga, ali n ije t o b ilo n i?t a p o u zd an o . ? ak su im n eki r ekli d a su m e n eki vid jeli n a b it n ici i d a sam n a h r vat sko j st r an i, ali i t o je b ila sam o n ep r ovjer en a glasin a. M o j je o t ac ?ak d o ?ao n a ?ir je, ali ga n isu p u st ili k m en i n a b it n icu jer sam t ako zap ovijed io i n iko m e n isam d ozvo lio n ikakve p o sjet e n a b it n ici. Kad a su m e n ako n svega m o ji ko n a?n o vid jeli b ilo je sr e?e, su za, u glavn o m sve je b ilo OK.

Lj u d sk i gl ed a n o , b i l a j e t o t e?k o p o d n i j et i .

Gled ajt e, t o je b ila t akva sit u acija. Jed n o st avn o n e m o?et e seb i d ozvo lit i n eki ko m f o r jer t o n isu st var i s kim se m o?et e igr at i. I p r akt i?ki d e?ava se n ovo n e?t o , ?ivo t i se m ijen jaju , ?ivo t i se gu b e, vi p o st ajet e d io svega t o ga i m o r at e sve u ?in it i i sve o d r ad it i b ez o b zir a n a cijen u . Jer p azit e, o d lu ku sam d o n io , iza n je sam st ajao i m o r ao sam b it i d o kr aja o d govo r an za svo je p o st u p ke. Zn a?i, n e m o?et e n e?t o u ?in it i, d o n ijet i t ako va?n u o d lu ku o b u d u ?n o st i, o svo m ?ivo t u , ?ivo t u svo je o b it elji, svo g gr ad a i o n d a n e b it i o d lu ?an i ?vr st kad a t u o d lu ku t r eb a o st var it i. Uo st alo m n ije t r eb ala p r evelika f ilozo f ija d a se sh vat i ?t o se d o ga? a u Hr vat sko j, t ko je agr eso r , a t ko ?r t va i d a ?e sve t o , sav t aj p akao b r zo zah vat it i i ?ib en ik.

Ko n sp i r a t i v n o st a n j e u sp j el i st e o d r ?a t i go t o v o p et i p o l m j eseci , sv e d o sr ed i n e r u j n a 1991. go d i n e k a d a su t o p o v i sa ?i r j a za p u ca l i n a sn a ge JN A k o j e su k r en u l e u n a p a d n a ?i b en i k ?

Po licija, Niko la Vu ko ?i? i n jegovi su r ad n ici n a svim r azin am a n ap r avili su f en o m en aln u st var . Od r ad ili su sjajan p o sao . Pr ed ivn o je kako su st r p ljivo vo d ili i m u d r o ?ekali, kako su t o ?n o o sjet ili p r avi t r en u t ak kad a t r eb a o d b acit i kr in ke i st u p it i u akciju . Tajm in g je b io f en o m en alan . Da se kr en u lo sam o d an r an ije ili d an kasn ije, sve b i p r o p alo . Ako m o?d a i n e b ism o izgu b ili ?ir je, izo st ao b i se

59 59

u ?in ak izn en a? en ja jer b i n ap ad a?i b ili sp r em n i i sigu r n o b i d r u k?ije o r gan izir ali n ap ad n a ?ib en ika, a ish o d b it ke b io b i n eizvjest an .

Ka k o st e i k a d a sa zn a l i d a j e d o ?a o p r a v i t r en u t a k za a k ci j u ?

Na ?ir je su 14. r u jn a p o n ovn o d o ?li p o licajci Dam ir Ju r i?ev i Ved r an M ilo ?evi? i kazali: -Vrijeme je. Sve je b ilo jasn o . Ni?t a vi?e n ije t r eb alo r e?i. Oku p io sam vo jn ike i o b jasn io im sit u aciju . Bili su t o d o b r i d e?ki. Zn ao sam ih u d u ?u i zn ao d a n em a ?an se d a b i n et ko o d n jih p u cao ili u ?in io n e?t o p r o t iv n as. To m i je n eko licin a n jih i o t vo r en o r ekla. Dali su m i b ez u st ezan ja d o zn an ja d a ?e, ako d o ? e d o r at a b acit i o r u ?je i p o b je?i. Kad a sam im 14. r u jn a kazao kakvo je st an je st var i i o b zn an io d a sam p r e?ao n a h r vat sku st r an u t o n ije za n jih b ilo izn en a? en je. ?t ovi?e, m islim d a je ve?in a n jih t o d o?ivjela i o sjet ila kao o lak?an je. Od m ah su svi skin u li kap e i vo jn i?ke ozn ake. Ost ali su sam o u b lu zam a i h la?am a i p o ?li d o lje u u valu Ko r o m a?n a gd je ih je ?ekala ko ?ar ica Lucijeta t r ib u n jsko g r ib ar a Vlad o Gr u b i?in a ko ji ih je p r evezao u Tr ib u n j gd je su b ili p r ih va?en i i zb r in u t i d o o d laska ku ?am a. Sve je p r o ?lo b ez p r o b lem a i in cid en at a i ?t o je n ajva?n ije b ez b ilo kakvih ?r t ava. Po n o san sam n a Tr ib u n jce i sve o n e ko ji su su d jelovali u evaku aciji vo jn ika sa ?ir ja.

Te st e n o ?i s 14. n a 15. r u j n a i v i o t i ?l i sa ?i r j a u Tr i b u n j , a o d a t l e u ?i b en i k i t o j e t r eb a o b i t i k r a j v a ?e u l o ge u p r ed a j i ?i r j a n sk e t o p n i ?k e b i t n i ce j er j e d o go v o r b i o d a st u p i t e u h r v a t sk u p o l i ci j u ?

M en e je sa ?ir ja u Tr ib u n j p r evezao gliser ?ib en ske p o licijske u p r ave. Po d o lasku u Tr ib u n j n ajp r ije sam o t i?ao vid jet i je li sve u r ed u s vo jn icim a i je li o r gan izir an n jih ov p r ijevoz ku ?i o d n o sn o t am o gd je su ?eljeli i?i.

Sve je b ilo u r ed u . Bili su sigu r n i i zb r in u t i.

Vid io sam d a se p o lako o p u ?t aju i d a vi?e n isu u gr ?u o d st r ah a. Dakle sve je b ilo u r ed i i m o gao sam p o ?i d alje. S Jo ?ko m Fer ar o m sam s t r ib u n jske r ive o t i?ao ku ?i ko d go sp o d in a On esin a Cvit an a, a o d at le p o slije r azgovo r a s n jim o d vezli su m e u ?ib en ik u Po licijsku u p r avu , o d n o sn o u p o licijsku p o st aju gd je m e je ?ekao Niko la Vu ko ?i? sa svo jim su r ad n icim a. Sr d a?n o sm o se p ozd r avili. Pit ao sam je li sve u r ed u , jesam li isp o ?t ovao i isp u n io sve ?t o sam r ekao i m o gu li sad a ko n a?n o p o st at i p r ip ad n ik p o m o r ske p o licije? A Vu ko ?i? n i p et n i ?est b ez o ko li?an ja ka?e:

Vl ad o Gr u b i ?i n 60 60

-Ne mo?e?.

Sit u acija n ije b ila d o b r a. Na t o n isam r a?u n ao i za t akav o d govo r n isam b io sp r em an . Kazao sam Vu ko ?i?u : -?efe, nismo se t ako dogovorili.

Niko la slegn e r am en im a i ka?e: -?eljko ne mo?e? u pomorsku policiju kao ?t o smo se dogovorili jer mora? nazad na ?irje.

Bio je t o ?o k za m en e, ali kad a m i je Niko la o b jasn io ?t o se d o ga? a i u ?em u je p r o b lem kazao sam : -Ako je t ako...OK idem na ?irje.

Od m ah sm o se b acili n a p o sao i r ije?ili n ajva?n ije ? p r o n a?li sm o ?ovjeka ko ji m o?e b it i zap ovjed n ik t o p n i?ke b it n ice. Bio je t o M ir o slav Ali?. Ali? je b io Bo go m d an za t u d u ?n o st .

Bo lje n ism o m o gli n i san jat i, a kam o li p o?eljet i. Ali?a i M en e p o slali su Ur ed za o b r an u ko d go sp o d in a Zd r avka St an ?i?a d a p r o n a? em o i m o b ilizir am o lju d e ko ji su p r o ?li o b u ku n a t o p ovim a o d n o sn o lju d e ko je zn am o ,

M i r osl av Al i ?

61 61

ko ji su d o lazili n a vo jn e vje?b e ko ji b ar em n e?t o zn aju o t o p ovim a i kako t o p ovi f u n kcio n ir aju . Tako d a sm o n a ?ir je d ign u li jed an d io r ezer vist a i d oveli ih n a o t o k, a u ist o m p o t ezu sm o n a o t o k d oveli i t o p n i?ke m eh an i?ar e d a d eko n zer vir aju t o p ove i p r ip r em e ih za d jelovan je ?t o su o n i b esp r ijeko r n o o b avili u r eko r d n o m r o ku . Od m ah je kr en u la i akcija d o p r em e st r eljiva d o t o p ova. Oso b n o sam ko o r d in ir ao r ad n a p r ip r em i t o p ova za o t var an je vat r e, u r e? en je b it n ica, o r gan izaciju p o sad a i d o p r em u st r eljiva, a u sp o r ed o s t im s M ir o slavo m Ali?em o b avljali sm o b r zu o b u ku p o sad a t o p ova jer je m e? u lju d im a ko ji su d o ?li n a ?ir je b ilo i t akvih ko ji su o t o p ovim a zn ali m ali p a i n i?t a, a n eki su se n jim a p r vi p u t a sr eli. Sve je o b avljen o b esp r ijeko r n o , ali sigu r n o n e b ism o u sp jeli b ez m je?t an a ?ir ja. Ne m o?et e vjer ovat i ko liko je b io zan o s, em o t ivn i n ab o j, ko lika je b ila vo lja i sn aga t ih lju d i.

Ne m o?et e vjer ovat i ?t o su b ili u st an ju u ?in it i t i o d r ed a st ar iji lju d i o d 60, 70 go d in a i s kakvo m su lako ?o m n eu m o r n o n a vr h Zvizd u lje n o sili san d u ke s gr an at am a t e?ke i p o 60 kila. U t im t r en u cim a ?ir jan i su u ?in ili p r avo ?u d o . Bez n jih n e b ism o u sp jeli p r ip r em it i se za b it ku , a b ili su n am d r ago cjen a lo gist ika i kad a je b it ka p o ?ela jer si ?in ili sve ?t o je u

n jih ovo j m o ?i d a n it ko n e b u d e glad an i ?ed an , d a n iko m e n i?t a n e u zm an jka i d a se m i m o?em o p o svet it i b o r b i se n ep r ijat eljem ko ji n ap ad a ?ib en ik.

M j e?t a n i ?i r j a o d m a h su se u k l j u ?i l i u b i t k u ?i m su d o zn a l i d a st e p r e?l i n a h r v a t sk u st r a n u i d a ?e ?i r j a n sk a t o p n i ?k a b a t er i j a b r a n i t i ?i b en i k ?

Od m ah i b ez p o govo r a. Svim sr cem . U su r ad n ji s M jesn im o d b o r o m i t ad a?n jim Kr izn im ?t ab o m o r gan izir ali sm o m je?t an e n a p r ijen o su i r azm je?t an ju st r eljiva ?t o je b ilo n eo p h o d n o d a b i t o p ovi m o gli p u cat i i d a b i se sp r ije?ilo d a u slu ?aju n ap ad a JNA n a ?ir je d o ? e d o eksp lozije go lem ih ko li?in a st r eljiva u sklad i?t u .

Od m ah se kr en u lo n a p o sao . Nije t r eb alo p u n o r ije?i, n iko ga n ije t r eb alo n agovar at i i u vjer avat i. Nit ko se n ije ?alio d a m u je t e?ko , d a n e m o?e... Od m ah sm o s o n o m alo o r u ?ja ko je sm o im ali o r gan izir ali za?t it u o t o ka, u st r o jili st r a?e, o p h o d n je, o sm at r a?e i d o javljiva?e. Pr ed sjed n ik M jesn o g o d b o r a Rat o M i?ki? o d m ah je n a?ao ekip u ?ir jan skih ?en a za ku h an je h r an e. Rad ile su h it r o , vje?t o i ved r o kao d a su d jevo j?ice iako je n ajm la? a m e? u n jim a im ala vi?e o d 60, a n ajst ar ija 62 62

p r eko 80 go d in a. Zn a?i cijelo se ?ir je m o b ilizir alo . U selu n ije b ilo o so b e ko ja n ije su d jelovala u p r ijen o su st r eljiva, p r ip r em i h r an e, p r ijevozu t eh n ike, lju d st va, n am ir n ica, ?u van ju o t o ka... Svo je su d ali i sve t e f am ozn e ?ir jan ske au t o o lu p in e. U p o m o ?u su d o lazili b r o jn i lju d i iz ?ib en ika, Tr ib u n ja, Jezer a, Tisn o g, M u r t er a, s Kap r ija i t o je b ilo sjajn o , ali t r eb a r e?i i n e b i sm jelo b it i zan em ar en o i zab o r avljen o ko liki su d o p r in o s o b r an i ?ib en ika i p o b jed i n ad agr eso r o m u r u jn u 1991, go d in e d ali sam i ?it elji o t o ka ?ir ja. Nap r avili su n e?t o p r ed ivn o , n e?t o n ep r o cjen jivo va?n o i d o m o lju b n o f en o m en aln o . Kad a se u zm e u o b zir n jih ova p o o d m akla ?ivo t n a d o b , ja n em am n ikakvih d vo jb i, ?ir jan i su veliki h er o ji Do m ovin sko g r at a. Od velike, m o?d a ?ak i p r esu d n e p o m o ?i b io n am je o so b it o ?ir jan in Dr agu t in M r vica ko ji je p o p r avio i o sp o so b io elekt r o n ske sklo p ove ko ji u sm jer avaju i ko n cen t r ir aju vat r u t o p ova n a zad an i cilj.

d a ?u vaju ?ir je. I t ako , JNA n as je 14. r u jn a b u d n o ?u vala jakim sn agam a svo je r at n e m o r n ar ice, a m i sm o p o d n jih ovo m za?t it o m p r ip r em ali o t o k za o b r an u ?ib en ika o d t e ist e JNA. Po d n jih ovo m za?t it o m i p o d ju go slaven sko m zast avo m ko ja se vijo r ila izn ad b it n ice m i sm o vr ?ili m o b ilizaciju i p o p u n u , p r en o sili st r eljivo , d eko n zer vir ali t o p ove i o kr et ali ih p r em a ko p n u jer su d o t ad a b ili o kr en u t i p r em a m o r u o d akle je p r em a svo jo j d o kt r in i Ju go slavija o ?ekivala n ap ad zap ad n ih n ep r ijat elja. Rad ili sm o b ez zast o ja, b ez p r o b lem a i b ez st r ah a.

U t i m t r en u ci m a d o ga ? a se j o ? j ed n a zn a ?a j n a r a t n a ep i zo d a n a ?i r j u . Ri j e? j e o p o t h v a t u Vj ek o sl a v a Ki p l en a , j ed i n o g v o j n i k a n a o d sl u ?en j u v o j n o g r o k a n a ?i r j u k o j i j e o d l u ?i o o st a t i n a o t o k u i b o r i t i se za H r v a t sk u .

Taj d e?ko iz Dalja, Vjeko slav Kip len o st ao je s n am a, o st ao je u z m en e. Bio je s o st alim vo jn icim a p r evezen u Tr ib u n j, ali se vr at io n a ?ir je i n ast avio r ad it i o n o ?t o m u je b ila zad a?a u JNA. Bio je vezist a i n jegova je d u ?n o st b ila o d r ?avan je veza i ko m u n ikacije s n ad le?n im slu ?b am a JNA o d n o sn o Vo jn o p o m o r ske o b last i i Vo jn o p o m o r sko g sekt o r a. On je 14. r u jn a n ako n p ovr at ka n a o t o k n ast avio r ad it i kao d a se n i?t a n ije d o go d ilo .

Sjajn o je o b avio svo j p o sao . Nit ko u ?ib en iku , Ro gozn ici, Sp lit u n a Visu n ije n i n a t r en u t ak p o su m n jao d a sm o im u zeli ?ir je i d a o n o vi?e n ije n jih ovo . S n a?e vo jn e p o ?t e 3704 zvao je sve ko jim a sm o se m o r ali zvat i i javljao im d a je sve OK, p o d n o sio r ed ovn a izvje??a i

JN A, ?i j i su t en k o v i , p j e?a ?t v o , zr a k o p l o v st v o i b o j n i b r o d o v i v e? k r en u l i u n a p a d n a ?i b en i k 14. r u j n a j o ? u v i j ek n e zn a d a v i ?e n em a ?i r j a n a sv o j o j st r a n i ?

Tako je. To ga sam d an a r azgovar ao s ad m ir alo m ? u r o m Po jer o m . Pit ao je kakvo je st an je. Po d n io sam m u r u t in sko izvje??e, a o n m e je izvijest io d a je zb o g sigu r n o st i d o n io o d lu ku d a p o ?alje d va p at r o ln a b r o d a ko ja ?e o sigu r avat i ?ir je. On je zn ao d a je ?ir je, o d n o sn o ju ?n a ?ir jan ska b it n ica, sa sjever n e b it n ice t o p ovi ve? r an ije b ili u klo n jen i, jako zn a?ajn a s o b zir o m n a n jen u p oziciju i jako n ao r u ?an je, d o m et i veliku vat r en u m o ? t e isp r avn o st i ko m p let ir an o st t o p ova. Zn a?i, n a ?ir ju sm o im ali sve ?t o je p o t r eb n o za u sp je?n o i d u go t r ajn o d jelovan je o d n o sn o p u n i n ad zo r n ad t im d ijelo m Jad r an sko g m o r a.

Im ali sm o sve ?t o n am je t r eb alo za b at er iju o d 6 t o p ova t e h r an u , o d je?u , st r eljivo , p u ?ke, sve za 140 i n e?t o lju d i ko ji o p slu ?u ju t o p ove i o sigu r avaju o t o k. Ad m ir al Po jer zn ao je ?t o ?in i kad a je p o slao d va p at r o ln a b r o d a 63 63

st vo r io d o jam d a je sve n a svo m m jest u . Bio je t ako u vjer ljiv d a se n ije n i?t a p r ovjer avalo .

r u jn a d o ?li su n eki lju d i s Kap r ija p r en o sit i st r eljivo i p o m agat i n a u r e? en ju b it n ica. Tih Kap r ijan a b ilo je 7, 8 iz u z n jih jo ? p et o r ica ?ir jan a.

Izm e? u n jih sm o u zeli n eke i f o r m ir ali p o sad u ?et vr t o g t o p a ko ji je o d m ah p r ozvan Kap r ijskim . Tek n akn ad n o sm o sh vat ili d a su d vo jica ?lan ova p o sad e t o g Kap r ijsko g t o p a m alo ljet n ici, klin ci o d 16, 17 go d in a. Ko liko je sam o vo lje, ?elje, h t ijen ja ko d n jih b ilo ! S kakvim su sam o ?ar o m r ad ili! Kako su se sam o p o n a?ali kao p r avi r at n ici.

Do 16. r u j n a sv e j e b i l o sp r em n o za u k l j u ?i v a n j e ?i r a j sk i h t o p o v a u o b r a n u ?i b en i k a . Za n ep u n a d v a d a n a za m i j en j en o j e l j u d st v o , f o r m i r a n e su i o b u ?en e n o v e p o sa d e t o p o v a , t o p o v i su d ek o n zer v i r a n i i o k r en u t i p r em a k o p n u , n a b i t n i cu j e d o p r em l j en o st r el j i v o , a ci j el i j e o t o k p r et v o r en u l o gi st i ?k u b a zu .

Bio je t o zb ilja veliki p o t h vat . Neke st var i jed n o st avn o n ije b ilo m o gu ?e ko o r d in ir at i p a i svjesn o o r gan izir at i n o sve se sjajn o u klap alo i d o p u n javalo .

Ni d an as m i n ije jasn o kako je t o b ilo m o gu ?e i kakav n as je t o zan o s n o sio . Do ga? ale su se i n eke ?u d n e st var i. Recim o u sp jeli sm o f o r m ir at i p o sad e za t r i t o p a ko ja su m o gla p u cat i p r em a ?ib en iku , a za ?et vr t i t o p n ism o im ali lju d st va. No t ijeko m n o ?i s 15. n a 16.

Nar avn o , kad a sm o sh vat ili d a su d jeca, vr at ili sm o ih n a Kap r ije. Bili su siln o r azo ?ar an i, ali n em a d vo jb e, i o n i su ju n aci b it ke za ?ib en ik.

Bi t n i cu , o d n o sn o o t o k n i su o si gu r a v a l i sa m o m j e?t a n i ?i r j a n ego i j ed n a p j e?a ?k a p o st r o j b a k o j a j e b i l a r a sp o r e? en a p o ot ok u ?

64 64

Pje?a?ko g o r u ?ja n ism o im ali d ovo ljn o . M islim d a su p o sad e t o p ova im ale sam o p o d vije t r i p u ?ke. Nism o im ali n i sr ed st ava za o b r an u o d n ap ad a iz zr aka. M je?t an i ?ir ja im ali su n eko liko p u ?aka ko je su r asp o r ed ili m e? u svo jim o p h o d n jam a. Po licijska u p r ava je iz ?ib en ika n a ?ir je p o slala gr u p u p je?aka, p o st r o jb u o d ?et r d eset ak lju d i ko ja je t r eb ala b r an it i o t o k o d d iver zan at a ili d esan t a n a o t o k. M alo b r o jn i i slab o n ao r u ?an i zap r avo t i lju d i n isu im ali n eke ?an se, ali n jih ova n am je p r isu t n o st u lijevala o sje?aj sigu r n o st i. Nism o b ili sam i. No , r ealn o , n it ko o d n as n ije im ao n ikakve ?an se. Bili sm o izo lir an i n a o t o ku s ko jeg n ism o im ali gd je p o b je?i n it i n am je s ko p n a n et ko m o gao p r isko ?it i u p o m o ?.

Uglavn o m o n i su b ili r asp o r e? en i n a n ajr an jivijem m jest u , a t o je b ila u vala Velika St u p ica. On i su n as o sigu r avali o d n ap ad a iz t o g p r avca. Do b r o su se o r gan izir ali i b ili su sr ?an i t ako d a t u n it ko n e b i m o gao p r o ?i.

Dr u gd je p o o t o ku im ali sm o seo ske st r a?e ko je su b ile ?ak i ?e??e o d n a?ih p o licijski. To su b ili d a t ako ka?em st ar i partizani ko d ko jih

n ije b ilo m r d an ja. S n jim a n ije b ilo ?ale. Ne m o?e? p r o ?i i go t ovo . Ni ja n isam b io izu zet ak ako se n isam n ajavio . Ho ?u r e?i d a n i m i? n e b i m o ga p r o ?i, ?t o se ?ir jan a t i?e. Takvi su b ili.

Ka d a su se t o p o v i sa ?i r j a p r v i p u t a o gl a si l i n a h r v a t sk o j st r a n i , u o b r a n i ?i b en i k a ?

M i sm o 16. r u jn a isp alili jed an p r o b n i h it ac d a p r ovjer im o jesu li t o p ovi isp r avn i. Pr o b a je b ila u sp je?n a. Sve je b ilo u r ed u . To p ovi su f u n kcio n ir ali b esp r ijeko r n o . Ne?t o kasn ije t o g d an a d o lazi k n am a n a b it n icu Jer e Ru d e, zap ovjed n ik t e p je?a?ke p o st r o jb e iz u vale Velika St u p ica i ka?e d a im am o b r o d ove ko ji s ju ?n e p u n t e o t o ka Zlar in a u gr o?avaju ?ib en ik. Od m ah sam n ar ed io zap ovjed n iku b it n ice M ir o slavu Ali?u d a se izvad e ko o r d in at e i d a se zap o ?n u vat r u . Br o d ovi JRM p o d Zlar in o m b ili su n a? p r vi cilj, n a?e vat r en o kr ?t en je u o b r an i ?ib en ika. Njih sm o ga? ali u sm jer avaju ?i t o p ove p r em a zem ljo p isn o j kar t i jer n ism o im ali o sm at r a?e i sr ed st va veze. Sa ?ib en iko m sm o ko m u n icir ali p u t em ku r ir a.

No u b r zo sm o d o b ili r ad io u r e? aj, M o t o r o lu , u sp o st avili p r avu ko m u n ikaciju i sve je kr en u lo kako t r eb a.

Na?u vat r u u sm jer avala je p o sr ed st vo m p o licije i p o st r o jb e ?iji je ko d n o im e b ilo ?Per o?.

U p o ?et ku je b ilo m alo n esp r et n o st i i ko m b in at o r ike jer ?Per o? n ije zn ao m jest o isp aljen ja, ali kad je sazn ao , p o p r ili?n o n as je d o b r o n avo d io . Pu t em M o t o r o le d o b ivali sm o zap ovijed iz ?ib en ika i ga? ali ciljeve ko ji su 65 65

n am o d r ed ili. Kad a sm o isp alili p r ve gr an at e b io je t o sjajan o sje?aj. Svi sm o b ili u sh i?en i.

Svi sm o b ili svjesn i d a r ad im o veliku i d o b r u st var . Jo ? ve?e o d u ?evljen je n ast alo je kad a je d o ?la d o java: -?to bre tu?ete po na?ima?

Tek kad a sm o ih zasu li gr an at am a u JNA su sh vat ili d a je ?ir je h r vat sko i d a su n a n jem u h r vat ski b r an it elji i d a n jim a t u vi?e n i m jest a n i p r o laza n em a. Bilo je sjajn o t o ?u t i. Nako n t e d o jave p r ekin u li sm o svaku ko m u n ikaciju s JNA i JRM . Nem am o m i ?t o s n jim a r azgo var at i.

n it elja n ije im ala o d jek sam o u ?ib en iku . Pr o ?ir ila se cijelo m Hr vat sko m i izazvala o d u ?evljen je. Za n as, za b r an it elje, za h r vat ski n ar o d t o je b ilo go lem o o h r ab r en je. Ist ovr em en o , n ep r ijat elj je o sjet io d a d o?ivljava p o r az, b io je p o ko leb an i o b esh r ab r en , svjest an d a vi?e n ije t ako m o ?an , d a n e?e lako o st var it i svo j n au m i d a su ?ib en ?an i n e sam o sp r em n i n ego i sp o so b n i b r an it i se. Ne?t o ip ak t r eb a r e?i, n it ko d o n as u t im sit u acijam a 1991. go d in a n ije b io n i h r ab ar , n i t o liko p am et an , n it i sp r em an za t akva isku ?en ja. Ist in a je, n a ?ir ju je sve o d li?n o f u n kcio n ir alo , ali d a je b ilo st r ep n je i st r ah a b ilo je.

Na vijest d a t en kovi izb ijaju n a ?ib en ski m o st t r esli sm o se o d st r ah a i zeb n je. Jed an d e?ko , m lad i d e?ko , d r ?i M o t o r o lu , slu ?a vijest d a d o laze t en kovi n a ?ib en ik, a ovako m u ?in i r u ka. Nije se o n b o jao za seb e, b o jao se za svo ju o b it elj, za svo j gr ad ... Ali kad a sm o kr en u li p u cat i n a n ap ad a?e, kad a o sjet i? d a

?i b en i k j e b i o u go t o v o b ezi zl a zn o j si t u a ci j i . Jest e l i b i l i sv j esn i ?t o j e u t i m t r en u ci m a zn a ?i l a v i j est d a ga b r a n e t o p o v i sa ?i r j a i u o p ?e d a b r a n i t el j i ?i b en i k a i m a j u t o p o v e?

Vijest o ?ir jan skim t o p ovim a u r u kam a b r a-

66 66

n isi b esp o m o ?an i d a m o?em o zau st avit i t u silu ko ja n ad ir e, o n d a st r ah a vi?e n em a. Kad a je kr en u lo , kr en u lo se sr cem , a ako je p r ije t o ga i b ilo b o jazn i ?t o ?e b it i s n am a, s n a?im o b it eljim a, s n a?im gr ad o m , d o m ovin o m ako n e u sp ijem o , sve je t o n est alo .

Al i , u sp j el i st e. ?i b en i k j e o b r a n j en , a ?i r j e j e u ?l o u l egen d u p o d n ev j er o j a t n o l i j ep i m i ?a sn i m i m en o m ?Ru ?a H r v a t sk a?.

9. ko r p u s JNA slo m io je zu b e u ?ib en iku . ?ib en ik je p o kazao d a se agr eso r a m o?e p o b ijed it i. Po b jed i je p r id o n io svat ko o d n as, p o licija, 113. b r igad a, Ro gozn ica, ?ib en ?an i, Tr ib u n jci, Kap r ijan i, Vo d i?an i, M u r t er in i, m o ji ?ir jan i i m i ?ir jan ski t o p n ici. Svi sm o m i b ili jed an o d ?im b en ika o b r an e ?ib en ika i p o b jed e u b ici ko ja se u p r vo m t r en u t ku u ?in ila b ezn ad n o m i b ezizgled n o m . Da n ism o svi d ali sve o d seb e i d a u svim a n am a n ije ku calo ist o sr ce n ep r ijat elj b i n as r azb io . Nije u sp io .

Bili sm o ja?i i h r ab r iji jer sm o b r an ili svo je o b it elji, svo j gr ad i svo ju d o m ovin u . Slo m io je n a n am a zu b e i vi?e se n ije o p o r avio , a glas o o b r an i ?ib en ika, o ?ir ju , o Ro gozn ici, o Oba su pala, p r o n io se Hr vat sko m i o sn a?io , u lio vjer u u p o b jed u u d u ?e i sr ca b r an it elja.

Nako n ?ib en ika vi?e n i?t a n ije b ilo ist o . ?t o sam ja u svem u t o m e? Za?t o m islit e d a sam sam o ja m o r ao b it i ?vr st u svo jim o d lu kam a i d a sam o m en i n ije b ilo lako jer m o ja o b it elj n ije zn ala ?t o je sa m n o m . Tako je m o r alo b it i i n ikako d r u k?ije.

Do d u ?e b io sam svjest an d a ?u m o r at i kad t ad svo jo j ?en i za sve t o , ovaj, p o lo?it i r a?u n e, ali jed n o st avn o m o r at e b it i ?vr st i jak u vr em en im a kad a se d o ga? aju st var i ve?e i va?n ije o d ?ivo t a. Da se ovo n e d aj Bo?e p o n ovi sve b ih o p et ist o u ?in io jer , m o ja o b it elj je n ap ad n u t a, o n i t u ku p o m o jo j o b it elji, a o b it elj je svet o st . Ob it elj, t o n isu sam o ?en a i d jeca, r o d it elji... t o je t vo j d o m , t o je t vo ja zem lja, d o je d o m ovin a, t o je sve. I sad a m e p it at e ?t o b ih b ilo kad a b i se p o n ovilo ? Sve b i b ilo ist o , n em a ?an se d a b ih d r u k?ije o d lu ?io i u ?in io .

N a k o n b i t k e za ?i b en i k t o p o v i n a ?i r j u su za ?u t j el i i a k o j e r a t j o ? t r a j a o . Br o d o v i JRM d r ?a l i su se p o d a l j e o d ?i b en sk i h v o d a . ?i b en i k v i ?e n i j e b i o i zr a v n o u gr o ?en . ?t o j e dal j e bi l o s vam a?

Ost ao sam jo ? n eko vr ijem e n a ?ir ju kao zap ovjed n ik p o licijske isp o st ave. Nako n ?t o je b it n icu u sr p n ju 1992. go d in e p r eu zela Hr vat ska vo jska o d n o sn o M in ist ar st vu o b r an e Rep u b like Hr vat ske, u vo jar n i izn ad u vale Ko r o m a?n a f o r m ir an a je p o licijska isp o st ava. Tu sam o st ao s t r i p o licajca i ?est -sed am p r i?u vn ih p o licajaca, a o n d a sam d eved eset ?est e ili sed m e n ap o ko n p r e?ao u p o m o r sku p o liciju i r ad io kao i svaki p o licajac, kao svaki p o licijski d r ?avn i slu ?b en ik svo j p o sao . Br o d , o p h o d n je, gr an ica i t ako d o u m ir ovljen ja 2018. go d in e. Sad a sam n a ?ir ju . Ob r a? u jem vr t ko ji sam d o b io n a ko r i?t en je o d d ivn e ?ir jan ke ?eljke M i?ki?. Tu lije?im svo ju d u ?u .

Im am svo je m aslin e, p o m id o r e, kr u m p ir e...

Id em u r ib e. ?ivim n a ?ir ju m ir n o i ?ivo t d ijelim sa svo jo m o b it elji i p r ijat eljim a.

Fot ogr af ije: privatne fotografije ?eljka Balti?a, Radovan Goger, Jo?ko ?elar, Branimir Peri?a, Stanko Feri?

67 67

68 68

69 69

70 70

71 71

72 72

73 73

74 74

75 75

76 76

77 77

78 78

79 79

I N M EM ORI A M

? arko Poto?nj ak (1946. - 2021.)

hrvatski kazali?ni, filmski i televizijski glumac, prvak Drame Hrvatskog narodnog kazali?ta i suosniva? Gluma?ke dru?ine ?Histrion?

Moje ?ibensko djetinjstvo, doba je mog zanosa i velike ljubavi prema brodovima. I?ao sam kod Tori?a, graditelja brodova glasovita na ?itavom Jadranu, u ?est ujutro i u njegovom brodogradili?tu s gu?tom tesao, pilio i upijao sve ?to su mi govorili brodovima i njihovim konstrukcijama. Sigurno bih bio brodograditelj da me nije inficirao teatar i uvukao u svoju unutra?nju tajnu. i grani h f i l mova, a u ?ak nj i h deset i mao j e gl avne ul oge. Gl umi o j e i u oko 30 tel evi zi j ski h seri j a. Bi o j e sna?an karakterni gl umac, al i i komedi j ant, u svi m ul ogama uvj erl j i v, ?i votan. Publ i ka ga j e vol j el a i bi o j e sl avan, al i na poseban, samo nj emu svoj stven na?i n. Pamti mo ga po f antasti ?ni m ul ogama u f i l movi ma ?I zbavi tel j ?, ?? i vi bi l i pa vi -

? ar k o Pot o?nj ak (1946. - 2021.), hrvatski kazal i ?ni , f i l mski i tel evi zi j ski gl umac, prvak Drame Hrvatskog narodnog kazal i ?ta i suosni va? Gl uma?ke dru?i ne ?Hi stri on?, bi o j e j edan od naj bol j i h, naj popul arni j i h i naj omi l j eni j i h hrvatski h gl umaca. Bi o j e i skren, neposredan, j ednostavan i na posebno uzvi ?en na?i n obi ?an, pa ni j e ?udo ?to su ga se vol j el o i rado vi ?al o na ul i ci , u kaf i ?u, na kazal i ?noj sceni , f i l mu, prvoj crti boj i ?ni ce u Domovi nskom ratu gdj e ni j e gl umi o brani tel j a...

Za ?i vota odi grao j e vi ?e od 250 scenski h ul oga, i mao j e oko 150 kazal i ?ni h premi j era, sni mi o j e i 25 80 80

dj el i ?, ?Ve?ernj a zvona?, ?Gl embaj evi ?, ?L j eto za sj e?anj e?, ?Novogodi ?nj a pl j a?ka?, ?Srce ni j e u modi ? te posebno ?Pj evaj te ne?to l j ubavno? i tel evi zi j ski m seri j ama ?L a?e? M el i ta?, ?Bi tange i pri nceze? i ?Naj bol j e godi ne?, uz to godi nama j e ?i ri o dobre vi braci j e, smi j eh i vesel j e kao pi toreskni l i k

Sre?ka L e?a u humori sti ?noj seri j i ?Nad l i pom 35?.

Sj aj an gl uma?ki trag ostavi o j e i u ?i beni ku. K ao ?l an dramskog ansambl a ?i benskog K azal i ?ta 2012. godi ne gl umi o j e j ednu od gl avni h ul oga u drami Bertol a Brechta ?Pi r mal ogra?ana? koj u j e re?i rao

81 81

Dra?en Feren?i na. Uz nj ega u toj odl i ?noj predstavi s koj om j e HNK ?i beni k i mao ni z uspj e?ni h gostovanj a, i gral i su Ori ana K un?i ?, Franka K l ari ?,

M i rna M edakovi ?, Janko Popovi ? Vol ari ?, Robert Ugri na, Hel ena M i ni ?, Vi nko ?tef anac i A ntoni o Frani ?. Bi o j e f enomenal an u ul ozi ml adenki nog oca, pa j e sj ena zaborava pal a na nj egov opi sa dana provedene u ?i beni ku dok se radi l o na postavl j anj u Brechta na scenu. I skren i neposredan bez gri ?nj e savj esti j ednom j e zgodom s osmi j ehom na l i cu pri znao: -Lutali smo tada po labirintima ?ibenskih rakija?nica. ? arko Poto?nj ak ni j e bi o gost u ?i beni ku ne samo zbog ni za predstava koj e j e na ?i benski m pozorni cama (i sportski m tereni ma) i grao s ?Hi stri oni ma? i ul oge u ?Pi ru mal ogra?ana?. Nj ega za ?i beni k ve?u i osobi to duboke uspomene i z dj eti nj stva i broj na l j eta koj a j e kasni j e kao ve? prosl avl j eni gl umac i otac provodi na otoku K rapnj u, na koj em j e maj ka nj egove supruge i mal a ku?u.Na K rapnj u j e u hl adu konobe svoj e puni ce, provodi o mi rne sate s u?i vanj em grade?i model e i makete brodova.

Stj ecaj em ?i votni h okol nosti ? arko Poto?nj ak ni j e se rodi o u Zagrebu, gradu s koj i m ga poi stovj e?uj u, nego u Pakracu. No u Zagrebu j e odrastao te kao gl umac, al i i osobna poj ava, postao vj erodostoj no utj el ovl j enj e ti pi ?nog, si mpati ?nog zagreba?kog Purgera. Dj eti nj stvo j e, me?uti m proveo u ?i beni ku gdj e j e ?i vi o nj egov dj ed, prof esor vi ol i ne, maestro K araman koj i j e davao gl azbenu poduku i dvoj i ci ?i benski h dj e?aka, A rsenu Dedi ?u i Vi ci Vukovu.

Prof esor K araman ?i vi o j e u ?i beni ku pri j e 82 82

vj eri o nj egov sl uh. K ada su se vrati l i ku?i maestro ni j e ni ?ta obj a?nj avao nego j e sve?ano pri op?i o: -Violina se prodaje!

-Moje ?ibensko djetinjstvo, - kazao j e ? arko Poto?nj ak u razgovoru za ?asopi s ?Vol i m ?i beni k?, doba je mog zanosa i moje velike ljubavi prema brodovima. Ljeta sam provodio u brodogradili?tu za drvene brodove. Dogodilo se da smo djed i ja jednom posjetili njegovog prijatelja Tori?a. Tada sam prvi puta vidio brodogradili?te i kako rade brodograditelji. Sve to toliko me je odu?evilo da sam zamolio djeda da me sutradan ne vodi ne kupanje nego u brodogradili?te. Djed mi je ispunio ?elju i odonda sam svaki dan pje?a?io do tamo i u?io zanat. I ?ao sam kod Tori?a, graditelja brodova glasovita na ?itavom Jadranu, u ?est ujutro i u njegovom brodogradili?tu s gu?tom tesao, pilio i upijao sve ?to su mi govorili brodovima i njihovim konstrukcijama. Svi su bili uvjereni da ?u zavr?iti kao in?enjer brodogradnje i bilo je apsolutno normalno da sam nakon srednje ?kole upisao studij brodogradnje. Bio sam dobar student. Zavr?io sam peti semestar, ali taj sam studij bez puno dvojbi i gri?nje savjesti prekinuo kada me je inficirao teatar i uvukao u svoju unutra?nju tajnu. I , nisam se zbog toga pokajao. Gluma je postala moj ?ivot, mada mi je malo ?ao brodogradnje jer jo? uvijek strastveno volim brodove. A svoj brod nemam. Ne mora? imati svoj brod, ako voli? brodove i more. Eto i me?tar Tori? je imao jednog vrsnog kalafata koji je cijeli ?ivot gradio brodove, a nikada nije plovio. U svakom slu?aju izabrao sam te?i zanat od brodogradnje jer gluma je mukotrpna osobna ?ivotna borba i veliki izazov. Te?ko je od svog tijela, koje svatko mo?e gledati za nekoliko kuna, napraviti umjetnost.

Drugog svj etskog rata, al i su ga i z ?i beni ka u Pakrac protj eral i tal i j anski f a?i sti pod optu?bom da sura?uj e s parti zani ma. Nakon rata prof esor K araman, koj i j e vi ol i nu di pl omi rao u ? enevi , vrati o se u ?i beni k. Bi o j e u?i tel j gl azbe u osnovnoj ?kol i , a pri vatno j e davao sate vi ol i ne i gl azbenu poduku. ? arko j e upravo u ?i beni ku od vl asti tog dj eda dobi o potvrdu da nema sl uha i da ni j e za gl azbu. On ga j e j ednog dana nadaj u?i se da ?e ga nasl i j edi ti na vi ol i ni , odveo u ?i bensku gl azbenu ?kol u da bi pro-

Fot ogr af i j e: A l eksandar Sa?a Novakovi ?, Nenad M ar?ev, HNK ?i beni k, pri vatne f otograf i j e ? arka Poto?nj aka, arhi v ?asopi sa ?Vol i m ?i beni k?.

83 83

I N MEMORI AM

Ivo Vu?i ?

(19 21. - 20 21.), f ar m aceut , gl azben i k i spor t a?, j edan od posl j edn j i h n osi t el j a aut en t i ?n og gr a?an sk og, ul j u?en og, i n t el ek t ual n og i pr of i n j en og gospodsk og i den t i t et a ?i ben i k a . ?ib en ski u gled n ik, go sp o d in , glazb en ik, sp o r t a? i ljekar n ik Ivo Vu ?i? u m r o je d u b o ko p o ?t ivan i o m iljen u svo m ?ib en iku u st o t o j go d in i ?ivo t a.

Ro ? en 1921. go d in e kr oz cijeli sve svo j ?ivo t b io go sp o d in , a zat im d u go , b r i?n i i u va?avan i n o sit elj u lju ? en o g, o b r azovan o g, p r o svije?en o g ?ib en ika. Pr em o st iv?i d va st o lje?a i d va m ilen ija, ?ivio je u ?et ir i d r ?ave, a u svo m ?ib en iku ?iju je su d b in u d ijelio , o st avio n eizb r isiv t r ag.

Ivo Vu ?i? b io je u zo r an sp o r t a?, vr sn i st o ln o t en isa? ko ji je u go d in am a p r ije, ali i n ako n

Dr u go g svjet sko g r at a igr ao s n ajve?im im en im a t o g sp o r t a u d vije b iv?e d r ?ave Kr aljevin i Ju go slaviji i SFR Ju go slaviji.

Bio je ?et ver o st r u ki p r vak ?ib en ika u st o ln o m t en isu o d 1937. d o 1940 go d in e. Na zad n jem p r ven st vu ?ib en ika p r ije Dr u go g svjet sko g r at a, ko je se igr alo n a Jad r iji, Ivo Vu ?i? je su p er io r n o p o b ijed io sve svo je p r o t ivn ike. Im ao je ?ast igr at i s n ajve?im im en im a st o ln o t en isko g sp o r t a Vilim o m Har an gozo m i ?ar ko m Do lin ar o m . U go d in am a p r ije Dr u go g svjet sko g r at a o r gan izir ao je u h o t elu 84 84

?Kr ka? st o ln o t en iske ve?er i i ?ajan ke n a ko jim a se p r iku p ljao n ovac za st o ln o t en iski klu b , a b io je p r et e?a d o b r o t vo r n ih p r ir ed b i n a ko jim a je p r iku p ljan a p o m o ? za p o t r eb it e.

Zap am ?en je i kao glazb en ik. Sve d o kasn ih p ed eset ih go d in a 20. st o lje?a n ast u p ao je u ?ib en sko m kazali?t u kao vr sn i in t er p r et Ch o p in a. Pr ije Dr u go g svjet sko g r at a b io je ?lan p lesn o g o r kest r a m aest r a Viga, a p o t o m i vo d it elj jed n o g o d n ajb o ljih jazz sast ava ko je je ?ib en ik ikad a im ao . Uz n jegovu su glazb u ?ib en ?an i p lesali n ajm o d er n ije p lesove u ist o vr ijem e kad a su se p o javljivali u svijet u .

r ib ica? n a Br o d ar ici gd je je t aj r ijet ko vi? en i u gla? en i i galan t n i gen t lem an u vijek b io r ad o vi? en go st . ?jo r Ivo je b io i svo jevr sn a p ovijesn a li?n o st kao p r vi ?ib en ?an in ko ji je, p r at e?i ?ib en sku o p er n u p jeva?icu M ar t u Kr u ?lin , n ast u p io u p r o gr am Televizije Zagr eb i t o ve?

1956. go d in e n ed u go n ako n p o ?et ka em it ir an ja p r vo g t elevizijsko g p r o gr am a u Hr vat sko j.

Svir ao je n a n eb r o jen im p lesn im zab avam a, ?ajan kam a i ve?er im a svih ?ib en skih sp o r t skih d r u ?t ava i in st it u cija, vesla?ko g klu b a ?Kr ka?, n o go m et n ih klu b ova ?Osvit ? i ??ib en ik?, st o ln o t en isko g, b iciklist i?ko g, t en isko g i jed r ili?ar sko g klu b a. Svir ao je n a d o b r o t vo r n im i akt ivist i?kim zab avam a sin d ikat a, d im n ja?ar a, p r o svjet n ih r ad n ika, o d vjet n i?ko g d r u ?t va, t r gova?ke i o b r t n i?ke ko m o r e, m esar a... Kao glazb en ik o st ao je akt ivan ,d o slovn o , d o p o sljed n jeg d ah a.

Svir ao je n ed jeljo m go st im a r est o r an a ?Zlat n a

Zn a?ajan je i n jegov u d io u ku lt u r n o m ?ivo t u ?ib en ik. Kao p ijan ist i izvr st an in t er p r et at o r klasi?n ih klavir skih d jela, d eset lje?im a je n ast u p ao u ?ib en sko m kazali?t u . Za n ad ah n u t u izved b u klavir ske p r at n je u veleb n o m glazb en o m p r o gr am u 1951. go d in e, u ko jem su m ezzo so p r an ist ica Fin ka Pavi?i? i t en o r To n i Slad o ljev ? Jo li?, izvo d ili d jela Go t ovca, Lizst a, Ko n jovi?a, Ch o p in a, Ver d ija, Leh ar a i Tjar d ovi?a, p ozd r avljen je ovacijam a o d u ?evljen e p u b like.

Po st r u ci f ar m aceu t , r ad n i vijek je p r oveo kao ljekar n ik. Kao n asljed n ik d u ge i b o gat e o b it eljske t r ad icije, svo ja je zn an ja i isku st va p r en io n a n ove n ar a?t aje, a b io je i jed an je o d u t em eljit elja su vr em en o g ljekar n i?t va u ?ib en iku i Dalm aciji.

Sm r ?u Ive Vu ?i?a, ?ib en ik je izgu b io d io svo g b i?a i d u ?e. Bio je o li?en je p r o svije?en o g i u lju ? en o g go sp o d in a ?ib en ?an in a.

85 85

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE M ILEN IJSKE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA

K ak o j e u bezvodn oj Zagor i ga?en a ?e?

Dovest i vodu u ?ednu Z agor u bi o j e j edan od naj ve?i h pot hvat a ?i bensk og vodovodnog poduze?a. Gr adnj a Z agor sk og vodovoda odnosno Vodovod Dal mat i nsk e zagor e, k ak o j e gl asi o sl u?beni nazi v t og pr oj ek t a, po?el a j e t r i deset i h godi na 20. st ol j e?a, a r adovi su zbog r azni h ok ol nost i t e i zbi j anj a Dr ugog svj et sk og r at a u t r enut k u k ada su bi l i u naj ve?em zamahu, zavr ?eni t ek 1955. godi ne. ? el j a i potreba da se pi tka voda dovede u sva sel a Zagore poj avi l a se ve? 1927. godi ne kada su i zra?eni i prvi proj ekti , no trebal o j e pro?i puni h sedam godi na dok su dr?avne i nsti tuci j e doni j el e potrebne odl uke i rj e?enj a. No ni tada ni j e sve i ?l o gl atko pa su radovi zapo?el i tek 1937. godi ne.

K amen temel j ac Vodovoda Dal mati nske zagore pol o?en j e 3. l i stopada 1937. godi ne u Pokrovni ku. Proj ekt j e bi o obi man i ambi ci ozan, a predvi ?ao j e i zgradnj u kompl eksnog sustava crpi l i ?ta, prepumpni h stani ca i vodovodne mre?e duge ?ak 140 ki l ometara. Radovi su dobro krenul i , al i su se brzo pretvori l i u traumati ?nu i povi j esno uzbudl j i vu pri ?u punu drame i preokreta pa i pol i ti ?ku pozorni cu. Radove su preki dal i i usporaval i prosvj edi , sporovi i zme?u sel a, broj ni nesporazumi , propast ugovorni h poduzetni ka, ?estoki sukobi me?u sel i ma oko prava na i skop kanal a te ?traj kovi koj e su rukovode?i se svoj i m i dej ama pokretal i komuni sti .

Napredak radova euf ori ?no su prati l e tada?nj e novi ne, a o probl emi ma se pi sal o mal o ?to zbog cenzure ?to zbog i skrene ?el j e da Zagora 86 86

kona?no prestane ?e?ati . U l i stopadu 1940. godi ne bi l i su zavr?eni radovi na i zgradnj i crpi l i ?ta na j ezeru Torak s pri padaj u?i m stambeni m obj ekti ma i postroj enj i ma, a postavl j ene su i ci j evi uz bri nu od Torka do M i denog brda pa su obavl j eni pokusi da se vi di f unkci oni ra l i sve kako treba i mogu l i ci j evi i zdr?ati pri ti sak.

U tom trenutku da i skopu kanal a za pol aganj e ci j evi uz radni ke poduzetni ka koj i su ugovori l i posao na i zgradnj i Vodovoda Dal mati nske zagore, radi l o j e vi ?e od 650 mj e?tana i z zagoranski h sel a. Samo na di oni ci Dani l o K ra?l j i ce ? Perkovi ? bi l o i h j e 350.

Zagora vi ?e ni j e ?edna i ako radovi na razvoj u vodoopskrbnog sustava u Zagori kako bi voda sti gl a do svakog nj enog kutka, traj u i danas.

Za te?ake i z Zagore i skop kanal a za vodovodne ci j evi bi o j e dobrodo?l i i zvor dodatni h pri hoda pa s radnom snagom ni j e bi l o probl ema, al i j e bi l o te?ko?a oko sukoba me?u sel i ma zbog prava na i skop kanal a na i i na?e katastarski i vl asni ?ki sporni m podru?j i ma. No, usprkos tomu, a zahval j uj u?i eki pi stru?nj aka okupl j eni h u Tehni ?koj sekci j i Vodovoda Dal mati nske zagore u ?i beni ku, radovi su dobro napredoval i i bi l i bi zavr?eni prema pl anu da ni j e i zbi o rat.

U travnj u 1941. godi ne Dal maci j u j e okupi ral a f a?i sti ?ka voj ska K ral j evi ne I tal i j e. Radovi su zaustavl j eni , a postavl j ene i nstal aci j e i postroj enj a bi l a su devasti rana i o?te?ena. Gradnj a Vodovoda Dal mati nske zagore pod i sti m j e i menom nastavl j ena tek 1945. godi ne, a Zagora j e pi tku vodu kona?no dobi l a 1955. godi ne.

Od pl ani rani h 140 ki l ometara vodovoda bi l a su zavr?ena 52 ki l ometra no i to j e bi l o dovol j no za sl avl j e. Povi j esni dan za Zagoru bi o j e 15. svi bnj a 1955. godi ne. Od tada se govori da 87 87

Poduze?e Vodovod i odvodn ja omogu?ilo je korisnicima svojih usluga primanje ra?una za vodu u elektroni?kom obliku bez papirnatih formulara i ra?una, na brz, u?inkovit i siguran na?in, putem servisa ePo?ta Hrvatske po?te.

Ova u slu ga za pot r o?a?e je besplat n a Post u pak pr ijave n a u slu gu : Potrebno je otvoriti eBox (elektroni?ki po?tanski sandu?i?) u ePo?ti: online registracijomna internetskoj stranici h t t ps:/ / ser vis.epost a.h r / ebox/ sign u p ili dostaviti Zahtjeva za kori?tenjem servisa ePo?ta osobno u bilo koji po?tanski ured.

Zahtjev se preuzima u po?tanskom uredu ili online na poveznici: h t t ps:/ / w w w.epost a.h r / pdf s/ FO/ Zah t jev_za_k or ist en jem _ser visa_ePost a_za_FO.pdf Nakon prijave u eBox i dobivanja korisni?kog imena i lozinke, potrebno je napopisu davatelja usluga prona?i i ozna?iti: VODOVOD I ODVODNJA d.o.o. ?iben ik i uslugu: RA?UN ZA VODU U formular Zahtjeva za kori?tenjem servisa ePo?ta potrebno je unijeti ?ifru kupca, mjerno mjesto i OIB kupca na kojeg glasi ra?un za vodu. Uslu ga se n ako n p r ovjer e u n esen ih p o d at aka akt ivir a i p o javlju je n a p o p isu akt ivn ih u slu ga n ajkasn ije u r o ku o d 24 sat a. Akt ivacijo m u slu ge p o t r o ?a? ?e u b u d u ?e r a?u n e za vo d u p r im at i isklju ?ivo u elekt r o n i?ko m o b liku , u svo j eBox. * Ak o n ek i p o t r o ?a ? i m a n a sv o j o j ?i f r i k u p ca v i ?e m j er n i h m j est a d o v o l j n o j e d a p r i j a v i u sl u gu za b i l o k o j e o d t i h m j er n i h m j est a , a u sl u ga ?e b i t i a u t o m a t sk i a k t i v i r a n a za sv a m j er n a m j est a k u p ca .

AGLOM ERACI JE ?I BEN I K N AZI V PROJEKTA: Su st av vo d o o p skr b e, o d vo d n je i p r o ?i??avan ja o t p ad n ih vo d a aglo m er acije ?ib en ik

Dir ekt ive o kakvo ?i vo d e n am ijen jen e za lju d sku p o t r o ?n ju (98/ 83/ EZ) i Dir ekt ive o p r o ?i??avan ju ko m u n aln ih o t p ad n ih vo d a (91/ 271/ EEZ) n a p o d r u ?ju aglo m er acije ?ib en ik t e isp u n javan ja zah t jeva p r o p isan ih u Vi?ego d i?n jem p r o gr am u gr ad n je ko m u n aln ih vo d n ih gr a? evin a (NN 117/ 2015), o d n o sn o im a za cilj u n ap r je? en je u p o d r u ?ju o d vo d n je i p r o ?i??avan ja o t p ad n e vo d e t e vo d o o p skr b e i o b r ad e p it ke vo d e n a ?ir em p o d r u ?ju gr ad a ?ib en ika.

UKUPN A VRI JEDN OST PROJEKTA: 397 025 090,00 ku n a (b ez PDV-a) VRI JEDN OST BESPOVRATN I H SREDSTAVA: 272 004 105,52 ku n a FI N AN CI RAN JE PROJEKTA: Pr o jekt se f in an cir a iz sr ed st ava Ko h ezijsko g f o n d a (f in an cijsko r azd o b lje 2014-2020) t e sr ed st ava M in ist ar st va za?t it e o ko li?a i en er get ike, Hr vat skih vo d a i sr ed st ava Ko r isn ika Vo d ovo d a i o d vo d n je d .o .o . ?ib en ik (Ugovo r o su f in an cir an ju ).

CI LJEVI : Pr o jekt o m ?e se sm an jit i isp u ?t an je d jelo m i?n o p r o ?i??en ih i n ep r o ?i??en ih o t p ad n ih vo d a u p r io b aln o p o d r u ?je Jad r an sko g m o r e o sjet ljiva p o d r u ?ja t e p r id o n ijet i za?t it i vo d n ih r esu r sa i o sigu r avan ju kvalit et n e vo d o o p skr b e st an o vn i?t va.

Ko n kr et n o , cjelovit im p r o jekt o m se o sigu r ava p r o ?i??avan je o t p ad n ih vo d a za vr ?n ih 67 000 ES, izgr ad n jo m su st ava o d vo d n je se o m o gu ?ava izved b a n ovih 1500 p r iklju ?aka ku ?an st ava t e se p o d i?e ef ikasn o st cjelovit o g vo d n o -ko m u n aln o g su st ava n a p o d r u ?ju aglo m er acije ?ib en ik.

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 1. sije?n ja 2014. ? 30. lip n ja 2021.

SVRH A I OPRAVDAN OST PROJEKTA: EU Pr o jekt ?ib en ik o b u h va?a p o t r eb n a u lagan ja u su st ave vo d o o p skr b e i o d vo d n je i p r o ?i??avan ja o t -p ad n ih vo d a u svr h u p o st izan ja zah t jeva

88 88

PRI ? A H a i r a L a c m a n o v i ?-H e y d e n r e u t e r

Fe l i x Sc h e i n b e r g e r

Nem a? pojm a k olik o t i za v i d i m 89

Pad ao je gu st i m o kar sn ijeg n ad o p u st jelim p r ed gr a? em M ü n ch en a. Helen a je isp r at ila svo ju p r ijat eljicu M o n iku d o t aksija i vr a?ala se ku ?i. Ve? iz d aleka vid jela je svo je r o d it elje kako je, st o je?i u z p r ozo r , ?ekaju .

p a?t en a. Nikako n ije m o gla o st at i sam a, jer b ez t o g ?ovjeka n ije m o gla zam islit i ?ivo t .

Za n ju n ije b ilo d vo jb e, o n a id e s n jim .

Razm i?ljala je i o svo jo j k?er i:

-Za?to smo tako ?vrsto povezani? Za?to nas nitko ne mo?e razdvojiti? Je li to zbog povijesti na?ih predaka, povijesti na?ih seoba?

Ht jela je b it i u z svo g su p r u ga i t o zau vijek. Helen a je o st ala ko d b ake p u n u go d in u d an a.

-Ona ?e i tako jednoga dana oti?i svojim putom, - t je?ila se.

Helen in o t ac n ije ?elio ?ivjet i b ez svo je k?er i. Nako n jed n e go d in e u zeo ju je k seb i.

Djevo jka n ije zn ala n i r ije?i n jem a?ko g. ?ko la? Ob r azovan je? Zan im an je? ?t o u ?in it i s Helen o m ? Nije zn ao .

U sed am n aest o m st o lje?u Helen in i p r eci iselili su iz n jem a?ke p o kr ajin e Fala?ke u Ru siju , a o d at le d alje n a d alm at in sku o b alu , gd je su st igli kao in ?en jer i. Na Balkan u su svi Nijem ci n azivan i ?vab am a jer su u glavn o m d o ?li p r eko Du n ava, u kr cavaju ?i se u Ulm u , u p o kr ajin i ?vap sko j n a b r o d .

Najp r ije je s n jo m o t i?ao u ju go slaven ski ko n zu lat , ko n zu lu za ku lt u r u i o b r azovan je.

Ht io je sazn at i kakve su m o gu ?n o st i ?ko lovan ja za n jegovu k?i. Ko n zu l je p o m n o p r o u ?avao Helen u , ko ja je b ila lijep a kao slika sa svo jo m d u go m cr n o m ko so m , o d jeven a p o t ad a?n jo j m o d i u m in icu i u cip elam a s viso kim p o t p et icam a.

On o ?t o se u d evet n aest o m st o lje?u , kad je u Eu r o p i r ast ao b r o j st an ovn ika, a ist ovr em en o p r ijet ila glad , d o ga? alo n a Balkan u , d o ga? alo se d iljem svijet a. Po ?ela je velika seo b a n ar o d a. Glad i sir o m a?t vo n agn ali su lju d e d a n ap u st e svo ju d o m ovin u . Tr b u h o m za kr u h o m , p u t ih je o d veo sve d o Am er ike ili, p ak, Au st r alije

Po gled ao ju je i n ap o ko n r ekao : -Budu?i da ne vladate ni jednim stranim jezikom, najbolje je da upi?ete ?kolu za kozmeti?arke. Tamo se ne tra?i savr?eno znanje njema?kog.

Nova eu r o p ska seo b a n ar o d a kr en u la je ?ezd eset ih go d in a p r o ?lo g st o lje?a u su p r o t n o m sm jer u , p r em a Njem a?ko j. U t ad a jo ? r azo r en o j Njem a?ko j b ilo je p u n o p o sla, ali m alo r ad n e sn age. I o p et su sir o m a?t vo ili ?elja za b o ljim ?ivo t o m n at jer ali lju d e n a p u t u n eizvjesn o st .

Eko n o m ija je p o lit iku d r ?ala ?vr st o u ?aci: n a d r ?avn o j r azin i t r a?ila se r ad n a sn aga, n ajp r ije u It aliji, p a ?p an jo lsko j i Po r t u galu , p o t o m u Tu r sko j i o n d a?n jo j Ju go slaviji.

Isp o ?et ka su lju d i d o lazili sam i, p o jed in a?n o . Po d p r it isko m p r ivr ed e, sm jeli su kasn ije d ovest i i svo je o b it elji.

Helen a p o gled a p r vo u ko n zu la, p a o n d a u svo g o ca.

-Kako to, molim? ?to ste to rekli? ?kolu za kozmeti?arke? Imate li vi kod ku?e k?i? - u p it a -Da. - o d govo r i jo j ko n zu l.

-Onda po?aljite svoju k?i u kozmeti?arsku ?kolu! - d em o n st r at ivn o je u st ala, n e u p u t iv?i ko n zu lu vi?e n i p o gled a.

-Ovdje ne mo?emo o?ekivati nikakvu pomo?.

Tata, trebali bismo oti?i.

Za Helen u n ije d o lazilo u o b zir n i?t a d r u go o sim u p isa u gim n aziju . To sigu r n o n e?e b it i lako b ez zn an ja n jem a?ko g, ali Helen a se izb o r ila. Ot ac jo j je p r o n a?ao p r ivat n u gim n aziju u ko jo j je p o p o d n e u ?ila n jem a?ki, d o k je p r ije p o d n e p o h a? ala n ast avu . Bila je zad ovo ljn a i sr et n a, iako je sve b ilo t e?e n ego ko d ku ?e, u d o m ovin i, i d o st a t o ga b ilo jo j je n ovo i n ep ozn at o .

Ve?in a u ?en ika b ila je n eko liko go d in a st ar ija o d n je. M n o gi o d n jih n a t aj su n a?in ?eljeli n ad o kn ad it i m at u r u . Nako n n eko liko m jeseci, n a n ast avi je u gled ala n ovo lice:

Bila je go t ovo sr ed in a sed am d eset ih , kr at ko p r ije u kid an ja slo b o d n o g d o laska st r an cim a d a kao sezo n ski r ad n ici d o ? u u Savezn u Rep u b liku Njem a?ku , kad a je Helen in o t ac sp akir ao svo je st var i i d ao o t kaz n a p o slu i n a m jest o sekr et ar a Par t ije u d alm at in sko m lu ?ko m gr ad u . Nije vi?e m o gao izd r ?at i n a svo m r ad n o m m jest u , p o n ajvi?e n ije m o gao p o d n ijet i d r u ?t ven i ?ivo t u toj p r ijet vo r n o j i la?ljivo j so cijalist i?ko j d r ?avi Ju go slaviji. Kad je svo jo j su p r u zi r ekao d a ?eli i?i u Njem a?ku jer ga t am o ve? ?eka p o sao , b ila je zap r e90 90

viso ku p lavu ?u , p r o f in jen u d jevo jku n jezin e d o b i. Bila je t o M o n ika. Vr lo b r zo su se sp r ijat eljile. Sjed ile su u ist o j klu p i, ali n i za vr ijem e ?ko lsko g o d m o r a n isu se o d vajale.

Po p o d n e, kad je M o n ika i?la ku ?i, Helen a je m o r ala u ?it i n jem a?ki. Jed n o g d an a M o n ika u p it a Helen u :

-Nema problema. Ja ?u ih nazvati.

Helen a je b ila o d u ?evljen a. Bilo je kao u sn u . Kad jo j je M o n ika p o kazala m aj?in o r m ar , r a?ir ila je o ?i. Ogr o m n a so b a sam o za o d je?u ! I, k t o m e, t a p r ekr asn a o d je?a.

Najr ad ije b i o d m ah sve isp r o b ala. Takvo b o gat st vo jo ? n ikad d o t ad n ije vid jela.

Cijelim p u t em ku ?i, vozila se p r eko t r i sat a, Helen a je r azm i?ljala o t o m p o slijep o d n evu , o vili, M o n ikin o j m ajci i n jezin u m lad o m d e?ku i o t o m svijet u , m iljam a u d aljen o m o d n jezin a. O svijet u ko ji je p o zn avala sam o iz f ilm ova. U t o m t r en u t ku jo ? n ije zn ala d a je u p ozn ala jed n u o d n ajb o gat ijih n jem a?kih o b it elji.

-Pri?ala sam mami o tebi i ona te ?eli upoznati. Bi li htjela do?i k nama?

-Bih, rado. Sljede?i petak, nakon ?kole, tada nemam nastavu njema?kog. ?to su ti roditelji po zanimanju?

-Moji roditelji su razvedeni. Otac mi ?ivi u ?vicarskoj, in?enjer je. Majka mi je doma?ica.

U p et ak n ako n ?ko le o d vezle su se t r am vajem M o n ikin o j ku ?i. Tr ajalo je go t ovo d va sat a d o k su st igle p r ed vr at a jed n e vile.

Vr at a p r ed n jim a su se o t vo r ila. Dva m ala p si?a ju r ila su im u su sr et , laju ?i. Iza viso kih zid in a, p r ed n jim a se p o javio veliki vr t .

Sam o p r ed vo r je ku ?e b ilo je veliko kao cijeli Helen in st an . Naslo n jen n a zid , p o sr ed in i, st ajao je veliki st o l s o b it eljskim f o t o gr af ijam a. Helen a je r ad ozn alo gled ala slike. Bez r ije?i je st ajala kr aj M o n ike i n ije zn ala gd je b i p r ije p o gled ala.

Go t ovo svaki d r u gi viken d i za vr ijem e ljet n ih p r azn ika Helen a je b ila go st u M o n ikin o j veliko j r o d it eljsko j vili. Na r asp o lagan ju im je b io p r ivat n i voza? ko ji ih je vozio gd je go d su ?eljele i d o lazio je p o n jih kad su h t jele.

Te zim e M o n ika je p o n ovn o p o?eljela o t i?i svo m o cu u ?vicar sku . Helen a je vjer o jat n o vi?e n e?e vid jet i. Pr ije n ego ?t o o d e, M o n ika je p o?eljela jo ? jed n o m p o sjet it i u d o b n i m ali st an Helen in ih r o d it elja u m in h en sko m p r ed gr a? u . Bio je p r o sin ac i p ad ao je sn ijeg. M o n ika se kr asn o o sje?ala ko d Helen in ih r o d it elja. Nekako je b r zo zab o r avila n a b ezd u ?n u veli?in u o b it eljske vile. Cijelo vr ijem e sjed ila je s Helen o m i n jezin im r o d it eljim a u d n evn o m b o r avku , ?avr ljaju ?i, jed u ?i ko la?e i sm iju ?i se.

M o n ica je p r oved e kr oz ku ?u . Dva velika b azen a, jed an u ku ?i, d r u gi n a o t vo r en o m , o gr o m n e p r o st o r ije, d n evn a so b a, b lagovao n ica. Na t er asi ih je p ozd r avio viso ki, zgo d n i m lad i? zlat n e ko se.

-Ovo je prijatelj moje majke. Fotograf je.

-Tako lijep mu?karac, - u st vr d i Helen a.

Bilo je ve? kasn o kad je Helen a isp r at ila p r ijat eljicu d o t aksija ko ji se zau st avio d alje o d n jezin ih vr at a. Jo ? u vijek je sn ije?ilo . M o n ika o kr en e glavu p r em a st an u i p r ozo r im a.

Uz p r ozo r su st ajali Helen in i r o d it elji i m ah ali jo j. M o n ika o d m ah n u .

-Da, i meni se svi?a. Kad ne bi bio s mojom majkom, onda bih ja bila s njim.

-A gdje ti je mama? - u p it a Helen a.

-Ne znam. Mo?da kod frizera.

No , kad su u ?le u ku h in ju , p r ed n jim a je st ajala vr lo viso ka, lijep a p lavu ?a.

-Nema? pojma koliko ti zavidim.

-Za?to? Ne razumijem.

-Ovo je moja mama.

U t o m t r en u t ku st igao je t aksi. M o n ika p o gled a svo ju p r ijat eljicu velikim zah valn im o ?im a i p o lju b i je. Kad se vr at ila r o d it eljim a -Monika mi je puno pri?ala o tebi. Tako je ko ji su je ?ekali, sh vat i Helen a ?t o je lijepo ?to kona?no u Münchenu ima M o n ika m islila o n im ?zavid im t i?. Bila je t o prijateljicu. Kad se vratila iz ?vicarskog lju b av, r ad o st i t o p lin a ko ju je p r im ala svainternata, bila je jako nesretna jer je bila ko d n evn o u m alo m st an u svo jih r o d it elja. usamljena. Trebala bi ?e??e do?i k nama, M ala o b it elj, ?iji ?lan ovi n isu m o gli jed n i najbolje preko vikenda. b ez d r u gih , u sr e?i i u n evo lji, kako u h la-Moram pitati roditelje. d n o j m in h en sko j zim i Bavar ske, t ako i p o d 91 m ed it er an skim su n cem Dalm acije .

M o n ikin a m am a je b ila vr lo p r ijat eljski r asp o lo?en a.

91

92